Utjecaj injektiranja i injekcijske smjese na ponaanje ojaane stijenske mase Influence of grouting and grout mass properties on reinforced

rock mass behavior

. Arbanas
Institut graevinarstva Hrvatske, PC Rijeka, Vukovarska 10a, Rijeka; Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, Viktora Cara Emina 5, Rijeka

M. Groi
Institut graevinarstva Hrvatske, PC Rijeka, Vukovarska 10a, Rijeka

D. Juri-Kauni
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Fra Andrije Kaia Mioia 23, Zagreb

SAETAK: Potrebna stabilnost pokosa zasjeka u stijenskoj masi u pravilu se moe osigurati izborom odgovarajue geometrije iskopa i/ili upotrebom potrebnih mjera podgraivanja pri emu su tapna sidra u kombinaciji s odgovarajuim podgradnim sustavom. Ponaanje tapnih sidra zavisno je o postignutoj vezi izmeu stijenske mase i tapnog sidra, dakle o procesu ugradnje tapnog sidra. Ugradnja injekcijske smjese u praksi predstavlja najslabije kontrolirani dio procesa ojaanja stijenske mase. Pri tome se misli na kontrolu kvalitete injekcijske smjese ovisno o primjenjenom sastavu smjese, vodocementnom faktoru, vremenu ugradnje smjese te pritiscima pri kojima se smjesa ugrauje. Zbog nedostatka odgovarajue kontrole navedenih parametara injektiranja, utjecaj pojedinih sidara u ojaanju stijenske mase znaajno varira. Ovaj rad ukazuje na potrebu za dodatnom standardizacijom u izvedi tapnih sidara i injekcijskih smjesa. Predlau se nove metode ispitivanja tapnih sidara, te standardizacija ugradnje tapnih sidara u pogledu upotrebe injekcijske smjese. Takoer se ukazuje na potrebu da se projektom i tehnikim uvjetima projekta detaljnije odrede zahtijevi u pogledu postizanja veliine krutosti ugraenih tapnih sidara. Kljune rijei: tapno sidro, pokus upanja sidara, injekcijska smjesa, kontrola kvalitete ABSTRACT: Stability of the cuts in rock mass could be assured by choosing proper geometry of the excavation and/or using the necessary reinforcement of rock mass where the rockbolts in combination with other support constructions are used. Behavior of the support system depends on the accomplished bound between rock mass and rockbolt, it means on installing process of the rockbolt. In practice, grouting of the rock bolt represents the less controlled part of the reinforcement of the rock mass. The quality control of grouting depends on used grouting mass properties, water/cement ratio, the time of grouting, and the grouting pressure. The lack of proper grouting parameters, influence of the individual rockbolt in rock mass reinforcement significant varies. This paper shows the necessity of additional standardization in installing rockbolt support system. New methods of testing of the rockbolt and standardization of installing the rockbolt as a part of rock mass reinforcement are being suggested. There is also need for determination of demands in order to achieve designed stiffness of installed rockbolt during designing process and in technical specification of rockbolt installation. Key words: rock bolt, pull-out test, grout mass, quality control

1 UVOD Potrebna stabilnost pokosa zasjeka i usjeka u stijenskoj masi u pravilu se moe osigurati izborom odgovarajue geometrije iskopa i/ili upotrebom potrebnih mjera podgraivanja pri emu su tapna sidra u kombinaciji s mlaznim betonom ili rotiljnom konstrukcijom najei izbor (Arbanas, 2002). Praenje ponaanja stijenske mase tijekom izvedbe iskopa primjenom pristupa aktivnog projektiranja omoguuje eventualno potrebne promjene u podgradnom sustavu. Pri upotrebi tapnih sidara kao elemenata ojaanja stijenske mase kao glavno pitanje namee se doprinos tapnih sidara u ukupnom ponaanju ojane stijenske mase pri izvedbi zasjeka. Osnovni zadatak podgradnog sustava je odgovarajuim mjerama pripomoi stijenskoj masi da nosi samu sebe (Hoek and Brown, 1980; Hoek et al., 1995). To podrazumijeva uporabu sustava za ojaanje stijenske mase, pri emu tapna sidra zapravo predstavljuju dio stijenske mase, kao sastavni dio podgradnog sustava. Prijenos optereenja provodi se preko dijelova konstrukcije sidra izvan stijenske mase, a optereenje se na stijensku masu prenosi preko vanjskih veza (Windsor, 1996). tapna sidra pri tome ojaavaju ili mobiliziraju pripadajuu vrstou stijenske mase. Podgradni sustavi izvedeni na licu iskopa zasjeka pridonose smanjenju pomaka stijenske mase kao cjeline. Koncept ojaanja stijenske mase pri izvedbi zasjeka u stijenskoj masi zasniva se na detaljnom poznavanju ponaanja stijenske mase i tapnih sidara kao elementa ojaanja stijenske mase (Windsor and Thompson, 1992; 1996). Pri tome se koriste sofisticirane metode analiza stabilnosti i analiza stanja naprezanja i deformacija stijenske mase u fazi projektiranja, ali i tijekom izvedbe (Arbanas, 2002; 2004). Za potrebe provoenja aktivnog projektiranja koriste se vrlo tone observacijske metode praenja ponaanja stijenskih zasjeka (Nicholson et al., 1999; Kovaevi, 2003; Szavits Nossan, 2006, Arbanase et al., 2006). Pri tom, u pravilu, ugradnja tapnih sidara ostaje na kraju aktivnosti izvedbe ojaanog stijenskog zasjeka, vrlo esto bez ikakve znaajnije kontrole izvedbe. Kontrola kvalitete izvedenih tapnih sidara u pravilu se zasniva samo na pokusu upanja tapnih sidara (pull-out test) (ISRM, 1981), kao jedinog pokazatelja ponaanja ugraenih sidara. Pokusom upanja sidara kontrolira se jedino nosivost sidra dok su svi ostali uvjeti ponaanja stijenske mase ojaane sidrima uglavnom zanemareni. Ponaanje tapnih sidara zavisno je o postignutoj vezi izmeu stijenske mase i tapnog sidra, dakle o procesu ugradnje tapnog sidra. S obzirom na mogue mehanizme sloma tapnog sidra (slom u eliku tapnog sidra, slom veze izmeu sidra i injekcijske smjese, slom u injekcijskoj smjesi, slom veze injekcijske smjese i stijenske mase, slom stijenske mase u okolini sidra i slom stijenske mase oko podruja ojaanog sidrima) (Littlejohn and Bruce, 1977) nosivost tapnog sidra ovisi o promjeru buotine, karakteristikama tapnog sidra i injektiranju pri emu su postupci injektiranja i ostvarene znaajke veza tapno sidro-injekcijska smjesastijenska masa u praksi najmanje kontrolirani. Izvedbom ojaanja stijenske mase u zasjecima te usporedbom rezultata ispitivanih sidara zapaen je znatan rasap rezultata pri slinim uvjetima ugraenih tapnih sidara (stijenska masa u uskom podruju klasifikacijskih vrijednosti, promjer buotine, tip tapnog sidra te injektiranje identinom injekcijskom smjesom) (Arbanas, 2002; 2003; Arbanas et al., 2003; Arbanas et al., 2004; Arbanas et al., 2005a). Ispitivanjem sidara ustanovljena su znaajna odstupanja dobivenih rezultata, pri emu su uoena odstupanja u postignutoj nosivosti (sila sloma sidra) manje znaajna od ustanovljenih odnosa sile u sidru i nastale deformacije. Uzimajui u obzir prirodu aktiviranja tapnih sidara, uslijed relaksacije stijenske mase, to ujedno znai i velika odstupanja u preuzimanju optereenja pojedinih sidara u ukupnom podgradnom sklopu. Ugradnja injekcijske smjese u praksi predstavlja najslabije kontrolirani dio procesa ojaanja stijenske mase te je upravo ona uzrok ovako znaajnih odstupanja razultata. Pri tome se misli na kvalitetu injekcijske smjese ovisno o primjenjenom sastavu smjese, vodocementnom faktoru, vremenu ugradnje injekcijske smjese te pritiscima pri kojima se smjesa ugrauje. Zbog nedostatka odgovarajue kontrole navedenih parametara injektiranja, utjecaj pojedinih sidara u ojaanju stijenske mase znaajno varira. Ovaj rad ukazuje na potrebu za dodatnom standardizacijom u izvedi tapnih sidara i injekcijskih smjesa. Postojei pokusi koji se koriste za kontrolu kvalitete ugraenih tapnih sidara raeni su za uvjete koji znaajno odstupaju od sadanjeg naina primjene tapnih sidara pri daleko veim zahtjevima konstrukcija. Koritenje tapnih sidara u novije vrijeme znaajno se je promijenjeno u odnosu na poetne pristupe koritenja tapnih sidara (Stillborg, 1994).

Znaajno se poveava nosivost pojedinih tapnih sidara, a upotrebom tehnike samobuivih sidara omogueno je koritenje tapnih sidara znatnih duina. Time uglavnom prestaje razmatranje takozvanog pristupa analize materijala ekvivalentnih znaajki kojima se analizira ponaanje ojaane stijenske mase pridruenih znaajki bez pojedinane analize ugraenih tapnih sidara (Duan, 1991). Pojedinana tapna sidra u stijenskoj masi preuzimaju najznaajniju ulogu u djelovanju podgradnog sustava, te je nuno analizirati njihovo ponaanje u okviru sredine u kojoj su ugraeni, pri emu najznaajniju ulogu predstavlja veza sidra i stijenske mase, tj. ponaanje injekcijske smjese. S obzirom na gore navedeno, a kako bi se moglo pouzdano koristiti tapna sidra znaajnih duina i nosivosti u sustavima ojaanja stijenske mase, nuno je poznavati stanje svih elementa i veza prijenosa optereenja sa sidra na stijensku masu (Windsor, 1996). Pri tome sadanje metode ispitivanja, ali i procedure ugradnje tapnih sidara ne daju dovoljno dobre podatke koje bi se mogle koristiti u procedurama aktivnog projektiranja i predvianja ponaanja ojaane stijenske mase (Arbanas, 2004). Predlau se nove metode ispitivanja tapnih sidara (Arbanas et al., 2005b), te standardizacija ugradnje tapnih sidara naroito u pogledu upotrebe i ugradnje injekcijske smjese. Takoer se ukazuje na potrebu da se projektom i tehnikim uvjetima projekta detaljnije odrede zahtijevi za postignute karakteristike ugraenih tapnih sidara u smislu prihvatljivih deformacija. 2 SUSTAV OJAANJA STIJENSKE MASE Koncept prijenosa optereenja u sustavu ojaanja stijenske mase predstavlja osnovu za razumijevanje ponaanja sustava ojaanja i pojedinih elemenata te utjecaj na stabilnost iskopa u ojaanoj stijenskoj masi. Koncept prijenosa optereenja moe se prikazati razdvojen na tri osnovna mehanizma (Windsor, 1996): 1.Pomak u stijeni i prijenos optereenja s nestabilne zone na element ojaanja, 2.Prijenos optereenja s nestabilnog podruja na unutarnje stabilno podruje u stijenskoj masi preko elemenata ojaanja i 3.Prijenos optereenja s elementa ojaanja na stabilnu stijensku masu. Predmetni mehanizmi predstavljaju kritine aspekte u projektiranju sustava ojaanja stijenske mase (Hanna, 1982). tapna sidra i geotehnika sidra predstavljaju sustave ojaanja, pri emu se sustav ojaanja sastoji od etiri osnovna elementa (Windsor, 1996), Slika 1.

0 2 1 3

0 1 2 3

Stijena Element ojaanja Unutarnji prijenos optereenja Vanjski prijenos optereenja

Slika 1. Osnovni elementi sustava ojaanja stijenske mase (Windsor, 1996)

Svaka od komponenti ojaanja stijenske mase ukljuena je u dvije interakcije prijenosa optereenja. Koncept sustava ojaanja izuzetno je vaan s obzirom da je ukupno ponaanje sus-

tava ojaanja odreeno ponaanjem odvojenih interakcija izmeu pojedinih komponenti sustava. Koncept sustava glavnih komponenti ojaanja predstavlja osnov za razumijevanje mehanizma ojaanja stijenske mase, laboratorijskog i in situ ispitivanja mehanikih znaajki sustava ojaanja i odgovarajuih znaajki ugradnje ojaanja (Arbanas, 2002). Mogui mehanizam sloma tapnog sidra injektiranog u stijenskoj masi (Littlejohn and Bruce, 1977) ovisi o znaajkama stijenske mase, injekcijske smjese i njihovima odnosima. Najee nastupa slom na kontaktu stijenske mase i injekcijske smjese odnosno kroz injekcijsku smjesu, dok je slom materijala tapnog sidra, kao i veze tapnog sidra i injekcijske smjese vrlo rijedak. To se esto i evidentira in situ: u mekim stijenama kao to su npr. fline naslage (Marinos and Hoek, 2001), gdje su karakteristike injekcijske smjese znatno bolje od karakteristika stijenske mase slom u pravilu nastupa na kontaktu injekcijske smjese i stijenske mase, ili ak u blizini injektirane zone kroz stijensku masu. U vrstim stijenama, kod nas uobiajenih, relativno mekih vapnenakih sedimenta sve do izuzetno vrstih eruptivaca, slom u pravilu nastupa kroz injekcijsku smjesu. Meutim, ova razmatranja vrlo se rijetko ugrauju u modele ponaanja tapnih sidara, a jo i rjee u analize realne geotehnike probleme ojaanja stijenske mase. Znanstvena istraivanja u tom podruju su rijetka (Reichert, 1991; Kilic et al., 2002; Arbanas, 2004), a rezultati ovih istraivanja rijetko su primjenjena u praksi. I dalje je uobiajena praksa koritenja gotovo iskljuivo cementnih injekcijskih smjesa za injektiranje tapnih sidara, a bez obzira na karakteristike stijenske mase i karakter zahvata ojaanja stijenske mase. Injekcijske smjese na bazi umjetnih smola za sada su jo previe skupe, iako su efekti injektiranja bolji (Farmer, 1975). Projekt ojaanja stijenske mase najee vrlo oskudno opisuje postupak izvedbe tapnih sidara, a karakteristike injektiranja oskudno se opisuju postojeim normama, najee preuzetim iz znatno bolje ureenih prednapetih betonskih konstrukcija, koje se rijetko mogu iskoristiti pri injektiranju tapnih sidara. Kako je ve navedeno, kontrola ovih postupaka svodi se uglavnom na pokuse upanja sidara (pull-out test) (ISRM, 1981), kojima se kontrolira jedino nosivost sidra, dok svi su ostali uvjeti ponaanja stijenske mase ojaane sidrima iskazane deformacijom sidara te deformacijama ojaane stijenske mase ostaju u potpunosti zanemareni. Ovo zanemarivanje poznavanja deformacijskog ponaanja ojaane stijenske mase potpuno je suprotno naelima tzv. aktivnog projektiranja, odnosno observacijskim metodama praenja ponaanja stijenskih zasjeka tijekom iskopa i izvedbe podgradnih sustava (Arbanas, 2002; Kovaevi, 2003;Szavits Nossan, 2006; Arbanas et al., 2006). 3 KARAKTERISTIKE INJEKCIJSKIH SMJESA ZA INJEKTIRANJE TAPNIH SIDARA Za injektiranje tapnih sidara gotovo iskljuivo se koriste cementne injekcijske smjese u kojima je kao jedini projektni kriterij odreen vodocementni faktor koji se kree u podruju od 0.42 do 0.48. U praksi je to vrlo teko kontrolirati. Naprave za izradu smjesa kontinuirano proizvode injekcijsku smjesu koja se izravno odvodi u injektor, i ne mogu precizno dozirati ak ni odnosi vode i cementa, a pogotovo ne i ostalih dodataka smjesi (plastifikatori, dodaci za tiksotropiju, dodaci za bubrenje). S obzirom na uobiajeno slabu kontrolu ovog dijela procesa ojaanja stijenske mase, esto i vodocementni faktor odstupa od projektom propisanog, uglavnom zbog razrjeenja smjese i lake ugradnje. Detaljna laboratorijska ispitivanja ponaanja sidara (Arbanas, 2004) na 48 razliitih injekcijskih smjesa u kojima su analizirana ponaanja tapnih sidara injektiranih razliitim injekcijskim smjesama ukazala su na znaajne razlike u ponaanju. Pri tome su analizirana ponaanja sidara u istim cementnim smjesama, kao i injekcijskim smjesama s dodatkom bentonita, plastifikatora i sredstava za bubrenje u razliitim odnosima pri razliitim primjerenim vodocementnim faktorima. Ispitivanja su pokazala kako ak i smjese izraene od istih komponenti u vrlo povoljnim laboratorijskim uvjetima, pri pokusu upanja sidra (pull-out test) pokazuju znatna odstupanja u odnosima naprezanja i deformacija. Pri tome je pokazano da su odreene vrste smjesa vrlo osjetljive na uvjete ugradnje i primjenjeni vodocementni faktor (iste cementne smjese), dok druge vrste smjesa pokazuju relativno jednoliko ponaanje i manje su osjetljive na uvjete ugradnje i vodocementni faktor (tiksotropne smjese i smjese s dodacima za bubrenje (Arbanas, 2004). Ipak, odstupanja u rezultatima ispitivanja, ak ni u laboratorijskim

uvjetima nikako se ne mogu zanemariti. U terenskim uvjetima ugradnje tapnih sidara, odstupanja u rezultatima znaajno se poveavaju ak i unutar grupa istih injekcijskih smjesa za injektiranje tapnih sidara.

Slika 2. Uzorci laboratorijski ispitanih sidara injektiranih razliitim injekcijskim smjesama (Arbanas, 2004)

Gornje konstatacije prikazati e se analizom rezultata ponaanja ojaane stijenske mase pri izvedbi zasjeka na Trgovakom centru Kaufland u Rijeci. 4 PONAANJE ZASJEKA U STIJENSKOJ MASI OJANOJ TAPNIM SIDRIMA NA TC KAUFLAND U RIJECI Lokacija Trgovakog centra Kaufland smjetena je na ureenom platou uz Zametsku ulicu na Krnjevu u Rijeci. Kako predmetni plato prije izgradnje nije imao traene tlocrtne dimenzije, zahtijevalo se proirenje vertikalnim zasjecanjem postojeeg stijenskog pokosa do samog ruba graevne parcele. Zasjecanje pokosa neposredno ispod postojee prometnice, vrlo strmog do vertikalnog nagiba, visine do 17 m zahtijevalo je osiguranje predmetnog stijenskog pokosa tapnim geotehnikim sidrima. Geotehnikim istranim radovima utvrena je geoloka graa na lokaciji predvienoj za projektiranje i gradnju. Geotehniki istrani radovi sastojali su se od sondanog buenja, geofizikih mjerenja laboratorijskog ispitivanja uzoraka stijenske mase, inenjerskogeolokih i geotehnikih radova. Na osnovi rezultata geotehnikih istranih radova dobiveni su odgovarajui parametri stijenske mase (Hoek et al., 2002; Hoek, 2004) kao podloga za izradu projekta (Wyllie and Mah, 2004). Radovi na izvedbi iskopa i ojaanja stijenskog pokosa zapoeti su u srpnju 2003. godine, a zavreni u rujnu 2003. godine. Radovi su izvoeni iskopom horizontalnih etaa visine 3.0 m, ugradnjom odgovarajueg sustava ojaanja stijenske mase (tapna sidra i vieslojni mlazni beton). Glavnim graevnim projektom osiguranja stijenskog pokosa odreeni su tehniki uvjeti izvoenja radova popraeni odgovarajuim geotehnikim nadzorom te odgovarajuim programom opaanja i promatranja, kao i kontrolnim mjerenjima nosivosti ugraenih sidara (ISRM, 1981). Program opaanja i promatranja obuhvatio je geodetsko opaanje mree repernih toaka postavljanih sukcesivno s izvoenjam radova na ukupno tri kontrolna geodetska profila, te kontrolna mjerenja pomaka na tri vertikala inklinometraekstenzometra (deformetra) i tri horizontalna ekstenzometra (deformetra) postavljenim na kontrolnim poprenim profilima na lokacijama koje omoguuju odgovarajue praenje ponaanja cjelokupnog zasijecanja tijekom

odvijanja radova, Slika 3. Kontrolna geodetska opaanja i mjerenja pomaka u inklinometrima i ekstenzometrima provoena su u fazama u skladu s izvrenim iskopima po pojedinim etaama proraunskim fazama iskopa. Tijekom iskopa izvreno je inenjerskogeoloko kartiranje pokosa s elementima za RMR klasifikaciju (Bieniawski, 1989) po pojedinim fazama iskopa.

Slika 3. Pogled na pokos Trgovakog centra Kaufland u Rijeci tijekom izvedbe radova (Arbanas, 2004)

Ojaanje zasjeka u stijenskoj masi provedeno je izvedbom tapnih geotehnikih sidara na horizontalnom razmaku 3.80 m i vertikalnom razmaku 3.0 m uz podgradni sustav od vieslojnog armiranog mlaznog betona. Sustav podgraivanja izvoen je u vertikalnim i horizontalnim etaama od vrha prema dnu zasjeka, pri emu su nakon svakog provedenog koraka ojaanja stijenske mase provedena mjerenja te kontrola nosivosti sidara. Rezultati provedenih mjerenja usporeivani su predvienim rezultatima pomaka dobivenim iz prognoznog numerikog modela ponaanja. Pri tome su u numerikom modelu ponaanja tapna sidra modelirana na osnovi rezultata ispitivanja probnih sidara na lokaciji ugradnje. Doprinos tapnih sidara u ojaanju stijenske mase modeliran je u vidu opruga na licu zasjeka, a ija je krutost odgovarajua rezultatima ispitanih probnih sidara. Primjenjenim konceptom aktivnog projektiranja predmetnog zasjecanja (Arbanas, 2002; Arbanas et al., 2006), uspjeno je izveden zahvat zasjecanja u stijenskoj masi, a tijekom i nakon izvedbe analizirani su rezultati mjerenja. Veliki broj pokusa upanja sidara (pull-out test) u relativno jednolikim uvjetima stijenske mase na cjelokupnom zahvatu podgraivanja, pri emu je koritena identina cementna injekcijska smjesa, pokazao je postojanje velikih odstupanja u ponaanju tapnih sidara. Iako su sva sidra zadovoljila uvjete pokusa upanja (pull-out test) (ISRM, 1981), usporedbom deformacijskih krivulja jasno je uoljivo kako rezultati pokusa znaajno variraju, Slika 4. Pokusom upanja potvreno je da je zadovoljena traena nosivost tapnih sidara, ali izmjerene deformacije u podrujima radnih sila u sidrima meusobno previe odstupaju i dobiveni rezutati ne omoguuju dovoljno tone povratne analize za potrebno aktivno projektiranje u fazi izvoenja, osim ako se pri tom ne ispituje svako pojedinano sidro za potrebene kontrolne profile. Iz rezultata pokusa upanja sidara odreene su krutosti pojedinih sidara u podruju intervala radnih sila u sidrima. Provedena je analiza za sidra koja su pokusom upanja pokazala najmanju i najveu deformaciju. Dobivene krutosti ispitanih sidara kreu se od 4024 kN/m do 13256 kN/m. Radi usporedbe provedene su analize ponaanja numerikog modela u koji su unesene vrijednosti minimalne i maksimalne krutosti dobivene iz pokusa upanja, Slika 5. Analize su

provedene programskim paketom Sigma/W, GeoSlope (GeoSlope, 1998). Iako se generalni prikazi rezultata s prikazom stanja naprezanja i deformacija po provedenom iskopu znaajno ne razlikuju, Slika 6, nuno je promotriti kako se dobivene deformacije oituju na aktiviranje sile u pojedinim tapnim sidrima. Za potrebe tih analiza promatraju se deformacije lica pokosa nakon provedenog cjelokupnog iskopa po fazama te ugradnje sidara nakon svake faze iskopa.

450 400 350 300 Sila (kN) 250 200 150 100 50 0 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 Pomak (mm)

Slika 4. Rezultati ispitivanja tapnih sidara na pokosu Trgovakog centra Kaufland u Rijeci
95 93 91 89 87 85 83
0 0 0 -1-1-1-1-1 0 -1-1-1-1-1 -1-1-1-1 -1 - 1 - 1 - 1 - 1 - 1 - 1 0 -1 -1 -1 -1 -1 -1 -1 -2 -2-2 -2-2 -2-2 -2-2 0 -2 -2 -2 -2 -2 -2-2-2-2-2-2-2-2-2-2-2-2-2-2 0 -2 -2 -2 -2 -2 -2 -2 -2 -2 -2 -2 -2 -2 -2 0 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -3 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -3 -3 -3 -3 -3 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -3 -3 -3 -3 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -3 -3 -3 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 -4 -4 -4 -5 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Visina (m)

81 79 77 75 73 71 69 67 65 63 -2 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

22

24

26

28

30

32

34

36

38

40

42

44

46

48

50

Udaljenost (m)

Slika 5. Numeriki model koriten za proraun iskopa na pokosu Trgovakog centra Kaufland u Rijeci

Po provedenom raunu odreene su deformacije lica pokosa za modelirana sidra s najveom i najmanjom krutosti, odreenih na osnovi provedenih pokusa upanja sidara. Pomaci lica pokosa po visini u x smjeru prikazani su na Slici 7.

93 91 89 87 85 83 81

Visina (m)

-0.005

-0.004

79 77 75 73 71 69 67 65 63

-0.002

-0.00

-2

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

36

38

40

42

-0.001
44 46

48

50

Udaljenost (m)

Slika 6. Deformacije modela nakon provedenog iskopa na pokosu Trgovakog centra Kaufland u Rijeci
86,00 85,00 84,00 83,00 82,00

80,00 79,00 78,00 77,00 76,00 75,00 74,00 73,00 -7,00 -6,00 -5,00 -4,00 -3,00 -2,00 -1,00 72,00 0,00

Pomaci X (mm)
k' = 13.465,68 kN/m/m' k' = 4.024,10 kN/m/m'

Slika 7. Deformacije lica pokosa Trgovakog centra Kaufland u Rijeci nakon provedenog iskopa Tablica 1: Sile u tapnim sidrima dobivene povratnim analizama
Sile i pomaci u sidrima: 87,00 m.n.v. 84,00 m.n.v. 81,00 m.n.v. 78,00 m.n.v. 75,00 m.n.v. Pomaci u sidrima (mm) k=13465,68 k=4024,10 -1,92 -2,68 -2,52 -3,33 -2,68 -3,38 -2,30 -2,73 -0,82 -0,95 Sile u sidrima (kN) k=13465,68 k=4024,10 98,49 40,96 129,03 50,86 137,05 51,66 117,56 41,68 42,19 14,59

Ukoliko se preko ostvarenih deformacija izraunaju aktivirane sile u tapnim sidrima ovisno o krutosti pojedinog sidra, dobivaju se znaajne razlike koje su izravno ovisne o krutosti sidra. Pri proraunu sile u sidru koristi se samo onaj dio deformacije koji nastaje nakon ugradnje pojedinog sidra. Rezultati prorauna prikazani su u Tabeli 1. Vidljivo je da je veliina realiziranih sila u tapnim sidrima najvee krutosti nekoliko puta vea u odnosu na sile u sidrima s minimalnom krutosti. To se nadalje reflektira i na pitanje ukupne stabilnosti ojaanog stijenskog pokosa (Arbanas, 2002).

Visina (m n.v.)

81,00

5 ZAKLJUAK Ponaanje tapnih sidra zavisno je o postignutoj vezi izmeu stijenske mase i tapnog sidra, dakle o procesu ugradnje tapnog sidra. S obzirom na mogue mehanizme sloma tapnog sidra (slom u eliku tapnog sidra, slom veze izmeu sidra i injekcijske smjese, slom u injekcijskoj smjesi, slom veze injekcijske smjese i stijenske mase, slom stijenske mase u okolini sidra i slom stijenske mase oko podruja ojaanog sidrima) nosivost tapnog sidra ovisi o promjeru buotine, karakteristikama tapnog sidra i injektiranju pri emu su postupci injektiranja i ostvarene znaajke veza tapno sidro-injekcijska smjesastijenska masa u praksi najmanje kontrolirani. Pri tome se misli na kvalitetu injekcijske smjese ovisno o primjenjenom sastavu smjese, vodocementnom faktoru, vremenu ugradnje injekcijske smjese te pritiscima pri kojima se smjesa ugrauje. Zbog nedostatka odgovarajue kontrole navedenih parametara injektiranja, utjecaj pojedinih sidara u ojaanju stijenske mase znaajno varira. Postojei pokusi koji se koriste za kontrolu kvalitete ugraenih tapnih sidara raeni su za uvjete koji znaajno odstupaju od sadanjeg naina primjene tapnih sidara pri daleko veim zahtjevima konstrukcija. Znaajno se poveava nosivost pojedinih tapnih sidara, a upotrebom samobuivih sidara omogueno je koritenje tapnih sidara znatnih duina. Pojedinana tapna sidra u stijenskoj masi preuzimaju najznaajniju ulogu u djelovanju podgradnog sustava, te je nuno analizirati njihovo ponaanje u okviru sredine u kojoj su ugraeni, pri emu najznaajniju ulogu predstavlja veza sidra i stijenske mase, tj. ponaanje injekcijske smjese. U radu je pokazano kako u praksi u relativno jednolikim uvjetima stijenske mase dolazi od pojave znatnih odstupanja u ugradnji tapnih sidara, a provedenim analizama pokazano je koliko to u konanici utjee na ponaanje ojaane stijenske mase s refleksijom na postignuti stupanj stabilnosti ojaanog stijenskog pokosa. Sadanje pokuse upanja svakako treba dopuniti procedurama koje e detaljnije obuhvatiti i proces ugradnje tapnih sidara. Potrebno je standardizirati tipove injekcijskih smjesi za tapna sidra, kao i kriterije ugradnje injekcijske smjese. Sam odabir injekcijske smjese nuno se mora zasnivati na probnim poljima i ispitivanju probnih sidara. Pri tome na probnim poljima ispitivanja treba provesti kako bi se odabrali optimalni elementi ugradnje sidara koji kasnije utjeu na ponaanje konstrukcije, a to su: promjer buotine, tip injekcijske smjese vezano uz karakteristike bubrenja i tiksotropije, pritisak pri ugradnji injekcijske smjese, vrijeme vezivanja smjese, postignuta vrstoa kao i vrijeme postizanja odreene vrstoe injekcijske smjese, deformabilnost injekcijske smjese u odnosu na deformabilnost stijenske mase u koju se sidra ugrauju te vremensko ponaanje injekcijske smjese pri aktiviranju sidara. Takoer je vano da se ve kroz projektnu dokumentaciju odrede okviri unutar kojih se gornje veliine moraju kretati tijekom izvoenja. Osim probnih polja, nuno je veu panju posvetiti ugradnji i ispitivanju tapnih sidara, posebno ako ona predstavljaju osnovne konstruktivne elemente veih dimenzija i izloenih velikim silama. U tom sluaju sugerirana veliina od 5% kontrolnih sidara predstavlja premali uzorak za ocjenu stabilnosti konstrukcije. Broj ispitivanja kontrolnih sidara mora biti znaajno vei, a kombinacijom s drugim nedestruktivnim metodama kao to je npr. metoda akustine emisije, ispitivanje daje znatno toniji opis ponaanja, a da pri tome tapno sidro i dalje ostaje u funkciji. Pri tome se ispitivanja svakako moraju proiriti i na kontrolu gore opisanih znaajki injekcijske smjese. POPIS LITERATURE
Arbanas, ., 2002. Utjecaj tapnih sidara na ponaanje stijenske mase pri izvedbi visokih zasjeka, Magistarski rad, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Arbanas, ., 2003. Izvedba graevne jame Zagrad u Rijeci, Graevinar 55, 10, 591-597. Arbanas, ., 2004. Predvianje ponaanja ojaane stijenske mase analizama rezultata mjerenja izvedenih graevina, Doktorska disertacija, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Arbanas, ., Jardas, B. & Kovaevi, M.-S., 2003. Reinforcement Systems in Construction of Open Pit Zagrad in Rijeka, Croatia, Proc. 13th. European Conf. on Soil Mech. and Geotech. Eng., Geotechnical Problems with Man-made and Man Influenced Grounds, Prague, Czech Republik, (Eds. I. Vaniek, R. Barvinek, J. Boha, J. Jettmar, D. Jirasko and J. Salak), August 25-28, Vol. 2, 23-28.

Arbanas, ., Jardas, B. & Kovaevi, M.-S., 2004. Excavation of Open Pit Zagrad in Rijeka, Croatia-A case history, Proc. 5th Int. Conf. on Case Histories in Geotech. Eng., New York, NY, USA, April 1317, 5.64.1-5.64.6. Arbanas, ., Kovaevi, M.-S., Groi, M. & Jardas, B., 2005. Some Experience During Open Pit Excavation in Limestone Rock Mass, Proc. Int. Conf. EUROCK 2005, Impact of Human Activity on the Geological Environment, (Ed. P. Koneny), Brno, Czech Republik, May 18-20, A.A. Balkema, London: Taylor & Francis Group, 31-36. Arbanas, ., Kovaevi, M.-S. & Szavits-Nossan, V., 2005. Kontrola kvalitete tapnih sidara, Graevinar 57, 11, 859-867. Arbanas, ., Kovaevi, M.-S. & Szavits-Nossan, V., 2006. Interactive design for deep excavations, Proceeding of XIII Danube-European Conference on Geotechnical Engineering, Active Geotechnical Design in Infrastructure Development, Ljubljana, May 29-31, (Logar, J., Gaberc, A. and Majes, B. Eds.), Slovenian Geotechnical Society, Vol. 2, 411-416. Bieniawski, Z.T., 1989. Engineering Rock Mass Classification, New York: John Wiley & Sons. Duan, F., 1991. Numerical Modeling of Cable Bolt Support System, Ph. D. Thesis, Dept. of Mining Eng., Unversity of Utah, USA, 218 p. Farmer, I.W., 1975. Stress Distribution along a Resin Grouted Rock Anchor, Int. J. Rock Mech. & Mining Sci. & Geomechanics Abstracts, Vol. 12, 347-351. GEO-Slope Int. Ltd., 1998. Users Guide Sigma/W for Finite Element / Deformation Analysis, Version 4, Calgary. Hanna, T.H., 1982. Foundations in Tension, Ground Anchors, Trans Tech Publications, Series on Rock and Soil Mechanics, Vol. 6, 1st. Edn., Clausthal-Zellerfeld, 573 p. Hoek, E., 2004. Estimates of Rock Mass Strength and Deformation Modulus, Discussion Paper #4, http://www.rocscience.com. Hoek, E. & Brown, E.T., 1980. Underground Excavations in Rock, Istitution of Mining and Metallurgy, London. Hoek, E., Kaiser, P.K. & Bawden, W:F., 1995. Support of Underground Excavations in Hard Rock, Rotterdam: A.A. Balkema. Hoek, E., Carranza-Torres & Corkum, B., 2002. Hoek-Brown Failure Criterion-2002 Edition, Proceedings of 5th North American Rock Mech. Symp., Toronto, Canada, Dept. Civ. Engineering, University of Toronto, 267-273. ISRM, 1981. Commission on Standardization of Laboratory and Field Test, ISRM Suggested Methods for Rockbolt Testing, Oxford: Pergamon Press, 161-168. Kilic, A., Yasar, E. & Celik, A.G., 2002. Effect of Grout Properties on the Pull-out Load Capacity of Fully Grouted Rock Bolt, Tunnelling and Underground Space Technology, 17, 355-362. Kovaevi, M.-S., 2003 The Observational Method and the Use of Geotechnical Measurements. Geotechnical problems with manmade and man influenced grounds; Proc. 13th Europ. Conf. on Soil Mech. and Geotech. Eng., Prague, Czech Republic, August 25-28, Vol. 3, 575-582. Littlejohn, G.S. & Bruce, D.A., 1977. Rock Anchors, State of the Art, Geopublications Ltd., Brentwood. Marinos, P., & Hoek, E., 2001. Estimating the Geotechnical Properties of Heterogeneous Rock Masses such as Flysch, Bull. Eng. Geol. Env., 60, 85-92. Nicholson, D.P., Tse, C.M. & Penny, C., 1999. The Observational Method in Ground Engineering: Principles and Applications, Report 185. CIRIA, London. Reichert, R.D., 1991. A Laboratory and Field Investigations of the Major Factors Influencing Bond Capacity of Grouted Cable Bolts, M. Sc. Thesis, Queens University, Kingston, Ontario, Canada. Stillborg, B., 1994. Professional Users Handbook for Rock Bolting, Trans Tech Publications, Series on Rock and Soil Mechanics, Vol. 18, 2nd Edn., Clausthal-Zellerfeld. Szavits Nossan, A., 2006. Observations on the observational Methods, Proceeding of XIII DanubeEuropean Conference on Geotechnical Engineering, Active Geotechnical Design in Infrastructure Development, Ljubljana, May 29-31, (Logar, J., Gaberc, A. and Majes, B. Eds.), Slovenian Geotechnical Society, Vol. 1, 171-178. Windsor, C.R., 1996. Rock Reinforcement Systems, 1996 Schlumberger AwardSpecial Lecture, Proceeding of EUROCK 96, Special Papers Volume, Torino, Italy, http://www.roctec.com.au /papers.html. Windsor, C.R. & Thompson, A.G., 1992. Reinforcement Design for Jointed Rock Masses, Proceeding 33rd US Symp. on Rock Mech., Santa Fe, Rock Mechanics, (Tillerson and Wawersik Eds.) Rotterdam: A. A. Balkema, 521-530. Windsor, C.R. & Thompson, A.G., 1996. Terminology in Rock Reinforced Practice, Proc. 2nd North American Rock Mechanics Conference NARMS96 Tools and Techniques, Montreal, Eds. M. Aubertin, F. Hassani and H. Mitri, V1, Rotterdam: A. A. Balkema, 225 232. Wyllie, D.C. & Mah, C.W., 2004. Rock Slope Engineering, Civil and Mining, 4th. Edn., Spon Press, New York: Taylor & Francis Group, 431 p.