pogledi Narodna religija, narodni islam u Bosni i Hercegovini - bosanski islam i islamska tradicija Bo&njaka — diferencirajuci faktori dr. hfz. Elvir Duranovié imam, Medilis Z Bugoino elviduranovie@ yahoo.com Uvod Protekle dvije decenije u javnom diskursu sve vise se govori o bosan- skom iskustvu islama, bosanskom islamu, narodnoj religiji bosanskoher- cegovékih muslimana i islamskoj tradiciji Bosnjaka, dok su u isto vrijeme vilo rijetki pokuSaji definisanja spomenutih pojmova. Koliko mi je po- znato na nagem jeziku o tome postoje dva napisana teksta od kojih je jedan pod naslovom ,8ta je to islamska tradicija Bo3njaka?" objavljen u IIN Preporodu, dok je drugi ,Narodna vjera bosanskohercegovatkih muslimana (Kratak osvrt na islamsku modernisti¢ku kritiku narodne vjere bosanskohercegovatkih muslimana)" objavijen u Novom Mualli- mu. Prvi tekst predstavlja vriiedan prilog definisanju islamske tradicije 1 Fikret Kardié, Sta je to islamska tradicija Boinjaka?, online adresa: http://wwwat.ba/upload) attachments/sta_Jeto_jslamska_tradicije:bosnjaka_prof karcic_His.pdf, (Dostupno, 630.2014.) 2 Enes Karié, .Narodnavjera bosanskohercegovatkih muslimana (Kratak osvrt na islamsku modernistié- Jeu kritiku naroane were bosanskohercegovaékth muslimana)*, Novi Muallim, eto 2oxo godine, god XI, br. aay str giaB, Glasnik br: 11-12 + [1077-1094 str.] » 1077Bosnjaka, dok se drugi tekst manje bavi definicijom narodne vjere, a vise modernistitkom kritikom iste. Buduci da se u medijima i javnim nastupima islamskih zvanitnika i laika éesto mijegaju pojmovi i stavljaju znakovi jednakosti izmedu sin- tagmi bosanski islam i islamska tradicija Bosnjaka, 8to, jednostavno, nije taéno, kao i Ginjenice da su sva teologka, etnoloska, socioloska i antro- polo’ka istrazivanja vjerskog Zivota bosanskohercegovaékih muslimana manjkava bez jasnih definicija kijuénih pojmova, nuzno je precizno de- finisati sve u naslovu rada navedene pojmove i objasniti njihove dife- rencirajuée faktore. Pritom éemo krenuti od opéenitog ka posebnom, odnosno raspravu éemo zapoéeti definisanjem narodne religije u opée- nitom smislu, zatim éemo se posvetiti narodnoj religiji u Bosni i Hercego- vini, Sto €e nas neminovno dovesti do narodnog katoliéanstva, narodnog pravoslavija i narodnog islama, odnosno bosanskog islama, ili bosanskog iskustva islama, da bismo na kraju osvijetlili islamsku tradiciju Bosnja- ka i faktore koji je odvajaju od narodne religije bosanskohercegovackih muslimana. Narodna religija Pojam narodne religije semanti¢ki je viseslojan, slozen i veoma zahtje- van za definisanje buduéi da bilo kakvo suzavanje i smjeStanje narodne religije u odredene okvire podrazumijeva svjesno gubljenje nekog od njenih brojnih aspekata. Najvazniji faktori koji utjeéu na semantiéku viseslojnost narodne religije su bogatstvo narodne kulture i nivo organi- zovanosti sluzbene religije. Problem definisanja narodne religije zapravo nije ni prisutan u dru’- tvenim zajednicama bez neke od religija na visokom stupnju razvoja poput kr8éanstva ili islama. Sintagmu narodna religija konstruisao je luteranski sveéenik Poul Drews 1901. godine. On je, s ciljem 8to kvali- tetnijeg obrazovanja mladih sveéenika u sjemenistu, ukazao na duboki jaz izmedu sluzbenog crkvenog uéenja i poimanja kr8éanstva kod sta- novnistva u ruralnim zajednicama. Vremenom se sintagma narodna rd a 3 Don Yoder, Folk Religio fniton of Folk Religion’, Weatern Folklore (WE), Vol: yg, No 1, Symposlum on 4 godine th a 1070 + Glasnik br: 11912 « [1077-1004 etn)religija od teoloskog doktrinarnog pokusaja boljeg razumijevanja klera J obicnih vjernika unutar jedne vjerske zajednice, preselila u akademski avijet, gdje je postala znaéajna potkategorija etnoloskih, antropoloskih, wocloloskih i primarno teoloskih studija. Na potedkoée pri definisanju narodne religije vrlo precizno i detalj- No ukazao je Don Yoder, profesor religijskih studija na Univerzitetu u Vonwilvaniji, SAD Yoder je, zavisno od geografskog i kulturoloskog kon- twknta, naveo éak pet definicija narodne religije preferirajuci posljednju, pet, prema kojoj »narodna religija predstavlja ukupnost svih stavova | vjerskih obreda koji egzistiraju medu ljudima odvojeno i uporedo sa strogim teolodkim i liturgijskim formama sluZbene religije.”® Ova opéenita definicija narodne religije obuhvata podjednako aktiv- nno/kreativne i pasivno/survivalistitke elemente, kao Sto, takoder, prema Yoderu, ukazuje na postojanje tenzije izmedu sluzbene i narodne religi- Jo Konkretno, to znati da narodna religija podrazumijeva tragove vjero- vanju i obredne prakse naslijedene iz ranije faze kulturnog i religijskog twzvoju, odnosno sinkretistiko prozimanje dva i vie oblika religije u slozcnom drustvu, podjednako kao i religijske utjecaje na narodnu kul- turu: nacin ishrane, odijevanje, obiéaje, umjetnost, modu itd. Ta dvo- omjerna relacija izmedu narodne bastine i religije moze se prikazati na wllededi nagin: roligijska dimenzija narodne kulture {obrnuto narodno-kulturoloska dimenzija religije Univerzalna definicija prof. Yodera pruza dobru polaznu osnovu za togionalnu i religijsku konkretizaciju pojma narodne religije. U posljed- Ajo vrijeme u katoli&koj crkvi se studiozno govori o narodnoj pobozno- ut! | njenom mjestu unutar sluzbenog crkvenog uéenja. § ciljem nadvla- davanja napetosti izmedu narodne poboznosti i sluzbenog liturgijskog dlavija vatikanska Kongregacija za bogostovlje i disciplinu sakramenta Don Yoder Je profesor emeritus religijskih tudlja{ folklora na Univeraitetu u Pensilvaniji, SAD. Biv je rodjodnik American Folklore Soclety | suosnivad Pennsylvana Folklife Soclety on Yoder, Toward a Definition." tt, Vid at ag Glasnik br: 11-12: (1077-1004 str.) - 1070izdala je iznimno bitan i sadréajan Direktorij 0 narodnoj pobosnosti i li- turgiji" Uz spomenuti, cilj Direktorija je prilagodavanje prihvatljivih formi na- rodne poboznosti propisima katoliéke crkve. Slitne tendencije prisut- ne su iu istoénoj pravoslavnoj crkvi. Konkretno, ranije je preovladava- lo mi8ljenje da narodnu religiju Srba primarno odreduju pretkr¢anski paganski elementi.* Danas se narodnom religijom oznacava skup tradi- cionalnih vjerovanja, predanja i obi¢aja, koji predstavijaju dio narodne tradicije, a nisu neposredno odredeni pravoslayno-hriscanskim uéenjem? Dakle, ne samo pretkr8¢anski sadréaji veé svi utjecaji na kultura, religiju, tradiciju i obigaje koji ne izviru iz pravoslavlja.” Pojam narodne religije, na taj naéin, pomjeren je od ranijeg, opéeprihvacenog, pasivnog evolu- cionistitko/survivalistiékog pristupa, ka aktivno/pozitivnom shvatanju narodne religije kao interakcije vjerovanja, rituala, obiaja i mitologije u savremenim drustvima." Narodna religija u Bosni i Hercegovini Ovo kratko podsjeéanje na stavove katolitke i pravoslavne crkve na- spram narodne religije i narodne pobo%nosti potrebno je s ciljem defi- nisanja narodne religije u Bosni i Hercegovini. Pitanje narodne religije u multireligijskim zajednicama kakva je Bosna i Hercegovina predstavlja pravi intelektualni izazov, Pode li se, naprimjer, od evolucionistitko/sur- vivalisti¢ke definicije narodne religije, najvaznije pitanje je: da li u Bo- sni i Hercegovini postoji jedna ili najmanje tri narodne religije, odnosno da li postoje zajednitki, pretkr8¢anski i predislamski religijski sadrZaji Jedinstveni za sve narode u Bosni i Hercegovini bez obzira na danaé: 7 Vidi: Congregation for Divine Worship and the Discipline ofthe Sacraments, Directory on popular pty ‘and the liturgy - Principles and guidelines, Vatican City, December, 001, Dostupno na Internet adredl: http://www.vatican.va/roman_curiacongregations/cedds/documents/rc_con_ccdds_doc_20020818., rettorio_en.html,(Dostupno 1.09.20u, godine) 8 Vidi Vojislav Cur, Veselin Cajkanovié Sabrana dela is erpskereligie mitologije, kn. prva, Srpska kn\+ zadruga, BIGZ, Prosveta | Partenom M.AM. Beograd, 1994. godine. 9 Ivica Todorovie, Resultat! savrementh itradtvanja narodne reigi Srba - opit presek, Etnografi insti tut SANU, sv 86, b.1, Beograd, 2068, godine str. 63, 10 Nekl od ovih jecaja svakako su orjontalnovilamski, Vijedno Je napomenut! da narodnu regi { w pravoslavnom kontekstu, poput katolighog, kerakterie proces transformacie u teolotko-crkvent mo- del, i Don Yoder, Toward a Definiton.’ ath segs 1080 + Glaanik br: 11-12 + [1077-1004.tn)ju pripadnost islamu ili krSéanstvu? Ako je odgovor potvrdan, tada se otvara prostor za sljedeéa pitanja: Koji su to zajednicki sadrzaji? Na koji haéin su integrisani u sluzbenu religiju? Kakav je stav teologa prema nji- ma? Iz, koje religije i kulture potjeéu? U kojim segmentima se najvise Jnpoljavaju itd? Ukoliko se, pak, u okviru savremenih tendencija, krene od aktivno/ pouitivne definicije narodne religije onda se pred istrazivaéem pojav- \ujo onoliki broj konteksta za definisanje narodne religije koliko u Bosni §Hereegovini postoji religija. Naravno, najznaéajniji su svakako: katoli- 6anstvo, pravoslavije i islam, unutar kojih bi bile formirane potkategori- J\ narodno katoliéanstvo, narodno pravostavije i narodni islam. Usimajuci u obzir historijsko i savremeno prozimanje tri kijuéne @yjotske religije unutar malog, uglavnom monolitnog i do nedayno izra- flto tradicionalnog bosanskohercegovatkog drustva, za potrebe ovog tada formulisat éemo radnu definiciju narodne religije u Bosni i Her- Gegovini. Dakle, narodna religija u Bosni i Hercegovini obuhvatala bi sva Yerovanja i obrednu praksu i obitaje svih naroda Bosne i Hercegovine na- Wiedene iz ranjih faza kulturnog razvoja, koji egzistiraju medu Yudima, Naauprot ucenju sluxbene religije (katoli¢anstvo, pravoslavyje ili islam) u Wi nu korpus sinkretisticki ugradeni. Definicija koncipirana na takav na- Gin omoguéuje istrazivanje raznih dimenzija narodne religije iz razliéitih tuglova, Problem narodne religije moguée je, dakle, istrazivati geografski: \nutar Bosne i Hercegovine, teolo’ki: unutar neke od vjerskih zajedni- @a koje egzistiraju u Bosni i Hercegovini, etnolo’ki: unutar neke etni¢ke shupine, Ili sociolo’ki: unutar neke drustvene zajednice, odnosno mogu- 8@ 1 kombinirati dva ili vise istrazivania. Na osnovu Yoderove opée i ove regionalne konkretizacije pojma narodne Poligi/e sada cemo pokudat definisati narodni islam u Bosni i Hercegovini Ni bosanski islam, Dakle, pod narodnim islamom u BiH oznaéavamo skup Wh predislamskih, pseudoislamskih,” modernth i savremenih vjerovanja, tevjorja, obreda, rituala | obitaja koje muslimani u Bosni i Hercegovini im u Bosni i Bercegovini - bosanski islam (4 THHO:N dr Bor Karié naxiva u vor radu Narodna vjora bosanskohercegovadkih muslimanas, ste. 49. Glawnik br: 11-12 + [1077-1004 atr) 1081baxtine nasuprot oficijelnom ucenju islama u éiji su korpus sinkretisticki ugradeni. Ova definicija podjednako obuhvata dvije kljuéne karaktari- stike narodne religije: istite tenziju izmedu narodnog islama i sluzbenog tumatenja islama u Bosni i Hercegovinii obuhvata sva narodna vjerovanja, obrede i obitaje naslijedene iz proglih vremena uporedo s njihovim savremenim implikacijama. Da bismo pitanje narodnog islama u Bosni i Hercegovini Sto cjeloviti- je elabolirali potrebno je ukazati na porijeklo veé spominjanih narodnih vjerovanja, obiéaja, tradicije i obreda naslijedenih iz minulih vremena. ‘Traganje za njihovom genezom moe se odvijati u dva pravca: vertikalno i horizontalno. Vertikalno bi se pratio povijesni hod bosanskohercego- vatkih muslimana kroz razne kulture i religije od najstarijih animisti¢- ko-magijskih vjerovanja, preko demonologije, paganstva, kr8éanstva i Crkve bosanske do islama. Horizontalno traganje obuhvatalo bi analizu pseudoislamskih, odnosno neislamskih elementa ugradenih u islam, kojeg su Osmanlije Sirile medu bosanskohercegovatkim muslimanima. Medu najstarije, jo8 uvijek Zive elemente predislamske tradicije u na- rodnoj religiji Bonjaka Hadzijahié ubraja paleobalkansko vjerovanje u vile," izuzetno su stari kult Sunca i drugih nebeskih tijela, po8tivanje pri- rodnih pojava, kalendarski, magijski obredi za obnovu vegetacije, kult mrtvih," vjerovanje u boZanstva Suma (Silvan) i izvora (Bind)* isl., koja su kasnije mogla posluziti kao lijepa osnova za staroslavenski mitoloski obrazac pronaden Sirom juénoslavenskog geografskog prostora."* Nakon rimskog osvajanja Bosne i Hercegovine, uporedo s religijom Ilira, njeguju se kultovi iz rimskog panteona od kojih najzna¢ajnije mje- sto zauzimaju: Jupiter, Junona i Minerva. Tokom III i IV stoljeéa nove ere u evropskim rimskim provincijama osje¢a se snazan utjecaj s orijenta 1g Muhamed Hadijah, Predislamsk element kulturi bosanskh musliman 14 Borivo) Covi, .Mladi prastorst period: Aloje Benac.. Kultwma istorfa Bos najtarih yemena do pocetkaturskevladavine,Veelin Masleka, Sarajevo, 966, gon 1s. nver Imamovie, Berna (Hercegovina od nattarjthvremena do krala Drago syjtakog rata, ulturt conta, Stale, 1998 godine, te 49 16 Vidl Ivo Pla. dna uy! stat Slojone ogous posto xnade Alot Loleqe br aK. Zao, kone ae. HH * 1082 - Glasnik br: 11-12 [1077-1004 atr]41 vidu mitrizma.” Religijsko uéenje iranskog dualizma o Ahuramazdi bogu Dobra, kome Mitra ~ nepobjedivi bog Sunca, na svim reljefima Jronadenim u Bosni i Hercegovini Zrtvuje svetog bika, i Ahrimanu — higut Zla, veoma dobro se uklapalo u staroslavenski dualisti¢ki religijski honcept, pa je, preko takoder dualistitkog vjerovanja Crkve bosanske, ws odredenoj mjeri, opstalo u narodnoj religiji bosanskohercegovatkih ‘uslimana do danagnjih dana. Sturoslavenski elementi u religiji i narodnoj kulturi bosanskoherce- yovackih muslimana su najbrojniji. Narodna vjerovanja i sujevjerja, de- imoni | mitoloska biéa, obredi posveéeni staroslavenskim boZanstvima, modi obiéaji iz Zivotnog ciklusa: rodenje, Zenidba i smrt, privrediva- hj tkalendarski obiéaji, biljni i animalni kultovi, sve su to polja narodne twligije bosanskohercegovaékih muslimana u kojima su tragovi starosla- veunke religije veoma zastupljeni. NoaiCni i uskr8nji obigaji i apotropejski obredi s njima u vezi,» éuva- ij uspomene na krSCanske svece po kojima se mjerio godi8nji stoéar- xkw poljoprivredni kalendar svih stanovnika Bosne i Hercegovine,”* izra- tli natpisa bosanéicom i dekoracija ni8ana iz prvih stoljeéd osmanske ‘ptave,"" obiéaj lomljenja pogaée za vrijeme zajednitkog jela,** praksa ponjecivanja kr8éanskih sveti8ta’s i uenje ki’nih dova pored srednjovje- kovnih nekropola* itd, neki su od kr8éanskih sadréaja u narodnoj religiji humunskohercegovackih muslimana. Medutin krséanski utjecaji nisu samo evolutivnim, vertikalnim pu- 11 ili uw narodnu religiju bosanskohercegovackih muslimana, veé su ty Raa etal, Period rimske vladavine do kraj Il vjeka nae ere’, Aloje Benac.., Kulturna istoria Bosme [Mer equvine on najstariih vremena do potetka turske vladavine, Veselin Maslesa, Sarajevo, 1966. godi- wath aN ang (W- Video atutoalavenskim sadr2ajima u kulturi bosanskohercegovadkch muslimana vidi: Elvir Duranovié, ‘Nenentistaroslavenske tradicje u kulturt Bosnjaka, Bugojno, 20n. godine. ¥W Vil Alije Cal, Boré kod muslimana (Prozor u Bosni); Zbornik za narodni vot obigajejudnth Slave An dare, XVI ga, sr 379-380. 4% Vill Mubwied Hadjahi Sinkretistihi elementiw islamu w Bosni i Hercegovini, POF, 28-29/s978- UNOLAN ay, Sarajevo, 1980, godine, sr 936-327, 1 Vidi Roth Hotlngié, Nand XV (XVI vjeka w Bosni i Hereegovind, ANUBIH Djela,knjiga LIL, Odjeljenje ‘Wvattyenits naka, knjiya $0. Sarajevo, 1978> godine. \v Matt our patarent Rad JAZU, X, 1870. godine, Zagreb, st. 16 44 homie Dordevie,.Pretslam fenskim rauslimanim fhunind divt, torn a, Prosvetn, Heogead, iN, godline, at. a6a-a67, 44 MulinvelUtnjahie, Jodan oyu reli. ate 397 ‘Tihomlr Dordevié, Nas Glasnik br: 11-12 + [1077-1004 atr,] 1083neke od njih Turci donijeli u Bosnu u vrijeme Sirenja islama. Naime, islam koji su Osmanlije donijele u nau zemlju progao Je dug historijski (vige od VIII stoljeéa) i geografski put (vi8e od Sest hiljada kilometara) od izvora u Meki i Medini do Bosne i Hercegovine. Tokom tog dugog perioda razni narodi usli su u okrilje islama, a za etabliranje neislamskih elemenata u okrilju islama kljuéno je bilo susretanje i prozimanje musli- manskih i krS¢anskih naroda u Evropi i Maloj Aziji. PoStivanje evlija i Se- hida, kult svetatkih relikvija, posvecivanje i posjecivanje grobova evlija { Sehida u traganju za blagoslovom, zdravljem, napretkom i sreéom, samo su neke od osobenosti islama, kojeg su Osmanlije Sirile u Bosni i Herce- govini."* U svemu tome mogu se naci islamski, iranski i turanski utjeca- ji’® Elementi Samanizma* ugradeni su u korpus vjerovanja i obredne prakse sufijskih redova aktivnih na podrudju Centralne i Sjeverne Azije. Interakcija izmedu Samanizma i sufizma posebno je dosla do izrazaja u sljedeéim podruéjima: kult svetaca (umrli muslimanski sveci ugradeni su u hijerarhiju duhova od kojih su Samani trazili pomo6), iscjeljivanje bolesnih, padanje u ekstazu, ritualna odjeca i pravijenje zastitnih ha- majlija* Ova interakcija otpotela je tokom XII stoljeéa u vrijeme Sirenja isla- ma medu Turcima i drugim narodima Centralne Azije* Do XV stolje¢a Samanisti¢ka obiljezja postala su sastavni dio obredne prakse derviskih redova koji su igrali znaéajnu ulogu u 8irenju islama u Bosni i Hercego- vini, Vodenje uéenika kroz duhovne labirinte nije bila jedina dudnost proéelnika dervi8kih redova. Vrlo esto su Sejhovi i imami vr8ili funkelju tumaéa snova, iscjeljitelja i jekara koji su lijedili bolesne pravijenjem zapisa, osoba koje su rjegavale Zivotne dileme itd. Narodna tradicija je a5 Olga Zirojevié, ,Alahovt hriSéan!’, Republik, br 282-284, Beograd, 2002. godine. Internet adrese: htpil/ ‘www.yurope.com/tines/republika/arhiva/2002/282-283/282-283_13,htmi, (Zadnja posjeta 0330.20.) 26 Muhamed Hadiijahié,,Sinkretistieki element! w islam. st. go. 27 Samanizam je sistem vjerovanja prema kojem je aman struénjak za posebna znanja potrebna za uspo- stavljanje veze s duhovnim svijetom w elju pribavijanja korsti dragim élanovima odredene drultvene ‘ajednice. Vike o famanizmu vidi: Mariko Namba Walter, Eva Jane Neumann Fridman, Shamanam an encyclopedia of world belief, practices and cuture, ABC-CLIO, Santa Barbara, California; Denver, Colo» rado; Oxford, England; 2004 godine, 8 Desay iin olen ed asa ei tS ne amass ig ‘maniam: an encyclopedia of world bell. ate ” Gham Harvey, Raber. Wall, sna f Shaman Th deuetow Prax Ins Lanhar, Maryland; Toronto; Plymouth, UK, aooy, godine At 47 1004 + Glasmik br: 1112 » (107 7+100duth)xrobovima takvih Sejhova i imama nakon njihove smrti pripisivala ma- uléne | iscjeljiteljske moéi” No, to se samo uklapalo u od kriéanstva preuzeto vjerovanje da su xrobovi dobrih Ijudi (evlija) i mugenika (Sehida) sveta i blagoslovljena mjexta." Krvni sveci ili muéenici iz prvih stoljeéa krS¢anstva, te kasniji hokrvni sveci ili priznavaoci koji su Gistotom Zivota i uzornim ponaga- hjom svjedotili rijeé Boziju i oblici njihovog ta8¢enja i postovanja do- brahno su utjecali na odnos muslimana prema svojim krvnim svjedoct- ma vjere ~ Sehidima, i nekrvnim Bodijim dobrim robovima — evlijama. Noupitna sliénost odredenih teoloskih dogmi izmedu kr¥éanskih muée- nika | Islamskih Sehida®, s jedne strane, i priznavalaca i evlija, s druge trance, utjecala je, premda je to Allahov Poslanik, a.s,, izriéito zabranio,® na odnos muslimana prema Sehidima i evlijama. Narodna religija bo- sanskohercegovackih muslimana nastala je, dakle, kao produkt neselek- tivnog zahvatanja i usvajanja vjerovanja, obiéaja i obreda iz nabrojanih kultura t religija. U nvojoj definiciji narodne religije dr. Karéié navodi da narodna religi- Ja osnacava tumaéenje i praktikovanje odredene religije od strane njenih aljedbenika na odredenom podrudju ili u okviru odredene grupe. Na prvi pogled Je vidljivo kako ova definicija narodne religije akcentira etnigku rupu | geografski prostor nau8trb izvora i osnovnih komponenti na- fodne religije i, Sto je Kijuéno, ne istiée glavnu karakteristiku narodne toligije, a to je tenzija izmedu narodne religije i uéenja sluzbene religije. Na onnovu ove definicije ne moze se povuéi jasna linija izmedu neislam- tkog | slamskog vjerovanja, obreda i obi¢aja koji egzistiraju u praksi bo- Mnskohercegovatkih muslimana. ‘narodne tradicije sarajevskih muslimana’,Islamski svijet, IV, Sarajevo, 1935, god. ste © raunim aspektima kulta svetaca u krianstvu vidi: Bogoslovska smotra, sv. 44, br. 1, Rimokatoligki ogoslovn! fakultet, WH Mudenicima kao | fehidima oprodtent su sv grist prema Bogu. I jedni i drugiimat ée pravo zagovor fldtva na Sudnjom danu, I jednt drug! smatraju se divim i nakon smart it, S druge strane, priznavaoci | eviye imaju mnogo zajedniekth osobina od kojh su évreta vera u Boga i ist moralan tivot najizrabe- 4“ Poslanik, a, 1 veut s pottivanjem grobova dobrih judi nedvosmisleno Je ekao:,Allah je pro- Meo fidove | kriéane ~ ont su grobove svojh vjerovjesntka uzell za bogomolje! Vidi: Muhammed ibn nmal ol-uhart, SahihulsBuhar = irk. kn. I, hadte br. 44g str. 463, Buharyjeva 14 Wilrot Kard ta Jo to islamoka tradicija Botinjake.. ste, Glnonik br: 11-12 + (1077-1004 str] 1085Radi lakSeg izuéavanja narodne religije na odredenoj teritoriji obitno se uz normativnu religiju dodaje naziv prepoznatljivog geografsko-kul- turnog atributa tog podrugja.* To znati da bosanski islam u stvari ozna- éava narodni islam u Bosni i Hercegovini, Sto je stajali8te koje smo istakli unaslovu ovog poglavija. Islamska tradicija BoSnjaka U Sarajevu je 14., 15. 116. novembra 2007. godine odréan nauétni skup pod naslovom ,lslamska tradicija Bo8njaka: Izvori, razvoj i institucije, perspektive*, Referati s ovog nauénog skupa objavljeni su u Zborniku ra- dova nauénog skupa ,Islamska tradicija Bosnjaka: Izvori, razvoj { institu: cije, perspektive"14.,15. 116. novembar 2007. Amfiteatar Gazi Husrev-begove medrese. Premda definisanju islamske tradicije Bosnjaka nije posvecen poseban referat na skupu je bilo rijeti opéenito o znatenju islamske tradicije i njenim primordijalinim izvorima, ehli-sunnetskom vjerova- nju, maturidijskom udenju, hanefijskom mezhebu, osmansko-islamsko kulturnoj zoni, sufijskim redovima, razvoju islamskih institucija itd. Sve su to elementi koje je u islamsku tradiciju BoSnjaka uvrstio dr. Kartié u svom tekstu ,Sta je to ,islamska tradicija Bo8njaka"?, objavijenom u Preporodu dva mjeseca prije odriavanja ovog nauénog skupa. Prema dr. Karviéu islamska tradicija Bosnjaka obubvata Sest bitnih cjelina: 1. Ehli-sunnetski pravac islama, ukljutujuéi maturidijsko uéenje u oblasti akaida i hanefijski mezheb u oblasti fikha te odgovarajuée sufijske redove (tarikate). 2. Pripadanje osmansko-islamskoj kulturnoj zoni. 3. Postojanje elemenata “islamizirane” prakse stanovnika predo* smanske Bosne. 4. Tradicija islamskog reformizma (islah) u tumatenju islama. 5. Institucionalizacija islama u obliku Islamske zajednice. 6. Praksa iskazivanja islama u sekularnoj dréavi."” id s Zbornik radava nauénog skupa ,lelamska tradio(/a Bolr/aka: Isvory rasva/ institucje, perepektive' 1418. | 16. novembar acor,Anjiteatar| Reset Bi eer ot pi, ‘37 Fikret Kart, ,bta J to ialaraaka 1086 + Giaanikibr: 11-12 + (1077-1004ett)Prof, Kartié ukratko se osvrnuo na svaki od spomenuun eremenaca inlamske tradicije Bosnjaka, ali nije poku8ao definisati istu konstatiraju¢i na kraju da:..."islamska tradicija Bo&njaka” nije teorijska konstrukeija veé ralnost razumijevanja i zivijenja islama kod ovog naroda u proteklih pet vjekova.* Buduéi da se o islamskoj tradiciji Bosnjaka u javnom diskursu tive vide govori, da je prema Ustavu IZ-e islamska tradicija Bosnjaka je- dan od temelja na kojima se bazira ustrojstvo Islamske zajednice, te da pri Rijasetu IZ postoji Institut za islamsku tradiciju Bosnjaka, ne moze so prihvatiti konstatacija kako islamska tradicija Bosnjaka nije teorijska konstrukcija, Ona to upravo jeste, samo 3to je njeno znatenje, usljed ne- dostatka precizne definicije, zamagljeno i nejasno tako da se Zesto pro- to%e | na ono &to ona po svom terminoloskom odredenju ne moze biti. luke veoma kratak tekst dr. Kartiéa 0 islamskoj tradiciji BoSnjaka izu- wetno Je sadrzajan, tako da Gemo se u nastavku dréati njegovih osnovnih promisa. Sudtinsko pitanje za definisanje islamske tradicije Bosnjaka je- to: Ata je to Sto islamsku tradiciju BoSanjaka odvaja ili razlikuje od, reci- wt mo, islamske tradicije Berbera, ili islamske tradicije Pakistanaca, ili islam- ke tradicije bilo koje etniéke skupine unutar ogromnog muslimanskog avijeta? Ili 8ta je zajednitko islamskoj tradiciji Bosnjaka i islamskim tra- dicljama drugih muslimanskih naroda? Oko prve dvije rijedi u sintagmi telamska tradicija Bosnjaka medu sunijskim muslimanima nema mnogo dilema { rasprava jer sunije pod konstitutivnom islamskom tradicijom \uiglavnom podrazumijevaju osnovne izvore islama: Kur’an i sunnet. Muslimani u Bosni i Hercegovini su pripadnici ehli-sunnetskog prav- 8 u islamu i to je svakako najvaznija osobenost njihove islamske tradici- oa § te strane prof. Karéi¢ je potpuno u pravu kad s ebli-sunnetskom ori- Jontacijom u vjerovanju i obredosloviju zapotinje deskripeiju islamske tadloye Bosnjaka, Razlike medu sunijskim muslimanima nastaju kod “interpretativne tradicije koja konstitutivnu razvija i ini je povijesno re- nom,” U tom smislu glavne odlike islamske tradicije Bosnjaka su, ———_— 1 Iid. ote 5. WO -honstitutivng) | interpretativno) tradibij u islamu vidi: Adnan Silajdié, ,Znadenje { znada) islamske ui Zbornih radova naudnog skupa .Islamska tradicyja Boinjaka: Isvort, razvo/ ( instituctje, per- lapohuve’.4.igs136.noverbar aooy, Amfitantar Gan! Husrew-begove medrese, Rijaset [Z-«u BH, Sarje- (NO) 8008, godine, nts 1-40, Gimanik or: 1112 » [1077-1006 atr.] » 1087kako to dr. Karéié navodi, maturdijsko uéenje u oblasti akaida i hane- fijski mezheb u oblasti fikha. Hanefijski mezheb i maturidisjko uéenje su bile dvije zvaniéne teolosko-pravne skole u Osmanskoj dréavi i prije dolaska Osmanlija u Bosnu i Hercegovinu, pa se uporedo sa direnjem islama medu predislamskim stanovnicima nage zemlje dirio hanefijski mezheb i maturidijsko uéenje.” Interesantno je napomenuti da su se upravo ova dva temelja islamske tradicije Bosnjaka na¥li na udaru neotradicionalisti¢kih grupa u Bosni i Hercegovini koje zahvaéene savremenim gibanjima unutar musliman- skog svijeta zagovaraju raskid s hiljadugodisnjom lokalnom tradicijom muslimanskih naroda i unificiranju ummeta po modelu prvih generaci- ja muslimana (selefi salih), : Zatim, islamska tradi Bosnjaka razvijala se tokom pet stolje¢a osmanske viasti unutar jednog naroda na jednom odredenom podrudju. Taj historijski i geografski kontekst koji ju je u znaéajnoj mjeri oblikovao naziva se osmanska kulturna zona. Osmanlije nisu samo posijali sjeme islama u Bosni i Hercegovini veé su strpljivo stoljecima njegovali svoju duhovnu i materijalnu kulturu ostavivii neizbrisiv trag u jeziku, knjizev- nosti, muzici, dekoraciji, a osobito u arhitekturi i urbanizmu.* Uz to, specifitno zajednitko obavljanje namaza u déematu sa zikrom i dovom, medumuslimanski pozdravi pri susretu s merhaba, a na ra- stanku s Allahimanet, Sestitanje Bajrama s Bajram Serif mubarek olsun, izrazavanje sauée¢a s rijetima bakun sag olsun na koje se odgovara do- stum sag olsun, posebna vjerska praznitna jela s obaveznom baklavom itd., specifitna tradicionalna odje¢a bosanskohercegovaékih muslima- na i muslimanki samo su neke od posljedica dugotrajnog Zivota unutar osmanske kulturne zone koje danas saéinjavaju sastavni dio islamske tradicije Bosnjaka. Uz maturidijsko uéenje i hanefijski mezheb prepoznatljivu boju isla- mu kojeg su Osmanlije donijele u Bosnu i Hercegovinu davao je sufi- zam, odnosno bliskost dréavnih, vojnih, politi¢kih i esnafskih redova s ra Zbornik radova nauénog skupa -slamaka trade Af: 16, noverbar 4007, Amfiteatar Gaal Husrev- Fikret Karéé, Sta Je to islamska tradicija Botnyake 41 Ismet Bufalié, ,Osmansko-islamska kulturna 20 ja Bokn/aka: Ivor, rasvo/d(nstituolje, perapokttve" begove medrese, Rijaset 12-0 u BIH, Sarajevo, aoo8, 1088 + Glasnik br: 11-12 + [1077+1004.8tr)