Arhajska Grka Mrano doba u Grkoj mrano doba: 1100. 800/750. g. pr. Kr.

r. nestanak pisma (linear B) arheoloki i kasniji pisani izvori (homerski epovi, Pauzanija, Herodot, Tukidid) statino razdoblje, relativno siromano povijesnim dogaajima - dugi period stabilizacije (nakon nje kree grka kolonizacija) Novine: - eljezno oruje (dugi ma, bacako koplje) - prvo Atena i Kreta - konjica (Kreta, 10. st. pr. Kr. prikaz) - kremacija (najranije Atena i Kreta) sporadino i prije - nain noenja odjee (duga igla, fibule) - Herodot: najvie u Ateni - nova keramika (geometrijski stil) znatno smanjen broj stanovnika depopulacija i iseljavanje - razaranja i pritok novog stanovnitva pokrenuo val migracija na Kretu, Cipar, Palestinu, maloazij. obalu - eolska (ranija) i jonska migracija (nekoliko valova) - Atika preivjela napade: utoite izbjeglicama (Nestor) Grka tradicija: invazija Dorana (povratak Heraklida) - prvo na Peloponez pa na otoke (Kikladi, Kreta) i obalu Male Azije (Halikarnas, Knid i Ias) = dorska migracija (zadnja) - 3 triba: Hili, Dimani, Pamfiloi razvoj aristokracije u njega vj. ulaze i ostaci mikenskog plemstva odnos: aristoi (najbolji) demos (puk) plemstvo je vladajui sloj: dri civilnu, sudsku, religijsku i vojnu vlast bazirano na tradiciji plemii uzor u mikenskoj aristokraciji nasljedni kralj - basileus: malo vee ovlasti od ostalih plemia cilj plemike elite aret (krepost) odvanost, snaga, lukavstvo, pravinost

Homerovi epovi slika drutva tog vremena - dio epskih ciklusa (3 glavna: Tebanski ciklus 2 generacije prije trojan. rata, Heraklov ciklus i Trojanski ciklus) - oralna tradicija: prenose putujui pjevai i izvode na dvorovima - nastali vjerojatno u 9./8. st. pr. Kr. (Herodot: Homer napisao Ilijadu 850. g.pr. Kr.) - dogaaji mikenskog vremena, ali utjecaj mranog doba - novo: - heroji su nepismeni - spaljivanje pokojnika - neko novo oruje i nakit (eljezo, fibule, ma, okrugli tit)

1/8

Arhajska Grka - mikensko: - veina oruja (bronano, ljem od veprovih kljova, koplje s prstenom, Ahilejev tit) - izgled palaa - politiko ureenje i odnosi snaga gradova (Trojanski i Ahejski katalog) = arheoloka istraivanja potvrdila istinitost Homerovih opisa (veliina Mikene i Pila, bogatstvo Troje VIIA) gospodarstvo: manje povrine pod obradom nego u mikensko doba manja produkcija hrane stoarstvo: jaa grana gospodarstva smanjen opseg trgovine i pomorstva stare veze s istokom su ipak opstale (Cipar i Kreta posrednici) nema monumentalne arhitekture ne postoje palae i masivni obrambeni sustavi eljezo polako ulazi u upotrebu 1050. 900. g. pr. Kr. novo orue i oruje utjecaj istoka: Cipar, Anadolija

GEOMETRIJSKA KERAMIKA - Kronologija na temelju atenske nekropole Kerameikos glavna manifestacija: ukraavanje keramikih posuda submikenska keramika: 1125. 1075. pr.Kr.

protogeometrijska faza: 1075. 950. pr.Kr. - najranije u Ateni - uz novi pogrebni obiaj (spaljivanje: dominantno do oko 800. pr.Kr., tad opet inhumacija u modi), oruje i nonju = dolazak novih ljudi (razlika od miken. izbjeglica) koji se vjerojatno pokapaju u Kerameikosu (stari Atenjani u obitelj. grobnicama izvan grada, do Peloponeskog rata) - tijekom 10. st. pr. Kr. ubrzano irenje Egejom - nositelji: sudionici jonske migracije = polagana obnova veza unutar egejskog svijeta geometrijska faza: 950. 710. pr.Kr. - isprva pravilni geometrijski motivi

2/8

Arhajska Grka 9/8. st. pr. Kr. pojava prikaza ivih bia na keramici - prikazi: tualjke za mrtvim i pogrebne povorke na grobnim posudama, junaki bojevi, pomorske bitke JONSKA MIGRACIJA Vrlo uspjena (zbog pomorske moi i snanog vodstva Atene) - Nekoliko valova (postupna) - Uglavnom migriraju izbjeglice i kasnije pridolice - zauzeli najbolje poloaje na maloazijskoj obali - kontrola pomorskih putova - nedostatak: lo obrambeni poloaj (rascjepkanost planinama = gradovi nepovezani) - nemaju kontrolu nad okolnim prostorom - Osnivanje dodekapolisa: Milet, Mij, Prijena, Efez, Kolofon, Lebed, Teus, Klazomena, Eritra, Fokeja i otoci Hij i Sam - Prenoenje kultova i institucija matinog grada, tovanje osnivaa kolonije - uske veze s Atenom uvaju i prenose tradiciju herojskog doba u epskim sagama (iako Atena nije toliko bitna u mikenskom razdoblju) - U tom okruenju nastaju homerski epovi Mrano doba u Grkoj oko 900. g. pr. Kr. poboljanje gospodarskih prilika napredak poljoprivrede vea koliina hrane porast broj stanovnitva porast blagostanja bogatiji grobni prilozi vie nakita i luksuznih predmeta: bogati ukopi Lefkandi (Eubeja) i Atena razvoj eljezne metalurgije i rudarstva metalna orua i oruje postaju sve dostupniji novi metal: u mnogome bolja svojstva vrstoa, trajnost, otrina oklop i dijelovi tita i dalje od bronce problem nabave kositra: prekid starih trgovakih ruta u 9. st. pr. Kr. naznake razvoja kasnijih polisa okupljanje stanovnitva oko kraljevskog sjedita: plemstvo, obrtnici, trgovci uz seljake u okolici jaa meusobna povezanost i ovisnost razvoj luke, izgradnja bedema, Jonija Atika i Atena najpoznatiji primjeri ovakvog razvoja u Grkoj -

ARHAJSKO DOBA U GRKOJ GRKA RENESANSA (850. 546. pr. Kr.) Izvori: - razvoj trgovine: pismo ulazi u stalnu upotrebu

3/8

Arhajska Grka (mnotvo zapisa na fragmentima keramike) - religijska sredita poela uvati spise - od 776. pr.Kr. liste olimpijskih pobjednika - arhiviranje odgovora delfijskog proroita - spartanske liste godinjih magistrata (uvane bar od 757. pr.Kr.) - najkasnije do 660. pr.Kr. poelo sastavljanje pravnih arhiva - sauvani literarni tekstovi tog doba i prijepisi pjesnikih djela - antiki povjesniari: Herodot, Tukidit, Aristotel - gradnja kamenih hramova od 750. pr.Kr. - poetak kiparstva i kovanja novca - arheologija, epigrafija, paleografija, numizmatika SITUACIJA NA ISTO. SREDOZEMLJU - Niz bliskoisto. dravica uva naslijee bron. doba (novohetit. drave, sirijska kraljevstva) - Nastanak novih kraljevstva (Filistejci, Izrael) - Egipat i dalje sredite civilizacije - Feniani dominiraju pomorskom trgovinom - Cipar nastavlja trgovaku djelatnost - Istonjaki utjecaj dopire do Grke (posredstvom Cipra uva neke oblike minoj. i miken. kulture, izbjeglice i varijantu linear A pisma - cipriotsko pismo) - Obnova veza Bliskog istoka i Egeje postupno tijekom 9. st. pr.Kr. irenje novih ideja - Bliskoistoni predmeti u Grkoj od 850. 750. pr.Kr. U tom okruju Grci preuzimaju feniki alfabet

STVARANJE GRKOG ALFABETA 1. faza preuzimanje fenikog alfabeta na otocima 2. faza prilagoavanje za grki jezik (nova slova: ksi, fi) - vjerojatno oko 825. pr.Kr. 3. faza ubrzano irenje po grkom svijetu - svaki grad osmiljava vlastite simbole za samoglasnike 4. faza do 725. pr.Kr. razvijeno 3 dominantnih varijanti grkog alfabeta koji se prenose u kolonije

4/8

Arhajska Grka od 850. 750. pr. Kr. gradnja prvih hramova (Dresus an Kreti, Sparta, Perahora u Megari) Religijska sredita 8. st. pr. Kr. svetite Apolona Pitijskog u Delfima - Zeusovo svetite u Olimpiji (od 776. pr.Kr. liste pobjednika) Jaki utjecaj homerskih epova na cijelu Egeju Kraj 9. st. pr. Kr. vrijeme Hesioda (Herodot: da skoro istovremen s Homerom) - Beoanin iz Askre - Poslovi i dani o tekom ivotu na selu - moralne poruke (pravda pripada radinima) - Teogonija generacije bogova - utjecaj mezopotamske religijske tradicije - Katalog generacije grke rase od Deukaliona i Pire = sistematizacija raznih lokalnih tradicija stvaranje panhelenske tradicije - udareni temelji teologije i povijesti -

2. polovica 8. st. pr. Kr. ubrzano irenje prekomorskih kontakata - revolucija u grkim keramikim stilovima - orijentalizante keramika (prvo Kreta, Korint i Lakonija, kasnije Atena i Jonija) - istovremeno poetak grke kolonizacije Arhajsko doba u Grkoj obiljeje grkog svijeta: rascjepkanost zajednika homerska tradicija zajednika religija kultovi se ire kolonizacijom velike sveanosti: Istmijske igre (u ast Posejdona) Korint, Pitijske igre (Apolon) Delfi, Nemejske igre (Zeus) Argolida najvanije: Olimpijske igre (Zeus) od 776. g. pr. Kr. po njima raunanje vremena (Olimpijade) atletska natjecanja uvode se postepeno: tranje (prvo natjecanje Igara), petoboj, konjske trke, hrvanje, akanje, pankration, utrka hoplita Milon iz Krotona najpoznatiji pobjednik pet puta u hrvanju prvi put 540. g. pr. Kr. zajedniko pismo: alfabet kraj 9./po. 8. st. pr. Kr. nastao od fenikog pisma kovani novac kraj 7. st. pr. Kr. u maloazijskim grkim gradovima po uzoru na lidijski novac hopliti i falanga nov nain ratovanja

STVARANJE POLISA

5/8

Arhajska Grka

oko 750. g. pr. Kr. razvoj polisa grada-drave osnovne teritorijalne cjeline antike Grke geografsko-reljefna uvjetovanost rascjepkanost i nepovezanost mogui uzori: gradovi-drave Cipra i Fenikije, ili mikenska tradicija postepeno stjecanje trojake samostalnosti: autarkija (samodovoljnost), autonomija, eleuterija (sloboda) polis: teritorij grada i okolni agrarni prostor prostorne sastavnice grada: akropola, agora stanovnici: od aristokracije do robova politika prava imaju odrasli mukarci podjela na file (klanovi) i fratrije (bratstva) plemstvo ima vodstvo u filama polisi nose ime zajednice graana Atenjani, Lakedemonjani, Korinani oligarhija, tiranija, demokracija oblici vladavina u polisima

JONSKI POLISI 9. st. pr. Kr. na maloazijskoj obali pojava niz malih drava-gradova - izoliranost i nemogunost kontrole unutranjosti - stvaranje obrambenog sredita (polis) - postaje arite drutvenog i politikog ivota - slino na jonskim otocima = postaju nezavisni gradovi-drave

= porijeklo eolskih i jonskih polisa - djelom zbog mikenske tradicije, dijelom zbog zemljopisnog smjetaja Razlika od dorskog ureenja: - otvorenost prema drugim narodima - nema strogo utvrene podjele stalea na temelju pripadnosti odreenoj skupini (najvanija uloga u zajednici) - nema tono utvrenog ustava - posljedica: pojava tiranije DORSKI POLISI - Na Kreti i Peloponezu kompaktne i primarno vojne cjeline - nastaju u drugaijim uvjetima konzervativne osvajake grupacije koje moraju kontrolirati osvojen teritorij i stanovnitvo - takva organizacija do 3. st. pr. Kr. - U ovom dobu oblikovale ureenje - osigurale primat u grkom svijetu Kreta: po tradiciji ima najstariji politiea (Aristotel) - politiea: termin koji oznaava i zajednicu graana i oblik politikog ureenja - posrednik izmeu istoka i Grke Osnovna obiljeja: - orijentacija ne prema obitelji ve prema dravi - od roenja djeca (prvenstveno djeaci) se odgajaju u sklopu tono odreenih skupina pod okriljem drave -

6/8

Arhajska Grka - obitelj je sekundarna - pripadnici nedorske populacije bez prava - graansko pravo samo na temelju porijekla SPARTA - tradicija: da porijeklo njihove politeia s Krete - Iste osnovne karakteristike kao kretske drave nastala oko 900. g. pr. Kr. udruenje najvjerojatnije 5 naselja (bilo 5 tribesa, 5 kontigenata vojske i kasnije 5 Efora) od 760. g. pr. Kr.: irenja teritorija polisa -podjela drutva: slobodni graani (spartijati), slobodni seljaci (perijeci), heloti (dravni robovi) vojno ustrojeno drutvo - Od 9. st. pr. Kr. sreene unutarnje nestabilnosti otvaranje Kreti i Bliskom istoku - Kljuna uloga: Likurgova reforma (eunomia) - upitna godina reforme (antiki povjesniari 10. ili 9. st.pr.Kr., moderni povjesniari 9.-6. st. pr.Kr.) - cilj: ukinuti prava dva kralja, promijeniti lanstvo Vijea (Geruzija), osigurati prava Skuptine dva kralja na elu drave samo u ratu (uloga i u kultu) u vrijeme mira vlada pet efora (u ovo rano vrijeme jo nemaju vodeu politiku ulogu) i geruzija (vijee staraca) kojoj poveao broj na 30 (s 2 kralja) - svi Jednaki sudjeluju u Skuptini =ukinuo rasne privilegije unutar sloja graana - svi jednaki pred dravom bez obzira na obitelj. porijeklo KRIZA U JONSKOM SVIJETU oko sredine 7. st. pr. Kr. politika i socijalna kriza u polisima dugovanja sitnih seljaka plemstvu duniko ropstvo bijeg sa sela u gradove: gradski proletarijat i dalje graani sa svojim pravima graani trae vie uea u vlasti zbog uea u ratovima (hopliti) i bogaenja trgovinom i obrtima nestabilnost oligarhijske vlasti plemstva usponi tirana u mnogim polisima izraz nestabilnosti tirani su obino aristokrati koje podupiru nii i srednji slojevi tirani uspijevaju stabilizirati drutvo reforma starog sustava fila i fratrija zapisivanje zakona poznati tirani: Kipsel (Korint), Kilon (Atena), Teagen (Megara), Trazibul (Milet), Polikrat (Samos) pojava ideje i razvoj demokracije prvenstveno Atena Arhajsko doba u Grkoj kultura razvoj svih grana umjetnosti arhajska umjetnost pjesnitvo: Homer, Heziod, Kalin, Arhiloh, Tirtej, Ezop, Alkej, Sapfo, Anakreont, Pindar arhitekura: razvoj hramova dorski i kasniji jonski stil

7/8

Arhajska Grka kraj 7. i 6. st. pr. Kr. rani hramovi: Herin hram u Olimpiji, Artemidin na Krfu, arhajski Atenin hram na Akropoli arhajsko kiparstvo: samostalna plastika i reljefno kiparstvo zatvorenije forme statian poloaj tijela keramika slikarstvo na posudama vana grana umjetnosti kraj geom. razdoblja prijelaz s 8. na 7. st. pr. Kr. 7. st. pr. Kr. orijentalizirajua umjetnost: utjecaj istoka, ivotinjski frizovi korintski stil: ljudske i ivot. figure 6. st. pr. Kr. crnofiguralni stil oslikavanja posuda od 530. 520. g. pr. Kr.: crvenofiguralni stil Atena preuzima primat u keramikoj proizvodnji

Arhajsko doba u Grkoj ostatak grkog svijeta Korint jak centar u 7. i 6. st. pr. Kr. povoljan poloaj na prevlaci: prometni znaaj snana keramika proizvodnja i izvoz na zapadu razvoj snanih gradova na Siciliji i junoj Italiji Gela, Sirakuza, Akragant, Kime tiranida uobiajen nain vladavine u 6. i 5. st. pr. Kr. na Siciliji povezivanje vie polisa: zaeci teritorijalne drave Masilija znaajna kolonija kontakti s haltatskim krugom i Keltima u unutranjosti Europe na istoku gradovi iz Male Azije koloniziraju Crno more Milet i Efez dobri odnosi s lidijskom dravom grki gradovi priznaju lidijsku vrhovnu vlast pritisak Kimerana i Skita na Malu Aziju bez velikog utjecaja na grke gradove na istoku uspon nove sile Perzijanci 547. g. pr. Kr. prodor u Malu Aziju ruenje lidijske drave Sard postaje glavni grad satrapije

8/8