Pelinjaci ROJ Crnobrnja Jelena 79 203 Omarska bb Tel.

052/ 355-482; 061/ 329-151;

BIZNIS PLAN
ZA PELARSTVO

Mart, 2006. god

BIZNIS PLAN ZA PELARSTVO

SA DR AJ
Uvod.. 2 1. Pregled rada 3 2. Opis posla. 5 3. Ispitivanje trita. 7 3.1. Analiza industrije 7 - SWOT analiza.. 7 3.2. Analiza okruenja... 8 - PEST analiza 9 3.3. Analiza konkurencije. 10 3.4. Analiza ispitivanja potroake potranje.. 12 - Rezultati ankete... 11 3.5. Opis ciljanog trita... 14 4.Marketinka strategija.... 16 4.1. Analiza proizvoda.. 16 4.2. Mjesto (Lokacija)... 18 4.3. Cijena 18 4.4. Promocija... 18 5. Organizacija (Menadment).. 20 - Blok-dijagram, proizvodnje meda... 20 - Blok-dijagram, pakovanje meda..21 5.1. Dobavljai.. 21 5.2. Oprema... 22 6. Finansijska analiza.. 23 6.1. Poetno ulaganje..... 23 6.2. Trokovi.24 6.3. Prodaja.... 25 6.4. Prag ekonominosti, na godinjem nivou... 27 Zakljuak..... 28 7. Aneksi...29 - Prilog br. 1... 29 - Prilog br. 2... 30 - Prilog br. 3... 32 - Prilog br. 4............................................................................................................... 34 - Prilog br. 5............................................................................................................... 35 - Prilog br. 6............................................................................................................... 37

BIZNIS PLAN ZA PELARSTVO

UVOD
Ovaj biznis plan je uraen radi provjere ekonomske opravdanosti proirivanja pelinjaka i nabavke maine za pakovanje meda, od strane pelarke Jelene Crnobrnje iz Omarske, optina Prijedor. Biznis plan sam uradila sama uz pomo kursa za obuku mladih preduzetnika u projektu Postani preduzetnik III u Prijedoru. Ovaj biznis plan sam radila 250 radnih sati, uloeno je mnogo truda, te Vas molim da ga paljivo proitate i ukaete mi na eventualne nedostatke. Unaprijed Vam se zahvaljujem. Istiem da sam samostalno obavljala terenska istraivanja trita, te samostalno kreirala upitnik za ispitivanje stanovnitva (potencijalnih korisnika pelinjih proizvoda, posebno meda) i analizirala odgovore anketiranih do kojih sam dola terenskim istraivanjem.

BIZNIS PLAN ZA PELARSTVO

1. PREGLED RADA
Odluila sam da pokuam pokrenuti sopstveni biznis! Roena sam 1983. g., nastanjena u Omarskoj, opstina Prijedor, adresa: Omarska bb. Razmiljajui o djelatnosti kojom se bavim, odluila sam da bi proirenje pelinjih drutava, pakovanje i distribucija meda, obzirom na moje imovno stanje i moja dosadanja znanja i iskustvo, bila najbolje rjeenje. Tako sam donijela definitivnu odluku da pokuam poveati broj pelinjih drustava i nabaviti mainu za pakovanje meda raunajui na finansijsku pomo Agencije za lokalnu demokratiju (LDA-kancelarija u Prijedoru), preko koje sam primljena na konkurs Postani preduzetnik III za mlade budue preduzetnike. Pelinjak e u cjelosti biti moje vlasnitvo i trebala bi poeti sa sprovoenjem svoje 1 biznis ideje poetkom Juna 2006. godine, kada bi krenula pakovanje proizvedenog meda i otkup potrebne koliine meda od pelara iji je med provjerenog kvaliteta, kako bi mogla zadovoljiti potrebe svojih stalnih kupaca, privui nove i na osnovu toga ostvariti odgovarajui profit. U pelinjaku e se vriti razrojavanje i poveavanje broja pelinjih drustava, kompletan pregled pela, proizvodnja meda i pelinjih proizvoda, a pored toga otkup i pakovanje meda ( s dodatcima badema, oraha, groica, smokava, ljenika...), te pakovanje meda u manju ambalau uz upotrebu maine za pakovanje meda. Pelinjak e biti smjeten u Omarskoj, odnosno na mom privatnom posjedu, neposredno u blizini moje kue. Tel.: 052/ 355-482, 061/ 329-151 Korisnici mog proizvoda, tj. ciljano trite moje proizvodnje predstavljaju svi stanovnici optine Prijedor iz razloga to med spada u prehrambene proizvode, a nalazi se i ne listi neophodnih ivotnih namirnica. Moji kupci e biti stanovnici sa linim primanjima koji e kupovati med za sebe i lanove svog domainstva. Istraivanjem trita dola sam do spoznaje da u Omarskoj ima mali broj proizvoaa meda koji ga uglavnom proizvode za svoje potrebe. Sama Omarska broji 4280 stanovnika, tj. oko 760 domainstava.
* Pakovanje od 240g s dodatkom badema.

Opstina Prijedor prema sadanjim procijenama broji oko 95000 stanovnika. Na osnovu 2 broja stanovnika i prosjene dnevne potronje meda po stanovniku (15g) , procjenjuje se da su 3 dnevne potrebe za medom oko 64 kg za stanovnike Omarske, odnosno 1425 kg za stanovnike opstine Prijedor, to uz podatke o navikama po pitanju potronje meda govori da e moja proizvodnja meda i pakovanje imati dovoljno veliko trite da bi uspjeno poslovala. Za klijente u se boriti kvalitetom proizvoda, paljivim odnosom prema kupcima i promotivnim aktivnostima (reklamni leci).
1 2

U pelarstvu se smatra da je u junu vrijeme prvog vrcanja meda, a otkupna cijena meda tada je najnia. Rezultat istrazivanja

Rezultati istrazivanja

BIZNIS PLAN ZA PELARSTVO

Cilj mi je da se u prvoj godini poslovanja postigne dobit u iznosu od 3.900,00 KM, to predstavlja mjeseni prosjek od 325 KM. Uz neto platu od 250 KM, bila bi zadovoljna rezultatima rada u prvoj godini. U drugoj godini poslovanja oekujem znatno vii obim poslovanja i vei profit.

Za poetak poslovanja, kao i uspjeno dalje poslovanje, potrebna su sljedea finansijska sredstva: Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ulaganja Maina za pakovanje meda u ambalau zapremine 15 g - 1 kg Ambalaa za pakovanje meda Troak registracije Troak nabavke sirovina Troak promocije Trokovi raunovoe Novana sredstva vezano za otkup meda Potrebna rezerva novca Ukupno Iznos (KM) 3.000,00 2.045,00 300,00 495,20 125,00 360,00 4860,00 1.000,00 12.185,2

Finansiranje neophodnih ulaganja vrilo bi se iz sledeih izvora sredstava: 1. Vlastita sredstva 2. Oekivana sredstva od strane LDA 3. Pozajmica od porodice UKUPNO 6.200,00 KM 3.000,00 KM 3.000,00 KM 12.200,00 KM

2. OPIS POSLA
Moja poslovna ideja je pelarstvo, to je ujedno i moj hobi kojim se trenutno bavim. Namjeravam da poveam broj pelinjih drustava, te tako poveam proizvodnju meda. Drugi korak u mojoj biznis ideji jeste otkup, pakovanje i distribucija meda i pelinjih proizvoda. Sve 4 aktivnosti u pelinjaku treba da ponu poetkom Juna 2006. godine . Pelinjak e u cjelosti biti moje vlasnitvo. U pelinjaku e se vriti razrojavanje i poveavanje broja pelinjih drustava, kompletan pregled pela, proizvodnja meda i pelinjih proizvoda, a pored toga i pakovanje meda ( s dodatcima badema, oraha, groica, smokava, ljenika...), te pakovanje meda u manju ambalau uz upotrebu maine za pakovanje meda. Moja procjena na osnovu dosadanjih prinosa i iskustva u radu je da e godinji prinos po jednoj konici iznositi 20-30 kg meda. Pored proizvodnje meda, radiu pakovanje i distribuciju proizvedenog i otkupljenog proizvoda. Moj pelinjak e biti smjeten u Omarskoj, odnosno na mom privatnom posjedu, neposredno u blizini moje kue. Tel.: 052/ 355-482, 061/ 329-151 Korisnici mog proizvoda su svi stanovnici optine Prijedor iz razloga to med spada u prehrambene proizvode, a nalazi se i ne listi neophodnih ivotnih namirnica. Moji kupci e biti stanovnici sa linim primanjima koji e kupovati med za sebe i lanove svog domainstva. U naredne tri godine postavljeni su sljedei poslovni ciljevi: Opis Proizvodnja i pakovanje meda Prihod (KM) Profit (KM) 1. godina 2. godina 3. godina Proizvodnja i Proizvodnja i Proizvodnja i pakovanje meda pakovanje meda pakovanje meda 12.500,00 32.500,00 65.500,00 3.900,00 12.500,00 30.000,00
5 6 7

Dola sam do poslovne ideje poto su me prijatelji, poznanici i rodbina pitala da im prodam koji kilogram meda, sto sam ja i uinila s obzirom da sam imala vise meda nego sto su moje potrebe i potrebe moje porodice. alili su mi se kako moraju kupovati med od nepoznatih proizvoaa i neprovjerenog kvaleta po veoma visokim cijenama. Razmiljajui o poslu proizvodnje vee koliine meda i pakovanju tog proizvoda, kao moguem buduem biznisu, obila sam svoje naselje kao i blie dijelove susjednih naselja i ustanovila da u tom krugu postoji jako malo ljudi koji dre pele i da oni imaju med samo za svoja domainstva. Obzirom da moje naselje (Omarska), susjedni Kozarac i grad Prijedor gdje takoe nema velikih pelinjaka, broji oko 95000 stanovnika , moje miljenje je da postoji dovoljno veliko trite za moj budui biznis, to e u nastavku biti detaljnije objanjeno. Sa konkurencijom (trenutno ne postoji jaka konkurencija) se planiram takmiiti kvalitetom proizvoda, paljivim odnosom prema kupcima i promotivnim aktivnostima ( reklamni leci koje bi stojali na stolovima u kafiima, apotekama, kozmetikim salonima, na kasama u
4

U finansijskom planu se polo od pretpostavke da e pcelinjak poeti sa radom 1. Juna, da bi se pojednostavio sam proces prorauna. 5 Ciljevi su u skladu sa finansijskim planovima, jedino su iznosi prihoda i dobiti zaokrueni. (vidjeti tane iznose na strani 21.) 6 Pogledati prilog br. 2. 7 Podledati prilog br. 3.

prodavnicama i drugim istaknutim mjestima; pokloni klijentima, te prigodnim brourama zanimljivog sadraja o medu i njegovim ljekovitim svojstvima, raznim receptima za pripremu kolaa od meda, kozmetikih maski za lice i td.), a ne cijenom. Cijena e biti jednaka prosjenim cijenama proizvoda koji se nalaze na naem tritu. Kao jo jedan od razloga za proirivanje mog pelinjaka i posla vezanog za pakovanje meda je mogunost pristojne zarade, a kao prilika je poboljanje ekonomske situacije stanovnika opstine Prijedor i podizanje njihove svijesti o zdravoj ishrani. Od pozitivnog uticaja na poslovanje mog biznisa bie dolazak na odmor ljudi iz mog naselja koji rade u inostranstvu, koji obzirom da imaju mnogo vea primanja od ovdanjih, vie vode rauna o svom zdravlju i zdravoj ishrani. Posebna pozitivna strana mog biznisa jeste dugogodisnje lino iskustvo koje se temelji na porodinoj tradiciji, te blizina pelinjaka to podrazumjeva utedu u nekim od troskova. Naravno tu je i niz drugih prednosti kao to je: ekoloki zdravo podneblje i okolina, povoljan geografski poloaj (izmeu planine i ravnice), blizina pae, navike stanovnika optine Prijedor o potronji meda i njihove dovoljno razvijene svijesti o koristima potronje ovog proizvoda, blizina susjednih veih trita i jo mnogo drugih prednosti zbog kojih sam se i odluila da se bavim ovim poslom. Kako proizvodnja zdrave hrane ima perspektivu zbog svijetskih trendova i velike potranje za zdravom hranom, potranja za medom i pelinjim proizvodima je u stalnom porastu, sa stalnom tendencijom porasta cijena. Ulaskom u Evropsku uniju plasman meda i pelinjih proizvoda e doivjeti procvat. Ovaj vid proizvodnje ima sigurnu perspektivu i zagarantovan profit!

3. ISTRAIVANJE TRITA 3.1. Analiza industrije (pelarstva)

Prema zakonu o klasifikaciji djelatnosti RS, u okviru sektora A Poljoprivreda, lov i umarstvo odvijaju se aktivnosti pelarenja, odnosno poslovanje na pelinjacima. U sistemu statistikog praenja privrednih aktivnosti ne postoje podaci o pelinjacima, tako da nije mogue doi do zvaninih podataka o radu na pelinjacima. Postoji udruenje pelara Prva pela Prijedor i udruenje pelara Omarska iz Omarske od kojih se nebi mogli dobiti precizni podaci, tako da se o porastu pelinjaka i proizvodnji meda u ovoj vrsti djelatnosti moe govoriti samo na osnovu linih zapaanja i informacija koje su dobivene kroz anketu i u razgovoru sa poznanicima koji su potrosai pelinjih proizvoda, posebno meda, i razgovoru sa vlasnicima nekih pelinjaka. Na osnovu pomenutih informacija namee se zakljuak da iz godine u godinu raste broj pelinjaka u opstini Prijedor, ali ne u dovoljno velikom obimu da bi zadovoljilo potrebe Prijedorske opstine i tako smanjilo potrebe za uvozom. Rad na pelinjaku je izloen sezonskim uticajima, odnosno u proljee i ljeto je prisutan rast aktivnosti, a u jesen i zimu pad aktivnosti na pelinjaku, tj. mirovanje ( iako je inae to takoe povoljan period jer prodaja i pakovanje meda nisu sezonskog karaktera), pri emu je zima povoljnije doba za pakovanje i prodaju meda (posebno u vrijeme posta, novogodinjih praznika, kad na godinji odmor dolazi vei broj ljudi zaposlenih u inostranstvu i sl. Npr. velike su potranje za medom tokom hladnijih dana iz razloga pojave prehlada i gripa). Vezano za metod prodaje, rije je o direktnoj prodaji. Ono to dalje karakterie ovu vrstu djelatnosti jeste: blagi rast cijena (u prosjeku za 1 KM za 3-4 godine) uglavnom varijabilne i fiksne plate radnika (veu se direktno za radni uinak) cijena 1 kg meda u staklenoj ambalazi od 720 mil (tj.1 kg meda) je 8 KM. dobavljai ambalae i druge opreme su uglavnom domai proizvoai.

SWOT analiza
S-Strenghts-Jake strane biznisa Vrlo povoljno geografsko podruje (izmeu planine i ravnice) i ekoloski zdravo podruje; Vlastito zemljite na kojem drim pele, kao i pratee objekte za skladitenje; Vlastiti objekat gdje bi se vrilo pakovanje proizvoda; Neophodnu opremu za obavljanje djelatnosti; Porodina tradicija i dugogodinje lino iskustvo; Blizina pae; Blizina pelinjaka (20 m udaljeno od kue)

Pratim sajmove, literaturu, deavanja u okruenju, te konstantno nastojim da se usavravam u svom poslu; Imam stalne kupce za svoj proizvod, kao i prilino veliki broj potencijalnih kupaca koje elim takoe da snabdjem svojim proizvodom i tako udovoljim njihovim molbama i zahtjevima. Imam iskustva kad je u pitanju ekonomija i voenje biznisa (zavrila sam srednju Ekonomsku skolu); W-Weakneses-Slabosti biznisa Nedostatak maine za pakovanje meda (Rijesenje ovog problema je pribavljanje novanih sredstava od LDA); Teka nabavka kvalitetnog repromaterijala; Nepostojanje velikog izbora u nabavci ambalae, ali planiram da radim na pakovanju u jedinstvenu i prepoznatljivu ambalau; Trenutno mali i nedovoljno razvijen proizvodni kapacitet, koji namjeravam da poveam; O-Opportunities-Prilike i mogunosti koje dolaze iz poslovnog okruenja Blizina veih trita; Uvoenje subvencija na domau proizvodnju; Rast ivotnog standarda; Tendencija opadanja kamatnih stopa na poljoprivredne kredite, kao i uee optine i njen program podrke poljoprivrednim proizvoaima, Institucije koje daju strunu pomo i podrku za razvoj biznisa, kao sto su PREDA i LDA. Organizovanje adekvatnih edukacija, seminara i sajmova iz pelarstva; T-Threats-Prijetnje i opasnosti koje dolaze iz poslovnog okruenja Potencijalna konkurencija; Donoenje zakona o oporezivanju poljoprivrednih proizvoda; Vremenske nepogode; Pojava novih oboljenja pela; Iznoenje netanih informacija od strane konkurencije ili zlonamjernih ljudi; Pogoranje ekonomske situacije.

3.2. Analiza okruenja

Prema demografskim podatcima optina Prijedor broji oko 95000 stanovnika od ega je 17000 zaposlenih, to za mene predstavlja izuzetno veliko trite jer se ja bavim proizvodnjom specifine i vrlo bitne namirnice koju ljudi koriste u svojoj ishrani i koja je takoe svrstana u spisak potroake korpe (0.5 kg) kao jedna od vanih ivotnih namirnica, a to znai da su svi stanovnici optine Prijedor potencijalni korisnici mog proizvoda. Optina Prijedor je druga optina u Republici Srpskoj po veliini, kako po povrini koju zauzima, tako i po broju stanovnika (iza Banja Luke). Geografski se nalazi u sredinjem dijelu Bosanske Krajine na
8

Informativni bilten opstine Prijedor

prosjenoj nadmorskoj visini od 135 m. Po svom geografskom poloaju podruje optine Prijedor pripada pojasu umjerene kontinentalne klime. Srednja godinja temperatura se kree oko o o 10,3 C. U toku godine ima prosjeno 80 dana sa temperaturom veom od 25 C, a oko 90 dana o sa temperaturom ispod 0 ili 200 dana ispod 12 C kada je neophodno zagrijavanje radnih i 2 stambenih prostorija. Godinja koliina padavina iznosi 979 litara/m . U toku godine ima oko 60 vedrih, oko 150 oblanih, a ostalo mutnih dana.

60 dana

150 dana

155 dana

Snijeg pada prosjeno 26 dana, a snijeni pokriva se zadrava oko 45 dana. Geografski poloaj i prirodni uslovi su generalno povoljni za ivot i razvoj kako poljoprivrede, tako i pelarstva uopte.

PEST analiza
Ekonomsko okruenje Bosnu i Hercegovinu karakterie nizak stepen zaposlenosti stanovnitva i veliki broj penzionera koji imaju niska primanja. Prosjena plata za mjesec Decembar 2005. gogine iznosila je 490,00 KM, dok je potroaka korpa za isti period iznosila 452,98 KM to govori o tekoj ekonomskoj situaciji u kojoj graani ive. Ali i u takvoj nepovoljnoj materijalnoj situaciji, stanovnitvo vodi rauna o zdravoj ishrani, i upravo zbog tih injenica ja sam ubjeena da moja poslovna ideja ima jaku perspektivu i svijetlu budunost. to se tie bankarskog sektora i kreditiranja, uslovi su veoma loi, a kamata je jo uvijek dosta visoka za poljoprivredne kredite, ali postoje i neke naznake u poboljanju situacije. Jedna od skorijih olakica poljoprivrednim proizvoaima je i subvencioniranje 6% kamate od strane Vlade RS. Tehnoloko okruenje Opte tehnoloko okruenje na podruiju optine Prijrdor, kada je u pitanju pelarstvo i proizvodnja i pakovanje meda nije ba na zavidnonm nivou. Iako postoje maine za pakovanje meda, pelari uglavnom pakuju med runo zbog nemogunosti da kupe mainu koja bi pakovala med i samim tim doprinjela poboljanju tehnolokog okruenja. Politiko / pravno okruenje Politiko okruenje u zemlji, po mojoj procjeni je nestabilno. Smatram da je veina graanina u prilici da prati smjene u redovima vlasti i politikih partija, kao i njihove programe unapreenja i rada. Na osnovu toga se moe zakljuiti da politiko okruenje nije povoljno. Naravno, nije sve tako ni loe i iz dana u dan se donose odluke da bi se ova situacija popravila. Jedna od skorijih olakica poljoprivrednim proizvoaima je i subvencioniranje 6% kamate od

strane Vlade RS.

Drutveno/kulturno okruenje U ovom trenutku postoje znaajno razvijene navike u kupovini i potronji meda. Takoe, 9 ljudi su svijesni vanosti domaeg proizvoda i rado ga kupuju. Navika potroaa meda je da kupuju med po preporuci poznanika i prijatelja ili direktno od pelara (oko 76%), 11 % med nabavlja u prodavnicama, ostalih 2 % med kupuje od nepoznatih prodavaca ili na pijaci. Od ukupno anketiranih , koji troe med u svojim domainstvima, njih 85 % kupuju med, 4 % ga proizvode za svoje potrebe, a 11 % ga uopte ne koriste. Ekoloki trendovi Ekoloki trendovi su vrlo bitni za bilo koju vrstu proizvodnje. Pelarenje je jedna od rijetkih proizvodnih aktivnosti koja doprinosi poboljanju i poveanju prinosa i u drugim granama poljoprivrede. Proizvodnja i pakovanje meda su u skladu sa zahtjevima i pravilima za ouvanje okoline. Ovakvi trendovi olakavaju proizvodnju i plasman meda i kupci ga rado kupuju.

3.3. Analiza konkurencije

Trenutno na podruju optine Prijedor postoje dva udruenja pelara, a to su: Prva pela iz Prijedora (udruenje broji 56 pelara sa 2040 pelinjih drutava) i Omarska iz 10 Omarske (45 pelara sa1850 drutava). Pelarske zadruge 1. Prva pela Prijedor 2. Omarska Omarska UKUPNO Broj pelara 56 45 101 Broj drutava 2040 1850 3890

Direktnu konkurenciju predstavljaju svi registrovani pelinjaci na podruiju optine Prijedor, kao i manji broj neregistrovanih pelinjaka (mali broj drutava, tj. koliina potrebna za linu potronju domainstava). Poto ne postoji nijedan istaknuti pelar na podruiju optine Prijedor koji bi svojim plasmanom meda i kvalitetom mogao da apsorbuje potranju stanovnitva, kao to nije moguu da svi proizvoai meda podmire potranju za medom na podruiju optine Prijedor, te ga poslodavci i vlasnici prodajnih prostora nabavljaju iz drugih podruija i optina. Primjer tome je med iz Hercegovine iji se moe nai na policama prodavnica nae optine Prijedor. Upravo zbog toga smatram da je i pored broja registrovanih drutava i proizvodnje meda, ponuda meda nedovoljna bar kad se radi na podruiju optine Prijedor, te da je potrebno poveati njegovu proizvodnju i plasman, kako na podruiju nae optine, tako i na podruiju susjednih optina u okruenju. Ja lino imam veliki broj kupaca koji dolaze sa prostora optine Banja Luka, na moj pelinjak kako bi kupili koji kilogram meda jer su se uvjereli u dosadanji kvalitet i prihvatljivost cijene mog proizvoda. Jo jedna od mojih prednosti je ta to pratim savremenu literaturu i zbivanja u pelarstvu pa uspijevam da odrzim
9 10

Pogledati analizu rezultata anketiranja stanovnitva, na strani 12. Informativni bilten optine Prijedor

1 10

konstantnu proizvodnju za razliku od pojedinih konkurenata koji upravo zbog toga imaju velike gubitke i opadanje proizvodnje. to se tie cijena proizvoda kod konkurencije, one su znatno vie u odnosu na cijene mojih proizvoda i upravo zbog toga moji proizvodi su konkurentni na tritu. Cijene meda u pelarskoj zadruzi su sledee: 1 kg Bagremovog i cvjetnog meda je 8,60 KM; 1 kg Kestenovog meda iznosi 9,50 KM; 1 kg Meda u sau je 17,60 KM; 0,25 g iznosi 0,30 KM; Cjene meda u maloprodajnim objektima u Prijedoru su sledee: 1 kg Herceg meda iznosi 17,50 KM; Pakovanja od 240 g Herceg meda ( s dodatcima badema, oraha, groica, smokava, ljenika...), kota od 4,60 KM do 5 KM, u zavisnosti od dodatka; 1 kg meda od domaeg proizvoaa je 10,50 KM; 240 g meda (bez dodataka) domaeg proizvoaa iznosi 3,40 KM; 0,15 g iznosi 0,25 KM Indirektna konkurencija u pelarstvu, tj. u prodaji meda jesu prodavci vjetakog meda, koji je napravljen od raznih trava i sirupa, a kao takav moe biti jako tetan za korisnike takvog proizvoda. Iako je kilogram takvog meda ili u narodu poznatog pod nazivom patvorine znatno jeftiniji od kilograma pravog, tj. domaeg prirodnog kvalitetnog meda, kupci rijetko kupuju nekvalitetan med vodei rauna o svom zdravlju. Cijene mojih proizvoda: 8,00 KM Livadski med pakovanje od 1 kg (svaki deseti kilogram je besplatan, tj. na poklon) 17,00 KM Med u sau za 1 kg 12,00 KM Sae u medu za 1 kg 10,00 KM Vosak za 1 kg 3,50 KM 240g Med s bademima 3,70 KM 240 g Med s ljenicima 3,20 KM Med s orasima i med s smokvama 3,00 KM Med s groicama 2,50 KM Med u pakovanju od 240 g (bez dodataka) 0,25 KM Med u pakovanju od 25 g 0,20 KM - Med u pakovanju od 15 g
*Livadski med sa dodatkom badema.

Vezano za vrstu proizvoda, svi pelari nude priblino istu vrstu proizvoda po slinim cijenama, ak esto viim od moje cijene, to je moja prednost jer sam konkurentnija na tritu. to se tie ostalih usluga, vriu i pakovanje meda u manje koliine i ambalazu (od 15g do 3 kg), to e mi donijeti vei profit tokom godine. U ponudi svojih proizvoda, nastojau da zadovoljim potrebe i elje kupaca, pa u pakovati med s raznim dodatcima (orasi, ljenici, groice, bademi...) jer sam prilikom istraivanja trita zakljuila da su ljudi jako zainteresovani za takav proizvod i spremni su da plate znatno viu cijenu.

11

Naravno, za svoje kupce u se boriti pored kvaliteta i prihvatljive cijene i njihovim edukovanjem o zdravim svojstvima meda i pelinjih proizvoda (djeliu im broure u kojima e moi proitati razne zanimljivosti i recepte).

3.4. Analiza ispitivanja potroake potranje

U analizi tranje polo se od podataka o broju stanovnika i broju zaposlenih lica. 11 Uzimajui u obzir procjenjeni broj stanovnika optine Prijedor od 95.000 i broj zaposlenih od 17.000, proizilazi da na 1 zaposleno lice dolazi 5,5 stanovnika.Naravno tu je i cifra od 11.000 penzionera, to proizilazi da na 1 lice sa linim primanjima doe 3,4 stanovnika. Pored Informativnog biltena optine Prijedor i Zavoda za statistiku RS, do podataka vezanih za analizu 12 tranje za mojim proizvodom dola sam tako to sam sainila jednu anketu od 11 pitanja i anketirala 100 sluajnih prolaznika u Prijedoru.

Rezultati ankete su sledei: Od anketiranih 100 osoba, bilo je anketirano 35 mukaraca i 65 ena. Na pitanje: Da li koristite med i ostale pelinje proizvode u ishrani i preventivnoj zatiti zdravlja? Njih 42 % je odgovorilo potvrdno (DA), 11 % odrino (NE), a 47% povremeno koriste med.
Potronja meda na podruiju optine Prijedor

42%
REDOVNO KORISTE M ED

47% 11%
NE KORISTE M ED POV REM ENO KORISTE M ED

12

11 12

Informativni bilten opstine Prijedor za 2005. god. Pogledati primjer ankete u aneksu 1.

13

Na pitanje: Koliko lanova broji Vaa porodica? Utvreno je da se radi o trolanim i etvorolanim porodicama. Na pitanje: Koliko se meda mjesemo potroi u Vaoj porodici? Ispitanici su se izjanjavali da mjeseno troe u prosjeku oko 1 kg. Na pitanje: Kada ste u nekom od ugostiteljskih objekata, da li konzumirate aj sa medom? Velika veina, tj. Njih 82 % se izjasnilo da piju aj s medom u toku zimskog perioda, a preostalih 18 % nemaju naviku da piju aj s medom. Na pitanje: Koje pelinje proizvode koristite osim meda? Ispitanici su odgovorili: 45 % pored istog meda koriste med s raznim dodatcima (orasi, ljenici, groice, bademi...); 5 % propolis; 7 % vosak; 32 % koriste samo med; ostalih 11 % ne koristi med.
Potronja pelinjih proizv od a

Ne koriste med 11% Vosak 7%

Med bez doda taka 32%

Propolis 5% Med s dodatcima (orasi, bad emi) 45%

Na pitanje: Gdje najradije kupujete med? Ispitanici su odgovorili: 76 % ispitanika med kupuje iskljuivo kod pcelara; 11 % kupuje u prodavnicama; 2 % od nepoznatog kupca ili na pijaci; 11 % ne kupuje med. Na pitanje: U kojoj ambalai najradije kupujete, tj koje zapremine? Ispitivanjem je utvreno da ljudi obino kupuju med u ambalai od 1 kg, a veoma su zainteresovani i za kupovinu meda u manjim pakovanjima. Na pitanje: Na ta najvie obraate panju prilikom kupovine meda? Ispitanici su odgovorili da im je jako vaan ugled pelara ili trgovake kue, zatim cijena, a poslije toga ambalaa i konzistencija. Na pitanje: Da li Vam je vano da pakovanje meda bede sa deklaracijom (podatci o: vrsti meda, cjeni, pelaru, datumu punjenja i cl.)? Veina ispitanika je odgovorila DA, tj. Njih 73 %, dok su ostali 16 % ispitanika odgovorili NE uz objanjenje da to nije potrebno jer poznaju pelara od kog kupuju i da im je poznata cjena i kvalitet meda njihovog dobavljaa.

Na pitanje: Da li Vam je vano da pakovanje meda posjeduje kontrolnu markicu kao garanciju o kvalitetu proizvoda? Njih 73 % je odgovorilo sa DA, dok je 16 % odgovorilo sa NE. Na pitanje: Da li smatrate da su pelinji proizvodi ljekovi budunosti? Korisnici meda su u velikoj veini odgovorili DA, njih 71 %, ostaliu 18 % su odgovorila sa NE. Tokom istraivanja trita dola sam i do niza informacija o potrebama stanovnika, njihovim navikama, i eljama vezano za kupovinu meda i pelinjih proizvoda. Naravno, sva saznanja do kojih sam dola istraivanjem u iskorititi u poboljanju svog biznisa kako bi postigla vii profit i bila konkurentnija na tritu. Tako na primjer, istraivanjem trita dola sam do podatka da je 45 % ispitanika zainteresovano za kupovinu meda s raznim dodatcima (orasi, ljenici, smokve, groice, bademi...), pa u iskoristiti tu informaciju kako bi privukla vei broj kupaca, zadovoljila njihove potrebe, te na taj nain uveala svoj profit. S obzirom da je potranja za medom na podruju optine Prijedor vea nego ponuda, moe se zakljuiti da je ovo vrlo perspektivna djelatnost i da je takoe profitabilna. Na osnovu toga dolazim do zakljuka da je moj udio na tritu zagarantovan to sam i utvrdila i iz prethodnih godina poslovanja. Moj trenutni kapacitet je 8 pelinjih drutava, koji mi omoguavaju da proizvedem od 160 kg do 240 kg meda u toku jedne godine. Iz razloga jednostavnijeg raunanja prihoda i rashoda, uzeu da moja proizvodnja iznosi u prosjeku 200 kg godinje. Na osnovu asortimana i ponude, za 2005. godinu ostvarila sam sledei promet: Proizvodni asortiman Livadski med Med u sau Sae u medu Vosak Livadski med (poklon) Koliina proizvoda u kg 126 32 32 4 10 UKUPNO Cijena po kg 8 KM 17 KM 12 KM 10 KM Iznos u KM 1008 KM 544 KM 384 KM 40 KM 1976 KM

3. 5. Opis ciljanog trita

Ciljno trite moje proizvodnje predstavljaju svi stanovnici optine Prijedor iz razloga to med spada u prehrambene proizvode, a nalazi se i ne listi neophodnih ivotnih namirnica, odnosno moji kupci e biti stanovnici sa linim primanjima koji e kupovati med za sebe i 13 lanove svog domainstva. Obzirom na navike ovdanjeg stanovnitva u vezi sa kupovinom i potronjom meda, istraivanjem i proraunom sam dola do podatka da se moe oekivati potronja meda u velikim koliinama, tj. 1 kg mjeseno po domainstvu. Pored toga,
13

Pogledati analizu rezultata anketiranja stanovnitva, na strani 12.

istraivanjem dolazim do podatka da e se tokom zimskog perioda potronja meda udvostruiti. To znai da uzimajui u obzir potronju meda od 1 kg mjeseno po domainstvu (etvorolana porodica) slijedi da je ukupna potronja meda na podruju optine Prijedor iznosi 23.750 kg meda mjeseno. Zbog trenutno malog kapaciteta proizvodnje meda, vriu otkup i pakovanje okupljenog meda, jer se tu otvara mogu dobre zarade. Naravno, sav okupljeni med bit e testiran na institutu Dr Vaso Butozan u Banjoj Luci. Pelinjak ROJ namjerava ponuditi svoje poizvode i odreenom broju preduzea da preko svojih sindikata kupe kvalitetan med za svoje radnike jer e za veu kupljenu koliinu meda dobiti popust od 10 %. Prodaja mojih proizvoda je fokusirana na regiju Prijedora i to putem maloprodaje na maloprodajnim mjestima, u ugostiteljskim objektima i u dvoritu porodine kue, na glavnom putu Banja Luka - Prijedor. U periodu od 15.11.-15.3. imam dogovor sa vlasnicima kafe bara Pani, Elit i Mari iz Omarske, te kafe barom Delta i Sunce iz Banja Luke. Potrebe tih kafia iznose oko 130,5 kg meda mjeseno u pakovanju od 15 g. Trenutno dogovaram posao vezan za distribuciju svojih proizvoda sa jo nekim vlasnicima ugostiteljskih objekata. Naravno, moj cilj je da svoj proizvod prodajem i u drugim ugostiteljskim i trgovinskim objektima na podruiju cijele optine Prijedor,a i u drugim djelovima BiH. Kako se posao bude razvijao, nadam se da u jednog dana moi ponuditi svoje proizvode i izvan granica Bosne i Hercegovine.

4. MARKETINKA STRATEGIJA 4.1. Analiza proizvoda

Moj osnovni proizvod je med, a pored toga i ostali pelinji proizvodi. Med je proizvod pela, namirnica koja predstavlja izuzetno zdravu hranu, lijek, poslastica, kozmetiko sredstvo. Med predstavlja itav arsenal hranljivih materija od ogromne fizioloke i preventivne vrijednosti za ljudski organizam. Prema legendi med je boiji dar. On sadri vie vrsta eera, ali preovladavaju voni i groani eeri. Pelinji med sastoji se od 41% vonog, 34% groanog i 1'2% tranog eera, zatim od 18% vode i 6% raznih drugih zdravih materija. To su prosti eeri, koji poslije uzimanja veoma brzo dospijevaju u krv bez optereenja organizma oko njegove prerade. Zato je med veoma vaan izvor energije i trebalo bi ga to vie koristiti za svakodnevnu ishranu. Pogodan je za upotrebu kod ljudi, naroito poslije bolovanja za oporavak i regeneraciju organizma, za sportiste, za djecu, za radnike na tekim fizikim poslovima, za starije osobe osjetljivog zdravlja i druge. Osim eera med sadri i proteine, aminokiseline, enzime, organske kiseline, mineralne materije i drugo. Izuzetno je bogat vitaminima, naroito iz grupe B kompleksa. Med je najbolja hrana za jaanje miia, a posebno za normalan rad srca. Srani bolesnici, kod kojih lijekovi ne pokazuju znaajne rezultate, pri redovnom uzimanju meda esto se naglo oporavljaju. Zato se sranim bolesnicima i preporuuje da svake veetri pred spavanje popiju napitak od jedne ae vode i jedne supene kaike meda s veom kokliinom 14 limunovog soka . Ovakav napitak trebalo bi da uzimaju i osobe koje pate od nesanice, nervoze, iznurenosti, kao i osobe koje ele da doekaju duboku i zdravu starost. Kod oboljenja drijela, zapaljenja sluzokoe grkljana, kalja i bronhijalnih oboljenja med je odavno poznat ne samo kao lijek ve i kao preventivno sredstvo. Ako bolesnik svake veeti i jutra popije po jednu au ljekovitog napitka sainjenog od supene kaike meda i olje mlijeka ili aja, za nekoliko dana osjetie vidno poboljanje. Uzimanje meda u veoj koliini u ishrani kod dijece, djeluje na razvitak i pravilno razvijanje svih djelova organizma i ujedno popravlja krvnu sliku. Med je naao primjenu i u kozmetici, jer blagotvorno djeluje na kou svojim htanljivim i ljekovitim osobinama.
Sastojci u medu

Voni eer 4 % 1 Gro ni a eer 34% Razne materije 6% Vo a 1 % d 8 Tr ani eer 1%

14

Dr Duan Todorovi Praktini pelarstvo

Med se najee prodaje u obliku itke mase, a meutim u trgovinama se sree i kristalisan (ueeren) med. U zavisnosti od vrste meda, neki e kristalisati ranije, a neki kasnije, pa tako bagremov med moe da zadri itko stanje do tri godine, dok livadski med kristalie ve kroz 3-4 mjeseca. U toku 2005. godini ostvarena je proizvodnja od 200 kg meda i proizvoda s medom. Za 15 2006. godinu planirano je proirenje pelinjaka na 16 drutava i proizvodnja 280 kg meda. Pored proizvodnje meda, vriu otkup i pakovanje meda u ambalau od 15 g do 1 kg, kao i pakovanje meda s raznim dodatcima (orasi, ljenici, groice, smokve, bademi...) Prilikom proizvodnje pomenutih proizvoda, strogo u voditi rauna o kvalitetu proizvoda s ciljem da zadrim postojee i privuem budue kupce mog proizvoda. Pored toga, u sopstvenoj evidenciji vodiu kartone za svakog kupca gdje e se upisivati podatci o vremenu, vrsti i koliini proizvoda koju je kupac kupio, te lini podatci o kupcu kako bi ih mogla prijatno iznenaditi raznim poklonima i popustima. U narednih tri godina planirani su sledei poslovni rezultati: Proizvodni asortiman Broj pelinjih drutava (u kom.) Ukupna proizvodnja meda (kg) Livadski med (kg) Med u sau (kg) Sae u medu (kg) Vosak (kg) Livadski med (poklon) (kg) Planirani otkup meda (kg) Pakovanje u ambalau od 15 g Pakovanje u ambalau od 25 g Pakovanje u 17 ambalau od 240 g Pakovanje u ambalau od 1 kg 2005. god. 8 200 126 32 32 4 10 200 2006.god. 16 280 132 64 64 6 20 972 kg 522 kg
16

2007. god. 32 560 254 128 128 12 50 1944 kg 1044 kg 100 kg 800 kg 560

2008. god. 64 1120 508 256 256 24 100 3888 kg 2088 kg 200 kg 1600 kg 1120

50 kg 400 kg 280

15 16

8 drutava u proizvesti vjetakim razrojavanjem kako nebi umanjila prinos meda. U periodu od 15.11.-15.3. imam dogovor sa vlasnicima kafe bara Pani, Elit i Mari iz Omarske, te kafe barom Delta i Sunce iz Banja Luke 17 Pakovanje meda s raznim dodatcima (orasi, ljenici, groice, smokve, bademi...)

4.2. Mjesto (Lokacija)

Pelinjak ROJ e se nalaziti u Omarskoj, odnosno na mom privatnom posjedu, neposredno u blizini moje kue. Tu e se vriti sve aktivnosti vezano za proizvodnju i pakovanje meda. Moram naglasiti da je podruije ekoloki isto, nema veih izvora zagaenja,a pelinja paa je raznovrsna.

4.3. Cijena
Cijena e biti jednaka prosjenim cijenama proizvoda koji se nalaze na naem tritu i neto nie od tih proizvoda kako bi privukla to vie kupaca, a to nikako nee uticati na kvalitet mog proizvoda jer kvalitet se nee mijenjati. Tokom prolog perioda primjeen je blagi rast cijena (u prosjeku za 1 KM za 3-4 godine). Iako sam istraivanjem trita saznala da su cijene pelinjih proizvoda kod drugih proizvoaa znatno vie u odnosu na moje cijene, nemam namjeru da ih mijenjam u skorijem periodu iz razloga kako bi privukla to vei broj kupaca. U dugoronom planu nemam namjeru da se sa cijenom takmiim sa konkurencijom. Cijene mojih proizvoda su sledee: 8 KM Livadski med pakovanje od 1 kg (svaki deseti kilogram je besplatan, tj. na poklon) 17 KM Med u sau za 1 kg 12 KM Sae u medu za 1 kg 10 KM Vosak za 1 kg 3,50 KM 240g Med s bademima 3,70 KM 240 g Med s ljenicima 3,20 KM Med s orasima i med s smokvama 3 KM Med s groicama 2,50 KM Med u pakovanju od 240 g (bez dodataka)

4.4. Promocija
Moja poslovna ideja je pelarstvo, to je ujedno i moj hobi kojim se trenutno bavim. Namjeravam da poveam broj pelinjih drustava, te tako poveam proizvodnju meda. Drugi korak u mojoj biznis ideji jeste pakovanje i distribucija meda i pelinjih proizvoda. Sve 18 aktivnosti u pelinjaku treba da ponu poetkom Juna 2006. godine . Pelinjak e u cjelosti biti moje vlasnitvo. U pelinjaku e se vriti razrojavanje i poveavanje broja pelinjih drustava, kompletan pregled pela, proizvodnja meda i pelinjih proizvoda, a pored toga i pakovanje meda ( s dodatcima badema, oraha, groica, smokava, ljenika...), te pakovanje meda u manju ambalau uz upotrebu maine za pakovanje meda. Moja procjena na osnovu dosadanjih prinosa i iskustva u radu je da e godisnji prinos po jednoj kosnici iznositi 20-30 kg meda. Pored proizvodnje meda, radiu otkup, pakovanje i distribuciju proizvoda.
18

U finansijskom planu se polo od pretpostavke da e pcelinjak poeti sa radom 1. Juna, da bi se pojednostavio sam proces prorauna.

Moj pelinjak e biti smjeten u Omarskoj, odnosno na mom privatnom posjedu, neposredno u blizini moje kue. Tel.: 052/ 355-482, 061/ 329-151 Korisnici mog proizvoda su svi stanovnici optine Prijedor iz razloga to med spada u prehrambene proizvode, a nalazi se i ne listi neophodnih ivotnih namirnica. Moji kupci e biti stanovnici sa linim primanjima koji e kupovati med za sebe i lanove svog domainstva. Akcenat u prezentaciji i reklamiranju svog proizvoda staviu na kvalitet i zdravu hranu, zbog ega ljudi rado kupuju ovu vrstu proizvoda. Svoje potencijalne kupce u informisati na sledei naine: Usmena prezentacija (ukljuuje opis proizvoda i ostale karakteristike) Prezentacija se bazira na vizuelnom predstavljanju proizvoda uz mogunost degustiranja proizvoda, a sve u cilju osvajanja trita i privlaenja kupaca. Izrada broura ( reklamni leci pod sloganima: MED, UDESNA HRANA I LIJEK ZA ZDRAVIJI VIJEK ili UZIMAJTE MED KAO HRANU, DA GA NE BISTE POSLIJE TRAILI KAO LIJEK, koje bi stojali na stolovima u kafiima, apotekama, kozmetikim salonima, na kasama u prodavnicama i drugim istaknutim mjestima; pokloni klijentima, te prigodnim brourama zanimljivog sadraja o medu i njegovim ljekovitim svojstvima,raznim receptima za pripremu kolaa od meda, kozmetikih maski za lice i td.) Cijena kotanja bibroure za izradu 1000 komada iznosila bi oko 50 KM. Izrada vizit (Cijena kotanja izrade 500 komada vizit karata iznosi 50 KM) Izrada samoljepljivih etiketa (1000 komada iznosi 25 KM) Smatram da je izabrani nain promocije najisplativije rijeenje za mene i moj biznis, iz razloga to najmanje kota, a vrlo efikasno moe da promovie moju biznis ideju. U budunosti planiram i oglaavanje putem interneta (izradu Web stranice).

* Primjer samoljepljive etikete.

5. ORGANIZACIJA (Menadment)
Organizacija proizvodnje u pelarstvu je vrlo specifina iz vie razloga. Jedan od razloga je taj to su aktivnosti na pelinjaku, a u vezi sa proizvodnjom pelinjih proizvoda i razvoja pelarenja, sezonskog karaktera. Radovi na pelinjaku poinju krajem februafa, kada se vri detaljan pregled pelinjih drutava, naravno ukoliko to dozvoljavaju vremenski uslovi i temperatura vazduha, i traju sve do kraja septembra kada se vri detaljan pregled i priprema pela za prestojeu zimu. Upravo tada nastupa faza mirovanja na pelinjaku, a u vezi sa proizvodnjom meda. Naravno, mi pelari ne mirujemo ni za vrijeme zimskih hladnih dana. Tada se vre pripreme sanduka i uiavanje okvira za sledeu sezonu. Drugi razlog specifinosti pelarenja je u tome to pakovanje i prodaja meda kao aktivnost nije sezonskog karaktera i traje tokom cijele godine. Naravno potranja za medom, a samim tim i njegova ponuda su intenzivniji u toku jeseni i zime,u periodu od Oktobra do Marta, (posebno u vrijeme posta, novogodinjih praznika, kad na godinji odmor dolazi vei broj ljudi zaposlenih u inostranstvu i sl. Npr.velike su potranje za medom tokom hladnijih dana iz razloga pojave prehlada i gripa). Posao vezan za pelarstvo obavljaju uglavnom sami pelari, a pomo porodice je uvjek dobro dola. Moje dugogodinje iskustvo i porodina tradicija e mi pomoi da organizujem proizvodnju, pakovanje i distribuciju meda na mom pelinjaku.

BLOK DIJAGRAM PROIZVODNJE MEDA pelar Nabavka pelinjih drutava i potrebne opreme za pelarenje. pele i pelar U periodu povoljnih vremenskih uslova tokom proljea i ljeta, pela proizvode med i druge proizvode. U tom periodu neophodno je izvriti pregled drutava i tretiranje u sluaju bolesti. pelar Pregled drutava, vrcanje meda te njihovo uzimljavanje.

2 20

BLOK DIJAGRAM PAKOVANJA MEDA ulaz materijala - med - orasi, ljenici, groice, bademi... - ambalaa - etiketa

proizvodnja

- med se proizvede ili nabavi provjerenog kvaliteta, po prihvatljivoj cijeni (4-5 KM/kg) - vae se i doziraju se orasi, ljenici, groice, bademi... - pakuje se u pripremljenu ambalau, - na kraju se proizvod etiketita i proizvod je gotov prodaja

maloprodajni objekti ugostiteljski objekti domainstva

5.1. Dobavljai
Sav repromaterijal koji koristim nabavljam od sledeih dobavljaa: Dobavljai Pelarska zadruga iz Banjaluke Fiziko lice, trbac oko Medikomplast Agrokrajina Prodavnica zdrave hrane Zelena jabuka iz Banjaluke Poklon Roba Potroni repromaterijal za pele Komplet konice , okviri Ambalaa Ambalaa Orasi, bademi, ljenici, groice, smokve... Vrcaljka, sunev topionik

Pakovanje: Staklena ambalaa zapremine 720 mil, tj. 1 kg teinske vrijednosti meda (1640 komada po 0,27 KM); Plastini poklopac (0,08 KM po komadu); Samoljepljive etikete (0.025 KM po komadu); Ambalaa zapremine 240 g iznosi 0,25 KM; Ambalaa zapremine 0,25 g (1000 kom iznosi 50 KM); Ambalaa zapremine 15 g (1000 kom iznosi 40 KM)

5.2. Oprema
Oprema koju posjedujem je sldea: Vrsta opreme Podnjaa Kutija Okviri lipovi Hranilica Poklopac Krov Satne osnove Pelarsko odjelo Pelarski eir Rukavice Pelarski no Dimilica Pelarska viljuka Pelarska etka Vrcaljka sa 4 rama Posue zapremine 25 kg Cjedilo Sunev topionik Ukupno Koliina u komadima 16 32 320 16 16 16 320 1 1 2 1 1 1 1 1 10 1 1 Cijena u KM 7 10 0,60 5 3 10 1,05 50 9,50 5,32 4,33 17,50 5 4,68 290 5 5 30 Vrijednost u KM 112 320 192 80 48 160 336 50 9,5 10,65 4,33 17,50 5 4,68 290 50 5 30 1724,66

6. FINANSISKA ANALIZA 6.1. Poetno ulaganje

Da bi ostvarila svoju biznis ideju u oblasti pelarenja, pored opreme i sredstava koju posjedujem, neophodna su dodatna ulaganja, koja su data u sledeoj tabeli: Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ulaganja Maina za pakovanje meda u ambalau zapremine 15 g - 1 kg Ambalaa za pakovanje meda Troak registracije Troak nabavke sirovina Troak promocije Trokovi raunovoe Novana sredstva vezano za otkup meda Potrebna rezerva novca Ukupno Iznos (KM) 3.000,00 2.045,00 300,00 495,20 125,00 360,00 4860,00 1.000,00 12.185,2

Finansiranje neophodnih ulaganja vrilo bi se iz sledeih izvora sredstava: 4. Vlastita sredstva 5. Oekivana sredstva od strane LDA 6. Pozajmica od porodice UKUPNO: Oprema koju posjedujem je sldea: Vrsta opreme Podnjaa Kutija Okviri lipovi Hranilica Poklopac Krov Pelarsko odjelo Pelarski eir Rukavice Pelarski no Koliin a u kom 16 32 320 16 16 16 1 1 2 1 Cijena u KM 7 10 0,60 5 3 10 50 9,50 5,32 4,33 Vrijednost u KM 112 320 192 80 48 160 50 9,5 10,65 4,33 Starosni vijek (god) 10 10 10 10 10 10 10 10 1 5 Neamortizovana vrijednodt u KM 112,00 320,00 153,60 80,00 48,00 160,00 40,00 7,70 10,65 2,60
19

6.200,00 KM 3.000,00 KM 3.000,00 KM 12.200,00 KM

19

Sva oprema je stara 2 godine, te je njena vrijednost za taj period amortizovana.

Dimilica Pelarska viljuka Pelarska etka Vrcaljka sa 4 rama Posue zapremine 25 kg Cjedilo Sunev topionik Ukupno

1 1 1 1 10 1 1 -

17,50 5 4,68 290 5 5 30 -

17,50 5 4,68 290 50 5 30 1724,66

10 5 5 20 5 5 20 154

14,00 3,00 2,80 261,00 40,00 3,00 27,00 1285,35

Kada se ukupna neamortizovana vrijednost (1285,35 KM) podjeli sa prosjenom duinom neamortizovane opreme ( 154 god / 18 stavki opreme), dobije se prosjeni iznos godinje amortizacije, a ona iznosi 8.35 KM godinje.

6.2. Trokovi
Fiksni trokovi Vrsta fiksnog troka Neto plata (1x250 KM) Doprinosi na plate (1x250x0,52) Trokovi amortizacije opreme Trokovi promocije 20 Troak registracije Trokovi raunovoe Ukupni fiksni trokovi Mjeseni iznos (KM) 250,00 130,00 0,70 10,42 5,00 30,00 426,12 Godinji iznos (KM) 3.000,00 1.560,00 8,35 125,00 60,00 360,00 5.113,35

Varijabilni trokovi Vrsta varijabilnog troka Ambalaa za pakovanje meda Trokovi nabavke sirovina Novana sredstva za otkup meda Ukupno Mjeseni iznos (KM) 170,42 41,27 405,00 616,69 Godinji iznos (KM) 2.045,00 495,20 4.860,00 7.400,2

20

Troak registracije u raspodjeliti u vidu amortizacije na 5 godina.

24

6.3. Prodaja
Za 2006. godinu planirana je sledea prodaja: Proizvodni asortiman Broj pelinjih drutava (u kom.) Ukupna proizvodnja meda (kg) Livadski med (kg) Med u sau (kg) Sae u medu (kg) Vosak (kg) Livadski med (poklon) (kg) Planirani otkup meda (kg) Pakovanje u ambalau od 15 g Pakovanje u ambalau od 25 g Pakovanje u ambalau od 240 g (s bademima) Pakovanje u ambalau od 240 g (s ljenicima) Pakovanje u ambalau od 240 g (s orasima) Pakovanje u ambalau od 240 g (s smokvama) Pakovanje u ambalau od 240 g (s groicama) Ukupan prihod za 2006.god Ukupni rashod za 2006.god PROFIT Cijene proizvoda 8,00 17,00 12,00 10,00 8,00 5,00 0,20 0,25 3,50 3,70 3,20 3,20 3,00 Proizvodnja u 2006.god. 16 280 132 64 64 6 20 972 kg 34800
21

Prihod u KM 1.056,00 1.088,00 768,00 60,00 160,00 4.860,00 6.960,00 500,00 1.050,00 1.110,00 1.984,00 960,00 900,00

2000 300 300 620 300 300

16.436,00 KM 12.513.55 KM 3.922,45 KM

21

U periodu od 15.11.-15.3. imam dogovor sa vlasnicima kafe bara Pani, Elit i Mari iz Omarske, te kafe barom Delta i Sunce iz Banja Luke

25

BILANS STANJA AKTIVA (Sredstva) OSNOVNO SREDSTVO Pelinja drutva Zemljite Objekat Oprema OBRTNA SREDSTVA Zalihe sirovina i materijala Zalihe gotovih proizvoda Gotovina UKUPNO AKTIVA Iznos PASIVA (Izvori sredstava) OSNOVNI KAPITAL 1.200,00 Vlastiti kapital 5.000,00 Donacija od porodice 2.000,00 412,00 Iznos 5.132,00 7.000,00

360,00 160,00 3.000,00 12.132,00 UKUPNO PASIVA

12.132,00

BILANS STANJA (planirani bilans stanja uz finansisku pomo od LDA) AKTIVA (Sredstva) OSNOVNO SREDSTVO Pelinja drutva Zemljite Objekat Oprema OBRTNA SREDSTVA Zalihe sirovina i materijala Zalihe gotovih proizvoda Gotovina UKUPNO AKTIVA Iznos 1.200,00 5.000,00 2.000,00 3.412,00 PASIVA (Izvori sredstava) OSNOVNI KAPITAL Vlastiti kapital Donacija od porodice Donacija od LDA KRATKORONE OBAVEZE Kratkoroni kredit od LDA Iznos 11.332,00 7.000,00 2.000,00 1.000,00

1.360,00 2.160,00 6.200,00 21.332,00 UKUPNO PASIVA

21.332,00

Ukupan prihod za 2006.god Ukupni rashod za 2006.god PROFIT

16.436,00 KM 12.513.55 KM 3.922,45 KM

26

6.4. Prag ekonominosti (na godinjem nivou)

Poto prag ekonominosti predstavlja obim poslovanja pri kom su izjednaeni prihodi i trokovi, odnosno obim poslovanja u kome je rezultat poslovanja neutralan (0), njegov proraun je izvren prema sljedeoj formuli: TV Troak varijabilni TF Troak fiksni UP Ukupan prihod TV = 7400,20 KM TF = 5113,35 KM UP = 16436,00 KM TV / UP x 100 = 7400,20 / 16436,00 x 100 = 45,02 Prag ekon. = (Tf x 100) / (100 - 45,02) = (5113,35 x 100) / 54,98 = 9300,38 KM 9300,38 KM / 12 mjeseci = 775,03 KM Kad se 775,03 KM podjeli sa brojem dana u mjesecu dobije se iznos od 25,83 KM. Da bi pelinjak ROJ prvu godinu poslovanja zavrio sa neutralnim rezultatom, potrebno je da godinje proda 920 kg meda (ija je prosjena cijena 10,10 KM po kg). To prosjeno mjeseno iznosi 76 kg meda, to predstavlja dnevni prosjek od 2,5 kg meda. Vano je napomenuti da se i poslovanje sa neutralnim poslovnim rezultatom isplati jer bi u tom sluaju imala posao i solidnu platu, a uz to bih radila posao koji volim.

27

ZAKLJUAK Poto sam tano i precizno prezentovala podatke do kojih sam dola terenskim istraivanjem i dosadanjim iskustvom, na osnovu njih mogu zakljuiti da je posao oko proizvodnje i pakovanja meda vrlo unosan i profitabilan posao, te sam sada jo sigurnija da je moja biznis ideja i moj budui poslovni cilj. Smatram da je rizik neuspjenog poslovanja ovog pelinjaka u granicama prihvatljivog, elei da napomenem da nema biznisa koji je apsolutno rastereen rizika od neuspjenog poslovanja. Jo jednom elim da se zahvalim svima koji su mi omoguili da pohaam kurs za obuku mladih preduzetnika u projektu Postani preduzetnik III u Prijedoru. Ovaj biznis plan sam radila 250 radnih sati, uloeno je mnogo truda, te Vas molim da ga paljivo proitate i ukaete mi na eventualne nedostatke. Unaprijed Vam se zahvaljujem.

28

7. ANEKSI Prilog br. 1

Potrebna ambalaa za proizvodnju u 2006. godini: Zapremina ambalae 1 kg 250 g 25 g 15 g Koliina meda za pakovanje (kg) 280 400 50 522 Potreban broj Cijena po komadu komada ambalae ambalae (KM) 280 0,35 1820 0,25 2000 0,05 34800 0,04 UKUPNO Iznos u KM 98,00 455,00 100,00 1392,00 2045,00

Potrebne sirovine za pakovanje meda u 2006.godini: Vrsta sirovine Badem Orasi Ljenici Smokve Groice Cijena utroka po pakovanju (KM) 0,50 0,16 0,60 0,14 0,08 UKUPNO Broj pakovanja 300 620 300 300 300 1820 Iznos u KM 150,00 99,20 180,00 42,00 24,00 495,20

29

Prilog br. 2
Proraun prihoda i rashoda za 2007. godinu na osnovu planirane prodaje: Proizvodni asortiman Broj pelinjih drutava (u kom.) Ukupna proizvodnja meda (kg) Livadski med (kg) Med u sau (kg) Sae u medu (kg) Vosak (kg) Livadski med (poklon) (kg) Planirani otkup meda (kg) Pakovanje u ambalau od 15 g Pakovanje u ambalau od 25 g Pakovanje u ambalau od 240 g (s bademima) Pakovanje u ambalau od 240 g (s ljenicima) Pakovanje u ambalau od 240 g (s orasima) Pakovanje u ambalau od 240 g (s smokvama) Pakovanje u ambalau od 240 g (s groicama) Fiksni trokovi za 2007. god. Vrsta fiksnog troka Neto plata (1x250 KM) Doprinosi na plate (1x250x0,52) Trokovi amortizacije opreme Trokovi promocije 22 Troak registracije Trokovi raunovoe Dodatna amortizacija zbog proirenja u 2007.god. Ukupni fiksni trokovi
22

Cijene proizvoda 8,00 17,00 12,00 10,00 8,00 5,00 0,20 0,25 3,50 3,70 3,20 3,20 3,00

Proizvodnja u 2007.god. 32 560 254 128 128 12 50 1944 kg 1044 kg 100 kg 150 kg 150 kg 200 kg 150 kg 150 kg

Prihod u KM 2.032,00 2.176,00 1.536,00 120,00 400,00 9.720,00 13.920,00 1.000,00 2.386,00 2.522,70 2.909,00 2.181,80 2.045,00

Mjeseni iznos (KM) 250,00 130,00 0,70 10,42 5,00 30,00 23,40 449,52

Godinji iznos (KM) 3.000,00 1.560,00 8,35 125,00 60,00 360,00 280,85 5.394,20

Troak registracije u raspodjeliti u vidu amortizacije na 5 godina.

30

Varijabilni trokovi za 2007. god. Vrsta varijabilnog troka Ambalaa za pakovanje meda Trokovi nabavke sirovina Novana sredstva za otkup meda Ukupno Mjeseni iznos (KM) 340,83 82,53 810,00 1233,36 Godinji iznos (KM) 4.090,00 990,40 9.720,00 14.800,40

Dodatna ulaganja i amortizacija na nova sredstva: Vrsta opreme Podnjaa Kutija Okviri lipovi Hranilica Poklopac Krov Satne osnove Rukavice Posue zapremine 25 kg Cjedilo Ukupno Koliina u komadima 16 32 320 16 16 16 320 2 10 1 Cijena u KM 7,00 10,00 0,60 5,00 3,00 10,00 1,05 5,32 5,00 5,00 Vrijednost Amortizacija u KM za 1 god. 112,00 11,20 320,00 32,00 192,00 19,20 80,00 8,00 48,00 4,80 160,00 16,00 336,00 168,00 10,65 10,65 50,00 10,00 5,00 1,00 1621,15 280,85

Ukupan prihod za 2007.god Ukupni rashod za 2007.god PROFIT

32.828,50 KM 20.194.60 KM 12.633,90 KM

31

Prilog br. 3
Proraun prihoda i rashoda za 2008. god.
Proizvodni asortiman Broj pelinjih drutava (u kom.) Ukupna proizvodnja meda (kg) Livadski med (kg) Med u sau (kg) Sae u medu (kg) Vosak (kg) Livadski med (poklon) (kg) Planirani otkup meda (kg) Pakovanje u ambalau od 15 g Pakovanje u ambalau od 25 g Pakovanje u ambalau od 240 g (s bademima) Pakovanje u ambalau od 240 g (s ljenicima) Pakovanje u ambalau od 240 g (s orasima) Pakovanje u ambalau od 240 g (s smokvama) Pakovanje u ambalau od 240 g (s groicama) Cijene proizvoda 8,00 17,00 12,00 10,00 8,00 5,00 0,20 0,25 3,50 3,70 3,20 3,20 3,00 Proizvodnja u 2008.god. 64 1120 508 256 256 24 100 3888 kg 2088 kg 200 kg 300 kg 300 kg 400 kg 300 kg 300 kg Prihod u KM 4.064,00 4.352,00 3.072,00 240,00 800,00 19.440,00 27.840,00 2.000,00 4.773,00 5.045,00 5.818,20 4.363,60 4.090,10

Fiksni trokovi za 2008. god.

Vrsta fiksnog troka Neto plata (1x250 KM) Doprinosi na plate (1x250x0,52) Trokovi amortizacije opreme Trokovi promocije 23 Troak registracije Trokovi raunovoe Dodatna amortizacija zbog proirenja u 2007.god. Dodatna amortizacija zbog proirenja u 2008.god. Ukupni fiksni trokovi Mjeseni iznos (KM) 250,00 130,00 0,70 10,42 5,00 30,00 23,40 23,35 472,87 Godinji iznos (KM) 3.000,00 1.560,00 8,35 125,00 60,00 360,00 280,85 280,24 5.674,44

23

Troak registracije u raspodjeliti u vidu amortizacije na 5 godina.

32

Varijabilni trokovi za 2008. god.

Vrsta varijabilnog troka Ambalaa za pakovanje meda Trokovi nabavke sirovina Novana sredstva za otkup meda Ukupno Mjeseni iznos (KM) 681,70 165,00 1.620,00 2.466,7 Godinji iznos (KM) 8.180,00 1.980,80 19.440,00 29.600,80

Dodatna ulaganja za proirenje pelinjaka u 2008. god.

Vrsta opreme Podnjaa Kutija Okviri lipovi Hranilica Poklopac Krov Satne osnove Rukavice Posue zapremine 25 kg Ukupno Koliina u komadima 32 64 640 32 32 32 640 2 20 Cijena u KM 7,00 10,00 0,60 5,00 3,00 10,00 1,05 5,32 5,00 Vrijednost u KM 224,00 640,00 384,00 160,00 96,00 320,00 672,00 10,64 100,00 2606,64 Amortizacija za 1 god. 22,40 64,00 38,40 16,00 9,6 32,00 67,20 10,64 20,00 280,24

Ukupan prihod za 2008.god Ukupni rashod za 2008.god PROFIT

65.657,90 KM 35.275,24 KM 30,382,66 KM

33

Prilog br. 4
Ugostiteljski bojekti Pani Omarska Mari Omarska Elit Omarska Delta Banjaluka Sunce Banjaluka UKUPNO Broj pakovanja zapremine 15 g za period od 15.11. do 15.3. Dnevno u kom. ukupno (15.11.-15.3.) 30 3600 30 3600 30 3600 100 12000 100 12000 290 34800

34800 kom x 15 g = 522 kg / 4 mjeseca = 130,5 kg/mjeseno

34

Prilog br. 5
Pcelinjaci ROJ Omarska bb Tel. 052/ 355-482; 061/ 329-151;

ANKETA
1. Da li koristite med i ostale pcelinje proizvode u ishrani i preventivnoj zastiti zdravlja? DA NE POVREMENO 2. Koliko clanova broji Vasa porodica? 3. Koliko se meda mjesecmo potrosi u Vasoj porodici? kg

4. Kada ste u nekom od ugostiteljskih objekata, da li konzumirate caj sa medom i koliko puta sedmicno? DA puta; NE 5. Koje pcelinje proizvode koristite osim meda? Propolis Polen Maticna mlijec Vostani poklopci Vosak

6. Gdje najradije kupujete med? Kod pcelara U prodavnici Na pijaci

7. U kojoj ambalai najradije kupujete, tj koje zapremine? 3 kg 1 kg 500 g 250 g 15g - 25 g 8. Na sta najvise obracate paznju prilikom kupovine meda? Na cijenu Na ambalazu (pakovanje)

35

Potvrda o kvalitertu Ugled pcelara ili trgovacke kuce

36

Porijeklo: a) domaci; b) uvozni; Konzistencija: a) tecni med; b) kristalisani med; O sastavu: a) organski med; b) konvencionalni med; 9. Da li Vam je vazno da pakovanje meda bede sa deklaracijom (podatci o: vrsti meda, cjeni, pcelaru, datumu punjenja i cl.)? DA NE 10. Da li Vam je vazno da pakovanje meda posjeduje kontrolnu markicu kao garanciju o kvalitetu proizvoda? DA NE 11. Da li smatrate da su pcelinji proizvodi ljekovi buducnosti? DA NE

Anketu provela: pelarka Jelena Crnobrnja

Prilog br. 6 Primjeri nekih pakovanja meda.