Obrada I Zbrinjavanje Otpada

Prof. dr. sc. Z.
Prelec
INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:1 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
POSTUPCI OBRADE I ZBRINJAVANJA OTPADA

Zavisno o vrsti i svojstvima otpada, mogui su sljedei postupci njegove obrade odnosno zbrinjavanja: Recikliranje Spaljivanje - s rekuperacijom energije - bez rekuperacije energije Piroliza Konverzija u gorivo proizvedeno iz otpada Bioloka obrada - anaerobna bioloka obrada - aerobna bioloka obrada - mehaniko-bioloka obrada Odlaganje na deponiju (landfilling) - sa proizvodnjom bioplina - bez proizvodnje bioplina Postupci obrade / zbrinjavnja otpada
VRSTA OTPADA Komunalni Industrijski Poljoprivredni Bolniki Graevinski Pepeo i mulj Opasni MOGUNOSTI OBRADE / ZBRINJAVANJA
Recikliranje Spaljivanje Piroliza Gorivo iz otpada Bioloka obrada Odlaganje (deponij)
DA DA NE NE NE NE NE
DA DA DA DA NE NE DA
DA DA DA DA NE NE DA
DA NE DA NE NE NE NE
DA NE DA NE NE NE NE
DA DA DA NE DA DA NE
Prof. dr. sc. Z. Prelec
RECIKLIRANJE Veliki dio otpada, a posebno komunalnoga, pogodan je za recikliranje.

Tipian sastav gradskoga komunalnog otpada pokazuje: 30 40 % otpada moe se reciklirati, 25 30 % otpada moe se kompostirati Aluminijske limenke - Vrlo su pogodne za recikliranje zbog relativno visoke cijene aluminija; - Udio alumiijske ambalae u stalnom je porastu; - Udio aluminja u komunalnom otpadu razvijenih zemalja iznosi oko 1%.
Papir i karton - Papir i karton ine prosjeno 30 do 40 % komunalna otpada; - Recikliranje papira i kartona posebno je znaajno za zemlje koje su siromane drvnim sirovinama (umama); - Primjeri: Danska cjelokupni valoviti karton za pakiranje osigurava iz reciklirana papira; Taiwan, gdje je cijena drva kao sirovine vrlo visoka, uvozi reciklirani papir iz nekih dijelova SAD-a.
Staklo - Staklo je vrlo pogodan materijal za recikliranje; - Staklo ini udio 5 -10 % komunalna otpada; - Reciklirano staklo moe se koristiti za mnoge sekundarne namjene; - Recikliranjem stakla postiu se velike utede energije. Plastika - Plastika najveim dijelom nije bio-razgradiva i vrlo nepogodna za odlaganje; - Reciklirana plastika moe se koristiti za brojne sekundarne namjene; - Praktino, sve vrste plastike pogodne su za recikliranje (PVC, LDPE, PP,PS).
Razni drugi materijali - Baterije, elektroniki sklopovi (raunala), akumulatori, tekstil, dijelovi su otpada koji se moe uinkovito reciklirati.
SPALJIVANJE Spaljivanje otpada spada u termiku obradu ubrzanu kemijskofizikalnu razgradnju pod djelovanjem topline i to: - uz rekuperaciju energije (proizvodnja toplinske i elektrine energije), - bez rekuperacije energije (spalionice, incineratori). Prednosti spaljivanja: - velika redukcija obujma ostatka obrade (preko 90 %), - manji utjacaj na okoli u odnosu na odlaganje neobraena otpada i u odnosu na bioloku obradu, - djelomina kompenzacija trokova proizvodnjom energije. Nedostaci spaljivanja: - relativno visoki trokovi investicija, - emisija tetnih tvari putem dimnih plinova u atmosferu. Potencijalni problemi spaljivanja otpada - porast udjela plastinoga otpada, a zbog toga i opasnost od emisije vrlo opasnih spojeva ( dioksina, furana); - sve stroi propisi o graninim vrijednostima emisija u dimnim plinovima, a zbog toga sve sloenija i skuplja postrojenja. Openito - U ukupnoj obradi komunalna otpada u razvijenim zemljama, cca 70 % otpada na termiku obradu; - Oko 90 % ukupnih svjetskih kapaciteta ureaja za spaljivanje otpada izgraeno je u razvijenim zemljama (EU, SAD, Japan); 1905. godine izgraeno je prvo postrojenje za spaljivanje gradskoga smea u Rijeci uz proizvodnju energije (pare) za pogon pumpe za snabdijevanje gradske pitke vode!!!
Termokemijske osnove izgaranja
Termokemijske reakcije spaljivanja otpada u osnovi su iste kao kod izgaranja konvencionalnih goriva; zavisno o tome da li se radi o spaljivanju (izgaranju) krutoga, tekuega ili plinovita opada (goriva). Izgaranje je egzotermna reakcija u kojoj se oslobaa kemijska energija iz gorivih tvari to se predaje produktima izgaranja kojima se na taj nain poveava unutranja energija odnosno njihova temperatura. Proces izgaranja ine reakcije razliitih gorivih tvari, koje se sastoje najveim dijelom iz ugljika (C) i vodika (H), s kisikom koji se dovodi zrakom, pri emu kao produkti izgaranja nastaju dimni plinovi i pepeo. Zavisno o uvjetima izgaranja, ono moe bit potpuno, kada svi gorivi sastojci u potpunosti oksidiraju, ili nepotpuno, kada u produktima izgaranja ima tvari (CO, CmHn) koje mogu jo dalje osidirati. Uzrok nepotpuna izgaranja moe biti nedovoljna koliina zraka, nedovoljno mijeanje gorive tvari sa zrakom ili prekratko vrijeme reakcije. Za proces izgaranja vrijedi zakon o odranju mase, a reakcije oksidacije zbivaju se prema stehiometrijskim jednadbama. Kod spaljivanja krutog otpada, slino kao kod izgaranja krutog goriva, postoje etiri faze procesa kojima mora biti prilagoena konstrukcija loita: - suenje, - isplinjavanje, - izgaranje, - dogorijevanje.
Stehiometrijske jednadbe izgaranja
Ako se poznaje elementarni sastav otpada, za njegovo spaljivanje mogu se koristiti iste stehiometrijske jednadbe kao za izgaranje goriva, ovisno o tome da li se radi o krutom, tekuem ili plinovitom otpadu (vidi poglavlje 3). Temeljem poznatoga sastava odreuje se potrebna koliina zraka za spaljivanje, kao i koliina te sastav produkata (dimnih plinova) izgaranja.
Koeficijent vika zraka za izgaranje:

= Vzr Vzr , min
Veliina koeficijenta vika zraka za izgaranje zavisi od: - vrsti otpada (goriva) - pripremi otpada (goriva) - konstrukciji loita odnosno komore izgaranja - izvedbi ureaja za izgaranje
VRSTA OTPADA I UREAJA ZA SPALJIVANJE - Kruti otpad, pokretna ravna ili kosa reetka - Kruti otpad, spaljivanje u rotacijskoj pei - Tekui otpad - Plinoviti otpad 1,5 2,0 1,8 - 2,2 1,2 1,4 1,1 - 1,2
Kada nije poznat detaljan sastav otpada, za odreivanje potrebne koliine zraka i dimnih plinova mogu se koristiti sljedei dijagrami.
Min. koliina zraka Vzr,min i ukupna koliina dimnih plinova Vpl (mN3 /kg) goriva) goriva)
Donja toplinska vrijednost krutog otpada Hd (kJ/kg)
Donja toplinska vrijednost tekueg otpada Hd (kJ/kg)
Min. koliina zraka Vzr,min i ukupna koliina dimnih plinova Vpl (mN3 /kg goriva)
Donja toplinska vrijednost plinovita otpada Hd (kJ/mN3)
Min. koliina zraka Vzr,min i ukupna koliina dimnih plinova Vpl (mN3/ mN3 goriva)
Emisija tetnih tvari kod spaljivanja otpada

Tipini tetni sastojci koji se emitiraju iz procesa izgaranja komunalna otpada putem dimnih plinova jesu: estice SO2,HCl, HF, CO, NOx pare Hg, Ni, As, Pb, Cr, Cu, Mn
Maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) tvari koje se emitiraju i sustava za termiku obradu otpada (mg/m3)***
PARAMETAR Praina (estice) Organske tvari kao C HCl HF SO2 NOx CO Teki metali Ni+As Cd+Th Cd+Hg Hg Cd Dioksini (PCDD) i Furani (PCDF) (ng/m3)
FRANCUSKA NJEMAKA HOLANDIJA EUROPSKA UNIJA Komunalni Opasni Komunalni Komunalni Komunalni 30 10 30 10 5 20 10 20 10 10 50 10 50 10 10 2 1 2 1 1 300 50 300 50 40 200 200 70 100 50 100 50 50 5* 0,5** 5* 0,5** 1* 1 1 0,05+0,05 0,5 0,2 0,05+0,05 0,2 0,05 0,05 0,05 0,05 0,1 0,1 0,1
Izvor: V. Potonik, Obrada komunalnog otpada- svjetska iskustva, Zagreb, 1997.
Napomene: * Pb+Cr+Cu+Mn ** Sb+As+Pb+Cr+Co+Cu+Mn+Ni+V+Sn ***Navedene veliine odnose se na suhe dimne plinova, kod normalnoga stanja, te svedeno na sadraj kisika u dimnim plinovima od 11 % .
Ureaji za proiavanje izlaznih dimnih plinova iz postrojenja za spaljivanje otpada Vrsta Ciklonski
Odvajanje estica veliine do Efikasnost
(%) 90
Karakteristike ureaja Niski investicijski trokovi. Veliki pad tlaka (pogonski trokovi). Nii trokovi od el. filtra. Vei pad tlaka od el. filtera. Zahtijeva temp. <1600C. Visoki trokovi ugradnje. Mali pad tlaka. Mali investicijski trokovi. Veliki pad tlaka. Hlaenje plinova.
10 m
Vreasti filtri
0,3 m
>99
Elektrostatski filtri Skruberi
0,3 m 1-2 m
>99 >95
Glavne zvedbe i uvjeti rada ureaja za spaljivanje otpada

Prema konstrukcijskoj izvedbi loia, spaljivanje moe biti: Spaljivanje u loitima s pokretnom reetkom (rotiljem); Spaljivanje u fluidiziranome sloju; Spajivanje u rotacijskoj pei.
Prednosti - Efikasno za iroki raspon vrste i kvalitete otpadna materijala. Spaljivanje u loitu s - Primjenljivo za razne reetkom (rotiljem) veliine postrojenja. -Prikladno za rekuperaciju topline. - Efikasno za iroki raspon kvalitete otpada. Spaljivanje u - Relativno male emisije fluidiziranome sloju putem dimnih plinova u atmosferu. - Efikasno i ekonomino za srednje kapacitete. - Fleksibilnost u pogonu. Spaljivanje u - Relativno lako se vri rotacijskoj pei regulacija temperature. Tip ureaja Nedostaci - Zahtijeva relativno sloen sustav za predobradu otpada. - Relativno velika investicija.
- Zahtijeva predobradu otpada. - Tehnologija nije prikladna za komunalni otpad. - Nije primjenljivo za velika postrojenja. - Zahtijeva relativno sloen sustav za predobradu otpada. - Relativn veliki pogonski trokovi.
Vrsta otpadna materijala Komunalni otpad Kruti opasni otpad Otpadna ulja Otpadne vode
Donja toplinska mo (kJ/kg) 4000 d0 10000 12000 do 25000 20000 do 40000 0 do 6500
Loite s reetkom Da Da Ne Ne
Fluidizirani sloj Da Da Ne Ne
Rotacijska pe Da Da Da Da
Postrojenje za spaljivanje komunalna otpada na kosoj pokretnoj reetki uz proizvodnju elektrine energije
Spaljivanje krutoga otpada na kosoj pokretnoj reetki s valjcima
Loita za spaljivanje kruta otpada s rekuperacijom topline uz proizvodnju vodene pare A) Kosa pokretna reetka reetka B) Lanana stepenasta
Loite s izgaranjem u fluidiziranome sloju
Generator pare s loitem za izgaranje u fluidiziranome sloju
Termokinetiki uvjeti spaljivanja otpada Da bi se stvorili uvjeti za uinkovitu termiku obradu otpada, u procesu spaljivanja potrebno je osigurati tzv. 3T+O (Temperature, Time, Turbulence +Oxygen) uvjete, odnosno: temperatura u loitu..................................(Temperature), vrijeme zadravanja retencija.................(Time), brzina plinova u loitu...............................(Turbulence), sadraj kisika u loitu................................(Oxygen).
Ureaji za termiku obradu otpada trebaju biti projektirani i izvedeni na nain da osiguraju temperaturu u loitu najmanje 850 oC i to tako da se dimni plinovi na toj temperaturi zadravaju najmanje 2 sekunde. Ako otpad sadri halogene organske tvari s masenim udjelom vie od 1 %, izraeno kao klor, temperatura dimnih plinova u loitu mora dosei najmanje 1100 0C. Pretiak zraka za izgaranje mora biti takav da viak kisika u suhim izlaznim dimnim plinovima bude najmanje 6 %, da bi bili osigurani uvjeti za postupno izgaranje. Ureaj za spaljivanje mora imati automatski sustav koji sprijeava dodavanje otpada u loite u sluajevima: - kada nije postignuta traena temperatura, - ako se ne odrava zahtijevana temperatura, - ako emisije u zrak prekorauju doputene vrijednosti. Poseban uvjet postavlja se na spaljivanje otpadnih ulja sa sadrajem halogena iznad 0,5 %, ukupnim polikloriranim bifenilima i terfenilima iznad 30 mg/kg i plamitem ispod 550 0C; pri spaljivanju takvih ulja mora se osigurati uinkovitost (djelotvornost) spaljivanja najmanje 99,99 %.
Za uklanjanje otpadnih materijala, a naroito onih s preteno organskim sastojcima, koji u veini sluajeva spadaju u opasne otpadne materijale, esto se primjenjuje metoda toplinske razgradnje odnosno spaljivanje u posebnim peima (incineratorima) ili suizgaranje s konvencionalnim gorivom u industrijskim peima ( u cementarama, rafinerijama i sl.) ili generatorima pare (kotlovima). Pri tome treba provjeriti da li su osigurani zadovoljavajui uvjeti zatite okolia, odnosno da li postoje termokinetiki uvjeti u loitu za toplinsku razgradnju referentnoga otpadnog materijala, uz uinkovitost razgradnje jednaku ili veu od 99,99%. Brzina reakcije definirana je kao masa tvari to ulazi u reakciju po jedinici obujma u jedinici vremena. Brzina reakcije odraava ustvari promjenu koncentracije reagirajue tvari C (mol/m3, g/m3) u promatranome vremenskom intervalu w (s). Jednadba za brzinu reakcije wr toplinske razgradnje moe se izraziti kao: dC wr = = kC (1) d - C, koncentracija materijala u vremenu w , - k, konstanta brzine reakcije koja zavisi od temperature i vrste tvari to ulaze u reakciju. Za takav se sluaj moe pisati Arrheniusova jednadba:
E RT
k = Ae
(2)
- A(s-1), Arrheniusov faktor, - E(J/kmol), energija aktivacije, - R=8314 (J/kmolK), plinska konstanta,
- T(K), apsolutna temperatura u procesu.
Rjeenjem jednadbe za brzinu reakcije i Arrheniusove jednadbe proizlazi:

C ln = Ae RT C0 E
(3) tvari na poetku reakcije toplinske
- C0 , ulazna koncentracija razgradnje,
- C, koncentracija nakon nekog vremena zadravanja w, - w , vrijeme zadravanja pri nekoj temperaturi T. Iz prethodnih se jednadbi moe uoiti da brzina toplinske razgradnje raste s porastom temperature. Pri tome, kemijska reakcija nastaje zbog sudaranja molekula tvari koje se nalaze u reakciji. Reakcija moe nastati samo kada energija sudaranja moe raskinuti stare molekularne veze, te kada se dijelovi tih molekula mogu ponovno presloiti i povezati u molekule novih tvari. Energija, koja je potrebna za nadvladavanje molekularnih veza ulaznih tvari, naziva se energija aktivacije E. to je energija aktivacije vea, molekularne veze ulaznih tvari tee se razgrauju te posljedino s time, reakcije se odvijaju sporije, i obratno. Uinkovitost uklanjanja (D) toplinskom razgradnjom opasnih organskih sastojaka iz otpadnoga materijala definirana je izrazom:
D = Min Mout 100 Min
(%)
(4)
- Min , ulazni protok mase referentnoga opasnog materijala u otpadu, - Mout , protok mase opasnog materijala u otpadu kroz dimnjak.
Uinkovitost toplinske razgradnje treba biti 99,99%, pa iz toga uvjeta proizlazi:
C 100 99,99 = = 0.0001 C0 100 ln C = 9.21 C0
Uvrtenjem i sreivanjem proizlazi jednadba za vrijeme zadravanja w koje je potrebno za postizanje uinkovitosti toplinske razgradnje odnosno uklanjanja opasnih tvari (99,99 %):
9,21 = Ae
E
E RT
9,21 = e RT A
ln = ln
9.21 E + A RT
(5)
Izvedena jednadba daje zavisnost vremena zadravanja i temperature izgaranja za uinkovitu (99,99 %-tnu) toplinsku razgaraju nekog materijala koji se spaljuje. Vrijeme zadravanja u loitu za uinkovitu toplinsku razgradnju smanjuje se porastom temperature reakcije (izgaranja). Termokinetike karakteristike (A-Arrheniusov faktor i E-energija aktivacije) specifine su za pojedinu otpadnu tvar, a odreuju se temeljem eksperimentalnih ispitivanja.
Termokinetike karakteristike nekih tvari

Tvar
Benzen Buten Klorobenzen Etan Etanol Etilen Etil-merkaptan Metan Metil-klorid Metil-etil-keton Propilen Propan Toluen Vinil-klorid
Arrheniusov faktor A (s-1) 7,43x1021 3,74x1014 1,34x1017 5,65x1014 5,37x1011 1,37x1012 5,20x105 1,68x1011 7,34x108 1,45x1014 4,63x108 5,25x1019 2,28x1013 3,57x1014
Energija aktivacije E (J/kmol) 4,015x108 2,437x108 3,207x108 2,663x108 2,014x108 2,127x108 6,155x107 2,181x108 1,712x108 2,445x108 1,432x108 3,567x108 2,365x108 2,650x108
Izvor: Kun-Chien Lee and others, Revised Model fo Prediction of the Time-Temperature Reguirements, Union Carbide Corporation, New Orleans, Lousiana, 1982.
Zavisnost "temperatura - vrijeme zadravanja" glavna je termokinetika karakteristika koju neko loite mora udovoljiti u funkciji spaljivanja otpadna materijala. Ona zavisi od sljedeih parametara: kapaciteta, optereenja, geometriji loita, rasporedu plamenika, vrsti goriva, viku zraka i recirkulaciji dimnih plinova. Prosjeno vrijeme zadravanja produkata izgaranja u jednome segmentu obujma loita moe se izraziti diferencijalnom jednadbom:
d = dV F.dx.273 = (s) Vg Vgo.T
(6)
F (m2), povrina poprenoga presjeka loita, dx, diferencijalni element duine loita, Vgo (mn3/s), protona koliina dimnih plinova, T(K), temperatura dimnih plinova u promatranome diferencijalnom elementu obujma loita dV.
Za ovo razmatranje usvaja se pretpostavka da su brzina, temperatura i sastav dimnih plinova priblino jednaki kroz pojedini popreni presjek loita. Meutim, u realnim se uvjetima, unutar loita, pojavljuju strujni prolazi dimnih plinova s razliitim brzinama od prosjenih (vee i manje), to najvie ovisi o geometriji loita, toplinskom optereenju te poloaju strujnica u promatranome poprenom presjeku. Za toplinsku razgradnju kritini su strujni prolazi dimnih plinova s veim brzinama radi kraega vremena zadravanja, pa tu injenicu treba uzeti u obzir da bi se s dovoljno opreznosti dolo do pouzdanih rezultata. Pored toga, strujnice dimnih plinova u neposrednoj blizini cijevne stijene loita imaju niu temperaturu od prosjene, pa i taj faktor treba takoer uzeti u obzir. Za rjeenje prethodne diferencijalne jednadbe potrebno je poznavati model loita s njegovim temperaturnim profilima. S dovoljno tonosti usvaja se rjeenje s linearnim temperaturnim profilima, odnosno s linearnom promjenom temperature uzdu loita, kao to je to prikazano na ilustracijama za jedno horizontalno i vertikalno loite.
Temperaturni profil uzdu horizontalna loita
T Tm Temperatura Te
dx x
e
U d a lje n o s t
Temperaturni profil uzdu vertikalna loita

izlaz iz loita x xe xm dx Udaljenost F
Te
Temperatura
Tm
Pozicija maksimalne temperature u loitu je na udaljenosti xm, koja se podudara s mjestom zavretka isparivanja volatilnih spojeva sadranih u ulaznome gorivu i otpadnome materijalu. Temperaturni profil iza maksimalne temperature Tm aproksimiran je s linearnom promjenom do veliine izlazne temperature iz loita Te, iji poloaj odgovara udaljenosti xe od ulaza. Za takav se sluaj moe pisati:
x= xm xe T Tm Te xm xe dT Tm Te (7)
dx =
Uvoenjem jednadbe (7) u (6) proizlazi diferencijal vremena zadravanja (retencije):

d = 273 F ( x m x e ) dT V go T ( Tm Te )
(8)
Integracijom
jednadbe (8) dolazi do rjeenja za srednje vrijeme na temperaturi iznad neke
zadravanja (w-wm) produkata izgaranja temperature T, gdje je Te < T < Tm.

m = 273F( x m x e ) T ln Vgo (Tm Te ) Tm
(s)
(9)
Matematika formulacija termokinetikih uvjeta za toplinsku razgradnju otpadnih materijala Ispitivanja su pokazala da jedan dio produkata izgaranja bre naputa loite, odnosno u vremenu koje moe biti reducirano ak do polovine od prosjenoga vremena zadravanja. Pored toga, strujni prolazi dimnih plinova uz cijevne stijene loita imaju niu temperaturu od prosjene zbog intenzivnijega prijelaza temperature u tome dijelu poprenoga presjeka loita. Ta razlika temperature moe biti do 100 0C. Uzimajui u obzir navedene injenice, iz jednadbe (5) dolazi se do potrebnoga vremena zadravanja za postizanje 99,99%-tne toplinske razgradnje otpadna materijala, odnosno:
ln[0.5( e m )] > ln( 9.21 E )+ A RTe,min
Supstitucijom jednadbe (9) slijedi:

Te,min 273F( x m x e ) 9.21 E ln0.5 ln )+ > ln( Vgo (Tm,min Te,min ) Tm,min A RTe,min
(10)
gdje je: Tm,min Tm 100 (K);
Te,min Te 100 (K).
Jednadba (10) predstavlja odnose geometrijskih, toplinskih i kinetikih uvjeta loia za uinkovitu toplinsku razgradnju otpadnih materijala uz uvjetovanu uinkovitost od 99,99 %. Na sljedeem dijagramu su za openiti sluaj prikazane karakteristine krivulje "temperatura - vrijeme zadravanja" za puno i reducirano optereenje, te u oba sluaja za prosjean kao i za najbri te s najniom temperaturom strujni prolaz dimnih plinova. U dijagramu su takoer ucrtane openite krivulje toplinske razgradnje za tri razliita otpadna materijala.
Termokinetike karakteristike loita i otpadnih materijala
Temperatura
n a jn
prosjen
epo vol j n ij i uv
o pri pu
p ri
nom opte
reenju
M a te r
je ti
ijal 1
p un
om
opt
najn
e p ov
ol j ni
n ju prosjen o pri sm
ji uv j eti p ri s m a nj e
ere e
anjenom
opteree
nju
M ater i
jal 3
nom
opt e
M ater i
ree nj u
jal 2
m,f m,r
e,f,c
e,r,c e,f
e,r
Vrijeme zadravanja
- Za materijal 1, toplinska razgradnja 99,99% ne bi se postigla ni u kojem sluaju; - Za materijal 2, toplinska razgradnja 99,99% postigla bi se kod puna optereenja, ali ne pri reduciranome optereenju; - Za materijal 3, toplinska razgradnja 99,99% postigla bi se u svim uvjetima.
PIROLITIKI PROCES TOPLINSKE RAZGRADNJE OTPADA

U osnovi, piroliza je proces u kojemu dolazi do destilacije organskoga dijela otpadnog materijala te kidanje kemijskih veza (krekovanje) velikih molekula materijala kao to su plastika, guma, koa i slino. Procesom pirolize iz kruta materijala dobivaju se plinovita i tekua goriva. Piroliza je endotermni proces u kojem se troi toplina. Ona se nadoknauje djelominim izgaranjem gorive materije uz nedovolju koliinu kisika (l<1). Glavne faze procesa pirolize: Temperatura 100 do 150 0C suenje Temperatura 200 do 550 0C - destilacija i krekovanje Temperatura 600 do 700 0C - uplinjavanje Temperaura 800 do 1200 0C- izgaranje (nepotpuno u manjak kisika) Plin iz procesa pirolize sadri: vodik (H2), metan (CH4), ugljini monoksid (CO), i ugljini dioksid (CO2). Tekua faza iz procesa pirolize sadri kondenzirano gorivo ulje iji sastav zavisi od vrste otpadna materijala. Pored toga, sadri jo octenu kiselinu i metanol. Kruti ostatak ini ugljik pomijean s raznim inertnim materijalima, zavisno od sastava otpadna materijala. Udio plinovite i tekue faze iz procesa pirolize zavisi o temperaturi procesa kao i o vremenu zadravanja. S praktinim koritenjem procesa pirolize za termiku obradu otpadna materijala ima jo dosta tehnikih problema, pa je zbog toga malo u komercijalnim primjenama.
Shematski tok procesa pirolize
Otpadni materijal l
H2O
Pare iz procesa krekovanja
SUENJE Osueni materijalal
100 do 150 0C
Pare iz procesa krekovanja i plin iz uplinjavanja DESTILACIJA I KREKOVANJE 200 do 550 0C
Ugljini ostatak i inertni dio
Plin iz uplinjvanja UPLINJAVJE C+CO2=2CO C+H2O=CO+H2
600 do 700 0C
Ugljini ostatak i inertni dio
Plinovi izgaranja IZGARANJE C+O2=CO2 H2+1/2O2=H2O
800 do 1200 0C 00C
Pepeo i ljaka
Zrak
Vodena para
BIOLOKA OBRADA OTPADA

Bioloka obrada komunalna otpada moe biti: Aerobna razgradnja kompost Anaerobna razgradnja (digestija) bioplin Kombinirana razgradnja aerobna i anaerobna Aerobna razgradnja - kompostiranje Aerobna razgradnja (kompostiranje) je proces razgradnje organskih sastojaka otpada (hrane) pomou mikro-organizama u okruenju zraka (kisika). Konani produkt je kompost koji se sastoji iz minerala i humusa (kompleksnih organskih tvari). Organske tvari + O2 aerobne bakterije nove elije+CO2+H2O+NH3+SO4
Utjecajni procesni parametri aerobne bio-razgradnje: - temperatura - vlaga - kisik - C/N omjer - pH - biokemijski sastav
Temperatura
Aerobna bio-razgradnja je egzotermni proces koji se zbiva u tri temperaturna podruja: - psihofilino 15 do 20 0C - mezofolino 25 do 35 0C - termofilino 50 do 60 0C Optimalno je termofilino podruje jer se u njemu postiu dezinfekcijski uvjeti komposta. Ako je kompost izloen temperauri >55 0C kroz dvije sedmice, postiu se dezinfekcijski uvjeti s efektima kao kod temperature >70 oC tijekom jednoga sata. Vlaga Za mikrobioloki proces nuna je voda (vlaga). Optimalni uvjeti su kod vlage 50 do 60 % Kod vlage <20%, proces se usporava - prekida. Kod vlage>60%, smanjuje se prodor kisika, snizuje se temperatura, proces se usporava, uvjeti se pribliavaju anaerobnim, razvijaju se neugodni mirisi. Kisik Kisik e nuan za proces aerobne bio-razgradnje. Ako je sadraj kisika <10 % (vol.), kompostiranje se prekida. Optimalni uvjeti su kod konc. O2 od 15 do 20% (vol.)
Omjer C/N Ugljik (C) je nuan za energiju procesa. Duik (N) je nuan za hranu mikro-organizama u procesu.
Optimalni uvjeti su kod C/N = 30
pH vrijednost Optimalni uvjeti su kod pH 6 do 8.
Biokemijski sastav i struktura Biokemijski sastav i struktura tvari bitno utjeu na proces bio-razgradnje u aerobnim uvjetima. Neke tvari su lake a neke tee bio-razgradive. Struktura tvari utjee na kontaktnu povrinu na kojoj se zadravaju mikroorganizmi, te na zadravanje vlage i kisika.
Lako biorazgradive tvari: biljke, otpaci hrane, otpadne vode. Teko biorazgardive tvari: slama, drvo, papir s veim udjelom lignina.
Anaerobna razgradnja (digesija) Anaerobna razgradnja (digestija) je proces razgradnje organskih sastojaka otpada pomou anaerobnih mikro-organizama bez prisutnosti kisika, uz djelovanje vlage. Uz kompost, koristan nus-produkt je metan(CH4) koji se moe koristiti kao energent. Organske tvari + H2O anaerobne bakterije nove elije+CO2+CH4+NH3+H2S Procesni uvjeti anaerobne razgradnje: - bez slobodna kisika - bez inhibitorskih soli - 6,5<pH<7,5 - odgovarajui alkalitet - dovoljno hranljivih tvari za mikro-organizme (P, N) - stabilna temperatura (mezofoliki ili termofiliki uvjeti) - kontinuirano dodavanje novih tvari.
Proces anaerobne digestije moe biti: - anaerobna digestija s malom konc. krutih tvari - anaerobna digestija s velikom konc. krutih tvari
Anaerobna digestija s malim udjelom krutih tvari - Koncentracija krutih tvari: 4 10 %; - Proizvodnja metana (bioplina): 1,5 2,5 m3/m3 obujma reaktora, odnosno 0,25 - 0,45 m3/kg bio-razgradivih tvari; - Veina procesa anaerobne digestije radi u mezofilikim termikim uvjetima. Anaerobna digestija s velikim udjelom krutih tvari Koncentracija krutih tvari: 25 35 %; Proizvodnja metana (bioplina): 5 8 m3/m3 obujma reaktora, odnosno 0,14 - 0,2 m3/kg organskog otpada.
Dijagram termikih uvjeta anaerobne digestije

80
70
60
Temperatura (0C)
50
Termofilika
40
30
Mezofilika
20 10
Psihofilika
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Vrijeme (dani)
Shema anaerobna procesa s malim udjelom krutih tvari
Organski Komunalni otpad
Pred-obrada: drobljenje, odvajanje
Industrijski ili komunalni otpad
Mijeanje Filtrat Anaerobni digestor (35-60 0C) Odvodnjavanje mulja
CO2
Separator plina
Filtarski kola
Bioplin (CH4 + CO2)
Shema anaerobna procesa s velikim udjelom krutih tvari
Organski komunalni otpad
Suhi anaerobni fermentator

3
Plinski motor Bioplin
Generator el. energije
Recirkulacija
Prea
Toplina
Suenje
Stabilni kompost
El. energija
Zahtjevi za kvalitetu komposta iz bio-otpada za primjenu u poljoprivredi

PARAMETAR Organske tvari (%), u suhoj tvari As , maks. (mg/kg) Cd, maks. (mg/kg) Co, maks. (mg/kg) Cr, maks. (mg/kg) Cu, maks. (mg/kg) Hg, maks. (mg/kg) Mo, maks. (mg/kg) Ni, maks. (mg/kg) Pb, maks. (mg/kg) Se, maks. (mg/kg) Zn, maks. (mg/kg) Primarni patogeni, broj klica po kg Dioksini i furani ng/kg , u suhoj tvari EUROPSKA UNIJA 7 1,5 140 75 1 2 50 140 1,5 300 <1 000 000 FRANCUSKA >20 8 8 200 800 NJEMAKA >35 2,5 200 200 2 100 250 750 5-50 HOLANDIJA >20 15 1 70 90 0,7 20 120 2780 ITALIJA 10 10 500 600 10 200 500 2500 -
Izvor: V. Potonik, Obrada komunalnog otpada- svjetska iskustva, Zagreb, 1997.
ZBRINJAVANJE OTPADA NA ODLAGALITIMA

Cjelokupno upravljanje zbrinjavanja otpada na odlagalitima (landfill) ukljuuje i podrazumijeva: Projektiranje odlagalita - Projektiranje podloge - Projektiranje sustava sa sakupljanje procjednih voda i plina - Projektiraje sustava drenae - Projektiraje sustava punjenja odlagalita - Pojektiranje sustava sabiranja povrinskih voda - Projektiranje pokrova odlagalita. Upravljanje s odlagalitem - Evidencija vrste otpada, koliine, porijekla - Definiranje polja za ne-opasan otpad - Definiranje polja za opasan otpad. Kontrola biokemijskih reakcija na odlagalitu - Brzina procesa bioloke razgradnje (spori procesi, brzi procesi) - Ne-biorazgradljivi otpad. Kontrola procjednih voda - Sakupljanje - Obrada - Monitoring Upravljanje sustavom plina - Sakupljanje - Monitoring - Kontrola koliine i kvalitete odlagalinoga plina - Spaljivanje ili koritenje Monitoring okolia - Monitoring okolnoga zraka - Monitoring neugodnih mirisa - Monitoring emisje CH4, H2S, VoC, i dr.
Planiranje i izbor lokacije za odlagalite otpada 1. faza - odreivanje lokacija koje se ne mogu koristiti temeljem tzv. iskljuujuih kriterija (npr.: podruja zatite pitke vode, podruja zatite prirode, podruja izloena poplavama, geoloki nepodesna podruja). 2. faza - izrada prijedloga za lokacije te analiziranje rezultata. 3. faza - odluka nadlenoga tijela za planiranje o lokacijama koje treba detaljnije analizirati i istraiti. 4. faza - detaljna istraivanja na izabranim lokacijama, a osobito sa stajalita hidrogeologije. 5. faza - odluka nadlenoga tijela za planiranje o tome koju lokaciju treba provjeriti prema prostornome planu. Vrste odlagalita Odlagalite 1. kategorije - odlagalita inertnih tvari (npr. graevinski otpad, ljaka i sl.). Odlagalite 2. kategorije - odlagalita komunalna otpada. Odlagalite 3. kategorije- moe primati odreeni industrijski otpad prethodno obraen fizikalnim, kemijskim ili termikim postupkom. Odlagalite 4. kategorije - odnosi se na podzemna odlagalita (rudnici ili kaverne u solnim sedimentnim stijenama gdje se, uz odreene mjere sigurnosti, moe odlagati i toksini industrijski otpad).
Kontrola odlagalita koliina i sastav procjednih voda emisija deponijskih plinova (metana) temperatura u deponijskome sloju slijeganje i deformacija deponijskoga tijela. PROCJEDNE VODE To su kontaminirane vode sa odlagalita otpada, koje nastaju zbog oborina. Procjedne vode su na mlaim odlagalitima vie optereene nego na starijim odlagalitima. Tijekom vremena, pH vrijednost se pribliava neutralnoj veliini, a bioloka (BPK) i kemijska potreba kisika (KPK) se smanjuju. Tipini kemijski sastav procjednih voda
Parametar Vodljivost Ukupno otopljene tvari Ukupno organske tvari Kemijska potreba kisika Bioloka potreba kisika ClSO4Ukupno N Ukupno P Na Ca Fe Cd Cr Cu Ni Pb Mj. jed. mS/m mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l Mlada lokacija 500 do 3000 Prosjeno Stara lokacija 250 do 1500
500 do 2500
3000 do 15000 5000 do 30000 4000 do 20000
150 do 750 1000 do 5000 200 do 1000 1000 do 3000
50 do 400 500 do 1500 5 do 100 50 do 2000 50 do 1500 200 do 1000 10 do 100 20 do 1000 10 do 1000 50 do 2000 20 do 1000
10 do 30 5 do 10 80 do 200 20 do 100
EU preporuke za kvalitetu procjednih voda

Parametar pH vrijednost Ukupno organske tvari Arsen (As) Olovo (Pb) Kadmij (Cd) Krom (Cr) Bakar (Cu) Nikal (Ni) iva (Hg) Cink (Zn) Pb+Cd+Cr+Cu+Ni+Hg+Zn Fenoli Fluoridi Amonijak Kloridi Cijanidi Sulfati Nitrati Mj. jed. mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l mg/l Opasni otpad 4 do 13 40 do 220 0,2 do 1,0 0,4 do 2,0 0,1 do 0,5 0,1 do 0,5 2 do 10 0,04 do 0,2 0,02 d 0,1 2 do 10 <5 20 do 100 10 do 50 200 do 1000 1200 do 6000 0,2 do 1 200 do 1000 6 do 30 Inertni otpad 4 do 13 < 200 < 0,1
< 10 <5 < 50 < 500 < 0,1 < 1000 <3
Izvor: Gerard Kiely, Environmental Engineering, Mac-Graw Hill Int., 1996.
DEPONIJSKI PLIN Deponijski plin, kao i procjedne vode, nastaje kao rezultat biokemijskih reakcija unutar sloja otpada. Glavni utjecajni parametri, koji utjeu na njihovu koliinu i sastav, jesu: Koliina organskih tvari Prodor oborinskih voda Anaerobni uvjeti unutar sloja Starost odlagalita.
Tipian sastav deponijskoga plina

Sastojak Metan (CH4) Ugljik- dioksid (CO2) Kisik (O2) Duik (N2) Vodik (H2) Ugljik monoksid (CO) Zasieni ugljikovodici Nezasieni ugljikovodici Halogeni spojevi Sumporovodik (H2S) Prosjena vrijednost (% vol) 64 34 0,2 2,4 0,05 0,001 0,005 0,009 0,00002 0,00002 Gornja vrijednost (% vol) 77 90 21 80 21 0,08 0,05 0,03 0,0014
Temperatura u sloju: 35 do 50 0C Gornja toplinska vrijednost plina: 15.000 do 38.000 kJ/mn3
Karakteristine vremenske faze odlagalita otpada

100 80
N2
CO2 CH4
60
40
20
O2
H2
0 1. faza 2. faza
3. faza
4. faza
KPK
pH 6-7
Vremenske faze obzirom na biokemijske reakcije u odlagalitu otpada, o kojima zavisi sastav deponijskoga plina, jesu:
1. faza aerobna 2. faza - prva prijelazna 3. faza druga prijelazna 4. faza metanska faza. 1. faza:
- Traje nekoliko dana do nekoliko sedmica; - Troi se O2 koji prodire u dubinu sloja; - Biorazgradive tvari se razgrauju; - Zapoinje stvaranje CO2; - Aerobni uvjeti traju dok jo ima slobodnogaO2.
2.faza:
- Traje nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci; - Slijedi iza aerobne faze; - Zapoinje stvaranje anaerobnih uvjeta; - Ova faza naziva se jo kisela faza jer pH pada do 4 zbog stvaranja organskih kiselina.
3. faza:
- Zapoinje stvaranje metanogenih bakterija koje pretvaraju organske kiseline u metan; - Ova faza je nestabilna dok se ne uspostavi ravnotea izmeu stvaranja kiseline i metana. Taj proces traje 3 do 5 godina; - Optimalni uvjeti za tu fazu su kod pH 6 do 7.
4. faza (faza stvaranja metana):

- Stvaranje metana je stabilno; - Metanogene bakterije kontinuirano troe organske kiseline; - Produkti ove faze ine sastav deponijskoga plina i procjednih voda; - 45 do 65 % volumnoga udjela deponijskoga plina ine CH4 i CO2; - Proces se moe opisati sa sljedeom opom jednadbom bio-kemijske reakcije:
CHONS+H2O anaerobne bakterijeH2O+CO2+CH4+H2+NH4+HS
Upravljanje odlagalitem otpada Prednosti odlagalita kao opcije za upravljanje otpadom:

Relativno niska cijena; irok raspon vrste otpada koji se moe zbrinjavati; Postoji mogunost energetskoga koritenja deponijskoga plina; Nakon sanacije i ureenja, prostor odlagalita moe se iskorititi za rekreacijske aktivnosti.
Nedostaci odlagalita kao opcije za upravljanje otpadom:

Stara odlagalita, kod kojih nisu rijeeni sustavi zbrinjavanja procjednih voda i deponijskoga plina, postala su izvor zagaenja s nekontroliranim emisijama; Postoji kontinuiran rizik od oneienja iz odlagalinih lokacija; Na mnogim mjestima ne postoji odgovarajua lokacija na prihvatljivoj udaljenosti od mjesta nastajanja otpada; Odlagalite moe stvoriti kontaminaciju zemljita koje vie nije prikladno za neke budue namjene; Odlagalite postaje izvorite buke, neugodnih mirisa, neeljenih pogleda, a takoer i zbog dodatnoga oneienja okolia uzrokovanoga pojaanim kamionskim prometom.
Mjere kontrole i predostronosti:

Deponijski plin, koji se najveim dijelom sastoji od metana, potencijalna je opasnost od eksplozije, a uz to, metan spada u staklenike plinove sa znatno tetnijim djelovanjem od CO2. Stoga su za ureena odlagalita potrebne mjere predostronosti i kontrole koje ukljuuju:
Provoditi odgovarajui program kontrole emisije i migracije metana kroz teren i u okolinu; Odravati koncentraciju zapaljiva plina ispod 5% u tlu i ispod 1,25 % u najbliem okruenju ( donja granica eksplozivnosti metana je 5%, a gornja 15 % vol.); Izvesti odgovarajui sustav za sabiranje plina te za njegovo odvoenje na mjesto rekuperacije i energetsko koritenje, to bitno umajuje opasnost od eventualne eksplozije; Provoditi kontrolu povrinskih i procjednih voda.
to treba definirati projektom odlagalita otpada: Definirati kolinu i vrstu (karakteristike) otpada; Usporediti potencijalne lokacije odlagalita: topografske osobine, geoloke osobine, saobraajnice, povrinske vode, podzemne vode, naseljenost, klimatski uvjeti (vlanost, temperatura, vjetrovi), oborine. Definirati propise i projektne standarde koji moraju biti zadovoljeni: intenzitet punjenja odlagalita, uestalost prekrivanja, udaljenost od naselja, pristupni putevi (saobraajnice), monitoring okolnoga zraka i procjednih voda, standardi za kvalitetu podzemnih voda. Projektno definirati: metodu odlaganja u skladu s topografijom okoline, vrstom zemljita, leitnih stijena, podzemnih voda i sl., dimenzije elija (duina, irina, dubina, debljina pokrovnog sloja), vrstu pokrovnog sloja, potrebnu opremu i mehanizaciju, radnu snagu, direktne i indirektne trokve odlaganja, nain praenja utjecaja na okoli, potrebne radne upute.
Shema organizacije centra za gospodarenje otpadom
Prikaz ureenja centra za gospodarenje otpadom

Obrada I Zbrinjavanje Otpada

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Obrada I Zbrinjavanje Otpada

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Prof. dr. sc. Z.

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:1 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

POSTUPCI OBRADE I ZBRINJAVANJA OTPADA

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:2 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

RECIKLIRANJE Veliki dio otpada, a posebno komunalnoga, pogodan je za recikliranje.

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:3 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:4 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Termokemijske osnove izgaranja

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:5 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Stehiometrijske jednadbe izgaranja

Koeficijent vika zraka za izgaranje:

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:6 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Donja toplinska vrijednost krutog otpada Hd (kJ/kg)

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:7 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Donja toplinska vrijednost tekueg otpada Hd (kJ/kg)

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:8 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Donja toplinska vrijednost plinovita otpada Hd (kJ/mN3)

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:9 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Emisija tetnih tvari kod spaljivanja otpada

Izvor: V. Potonik, Obrada komunalnog otpada- svjetska iskustva, Zagreb, 1997.

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:10 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Elektrostatski filtri Skruberi

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:11 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Glavne zvedbe i uvjeti rada ureaja za spaljivanje otpada

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:12 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:13 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Spaljivanje krutoga otpada na kosoj pokretnoj reetki s valjcima

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:14 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:15 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Loite s izgaranjem u fluidiziranome sloju

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:16 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Generator pare s loitem za izgaranje u fluidiziranome sloju

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:17 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:18 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:19 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Rjeenjem jednadbe za brzinu reakcije i Arrheniusove jednadbe proizlazi:

(3) tvari na poetku reakcije toplinske

- C0 , ulazna koncentracija razgradnje,

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:20 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Uinkovitost toplinske razgradnje treba biti 99,99%, pa iz toga uvjeta proizlazi:

C 100 99,99 = = 0.0001 C0 100 ln C = 9.21 C0

Prof. dr. sc. Z. Prelec

INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 10 (Obrada i zbrinjavanje otpada) List:21 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Termokinetike karakteristike nekih tvari