UDK 624.046:624.072.

33

Primljeno 21. 3. 2001.

Stabilnosti ravnotee trozglobnog okvira

Riko Rosman
Kljune rijei trozglobni okvir, stabilnost, ravnotea, kritino optereenje, elastini leaj, izvijanje tapova R. Rosman Izvorni znanstveni rad

Stabilnost ravnotee trozglobnog okvira

Analizirana je stabilnost ravnotee trozglobnog okvira s obostrano bono nepominim te obostrano i jednostrano bono elastinim leajevima uzimajui u obzir velike deformacije. Pokazano je da vrlo plitki sustavi prestaju biti stabilni zbog probijanja tjemenog zgloba ispod kote leajnih zglobova, a strmiji zbog izvijanja njegovih tapova. Dani su jednostavni obrasci, a za praktinu primjenu i tablica brojanih vrijednosti bezdimenzionalnog koeficijenata kritinog optereenja.

Key words three-hinged frame, stability, equilibrium, critical load, elastic support, member buckling

R. Rosman

Original scientific paper

On the equilibrium stability of a three-hinged frame

The equilibrium stability of the three-hinged frame with two-sided laterally rigid and two sided unilaterally elastic supports is analyzed taking into account a high value of deformation. The author demonstrates that very shallow systems cease to be stable because the top hinge penetrates below the level of support hinges, while in case of steep ones this is due to buckling of its members. Simple patterns are provided and a table of numerical values of the critical-load dimensionless coefficient are provided to enable practical use. R. Rosman Ouvrage scientifique original

Mots cls cadre trois articulations, stabilit, quilibre, charge critique, appui lastique, flambement des barres

D la stabilit d'un cadre trois articulations

L'article analyse la stabilit de l'quilibre d'un cadre trois articulations avec des appuis latraux fixes des deux cts et des appuis latraux lastiques des deux cts et d'un ct, tenant compte des dformations importantes. Il a t dmontr que des systmes trs peu profonds cessent d'tre stables du fait de la pntration de l'articulation de sommet au-dessous de la cote des articulations d'appui, alors que les systmes plus raides la perte de la stabilit est due au flambement de leurs barres. On fournit des modles simples, ainsi qu'un tableau des valeurs numriques du coefficient sans dimension de la charge critique, destines une utilisation pratique.

: , , ,

- , . , - , - . , . R. Rosman Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Schlsselworte: Dreigelenkrahmen, Stabilitt Gleichgewicht, kritische Belastung, elastisches Auflager, Stabausknickung

Stabilitt des Gleichgewichtes des Dreigelenkrahmens

Analysiert ist die Stabilitt eines Dreigelenkrahmens mit beiderseitig unbeweglichen, sowie beiderseitig und einseitig in Querrichtung elastischen Auflagern, bercksichtigend grosse Deformationen. Es wird gezeigt dass sehr flache Systeme aufhren stabil zu sein weil das Scheitelgelenk unter die Hhe der Auflagergelenke sinkt, die steilen aber wegen der Ausknickung e und fr die praktische Anwendung Tabellen des undimensionalen Koeffizients der kritischen Belasstung.

Autor:

Prof. dr. sc. Riko Rosman, dipl. ing. gra., Zagreb, enoina 8

GRAEVINAR 53 (2001) 8, 517-522

517

Stabilnost trozglobnog okvira 1 Uvod Analizira se stabilnosti ravnotee trozglobnog okvira s bono nepominim i bono elastino pominim leajima pod utjecajem koncentrirane gravitacijske sile u tjemenom zglobu. Uzimaju se obzir velike deformacije. Polazei od [1, 2, 3] izvode se obrasci za kritinu vrijednost napadne sile koja dovodi do probijanja tjemenog zgloba ispod kote leajnih zglobova i za kritinu vrijednost napadne sile koja dovodi do izvijanja tapova okvira. 2 Obostrano bono nepomino oslonjeni sustav Priblino rjeenje Slika 1.a prikazuje simetrini trozglobni okvir s bono nepominim leajima optereen u tjemenom zglobu koncentriranom silom u osi simetrije te poligon napadne sile i sila u tapovima. Znaenje je oznaka: h - visina okvira a nagib je F-linije
dF h 2 = 2D du l 3

R. Rosman

(3)

konstantan, dakle neovisan o u. Na primjer 2 puta vea sila uzrokuje 2 puta vei pomak. Navedeno je rjeenje priblino jer je uvjet ravnotee formuliran na osnovi nedeformiranog sustava. Tonije rjeenje Slika 1.b prikazuje isti okvir te poligon napadne sile F i njezinih komponenata N u smjeru tapova deformiranog sustava. Znaenje je dodatnih oznaka: a - tlocrtna projekcija tapova,
l , , h - duina i nagib tapova te visina nakon deformacije.

Lako se moe pokazati da je

h = h u, l = l 2 2hu + u 2 .

l, D, - duina, uzduna krutost (produkt modula elastinosti i povrine poprenog presjeka) i kut nagiba tapova; F, N u - napadna sila i tlane sile u tapovima; - pomak tjemenog zgloba u smjeru sile.

(4)

Skraenje tapova po jedinici duine i njihova tlana sila iznose

= 1 l l F = D , N= l h 2

(5)

pa je F nelinearna funkcija pomaka u

hu a hu 2 D. F = 2 l 2hu + u 2 l a

(6)

Odstupanje od linearne ovisnosti geometrijske je prirode i ne potjee od ponaanja materijala, jer je pretpostavljeno da Hookeov zakon vrijedi i pri velikim deformacijama. Na osnovi izraza za derivaciju funkcije F po u lako se moe pokazati da je nagib F linije u ishoditu jednak nagibu F linije po priblinom rjeenju (3)
h2 dF = 3 2 D. du u = 0 l

Slika 1. a) Trozglobni okvir te poligon napadne sile i sila u tapovima na osnovi nedeformiranog sustava; b) deformirani okvir s optereenjem te odgovarajui poligon napadne sile i sila u tapovima

(7)

Sile u tapovima i pomak tjemenog zgloba na osnovi poligona sila odnosno Mohrova obrasca teorije konstrukcije iznose
N= F l F l F , u= 2 . = 2 sin h 2 h 2D
3

U priblinom je rjeenju dakle F-linija aproksimirana tangentom u ishoditu njezina tonog rjeenja. Grafiki je prikaz funkcije F(u) na slici 2. U svrhu pojednostavnjenja daljnjih matematikih izvoda jednadba (6) napie se u obliku
F = (sin cos tan ) 2 D, gdje je sin = h h , tan = . l a

(1)

Napadna je sila time linearna funkcija pomaka njezina hvatita,

F= h2 l
3

(8)

2 D u,

(2)

(9)

518

GRAEVINAR 53 (2001) 8, 517-522

R. Rosman Radi bolje preglednosti jednadba (8) napie se u konanom obliku

F = f 2D

Stabilnost trozglobnog okvira nagiba tapova naglo smanjuje, pa npr. za = 100 iznosi svega 0,001023/0,02765 = 0,037 nosivosti pri = 300. Za F > Fp ravnotea sustava je labilna. Analiza tijeka funkcije F te njezine prve i druge derivacije pokazuje da se pri u > up ili > p tjemeni zglob sputa ispod kote leajnih zglobova a tek pri u > 2h ravnotea opet postaje stabilna, pri tolikim deformacijama bi meutim konstrukcija bila neupotrebljiva. Navedena pojava, prijelaz iz jednog ravnotenog poloaja u drugi sa znatno manjom potencijalnom energijom i povezan s velikim deformacijama, naziva se i probijanjem sustava [1]. S konstruktorskog gledita jest dakle Fp nosivost sustava. 3 Obostrano bono elastino oslonjeni sustav Granini sustav s uzduno nedeformabilnim tapovima.

(10)

gdje je
f = sin cos tan (11) bezdimenzionalni koeficijent napadne sile ovisan o nagibu tapova u deformiranom sustavu.

Maksimalna vrijednost
max F = F p = f p 2 D

(12)

napadne sile koju sustav moe preuzeti odredi se i iz uvjeta dF / (d ) = 0 i time jednadbe
cos df = cos = 0. d cos 2

(13)

Njezino je rjeenje
p = arc cos cos1 / 3

(14)

pa se za odgovarajui koeficijent sile Fp nakon kraeg rauna i transformacija dobije rezultat

f p = 1 cos 2 / 3

3/ 2

(15)

Brojane vrijednosti koeficijenta fp za nekoliko vrijednosti kuta nagiba tapova nedeformiranog sustava dane su u tablici 1. Tablica 1. Koeficijenti kritinog optereenja

0 5 10 15 20 25 30

fP 0 0,000128 0,001023 0,003453 0,008187 0,015994 0,027650

Slika 3. a) Okvir s bono elastinim leajima i uzduno nedeformabilnim tapovima; b) deformirani okvir s optereenjem

Analiza rezultata, tj. F(u)-linije na slici 2. i tablice koeficijenata fp pokazuje da pri porastu pomaka u napadna sila F znatno sporije raste nego po priblinom rjeenju. Za 0 < F < Fp ravnotea sustava je stabilna, pri F = Fp indiferentna. Nosivost Fp sustava se pri smanjenju kuta

Slika 3.a prikazuje nedeformirani, a slika 3.b deformirani sustav s optereenjem i reaktivnim silama. Pera simuliraju konstrukciju na koju se promatrani okvir oslanja, a njihova je krutost oznaena sa C; to su npr. stupovi upeti na donjem kraju, a glave su im eventualno povezane zategom. Deformacija je jednoznano opisana kutom zaokreta tapova. Vertikalni pomak u tjemenog zgloba i horizontalni pomak v leaja povezani su kutovima i relacijama
u = (sin sin )l , v = (cos cos )l.

(16)

Potencijalna energija sustava jest U = Cv2 Fu; (18)

prvi lan na desnoj strani predstavlja deformacijsku energiju pera, a drugi potencijal optereenja. Uvrste li se za pomake odgovarajui izrazi (16), izraz za potencijalnu energiju poprima konani oblik
Slika 2. F-u dijagram, tj. dijagram koji prikazuje ovisnost napadne sile o pomaku njezina hvatita

U = U ( ) = (cos cos )2 Cl 2 (sin sin )Fl. (18)

GRAEVINAR 53 (2001) 8, 517-522

519

Stabilnost trozglobnog okvira Zbog znatne deformabilnosti sustava dakako da nije bilo mogue u (18) trigonometrijske funkcije zamijeniti s jednim ili dva prva lana odgovarajueg reda. Uvjet ravnotee
dU =0 d

R. Rosman
l l u = sin sin l , v = cos cos l , l l F H = Cv = cos cot cos Cl. 2D

(24) (25)

(19)

sustava daje jednadbu

F = F ( ) = (sin cos tan ) 2Cl ;

(20)

ona veliinu napadne sile izraava u ovisnosti o kutu nagiba tapova u deformiranom sustavu. Jednadba (20) moe se napisati u preglednijem obliku
F = f 2Cl ,

(21)

gdje je f koeficijent napadne sile dan istim izrazom (11) kao u sustava s nepominim leajima. Maksimalna vrijednost optereenja koje sustav moe preuzeti slijedi iz uvjeta dF / (d ) = 0 i time df / (d ) = 0 pa je
max F = Fp = f p 2Cl ,

Nosivost sustava, dakle maksimalna vrijednost sile F koju sustav moe preuzeti, moe se odrediti analogno kao u vie tretiranih sustava, dakle na osnovi uvjeta ravnotee ili principa o minimumu potencijalne energije. Ovdje e se, jednostavnije, primijeniti metoda ralanjenja sustava u podsustave [4]. Promatrani sustav ralani se u dva podsustava, naime sustav s uzduno deformabilnim tapovima (C = ) i sustav s bono pominim leajima (D = ), tako da deformabilnost zadanog sustava rezultira iz superpozicije deformabilnosti obaju podsustava (slika 5.).

(22)

gdje za koeficijent fp opet vrijede (15) i tablica njegovih brojanih vrijednosti. Opi sustav sa tapovima konane uzdune krutosti. Na slici 4.a vidi se nedeformirani sustav, na slici 4.b deformirani sustav s optereenjem i reaktivnim silama

Slika 5. Ralanjenje okvira s bono elastinim leajima i tapovima konane uzdune krutosti u dva podsustava

Reciprona vrijednost nosivosti zadanog sustava nije vea od sume recipronih vrijednosti nosivosti obaju podsustava, tako da je, uz oznake Fp,D (12) i Fp,C (22) za nosivosti prvog odnosno drugog podsustava,
Fp =
Slika 4. a) Okvir s bono elastinim leajima i tapovima konane uzdune krutosti; b) deformirani okvir s optereenjem te poligonom napadne sile i sila u tapovima

1 1 FP , D + 1 FP , C

(26)

te poligon napadne sile i sila u tapovima. Za sile u tapovima, skraenje tapova po jedinici duine te pomake tjemenog zgloba i leaja vrijede jednadbe
F l l F , = , N= = 2 sin 2 D sin l

U (26) znak jednakosti zamjenjuje znak jer ona, kao to to pokazuje direktni izvod, daje tono a ne priblino rjeenje. Nosivost je sustava dakle
Fp = f p 2 ; 1 1 + Cl D

(23)

(27)

520

GRAEVINAR 53 (2001) 8, 517-522

R. Rosman Koeficijent fp opet je dan u (15), a njegove brojane vrijednosti tablicom. Dakako, (12) i (22) granine su jednadbe ope jednadbe (27). 4 Jednostrano bono elastino oslonjeni sustav Slika 6.a prikazuje trozglobni okvir koji je na jednom kraju oslonjen bono nepomino a na drugom bono elastino. tapovi se smatraju uzduno nedeformabilnima. Na slici 6.b vidi se deformirani sustav s optereenjem, dakle silom F, reaktivnim silama i veliinama koje opisuje deformaciju, a slika 6.c slui utvrivanju relacija izmeu nagiba tapova u deformiranom poloaju te pomaka u i v. Slijedi
u = (sin sin )l , v = (cos cos )l ;

Stabilnost trozglobnog okvira

Fp = f p 4Cl ,

(31)

gdje za koeficijent fp opet vrijede (15) i tablica njegovih brojanih vrijednosti. 5 Izvijanje tapova okvira Alternativni nain gubitka nosivosti, naime kolabiranje zbog izvijanja tapova, analizirat e se na primjeru okvira s bono nepominim leajima (slika 1.b). Ako pri porastu napadne sile F sila N u tapovima dosegne silu izvijanja obostrano zglobno oslonjenog tapa,
F 2K = 2 , 2 sin l

(32)

(28)

jednadbe su iste kao u obostrano elastino oslonjenog sustava usprkos tome to ovdje tretirani sustav nije simetrian.

gdje je K fleksijska krutost poprenog presjeka tapova (produkt modula elastinosti i mjerodavnog vlastitog momenta tromosti), ravnotea postaje labilnom, prakti ki dakle okvir kolabira. Uz oznaku K za kut nagiba tapova neposredno pred kolaps nosivost je sustava
FK = 2 2 K sin K . l2

(33)

Vrijednost kuta K odreuje se iz uvjeta da pri deformaciji sustava meusobni razmak leaja ostaje nepromijenjen, tako da je l cos = l K cos K ,

(34)

a relativno skraenje tapova neposredno pred izvijanjem iznosi K = N K / D. Sljedi

Slika 6. a) Jednostrano bono elastino oslonjeni okvir; b) deformirani okvir s optereenjem; c) plan pomaka lijevog tapa

K = arc cos

Potencijalna je energija sustava

U = 2Cv 2 Fu = (cos cos )2 2Cl 2 (sin sin )Fl ,

cos 2K 1 2 l D

(29)

i time
FK = f K 2 2 K , l2

pa uvjet ravnotee dU / (d ) = 0 daje relaciju

F = F ( ) = f 4Cl ,

(36)

gdje je (30)
cos fK = 1 2K 1 2 l D
2

koja povezuje silu F, dakle optereenje, s deformacijom opisanom koeficijentom f (11) odnosno kutem nagiba tapova. Maksimalna vrijednost optereenja koju sustav moe podnijeti odreena je uvjetom da je derivacija sile F i time njezina koeficijenta f po jednaka nuli. Rezultat upiemo u obliku GRAEVINAR 53 (2001) 8, 517-522

(37)

bezdimenzionalni koeficijent sile FK koja uzrokuje izvijanje tapova okvira. U (35) i (37) kvocijent K/D mjerodavni je polumjer tromosti poprenog presjeka tapova. 521

Stabilnost trozglobnog okvira 5 Zakljuak Analizirano je stabilitetno ponaanje trozglobnog okvira pri obostrano bono nepominom te obostrano i jednostrano bono elastinom oslanjanju, uzimajui u obzir velike deformacije. Optereenje je simulirano koncentriranom silom u tjemenom zglobu. U izvodima su primijenjeni uvjeti ravnotee, princip o minimumu potencijalne energije te postupak ralanjenja sustava u podsustave. U vrlo plitkih sustava moe, pri silama u tapovima znatno manjima od njihove aksijalne vrstoe, doi do LITERATURA
[1] Pflger, A.: Stabilittsprobleme der Elastostatik. SpringerVerlag, Berlin, 1964. [2] Petersen, C.: Statik und Stabilitt der Baukonstruktionen. Vieweg & Sohn, Braunschweig, 1982.

R. Rosman probijanja tjemenog zgloba ispod kote leajnih zglobova, pa o tome pri projektiranju takvih sustava treba voditi rauna. Sustavi sa strmijim tapovima prestaju biti stabilni zbog izvijanja njihovih tapova. Rezultati su prikazani jednostavnim obrascima, a radi daljnjeg pojednostavnjenja praktine primjene dana je i tablica brojanih vrijednosti bezdimenzionalnog koeficijenta kritinog optereenja koje dovodi do probijanja tjemenog zgloba, a vrijedi za sve tretirane leajne uvjete okvira. Iz tablice je oito naglo smanjenje nosivosti pri smanjivanju nagiba tapova nedeformiranog sustava.

[3] Rosman, R.: Stabilnost graevnih konstrukcija. Tehnika enciklopedija, 12, LZ Miroslav Krlea, Zagreb, 1992. 190.-219. [4] Rosman, R.: Nherungsweise Lsung von Eigenwertaufgaben der Baumechanik durch Aufspalten in Teilaufgaben. Bautechnik 67 (1990.) 375.-382.

522

GRAEVINAR 53 (2001) 8, 517-522