Godisnjak 2009

BZK PREPOROD
issn 1512-8180
GODINA IX Sarajevo 2009.
Preporodov Godisnjak.indb 2
27.5.2010 13:38:55
SADRAJ
Senadin LAVI: Uvodnik .......................................................................................... 7 POLITIKA I DRUTVO Nermin TURSI: Suverenitet Bosne i Hercegovine izmeu politike emocije i realnosti ...................................................................11 Elmir SADIKOVI: Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini: izmeu socijalistikog naslijea i evropskih standarda ..................................... 26 Jasmina OSMANKOVI, Jasminko MULAOMEROVI: Podijeljene opine u Bosni i Hercegovini .......................................................... 42 Omer IBRAHIMAGI: Odriv povratak i njegove implikacije .............................. 50 Enes PAALI: Spomenici u Brkom .................................................................... 54 Admir BALTI: Bonjaka zajednica u Sloveniji ................................................... 73 Adnan DAFI: Drutveni pokreti kao odraz Zeitgeista ........................................ 95 Lejla KODRI: Web 2.0 tehnologije: Nove mogunosti za digitalne informacijske usluge bosanskohercegovakih ustanova batine ...................... 106 Fahira FEJZI-ENGI: U godini Eugena Savojskog u Beu i Sarajevu .......... 122 efik BARAKOVI: Aktuelnost analize totalitarizma u frankfurtskoj koli .......................................................................................... 126 GODINJICE Fahira FEJZI-ENGI: Godinjice: 820 godina od Povelje Kulina bana 29. avgust 1189. Povelja Kulina bana meunarodna zakletva, diplomatsko-trgovinski ugovor i svjedok vremena ........................................... 143 Elvis FEJZI: Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine (1909-1919) ...................................................................................................... 149 Amir BRKA: Uz desetu godinjicu smrti Mustafe emana (Miljanovci kod Tenja 4. 4. 1925 - Teanj 28. 7. 1999) .................................. 163 IZ HISTORIJE BOSNE I HERCEGOVINE Salmedin MESIHOVI: Prilozi antikoj topografiji Bosne i Hercegovine dva toponima sa ireg jajakog podruja ................... 171
Godinjak 2009 / 3
27.5.2010 13:38:55
Rusmir MAHMUTEHAJI: O svjedocima i svjedoenjima u bosanskim povijesnim vidicima .................................................................... 186 Zijad EHI: Vjerski velikodostojnici u BiH prilikom posjete cara Franje Josipa 1910. godine ........................................... 203 Emina MEMIJA: Neostvarene narodnosne ideje: Bonjak, prvi politiki list Bonjaka na narodnom jeziku .............................................. 217 Enes KARI: Muammad Raid Ri (1865.1935.) i tematiziranje Bosne i Hercegovine i Balkana u asopisu Al-Manr (1898.1935.).......... 223 Merima AMO: Razvoj gradskog naina ivota na prostoru Bosne i Hercegovine ..................................................................... 239 KNJIEVNI PRILOZI Bisera ALIKADI: Usputne trave......................................................................... 249 Sead BEGOVI: Tanka nafaka ili kako osjetiti rahat ........................................... 254 Zlatko LUKI: Zemlja je ko droga ...................................................................... 260 Adnadin JAAREVI: Skice iz Pan Terra Librisa ............................................... 270 Ibrahim KAJAN: urmanci: ilirske gromile, velika pusto, ljuture ..................... 275 REFERENCE BONJAKE KULTURE Sabaheta GAANIN: Vieznanost kao obiljeje poetike Ahmeda Hatema Bjelopoljaka i njen mistikoreligijski aspekt ........................ 285 Kerima FILAN: Sarajevo u 18. stoljeu: svijet mukaraca i ena: prema medmui Mula Mustafe Baeskije ......................................................... 305 Enita KAPO: Likovi ena u djelima bonjakih pisaca: od Edhema Mulabdia do Ahmeda Muradbegovia ........................................ 323 Berin BAJRI: O transpozicioniranju kuranskih motiva u romanu Dervi i smrt Mee Selimovia..................................................... 341 PRIJEVODI Blent ECEVIT: Pjesme (s turskog jezika prevela Lamija Hadiosmanovi) ......................................... 363 Abdal Hakim MURAD (Tim Winter): Biografska skica Marmaduke Pickthalla (s engleskog jezika prevela Denita Kari) ................ 367 German SADULAJEV: Jedna lasta ne ini proljee: (odlomak) (s ruskog jezika preveo arko Mileni)............................................................ 384 PRIKAZI I OSVRTI Atif KUJUNDI: Jedinstveni otrov (Melida Travani: Svilene plahte. Teanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2009.) ...................... 405
4 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:38:55
Muhidin DANKO: Bosansko cvijee zla i itipane hartije Kemala Mahmutefendia (Kemal Mahmutefendi: Bestijarijum. Zenica: Opa biblioteka, 2009.) ....................................................................... 408 Almir ZALIHI: Podneblje apsurdnosti (Sead Korajli: Gravitacija, Teanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2010.) ........................................................................................ 412 Almir FATI: Nad tekstom Stil kao argument (Esad Durakovi: Stil kao argument, Sarajevo: Tugra, 2009.) ......................... 415 Devad HODI: Kultura javnog uma u ogledalu medija (Fahira Fejzi-engi, Medijska kultura u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Connectum, 2009.) ........................................................................... 423 Devad JAHI: Ibrahim Pai, Mile i Motre (ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, steka i Crkve bosanske), Sarajevo: Autorsko izdanje, 2009. .................................................................................... 426 Osman SUI: Rasprave o nacionalnom identitetu Bonjaka. Sarajevo: Institut za istoriju, 2009. .................................................................. 430 Amer OSMI: Primjena teorije igara u drutvenim znanostima (Diekmann Andreas, Spieltheorie Einfuehrung, Beispiele, Experimente, Rowohlt Verlag, 2009.) ............................................................. 435 Jasenko KAROVI: Drutveni utjecaj Zenike kaznionice na grad Zenicu (Kazniona: knjiga o zenikom zatvoru. Zenica: Vrijeme: Tuzla: NAM, 2008.) ............................................................. 437 Namik KABIL: Na putu ili elegancija boli (Film Na putu. Rediteljica Jasmila bani) ..................................................... 443 Ragib LUBOVAC: Steci batine reljefe Asirije i Ilirije ...................................... 446 IZ PREPORODOVE DJELATNOSTI Hatida DUMAN: Izvjetaj o radu BZK Preporod Sarajevo za 2009. godinu ................................................................................ 453 Isma KAMBEROVI: Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod za 2009. godinu ................... 457 Izet SPAHOVI: 75 godina od utemeljenja Kulturnog drutva Bonjaka Preporod u Dubrovniku .................................. 459 Adresar opinskih drutava BZK Preporod ....................................................... 464 Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2009. godini ........................... 470 BONJAKI MERHUMI (2009) Isma KAMBEROVI: Sudionici nae povijesti umrli u 2009. godini ......................................................................................... 549
Godinjak 2009 / 5
27.5.2010 13:38:55
BIBLIOGRAFIJA GODINJAKA Isma KAMBEROVI: Bibliografija Godinjaka BZK Preporod: (20012008) ....................................................................... 565 Autori priloga ......................................................................................................... 618 Upute autorima....................................................................................................... 620
6 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:38:55
Uvodnik
Senadin Lavi
anas bonjaki narod u Bosni i Hercegovini i na Balkanu proivljava sudbinu ovjeanstva u asu recesije te vlastitu narodnu sudbinu postgenocidne egzistencije u kojoj se postavljaju pitanja o budunosti i opstanku. Ovo vienje zasniva se na nekoliko injenica:
Prvo: Bonjaci su velikosrpskom agresijom i ratnim zloinima stjerani u nekoliko enklava u Bosni i Hercegovini: sarajevsko-zeniko-tuzlanski trougao s goradanskim depom, juna enklava od Konjica do Stoca i bihaka enklava. Podruje Sandaka pocijepano je dravnom granicom izmeu Srbije i Crne Gore, pa tako enklavizirano. U svim ovim enklavama Bonjaci su izolirani i kontrolirani. Bonjaci ne promatraju sebe i dogaanja sa stajalita cjelovitosti. Ova enklavizacija u budunosti prijeti da Bonjake pretvori u lahak plijen velikodravnog ekspanzionizma bosanskohercegovakih susjeda. S druge strane, neureenost i nefunkcionalnost drave Bosne i Hercegovine u njenom suverenom prostoru i ingerencijama dovodi do zagovora ratnih ciljeva o podjeli i etnikom teritorijalnom razgraniavanju unutar dravnog prostora. U odnosu na enklavizacije naroda i fragmentiranja drave potrebno je razvijati model regionalizacije, kojim e se povezivati prostori Bosne i Hercegovine na ekonomskim, geografskim, povijesnim i drugim osnovama bez nefunkcionalnog etnikog principa. Drugo: Veliki broj Bonjaka vie ne razmilja o povratku na prostore s kojih su ratnim zloinima protjerani, te se na taj nain ostvaruje izoliranje i reduciranje na vrlo usko podruje nekoliko veih gradova na teritoriji jednog dejtonskog entiteta Federacije BiH. To je karakteristino i za druga dva bosanskohercegovaka naroda u irem kontekstu. Zbijanje u nekoliko gradova onemoguava demografski, etniki, privredni i opi kulturni razvoj naroda kao heterogene cjeline. Na uskom prostoru egzistiranja proizvode se osjeaji bezvrijednosti i nemoi. U psihiko-socijalnom smislu narod poprima crte nesretne grupe, osjeaj prokletstva, u njemu se razvijaju autodestruktivni nagoni, a socijalna besperspektivnost potie stvaranje neradnikog mentaliteta nestvaralaku svijest koja samo vege-
Godinjak 2009 / 7
27.5.2010 13:38:55
LAVI
tira i imitira. Tako se, naalost, razvija getoizirana svijest i navikava se na ivot u izolaciji, izvan glavnih tokova savremenog svijeta i ivota. Izgnani Bonjaci koji su se vratili svojim kuama i imanjima na podruju drugog bosanskohercegovakoga entiteta Republiku Srpsku danas ne postoje. Oni ive u odbaenom svijetu koji ne interesira bonjake i srpske politiare. Oni su njima samo materijal za manipuliranje. Bonjaci su graani drugog reda u odnosu na srpsko stanovnitvo: nema ih u organima vlasti prema popisu stanovitva iz 1991. godine, nema ih u gradovima Podrinja, gdje su bili veina, nema ih u zdravstvu, administraciji, kolama i na univerzitetima, nema ih u policiji, nema ih u biznisu. Nestali su 1992. godine!!! Bonjaci su gotovo potpuno izbrisani sa 49% teritorije drave Bosne i Hercegovine. Na njihovom povratku i opstanku politika vrlo malo i neodgovorno radi, da se to ak moe smatrati izdajom narodnog i nacionalnog interesa te saueem u etnikom ienju. Tree: Obrazovni nivo Bonjaka opada, a to otvara prostor za povrnost, nestrunost i neznanje. Nema institucionalnog istraivanja o bitnim pitanjima od kojih zavisi njihova budunost. Nemamo znanstvenog i strunog uvida u stanje ekonomije i privrede, o moguem razvoju industrije, poljoprivrede, otvaranju novih radnih mjesta, broju studenta i potrebnim kadrovima, o internacionalnim odnosima i naoj dijaspori, potrebama mladih... Bonjaci se prema tim pitanjima odnose kao da bi neko drugi a za njih trebao o njima misliti. Bolonjski sistem obrazovanja prijeti da univerzitetsko obrazovanje svede u produenu srednju kolu u kojoj bi se po strani ostavili znanje i istraivanje. Iz sadanjeg stanja nee biti proizvedeni znanstvenici i strunjaci koji e moi voditi drutveni ivot te odreivati strateki smjer i postupke djelovanja, rjeavati probleme. Univerzitet kao mjesto kritikog miljenja i istraivaka laboratorija, doveden je u opasnost da bude mjesto opravdanja ideolokih pogubnih koncepcija izvanznanstvene provenijencije. Opasnost koja se nadvila nad Univerzitetom kao kuom znanja dolazi od neznanja i korupcije ljudi koji su postali dio akademskog svijeta a da to uope ne zasluuju intelektualno i moralno. Kljuni model sutranjice konstruira se kroz znanstveno-istraivaku praksu i u njemu s punim kapacitetima uestvuju svi narodi svijeta koji su spremni da grade ljudsku budunost. Bonjaci su, takoer, duni da sudjeluju u znanstvenom svijetu i da prestanu da se spotiu oko nekoliko metafizikih muica i politikih ispraznosti te neznanja koji ih odvode od bitnih pitanja njihove ovosvjetovne egzistencije. etvrto: Bonjaci moraju razviti posebno odgovornost prema sutranjici i prema jo-neroenom, ime bi trebali pokazati strateku usmjerenost prema budunosti. Taj mentalitet odgovornosti za sutranjicu jeste nuna stvaralaka osnova za gradnju boljeg i humanijeg ivotnog ambijenta.
8 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:38:55
POLITIKA I DRUTVO
27.5.2010 13:38:55
27.5.2010 13:38:55
UDK 342.31 (497.6)
Suverenitet Bosne i Hercegovine izmeu politike emocije i realnosti
Nermin Tursi BZK Preporod, Srebrenik
Rad je, osim uvoda i zakljuka, segmentiran u dva dijela. Prvi dio se bavi pojmom suvereniteta, od klasinih, preko modernih do savremenih teorijskih pristupa. Drugi dio je fokusiran na pojam suvereniteta Bosne i Hercegovine, takoer, sastoji se iz dva dijela, prvi se bavi teorijskim raspravama pozicione suverenosti BiH u meunarodnim krugovima, dok se drugi bavi shvatanjima suvereniteta BiH od domaih akademskih radnika. Fokus je stavljen na pristup dijela akademske zajednice Republike Srpske, kao i njihovim naunim raspravama datom pitanju. Kakve su one u sutini i kakav je njihov cilj, predmet je ovog rada. Kljune rijei: Bosna i Hercegovina, drava, pravo, suverenitet, vlast
I. O pojmu suvereniteta
I.1. Klasini teorijski pristupi
ije sluajno da su danas na ovim prostorima najfrekventniji termini koji se upotrebljavaju u akademskoj i politikoj komunikaciji suverenitet, suveren i sl. U ovakvoj situaciji, postavlja se jednostavno sutinsko pitanje: ta je suverenitet? Je li on samoproizvod u slubi drave i dravne vlasti ili se raao i razvijao svjesnom aktivnou u kontekstu historijskih dogaanja i pojava? Ovakva pitanja zahtijevaju ozbiljnost odgovora, ali i njihovu hronologiju. Stoga u se i drati tog naela. Pojam suverenosti usko je povezan s prirodom, porijeklom i historijom drave. U vezi je i s pitanjem autoriteta, utjecaja, moi, sile, legitimnosti i legalnosti. Pojam se uobliuje onda kada su okolnosti naglaavale
Godinjak 2009 / 11
27.5.2010 13:38:55
TURSI
meuzavisnost politikog drutva i odreenije ustanove, njegove vlade.1 Ne treba zaobii ni injenicu da se koncept suvereniteta javlja jo u antikom dobu, u grkim polisima, helenistikim monarhijama i Rimskom carstvu, mada on sam nije bio u nekoj zavidno razvijenoj idejnoj niti jezikoj formi kakvog ga danas poznajemo. Zbog toga iz antikog perioda ne postoje teorijske rasprave o njemu. To svakako ne iskljuuje pretpostavku da im nije bio poznat.2 Prema dananjem etimolokom znaenju, termin suverenitet je u upotrebi od XVI stoljea, tanije od 1576. godine. Zadobio je svoju dijaloku frekvenciju s Jeanom Bodinom i njegovim djelom est knjiga o Republici.3 Bodin je taj stari pridjev upotrijebio da bi oznaio sasvim novu stvar. Prema njegovom uenju, suverenitet bi trebao da predstavlja ono to je iznad svega drugog, ali i to to ukida sve drugo, to je apsolutno i jedinstveno dalje nedjeljivo, superiorno, nadmono tj. plentitudo potestatis najvea mo zapovedanja.4 Odnosno, Boden suverenost definie kao apsolutnu i trajnu vlast neke republike, odnosno kao vrhovnu vlast u kojoj prebiva naelo republike,5 bez obzira na veliinu njene teritorije. Tako da u istom djelu istie da bi Republika bila suverena, odnosno prosta, nedjeljiva, jedinstvena i nepoderiva, treba da uvijek bude u ratnom stanju i bez neprijatelja, bez obzira da li se radi o malom mravu (Dubrovniku, enevi) ili o slonu (Otomanskoj imperiji). Jean Bodinovo isticanje velikog i malog upueno je na zakljuak da su i najvee i najmanje drave nedjeljive i upravo zato su suverene. Zbog toga, slonu i mravu, tj. Dubrovniku, enevi (kao sinonimima za malo) i Osmanskoj imperiji (kao sinonimu za veliko), pripadaju potpuno iste nezavisnost i samostalnost. Jer, kako je ve istaknuto, da bi neto bilo suvereno, mora biti iznad svega drugog. U konanici, Bodin je formulisao suverenitet kao apsolutnu i vremenski neogranienu vlast jedne drave na unutranjem i vanjskom planu. Takav stav se zasniva na historijskoj spoznaji koju je predoio i sam Bodin: Da drave postaju i nestaju, da suvereni mogu da se uspnu i padnu.6 Bodin istie i pojam kontinuiteta. Pod tim podrazumijeva da samo narod moe imati kontinuitet, a time i drava suverenitet. Jednostavnije reeno, ako nema naroda, ne postoji ni drava; ako nema drave, ne postoji ni suverenitet, tj. drava je ili suverena ili uopte ne postoji.7 U dijelu knjige pod naslovom Demokratija on pravi diferenciju izmeu narodne veine i manjine. Na osnovu toga i sam pojam demokratije definie kao: onakvo dravno ureenje u kom ukupna veina naroda suvereno nareuje ostatku kao celini i svakom pojedincu itavog naroda. Za demokratiju je
1 2 3 4 5 6 7 F.H.Hinsley, Suverenost, Filip Vinji, Beograd, 2001., str. 38. Uporedi sa: Franz Neumann, spomenuto djelo. Jean Bodin, est knjiga o republici, Politika kultura, Zagreb, 2002. Ibidem, str.122. Jean Bodin, Methodus, str. 102., preuzeto: Suveren i suverenost-Izmeu pojma fikcije i politike emocije, priredili: Petar Bojani i Ivan Milenkovi, Slubeni glasnik, Beograd, 2009. Six Livres, IV, str. 503., preuzeto: Ibidem, str.159. Ibidem, str. 159.
12 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:38:56
Suverenitet Bosne i Hercegovine...

tipino to to veina ima suverenu mo nareivanja i vladanja, ne samo nad svakim pojedincem nago i nad manjinom u celini.8 Nosilac suvereniteta je, dakle, veina graana.9 Mimo takvih teorijskih rasprava, u konanici njegovo uenje se svodi na formulaciju, da suverenost poiva na konceptu neograniene monarhijske vlasti. Poslije njega, mnogi teoretiari su zasluni da termin suverenitet danas predstavlja to to jest. Tako je nezaobilazan i Leibniz koji sigurnost i bezbednost jednog poretka stvlja u prvi plan, () i sa Hobbesom, je pre svih zasluan za tumbanje francuske rei suverenost u tadanjim evropskim prostorima.10 Istina je da se Hobbes bavio vie pitanjem suverena i suverene vlasti nego samim suverenitetom. U pitanju suverene vlasti, kao ni Bodin, ne pridaje vanost diferenciranju njenog nastanka, da li po osnovu osnivanja ili osvajanja. I jedan i drugi to pravdaju injenicom da suverena vlast odgovara moi (summum imperium),11 svodei na apsolutistiko shvatanje suverenosti, i istiui da dralac suverenosti, ta god uini, nije podloan suenju12, jer je svaka suverena vlast iznad zakona jer oni zavise od nje.13 S druge strane, Hobbes istie i to da racionalnost suverene vlasti nije vea kada je jedini ovek njen dralac. Uostalom, bilo da se otelovljuje u jednom oveku ili u skuptini, suverenost je uvek suverenost naroda koji je stvorio ugovor.14 Narodna, jedinstvena i zajednika volja izraava se u suverenom pravu vlasti. Narod vlada u svakoj dravi.15 Jednostavno reeno, Thomas Hobbes sa svojim Levijantom suverenitet vee za apsolutnu vlast i brani je putem konstruisanja vladalakog ugovora. Daljnja shvatanja pojma suvereniteta idu preko Rousseanovih stavova o njegovoj nedjeljivosti, satkanih u djelu Drutveni ugovor. U njima on pojam suvereniteta vezuje za narod. U zakljuku, moe se definisati da je (tri najbitnija klasina teoretiara suvereniteta) Bodin suverenu vlast vezao za kralja, Hobbes za dravu, a Rousseau za narod. Zbog aktuelnosti ideje suvereniteta, mimo spomenutih, o njoj su pisali Montesquieu i John Lacke. Tako drugospomenuti istie da politiko drutvo vidi gdje god vie ljudi u prirodnom stanju ue u drutvo da bi stvorili jedan narod, jedno politiko telo pod jednom vrhovnom vladom; ili kada se neko pridrui izvesnoj ve stvorenoj vladi i ukljui u nju.16 A da bi drava mogla efikasnije vriti svoju funkciju, potrebno je da postoji princip podjele vlasti na: legislativnu, egzekutivnu i federalnu, a da bi to mogla, potrebno je da (...) zajednica preda zakonodavnu
8 9 10 11 12 13 14 15 16
Jean Bodin, spomenuto djelo, str. 332. Ibidem, str. 337. Ibidem, str. 8-9. Suveren i suverenost, spomenuto djelo, str. 103. De cive, VI, 12, preuzeto: Ibidem, 105. Ibidem, 105. Ibidem, 115. De cive, XIII, 8. preuzeto, Suveren i, spomenuto djelo, str. 105. John Lacke, Dve rasprave o vladi, NIP Mladost, Beograd, 1978., 7.
Godinjak 2009 / 13
27.5.2010 13:38:57
TURSI
vlast onima koje smatra dostojnim povjerenja.17 Nastavljai ovakve teoretske pravne misli, a koji su istovremeno i teoretiari suverenosti, jesu i: Hugo Grotins, Samuel Pufendorf, Vatter,...18 I.2. Moderne teorije suvereniteta Veina autora je saglasna da moderni pravac misli o suverenitetu poinje s Immanuelom Kantom. On u osnovi prihvata Rousseauov koncept suvereniteta i dravu vidi kao sredstvo, ali i kao predstavnika suverene ope volje. Kant smatra () da ljudi moraju preduzeti sledei korak i teorijsku suverenost naroda, a stvarnu suverenost izvrne vlasti nadomestiti suverenou spekulativne drave, koja je isto to i zakon ili ak umni zakon.19 Hegel u svojoj teoriji drave i prava zastupa stanovite o dravnoj suverenosti i dravu vidi kao suverenu samo onda kada se dravni poslovi vre () onako kako to zahteva njen objektivni interes, a ne interes pojedinaca koji su njeni organi () kada se tako () ostvaruju dravni interesi, ta je drava suverena () Dravna suverenost se sastoji u njenom sopstvenom samoopredeljivanju, umnom, a ovo je nemogue ako nije ostvareno u jednoj linosti od krvi i mesa monarhu20 Francuski teoretiar Charles Montesquieu u svom djelu O duhu zakona, daje vrlo znaajan doprinos teoriji podjele vlasti. U njemu Montesquieu teoretski pristupa pitanju i mehanizmu ouvanja slobode graanina. U pravcu toga, razmatra i naine kojima bi se izbjegla svaka mogunost preobrazbe takve vlasti i vladavine u despotizam. Takvo rjeenje on obezbjeuje putem ugraivanja mehanizama za funkcionisanje vlasti, a time i njeno efikasno politiko djelovanje. Istie, da se takav model upravljanja moe izvesti prvenstveno principom trodijelne podjele vlasti i njihovoj meusobnoj uravnoteenosti. Zbog takvih teorijskih stavova, za razliku od Rousseaua, monteskjeovski suverenitet poiva na saglasnosti i skladu triju grana vlasti. Tako da se njegovo rjeenje nalazi u teoriji podijeljenog suvereniteta. Daljnjim praenjem razvoja ideje suvereniteta, nailazi se i na Charla Schmitta. U svom djelu Politika teologija, Schmitt polazi od teze: suveren je onaj koji odluuje o vanrednom stanju.21 Prema njegovom odreenju, suveren je onaj koji ima legitimnu mo da proglasi vanredno stanje i na taj nain izvri suspenziju vaeeg pravnog poretka, odnedavno onaj koji ima legitimitet suspendiranja zakona, legitimno se postavlja iznad zakona.22 Nejjednostavnije reeno, za Schmitta suverenitet je pravo da se promijeni pravo. U teorijskim raspravama o pojmu
17 18 19 20 Ibidem, str. 11. Za vie podataka pogledati: Franz Neumann, spomenuto djelo. F.H.Hinsleg, Suverenost, Filip Vinji, Beograd, 2001., str. 157. Radomir Luki, Istorija politikih i pravnih teorija, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, BIGZ, Beograd, 1995., str. 497. 21 Carl Schmitt, Politiche Teologie, drugo izdanje, Mnchen-Leipzig, 1934., str. 11. 22 Pogledati: Esad Zgodi, Kult suvereniteta, Sarajevo FEB, Sarajevo, 1997.
14 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:38:57

suvereniteta, nazaobilazan je i Georg Jelinek. On ne prihvata eliminaciju suvereniteta iz dravnog prava. U svom definisanju suverene vlasti, koristi se starom isprobanom formulacijom, odreujui je tako da ona sama ne poznaje ni jednu viu od sebe.23 Time je odreuje kao najviu, to je ujedno i nezavisna od bilo koje druge. Takoer, odbacuje svaku vrstu skrnavljenja suvereniteta na bilo kakve dijelove. Pa tako i polovinu podjelu na dravni i narodni, istiui da se tu radi samo o dva smjera u sebi jedinstvene suverene sile.24 Za razliku od njega, postoje teoretiari koji suverenost ne smatraju jednom od opih karakteristika dravne vlasti i sutinskim odreenjem drave, ve suverenost vide kao zabludu i prevazieni historijski koncept. Idejom eliminacije suvereniteta, dominirali su teoretiari kao to su: Hugo Prens, Hugo Crabbe, Hans Kelsen, (koji prvi odvaja pravo i sociologiju i uspostavlja teoriju istog prava), Digi, i dr. Oni, prije svega, dravu posmatraju kao pravno lice. Odnosno, vide je kao subjekt prava, koji ima svoju volju i koja je iznad volje drugih, te iz toga proizlazi i suverenost. Potrebno je istai da svi spomenuti polaze s razliitih pozicija, ali u osnovi u svojim normativnim teorijama drave i prava, dravu tumae kao pravni poredak, te na taj nain je poistovjeuju s pravom. Drugim rijeima, ine je identinu s pravom. Suverenost se negira na taj nain da se dovodi u pitanje kvalitet volje kojom raspolae suvereni organ. Tako sam Kelsen istie, u () skladu sa etimolokim poreklom rei (od latinske rei superanua) termin najee oznaava specijalno svojstvo drave, svojstvo bivanja najviom vlau ili najviim poretkom ljudskog ponaanja, () s toga, izgleda da se suverenost kosi sa potinjenou normativnom poretku () jer suverenost podrazumeva da drava nije potinjena pravnom poretku koji je vii u odnosu na njen sopstveni poredak,..25 Jo jasnije je u svojim predavanjima u Haagu otkrio razliite nevolje s pojmom suverenosti, formuliui takozvano pravilo jedinstvenosti koje je nuna odlika jednog suverenog poretka. Radi se o L*unicit (Ausschhliesselichkeit) ncesaire de l*orde suveraian: Teorija suverenosti drave () vodi nas do posledice da samo jedna drava moe imati odliku vrhovnog pravnog entiteta (le caractre d*entit juridique suprme), da je suverenost jedne drave inkompatibilna sa suverenou neke sasvim druge drave i iskljuuje stoga postojanje druge drave kao suverenog poretka.26 Francuski pravnik Digi istie da drava kao subjekt nema volju, te samim tim ne moe biti suverena. Za razliku od nje, samo bi suveren mogao biti dravni organ (odnosno, persone koje funkcioniu u ime tog dravnog organa). Osnovni problem ovakvih teorijskih pristupa je u tome to se samim svoenjem drave na pravo vri njeno ograniavanje suvereniteta. To se
23 24 25 26
Georg Jelinek, Recht des modernen staates: Allgemeine Staatslehre, Berlin, 1900., str. 342. Suveren i suverenost, spomenuto djelo, str. 141. Georgetotown low Journal, tom 48., 1960., str. 627-640. Hans Kelsen, Las Raports de Systme entre le Droit International Public, p.259., preuzeto: Suveren i suverenost, spomenuto djelo, str. 17.
Godinjak 2009 / 15
27.5.2010 13:38:58
TURSI
oituje u iskljuivanju i oduzimanju politike dimenzije drave, pa se samim tim podriva i njena snaga suverenog posredovanja. I.3 Savremena shvatanja Miljenja i stavovi o pojmu suvereniteta savremenih teoretiara su razliiti i vrlo neusaglaeni, ba kao i kod njihovih prethodnika. Postoje oni kakav je Henry Schu, koji svoju energiju i shvatanja pojma suvereniteta usmjerava u pravcu njegovog ograniavanja. Dok postojei vestfalski princip suvereniteta iskljuuje takvu mogunost, jer je zasnovan na principu strogog nemijeanja u unutranje odnose drugih drava. Legitimnost naruavanja takvog principa vidi u mogunosti meunarodne intervencije radi prevencije genocidnih dogaaja, jer su iskustva iz novije historije (kakva su Bosna, Ruanda i mnogi drugi), ukazala takvu vrstu potrebe. Mada i dalje stoji na poziciji, da je kljuna meunarodna institucija drava, definiui ta je to to nacionalna drava moe da uradi, a ta ne. Takav stav izvodi iz injenice da su drave nacionalne dok su pravila o dravama meunarodna. Samim tim suverenost omoguava odreen obim unilateralnih odluka, pa tako ukljuuje pravo da se uine i neke pogrene stvari ali opseg suverenosti sam po sebi nije stvar unilateralnih odluka meunarodni zakoni, prakse i norme odreuju kako drave treba valjano da se ophode.27 Nasuprot tome, imamo Vincenta koji istie ako jedna drava ima pravo na suverenost, time se implicira da druge drave potuju to pravo, tako to e () uzdrati se od meanja u njene unutranje poslove () funkcija principa nemeanja u meunarodnim odnosima zatita je principa dravne suverenosti.28 Ovakav Vincentov princip nemijeanja predstavlja primjer naune empirije i egzaktnosti, potvren u velikom broju sluajeva. S druge strane, postoje teoretiari koji na pitanje suvereniteta u savremenim uslovima kompleksne meuzavisnosti nastoje dati odgovor u pravcu promjene i njegove prilagodbe savremenim odnosima. S tim, ne treba zobii injenicu, da nacionalna drava igra jedinu i najvaniju ulogu u savremenim uslovima na globalnom planu, kako su to rekli Robert Koehane i David Held.29 Slian je stav i Francisa Fukuyame,30 koji istie i potrebu ojaavanja dravnih institucija u dravama erozivnog karaktera.31 Temelj takvog razmiljanja nalazi u dokazanim problemima nacionalnih drava slabog suvereniteta koji je doao do izraaja nakon teroristikog napada na Sjedinjene
27 Suveren i suverenost, spomenuto djelo, str. 283. 28 Vincent, 1974, preuzeto, Suveren i suverenost, spomenuto djelo, str. 276. 29 Robert Koehane, Sovereignty in Interenational Society, in Global Transformations Reader, Ed. By David Held and Anthony McGraw, Polity press, Cambrigde, 2003., str. 147-148. 30 Uprediti sa: Francis Fukuyama, Graenje drave, Filip Vinji, Beograd, 2007. 31 Pod ovim terminom se, prvenstveno, misli na drave koje ne mogu uspostaviti stabilan ustavnopravni poredak na cijeloj teritoriji zbog postojanja oruanih skupina koje tee nekom drugom obliku ureenja ili pak separatizma. Najee za primjer se uzimaju nestabilne afrike drave.
16 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:38:58

Drave. Savremenim razvojem regionalnih organizacija, prije svih Evropske unije, dolazi i do novih teorijskih koncepcija o suverenitetu. Glavne rasprave se vode na relaciji nacionalna drava (drave lanice) i (nadnacionalna-superdrava) Evropska unija. Sama teorijska polazita datog problema su razliita. Kreu se od stavova i shvatanja o dobrovoljnom ograniavanju suvereniteta, preko njegovog ujedinjenjenja, do zadravanja konvencionalnog suvereniteta kao ekskluzivnog prava drava lanica. Tako da prvospomenute idu u pravcu stvaranja mita o kraju suvereniteta, ne nudei mu, konkretno, nikakvu alternativu. Upravo zbog toga, ovakve teorijske rasprave vrlo esto se karakteriu od teoretiara i zagovornika konvencionalnog suvereniteta kao mlaenje prazne slame. I sam Francis Fukuyama istie da nacionalna drava predstavlja neprevazieni oblik drutvenog organizovanja. Shvatanja je da je konvencinalni suverenitet trenutno jedini potpuno legitimisan institucionalni oblik u meunarodnim odnosima. Naalost, zbog loeg upravljanja u pojedinim dravama svijeta, on ne funkcionie na onaj nain na koji bi trebao. U savremenom svijetu globalizacije osnovno naelo suverenosti trebalo bi da spaja politiko i pravno postojanje, kako bi se moglo suoiti s novom dimenzijom globalne prostornosti. Na taj nain i sama drava bi bila prinuena da posreduje izmeu sile i razuma, postojanja i norme. Ovakav odnos bi mogao i da preokrene diskurs radikalnih kritiara suvereniteta, jer su se u savremenom svijetu politika i suverenost jednostavno podudarili. II. Suverenitet BiH, izmeu teorije i prakse II.1. Spoljni pogled na suverenitet BiH Kako istie Steven D. Kriser, konvencionalni suverenitet sastoji se od tri osnovna elementa: meunarodnopravnog suvereniteta, vestfalskog i domaeg suvereniteta. Ovakvo shvatanje, prije svega, izvodi preko odredbi Konvencije iz Montevidea. Prema lanu 1. Konvencije, Drava kao subjekt meunarodnog prava mora posjedovati sljedea svojstva: stanovnitvo; teritoriju; politiku vlast vladu; sposobnost stupanja u odnose s drugim dravama.32 To je u praksi postalo pravilo, ali ne i univerzalno vaee. Naime, historija je puna kontradikcije i razliitih iskustava. Prije svih, tu su primjeri Bjelorusije i Ukrajine u sklopu SSSR-a. Te dvije drave imale su mogunost stupanja u ugovorne odnose s drugim subjektima meunarodnog prava, iako nisu bile samo-
32 Konvencija je donesena (26. 12. 1933. godine), David Campbell, Nacionalna dekonstrukcija, Forum Bosne, Sarajevo, 2003., str. 30.
Godinjak 2009 / 17
27.5.2010 13:38:58
TURSI
stalne (tj. nisu zadovoljavale treu tezu Konvencije), tako da su, dijelom, imale spoljni suverenitet, dok unutranji nije postojao, tj. bile su pravno zavisne od SSSR-a.33 S druge strane, imamo Narodnu Republiku Kinu koja je, od 1949. do 1970. godine, posjedovala unutranju pravnu nezavisnost, ali nije ostvarila potpuni meunarodnopravni subjektivitet (tako da nije zadovoljavala etvrtu tezu Konvencije). Iz ovakvog iskustva javlja se potreba za usklaivanjem meunarodno-pravnog suvereniteta s konvencionalnim i domaim. Odnosno, potreba njihovog uzajamnog proimanja. To bi proizvelo stanje da suverena vlast unutar svoje teritorije ureuje aktivnosti, uiva nezavisnost od spoljnih utjecaja i ulazi u meusobno korisne ugovorne odnose (ugovore) s drugim subjektima meunarodnog prava. Meutim, zbog kolizije teorije i prakse u meunarodnim odnosima, te problema s kojima se susretao konvencionalni suverenitet, proizalo je njegovo teorijsko segmentisanje na: privremenu upravu i podijeljeni suverenitet. U dananjim teorijama meunarodnog prava, prelazna uprava priznata je kao alternativa konvencionalnoj suverenosti, ali nije eksplicitno smiljena kao izazov osnovnim normama suvereniteta. Najee je praena opsenim operacijama za upostavu mira. Dananja iskustva prelaznu upravu mogu definisati kao jednu prelaznu mjeru ka uspostavi potpunog suvereniteta. Najee je odobrava Vijee sigurnosti UN-a, ali zbog svog meunarodnog statusa i Sjedinjene Amerike Drave. U novije vrijeme, zabiljeena su iskustva s prelaznom upravom u Istonom Timoru, amerika uprava u Iraku, UMNIK na Kosovu.34 Naalost, u takvoj kategorizaciji vrlo esto se nalazi i Bosna i Hercegovina. Tako da, i spomeniti Steven D. Kriser istie svojim radom s meunarodnog naunog skupa u Parizu, da pored sveg zalaganja, ni Bosna ni Kosovo ne djeluju kao veliki uspjesi, uprkos irokom ueu ne samo organizacije UN, nego i glavnih zapadnih sila. Dejtonski sporazum iz 1995. stvorio je komplikovanu i, moda, neprimjenljivu politiku stukturu. Zbog antagonizama izmeu grupa u Bosni, visoki predstavnik UN-a, koji je uvek dolazio iz Zapadne Evrope, donosio je mnoge, manje ili vee odluke.35 U pravcu toga i tekst koji je izaao 1. jula 2004. godine u New York Timesu, ukazuje da je visoki predstavnik, Carlos Westendorp, uveo automobilske tablice koje ne pokazuju odakle voza dolazi () Godine 2004., Paddy Ashdown () otpustio je ezdeset bosanskih srpskih politikih lidera (ukljuujui ministra unutranjih poslova i predsjednika parlamenta), zbog neuspjenog hapenja Radovana Karadia ()36 Autor istie i rezultat koji se oituje u tome da spoljni faktori, uprkos svojim naporima, nisu uspjeli uspostavili koherentnu administrativnu strukturu. Rezultuje se time, to Vijee sigurnosti bira visokog predstavnika za Bosnu i
33 34 35 36
Uporediti sa: Joseph Weiler, Ustav Evrope, Filip Vinji, Beograd, 2002. Vijee sigurnosti je jula 2004. godine odobrilo onovu meunarodnog pravnog suvereniteta Iraku. Suveren i suverenost, spomenuto djelo, str. 232,233. Nicholas Wood, 60 Bosnian Serbs Dismissed for Aid to War Crimes Figure, New York Times, late ed., july 1, 2004, p. 6.
18 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:38:59

Hercegovinu na osnovu preporuke Vijea za provoenje mira.37 Takoer, uvia da visoki predstavnik nema vlast nad SFOR-om, snagama za stabilizaciju, jer komandant SFOR-a odgovara komandantu NATO-a za Evropu, koji dolazi iz Sjedinjenih Amerikih Drava, tj. Amerikancu.38 Akcentira i poziciju Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS), istiui da se bavi pitanjima kao to su ljudska prava, vladavina zakona, bezbednosna saradnja i reforma obrazovanja. Evropska unija (EU) pripremila je, pored drugih stvari, specijalnu policijsku organizaciju iji pripadnici rade zajedno sa lokalnim zvaninicima. Visoki komesarijat za izbjeglice UN (UNHCR) zaduen je za izbjeglice i interno raseljena lica.39 Uvjeren je da prelazna uprava u Bosni, vjerovatno, nee profunkcionisati, istiui da to nije u interesu bosanskih politikih lidera, jer je njihov permanentni cilj posveenost svojim posebnim etnikim oblastima. Takav zakljuak izvodi iz stava da bi uspjena tranzicija od instalirane etnokratije do multietnike demokratske drave, nacionalne lidere ostavila bez sadanje politike moi. Svoj rad o Bosni zakljuuje Kaplanovom reenicom da lokalni bosanski lideri rade po prepostavci da e u ne tako dalekoj budunosti SFOR, visoki predstavnik i drugi otii, ostavljajui okruenje u kojem mogu da postanu konani pobednici.40 Na taj nain vre svjesno usporavanje uspostave potpunog dravnog suvereniteta. Utemeljene ili ne, takve teorijske rasprave dale su osnov za daljnji poticaj domaim naunim radnicima za uspostavu vlastitih teorija o suverenitetu Bosne i Hecegovine. II.2. Unutranji pogledi na suverenitet BiH41 Zbog takvih stavova, suverenitet Bosne i Hercegovine danas je predmet mnogih domaih teorijskih rasprava koje imaju cilj dobijanje neke nove konotacije. Zato skoro svakodnevno sluamo izjave iz politikih i univerzitetskih krugova
37 lanovi i posmatrai Odbora za provoenje mira mogu se nai na: hppt:// www.ohr.int/ohr-info/gen-info/#pic 38 Pogledati: hppt://www.nato.inst./sfor/indeks.htm 39 Suveren i suverenost, spomenuto djelo, str. 232. 40 Caplan, A New Trusteeship? pp. 39. Ako se domae grupe ne slau oko podele moi i ustavne strukture nove drave, onda je optimalna strategija za njihove politike lidere da jaaju svoje vlastite pozicije, oekujui odlazak stranih aktera. Oni to ine maksimizirajui svoju podrku meu svojim sledbenicima umesto da pomau nacionalne institucije. U tom sluaju, lokalni lideri koji su postali zavisni od spoljnog inioca tokom prelazne uprave, ali kojima nedostaje podrka unutar sopstvene zemlje, nemaju podsticaj da ulau u razvijanje novog institucionalnog ureenja, to bi omoguilo da ih strani dobroinitelji napuste to ranije. Preuzeto: Suveren i suverenitet, spomenuto djelo 232, 233. 41 Preuzeto: ovaj dio rada, kao i zakljuak su najveim dijelom preuzeti iz: Pogledi, BZK Preporod, Tuzla, broj, Tuzla, 2010., tekst, Akademsko-politiki nasrtaji na suverenitet BiH, Nermin Tursi
Godinjak 2009 / 19
27.5.2010 13:38:59
TURSI
Republike Srpske, koji nastoje naglasiti da je Bosna i Hercegovina drava erozivnog suverenog karaktera, drava koja ne moe samostalno funkcionisati (naravno, uz svu moguu politiku opstrukciju od strane istih), a samim time ni opstati, tj. nudei kao jedino mogue rjeenje njenu secesiju. S druge strane, iz drugih centara u Regiji uju se izjave akademske i politike elite, da je Bosna i Hercegovina protektorat.42 Namjera i jednih i drugih jeste naruavanje dravnog suvereniteta. U tom pravcu i mnogi akademci, poput Petra Kunia, koji svojim djelom Republika Srpska drava sa ogranienim suverenitetom takve ideje i stavove nastoji nauno elaborirali i kao takve ih nametnuti. Spomenuti autor zakljuuje da se zbog ustavnog neodreenja dravnog ureenja Bosne i Hercegovine radi o sloenoj dravi-sui generis-uniji sastavljenoj od dvije drave, Republike Srpske i Federacije BiH, ili, jo konkretnije, radi se o realnoj uniji u kojoj preovlauju elementi konfederacije nad elementima koji su svojstveni federalnim dravama. Prema njemu, () ustavnim odredbama nije izriito zapisano da su entiteti drave, iz njih proizlazi da su oni kao subjekti unije drave sa ogranienim suverenitetom () sa ovlatenjima koja su izraz suverenosti.43 Noviji radovi imenovanog su sa neto modifikovanom formom, ali istim ciljem. Tako u asopisu Nova srpska politika misao iz 2008. godine, biljei da dravnost Republike Srpske jeste izraz istorijske borbe srpskog naroda na prostoru bive Bosne i Hercegovine i produkt jedinstvenog i vlastitog srpskog pokreta. Dakle, njena dravnost je izraz narodne volje () donoenjem ustavnog akta iz 1992. godine konstituisana je kao drava srpskog naroda.44 Osnova ovakvog pristupnog shvatanja je nediferenciranje vrste suvereniteta i njegovog nosioca. Kako se vidi, u jednom trenu odreuje entitetski kao dravni suverenitet, a u drugom nastoji ga prikazati kroz formu narodnog (etnitetskog). U tome svjesno zaobilazi pojam politikog naroda Bosne i Hercegovine kao cjeline, reducirajui ga na entitetske etno zajednice. Tim pristupom dovodi u kontradikciju vlastite stavove, jer ne definie nosioca suverenita je li to drava, politiki narod ili pak pravni poredak. Odabir bilo kojeg odreenja iskljuuje njegovu teoriju. Takoer, to ini i sam Ustav Bosne i Hercegovine, u ijoj Preambuli stoji Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i politiku neovisnost Bosne i Hercegovine () Bonjaci, Srbi i Hrvati kao konstitutivni narodi (zajedno sa ostalima) i graani Bosne i Hercegovine ovim utvruju Ustav Bosne i Hercegovine.45 Iz ovog se jasno zakljuuje da su i Bonjaci i Srbi i Hrvati, zajedno sa Ostalima i graanima Bosne i Hercegovine, nosioci suvereniteta. Jednostavnije reeno, nosilac suvereniteta Bosne i Herce42 Namjera upotrebe ovakvih termina iskazuje se u potpunom oduzimanju dravnosti, jer jasno je da, prema meunarodnom javnom pravu, protektorat ni u kom sluaju ne predstavlja oblik suverene drave, ve naprotiv, oni su u relaciji inkompatibiliteta. 43 Petar Kuni, Republika Srpska drava sa ogranienim suverenitetom, Banja Luka, 1997., str. 2-3. 44 Nova srpska misao, asopis za politiku teoriju i drutvena istraivanja, 25. april 2008. (Petar Kuni, Entitetska struktura i funkcionalnost BiH) Dostupno i na:www.nspm.org.yu 45 Ustav Bosne i Hercegovine,
20 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:00

govine je njen politiki narod, a nikako etnokolektivitet. Osim navedenog, svaku mogunost za objektivnost spomenute teorije iskljuuje i Miljenje broj 2. Arbitrane komisije Evropske zajednice. Naime, radilo se o odgovoru na pitanje koje je postavila Srbija, koje je glasilo: Ima li srpsko stanovnitvo u Hrvatskoj i BiH, kao jedan od konstitutivnih naroda Jugoslavije, pravo na samoopredjeljenje? Odgovor Arbitrane komisije je bio negativan.46 Takoe, zanemaruje i odredbu lana 1. stava 4. sadanjeg Ustava Republike Srpske u kojem pie: Srbi, Bonjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali graani, ravnopravno i bez diskriminacije uestvuju u vrenju vlasti u Republici Srpskoj.47 Zaobilazei sve navedene fakte, autor nastoji istai Republiku Srpsku kao ekskluzivitet srpskog naroda, ne pitajui se ta je sa ostalih 46% stanovnika koji nisu pripadali srpskom nacionalnom korpusu, u vremenu dok su naseljavali dati prostor. Pored spomenutog Petra Kunia, istiu se stavovi i Rajka Kuzmanovia u smislu dravnog ureenja i ustavnih nadlenosti Bosne i Hercegovine. On istie da je Bosna i Hercegovina osnovana na meunarodnom pravu, a ne na dravnom, to se opet da zakljuiti da je takva dravna tvorevina konfederacija ili unija.48 Jasno je da su spomenuta djela proizvod antidravnih politikih orijentacija, iji su autori, kao i njihova nauna profesija, u slubi ideoloko-politikih motiva, koji imaju (nemoguu) misiju unitenja ili bar razlaganja dravnog suvereniteta Bosne i Hercegovine kao jedinstvene drave. Unato tome, ne mogu a da ne krenem od sebi postavljenog pitanja: da li oni mogu napraviti razliku izmeu raanja suverene vlasti na temelju legitimiteta ili nastojanja uspostave iste na temelju osvajanja i genocida? Kakva je mogunost ostvarenja prava i politike pravde za druge narode unutar Republike Srpske, koja se, oito, nastoji uspostaviti i zasnovati na personifikaciji samo jednog naroda? Zbog toga, potrebno je istaknuti miljenje Thomasa Nagela, koji poentu politike koncepcije temelji na politikoj pravdi. Sam istie, da su dunosti pravde sutinske dunosti prema sugraanima,49 a ne prema etnokolektivitetima. Dakle, dolazi se do zakljuka njihove naune neargumentovanosti, iz koje esto proizlazi i sama kontradiktornost. Kako je ve navedeno, radi se o nenamjernom nerazumijevanju pojma suvereniteta i suverene vlasti, kao i njegovog nosioca. Takoer,
46 Kasim Trnka, Ustavno pravo, Sarajevo, 2007., str. 177, 178. Ovim inom je ujedno termin konstitutivan uao u svakodnevnu pravno-politiku terminologiju ovih prostora 47 Preuzeto: Osloboenje, 16. decembar 2009. ( prof.dr. Omer Ibrahimagi, Tri prijedloga visokom predstavniku) 48 Srpska pravna misao1-4/1996., str. 12-13. (akademik prof. dr. Rajko Kuzmanovi, Ustavno ureenje Bosne i Hercegovine) itajui ih, pomislim i na Rousseaua i njegov stav o nedjeljivosti suvereniteta, koji istie: nai politiari, ne mogui podeliti suverenitet u principu, dele ga po predmetu; () to je kao kad bi sastavili oveka od vie tela, od kojih bi jedno imalo oi, drugo ruke, tree noge i nita vie. Tvrdi se da japanski maioniari, naoigled posmatraa, iseku dete u komade, pa bace u vazduh sve njegove delove jedan za drugim, zatim doekaju na ruke ivo i potpuno itavo dete. Takvi su od prilike i trikovi naih politiara. 49 Suveren i suverenost, spomenuto djelo, str. 357-367.
Godinjak 2009 / 21
27.5.2010 13:39:00
TURSI
stie se, ali samo prividan, dojam da vrlo esto i nemaju jasne razlike izmeu fenomena drave, etnokolektiviteta i polikog naroda, mada je to samo prividan dojam, jer je rije o istaknutim intelektualcima. Njihove namjere su i kanalisanje procesa u kojima drava postaje nevanija za upravljanje drutvom, tj. relativie se njen znaaj.50 U ovom sluaju, preko etniteta i entiteta, nastoje zaobii osnovne zadatke drave koji se oituju u potrebi da titi zajednicu od opasnosti koje joj prete, bilo iznutra (raspad) bilo spolja () koji se tradicionalno oznaavaju kao spoljna i unutranja politika.51 U tom pravcu, rado u citirati Francisa Fukuyamu kako bi se u prvu ruku izvrila diferencija spomenutih pojmova i njihove sfere djelovanja, a time i sprijeila namjera dravne relativizacije. Tako spomenuti autor kae: Drave su svrsishodne politike kreacije, dok su narodi moralne zajednice (...) podruje dravnog je podruje politikog, sfera samosvjesnog izbora kada je rije o nainu upravljanja. Podruje koje se naroda tie je subpolitiko: to je domen kulture i drutva, ija su pravila rijetko eksplicitno i samosvjesno priznata ak i od strane onih koji ih praktikuju.52 Slijedom ovakve misli, projektuje se jasan stav da je etnokolektivitet, kako je reeno, u polju kulturnog, moralnog i sl., dok je politiki narod kao nosilac suvereniteta u polju politikog. Potvrdu takvog stava iznalazimo i kod Alpara Loonca, koji iznosi da razumevanje suvereniteta projektuje pojedince koji kreiraju politike institucije,53 a ne etnokolektivitete. Autor posebno istie bitne injenice da za modernitet vie ne moe da postoji supstancijalna razlika izmeu pojedinaca. Drugi se posmatra kao isti, zapravo, kao subjekt u sklopu reima istovetnosti. Svaki pojedinac, u znaku jednakosti, ima pravo da raspolae sa korpusom neotuivih prava, odnosno pozicionira se kao nosilac prava na pravo.54 Uz to, neizostavno je navesti da isti vezuje i formu dravnog upravnog aparata i teritorijalnog integriteta, istiui da moderni pojam suvereniteta omeuje granice, () a administracija koja uva suverenost upravlja tim granicama,tako da je jasan nastup dravnog aparata kao nosioca teritorijalnosti.55 I sam Carr de Melberg istie da, suverenost pripada narodu, () a ne pripada nikakvoj osobi ili skupini unutar naroda.56 Stavovi spomenutog autora odnose se na sistem francuskog dravnog prava, tj. na politiki narod kao nedjeljivu zajednicu koja je uspjela pronai svoju personifikaciju u dravi.
50 Mihael Cirn, Upravljanje sa one strane nacionalne drave, Filip Vinji, Beograd, 2003., str. 255. 51 Eric Weil, Politika filozofija, Nolit, Beograd, 1982., str. 192. 52 Francis Fukuyama, Kraj istorije i poslednji ovek, CID, Podgorica, 2002. god., str. 228. 53 Alpar Loonc, Suverenitet, mo i kriza Eseji o evropskom miljenju, Svetovi, Novi Sad, 2006., str. 152-154. 54 Ibidem, str., 231-232. 55 Ibidem, 152-154. 56 Juraj Andrassy, Kritiki pogledi na teoriju o narodnoj suverenosti, Merkantile, Zagreb, 1927., str., 31, 32.
22 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:00

Sada je jasno da entitet i etnitet u interkulturalnoj politikoj zajednici kakva je Bosna i Hercegovina, ne moe biti nosilac suverenosti i teritorijalnosti, tj. ne moe jednostrano iskljuujui ostale, zalaziti u domen unutranje i spoljne dravne suverenosti. Tako da je, ..jedini nosilac suvereniteta nad teritorijom () drava koja poseduje () svoju najvaniju trajnu funkciju () juduktaturu za ouvanje i sprovoenje prava.57 Stoga, logino je i da () suverenitet drave se zasniva na nunosti.58 Takve teorijske pristupe podupire i faktiko stanje, jer je Bosna i Hercegovina suverena drava sa meunarodno-pravnim subjektivitetom i sa postojeim meunarodno priznatim granicama. Iako je sastavljena od dva entiteta, Bosna i Hercegovina prema obliku dravnog ureenja nije federacija niti konfederacija ni unija, jer entiteti nisu suverene drave. Bosna i Hercegovina je prosta decentralizovana drava u kojoj entiteti imaju visok stupanj autonomije, ali ne toliko da bi i formalno bili drave.59 III. Zakljuak Historija o teoriji suvereniteta nas ui jednostavnom zakljuku, da je drava ili suverena ili ne postoji, odnosno, kad nema suvereniteta, nema ni drave. Tako da, uz sva nastojanja, elje i emocije svih onih ija je nauna misija dokazati suprotno, moraju se osvrnuti i shvatiti da ne postoji polovina, podeljena, smanjena, zavisna, relativna suverenost, ve samo suverenost ili nesuverenost.60 Prema tome, niti u Bosni i Hercegovini postoji prelazna uprava, niti Republika Srpska moe ostvariti nastojanje uraunavanja vlastitog suvereniteta. Njega onemoguava vii suvereni dravnopravni poredak Bosne i Hercegovine. To ujedno i potvruje da je najdublji razlog zbog kojeg je logino nemoguno rei ne suverena politika zajednica drava zbog toga to, i ako, samu sebe odreuje sopstvenom voljom.61 Osim sopstvene volje suverena drava posjeduje (...) organ vladavine koji pripada samo njoj, za razliku od nesuverene politike zajednice koja ne moe imati nikakav najvii, dalje nedjeljiv organ koji pripada samo njoj.62 Shodno takvim postulatima, sasvim je jasno da se uraunavanje suvereniteta moe zaustaviti tek kod poslednjeg, ne dalje izvodljivog, najvieg ili suverenog poretka koji je
57 Mihael Cirn, spomenuto djelo, str., 258. 58 Franz Neumann, Vladavina prava, Filip Vinji, Beograd, 2002., str. 130. 59 Omer Ibrahimagi, Dravnopravni i politiki razvitak Bosne i Hercegovne, Sarajevo, 2009., str. 445. 60 Jelinek, citat po Hansu Kelsenu, Problem suverenosti i teorija meunarodnog javnog prava, Slubeni glasnik, Beograd, 2003., str.73. 61 Ibidem, str. 76. 62 Ibidem.
Godinjak 2009 / 23
27.5.2010 13:39:00
TURSI
krajnja taka uraunavanja.63 U ovom sluaju, to je Bosna i Hercegovina, dok su entiteti samo kreacija Ustava Bosne i Hercegovine, a nije Bosna i Hercegovina kreacija entiteta.64 Zbog navedenog, neophodno je shvatiti jo jedan kelzenovski termin, naziva suverenost kompentencije, pod kojim vladajua teorija podrazumeva sposobnost dravne vlasti da sama odredi svoju kompetenciju, tj. svoj delokrug65, kao vlastitu osobenost i egzistentnost. Pa je upravo zbog takvog definisanja, uz odreenje entitetskog poloaja Republike Srpske kao ustavnopravnog nieg poretka, koji iznad sebe ima vii dravni, logina je njegova i ogranienost viim, a ne obratno, kako se nastoji prikazati. Uz sve navedeno, autori zbog kojih i nastaje ovaj tekst nisu shvatili da se o postojeem entitetu samo moe govoriti kao () o materijalnoj kompetenciji kompetencije, a ne o formalnoj suverenosti kompetencije. Ova moe pripadati samo suverenom poretku,66 kakav je dravni. Na kraju, zakljuit u ovaj rad rijeima kao porukom, da () paradoks ili kontradikcija suverenosti postavljena je na osnovu nunosti da ne postoji suveren ili druga suverenost, jer onda ne bi bilo suverenosti uopte. Suverenost iskljuuje sve to nije ona sama,67 tj. reeno rijeima Simona Gojar-Farba, () suverenost se koncentrie u njenom apsolutnom karakteru.
Literatura: Alpar Loonc, Suverenitet, mo i kriza Eseji o evropskom miljenju, Svetovi, Novi Sad, 2006. Carl Schmitt, Politiche Teologie, drugo izdanje, Mchen-Leipzig, 1934. David Campbell, Nacionalna dekonstrukcija, Forum Bosne, Sarajevo, 2003. Joseph Weiler, Ustav Evrope, Filip Vinji, Beograd, 2002. Eric Weil, Politika filozofija, Nolit, Beograd, 1982. Esad Zgodi, Kult Suvereniteta, Sarajevo FEB, Sarajevo, 1997. F.H.Hinsley, Suverenost, Filip Vinji, Beograd, 2001. Franz Neumann, Vladavina prava, Filip Vinji, Beograd, 2002. Francis Fukuyama, Graenje drave, Filip Vinji, Beograd, 2007. Francis Fukuyama, Kraj istorije i poslednji ovek, CID, Podgorica, 2002. Georg Jelinek, Recht des modernen staates: Allgemeine Staatslehre, Berlin, 1900. Hans Kelsen, Problem suverenosti i teorija meunarodnog javnog prava, Slubeni glasnik, Beograd, 2003. Juraj Andrassy, Kritiki pogledi na teoriju o narodnoj suverenosti, Merkantile, Zagreb, 1927. Kasim Trnka, Ustavno pravo, Sarajevo, 2007.
63 64 65 66 67
Ibidem. Omer Ibrahimagi, spomenuto djelo, str. 438. Ibidem., str. 61. Ibidem, str., 62. Suveren i suverenost, spomenuto djelo, str. 17.
24 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:01

Mihael Cirn, Upravljanje sa one strane nacionalne drave, Filip Vinji, Beograd, 2003. Omer Ibrahimagi, Dravnopravni i politiki razvitak Bosne i Hercegovne, Sarajevo, 2009. Petar Kuni, Republika Srpska drava sa ogranienim suverenitetom, Banja Luka, 1997. Radomir Luki, Istorija politikih i pravnih teorija, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, BIGZ, Beograd, 1995. Robert Koehane, Sovereignty in Interenational Society, in Global Transformations Reader, Ed. By David Held and Anthony McGraw, Polity press, Cambrigde, 2003. Suveren i suverenost Izmeu pojma fikcije i politike emocije, priredili: Petar Bojani i Ivan Milenkovi, Slubeni glasnik, Beograd, 2009. Vuina Vasovi, Savremene demokratije I, Slubeni glasnik, Beograd, 2008. Jean Bodin, est knjiga o republici, Politika kultura, Zagreb, 2002. Jean-Jacques Rousseau, Drutveni ugovor, Filip Vinji, 1993.
SOVEREIGNTY OF BOSNIA AND HERZEGOVINA BETWEEN POLITICAL EMOTION AND REALITY Nermin Tursi
Summary Besides introduction and conclusion, this paper is divided in two parts. The first part deals with idea of sovereignty, from classical, through modern to current theoretical approaches. The second part is focused on idea of sovereignty of Bosnia and Herzegovina, and it is also consists of two parts: the first part deals with theoretical discussion of Bosnian and Herzegovinian sovereignty positioned in international sphere, and the second one deals with understanding of sovereignty of Bosnia and Herzegovina by domestic academic workers. This is focused at the approach of academic community part of Republika Srpska as well as their scientific discussions about mentioned issue. The subject of this paper is what they are in essence and what their goal is. Key words: Bosnia and Herzegovina, state, law, sovereignty, power
Godinjak 2009 / 25
27.5.2010 13:39:01
UDK 342.25 (497.6): 352 (497.6)
Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini

(izmeu socijalistikog naslijea i evropskih standarda)
Elmir Sadikovi Fakultet politikih nauka, Sarajevo
Iako se lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini kroz historiju oblikovala u okvirima razliitih politikih i drutveno-ekonomskih sistema, najvei utjecaj na sadanji sistem lokalne samouprave ostavio je period socijalistikog razvoja Bosne i Hercegovine (1945.-1990.). U tom periodu je u Bosni i Hercegovini uspostavljen i skoro pet decenija razvijan komunalni sistem. U komunalnom sistemu opina je predstavljala osnovnu samoupravnu, drutveno-ekonomsku i politiku zajednicu i bila je temelj realizacije zamiljenog idealnog samoupravnog socijalistikog drutva u kojem svu vlast imaju graani. Meutim, u praksi je vladao birokratizam lokalnih vlasti, a opina se razvijala kao dravna a ne kao samoupravna zajednica. Uvoenje viepartijskog sistema i trine ekonomije poetkom 90-ih godina prolog stoljea predstavljalo je ansu za postavljanje konceptualno drugaijeg odnosa u smislu ustavnog poloaja lokalne samouprave i uloge graana u oblikovanju javnih politika u lokalnim zajednicama, po uzoru na razvijene evropske drave. Meutim, sutinski se nita nije promijenilo. Opine su i dalje finansijski (a time i politiki) zavisne od viih nivoa vlasti a u opinama se odluke donose u formalnim i neformalnim centrima birokratiziranih lokalnih politikih stranaka. Kljune rijei: Bosna i Hercegovina, komunalni sistem, lokalna samouprava, reforma, Evropska unija
Drutveno-historijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini XX vijeka
periodu nakon Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina je prola kroz vie teritorijalnih transformacija, a posebno este su bile promjene ureenja lokalne samouprave. Poseban utjecaj na razvoj lokalne samouprave u vremenu socijalistikog razvoja imalo je uvoenje komunalnog
26 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:01

sistema1 u Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji kroz Ustavni zakon o osnovama drutvenog i politikog ureenja Jugoslavije 1953. godine i utvrivanje osnovnih obiljeja strukture komune (opine) kroz Opti zakon o ureenju optina i srezova2 koji je donesen 1955. godine. Naime, uvoenjem samoupravnog socijalizma i donesenim ustavnim i zakonskim aktima opina je utemeljena kao osnovna drutveno-politika zajednica i temeljna zajednica izgradnje samoupravnog drutveno-politikog sistema u bivoj Jugoslaviji, a time i u Bosni i Hercegovini. Komunalni sistem je dodatno ojaan ustavnim promjenama 1963. i 1974. godine. U Bosni i Hercegovini on je primjenjivan skoro etiri decenije u raznim oblicima. Teritorijalna organizacija opina u Bosni i Hercegovini je u vremenu socijalistikog razvoja prola kroz nekoliko znaajnih faza. Posebno este promjene administrativno-teritorijalne organizacije Bosne i Hercegovine bile su u periodu od 1954. do 1962. godine, to je proisticalo iz promjena u ustavno-pravnom ureenju Jugoslavije i Republika u njenom sastavu. Prva faza razvoja teritorijalno-administrativnih oblika lokalnih vlasti u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini 20. vijeka poela je neposredno nakon Drugog svjetskog rata i nastanka Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Odlukom Predsjednitva Narodne skuptine Bosne i Hercegovine, od 16. augusta 1945. godine, izvrena je prva administrativno-teritorijalna podjela Bosne i Hercegovine. Prema Zakonu o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i podruja mjesnih odbora3, Bosna i Hercegovina bila je podijeljena na sedam okruga: Sarajevski, Hercegovaki, Travniki, Banjaluki, Bihaki,
1 Sam termin komunalni sistem nastao je u marksistikoj politikoj teoriji. O komuni kao politikom obliku drutva prvi je govorio Marks u svom radu: Graanski rat u Francuskoj. Jugoslavensko shvatanje komunalnog ureenja znailo je jedinstvo drutveno-ekonomskog i politikog sistema socijalizma u kome komuna putem svojih primarnih samoupravnih organizacija i zajednica osigurava visok stepen kohezije cjelokupnog samoupravnog jugoslavenskog federalizma. Komunalno ureenje je, prema zamiljenom konceptu, oznaavalo politiki oblik lokalnih zajednica koji je zasnovan na samoupravljanju, odnosno na opini kao samoupravnoj i osnovnoj drutveno-politikoj zajednici. U opini su postojali brojni samoupravni subjekti kao to su: OOUR, mjesne zajednice, SIZ-e i druge samoupravne zajednice i organizacije koje su predstavljale primarnu samoupravnu strukturu opine. Osim monotipne opine, u komunalnom sistemu su se mogle razvijati regionalne i gradske zajednice kao posebne drutveno-politike zajednice udruenih opina. Ovim zajednicama nije se naruavao komunalni sistem, ve se prilagoavao dostignutom stepenu ukupnog drutvenog razvoja i urbanizacije. Vidi: A. urev, Komunalni sistem i komunalna politika, Forum, Novi Sad, 1988. godina, str. 9. Zbirka saveznih propisa o ureenju i nadlenosti narodnih odbora, Savremena administracija, Beograd, 1966. Slubeni list NR Bosne i Hercegovine, Broj II/1945.
2 3
Godinjak 2009 / 27
27.5.2010 13:39:01
SADIKOVI
Dobojski, Tuzlanski. Osnovano je 77 srezova i 1.280 podruja mjesnih narodnih odbora.4 Nakon donoenja Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije, 1946. godine, 25. maja iste godine donesen je i Opti zakon o narodnim odborima.5 Ovim Zakonom stvorena je osnova za administrativno-teritorijalnu podjelu i za formiranje lokalnih organa vlasti u obliku narodnih odbora za teritorije odreenih teritorijalno-administrativnih jedinica.6 Time je jedinstveno i cjelovito definiran sistem organizacije narodnih odbora u Jugoslaviji. Struktura narodnih odbora, od najniih do najviih, predstavljala je cjelovit sistem organa dravne vlasti. Vii narodni odbori imali su pravo da ponitavaju odluke niih odbora, to je znatno smanjivalo njihovu samoupravnost a jaalo sistem dravnog centralizma i subordinacije. Prema Zakonu o narodnim odborima, Bosna i Hercegovina je imala etiri nivoa administrativno-teritorijalnih jedinica: mjesta, koja su se odnosila na sela i manje gradove; gradove i gradske rejone; srezove i okruge. Narodni odbori kao osnovni organi samoupravnih jedinica donosili su akte, propise, odluke i upravljali su svim poslovima od lokalnog znaaja, kao i poslove prenesene od viih organa vlasti. Najznaajnije lokalne samoupravne jedinice u ovom periodu bili su srezovi, koji su imali i najire nadlenosti. Osim narodnih odbora, znaajni organi lokalne vlasti bili su izvrni odbori, koji su bili izvrni organi narodnih odbora. Izvrne odbore inili su odbornici i povjerenici. lanovi izvrnog odbora upravljali su resornim odjeljenjima samoupravnih zajednica. Oni su bili dvostruko odgovorni. Prvo, narodnom odboru kao predstavnikom tijelu koje ih je izabralo. Drugo, izvrnom organu vieg narodnog odbora. Oni su s vremenom postali najznaajni organi lokanih vlasti. U ovom periodu samoupravni djelokrug lokalnih vlasti bio je znatno ogranien, a time i obim pitanja o kojima su lokalni organi vlasti mogli odluivati. Pojam optina kao oznaka teritorijalne samoupravne zajednice nije bio sadran u prvom Optem zakonu o narodnim odborima. Umjesto pojma optina upotrebljavao se pojam narodni odbor kao jedinstvena oznaka za organ dravne i lokalne uprave u tadanjim teritorijalnim jedinicama.
4 5 6
Vidi: A. Velagi, Administrativno ureenje Bosne i Hercegovine od 1945. do 1952 godine, asopis Most, broj 191, Mostar, 2005. godina Opti zakon o narodnim odborima, Slubeni list FNRJ, br. 43/46 Narodni odbori su osnovani jo u toku Drugog svjetskog rata. Prvi pravni akti koji su definirali obaveze, nadlenosti i organizaciju narodnooslobodilakih odbora bili su Foanski propisi, doneseni u februaru 1942. godine. Tim propisima su narodnooslobodilaki odbori utemeljeni kao osnovni organi vlasti i kao nosioci osnovnih funkcija u upravljanju svim drutvenim poslovima na slobodnim teritorijama. Krajinskim propisima iz kraja 1942. godine narodnooslobodilaki odbori postaju stalni organi vlasti, a na Drugom zasjedanju AVNOJ-a oni su pravno ozakonjeni kao lokalni organi vlasti nove federativne Jugoslavije. Ustavom Federativne Narodne Republike Jugoslavije narodnooslobodilaki odbori su potvreni i proglaeni kao osnovni organi dravne vlasti i dobili su ustavno-pravnu garanciju i zatitu. Vidi: A. urev, Komunalni sistem i komunalna politika, Forum, Novi Sad, 1988. godina.
28 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:01

Narodni odbori bili su definirani kao najznaajnija politika institucija lokalne vlasti u administrativno-teritorijalnim jedinicama. Vlast je bila centralizirana na dravnom nivou a lokalni organi vlasti su u najveoj mjeri predstavljali izvrna tijela centralnih vlasti. Meutim, samo njihovo postojanje i odreeni elementi samoupravnosti inili su osnovu za razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini u buduem periodu. U toku 1947. godine u svim republikama tadanje Jugoslavije donijeti su zakoni o administrativno-teritorijalnoj podjeli njihovih teritorija na: mjesta; gradove s poloajem sreza; srezove; gradove s poloajem okruga; okruge i oblasti. Time je svorena viestepena organizacija lokalnih zajednica, koja je u znatnoj mjeri naslijedila administrativno-teritorijalnu podjelu izgraenu u toku Narodnooslobodilakog rata. Godine 1949. donesen je drugi Opti zakon o narodnim odborima.7 Ovim zakonom uvode se oblasti kao vrsta administrativno-teritorijalne jedinice. Uspostavljena je razlika izmeu gradova u sastavu sreza i gradova izvan sastava sreza. Glavni gradovi republika izdvajaju se iz sastava okruga: ekonomski kriterij postaje osnova za obrazovanje srezova i okruga. Ojaana je samostalnost narodnih odbora koji sve vie postaju organi lokalne samouprave. Nova zakonska rjeenja znaila su poetak procesa decentralizacije i prenosa nadlenosti u obavljanju javnih poslova s federacije i republika na narodne odbore. Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli8, koji je donesen 1949. godine, Narodna Republika Bosna i Hercegovina podijeljena je na etiri oblasti: Sarajevsku, Banjaluku, Mostarsku, Tuzlansku. Zadrana je unutranja podjela oblasti na srezove. Oblasti su postali obavezan oblik teritorijalnog organiziranja republika. Gradovi su se razvrstali na one koji su u sastavu sreza i u one koji su izdvojeni iz sreza. Glavni gradovi svih republika izdvojeni su iz oblasti i dobili poseban status. Osnovni kriterij za obrazovanje oblasti i srezova bio je ekonomski i prirodno-geografski. U ovoj fazi razvoja lokalnih vlasti narodni odbori su bili definirani kao lokalni organi dravne vlasti. Zajedno s politikim organima vieg nivoa inili su jedinstven sistem vlasti. U takvoj organizaciji oni su predstavljali izvrne organe viih vlasti i bili su pod njihovim nadzorom.9 Srezovi su bili centri ekonomskog, politikog i kulturnog ivota.
7 8 9 Slubeni list FNRJ, broj 49/49 Slubeni list Narodne Republike Bosne i Hercegovine, broj 16, godina V, 21. april 1949. godine S. Dedi, Lokalna samouprava u Federaciji Bosne i Hercegovine, Studentska tamparija Univeziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1998., str. 49.
Godinjak 2009 / 29
27.5.2010 13:39:02
SADIKOVI
Godine 1950. donesen je novi Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine10 prema kome se teritorija Bosne i Hercegovine dijelila na: oblasti, srezove, gradove, rejone, gradska naselja i podruja mjesnih narodnih odbora. Zakonom o podjeli teritorije Narodne Republike Bosne i Hercegovine11 iz 1952. godine ukinute su oblasti, a Bosna i Hercegovina podijeljena na 66 srezova, pet gradova i 418 opina, od kojih su 53 imale status gradske opine. Sve opine su bile u sastavu srezova a gradovi su bili izdvojene samoupravne jedinice. Predvieno je i obrazovanje gradskih opina s posebnim nadlenostima, koje su se obrazovale u srednjim i manjim gradovima. Time je uveden jednostavniji sistem lokalne samouprave. Iste godine donesen je novi Opti zakon o narodnim odborima.12 Narodni odbori kao organi lokalne dravne vlasti su se, prema Zakonu, obrazovali u srezovima, gradovima i opinama. U tom periodu dolo je do znaajne decentralizacije i prenosa nadlenosti i poslova sa saveznog na republiki nivo, a s republikog na nie administrativno-teritorijalne jedinice. Donoenje ovog zakona znailo je novu fazu u razvoju lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Ovim zakonom opine, gradovi i srezovi definirani su kao jedine lokalne samoupravne jedinice. Opine i srezovi su utemeljeni kao osnovni oblik politiko-teritorijalnog organiziranja lokalnih zajednica. Odnos izmeu narodnih odbora i viih organa vlasti zasnivao se na naelu kontrole zakonitosti i ustavnosti. Uvode se vijea proizvoaa i obrazuju savjeti za pojedine djelatnosti, a ukidaju izvrni odbori. Pored zborova graana i seoskih zborova, uvodi se referendum kao oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o javnim poslovima. Tim rjeenjima postepeno su se mijenjali poloaj i nadlenosti narodnih odbora. Od lokalnih organa dravne vlasti u niim administrativno-teritorijalnim jedinicama narodni odbori prerastaju u opa predstavnika tijela lokalnih zajednica u obliku opinskih, odnosno sreskih skuptina. Godine 1952. prvi put se javlja opina kao vrsta samoupravne teritorijalne zajednice. Optim zakonom o osnovama drutvenog i politikog ureenja FNR Jugoslavije i saveznim organima vlasti iz 1953. godine narodni odbori su potvreni kao osnovni organi vlasti na svojoj teritoriji. Utvreno je da se osnova teritorijalnog ureenja zemlje zasniva na opinama, gradovima i srezovima. Pod opinom je tada podrazumijevana zajednica koja predstavlja prirodno-geografsku i ekonomsku cjelinu. Godine 1955., donoenjem Opteg zakona o ureenju optina i srezova, opina je utemeljena kao osnovna samoupravna, drutveno-ekonomska i politika zajednica u kojoj sve drutvene poslove obavljaju neposredno sami graani13. Time je poela faza izgradnje novog komunalnog sistema u kome
10 Slubeni list Narodne Republike Bosne i Hercegovine, broj 10, godina VI, 09. mart 1950. godine 11 Slubeni list Narodne Republike Bosne i Hercegovine, broj 11, godina VII, 05. maj 1952. godine 12 Slubeni list FNRJ, br. 22/152 13 Slubeni list FNRJ, br. 26/1955
30 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:02

opina nije samo politiki, nego i socijalno ekonomski subjekt i osnovna drutveno-ekonomska zajednica. Prema ovom konceptu, srez je predstavljao politiko-upravnu zajednicu vie opina. Promjena statusa i drutveno-politike uloge opine zahtijevala je i promjenu opina u njihovoj teritorijalnoj, ekonomskoj i socijalnoj strukturi. Kako bi mogle ostvarivati svoje funkcije, opine su morale da se reorganiziraju kao zaokruene teritorijalne i ekonomske cjeline. Zbog toga je dolo do znaajnih promjena u teritorijalnoj organizaciji opina. Sa novom organizacijom osnovano je 107 srezova i 1.479 opina u Jugoslaviji. Spajanjem malih u vee, ukupan broj opina se smanjio za 2,8 puta, a broj srezova za tri puta. Prosjean broj stanovnika sa 4.427 poveao se na 11.890.14 Donoenje ovog zakona u politikoj i pravnoj teoriji navodi se kao uvoenje novog komunalnog sistema. Prema lanu 21. Zakona o ureenju optina i srezova, opina se definira kao osnovna teritorijalno politika organizacija samoupravljanja radnog naroda i osnovna drutveno-ekonomska zajednica stanovnitva na svom podruju koja vri sva prava i dunosti upravljanja drutvenim poslovima, osim onih prava i dunosti koja su Ustavom ili zakonom odreena za srez, narodnu republiku ili federaciju, kao i onih prava koja pripadaju samoupravnim privrednim organizacijama i drutvenim poslovima. Do uvoenja komunalnog sistema teite lokalne samouprave bilo je na srezovima. Razvojem opinske samouprave i prenosom nadlenosti s viih nivoa vlasti na opinu, srezovi su postepeno evaulirali u zajednicu samoupravnih opina. Uvoenjem komunalnog sistema, teite lokalne samouprave preneseno je sa sreza na opinu. Uveden je dvostepeni sistem samouprave: opine i srezovi. Gradovi su imali poseban status. Ukinute su statusne razlike izmeu urbanih i ruralnih opina. Sve opine, bez obzira na demografske, teritorijalne, socijalne i ekonomske razlike, dobile su jednak pravni status, ista prava i dunosti. Funkcije opina su utvrene zakonima, a njihova konkretizacija je izvrena statutima opina. Opine su imale Zakonom utvrene izvore finansiranja. Sa ciljem jaanja predstavnikog tijela u sistemu organizacije lokalne vlasti uvedeni su savjeti a ukinuta institucija izvrnog odbora. Politiko-izvrna vlast u lokalnoj samoupravi time je bila prenesena na specijalizirane kolegijalne organe, odnosno savjete koji su se osnivali za pojedine oblasti (odbrana, finansije, poljoprivreda, prosvjeta, socijalna zatita...). Njih su, kao izvrna kolegijalna tijela, osnivali narodni odbori, a njihova funkcija i nadlenosti bili su utvreni Zakonom o dravnoj upravi.15 Savjeti su imali iroke nedlenosti. Osim to su bili osnovni politiko-izvrni organi, odluivali su i o svim pitanjima koja nisu bila u iskljuivoj nadlenosti opinske skuptine ili drugih organa. Poslije 1955. godine strukturu narodnih odbora inili su opinsko vijee i vijee proizvoaa. Organizacija, struktura i nadlenosti narodnih odbora bila je ureena osnovnim principima o organizaciji
14 E. Pusi, Lokalna zajednica, Narodne novine, Zagreb, 1963. god., str. 88 i 91. 15 Zakon o dravnoj upravi, Slubeni list FNRJ, broj 13/1956
Godinjak 2009 / 31
27.5.2010 13:39:02
SADIKOVI
vlasti u cijeloj zemlji. Upravne poslove iz nadlenosti narodnih odbora opine obavljao je sekretarijat, kao jedinstven organ uprave. Ovako sloena organizacija politiko-izvrnog organa stvarala je potekoe u provoenju odluka skuptine i openito u provoenju opinske politike. Izvrnu funkciju u opinama su de facto vrili savjeti te predsjednik opine i sekretar skuptine opine, koji su imali koordinirajuu ulogu.16 Nadlenosti opina dodatno su proirene 1957. godine izmjenama i dopunama saveznog Zakona o nadlenosti narodnih odbora, optina i srezova.17 Nakon ovog, donoeni su republiki zakoni, kojima su na opine prenesene odreene republike nadlenosti i kojima je uspostavljeno naelo samoorganizacije drutvenih slubi u opinama.18 U periodu od 1955. do 1960. godine dolo je do teritorijalne reorganizacije opina i srezova u Bosni i Hercegovini. Broj srezova se 1955. godine smanjio na petnaest, a 1959. na dvanaest, koliko ih je bilo do 1963. godine. Bosna i Hercegovina je 1959. godine imala 134 opine. Do 1961. godine broj opina je smanjen na 122. Godine 1992. Bosna i Hercegovina je imala 109 opina. Ustavom Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije iz 1963. godine uspostavljen je jedinstven komunalni sistem u cijeloj dravi u kome je opina ustavno definirana kao osnovna drutveno-politika zajednica19. Putem opine ostvaruju se sve funkcije drutva, osim onih koje su Ustavom date u nadlenost irih drutveno-politikih zajednica. Prema odredbama Ustava SFRJ, u opini se osiguravaju uslovi za rad ljudi i stvaraju uslovi za zadovoljavanje socijalnih, materijalnih, kulturnih i drugih zajednikih interesa. U opini se osiguravaju uslovi za zatitu sloboda i prava graana i organiziraju organi vlasti i drutvene slube od zajednikog interesa. Prava i dunosti opine utvreni su, osim Ustavom, zakonom i statutom. Ustavom SFRJ iz 1963. godine republikama je data mogunost da putem svojih zakonodavnih ovlatenja mogu utvrditi da u republikama postoje samo opine kao jedinice lokalne samouprave.20 Republike su samostalno utvrivale nadlenosti srezova i izvore njihovog finansiranja. Ustavni princip je favorizirao opinu u obavljanju javnih poslova u smislu da ona vri sve poslove koji su od opeg interesa, bez obzira to Ustavom ili statutom nisu definirni kao njena nadlenost. Poloaj opina je znatno ojaan, a uloga srezova svedena na zajednicu opina koja obavlja zajednike poslove od interesa za dvije ili vie opina. Srezovi su nakon novih ustavnih rjeenja do 1968. godine ukinuti u svim republikama. Time je ukinut dvostepeni sistem lokalne samouprave a komunalni sistem je poeo da se razvija na principu monotipne organizacije opina. Sa ciljem uspostavljanja neophodne koordinacije i efikasnijeg ostvarivanja opinskih
16 17 18 19 Cit.djelo, str. 56. Slubeni list FNRJ, broj 52/1957 A. urev, Komunalni sistem i komunalna politika, Forum Novi Sad, 1987. godina, str. 32. Optina je samoupravna i osnovna drutveno politika zajednica, zasnovana na vlasti i samoupravljanju radnike klase i svih radnih ljudi; Ustav SFRJ iz 1963. godine, lan 96. 20 lan 105. Ustava SFRJ iz 1963. godine
32 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:02

funkcija, uspostavljene su ustavne mogunosti za povezivanje opina u regionalne i gradske zajednice. Ustanovljena je mogunost da gradovi koji imaju vie opina u svom sastavu mogu formirati gradsko vijee kao organ samoupravljanja za grad kao urbanu cjelinu. Odreene nadlenosti sreza su se mogle statutom sreza prenijeti na gradsko vijee. U tom vremenu jedino je grad Sarajevo imao vie opina u svom sastavu. Od 1969. godine Sarajevo je imalo status posebne drutveno-politike zajednice.21 Gradu Sarajevu je povjereno obavljanje niza poslova koji su rezultat zajednikih potreba jedinstvenog urbanog i infrastrukturnog podruja. U veim opinama mjesni odbori se transformiraju u mjesne zajednice. Postojala su tri oblika mogueg udruivanja opina kao osnovnih drutveno-politikih zajednica. Udruivanje susjednih i teritorijalno povezanih opina u regionalne ili gradske zajednice. Ovaj oblik udruivanja i saradnje opina nije bio Zakonom obavezan, ve je reguliran posebnim drutvenim ugovorima izmeu samih opina. U ovim zajednicama opine su ostvarivale svoje interese i potrebe kroz udruivanje materijalnih sredstava i obrazovanje zajednikih organa za obavljanje poslova od zajednikog interesa. Drugi mogui oblik povezivanja bile su gradske zajednice, kao oblik obaveznog udruivanja opina koje su posebne drutveno-politike zajednice i koje ine gradske, prigradske i seoske opine. Pretpostavke za njihovo formiranje postojale su u veim regionalnim centrima, ali takvih oblika udruivanja opina u Bosni i Hercegovini nije bilo. Trei oblik mogueg udruivanja opina bio je Grad kao posebna drutveno politika zajednica sa vie opina.22 Ovaj oblik udruivanja institucionalno je primjenjivan samo u Gradu Sarajevu. U periodu 1971. do 1974. izvrene su nove ustavne reforme koje su znaile i novu fazu u razvoju lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Samoupravni djelokrug opine je ustavnim promjenama 1974. godine postao ustavna kategorija.23 Nakon promjena Saveznog ustava ovaj princip je primijenjen i u republikim i u pokrajinskim ustavima. Pored opinske skuptine, kao najvieg organa vlasti u opini, predvieno je i obrazovanje razliitih samoupravnih organizacija i institucija kao to su: zborovi graana i drugi oblici neposredne samouprave;
21 Zakon o gradu koji ima vie optina, Slubeni list SR BiH, broj 14/68 i broj 18/70 22 Cit. djelo, str. 59. 23 Ustavnim promjenama 1974. godine definirane su funkcije opine. Prema Ustavu SFRJ u optini se naroito: stvaraju i razvijaju uslovi za ivot i rad i za samoupravno zadovoljavanje materijalnih, socijalnih, kulturnih i drugih zajednikih potreba radnih ljudi; usmjerava i usklauje privredni i drutveni razvoj i ureuju odnosi od neposrednog interesa za radne ljude i graane u optini; organizuje vrenje poslova od zajednikog i opteg drutvenog interesa i obrazuju organi samoupravljanja i vlasti za vrenja tih poslova; obezbjeuje neposredno izvravanje zakona, ako njihovo izvravanje zakonom nije stavljeno u nadlenost organa irih drutvenopolitikih zajednica; obezbjeuje ostvarivanje i zatita sloboda, prava i dunosti ovjeka i graanina; obezbjeuje ostvarivanje ravnopravnosti naroda i narodnosti; titi zakonitost i sigurnost ljudi i imovine; ureuje koritenje zemljita i dobara u optoj upotrebi; ureuju odnosi zatite i unapreivanja ovjekove sredine; organizuje i obezbjeuje drutvena samozatita i organizuje i osigurava drutvena kontrola. lan 117. Ustava SFRJ iz 1974. godine
Godinjak 2009 / 33
27.5.2010 13:39:03
SADIKOVI
mjesne zajednice kao fakultativni oblici teritorijalne samouprave graana; radne zajednice i radne organizacije kao oblici udruenog rada i drutveno-politike organizacije i udruenja graana. Samoupravne organizacije i zajednice su samostalne u svom radu, a opinska skuptina i njeni organi imaju samo pravo da kontroliraju zakonitost njihovog rada i da u odgovarajuoj mjeri utjeu da ove organizacije djeluju u skladu s opim interesima. Ustav SFRJ iz 1974. godine je utvrdio da funkcije vlasti i upravljanja drutvenim poslovima obavljaju radni ljudi ili neposrednim izjanjavanjem graani putem organa upravljanja koje formiraju od svojih delegata. Dakle, Ustav je sve organe samoupravljanja u udruenom radu, mjesnim zajednicama, samoupravnim interesnim zajednicama kao i skuptine drutveno-politikih zajednica izgraivao na delegatskom principu. Time je Ustav utvdio da politiku vlast provode delegati samoupravnih organizacija i zajednica. Drutveno-politike zajednice i udruenja graana su time postali znaajni subjekti lokalne samouprave. Veliki broj odluka iz nadlenosti opine donosio se u osnovnim samoupravnim zajednicama (organizacijama udruenog rada, mjesnim zajednicama i samoupravnim interesnim zajednicama). Opina se, prema Ustavu iz 1974. godine, definira kao integrativna samoupravna zajednica u kojoj se radni ljudi udruuju kao samoupravljai u radu, kao samoupravljai u mjestu stanovanja i zadovoljavanja zajednikih interesa te kao nosioci politike vlasti.24 Ustavom iz 1974. godine izvrene su znaajne promjene u odnosu na poloaj i nain konstituiranja skuptina na svim nivoima teritorijalne organizacije vlasti. Opinska skuptina, kao najvii organ vlasti u opini, birana je prema delegatskom principu koji je postao osnova formiranja i rada skuptine opine.25 Prema Ustavu SFRJ iz 1974. godine, skuptinu opine sainjavaju: vijee udruenog rada; vijee mjesnih zajednica i drutveno-politiko vijee.26 Broj delegata utvrivan je statutom opine. Uvoenje delegatskog sistema imalo je cilj smanjenje dravnog centralizma. Skuptina opine predstavljala je najautoritativniji organ lokalne samouprave koji utvruje opinsku politiku i odluuje
24 Z. Tomac, Novi komunalni sistem, Zagreb 1990., str. 65. 25 Odjeljak IV Ustava SFRJ iz 1974. godine 26 Delegate u vijee udruenog rada po funkcionalnom principu delegiraju: radni ljudi u OOUR i radnim zajednicama; radni ljudi koji rade u poljoprivredi, zanatskim i slinim djelatnostima; sredstvima rada na kojima postoji pravo svojine i radnici sa kojima oni udruuju svoj rad i sredstva rada organizovani u zajednice i druge zakonom odreene oblike udruivanja; radni ljudi koji trajno rade na podruju optine u dijelovima OOUR ije je sjedite van teritorije optine; radni ljudi u zajednicama dravnih organa, drutveno-politikih organizacija i udruenja i u drugim radnim zajednicama koje nisu organizovane kao OUR, kao i aktivna vojna lica i graanska lica u slubi u oruanim snagama SFRJ na podruju optine. Delegate u vijee mjesnih zajednica delegiraju, po teritorijalnom principu, graani u mjesnim zajednicama. Delegate u drutveno-politiko vijee delegiraju radnici i graani organizovani u drutveno-politike organizacije. Delegate u vijee udruenog rada i vijee mjesnih zajednica biraju iz sastava delegacije lanovi delegacije tajnim glasnjem a o izboru delegata drutveno-politikog vijea izjanjavaju se neposredno graani optim i tajnim glasanjem. Preuzeto iz: A. urev, Komunalni sistem i komunalna politika, Forum, Novi Sad, 1987., str. 54.
34 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:03

o osnovnim pitanjima politikog, ekonomskog i socijalnog razvoja lokalnih zajednica. Osim toga, znaajno mjesto u institucionalnom sistemu lokalne samouprave imali su savjeti kao kolegijalni politiko-izvrni organi skuptine opine. Taj izvrni organ skuptine opine se u Bosni i Hercegovini zvao izvrni odbor. Izvrni odbori su vrili upravnu funkciju u opinama.27 Skuptina opine bila je samostalna u tome koje e organe uprave formirati i kakva e biti njena organizacija. Posebno mjesto u lokalnom sistemu vlasti imao je predsjednik skuptine opine. Iako prema Ustavu ili statutu nije imao posebna ovlatenja, predsjednik skuptine je bio dominantna linost lokalne samouprave. Stvarna politiko-izvrna vlast bila je koncentrirana u instituciji predsjednika skuptine opine iji je stvarni utjecaj na voenje opinske politike u praksi esto prevazilazio njegova formalno-pravna ovlatenja. Pitanje teritorijalnog organiziranja opina je, prema Ustavu SFRJ iz 1974. godine, bilo u nadlenosti republika. U pogledu finansiranja lokalne samouprave, prema republikim zakonima, osnovne prihode opine su inili: porezi na lini dohodak; porezi na promet; porezi na prihode od imovine i imovinskih prava; prihodi po posebnim propisima; takse i ostali prihodi. Ustavnim reformama 1974. godine poloaj opina kao osnovnih drutvenopolitikih zajednica u politikom sistemu Jugoslavije je dodatno ojaan. Prema Ustavu SR Bosne i Hercegovine samoupravna funkcija opine se ispoljavala kroz tri osnovna oblika. Prvi je neposredno sudjelovanje graana (narodna inicijativa, referendum, zbor graana). Drugi oblik su opinski organi vlasti (skuptina opine, izvrni odbor i organi uprave). Trei oblik su najrazliitiji oblici decentralizacije lokalne samouprave, prvenstveno kroz rad mjesnih zajednica i graanskih udruenja, koja su se bavila poslovima od lokalnog znaaja. Ustavom je bila predviena mogunost da se zakonom moe odrediti obavezno udruivanje opina u gradske ili regionalne zajednice sa posebnim drutveno-politikim statusom. Za gradove koji su imali vie opina ustanovljena je obaveza opina da se udruuju u gradske zajednice. Posebne drutveno-politike zajednice su se sastojale od vie opina koje su neposredno povezane ekonomskim, saobraajnim, politikim i drugim vezama. Ustavnim reformama iz 1974. godine predvieno je obrazovanje posebnih samoupravnih institucija radi ostvarivanja zajednikih interesa i potreba stanovnika u odreenom mjesnom podruju. Te institucije su oznaene kao mjesne zajednice. Mjesna zajednica se smatrala osnovnom elijom samoupravljanja u mjestu ivljenja koja e graanima pruiti veu mogunost neposrednog sudjelovanja u odluivanju o javnim poslovima od njihovog neposrednog interesa. U narednim decenijama mjesna zajednica se afirmirala kao osnovni oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od zajednikog interesa.
27 U drutveno-politikoj zajednici obrazuje se, kao izvrni organ skuptine, izvrno vijee, odnosno drugi odgovarajui kolegijalni organ. Izvrno vijee je odgovorno za stanje u drutvenopolitikoj zajednici, za sprovoenje politike i izvravanje propisa i drugih akata skuptine, kao i za usmjeravanje i usklaivanje rada organa uprave; lan 148. Ustava SFRJ
Godinjak 2009 / 35
27.5.2010 13:39:03
SADIKOVI
Za razliku od Ustava iz 1963. godine, koji je opinu definirao kao osnovnu samoupravnu i politiku zajednicu iz koje se putem delegacije opine konstituira politiki sistem na irim razinama, Ustav iz 1974. godine utvruje opinu kao osnovnu politiku zajednicu, ali i kao sloenu samoupravnu zajednicu. Opina je definirana kao jedan od elemenata integracije i izgradnje politikog sistema. Imala je svoje izvorne nadlenosti i obavljala je sve javne funkcije i poslove koji Ustavom nisu dati u nedlenost irim drutveno-politikim zajednicama. Meutim, iako je Ustav jesno precizirao da se opina ne moe poistovjeivati s opinskom skuptinom i institucijama lokalne vlasti, u svim opinama dominantna je bila drutvena mo politikih i izvrno-upravnih struktura. U njima su postojali stvarni centri politike moi i donosile se odluke, umjesto u delegatskim i samoupravnim institucijama. Tako postavljeni ustavni model nije nikada bio u potpunosti ostvaren u realnom stanju odnosa snaga u opinama kao i u drutvu u cjelini. Umjesto postavljenog ustavnog modela lokalne samouprave, u svim, opinama je dolo do niza negativnih posljedica u njihovom samoupravnom razvoju. U svim opinama formirani su formalni i neformalni centri odluivanja. U praksi, opina se razvijala kao dravna a ne kao samoupravna zajednica. Kroz ogroman broj zakona i podzakonskih akata i dalje je postojala velika zavisnost od irih drutveno-politikih zajednica. Delegatske skuptine u opinama su postale ovisne od izvrnih vijea i organa uprave i djelovale su u praksi kao njihovi izvrni organi. Samoupravne interesne zajednice pretvorene su u paradravne institucije koje su djelovale na temelju zakona, propisa i budetskih sredstava, umjesto samoupravnog udruivanja. Veina samoupravnih organizacija, kao npr. mjesne zajednice, zavisile su od dravnih organa opine. Delegatski sistem koji se zasnivao na vie podsistema bio je suvie kompliciran i nefunkcionalan u procesu donoenja odluka. Osim toga, nisu postojale temeljne pretpostavke za realizaciju postavljene ustavne koncepcije komune. Ustav iz 1974. godine nije utemeljen na osnovu uvaavanja realnih protivrjenosti i dostignutog stepena proizvodnih snaga, ve na osnovu ideoloke koncepcije prema kojoj se idealnim pravnim normama moe stvoriti idealno samoupravno socijalistiko drutvo.28 Lokalna samouprava u dejtonskom ustavnom ureenju Bosne i Hercegovine Uruavanje socijalistikog ureenja poetkom devedesetih godina prolog stoljea zahtijevalo je sutinske promjene u smislu politiko-ustavnog koncepta lokalne samouprave i njene uloge u drutvu i politikom sistemu. Uvoenje viepartijskog sistema i trine ekonomije zahtijevalo je i redefiniranje poloaja jedinica lokalne samouprave u smislu uspostavljanja konceptualno drugaijeg odnosa izmeu lokalnih vlasti i drave, s jedne, i lokalnih vlasti i graana, s druge strane.
28 Vidi: Z. Tomac, Novi komunalni sistem, Zagreb, 1990.
36 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:04

U bivim socijalistikim dravama koje su prole proces tranzicije i integracije u Evropsku uniju jedinice lokalne samouprave dobile su politiko-ustavnu poziciju koja im je osigurala znaajnu ulogu u ekonomskom, socijalnom, politikom i demokratskom razvoju. Meutim, za razliku od veine drava koje su kroz tranziciju prole mirnim putem, Bosna i Hercegovina je bila izloena troipogodinjoj agresiji iji je tok i ishod u bitnoj mjeri opredijelio poloaj i pretpostavke budueg razvoja lokalne samouprave. Zapravo, u toku agresije dolo je do velikih promjena u etnikoj i socijalnoj strukturi stanovnitva jedinica lokalne samouprave. Unitena je komunalna infrastruktura kao i privredni subjekti koji su predstavljali nosioce lokalnog ekonomskog i socijalnog razvoja. Izvrene su i promjene u teritorijalnoj organizaciji opina. Rat u Bosni i Hercegovini je okonan Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine. Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, unutranje ureenje Bosne i Hercegovine zasnovano je na dva entiteta: Federaciji Bosne i Hercegovine sa deset kantona i Republici Srpskoj. Grad Brko dobio je status distrikta nakon arbitrae 1999. godine.29 Dejtonski ustav ne sadri odredbe o lokalnoj samoupravi. Ustavno-zakonska pozicija lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini definirana je ustavima i zakonima entiteta. U Federaciji Bosne i Hercegovine lokalna samouprava je definirana i ustavima i zakonima kantona. Distrikt Brko je zasebna samoupravna jedinica iji je samoupravni djelokrug utvren Statutom Distrikta. Time je uspostavljena sloena administrativna struktura drave Bosne i Hercegovine i politiki i pravni okvir unutar kojeg su svoju ustavnu i zakonsku poziciju dobile jedinice lokalne samouprave. U postratnom periodu lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini, za razliku od drugih drava koje su prole proces tranzicije, nije imala adekvatan tretman od entitetskih vlasti i institucija drave Bosne i Hercegovine. Drava Bosna i Hercegovina, iako potpisnica Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, u Ustavu ne garantira pravo na lokalnu samoupravu. Ureivanje lokalne samouprave je u iskljuivoj nadlenosti entiteta. Osim toga, pravni tretman lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini je neujednaen. Pristupanjem Vijeu Evrope, 2002. godine, i ratifikacijom Evropske povelje o lokalnoj samoupravi Bosna i Hercegovina je na sebe preuzela obavezu da sistem lokalne samouprave uskladi s osnovnim naelima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Iako su u entitetskim zakonskim reformama u postdejtonskom periodu u Bosni i Hercegovini primijenjene evropske prakse, sutinska demokratizacija lokalne samouprave je izostala.
29 Ibrahimagi, O., Dravno ureenje BiH, Sarajevo, 2005.
Godinjak 2009 / 37
27.5.2010 13:39:04
SADIKOVI
Reforma lokalne samouprave u procesu integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju Reforma lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini koja kao cilj ima postizanje ubrzanog socijalno-ekonomskog razvoja i razvoja demokratije u bosanskohercegovakom drutvu odvija se unutar historijskog procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Institucionalne pretpostavke razvoja lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini nisu u cijelosti ustanovljene u skladu s Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi se selektivno primjenjuje na nivou entiteta. Takva primjena principa Evropske povelje o lokalnoj samoupravi u zakonima entiteta se pokazala kao neuspjena sa stanovita postizanja efikasne lokalne samouprave30. U integracijskom procesu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju potrebno je izvriti reformu lokalne samouprave u tri segmenta: reformu zakonske pozicije, reformu teritorijalne organizacije lokalne samouprave i funkcionalnu reformu lokalne samouprave. Osnovna pretpostavka reforme lokalne samouprave je uspostavljanje ustavnog i zakonskog okvira koji bi omoguio autonomiju lokalnim vlastima u skladu s principima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Reforma zakonskog okvira podrazumijeva preraspodjelu nadlenosti izmeu viih i lokalnog nivoa vlasti u skladu s naelima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi a na temelju principa supsidijarnosti. Time bi se omoguilo lokalnim vlastima da samostalno i odgovorno upravljaju svim lokalnim javnim poslovima i lokalnim razvojem u mjeri u kojoj ti poslovi utjeu na ivot i interese lokalnog stanovnitva. Odnose izmeu lokalnih i viih nivoa vlasti potrebno je zasnovati na naelu partnertstva a ne podreenosti i hijerarhije. Efikasna lokalna samouprava podrazumijeva dovoljnu finansijsku autonomiju. Jedinice lokalne samouprave bi trebale imati veu finansijsku autonomiju te zagarantirane i predvidive izvore prihoda, ime bi bile manje finansijski zavisne od viih nivoa vlasti. Drugi segment reforme lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini odnosi se na reformu teritorijalne organizacije opina. Veina zapadno-evropskih drava je u drugoj polovini XX stoljea izvela teritorijalnu reformu lokalne samouprave. Izvedenim reformama obrazovane su vee jedinice lokalne samouprave u smislu njihovog teritorijalnog obuhvata i broja stanovnika. U reformi teritorijalne organizacije jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini potrebno je primijeniti jedinstven kriterij da se opine osnivaju za podruje gdje postoje ekonomski, saobraajni i demografski preduslovi za zadovoljavanje interesa i potreba lokalnog stanovnitva. Veina opina u Bosni i Hercegovini ima odgovarajui teritorijalni obuhvat i broj stanovnika za uspjeno funkcioniranje i razvoj lokalne samouprave. Stoga bi reforma teritorijalne organizacije lokalne samouprave
30 Pejanovi, M., Politiki razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu, TDK ahinpai, Sarajevo, 2005.
38 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:04

u Bosni i Hercegovini, prije svega, obuhvatila opine koje su formirane usljed uspostave entitetske linije razgranienja. Osnovna karakteristika sistema lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini je jednostepenost i monotipnost. Opina je osnovni oblik organizacije lokalne vlasti. Ustanovljena je i zakonska mogunost obrazovanja gradova kao jedinica lokalne samouprave. Meutim, grad, sutinski i funkcionalno, ima uglavnom iste nadlenosti kao i opina. Sve opine, bez obzira na teritorijalne, demografske, ekonomske i druge specifinosti, tretiraju se jednako. Stoga je neophodno, po uzoru na razvijene evropske drave, uspostaviti razlike u pravnom statusu opina, polazei od njihovog teritorijalnog obuhvata, stepena urbanizacije i infrastrukturne razvijenosti te broja stanovnika. Poseban zakonski tretman bi se trebao odnositi na gradove kao jedinice lokalne samouprave, koji bi dobili iri samoupravni djelokrug. Trei segment reforme odnosi se na funkcionalnu reformu lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Funkcionalna reforma lokalne samouprave bi obuhvatila reformu uprave u jedinicama lokalne samouprave i promjenu organizacije i naina funkcioniranja komunalnih javnih slubi. Pruanje komunalnih usluga graanima je zakonom ureeno na monopolski nain. Radi se o tome da u pruanju komunalnih usluga nema trine konkurencije niti saradnje privatnog i javnog sektora, to je praksa u razvijenim dravama Evropske unije. U procesu funkcionalne reforme lokalne samouprave potrebno je uspostaviti kvalitetniji i efikasniji sistem pruanja komunalnih usluga graanima, koji bi bio zasnovan na evropskim standardima. Radi se, izmeu ostalog, o uspostavljanju jasnih i preciznih procedura za upravljanje najznaajnijim procesima pruanja usluga i primjenu osnovnih naela upravljanja, ekonominosti usluga, komunikacije s korisnicima usluga, mjerenja njihovog zadovoljstva, te stalnog poboljanja kvaliteta usluga. Koncepcijski, to e znaiti i uvoenje novog pristupa i novih rjeenja u upravljanju javnim poslovima (New Public Management) s ciljem boljeg ostvarivanja nadlenosti jedinica lokalne samouprave i vrenja javnih poslova od interesa za graane. Savremena uprava se zasniva na partnerstvu i saradnji javnog, privatnog i nevladinog sektora. Ukidanje monopola birokratiziranih organizacija te uvoenje konkurencije na trinoj osnovi bi dovelo do kvalitetnijih i jeftinijih usluga graanima. Kvalitet lokalne samouprave u razvijenim evropskim dravama vrednuje se i po njenoj osposobljenosti i efikasnosti u radu organa lokalne uprave. U procesu sveobuhvatne reforme lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini neophodno je organizirati lokalnu upravu na principima moderne uprave a koji se primjenjuju u razvijenim zemljama lanicama Evropske unije. Cjelovita reforma lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini zahtijeva dravnu strategiju reforme koja bi, u saradnji s vladama entiteta i kantona, rezultirala lokalnom upravom koja je efikasna i bliska graanima. Reforma lokalne samouprave pretpostavlja i znaajnu politiku i ekonomsku reformu. Politika reforma podrazumijeva uspostavu vladavine prava, zatitu ljudskih prava i sloboda, decentralizaciju vlasti i modernizaciju dravne uprave. Ekonomska reforma
Godinjak 2009 / 39
27.5.2010 13:39:04
SADIKOVI
podrazumijeva privatizaciju, smanjenje uloge drave u ekonomskim procesima i primjenu principa konkurencije i slobodnog trita na polju regulatornih poslova, odnosno pruanja usluga graanima. Provoenjem cjelovite reforme lokalne samouprave uspostavio bi se institucionalni okvir lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini, koji bi bio utemeljen na naelu supsidijarnosti i koji bi odgovarao interesima graana. Na toj osnovi i graani bi dobili aktivnu ulogu u kreiranju javnih politika na lokalnom nivou. Iskustva i pozitivne prakse razvijenih evropskih drava su primjenjivi u Bosni i Hercegovini, uvaavajui, svakako, tradicije i specifinosti historijskog razvoja lokalne samouprave na naim prostorima.
Literatura i izvori: Dedi, S., Lokalna samouprava u Federaciji BiH, Sarajevo, 1998. urev, A., Komunalni sistem i komunalna politika, Forum, Novi Sad, 1988. Ibrahimagi, O., Dravno ureenje BiH, Sarajevo, 2005. Marinkovi, R. Lokalna samouprava stare i nove nedoumice, Institut za politike studije, Beograd, 1998. Milievi, N., titi, A., Pai, H., Zlokapa, Z., Milidragovi, D., Pejanovi, M., Kuki, S., Lokalna samouprava u BiH, Centar za promociju civilnog drutva, Sarajevo, 2001. Pai, N., Istorijski put komune, Rad, Beograd, 1981. Pejanovi, M., Politiki razvitak Bosne i Hercegovine u postdejtonskom periodu, TDK ahinpai, Sarajevo, 2005. Pejanovi, M., Zoli, H., Zlokapa. Z., Arnauotovi, S. Opine/optine u Bosni i Hercegovini-socijalne,demografske, ekonomske i politike injenice, Fakultet politikih nauka Sarajevo Centar za razvoj lokalne i regionalne samouprave, Sarajevo, 2005. Tomac, Z., Novi komunalni sistem, Zagreb, 1990. Razvoj lokalne samouprave bitan preduslov u razvoju demokratije, HCA-Tuzla, HCA-Banja Luka, HCA Sarajevo, Banja Luka, 2000. Lokalna demokratija: stanje i perspektive, Magna agenda, Beograd, 2002. Slubeni list FNRJ, broj 49/49 Evropska povelja o lokalnoj samoupravi, Ured Vijea Evrope/OSCE Misija u BiH, Sarajevo 2003. Slubene novine FBiH., broj 7/02 Slubene novine RS br. 34/06 Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 12/05 Slubeni glasnik RS, 63/02 i 38/03 Slubeni list FNRJ, br. 22/152 Slubeni list FNRJ, br. 26/1955 Slubeni list FNRJ, broj 52/1957 Slubeni list Narodne Republike Bosne i Hercegovine, broj 10, godina VI, 09. mart 1950. godine
40 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:04

Slubeni list Narodne Republike Bosne i Hercegovine, broj 11, godina VII, 05. maj 1952. godine Slubeni list Narodne Republike Bosne i Hercegovine, broj 16, godina V, 21. april 1949. godine Slubeni list R BiH, broj 31/94 Zakon o lokalnoj samoupravi, Slubeni glasnik RS, broj 101/04 Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH, Slubene novine FBiH, broj 49/06
LOCAL SELF-GOVERNMENT IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

/Between Socialist Heritage and European Standards/
Elmir Sadikovi
Summary Although local self-government in Bosnia and Herzegovina historically shaped within the different political and socio-economic system, the greatest impact on the present system of local self-government has left the period of socialist development in Bosnia and Herzegovina (1945-1990). During this period, communal system established and almost five decades developed in Bosnia and Herzegovina. In communal system, the municipality was the basic self-management, socio-economic and political community, and it was also the basis of realization of imagined ideal self-managing socialist society in which all power is given to citizens. However, in practice it is ruled bureaucracy of local authorities and municipalities have been developed as a state and not as self-governing communities. The introduction of a multiparty system and market economy in early 90s of last century, was a chance to set different conceptual relations regarding the constitutional position of local authorities and roles of citizens in shaping public policy in local communities, based on the developed European countries. However, essentially nothing has changed. Municipalities continue to be financially (and thus politically) dependent on the higher levels of government and municipalities to make decisions in formal and informal centres bureaucratised local political parties. Key words: Bosnia and Herzegovina, communal system, local self-government, reform, European Union
Godinjak 2009 / 41
27.5.2010 13:39:05
UDK 342.26 (497.6): 33
Podijeljene opine u Bosni i Hercegovini
Jasmina Osmankovi Ekonomski fakultet, Sarajevo Jasminko Mulaomerovi Centar za kr i odrivi razvoj, Akademija nauka i umjetnosti BiH
Nove opine formirane su kao rezultat etnike podjele Bosne i Hercegovine prije ili poslije potpisivanja Mirovnog sporazuma u Daytonu. Trinaest godina kasnije, veina od tih lokalnih zajednica su ili nedovoljno razvijene ili vrlo nerazvijene. Ekonomska odrivost lokalne zajednice, kao cijena postojee teritorijalne organizacije, analizira se na primjeru podijeljenih opina. Rad se temelji na relevantnim statistikim studijama i na primjeni odgovarajuih matematikih modela. Studija o utjecaju podijeljenih opina na poveavanje razlike u nivou razvijenosti planirana je kao desk research. Znaaj rada je u tome to je to prvo istraivanje o ovoj temi u Bosni i Hercegovini. Rezultati bi mogli biti koriteni u redefiniranju teritorijalne organizacije, ali i kao okvir za nove strategije lokalnog ekonomskog razvoja. Aktuelnost teme je determinirana i najavama preispitivanja teritorijalne organizacije u regiji na temelju preispitivanja odrivosti podijeljenih ili novoformiranih opina. Kljune rijei: lokalni razvoj, podijeljene opine, teritorijalna organizacija, Bosna i Hercegovina
osna i Hercegovina je do sticanja nezavisnosti, poetkom devedesetih, bila jedna od republika Jugoslavije. Poetkom pedesetih godina uspostavljen je komunalni sistem, koji e s odreenim promjenama funkcionirati sve do poetka devedesetih. Istraivanja konvergencije unutar kantona u Federaciji BiH, posebno na primjeru istraivanja na podruju Tuzlanskog kan-
Uvod
42 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:05

tona, pokazala su da novoformirane ili podijeljene opine znaajno zaostaju u odnosu na kantonalni, entitetski i dravni prosjek ekonomskog razvoja, mjeren ukupnim domaim proizvodom po stanovniku, stopom zaposlenosti i stopom nezaposlenosti. To je bio neposredan povod za poetak istraivanja o temi trokovi teritorijalne organizacije, ekonomska samoodrivost novoformiranih opina, ekonomska odrivost aktualne teritorijalne matrice. Kada je rije o trokovima teritorijalne organizacije, u ovom kontekstu misli se, prije svega, na nemogunost generiranja ekonomskog razvoja, nesposobnost zadravanja postojeih i kreiranja novih radnih mjesta i poveavanje jaza u nivou ekonomske razvijenosti, odnosno divergenciju ili nedovoljnu koheziju. Osnovna hipoteza je da podijeljene ili novoformirane opine, nastale prema etnikim, politikim i drugim neekonomskim kriterijima, nisu pokazale sposobnost generiranja ekonomskog razvoja i konvergencije. Hipoteza se dokazuje poveanjem jaza u nivou razvijenosti, odnosno odsustvom konvergencije. Ova hipoteza se provjerava metodom komparativne analize nivoa ekonomske razvijenosti prije podjele i u posljednjoj godini za koju su dostupni podaci. Razvijenost se mjeri ukupnim domaim proizvodom po stanovniku i stepenom zaposlenosti stanovnitva. Osim aritmetike sredine, koriste se standardna devijacija, koeficijent varijacije, medijana, maksimalna vrijednost, minimalna vrijednost i odnos maksimalne i minimalne vrijednosti. U radu se koriste podaci Federalnog zavoda za programiranje, prezentirani u Socio-ekonomskim pokazateljima po opinama u Federaciji BiH u 2007. godini, Federalnog zavoda za programiranje razvoja Sarajevo i Republikog zavoda za statistiku Sarajevo, prezentirani u studiji Varijabilnost optina Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine prema demografskim karakteristikama i nekim pokazateljima drutveno-ekonomskog razvitka u 1988. godini. Teritorijalna organizacija oblikovanje Proces oblikovanja unutranje teritorijalne organizacije Bosne i Hercegovine moe se segmentirati u nekoliko perioda, i to: srednjovjekovne bosanske drave, otomanske vladavine, Austro-Ugarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije, Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije i drave Bosne i Hercegovine. U ovom periodu, osim prirodno-geografskih i funkcionalnih regionalnih cjelina, oblikovale su se i lokalne zajednice (opine) ili komunalni sistem. (Osmankovi & Pejanovi, 2006., 124-129.)
Godinjak 2009 / 43
27.5.2010 13:39:05
OSMANKOVI, MULAOMEROVI
Tabela 1. Kretanje broja opina u periodu 1952.2009.
Broj opina 1952-2009 BROJ OPINA 1952-2009

450 400 350 300 250 200 150 100 50 0
52 56 60 64 68 72 76 80 84 88 92 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 96
Izvor: Anon, 1958. 35; Anon, 1998. Komunalni sistem i nova teritorijalna organizacija opina uvedeni se 1955. godine. Manje opine su integrirane u vee opinske teritorijalne cjeline. Osnovna tendencija bila je integriranje u opine koje imaju dovoljnu ekonomsku snagu tako da mogu osigurati potrebe stanovnitva. Broj opina se stabilizirao na 106, a 1978., nakon formiranja triju novih opina, uspostavljena je teritorijalna matrica od 109 opina, koja e se zadrati sve do 1992. godine, kada Bosna i Hercegovina postaje suverena i neovisna drava. Teritorijalna organizacija promjena Tokom 1991. godine pojedine politike partije otvorile su pitanje redefiniranja opinskih granica. Svi mirovni sporazumi, Vance-Owenov plan, Owen-Stoltenbergov plan, Vaingtonski sporazum, Plan Kontakt-grupe, Dejtonski mirovni sporazum, nisu respektirali predratne teritorijalne okvire lokalnih zajednica, opina, pri predlaganju teritorijalnog okvira koji bi osigurao okonanje rata. (Osmankovi & Pejanovi, 2006). Posljedica ovakvog stava bila je podjela predratnih opina i formiranje novih. Nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma 1995. godine, teritorija Bosne i Hercegovine je organizirana u 143 opine i Distrikt Brko.
44 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:05

Kao to se moe vidjeti, predratne opine su podijeljene prema etnikom kriteriju, tako da su pokidane veze izmeu opinskog centra i njegovog okruenja. Teritorije odreenih opina podijeljene su ne na dvije nego na vie novih opina. Neke nove opine ostale su bez kljune infrastrukture, bez saobraajne i druge komunalne i urbane infrastrukture potrebne za razvoj. Druge opine su determinirane depopulacijom. Tree opine su ostale bez poslovne infrastrukture, odnosno bez radnih mjesta. Odreene opine se suoavaju s problemom vlastitih prihoda potrebnih za finansiranje osnovnih komunalnih i lokalnih funkcija, kao i statutarnih i ustavnih obaveza. Ilustracije radi, opina Buim formirana je od dijelova opine Bosanska Krupa, opina Domaljevac amac od dijelova opine Bosanski amac, eli od dijelova opine Lopare, Doboj-Istok i Doboj-Jug od dijelova opine Doboj, Sapna od dijelova opine Zvornik, Teoak od dijelova opina Ugljevik i Lopare, Usora od dijelova opina Teanj i Doboj, Dobretii od dijela opine Skender Vakuf, Ravno od dijela opine Trebinje, Istona Ilida od dijela opine Ilida, Istoni Stari Grad od dijela opine Stari Grad, Istono Novo Sarajevo od dijela opine Novo Sarajevo, Istoni Drvar od dijela opine Drvar, Lukavica od dijela opine Novi Grad, Praa od dijela opine Pale, Ribnik itd. Opina Trnovo je podijeljena na Trnovo u Federaciji i Trnovo u RS. Mape dosta dobro ilustriraju taj proces. Mapa 1. pokazuje teritorijalnu organizaciju ili podjelu Bosne i Hercegovine na 109 opina prije 1992. godine, kao i njihovo povezivanje u podruja djelovanja sedam privrednih komora. Mapa 1. Teritorijalna organizacija sa 109 opina prije rata
Izvor: Osmankovi & Pejanovi, 2006.
Godinjak 2009 / 45
27.5.2010 13:39:06
Mapa 2. pokazuje komunalnu organizaciju Bosne i Hercegovine nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma 1995. godine. Teritorija Bosne i Hercegovine podijeljena je u 143 lokalne zajednice i jedan distrikt (Brko). Prema tome, tri godine poslije imamo 35 novih lokalnih zajednica (opina). Svaka od njih, kao i sve druge, ima statutarne i ustavne nadlenosti, ima obaveze i prava, ima vlastite prihode i prihode koje joj transferiraju vii nivoi vlasti, ima budet, ima odgovornosti, ima administraciju, formira javna poduzea i javne ustanove, osigurava lokalni razvoj itd. Opina u okviru svog djelokruga, a u skladu sa ustavom i zakonom, osigurava: uvjete i poduzima sve potrebne mjere za potovanje i zatitu ljudskih prava i sloboda, osigurava lokalne potrebe stanovnitva (briga o djeci, obrazovanje, odgoj, rad, zapoljavanje, socijalna zatita, kultura, fizika kultura, sport, zatita i unapreenje ivotne okoline), osigurava uvjete za razvoj ekonomije od znaaja za opinu, odnosno lokalne ekonomije, vodi urbanistiko-stambenu politiku od znaaja za opinu i njen razvoj, upravlja opinskom imovinom, osigurava obavljanje komunalnih i drugih uslunih djelatnosti, osigurava i razvija lokalnu infrastrukturu, osigurava uvjete za rad lokalnih radio i TV stanica, vodi brigu o turistikim resursima opine, ureuje i stvara uvjete za racionalno koritenje i upravljanje graevinskim zemljitem i poslovnim prostorima, osigurava uvjete za ostvarivanje mjesne samouprave, osniva javne ustanove i druga pravna lica od interesa za opinu, osigurava javni red i mir, obavlja upravne poslove iz samoupravnog djelokruga opine, kao i prenesene upravne poslove, obavlja i druge poslove koji su od znaaja za opinu koji su utvreni ustavom i zakonom (lan. 7. Statut Opine Centar Sarajevo) Mapa 2. Teritorijalna organizacija sa 143 opine i Distriktom Brko poslije rata
Izvor: Avaliable from http://www.answers.com/topic/political-divisions-ofbosnia-and-herzegovina, Access (10. 01. 2009.)
46 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:06

Ove dvije mape jasno pokazuju usitnjavanje opina. Dejtonskim mirovnim sporazumom decenijama formirana teritorijalna struktura je promijenjena. Prekinute veze prouzrokovale su brojne negativne posljedice. U okviru prve faze istraivanja za potrebe izrade Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine utvreno je da je samo zbog kidanja veza koje su uspostavljane decenijama izgubljeno gotovo 40% razvojnog potencijala opina i entiteta. (Aganovi et al, 1997, 80). Proces usitnjavanja opina nastavljen je i poslije 1995. godine. Prosjean broj stanovnika opine, prije rata, bio je 40.352, prosjeno odstupanje od aritmetike sredine (standardna devijacija) bila je 33,329, koeficijent varijacije 82,6%, medijana ili srednja vrijednost bila je 29,331, maksimalna vrijednost (Banja Luka) je 201.654, a minimalna vrijednost (Neum) bila je 3.487, a odnos maksimalna i minimalna vrijednost bila je 57,8 puta. (Dokni, 1990, 2). Prosjean domai proizvod po stanovniku bio je 4,03 miliona dinara, prosjeno odstupanje od aritmetike sredine bilo je 2,26, koeficijent varijacije 56,0%, srednja vrijednost medijana je bila 3,74, odnos maksimalne i minimalne vrijednosti bio je 18 (Vogoa : Cazin) (Dokni, 1990, 90) Prosjean broj stanovnika opine, poslije rata, bio je 24.026, maksimalna vrijednost (Banja Luka) je 223.457, a minimalna vrijednost (Dobretii) bila je 652, a odnos maksimalna i minimalna vrijednost bilo je 342,7 puta. Prema tome, prosjena veliina smanjila se za 1,7 puta, a odnos maksimalna i minimalna vrijednost poveao se 5,9 puta. (Anon, 2008) Opina Dobreti je jedna od novoformiranih opina nastala od dijela opine Skender Vakuf. Odnos izmeu opine s najveim domaim proizvodom po stanovniku (Centar) i opine s najniim (Sapna), ako se iskljui opina Dobretie, koja, prema podacima Federalnog zavoda za programiranje, ima nula GDP per capita za 2007. godinu, jeste 26,1. Prema tome, razlika u nivou razvijenosti poveala se za 1,45 puta (Anon, 2008). Opina Sapna je takoer, novoformirana opina nastala od dijelova opine Zvornik. Kada je rije o nivou razvijenosti, mjerenim stopom zaposlenosti stanovnitva, situacija prije rata je bila sljedea. Prosjean broj radnika na sto stanovnika ili aritmetika sredina bila je 22,88, standardna devijacija bila je 9,70, koeficijent varijacije 42,4%, medijana 21,4, maksimalna vrijednost (opina Centar) 66,1, minimalna vrijednost (Kalesija) 5,7 i odnos maksimalna i minimalna vrijednost bio je 11,6 puta.(Dokni, 1990, 60) Poslije rata, prosjena vrijednost je 16,5, maksimalna vrijednost je 53,3 (opina Centar), minimalna vrijednost je 3,3 (opina Stolac), a odnos maksimalna i minimalna vrijednost je 16,2. Prema tome, razlike u nivou razvijenosti, mjerene ovim pokazateljem, poveale su se 1,4 puta (Anon, 2008). Kada je rije o opini Stolac, ona je postojala i prije rata.
Godinjak 2009 / 47
27.5.2010 13:39:06
Posljedice Komparativna analiza jaza u nivou razvijenosti bosanskohercegovakih opina, potvruje hipotezu da su upravo novoformirane opine uzrokovale produbljivanje jaza u nivou razvijenosti. Ovo upuuje na zakljuak da novoformirane opine nemaju odgovarajui institucionalni, apsorpcioni, razvojni, humani, socijalni, infrastrukturni i drugi kapacitet za generiranje razvoja i prihvatanje razvojne pomoi. Produbljivanje jaza u nivou ekonomske razvijenosti, odsustvo kohezije i konvergencije u razvoju, izmeu ostalog, rezultat je nemogunosti nekih novoformiranih opina da, zbog finansijskih, ljudskih, institucionalnih i drugih problema, osiguraju lokalne potrebe stanovnitva u obrazovanju, zapoljavanju, socijalnoj zatiti, zatiti okolice, da osiguraju adekvatno upravljanje imovinom, da osiguraju razvoj ekonomije od lokalnog znaaja, da osiguraju i razvijaju lokalnu infrastrukturu, komunalne i uslune djelatnosti, da racionalno koriste i upravljaju graevinskim zemljitem, poslovnim prostorima.
Reference: Aganovi, M. Et al. (1997), Strategija prostornog ureenja Federacije Bosne i Hercegovine, BiH, Federacija BiH, Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia, Sarajevo Anon (1958), Statistiki godinjak FNRJ, FNR Jugoslavija, Savezni zavod za statistiku, Beograd Anon (1998), Sistemski spisak naseljenih mjesta Bosne i Hercegovine po entitetima : stanje 09. 03. 1998. godine, Zavod za statistiku Sarajevo, Sarajevo Anon (2002), Statut Opine Centar, Opina Centar, Sarajevo Anon (2007), Socio-ekonomski pokazatelji po opinama u Federaciji BiH u 2007. godini, Federalni zavod za programiranje razvoja, Sarajevo Dokni, T. (1990), Varijabilnost optina SR BiH prema demografskim karakteristikama i nekim pokazateljima drutveno-ekonomskog razvitka, SR BiH, Republiki zavod za statistiku, Sarajevo Osmankovi, J. & Pejanovi, M. (2006) Euroregije i Bosna i Hercegovina, Centar za lokalnu i regionalnu samoupravu FPN Sarajevo, Sarajevo ISBN 978-9958-59806-7
48 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:06

DIVIDED MUNICIPALITIES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Jasmina Osmankovi, Jasminko Mulaomerovi
Summary Many new municipalities have been formed as a result of the ethnic partition of Bosnia and Herzegovina during peace negotiations and since the Peace Agreement was signed in Dayton, USA, in 1995. Thirteen years later, most of these local entities are either under-developed or seriously under-developed. This paper studies the effects of this territorial organization on the local, regional and general economic development of Bosnia and Herzegovina. The economic sustainability of local communities and the cost of the existing territorial organization are examined using the example of divided municipalities. The paper is based on relevant statistical studies and on the application of appropriate mathematical models. Studies in the divided municipalities themselves are planned as well as desk research. The experience of Switzerland has been of particular value in the project to study the cost of territorial organization in this country. The significance of the paper lies in part in that it is the first study of its kind in Bosnia and Herzegovina. The findings could be used in the redefinition of territorial organization and as a framework for a new local economic development strategy. Key words: local development, economic development, divided municipalities, territorial organization, Bosnia and Herzegovina, cost, management of divided municipalities.
Godinjak 2009 / 49
27.5.2010 13:39:06
UDK 314.9 (497.6)
Odriv povratak i njegove implikacije
Omer Ibrahimagi Fakultet politikih nauka, Sarajevo
U tekstu se problematizira pitanje ekonomski odrivog povratka koji je u funkciji regeneriranja multietnike strukture stanovnitva na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Analizirajui demografsku i etniku strukturu stanovnitva Bosne i Hercegovine koncentrirajui se, pri tome, na rezultate popisa stanovnitva iz 1991. godine, na jednoj strani, te na razliite izvjetaje o brojnosti stanovnitva i njegovoj etnikoj strukturi u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, na drugoj strani zakljuuje se da je ona znatno izmijenjena. Sa ciljem reuspostave etnike strukture Bosne i Hercegovine ekonomski odrivi povratak je racionalno rjeenje ovog pitanja. Povratak znai i ouvanje grunta, jer ko ima grunt ima i dravu. Zato pitanje ekonomski odrivog povratka mora biti prvorazredno politiko pitanje svih Bosanaca i Hercegovaca, ne samo onih u BiH ve i onih u dijaspori. Bosanskohercegovaka dijaspora se pasivistiki i indolentno odnosi prema ovom pitanju. Kljune rijei: Bosna i Hercegovina, popis stanovnitva, odrivi povratak, Bonjaci, Srbi, Hrvati, nacionalne manjine, dijaspora.
vrijeme potpisivanja Dejtonskog sporazuma, prema popisu stanovnitva iz 1991. godine, u Federaciji BiH je bilo 62,82% bosanskog stanovnitva, od ega Bonjaka 75,25%, Hrvata 79,91% i Srba 35,32% Republika Srpska imala je 36,35% bosanskog stanovnitva, od ega Bonjaka 23,76%, Hrvata 19,72% i Srba 64,10%. To znai da je u Federaciji bilo vie od 1/3 Srba od ukupnog broja Srba u BiH, a Hrvata i Bonjaka zajedno je bilo u Republici Srpskoj 43,48%. Na podruju Brkog (distrikt) bilo je otprilike 2% bosanskog stanovnitva. BiH je u vrijeme popisa 1991. godine imala 109 opina od kojih su 52 imale bonjaku veinu, 37 srpsku i 20 hrvatsku veinu. BiH je 1991. godine imala priblino 4,3 miliona stanovnika, od toga Bonjaka 43,70%, Srba 31,30%, Hrvata 17,30%. Prema sadanjoj procjeni, u BiH je malo vie od 4 miliona stanovnika (Vidi: Presjek stanja u oblasti registriranja za potrebe rekonstrukcije i
50 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:06

povratka, prilog Revidiranoj strategiji Bosne i Hercegovine za provedbu Aneksa VII Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini). Prema procjeni kojom se slue meunarodni zvaninici, Bosna i Hercegovina ima danas 53% Bonjaka, 37% Srba, 6% Hrvata i 4% nacionalnih manjina (Vidi: Dnevni avaz, 3.12.2008. godine). Prema procjeni Agencije za statistiku BiH za 1999. godinu, u Federaciji je bilo 73% Bonjaka, Hrvata 22% i Srba 4,1%, Ostalih 0,9%. U Republici Srpskoj Srba je bilo 93,48%, Bonjaka 5,06% i Hrvata 1,45%. Novije podatke nisam mogao dobiti. U periodu 1992.1995. godine svoje domove u BiH napustilo je 2,2 miliona, dakle, vie od 50% stanovnitva. U druge zemlje otilo je 1,2 miliona, a 1 milion je raseljeno unutar BiH. Nastavljeno je iseljavanje i poslije rata, o emu nema slubenih podataka. Od 2,2 miliona izbjeglih i raseljenih osoba, njih gotovo 550 hiljada ili trajno se integriralo u stranim zemljama i u mjestima raseljenja u BiH. U BiH se vratilo blizu 1 milion, od ega je polovina tzv. manjinskih povratnika Srba u Federaciju i Bonjaka i Hrvata u Republiku Srpsku. Danas je priblino 1,1 milion izvan svojih predratnih domova, od toga 0,5 miliona izvan BiH, od ega se blizu 80% integriralo, dok 80 hiljada treba trajno rjeenje, ukljuujui dobrovoljni povratak u BiH. Unutar BiH raseljeno je 39.000 porodica, to ini 117.000 osoba, od kojih je 50.500 (43%) u Federaciji, gotovo 66.000 (56%) u RS, a 800 (0,9%) u Brkom. U samom Sarajevu je jo 214 porodica u statusu izbjeglica u svom gradu. Procjenjuje se da je za trokove obnove unitenih stambenih objekata danas potrebno blizu 2 milijarde KM. Revidirana strategija BiH za provedbu Aneksa 7 predvia da bi od 2009. do 2014. godine trebalo da se osigura definitivno rijeeno pitanje povratka. Zbog ega je pitanje povratka vano za sudbinu Bosne i Hercegovine kao multietnike zajednice kakvu poznaje historija. Bosna i Hercegovina nikada se nije administrativno i teritorijalno dijelila po etnikom ili vjerskom kriteriju. U posljednjem ratu Srbija sa Crnom Gorom i Hrvatska su planski i sistematski radili na homogenizaciji Srba i Hrvata u BiH na odreenom prostoru, istei taj prostor od nesrba i nehrvata da bi zaokruili i stvorili etniki iste mini drave u Bosni i Hercegovini s namjerom da ih pripoje Hrvatskoj i Srbiji. Bonjaci to nisu radili; borili su se za cjelovitu BiH i ravnopravnost svih triju naroda na cijeloj teritoriji drave BiH, jer je BiH samo tako bila mogua, a takvom ju je i meunarodna zajednica priznala 1992. godine i potvrdila to u Daytonu 1995. godine. Zato danas, kada se govori o povratku, nije dovoljno da se samo Bonjaci vrate u svoje predratne domove na prostoru kojim danas upravlja RS ili kantoni s hrvatskom veinom u Federaciji. Bonjacima je ivotni interes da se svi vrate u svoje predratne domove, da se i Hrvati i Srbi vrate na prostor kojim upravljaju Bonjaci. Drava Bosna i Hercegovina kao politika zajednica svih triju njenih naroda je najranjivija na prostorima na kojima je naseljen samo jedan od tri naroda, koji tei za apsolutnom vlau na svome prostoru i da bude to dalje od kontrole i nadzora centralne
Godinjak 2009 / 51
27.5.2010 13:39:07
IBRAHIMAGI
dravne vlasti. ist etniki prostor samo jednog naroda uvijek je potencijalna opasnost za teritorijalni integritet drave BiH. Ovo iz razloga to saveznike u tome nalaze u ekstremnim nacionalistikim elementima svih triju naroda. Kada je rije o Bonjacima, njihova je sudbina kao etnikog elementa odreena sudbinom drave Bosne i Hercegovine, dok je to manje prisutno kod bosanskih Hrvata i kod bosanskih Srba. Kada preu bosansku granicu, oni etniki ostaju Hrvati u Hrvatskoj i Srbi u Srbiji, dakle, ne bi tamo bili nacionalna manjina. Bez Bosne i Hercegovine Bonjaci bi ostali bez svoje drave, i u svakoj drugoj dravi bi bili nacionalna manjina, ili narod bez domovine, kao Kurdi, Palestinci i Kamirci, podloni asimilaciji i gubljenju svog etnikog identiteta. Zato se Bonjaci moraju okrenuti sebi i Bosni i Hercegovini i vie imati sistematske brige da se odre kao narod i da ouvaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju nacionalnu dravu, ne osporavajui pravo i bosanskim Srbima i bosanskim Hrvatima da BiH smatraju svojom nacionalnom dravom, jer oni nisu dijaspora Srbije i Hrvatske, ve autohtoni Bosanci i Hercegovci, kao politiki narod koji ima pravo na svoju nacionalnu dravu u politikom, a ne etno-kulturnom znaenju rijei. Zato kada govorimo o povratku, treba ga sagledavati u tim parametrima. Bez ekonomski odrivog povratka sva tri bosanska naroda nema ni multietnike strukture birakog tijela, a to znai da nee biti ni multietnikog sastava lokalnih ni dravnih organa vlasti na dotinom prostoru, kao to su to bili ranije, prije 1992. godine. Povratak znai ouvanje grunta: ko ima grunt, ima i dravu. Ekonomski odriv povratak znai staviti taj svoj grunt u funkciju proizvodnje nove vrijednosti, koji nije samo ekonomska kategorija, grunt je i politika i kulturna i demografska kategorija. Bez brige o natalitetu i grunt e se prepustiti neizvjesnosti, a time i sudbina ive supstance svakog od tri bosanska naroda. Bez grunta i nataliteta narod e nestati samim prirodnim tokom stvari. Zato pitanje ekonomski odrivog povratka mora biti prvorazredno politiko pitanje svih Bosanaca i Hercegovaca, ne samo onih u BiH ve i onih u dijaspori. Imam osjeaj da se Bonjaci, Srbi i Hrvati u dijaspori dosta komotno odnose prema ovom pitanju. Oni kao da nisu svjesni svoga dijela odgovornosti za sudbinu svoga naroda u BiH i Bosne i Hercegovine kao njihove nacionalne drave. Postavimo sebi pitanje da li Bonjaci i Hrvati iz Bosne i Hercegovine koji ive u Hrvatskoj imaju svoj program pomoi povratku Hrvata i Bonjaka u BiH u svoje predratne domove i kako ih zadrati da tamo ekonomski ostanu i da se razmnoavaju. To isto pitanje bi se moglo postaviti Srbima iz Bosne i Hercegovine koji ive u Srbiji. Bosanskohercegovaka dijaspora u Hrvatskoj, Srbiji i ire trebala bi se malo vie pozabaviti ovim pitanjem, ne oekujui ta e drava BiH za njih uiniti. Ako su se pripadnici triju etnikih zajednica u BiH za vrijeme rata drali meusobno na nianu, ne po njihovoj volji, ve po volji agresora na Bosnu i Hercegovinu, mogu li Bosanci i Hercegovci iz dijaspore se organizirati da, udruenim snagama u svojim krajevima u kojima imaju grobove svojih predaka, ponude konkretne programe da se njihovi rodni krajevi ekonomski pokrenu i uveu s ekonomijom zemlje u kojoj danas ive i svojim primjerom pokau da se u BiH moe nastaviti sa ivotom
52 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:07

ljudi razliite etnike pripadnosti. Da se tih svojih praroditeljskih krajeva u BiH ne sjeaju samo onda kada iz Hrvatske bjee od zakona, kao u sluaju imia i Glavaa. Smatram da je vrijeme da se bh. dijaspora vie orijentira na ekonomska i socijalna pitanja u Bosni i Hercegovini u uslovima globalnog poretka danas u svijetu, umjesto lamentiranja nad svojom sudbinom i nebrigom BiH za njih. Sa terena teorije i filozofije trebamo prei na teren prakse. Na teorijska, filozofska i politika pitanja Bosanci i Hercegovci su u ovom proteklom ratu s pukom u ruci dali odgovor: da su spremni braniti meunarodnopravno priznatu dravu Bosnu i Hercegovinu. Konano su dali odgovor i na pitanje svog politikog i etno-kulturnog identiteta i odabrali su put ka prikljuenju Evropskoj uniji i NATO-u. Ostaje, dakle, samo pitanje koliko emo se mi uspjeno tim instrumentima koristiti za dobrobit i naroda i drave u svojoj svakodnevnoj praksi. Bosanci i Hercegovci kao graani Hrvatske, Srbije i drugih zemalja u kojima ive trebaju biti snaan lobi Bosne i Hercegovine u njenim odnosima sa zemljama svoga novog useljenja u smislu rjeavanja meudravnih odnosa na obostranu korist na principu ravnopravnosti kao nezavisnih i suverenih drava.
SUSTAINABLE RETURN AND ITS IMPLICATIONS Omer Ibrahimagi

Summary The author of this paper deals with economic sustainable return that is in function of regeneration of multiethnic population structure on the whole area of Bosnia and Herzegovina. Analysing demographic and ethnical structure of Bosnia and Herzegovina paying attention to results of census from 1991 on one side, and to various reports about numerosity of population and their ethnic structure in post-Dayton Bosnia and Herzegovina on the other side the author concludes that it is considerably changed. For the purpose of rehabilitation of ethnical structure of Bosnia and Herzegovina, Ibrahimagi presents public plea for economic sustainable return as rational solution of this question. The return means preserving landed property, because, according to the author, who owns landed property, that has the state. Without landed property and birth-rate, people will disappear by natural way. Because of that, question of economic sustainable return has to be the first class political question of all citizens of Bosnia and Herzegovina, not only those in B&H, but those in Diaspora. Ibrahimagi criticizes Bosnian and Herzegovinian Diaspora for their passive and indolently relations to this question. He believes that our Diaspora, apparently unaware of the personal responsibility for the fate of our people, as well as for the fate of Bosnia and Herzegovina as their national state. Key words: Bosnia and Herzegovina, census, sustainable return, Bosniaks, Serbs, Croats, national minorities, Diaspora
Godinjak 2009 / 53
27.5.2010 13:39:07
UDK 725.945 (497.6 Brko): 323.1(497.6)
Spomenici u Brkom
Enes Paali Vlada Brko Distrikta, Brko
Razotkrivanje specifine prirode spomenika u Brko Distriktu BiH, kao i samog Distrikta, autor poinje analizom naloga supervizora za Brko kojim se nalae izgradnja triju vojnih spomenika i jednog spomenika civilnim rtvama rata. Spomenik civilnim rtvama rata trebao bi biti nacionalno, politiki, etniki i vjerski neutralan i simbolizirao bi, ne samo civilne rtve rata 1992.-1995. nego i rata 1939.1945. godine. Apstrahiranjem od konkretnih (nacionalnih, vjerskih) odreenja civilnih rtava rata simboliki se na nivou kolektivnog pamenja prikrivalo da se u Brkom desilo radikalno zlo, etniko ienje nesrpskog civilnog stanovnitva, a sve s ciljem navodne ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Sintagmatsko-semiolokom analizom spomenika u Brkom, kao javnih znakova (simbola), autor razotkriva njihovo skriveno znaenje kao spomenika permanentnom graanskom ratu u kojem su sve tri nacionalne vojske, podjednako i bez razlike, poinile ratne zloine nad civilnim stanovnitvom. Da je takvo znaenje historijski falsifikat zasnovan na strategiji zaborava, pokazuje presuda Goranu Jelisiu, osuenom u Haagu za ratne zloine poinjene u Brkom. Goran Jelisi, kao pripadnik srpskih oruanih snaga, poinio je u Brkom zloin protiv ovjenosti. Zloin protiv ovjenosti je zloin radikalnog nasilja ili radikalnog zla, koje se ne moe zaboraviti i oprostiti. U polemici s apologetima zaborava zloina, koji zaborav tretiraju kao pretpostavku oprosta i pomirenja, autor konstatira da su oprost i pomirenje mogui nakon utvrivanja zloina i poinilaca zloina. Poto se u Brkom (BiH) zloin kao takav negira (nijedna strana u sukobu ne priznaje da je poinila zloine) samim tim nema ni ispatanja i pokajanja, a onda konsekventno ni oprosta ni pomirenja. Na kraju, autor zakljuuje da zaborav vodi amnestiranju zloina, da amnestiranje zloina vodi novim zloinima. Bez istine o onome to se deavalo 1992.-1995. godine nema istinskog suivota. To treba da bude istinska priroda spomenika u Brkom, kao i samog Distrikta (BiH). Kljune rijei: Spomenici, Brko Distrikt Bosna i Hercegovina
54 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:07
ciljem rjeavanja problema spomenika u Brkom, koje bi doprinijelo pomirenju meu narodima1 i afirmaciji multietnikog karaktera Distrikta,2 supervizor za Brko, Raffi Gregorian, 21. decembra 2009. godine izdao je Nalog o spomenicima koji treba da olaka legalizaciju postojeih i izgradnju novih spomenika3. Problem spomenika u Distriktu pokuao se rijeiti jo 2003. godine usvajanjem Zakona o spomenicima, koji je trebao omoguiti da se kao pandan spomeniku Srpskim braniocima Brkog, ranije zvanom Srpskim oslobodiocima Brkog, podignu spomenici bonjakim i hrvatskim borcima, kao i spomenik civilnim rtvama rata. Poto Zakon nije proveden, navodno, zbog neslaganja o lokaciji, te su Bonjaci i Hrvati ostali bez svojih spomenika, supervizor se odluio da Nalogom ispravi nepravdu. Ohrabren duhom sporazuma koji su postigle poetkom novembra 2009. godine politike stranke, boraka udruenja i udruenja nestalih i ubijenih civila, supervizor je donio Nalog kojim je, kako sam kae, samo potvrdio ranije postignut dogovor. Spomenik palim pripadnicima ABiH bit e postavljen ispred Grand hotela Posavina, spomenik poginulim pripadnicima HVO-a ispred zgrade Vijenice, a spomenik civilnim rtvama rata iza Vijenice. Znaajno je, istie se u Saoptenju za javnost OHR-a, da e spomenici trima zaraenim armijama biti locirani 200 metara jedan od drugog, to je jo jedan pokazatelj posebne prirode Brko Distrikta BiH4. Sredstva za izgradnju spomenika bit e obezbijeena u budetu za 2010. godinu u iznosu od po 110.000 KM za dva nova spomenika armijama i 250.000 KM za spomenik civilnim rtvama rata, uvaavajui injenicu da su poreski obveznici ve izdvojili znaajna sredstva za srpski spomenik ispred Hotela Jelena kao nadoknadu za nezakonitu eksproprijaciju.5 Respektirajui dobru namjeru supervizora, moemo se saglasiti da ovakvo predloeno rjeenje svakako izraava posebnu prirodu Distrikta, ali teko da se pri tome slaemo o kakvoj se tu posebnoj prirodi Distrikta radi. Tim vie to u posljednje vrijeme ne postoji saglasnost ni o tome kakav je taan naziv Distrikta, Brko Distrikt koji je u novijoj zvaninoj upotrebi ili Brko Distrikt BiH, kako pie u Konanoj arbitranoj odluci.
Spomenici u Brkom
1 2 3 4 5
Nalog supervizora o spomenicima od 21.12.2009.god., http://www.ohr.int/ohr-offices/brcko/ bc-so/archive.asp?m=&yr=2009 Isto OHR: Saoptenje za javnost, 21. decembar 2009. godine OHR, Nalog supervizora o spomenicima od 21.12.2009.god., http://www.ohr.int/ohr-offices/ brcko/bc-so/archive.asp?m=&yr=2009 Vidjeti: OHR, Nalog supervizora o spomenicima od 21.12.2009.god., http://www.ohr.int/ohroffices/brcko/bc-so
Godinjak 2009 / 55
27.5.2010 13:39:08
PAALI
Posebna priroda Distrikta Ono to bi za poetak mogla biti nit vodilja u razotkrivanju specifine prirode spomenika u Distriktu jesu specifikacije date u Saoptenju za javnost i Nalogu supervizora, a vezi sa spomenikom civilnim rtvama rata. Nalog konstatira da postoji velika elja u branskoj zajednici i meu politikim strankama da se oda pota mnogim civilnim rtvama rata6, temeljem koje supervizor poziva vlast da pronae nain da se to uradi na dostojanstven nain7, da bi istovremeno ovu univerzalnu moralnu maksimu konkretizirao specifikacijom da se radi o spomeniku civilnim rtvama, ne, kao to bi se oekivalo, rata 1992.-1995., nego ratova 1992.1995. i 1939.-1945. godine8. Nakon toga supervizor nalae da u cilju jaanja pomirenja meu narodima i davanja doprinosa multietnikom karakteru Distrikta9 spomenik civilnim rtvama rata bude politiki, nacionalno, etniki i vjerski neutralan zasnovan na principu jednakosti svih konstitutivnih naroda i ostalih10 Ovakvim odreenjem definirana je posebna priroda spomenika u Distriktu. Princip jednakosti konstitutivnih naroda e se, s jedne strane, obezbijediti tako to e svaki konstitutivni narod imati svoj vojni spomenik s politikim, nacionalnim, etnikim i religijskim obiljejima, a s druge, poto se za civilne rtve planira samo jedan spomenik, ravnopravnost konstitutivnih naroda e se obezbijediti pridodavanjem civilnim rtava rata 1992.-1995.god. civilnih rtava iz rata 1939.-1945.god. kao i apstrahiranjem od svih politikih, nacionalnih, etnikih i religijskih odreenja rtava. Supervizor je, naizgled paradoksalno, ali logiki konsekventno onim to je prisutno (nalog o spomenicima), razotkrio (a-letheia) ono to je odsutno (istina o spomenicima), odnosno Nalog razotkriva upravo ono to eli prikriti da razlozi ovakvog definiranja spomenika civilnim rtvama rata jesu u tome to politiki, nacionalno, etniki i religijski specificirane civilne rtve rata 1992.1995. godine u Brkom ne izraavaju ravnopravnost konstitutivnih naroda, koja je osnovni princip specifine prirode Distrikta. Znaaj i znaenje javnih spomenika Etimoloki, rije spomenik, engleski monument, latinski monumentum od monere, znai podsjeanje, pa i opominjanje (to remain, to worn).11 U naem jeziku rije spomenik se izvodi od glagola spominjati, imenica spomen, to
6 OHR, Nalog supervizora o spomenicima od 21.12.2009., http://www.ohr.int/ohr-offices/brcko/ bc-so 7 Isto 8 Nalog supervizora o spomenicima od 21.12.2009.god., http://www.ohr.int/ohr-offices/brcko/ bc-so i OHR: Saoptenje za javnost, 21. decembar 2009. 9 Nalog supervizora o spomenicima od 21.12.2009., http://www.ohr.int/ohr-offices/brcko/bc-so 10 Nalog supervizora o spomenicima od 21.12.2009., http://www.ohr.int/ohr-offices/brcko/bc-so 11 Vidjeti Merriam-Webster, Collegiate Dictionary
56 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:08
Spomenici u Brkom
znai sjeanje na nekoga ili neto, odnosno uspomena ili predmet koji izaziva uspomenu.12 U nekim jezicima spomenik znai objekt koji se upisuje u kolektivnu i pojedinanu memoriju i koji slui da povee sadanjost s prolou. Spomenici pripadaju javnoj umjetnosti (public art), jer predstavljaju umjetniko djelo namijenjeno javnoj sferi (public relm).13 Kao takvi nemaju potpunu umjetniku autonomiju, jer se ne mogu posmatrati izvan historijskog i socijalnog konteksta. Spomenik je uvijek spomenik nekoj historijskoj linosti ili dogaaju i kao takav podloan interpretaciji i reinterpretaciji. Produkt su i refleksija svoga vremena.14 Svjedoe o prolosti i uvaju je ivom u sadanjosti. Stoga su bitan element kolektivnog pamenja. Pamenje nije vrijednosno neutralan kognitivan proces, nego sobom nosi vrijednosne i emocionalne kriterije o tome to je vrijedno zapamtiti, odnosno to se ne smije zaboraviti. to god zajednica izabrala da pamti, spomenici, kao kodovi kolektivne memorije, postaju bitan element kolektivnog identiteta. Svakom kolektivnom identitetu potrebno je zajedniko (jedinstveno) tumaenje prolih dogaaja i doivljaja. Jedinstveno (zajedniko) pamenje je uslov nastanka, postojanja i opstanka zajednice. Pamenje je sintetika snaga koja dogaaje iz naeg ivota povezuje u cjelinu i omoguava nam da sebe vidimo kao iste (identitet) tokom vremena.15 Najea istraivanja kolektivnog pamenja su ona u vezi s njegovom ulogom u pitanju identiteta, posebno nacionalnog identiteta.16 Bez pamenja nema identiteta, nema nacije.17 Veza nacije (nacionalizma) i socijalne memorije je konstitutivna. Memorija uvijek iznova oivljavana putem ceremonija, komemoracija daje ekspresiju mitskim i patriotskim osjeajima nacionalnog identiteta.18 Levi-Strauss je naglaavao da je historija (kolektivno pamenje) zamijenila mitologiju, ali da je zadrala iste funkcije.19 Sjeanje izaziva nostalgiju, nostalgiju za prolim dogaajima i doivljajima. Nostalgija se zadovoljava javnim ceremonijama. Uloga spomenika je krucijalna u tom javnom ritualnom oivljavanju prolosti. Spomenici se nalaze na central12 Vidjeti Hrvatski jeziki portal. http://hjp.srce.hr/ 13 Vidjeti Malcolm Miles, Art, Space abd City, Routledge, 1997. 14 Vidjeti Peter Carrier, Monuments and national memory cultures in France and Germany since 1989. 2000. 15 Vidjeti ore Pavievi, Zajednica pamenja i reimi pamenja: Ka odgovornom pamenju, Kultura sjeanja 1945., Biblioteka Srednji put, 2009. 16 Isto 17 Antony Smith, Memory and modernity, 1966, u ore Pavievi, Zajednica pamenja i reimi pamenja: Ka odgovornom pamenju, Kultura sjeanja 1945. Biblioteka Srednji put, 2009. 18 Jeffrey K. Olick and Joyce Robins, Social memory studies: From collective memory to he historical sociology of mnemonic practices, Annu. Rev. Social, 1998. 19 Isto
Godinjak 2009 / 57
27.5.2010 13:39:08
PAALI
nom javnom prostoru i slue u javnim ceremonijama za mitsko podsjeanje na prola dogaanja i linosti prolosti. Obiljeavaju se one linosti i dogaaji iz prolosti koji se ne smiju zaboraviti, koji su kljuni za identitet zajednice. To su najee ratni dogaaji i ratna iskustva. Pamenje rata preoblikuje svako novo iskustvo, impregnirajui ga novim religijskim osjeajima, koje ima svoje rtve, svoje svece, svoja sveta mjesta kojih se moramo podsjeati, koji nas opominju putem spomenika.20 Spomenici su fokalna mjesta neprestanog dijaloga sadanjosti, prolosti i anticipirajue budunosti.21 Sutina je spomenika da stoje za nekoga zbog neega. Stoga ih moemo podvesti pod odrednicu znaka22. Znak se moe analizirati u tri dimenzije:23 semantiki, kao odnos oznaitelja i onoga to on predstavlja; sintaktiki, kao odnos izmeu znakova (oznaitelja); pragmatiki, kao odnos znaka i interpretatora. Pokuajmo analizirati predloeni koncept branskih spomenika u ove tri semiotike dimenzije. Semantiko tumaenje spomenika Semantika dimenzija znaka svodi se na odnos oznaitelja i oznaenog. Savremena lingvistika pod oznaiteljem podrazumijeva akustinu sliku rijei (semiotika svaki znak), a pod oznaenim pojam.24 Oznaitelj nije povezan s referentom ili stvari, nego s konceptom u svijesti25, odnosno konceptom stvari. Semantiko tumaenje znaka smatra da postoji direktna veza izmeu oznake i oznaenog, znaka i pojma, odnosno da su oznaka i oznaeno dvije strane istog.
20 Jeffrey K. Olick and Joyce Robins, Social memory studies: From collective memory to he historical sociology of mnemonic practices, Annu. Rev. Social, 1998. 21 Malcolm Miles, Art, Space abd City, Routledge, 1997. 22 U skladu s Peirce mi mislimo samo u znakovima. Znaci uzimaju oblik rijei, slika, zvukova, odora, djela, djelatnosti, objekta koji postaju znak tako to za nekoga stoji umjesto ili upuuje na neto drugo. Vidjeti Chandler: Semiotic for beginners, Internet izdanje: http://www.aber. ac.uk/media/Documents/S4B/, ste. 27. Kada kaem cvijet, onda rije cvijet stoji za mene umjesto pravoga cvijeta; kada napravimo spomenik palim borcima, onda spomenik kao znak stoji za nekoga ili upuuje na one koji su se borili za neku stvar. 23 Daniel Chandler, Semiotic for beginners, Internet izdanje: http://www.aber.ac.uk/media/Documents/S4B/ 24 Emil Benvenist, Problemi opte lingvistike, Nolit, Beograd, 1975. 25 Kaem: cvijet! I iz zaborava u kojem moj glas izganja sve obrise, muziki se pojavljuje, drugaiji nego svi poznati cvatovi, ono to nema ni u jednoj kiti Ideja sama i njena. Rije nije izraz neke stvari, ve upravo odsustvo te stvari. Rije ini da stvari nestaju i namee nam osjeaj jednog opeg oskudijevanja, pa ak i vlastite oskudnosti., Vidjeti Herbert Marcuse Um i revolucija, Veselin Maslea Svjetlost Sarajevo, str. 11.
58 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:08
Spomenici u Brkom
U logikom smislu oni ine formalni identitet26. Formalni ili razumski identitet se u logici izraava kao A=A. U naem sluaju formalni identitet oznake i oznaenog je odnos spomenika, kao fizikih objekata (oznaitelj) i smisla, pojma (oznaenog), s kojim stoji u vezi. Tako spomenik srpskim braniocima Brkog (oznaitelj) oznaava pojam srpskih boraca koji su branili Brko, spomenik borcima ABiH (oznaitelj) oznaava pojam pripadnika ABiH (oznaeno), odnosno one koji su se borili za BiH, spomenik borcima HVO-a (oznaitelj) predstavlja pojam onih koji su se borili za Herceg-Bosnu (oznaeno).27 Ovakvo tumaenje je ve na prvi pogled tautoloko, jer izraava apstraktni identitet oznaitelja (spomenika) i oznaenog (smisla i znaenja koje ima za nas). Apstrahira se od sopstvene razlike, od odnosa s Drugim i kao takvo ne izraava objektivnu istinu o sebi. Neto je reflektirano (spoznato) u sebi samo ako je reflektirano (spoznato) u drugom28. Drugi je pretpostavka sopstvenog identiteta, to govori o socijabilnosti razuma uma, znaenja (sociality of reason).29 Suvremena semiotika potvrdila je ono to je jo Hegel znao da nema nune, unutarnje i direktne veze izmeu oznaitelja (spomenika kao fizikog objekta) i oznaenog (pojma, odnosno smisla same oznake), nego da se znaenje izvodi iz odnosa meu razliitim oznaiteljima (sintagmatsko znaenje znaka).30 Svako bie (znak, spomenik) svoje znaenje dobija iz odnosa spram onoga negativnoga (razlike) samoga sebe, spram odnosa s Drugim (drugim spomenicima) s kojim ini smislenu cjelinu (pojam). Taj odnos spram sopstvene negacije (razlike, Drugoga) moe dobiti razliite forme, formu koordiniranosti, kontrarnosti, kontradiktornosti31
26 Odnos prema sebi u biti jeste formalni identitet, refleksija-u-sebe. Hegel, Enciklopedija filozofskih znanosti, Veselin Maslea, 1987., str. 123. Hegel dalje pojanjava da za ovaj formalni odnos razumski zakon identiteta, identitet sa sobom, koji glasi sve je sa sobom identino. Vidjeti isto str. 125. i 126. 27 To bi znailo voda je voda bez obzira na to da li je hladna ili topla, bez obzira na to da li je za pie ili nije za pie, odnosno spomenik borcima predstavlja borce bez obzira na to da li ratovali po pravilima rata ili nisu, da li su ubijali civile ili nisu ubijali civile, da li su inili zloine ili nisu inili zloine, da li su se borili za legalne ili ilegalne politike ciljeve. 28 Hegel, Enciklopedija filozofskih znanosti, Veselin Maslea, 1987., srt.128. 29 Hegel kae: Svako je tako drugome njegovo drugo. Isto st. 128. Escobar, bavei se Hegelovom logikom, kae da miljenje (znaenje) konstituie aktivno jedinstvo momenata, odnosno da Logic is the thought of that realtion of recognition, Jorge Armado Reyes Escober, Hegel science of logic and sociality od reason, Cosmos and History: The Journal of natural and social Philosophy, Vol.3, nos.2-3, 2007. 30 Daniel Chandler, Semiotic for beginners, Internet izdanje: http://www.aber.ac.uk/media/Documents/S4B/ 31 Svaki odnos jeste odnos spram svoga nebia. Taj odnos proizvodi razliku. Razlika sadri oba momenta , bie i nebie. No, bie tei ukidanju svoga nebia u sebi. U tom odnosu bie i nebie su odnosi suprotnosti. U suprotnosti bie i nebie se iskljuuju meusobno. Iskljuenje svoje negativnosti vodi protivrjenost. Protivrjenost se razrjeava prevladavanjem razlike novim jedinstvom pozitivnog i negativnog na viem nivou. No, ako se radi o kontradiktornoj suprotnosti, ono negativno nije mogue ukljuiti u novi osnov jer se radi o apstraktnoj negativnosti. Kontradiktorni pojmovi se meusobno iskljuuju. Vidjeti Hegel, Nauka logike 2, BIGZ, 1987.
Godinjak 2009 / 59
27.5.2010 13:39:08
PAALI
Sintagmatsko znaenje spomenika Ako se eli doi do istinskog znaenja (smisla), Nalogom supervizora definiranog prijedloga izgradnje spomenika u Brkom, onda treba primijeniti sintagmatski aspekt semiotike analize.32 U odnos (meusobnu komunikaciju) treba staviti spomenik srpskim braniocima Brkog, spomenik borcima ABiH, i spomenik borcima HVO-a, kao i spomenik civilnim rtvama ratova 1992.-1995. i 1939.-1945. Oni jedan drugom predstavljaju sopstvenu negaciju, i kao takvi ine strukturu33, ili smislenu cjelinu. Spomenik borcima ABiH, dakle onima koji su se borili za cjelovitu dravu BiH, svoju negaciju ima u spomenicima onima koji nisu bili pripadnici ABiH, odnosno onima koji se nisu borili za cjelovitu BiH. U tu negaciju spadaju spomenik srpskim braniocima Brkog, kao i spomenik borcima HVO-a. Ovu razliku nije mogue prevladati sintezom na viem nivou, jer se radi o spomenicima kontradiktornog34 znaenja. Realizacija onoga za to su se borili oni koje predstavlja spomenik borcima ABiH (cjelovita BiH) iskljuuje ciljeve onih koje predstavlja spomenik srpskih oslobodilaca Brkog (srpsko Brko), kao i onih koje predstavlja spomenik HVO-a (Herceg Bosna). Isto vai i obratno. Spomenik onima koji su se borili za Herceg-Bosnu, kao i onima koji su se borili za srpsko Brko iskljuuje spomenik onima koji su se borili za cjelovitu BiH. Razlika izmeu ovih spomenika je kontradiktorna. Ona se moe pravdati samo na nain eksterminacije ili unitenja drugog kao sopstvene negacije. Razlika izmeu spomenika srpskim braniocima Brkog i borcima HVO-a nema kontradiktorni karakter, nego odnos kontrarnosti35. Spomenik srpskim braniocima Brkog svoju negaciju ima u svima onima koji nisu bili srpski branioci Brkog, gdje spadaju i borci HVO-a. Isto tako, borci HVO-a svoju negaciju imaju u svima onima koji nisu bili borci HVO-a, gdje spadaju i srpski branioci Brkog. Mada (oni) imaju suprotstavljene ciljeve, oni jedan drugog ne iskljuuju. Oni se jedan drugom suprotstavljaju. Njihova razlika se uspostavlja kao granica, a suprotstavljenost kao borba za to vei sopstveni, granicom omeeni, prostor
32 Sintagmatska analiza bavi se meusobnim odnosom znakova, tako da komunikacija meu njima ne proizvodi samo njihovo znaenje nego konstituie i odrava socijalnu realnost. Vidjeti Daniel Chandler, Semiotic for beginners, Internet izdanje: http://www.aber.ac.uk/media/ Documents/S4B/ 33 Struktura je bitan termin moderne lingvistike pod kojim se podrazumijeva odnos elemenata jedne cjeline u okviru koje je svaka jedinica definirana skupom odnosa koje ima sa drugim jedinicama i opozicijama u koje ulazi. Vidjeti Emil Benvenist, Problemi opte lingvistike, Nolit, Beograd, 1975., str. 18-30. 34 Dva pojma od kojih jedan predstavlja negaciju specifine oznake drugoganazivamo kontradiktorno koordiniranim pojmovima. Vidi Petrovi, Logika, kolska knjiga, Zagreb, str. 35. 35 Kontrarni pojmovi su subordinirani istom viem rodnom pojmu, a u svom sadraju imaju meusobno nespojive oznake. Petrovi, Logika, kolska knjiga, Zagreb, str. 35.
60 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:08
Spomenici u Brkom
(srpsko Brko, odnosno Herceg-Bosna), koju je mogue prevladati redefiniranjem njihovog vieg pojma (entitetska BiH ili podijeljena BiH). No, bez obzira na modalitete meusobnog odnosa ovih triju vojnih spomenika, zajedniki nazivnik njihovog odnosa je iskljuivanje drugog ili borba na ivot i smrt. Oni sopstveno vaenje obezbjeuju samo eksterminacijom drugog, kao svoje razlike. Tako emo u Brkom imati tri politiki, nacionalno, etniki i religijski ravnopravna spomenika koji svoje znaenje obezbjeuju iskljuivanjem znaenja drugog i iji se odnos svodi na permanentan sukob ili graanski rat. Kada se ovom odnosu triju vojnih spomenika doda i spomenik civilnim rtvama rata, onda e znaenje njihovog odnosa biti jo grotesknije. Poto je odnos triju vojnih spomenika odnos rata svih protiv svih, borbe na ivot i smrt ili graanskog rata, onda se kao nuna konsekvenca takvih odnosa javljaju i civilne rtve. Spomenik civilnim rtvama rata, koji e biti bez politikih, nacionalnih, etnikih i vjerskih obiljeja i koji e predstavljati civilne rtve iz ratova 1992.-1995. i 1939.-1945. odnosit e se na civile nad kojima su sve tri vojske poinile zloine u graanskom ratu koji se vodi desetljeima (stoljeima). Tako e spomenici u Brkom oblikovati jednu novu realnost u Brkom i BiH, realnost permanentnog graanskog sukoba ije su posljedice strani zloini nad civilnim stanovnitvom. Naravno, ovakvo znaenje spomenika u Brkom ne korespondira s onim to se deavalo 1992.-1995. godine u Brkom. Ovakav historijski falsifikat razotkriva se upravo na spomeniku civilnim rtvama rata. Politikom, nacionalnom, etnikom i religijskom konkretizacijom civilnih rtava rata vidjelo bi da se radi gotovo iskljuivo o Bonjacima, muslimanima36 za koje se pretpostavlja da su za ouvanje cjelovite BiH. U BiH (Brkom) je bila jedna vojska, JNA, koja se uz pomo srpskih paravojnih formacija transformirala u vojsku R Srpske (srpske branioce Brkog) i, na drugoj strani, civilno stanovnitvo. Iz otpora civilnog stanovnitva agresiji stvarala se Armija BiH. To je bitno, ne samo znati nego i ne zaboraviti, kao i oznaiteljski (spomeniki) prikazati. Ono to je bio cilj srpskih branilaca (oslobodilaca) Brkog je osloboditi Brko od nesrpskog stanovnitva. U toj akciji oslobaanja nastale su civilne rtve rata u Brkom. Poto u bosanskom (branskom) ratu nije bilo pobjednika ni poraenog, mjera svega mora biti ravnopravnost konstitutivnih naroda. Da bi se ta mjera ouvala, sa spomenika civilnim rtvama rata moraju se ukloniti sva politika, nacionalna, etnika i vjerska obiljeja. Apstrahirati od svih konkretnih odreenja civilnih rtava znai dehumanizirati civilne rtve svodei ih na Nita37. Ako bi pak neko traio elementarnu ljudsku identifikaciju upisivanja imena rtava na spomenik,
36 Identifikacija posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica potvrdila je da se radi o civilima, Bonjacima i Hrvatima. 37 Svijesti je neprimjereno da promilja smrt kao apsolutno nita, apsolutno nita se ne misli, Horkheimer-Adorno, Dijalektika prosvjetiteljstva, Veselim Maslea, Svjetlost, Sarajevo, 1989., str. 222.
Godinjak 2009 / 61
27.5.2010 13:39:09
PAALI
onda se civilnim rtvama rata 1992.-1995. godine pridodaju civilne rtve rata 1939.-1945. godine. Sve radi ouvanja ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Kakvog li apsurda. Uvianje ovakvog konstrukta spomenika u Brkom (historijskog falsifikata) dodatno se prenebregava pragmatinim tumaenjem spomenika. Pragmatino tumaenje spomenika Pragmatiki aspekt semiotike analize znaka ukazuje na odnos znaka i subjekta koji ga koristi. Pomou znaka se semantiziraju razliite pojave u svijetu. Razliiti subjekti, shodno svojim linim socio-kulturnim, iskustvenim, interesnim pretpostavkama, razliito tumae isti znak. Interpretator nikada nije tabula rasa koja pasivno otita znaenje iz samog znaka (spomenika). On u tumaenje unosi svoje prethodno iskustvo, znanje, elje, interese, potrebe. Stoga on ne vidi u objektu saznanja ono to objekt jeste po sebi, nego ono to bi on volio da objekt bude, ili ono to objekt predstavlja iz njegovog linog iskustva. To se deava upravo pri interpretaciji spomenika u Brkom. Znaenje se izvodi ne iz onoga to spomenici objektivno predstavljaju, nego iz interpretatorovog linog iskustva, znanja, elja, potreba. Tako e ovoj generaciji Bonjaka i Hrvata srpski spomenik, bez obzira ta on simbolizirao ili objektivno znaio, biti spomenik etnikih paravojnih formacija koje su inile zloine u Brkom. Za Srbe e spomenik ABiH i spomenik HVO-a biti spomenik islamskim fundamentalistima koji su htjeli da islamiziraju Bosnu, odnosno spomenik Tumanovih ustaa. Oni, na iji pristanak se supervizor poziva pri donoenju svoga naloga, svoju saglasnost pravdaju politikim pragmatizmom i politikim oportunizmom, jer je alternativa ovome prijedlogu sopstvena nesposobnost da se bilo ta izgradi. Tako oni sintagmatsko znaenje spomenika u Brkom kao spomenika graanskom ratu u Brkom i uea svih strana u ratnim zloinima nad civilnim stanovnitvom prenebregavaju jednim dijelom apstraktnom semantizacijom spomenika (bitno je postaviti ljiljane u centar grada, ali i ahovnicu), drugim dijelom politikim pragmatizmom (bolje i to nego nita). No, spomenici se ne prave za savremenike nego za generacije koje dolaze, odnosno za neutralne promatrae koji e, moda, odluivati o sudbini Brkog i BiH. Tada, moda, nee biti ivih sjeanja i neposrednog znanja o onome o emu spomenici svjedoe. Znaenje e se izvoditi iz samih spomenika. A spomenici u Brkom e se tada razumjeti kao spomenici trima legalnim i legitimnim vojskama koje su vodile graanski rat pri emu su poinile zloine nad civilnim stanovnitvom, podjednako i bez razlike. To je danas historijski falsifikat, ali sutra nova stvarnost kodirana u kolektivno sjeanje u obliku javnih spomenika koji e na novi nain oblikovati prolost, a samim tim utjecati i na budunost. Ova istina se strategijama zaborava koje provodi meunarodna zajednica, uz pristanak lokalnih politiara, potiskuje iz javnog ivota. Izgradnja spomenika u Brkom postaje dio te strategije, strategije zaborava bitnog.
62 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:09
Spomenici u Brkom
No, pitanje istinske objektivnosti onog Realnog to se deavalo 1992.-1995. godine u Brkom, u svijetu simulacije i simulakruma kao da je izgubilo svaki legitimitet.38 Simulakrum, kao simulacija stvarnosti, uspostavlja hiperrealnost u okviru koje znak vie ne predstavlja spoljni svijet.39 Istinska objektivnost ili realno40 Hegel kae da istina je re visoka i jo via stvar ...Ali, ovdje se odmah javlja jedno ali, da li moemo saznati istinu... Bog je istina: kako je moemo saznati.41?Ako pod istinom mislimo apsolutnu istinu, onda ona ne samo da nije za ovjeka mogua nego je i opasna, smatraju Lakoff i Johansen.42 Put do istine je put kategorizacije objekta spoznaje, a to znai potcrtavanje nekih, umanjivanje drugih, skrivanje treih osobina objekta. Osobine objekta nisu osobine objekta po sebi nego osobine nastale u interakciji.43 Teorija korespondencije tvrdi da je neki iskaz (oznaka) istinit ako se ono to znai, kazuje (oznaava) slae sa stvari o kojoj se kazuje, koju oznaava. Veritas est adaequatio rei et intelectus. Tako na iskaz o onome to se deavalo 1992. 1995. godine u Brkom treba da se slae s onim to se deavalo 1992-1995. godine u Brkom. Pretpostavka istine je, dakle, slaganje stvari i iskaza (oznake) o toj stvari. No, da li mi znamo ta znai slaganje nekog iskaza sa stvari.44 Slaganje izmeu naeg iskaza o nekoj stvari i same stvari uvijek je posredovano naim prethodnim razumijevanjem samog iskaza, kao i same stvari. Ne postoje ni iskazi ni stvari po sebi koje mi moemo spoznati. Priroda po sebi ili iskaz
38 Jo se Platon pitao Imaju li stvari svoje ime po prirodi ili se ono-kao to tvrde sofisti-tek po dogovoru vezuje za stvari. Aristotel, Kratil. Lakanovska psihoanaliza, pored ostalih, smatra da simbolizacija uistinu unitava objekt. Nastupom simbolnog svaka realnost pojavljuje se tek na tlu uskraivanja Realnog. Vidjeti Slavoj iek, Znak-oznaitelj-pismo, NIP Mladost, Mala edicija ideja. Bodrijarov simulakrum je zadnja faza hegemonije simbolnog i zatiranje Realnoga. 39 Brain Massumi, Realher than Real, u Enes Paali, Branski simulakrum, Godinjak BZK Preporod, 2008. 40 Ne ulazei ovdje detaljnije u slojevitost znaenja kategorija oznake, oznaenog i Realnog, za potrebe ovoga rada odredit u Realno uz pomo lakanovske psihoanlaize koja smatra da Realno jeste Trauma. Naa realnost se sastoji od simbola i procesa oznaavanja. Ono to mi zovemo stvarnou povezano je sa simbolnim poretkom. Realno ne postoji u simbolnom svijetu. Ono je na granici socio-simbolnog univerzuma i u konstantnoj je tenziji sa njimRealno je povezano sa traumom. Ideja traume implicira da postoje odreene blokade ili fiksacije u procesu signifikacije. Trauma je nesimbolizirano Realno., vidjeti Sean Homer, Lacan, Routledge, Critical thinkers, London-New York, 2005., str. 81-94 41 Hegel, Nauka logike, Prosveta, Beograd, 1973., str. 82. 42 Lakoff and Johansen, Metafors we live by, London, The university of Chicago Press, 2003. 43 Lakoff and Johansen, Metafors we live by, London, The university of Chicago Press, 2003. 44 Heidegger, O biti istine u Kraj filozofije i zadaa miljenja, Naprijed. Zagreb, 1996. str. 133.
Godinjak 2009 / 63
27.5.2010 13:39:09
PAALI
po sebi ne igra bitnu odluku u naim epistemolokim odlukama jer ne postoje nekonstituisani prirodni fakti (unconstruced natural facts)45. Samo konstituisane ljudske fakte mi moemo spoznati. Konstituisani ljudski fakti su drutvene institucije koje su povijesno proizvedene drutvenom akcijom. Rat je drutvena institucija nastala interakcijom ljudi (drutveno proizvedena realnost), naalost, destruktivnom. Institucionalizirani svijet je objektivizirano ljudsko djelovanje i ono svoje znaenje izvodi na dva nivoa. Prvotno znaenje su institucionalni fakti in statu nascendi koji nastaju kroz akcije direktnih uesnika i posljedica koje njihove akcije proizvode.46 Tek s pojavom nove generacije moe se govoriti o sekundarnom znaenju institucionalnih fakata. Sopstvena pria mora se ispriati svojoj djeci. Prvostepene institucionalizirane objektivizacije ljudskog djelovanja moraju se pred novom generacijom legitimirati, odnosno uiniti objektivno raspoloivim i subjektivno uvjerljivim. Prenosom znaenja prvobitnih institucija na nove generacije one stiu novu objektivnost. U tom procesu legitimiranja prvotne institucije se objanjavaju i opravdavaju, te stiu nova svojstva, svojstva objektivnosti, svojstva loginosti. Tako se institucionaliziran svijet doivljava kao objektivna zbilja.47 Poto je objektivizirani institucionalni svijet rezultat ljudskog djelovanja, to znai da je u objektivnom svijetu sadran subjektivni (kolektivni) stav. Tom subjektivnom (kolektivnom) stavu objektivan karakter (logiku) daje jezik (znak).48 Da bi se kolektivna egzistencija uinila supstancijalnom (institucionalizirala), potrebno je identificirati (kodificirati) sopstveno iskustvo, sopstvena osjeanja i sopstvena saznanja, kako bi se otrgla od zaborava. Za tako neto, kao to je reeno, potreban je pojam (jezik, znak). Onaj ko ne moe da opojmi sopstveno iskustvo sredstvima relevantnog javnog komuniciranja osuen je da ga ponavlja. ivotinje ponavljaju svoje iskustvo. Svakodnevno ih iznova ubijaju. Najbolje to im se moe desiti je drutvo za zatitu ivotinja49. U BiH postoje nesupstancijalni kolektivni subjekti. Primjer branskih spomenika to najbolje potvruje. Poto neki kolektiviteti u Brkom nisu u stanju da opojme sopstveno iskustvo i sopstvena saznanja o onome to se deavalo 1992. 1995. godine u Brkom, najbolje to im se moglo desiti je drutvo za zatitu ivotinja u obliku supervizora. On je umjesto njih kreirao (oznaio, opojmio) njihovo iskustvo Nalogom o izgradnji spomenika. Naalost, ovaj prijedlog je daleko ispod ne samo apsolutne istine i govora Realnog, nego i onoga to nazivamo objektivnom istinom.
45 46 47 48 49
Andre Kukla, Social constructivism and the Philosophy of Science, Routledge, 2000. Npr. znaenje koje rat ima za direktne uesnike i njihove savremenike. Vidjeti Berger-Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje, Naprijed, Zagreb 1992.god., str. 81. Berger-Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje, Naprijed, Zagreb 1992.god. Vidjeti Horkheimer-Adorno, Dijalektika prosvetiteljstva, Veselin Maslea, Svjetlost, 1989., str. 260-269.
64 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:09
Spomenici u Brkom
Ako i prihvatimo stav semantikog konstruktivizma da nema apsolutne istine, odnosno psihoanalitiki stav da uvijek ostaje reziduum iskustva (Realno) koje se ne moe podvesti pod simbolni poredak, to ne znai da nema objektivne istine. Objektivna istina je, s jedne strane, kao novac, brak Za nju je potrebna suglasnost. S druge strane, do objektivne istine se moe doi na osnovu finalnog arbitra50. Poto u naem sluaju nema suglasnosti o objektivnoj istini kriterije objektivnosti utvruje finalni arbitar. Sud u Haagu je uspostavljen kao finalni arbitar, kao transkulturni subjekt koji kreira koncepte i vrijednosti koje definiraju standarde kolektivne ispravnosti i objektivne istinitosti o onome to se desilo u BiH 1992.-1995. godine. Suenje Goranu Jelisiu za zloine poinjene u Brkom dio je objektivizirane (institucionalizirane) istine o onome to se deavalo u Brkom 1992-1995. godine. Goranu Jelisiu se sudilo u Haagu za zloine genocida, krenje zakona i obiaja rata i zloine protiv ovjenosti poinjene u Brkom. Izjasnio se krivim za krenje zakona i obiaja rata (esnaest taaka) i zloine protiv ovjenosti (petnaest taaka)51. Historijska pozadina dogaaja ne ostavlja nikakve sumnje u pogledu rasprostranjenosti i sistematskoj prirodi napada protiv muslimanskog i hrvatskog civilnog stanovnitva u opini Brko.52 Sudsko vijee je konstatiralo da su srpske snage od 30. aprila 1992. god. potpomognute lokalnim srpskim vlastima protjerale Hrvate i Muslimane iz njihovih domova, drali ih u sabirnim centrima gdje su mnogi od njih ubijeni, premlaivani i na druge naine zlostavljani. Srpski napad je bio usmjeren na nesrpsko stanovnitvo Brkog. Od, otprilike, 7. maja do poetka jula 1992. godine srpske snage su na stotine mukaraca Hrvata i Muslimana, ukljuujui i nekoliko ena, zatoile u logor Luka u neljudskim uslovima i pod oruanom straom, gdje su zatoenici sistematski ubijani. Goran Jelisi bio je pripadnik snaga bosanskih Srba koje su uestvovale u operacijama protiv nesrpskog civilnog stanovnitva.53 Pretresno vijee proglasilo je Gorana Jelisia krivim po trideset i jednoj toki za Krenje zakona i obiaja rata i zloine protiv ovjenosti54 Zloin protiv ovjenosti (crime against humanity) je zloin radikalnog nasilja. To je radikalno zlo. O prisustvu radikalnog zla u Brkom nee svjedoiti (podsjeati, opominja50 Lakoff i Johnsen smatraju da, iako nema apsolutne objektivnosti postoji neka vrsta finalnog arbitra koji donosi transkulturne koncepte i vrijednosti koje definiraju standarde pravednosti razliite od onih pojedinih kultura. Vidjeti Lakoff and Johansen, Metafors we live by, London, The university of Chicago Press, 2003. str. 160. 51 Haki tribunal V, Presude Draenu Erdemoviu i Goranu Jelisiu, Fond za humanitarno pravo, str. 259. 52 Haki tribunal V, Presude Draenu Erdemoviu i Goranu Jelisiu, Fond za humanitarno pravo, str. 269. 53 UN International Criminal Tribunal, Brko (IT-95-10) Goran Jelisi 54 Haki tribunal V, Presude Draenu Erdemoviu i Goranu Jelisiu, Fond za humanitarno pravo
Godinjak 2009 / 65
27.5.2010 13:39:09
PAALI
ti) spomenik u Brkom. I pored presude Suda u Haagu, akteri stradanja i ostali savremenici nisu u stanju ovo iskustvo institucionalizirati kao objektivnu istinu. Ta objektivna istina naruava princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda i zato nema pravo javnog vaenja. Ona se mora prognati iz kolektivne memorije. Primjer tog potiskivanja iz javne upotrebe istine o stradanju civila u Brkom je polaganje spomen-ploe u Goricama 2009. godine, mjestu gdje je pronaena sekundarna masovna grobnica iz koje je ekshumirano 277 posmrtnih ostataka civila Bonjaka i Hrvata ubijenih 1992.-1995. godine. Uz prisustvo supervizora za Brko Raffija Gregoriana i lokalnih politiara otkrivena je spomen-ploa na kojoj je napisano: Na ovome mjestu u Goricama kod Brkog u novembru 2006. godine otkrivena je masovna grobnica iz koje je ekshumirano 277 skeletnih ostataka Bonjaka i Hrvata ubijenih u ratu 1992.-1995. godine. Napisati na spomen-ploi stradalim civilima u Brkom da su ubijeni u ratu 1992-1995. godine je, blago reeno, neistina i historijski falsifikat s golemim negativnim, moralnim, kulturnim, politikim i pravnim posljedicama. Rat je, prema definiciji, u elementarnom smislu, oruani sukob, to zasigurno nije bio uzrok smrti civila ekshumiranih iz sekundarne grobnice u Goricama. Oni su zvjerski ubijeni u etnikom ienju Brkog 1992. godine od srpskih paravojnih formacija iz Brkog, Bijeljine, Srbije, kao nenaoruani civili, ene, djeca, obini graani odreene nacionalnosti, a ne kao oruana grupacija u sukobu (ratu), to je identifikacija posmrtnih ostataka potvrdila. Mada legitimirano kao objektivizirana istina od Meunarodnog suda u Hsagu, saznanje o radikalnom zlu u Brkom se osporava integriranjem u sekundarne javne institucije (spomenici, spomen ploe..), na kojima se socijaliziraju nove generacije. Iskustva zloina u Brkom nastavit e da ive iskljuivo kao biografska sjeanja. Zato? Zaborav Bosanac koji ivi u Njemakoj, Samir Osmanevi, u tekstu Sjea li se Dolly Bell, pozivajui se na Rudolfa Bergera, delegira ovim naim prostorima pitanje trebamo li u ophoenju s prolim dogaajima, osobito ratovima i revolucijama, te zloinima i svakojakim bestijalnostima koji su im imanentni afirmirati zaborav ili neprestano podsjeanje na njih55. On smatra da, naroito od pojave nacionalsocijalizma, koji se etablirao kao model zla uope, jedan od bitnih principa modernog zapadnog svijeta je selektivno nikada ne zaboraviti. No, ovo nikada ne zaboraviti, istie Osmanevi, nije funkcioniralo kao opomena da
55 Samir Osmanevi, Sjea li se Dolly Bell, 01.2007. http://www.filozofija.net/index. php?option=com_content&task=view&id=1355&Itemid=1, 20.02.2010.
66 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:09
Spomenici u Brkom
se sjeanjem na prole dogaaje sprijei ponavljanje zla nego kao kolektivna militantna obaveza koja e mobilizirati na nova zla i stradanja.56 I drugi autori su ukazivali na negativan potencijal pamenje da uva stare mrnje i pothranjuje konflikte i zloine57. Impresivan je spisak autora koji smatraju da je princip amnezija plus amnestija mnogo efikasnija za postizanje mira nego istina, pravda i pomirenje.58 Ova apologija zaborava, oprosta i pomirenja imala je svoje istaknute sljedbenike i u BiH. Prilikom jedne posjete BiH bivi ameriki predsjednik, za vrijeme svoga mandata, poruio je graanima BiH: Vi ne moete uiniti nita da promijenite prolost, ali, ako je se rijeite, moete uiniti sve da izgradite budunost. Zaborav prolosti tako je postao uslov bosanskohercegovake budunosti.59 No, ova apologija zaborava sudara se s injenicom da se traumatsko iskustvo, iskustvo zla i zloina, ni na individualnom ni na kolektivnom planu ne da prognati (zaboraviti). Bilo bi divno zaborav piti iz Lete, da negdanje minu nas tuge60, odnosno zaboravom se osloboditi nepravdi i zala iz prolosti koje nas pritiskaju. Horkheimer i Adorno u svojoj Dijalektici prosvjetiteljstva podsjeaju na stav Pierrea Flourensa da operacije s kloroformom kao i drugim narkotikim sredstvima predstavljaju varku. Narkoza djeluje na motorike i koordinacione centre koji gube sposobnost uvanja tragova utisaka, no nikako ne gube sposobnost doivljaja. Paraliziranjem inervacije bolovi su jo jai nego u normalnom stanju. Zavaravanje nastaje iz nesposobnosti bolesnika da se nakon operacije prisjeti zbivanja. Gubitak sjeanja (zaborav) biva transcendentalni uslov gospodarenja nad prirodom.61 Na pitanje da li nakon operacije noge boli noga ili svijest, odnosno da li je bol mentalno stanje ili je fiziko stanje62 ne daje se odgovor. Ako ne pamti svijest, pamti noga. Na nivou psiholokih iskustava na individualnom nivou konstatirano je da ono to smo iskusili kao neugodnosti moe biti potisnuto, kako bismo opasno znanje sprijeili da doe do svijesti. Jo je Freud pokazao da su iskustva s represijom negativna i da vode repetition compulsion i fragmentied identity. Bez zdravog odnosa s prolou nema bjekstva od njenog utjecaja. Freud je smatrao
56 Samir Osmanevi, Sjea li se Dolly Bell, 01.2007. http://www.filozofija.net/index. php?option=com_content&task=view&id=1355&Itemid=1, 20.02.2010. 57 Vidjeti ore Pavievi, Zajednica pamenja i reimi pamenja: Ka odgovornom pamenju, Kultura sjeanja 1945., Biblioteka Srednji put, 2009. 58 Vidjeti ore Pavievi, Zajednica pamenja i reimi pamenja: Ka odgovornom pamenju, Kultura sjeanja 1945., Biblioteka Srednji put, 2009. 59 Enes Paali, Tragovi 1990-2000, Brko Distrikt BiH, 2001., str. 151. 60 Vergilije, Eneida 61 Horkheimer-Adorno, Dijalektika prosvetiteljstva, Veselin Maslea Svjetlost, str. 241-242. 62 Tim Crane, The intentional structure of consciousness, Consciousness: New Philosophical Perspecties, Oxford University Press, 2003.
Godinjak 2009 / 67
27.5.2010 13:39:10
PAALI
da individualno nesvjesno djeluje kao repozitorij za sva prola iskustva.63 Ono to je potisnuto iz memorije nikada nije totalno izbrisano da bi bilo iskljueno iz ivota. Postoje tragovi nesvjesne memorije, onoga to je potisnuto koje se vraa kao erupcija s velikom psihikom snagom. Potisnuto iskustvo vraa se kao trauma.64 Jan Assmann je u dijalogu s Freudom pokazao da postoje nesvjesni elementi u kulturi (nesvjesni aspekti memorije na kolektivnom nivou) kao i na individualnom nivou. Autori poput Halhwachsa odbijaju isto psihologijski pristup memoriji, smatrajui da je nemogue za individuu zapamtiti neto na koherentan i trajan nain van konteksta njegove grupe. On je razvio koncept kulturne memorije koja ima fiksne take unutar svog horizonta koji se ne mijenja sa protokom vremena. Te fiksne take su sudbonosni dogaaji iz prolosti ije pamenje se odrava kroz kulturne formacije (tekstovi, obiaji, spomenici) i institucionalnu komunikaciju (recitacije, praksa...).65 To kolektivno nesvjesno Derrida naziva archive.66 Dakle, dilema nije pamenje ili zaborav, jer istinskog zaborava ne moe biti. Pitanje je samo na koji nain emo s suoiti sa prolou. Jo je Jaspers ukazao na nain rjeenja ove dileme. Da bi upravljali svojim ivotima, individualno i kolektivno, ljudi moraju pokazati jednu vrstu moralnog suvereniteta, koji podrazumijeva odgovornost za prole postupke. Preuzimanje odgovornosti za lou prolost vodi ispravljanju prolih nepravdi. Pitanje odgovornosti nije samo pitanje odrivog drutvenog okvira, ono proizlazi i iz iskustva bola i ponienja koji su mnogi pojedinci i grupe pretrpjeli i koji se odrava u njihovom sjeanju.67 No, ako istinskog zaborava nema, da li su mogui oprost i pomirenje? Da li je pamenje uistinu mnemotiko prokletstvo? Oprost i pomirenje Apologija zaborava polazi od pretpostavke da je amnezija plus amnestija mnogo efikasnija za postizanje mira, jer pamenje uva stare mrnje i pothranjuje nove konflikte. Stoga je za nju zaborav uslov mogunosti mira i pomirenja. U tom procesu, koji je par exellence politiki proces, oprost postaje ulog u razmjeni
63 Jeffrey K. Olick, From usable past to the return of the repressed, The Hedgellog review, summer/07 64 Freud, Moses and monotheism u Jeffrey K. Olick and Joyce Robins, Social memory studies: From collective memory to he historical sociology of mnemonic practices, Annu. Rev..Social 1998. 65 Jan Assmann, Collective memory and cultural identity, New German Citique, No. 65, SpringSummer, 1995. 66 Derrida, Archive Fever, The University of Chicago Press, 1996. 67 ore Pavievi, Zajednica pamenja i reimi pamenja: Ka odgovornom pamenju, Kultura sjeanja 1945., Biblioteka Srednji put, 2009.
68 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:10
Spomenici u Brkom
(trgovini) kojom se ele izbrisati resantimani, otkloniti krivnja, uspostaviti mir i pomirenje.68 Oprost tako postaje sredstvo pomirenja.69 No, sutina oprosta proizlazi iz onoga to se oprata. Koncept zloina protiv ovjenosti i njegovo sankcioniranje zasniva se na pretpostavci svetosti ljudskog ivota. Voli susjeda svog kao samoga sebe je maksima koja od kranstva preko Kanta postaje imperativ etikog ustrojstva modernog zapadnog svijeta. Ljudski ivot je svet i nasilje nad njim je metafiziki zloin. Stoga je lake ovakav zloin zaboraviti nego oprostiti. Derrida je pokazao da je koncept oprosta podijeljen na dva pola. S jedne strane je oprost neoprostivog, zloin koji se ne moe oprostiti. S druge strane, postoje pragmatini razlozi, historijski, pravni, politiki, koji trae da se neoprostivo oprosti, odnosno da se nepomirljivo pomiri.70 No, da bi se neoprostivo oprostilo i tako ilo u pravcu pomirenja, oprost se mora temeljiti na ispatanju i pokajanju. Tek pokajanjem i ispatanjem pomirujua snaga oprosta wiping clean of the slate. Pomirenje se postie pokajanjem i ispatanjem. Oistit emo prolost onda kada su poinioci zloina pokazali dovoljno znakova aljenja i pokajanja.71 Pretpostavka za to je da se utvrdi zloin, poinioci zloina i rtva.72 Takve pretpostavke ne postoje u Brkom (BiH). Nalog supervizora o izgradnji spomenika u Brkom utemeljen je na zaboravu bitnoga (zloina) i historijskom falsifikatu (jednakosti konstitutivnih vojski). Zaboravom zloina zaboravljaju se zloinci. Bez zloina i zloinaca nema ispatanja i pokajanja. Bez ispatanja i pokajanja nema oprosta. Bez oprosta nema zaborava. Ponovo ono to se namee kao prisutno (nalog o spomenicima) razotkriva (a-letheia) ono to je odsutno (istinu da nema pomirenja na zaboravu, jer zaborav nije mogu). Sopstvena otvorenost e uiniti da nam se ova istina razotkrije (a-letheia). Dijahronijski gledano, prvi u oznailakom nizu spomenika u Brkom je spomenik srpskim braniocima Brkog. On implicira svoju razliku, spomenik onima koji nisu srpski branioci Brkog. Opasna je metonimijska varka tu razliku popunjavati vojnim spomenicima onih koji nisu srpski branioci Brkog. Takva razlika semantizira permanentan sukob svih protiv svih ili graanski rat. Autentini Drugi (razlika) spomeniku srpskim braniocima Brkog nije ni spomenik Armiji BiH ni spomenik vojsci HVO-a.
68 Diego Caguenas Rozo, Forgiving the Unforgivable, International school for humanities and social scince, Amsterdam, January 2004. 69 Isto 70 Derrida, On Cosmopolitanism and Forgiveness, Routledge, London and New York 71 Reconciliation is achieved through repentance and atonement, We wipe the slate clean only when the perpetrator has showen enough signs of regret and repentance Diego Caguenas Rozo, Forgiving the Unforgivable, International school for humanities and social scince, Amsterdam, January 2004., str. 56., 57. 72 Isto str. 42.
Godinjak 2009 / 69
27.5.2010 13:39:10
PAALI
Formalno-logiki ili tautoloki gledano, spomenik srpskim braniocima Brkog oznaava Srbe koji su branili Brko. Goran Jelisi je Srbin koji je branio Brko. Spomenik srpskim braniocima Brkog je spomen i slava Goranu Jelisiu i njemu slinima, koji su poinili radikalno zlo krenjem zakona i obiaja rata i zloinima protiv ovjenosti. To nisu bili sporadini niti ekscesni sluajevi ratnih zloina. Jelisi je bio pripadnik srpskih snaga koje su uestvovale u etnikom ienju nesrpskog stanovnitva u Brkom. Te srpske snage su protjerivale hrvatsko i muslimansko stanovnitvo, drale ih u sabirnim centrima, gdje su mnogi od njih premlaivani i na druge naine zlostavljani. U Luci su zatoenici sistematski ubijani.73 Stoga u oznailaki niz spomeniku srpskim braniocima Brkog treba staviti spomenik civilnim rtvama rata. Ali ne spomenik civilnim rtvama rata kojim se apstrahira od nacionalnih, politikih, etnikih i vjerskih odreenja rtava. Upravo obratno. Spomenik civilnim rtvama rata koji e specificirati nacionalna, politika, etnika i religijska odreenja rtava. Tada e se vidjeti da se radi o nesrpskom civilnom stanovnitvu koje je eksterminirano u etnikom ienju od srpskih branilaca Brkog. Takav spomenik civilnim rtvama rata razotkriva pravu prirodu spomenika srpskim braniocima Brkog, spomenika i srpskim zloinima i zloincima u stvaranju srpskog Brkog. Prijedlog supervizora o spomenicima ini upravo suprotno. On je u funkciji strukturalne amnezije74 kojom se, ne sluajno, brie iz institucionalizirane kolektivne memorije traumatsko iskustvo zloina poinjenih 1992.-1995. godine, koje, navodno, ugroava ravnopravnost konstitutivnih naroda. No, ve smo ranije pokazali da institucionalno potiskivanje iz kolektivne javne memorije neugodnih iskustava prolosti proizvodi konfliktni poremeaj uslijed potiskivanja traumatskog iskustva (repressed memory sindrome).75 Konfliktni poremeaj nikada se potpuno ne iskljuuje iz svjesnog ivota. Generacijskom transmisijom traumatsko iskustvo se prenosi s generacije na generaciju. Potisnuto e se u datom momentu vratiti s velikom fizikom snagom u ivot pojedinca ili u historiju naroda. A tada: Domai bijes e i graanski rat Zahvatiti nau B. svu; Krvoprolie s unitenjem bie Tako esto, a grozote stalne, Da e se majke osmjehnuti samo
73 Vidjeti Haki tribunal V, Presude Draenu Erdemoviu i Goranu Jelisiu, Fond za humanitarno pravo 74 Strukturalna amnezija indicira da zaboravljanje nikada nije sluajno i da zavisi od socijalnog sistema, odnosno eksternih faktora. Vidjeti Barbaara MIsztal, Theory od social remembering, str. 30. 75 Barbara A. Misztal, Theory of social remembering, Open Univesity Press, 2003., str. 30.
70 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:10
Spomenici u Brkom
Kad im ruke rata odojad eree; Svako saaljenje bie ugueno Navikom na te strahote.76 Izbriemo li iz kolektivnog pamenja ono to se deavalo u Brkom 1992.1995. godine, izbrisali smo uinjene zloine. Izbriemo li iz sjeanja zloine, amnestirali smo zloince. Amnestiramo li zloince, prizivamo nove zloine i zloince. Bez istine o onome to se desilo u Brkom 1992.-1995. godine nema istinskog suivota u Brkom. Spomenici u Brkom treba da budu spomen i opomena na ono to se deavalo 1992.1995. u Brkom. Istina o zloinima u Brkom treba da bude prava priroda Distrikta. Hic Rhodus, hic salta.
MONUMENTS IN THE BRKO Enes Paali

Summary Disclosing the specific nature of the monument in the Brko District and the District, the author begins by analyzing the order of the Supervisor for Brko, which orders the construction of three military monuments and a memorial to civilian victims of war. Monument to civilian victims of war should be ethnically, politically, ethnically and religiously neutral and it symbolized not only the civilian victims of the 1992-1995 war, but the war 1939-1945. Abstraction of the specific (national, religious ...) definition of civilian victims of war, symbolically at the level of collective memory that is concealed in Brko had happened radical evil, ethnical cleansing of non-Serb civilian population, with the aim of the alleged equality of constituent peoples. By sintagmatic-semiotic analysis of monuments in Brko, as public characters (symbols), the author reveals their hidden meaning as a monument to the permanent civil war in which all three national armies, equally and without exception, committed war crimes against civilians. The judgement for Goran Jelii, convicted in The Hague for war crimes committed in Brko, shows that such meaning is historical forgery based on the strategy of forgetfulness. Goran Jelii, as a member of the Serbian armed forces, committed in Brko crime against humanity. Crime against humanity is the crime of radical violence or radical evil, which can not be forgotten and forgiven.
76 Shakespeare, Julius Caesar, u Enes Paali, Nebeska drava, Tragovi, Brko Distrikt BiH, 2001., str. 207.
Godinjak 2009 / 71
27.5.2010 13:39:10
PAALI
Discussing with the apologists of crimes forgetfulness who treat it as a precondition for forgiveness and reconciliation, the author concludes that forgiveness and reconciliation is possible after establishing the crime and the perpetrators of the crime. As in Brko (B&H) crimes such as denying (no sides in the conflict admit to committing crimes), hence there is expiation or repentance, and then consequently neither forgiveness nor reconciliation. Finally, the author concludes that forgetting leads to amnesty for crimes and that amnesty for crimes leads to new crimes. Without the truth of what happened 1992-1995 there has been no true coexistence. This should be the true nature of the monument in Brko, as well as Brko District (B&H). Key words: Monuments, Brko District Bosnia and Herzegovina
72 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:10
UDK 323.15 (497.4=163.43*)
Bonjaka zajednica u Sloveniji
Admir Balti Bonjaki kulturni savez Slovenije
Masovno doseljavanje Bonjaka u Sloveniju poelo je sredinom prolog vijeka, ponajvie se tu radilo o ljudima koji su dolazili iz siromanih ruralnih dijelova sjeverozapadne i sjeveroistone Bosne. Bonjaci u Sloveniji pored Srba i Hrvata predstavljaju dominirajuu useljeniku zajednicu, prema popisu stanovnitva iz 2002., ovdje ine gotovo dva procenta stanovnitva (ako im pribrojimo i one koji su se izjasnili kao Muslimani ili Bosanci). Veina tih ljudi ovdje ima slovensko dravljanstvo, no postoji i velika grupa onih koji su doselili u posljednjih nekoliko godina i ovdje borave na radnim vizama. Bonjaci u Sloveniji, kao ni druge useljenike zajednice, nemaju priznat status manjine. U Sloveniji nema dopunskih kola bosanskog jezika, Bonjaci kao zajednica praktino nisu prisutni u slovenskim javnim medijima, u politikom smislu nemaju svog zastupnika u parlamentu, a uvanje i razvijanje matine kulture je svedeno na rad volonterskih kulturnih drutava. Na taj lo poloaj zajednice konstantno upozorava Bonjaki kulturni savez Slovenije (BKSS), krovna organizacija bonjakih kulturnih drutava u Sloveniji. BKSS u komunikaciji s dravnim organima pokuava traiti bolja i sistematska rjeenja, koja bi odgovarala potrebama ovdanje bonjake zajednice. Sve nabrojane nedostatke, koji olakavaju asimilaciju Bonjaka, ublaava fizika blizina Bosne, zbog koje su kontakti s matinom kulturom, jezikom i medijima relativno laki i esti. Bonjaci, koji su tek nedavno doselili u Sloveniju i ovdje borave na privremenim radnim vizama, kao najvee probleme s kojima se susreu navode neadekvatnu dravnu politiku u vezi s njihovim poloajem. Postoji, naime, prevelika ovisnost radnika o svom poslodavcu i potonji tu ovisnost znaju esto iskoristiti za svoj profit a na tetu radnika. Kljune rijei: Slovenija, Bonjaci, Muslimani, Bosanci, status useljenikih zajednica, integracija, asimilacija, stara dijaspora, kolektivna prava
Godinjak 2009 / 73
27.5.2010 13:39:10
BALTI
onjaci u Sloveniji, prema popisu stanovnitva iz 2002. godine, ine gotovo dva procenta stanovnitva. Ako pritom znamo da je bonjaka emigracija u Sloveniju u periodu nakon popisa izmeu 2002. i 2008. bila u jednoj od svojih najintenzivnijih faza (u Sloveniju je u tih nekoliko godina dolo etrdesetak hiljada radnika iz BiH), onda moemo slobodno rei da ni u jednoj drugoj zemlji iseljenitva Bonjaci ne ine tako visok udio u ukupnom stanovnitvu kao u Sloveniji. U apsolutnim brojkama postoji nekolika zemalja u kojima ivi vie Bonjaka nego u Sloveniji, no gledano u proporcionalnom smislu Slovenija je udomila najbrojniju bonjaku zajednicu. Potonja u Sloveniji trenutno ini od tri do etiri posto stanovnitva. Ono to su Turci za Njemaku, Alirci za Francusku ili Meksikanci za SAD, to su, u smislu dominirajue useljenike zajednice, Bonjaci za Sloveniju. Tom visokom procentu naruku ide injenica da je Slovenija sa svoja dva miliona stanovnika i dvadeset hiljada kvadratnih kilometara povrine relativno mala zemlja, koja je, osim toga, tek sredinom sedamdesetih godina prolog stoljea postala zemlja useljavanja. Pritom su nekadanji zajedniki jugoslavenski okvir, izrazita blizina Bosne i Hercegovine te ekonomska nerazvijenost potonje u najveoj mjeri odredili profil slovenske imigracije. Podruja sjeverozapadne i sjeveroistone Bosne ve pedeset godina predstavljaju najznaajnije izvore strane radne snage za slovensku ekonomiju. ak i ulazak Slovenije u Evropsku uniju (2004.) i potpuno otvaranje Slovenije za radnike iz relativno siromanih istonoevropskih zemalja (Poljska, Slovaka, Rumunija, Bugarska,...) nisu bitnije poremetili ustaljene tokove novaenja jeftine radne snage slovenskih firmi. One se i dalje ponajvie vole osloniti na bosanske radnike koji, pak, u Sloveniji pored posla mogu obino pronai i lanove svoje porodice koji su ve ranije doselili u Sloveniju, to esto olaka njihovu odluku za dolazak u ovu zemlju. Kada je nakon popisa 2002. pravljena analiza mjesta roenja slovenskih dravljana roenih van Slovenije, titulu najee spomenutog mjesta ponijela je bosanskohercegovaka opina Sanski Most, koja je Sloveniji dala 4.500 dravljana. Slijede opine Cazin i Velika Kladua. Bonjaci u Sloveniji danas ive veinom u gradovima u kojima postoji jaka industrija. Najvie ih ivi u Ljubljani, na Jesenicama, u Velenju, na slovenskoj obali (Koper i Izola), u Kranju i Mariboru. U ovom lanku emo pokuati predstaviti neke osnovne karakteristike bonjake zajednice u Sloveniji. Osvrnut emo se na okolnosti formiranja ove zajednice, pogledati kakva je ta zajednica kroz razliite statistike podatke, dotai emo se organiziranosti te zajednice i istai najvee probleme s kojima se ta zajednica susree.
Uvod
74 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:10

Formiranje bonjake zajednice u Sloveniji Bonjaci prvo brojnije i dugotrajnije prisustvo u Sloveniji biljee tijekom Prvog svjetskog rata, kada ovamo dolaze kao vojnici Austro-Ugarske, da bi, borei se protiv talijanske armije, branili zapadnu granicu carevine na Sokom frontu. U tim ratnim godinama su Bonjaci tad se tim imenom oznaavalo Bosance i Hercegovce svih triju vjera na ovom prostoru ostavili dojam izdrljivih, neustraivih i nepopustljivih boraca. Taj dojam je oblikovan na osnovu injenice da su bonjaki vojnici zaradili i ponijeli najvei broj priznanja za hrabrost u austrougarskoj vojsci, a bonjake regimente su meu svim austrougarskim jedinicama zabiljeile najvei broj poginulih boraca. U vrijeme Soke fronte je na slovenskom tlu izgraena i prva (i zasad jedina) damija u Sloveniji. Stajala je u idilinom alpskom selu Log pod Mangrtom. Zavretkom rata preivjeli Bonjaci su se uz vie ili manje peripetija vratili u Bosnu i Hercegovinu, a damiju su sruili Talijani, koji su tad zagospodarili zapadnom Slovenijom. U periodu izmeu dva svjetska rata bilo je sporadinih sluajeva doseljavanja Bonjaka u Sloveniju, no tek nakon Drugog svjetskog rata to doseljavanje poprima oblike masovne pojave, sve u okvirima zajednike drave u kojoj je doseljavanje i zapoljavanje moglo tei bez veih birokratskih prepreka. Bonjaka zajednica u Sloveniji, u kontekstu bh. iseljenitva, veinskim dijelom vrijedi za takozvanu staru dijasporu1. U pitanju su, dakle, ljudi koji su se u periodu od pedesetih do kraja osamdesetih godina prolog stoljea iz BiH iselili veinom zbog ekonomskih razloga, te njihovi potomci. Slovenska bonjaka populacija je, dakle, u svom veinskom dijelu takozvana gastarbajterska2 populacija. Za staru dijasporu ili gastarbajtersku populaciju uglavnom je karakteristian nizak stepen obrazovanja i posljedian pronalazak posla u graevinarstvu, tekoj industriji i na slabije plaenim radnim mjestima u uslunim djelatnostima. Bonjaci su se u Sloveniju veinom doseljavali iz siromanih ruralnih sredina Bosanske krajine i sjeveroistone Bosne. Obino su za te sredine bile karakteristine agrarna prenaseljenost i sistemska zapostavljenost zbog koje nije bilo dovoljno mogunosti za zaposlenje niti pravih mogunosti za stjecanje obrazovanja (naroito je ovo vailo za podruje Cazinske krajine). Osnovni motiv selidbe u
1 Izrazi stara dijaspora i nova dijaspora se esto koriste kad se govori o iseljenitvu hrvatskog, bonjakog i srpskog naroda. U sva tri sluaja ova dva izraza se koriste da bi se podvukla razlika izmeu iseljenika koji su maticu napustili prije rata (takozvani gastarbajteri) i iseljenika koji su matinu zemlju napustili tokom i nakon rata 1991.-1995. Gastarbeiter gostujui radnik na njemakom, izraz kojim se u Njemakoj oznaavalo i dijelom jo oznaava ekonomske imigrante koji su u Njemaku doselili u drugoj polovini 20. stoljea. S obzirom na velik broj iseljenika u Njemaku sa podruja bive Jugoslavije, izraz gastarbajter postao je popularna oznaka za sve ekonomske migrante koji su se iz Jugoslavije odselili u zemlje zapadne Evrope (Austrija, vicarska, Francuska, Holandija,). Na ovom mjestu taj izraz koristimo i u vezi sa iseljenicima iz BiH, koji su u Sloveniju doli iz slinih razloga i koji su slinih obrazovno-profesijskih profila kao i spomenuti iseljenici.
Godinjak 2009 / 75
27.5.2010 13:39:11
BALTI
strane zemlje ili u ono vrijeme druge republike bive Jugoslavije bio je pronalazak posla koji e omoguiti osnovnu materijalnu sigurnost za pojedinca i njegovu/njenu porodicu. Naravno, i prije rata su se iz Bosne i Hercegovine iseljavali i visokoobrazovani kadrovi ili mladi ljudi koji su potom u zemlji useljenja sticali visoko obrazovanje, no u sluaju Slovenije u cjelokupnoj populaciji ovdanjih Bonjaka, taj visokoobrazovani dio inio je izrazitu manjinu. Za prve generacije Bonjaka u Sloveniji poesto je bilo karakteristino da su itav radni vijek proveli u jednoj firmi, praktino na istom radnom mjestu. Firmu bi napustili tek ako bi ista prestala s radom ili zbog odlaska u penziju. Za vrijeme rata u BiH (1992.1995.), u Sloveniju je doao i veliki broj izbjeglica iz BiH, ime je prekinuta dotadanja praksa doseljavanja iz iskljuivo ekonomskih razloga. S brojem bh. izbjeglica u Sloveniji, slovenski mediji znali su naveliko manipulirati, pa je ovdanja javnost esto znala imati nerealne predstave o brojnosti te izbjeglike populacije. Broj onih koji su izbjegli u Sloveniju i tamo prijavili svoj status privremene izbjeglice3 ide do 70.000.4 No, od te brojke, veina tih ljudi je, nakon kraeg ili dueg perioda boravka u Sloveniji, produila svoj put u druge zemlje, bilo zapadnoevropske bilo prekookeanske, a nakon rata se veliki dio njih vratio u BiH. Nekoliko hiljada ljudi je u Sloveniji ostalo trajno i s manje ili vie muke uredilo svoj status, sprva kroz razliite vizne aranmane, a kasnije sve vie kroz stjecanje slovenskog dravljanstva. Treba napomenuti da je Slovenija, u vrijeme kad se suoila s dolaskom velikog broja bh. izbjeglica, bila praktino tek uspostavljena drava, u znatnoj ekonomskoj krizi, koja je tek trebala oblikovati mnoge svoje institucije, te adekvatno nadgraditi postojee. Time se politika rjeavanja statusa izbjeglike populacije mijenjala i razvijala s vremenom. Mnoge od bh. izbjeglica koje su bile u Sloveniji a potom otile dalje na Zapad, znaju primijetiti kako su, npr., zapadnoevropske zemlje imale daleko bolje ureen sistem prihvata izbjeglica i njihovog integriranja u svoje drutvo. Brojnost i troimenost bonjake zajednice u Sloveniji Kad su se 1991. godine predavali zahtjevi za slovenske dravljanstvo i kad su 1992., na temelju tih zahtjeva, izdavana rjeenja, od 170.908 dravljanstava, 78.825 njih dodijeljeno je ljudima koji su u Sloveniju doselili iz Bosne i Her3 Drava Slovenija je prilikom prihvata bosanskohercegovakih izbjeglica za njihovo oznaavanje koristila termin privremene izbjeglice. Taj pojam je pak u meunarodnim konvencijama u vezi s izbjeglicama sporednog znaaja, nije ire razraen niti opredijeljen o pitanju statusa koji iz njega proizlazi. Slovenija je tako za svoje potrebe na primjeru bh. izbjeglica sama definirala taj status privremene izbjeglice, meu ostalim je taj status obuhvatao i zabranu, odnosno znatnu ogranienost prava na rad te odreeno ograniavanje prava na slobodu kretanja (Doupona Horvat, Verschueren, . agar, 2001: 29). Dolenc u Komac in Medveek, 2004: 80-81.
76 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:11

cegovine.5 Ve od sedamdesetih godina prolog stoljea, najvie doseljenika u Sloveniju dolazi iz Bosne i Hercegovine.6 Ti doseljenici su veinom Bonjaci, no znatan je i udio bosanskih Srba u srpskoj zajednici u Sloveniji ima vie doseljenika iz Bosne nego iz Srbije dok je Hrvata iz Bosne i Hercegovine neto manje. Pri pokuaju preciziranja brojnosti doseljenika iz Bosne i Hercegovine i jo preciznije Bonjaka (i njihovih potomaka) u Sloveniji, podatak o dodijeljenim dravljanstvima moemo uzeti kao poetni. Pored onih koji su svoj status u Sloveniji rijeili dobivanjem dravljanstva, tu su bili i oni koji su sebi prilikom osamostaljenja Slovenije uredili boravite i pravo na rad u Sloveniji kao strani dravljani. Rauna se da je takvih bilo dvadesetak hiljada, meu njima opet veinom doseljenici iz Bosne i Hercegovine, veinom Bonjaci. Potom su, usljed rata u BiH, u Sloveniju poele dolaziti izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, od kojih je dio njih trajno ostao u Sloveniji.7 Nakon rata u BiH, nastavljeno je doseljavanje Bosanaca i Hercegovaca iz ekonomskih razloga i zbog spajanja porodica. To doseljavanje je naroito intenzivirano u posljednjih pet godina, zahvaljujui ekonomskom rastu u Sloveniji i posljedinoj potrebi za radnom snagom.8 Pri procjenjivanju brojnosti Bonjaka u Sloveniji, treba uvaiti sve ove valove doseljavanja. Slino kao i za Bosnu i Hercegovinu, ovi valovi doseljavanja vae i za podruja Sandaka i Crne Gore, odakle su isto tako doselili brojni Bonjaci. Prema podacima zadnjeg popisa stanovnitva, koji je obavljen 2002. godine, u Sloveniji ivi 21.542 Bonjaka, 10.467 Muslimana i 8.062 Bosanaca.9 Tih etrdesetak hiljada stanovnika ini dva posto stanovnitva Republike Slovenije. Ta tro5 6 7 Kos, 1998: 259 Dolenc u Medveek i Komac, 2004: 66. Ocjene broja bosanskohercegovakih izbjeglica u Sloveniji su razliite jer ih mnogo nikad nije bilo registrirano i idu do 70 hiljada. Godine 1993. pri popisu izbjeglica i njihove neobavezne registracije kod Crvenog krsta, bilo ih je blizu 31 hiljadu. Krajem juna 1995., kad je bio prvi put objavljen statistiki podatak o broju stanovnitva po promijenjenoj definiciji, izbjeglica je bilo 21.458, a njihov broj se u narednoj godini vie nego prepolovio. Kod uvaavanja Zakona o privremenom utoitu sredinom 1997. godine, u Sloveniji ih je bilo jo 7 200; neto manje od polovine ih je ivjelo u 15 izbjeglikih centara (Poroevalec DZ RS t. 38, 1998: 49) (Dolenc u Komac i Medveek, 2004: 80-81). Tu moramo naglasiti da je veina bh. izbjeglica u Sloveniji, nakon kraeg ili neto dueg perioda zaustavljanja u Sloveniji, odlazila dalje u zemlje zapadne Evrope i prekomorske drave. Poslije rata se veliki broj tih ljudi, naroito starije stanovnitvo, vratio u Bosnu i Hercegovinu. Dio te izbjeglike populacije je ostao u Sloveniji i uredio svoj trajni status i takvih je bilo, vjerovatno, nekoliko hiljada. U svakom sluaju je udio bivih izbjeglica u cjelokupnoj bonjakoj populaciji u Sloveniji mnogo manji od udjela onih koji su se doselili jo u vrijeme zajednike Jugoslavije, prije svega u sedamdesetim godinama prolog stoljea, i onih koji su se u Sloveniji rodili. Sa nastupom svjetske ekonomske krize (2008) ovo se doseljavanje drastino smanjilo, ako ne ak i prestalo. Ime Bosanci na popisu nije vailo kao zvanina narodnosna oznaka, jer bosanstvo nije (jo) nigdje priznato kao narodna pripadnost. Bosanci su bili u statistici procesirani u grupi s narodno neopredijeljenima, opredjeljenje Bosanac se obino broji kao regionalno opredjeljenje.
8 9
Godinjak 2009 / 77
27.5.2010 13:39:11
BALTI
imena populacija, koja se na popisu izjanjavala sa ta tri razliita imena, velikim dijelom je srodna, odnosno slina, kako su pokazali drugi demografski pokazatelji zabiljeeni na popisu. U slovenskim istraivakim krugovima postoji tendencija po dosljednom tretiranju rezultata popisa, pa se te tri grupe veinom tretiraju odvojeno, odnosno eventualno se Bonjaci i Muslimani udruuju, a Bosance se tretira kao zasebnu grupu. Ipak, statistiki podaci govore kako su sve te tri grupe, kao to bi se moglo i oekivati, u velikoj mjeri sline, na nekim takama gotovo identine. Te tri grupe stanovnitva su veoma sline po strunoj i obrazovnoj strukturi. Osim toga, to su u veini sluajeva pripadnici islamske vjere iji maternji jezik je veinom bosanski, a drava porijekla veinom Bosna i Hercegovina. U veini sluajeva se tu radi o ljudima koji su na prolim popisima stanovnitva bili poznati kao Muslimani s velikim poetnim slovom, za pripadnike naroda koji je sebi 1993. godine vratio staro narodno ime Bonjaci, odnosno za grupu stanovnitva koju su u Sloveniji u svakodnevnom ivotu najee nazivali jednostavno Bosancima. Ta zabiljeena i oito jo iva troimenost u bonjakoj zajednici ne treba uditi uzmemo li u obzir brojnost i uestalost mijenjanja popisnog imena za Bonjake u proteklim desetljeima. Slovenski demograf Danilo Dolenc, pri obradi slovenskih statistikih podataka u vezi s popisima stanovnitva, primjeuje kako nijedan drugi narod nije imao toliko promjena imena zabiljeenih na popisima kao Bonjaci. U svim poslijeratnim popisima se najvie mijenjalo narodnosno opredjeljenje, odnosno imenovanje muslimanskog stanovnitva. 1948. godine su bili popisani kao neopredijeljeni muslimani (s malim poetnim slovom), na popisu 1953. kao Jugoslaveni-neopredijeljeni, 1961. godine kao Muslimani u smislu etnike pripadnosti i tek 1971. kao narodnost (Petrovi 1987: 23). Muslimani su bili u narodnosno opredijeljeno stanovnitvo uvrteni i na popisima 1981. i 1991. U popisu 2002, muslimansko stanovnitvo se opredjeljivalo na dva naina: 1. kao Muslimani (s velikim poetnim slovom) u smislu etnike pripadnosti, 2. kao Bonjaci u skladu sa ustavom Federacije BiH, Bosanski Muslimani su se na kraju javno i zvanino samoopredijelili za Bonjake na Prvom bonjakom saboru 1993. To ime je godine 1994. uvedeno i u Ustav Federacije BiH (Krinik Buki 1996: 91).10 S obzirom da je ovo pitanje troimenosti bonjakog naroda aktualno i za Bonjake u irem smislu, pogotovo u samoj domovini Bosni i Hercegovini, moda nije naodmet pokazati rezultate slovenskog popisa stanovnitva. U sljedeoj tabeli emo pogledati odabrane demografske karakteristike koje su zabiljeene na popisu, a koje govore o visokom stupnju srodnosti svih triju grupa.11
10 Dolenc u Medveek i Komac, 2004: 44. Preveo autor teksta. 11 Postoci za vjeroispovijed i mjesto roenja uzeti iz Medveek i Komac, 2004: 89-156. Podaci za maternji jezik su preraunati prema podacima sa podatkovnog portala Ureda za statistiku Republike Slovenije (http://www.stat.si/pxweb/Dialog/varval.asp?ma=SLO-58&ti=Prebivalst
78 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:11

Bonjaci (%) Vjeroispovijed islamska katolika pravoslavna nije vjernik, ateist Mjesto roenja BiH Slovenija Jugoslavija Maternji jezik bosanski srpsko-hrvatski hrvatski srpski slovenski 73,8 15,3 2,1 0,6 7,2 52,1 27,6 5,0 1,4 10,9 59,2 24,8 4,5 4,0 6,3 65 32 3 61 34 5 73 26 0,4 92 0,5 1 2 90 0,2 0,1 2 72 4 15 3 Muslimani (%) Bosanci (%)
Pritom se misli na Crnu Goru, Srbiju i Kosovo. Popis je izveden 2002. godine, kad su Crna Gora i Srbija jo inile Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Kao to vidimo, teza o visokom stupnju srodnosti tih triju grupa je odriva. Najvei stupanj preklapanja izmeu svih triju grupa je evidentan kod mjesta roenja (BIH). Tu okvirno vai da su dvije treine pripadnika svih triju grupa doseljenici, a jedna treina se rodila u Sloveniji (potomci doseljenika). Malo manji stupanj preklapanja se iskazuje kod vjerske pripadnosti, gdje su Bosanci u manjoj mjeri navodili islam kao svoju vjeroispovijed i kod maternjeg jezika, gdje su Bonjaci u puno veoj mjeri navodili bosanski jezik kao svoj maternji, dok su Muslimani i Bosanci pored bosanskog jezika esto navodili i srpsko-hrvatski jezik kao svoj maternji.12 Kao zanimljivost moemo navesti, da su prilikom popisa pojedinci unutar bonjakih krugova zabiljeili sluajeve gdje su se lanovi iste porodice, o pitanju narodne pripadnosti, opredjeljivali sa tri razliita imena. Ako bismo pokuali objasniti zato je pri popisima dolo do tolikih razlika u opredjeljivanju pripadnika jednog naroda, prvi odgovor bi, vjerovatno, bio taj da je ta raznolikost jednostavno posljedica jo aktualne raznolikosti imenovanja koja su, inae, u upotrebi za oznaivanje te (manje-vie) iste grupe ljudi. Imenovanje te grupe stanovnitva
vo+po+maternem+jeziku+in+narodni+pripadnosti%2C+Slovenija%2C+popis+2002&path=../ Database/Popis2002/Slovenija/Prebivalstvo/Demografske%20zna%E8ilnosti/&lang=2). 12 Srpsko-hrvatski je bilo prijanje zajedniko ime za jezik koji danas poznajemo u etiri varijante, pod etiri razliita imena (bosanski, crnogorski, hrvatski, srpski).
Godinjak 2009 / 79
27.5.2010 13:39:11
BALTI
je, kao to smo ve pokazali, na popisima esto mijenjano. Isto tako je kod ovog pitanja neizostavno uvaiti znaaj islama u procesu zaokruivanja bonjakog narodnog identiteta, odakle mnogi jo preferiraju nastavak jednaenja izmeu svog linog vjerskog i etnikog identiteta. Pored svega toga, treba dodati i to da je u slovenskoj okolini u svakodnevnom ivotu oznaka Bosanac bila i velikim dijelom jo jeste oznaka koja se najee upotrebljava ne samo za Bonjake, ve za doseljenike iz svih drugih republika bive Jugoslavije. Moemo zamisliti da je na odabir popisnog imena narodne pripadnosti kod pojedinaca u velikoj mjeri utjecala emotivna vezanost za jedno od tri imena ili na jednu od tri komponente bonjakog identiteta, vjersku, narodnu i, recimo, domovinsku, od kojih je svaka poznata pod jednim od spomenuta tri imena. Neko, ko se inae vie poistovjeuje s vjerom moda je kod pitanja narodne pripadnosti naglaavao svoju vjersku pripadnost pa se stoga izjasnio kao Musliman. Za Muslimane se, vjerovatno, mnogo ljudi opredjeljivalo i zbog toga to su navikli na taj naziv, nezavisno od svoje line vjerske prakse. Ime Muslimani je bilo, na zadnja tri popisa, slubeno ime za narod, to znai da je bilo u upotrebi na tri prola popisa. U ta tri desetljea to ime se moglo vrlo dobro utisnuti u svijest ljudi. Neki su se, vjerovatno, u tolikoj mjeri poistovjetili s narodnim imenom Muslimani, da danas moda i svjesno odbijaju novo/staro ime Bonjaci. Neko ko se vie poistovjeuje s Bosnom kao domovinom, kod pitanja narodne pripadnosti je, vjerovatno, naglaavao taj svoj bosanski identitet. To poistovjeivanje moda nije bilo iskljuivo vezano za samu zemlju kao zemlju, ve i za cjelokupno bosanskohercegovako kulturno arenilo u kom taj Bosanac ili Bosanka po opredjeljenju vidi svoju matinu kulturu i kulturnu batinu. Takva identifikacija nadmauje etnike i vjerske granice, mada je na popisu zavedena u rubrici narodne pripadnosti. Za Bosance su se moda izjasnili i oni pripadnici druge generacije doseljenika, koji s Bosnom i Hercegovinom moda i nisu imali veeg kontakta, no su svoje bosanstvo razvili iz iskustva ivljenja u slovenskoj okolini. Ta okolina je, kao to rekosmo, izmeu sva tri imena najvie koristila oznaku Bosanac. Za Bonjake su se, vjerovatno, najvie opredjeljivali oni koji su u proteklim godinama bili vie u kontaktu s aktualnim dogaanjima u Bosni i Hercegovini i sa sredinjim bosanskohercegovakim medijima, posebno sarajevskim. Potonji su od 1993. godine poeli sve dosljednije upotrebljavati ime Bonjaci. Na taj nain su to ime ubrzo stabilizirali u javnom govoru, s vremenom i meu obinim ljudima. Time je to ime dobilo svoj legitimitet. Za Bonjake su se, moda, u veoj mjeri opredjeljivali i oni koji su bili u periodu prije popisa na ovaj ili onaj nain u redovnom kontaktu s organiziranim dijelom bonjake zajednice u Sloveniji. Prije svega, tu mislimo na Bonjaki kulturni savez, koji od 2000. godine izdaje asopis znakovitog imena Bonjak.13
13 Tu moemo napomenuti i to da je neformalna grupa mladih Bonjaka i Bonjakinja, okupljena oko bonjakog internet portala Slotekbir, koji se tad stvarao i koji je kasnije djelovao pod po
80 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:12

Inae, Bonjaki kulturni savez Slovenije je 2002. godine statistikom uredu pismeno predloio eksplicitno spominjanje kolektivnog narodnosnog imena Bonjaci na popisnom formularu, da bi se tako izbjegla konfuzija koja se mogla naslutiti. Ta inicijativa je bila posebice logina s obzirom na rat u Bosni i Hercegovini 1992.1995. i promjene samog imena naroda. No, Ured RS za statistiku te inicijative nije prihvatio. Na popisnim formularima su, prema odluci Ureda za statistiku, bile posebice navedene samo rubrike pripadanja slovenskom narodu, te talijanskoj i maarskoj narodnosti. Zbog toga je kod popisa meu slovenskim Muslimanima/ Bonjacima bila pomutnja, koja se jasno reflektirala u popisnim rezultatima.14 Ono to moemo rei da vai, odnosno ono to su predstavnici organiziranog dijela bonjake zajednice nakon objavljenih rezultata popisa prihvatili kao dokazano i realno, jeste da u Sloveniji (bar) dva posto stanovnitva ine Bonjaci. No, u vremenu nakon zadnjeg popisa stanovnitva, Slovenija je doivjela period brzog ekonomskog razvoja. Najvie je investirano u gradnju prometne, stambene i druge infrastrukture. Zbog te konjunkture u Sloveniji u posljednjih nekoliko godina, prije aktualne ekonomske krize, rasle su i potrebe za radnom snagom na podruju graevinarstva. Ba kao i u prolim desetljeima, Slovenija se u potranji za radnom snagom ponovo najvie oslonila na Bosnu i Hercegovinu, kao izvor kvalitetne i jeftine radne snage. Podaci s poetka 2009. godine su govorili o priblino 90.000 stranih radnika u Sloveniji i od toga ih je otprilike pola dolazilo iz Bosne i Hercegovine. Taj bh. udio stranih radnika veinskim dijelom opet ine Bonjaci, jer su te nove migracije Bosanaca i Hercegovaca u Sloveniju bile najmasovnije upravo iz krajeva gdje Bonjaci ine veinsko stanovnitvo (okolica Tuzle u sjeveroistonoj Bosni i Cazinska krajina). S ovim podacima, broj Bonjaka koji trenutano (2010.) ive i rade u Sloveniji, moemo poveati za jo nekoliko desetaka hiljada. Cjelokupni broj tako moemo s velikom vjerovatnoom zaokruiti na otprilike 70.000 osoba. To bi znailo da Bonjaci predstavljaju tri i pol posto cjelokupne populacije Slovenije. Ako je ta procjena tana, onda moemo rei da su Bonjaci u Sloveniji trenutno najbrojnija etnika zajednica, odmah nakon Slovenaca. No, pritom je vano napomenuti da ovi zadnji doseljenici ovdje veinom jo nemaju ureen stalni status. Usljed ekonomske krize se odreen dio tih ljudi ve vratio u BiH. Ako, dakle, govorimo o brojnosti Bonjaka dravljana Republike Slovenije, odnosno o Bonjacima za koje se moe s pravom oekivati da e ostati ovdje na dui rok, onda vae prije navedene procjene o postotku u cjelokupnom stanovnitvu Slovenije. U svakom sluaju bi naredni popis stanovnitva trebao pokazati koliko su nae procjene tane. Za oekivati je da e na brojnost Bonjaka koje e zabiljeiti novi
kroviteljstvom Bonjakog kulturnog saveza, u vrijeme popisa 2002. godine u saradnji sa BKSS-om izvela informativnu akciju s lecima koje je dijelila unutar bonjake zajednice. Putem tih letaka ljudi su meu ostalim pozvani da se na popisu stanovnitva u narodnosnom smislu opredijele kao Bonjaci. 14 Vera Krinik Buki, 2008: 139. Preveo autor.
Godinjak 2009 / 81
27.5.2010 13:39:12
BALTI
popis stanovnitva u pozitivnom smislu utjecati novo doseljavanje i prirodni prirataj u proteklih deset godina, a u negativnom smislu asimilacija i odroivanje od bonjakog identiteta. Profil bonjake zajednice Iza svih ovih postotaka, koje smo predstavili, krije se pola stoljea dug period bonjakog doseljavanja u Sloveniju. U veini sluajeva, kao to ve rekosmo, to je bila ekonomska migracija. Meu doseljenim Bonjacima je, dodue, bilo i takvih koji su u Sloveniju doli zbog studija i kasnije su se tu i zaposlili u svojoj struci, no, generalno gledajui, Bonjaci su u Sloveniju dolazili uglavnom kao nie kvalificirana radna snaga koja je zauzimala radna mjesta u tekoj industriji i graevini. Veinom su dolazili u slovenske industrijske centre, s najveom koncentracijom u Ljubljani, na Jesenicama, u Velenju i na slovenskoj obali. U veini je to bila nisko obrazovana populacija, to potvruju i rezultati prije spomenutog popisa stanovnitva. Sljedea tabela prikazuje profesijsku strukturu bonjake populacije.15 U svrhu poreenja, tu je i profesijska struktura veinske slovenske populacije.
Profesija Zakonodavci, visoki inovnici, menad. Strunjaci Tehniari i drugi struni saradnici inovnici Uslune djelatnosti, prodavai Seljaci, ribolovci, umari Obueni za neindust. nain rada Upravljai maina, indust. radnici Obueni za jednostavne poslove Vojska nepoznato Bonjaci (%) 1 1 5 3 7 1 21 22 25 0,3 14 Muslimani (%) 1 0,4 3 3 7 1 22 22 28 0,4 13 Bosanci (%) 1 1 4 2 7 1 20 20 27 0,3 17 Slovenci (%) 4 12 17 11 12 4 12 15 7 1 5
Vidimo da je struna struktura slovenske populacije puno bolje rasporeena izmeu visoke, srednje i nie kvalificiranih profesija, dok je struna struktura Bonjaka, Muslimana i Bosanaca puno vie koncentrirana u strukama za koje su karakteristine nie stope obrazovanja. Ovdje je zanimljivo da kod profesijske
15 Postoci za profesijsku strukturu uzeti iz Medveek i Komac, 2004: 89-156.
82 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:12

strukture svih triju ciljnih grupa praktino nema veih odstupanja u raspodijeljenosti prema moguim kategorijama. Nii prosjek u dostignutoj razini obrazovanja se kod Bonjaka u jednom dijelu prenio i na mlau generaciju. To je u odreenoj mjeri i razumljivo, jer statistike generalno pokazuju da se djeca slabo obrazovanih roditelja rjee upisuju na fakultete nego djeca iz bolje obrazovanih porodica. Iako su potomci bonjakih doseljenika napravili velik korak u dostignutoj razini obrazovanja u odnosu na svoje roditelje, u usporedbi sa svojim slovenskim vrnjacima, gledano u prosjeku, oni zaostaju. Dio tog zaostatka moe se pripisati relativnoj mladosti te populacije koja je velikim dijelom jo ukljuena u proces obrazovanja i koja e svoju konanu stopu obrazovanja dostii tek u dolazeim godinama.16 Ipak, statistike pokazuju da su djeca doseljenika u Sloveniji pri izboru srednje kole sklonija upisivanju u strune kole negoli u gimnazije.17 To, moda, ukazuje na to da djeca doseljenika ve u startu imaju manji interes za budue studiranje. Za odgovor na pitanje koliko je za to kriv pojedinac, odnosno njegova porodica, a koliko drutvo, trebalo bi obaviti posebna istraivanja. Organiziranost zajednice Organiziranost bonjake zajednice u Sloveniji moemo podijeliti na podruje politike, vjere i kulture. O organiziranosti na politikom podruju imamo najmanje za rei pa emo stoga poeti s te strane. U Sloveniji djeluje Stranka demokratske akcije Slovenije, koja je nastala gotovo istovremeno kad i SDA Bosne i Hercegovine, no sa slovenskim osamostaljenjem i s posljedinim novim prilikama, SDA Slovenije se oblikovala u samostalnu slovensku stranku, koja u svom lanstvu okuplja veinom bonjaku populaciju i na svoje izborne liste, isto tako, veinom uvrtava Bonjake i Bonjakinje. Stranka tradicionalno biljei relativno dobre rezultate na lokalnim izborima u opini Jesenice, u kojoj Bonjaci ine oko jedne petine stanovnitva. U Jesenicama SDAS ve godinama uspijeva dobiti jedno ili dva mjesta u Opinskom vijeu. Stranka je aktivna i u drugim dijelovima Slovenije, no, oito, uslovi za njen proboj nigdje drugdje nisu toliko povoljni kao u Jesenicama. Na dravnom nivou, pak, Stranka nema gotovo nikakvih izgleda za uspjeh, poto je izborni prag od etiri procenta isuvie visok ne samo za broj simpatizera stranke SDAS, ve i za cjelokupnu bonjaku zajednicu. ak i kad bi potonja bila u stanju u punom broju izai na izbore i uniformno glasati za SDAS, to jo ne bi donijelo dovoljno glasova za ulazak u Parlament. Gledano generalno, izuzev Jesenica, moe se rei da je SDAS stranka na marginama slovenske politike arene.
16 Mojca Medveek, 2007: 55., Kdo so potomci priseljencev z obmoja nekdanje Jugoslavije?, Razprave in gradivo, Ljubljana, 2007, t. 53-54. 17 pela Razpotnik, Preseki odvenosti, 2004, str. 139. Podaci su reprezentativni za Ljubljanu i okolinu.
Godinjak 2009 / 83
27.5.2010 13:39:12
BALTI
Mimo SDAS Bonjaci i Bonjakinje na lokalnom nivou ulaze u opinska vijea i na listama drugih politikih stranaka (lijeve politike opcije). Na zadnjim opinskim izborima su na listi Liberalno demokratske stranke doli po jedan zastupnik i zastupnica iz bonjakih redova u opinskim vijeima Vrhnike (gradia pored Ljubljane) i Tria (gradia nedaleko od Jesenica). No, u tim sluajevima ne moemo govoriti o predstavnicima bonjake zajednice, jer su ti izabranici odgovorni iroj glasakoj bazi negoli samo lokalnoj bonjakoj zajednici. Na dravnim izborima, pak, zasad jo nijedan kandidat bonjakog imena i prezimena nije uspio ui u Parlament. Na listama kandidata tokom izbora se bonjaka imena i prezimena redovito susreu, ali veinom na dnu tih lista i veinom na listama stranaka, koje nemaju veeg izgleda za uspjeh. to se tie organiziranosti na vjerskom planu, vrijedi istai da se poeci Islamske zajednice u Sloveniji veu za ezdesete godine prolog stoljea. Prvi odbor Islamske zajednice osnovan je u Ljubljani 1967.18 Od svojih poetaka do danas je Islamska zajednica u Sloveniji veinski bonjakog karaktera. Na popisu stanovnitva 2002. je u Sloveniji zabiljeeno 47.500 vjernika islamske vjere. Otprilike etiri petine ih ine muslimani Bonjaci. U samom lanstvu Islamske zajednice je taj udio Bonjaka moda jo i vei. Islamska zajednica u Sloveniji je organizacijski povezana s Islamskom zajednicom BiH i praktino svi imami zaposleni u Islamskoj zajednici u Sloveniji dolaze iz Bosne i Hercegovine. Kad govorimo o okupljanju bonjake populacije, Islamska zajednica po brojnosti lanstva predstavlja najveu organizaciju (veinsko) bonjakog karaktera u Republici Sloveniji. Islamska zajednica u Sloveniji sa svih svojih 15 demata u svom lanstvu biljei vie hiljada bonjakih porodica. Taj broj daleko prevazilazi broj lanova u bonjakim kulturnim udruenjima i drugim organizacijama. Razlog zato je to tako, vjerovatno, nije teko odgonetnuti. Pojednostavljeno i malo slikovito reeno, u svakom bonjakom selu iz kojeg su se ljudi doselili u Sloveniju postojala je damija, dok je u malo kojem od tih sela postojalo i kulturno-umjetniko drutvo. Sam historijat, priroda i svrha jedne i druge organiziranosti kod Bonjaka su razliiti, pa je, stoga, razumljivo zato interes za ulanjivanje u kulturna udruenja ne dostie interes za ulanjivanje u Islamsku zajednicu. Organiziranost na kulturnom planu Kod organiziranosti na kulturnom planu emo se zadrati malo due. Njegovanje, uvanje i predstavljanje bonjake kulture i bosanskog jezika unutar bonjake zajednice u Sloveniji je potreba, koje je ovdanja bonjaka zajednica prvi put postala svjesna tek prilikom osamostaljenja Republike Slovenije i malo kasnijeg osamostaljenja Bosne i Hercegovine. Veina tih klubova i udruenja,
18 Pai, 2002: 104.
84 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:12

koja su se osnivala u prvoj polovini devedesetih godina, nije bila striktno kulturnog karaktera. Obino su to bila humanitarna udruenja, to je odgovaralo potrebama onog vremena (rat u Bosni i Hercegovini). Kulturne, obrazovne, lobistike i sportske aktivnosti su esto bile tek dopuna humanitarnom djelovanju. Kako se rat zavrio, jaala je uloga kulturnih aktivnosti u mnogim bh. udruenjima, no i ostali vidovi djelovanja su i dalje prisutni, sve u skladu sa eljama lanstva, odnosno ciljne publike i u skladu s tekuim prioritetima. U Sloveniji postoji ve spomenuti Bonjaki kulturni savez Slovenije, koji je krovna organizacija bonjakih kulturnih udruenja. Od desetak ovdanjih udruenja s bonjakim ili bh. predznakom, Bonjaki kulturni savez Slovenije (BKSS) trenutno okuplja (samo) tri. Vjerovatno postoji vie razloga zato BKSS ne okuplja veinu udruenja. BKSS je sve ovo vrijeme radio iskljuivo na volonterskoj bazi pa je samim tim i razumljivo zato su i rezultati uglavnom volonterski. BKSS je osnovan 1996. godine, i to u vremenu kojem je ubrzo uslijedio period u kojem su se mnoga bonjaka udruenja iz prve sredine devedesetih udruenja poela polako gasiti. U drugoj polovini 90-ih godina, entuzijazam za rad u udruenjima koji je postojao u ratnom periodu znatno je opao. Time je i BKSS izgubio veliki dio svoje baze. Od pet udruenja osnivaa, tri su se ugasila. Mnoga od spomenutih desetak udruenja, koja danas postoje, osnovana su tek u posljednjih nekoliko godina kao plod samostalne inicijative, neovisno od djelovanja Saveza. Ta udruenja danas BKSS vide vie kao neku samostalnu organizaciju nego kao krovni savez u kojem je i njima mjesto. Drugi razlog je taj to pojedina mlada udruenja i ne osjeaju potrebu za ukljuivanjem u krovni savez. Ona su spremna saraivati sa Savezom gdje se pojavi zajedniki interes, ali nisu spremna na organizacijsko vezivanje za Savez i na rad u njemu. S obzirom na to da su to redom volonterska udruenja, veliki dio manjka motivacije za rad u Savezu lei u nespremnosti aktivista tih udruenja da pored vremena koje ve ulau u rad svog udruenja, uloe jo i dodatne sate u rad Saveza, u rad koji i ne mora biti neposredno vezan za njihovo konkretno udruenje. Inae, BKSS danas ine: Drutvo bosanskohercegovakog i slovenskog prijateljstva Ljiljan iz Ljubljane, Zaviajno drutvo Plava i Gusinja Izvor iz Kranja i Kulturno-sportsko drutvo Bonjaka Biser iz Jesenica. Svako od udruenja okuplja po stotinjak lanova, koji redovno plaaju lanarinu. Pored lanova, svako drutvo ima jo vei broj simpatizera. Mimo BKSS-a postoji jo nekoliko drugih drutava, koja okupljaju veinom bonjaku populaciju. To su: KUD Sandak iz Ljubljane i okolice, drutvo DEM iz Kranja, drutvo Dijamant iz Kopra, Omladinsko kulturno drutvo Bonjaka iz Velenja, Drutvo bosansko-hercegovakih studenata BH4 iz Ljubljane i drutvo Sevdah iz Novog Mesta. Za ova udruenja moemo rei da su aktivna, neka vie, a neka manje, no u svakom sluaju djeluju. Postoji tu potom jo nekolicina registriranih udruenja koja vie nisu aktivna ili ak nikad nisu ni bila aktivna, ali se jesu osnovala i registrirala.
Godinjak 2009 / 85
27.5.2010 13:39:13
BALTI
Osim ovih kulturnih udruenja, postoji i nekoliko udruenja koja se bave (i) kulturom, no koja su organizacijski kao i sadrajno vezana za Islamsku zajednicu u Sloveniji. Tu kao posebno aktivna udruenja vrijedi izdvojiti Udruenje ena Zemzem iz Ljubljane, Udruenje ena Kevser iz Maribora i Udruenje ena Nur iz Jesenica. Pod okriljem Islamske zajednice djeluje i Kulturno-obrazovni zavod Averroes, koji ima ambicije da preraste u nauno-istraivaki institut. Osim udruenja i Islamske zajednice, moemo spomenuti i organizacije koje ne okupljaju bonjaku ili bh. populaciju u smislu lanstva, ali u toj populaciji esto vide svoju ciljnu publiku, odnosno dogaaji u njihovoj organizaciji znaju biti od posebnog interesa za bonjaku i bh. zajednicu. Pritom nisu nuno u pitanju kulturni dogaaji. Tu vrijedi izdvojiti Meunarodni institut za bliskoistone i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, koji redovito organizira okrugle stolove i javne debate o temama drutvenih i politikih zbivanja na Balkanu i u Bosni i Hercegovini. Pored Ifimesa, tu imamo i Zavod Krog (Krug), organizaciju koja je aktivna na humanitarnom i obrazovnom planu, a svojim projektima se primarno fokusira na Bosnu i Hercegovinu. Sline prirode je i organizacija po imenu Center za medcivilizacijski dijalog (Centar za meucivilizacijski dijalog), koja promovira dijalog izmeu islamskog i zapadnog svijeta. Zatim su tu jo i humanitarne organizacije Up (nada) i Merhamet. Na kulturnom planu moemo spomenuti jo i projekt Rajvosa, koji kontinuirano ivi u okviru Udruenja B51 iz Ljubljane (to Udruenje brine za dobro poznati pozorini festival Exponto). Projekt Rajvosa brine o informiranju ire populacije o mnogim kulturnim dogaajima koji se deavaju u Sloveniji, a imaju veze s Bosnom i Hercegovinom. Tu je, prije svega, u pitanju kulturna ponuda koja se javlja mimo kulturnih udruenja bonjake i bh. populacije i nastaje pod okriljem slovenskih kulturnih organizacija. Inae za Sloveniju, za razliku od nekih drugih zemalja bonjakog iseljenitva, karakteristino je upravo to da veliki dio kulturne ponude s bh. predznakom nastaje mimo udruenja bonjake ili bh. zajednice. Ta dodatna ponuda bh. kulture je rezultat geografske i kulturne blizine dviju zemalja. Ona je plod kulturnih veza koje potjeu jo iz vremena Jugoslavije, zatim novonastalih kulturnih veza izmeu slovenskih i bh. kulturnih radnika, te kulturnog djelovanja na komercijalnoj osnovi za iru ciljnu publiku. Rad kulturnih udruenja U Sloveniji vrijedi princip da drava pomae rad kulturnih udruenja doseljenikih zajednica samo putem projekata, a i to u nedostatnoj mjeri. Za finansiranje redovnih aktivnosti, odnosno osnovnih djelatnosti kulturnih drutava, dravne podrke praktino nema, jer se ve u startu podrazumijeva da su ta udruenja volonterska. To na terenu znai da e drava podrati jedan istaknuti kulturni dogaaj jednog kulturnog udruenja, koji obino traje jedan dan, a za sve ostale dane svog djelovanja udruenje se mora osloniti samo na sebe. Samo na sebe se
86 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:13

udruenje mora osloniti i o pitanju pronalaska i odravanja svojih prostorija te finansiranja vlastitih redovnih aktivnosti. Pri Ministarstvu za kulturu RS postoji poseban odjel, koji se bavi useljenikim zajednicama. To Ministarstvo svake godine objavljuje raspis putem kojeg nudi mogunost sufinansiranja kulturnih projekata. Obim sredstava koja se dijele na tom raspisu je ve dui niz godina blizu 200.000,00 eura. Druga adresa na koju se udruenja obraaju svojim projektima jeste Javni fond za kulturne djelatnosti, koji za useljenike zajednice obino rezervira gotovo 40.000,00 eura. Od 2010. godine ova dva fonda su udruena, tako da sada sve finansiranje kulturnih projekata doseljenikih zajednica ide putem Javnog fonda za kulturne djelatnosti. Treba napomenuti da za tih 240.000,00 eura konkurira ezdesetak kulturnih udruenja bonjake, srpske, hrvatske, crnogorske, albanske, makedonske i drugih zajednica. Sve te zajednice skupa broje priblino 200.000 stanovnika, pa se na osnovu te informacije moe oblikovati dojam o visini dravne podrke kulturnom ivotu tih zajednica. Osim finansiranja na dravnom nivou, tu je i lokalni nivo, koji nudi odreenu podrku radu udruenja, pri emu vai da bonjaka udruenja koja su locirana u manjim opinama lake dolaze do sredstava iz opinskih budeta nego udruenja iz veih opina. Iz svih tih izvora zajedno, bonjaka udruenja (prema nekoj naoj paualnoj procjeni) godinje uspiju obezbijediti pedesetak hiljada eura. Kad je u pitanju finansiranje kulturnih djelatnosti iz fondova budeta Evropske unije, tu su se stvari otvorile i pokrenule u 2008. godini. Pritom moemo rei kako je bonjaka zajednica u Sloveniji, u poreenju s drugim doseljenikim zajednicama, zasad napravila najkonkretnije korake. Tako su, naprimjer, u 2008. godini na konkursu Ministarstva za kulturu RS i Evropskog socijalnog fonda Bonjaki kulturni savez Slovenije i Zavod Averroes, koji je proizaao iz okrilja Islamske zajednice u Republici Sloveniji, uspjeli pridobiti sredstva za dva kulturno-obrazovna projekta u ukupnoj vrijednosti 140.000,00 eura. U godini 2009. su isti akteri, te uz njih jo i Drutvo bosanskohercegovakog i slovenskog prijateljstva Ljiljan te Zaviajno drutvo Gusinja i Plava Izvor Slovenija dobili sredstva za etiri kulturno-obrazovna projekta u ukupnoj vrijednosti 290.000,00 eura. Ta etiri projekta se trebaju izvesti u periodu od septembra 2009. do oktobra 2010. godine. Ovi evropski projekti, koji se ostvaruju posredstvom i uz pomo Ministarstva za kulturu RS, znae velik kvalitativni pomak, kad je u pitanju odnos slovenskih vlasti spram useljenikih manjinskih zajednica. Konkretno, bonjaka kulturna udruenja su s ovim projektima dobila svoje prvo zaposleno osoblje. No, osnovna znaajka rada bonjakih kulturnih udruenja i dalje ostaje dobrovoljni rad. U tom volonterskom kontekstu je u organizacijskom smislu, naalost, est sluaj da se udruenja veu za samo dvoje-troje ljudi koji vuku kompletno udruenje praktino godinama. Broj onih koji su na raun svog slobodnog vremena, a esto i na raun svojih finansijskih i drugih sredstava, spremni voditi udruenja, pisati i voditi projekte, organizirati kulturne dogaaje itd., poprilino
Godinjak 2009 / 87
27.5.2010 13:39:13
BALTI
je ogranien. Inae je najea i najpopularnija aktivnost u bonjakim kulturnim udruenjima folklor. to se tie infrastrukture, veina bonjakih udruenja u Sloveniji ima prostorije koje koristi za svoje aktivnosti. Kod nekih udruenja se pritom radi o prostorijama koje im neka druga javna institucija ustupa na koritenje za konkretne aktivnosti u unaprijed dogovorene sate, dok ostala udruenja imaju prostorije unajmljene na svoje ime i mogu ih koristiti u svakom trenutku. Pitanje prostorija meu bonjakim kulturnim udruenjima najbolje je rijeeno u Jesenicama, gdje kulturno drutvo Biser ima u trajnom najmu lijepo ureene prostore, s relativno velikom sredinjom dvoranom, garderobama, kancelarijom, kuhinjom i sanitarijama. Takvo stanje je rezultat velikog angamana aktivista drutva Biser, sponzora iz redova lokalnih bonjakih poduzetnika i susretljivosti Opine Jesenice, koja je drutvu Biser dala u upotrebu prizemni dio jednog od svojih objekata. Te prostorije su prilikom dodjele bile dotrajale i u veoma loem stanju, no drutvo Biser ih je renoviralo i uredilo prema svojim potrebama, a sva uloena sredstva se drutvu broje kao unaprijed plaena kirija. Druga kulturna udruenja su o pitanju prostorija u osjetljivo loijoj poziciji od drutva Biser iz Jesenica. to se tie medijskog djelovanja, vai istai da u Sloveniji izlazi nekoliko listova na bosanskom jeziku, Bonjaki kulturni savez izdaje asopis Bonjak, drutvo Sandak izdaje asopis Glas Sandaka, a drutvo Izvor asopis Izvor. Svi ti asopisi izlaze u frekvenciji od tri do etiri broja godinje. Veina udruenja ima svoju internet-stranicu, no neke od tih stranica su tek u svojoj inicijalnoj fazi i na nekima od njih se primarno koristi slovenski jezik jednostavno zbog nedovoljno dobrog vladanja standardnim bosanskim jezikom u pisanoj formi. to se tie radijskih emisija, na podruju Ljubljane, na radiju tudent, svakih etrnaest dana se emitira emisija na bosanskom jeziku naziva Podalpski selam. Na podruju Maribora se na mariborskom radiju tudent emitira emisija na bosanskom jeziku Prokleta Avlija. Svi ovi projekti su u osnovi volonterskog tipa, no u veini sluajeva imaju odreenu finansijsku podrku Ministarstva za kulturu Republike Slovenije. Integracija bonjake zajednice Kad govorimo generalno o integraciji bonjakih doseljenika u slovensko drutvo, moramo izdvojiti odreene olakavajue okolnosti koje vode ka lakem ukljuivanju Bonjaka u slovenske drutvene tokove. Naravno, te okolnosti vae za olakavajue, ako na slovensko iskustvo s doseljavanjem gledamo u irem kontekstu bonjakog iseljenitva, dakle ako Sloveniju poredimo s drugim zemljama prihvata. U usporedbi s drugim dravama Evropske unije, Slovenija je sa svojim doseljenicima, meu njima i Bonjacima, u mnogo ugodnijoj poetnoj poziciji. Gledano u irem evropskom kontekstu, moemo rei da je kulturni jaz izmeu Slovenaca i Bonjaka relativno mali.
88 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:13

Bonjaci sa Slovencima dijele ve due od stoljea iskustvo ivljenja u istoj dravi. Od 1878. godine do slovenskog osamostaljenja, Bonjaci i Slovenci su sve vrijeme ivjeli unutar istih dravnih granica. Najprije u Austro-Ugarskoj, zatim u Kraljevini Jugoslaviji, a poslije Drugog svjetskog rata i u socijalistikoj Jugoslaviji. To dugotrajno iskustvo iste dravne pripadnosti donijelo je sobom i relativno visok stupanj meusobnog poznavanja. Tu je zatim i jezika srodnost, koja proizlazi iz zajednikih slavenskih korijena, kako slovenskog tako i bosanskog jezika. Jezik moda jo ponajvie olakava ukljuivanje Bonjaka u slovensko drutvo, jer prosjean Bonjak ili Bonjakinja, ak i kad nikad ne naui teno govoriti slovenski, sa samim razumijevanjem slovenskog jezika, ve nakon kraeg boravka u Sloveniji, nema veih problema. Kao okolnost koja ide u korist lakoj integraciji, nije zanemariva ni visoka rasna slinost Slovenaca i Bonjaka. Iskustva drugih evropskih drava, koje su rasno raznolikije, ukazuju na to da drugaija boja koe moe, zbog jo prisutnog prikrivenog ili otvorenog rasizma, znatno doprinositi stvaranju podjela unutar drutva. Sve ove okolnosti, u konanici, znae da se prosjean Bonjak u Sloveniji moe puno lake ukljuiti u drutvene tokove, nego, recimo, Turin u Njemakoj, Pakistanac u Velikoj Britaniji, Alirac u Francuskoj itd. Vjerovatno mu je i puno lake nego bonjakom zemljaku u zapadnim evropskim zemljama. Bonjaci u Sloveniji, koji ve due vremena ive tu, imaju veinom ureeno dravljanstvo. Njima kao dravljanima republike Slovenije jasno pripadaju sva dravljanska prava. Najvei broj Bonjaka sebi je dravljanstvo uredio 1992. Zakonom o dravljanstvu iz 1991. godine. Oni koji zbog razliitih osobnih razloga nisu eljeli ili nisu mogli urediti dravljanstvo po tom zakonu, sebi su uredili status stranca. Oni kojima ni to nije polo za rukom, svoju situaciju su rijeili pridobivanjem statusa privremene izbjeglice ili su, pak, zavrili meu takozvanim izbrisanima. Situacija u kojoj se ubrzo nakon osamostaljivanja nala ova izbrisana grupa stanovnitva Slovenije, meu kojom ima i poprilian broj Bonjaka, baca veliku sjenu na inae relativno efikasno i brzo rjeenje statusa za veinu doseljenika iz drugih republika bive Jugoslavije.19 Ipak, generalno gledano, moemo rei da su o pitanju ureenja statusa na linom nivou, Bonjaci u Sloveniji relativno dobro integrirani. To vai za Bonjake koji ovdje ive ve due vremena. Kao to rekosmo, u zadnjim godinama se doselio dodatan broj Bonjaka u Sloveniju, prvenstveno zbog potreba slovenskog graevinarstva. O pitanju mogunosti ureenja trajnog statusa u Sloveniji, iskustva tih ljudi ukazuju na dugotrajnost
19 Izraz izbrisani odnosi se na grupu stanovnika Slovenije koji su prije osamostaljenja ove drave ovdje imali ureeno stalno prebivalite, a kasnije, iz razliitih razloga nisu uspjeli urediti sebi slovensko dravljanstvo ili status stranca. Slovenska birokracija je sve one dravljane drugih republika bive Jugoslavije, koji si nisu uredili novi status, krajem 1992. jednostavno izbrisala iz evidencije osoba sa stalnim boravitem u Sloveniji. Svi ovi ljudi su nakon toga u Sloveniji de iure i de facto ivjeli ilegalno, praktino bez graanskih prava. Prema zadnjim podacima slovenske vlade, bilo je izbrisano 26.000 ljudi.
Godinjak 2009 / 89
27.5.2010 13:39:13
BALTI
i kompliciranost potrebnih procedura. Tu ne mislimo nuno na dravljanstvo, nego generalno na status koji bi u zadovoljavajuoj mjeri pojedincu omoguavao traenje posla, rjeavanje stambenog pitanja, koritenje radnikih prava itd. Zbog neadekvatne dravne politike o pitanju tretiranja radnika stranaca, ponekad, naalost, iskustva naih radnika u Sloveniji znaju liiti na novodobno ropstvo. No, ako izuzmemo iskustva radnika vizaa, u bonjakim krugovima generalno vai ocjena da su Bonjaci, iako zauzimaju slabije plaena radna mjesta, sveukupno gledano, dobro ukljueni u trite radne snage u Sloveniji. Veina ih je zaposlena, a brojni Bonjaci su aktivni u malom, djelomino i u srednjem poduzetnitvu. Meutim, u usporedbi sa slovenskim prosjekom, Bonjaci o pitanju zaposlenosti stoje neto loije od veinskih Slovenaca. Podaci iz popisa stanovnitva iz 2002. godine ukazuju na nejednak poloaj bonjake zajednice. Ti podaci su u vezi s izjanjavanjem samog stanovnitva Slovenije, a ukazuju na to da je stopa nezaposlenosti meu Bonjacima, a i meu drugim useljenikim zajednicama u Sloveniji, via u usporedbi sa stopom nezaposlenosti cjelokupnog stanovnitva.
NEZAPOSLENOST NA OSNOVU PODATAKA IZ POPISA 2002*
Narodna pripadnost Albanci Bonjaci Crnogorci Hrvati Makedonci Muslimani Srbi Slovenci Svi (rep. prosjek) *
Stopa nezaposlenosti (%) 16,7 14,0 13,3 10,0 11,3 15,8 12,7 8,1 8,9
ircelj Milivoja, Verska, jezikovna in narodna sestava prebivalstva Slovenije, popisi 1921-2002, 2003., str. 131.
Ta razlika u stopi nezaposlenosti moe biti posljedica razliitih faktora. To moe biti zbog ve spomenute nie stope obrazovanja, neadekvatne strune strukture, koncentracije tog stanovnitva na ekonomsko manje aktivnim podrujima, a moe biti i posljedica diskriminacije.20 Pojedina socioloka istraivanja pokazuju da, kad se radi o mogunosti napredovanja na drutvenoj ljestvici u slovenskom
20 Beter u Komac i Medveek, 2004 : 564.
90 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:14

drutvu, pripadnici bonjake zajednice iskazuju relativno jak osjeaj nejednakosti svog poloaja.21 Meutim, generalno gledano, opet osvrui se na druge zapadnoevropske zemlje i njihove dominirajue useljenike zajednice, jo moemo rei da su Bonjaci na individualnom nivou u Sloveniji dobro integrirani. Ponajvie se istiu u sportu, naroito nogometu, a ima ih i u kulturi (muzika, literatura, likovna umjetnost,...), u medijima, u ekonomiji (na jednoj od zadnjih lista najbogatijih Slovenaca, meu prvih deset naao se i jedan Bonjak) pa i u akademskim krugovima. Naravno, kao i svugdje meu Bonjacima u svijetu, skroz drugo je pitanje koliko se ti uspjeni ljudi potom ukljuuju i u organizirani rad u korist bonjake zajednice, koliko svojom javnom pojavom ukazuju na probleme svojih sunarodnjaka i koliko se uope identificiraju sa svojom zajednicom. Neki posebno istaknuti angamani poznatih Bonjaka u tom smjeru su zasad poprilino rijetki. Ono na to u vezi sa slovenskom integracijskom politikom, odnosno samom integracijskom praksom, upozoravaju predstavnici organiziranog dijela bonjake zajednice u Sloveniji (prvenstveno tu mislimo na Bonjaki kulturni savez), je pitanje prava bonjake zajednice na kolektivnom nivou. U tim upozorenjima, Bonjaki kulturni savez nije sam, ve je ujedinjen zajedno s kulturnim savezima drugih konstitutivnih naroda bive Jugoslavije u Sloveniji. Radi se o kulturnim savezima Albanaca, Crnogoraca, Hrvata, Makedonaca i Srba. Sve te organizacije ujedinjene u Savez saveza, odnosno Koordinaciju EXYUMAK, upozoravaju na to da je Slovenija, o pitanju potivanja kolektivnih prava doseljenikih zajednica, esto bila veoma suzdrana. Koordinacije EXYUMAK smatra da drava Slovenija mora jo mnogo toga uraditi na podruju kulturne integracije doseljenikih zajednica.22 Kulturne organizacije Bonjaka i drugih doseljenikih zajednica oekuju vie razumijevanja i eljele bi vidjeti aktivniju ulogu drave na sljedea etiri podruja: djelotvorno i sistematino rjeenje mogunosti uenja maternjeg jezika za mlae generacije doseljenikih zajednica u sklopu odabirnih predmeta u osnovnim i srednjim kolama, tamo gdje postoji interes za takvu vrstu nastave; prisutnost tih zajednica u slovenskim javnim medijima, naprimjer, u obliku redovne televizijske ili radijske emisije koja bi pokrivala kulturne dogaaje koje izvode kulturna drutva doseljenikih zajednica i koja bi tekla na maternjim jezicima tih zajednica; razraenije, cjelovito, dugorono usmjereno i prvenstveno izdatnije rjeenje dravne finansijske podrke djelovanju kulturnih drutava doseljeni21 Beter u Komac i Medveek, 2004 : 583. 22 Vie o koordinaciji EXYUMAK i njenom djelovanju moete proitati na internet-stranici www.exyumak.si.
Godinjak 2009 / 91
27.5.2010 13:39:14
BALTI
kih zajednica, koja nee biti orijentirana samo na pojedine projekte, ve e omoguavati pokrivanje stalnih trokova djelovanja drutava i saveza; realna mogunost participacije predstavnika doseljenikih zajednica u izabranim organima vlasti na lokalnom i dravnom nivou. Sva ta pitanja bi se mogla adekvatno rijeiti nekim krovnim priznavanjem posebnog manjinskog statusa tih zajednica, bilo kroz posebni zakon, bilo kroz uvrtavanje svih ovih zajednica u Ustav Republike Slovenije. U bivoj Jugoslaviji su se pripadnici razliitih jugoslavenskih naroda, pa tako i Bonjaci, odnosno tada Muslimani, u Sloveniji, bar nominalno, osjeali svoj na svome, kroz Ustavom utvrenu konstitutivnost. No, osamostaljenjem Slovenije bonjaka, kao i druge neslovenske zajednice u toj zemlji, nala se u objektivno gledano manjinskoj situaciji, mada joj taj manjinski poloaj zakonski nikad nije priznat. U Sloveniji su jedine priznate manjine Madari, Talijani i Romi, kojih svih zajedno nema ni kao pola bonjake zajednice. Sve ostale zajednice vrijede za takozvane novodobne zajednice, koje se smatraju neautohtonima. Autohtonost, pak, u Sloveniji vai kao osnovni kriterij za priznavanje manjinskog statusa, pri emu pojam autohtonosti nigdje nije pravno definiran. Slovenska politika ga tumai kao tradicionalnu i vievjekovnu naseljenost odreene zajednice na odreenom podruju slovenske drave, ime ve u startu odbija mogunost priznavanja statusa manjine, odnosno zakonskog dodjeljivanja i zatite kolektivnih prava bonjake i drugih bive-jugoslavenskih zajednica u Sloveniji. Nedostatak sistemskog rjeenja poloaja bonjake zajednice u Sloveniji na terenu znai dodatnu olakicu za to bru asimilaciju, odnosno to bru slovenizaciju ovdanjih Bonjaka. Pritom je najproblematinije gubljenje znanja maternjeg jezika. U Sloveniji trenutno ne postoji mogunost uenja bosanskog jezika ni u obliku fakultativne nastave u sklopu javnih kola ni u obliku dopunskih kola u okvirima kulturnih udruenja. Za prvo drava jo nije istinski zainteresirana, a za ovo drugo nedostaje kadra, novca pa i organizacijskih i infrastrukturnih mogunosti. Bonjaki kulturni savez ve due vremena nastoji otvoriti pitanje uenja bosanskog jezika u komunikaciji sa slovenskim vlastima. U tom smjeru ve postoje zakonske osnove koje pruaju tu mogunost, no o pitanju same organizacije i finansiranja takve nastave zasad jo nema odgovarajueg rjeenja. Zakljuak Bonjaci, koji su u Sloveniji stekli dravljanstvo, imaju rijeena sva individualna prava, ali Bonjaci kao zajednica jo nemaju adekvatno ureeno pitanje svojih kolektivnih prava. Takvo stanje se na terenu odrava u tome da je njegovanje i uvanje bonjake kulture u Sloveniji svedeno na nivo ljubiteljsko-volonterske djelatnosti, u Sloveniji ne postoje dopunske kole bosanskog jezika, prisutnost Bonjaka kao zajednice u javnim medijima je minorna, reprezentacija Bonjaka u
92 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:14

slovenskoj politici na lokalnom nivou je jednako tako minimalna a na dravnom nivou praktino nepostojea. Inae, kad se o problemima bonjake zajednice u Sloveniji govori u medijima, to slovenskim to bosanskohercegovakim, Bonjaci u Sloveniji su moda najpoznatiji po problemu dugotrajnog i sporog procesa gradnje damije u Ljubljani. Pritom je moda paradoksalno to Bonjaci kao muslimani, odnosno kao vjerska zajednica u Sloveniji imaju osjetljivo vii nivo prava nego kao etnika zajednica. Naime, muslimani kao vjerska zajednica u Sloveniji su priznati i dravni Ured za vjerske zajednice je duan komunicirati i saraivati s ovdanjom Islamskom zajednicom. Dok na drugoj strani Ured za narodne zajednice u praksi gotovo da se i ne bavi ovdanjom bonjakom etnikom zajednicom, niti se osjea pozvanim da rjeava neki od problema te etnike zajednice, jer jednostavno po zakonu nije duan to initi, poto Bonjaci kao zajednica nisu spomenuti ni u jednom zakonu, a u Ustavu da ne govorimo. Ipak, ono to stoji na putu procesu asimilacije i to e, vjerovatno, i na dugi rok ouvati jezgru bonjake zajednice u Sloveniji, jeste blizina matice. Ako znamo, naprimjer, da jednom Bonjaku, koji ivi u Ljubljani, a potjee iz Cazina ili Prijedora, da doe kui treba svega dva do tri sata vonje autom, onda znamo i to da su za tog Bonjaka problemi oko uvanja matine kulture i maternjeg jezika bitno manji negoli za njegovog hipotetinog roaka koji je odselio u Francusku i u Bosnu dolazi jednom godinje, ili jo rjee.
Literatura: Balti, Admir, Organiziranost bonjake ili bosansko-hercegovake zajednice na kulturnom planu primjeri Slovenije, Holandije i vedske u Bonjaka kultura od volonterstva ka profesionalizaciji, ur. Admir Balti, Bonjaki kulturni savez Slovenije, Ljubljana, 2009. Beter, Romana, Ekonomska integracija priseljencev z obmoja nekdanje Jugoslavije in njihovih potomcev v Sloveniji u Percepcije slovenske integracijske politike, ur. Miran Komac i Mojca Medveek, Intitut za narodnostna vpraanja, Ljubljana, 2004. Dolenc, Danilo, Etnina podoba Slovenije skozi statistine podatke u Percepcije slovenske integracijske politike, ur. Miran Komac i Mojca Medveek, Intitut za narodnostna vpraanja, Ljubljana, 2004. Doupona, Horvat; Verschueren, . agar, Pragmatika legitimizacije: retorika begunske politike v Sloveniji, Open Society Institute, Ljubljana 1998. Kos, Borivoj (1998), Problematika dravljanstva in nacionalna varnost in medetnini konflikti u Nacionalna varnost in medetnini konflikti v Republiki Sloveniji. Zbornik raziskovalnega projekta, ur. mag. Miran Mitar i Andrej Sotlar:. Visoka policijsko-varnostna ola, Ljubljana, str. 251-268. Krinik-Buki, Vera, Narodnomanjinsko vpraanje v Sloveniji po razpadu Jugoslavije u Razprave in gradivo, Intitut za narodnosna vpraanja, Ljubljana, 2008.
Godinjak 2009 / 93
27.5.2010 13:39:14
BALTI
Krinik-Buki, Vera, Bosanska identiteta med preteklostjo in prihodnostjo, Intitut za narodnosna vpraanja, Ljubljana, 1996. Krinik-Buki, Vera, Slovenci, narodne manjine in dostojanstvo, lanak dostupan na www.exyumak.si. Medveek, Mojca, Kdo so potomci priseljencev z obmoja nekdanje Jugoslavije? u Razprave in gradivo, Intitut za narodnosna vpraanja, Ljubljana, 2007. Pai, Ahmed, Islam in muslimani v Sloveniji, Emanet, Sarajevo, 2003. Razpotnik, pela, Preseki odvenosti, Pedagoka fakulteta, Ljubljana, 2004. ircelj, Milivoja, Verska, jezikovna in narodna sestava prebivalstva Slovenije, popisi 1921-2002, Statistini urad R Slovenije, Ljubljana, 2003.
BOSNIAKS COMMUNITY IN SLOVENIA Admir Balti

Summary The mass immigration of Bosniaks in Slovenia has begun in mid-last century, where people mostly came from poor rural areas of north-western and north-eastern Bosnia. Bosniaks in Slovenia, in addition to Serbs and Croats are the dominant immigrant communities, according to the census from 2002 and here are about two percent of the population (if one adds to them and those who identify themselves as Muslims or Bosnians). Most of these people here have Slovenian citizenship, but there is a large group of those who migrated in the last few years here and staying in thanks to work visas. Bosniaks in Slovenia, as well as other immigrant communities, are not recognized as a minority. In Slovenia there are not additional schools of Bosnian language, Bosniaks as a community practically are not present in the Slovenian public media, in political terms they do not have their representatives in parliament, and preserving and development of the parent culture is reduced to the volunteer work of cultural associations. On the plight of the community constantly warns Bosniaks Cultural Association of Slovenia (BKSS), the umbrella organization of the Bosniak cultural associations in Slovenia. In communication with government bodies, BKSS is trying to look for better and systematic solutions that would suit the needs of Bosniaks community here. All the enumerated deficiencies, which facilitate the assimilation of Bosniaks, reduce the physical proximity of Bosnia, due to the contacts with the parent culture, language and media is relatively easy and frequent. Bosniaks, who had just recently moved to Slovenia and staying here on temporary work visas, as the biggest problems facing, they have pointed out inadequate government policies related to their position. Namely, there is too much workers dependence on their employer, and the others often use that dependence for their profit at the expense of workers. Key words: Slovenia, Bosniaks, Muslims, Bosnians, status of immigrant communities, integration, assimilation, old Diaspora, collective rights
94 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:14
UDK 323.22: 061.2
Drutveni pokreti kao odraz Zeitgeista
Adnan Dafi Fakultet politikih nauka, Sarajevo
Drutveni pokreti su jedna od osnovnih drutvenih oblika kroz koje kolektivi diu glas za razliite nevolje i brige koje ih mue. Usput ostvaruju dobiti i za sebe i ostale, angairajui se u najrazliitijim kolektivnim akcijama. Kao i u svijetu, i kod nas ove aktivnosti slino diu svoj glas kako bi popravili svijet, ili cjelinu drutvenih zajednica. Drutveni pokreti su rutinizirani pristup u kome pojedinci organizirani u pokrete otjelovljuju svoje nezadovoljstvo savremenim drutvom. Kljune rijei: drutveni pokreti, novi drutveni pokreti, antiratni pokreti, pokreti za zatitu okolia, nova kulturna politika
straivai su definirali drutvene pokrete u skladu s njihovim irim vienjem kako drutva funkcioniraju i kako se mijenjaju. Najire promatrano, na drutvene pokrete se moe gledati kao na racionalno ulaganje manje konvencionalnih sredstava da bi se postigli politiki ciljevi koji bi se malo vjerovatno postigli na drugaiji nain, i mogu se promatrati kao izraena frustracija klijentelom koja je neuspjena u postizanju prihvatanja ili prilagoavanja od glavnih tokova drutva. (Meyer i Kretschmer, 2007:541) Kada se pokreti prouavaju iz konteksta okoline, polazi se od konteksta u kojem se pokreti javljaju i razvijaju, kada se pokreti promatraju iznutra, panja se stavlja na dinamiku, procese i znaenja individualne mobilizacije unutar pokreta. Napredak drutvenih pokreta nudi viziju kako drutva i drave funkcioniraju, i kako se drutva mijenjaju. Prvi veliki val znastvenika o drutvenim pokretima nakon Drugog svjetskog rata, fokusirao se na masovne mobilizacije i emocije, kao simptom i posljedicu drutva koje je poludjelo (nacionalni pokret). Znanstvenici su na drutvene pokrete gledali kao na proizvod drutvene disfunkcije. Iracionalnost, disfunkcionalnost i konano opasnost. Pojavom pokreta za prava graana pedesetih godina dvadesetog stoljea deava se preokret u konceptu izuavanja pokreta. Ukratko,
Godinjak 2009 / 95
27.5.2010 13:39:14
DAFI
naroito u svjetlu hladnog rata, SAD su definirale neku vrstu otvorene demokratske politike koja je ispunjena posrednikim asocijacijama koje bi prerasporedile razvoj drutvenih pokreta. Znanstvenici su se okrenuli od drutvenih i politikih faktora koji su poticali drutvene pokrete ka svrhovitim naporima organizatora koji su poticali drutveni proces (problem slobodnog jahaa predispozicije individua da steknu dobit od kolektivne akcije, ne sudjelujui u njoj). (Meyer i Kretschmer, 2007:542) Perspektiva politikih mogunosti ima znaenje u smislu da vanjski svijet utjee na probleme/pitanja, taktiku i krajnji utjecaj drutvenih pokreta. Iako pokreti prave izriito politike zahtjeve o stvarima javne politike, nisu ogranieni na politiki proces, drutveni pokreti su uvijek vie od njihovih izriitih zahtjeva, ukljuujui dijelove kulture i vrijednosti. Drugo, drutveni pokreti su pokretai koji izraavaju konstruirane politike i drutvene identitete. Tree, drutveni pokreti imaju duboko korijenje i dugu batinu, koje se ne mogu jednostavno uokviriti u vremenu. etvrto, drutveni pokreti se sastoje i od zainteresiranih pojedinaca i od ustanovljenih organizacija koje koordiniraju mnoga ulaganja pokreta. Pojedinci i grupe unutar pokreta suglasni su u odreenom stepenu u nekim aspektima politike i vrijednosti, ali se razlikuju prema drugim pitanjima, kao to su poeljne organizacijske forme, vrijednosti itd. Grupe su saglasne do odreenog stepena u slubi postizanja zajednikih ciljeva. Peto, iako drutveni pokreti uspostavljaju razliite prostore i kulture, nisu odvojeni od glavnih tokova politike i kulture; oni crpe ideje, podrku i nevolje iz ireg drutva te doprinose istom povratku toga u drutvo. (Meyer i Kretschmer, 2007:540-541) Drutveni pokreti najjednostavnije se mogu opisati kao kolektivna nastojanja da se promovira ili odupre promjeni u drutvu ili grupi. (Beaford, Gongaware, 2000: 2717) Od mnotva tipologija drutvenih pokreta moda se ini bitnim navesti jednu koja za osnovu ima naine promjene postojeeg drutvenog ureenja. Revolucionarni pokreti tee temeljnim promjenama strukture. Reformistiki pokreti nastoje modificirati strukturalne relacije bez prijetnje po postojee institucije (mirovni, enski, za zatitu okolice). Pokreti se organiziraju oko mnotva politikih ciljeva, ali se mogu organizirati istovremeno i oko politikih i ciljeva koji se tiu svakodnevnog ivota. Neki se organiziraju iskljuivo oko pitanja stila ivota i pitanja identiteta. Na kraju, drutveni pokreti esto se razvijaju u organiziranu opoziciju u formi kontrapokreta ija je funkcija spreavanje revolucionarnih i reformskih pokreta u provoenju promjena koje promoviraju. Zajednike karakteristike drutvenih pokreta: prvo, svi pokreti se pojavljuju pod odreenim, kompleksnim nizom historijskih, kulturnih i strukturalnih uslova. Drugo, kada se pokret pojavi, pojavljuje se mnotvo pitanja za participaciju, tree, svaki je pokret organiziran do odreenog stepena, etvrto, svaki pokret ima svoje posljedice, pa ak i minimalne. (Beaford, Gongaware, 2000:2718)
96 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:14

Pokreti kao organizirana aktivnost Snani drutveni pokreti potiu stvaranje novih grupa koje ih zastupaju, koje openito nastavljaju postojati i poslije zavretka glavnine mobilizacije. Jedan od primjera je Stranka zelenih koja se razvila u naprednim industrijskim zemljama ranih 1980-ih kao proirenje drutvenih pokreta kao to su mirovni, feministiki, pokret za zatitu okolice. (Meyer i Kretschmer, 2007:542) Pokreti mogu imati formalnu povezanost s centralnom vlau, relativnu autonomiju i raznolikost organizacijskih aranmana. Kada jednom uspostave organizacijski identitet, mogu graditi stabilnu osnovu resursa. Drutveni pokreti doprinose stabilnosti onome to je inae fluidno, i sluajan fenomen. Rezultati angamana pokreta i istraivanja sugeriraju da su pokreti efektivniji u proizvoenju kulturalnih nego strukturalnih promjena. Uspjeh drutvenih pokreta moe se prosuivati na osnovama sposobnosti pokreta da otvori linije komunikacije s javnou i njenim korienjem tih linija da proiri nova znanja zato to nastoji da utjee na drutvenu promjenu. (Beaford, Gongaware, Valadez, 2000:2724-2725) Gamson je prouavao relativan uspjeh ili neupjeh strukture organizacije pokreta (u daljem tekstu SMO). Zakljuio je da u odnosu na uspjeh i neuspjeh zavisi od toga: a) da li su pokreti dobili nove prednosti, b) da li su prihvaeni od protivnika. Najvaniji njegov nalaz je u stepenu zastupane promjene. Pokreti koji nastoje da zbace postojee elite rijetko u tome uspijevaju. ...vano je vidjeti da se uspjeh u izmjeni svjetonazora moe povezati sa uspjehom u mijenjaju drutvenih struktura. Aktivisti pokreta posveuju znaajno vrijeme zadatku transformiranja naina na koji ljudi gledaju ili uokviruju drutveni problem ili odreeni domen ivota. Ako su napori pokreta za formiranje okvira uspjeni, bilo na lokalnom bilo na globalnom nivou, moe doi do ope promjene u javnom miljenju,... Pokreti su, meutim, igrali znaajnu ulogu u mijenjanju naina na koji su njihovi lanovi promatrali svijet, naina na koji su drugi razumijevali njihov svijet, i u veini drutvenih reformi, revolucija, i promjena u svjetskom poretku. (Beaford, Gongaware, Valadez, 2000:2725) Kulturni preokreti Drutveni pokreti ponudili su nove naine interpretiranja svijeta, definiranja drutvenih situacija i pokuaja da se ubijede drugi u ovom procesu. Sposobnost da se modificira i utjee na znaenja i interpretaciju, da se vri promjena, udruivanje i koordinacija, na taj nain su postali od centralnog znaaja za aktivnost drutvenih pokreta. Protesti i promjena svijeta, kako je dokazivano, neophodno su ukljuivali promjenu naina na koji su ljudi gledali svijet. Drutveni pokreti su oblikovali nove okvire da ovo uine moguim.
Godinjak 2009 / 97
27.5.2010 13:39:14
DAFI
Znaaj borbe, borbe da se definira situacija, posmatran je kao centralna strana konflikta u kojima su se angairali drutveni pokreti. Postala je znaajna uloga objanjenja i pria zato to se odnose na oblikovanje rituala, kolektivnu imaginaciju, i svjesnost o drutvenim pokretima, to je nedavno postalo dodatni istraivaki fokus. Uloga emocija u protestu i mobilizaciji kao i meuigra izmeu kulture drutvenih pokreta i popularne kulture. Studentski protesti 1960-ih povukli su konceptualnu krizu koja je, zapravo, vodila promjeni u perspektivi; pojava novih drutvenih pokreta 1970-ih i 1980-ih, enskih pokreta okolinih pokreta, i obnovljenih mirovnih pokreta imala je isti efekt. Uspon etnikih i religijski zasnovanih pokreta i novih prava doveo je do slinih modifikacija. Drutveni pokreti vode bitku na irokom planu kulture, gdje je dravna politika samo jedan parametar. (Fantasia, Whittier) Pokreti se moraju temeljiti u glavnim politikim diskursima i simbolima, da bi regrutirali nove aktiviste i unaprijedili njihove zahtjeve, ali moraju i tranformirati te simbole, da bi oblikovali okolinu za koju se bore. Simboli, znaenja i prakse iskovani u kotlu drutvenih protesta esto nadive pokrete koji su ih stvorili. (Meyer i Kretschmer, 2007:547) U nedostatku konkretnog politikog uspjeha pokreti esto smatraju kulturu prihvatljivijim putem do uspjeha, gradei tako podrku za kasnije izazove o pitanjima politike. Thomas Rochon tvrdi da dok eksplicitna politika borba zahtijeva ogromno dijeljene panje aktivista, kulturne promjene vjerovatnije i due traju. Primjer feministikog pokreta, koji je izgubio politiku bitku, ali je izmjenio miljenje o enama na polju porodice, radnog mjesta i politike, predstavlja dokaz toj tvrdnji. Kultura ima znaajnu ulogu u pojavljivanju pokreta po tome to pojedincima daje osjeaj zajednitva s drugim pojedincima. Naroito kultura moe pomoi u formiranju zajednikog identiteta koji se pozicionira kao razliit od svih drugih grupa. Dalje, kada se grupe osjeaju potinjenim u drutvu, mogu formirati oblike aktivnosti i uvjerenja koja predstavljaju opoziciju dominantnoj kulturi. Kultura je vana u pojavljivanju meunacionalne difuzije drutvenih pokreta, zato to osigurava uobiajeni nain kako gledati na svijet i naine kako da se izrazi taj pogled. Drutveni pokreti e se, najvjerovatnije, pojaviti kada su sazreli strukturalni uvjeti za mobilizaciju, kulturni kontekst omoguava zajedniki pogled na svijet i niz aktivnosti koje se mogu primijeniti na situaciju, kolektivna interpretacija nepravdi proizvodi spoznajnu slobodu, a okviri kolektivne akcije povezani su najmanjim stepenom s glavnim okvirom. (Obino zasnovan na zajednikim vrijednostima, uvjerenjima i linim identitetima, kolektivni identitet se odnosi na kvalitete i karakteristike koje se pridaju grupi od lanova te grupe. (Beaford, Gongaware, Valadez, 2000: 2721) Drutveni pokreti utjeu na one koji u njima sudjeluju, ponekad i dramatino ili zauvijek. Uesnici stupaju na historijsku scenu, ne samo kao rtve nego i kao uesnici u historiji. Uesnici u pokretima kuju nove identitete u bitkama, identitete koji se prenose izvan polja pojedinane kampanje ili pokreta. (Meyer i Kretschmer, 2007:548) Aktivisti na sebe gledaju kao na lanove grupe koja je drugaija od drugih. Oni tumae svoja iskustva u politikim pojmovima i poli-
98 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:15

tiziraju svoje akcije i u kontekstu pokreta i u kontekstu svakodnevnog ivota. Kolektivni identiteti koji su nastali u vrijeme vrhunca mobilizacije traju i nakon vremena gaenja protesta. U odreeno vrijeme uesnici pokreta nastavljaju gledati na sebe kao progresivne aktiviste ak i kada je organizirana kolektivna akcija u opadanju, i prave line i politike odluke u svjetlu ovog identiteta. Mijenjajui nain ivota, pokreti doprinose iroj kulturnoj promjeni, ali i izvan onih promjena koje su posijali s aktivistima, organizacijama i problemima u glavnim tokovima politike i drutva, koje animiraju promjene u budunosti. U saetku, pokreti ne utiu samo na polje na kojem se e se naredni izazivai boriti ve i na izvore dostupne izazivaima i opu atmosferu koja okruuje borbu. U mijenjanju politike i procesa oblikovanja politike, pokreti mogu mijenjati strukturu politikih mogunosti s kojom se suoavaju izazivai. Proizvodei promjene u kulturi, pokreti mogu mijenjati vrijednosti i simbole koje koriste akteri glavnog toka kao i disidenti. Mogu proiriti taktiki repertoar koji e biti dostupan novim pokretima. (Meyer i Kretschmer u Bryant i Peck, 2007:548) U poetku se uee u drutvenim pokretima tumailo iracionalnim motivacionim faktorima, kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih poinje se prouavati mikrostrukturalni kontekst mobilizacije, naroito drutvene veze i mree potencijalnog regrutiranja u pokrete. (Snow, McAdam). Ovaj pristup polazio je od pretpostavke da su uesnici u pokretu esto jako drutveno integrirani u svoj svakodnevni ivot i vjerovatno pripadaju asocijacijama civilnog drutva i klubovima. Mobilizacija pokreta pojavljuje se intenzivnije kada se itave grupe i organizacije regrutiraju u masu nasuprot organiziranju pojedinanih individua postepeno. Novi drutveni pokreti Novi drutveni pokreti nastaju tokom posljednje tri decenije 20. stoljea, odnosno ezdesetih godina 20. stoljea. Neki od najpoznatijih pokreta tog vremena su pokret za graanska prava i feministiki pokret. Osamdesetih godina prolog stoljea na sceni su aktivni antinuklearni i ekoloki pokret. Ovi pokreti se smatraju jedinstvenim proizvodom modernosti. Od pokreta prije njih novi pokreti se razlikuju po metodama, motivaciji i orijentaciji. Uzrok nastanka novih drutvenih pokreta (dalje u tekstu NDP) vidi se u nemogunosti tradicionalnih politikih institucija da se nose sa savremenim izazovima, tj. opasnostima od nuklearne energije i utjecaja informacijske tehnologije. Iako se utjecaj u tradicionalnoj politici smanjuje, porast broja NDP-a je dokaz da graani nisu apolitini i nezainteresirani za politiku. Ovo je, prema Gidensu, paradoks demokratije. (Gidens, 2005:491.) Uesnici smatraju da mogu vie postii neposrednim djelovanjem nego oslanjanjem na politiare i politike sisteme. NDP-i djeluju u prostoru izmeu drave i drutva unutar porodice, udruenja graana i drugih neekonomskih institucija. Utjecaj informacijskih tehnologija na NDP ogleda se u tome da su pokreti povezani u ogromnu mreu. Informacijske tehnologije im omoguavaju da reagiraju
Godinjak 2009 / 99
27.5.2010 13:39:15
DAFI
odmah nakon dogaaja, da dobiju pristup informacijama i da odmah neposredno razmjenjuju informacije, da vre pritisak na vlade, korporacije i meunarodne organizacije. Sluei se internetom, lokalni dogaaji postaju poznati irom svijeta. Razmjenjuju iskustva i informacije i koordiniraju akcije, imaju mogunost koordiniranja politikih kampanja. Ujedinjeni su van kulturnih i nacionalnih granica. Ove karakteristike i tehnologije 20. i 21. st. dovode do toga da se sukobi odvijaju za informacije i javno mnijenje. Strane u sukobima koriste medije i internet da bi oblikovali miljenje odreene populacije o vanim pitanjima drutvenog sveta. (Gidens, 2001:442) Cilj aktivnosti je da se informacije o korporacijama, politikama vlada ili posljedicama meunarodnih sporazuma uine dostupnim ljudima koji za njih ne bi saznali. Pokreti koriste informacijsku tehnologiju i za organiziranje svoje infrastrukture. Postoje odreene vrste organiziranih reakcija pokreta na utjecaje globalizacije i njihovo ukljuivanje u specifine grupacije koje nisu neposredno vezane za sutinu NDP-a. Vidovi ispoljavanja protesta NDP-a su mirni protesti taktike mirnog sjedenja na ulicama i cestama, koriste nove tehnologije za promociju politikih programa i organiziranje protesta. Nove tehnologije poveavaju sposobnost da se organiziraju i koordiniraju protesti bez potrebe za centralnom komandom, jasno definiranim vodstvom, velikom birokratijom i znaajnim finansijskim sredstvima, to je dalo potpuno novu prirodu ulinim demonstracijama. Rast globalne nejednakosti i ustrajavanje socijalne nestabilnosti oblikuju potencijal za oslobaanje reakcionarnih drutvenih snaga. Aktivisti irom svijeta oblikovali su nov internacionalizam s globalnom vizijom. Razvili su organizacione forme iji se opseg protee od globalnih promotivnih mrea preko privremenih grupa za podrku, sve do globalnog foruma, kako bi razmjenjivali ideje i koordinirali akcije na to veem broju polja. Nova forma akcije je nenasilna direktna akcija, a protagonisti su studenti, radnici, marginalizirane grupe. Primjer pokreta u Argentini: Pokret je veinom nestrukturisan, samostalne jedinice komuniciraju putem web-sajtova, i on je namjerno neformalan, sa heterogenim lanstvom od sredovenih profesionalaca u Lacoste kouljama do studenata sa iljcima u kosi... (Grubai, 2003:93.) Jedna od upeatljivih karakteristika alterglobalistikih pokreta po Grubaiu je razaranje naslijeenih paradigmi graanskog neposluha. Odbaena je dihotomija nasilje/nenasilje i zauzet je prostor izmeu graanske nenasilne akcije i insurekcije. Uline demonstracije su se pretvorile u jednu vrstu umjetnosti s kombinacijom elemenata festivala, ulinog pozorita i nenasilne akcije. Aktivista je postao homo ludens, neposluni graanin koji se igra i svojom igrom osmiljava nove prostore graanske neposlunosti. (Grubai, 2003: 98.) Ovi alterglobalizacijski pokreti su pokreti reinvencije demokratije, on nije protiv organizacije, on formira nove forme organizacije. Ove nove forme organizacije su njegova ideologija. Pokuavaju se formirati horizontalne mree organizacije na principu decentralizirane, nehijerarhijske direktne demokracije. Principi odluivanja konsenzusom: proces glasanja nastoji se zamijeniti procesom kolektivnog usvajanja jedne odluke prethodno ponuene kao prijedlog. Zahtijeva se princip pluraliteta, diskusije i otvorenosti.
100 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:15

Promjene u politikoj kulturi i vrijednostima industrijskih zemalja Novi drutveni pokreti, naroito studentski, mirovni, antinuklearni, enski pokreti i pokreti za zatitu okolia, odgovorni su za najvei dio kolektivnog drutvenog prosvjeda koji je prohujao Zapadnom Europom tijekom ezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina. (Carter, 2004:95) Smanjenje tradicionalne industrijske proizvodnje, rast uslunog sektora dovelo je do pomaka u strukturi zanimanja irenje sektora inovnika. Bolji materijalni uvjeti, ekspanzija visokog obrazovanja i informatika revolucija su, takoer, pridonijeli brisanju tradicionalnih klasnih podjela. Uesnici ekolokih pokreta i NDP uglavnom potjeu iz nove srednje klase, neprilagoenih grupa koje nisu na tritu rada studenti, domaice, nezaposleni, pripadnici stare srednje klase, i onih koji su nezavisni i samostalni u poslu poljoprivrednici, sitni trgovci. Ove grupe se nalaze izvan dviju tradicionalnih klasa kapitala i rada. Inglehart je tvrdio da ove grupe pridaju najveu vanost fizikom suzdravanju i sigurnosti, kao i na vee isticanje pripadnosti, samoizraavanja i kvalitete ivota. Drutvene temelje EMO ine disproporcionalno visokoobrazovani aktivisti koji su zaposleni kao nastavnici, u kreativnim poslovima, dravnim institucijama ili su sinovi ili keri visokoobrazovanih roditelja. Kao rezultat toga na pokrete za zatitu okolia se gleda kao na interesnu politiku nove klase. Na taj nain okolini aktivizam je, kao i znaajna sredstva drutvenog uenja o pitanjima okolia i kola za participaciju openito, nova taka pristupa za nove aktiviste i nova pitanja. (Rootes, 2004:617) Meutim, sa Inglehartom se nije saglasio Carter, i to argumentira na sljedei nain: ... kad modernom drutvu, sa sve veim obiljem i sve veim brojem raspoloivih dobara, na apetit za sve vie materijalnih dobara postaje nezasitan. Naa definicija osnovnih potreba se sve vie iri.:.. (Carter, 2004:99) Promjena vrijednosti je ukorijenjena u okolini NDP-a ne u njima. Porast poslova usmjerenih na blagostanje u obrazovanju i zdravstvu, a ne u uslovima rada, dovelo je do promjene vrijednosti i pomae im da obrade vie informacija, poveava njihove izglede za nalaenje posla i materijalnu sigurnost te potie iru kritiku perspektivu. Ekonomski faktori smatraju da su njihovi materijalistiki interesi direktno ugroeni zelenim mjerama. Glavna struja pokreta za zatitu okolia izabrala je reformu a ne revoluciju. Izbacila radikalne korijene drutvenog pokreta s ciljem da djeluje unutar politikog sistema, i participatorna naela i nekonvencionalnu taktiku zamijenili su profesionalizacija i konvencionalne metode. Moderne grupe za zatitu okolia s masovnim lanstvom hijerarhijske su organizacije s ogranienim demokratskim pravima za svoje lanove. Velike prihode su iskoristile za transformaciju u visokoprofesionalne javne interesne grupe. Proces institucionalizacije pokazao se teim za grupe kao to su Greenpeace i FoE, koje su formirane kao radikalni drutveni pokreti. Obje grupe ubrzo su postale poznate po inovativnim nainima borbe, medijski dobro popraenim prosvjedima i izravnim akcijama. (Carter, 2004:152)
Godinjak 2009 / 101
27.5.2010 13:39:15
DAFI
Kada bismo drutvene pokrete trebali ocijeniti prema njihovoj povijesnoj produktivnosti, odnosno prema uinku na kulturne vrijednosti i drutvene institucije, pokret za zatitu okolia je u posljednjoj etvrtini dvadesetog stoljea zavrijedio istaknuto mjesto u krajoliku ljudske avanture. ..ono to oznauje pokret za zatitu okolia kao novi oblik decentraliziranoga, rairenoga, drutvenog pokreta koji se pojavljuje u mnogo oblika i orijentiran je na stvaranje mrea. (Castells, 2002:118) Identitet pokreta odnosi se na ono to jest i u ije ime govori, na njegovu samodefiniciju, protivnik se odnosi na naelnog neprijatelja pokreta kojeg je pokret izriito identificirao, drutveni cilj odnosi se na viziju koju pokret ima o obliku drutvenog poretka ili drutvene organizacije koju bi elio ostvariti na povijesnom vidiku svoga kolektivnog djelovanja. Mobilizacija lokalnih zajednica u obrani njihova prostora, protiv nametanja neeljenih uporaba, ine najbre rastui oblik akcije za zatitu okolia te je to vjerojatno oblik koji najizravnije povezuje ono to ljude neposredno brine sa irim problemima unitavanja okolia. (Castells, 2002: 122) Svi oblici protesta bili su usmjereni na uspostavljanje nadzora nad ivotnim okruenjem.. Kontrakultura ...mislim na namjerni pokuaj da se ivi prema normama koje su razliite i u odreenoj mjeri kontradiktorne onima koje drutvo namee kroz instituciju, te odupiranje tim institucijama na temelju alternativnih naela i vjerovanja. (Castells, 2002:123.) U Njemakoj glavna snaga u pozadini formiranja zelenih bila je Graanska inicijativa iz kraja sedamdesetih, koja je uglavnom bila organizirana oko mobilizacija za mir i protunuklearnih mobilizacija. Ona je na jedinstven nain povezala veterane iz pokreta ezdesetih s feministkinjama, s mladim o obrazovanim srednjim klasama. Specifian razvoj ogleda se u tome da nisu postojali gotovo nikakvi izrazi drutvenog protesta izvan triju glavnih stranaka, postojanje potencijalnog nezadovoljenog glasakog tijela, naroito meu mladima, koje je ekalo priliku da se izrazi. Veina glasaa zelenih bili su mladi, studenti, uitelji i drugi pripadnici udaljeni od industrijske proizvodnje. Program je ukljuivao ekologiju, mir, odbranu sloboda, zatitu manjina i useljenika, participirajuu demokratiju. Cilj politike zasnovane na novom razumijevanju moi, protumoi, koju e svi dijeliti i koju e svi koristiti. ...postoji izravna povezanost izmeu tema koje je iznio pokret za zatitu okolia i temeljnih dimenzija novog drutvenog ustroja, umreenoga drutva, koja se razvijala od kraja sedamdesetih do danas: znanost i tehnologija kao osnovna sredstva i ciljevi gospodarstva i drutva, preobrazba prostora, preobrazba vremena i gospodarstvo apstraktnih, svjetskih struja bogatstva, moi i informacija nad kulturnim identitetom, stvarajui stvarnu virtualnost kroz medijske mree. (Castells, 2002:129) Rast utjecaja tzv. zelenih stranaka bio je razliit u pojedinim zemljama Evrope i svijeta. Najvei izborni uspjeh u Sjevernoj i Zapadnoj Evropi. Osamdesetih godina 20. st. pet posto glasova i mjesta u nacionalnim parlamentima stranka zelenih osvojila je u Njemakoj, Belgiji, vicarskoj i Luxembourgu. (Carter, 2004:92) U drugoj grupi zemalja, kao to su Finska, Francuska, Austrija i Holandija, zelene stranke nisu osvajale vie od 5% glasova na nacionalnim
102 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:15

izborima sve do devedesetih godina 20. st. Aktivnost novih drutvenih pokreta sigurno je u velikoj mjeri utjecala na razvoj zelenih stranaka u nekim zemljama. Opi savez ekolokih i ljeviarskih grupa koje su otvorile antinuklearne pokrete tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina pridonio je formiranju zelenih stranaka u Njemakoj, Francuskoj, Luksemburgu i Finskoj, a u Austriji i vedskoj zelene su stranke proizale iz kampanja za raspisivanje referenduma na kojima bi se donijela odluka protiv upotrebe nuklearne energije. (Carter, 2004:100) Zeleni su zaeti u aktivnosti drutvenog pokreta. Vodei elementi ukljuivali su dugotrajni studentski pokret, graanske akcijske grupe. Pogodna izborna pravila povrat sredstava strankama koje su prele prag od 0,50% glasova, pravo ulaska u Parlament stranci koja osvoji najmanje 5% glasova u Njemakoj. Izbori za Evropski parlament donijeli su daljnje izborne mogunosti, na kojima su zeleni bolje prolazili nego na domaim izborima. SPD je kliznula prema centru nakon niza izbornih poraza, zeleni su zato, u nedostatku komunistike stranke, mogli ispuniti prostor lijevo od SPD-a i pruiti utoie prilino velikom broju lijevo orijentiranih biraa. Sada, kada su na vlasti, ocjenjivat e ih se prema njenoj uspjenosti na vlasti. (Carter, 2004:106) Prvi zeleni izabrani su u Parlament 1997. Potpora zelenima u opasnom drutvu moe biti potaknuta posebnom brigom za objektivno stanje okolia, kao to je i odraz postmaterijalistikih vrijednosti. Obrazovni nivo ini moda najvru uzronu vezu s potporom zelenim strankama. Struktura politikih mogunosti objanjava razlike u uspjehu zelenih stranaka skretanjem panje na institucionalne faktore, kao to su izborni sistem i politiko nadmetanje. Meunarodni program za drutvene nauke proveo je anketu 1993., koja je pokazala da vie od 10% ispitanika izjavljuju svoje lanstvo neke grupe za zatitu okolia u zemljama kao to su N. Zeland, Holandija, Filipini i SAD, gotovo 10% Australija i blizu 5% Kanada, Izrael, Njemaka, GBR i Norveka. Takoer, postoji i preklapajue lanstvo, koje se ne moe izmjeriti. Okoline organizacije u SAD-u 1998. brojale su 9,5 miliona lanova. Holandija je imala najvei broj lanova EMO-a po stanovnika 2001. godine, odnosno 3,7 miliona lanova. Novi socijalni pokreti koji predstavljaju protest protiv posledica modernizacije koja je u potpunosti moderna u normativnom smislu, mogu se posmatrati i kao pojave koje dovode na novi nivo i nastavljaju emancipatorske buroaske pokrete osamnaestog i ranog devetnaestog veka, kao i radnike pokrete devetnaestog i poetka dvadesetog veka. (Ofe, 1999: 38-39)
Literatura: Castells, Manuel (2002), Mo identiteta, Zagreb, Golden marketing Gidens, Entoni (2001), Sociologija, Beograd, Ekonomski fakultet Gidens, Entoni (2005), Odbegli svet, Beograd, Stubovi kulture Giugni, Marco; McAdam, Doug i Tilly, Charles (1999), How Social Movements Matter, University of Minnesota Press, Minneapolis, London Grubai, Andrej (2003), Globalizacija nepristajanja, Novi Sad, Svetovi
Godinjak 2009 / 103
27.5.2010 13:39:15
DAFI
Haralambos, Michael; Holborn, Martin (2002), Sociologija Teme i perspektive, Zagreb, Golden marketing Ne, Kejt (2006), Savremena politika sociologija. Globalizacija, politika i mo, Beograd, Slubeni glasnik Carter, Neil (2004), Strategije zatite okolia. Ideje, aktivizam, djelovanje, Barbat, Zagreb Ofe, Klaus(1999), Modernost i drava, Filip Vinji, Beograd Pavlovi, Vukain (2006), Drutveni pokreti i promene, Beograd, Slubeni glasnik Snow, A. David; Soule, A. Sarah i Kriesi, Hanspeter (2004), The Blackwell Companion to Social Movements, Blackwell Publishing, Oxford, London Tilly Charles(2005), Social Movements 1768-2004, Paradigm Publishers, Boulder, London lanci u zbornicima i asopisima: Almeida, Paul (2008), Social Movements u International Encyclopedia of the Social Sciences, drugo izdanje, vol 3, Darity A. William ur.; The Gale Group,Thompson, Star Logo i Macmillan Reference USA, str. 603-608. Beaford, D. Robert; Gongaware, B. Timothy i Valadez, D. Danny (2000), Social Movements u Encyclopedia of Sociology, Borgotta F. Edgar ur.; Macmillan Reference USA, str 2717-2727. Eyerman, Ron (2006), Social Movements u The Cambridge Dictionary of Sociology, Turner S Bryan ur.; New York, Cambridge University Press, str. 578-580. Giugni, Marco (1999), How Social Movements Matter: Past Research, Present Problems, Future Developments, u How Social Movements Matter,University of Minnesota Press, Minneapolis, London, str. xiii-xxxii Meyer, S. David i Kretschmer, Kelsy (2007), Social Movements u 21st Century Sociology: A reference Handbook, Bryant D. Clifton i Peck L. Dennis ur.; California, Sage Publications, str. 540-548. Rootes, Christopher (2004), Enviromental Movements, u The Blackwell Companion to Social Movements, Blackwell Publishing, Oxford, London, str. 608-640. Rucht, Dieter (1999), The Impact of Enviromental Movements in eastern Societies, u How Social Movements Matter, University of Minnesota Press, Minneapolis, London, str. 204-224. Staggenborg, Suzzane (2005), Social Movement Theory, u Encyclopedia of Social Theory, Ritzer George ur.; London, New Delhi Sage Publication, str: 753-758.
104 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:15

SOCIAL MOVEMENTS AS REFLECTION OF ZEITGEIST Adnan Dafi
Summary Social movements are one of the basic social forms through which collectives raising their voice for a variety of troubles and worries that plague them. By the way profits for themselves and others by engaging in various collective actions. As in the world, we also have similar activities to raise the voice in order to improve the world, or the whole social community. Social movements are routine- approach in which individuals organized into movements to point out their dissatisfaction with modern society. Key words: social movements, new social movements, ant-war movements, environmental movement, new cultural politics
Godinjak 2009 / 105
27.5.2010 13:39:15
UDK 004.738.12: 930.85 (497.6)
Web 2.0 tehnologije:

Nove mogunosti za digitalne informacijske usluge bosanskohercegovakih ustanova batine
Lejla Kodri Filozofski fakultet, Sarajevo
Informacijske usluge ustanova batine, kao posljedica redefiniranja u irem informacijsko-uslunom okruenju, posebice se preoblikuju u susretu s mogunostima koje su u podruju informacijskih usluga uope ponudile najprije Web 1.0, a neto kasnije, u jo intenziviranijem obliku, Web 2.0 tehnologije. Informacijske usluge ustanova batine, zahvaljujui svojoj imanentno komunikacijskoj, kao i participacijskoj prirodi, jesu meu prvim batinskim uslugama koje su sasvim oevidno te pojaano u nekoliko posljednjih godina poele s iskoritavanjem mogunosti koje su i u podruju realizacije digitalnih informacijskih usluga ponudile Web 2.0 tehnologije. Ustanove batine sve intenzivnije unapreuju svoje informacijske usluge alatima poput podcasta, blogova, wikija, digitalnih videoigara, Web 2.0 drutvenih mrea, virtuelnih svjetova, ali i onih buduih alata iji je razvoj jo ispred nas. Zasigurno su javno dostupni Web 2.0 alati omoguili raznolike manifestacije batinskih informacijskih usluga u redefiniranom okruenju i za bosanskohercegovake ustanove batine. Kljune rijei: batinske ustanove, digitalne informacijske usluge, Web 2.0 tehnologije
ojava digitalnog informacijskog usluivanja ustanova batine viestruko je znaajna, pored ostalog i kao potvrda izmijenjenog, ali ipak kontinuiranog vida distribuiranja pamenja zajednica. S ciljem uspjenog distribuiranja pamenja zajednica iskoritavanjem alata koji su prikladni novom informacijskouslunom okruenju, ustanove batine diljem svijeta kao svoje ozbiljno poslanje
Crtice iz bosanskohercegovake batinske prolosti: ususret novom vremenu
106 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:15
Web 2.0 tehnologije: ...

prepoznaju osiguravanje raznolikih vidova digitalnog informacijskog usluivanja. Ulaui velike napore na usmjeravanje finansijske, kadrovske te uope uslune politike matinih ustanova, ali i zajednica uope ka ovom vidu usluivanja, ustanove batine u digitalnom informacijskom usluivanju pronalaze mogunosti potvrde svoga znaaja i opstojnosti u iznimno konkurentnom okruenju koje danas, vrlo esto, sve manje razaznaje vrijednosti te drutvenu ulogu ustanova batine. I kako to obino biva, informacijski izraslije zajednice na tragu postojeih, ve prikladno razvijenih modela tradicionalnog informacijskog usluivanja korisnika, a nerijetko i kao zajednice s adekvatnom finansijskom te uope drutvenom podrkom, vrlo rano po njihovoj pojavi usvajaju digitalne komunikacijske alate kao pomagala u realizaciji digitalnih informacijskih usluga. One druge, manje drutveno, ekonomski, pa posljedino tome i informacijski izraslije zajednice promjenama izlaze ususret gotovo stihijski, bez oekivane pomoi nadlenih ustanova, odnosno bez nacionalnih te lokalnih strategija usmjerenih unapreenju te jaanju informacijske djelatnosti. U trenutanim okolnostima, ususret batinskim digitalnim informacijskim projektima intenzivnije izlaze zemlje s odgovarajuom finansijskom i uope drutvenom podrkom to, svakako, ne bi trebao postati kamen spotjecanja za zemlje ija je batinska nacionalna strategija tek u izgradnji ili za zemlje iji se entuzijastiki napori oko omoguavanja korisnikog pristupa batini na novi nain distribuiranja te konzumiranja kulture tek naziru. Iako je sistematizirano ukljuivanje bosanskohercegovakih ustanova batine u tokove evropske te uope svjetske batinske djelatnosti inicirano jo u periodu austrougarske uprave, a stvarno poelo tek po zavretku Drugog svjetskog rata, Bosna i Hercegovina zemlja je sa, ak i za evropske okvire, dugom tradicijom batinjenja. Vanosti tradicije batinjenja na ovim prostorima svakako je doprinijelo i trusno, ratovima i naseobama nerijetko potresano tlo, a posljedica ega jeste i iznimna kulturna raznolikost. U nastojanju da se potvrde kao drutveno znaajne, autohtone zajednice, sve ovdanje kulture pomno njeguju svoju tradiciju, titei njome svoj integritet i pravo na suivot u zemlji. U takvoj konstelaciji odnosa, unutar kultura koje intenzivno njeguju i tite same sebe, odnosno kultura koje su u stalnom naponu dokazivanja vlastite posebnosti, s vremenom formirane ustanove batine postaju prostori pohranjivanja, ali i distribuiranja stoljeima uvanih, vrijednih objekata batine. Ukljuivanje bosanskohercegovake batinske zajednice u nadasve poticajno aktuelno informacijsko-usluno okruenje pod teretom je niza nepovoljnih okolnosti kojima je ova zajednica u punom intenzitetu izloena cijeli niz godina. Drutvena, politika, ekonomska te obrazovna razjedinjenost zemlje u periodu nakon posljednjeg rata, kao i sporo zacjeljivanje ratom prouzroenih razlika u svim drutvenim sferama, doprinose nestabilnosti cjelokupnog drutvenog ureenja, pa tako i jednako nestabilnom te neuspostavljenom radu ustanova batine. U uvjetima finansijske, politike te uope drutvene nestabilnosti bosanskoherce-
Godinjak 2009 / 107
27.5.2010 13:39:15
KODRI
govake ustanove batine ipak ne prezaju od htijenja da se u okolnostima kakve jesu ukljue u aktuelne tokove realizacije batinske djelatnosti. Bosanskohercegovake ustanove batine, svjesne injenice da su njihove vrijedne zbirke ne samo ovdanja, ve i svjetska batina, i pored oiglednih potekoa s kojima se svakodnevno suoavaju, nastoje se pridruiti aktuelnim obrascima upravljanja batinskim ustanovama te batinskim objektima, poglavito po uzoru na ve oprobane te preporuene prakse batinsko-informacijski izraslijih zajednica. Pritom, ini se, bosanskohercegovake ustanove batine iznova potvruju razvojni put svojstven ustanovama batine ostalih podneblja, a kada je u pitanju iskoritavanje mogunosti koje su ponudile digitalne mrene tehnologije unutar sektora batine. Tako su i ovdanjim ustanovama batine aktuelne digitalne tehnologije najprije zanimljive kao pomagala pri unaprijeenoj realizaciji tzv. temeljnih, tehnikih batinskih disciplina, to posljeduje pojavom prvih WebPAC-a na Web stranicama bosanskohercegovakih ustanova batine. U nastavku interesovanja batinskih ustanova za mogunosti koje su ponudile digitalne mrene tehnologije uslijedili su projekti digitalizacije batinske grae, i to kao omanji, lokalni, nerijetko ka pojedinim dragocjenim zbirkama usmjereni projekti. Iako se projekti digitalizacije bosanskohercegovake batinske grae i dalje mahom realiziraju kao izdvojeni, pojedinani projekti, bez saradnje veeg broja ustanova na zajednikom ouvanju i predstavljanju batine te bez nacionalne strategije ovoga tipa, a emu svakako doprinosi i sloenost politike i uope drutvene situacije u Bosni i Hercegovini, takvi projekti svakim danom postaju sve brojniji te poznatiji strunoj i korisnikoj javnosti. Istovremeno, ak i letimian prijegled Web pojavnosti bosanskohercegovakih ustanova batine ukazuje na mogui zaostatak ovdanjih ustanova kada je u pitanju ponuda digitalnih informacijskih usluga korisnicima. Interes predmetnog rada za realizaciju digitalnih informacijskih usluga bosanskohercegovakih ustanova batine, ali i batinskih ustanova uope, uslijedio je kao odgovor na niz poticaja. Jedan od bitnijih svakako je i oigledni raskorak izmeu opeg znaaja digitalnog informacijskog usluivanja kao podruja, na jednoj, te interesa za navedeno podruje unutar bosanskohercegovake zajednice kako na znanstvenoj i strunoj razini, tako i na razini stvarnih batinskih praksi, na drugoj strani. Digitalne informacijske usluge, kao bitna sastavnica uspjene batinske djelatnosti, u aktuelnom su okruenju nerijetko potisnute u korist angamana na unapreenju bibliotekih / batinskih pomagala za organiziranje znanja, kao i nove, digitalne pojavnosti batinskih zbirki. Uz neskriveno odobravanje nastojanja ovoga tipa, predmetni rad, pored ostalog, pokuaj je aktueliziranja vanih tema iz podruja digitalnog informacijskog usluivanja te skretanja panje na oigledno zanemarene aspekte informacijskog usluivanja unutar bosanskohercegovakih ustanova batine. Stoga se ovaj rad zainteresirao za raznolike aspekte izvedbe digitalnih informacijskih usluga, a kako bi, na taj nain, bio od pomoi ustanovama batine koje namjeravaju osigurati digitalno informacijsko usluivanje za svoje korisnike.
108 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:15

Prema informacijskoj usluzi 2.0 Digitalne informacijske usluge ustanova batine dio su ireg informacijskouslunog okruenja te kao takve nuno pod utjecajem kontinuiranih konceptualnih promjena u teoriji informacijsko-uslunih djelatnosti, ali i promjena u svakodnevnoj informacijskoj praksi. Informacijske usluge ustanova batine, i pored zasebnih, ovom tipu ustanova svojstvenih uslunih modela, ali ipak i kao dio javnih informacijskih usluga u stalnom su suodnoenju s promjenama u podruju informacijskih usluga uope. Istina, nisu se sve promjene u irem, informacijskouslunom okruenju u jednakoj mjeri odrazile na modele informacijskih usluga ustanova batine. Uz kontinuirane, oigledne pomake uvjetovane pojavom svih bitnijih, a dotad nepoznatih informacijsko-komunikacijskih alata, informacijske usluge ustanova batine stvarno redefiniranje poinju iskuavati tek s pojavom digitalnih mrenih tehnologija. Kao izrazito komunikacijski i participacijski inovi, informacijske usluge ustanova batine, sasvim razumljivo, pod snanim su utjecajem onih informacijsko-komunikacijskih inovacija ili tehnologija koje interveniraju u samu bit komunikacije, i to ne samo na nain unapreenja mogunosti ve oprobanih komunikacijskih modela, ve, to je posebno bitno, implementiranja posve novih mogunosti u podruju komunikacije. Stoga ne udi da se informacijska usluga ustanova batine, a kao posljedica redefiniranja u irem informacijsko-uslunom okruenju, posebice preoblikuje u susretu s mogunostima koje su u podruju informacijskih usluga uope ponudile najprije Web 1.0, a neto kasnije, u jo intenziviranijem maniru, Web 2.0 tehnologije. U nekoliko posljednjih godina, informacijska usluga ustanova batine, ali i batinske usluge uope, postupno osvjeuju utjecaj tzv. 2.0 koncepta, a koji, ini se, sve intenzivnije intervenira u cijeli niz djelatnosti osjetljivih na tehnoloke inovacije, otvarajui, time, mogunosti izmijenjenih, unaprijeenih drutvenih praksi. Novoparadigmatsko iskustvo za informacijske usluge ustanova batine poinje ve s pojavom digitalne mrene informacijske usluge, odnosno u okviru Web 1.0 okruenja, kao okruenja unutar kojeg se i ostale usluge ustanova batine sasvim oigledno poinju temeljito restrukturirati. Vrijeme je to i intenzivne preoblike batinske informacijske usluge koja se, pratei prostor smjetaja postupno sve veeg dijela grae te oekivani prostor susretanja s korisnicima usluga, poinje realizirati i u mrenim mjestima. Novi locus realizacije usluge poraa i nove informacijsko-uslune modele. Informacijsko-usluni modeli ustanova batine, ak i u okviru Web 1.0 okruenja, a na tragu svoje izrazite komunikacijske i participacijske prirode, predstavljaju plodno uporite unutar kojeg sljedea razvojna faza Web tehnologija, poznata kao Web 2.0, nailazi na uslune manifestacije koje postaju neki vid protousluge i za ostale vidove batinskih usluga. Naime, osjetljivost informacijske usluge na izmijenjene moduse komunikacije, a to je imanentno obiljeje novog, 2.0 koncepta ini je onim dijelom usluga ustanova batine u kojem su novi koncepti vrlo rano primijenjeni te postali anticipirajui i za ostale dijelove usluga ustanova batine. Nadalje, 2.0 koncept, iako je izvorno nastao
Godinjak 2009 / 109
27.5.2010 13:39:15
KODRI
izvan batinskog okruenja, kao savremeni tehnoloki koncept u podruju Web tehnologija, ostvaruje veliki utjecaj na niz djelatnosti povezanih s implementacijom informacijsko-komunikacijskih tehnologija, dakle, i na djelatnosti batinskih ustanova, a, sasvim sigurno, i na iri kulturni te opedrutveni kontekst. Zapravo, 2.0 koncept, u ma kojem podruju primijenjen, samo je u izrazito simplificiranom pristupu iskljuivo tehnoloki koncept, odnosno koncept redefiniranja na pukoj tehnolokoj razini. Pojava novih pojmova poput uenje 2.0, pravo 2.0, arhiv 2.0, biblioteka 2.0 ili muzej 2.0, ali i usluga 2.0, jeste potvrda da se u okviru razliitih djelatnosti, a pod utjecajem redefiniranog, 2.0 okruenja, uz oigledne tehnoloke, realiziraju i one posljedine, dubinske, strukturne promjene. Razlog zbog kojeg se aktuelna razvojna faza Web tehnologija znana kao Web 2.0 tako dramatino odrazila na cijeli niz djelatnosti, a osobito informacijsko-uslunih, djelomino se ogleda i u injenici da Web 2.0 nije prvenstveno definiran brzinom ili infrastrukturom, ve time kako je sadraj kreiran, distribuiran i diseminiran te prirodom interakcije izmeu sadraja i korisnika, ali i korisnika meusobno, i to kroz sasvim novu generaciju Web platformi i alata1. Ili se razlozi neospornog utjecaja 2.0 koncepta na informacijske uslune djelatnosti jo oiglednije prepoznaju u Web 2.0 obiljejima koje istie S. Abram, podsjeajui da je koncept 2.0 poglavito povezan s konverzacijom, meusobnim umreavanjem, personalizacijom i individualizacijom2, a to su, sasvim oigledno, obiljeja koja direktno modificiraju na komunikaciji i participaciji zasnovani informacijsko-usluni in. Informacijske usluge ustanova batine, zahvaljujui svojoj imanentno komunikacijskoj, kao i participacijskoj prirodi, jesu meu prvim batinskim uslugama koje su sasvim oevidno te pojaano u nekoliko posljednjih godina poele s iskoritavanjem mogunosti koje su i u podruju realizacije digitalnih informacijskih usluga ponudile Web 2.0 tehnologije. Batinska / biblioteka instrukcija u okruenju Web 2.0 tehnologija U samom zaetku redefiniranja informacijskih usluga u skladu s 2.0 konceptom, odnosno pomjeranja prema 2.0 informacijskim uslugama, poinje se manifestirati i izmijenjena priroda batinske / biblioteke instrukcije kao jednog od vidova batinskih informacijskih usluga koji vrlo rano migriraju u drutveno
1 Bolan, Kimberly; Canada, Meg; Cullin, Rob. Web, Library and Teen Services 2.0. // Young Adult Library Services. Vol. 5, br. 2 (2007), str. 40. https://proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/nph-proxy. cgi/000100A/http/web.ebscohost.com/ehost/pdf=3fvid=3d5=26 hid=3d8=26sid=3dad2fe2eb8af5-4b0a-ac1b-2b3da3ecc6e5=2540sessionmgr103, 5. marta 2010. Abram, Stephen. Web 2.0, Library 2.0, and Librarian 2.0: Preparing for the 2.0 World. // Online International Conference Proceedings (2007). http://www.sirsidynix.com/Resources/Pdfs/Company/Abram/OnlineIntrenationalProceedings1.pdf, 10. marta 2010.
110 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:16

sve bogatije, Web 2.0 okruenje. Prva generacija online batinske / biblioteke instrukcije manje je dinamina u odnosu na aktuelnu, sve interaktivniju, sofisticiraniju, naglaeno multimedijalnu batinsku / biblioteku instrukciju unutar Web 2.0 okruenja. Kako je osnaena te sve poeljnija korisnika participacija jedno od temeljnih obiljeja novonastalog Web 2.0 okruenja, i modeli realizacije batinske / biblioteke instrukcije kao dijela batinskih / bibliotekih informacijskih usluga postupno se otvaraju prema mogunostima aktivnijeg uea korisnika u procesu njihovog instruiranja. Takvo to realizira se na raznolike interaktivne naine bilo da korisnik biva instruiran kroz, recimo, online kviz formu, odnosno kroz niz odgovora na postavljena pitanja, bilo da se aktuelnim alatima poput wikija, blogova ili, pak, virtuelnih soba za razmjenu poruka u stvarnom vremenu (engl. chat rooms) kreira atmosfera uenja u uionici, stvarajui tako prostor aktivne razmjene informacija izmeu veeg broja ukljuenih korisnika te samih informacijskih strunjaka. Statini online instrukcijski vodii u Web 1.0 okruenju, poglavito zasnovani na tekstu, a koji nerijetko zahtijevaju pohranjivanje na korisnikim raunarima u svrhu njihovog koritenja, danas bivaju unaprijeeni multimedijalnim, interaktivnijim instrukcijskim pomagalima koja su sve vie zasnovana na Webu.3 Usto, uvid u instrukcijske materijale koje dananji korisnici ustanova batine smatraju atraktivnim te korisnim, potvruje sve poeljniju te, samim time, sve neophodniju primjenu i jedne od Web 2.0 izvorne tehnologije podcasta. Kako upuuje K. DeVoe, podcast je digitalni audiozapis dostupan putem Interneta (...) Rije podcasting derivirana je kombiniranjem rijei iPod i broadcasting.4 Ustanove batine jo su, u veini zajednica, u poetnoj, eksperimentalnoj fazi implementiranja podcasta kao Web 2.0 alata u podruju realizacije batinskih informacijskih usluga, te jo nema konanih pokazatelja o prednostima i/ili nedostacima njihove upotrebe u batinskom kontekstu. Usto, ni teorijska literatura
Usp., npr., Peer Reviewed Instructional Materials Online (PRIMO) kao bazu podataka materijala za biblioteku instrukciju od kojih su mnogi po svojoj prirodi Web 2.0 biblioteki instrukcijski materijali, a koju osigurava ALA-ina Association of College and Research Libraries Instruction Section. http://www.ala.org/apps/primo/public/search.cfm, 26. februara 2010. Takoer valja uputiti i na jo neke od korisnih Web izvora, a kojima bibliotekari nastoje nastaviti vrlo vanu tradiciju biblioteke instrukcije, i to u skladu sa zahtjevima redefiniranog informacijsko-uslunog okruenja, novog koncepta informacijske pismenosti te cjeloivotnog uenja: LibraryInstruction.Com: The Librarians Weapon of Mass Instruction, http://www.libraryinstruction.com/, 26. februara 2010.; LIRT: Library Instruction Round Table: Promoting Library Instruction in School, Public, Special and Academic Libraries, http://www3.baylor.edu/LIRT/ index.html, 26. februara 2010.; LOEX: Clearinghouse for Library Instruction, http://www.emich.edu/public/loex/index.html, 26. februara 2010. Usp. DeVoe, K. Prema: Jowitt, Angela L. Perceptions and Usage of Library Instructional Podcasts by Staff and Students at New Zealands Universal College of Learning (UCOL). // Reference Services Review. Vol. 36, br. 3 (2008), str. 312-313. https://proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/ nph-proxy.cgi/000100A/http/www.emeraldinsight.com/Insight/viewPDF.jsp =3fcontentType=3d Article=26Filename=3dhtml/Output/Published/EmeraldFullTextArticle/Pdf/2400360309.pdf, 28. februara 2010.
Godinjak 2009 / 111
27.5.2010 13:39:16
KODRI
o ovom predmetu jo nije ostvarila bitniji doprinos, a objavljeni tekstovi o primjeni podcasta u podruju batinskih / bibliotekih usluga mahom su zasnovani na tehnikoj ili izvedbenoj razini, bez bitnijih uoavanja prednosti, ali i eventualnih nedostataka njihovog koritenja, odnosno bez nunih uopavanja, a koja bi pomogla promiljeniju primjenu ove vrste alata i u podruju batinskih / bibliotekih informacijskih usluga. Meutim, to da je podcast kao alat realizacije informacijskih, ali i ostalih usluga ustanova batine sve zanimljivija tehnoloka mogunost potvruje postupno buenje interesa, a kojeg u ovom podruju afirmira nekolicina dalekovidih autora. Batinske ustanove, bivajui svjesne da se implementiranjem podcasta otvaraju novi komunikacijski kanali s korisnicima te da je ulazak u svijet podcasta nezaustavljivi proces u kojem sve intenzivnije sudjeluju i poslovne te obrazovne ustanove uope, sve aktivnije istrauju mogunosti primjene ovog alata, a s ciljem to uspjenije realizacije usluga. U naporu to uspjenije realizacije instrukcijskih informacijskih usluga, ustanove batine kontinuirano usvajaju te oprobavaju raznolike alate, a u nekoliko posljednjih godina intenzivno biva aktuelizirana i tzv. tehnologija igara, a koju su biblioteke, istina u mnogo tradicionalnijem obliku, iskoritavale od davnina. Aktuelni modeli koritenja tzv. ozbiljnih ili vrhunski dizajniranih igara (engl. peer designed games) u podruju biblioteke instrukcije, odnosno biblioteke informacijske usluge uope, dio su ireg interesa raznolikih vrsta ustanova, poev od poslovnih do onih obrazovnih, za mogunosti koje u podruju promoviranja te pouavanja nude, recimo, digitalne videoigre. Usto, kontinuiran interes za tehnologiju igara u prostoru realizacije batinskih informacijskih usluga odgovor je i na injenicu da je ovjek, zapravo, oduvijek homo ludens, a igre, zasigurno, cjeloivotna ljudska navika5. Takoer, istraivanja pokazuju da posebice u visokorazvijenim zajednicama igranje videoigara postaje jednako uobiajeno kao gledanje televizije, filmova ili itanje knjiga6. Posvemanje inkorporiranje videoigara u obrazovne procese ili, pak, procese usluivanja korisnika unutar ustanova batine ne treba zauditi ni ako se ima u vidu da rane videoigre potjeu iz postdiplomskih laboratorija prestinih amerikih univerziteta, a njihova prvobitna priroda upravo je edukacijska7. Iako su studije o upotrebi tradicionalnih igara u podruju realizacije batinskih / bibliotekih usluga rijetke, odnosno nedovoljne, sigurno je da su batinske ustanove one ustanove koje imaju dosta razvijenu tradiciju realizacije dijela svojih usluga kroz tehnologije igara. Meutim, upotreba igara
6 7
Cross, Carl. Making Games Seriously: Creating a Peer Designed Video Game for Use in Library Promotion and Instruction. // Library Review. Vol. 58, br. 3 (2009), str. 215. https://proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/nph-proxy.cgi/000100A/http/www.emeraldinsight.com/Insight/viewPDF.jsp =3fcontentType=3dArticle=26Filename=3dhtml/Output/Published/EmeraldFullTextArticle/ Pdf/0350580305.pdf, 6. marta 2010. BBC New Media Research. Gamers in the UK: Digital Play, Digital Lifestyles. 2005. http:// open.bbc.co.uk/newmediaresearch/files/BBC_UK_Games_Research_2005.pdf, 7. marta 2010. Cross, Carl, Making Games Seriously, str. 216.
112 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:16

u prostoru batinskih ustanova tradicionalno se nerijetko vezuje za djeije odjele ustanova, a manje za skupinu tzv. odraslih korisnika. Usto, igre su u prostoru ustanova batine nerijetko funkcionirale kao iskljuivo rekreirajua sredstva, ali i kao sredstva generiranja veih prihoda za biblioteku, odnosno privlaenja to veeg broja korisnika. Na izvjestan nain, tradicionalna upotreba igara u podruju bibliotekih usluga dominantnije je rekreirajua nego edukacijska te je esto mimoilazila i informacijske usluge ustanova batine. Po ugledu na druge vrste ustanova, batinske ustanove, koristei videoigre, danas sve intenzivnije realiziraju i druge vane usluge, poput informacijskih, uz one, takoer znaajne, rekreacijske. Zapravo, zahvaljujui razvoju digitalnih tehnologija, odnosno unaprijeenim mogunostima videoigara u digitalnom okruenju, ustanove batine imaju sjajnu priliku da u sinergiji informacijskih i rekreacijskih zadataka na iznimno zabavan te oputajui nain uslue, ali i poue svoga korisnika. Informacijske usluge ustanova batine mogu imati velike koristi od videoigara koje u okruenje igre inkorporiraju izvjesne objekte, odnosno jedinice uenja. Usluge savjetovanja itatelja 2.0 Usluge savjetovanja itatelja (engl. readers advisory services), kao dio usluga upuivanja korisnika, uz srodne im usluge pouavanja korisnika, kakva je, npr., instrukcijska usluga, bitno su izmijenjene u aktuelnom, 2.0 informacijskom okruenju. Usluge savjetovanja itatelja 2.0, kao dio informacijskih usluga biblioteke 2.0, odnosno kao 2.0 informacijske usluge imaju vrlo zanimljive manifestacije u aktuelnom okruenju. Njihovo redefiniranje posljedica je redefiniranih usluga savjetovanja itatelja uope, a koje su se pojavile i u komercijalnim, nebatinskim okruenjima, postajui, na izvjestan nain, i oita konkurencija batinskim uslugama ovoga tipa. LibraryThing, Shelfari, Goodreads, kao i Literature Maps8
LibraryThing Web je aplikacija online drutvene katalogizacije koju ljubitelji knjiga koriste kako bi organizirali osobne zbirke knjiga. LibraryThing pomae kreiranje kataloga osobnih zbirki po uzoru na biblioteke kataloge. S obzirom na to da svi katalogiziraju online, istovremeno katalogiziraju i zajedniki. LibraryThing povezuje ljude na osnovu knjiga koje itaju te zapisa o knjigama koje dijele. Zapravo, LibraryThing omoguava tagovanje jedinica, kao i doprinose u vidu njihovih irih prikaza te vrednovanja. Takoer je mogue pregledanje zbirki ostalih korisnika ovog alata, a na osnovu slinosti pohranjenih jedinica grae ili, pak, knjiga tagovanih istim deskriptorima. Na taj nain ostvaruje se doprinos za cijelu zajednicu LibraryThing korisnika. Usp. http://www.librarything.com, 10. marta 2010. Pojava Web aplikacija za online drutvenu katalogizaciju poput LibraryThinga utjecala je i na batinsku / biblioteku zajednicu. Iako je LibraryThing kao Web alat javno dostupan od 2005. godine, rani primjeri oitog povezivanja bibliotekih kataloga i LibraryThinga prisutni su od 2007. godine u vidu projekta LibraryThing for Libraries (LTFL). Usp. LibraryThing for Libraries. http://www. librarything.com/forlibraries/, 10. marta 2010. LTFL zasnovan je na iskoritavanju podataka koje su osobnim doprinosima osigurali korisnici LibraryThinga, a kojima, potom, biva obogaen i biblioteki katalog. LTFL relativno je jednostavan nain implementiranja nove gene
Godinjak 2009 / 113
27.5.2010 13:39:16
KODRI
pruaju usluge koje su tradicionalno uglavnom u nadlenosti batinskih ustanova, i to na naine koji su krajnje pogodni te aktuelni za korisnike dananjice. Dakle, Web 2.0 tehnologije otvaraju nove mogunosti i u podruju usluga savjetovanja itatelja. Blogovi i wikiji postaju prostori realizacije ovog dijela usluga. Istovremeno, biblioteki katalog, tradicionalno zatvoren za direktne usluge savjetovanja itatelja, inkorporiranjem izvorno nebatinskih alata, odnosno unaprijeenih mogunosti Web 2.0 drutvenih mrea kakva je, recimo, LibraryThing, postaje prostor upisivanja korisnikih stajalita te, na taj nain, i svojevrstan izvor savjetovanja itatelja. Plodne mogunosti unaprijeenih usluga savjetovanja itatelja u Web 2.0 okruenju ve potvruju pionirski poduhvati sve veeg broja biblioteka u ovom podruju.9 Web 2.0 alati oigledno su doprinijeli vrlo vanim uslugama savjetovanja itatelja kroz unapreenje konverzacije o bibliotekoj grai, a koja se sada realizira ne samo izmeu informacijskih strunjaka i korisnika, ve i izmeu korisnika meusobno. Pritom, izvori preporuivanja grae takoer su unaprijeeni, generirani raznolikim takama gledita, svakome podjednako otvoreni, i to je moda najvea promjena za sada, inkorporirani u, do sada iskljuivo informacijskom strunjaku direktno otvoreni biblioteki katalog.
racije bibliotekih kataloga, odnosno redefiniranog WebPAC-a, kroz ukljuivanje korisniki generiranih folksonomija u WebPAC. LTFL istovremeno je i nova mogunost pretraivanja te koritenja WebPAC-a, prevazilazei, pritom, iskljuivo tradicionalne pristupne take poput autorskog imena, naslova, predmetnica te kljunih rijei. Usto, biblioteki katalog obogaen je anotacijama u vezi s jedinicama grae na naine na koje to prije nije bilo mogue. Usp., npr., ovim alatom izmijenjene kataloge Bibliotekog konzorcija Biblioteka Univerziteta Claremont (Libraries at the Claremont University Consortium Libraries), kao kataloge prvih amerikih akademskih biblioteka koje su implementirale LTFL. http://libraries.claremont.edu/, 10. marta 2010. Shelfari je jo jedan Web alat drutvene katalogizacije za ljubitelje knjiga. Omoguava kreiranje virtuelne police s osobnim knjigama, uvid na police ostalih korisnika, kao i tagovanje, vrednovanje te otkrivanje novih knjiga. Shelfari je pokrenut 2006. godine. Od 2008. godine u vlasnitvu je Amazona. Usp. http://www.shelfari.com/, 10. marta 2010. Goodreads je Web alat drutvene katalogizacije u privatnom vlasnitvu softverskog ininjera Otisa Chandlera. Ovaj Web alat javnosti je poznat od 2006. godine, a, poput drugih alata ove vrste, omoguava organiziranje omiljenih knjiga te kreiranje zajednice za razmjenu miljenja na osnovu slinih interesa. Usp. http://www.goodreads.com/, 10. marta 2010. Literature Maps Web je alat koji preko korisnikih doprinosa u vidu onoga to su itali kreira vizuelni prikaz literarne udaljenosti izmeu autora. Usp. http://www.literature-map.com/, 10. marta 2010. Usp. napor na unapreenju usluga savjetovanja itatelja na primjeru projekata unaprijeenih informacijskih usluga sljedeih amerikih biblioteka: Ann Arbour District Library Catalog, http://www.aadl.org/catalog, 12. marta 2010. Carnegie Library of Pittsburgh Teen: Updates and Recommendations from the Teen Staff here at the Main Library in Oakland, http://clpteens. blogspot.com/, 12. marta 2010.; Danbury Library, http://www.danburylibrary.org/, 12. marta 2010.
114 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:17

Batinske informacijske usluge u prostorima Web 2.0 drutvenih mrea S obzirom na to da su batinske ustanove oduvijek, u viemilenijskoj, dugoj tradiciji svoga postojanja i svojevrsna mjesna okupljalita, odnosno prostori komunikacije te specifine konverzacije, ne udi da danas iznimno aktuelne tzv. drutvene mree (engl. social networks), razvijene kao drutveni alati unutar Web 2.0 tehnologija, jesu obeavajue i u kontekstu djelatnosti ovog tipa ustanova. Zahvaljujui mogunostima informiranja te povezivanja lanova unutar zajednice, batinske ustanove oduvijek su funkcionirale kao slojevite, viefunkcionalne, nadasve relevantne drutvene ustanove, odnosno, moglo bi se rei, i kao vane drutvene mree. Stoga je pojava alata poput Web 2.0 drutvenih mrea izrodila jo jednu plodnu mogunost za kontinuirano ostvarivanje temeljnih, trajnih poslanja ustanova batine unutar redefiniranog batinskog informacijsko-uslunog sistema. Samim time, ustanove batine izlaze ususret Web 2.0 drutvenim mreama, pojavivi se u njihovom virtuelnom prostoru, a kako bi potvrdile sklonost ideji trajnog ostvarivanja svoje misije usmjerene korisnicima, pa i na nain prodiranja u, za javnost openito danas sve interesantnije, Web 2.0 drutvene mree. Pojavljivanje ustanova batine u manje formalnim okruenjima kakva su Web 2.0 drutvene mree posljedica je razvoja svijesti o znaaju tzv. push principa, a priklanjajui kojem ustanove batine poinju se nametati korisnicima u okruenjima u kojima oni i inae borave. Web 2.0 drutvene mree, usto, karakterizira i oigledno, za korisnike vrlo atraktivno hibridiziranje mnogih Web 2.0 alata razmjene poruka u stvarnom vremenu obogaene multimedijalnim komponentama, blogovanja, tagiranja i dr., a to doprinosi njihovoj opoj popularnosti. Nadalje, Web 2.0 drutvene mree omoguavaju ne samo multimedijom obogaenu razmjenu poruka u stvarnom vremenu, ve i dinamino dijeljenje te razmjenu informacijskih izvora izmeu lanova drutvene mree u elektronskom okruenju. Web 2.0 drutvene mree gotovo postaju kulturni fenomen dananjice, nerijetko rezerviran za zabavna, ali sve vie i za poslovna te obrazovna okruenja, omoguavajui veze koje, bar virtuelno, nadilaze geografske, spolne, dobne, rasne, ekonomske te kulturne razlike. Na tragu mnogih zajednikih obiljeja koja batinske ustanove i Web 2.0 drutvene mree kao prostori izrazite komunikacije dijele, otvaraju se mogunosti ostvarivanja dijela batinskih usluga i unutar lanovima zajednice uope sve napuenijim virtuelnim prostorima Web 2.0 drutvenih mrea. Sveprisutnost Web 2.0 drutvenih mrea rezultirala je velikim brojem objavljenih radova o njihovoj pojavi, znaaju te karakteristikama u nekoliko posljednjih godina. I batinska, posebice biblioteka akademska te struna javnost poinje se oglaavati o posljedicama sve eeg prisustva ustanova batine unutar Web 2.0 drutvenih mrea. Zapravo, povremeno su prisutne donekle konzervativne sumnje informacijskih strunjaka, a koji dovode u pitanje mogunosti uspjenog realiziranja te uope opravdanost ponude informacijskih usluga ustanova batine u nerijetko neformalnim, pa ak i zabavnim
Godinjak 2009 / 115
27.5.2010 13:39:17
KODRI
okruenjima kakva su neke Web 2.0 drutvene mree. Meutim, prisustvo ustanova batine unutar Web 2.0 drutvenih mrea, i to najee upravo u vidu onog dijela batinskih usluga koji se smatra informacijskim, postaje realnost velikog broja batinskih ustanova te pozicija koju korisnici obiju drutvenih mrea, kako one ustanove batine, tako i Web 2.0 drutvene mree, sve vie oekuju te podrazumijevaju. Podozrenju prouzrokovanim strahom zbog mogunosti gubljenja profesionalne atmosfere prilikom realiziranja batinske informacijske usluge unutar neformalnog okruenja pridruuje se i jo jedna, mnogo vea bojazan. Naime, izvedbom batinskih informacijskih usluga unutar Web 2.0 drutvenih mrea, batinska informacijska usluga naputa matino tlo, postajui dijelom posve druge mree. Nerijetko, ova sinergija rezultira direktnim sueljavanjem javnog, odnosno batinskog sektora s onim privatnim, odnosno vlasnikim, kada su u pitanju Web 2.0 drutvene mree. Batinska ustanova, odnosno njena informacijska usluga postaje samo jo jedna pruena ruka prijateljstva korisniku, odnosno njegov tzv. friends, govorei metajezikom Web 2.0 drutvenih mrea. Meutim, na ustanovama batine je da osvijeste da su unutar revidiranog informacijsko-uslunog okruenja ne vie kao nekada jedini preostali u igri (engl. the only game in town), ve iskljuivo jedan od uestvujuih elemenata na usluzi korisniku u okruenju u kojem korisnik participira unutar vie moguih drutvenih mrea. Zapravo, oko korisnika kreira se cijela informacijsko-usluna mrea te mu se najaktuelnijim i najkorisnijim nadaju upravo one usluge koje su u njegovoj stalnoj blizini. Ako takvo to znai da, u borbi za korisniki interes te za vlastitu drutvenu relevantnost, odnosno, u krajnjem, opstanak, ustanove batine trebaju istupiti izvan matinih konteksta te se privremeno preseliti u korisnikov kontekst, onda je to realnost usluivanja korisnika dananjice pred kojom ustanove batine ne mogu ustuknuti. Pritom, sam in preseljenja batinskih usluga iz vlastitog, matinog konteksta u korisniko okruenje nipoto nije preputanje ingerencija vlastitog okruenja nekom drugom, recimo, privatnom sektoru. Prije se radi o opetovanom insistiranju na danas sve vanijem push principu. Korisnik se unutar raznolikih okruenja, pa i onih kakve su Web 2.0 drutvene mree, ima obavijestiti o kontinuiranom prisustvu ustanova batine u korisnikom ivotu. Korisnika se unutar Web 2.0 drutvene mree eli podsjetiti na vrijednost informacijskih usluga ustanova batine koje, evo, izlaze ususret samom korisniku ne vie samo u vremenu koje mu odgovara, kao to je to bilo unutar Web 1.0 tehnolokog okruenja, ve i unutar drutvene mree u kojoj korisnik trenutno boravi. Znaaj ustanova batine nee biti omalovaen ukoliko se njene usluge ponude na tako trivijalnom mjestu kao to je MySpace ili Facebook. Svoje Facebook prisustvo danas imaju mnoge ugledne ustanove batine koje su prepoznale znaaj aktivnog uea u mreama koje korisnici smatraju korisnim, atraktivnim, ali i zabavnim. S ciljem aktivnog bivanja nadomak mreama za koje su korisnici inae zainteresirani te ije prostore ispunjavaju, ustanove batine oprobavaju svoju informacijsko-uslunu djelatnost i u prostoru tzv. virtuelnih svjetova kakav je, recimo,
116 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:17

Second Life10, a koji kao trodimenzionalni prostor raznolikih mogunosti kombinira elemente tehnologije igara, dok je, istovremeno, sasvim oigledno i svojevrsna drutvena mrea. Na tragu sve intenzivnijeg interesa za virtuelne svjetove te injenice da sve vei broj uglednih poslovnih te obrazovnih ustanova diljem svijeta dio aktivnosti realizira i u prostoru Second Lifea, batinske ustanove uspostavljaju svoje Second Life prisustvo, iskuavajui i u ovom mrenom prostoru mogunosti realizacije dijela svojih usluga, u prvom redu onih informacijskih. Usto, u redefiniranom informacijsko-uslunom okruenju korisnika valja usluiti u prostoru u kojem on inae jeste, biti mu nadohvat ruke u trenutku, ali i u tzv. mjestu potrebe (engl. point of need), nasuprot pasivnog ekanja na njegov dolazak u bilo fizike, bilo virtuelne prostore ustanova batine. Prilagodba batinskih informacijskih usluga informacijsko-uslunom okruenju 2.0 Jedan od relativno jednostavnih te brzih naina prilagodbe informacijskih usluga batinskih ustanova irem, informacijsko-uslunom okruenju 2.0, jeste i realizacija ovog dijela batinskih usluga uz iskoritavanje mogunosti Web 2.0 alata kakvi su blog, wiki ili RSS. S obzirom na to da blogovi i wikiji omoguavaju iznimnu korisniku participaciju, a RSS krajnju personalizaciju informacija za korisnika, ne udi da su upravo ovi alati omoguili nove, plodne manifestacije u podruju informacijskih usluga ustanova batine. Blogovi i wikiji ine zbirke i usluge interaktivnijim, korisniku usmjerenijim, omoguavajui potroau informacije da kontaktira proizvoaa informacije te da, na taj nain, i sam postane njen proizvoa. Sigurno je da biblioteka 2.0 rui granice izmeu bibliotekara i korisnika, proizvoaa
10 Usp. Second Life. http://secondlife.com/, 19. februara 2010. Second Life, 3D virtuelni svijet kojeg je 2003. godine kreirao Linden Lab (http://lindenlab.com), 2006. godine enormno poveava broj korisnika da bi krajem 2008. godine postao fenomen s gotovo 15 miliona korisnikih rauna. Takvo to ini ga jednim u nizu, ali ipak i jednim od najpopularnijih virtuelnih svjetova. Za detaljnije informacije o razvoju te karakteristikama Second Lifea usp., npr. http:// en.wikipedia.org/wiki/Second_Life, 19. februara 2010. Za vrlo koristan uvid u raspravu o mogunostima prisustva ustanova batine u prostoru virtuelnih svjetova, osobito Second Lifea usp., npr., slijedee tekstove: Godfrey, Krista. New World for Virtual Reference. // Library Hi Tech. Vol. 26, br. 4 (2008), str. 525-539. https://proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/nph-proxy. cgi/000100A/http/www.emeraldinsight.com/Insight/viewPDF.jsp =3fcontentType=3dArticle=2 6Filename=3dhtml/Output/Published/EmeraldFullTextArticle/Pdf/2380260403.pdf, 19. februara 2010.; Bell, Lory; Peters, Tom; Pope, Kitty. Get a (Second) Life. // Computers in Libraries. Vol. 27, br. 1 (2007), str. 10-15. https://proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/nph-proxy.cgi/000100A/ http/web.ebscohost.com/ehost/pdf=3fvid=3d4=26 hid=3d104=26sid=3df4e72d0b-f2e0-421cbf1d-dd3c36c44115=2540sessionmgr102, 19. februara 2010.; Joint, Nicholas. Virtual Reference, Second Life and Traditional Library Enquiry Services. // Library Review. Vol. 57, br. 6 (2008), str. 416-423. https://proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/nph-proxy.cgi/000100A/http/www. emeraldinsight.com/Insight/viewPDF.jsp =3fcontentType=3dArticle=26Filename=3dhtml/Output/Published/EmeraldFullTextArticle/Pdf/0350570602.pdf, 19. februara 2010.
Godinjak 2009 / 117
27.5.2010 13:39:17
KODRI
informacije i njenog potroaa, autoriteta i poetnika. Posljedice ovih dramatinih promjena velike su i manifestiraju se ogromnim porastom znaaja informacijskog opismenjivanja. U svijetu u kojem niti jedna informacija nije inherentno autoritativna i validna, vjetine kritikog miljenja te informacijske pismenosti iznad su svih ostalih oblika uenja.11 Novi, Web 2.0 alati posljeduju oiglednim promjenama kako u unutarnjim komunikacijskim procesima meu uposlenicima ustanova batine, tako i u onim vanjskim, odnosno procesima komunikacije sa zajednicom korisnika. Znaaj bloga kao novog, participativnijeg, istinski saradnikog komunikacijskog alata zajednica informacijskih strunjaka, posebice bibliotekara, prepoznala je relativno rano i to najprije u onom dijelu koji se odnosi na kreiranje personalnih blogova kao komunikacijskih kanala za zajedniko promiljanje utjecaja te znaaja ovog sve prisutnijeg Web 2.0 alata u podruju prakse ustanova batine.12 Nedugo potom uslijedilo je i mnogo sutinskije iskoritavanje mogunosti blogova, i to u vidu institucionalnih blogova kao alata realizacije dijela usluga ustanova batine, nerijetko upravo onih informacijskih. Mnotvo je batinskih ustanova koje su u nekoliko posljednjih godina poele s aktivnim iskoritavanjem blogova kao prostora realizacije svojih informacijskih usluga.13 Na slian nain, biblioteki wiki omoguava snano integriranje informacijskih strunjaka te korisnika u inu realizacije informacijske usluge, pomjerajui sobu za grupne virtuelne instrukcije u online okolinu. Unutar wikija, korisnici i informacijski strunjaci kreiraju svijet pitanja i odgovora, a zapisi ovih transakcija osiguravaju pomo ne samo aktuelnim korisnicima / uesnicima transakcije, ve i onim buduim korisnicima za koje e zapis referentnih transakcija predstavljati dodatni, polazini, a moda i u konanici sasvim zadovoljavajui informacijsko-referentni izvor.14
11 Maness, Jack. Library 2.0 Theory: Web 2.0 and Its Implications for Libraries. // Webology. Vol. 3, br. 2 (2006). http://webology.ir/2006/v3n2/a25.html, 7. marta 2010. 12 Usp., npr., neke od najpoznatijih blogova za razmjenu miljenja te iskustava informacijskih strunjaka, a u vezi s blogovima i ostalim Web 2.0 alatima, zahvaljujui kojima govorimo biblioteci 2.0 / batinskoj ustanovi 2.0: Information Wants to be Free. http://meredith.wolfwater. com/wordpress/index.php, 19. februara 2010; The Shifted Librarian. http://www.theshiftedlibrarian.com/, 19. februara 2010.; Phil Bradleys Web 2.0 Blog. http://philbradley.typepad. com/i_want_to/, 19. februara 2010.; Are You 2.0 Yet? http://briangray.alablog.org/blog, 19. februara 2010.; Library Crunch. http://librarycrunch.com/, 23. februara 2010. 13 Usp., npr., samo neke od uspjenijih primjera: MadisonJefferson County Public Library, http:// mjcpl.org/, 19. februara 2010.; Ohio University Library Business Blog, http://www.library. ohiou.edu/subjects/businessblog/, 19. februara 2010.; Kansas State University Library Blogs, http://ksulib.typepad.com/, 19. februara 2010. 14 Danas je poznat cijeli niz wikija namijenjenih iskljuivo za internu komunikaciju bibliotekara. Jedan od istaknutijih jeste i onaj Meredith Farkas. Usp. Library Success: A Best Practices Wiki http://www.libsuccess.org/index.php?title=Main_Page, 28. februara 2010. Za digitalne informacijske usluge biblioteka korisna je Reference Services and Information Literacy sekcija unutar ovog wikija, s podsekcijama Online Reference, Free Online Reference Resources, Future of Reference Service, Information Literacy, Online Tutorials, Radical Reference, Subject Guides te Traditional Reference Services
118 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:18

S obzirom na to da su i blogovi i wikiji po svojoj prirodi pull, a ne push tehnologije, koritenjem RSS-a u okruenju blogova i wikija omoguava se da informacijska usluga 2.0 postane istinski personalizirana te usmjerena korisniku, odnosno ona u kojoj dominira push, a ne samo pull princip prilikom dostavljanja usluga. Zakljuak Zasigurno e ustanove batine, pa tako i one bosanskohercegovake, u budunosti sve intenzivnije unapreivati svoje informacijske usluge alatima poput podcasta, digitalnih videoigara, Web 2.0 drutvenih mrea, virtuelnih svjetova, ali i onih buduih alata iji je razvoj tek ispred nas. Takvo to je i razumljivo ako se ima u vidu da su informacijske usluge ustanova batine uvijek nuno pod utjecajem redefiniranja u irem informacijsko-uslunom okruenju te, elei i dalje biti atraktivne i aktuelne za zajednicu korisnika, imaju drutvenu obavezu, odnosno odgovornost kontinuiranog usvajanja novih, prikladnih informacijsko-komunikacijskih alata. Pojava novih informacijsko-komunikacijskih alata te njihova pravovremeno, kao i pravilno usmjerena primjena u kontekstu batinskih ustanova prouzrokuje i redefiniranja unutar modela informacijskih usluga ustanova batine. U tom kontekstu valja posmatrati i realizaciju batinskih informacijskih usluga unutar okruenja Web 2.0 tehnologija, a koje su omoguile raznolike manifestacije informacijskih usluga u redefiniranom okruenju.
Izvori i literatura: Abram, Stephen. Web 2.0, Library 2.0, and Librarian 2.0: Preparing for the 2.0 World. // Online International Conference Proceedings (2007). http://www.sirsidynix. com/Resources/Pdfs/Company/Abram/OnlineIntrenationalProceedings1.pdf, 10. marta 2010. Ann Arbour District Library Catalog. http://www.aadl.org/catalog, 12. marta 2010. Are You 2.0 Yet? http://briangray.alablog.org/blog, 19. februara 2010. BBC New Media Research. Gamers in the UK: Digital Play, Digital Lifestyles. 2005. http://open.bbc.co.uk/newmediaresearch/files/BBC_UK_Games_Research_2005. pdf, 7. marta 2010. Bell, Lory; Peters, Tom; Pope, Kitty. Get a (Second) Life. // Computers in Libraries. Vol. 27, br. 1 (2007), str. 10-15. https://proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/nph-proxy. cgi/000100A/http/web.ebscohost.com/ehost/pdf=3fvid=3d4=26hid=3d104=26sid =3df4e72d0b-f2e0-421c-bf1d-dd3c36c44115=2540sessionmgr102, 19. februara 2010. Bolan, Kimberly; Canada, Meg; Cullin, Rob. Web, Library and Teen Services 2.0. // Young Adult Library Services. Vol. 5, br. 2 (2007), str. 40-43. https:// proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/nph-proxy.cgi/000100A/http/web.ebscohost. com/ehost/pdf=3fvid=3d5=26hid=3d8=26sid=3dad2fe2eb-8af5-4b0a-ac1b2b3da3ecc6e5=2540sessionmgr103, 5. marta 2010.
Godinjak 2009 / 119
27.5.2010 13:39:18
KODRI
Carnegie Library of Pittsburgh Teen: Updates and Recommendations from the Teen Staff here at the Main Library in Oakland. http://clpteens.blogspot.com/, 12. marta 2010. Cross, Carl. Making Games Seriously: Creating a Peer Designed Video Game for Use in Library Promotion and Instruction. // Library Review. Vol. 58, br. 3 (2009), str. 215. https://proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/nph-proxy.cgi/000100A/http/www. emeraldinsight.com/Insight/viewPDF.jsp=3fcontentType=3dArticle=26Filename =3dhtml/Output/Published/EmeraldFullTextArticle/Pdf/0350580305.pdf, 6. marta 2010. Danbury Library. http://www.danburylibrary.org/, 12. marta 2010. Godfrey, Krista. New World for Virtual Reference. // Library Hi Tech. Vol. 26, br. 4 (2008), str. 525-539. https://proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/nph-proxy.cgi/000100A/ http/www.emeraldinsight.com/Insight/viewPDF.jsp=3fcontentType=3dArticle=2 6Filename=3dhtml/Output/Published/EmeraldFullTextArticle/Pdf/2380260403. pdf, 19. februara 2010. Goodreads. http://www.goodreads.com/, 10. marta 2010. Joint, Nicholas. Virtual Reference, Second Life and Traditional Library Enquiry Services. // Library Review. Vol. 57, br. 6 (2008), str. 416-423. https://proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/nph-proxy.cgi/000100A/http/www.emeraldinsight.com/Insight/ viewPDF.jsp=3fcontentType=3dArticle=26Filename=3dhtml/Output/Published/ EmeraldFullTextArticle/Pdf/0350570602.pdf, 19. februara 2010. Jowitt, Angela L. Perceptions and Usage of Library Instructional Podcasts by Staff and Students at New Zealands Universal College of Learning (UCOL). // Reference Services Review. Vol. 36, br. 3 (2008), str. 312-313. https://proxy.knjiznice.ffzg.hr/proxy/nph-proxy.cgi/000100A/http/www.emeraldinsight.com/Insight/ viewPDF.jsp=3fcontentType=3dArticle=26Filename=3dhtml/Output/Published/ EmeraldFullTextArticle/Pdf/2400360309.pdf, 28. februara 2010. Information Wants to be Free. http://meredith.wolfwater.com/wordpress/index.php, 19. februara 2010. Kansas State University Library Blogs. http://ksulib.typepad.com/, 19. februara 2010. Libraries at the Claremont University Consortium Libraries. http://libraries.claremont.edu/, 10. marta 2010. Library Crunch. http://librarycrunch.com/, 23. februara 2010. LibraryInstruction.Com: The Librarians Weapon of Mass Instruction. http://www. libraryinstruction.com/, 26. februara 2010. Library Success: A Best Practices Wiki. http://www.libsuccess.org/index. php?title=Main_Page, 28. februara 2010. LibraryThing. http://www.librarything.com, 10. marta 2010. LibraryThing for Libraries. http://www.librarything.com/forlibraries/, 10. marta 2010. LIRT: Library Instruction Round Table: Promoting Library Instruction in School, Public, Special and Academic Libraries. http://www3.baylor.edu/LIRT/index.html, 26. februara 2010. Literature Maps. http://www.literature-map.com/, 10. marta 2010.
120 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:18

LOEX: Clearinghouse for Library Instruction. http://www.emich.edu/public/loex/index.html, 26. februara 2010. MadisonJefferson County Public Library. http://mjcpl.org/, 19. februara 2010. Maness, Jack. Library 2.0 Theory: Web 2.0 and Its Implications for Libraries. // Webology. Vol. 3, br. 2 (2006). http://webology.ir/2006/v3n2/a25.html, 7. marta 2010. Ohio University Library Business Blog. http://www.library.ohiou.edu/subjects/businessblog/, 19. februara 2010. Peer Reviewed Instructional Materials Online (PRIMO). http://www.ala.org/apps/primo/public/search.cfm, 26. februara 2010. Phil Bradleys Web 2.0 Blog. http://philbradley.typepad.com/i_want_to/, 19. februara 2010. Second Life. http://secondlife.com/, 19. februara 2010. Shelfari. http://www.shelfari.com/, 10. marta 2010. The Shifted Librarian. http://www.theshiftedlibrarian.com/, 19. februara 2010.
WEB 2.0 TECHNOLOGIES:

NEW POSSIBILITIES FOR DIGITAL INFORMATION SERVICES OF BOSNIAN INSTITUTIONS OF HERITAGE
Lejla Kodri
Summary Information services of institutions of heritage, as a result of redefining the broader information-service environment, are particularly transformed in connection with possibilities that offered in the field of information services, first of all Web 1.0, and later in another more intensive form Web 2.0 technologies. Information services of institutions of heritage, thanks to their immanently communication as well as participating nature, are among the first heritage services which are quite evident and increased in the last few years begun to take advantage offered by Web 2.0 technologies in the field of realization of digital information services. Institution of heritage intensively promote its information services using tools like podcasts, blogs, wikis, digital video games, Web 2.0 social networks, virtual worlds, but also those of future tools whose development is still in front of us. Certainly, Web 2.0 tools, available in public have enabled a variety of manifestations of heritage information services in redefined environment and for Bosnian institutions of heritage. Key words: heritage institutions, digital information services, Web 2.0 technologies
Godinjak 2009 / 121
27.5.2010 13:39:18
UDK 929 Savojski, E.
U godini Eugena Savojskog u Beu i Sarajevu
Fahira Fejzi-engi Fakultet politikih nauka, Sarajevo
Rad se flashirano osvre na jedan savremeni trenutak trajanja, ali koji se referentno moe sublimirati kao ambivalentna injenica, dvosjekli fakat ili upitno denotirani podatak koji potvruje da je mogue reinterpretirati kao univokni pobjedniki diskurs i sve, ba sve linosti iz blie ili dalje povijesti, ako nedostaje kritike volje u poretku moralnoga uma. Ili, jo jednostavnije, ako moralnoga uma uope nema. Naime, jedan od najzloglasnijih osvajaa Sarajeva, princ Eugen Savojski, koji je prije 313 godina upao u glavni grad Bosne i upuh ga spalio, oivljen je na brojnim i upeatljivim video-plakatima (bilboardima) postavljenim po Beu, sada kao najvei pacifist, ljubitelj filozofije i mecena umjetnosti; ni na koji nain sa plakata ne sugerirajui da bi njegova savremena reinkarnacija u formi ode ili jednosmjernog hvalospjeva mogla za graane i loco njegovih nekadanjih rtava znaiti sasvim neto suprotno uvredu ili piktografijsku blasfemiju. Kljune rijei: Eugen Savojski, Be, Sarajevo, paljenje Sarajeva, reinterpretacija povijesnih dogaaja i linosti, piktografska blasfemija
zimu 2010. godine, glavni grad Austrije, Be, oblijepljen je velikoformatiranim koloriranim plakatima na kojima je marketinki reinkarniran Eugen Savojski i predstavljen kao veliki zatitnik umjetnosti i filozofije. Plakati su postavljeni posvuda, od podzemne eljeznice, preko velikih shopping centara do znaajnijih trgova ili veleljepnih zgrada u gradu opere, baleta, klasine umjetnosti i klasine estetike. Savojski je tretiran neklasino, upravo postmoderno, to za potrebe urbanog makroplakatiranja znai neideologizirano i empatiki, naivno ili dopadljivo, posve osvjeavajue i gorko poput tonika; bez neophodnih historijskih situiranja, opreznosti i tumaenja. U isto vrijeme, u zimu 2010. godine, glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, nije oblijepljen slinom ili istom rememorijom, ve hladnom pragmatskom i povrnom sadanjou ususret Danu ena, ili ususret mobilnoj telefoniji, u lijepom jezikom
122 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:18

izriaju nabildavanju postpaid-rauna i turbo-folk zvijezdama koje gostuju i undom pune ohladjele prostore i mlade due. No, ne bi bilo iznenaujue ni da isti plakat osvane i u gradu na Miljacki. ta vezuje ova dva glavna grada i rememorija na grofa Savojskoga? Naalost, ovdje moramo posegnuti za povijeu, jer je drugaije neobjanjiva neumoljiva jednostavnost postojanja u gradu na Miljacki, koji brzo zaboravlja, ili teko pamti, a kojega se itekako tie grof Eugen iz Wienne. Historia est testis temporum, lux veritatis, vita memoriae et magistra vitae! uiteljica ivota pripovijeda da je onomad kad je Sultan Mustafa II (1695. 1703.) vodei u ljeto 1695.1697. godine ratove protiv Austrijanaca u junoj Ugarskoj, odbranio Temivar i dobio titulu Gazija (Pobjednika), a potom ga je kod Sente saekao 11. septembra 1697. godine upravo spominjani princ Eugen Savojski i pobijedio ga. Nita neobino za ona osvajaka i ratna vremena. No, vrijedi jo malo oslunuti uiteljicu ivota: Bosanske granice sa sjevera ostale su nebranjene. Princ Eugen Savojski, pripovijeda povijest, kao vojni genije toga vremena, tu injenicu dobro je iskoristio. Krenuo je na Bosnu sa svih strana, i preko Bihaa i preko Broda, te je ve 12. oktobra iste godine zauzeo grad Brod, da bi, navodno, od tuge zbog ovog hitrog poraza umro bosanski namjesnik Mehmed-paa Kora. Savojski je bez zaustavljanja neprekidno napredovao od Broda do Sarajeva, usput pljakajui, palei, ubijajui. Franjevaki historiar Mijo Vjenceslav Batini pohvalio se da su oni, franjevci, dostavili Savojskome precizne izvjetaje o razmjetaju vojnih baza po Bosni, te je za samo 20-ak dana, 22. oktobra 1697. god. ovaj vojskovoa stigao u Visoko, tu napravio logor za sebe i svoju vojsku i poslao poruku u Sarajevo: Iz osobitih obzira prema Sarajevu odluio sam se obratiti graanima i svim stanovnicima Sarajeva, ako ele da se spasu od zla, neka poalju jednog ili vie izaslanika. Izaslanici moraju doi odmah, jer e u suprotnom carska vojska bez oklijevanja nastaviti svoj mar i proliti jo ljudske krvi, mada nije dola s tom namjerom/.../ Neka se niko ne zavarava nadom u otpor. (Imamovi; 1998:287) Da podsjetimo, princ Eugen Savojski je bio Italijan po roenju, Francuz po odgoju i obrazovanju, student matematike i prirodnih nauka, ali je stupio u austrijsku vojsku nakon to je odbijen da bude primljen u francusku vojsku, nikada se ne bavei svojim studijskim oblastima, kako ga sada predstavljaju beki plakati. Sarajlije su naivno odbile izaslanike princa Eugena, trubaa izmeu njih ubili, da bi 23. septembra 1697. Savojski sav bijesan krenuo na Sarajevo. Sam je u svome dnevniku zabiljeio da je stao na visini koja dominira gradom, te da je uputio pojedine odrede da poharaju grad. Graani Sarajeva su nazvani u ovom njegovom dnevniku Turcima, koji su se razbjeali, ostavivi svakakve robe za sobom. Sve je te noi i sutradan opljakano, a naveer je upaljena velika vatra od grada Sarajeva. Grad je upuh izgorio. Savojski je i 24. oktobra ostao u Sarajevu, gledajui kako grad dogara. I grad i okolica su izgorjeli, njegov juriniki odred
Godinjak 2009 / 123
27.5.2010 13:39:18
FEJZI-ENGI
je poubijao sve na koga je iva naiao. Jurinici su se natrag vratili s golemim blagom, svi mukarci su poubijani, a ene i djeca povedeni s austrijskom vojskom kao roblje. Natrag s njima su krenuli i lokalni krani, pobojavi se odmazde. Zna se da su ovom prilikom spaljene sve sarajevske damije (njih oko 120), a imami i mujezini poubijani. Nesrea je bila ogromna, rijetko spominjana, neobjanjena i neizreena u narodnim naracijama, toliko je bila prestrana, prozvana tek u rijetkim pjesmama koje su o tome propjevale okrutnou neba, usljed koje je sve postalo sirotinja, i to jest i to nije bilo stvarna sirotinja. Tako je danas proglaeni zatitnik umjetnosti i filozofije Beka, ovjekovjeen njenim plakatima s rusom perikom na glavi, civilne umjetnike boje, a da je pritom prenebregnuto ko je i to je, zapravo, za ivota bio i inio Eugen Savojski, vojvoda od Savoje i Pijemonta, vitez zlatnog runa i generalni feldmaral Njegova Velianstva rimskog cara i ugarskog i ekog kralja! Palikua, piroman i surovi ratnik, eto, 2010. godine titi umjetnost i filozofiju. I ovaj primjer potvruje kako je teko da i pobjednici i poraeni, mecene i delati, rtve i zloinci re-interpretiraju iste minule dogaaje na isti ili, barem priblian nain. Dostojanstvo je rije koja sve vie gubi pravo na egzistenciju. Teko je u apstraktnome duhu vremena biti konkretan, jo je tee u posvemanjem ekshibicionizmu relativiziranja postaviti se konsekventno ili posve-jasno, teko je u vremenu opega neznanja poneto (vano) znati; jer, diskrepancija suprotstavljenih stavova i pogleda na injenice je uvijek bolno prisutna. A jednostrano oivljavanje galerije historijskih likova samo sinonim za nove nemire, nove zguljene kraste sa zaraslih okrvljenih rana. Nekome je potrebno nakon 313 godina toliko opsjena bacati na lica i ela povijesnih injenica ili fakata. Zar pobjede i porazi minulih vremena slue samo zato da se cere neijim zluradostima, zar nedjela nisu dovoljno ohlaena da ih ne treba podgrijavati, nanovo razmazivati i pervertirati nakon to vie nisu ni antiinjenice, ni antifakti a ni pseudodogaaji... Reinterpretatori obino poele neto sasvim drugo postii, mimikriraju naine i stilove, uljueno se cerei onome to pod njihovim koama samo to ne ispliva na povrinu snanim imperijalnim cinizmom! Kulturalnim cinizmom! Estetskim cinizmom! Drutvenim cinizmom! Politikim cinizmom! Jednostavnije u mrnju! Ono to poslije uslijedi stane u latinsku izreku: Historia est testis temporum, lux veritatis, vita memoriae et magistra vitae! Samo, znanje lekcije iz povijesti treba obnoviti svako od ivuih. Ma kako dosadne, udaljene i nemogue izgledale. Rad se flashirano osvrnuo na jedan savremeni trenutak trajanja, ali koji se referentno moe sublimirati kao ambivalentna injenica, dvosjekli fakat ili upitno denotirani podatak koji potvruje da je mogue reinterpretirati kao univokni pobjedniki diskurs i sve, ba sve linosti iz blie ili dalje povijesti, ako nedostaje kritike volje u poretku moralnoga uma. Ili, jo jednostavnije, ako moralnoga uma uope nema. Naime, jedan od najzloglasnijih osvajaa Sarajeva, princ Eugen Savojski, koji je prije 313 godina upao u glavni grad Bosne i upuh ga spalio, oivljen je s nekim ciljem na brojnim i upeatljivim video-plakatima
124 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:18

(bilboardima) postavljenim po Beu, sada kao najvei pacifist, ljubitelj filozofije i mecena umjetnosti; ni na koji nain s plakata ne sugerirajui da bi njegova savremena reinkarnacija u formi ode ili jednosmjernog hvalospjeva gore u Beu, mogla za graane i loco njegovih nekadanjih rtava znaiti sasvim neto suprotno uvredu ili piktografijsku blasfemiju. Ili, moda ba zato.
IN THE YEAR OF EUGENE OF SAVOY IN VIENNA AND SARAJEVO Fahira Fejzi-engi

Summary This paper reflects on a contemporary time period, but that can sublimate as ambivalent fact, a double-edged fact denoted or questionable data which confirms that it is possible to reinterpret as unambiguous winning discourse and all, just all individuals from closer or further history, if it is missing critical will in the moral order of the mind. Or, even simpler, if there is no moral mind at all. In fact, one of the most notorious conqueror of Sarajevo, Prince Eugene of Savoy, who came into the capital of Bosnia 313 years ago burned it down, has been revived on a number of impressive video-posters (billboard) set in Vienna, now as the biggest pacifist, a philosophy fan and a patron of art; not suggesting in any way that his modern reincarnation in form of ode or one-way melody could mean something opposite for citizens and his former victims an insult or pictographical blasphemy. Key words: Eugene of Savoy, Vienna, Sarajevo, burning of Sarajevo, reinterpretation of historical events and individuals, pictographical blasphemy
Godinjak 2009 / 125
27.5.2010 13:39:18
UDK 321.64 (091)
Aktuelnost analize totalitarizma u Frankfurtskoj koli
efik Barakovi Fakultet politikih nauka, Sarajevo
U uslovima zrelog liberalizma neuravnoteeni aspekti graanske dinamike, suzbijani tok graanske perspektive, graanska ogranienja i procesi negiranja, principijelno potvreni, artikulirani i zatvoreni nacijom, stvaraju prostor vladavini ili afirmiranju predominacije iracionalnosti. Iracionalnost u graanskim historijskim odnosima ima svoje mjesto i funkciju, u tim odnosima ona je objektivirala svoju relevanciju, a takoer neuravnoteeni aspekti razvoja graanskog strukturiranja doprinose da iracionalnost presudno upravlja i usmjerava prinudu, i ostvarenim, rastue intenziviranim, dirigirano usmjerenim pritiskom ona se postavlja za mjeru istine. Totalitarizam proistekao iz radikalizacije nacionalizma instrumentaliziranim potvrivanjem dominacije nacije graanski negira individualnost pojedinca. Unutar zrelog liberalizma i posebno postliberalizma trend korjenite deindividualizacije pojedinca ostavlja teoriju nemonom ili neukljuenom u utjecaj pozitivne drutvene promjene i upravo tim saznanjima orijentirana nauno-istraivaka analiza omoguava kritiku teoriju da mjerodavno rasvijetli fenomene i aspekte savremenog graanskog drutva. Tendencija graanskog razvoja postavila je moi i mogunosti teorije, graanska zbilja je promijenila njene domete da je tradicionalni smisao teorije i na njoj uspostavljena tenja za drutvenom promjenom disfunkcionalna, a atribut kritika razgraniava kritiku teoriju od drugih stanovita. Kljune rijei: totalitarizam, iracionalnost, ideologija nacizma, populistiki atomizirane jedinke mase, jedinke mase, vjernost, mo, sljedbenitvo, autoritarnost, nacionalizam, odnos autoriteta, poslunost, Fhrer-princip, Voa.
rankfurtska kola ili kritika teorija drutva je jedina kola koja je fenomen totalitarizma analizirala kompletno i svaka budua slina analiza mora da polazi od te analize. Totalitarizam nije prolost! U novije vrijeme nema rasprava o totalitarizmu, kao da je on objanjen definitivno. Graanski motivi
126 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:19
Aktuelnost analize totalitarizma...

i tendencije, koji su poticajima zasnivali i zasnivaju iracionalnost i time forme autoritarnosti, totalitarizma i ideoloki oblik faizma, nisu sili s historijske scene. Naprotiv! Njihovi latentni oblici pronalaze naine manifestiranja i djejstvo utjecaja i realizacije, a uz predaniju sistematsku analizu i prilagoenije metode i istraivaki instrumentarij mogu se takve intencije i njihovi naini ostvarivanja identificirati i legitimirati, odnosno relevantnije suzbijati. Ideoloke, ekonomske, politike oblike i aspekte totalitarizma u savremenim uslovima valja analizirati i toj analizi podrediti istraivani razvojni stadij drutva, u totalitetu i u pojedinim njegovim dijelovima, te svrhom mjerodavne istraivake naune istine iznova ga osvjetljavati. U ovom smislu, dakle, totalitarizam nije prolost i kao istraivakom fenomenu valja mu pristupati multidisciplinarno, uvaavajui graanski razvojni proces i u tom pravcu pronalazei mu prikladne istraivake metode i tehnike. Kritika teorija drutva svoj nastanak, razvoj i konstituiranje, u doslovnom smislu te rijei, izgrauje upravo u periodu kada su stvoreni historijski i graanski uslovi otvorili mogunosti tendenciji formiranja totalitarizma, kada totalitarizam iz omogueno producirane ili radikalizirane iracionalnosti, kao podsticanje i najminucioznije kontroliranje i upravljanje ideologijom, zauzima cjeloviti prostor politike, ekonomske, drutvene, kulturne prakse, tj. kada postaje objektivnom historijskom tvorevinom. Ja polazim od toga, ne moe se proces opozvati, pa to bi bila jeziva katastrofa, kao nuklearni rat. Ali od toga ta se gubi moe se neto ouvati, u emu se i ovdje opet postaje jasno, ta ja pod kritikom teorijom razumijem takoe negativitet ovog procesa razgovijetnim ini.1 Kritika teorija drutva kao konkretizirano stvaralatvo u bitnom razmeu epohe istrauje fenomene graanskog drutva, ovjeka, historije, u njihovim najomoguenijim determinantama i preobraajima. Historijski proces graanskog drutva preustrojava koncept liberalizma, koji je graanska teorija u pojedinim historijskim nivoima, sferama ili segmentima osvjetljavala, opravdavala i glorificirala, a istraivaki napor kritike teorije u cjelini je posveen da doprinese razmatranju osnove koja omoguava to preustrojavanje. M. Horkheimer istie da se jedinstvena istraivaka pozicija i zanimanje predstavnika kritike teorije drutva za historijske i graanske procese, fenomene i graanske odnose odravala kroz njihove zajednike misli,2 koje ne proistiu iz solidarnosti i konsenzusa, nego se obezbjeuju potvrivanjem u kriterijima naune istine i relevancije. Graanska teorija, a u znatno drugaijem smislu tradicionalna, koketira s graanskim prilikama i odnosima. Kritika teorija se ne afirmira na odnosu pozitiviteta graanskih prilika; graanske prilike u njihovom poistovjeenju drutvenog i ekonomskog prosperiteta kritika teorija ini predmetom
1 2 M. Horkheimer, GS, Band 7, Fischer Taschenbuch Verlag Ffm, November 1985., str. 400 Ibid., str. 289.
Godinjak 2009 / 127
27.5.2010 13:39:19
BARAKOVI
najminucioznijih istraivanja. S druge strane, postliberalni graanski razvoj prevladao je horizont pozitivno mogue drutvene promjene i te analize sutinski odreuju pravac kritike teorije u saznavanju i saopavanju istine. Nepatvoreni nalazi kritike teorije o graanskoj zatvorenosti, circulus vitiosusu i borniranosti graanskog drutva za istinu, podrani su pouzdanom tezom da istina moe postojati i kada je niko ne prihvata. Upravo rasvjetljavajui genezu sadraja graanskog drutva i posebno njegove oblike postliberalne konstitucije, ili one to u nju prelaze, kritika teorija u meuutjecaju i povezanosti analizira i ralanjuje pojedine aspekte graanskog drutva, a u stupnjevitim manifestacijama graanske tendencije sagledava legitimitet i prirodu razvoja tih aspekata. Totalitarizam nacionalizma je, zbog toga, ideologija, politika, oblik vlasti i nain vladavine, izrastao na suspendiranju, ali i odbijanju i neuvaavanju kao takve graanske perspektive racionalnosti, ivotvornosti i civilizacijskih tekovina drutvenog ivota uope; on date objektivne uslove stvorenog graanskog negiranja reciprocitetom podnoenja rtvi i samortvovanja uzima za taoca fiktivnog zaokreta, da bi postuliranim proglaenjem izabranog naroda obeao dokidanje samog graanskog nadreivanja, sic, dokidanje ponienja i potitenosti samog tog naroda. U ovom smislu Franz Neumann doslovno govori o behemonthu, u djelu Behemonth struktura i praksa nacionalsocijalizma od 1933. do 1944. god., o zemaljskoj nemani, erupciji iracionalnog, postliberalnoj nacionalistikoj i nacistikoj dravi, kojom su odstranjeni parlamentarni demokratski principi i zakonodavstvo ustavne drave kao racionalne forme, a javnu artikulaciju interesa omoguava stvoreni reim totalitarizma u ijoj osnovi je koncept faizma. Kritiku teoriju zanima na koji nain se proizvode drutveni odnosi i upravo relevancija tih istraivakih rezultata i nalaza omoguava sagledavanje uslova i osnova koji dovode do odstranjene pravne drave i koji utjecaji i faktori doprinose da se iracionalne pretenzije prihvate, preuzmu, za vaei i djelotvoran motiv politikototalitarne agitacije, a da bi te pretenzije funkcionalizirale vrhovni imperativ i upravljanje psihikom strukturom i ivotom socijalno atomiziranih jedinki mase, te postale mjerom reguliranja politikih i uope graanskih odnosa. Vrline, koje pri napretku odluuju, danas su ponajvie povezane s bezobzirnou. Konkurentska borba u dobu totalitarne drave nije jedino na svjetskom tritu, nego je takoer u unutranjosti nrod postala beskrupuloznija i divljija. Loi momenti liberalizma raskono dalje bujaju u sadanjosti (naglasio .B.), dok su oni dobri u njenu kritiku uli.3 Rezultatima istraivake dosljednosti graanskih odnosa i drutvenog ivota kritika teorija dosee do saznanja da odgovarajue stvoreni graanski uslovi, radikalizacijom istovjetno suspendirane osnove, istovjetno negativnim, odnosno negirajuim smjerom, ostvarivanim efektom podsvijesti
M. Horkheimer, Gesammelte Schriften, Band 3, Fischer Taschenbuch Verlag Ffm, Mai 1988., str. 275.
128 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:19

i izgraivanom ideologijom, u navodnoj tenji da se utjecaji negiranja prevladaju, te vrste graanska zaprijeenost je omoguila ili podstakla razrjeenje jedinstvenim profiliranjem i formiranjem nacionalsocijalistike forme totalitarizma. Preuzimajui implikacije negiranja stvorene graanskim procesom i postupno stvarajui mehanizme, naine i puteve da populistiki atomizirane jedinke, ujedno postale masom, prihvate ta stanja za relevantna, ideologija totalitarizma daljim programskim uincima tipizira krivca i eljenim tokom usmjerava energiju negiranja. Fhrer i tab nacionalsocijalizma mobilizira snagu podsvijesti i strukturira ideoloku povezanost s iracionalnim, a dominantni aspekti podsvijesti istodobno zapreavaju ili uklanjaju efekte racionalne drutvenosti i ivotnog morala, ime se generira opravdavanje prihvatanja i provoenja iracionalnih ciljeva i motiva. Totalitarizam kao alternativa, produetak ili kompenzacija zaprijeene graanske regulacije Graanska pozitivnoekonomska regulacija uinjena i razliitim osnovama dovedena do disfunkcionalnosti, objektivizira mogunost nastanka totalitarizma. Odreeni suspendirani aspekti dinamike graanskopolitike strukture, onemoguujui njen razvoj do irelevantnosti, otvaraju prostor izgradnji alteriranih politikih i ideolokih oblika, a oni graanskom spregom i transponiranjem prinude i kontrole zaposjedaju individualni integritet pojedinca. Intenzitet izgraivanog povjerenja i pouzdanost u karakteristike nepogreivog i optem dobru naklonjenog Voe uvruje zadovoljstvo stvorene mase socijalno atomiziranih jedinki u uvjerenju da je sudbinska providnost opredijelila da Voa tih osobina bude podaren upravo njihovoj naciji. Reim totalitarizma, uzdignut na otkazanim i odstranjenim dinamikim graanskim principima i mjerilima graanskog pozitivnog preobraaja, apsolutizira zahtjeve autoritarnosti ideoloko-politikom podrkom. Na pretpostavkama autoritarnosti organizirana vlast drave bezuslovno namee i koordinirano razvija mo autoriteta vlasti, kontinuira organizaciju prihvatanja i dosljednog izvravanja naredbi. Autoritarni reimi postignutom koncentracijom politikog utjecaja i moi u funkcioniranju graanskih i legitimiranju drutvenih odnosa takoer u potpunosti preuzimaju (tee da uine nezavisnim) strukturiranje ekonomskog sistema vlasti. Totalitarizmom zasnovanu politiku vlast u cijelosti podravaju populistiki atomizirane jedinke, ija je organizacija podreena, maksimalno posveena i izgrauje autoritet Voe. Totalitaristiki oblik vlasti apsolutno funkcionalizira predanost ovih jedinki ciljevima politike strategije, pri emu se one poistovjeuju sa svetou linih osobina i neprikosnovenim vrijednostima Voe. Unutar zrelog liberalnog stadija graanskog razvitka uzroke ogranienja i onemoguavanja vlastitih tenji nacionalizam vidi u osnovnim razlozima postojanja onih drugaijih! U nacionalistikoj viziji postojanje drugaijeg unaprijed se uzima za razlog vlastitog negiranja, a u svojoj iskljuivosti ova vizija ideoloki
Godinjak 2009 / 129
27.5.2010 13:39:19
BARAKOVI
opravdava i u latenciji favorizira kriterij ekonomskog postojanja. Nacionalizam namee snagu svog legitimiteta na pretpostavkama protiv kojih ustaje i uzdie svoju relevanciju neovisno od injenice da istovjetna faktika prava uskrauje drugom. Drugom i razliitom se onemoguuje realizacija njegovih interesa, kako prof. V. Pavievi istie, nacionalizam ine najrazliitiji oblici osporavanja drugih nacija.4 Za razliku od nacionalistike homogenizacije, putem koje pojedinac drei se za ruke (T.W.Adorno) postaje vei i snaniji, ekstremna radikalizacija i uz nacionalistiku homogenizaciju drugim principima voeni postupci i razvijani politiki i ideoloki uslovi podstiu agresivnost. Totalitarizmom zasnovana izolovanost socijalno atomiziranih jedinki podrazumijeva proizvoenje straha i strahopotovanje, prisilom obezbijeeno stvaranje njihovog odobravanja i opredijeljenog egzaltiranja. Klima ope bespomonosti i neizvjesnosti odgovarajuim metodima, postupcima i mehanizmima kontrolom usmjeravanog populizma funkcionalno uvruje totalitarizam populistiki atomiziranih jedinki, odreeno odravajui njihovo specifino uvrivano mjesto u politikom ivotu. Takve jedinke nemaju aktivno-obavezujui identitet, nego cijeli spektar odnosa artificijelnog postojanja zalau i opravdavaju u potvrivanju predanosti za ukazano povjerenje i od Voe dodijeljeno i darovano milosre. Voa gradi, omoguava i usmjerava ideologiju uvjeravanja u spas, a bezrezervna vjera, prihvaanje i slijeenje provoenja naloga postaje uporite putem koga se potvruje i zadobija naklonost Voe, odnosno formira sama snaga za ostvarenje strukturiranih ideolokih projekcija i ciljeva. Prilagoeni oblici i metodi teroriziranja funkcionalni instrument totalitarne vlasti Staljinistiki totalitarizam u stvaranju izolacija pripadnika reima razvijao je ambijent i utjecaj interpersonalnog nepovjerenja i sumnjiavost u svim odnosima atomiziranja pojedinca, od najneposrednijih porodinih do cjelovito institucionalnih. Sve poduzimane mjere i postupci sijanja i irenja nepovjerenja koncentrirane su na proizvoenje straha i zavisnosti, na jaanje odanosti Voi i intenziviranje lojalnosti autoritetu njegove neprikosnovenosti, taktici njegove provoene ideologije i politike. Denuncijacije, potvaranja, klevete i drugi isprogramirani i dirigirani oblici ideolokih pritisaka i manipulacija doprinosili su da isplanirano uvjeravanje u uzviene ciljeve stekne politiki legitimitet prava ostvarenja, tj. za svrsishodnost postavi primjenu iracionalnih metoda i najokrutnijih sredstava. Samom iracionalnou odreen, iracionalnim osnovama i motivima voen i prepu-
kons. V. Pavievi, Kultura odnosa uopte i meunacionalnih odnosa posebno, u Zborniku Aktuelni problemi savremenog drutva, IC Komunist, Beograd, 1972.
130 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:19

ten, arsenal mjera i postupaka staljinistikog totalitarizma tei da politika praksa zadobije koherenciju, odredi se i prikae za izriitu relevanciju racionalnosti. U reimu totalitarizma jedino opravdani i funkcionalno prihvatljiv odnos socijalno atomiziranih jedinki afirmira se i uvruje prema oboavanom autoritetu svemonog i nepogreivog Voe. Izolovanost jedinki mase ukljuuje mehanizam stalne provjere njihove vjernosti Fhrer-principu, provjere dosljedne odanosti, samortvovanja i bezrezervnog zalaganja na provoenju naina postavljenih naredbi, politikih ciljeva i ideologije. Reim totalitarne vlasti odrava produkcija najirih oblika i naina primjenjivanog teroriziranja! to totalitarna vlast ne postie odrednicama i uinkom propagandnog djelovanja, to dopunjuje brojnim vrstama omoguavanih unutranjopsihikih i fizikih pritisaka, odnosno discipliniranja. Totalitarna vlast taktikom vjetinom primarno podstie i provodi, uvruje, uvjerenje da brine za ope dobro, a osim to kreira politiko stanje i podrku tome stanju, namee prihvatanje da je primjena terora jedinstven interes socijalno atomiziranih jedinki, samointeres podanika. ...mazohistika perverzija. ...esto se ne trae stvarna patnja i bol, ve uzbuenje i zadovoljavanje izazvani stanjem fizike vezanosti, bespomonosti i slabosti.5 Reim nacistikog totalitarizma omoguava obezbijeena samovlada, neprikosnoveni autoritet Fhrera kojem zadobijeni oreol svetosti odrava upotrebu i primjenu iracionalnih metoda i postupaka vladavine. Dozirano se koordinira, kontrolira, te opravdavaju za totalitaristiki oblik vlasti svrsishodno programirane mjere i postupci, a u funkcionalizaciji da oni svojim elementima legitimirano doprinose najispravnijim interesima zajednice, interesima nacionalsocijalistikog pokreta, ideologije ili nacije. Jedinstvo vlasti, drave, partije, naroda, vlade, ostvarivano je Hitlerovom ideologijom totalitarizma, koja se oznaavala dravnom upravom kao Fhrerexekutiva;6 Njoj su se, zapravo, prenosili politiki zadaci, koje je Hitler osmiljavao, naroito sigurnost moi, politike naroda, politike osvajanja, progona svih stvarnih i navodnih protivnika reima7 Ispoljavanje i najprostodunije sumnjiavosti u ostvarenje proklamiranih ciljeva vlastitog pokreta odreivalo je odmazdu iste okrutnosti koja je primjenjivana na tipizirano ozloglaene i stigmatizirane neprijatelje ili protivnike. Zato je totalitarni teror primarno usmjeren ... na bezazlene graane bez ikakvog politikog stava.8 Totalitarizam, jedinstvena i do krajnjih mogunosti dovedena i izraena sadrina ideoloke i politike prisile, obezvreivanja individualiteta, inicijative, spontanosti i stvaralakih sposobnosti, kursu dirigiranja ne prilagoava samo vaee
5 6 7 8 E.Fromm, Djela u 12 svezaka, svezak 2. Bekstvo od slobode, Izdaju Naprijed Zagreb., Nolit Beograd., August Cesarec, Zagreb, 1984., str. 107. Karl Dietrich Bracher, Die deutsche Diktatur Entstehung Struktur Folgen des Nationalsozialismus, Bchergilde Gutenberg Frankfurt am Main Wien Zrich, 1976., str. 382. Ibid., str. 569. Konsul. parafrazirano, H.Arent, Izvori totalitarizma, Feministika izdavaka kua 94, Beograd, 1998., str. 330.
Godinjak 2009 / 131
27.5.2010 13:39:19
BARAKOVI
tekue odnose, nego i po prirodi stvari injenice i pogotovo vri usiljavanje metodama interpretiranja historijskih injenica, uslovljenosti historijskih dogaaja i historijskog ivota. Takoer, unutar vjetaki stvaranih odnosa i koncipiranih odluka, naredbi, rjeenja, kako se reim totalitarizma unapreivao, sve manje je zavisio ili imao potrebu za normativnopravnim ustanovljavanjem regulacije, to se pokazalo i u opadanju zasjedanja Reichstaga. Date prilike i karakter vlasti opredjeljivali su stalno usmjeravanje i prvenstveno kontrolu na izvravanju zadataka da je uporedo jaao i razvijao se ideoloki nadzor i politiki postizana regulacija. Istim omjerima kojima je pojedince uinio bezlinim i atomiziranim jedinkama, odgovarajuim nainima i sredstvima totalitarnog vladanja, Voa ih ustrojava i ini pouzdanim podanicima i sljedbenicima programirane ideologije. Ustanovljeni reim uvruje vlast, pretvarajui nametanje volje Voe u samortvovanje i povrh svega u egzaltiranost podanika ukljuenjem u slijeenje i izvravanje; slijeenje i izvravanje funkcionalizira svoje mjesto i znaaj u zadobijenoj naklonosti Voe. Putem podanika Fhrer-princip i tzv. egzekutiva se potvruju i ostvaruju, kao to podanici izraavanjem odanosti Voi iluzioniraju svoje ostvarenje. injenica da podanicima nije preostao niti jedan drugi oblik i nain ostvarenja, jaanje, poistovjeenje, jedinstva s Voom nije puka alternativa, nego produkt jedinog faktikog politikog postojanja. Populistika podrka atomiziranih jedinki autoritarnosti Voe Stvarani uslovi reima nacionalistikog totalitarizma obezbjeuju elementom podsvijesti koherenciju totalitarne mase, emotivno vezujui deindividualiziranog pojedinca za Vou. U periodu zrelog liberalizma iskljuivo nacijom izraene, u naciju prenesene, naciji preputene i multiplicirane, protivrjenosti graanskog drutva, nesmiljenim pravcem izgrauju podlogu, ne samo totalitarizma nego u predstavljenom ideoloko-politikom afinitetu, alias redukciji, to postaje istovremena navodna racionalizacija, prinudni izlaz da se uini podnoljivijim faktiko, historijski omoguavano ili vjetaki stvarano negiranje. Nacionalsocijalizam koji je odvodio nacionalizam do bezobzirne narodnosne borbe i do rasistike politike unitavanja, odveo je apsolutno stavljanje nacionalne drave do apsurda. U totalnom zahtjevu naspram svih individualnih i nadindividualnih vrijednosti, u imperijalistikom napadu, u zahtjevu vladavine jezgra nacije i porobljavanja nenjemakih naroda ostaje uvijek mjerodavan nacionalnodravni plan; nacionaliziranje, porobljavanje, istjerivanje ili istrebljivanje podreenog naroda, koje je proirivalo ivotni prostor vlastite nacije, izlazi na to, da takorei bezgranino proireni princip nacionalne drave stavi preko imperijalistike politike ekspanzionizma.9
9 Karl Dietrich Bracher, Die deutsche Diktatur Entstehung Struktur Folgen des Nationalsozialismus, Bchergilde Gutenberg Frankfurt am Main Wien Zrich, 1976., str. 536.
132 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:19

Voen taktikom vjetinom i osnovom negiranja individualiteta, nacionalizmom totalitarizma odreivani pritisak tei stvoriti praktino djelotvornu snagu u projekciji i strategiji borbe za svoje ciljeve. Istina, produbljivanje negiranja postaje uslovom za prihvatanje, prijemivost, produciranog iracionaliteta, a negiranje samo po sebi postaje agens ovog koncepta i strategije formiranja razarakog, unitavalakog borbenog duha i, prilagoavajui se provoenju naloga, atomizirane jedinke takoer djejstvuju sklonou eksterminiranja. Fhrer je fiksirao mrnju i na toj osnovi programirano omoguavao, stvarao i zadobijao podrku svojoj strategiji i namjerama, a taktikim mjerama propagande i organiziranog terora, instrumentalizacijom i dirigiranjem, apsolutizirao iracionalitet. U totalitarnim dravama vlada strah. Bez da bi im se zloin dokazao ljudi se zarobljavaju, mue, barbarski usmruju.10 Tenje totalitarizma proisticale su iz ambijenta i uslova koji su stvorili apsolutnu politiku vlast i pruili autoritarnosti euforino-egzalitarnu podrku. One su se ispoljavale i izraavale u sredstvima prisile i apsolutne iskljuivosti sferom prilagoavanja i provoenja volje i odreenja Fhrera. Iz historijski stvorenih uslova i formirane neprikosnovene ideologije, programiranog poziva i spasilakog autoriteta Voe zaloilo se trpljenje za raun predviano oekivanog ostvarenja nacionalistike misije, proklamacija o izabranosti njemakog naroda, a to je osvajanjem vlasti i totalitarizmom postavljeno za Trei Reich. Graanski uslovi zatvaranja perspektive postali su osnova projekta formiranja masa i stvaranja odgovarajueg tipa apsolutizma, vladavine autoritarnosti, odnosno totalitarizma. Apsolutizam se formirao i uzdizao na stvaranju politike moi putem podrke nacistikom projektu, odobravanju ambicija i ushienjem karakteristikama Voe. Ideologijom ovog totalitarnog projekta, kako je isticano, Voa je dar provienja i, u percepciji socijalno atomiziranih jedinki, zanemarivanjem njegove volje gube se svi izgledi za perspektivu, tj. skonavaju nade u spas, izlaz i izvjesnost. Svojim autoritarnim utjecajem i politikoideolokom vjetinom totalitarni Voa izgrauje mehanizme i instrumente iznuivanja, koristi raspoloiva sredstva propagande, prisile i terora, a da bi njegova prihvaena volja i sugestije postali najobezbjeeniji i najprimjenjiviji zakon. Jo danas stoje apologetska razmatranja i nacionalsocijalistiki procesi u sjeni onih fikcija legaliteta sa kojima je Trei Reich omoguio povezanost dravnovjernih pravnika i strunih ljudi, slubenika i vojske na vladavini moi: od slubenog uvoenja Hitlerovog pozdrava do legaliziranja naredbi terora i ubistava koje su se slijedile ili ipak respektovale.11 Odravanje i kontrola usmjeravanja snage jedinstva totalitarnog korpusa u prvom redu se uvruje kroz pouzdanu podrku i istinsku predanost atomiziranih jedinki apsolutiziranom autoritetu Voe. Totalitarizam je poseban politiki oblik
10 M. Horkheimer, Gesammelte Schriften, Band 7, Fischer Taschenbuch Verlag Ffm, November 1985, str. 104. 11 Karl Dietrich Bracher, Die deutsche Diktatur Entstehung Struktur Folgen des Nationalsozialismus, Bchergilde Gutenberg Frankfurt am Main Wien, Zrich, 1976., str. 249.
Godinjak 2009 / 133
27.5.2010 13:39:19
BARAKOVI
i nain vladavine koji temeljem suspendiranih racionalnih svrha, svrha iskljuivo ivotvorne podrke, intenziviranim propagiranjem uvjerenja u izvjesnost, unutar bezrezervno slijeenog, fiksiranog cilja i uspjeha, postaje sredstvo, a u izgraenim uslovima, okolnostima, kako se hoe prikazati, injenica izvjesnosti same po sebi. U ovaj kontekst dolazi i osvrt Josepha Gbbelsa, koji je 1943. god. rekao da e nacistika aparatura u historiju ui s atributima ili najveih dravnika ili najveih zloinaca. S obzirom na to da totalitarna vlast djeluje specifino razvijanim apsolutizmom u uslovima odravanog nadzora vladanja masom, virtuelna izvjesnost u proklamirane ciljeve izgrauje se uvjerenjem atomizirane mase u pouzdano nadnaravne sposobnosti i vrline Fhrera. Totalitarna vlast produbljuje i opravdanjem provodi osnovu iracionaliteta, instrumentalizacijom komore podsvijesti, te ideolokim djejstvom indoktriniranja integrira atomizirane jedinke mase prvenstveno utjecajima na njihovu iskljuivo emotivnu energiju. Na taj nain ona obezbjeuje uslove svoga naina vlasti, ideoloku poziciju, iju strukturu odreeno artikulira i generira promicanjem koncipiranih uvjerenja da politiki problemi totalitarne zajednice proistiu od stigmatiziranih krivaca. Tim putem totalitarna vlast uvruje ideologiju da se nevolje prevladavaju, postie izlaz i omoguava spas injenicom likvidacije ili istrebljenja krivca. Totalitarna vlast opstoji na dinamiziranju, a ne na rjeavanju faktikih problema drutva. ... totalitarno drutvo ne dokida patnje svojih pripadnika, nego ih registrira i planira.12 Usljed onemoguenog kontinuiteta i graanskom insuficijencijom sprijeenog ostvarenja mjerodavno bitnih graanskih interesa, unutranjim pritiskom objektivno oslabljena ekonomska kompeticija konkretne politike strukture utjee na iznalaenje alternativnog mehanizma i pravca, putem kojeg se moe prilagoenije ukljuiti u neprikosnoveno teine interese. Procesom ostvarivog kontinuiteta stadij zrelog liberalizma je ustrojio i postavio ove interese u direktnu nadlenost organizirane, odnosno autoritarne drave. Konsekventni nain autoritarne drave, koji se iz svake ovisnosti od privatnog kapitala oslobodio, jeste integralni etatizam ili dravni socijalizam. On nudi produkciju kao ne vie prelaz iz merkantilistikog u liberalistiki period. Faistike zemlje obrazuju jednu mjeovitu formu. Takoe se ovdje viak vrijednosti pod dravnom kontrolom dobija i dijeli, on tee ipak pod starim nazivom profita u velikim koliinama dalje na industrijske magnate i veleposjednike.13 Odgovarajue ostvarivana integracija karaktera graanskih odnosa nadreena je autoritarnoj dravi, a sa svoje strane ona prilagoava i uravnoteuje razvojnu dinamiku cjelovitoj organizaciji i intenziviranju graanskog kontinuiteta. Ovim putem kontinuiranje aspekata neostvarenog unutranjograanskog sklada i ravnotee destruira dravnonacionalnu razvojnograansku dinamiku, to u graan12 T.W. Adorno-M.Horkheimer, Dijalektika prosvjetiteljstva, Filozofski fragmenti, Veselin Maslea, Svjetlost, Sarajevo, 1989., str. 156. 13 M. Horkheimer, Gesammelte Schriften, Band 7, Fischer Taschenbuch Verlag Ffm, Juni 1987., str. 300.
134 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:19

skom produktivitetu teino koi, onemoguava ili spotie sudjelovanje postojee politike strukture. Ogranienja u ovom smislu se i pojavljuju usljed neprekoraenog liberalno-graanskog zahtjeva, a njihova manifestiranja nuno se izraavaju, opredjeljuju i usmjeravaju u graanski reprezentativni okvir fenomen nacije. Protivrjeja liberalne graanske dinamike i zbivanja zatvorena politikim okvirom nacije mogu formirati tzv. pretenziju izlaza i razrjeenja iskljuivou planiranja provoenja i ostvarivanja prisile i ideoloki artificijelno izgraivanim i opravdavanim nasiljem. Stanovito zasebno strukturiranje ima graanski razvoj liberalizma u odnosu na mogue pozitivistike odraze i konotacije. Generirani aspekti graanskog razvoja modificiraju produciranu graansku iracionalnost, strukturirajui matricu vaeih graanskih protivrjenosti i na taj nain mijenjaju sadraje stadija graanskog razvitka. Borba je poela najprije daleko od politikog nivoa, kao filozofsko i nauno-teorijsko razraunavanje sa racionalizmom, individualizmom i materijalizmom 19. vijeka. Ubrzo se formirao zajedniki front koji je ... naglo ispoljio svoju politiku i drutvenu funkciju, nasuprot kojoj se borba protiv liberalizma ... predstavlja samo kao periferna pojava.14 Kako proistekli zastoji ili unutranja onemoguavanja liberalnograanske perspektive opredjeljuju da se graanske protivrjenosti sedimentiraju u naciji, oni samom nacijom ne mogu pretendirati na pozitivno razrjeenje. Period zrelog liberalizma graanskog razvoja Njemake ispostavio se kao zatvaranje usljed neobezbijeenog potencijala i prostora prihvatanja u sistemu opih graanskih preobraaja. Franz Neumann, ocrtavajui graansko stanje Njemake 19. vijeka, iznosi: U posljednjoj etvrtini 19. vijeka davno je prestao liberalizam biti znaajna borbena doktrina ili pokret; on je zakljuio svoj mir sa Reichom.15 Koliko stoji nalaz i ocjena da je politiki aspekt graanskog razvoja Njemake zaostajao za ekonomskim, toliko je relevantno da je graanski razvitak u prilikama Njemake bio odreivan ogranienjima Reicha, strukturiranim u graanskom sistemu uope. Dugodecenijsko zatoenitvo feudalnom rascjepkanou, potrebe i interesi spoljnoafirmiranijeg graanskog organiziranja i istovjetne pretenzije za dominacijom onemoguavale su Drugi Reich, a historijskim kontinuitetom najdosljednije saimanje graanskih protivrjenosti nametalo se u podrci uslova i kreiranju pretpostavki Treeg Reicha. * * * Poivajui na iracionalizmu, a da bi odraavala izvjesnost ivotvornosti ideologija nacionalsocijalizma per ornamento taktiki kontinuirano domilja osnove
14 Herbert Markuze, Kultura i drutvo Borba protiv liberalizma u shvatanju totalitarne drave, BIGZ , Beograd, 1977., str. 13. 15 F. Neumann, Behemoth Struktur und Praxis des Nationalsozialismus 1933-1944., Fischer Taschenbuch Verlag, Ffm Mai 1998., str. 26.
Godinjak 2009 / 135
27.5.2010 13:39:19
BARAKOVI
razumnih razloga svog pravca zalaganja, mistificiranjem maskira svoje tenje i strategiju, a nosioci odupiranja toj strategiji zasluuju progon, uklanjanje ili eksterminaciju. Strategija se konstituirala i uvijek se mogla opravdati fikcijama o neprijatelju, a odreivanje Jevreja za rtvenog jarca demonstriralo je nametanje sile, usiljavanje, uope stvaranje ambijenta da je neprijatelj onaj ko se odupire. U istini je unutarnji neprijatelj svuda i nigdje.16 Protuivotne ambicije i postupci zahtijevaju podrku kvazihistorijske argumentacije, kojoj je bliska mitska predaja, lozinke o stradanju i trpljenju, o izvjesnoj budunosti izabranih i obezbijeenih Boijom naklonjenou. Totalitarnim pokretima i totalitarnoj vlasti politiku, dabome, i pravnu osnovu (Voa je uvijek u pravu!, ili ako se hoe istai uvjerenje o njegovom moralnom kodeksu, a u vezi s izvravanjem terora ili policijske samovolje Fhrer ne zna za to!) ine govori, istupanja i obraanja Voe. Usmjerenom, do kraja ideoloki i politiki vjeto profiliranom propagandom i metodom iznoenja, opravdavao se i naglaeno efektuirao mehanizam i sugestivna snaga stavova totalitarne vlasti, ocrtavao kurs politikih namjera, preduzimanih i planiranih postupaka. Isticanje karakteristino protuivotnih namjera prethodno je metodiki propraeno otkriem tajnih planova neprijatelja. U ovom smislu se retoriki promiljeno iznose, a taktiki se utjecajno saopavaju povjerljive obavijesti kuloarskim napomenama da se ne treba iriti, ta je neprijatelj smjerao!; istovremeno se zvaninim slubama uzdie znaaj, jer one su discipliniranim radom doprinijele da planovi budu razotkriveni, preduprijeeni i sprijeeni. Naravno, efekti proistiu povlaenjem sugeriranog zakljuka ta bi se tek dogodilo da planovi nisu otkriveni. Tim putem i postupkom se mobilizira energija odlunog zahtjeva na spreavanju akcija neprijatelja, da u odupiranje njegovim planovima treba ukljuiti raspoloivi blok patriotskih resursa, gdje se dokazuje postojanost patriotskog osjeaja svih graana, odnosno populistiki atomiziranih jedinki mase. Autoritet Voe time potvruje ili opravdava veliinu, ulogom i funkcijom najdosljednije reprezentira izvjesnost i zatitu, uz neizostavni uslov da ga jedinke mase podravaju. Voa zadobija odobravanja, slavu i podrku, on najneposrednije istie to to sam ja samo je ono to ste vi, a to to ste vi zahvaljujte meni!; znaaj ovog naglaavanja uzajamnosti je u prorokom efektu namjere da u slijeenju, izvravanju, slavljenju njegovih planova i koncepata jedinke mase ne treba da sumnjaju, postiui ubjeenje da je njegova snaga ujedno i njihova snaga. Ova vrsta izgraivane povezanosti mnogo je vie od brige za mase! Odgovarajue identificiranje neprijatelja imalo je vei politikoideoloki efekt, znaaj i funkciju u periodu osvajanja vlasti, stvaranju atomiziranih jedinki i u postizanju nacionalsocijalistike homogenizacije.
16 M. Horkheimer, Gesammelte Schriften, Band 5, Fischer Taschenbuch Verlag Ffm, Juni 198., str. 302.
136 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:19

Period ekspanzionistike strategije favorizira principe rase, antisemitizma, formule prilagoene pretenziji proirivanja prostora i strategiji ratnog osvajanja. U nacizmu i totalitarizmu razmatrajui fenomen nasuminog proglaavanja neprijatelja, a i nacionalizam u stadiju postliberalizma, T.W. Adorno u raspravi Odgoj nakon Auvica istie da je nacionalizam zbog toga tako zao da on u dobu internacionalne komunikacije i nadnacionalnih saveza drava na sebe samog vie ne moe vjerovati i on sebe mora pretjerivati, da bi sebe i druge jo uvjeravao da bi bio supstancijalan.17
Literatura: Adorno, T. W., Erziehung nach Auschwitz 1966, u: Erziehung zur Mndigkeit, Suhrkamp Taschenbuch 11, Verlag Ffm 1989. Adorno, T. W., Gesellschaftstheorie und Kulturkritik, Suhrkamp Verlag edition Suhrkamp 772, Ffm 1975. Adorno, T. W., Studien zum autoritre Charakter, Suhrkamp-Taschenbuch. Wissenschaft, 1995. Adorno, T. W., Minimia Moralia, Reflexionen aus dem beschdigten Leben, Suhrkamp Verlag, 23. Auflage Ffm, 1997. Adorno, T. W. -M. Horkheimer, Socioloke studije, Zagreb: kolska knjiga, 1980. Adorno T. W. - M. Horkheimer, Dijalektika prosvjetiteljstva. Filozofski fragmenti, Sarajevo: Veselin Maslea: Svjetlost, 1989. Arent H., Izvori totalitarizma, Beograd: Feministika izdavaka kua 94, 1998. Bracher Karl Dietrich, Die deutsche Diktatur - Entstehung Struktur Folgen des Nationalsozialismus, Frankfurt am Main: Bchergilde, 1976. Domarus Max, Hitler Govori 1932 1945., Tom I, Mnchen: Triumph, 1965. Dej Martin, Dijalektika imaginacija. Povijest Frankfurtske kole i Instituta za socijalna istraivanja 1923 - 1950., Sarajevo: Svjetlost: Zagreb: Globus, (s. a.) Fromm, E., Djela u 12 svezaka, svezak 2. Bekstvo od slobode, Zagreb: Naprijed... (etc.), 1984. Fromm, E., Djela u 12 svezaka, svezak 9. Anatomija ljudske destruktivnosti, Prva knjiga, Zagreb: August Cesarec... (etc.), 1984. Fromm, E., Djela u 12 svezaka, svezak 10. Anatomija ljudske destruktivnosti, Druga knjiga, Zagreb: August Cesarec... (etc.), 1984. Horkheimer, M., Gesammelte Schriften, Band 6, Aufstieg und Niedergang des Individuums, Fischer Taschenbuch Verlag Ffm, 1991. Kogon Eugen, Der SS-Staat, Das System der deutschen Konzentrationslager, Mnchen : Wilhelm Heyne Verlag, 1997. Khler Jochen, Der Wille zum Reich Genesis und Geltung eines Mythos, u: sthetik und Kommunikation Beitrge zur politischen Erziehung, Heft 56, 15. Jahrgang, Berlin: Verlags-GmbH, 1984.
17 T. W. Adorno, Erziehung nach Auschwitz 1966, u: Erziehung zur Mndigkeit, Suhrkamp Taschenbuch 11, Verlag Ffm, 1989., str. 103.
Godinjak 2009 / 137
27.5.2010 13:39:19
BARAKOVI
Lwenthal Leo, Falsche Propheten, Studien zum Autoritarismus, Schriften 3, Suhrkamp Taschenbuch Wissenschaft, 1990. Markuze Herbert, Kultura i drutvo- Borba protiv liberalizma u shvatanju totalitarne drave, Beograd: BIGZ, 1977. Neumann Franz, Behemoth- Struktur und Praxis des Nationalsozialismus 1933-1944., Fischer Taschenbuch Verlag, 1998. Welt, Geschichte im Aufriss, Der europische Faschismus und das Dritte Reich, Berlin-Mnchen: Verlag Moritz Diesterweg, 1977.
ACTUALITY OF TOTALITARIANISM ANALYSIS IN FRANKFURTS SCHOOL efik Barakovi

Summary Under the conditions of a mature liberalism, unbalanced aspects of civil dynamics, repressed flow of civil perspective, civil restrictions and processes of denial, in principle, confirmed, articulated and closed by nation, provide the space of rule or affirmation of irrationality predominance. Irrationality in civil historical relations has its place and function, in these relations it is objectivised its relevance, and also unbalanced development aspects of civil structuring contribute that irrationality controls and directs the force, and it is placed for measure of truth by realized, intensified, conducted pressure. Totalitarianism resulted from radicalization of nationalism as an instrument of nation domination, negates the individuality of a person. Within mature liberalism and particularly post liberalism, the trend of radical deindividualization of a person leaves the theory weak and not included in influence of positive social change and by this knowledge-oriented scientific research analysis, provides critical theory to competently enlighten phenomena and aspects of modern civil society. The tendency of civil development has set the civil power and possibilities of the theory, civil reality has changed its scope that the traditional meaning of theory and desire established for social change has been dysfunctional, and attribute critical has determined critical theory from other standpoints. Key words: Totalitarianism, irrationality, ideology of Nazism populist atomized mass individuals, mass individual, loyalty, power, followers, authoritarianism, nationalism, authority relations, obedience, Fhrer-principle, leader
138 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:19
GODINJICE
27.5.2010 13:39:19
27.5.2010 13:39:19
820 godina od Povelje Kulina bana 29. august 1189. Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine (1909-1919) Uz desetu godinjicu smrti Mustafe emana
27.5.2010 13:39:19
27.5.2010 13:39:19
UDK 930.2 (497.6): 394.46
Povelja Kulina bana

meunarodna zakletva, diplomatsko-trgovinski ugovor i svjedok vremena
Fahira Fejzi-engi Fakultet politikih nauka, Sarajevo
Povelja Kulina bana je, prema stavu srbijanskog akademika Sime irkovia diplomatska zakletva esta forma komunikacije meu dravama i gradovima srednjovjekovnog perioda. Povelja se moe ocijeniti u saetom trojakom historijskom okviru, da je napisana na staroslavenskom-bosanskom jeziku, da je prvi put u Povelji upotrijebljen slavenski naziv za grad Dubrovnik i da je napisana specifinim pismom bosanicom. Povelja Kulina bana spada u drugu vrstu bosanske srednjovjekovne pismenosti. Nastala je u bosanskoj kancelariji i odraava administrativnu komunikaciju bosanske drave sa susjedima. Povelja izraava prisustvo ivog narodnog jezika u slubenoj komunikaciji. Ali, ovaj se jezik razlikovao od crkvenog jezika i od standardnog staroslavenskog jezika. Staroslavenski jezik je ovdje na tlu Bosne u znaajnoj mjeri prilagoen lokalnim govornim prilikama. Taj jezik nije isti s dananjim govornim jezicima u Bosni. Ali, po imenu zemlje, moe se kazati da je Povelja napisana jezikom bosanskim, i pismom bosanica. Preciznije, to je arhainobosanski jezik, i spomenik je najstarijem bosansko-irilinom pismu bosanici. Kljune rijei: Povelja Kulina bana, Bosna, Dubrovnik, Crkva bosanska, pergamena, srednjovjekovna pismenost, arhainobosanski jezik.
O
vaj vremenski okvir za ukupnu povijest Bosne i Hercegovine je veoma vaan. Ne samo iz razloga to postoje dobro ouvani materijalni tragovi komunikacijske premoi i stvarne vrijednosti bosanskohercegovake medijske kulture, ve i iz jednog posve ireg tazloga. Naime, ovaj period je vrijeme koje povjesniar Enver Imamovi naziva jako vanim vremenom ekonomskog, politikog, trgovakog, kulturnog i vjerskog uspona i otvaranja
Godinjak 2009 / 143
27.5.2010 13:39:20
FEJZI-ENGI
Bosne.1 Bosna je u ovo vrijeme, poev od desetog i jedanaestog stoljea, proizvodila i izvozila rude, razliito rudno blago (olovo, ugalj, eljezo, srebro, zlato...), zatim prehrambene i stone proizvode, kou sitne stoke (ovije i kozije), te sireve, med, vosak. Bosanska roba putuje i izvozi se sve do gradova panije, Italije, Korzike, Sicilije, ili Tripolija, Venecije, Sevilje. Bosna u ovo vrijeme, zanimljivo je, izvozi i ito. Hercegovina ovoga doba je prava itnica, posebno na podrujima Popovog, Glamokog i Livanjskog polja. Najvie su se uzgajale kulture jema, penice i kukuruza. Sve ove itne vrste su izvoene.2 Brojni regionalni trgovci dolaze u Bosnu i s njome trguju. Najzapaeniji su bili dubrovaki trgovci, kojima e tadanji bosanski ban Kulin izdati i posebno vrijedan komunikacijski akt, ali i meunarodni diplomatsko-trgovinski akt dobre volje, 29. 08. 1189. godine, koji je poznat po nazivu Povelja Kulina bana Dubrovanima. Zakletva o asnoj privrednoj saradnji Povelja je, prema stavu srbijanskog akademika Sime irkovia, diplomatska zakletva esta forma komunikacije meu dravama i gradovima srenjovjekovnog perioda. Ova komunikacijska forma ostat e jo veoma dugo u upotrebi, u cijeloj Evropi i Regionu.3 Povelja se moe ocijeniti u saetom trojakom historijskom okviru, meu ostalim, i ovako: 1. napisana je na staroslavenskom bosanskom jeziku, 2. prvi put je u Povelji upotrijebljen slavenski naziv za grad Dubrovnik i 3. napisana je specifinim pismom bosanicom. Mada e joj susjedna naknadna historijska tumaenja, najprije ona iz Beograda i Zagreba, osporavati ova jeziko-komunikacijska svojstva, ne treba smetnuti s uma da je Povelja dobro ouvana i da se svi navedeni parametri mogu i ovoga trenutka provjeriti i dokazati. To, prije svega, stoga to je posve upitan stav velikosrpskih interpretacija o irilinoj varijanti staroslavenskog pisma na Povelji, ili velikohrvatskih interpretacija o glagoljskoj staroslavenskoj varijanti pisma Povelje Kulina bana.
1 2 3
Mnogo vie detalja pogledati u dokumentarnom filmu Povelja Kulina bana, autora Zehrudina Isakovia, Najstariji sauvani dokument o bosanskoj dravnosti, Copyright, 2007./2008. Ibidem Prema osijekom povjesniaru Pavi ivkoviu, Kulin ban je odvojio Bosnu XI i XII vijeka od vazalnog odnosa prema susjedima, i od Srbije, Bizanta i od Ugarske kao velesila toga vremena. I prema njegovim tvrdnjama, Bosna je po obliku i veliini bila najslinija njenim dananjim granicama.
144 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:20
Povelja Kulina bana...

Povelja je rezultat srednjovjekovnog ivota u Bosni. Ona je privredni ugovor s Dubrovanima, trgovinska komunikacijska shema o meudravnoj saradnji.4 I u ovom periodu rijeka Drina je bila granica izmeu pravoslavlja i katolianstva. Jo tada se u pisanim dokumentima spominje Vrhbosanska biskupija sa sredinjom katedralom na podruju dananjeg Blauja. Prema povjesniaru Pavi ivkoviu, Bosna je i u ovo doba imala tzv. polivokne vjerske identitete, spominjui utjecaj i egzistenciju bogumilstva iz Bugarske, patarenstva iz Zadra, uz krstjane Crkve bosanske. Ovu arolikost e sam ban Kulin morati pravdati pred Papom, na uvenom inu abjuracije na Bilinom polju, 1203. godine.5 Dokumentirano je da se Kulin ban na Bilinom polju javno odrekao bogumilske kao heretike vjere, a skup je proglaen svebosanskim saborom. Onovremena mudrost bana Kulina bila je rezultat njegove dravnike i politike zrelosti, kako Papina vojska ne bi krenula na Bosnu. Njegov sin, ban Stjepan, uskoro e ovu prisegu ponovo potvrditi u Maarskoj, na Saboru biskupa. Paradoksalno je da hereza nije iiljela ni nakon dvije zvanine, javne prisege, tavie, hereza je ojaala. U vrijeme sljedeeg bosanskog bana Ninoslava, katoliki (papski) biskup napustit e Bosnu, a svoju biskupiju preselit e u akovo. Tada e poeti i kriarski ratovi protiv Bosne, koji e s manje ili vie intenziteta trajati sve do 1463. godine i dolaska Osmanlija. Jezik i pismo Povelje Povelju Kulina bana napisao je nadaleko uveni pisar Radoje. Za jezik i pisanje Povelje jeziari tvrde da je veoma zanimljiv.6 Naime, u to vrijeme, bosanska javnodiskursna dimenzija, komunikacijska dimenzija, da se svesti ili analizirati kao trojaka pismenost: 1. crkvena pismenost i dokumenti te vrste, 2. administrativno-pravna pismenost i dokumenti te vrste i 3. lapidarna pismenost (pismenost steaka i na kamenu openito). Povelja Kulina bana spada u drugu vrstu bosanske srednjovjekovne pismenosti. Nastala je u bosanskoj kancelariji i odraava administrativnu komunikaciju bosanske drave sa susjedima. Povelja odraava prisustvo ivog narodnog jezika u slubenoj komunikaciji. Ali, ovaj se jezik razlikovao od crkvenog jezika i od standardnog staroslavenskog jezika. Staroslavenski jezik je ovdje na tlu Bosne
4 5 Granice Bosne iz ovoga perioda su na sjeveru Sava, na istoku Drina, na jugu Neretva, i na zapadu neto manje od dananjih krajinskih granica, priznat e ak i beogradski povjesniari. U vrijeme kriarskih ratova, tanije za vrijeme 4. kriarskog pohoda u kojemu je osvojen Istanbul, mnogi su nastojali pokazati kako je pree uguiti bosansku herezu od tamo neke daleke u Maloj Aziji, jer je poznato da tadanji bosanski biskup nije znao latinski nego je bogosluenje obavljao na lokalnom bosanskom jeziku. Pogledati stavove Amre Turbi-Hadagi iz Tuzle i Devada Jahia iz Sarajeva u navedenom dokumentarnom filmu.
Godinjak 2009 / 145
27.5.2010 13:39:20
FEJZI-ENGI
u znaajnoj mjeri prilagoen lokalnim govornim prilikama. Taj jezik nije isti s dananjim govornim jezicima u Bosni. Ali, po imenu zemlje, moe se kazati da je Povelja napisana jezikom bosanskim, i pismom bosanicom.7 Preciznije, to je arhainobosanski jezik, i spomenik je najstarijem bosansko-irilinom pismu bosanici.8 Sauvana su tri primjerka Povelje. Prema nekim autorima, i etiri, ali za tri se pouzdano zna. Sva tri primjerka su napisana bilingvalno, ili dvojezino na latinskom i bosanskom. Prvi primjerak Povelje sastoji se od devet redova na latinskom i 25 redova na bosanskom jeziku. Taj se original Povelje uva u Dubrovakom arhivu. Primjerak koji se uva u Zagrebu sastoji se od 7 redova na latinskom i 23 reda na bosanskom jeziku, dok se primjerak iz Sankt Petersburga sastoji od 12 redova na latinskom i 20 redova na bosanskom. Starobosanski jezik s Povelje je, prema tvrdnjama jezikoslovaca, premoniji od staroslavenskoga. Istraiva iz HAZU-a Milko Brkovi smatra da postoji i etvrti primjerak Povelje, ali da je nestao negdje na putu izmeu Dubrovnika Bea Beograda. A ponajprije da je zastao negdje u Beogradu. Uglavnom, svi sauvani primjerci su originali, originalno su pisani na pergameni, specijalno obraenoj ovijoj koi9. Pergamena je kao komunikacijsko sredstvo bila veoma popularna u tom periodu. Bila je otporna na vlagu, transport i druge vremenske neprilike. Najee pergamene ovoga perioda su one od ovije i kozije koe. Sve su raene prema posebnim tehnikim uputstvima toga vremena, a pod nadzorom talijanskog univerziteta koji je kontrolirao kvalitet diplomatske pote. Pergamena je bila vrlo kvalitetna, a dokumenti ispisani na njoj veoma izdrljivi, i to je najvanije, mogli su se pokazivati narodu bez problema. Pergamene su se i brisale pa se na njih nanovo pisalo, te je prava srea da je bosanska Kulinova povelja ostala sauvana u vie primjeraka kroz vijekove. Tinta koja se koristila je tinta raena od iarke koja je bila esta u upotrebi, ali se uskoro zamijenila jednom drugom vrstom tinte. To je jo jedan od dokaza o starosti ovoga dokumenta. Ova tinta samu sebe izjeda u zagaenim vremenskim prilikama, a posebice u dananjem zraku optereenom raznim tehniko-tehnolokim otpadima. Zanimljivo je da je latinski dio teksta Povelje bolje ouvan od teksta na bosanici. Latinski je pisan jae, jasnije i deblje. Tada se pisalo perom, tzv. stilusom i u latinskoj paleografiji potezi su pisani bre i
7 8 9 Radi vjerodostojnosti, treba kazati da se sve do 1448. godine ne spominje rije Hercegovina, tj. do pojave Stjepana Hercega Kosae, te se ovdje stoga koristi samo termin srednjovjekovnog naziva Bosna. Treba spomenuti da postoje i bugarska, srpska i ruska prilagodba irilice. Sve su unekoliko specifine, kao to je specifina i bosanska prilagodba irilice na pismo bosanicu. Povelja Kulina bana u Arhivu grada Dubrovnika arhivirana je pod rednim brojem 38. u fondu Diplomata ad Acta i smjetena u period XII vijeka. Prvi original se nalazi u Sankt Petersburgu, a prvi prijepis, koji se 2007. godine restaurirao u Zagrebu, takoer pripada Dubrovakom arhivu. Smatra se da je ona iz Petersburga dospjela tamo preko ruskog konzula u Dubrovniku Jeremije Gagia, koji ju je otkupio za vrijeme poara 1817.god. u Kneevu dvoru, gdje se uvala, i poklonio ju je ruskom caru u znak velikog potivanja.
146 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:20
Povelja Kulina bana...

snanije. Bosanica se pak pisala tanje, pristupanije i bre, stoga je tekst ispisan bosanicom bre propadao. Samo pismo bosanice je pisano razmaknutije, te je i to omoguilo rjei namaz tinte i bre propadanje u vremenu. Godine 2009. obiljeena je ova znaajna bosanskohercegovaka godinjica vrlo skromno, i samo na nekim manjim skupovima u savremenoj dravi Bosni i Hercegovini, a bilo bi sasvim logino da ova samostalna drava puno vie poradi na povratu u njene arhive barem jedne od tri (ili etiri) originalna primjerka Povelje koji postoje i uvaju se izvan granica i teritorije Bosne i Hercegovine. U najmanju ruku, ini nam se uputnim da ovu ideju proslijedimo Kulturnoj zajednici Bonjaka, kako bi se ona stavila na elo aktivnosti koje bi rezultirale povratkom barem jednog primjerka Povelje Kulina bana u Muzej Bosne i Hercegovine, ili Zemaljski muzej, gdje mu je svakako mjesto! Prilog 1. Bosna u vrijeme Kulina bana (1180.1204.)
(Karta preuzeta iz knjige Zijada ehia i Ibrahima Tepia: Povijesni atlas Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Sejtarija, 2002., str. 17)
Godinjak 2009 / 147
27.5.2010 13:39:21
FEJZI-ENGI
CHARTER OF KULIN BAN INTERNATIONAL OATH, DIPLOMATIC AGREEMENT AND THE WITNESS OF TIME Fahira Fejzi-engi
Summary Charter of Kulin Ban is, according to Serbian academician Simo irkovi diplomatic oath a common form of communication between states and towns in the medieval period. The Charter can be evaluated in a compressed threefold historical framework: that it has been written in the Old-Bosnian language that was first used Slavic name for the town Dubrovnik in the Charter and it has been written in specific Bosnian Cyrillic script. Charter of Kulin Ban, belongs to a different type of Bosnian medieval literacy. It emerged in the Bosnian office and reflected administrative communication Bosnian state with its neighbours. The Charter expresses the presence of a living national language in official communication. But, this language was different from the ecclesiastical language and the standard of Slavic language. Slavic language in Bosnia was significantly adapted to the local speaking circumstances. That language was not similar to todays spoken languages in Bosnia. But, after the name of the country, it can be said that the Charter was written in Bosnian language and Bosnian Cyrillic script. More precise, that was archaic-Bosnian language, and the monument of the oldest Bosnian-Cyrillic script-Bosanica. Key words: Charter of Kulin Ban, Bosnia, Dubrovnik, Bosnian Church, parchment, medieval literacy, archaic-Bosnian language
148 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:21
UDK 329 (497.6) 1909/1919
Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine (1909-1919)
Elvis Fejzi Fakultet politikih nauka, Sarajevo
Osnivanjem Socijaldemokratske stranke BiH poele su ljeviarske borbe na socijalnom, politikom i nacionalnom planu, to emo u tekstu i pokuati elaborirati. Uprkos tome, evidentno je da bosanski socijaldemokrati i pored pragmatinih programskih rjeenja koja su popularizirali nisu uspjeli ostvariti svoje politike ciljeve, jer stranka nije uivala adekvatnu podrku tadanjeg bosanskog graanstva povrh svega, radnitva i seljatva kao njihovih imanentnih ciljnih grupa. Meutim, ako uzmemo u obzir vrijeme i okolnosti u kojima su politiki djelovali, oni objektivno i nisu mogli uiniti mnogo vie, jer njihova internacionalna, progresivna i multietnika nota nije bila formula za uspjeh u datoj epohi. Ono to ima neupitnu vrijednost je opozicionarsko dranje socijaldemokrata spram izrabljivake, maehinske i asimilatorske politike austrougarske vlade, ali i opasne, beskompromisne i radikalne politike bosanskohercegovakih nacionalnih stranaka. Socijaldemokratsko poimanje nacionalnog pitanja bilo je daleko najprihvatljivije i aksioloki najrelevantnije. Socijaldemokrati su teili stvaranju zajednike drave svih jugoslavenskih naroda koji bi ivjeli u ujedinjenoj Jugoslaviji ili u samostalnoj balkanskoj federaciji, naravno, zasnovanoj na principu jednakosti i ravnopravnosti. Njihova misao je, takoer, markirana i internacionalnim atribucijama te predvia stvaranje svjetske zajednice naroda. Oni su bosanske muslimane Bonjake percipirali kao posve ravnopravne Srbima i Hrvatima, smatrajui ih, pritom, dijelom zajednikog naroda Srbo-Hrvata te predviajui za njih ravnopravno mjesto i u zajednikoj dravi svih Jugoslavena, to je unaprijed iskljuivalo svaku asimilaciju bosanskih muslimana. Kljune rijei: socijaldemokratija, internacionalizam, unutarbosanska politika, nacionalne stranke, demokratija, parlamentarizam, opozicija, antimilitarizam.
Godinjak 2009 / 149
27.5.2010 13:39:21
FEJZI
ocijaldemokratska stranka BiH (SDS BiH) osnovana je 28.29. juna 1909. godine, ime je okonana borba radnitva oko osnivanja vlastite politike organizacije (Opirnije u: Grupa autora Arhiv Komunistike partije Bosne i Hercegovine, 1951: 52-60). U datom vremenu su bosanskohercegovake nacionalne stranke ili bolje reeno narodni pokreti bile podijeljene na konfesionalnoj osnovi, pa su, svaka za sebe, vodile partikularistike borbe. Inae, ideja o osnivanju radnike partije pojavila se u oktobru 1908. godine. Rukovodstvo novonastale partije bilo je heterogeno po svom nacionalnom i konfesionalnom sastavu. Socijaldemokrati su vjerovali da supstancijalni problemi tadanjeg bosanskohercegovakog drutva mogu biti rijeeni samo pod patronatom ... principa meunarodnog radnikog pokreta, odnosno u masovnom politikom radu. (Babi, 1974: 85) Sada su radnici-socijalisti, pored sindikalne organiziranosti, bili i stranaki objedinjeni, to im je davalo nadu da e njihovi problemi u skorijoj budunosti biti uspjeno rijeeni. Radilo se, uglavnom, o istim ljudima, jer su vodei ljudi Glavnog radnikog saveza, istovremeno, bili i vodei ljudi Socijaldemokratske stranke BiH. Bilo je prisutno miljenje da su ...strukovni i politiki pokret klasni i da su im ciljevi isti (Hadibegovi, 2000: 170), to je, nesumnjivo, bila istina. Nakon mnogo kalkulacija o programu stranke, ipak, na ope zadovoljstvo veine radnika, usvojen je Erfurtski program (Opirnije u: Hadibegovi, 2000: 165166). Ovaj program prihvatila je i Socijaldemokratska partija Srbije, ve 1903. godine. Meutim, Socijaldemokratska stranka BiH ovaj program nije prihvatila u potpunosti, nego u neto izmijenjenoj formi, koja je odgavarala specifinim drutvenim odnosima u Bosni i Hercegovini. Korekcije su izvrene u dijelu programa koji se odnosi na ekonomske i politike zahtjeve radnike klase, te je na koncu i uinjena prilagodba tog dijela programa uslovima bosanske multietnike zajednice i nerijeenog agrarnog pitanja. U vrtlogu ovih dogaaja, Socijaldemokratska stranka BiH, koja je, u meuvremenu, postala lanica II Internacionale, zauzela je antiratno stanovite, a u sluaju Balkanskih ratova, zajedno sa Socijaldemokratskom partijom Srbije, zastupala je demokratsku revoluciju kao sredstvo osloboenja balkanskih naroda, to je, neosporno, vodilo stvaranju Federacije balkanskih naroda. U meuvremenu, nakon Bazelskog kongresa II Internacionale, zaivjela je i deviza Balkan balkanskim narodima, to su podrali i tada vodei socijaldemokrati V. Adler i K. Kaucki. Inae, nai socijaldemokrati bili su sljedbenici uenja K. Kauckog, K. Liebknechta, R. Luksemburg, K. Cetkin i V. Adlera. Na Jugoslovenskoj socijalistikoj konferenciji u Ljubljani (21.22. novembar 1909. godine), koja je nastala kao reakcija na aneksiju Bosne i Hercegovine i aneksionu krizu. (Babi, 1974: 105), a gdje je uestvovala i Socijaldemokratska stranka BiH, prvi put je u jednom politikom programu istaknuta ideja ujedinjenja svih junih Slovena u jednu dravu, bez obzira na njihovu vjeru i jezik. Dravu su zamislili kao demokrat-
Umjesto uvoda
150 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:21
Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine...

sku fedaraciju nacija, dodue, u okviru Austro-Ugarske. Meutim, ve na Prvoj balkanskoj socijalistikoj konferenciji (7.9. januara 1910. godine) u Beogradu, socijaldemokrati iz Srbije iznose ideju o potpunoj ekonomskoj i politikoj samostalnosti jugoslovenskog naroda u balkanskoj federaciji. (Opirnije u: Babi, 1974: 106) Glavni organ stranke, list Glas slobode, koji izlazi od 29. aprila 1909. godine, bio je veoma znaajan u procesu irenja socijaldemokratskih ideja. Austrougarska vlast nije imala povjerenja u ovaj list, kao ni u samu Socijaldemokratsku stranku BiH, pa stoga esto cenzurira njegove lanke, a rad stranke strogo i cjelodnevno promatra. Stranka bosanskohercegovakih socijaldemokrata odmah nakon svoje institucionalizacije poinje i angaman na zatiti obespravljenih kategorija stanovnitva u zemlji, dok, s druge strane, predstavlja i radikalnu opoziciju austrougarskoj vlasti u zemlji, naroito, u ...socijalnom smislu. (Babi, 1974: 84). Ideja vodilja socijaldemokrata i njihov prvenstveni cilj ...bio je, neosporno ostvarivanje socijalizma ostvarivanjem punih politikih sloboda, ravnopravnosti naroda, ostvarenjem ekonomskog blagostanja radnika, preuzimanjem vlasti parlamentarnom borbom, rjeenje agrarnog pitanja u potpunu korist seljaka... (Babi, 1974: 130) Nakon raspisivanja izbora za Sabor (5. aprila 1910. godine), stranka istie dva kandidata, koji nisu izabrani u Sabor. Stoga, stranka zbog ogranienog prava glasa vodi, takoer, i odlunu borbu za ...demokratski ustav i Sabor zasnovan na optem pravu glasa, ...i druga pitanja vezana za politika prava graana. (Hadibegovi, 2000: 171) Period od 1909. do 1914. godine u Bosni i Hercegovini bio je prepun turbulentnih deavanja, koja poinju aneksionom krizom, a razbuktava ih zavoenje Ustava i sizifovski rad Sabora, te ratovi iz 1911., 1912. i 1913. godine, da bi sve to zavrilo Sarajevskim atentatom (juni 1914. godine) i otpoinjanjem Prvog svjetskog rata. Politika stranke u ovom periodu uglavnom se svodi na zatitu radnitva od eksploatacije, antimilitarizam i antiratnu propagandu. Utjecaj Februarske i Oktobarske revolucije na Partiju bosankohercegovakih socijaldemokrata bio je veliki, tako da je ona 26. decembra 1917. godine pristupila Cimervaldskoj konferenciji, te prihvatila diktaturu proleterijata kao oblik vlasti. Tako dolazi do revolucionarnog preobraaja stranke, a stranka prihvata sve ...revolucionarne perspektive koje je otvorila oktobarska revolucija.... (Hadibegovi, 2000: 191) Nunost socijalnih reformi Ve u svojim programskim odredbama Socijaldemokratska stranka BiH istupa sa zahtjevima koji trae poboljanje statusa radnika, to je ve obrazloeno, ali i uprkos tome ona je ostala neatraktivna u oima velikog broja radnika. Najvaniji rezultat radnike borbe bilo je donoenje Zakona o bolesnikom osiguranju, stupio je na snagu 1. januara 1909. godine. Njime su bili prvo obuhvaeni radnici, a kasnije i njihove porodice. Penzijsko i invalidsko osiguranje uspio je ostvariti
Godinjak 2009 / 151
27.5.2010 13:39:21
FEJZI
samo mali broj radnika. Veliki problem, o tom pitanju, stvarale su disidentskonacionalne grupe koje su se odvojile od Glavnog radnikog saveza i Socijaldemokratske stranke BiH, a imale su intenciju da na svoj nain rjeavaju postojeu problematiku, pa, izmeu ostalog, i agrarno pitanje. Ve krajem 1906. godine osnivaju se radnike organizacije koje favoriziraju nacionalni i vjerski princip, takva je bila i Organizacija radnika Hrvata (Hadibegovi, 2000: 168), a 1913. godine iz stranke bosanskohercegovakih socijaldemokrata istupa disidentskonacionalistika grupa oko Jove mitrana, i kasnije lista Zvono, koja nakon toga kompromitira rad stranke i njene ideale. Socijaldemokrati u Bosni i Hercegovini nisu zauzeli jasniji stav prema seljatvu, ali mogue je utvrditi ...da se sa njim nije ozbiljno raunalo. (Hadibegovi, 2000: 172) Sasvim je evidentno da Socijaldemokratska stranka BiH nije pristupila na pravi nain seljatvu, naprotiv, ona je ... pod uticajem dogmatskog shvatanja o istoj klasnoj borbi i neshvatanju potrebe da u seljatvu treba traiti saveznika u borbi za socijalizam, pa na prvom mjestu i za rjeenje agrarnog pitanja, ... borbu za njegovo rjeenje vodila je izolovano od antifeudalnog pokreta samih kmetova i najradikalnije grupe graanskih politiara oko Petra Koia. (Babi, 1974: 146) Socijaldemokrati su imali male izglede za uspjeh u borbi oko rjeavanja agranog pitanja, jer borba bez seljaka postajala je sve vie ... labudova pjesma, kako je to Marks rekao, za hor proleterske revolucije bez seljaka. (Babi, 1974: 146) O agrarnom pitanju je razgovarano i na II kongresu Socijaldemokratske stranke BiH (juli 1910. godine), gdje se, izmeu ostalog, istie ... da se kmetovi otkupe obligatornim dravnim otkupom iz javnih sredstava bez naknade, ukazujui da je osloboenje seljaka ivotna nuda naroda, a ujedno i istorijska potreba za opti narodni napredak. (Babi, 1974: 146) Na ovom kongresu su se pojavile dvije struje, od kojih je ona brojnija bila protiv ulaska seljaka u stranku, a druga, inae malobrojnija, zalagala se za ulazak seljatva u stranake redove. Struja koja je bila protiv ulaska seljaka u stranku bojala se da e seljatvo dobiti veinu i naruiti istou socijaldemokratskih ciljeva, dok je druga struja, protivno prvoj, vjerovala u demokratske intencije seljatva. Ovakvo razmiljanje odralo se do Prvog svjetskog rata. Zaista, bilo je teko voditi borbu za agrarno pitanje, ne povezujui isto sa seljakim pitanjem, kako to tada ine nai socijaldemokrati. Socijaldemokrati su prisilne metode kmetova, koje su oni koristili u borbi za svoja prava, smatrali opravdanim, ali nisu pokazali umijee da ih organiziraju i povedu. I na III kongresu stranke 1911. godine raspravljano je o agrarnom i seljakom pitanju, ali ponovo je bilo dominantnije miljenje struje koja je bila protiv ulaska seljaka u stranku. Radnitvo je inilo svega oko 5% stanovnitva, a u stranku socijaldemokrata bilo je ulanjeno jedva 3% radnike klase, to, prema svemu sudei, nije bilo dovoljno. Opravdano je konstatirati da je borba Socijaldemokratske stranke BiH po svojoj prirodi deklarativna za rjeenje agrarnog pitanja ispoljila mnoge slabosti, to je, prije svega, bila i glavna prepreka daljem jaanju socijaldemokratske opcije na prostoru bosanske drave.
152 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:21

U toku Prvog svjetskog rata agrarno pitanje i kriza u vezi s njegovim rjeavanjem dostigli su vrhunac, pa su seljaci, u toku 1918. i 1919. godine, poeli da prisvajaju revolucionarne metode, pokuavajui sami da rijee jedno od najvanijih pitanja u Bosni i Hercegovini tog doba. Seljaci i kmetovi saznali su za tekovine Oktobarske revolucije i njena dostignua preko radnika koji su se vraali s ratita i preko socijaldemokratske agitacije. Opijeni idejom konanog osloboenja poeli su da spaljuju begovske kue i imanja, uskraujui im pritom i davanje obaveznih nameta. Nakon pristupanja Socijaldemokratske stranke BiH Cimervaldskoj konferenciji, 03. januara 1918. godine donesen je proglas, koji je upuen radnom narodu Bosne i Hercegovine. Proglas sadri bitne odluke, a izmeu ostalog i stavku ...o promjenama u agrarnoj politici; o nacionalnom pitanju,.... (Babi, 1974: 193) Stranka je nakon svoje reorganizacije imala potpuno drugaiji pristup prema agrarnom pitanju, a on je po svojoj imanenciji bio revolucionaran, to je utjecalo i na drugaije vienje seljatva i njegovih potreba. Nakon apsolvirane reorganizacije stranka socijaldemokrata trai ...potpunu eksproprijaciju velikih posjednika u korist cjelokupnog naroda. (Babi, 1974: 193) Novi program stranke i njenu ...revolucionarnu orijentaciju potvrdila je i Konferencija socijalistikih radnikih organizacija Bosne i Hercegovine, 3. februara 1918. godine, koja je, pored toga, posebno pozvala seljake da pristupe socijaldemokratskoj organizaciji i da se u okviru nje organizuju. (Babi, 1974:193) Meutim, i ovaj pokuaj je propao, tako da je i dalje najvei broj seljatva i radnitva bio politiki privren nacionalnim strankama. Meutim, bosanskohercegovaki socijaldemokrati se, takoer, otro suprotstavljaju i bezobzirnoj marginalizaciji prava ena, poniavanju i eksploatiranju ena u drutvu i nasilnom fizikom odnosu prema enama. Oni stoje na poziciji, koja zagovara to skorije rjeenje enskog pitanja i konano izjednaavanje ena i mukaraca u svim relevantnim pogledima. enama oni predviaju vanu ulugu i u samom razvitku socijalistikog drutva, koje e bez njihovog punog uea biti skoro nemogue. Zalau se svim snagama i za efikasniju brigu o naputenoj djeci, njihovo zbrinjavanje i vaspitanje, ime e im se, istovremeno, stvoriti i uslovi za pristojniji ivot. Posebno zahtijevaju da se sklapanje brakova i rastava brakova uine to simplificiranijim, pa se kod sklapanja braka zalau da to bude jedan civilni akt, a da se procedura oko rastave braka preda u nadlenost obinim civilnim sudovima. Plediraju da se sklapanje i rastava brakova uine nezavisnim od ...starodrevnih i prestarjelih forama raznih popova, upnika, hoda i fratara... (Grupa autora Arhiv Komunistike partije Bosne i Hercegovine, 1951: 83-84), ime bi se institucija braka napokon oslobodila tekog bremena obiaja, koji ga u dobroj mjeri sputavaju i reduciraju. Napominju i da reakcionarne snage u Bosni i Hercegovini ire mrnju meu narodima i dovode do suprotnosti meu njima, to oni otro osuuju i emu se istinski suprotstavljaju. Protivno tome, oni zahtijevaju de se svim narodima daju jednaka prava, te da se jedina borba vodi na klasnom planu, tj. klasna borba radnitva protiv egoistinih interesa vladajue buroazije. Socijaldemokrati smatraju
Godinjak 2009 / 153
27.5.2010 13:39:21
FEJZI
da je religija privatna stvar svakog ovjeka, te da svako moe da vjeruje, ili ne vjeruje, ali u oba sluaja sam o tome odluuje. Oni su pristalice drutva u kome e postojati sloboda vjeroispovijesti, i gdje e svako prema svome uvjerenju moi vjerovati u ono to eli. Saglasni su i u tome da drava ne smije da se mijea u vjerske stvari, a naroito kritiziraju koncept tzv. dravne religije, te osuuju i svako uplitanje vjere u dravne poslove i politiku uope. Poto je religija privatna stvar svakog pojedinca, prema njihovom sudu, drava ne treba ni da osigurava novana sredstva za rad vjerskih organizacija. Religijske zajednice su, u njihovim uvidima, privatna udruenja koja se o svojoj egzistenciji trebaju starati samostalno. Socijaldemokrati kole smatraju svjetovnim ustanovama, atipino miljenju nezdrave veine u zemlji, te je stoga, unoenje religije i religioznih tema u nastavne programe kola velika pogreka. Istiu da ...kola treba da sauva svoj svjetovni karakter i da nema nikakvih odnosa ni prema kojoj vjeroispovijesti. Ona ispunjava svoju dunost kad ui djecu potrebnim znanjima i vjetinama, kada dobrim vaspitanjem oplemenjava djeiji duh, kad ve u djetetu razvija ljubav prema slobodi i kada se briljivo stara, da mu objasni dravno-graanska prava i dunosti. (Grupa autora Arhiv Komunistike partije Bosne i Hercegovine, 1951: 86) Uvjerenja su da obaveza pohaanja nastave u kolama treba da postane narodna dunost, tj. da sva djeca bez obzira na poloaj njihovih roditelja treba da pohode kole. Pledirajui za besplatnu nastavu, nastavna sredstva i izdravanja u javnim narodnim kolama, kao i viim vaspitnim zavodima za uenike i uenice koji su sposobni za dalje obrazovanje, nastoje popraviti jadno stanje pismenosti stanovnitva u zemlji. Suprotstavljaju se i, prije svega, otro uvrijeenoj praksi po kojoj je kolovanje, iskljuivo, privilegija bogatih. Kritizira on i druge segmente drutva i organe drave, krenuvi od sudskog sistema i izbora sudija, zdravstva i zdravstveno-higijenske zatite, zatite na radu i trajanja radnog dana odluno se suprotstavljajui upoljavanju maloljetnika i djece kolskog uzrasta od poslodavaca-izrabljivaa zatim poreskog sistema i poreza, kao i drugih segmenata drutva koje mi ovom prilikom, ipak, neemo detaljnije tretirati i elaborirati. Kao konsekvenca izloenog, logino slijedi i izvoenje konkluzije koja tvrdi da su bosanskohercegovaki socijaldemokrati traili temeljitu i progresivnu reformu socijalnog sistema u zemlji, to je imanentno njihovim predvianjima, trebalo dovesti do rehabilitiranja supstancijalnih stubova drutva i odnosa u njemu. Promatrajui stvari sa distance, moemo argumentirano konstatirati da su socijaldemokrati, u odnosu na druge politike subjekte i narodne pokrete u zemlji, predlagali najhumanije i najracionalnije rjeenje socijalnog pitanja, koje je zakazalo u procesu njegove implementacije, jer prethodno nije imalo dovoljnu i valjanu politiku promoviranost, a na kraju, vodei se logikom kauzalnosti, ni dovoljnu politiku podrku.
154 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:21

Socijaldemokratsko shvatanje politike Bosanski socijaldemokrati okupljeni oko prve bosanske socijaldemokratske stranke u povijesti traili su uvoenje parlamentarizma, republike i socijalne demokracije. U vrijeme dok su trajale borbe oko proglaenja Ustava u BiH, oni su isticali kako zastupaju donoenje: demokratskog Ustava, ljudskih prava i sloboda, parlamenta koji e se birati na osnovu opeg prava glasa i vlade koja e biti odgovorna parlamentu. Preferirali su republikanski tip vladavine zato to su vjerovali da se u republici najprije mogu ostvariti prava radnitva i obespravljenih slojeva stanovnitva. Kad je u pitanju dravno-pravni status Bosne i Hercegovine, socijaldemokrati su je vidjeli kao dio ujedinjene Jugoslavije, zajedno s drugim jugoslavenskim narodima (do poetka I balkanskog rata), i kao dio Balkanske federacije slobodnih naroda, ujedinjenu s ostalim balkanskim dravama Srbijom, Slovenijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Makedonijom, Bugarskom, Evropskom Turskom, Albanijom, Grcima i Rumunima (nakon balkanskih ratova). Socijaldemokratska stranka BiH odbacila je, na samom poetku, stvaranje bosanske nacije i samostalne bosanske drave, a takoer, i srpski i hrvatski nacionalizam, te se jasno opredijelila ...za jugoslovensku orijentaciju i balkansku saradnju.... (Babi, 1974: 161) Moda je djelomino i neshvatljivo to to stranka eli i pledira Balkansku federativnu republiku, kada gotovo cijela Evropa, tog vremena, tei unitarizaciji i centralizaciji vlasti, ali, prema svemu sudei, eksplikacije lee u njihovoj opsjednutosti internacionalizmom i vjerovanju da je doao pravi momenat za ujedinjenje balkanskih naroda. Evidentno je da su socijaldemokrati posebno Duan Glumac uvijek preferirali republiku u odnosu na monarhiju, jer znali su oni da se samo u republici i parlamentarizmu mogu ostvariti prava radnika, to nije sluaj s monarhijom u kojoj monarh vlada bez ogranienja. Uostalom, stranka bosanskih socijaldemokrata gotovo u potpunosti preuzima Erfurtski program, tako da se u njenim programskim naelima mogu nai sve politike koncepcije koje su prisutne i kod zapadnoevropskih socijaldemokrata, s malim izmjenama koje su izazvane bosanskom specifinou. Prieljkivali su bosanski socijaldemokrati na emu najistrajnije insistira Jovo Jaki stvaranje internacionalnog socijalistikog drutva, birajui evolutivni put do njegovog ostvarenja ...bez revolucionarnih sredstava. (Babi, 1974: 130) Stoga, vode oni odlunu borbu protiv ...kolonijalnog kapitalizma i njegovog zatitnika apsolutistike vlasti, protiv domaeg feudalizma, protiv vrlo agresivnog klerikalizma... (Babi, 1974: 131) kao poredaka u kojima se sistematino ugroavaju i osnovna prava ovjeka. Socijalna demokracija, u njihovoj percepciji, fundus je svakog poretka koji pretendira da bude humanistiki i u kome su mogua prava radnika i ostalih obespravljenih kategorija stanovnitva. Socijaldemokrati smatraju da takav poredak mora garantirati ope, jednako i neposredno pravo biranja i izbora tajnim
Godinjak 2009 / 155
27.5.2010 13:39:21
FEJZI
glasanjem za sve izbore, neposredno narodno zakonodavstvo, narodnu odbranu, slobodu tampe, jednaka prava ena, privatnost vjere, narodne kole, besplatnu pravnu pomo, besplatne lijenike usluge, racionalnije poreze, eliminiran svaki oblik feudalizma, te posebno mehanizme zatite radnitva kojima treba osigurati pristojne nadnice, sedmini odmor i osiguranje. (Opirnije pogledati u: Grupa autora Arhiv Komunistike partije Bosne i Hercegovine, 1951: 60-63) Isticali su da socijalna demokratija ...ne dijeli ljude na izbrane i izbirke; ona trai slobodu za sve narode, bila njihova koa bijela, crna ili uta. To je njen vrhovni demokratski princip. (Jaki, 1918: 52-53) Socijalna demokratija je sve do poetka Prvog svjetskog rata istrajavala na putu internacionalnog socijalizma, a onda ju je nakon tri godine mirovanja ...ruska revolucija vaskrsla (Jaki, 1918: 73), to je radniki pokret inspiriralo da ostane u potpunosti dosljedan principima internacionalnog socijalizma. Nakon pristupanja Cimervaldskoj internacionali 1917. godine, Socijaldemokratska stranka BiH preuzima revolucionarne metode i diktaturu proleterijata kao oblik vlasti, ali ne odrie se parlamentarne borbe, iako su mnogi njeni lanovi na VI kongresu stranke otro osuivali privrenost dijela njenog rukovodstva parlamentarizmu. Meutim, Jovo Jaki jedan od njenih najistaknutijih funkcionera tada je decidirano naglasio da socijaldemokrati prema parlamentarizmu imaju sasvim jasno stanovite te da dokle god postoji kapitalizam i dokle god ne osvoje politiku vlast, oni e ii u parlament, ak, kako on kae, i na dan kada e osvojiti politiku vlast. Da bi u Socijaldemokratskoj stranci BiH dokazali da vrsto stoje na republikanskim pozicijama, Duan Glumac, jedan od ideologa stranke, napisao je knjigu koja se bavi pitanjem vlasti u republici i monarhiji. Glumac konstatira da je ... veina spskog naroda za dinastiju Karaorevia... (Glumac, 1918: 5), dok su, pak, s druge strane, Hrvati, Slovenci i Muslimani pristalice republike. Ako posmatramo angaman stranke bosanskih socijaldemokrata kroz lupu monarhizma ili republikanizma, onda emo sasvim sigurno ustanoviti ...da su socijalni demokrati bili, sad su i ostaju na stanovitu republikanskom kao najdemokratskijoj i najsavrenijoj formi vladavine. (Glumac, 1918: 3) Oni, takoer, smatraju da privredno stanje diktira politiku orijentaciju, pa istiu da ...u nas preovlauje i politika orijentacija prema ekonomskim potrebama dana. (Glumac, 1918: 12) Kritiki su raspoloeni u partiji socijaldemokrata i prema Srbima koji favoriziraju monarhiju, istiui kako u takvoj dravi nee biti mogue postii istinsko jedinstvo jugoslavenskih naroda. Raspravljajui o ovom pitanju, socijaldemokrati se dotiu i prava ena, istiui da i njih treba ukljuiti u politiki ivot, jer je njihova uloga u vezi s ovim pitanjem veoma bitna. U razmiljanjima o buduem dravno-pravnom statusu nove drave saglasni su da sama za sebe ...nema ni velika Srbija, ni velika Hrvatska, ni Velika Jugoslavija svih garancija za opstanak i pravilan razvoj (Glumac, 1918: 23) pa zato predlau osnivanje Saveza balkanskih naroda na teritoriju koji ine ...Jugoslavija, Bugarska, Grka, Rumunija i Evropska Turska, na tom teritoriju od
156 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:21

Karpata do Jadrana i od Ljubljane pa do Carigrada, na tom teritoriju pruaju se pune garancije optem naem razvitku. (Glumac, 1918: 24) Kad je rije o dravno-pravnom statusu nae zemlje, socijaldemokrati, i u predratnom i u ratnom periodu, sudbinu Bosne i Hercegovine vide u okviru veih dravnih tvorevina, tj. Jugoslavije, na jednoj, te Balkanske federativne republike, na drugoj strani (koju plediraju s vie odlunosti). U svojim razmiljanjima ponekad odlaze tako daleko da trae, ak, i brisanje svih politikih granica u novoj Jugoslaviji, pa su ujedinjenje zamiljali ...kao proces i kao jedan akt: nacionalno-kulturno i politiko ujedinjenje. (Strugar, 1963: 171) Socijalna demokratija u njihovoj percepciji jedina trai da se slua i da vlada volja naroda. Ona i prema unutra i prema vani trai potpuno, neogranieno pravo narodnog samoopredjeljenja. (Glumac, 1918: 29) Smatraju da republika ima ogroman politiko-prosvjetni znaaj, a kao bitno istiu i izborno pravo, pa kau: Dok u monarhiji vlada nasljedno pravo vladara, u republici je to savreno drukije... narod... svojim glasovanjem direktno utie na izbor predsjednika. (Glumac, 1918: 29) Uvjereni su oni i da ...ostvarenjem potpunog nacionalnog ujedinjenja, nije svrena zadaa socijalne demokracije... ona se bori i za Federativnu Balkansku Republiku i za Slobodni Savez Naroda Svijeta. (Glumac, 1918: 37) On,i zapravo, u nacionalnom ujedinjenju, prije svega, vide samo sredstvo, a ne cilj njihove borbe. Znaju, takoer, i da je nuda modernog graanskog drutva uvoenje demokrtaske vladavine, koja je potrebna i socijalnoj demokraciji za ostvarenje njenih ciljeva. Na kraju, oni rezimiraju da samo ...u savrenoj demokraciji mogu se razvijati bez smetnji privredne snage. A te privredne snage jesu nosioci kulturnog, pravnog i politikog preobraaja. (Glumac, 1918: 39) Sasvim je jasno da su socijaldemokrati u BiH preferirali republikansko ureenje, ali smatrali su, takoer, i da ...pitanje dinastije ili republike ne smije da ugrozi jedinstvo Jugoslovena, (Babi, 1974: 208) te su stoga novoosnovanu dravu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) prihvatili kao trenutnu realnost i otpoeli dalji rad na stvaranju jedinstvenog revolucionarnog pokreta Jugoslavije. Bosanskohercegovaki socijaldemokrati zalau se dalje i za ope pravo glasa, a otro se protive glasakom sistemu koji je uslovljen imovinskim cenzusom. Trae i da svi oni koji su napunili dvadeset godina dobiju pravo glasa, bez obzira na porijeklo i imovinski cenzus. Rade na tome i da se enama da pravo glasa, bez ikakve diskriminacije u odnosu na mukarce. Snano se protive zavoenju kurijalnog izbornog sistema, jer isti poiva na konfesionalnoj osnovi, a kao najbolju opciju oni predlau proporcionalni izborni sistem. Predlau da se: Vjeroispovijest treba vratiti u katedrale, damije i sinagoge, a parlament, izabran optim pravom glasa po proporcionalnom izbornom sistemu treba napraviti ne popritem dosadnih vjerskih prenemaganja i farizejskih pljaki dobrih muslimana i dobrih mojsijevaca, ve tribunom proleterijata i mjestom na kome e dobiti izraze klasne borbe, koje se u utrobi vode. (Grupa autora Arhiv Komunistike partije Bosne i Hercegovine, 1951: 70) Takoer, misle oni da kurijalni izborni sistem unosi razdor izmeu radnitva i sirotinje, od ega korist ubiru birokratija i
Godinjak 2009 / 157
27.5.2010 13:39:22
FEJZI
imuni. Dakle, njihovo protivljenje bilo je usmjereno na poraavajue injenino stanje, gdje je birako tijelo bilo viestruko podijeljeno ...po vjerama i kurijama, prema imovinskom cenzusu, za koje je unaprijed bio odreen broj poslanika iji je imunitet bio ogranien. (Babi, 1974: 107) Uvoenje dvogodinje izborne periode je, u njihovom uvidu, rjeenje kojim bi se smanjile mutne radnje u zakonodavnim tijelima. Dalje navode i da je veoma bitno da se izborni dani proglase za neradne dane, kako bi i radnici mogli izvriti svoje glasako pravo. Zalau se i za to da predstavnici u zakonodavnim tijelima imaju odreenu novanu naknadu. Na kraju su vrsto odluni u tome da se ukinu sva ogranienja politikih prava, osim u sluaju maloljetstva i duevne bolesti. Raspravljaju oni, takoer, i o raznim oblicima neposrednog narodnog zakonodavstva, pa tako spominju narodnu inicijativu i referendum te trae njihovo zavoenje, kao to je to sluaj u vicarskim kantonima tadanjeg vremena. Trae da narod referendumom odluuje o zakonima koje predlae parlament, a u sluaju da predloeni zakoni ne budu prihvaeni, zahtijevaju da narod putem narodne inicijative ispotuje proceduru predlaganja zakona. S druge strane, zalau se i za narodnu smoupravu i samoopredjeljenje u dravi, okrugu, kotaru i opini. Na ovaj nain bi se, prema njihovom prosuivanju, znatno smanjila narcisoidnost uprave i poveala bi se njena transparentnost. Veoma bitnim smatraju i pravo biranja inovnika od naroda, pozivanje istih na odgovornost i njihovo kanjavanje u sluaju krenja ovlasti. Godinje odobravanje poreza od onih koji te poreze plaaju, tj. lanova zajednice, iznose kao veoma bitan uslov socijalne demokratije. U tom smislu kau da vrijedi lozinka: Pritegni kesu. (Grupa autora Arhiv Komunistike partije Bosne i Hercegovine, 1951: 78) Vatrene su pristalice ideje kojoj bi se svi meunarodni sporovi rjeavali sudskim putem, traei pritom kompromisno rjeenje, a da se ratnim poduhvatima pristupa samo u sluaju kada su sva ostala sredstva iscrpljena. Ovo je samo jo jedan dokaz u nizu, koji ide u prilog injenici da su bosanskohercegovaki socijaldemokrati bili `istinski demokrati`, pristalice konvergentnih odnosa meu narodima i dravama te protivnici svakog oblika militarizma. Takoer, smatraju da umjesto stajae vojske, koja iziskuje velike trokove, treba raditi na osnivanju narodne odbrane. Tako bi vojna obaveza postala opa i jednaka za sve. Iznose pledoaje da narodno predstavnitvo odluuje u kriznim situacijama o ratu i miru, pritom potujui narodnu volju, tj. volju onih koji su ih izabrali. Rezimirajue oni, na kraju, konstatiraju i da: Radniki pokret eli slobodu za svoje politike i sindikalne organizacije, za svoje listove, za svoje cjelokupno djelovanje; radnika klasa ne vodi ovu borbu samo za sebe, ve za zajednicu uopte. (Grupa autora Arhiv Komunistike partije Bosne i Hercegovine, 1951: 81) Eliminacija ovih prava sputava duhovni napredak lanova zajednice, ali ugroava i njihova temeljna ljudska prava, to socijaldemokrati snano kritiziraju.
158 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:22

Razumijevanje nacionalnog pitanja Socijaldemokrati su nacionalno pitanje uglavnom shvatali kao `jugoslovensko, a znaajnije buenje ove ideje desilo se tek nakon aneksije BiH od Austro-Ugarske te svojevrsne krize koja je nakon toga nastupila. Nai socijaldemokrati tvrdili su od samog poetka da su svi jugoslavenski narodi, ustvari, jedan narod, pa tako zamjeraju ...onim buroaskim propagandistima koji su tvrdili da Srbi, Hrvati i Slovenci nisu jedan, ve tri posebna naroda. (Strugar, 1963: 156) Od momenta osnivanja svoje partije oni su ...propagirali potpuno jedinstvo Jugoslavena i radili da se ono ostvari; uvijek smo govorili da je na narod srpskog i hrvatskog imena jedan narod i da su nai muslimani Srbo-Hrvati. (Strugar, 1963: 155) Za muslimane u Bosni i Hercegovini veoma je znaajan ovaj angaman socijaldemokrata na njihovom nacionalnom osvjeivanju. Njima je slubeno ukinuto, s dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, koritenje njihovog historijskog imena Bonjaci, ali i imena njihovog jedinog jezika bosanskog jezika. U percepciji socijaldemokrata muslimani su Srbo-Hrvati, to im nudi odreenu dozu etnikog subjektiviteta. Bosanski muslimani su zasebni u etnikom smislu u onoj mjeri u kojoj to u njihovom teorijskom poimanju ve jesu Srbi i Hrvati u BiH, dok u zajednici s ostalim jugoslavenskim narodima ine oni jedan i jedinstveni narod, tj. Jugoslavene. Srbo-Hrvati su, u njihovoj imaginaciji, jedan narod sa dva imena kojem pripadaju uz ostale jugoslavenske narode i bosanski muslimani, a njihov zajedniki jezik je srpsko-hrvatski. Meutim, kada stvari sagledamo objektivno i rehabilitirano od nezdravih, halucinantnih i tetnih projekcija, za bosanske muslimane, u ondanjem odnosu snaga, socijaldemokratsko rjeenje nacionalnog pitanja bilo je najprihvatljivije. U prilog tome ide i saznanje da su Bonjaci muslimani u to vrijeme, kao i sama drava BiH, bili negirani i svojatani s mnogo strana, a naroito od konzervativno-ekspanzionistike misli iz Srbije i Hrvatske. Socijaldemokrati vrsto stoje na stanovitu prava svih naroda na samoopredjeljenje, istiui kako je to uvjet za mir, ali i razvitak svakog naroda. Smatraju oni, izmeu ostalog, kako proletarijat ... priznaje svakoj naciji pravo na ravnopravnost i nacionalnu dravu, ali na prvo mjesto stavlja savez proletera sviju nacija. Proleterijat ne smije podravati nijednu privilegiju svoje buroazije.... (Strugar, 1963: 155) vrsto su bili uvjereni u to da ...ujedinjenje Jugoslovena u zajedniku dravu predstavlja epoholan dogaaj u njihovom istorijskom razvitku i da jugoslovenskoj dravi centralistiki sistem sa lokalno administrativnim samoupravama prua i osigurava neophodnu vrstinu i jedinstvo. (Redi, 1983: 42). Ni u jednom momentu nisu oni bili protiv stvaranja jedne zajednike nacionalne drave na jugoslavenskim prostorima, naprotiv, oni su pledirali jednu takvu dravu, u kojoj e ujedinjeno i ravnopravno ivjeti svi njeni narodi. Stav stranke bosanskih socijaldemokrata do Prvog svjetskog rata prema nacionalnom pitanju zasnivao se na ...nacionalnom programu austrijske socijaldemokratije (Brnski program), ali se u praksi rado sluila idejom Balkan balkan-
Godinjak 2009 / 159
27.5.2010 13:39:22
FEJZI
skim narodima, unutar koje bi bio ostvaren princip samoopredjeljenja naroda. U sutini, ona je nacionalno pitanje podreivala klasnoj borbi i proleterskom internacionalizmu koje i u toku rata smatra primarnim zadacima radnike klase. (Hadibegovi, 2000: 180) Dakle, oni do Prvog svjetskog rata nacionalno pitanje posmatraju dvojako, odnosno ...kao jugoslovensko i kao balkansko pitanje. (Hadibegovi, 2000: 173) Svakako da su na ovakav pristup stranke nacionalnom pitanju utjecale Prva jugoslovenska socijalistika konferencija (Ljubljanska) 21.22. novembra 1909. godine i Prva balkanska socijalistika konferencija (Beogradska) 7.9. januara 1910. godine, koje su polazile s razliitog polazita. Stranka je zvanino prihvaala prvu opciju, to jest nacionalnu autonomiju Jugoslovena u okviru Austro-Ugarske, koju je zastupala Ljubljanska konferencija, ali bila je pristalica druge opcije balkanske federacije (Opirnije pogledati u: Babi, 1974). Iako su nai socijaldemokrati prihvatili obje opcije, ipak su se za vrijeme balkanskih ratova pribliili koncepcijama koje predlae Socijaldemokratska partija Srbije te zastupaju ...ideju Balkan balkanskim narodima i balkansku federativnu republiku. (Hadibegovi, 2000: 174) Grupa socijaldemokrata okupljena oko lista Zvono ...izdvojila se pod parolom kroz nacionalno osloboenje do osloboenja socijalnog. (Hadibegovi, 1981: 176), a u svom radu pribliila se umnogome i nacionalno-revolucionarnoj organizaciji Mlada Bosna koja prisvaja individualni teror kao metodu rjeavanja nacionalnog pitanja. Ova grupa e poslije podravati V. Koraa, hrvatskog socijaldemokrata, u njegovoj intenciji da sarauje s graanskim strankama, to e otro osuditi SDS BiH, koji je, inae, veliki protivnik socijalpatriotizma i minsterijalizma. Dakle, Stranka socijaldemokrata jo nije bila shvatila ...da je u doba imperijalizma borba nacionalnooslobodilakih pokreta postala jedna od bitnih komponenti borbe protiv kapitalizma uope i da je zato radniki pokret duan ne samo da o toj borbi vodi rauna, ve da u njoj uzme aktivnog uea i sprijei buroaziju da se nacionalnim pokretima koristi za ostvarenje svojih klasnih ciljeva (Babi, 1974: 161). Navedeni primjeri dostojno ekspliciraju injenicu da su socijaldemokrati radikalno osuivali nacionalno-konfesionalnu politiku nacionalnih stranaka u BiH, jer su one od nje nainile voenjem svoje nepromiljene i antagonistiki optereene politike istinsko bure baruta. U toku Prvog svjetskog rata i nakon pristupanja naih socijaldemokrata Cimervaldskoj konferenciji jugoslavensko pitanje postalo je jo aktuelnije. Bosanski socijaldemokrati odluno odbacuju prijedloge buroazije Majska deklaracija, Krfska deklaracija, prijedlog pravaa, i sl. za rjeenje jugoslavenskog pitanja (Opirnije pogledati u: Babi, 1974). Takoer, otro kritiziraju i politiku grupu oko erifa Arnautovia koja trai autonomiju za Bosnu i Hercegovinu. Ipak, na sastanku jugoslavenskih socijaldemokratskih stranaka u Zagrebu, 6. oktobra 1918. godine, socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slovenije odluile su da sarauju s graanskim partijama u stvaranju nove jugoslavenske drave, pa tako SDS BiH ostaje sa strankom socijaldemokrata iz Srbije usamljena u svojim intencijama i svojoj politikoj borbi. Stranka naih socijaldemokrata, na kraju, ipak,
160 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:22

pozitivno ocjenjuje stvaranje Centralnog narodnog vijea u Zagrebu i stvaranje Drave Srba, Hrvata i Slovenaca. Ubrzo nakon ovih dogaanja nai socijaldemokrati poinju angaman, zajedno sa Socijaldemokratskom partijom Srbije, na ujedinjenju jugoslavenskog proleterijata. Na VI (zadnjem) kongresu SDS-a BiH odranom zajedno sa Zavrnim kongresom Glavnog radnikog saveza 17. aprila 1919. godine u Sarajevu, odlueno je da stranka i sindikat pristupe ujedinjenom jugoslavenskom radnikom pokretu. (Opirnije pogledati u: Karabegovi, 1973) Na ovom kongresu voene su une rasprave o tome da li stranka treba istinski prisvojiti diktaturu proletarijata ili, pak, treba i dalje ostati privrena parlamentarizmu. Kongres ujedinjenja jugoslavenskog proleterijata odran je 23. aprila 1919. godine u Beogradu. (Opirnije pogledati u: Karabegovi, 1973)
Literatura: Babi, Nikola Rat, revolucija i jugoslovensko pitanje u politici Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine, Veselin Maslea, Sarajevo, 1974. Glumac, Duan, Republika ili monarhija, Izdanje Glasa slobode, Sarajevo, 1918. Hadibegovi, Ilijas, Radniki socijalistiki pokret u Bosni i Hercegovini do kraja prvog svjetskog rata i stvaranje zajednike drave 1918. godine, asopis Prilozi Instituta za istoriju, br. 18. Sarajevo, 1981. Grupa autora, Arhiv komunistike partije Bosne i Hercegovine tom II Socijalistiki pokret u Bosni i Hercegovini (1905-1919), Sarajevo: Veselin Maslea. 1951. Jaki, Jovo, Socijalistika internacionala i svjetski rat, Izdanje Glasa slobode, Sarajevo, 1918. Karabegovi, Ibrahim, Radniki pokret Bosne i Hercegovine izmeu revolucionarne i reformistike orijentacije (1909-1929), Svjetlost, Sarajevo, 1973. Redi, Enver, Jugoslavenski radniki pokret i nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini (I 918-1941), Svjetlost, Sarajevo, 1983. Strugar, Vlado, Jugoslavenske socijaldemokratske stranke (1914-1918), Izdavaki zavod Jugoslavenske akademije, Zagreb, 1963.
Godinjak 2009 / 161
27.5.2010 13:39:22
FEJZI
SOCIAL DEMOCRATIC PARTY OF BOSNIA AND HERZEGOVINA /1909-1919/ Elvis Fejzi
Summary After the establishment of the Social Democratic Party of BiH began left-wings conflicts on social, political and national programmes, that we will try to elaborate in this paper. Nevertheless, it is evident that the Bosnian Social Democrats - despite the pragmatic programme solutions that were popularized - failed to fulfil their political goals, because the party did not have adequate support from the Bosnian citizens - above all, the workers and peasants as their immanent target groups. However, if we take in consideration the time and circumstances in which they were politically active, they objectively could not do much more because of their international, progressive and multi-ethnic note that was not the formula for success in that period of time. Unquestionable value was oppositionists attitude of social democrats towards exploiting, step motherly and assimilators Austro-Hungarian government policy, but also dangerous, uncompromising, and radical politics of Bosnian nationalist parties. Social democratic understanding of national question was the most acceptable and the most relevant. The Social Democrats have sought to create a common state of all Yugoslav nations to live in united Yugoslavia or in independent Balkan federation, naturally, based on the principle of equality. Their thought was also marked by international attributes and it was foreseen the creation of the world community of nations. They considered Bosnian Muslims - Bosniaks as completely equal to Serbs and Croats, in fact, part of the common nation Serbo-Croat and planning for them equal place in the common state of all Yugoslavs, what excluded, in advance, any assimilation of Bosnian Muslims. Key words: social democracy, internationalism, Bosnian domestic politics, national parties, democracy, parlamentarism, opposition, antimilitarism
162 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:22
UDK 394.46: 929 eman, M.
Uz desetu godinjicu smrti Mustafe emana

(Miljanovci kod Tenja 4. 4. 1925. Teanj 28. 7. 1999.)
Amir Brka Centar za kulturu i obrazovanje, Teanj
Ovaj tekst je kratko podsjeanje na lik i djelo bibliografa Mustafe emana, povodom deset godina od njegove smrti. Mustafa eman, bibliofil i bibliograf, jedan je od najznaajnijih bibliografa u Bosni i Hercegovini. Uradio je bibliografiju radova o Hasanaginici, Nasrudin-hodi, Husein-kapetanu Gradaeviu, o vakufima, mevludima, hadisima, islamskoj civilizaciji i itav niz bibliografija bonjakih pisaca, a za ediciju Muslimanska knjievnost XX vijeka priredio je bibliografije za svih 25 uvrtenih pisaca. Objavio je dvije knjige: Bibliografija bonjake knjievnosti i Stolac, prilozi bibliografiji: studije, rasprave, lanci. Kljune rijei: Mustafa eman, bibliografi, bibliografije, Bosna i Hercegovina
kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine nije mali broj poslenika koji su tiho i neumorno, takorei iz drugoga plana, inicirali i katalizirali duhovni progres, ne teei nikada isticanju sebe i svojih napora radi slave ili probitka. No, svako je drutvo, ako pretendira na to da se smatra kulturnim i civiliziranim, duno uoiti njihova pregnua i posvetiti im zasluenu panju. Jedan od takvih je i Mustafa eman, bibliofil i bibliograf, koji nas je svojim dugogodinjim uspjenim radom obavezao da ga pamtimo i da njegov napor visoko vrednujemo kako on to i zavreuje, jer emanov bibliografski rad predstavlja doprinos kapitalnih razmjera za bh. znanost, i on je nesumnjivo jedan od najznaajnijih bibliografa to ih je Bosna i Hercegovina uope imala. Mustafa eman roen je 4. 4.1925. godine u Miljanovcima kod Tenja, gdje je zavrio i osnovnu kolu. Nakon nje zavrio je tuzlansku Okrunu medresu (Behram-begovu), da bi potom slubovao u sreskim narodnim odborima u Tesliu, Tenju i Doboju, i to u sektoru finansija. Od 1957. godine radio je u Bibliotekarskom odjelu zagrebake IRO Zora, koji je diljem bive Jugoslavije osnovao vie od 80 biblioteka, od
Godinjak 2009 / 163
27.5.2010 13:39:22
BRKA
kojih najvie u BiH. U mirovini je od 1985. godine, i do agresije je ivio u Jelahu, da bi 1992. godine otiao u Hrvatsku. Vratio se u Jelah 1996. godine, gdje je nastavio svoj rad, a umro je u bolnici u Tenju 28.7.1999. godine. Tokom svoga slubovanja u Zori poet e samoinicijativno da se bavi i bibliografskim istraivanjima, najprije biljeei literaturu o Tenju i teanjskom kraju, pa potom proirujui svoje zanimanje i na mnoge teme i pisce iz bh. prostora. Prva tampana emanova bibliografija je Bibliografija radova o Hasanaginici 1774-1974. u znamenitom zborniku Hasanaginica nastalom povodom dvjestote godinjice objavljivanja ove nae najpopularnije narodne pjesme (Sarajevo, 1975.) Suautor te bibliografije je prireiva zbornika Alija Isakovi. Pod pseudonimom Edib Jelaanin eman je objavio Grau za bibliografiju humoristike tampe u BiH (Bockalo, Teanj, IV/1977, br. 10), a nakon toga slijedi bibliografija Muse azima atia, koja je objavljena najprije u ivotu (XXVIII/1979, br.10), zatim u Zborniku radova o Musi azimu atiu (Sarajevo, 1980.), te u Izabranim djelima ovog pjesnika (Sarajevo, 1988.). Suautorom eman je potpisan ispod bibliografije donesene u hrestomatiji poezije ena BiH Od stiha do pjesme (Tuzla, 1985.), gdje je prireiva Aja Zahirovi prvi autor. Kao i atieva, u biblioteci Kulturno naslijee sarajevske Svjetlosti objavljena su 1987. godine Izabrana djela Ahmeda Muradbegovia, a u treem tomu nalazi se Bibliografija i literatura, koju je priredio eman. On je uradio zasad jedinu relevantnu junoslavensku bibliografiju o Nasrudin-hodi (Znaenja, Doboj, VIII/1989, br. 17-18), zatim bibliografiju literature o Husein-kapetanu Gradaeviu (u prilogu knjige Sadika ehia Zmaj od Bosne, Tuzla, 1990.), bibliografije svih 25 autora u ediciji Muslimanska knjievnost XX vijeka (Sarajevo, 1991.), Priloge bibliografiji o Mustafi Ejuboviu ejh Juji (Kabes, Mostar, III/1997, br. 17 i 18), Hadis i hadiske znanosti u Bonjaka (Kabes, IV/1998, br. 33-34), Quran i tefsirske znanosti u Bonjaka (Kabes, IV/1998, br. 35-36), Priloge bibliografiji objavljenih radova o Kulinu banu (Znak Bosne, Zenica, IV/1998), br. 5-6), bibliografiju Muslimanski porodini ivot (Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH, LX/1998, br. 1-2 i 3-4), Vakuf i vakufske institucije u Bonjaka (Glasnik Rijaseta IZ u BiH, LX/1998, br. 7-8 i 9-10), Islamske prosvjetne ustanove i islamska prosvjeta u Bonjaka (Glasnik Rijaseta IZ u BiH, LXI/1999, br. 3-4, 5-6, 7-8, 9-10, 11-12), bibliografiju Hamida Dizdara suautorski sa Adilom Aliem (u Izabranim djelima, Teanj, 1998.), bibliografiju Mevlud u tradiciji Bonjaka (u knjizi Mevlud u ivotu i kulturi Bonjaka, Sarajevo, 2000.), a u rukopisu su mu ostale bibliografije jo nekih tema i pisaca, npr. o ratu BiH i AustroUgarske monarhije 1878. godine, bibliografija Avde Karabegovia Hasanbegova, Kasima Derakovia, Aje Zahirovi ili Alije Isakovia (koja je 2002. objavljena u asopisu Diwan, Gradaac, br. 7-8), kao i impozantne bibliografije literature o srednjovjekovnoj Bosni, o Bosni i Hercegovini u kontekstu islamske civilizacije, o gradovima Teanj i Stolac.
164 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:22
Uz desetu godinjicu smrti Mustafe emana...

Bibliografija bosanskog srednjovjekovlja, uraena sa sinom dr. Mirzom Hasanom, broji priblino 14.000 jedinica, i ini se nevjerovatnim da su samo dva ovjeka uspjela prikupiti sve te podatke. Nita manje impresivna nije ni Mustafina bibliografija o Tenju, zapravo izbor literature koji na 442 stranice donosi 4.161 relevantniju jedinicu. Budui da je dovrena 1989. godine kao pretpostavka za monografiju Tenja koju su trebali pisati kompetentni strunjaci, ova bibliografija tada je uvezana u samo pet strojopisnih primjeraka, pa je stoga teko dostupna znanstvenicima. Priblino je istoga obima i bibliografija Stoca koja je, s istom namjenom, zavrena 1991. godine, a objavljena je kao zasebna knjiga, u izdanju manifestacije Slovo Gorina u Stocu 2009. godine. Govorei globalno o bibliografskom radu Mustafe emana, moe se rei da je on sistematian i akribian, te da je uvijek pretendirao na sveobuhvatnost, jer je ostvarivao uvide u iroku paletu izvora, vrlo esto dospijevajui i do podataka koji, neobjavljeni, lee pohranjeni u raznim arhivama. Dodue, mora se imati u vidu da su ga uvjeti u kojima je radio, bez podrke drave i mogunosti da u potrebnoj mjeri primjenjuje metod de visu, prisiljavali da prilino opseno i esto koristi sekundarne izvore, to se neminovno odraavalo na potpunost i preciznost podataka koje nudi. Vrijednosti i upotrebljivosti njegovih bibliografija znatno doprinosi to to su najee opremljene uvodom, literaturom i indeksima, kao i to to je uz pojedine jedinice najee donosio svoje napomene. Te napomene katkada se, dodue veoma rijetko, udaljavaju od predmeta koji je tretiran i imaju namjeru usmjeravati korisnika ka zakljucima to ih je sam eman imao na umu, ali i takve danas postaju vane zato to nam svjedoe o njegovim pogledima na odreena pitanja, koji ne moraju uvijek biti utemeljeni ni na literaturi koju navode. Najizrazitije je to u bibliografiji Tenja, gdje je dozvoljavao sebi da kroz napomene zavjeta vlastite procjene ovakvih ili onakvih uloga pojedinih linosti u odreenom periodu, posebno 70-ih i 80-ih godina 20. stoljea. eman se nerijetko s uspjehom uputao i u razrjeavanje autorskih pseudonima, inicijala i ifara, tako da je, naprimjer, uz atievu bibliografiju donio popis svih pseudonima kojima se pjesnik sluio. Djelo ovoga entuzijasta ne bi bilo cjelovito predstavljeno ako bi se mimoile brojne knjige iji autori u napomenama naznauju da posebnu zahvalnost za njihov nastanak duguju upravo Mustafi emanu. Osim toga, nesebinu pomo i upute on je godinama pruao brojnim doktorantima, magistrantima, studentima, znanstvenicima iz oblasti knjievnosti, historije, folkloristike, medicine, pedagogije..., a bavio se i sakupljanjem usmenoknjievnih tvorevina i orijentalnih rukopisa. U toku agresije na BiH eman je neoekivano prestao biti samo bibliograf koji drugima servira grau, i poeo pisati. Deseci njegovi tekstova objavljeni su u listu Ljiljan, a nakon rata i u mostarskom asopisu Kabes. Generalno uzevi, njegovi tekstovi imali su edukativno-prosvjetiteljsku intenciju, uzrokovanu te-
Godinjak 2009 / 165
27.5.2010 13:39:22
BRKA
kom situacijom za Bosnu i Bonjake u kojoj su nastajali, te se pri ocjenjivanju njihove vrijednosti i to mora imati na umu. U svakom sluaju, a osobito spram bibliografskih istraivanja oni predstavljaju manje vaan segment emanovog rada. ivotno djelo Mustafe emana predstavlja knjiga Bibliografija bonjake knjievnosti, koja je objavljena u Zagrebu (izd. Sebil) 1994. godine. Njezin je naslov, meutim, neadekvatan, jer ne odraava ni predmetnu ni metodoloku sutinu djela, budui je rije o bibliografiji literature o bonjakoj knjievnosti, kroz koju se uglavnom moe stei uvid i u bibliografiju same bonjake knjievnosti. Ovim se, ipak, ne umanjuje njezina iznimna vrijednost. Na promociji knjige, odranoj 1994. godine u Zagrebu, govorili su dr. Hilmo Neimarlija, Asim Crnali, dr. Remzija Hasanefendi, dr. Smail Bali i dr. Muhamed Filipovi, te su njihova izlaganja potom i objavljena (Islam i kultura Bonjaka u djelima Safvet-bega Baagia, Mehmeda Handia i Edhema Mulabdia, Zbornik radova etvrtog simpozija, II dio, Zagrebaka damija, 1994.). O knjizi su pisali jo i Amir Brka (Gradina, Teanj, I/1994, 3, 18), Tarik Kulenovi (Hrvatski i bonjaki tjednik, 17.11.1994, br. 11, 30. str.), dr. Muhamed Hukovi (Ljiljan, 15.2.1995.), Nedad Fejzi (Znak Bosne, Zenica, I/1995, 4, 50), dr. Enes Kujundi (Bosniaca, Sarajevo, 1996.). Zanimljivo je da je dr. Mustafa Imamovi u svojoj Historiji Bonjaka ustvrdio sljedee: Prouavanje historije Bosne i Bonjaka u svim njenim aspektima danas se ne moe zamisliti bez stalnog uvida i konsultiranja temeljnog bibliografskog djela Mustafe emana: Bibliografija bonjake knjievnosti. Satisfakciju za sve to je uinio Mustafa je mogao imati samo na onaj nain na koji ju posveeni Bosanci mogu imati: u svijesti da je rezultat njihovog rada izuzetno znaajan. U drutvenom priznanju Mustafa nije imao i nije mogao imati satisfakciju. No, nije ovo zato to je drutvo u kojem je on ivio bilo kakvo je bilo, nego je posrijedi ono to je akademik Muhamed Filipovi u svojoj knjizi Bonjaka politika ustvrdio povodom Adem-age Meia, kazavi da je on bio tragina figura, upitavi se potom ko to u Bosni, bavei se javnim pitanjima, nije postao ili tragina ili komina figura.
166 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:22
Uz desetu godinjicu smrti Mustafe emana...

ON THE OCCASION OF THE TENTH ANNYVERSARY OF MUSTAFA EMANS DEATH (Miljanovci near Teanj, april 4, 1925 - Teanj july 28, 1999) Amir Brka
Summary This paper is a brief reminder of his character and work, on the occasion of ten years of his death. Mustafa eman, bibliophile and bibliographer, was one of the most important bibliographers in Bosnia and Herzegovina at all. He compiled a bibliography of works on Hasanaginica, Nasrudin Khoja, Husein Gradaevi, the Waqf, mevluds, Hadith, Islamic civilization and a number of bibliographies of Bosniak writers, and for the edition of The Muslim literature of the twentieth century compiled a bibliography of all 25 listed authors. He published two books: Bibliography of Bosniaks Literature and Stolac, contribution to bibliography: studies, discussions and articles. Key words: Mustafa eman, bibliographers, bibliographies, Bosnia and Herzegovina
Godinjak 2009 / 167
27.5.2010 13:39:23
27.5.2010 13:39:23
IZ HISTORIJE BOSNE I HERCEGOVINE
27.5.2010 13:39:23
27.5.2010 13:39:23
UDK 902 (497.6) 652
Prilozi antikoj topografiji Bosne i Hercegovine

- dva toponima sa ireg jajakog podruja -
Salmedin Mesihovi Filozofski fakultet, Sarajevo
Istraivanja antike naseobinske kulture na prostorima dananje Bosne i Hercegovine baziraju se na izvornoj grai koja se sastoji od epigrafskih spomenika i geografsko-itinerarijskih dokumenata. Naalost, do danas se samo nekoliko gradova i naselja moe precizno ubicirati, dok se za veinu jo ne mogu dati konkretna rjeenja. Kljuno naselje je ono koje se u vrelima pojavljuje pod nazivom Baloie. Istraivanja prezentirana u radu donose mogui zakljuak da ovo naselje i putnu stanicu s rimske ceste koja je vodila od Servitija do Salone treba traiti negdje na potezu dananji Mrkonji-Grad lokalitet Baljvine na Vrbasu. U tom sluaju bi se antika Indenea mogla vezati za prostor oblinjeg Majdana, Sarute u i oko ipova, a koncentracija antikih nalaza oko i u Jajcu za naselje Sapua. Osim toga, toponim Deur, neto sjevernije od dananjeg Mrkonji-Grada, mogao bi se povezati s ilirskim narodom Deuri, koji bi se u tom sluaju mogli locirati na ovo podruje. Kljune rijei: Itinerij, naselja antikog doba, Baloie, Deuri
a) Baloie, izgubljeni bosanski grad
antikim dobom naseobinska kultura i nain ivota na prostorima dananje Bosne i Hercegovine (tada unutarnjim dijelom provincije Dalmacije) skrenuli su u pravcu razvijanja tekovina razvijene mediteranske civilizacije u grko-rimskom stilu. Antika (literarna i epigrafska) izvorna graa po imenu spominje veliki broj naselja koja su egzistirala na prostoru dananje BiH u periodu od I do VII st. n. e. Naalost, izuzev u rijetkim sluajevima (gradovi Aquae, Domavia, Malvesia? i Diluntum), jo se za veliku veinu tih naselja ne moe dati opeprihvaena i precizna lokacija.
Godinjak 2009 / 171
27.5.2010 13:39:23
MESIHOVI
Najvanija tri dokumenta koja govore o naseljima na prostoru dananje BiH u antiko doba su kartografski i putni dokumenti: Antoninov Itinerarij, Pojtingerova karta i Kosmografija Anonima Ravenjanina. Sva tri dokumenta su sluila u praktine svrhe snalaenja u okviru rimske saobraajne mree, pa su tako davala nazive putnih stanica i gradova na glavnim saobraajnim stanicama s udaljenostima izmeu njih izraenim u rimskim miljama. Klju za odgonetanje dananjih lokacija na kojima su se nalazila ta antika naselja jeste mjesto (grad, manje naselje ili obina putna stanica) Baloie koji se spominje na Pojtingerovoj karti (V, 2) i u Kosmografiji od Ravenjanina (IV, 19). Do danas ubiciranje Baloie jo nije precizno utvreno i uglavnom se postavljalo u porjeja srednjeg Vrbasa i Plive. Wilhelm Tomaschek je Baloie smjestio u Mrkonji-Grad, ili u neto juniji Majdan.1 I Vjenceslav Radimsky predlagao je Majdan kao mjesto na koje bi se trebala ubicirati Baloie.2 I iro Truhelka nije se u ubiciranju Baloie puno udaljio od Mrkonji-Grada, identificiravi je s Bilajcem (Mali Bilaj), danas poznato kao Bjelajce. Tu tezu je prihvatio i Franjo Buli,3 dok je K. Miller predlagao prostor juno od planine Podranice.4 Posljednja teorija, od Ive Bojanovskog, smjeta Baloie u ipovo na lokalitetu Gromile (Grad),5 to prihvaa i Ante kegro.6 Jasno je da Baloie treba traiti negdje na navedenom podruju, koje je, inae, relativno bogato nalazima (ukljuujui i epigrafske spomenike) iz antikog perioda. Na Pojtingerovoj karti Baloie je upisana na trasi ceste od Servitiuma do Salone (VIA A SERVITIO VSQVAE AD SALONAM): Seruitio XVI m. p Ad Fines XIII m. p. --- Casra --- XII m. p. Lamatis X m. p. Leusaba --- XII m. p. Baloie V m. p. --- Indenea --- VII m. p. --- Sarute --- XIII m. p. --- Ionnaria --- Bariduo XIIII m. p. --- Inalperio --- VIII m. p. --- Aequo --- XVI m.p. -- Salona Na osnovi ovih podataka Baloie je udaljena od Servitiuma (dananja Bosanska Gradika) 63 rimske milje/cc 9295 km., od Castre (dananja Banja Luka) 34 milje/cc 50 51 km. i od Salone vie od 63 milje (za dionicu Ionnaria --- Bariduo nije navedena udaljenost ). Potrebno je napomenuti da postoje odreena neslaganja u udaljenostima izmeu Pojtingerove karte i Antoninovog Itinerarija (koji ne spominje Baloie). Prema Antoninovom Itinerariju, udaljenost izmeu Servitiuma i Leusabe iznosi 56 milja, dok ista udaljenost na Pojtingerovoj karti iznosi
1 2 3 4 5 6 Tomaschek, 1880. Meutim, u radu iz 1896. (col. 2835) Tomaschek potragu za Baloie usmjerava ka Glamou. Radimsky, 1893., 340-341. Truhelka, 1892., 347; Buli Bervaldi, 1912.1913., 44. Miller, 1916., Paali, 1960., 31. Bojanovski, 1974., 108-110, karta I; V; Isto, 1974. A.; Isto, 1988., 287-292., karta TERRITORIA CIVITATUM PEREGRINARUM. Inae, o lokaliziranju Baloie v. Arheoloki leksikon BiH, Tom I, 1988., 157. kegro, 2007., 357-358; 360.
172 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:23
Prilozi antikoj topografiji Bosne i Hercegovine...

51 milju. Nedosljednosti u prezentiranim udaljenostima na istoj trasi rezultat su ili greaka u prepisivanju od kasne antike i u toku srednjeg vijeka ili injenice da su veina antikih gradskih naselja na prostoru dananje Bosne, ustvari, bile koburbane cjeline. Vjerovatno se tako i pod nazivima Lamatis, Leusaba i Baloie podrazumijevalo jedno ire podruje. Inae, zbog neusklaenosti naziva putnih stanica juno od Leusabe na cesti od Servitiuma do Salone u Antoninovom Itinerariju i Pojtingerovoj karti moe se pretpostaviti da oba dokumenta od Leusabe prate razliite pravce.7 U tom sluaju pravac, prema Antoninovom Itinerariju, iao bi zapadnijim pravcem, dok bi pravac zabiljeen na Pojtingerovoj karti slijedio istoniji pravac. Leusaba bi, onda, predstavljala i bitno saobraajno vorite. Kod Ravenjanina Baloie se spominje meu civitates Pannoniae, i to, vjerovatno koristei kao vrelo itinerarijsku grau: 15 Serbitium 16 Fines 17 Lamatis 18 Lausaba 19 Baloia 20 Apeva 21 Sapua Kao to se vidi, i kod Ravenjanina Baloie se navodi u nizu (kao zadnja stavka) sa Lamatisom i Lausabom. Potrebno je naglasiti da su oba naselja navedena i u Antoninovom Itinerariju (Aemate, Leusaba) i u Pojtingerovoj karti (Lamatis, Leusaba). Baloie se esto povezuje i sa Baroensis (var. Barcensis i Baciensis) Ecclesia, koja se spominje u aktima salonitanskih crkvenih sabora (od 4. V. 533. god. ... Sicut etiam in Baroensi/Barcensi/ Baciensi ecclesia praedecessore vestro,).8 Ako se sredinom VI st. u Baloie nalazilo i episkopsko/biskupsko sjedite, onda bi se moglo smatrati da je rije o znaajnom upravnom naselju (ranije i municipalnoj jedinici teritorijalne organizacije rimske Dalmacije), a ne obinoj putnoj stranici. Naselje Baloie se u znanstvenim istraivanjima i radovima povezuje i sa zbivanjima vezanim za veliku avarsko-slavensku provalu u provinciju Dalmaciju
7 8 Gabrievi, 1953., 107-108. Saetu, ali iscrpnu raspravu (ukljuujui i dosadanja istraivanja) o tome v. kegro, 2007., 359-362., koji podrava prepoznavanje Baloie kao sjedita navedene episkopije/biskupije (As for its name, we think precedence should be given to the version Baloiensis Ecclesia, which most probably originated from the name of the Roman municipium of Baloie... Other names appearing in different manuscript codices of the Historia Salonitana Maior could be distortions of the 15th and 16th centuries scribes who might have exchanged Baloiensis Ecclesia with Baroensis, Barcensis as well as Baciensis).
Godinjak 2009 / 173
27.5.2010 13:39:23
MESIHOVI
597. godine. Tom prilikom su napadai osvojili grad koji se, prema Teofilaktu Simokati, zove B 9.., a po Teofanu B.. i razorili jo gotovo 40 utvrda i gradia.10 Ovaj grad je bio, izgleda, glavni cilj avarsko-slavenskog upada i morao se nalaziti na jednoj od glavnih rimskih komunikacija (moda upravo ceste Servitium Salona) koje su iz panonskog bazena vodile u unutranjost Dalmacije.11 I. Bojanovski je Baloie povezao i sa Izvodom montekasinske kronike (Epitome chronicorum Casinensium), prema kojoj je car Justinijan sv. Benediktu darovao itav niz opatija, meu kojima Cibalim, Antianim, Himasam, Balcum (...moda Baleam, Baloiam),12 Scarabantiam, Vindemonam, Arlapem, Yaciacum, Nimaniam, Artabindo. Meutim, prema S. Andriu, rije je o nevjerodostojnom dokumentu, odnosno ....tobonja Justinijanova darovnica doima se kao ueni falsifikat nainjen u neko ve odmaklo doba benediktinske povijesti.13 Samim tim, otpada bilo kakva povezanost Balcuma i nae Baloie. Interesantno je da gotovo sva dosadanja traganja za Baloie nisu uoila naselje s nazivom Baljvine, u okviru opine Mrkonji-Grad.14 Nalazi se ispod planine emernica i iznad kanjona rijeke Vrbas, na putu od Banje Luke prema Jajcu. Naselje Baljvine se sastoji od dva dijela: Gornjih i Donjih Baljvina. Dananjom cestom Baljvine su od Banje Luke udaljene 46 km, pa bi ne samo zbog izvjesne slinosti u nazivima tih dvaju naselja, Baljvine mogle vie odgovarati za ubiciranje Baloie nego neke druge predloene lokacije. ipovo, na koje se danas uglavnom ubicira Baloie, od Banja Luke je dananjom cestom udaljeno neto vie od 90 kilometara. Bez obzira na razliite udaljenosti izmeu rimske i moderne ceste, ostaje injenica da je ipovo, ipak, previe udaljeno i od Servitiuma i od Castre da bi se u njega smjestila Baloie. Na podruju Baljvina do danas nisu evidentirani materijalni ostaci iz rimskog doba, to ne znai da ih i nema (jo neotkrivenih). Najblii nalazi iz antikog doba nalaze se na lokalitetu Bjelajce Donje Polje (na koje je Truhelka bio ubicirao Baloie), gdje su pronaeni ostaci graevinske djelatnosti i epigrafski spomenici. Jedan od epigrafskih spomenika (CIL III, 13238) otkriva i imena romanizirane porodice koja je ivjela na prostoru Bjelajca (Publija Elija Tertula i njeni roditelji Elije i Kasija Maksima) D(is) M(anibus) / P(ubliae) Ael(iae) Ter[tu]/ll(a)e fili(a)e d(e)[f](unctae) / an(norum) II? Ael(ius) [Maximus] /5 et Cas(s)ia M[a]/xima [p(osuerunt)])15. Zbog blizine Baljvine sa Bjelajcima (odnosno Bilajcima, kako se pojavljuje u znanstvenoj literaturi), vrlo je mogue
9 10 11 12 13 14 15 Ime ovog grada se u izvorima pie na razliite naine : Valkis, Valvis, Balcha, Balea. Bojanovski, 1974., 110. Barii Rajkovi Kreki Tomi, 1955., 121-122. O napadu iz 597. god. v. Pitea, 2003., 473. Bojanovski, 1974., 110 i fus. 330. Andri, 2005., 1-16.; kegro, 2007., 358. Izuzetak su miljenja Krunoslava Draganovia (1943., 97.; 1943. A, 201.) i Ambrozija Benkovia (1966., 13.), koji su na Baljvine locirali sjedite Baroensis Ecclesia. Patsch, 1893., 86; Bojanovski, 1988., 272.; 291.; 298-300 i fus. 77-78.
174 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:23

pomisliti da su se oba prostora nalazila unutar jedinstvene upravno-teritorijalne jedinice koja se u vrelima imenuje kao Baloie.16 Inae, ire jajako podruje, na osnovi do danas evidentiranog i istraenog, ima etiri glavne koncentracije nalaza iz antikog perioda: I. Prostor oko Mrkonji-Grada, ukljuujui Bjelajci: 1. Luke, BjelajciDonje Polje, ostaci rimskog naselja17 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 10.125). 2. BjelajciDonje Polje, ostaci rimskog naselja18 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 10.8). 3. Brijeg, Staro Selo, ostaci rimske arhitekture19 (br. u Arheolokom leksikonu BiH 10.11). 4. Okrugla Mahala20 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 10. 148). 5. Vrenac, rimsko naselje21 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 10. 200). 6. Gradina, BrdoRudii22 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 10. 85). 7. BareTrijebovo, rimski nakit23 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 10.3).
II. Majdan juno od Mrkonji-Grada prema ipovu: 1. Crkvina, Gromile, rimsko i kasnoantiko naselje24 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 10.23). 2. Gradina (Majdanska gradina)25 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 10.81). 3. irakovac, rimski novac26 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 10.30). III. Grad Jajce i njegova okolica: 1. Gradina, Podmilaje27 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.89).
16 U tom sluaju bi se miljenje .Truhelke (Mi emo da ovdje samo poloaj Baloie, gdje Ravenjanin taj pravac naputa, neto poblie odredimo. Obino bi je stavljali tamo gdje je Varcar -Vakuf, nego bit e prije da to mjesto valja traiti nekoliko kilometara sjeveroistono, kod Bilajca... 1892., 347.) o ubikaciji Baloie moglo prihvatiti kao tano, naravno uz odreene modifikacije kao to je definiranje Baloie kao koburbane cjeline koja zahvata iri prostor. 17 Truhelka, 1892., 347. 18 Truhelka, 1892., 347.; Patsch, 1893., 86. 19 Lovrenovi, 1981., 88., sl. 8. 20 Patsch, 1910., 200. 21 Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 149. (natuknica Boko Marijan) 22 Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 146. (natuknica I. Bojanovski) 23 Patsch, 1910., 195-197. 24 Radimsky, 1893., 331-341.; Patsch, 1900., 176-177. 25 Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 145. (natuknica Borivoj ovi) 26 Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 143. (natuknica G. Kraljevi) 27 Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 178. (natuknica Irma remonik)
Godinjak 2009 / 175
27.5.2010 13:39:23
MESIHOVI
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Crkvina, Diviani28 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.19). Kupreani29 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.140). Peratovci30 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.187). Nadvoda, Carevo Polje,31 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.174). Metaljka, Carevo Polje,32 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.164). Harmani, rimski hram33 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.106). Grad Jajce, rimsko (sa hramom Mitre) i kasnoantiko naselje34 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.110).
IV. ipovo i njegova okolica: 1. Gorica, Stupna,35 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.68) 2. Gromile, Duljci, rimsko naselje36 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.99) 3. Igralite, Benjevo37 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.109) 4. Gradina, Lubovo38 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.87) 5. Spasovina, JusiiBijelii39 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.224) 6. Gromile, JusiiBijelii40 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.100) 7. Tuk, rimski grobovi i epigrafski spomenici41 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.247) 8. Gradina, ipovo42 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.93) 9. Kuita43 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.137) 10. Crkvina, ipovo, rimsko naselje44 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.24).
28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 Sergejevski, 1951., 305. Sergejevski, 1951., 305. Sergejevski, 1941., 19-20. Pakvalin, 1964., 151-155. Truhelka, 1892. A, 320.; Sergejevski, 1938., 61- 62.; Bojanovski, 1964., 116. Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 179. (natuknica I.Bojanovski) Truhelka 1892. B; Isto, 1904.; uri, 1907., 206.; Sergejevski, 1937.; Isto, 1938.; Mazali, 1952.; Basler, 1964.; Pakvalin, 1970.; ovi, 1971., 315.; 324. Radimsky, 1893. A, 482. Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 178. (natuknica I.Marijanovi) Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 179. (natuknica V. Pakvalin) Bojanovski, 1964., 119. Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 185. (natuknica V.Pakvalin) Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 178. (natuknica I.Bojanovski) Patsch, 1910., 182. Paali, 1960., 22. Patsch, 1910., 183. Truhelka, 1892. A, 318-319.; Sergejevski, 1938., 60.; Isto, 1952.; Bojanovski, 1963., 167-170.; Isto, 1967., 187-189.
176 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:23

11. ipovo 1,45 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.237) 12. ipovo 2,46 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.238) 13. Mramorovi (Pobrdnjice), ifluk47 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.171) 14. Gromile, BraniMarkovii48 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.98) 15. Luica, ifluk49 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.145). 16. Podi, ifluk50 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.193). 17. Crkvina, iflukGrahovci51 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.18). 18. Selite, ifluk52 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.217). 19. Volari 2,53 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.263). 20. Gromile, ipovo54 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.101) 21. Crkvina, Volari55 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.25). 22. Veliki Kamen, Volari56 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.256). 23. Dobrljevo, KrevineIvii57 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.43). 24. Miljevci, Krevine58 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.165). 25. Donji Mujdii 1, epigrafski spomenici59 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.48) 26. Crkvina, Donji Mujdii60 (br. u Arheolokom leksikonu BiH, 12.20). Sve etiri koncentracije su, bez obzira na to da li zbog neistraenosti postoji jo nepoznatih antikih lokaliteta, morale biti putno povezane, ukljuujui i cestu ServitiumSalona, koja se od Leusabe odvajala prema Baloie i Indenea (7 7,5 km meusobno udaljene). Ako je i Ravenjanin u svome popisu civitates Panno-
45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60
Truhelka, 1892. A, 319.; Sergejevski, 1952., 41. Cambi, 1982., 91. Patsch, 1914., 192.; Belagi, 1971., 116. Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 178. (natuknica I.Marijanovi) Bojanovski, 1964., 116. Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 183-184. (natuknica V.Pakvalin) Sergejevski, 1938., 49-51.; Bojanovski, 1964., 103-110. Bojanovski, 1964., 110. Mazali, 1952., 99. Truhelka, 1892. A, 318.; Patsch, 1910., 184.; Sergejevski, 1926., 157.; Isto, 1930., 157.; Isto, 1952.; Bojanovski, 1964. A, 196.; Isto, 1967., 187. Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988., 175. (natuknica .Basler) Arheoloki leksikon BiH, tom II, 1988,. 187. (natuknica .Basler) Bojanovski, 1967., 189. Arheoloki leksikon BiH, 1988., tom II, 182. (natuknica B.Marijan) Sergejevski, 1938., 57-60.; Isto, 1938. A, 103 Sergejevski, 1938., 51-60.; Isto, 1938. A, 103; Bojanovski, 1964., 103-105.
Godinjak 2009 / 177
27.5.2010 13:39:23
MESIHOVI
niae (IV, 19) slijedio neki putni pravac, onda je Baloie bila jo jedno saobraajno vorite iz koje je slijedio i put ApevaSapua. Na osnovi ovoga bi se moglo pretpostaviti ako je koncentracija Mrkonji-GradBjelajci sve do Baljvine vezana za Baloie, onda bi ona oko Majdana bila vezana za naselje pod imenom Indenea, u i oko ipova za Sarute (1010,5 km udaljene od Indenea),61 a koncentracija oko Jajca za Sapua. Da se Sapua nalazila na ovome podruju, potvruje natpis CIL III, 9864a, pronaen u Vagancu.62 b) Ilirski narod Deuri Na ovom prostoru se nalazi jo jedan zanimljiv toponim, a to je mali zaseok Deure,63 situiran sjeverno od Mrkonji-Grada i zone Bjelajci. Zanimljiva je podudarnost sa imenom ilirskog naroda Deuri, koje spominje Plinije Stariji u Naturalis historia (III, 142) kao peregrinsku civitas u okviru salonitanskog konventa provincije Dalmacije (sredinom I. st. n. e. sastavljene od 25 dekurija = izmeu 3 750 i 5 000 pripadnika)64. Inae, prostor Plive i srednjeg (mogue i donjeg) Vrbasa nalazio se u ranocarsko vrijeme u okviru salonitanskog konventa (pored Deura i civitates Sardeata, Delmata, Diciona, Mezeja). Deure moda pod imenom Derbanoi spominje i Apijan (Ill. 28) u svome opisu Oktavijanove osvajake kampanje na Zapadni Balkan od 35. do 33. god. pr. n. e., i to u kontekstu nastavka pohoda nakon sloma delmatskog otpora. Domorodaki narod pod imenom Derry (Derrioi) se navodi i u Geografiji Ptolemeja Klaudija (II, 16, 5). Nije ba sigurno da bi i lokacija Derva poznata kod Ravenjanina (IV, 19) mogla imati bar neke veze s Deurima, tj., Derbanoima. Alfldy i Wilkes su locirali Deure u dolinu gornjeg Vrbasa, juno od Jajca, odnosno u Skopljansku udolinu.65 Tomaschek, Swoboda i Vuli ih smjetaju u podruje Gornje Neretve.66 Bojanovski ih je locirao na Petrovako polje.67
61 Na ovaj nain bi se moda ponovo aktuelizirala teorija .Truhelke (1892. A, 318.; 320.), prema kojoj je rimsko naselje u ipovu, preciznije na lokaciji Sarii, bilo Sarrite (Sarute) Ve Blau otkrio je u imenu Sarii star korijen Saritte a ja taj nazor nagjoh sasvim potvrgjen, kad sam uo, kako narod to ime izgovara... O identifikaciji Saria sa Sarute v. i Radimsky, 1893., 340-341. 62 L(ucius) Arruntius / Camil[l]us [S]cri/[bo]nia[n]us le[g(atus)] pr[o] / pr(aetore) C(ai) [C] ae[s]aris Au[g](usti) /5 Germanici iudicem / dedit M(anium) Coelium 7(centurionem) / leg(ionis) VII inter Sapuates / e[t La]matinos(?) ut fines / [rege]ret et terminus po[n(eret)] 63 Zanimljivo je i da postoje prezimena Deur i Deura. 64 Gabrievi, 1953., 114-115. 65 Alfldy, 1965., 38.; 53.; Wilkes, 1969., 155.; 170. 66 Tomaschek, 1880., 23.; 559.; Swoboda, 1932., 72.; Vuli, 1933., 16.; 23. 67 Bojanovski, 1988., 257-261.; Inae o lokaliziranju Deura v. Arheoloki leksikon BiH, tom I, 1988., 69.
178 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:23

Nesumnjivo su Deuri bili prvi susjedi brojne mezejske civitas, koja je sigurno obuhvatala porjeje Sane, na zapadnom pravcu najbliu oblast zoni ua Plive u Vrbas. Na osnovu svih navedenih podataka, Deuri bi se mogli situirati u porjeje Plive i ire jajako podruje oko dijela srednjeg Vrbasa. U tom sluaju Dezitijati nisu bili susjedi sa Delmatima i Mezejima. Ako je Deurima pripadalo ire jajako podruje, postavlja se pitanje da li im je, onda, pripadao i pojas oko gornjeg toka Vrbasa. Moda bi se na ovo podruje mogli smjestiti Deretini, ilirski narod koji spominju Plinije Stariji (III, 143) iz naronitanskog konventa (sa 14 dekurija, odnosno izmeu 2100 i 2800 pripadnika sredinom I. st. n. e.) i Ptolemej Klaudije (II, 16, 5) kao Derriopes.
Zemljopisna pozicija naselja Baljvine i Bjelajci (podvuena plavom bojom)
Godinjak 2009 / 179
27.5.2010 13:39:24
MESIHOVI
Satelitski snimak ireg podruja Baljvine
180 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:24
Satelitski snimak ueg podruja Baljvine

Plinijevske peregrinske civitates (stanje iz sredine I. st. n. e.) Kartu izradio S. Mesihovi Bibliografija: Kratice: AEM Archa&eologisch-epigraphische Mittheilungen aus O&sterreich-Ungarn, Wien ANU BiH Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo ARR Arheoloki radovi i rasprave, HAZU (ranije JAZU), Zagreb AV Arheoloki vestnik, SAZU, Ljubljana CBI Centar za balkanoloka ispitivanja, Sarajevo (asopis Godinjak) CIL Corpus Inscriptiones Latinarum GZM Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo PWRE Paulys-Wissowa Real-Enzyclopdie der klassischen altertumswissenschaft, Stuttgart
Godinjak 2009 / 181
27.5.2010 13:39:24
MESIHOVI
SANU Srpska akademija nauka i umjetnosti, Beograd SKA Srpska kraljevska akademija, Beograd Spomenik Srpske kraljevske akademije, Beograd VAHD Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split ZKM Zbornik krajikih muzeja, Banja Luka Izdanja izvora: Antoninov Itinerarij 1848., Itinerarium Antonini Augusti et Hierosolymitanum, G. Parthey-M. Pinder, Berlin, F. Nicolai, 1-234. Apijan 1863., Apijan, Ilirike, Ante Starevi, Zagreb: Danica Ilirska Apijan 1899., Appian, The Foreign Wars, The Illyrian Wars, http://www.perseus.tufts. edu/, bazirano na ed. Appian. The Foreign Wars. Horace White. New York. The Macmillan Company. 1899. Apijan 1879., Appiani, Historia Romana, Ludovicus Mendelssohn, Lipsiae, Teubneri Apijan 2005., Marjeta ael Kos, Appian and Illyricum, Situla 43, Narodni muzej Slovenije, Ljubljana. 52-81. Plinije Stariji 1866., Naturalis historia, Berlin: ed. Weidmannos Plinije Stariji 1976., prijevod Mate Suia u dodatku Antiki pisci u knjizi Antiki grad na istonom Jadranu, str. 297., Zagreb, Plinije Stariji 2003., prijevod Brune Kunti Makvi u dodatku Izvori u knjizi Antiki grad na istonom Jadranu (2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje) str. 421, Zagreb, Plinije Stariji 2004., Plinije Stariji, Zemljopis starog svijeta, Uro Pasini, Split, Knjievni krug, Pojtingerova karta 1974., Tabula Peutingeriana, Monumenta cartographica Jugoslaviae, I antike karte, Posebna izdanja knj. 17, Gavro A. krivani, Beograd , Istorijski institut Ravenjanin68 1995., Slobodan ae, Civitates Dalmatiae u Kozmografiji Anonima Ravenjanina, Zadar, Arheoloki muzej Zadar, Ravenjanin 1860., Ravennatis Anonymi Cosmographia et Gvidonis Geographica, G. Parthey-M. Pinder, Berlin: F. Nicolai. Literatura: Alfldy, Gza, Bevlkerung und Gesellschaft der rmischen Provinz Dalmatien. Mit einem Beitrag von Andrs Mcsy. Akadmiai kiad, Budapest, 1965. Andri, Stanko, Tobonja darovnica cara Justinijana sv. Benediktu i spomen grada Cibala u njoj, Croatica Christiana periodica, br. 55, god. XXIX, Zagreb, Institut za crkvenu povijest Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita, 2005. Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, tom I-III; Mape 1-4; Sarajevo, Zemaljski muzej, 1988.
68 Djelo srednjovjekovnog pisca Gvidona (rano XII. st.) uveliko se slae s Ravenjaninovom Kosmografijom, pa se u pogledu Dalmacije, podaci Gvidona i Ravenjaninove V. knjige gotovo u potpunosti podudaraju (ae, 1995, 8) i esto zajedno navode (Ravennatis anonymi Cosmographia et Guidonis Geographica).
182 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:24

Barii, Franjo Mila Rajkovi Baria Kreki Lidija Tomi, Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije. Tom 1, SANU, (Posebna izdanja CCXLI, Vizantoloki institut 3), Beograd, 1955. Basler, uro, Noviji nalazi iz starije prolosti Jajca, ZKM II, 1964., 40-49. Benkovi, Ambrozije, Naselja Bosne i Hercegovine sa katolikim stanovnitvom, Katolike upe Bosne i Hercegovine i njihove filijale od XII. vijeka do danas, akovo, 1966. Belagi, efik, Steci, Kataloko topografski pregled, Sarajevo, 1971. Bojanovski, Ivo, Nalaz srednjovjekovnih mamuza na Crkvini u ipovu, Nae starine VIII, 1963., 167-171. Bojanovski, Ivo, Kasnoantike grobnice na svod u itluku i njihova prethodna konzervacija, Nae starine IX, 1964., 103-122. Bojanovski, Ivo, Biljeke iz arheologije I, Nae starine IX, 1964. A., 193-198. Bojanovski, Ivo, Iz rada Arheolokog referata Zavoda, Nae starine XI, 1967., 187196. Bojanovski, Ivo, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, ANU BiH, Djela, XLVII, CBI 2. 1974. Bojanovski, Ivo, Baloie-rimski municipij u ipovu na Plivi, ARR VII. 347-369+Tbl. I-VIII, 1974. A. Bojanovski, Ivo, Bosna i Hercegovina u antiko doba, ANU BiH, Djela, LXVI, CBI, 6., 1988. Buli, Franjo J. Bervaldi, Kronotaksa solinskih biskupa i spljetskih nadbiskupa, Zagreb, 1912.1913. Cambi, Nenad, Sarkofag iz ipova, ANU BiH, god. XX, CBI 18, 91-109. 1982. ovi, Borivoj, Dva specifina tipa zapadnobalkanske lune fibule, GZM, N.S. Arheologija XXVI. 313-331+Krt. 1., 1971. uri, Vejsil, Nekoliko prehistorikih predmeta iz Bosne i Hercegovine u zbirci c.kr. naravoslovnoga dvorskoga muzeja u Beu, GZM, god. XIX, sv. 2, 203-214+Tbl. I-III, 1907. Dodig, Radoslav Ante kegro, Akti crkvenih sabora odranih 530 i 533. god. u Saloni, Povijesni Prilozi, Hrvatski institut za povijest Zagreb, 35., 9-23., 2008. Draganovi, Krunoslav, Hrvatske biskupije (sadanjost kroz prizmu prolosti), Croatia sacra, Arhiv za crkvenu poviest Hrvata, 20-21.; 78., 130., 1943. Draganovi, Krunoslav, Le diocesi croate, Croazia sacra. Un popolo lotta per i suoi ideali sul confine tra loriente e loccidente, 181-231., Roma, 1943. A. Gabrievi, Branimir, Dvije ilirske opine s podruja Vrlike, VAHD 55., 103-119., 1953.: Mazali, oko, Stari Grad Jajce. (Novija arheoloka istraivanja). GZM N.S. VII, 59-100+Tbl. 1., 1952. Miller, K., Itineraria Romana. Rmische Reisewege an der Hand der Tabula Peutingeriana. LXXV+992, Stuttgart, 1916. Paali, Esad, Antika naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1960. Pakvalin, Veljko, Reljef Silvana i Nimfi, GZM, N.S. Arheologija XIX, 151-155., 1964.
Godinjak 2009 / 183
27.5.2010 13:39:24
MESIHOVI
Pakvalin, Veljko, Kasnoantiki grobovi iz Jajca, GZM, N.S. Arheologija XXV, 29-38., 1970. Patsch, Carl, Bericht ber eine Reise in Bosnien, AEM XVI, Wien, 75-93.; 125-141., 1893. Patsch, Carl , Nove rimske epigrafske teevine iz Bosne i Hercegovine. GZM, god. XII, sv. 2, 169-193., 1900. Patsch, Carl, Prilozi naoj rimskoj povjesti, GZM, god. XXII, sv. 1., 177-208., 1910. Patsch, Carl Zbirke rimskih i grkih starina u bos-herc., Zemaljskom muzeju, GZM, god. XXVI, sv. 1-2., 141-219.+Tbl. I- II, 1914. Pitea, Ante, Slaveni i rana hrvatska drava, VAHD, 95, 471-518. 2003. Radimsky, Vjenceslav (Vaclav), Rimska naseobina u Majdanu kod Varcar-Vakufa, GZM, god. V, sv. 2, 331-341., 1893. Radimsky, Vjenceslav (Vaclav), Arheoloke crtice iz Bosne i Hercegovine, GZM, god. V, sv. 4, 479-497., 1893 A. Sergejevski, Dimitrije, Epigrafski nalazak u ipovu, GZM, god. XXXVIII, 155-158., 1926. Sergejevski, Dimitrije, Epigrafski i arheoloki nalasci, GZM, god. XLII, 157-166. + Ind. +Tbl. VI-IX, 1930. Sergejevski, Dimitrije, Das Mithrum von Jajce, GZM XLIX, 11-18.+Tbl. V, 1937. Sergejevski, Dimitrije, Kasno antiki spomenici iz okolice Jajca, GZM god. L, 4963., 1938. Sergejevski, Dimitrije I Rimski spomenici iz Bosne. II Rimski natpisi iz Bosne. Spomenik SKA LXXXVIII, Beograd. 95-131., 1938. A. Sergejevski, Dimitrije, Rimski natpisi novi i revidirani, GZM god. LII, sv. 1., 15-26., 1941. Sergejevski, Dimitrije, Novi i revidirani rimski natpisi, GZM, N.S. VI. 301-310.+Tbl. I-II, 1951. Sergejevski, Dimitrije, Kasno-antiki spomenici iz ipova, GZM, N.S. VII, 4157.+Tbl. I-V, 1952. Swoboda, Erich, Oktavian und Illyricum, Wien, 1932. kegro, Ante, The Diocese of Baloie (Ecclesia Baloiensis), AV 58, 357-365., 2007. Tomaschek, Wilhelm, Die vor-slavische Topographie der Bosna, Herzegowina, Crna Gora und der angrenzenden Gebiete. Mittheilungen der k.k. geographischer Gesellschaft in Wien, 23, Wien, 497-528.; 545-567., 1880. Tomaschek, Wilhelm, Baloie, PWRE, col. 2835, 1896. Truhelka, iro, Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine, GZM, god. IV, sv. 4., 340-365., 1892. Truhelka, iro, Arheoloka ispitivanja jajakog grada i najblie okoline, GZM IV, sv. 4., 315-320.+Sl. 1, 1892. A. Truhelka, iro, Katakombe u Jajcu, GZM, god. IV, sv. 1, 57-68., 1892. B. Truhelka, iro, Kraljevski grad Jajce, Sarajevo, Vuli, Nikola, Antiki spomenici nae zemlje, Spomenik SKA LXXV, 1-89., 1933. Wilkes, J.J., History of the provinces of the Roman Empire, Dalmatia, University of Birmingham, London, 1969.
184 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:24

CONTRIBUTIONS TO THE TOPOGRAPHY OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
- TWO TOPONYMS FROM WIDER AREA OF JAJCE -
Salmedin Mesihovi
Summary The study of ancient culture in the settlement area of todays Bosnia and Herzegovina is based on original material, which consists of epigraphic monuments, and geographical - itinerary documents. Unfortunately, till now only a few cities and towns can be accurately located, while for the majority of them, it still could not be given precise solutions. A key place is that which appears in the sources named Baloie. The research presented in this paper would provide a possible conclusion to this settlement and the travel stop of the Roman road that led from Servitij to Salone, to be look for somewhere near todays Mrkonjic Grad location Baljvine on the river Vrbas. In this case, the antique Indenea could be connected to a nearby area Majdan, Sarute around ipovo, and antique materials around and in Jajce for settlement Sapua. Besides, toponym Deur, slightly north of todays Mrkonji Grad could be connected to Illyrian people Deur, who could be located on this area. Key words: Itinerij, settlement of antique era, Baloie, Deur
Godinjak 2009 / 185
27.5.2010 13:39:25
UDK 28-526.65: 929.55: (497.6)
O svjedocima i svjedoenjima u bosanskim povijesnim vidicima
Rusmir Mahmutehaji Meunarodni forum Bosna, Sarajevo
U ovome eseju autor istrauje i dekonstruira ideologijska koritenja nekih od najvanijih pojmova muslimanske intelektualne tradicije. Pojmovi svjedok i svjedoenje te otvoritelj i otvaranje su kljuni za razumijevanje i shvatanje muslimanske tradicijske cjeline. Njihove iskrivljene, suene i svedene oblike antimuslimanski ideolozi uzimaju kao gradivo za svoje konstrukcije. U dekonstruiranju takvih ideologijskih koritenja tih pojmova i njihovih mrea autor primjenjuje znanja iz novih pothvata svetopisamskog razumijevanja. Kao poseban sluaj istraivanja uzeti su neki pojmovi iz bosanske kulturne povijesti. Kljune rijei: historija, kontinuitet, konstrukcija, svetopisamsko razumijevanje, svjedok/ehid, svjedoenje/ehada, otvoritelj/fatih, otvorenje/feth, maet, steak, bilig, nian
osanski grebni kamenovi u svim svojim oblicima steci, krstovi i niani odraavaju razliite jezike istog nauka o jednosti Boga, poslanosti Njegovih vjesnika ljudima radi ozbiljenja i izbavljenja, te povratka svega Bogu radi pravednog obrauna svakome ovjeku za raspolaganje zaduenjem koje je stvaranjem dano svemu. Kakve god bile razlike njihovih oblika, te nauka i obreda koji su s njima povezani, pred njihovim batinicima i istraivaima je zadaa da odgonetaju jednost koju oni potvruju. Steci kao grebni spomenici koji ocrtavaju bosanski duhovni prostor, iako ih ve stoljeima mnogi razaraju i niko ne gradi, ostaju tajna, pa tako i stalni poticaj odgonetanja vjenog jezika o Jednom u Njegovim razliitim pokazanjima. Spor o njihovom imenu najjasnije ukazuje na ljudske uskraenosti u vienju Jednog iza mnotva oblika Njegovog pokazanja. Imenica steak oznaava bosanske nadgrebne spomenike koji se
186 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:25
O svjedocima i svjedoenjima...
nalaze na prostorima prisutnosti ili utjecaja srednjovjekovne bosanske drave.1 esto ime za steke u zapadnim bosanskim krajevima je maeti ili maeta.2 U istonim bosanskim krajevima oni su nazivani i grkim grebljima.3 U natpisima na njima imenovani su kao bilig ili kam. Pojam bilig usvojen je, prema Petru Skoku, u avarskome dobu iz sjevernoturskoga jezika.4 Perzijska rije nian, koja ima vrlo slina znaenja kao i bilig, oznaava, pored ostalog, i muslimanski kameni nadgrebnik.5 Arapska rije shhid je takoer ime za kameni nadgrebnik.6 Ta tri imena za steke maeta, grko greblje i bilizi jesu naroito vana za shvatanje njihove uzajamnosti s muslimanskim svjedoenjem jednosti Boga i poslanosti Hvaljenog u cjelini bosanske sakralne tradicije. U konstrukcijama bosanskih historija ta je cjelina otvoreno ili pritajeno poricana. Njenim muslimanskim sadrajima oduzimana je neprekinutost u vremenskome toku, pa su oni predstavljeni kao nasilno umetnuti ili strani. Ti sadraji ne nasljeuju, prema konstruktorima takvih historija diskontinuiteta, nita od onog to oni odreuju kao predmuslimansko. A to je bitan initelj svih oblika protivmuslimanskih ideologija. Poznata je injenica da su muslimanska stara greblja vrlo esto uz steke kao njihovo nastavljanje u vremenu.7 Najstarija od tih grebalja irom Bosne zvana su
1 2 3 Belagi, Leksikon steaka, 185-86. Isto, 180. Isto. Ponegdje se ta dva imena, grko groblje i maeta, koriste za isti grebaljski prostor i njegove steke. (Vidjeti: Aneli, Historijski spomenici Konjica i okoline, 216, 218). Petar Skok pretpostavlja da bi imenica maet mogla potjecati od talijanskog masseto. (Skok, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 2:381) Njemu se u toj pretpostavci pridruuje i efik Belagi. (Belagi, Leksikon steaka, 180) Lahko je dokazati neodrivost takvog nagaanja. Nigdje na istonim obalama Jadranskog mora, od Istre do albanskog juga, nema tragova tog imena. U zapadnim dijelovima Bosne esto je to ime za steke, pa tako i za mjesta gdje se oni nalaze. (Vidjeti naprimjer: Belagi, Kupres: srednjovjekovni nadgrobni spomenici, 11, 35) Ibrahim Pai razmatra javljanja tog imena, preispituje postojee pretpostavke o njegovome porijeklu te zakljuuje da bi moglo biti gotsko. Taj pisac smatra da je ono moglo dospjeti u Bosnu u okviru arijevskih utjecaja. (Vidjeti: Pai, Mile i Motre, 500-505) Izvore tog imena i naine njegovog prijenosa u bosanski jezik valja i dalje istraivati. Jednostavna rjeenja su izazovna, ali i zavodljiva. Ovdje bi valjalo spomenuti i aramejsku imenicu matit, to znai osnova, temelj, kamen temeljac. Skok, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1:150. Isto, 2:520. Mufti, Arapsko-bosanski rjenik, 764. Vidjeti naprimjer: orovi, Prilog prouavanju naina sahranjivanja i podizanja nadgrobnih spomenika u naim krajevima u Srednjem vijeku, 145. U biljeci uz pjesmu Pravednik Mak Dizdar pie: Po legendi, pod starim kamenjem srednjovjekovnih bosanskih nekropola lee dobri ljudi, izginuli u borbi protiv svakovrsnog zla svoga vremena. Tamo gdje ima steaka o kojima se vodi rauna i koji se uvaju ne pada krupa (grad). U sunim ljetnim danima mramorje se obilazi s molitvom da doe kia. I autor ovih redaka obilazio je kao djeak nekropole Nekuk i Radimlju kod Stoca, u grupi to je molila za kiu. ene su strugale neke steke, tesane od meke miljevine, vjerujui da sastrugani prah lijei od raznih bolesti. (Dizdar, Kameni spava/Stone Sleeper, 192) Na oba ta mjesta gdje su stolaki muslimani ili radi moljenja za kiu, uz steke su i stari niani. Kada Dizdar kae Radimlja, znaenje tog imena je ire od novijeg
4 5 6 7
Godinjak 2009 / 187
27.5.2010 13:39:25
MAHMUTEHAJI
najee ehitskim, ehitlucima ili ehitima. Tako se kae, naprimjer, da je mnogo ehitskih grobova u selu Sebinu iz doba feta8. Iz brojnosti tih grebalja i njihovog estog bivanja uz steke, kao i iz sada preovlaujueg tumaenja pojma ehit, namee se pitanje: ta je pravo znaenje imena maeta i ehiti, kada se oni odnose na jedinstvena bosanska greblja u kojima su mrtvi pod kamenim spomenicima razliitih oblika? Ime maet je, zasigurno, najproirenije u narodnome govoru o tim bosanskim spomenicima. Ono je istoznano s imenom steak, ali se moe odnositi i na nian.9 O maetu se govori i u narodnim pjesmama: Do maeta doru dogonio Po kamenu ordom udario I duboko bie zafatio.10 Po maetu ordom udario.11 iro Truhelka je jo 1891. godine iznio tumaenje da je bosanska rije maet izvedena od turskog mehed u znaenju grobite junaka koji je za vjeru poginuo.12 U toj izazovnoj injenici pisac ne poznaje nikakve sadraje koji dokoje se odnosi samo na nekropolu uz korito Radimlje. On tim imenom oznaava nekropolu ili harem na Gorici, gdje su Stoani dolazili radi moljenja za kiu. Nekropole na Nekuku i Gorici poznate su meu Stoanima i kao ehiti. 8 U: Srpski etnografski zbornik, 43:498, 557; navod u: Musulin, Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika, 17:526. 9 Poznati nian Omerage Baia u blizini Glamoa, visok 4,35m, mjetani zovu Baia maet. (Mujezinovi, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, 3:13839) 10 Juki, Narodne piesme bosanske i hercegovake, 457. 11 Isto, 458. 12 Truhelka, Starobosanski mramorovi, 369. Abdulah kalji pie da je imenica maet izvedena od turskog meshed, vulgarno meat, od arapskog mhd. (kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku, 448) Pojam meatluk u znaenju greblje javlja se tri puta u Baeskijinome Ljetopisu: (1) u rukopisu Ljetopisa (list 31a, redak 17) kazano je o barutu rastovarenome na meatluku (Baeskija, Ljetopis, 211), pri emu je upravo taj dio izostavljen iz Mujezinovievog prijevoda; (2) govori se da je tabut s tijelom nekog izuzetno velikog ovjeka do meatluka nosilo od est do osam ljudi (Isto, 398); i (3) govori se o nekim umrlim ljudima odnijetim do meatluka (Isto, 400). Rukopis Baeskijinog Ljetopisa je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. (Vidjeti: Nametak, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, 27980) Da je ta rije semitskog porijekla u bosanskome jeziku povezana s njenim oblicima u turskome jeziku, jasno je i iz jednostavnog obraanja turskim rjenicima. Ovdje e biti dani oblici povezani s rijeju maet, kao i njihova znaenja u turskome jeziku: mehed, pl. mehid: (1) mjesto gdje se ljudi okupljaju, naroito radi vrenja nekog svetog obreda; (2) bojno polje, boj; (3) mjesto muenitva; (4) pogrebni skup; (5) svojstvo neke osobe; (6) grad u Horasanu u kome se nalazi mauzolej imama Ali Rize; muhed, fem. muhede: (1) uinjen ili pozvan da bude svjedok, ili da vidi neki in ili stanje; (2) uinjen muenikom; muhid, fem. muhide: (1) onaj koji zove ili ini nekog svjedoka ili neki dokaz; (2) koji ini drugog da vidi i postane svjestan neeg; (3) koji dosee polnu zrelost; mehd, fem. mehde, pl. fem. mehdt: posvjedoen, vien (Redhouse, Turkish and English Lexicon Shewing in English the Signification of the Turkish Terms, 1872); mehet: (1) ehit dlen yer, to znai mjesto gdje je pao ehit; (2)
188 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:25
prinose dubljem razumijevanju kontinuiteta steaka i niana. Ne poznaje, iako to postaje jasno im se tumaenje uzajamnosti steaka i niana uvede u znaenjsko polje kojem u arapskom jeziku odgovara glagolski korijen sh-h-d. Bez uvida u cjelinu tog znaenjskog polja, nije mogue govoriti o muslimanskom intelektualnom naslijeu, pa tako ni o historiji bosanskih muslimana. Dugo su uobiajena tumaenja pojmova ehit, maet i fet u gotovo iskljuivo protivmuslimanskom nainu uobliavanja historija: ehit je poginuli muslimanski borac kojem su neprijatelji krani, a fet je osvojenje ili zauzee kranske zemlje. To su kljuni sadraji uobliavanja lika muslimana, redovito poistovjeenog s Turinom, kao potpunog neprijatelja krana.13 Prema takvom tumaenju slijedi da su sva ehitska greblja irom Bosne spomenici muslimanskog nasilja i kranskog stradanja. Takvo obrtanje vidika je bitan sadraj spomenutih konstruiranja historijskih slika Bosne i njenih muslimana. Budu li paljivo razmotrene uzajamnosti tih grebalja sa stecima i nianima te njihove povezanosti, na jednoj, i izvorna znaenja pojmova ehit, maet i fet, na drugoj strani, bit e jasna neodrivost nametnutih znaenja. Prvi uvjet bivanja muslimanom jest svjedoenje da nema boga do Boga i svjedoenje da je Hvaljeni Boiji poslani. Nema nieg to moe zamijeniti tu prvost. Sve ostalo u muslimanskom pripadanju slijedi iz tog svjedoenja kao ivog vrela. To se svjedoenje na arapskome jeziku iskazuje ovim rijeima: ashhadu an l ilha illllh wa ashhadu anna Muhammadan raslullh. Taj koji prizna prvost tog iskaza jeste shahd ili shhid. Oba ta oblika oznaavaju svjedoka. To to shahd ili shhid kazuje je shahda ili svjedoenje. Iako je ono tu uoblieno na arapskome jeziku, valja istaknuti da nema ni jezika ni doba u kojem nije mogue nai i neki od njegovih drukijih oblika. To je tako jer istina o Jednom i poslanosti savrenog ovjeka pripada svim dobima i svim ljudima, pa tako i svim jezicima. Taj svjedok na svoje pitanje o onome Vjesniku za kojeg znaju svi drugi vjesnici i mudraci oduvijek i zauvijek, kojeg Bog navjeuje vjesniku Musau u Tevratu14, o kojem Merjemin sin Isa govori u Indilu kao Parakletu, Duhu Istine i Svetome Duhu15 koji je u njegovo vrijeme oekivani, ali nije ni on Mesih Isa, ni
ehidin gmld yer, to znai mjesto gdje je sahranjen ehit (Akaln, et.al., Trke szlk, 1379); maatlk: mslman olmayanlarn, zellikle Yahudilerin mezarl, to znai greblja u koja su ukopavani nemuslimani, naroito Jevreji (Isto, 1352). Kerima Filan, profesorica turskog jezika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, smatra da je jasna mogunost itanja rijei meatluk kao maetluk, maatluk i meetluk. Etimologija te rijei je, prema profesorici Filan, posve jasna. Mogue promjene izvorne arapske rijei mhd u turskom jeziku su uobiajeno gubljenje glasa h u medijalnome poloaju, budui da ga tu u turskome jeziku nema, i obezvuenje zvunog konsonanta na kraju rijei, to je svojstvo turskoga jezika. 13 O figuri muslimana kao neprijatelja krana vidjeti u: Tolan, Saracens: Islam in the Medieval European Imagination; Zirojevi, Turci u naem ogledalu; i Duki, Sultanova djeca. 14 Vidjeti Ponovljeni zakon, 18:18. 15 Vidjeti Ivan, 14-16. Poistovjeenje tog Isusovog navjetenja s oekivanjem i izlaskom vjesnika Hvaljenog (Muhammad, Ahmad) nije odvojivo od muslimanskog svjedoenja jednosti Boga i poslanosti Hvaljenog. (Vidjeti: Ibn Ishaq, Sirat Resul Allah, 104; o znaenju imena Paraklete u Evanelju po Ivanu, vidjeti takoer u: Knohl, The Messiah before Jesus, 68-71.)
Godinjak 2009 / 189
27.5.2010 13:39:25
MAHMUTEHAJI
vjesnik Jahja, niti vjesnik Iljas16 odgovara ehadetom ili svjedoenjem da se taj materni i peatni vjesnik objavio u osobi historijskog Muhammeda, sina Abdullaha i Amine, roenom u Mekki 570. godine nakon Mesihovoga roenja. To njegovo historijsko objavljenje je samo znak njegove metahistorijske naravi i poela sveg stvaranja, maternog vjesnika koji je, prema muslimanskome svjedoenju, i razlog i svrha sveg postojanja. Za te svjedoke Hvaljenog (Muhammad) razlozi njihovog svjedoenja su u svemu, jer se on predstavlja kao prvina i krajnjost stvorenog. Nema nieg ni u metafizikim, ni u kozmolokim, ni u antropolokim, niti u psiholokim sadrajima ljudskog znanja a da u njemu, prema muslimanskome vjerovanju, nije razlog za svjedoenje Hvaljenog kao savrene i zato uzorne ljudskosti u odnosu s Bogom kao Hvaljenim (al-hamd). Ta savrena ljudskost tie se svakog ovjeka oduvijek i zauvijek, pa tako i sveg postojanja. Tie ga se, jer ga odreuje i u razlogu i u svrsi bivanja u svijetu. Nijedno ljudsko postignue ne okonava putovanje prema Jednom. Gdje god ovjek bio, hvaljenska savrenost ostaje njegova via mogunost, pa zato i razlog slijeenja nje u uzlaenju ili povratku Jednom. Ni u jednome od svojih stanja ovjek ne dosee tu svoju krajnju mogunost, ali ona je jedina svrha koja opravdava ivot kao putovanje prema potpunome smislu. to je svjesniji svog savrenog cilja, razlozi za poniznost i dareljivost su vei. U tim vrlinama ovjek ozbiljuje svoje oslobaanje od privida svega u obzorjima i svome jastvu. Bez istine kao poela svega, tradicijski vidik u doslovnom znaenju je nemogu. Ukupnost postojanja je obznanjenje istine ili njeno povanjtinjenje. Zato je mogue rei da su ta ukupnost i sve njene pojedinanosti stvorene ili pokazane s istinom.17 Sve to to je stvoreno s istinom sabrano je ili pounutarnjeno u ovjeku. I njegovo jastvo i obzorja obznanjuju istinu. Gdje god ovjek bio, to obznanjenje ostaje jasno. Svjedoe ga prostranstva i poredak nebesa i Zemlje, te svega meu njima. Kao takvo ovjek ga moe svjedoiti, skrivati ili mu pridruiti neto drugo mimo istine. Kako god bilo, to svjedoenje jest srijeda ljudskosti. Za svjedoenje istine potrebno je bivanje ivim, voljnim, monim, znajuim, govoreim, ujuim i videim. Potrebno jest, ali nije i dovoljno. Svjedoenje je mogunost koja ukljuuje i svoju oprenost. Svjedok moe zatajiti, porei ili izobliiti predstavu toga to zna. Vjeno ovjekovo pitanje je o svjedoenju tog to jest istina njegovog porijekla i svrhe, tog to ivotu, volji, moi, znanju, govorenju, sluanju i gledanju u svakome asu, u potpunoj zbilji sada, daje smisao. U ljudskoj prirodi su obje mogunosti i svjedoenje istine i njeno pokrivanje. Svjedoenje omoguuje ovjeku da se nalazi i odrava u istini svoje stvorenosti. Pokrivanje istine ili laganje udaljava ga od vlastite prirode. Na to vjeno znaenje svjedoenja ukazuje Boiji govor objavljen Hvaljenom i preko njega:
16 Ivan, 1:19-21. 17 Vidjeti Kuran, 6:73.
190 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:26
I kada je tvoj Gospod uzeo od Ademove djece, iz njihovih slabina, njihovo sjeme, pa uinio da o sebi posvjedoe: Nisam li ja va Gospod? oni su rekli: Jesi, mi svjedoimo! da na danu ustajanja ne biste rekli: to se tie nas, tog nismo bili svjesni. Ili da ne biste rekli: Nai su oevi jo prije bili pridruitelji, a mi smo bili sjeme nakon njih. ta, pa hoe li Ti unititi nas za djela tih uzaludnih?18 Taj mistini govor o ovjekovome svjedoenju Boijeg gospodstva i njegovog ropstva je srijeda kozmikog saveza u kojem je vjerovanje odnos ovjeka i Boga kao vjernih, o emu Bog u Uenju kae: Mi smo ponudili povjerenje nebesima i Zemlji, i planinama, ali su oni odbili da ga ponesu i bili su uplaeni njime; a ovjek ga je ponio. Doista je on nasilni i bez znanja.19 Vjerovanje je znanje voljenog i voljenje znanog. Svojim savezom vjerovanja ovjek se izdvaja iz ukupnosti postojanja. Njegov put ostaje otvoren u oba smjera i prema punini i prema nitosti. Sve moe biti i iznad i ispod njegovoga jastva u stalnoj mogunosti da se ozbilji u Jastvu. Malo znanje ovjeka povezuje s Bogom kao puninom, i to vazda preko ljubavi za Tog Kojeg zna malo, ali Kojeg moe neogranieno voljeti. Tako ga voljenje Tog Kojeg zna malo neprestano uveava u znanju, i to na putu prema cilju koji nita ne ograniava. Na tome mu se putu pridruuju svi initelji kozmikog saveza, o emu Bog kae: Zar ne vidite da Bogu niice pada sve to je u nebesima i na Zemlji i Sunce i Mjesec, i zvijezde i planine, i drvee i ivotinje, i mnogi od ljudi?20 A razlika izmeu tog svega na nebesima i na zemlji, na jednoj, i ovjeka, na drugoj strani, jeste u dvjema voljama sve mimo ovjeka odbija da ima ikakvu volju mimo Boije, a ovjek prihvata da moe imati Boiju volju kao svoju. Na taj nain prikazano ovjekovo svjedoenje o sebi kao robu Gospoda oznaava odnos stvorenog i Stvoritelja, te zaduenog i Zaduitelja. Gospod Stvoritelj i Zaduitelj obznanjuje Svoju Jednost putem Svojih najljepih imena. Ukupnost postojanja, nebesa, zemlja i sve to je meu njima, povanjtinjuju ta imena u nainu njihove rasprostranjenosti, a ovjek ih pounutarnjuje u nainu njihove sabranosti. Otkrivajui ta imena u svojoj izvornoj naravi, ovjek otkriva sebe kao svjedoka svoga Gospoda. ovjek nema znanja sebe bez znanja svoga Gospoda, niti znanja svog Gospoda bez znanja sebe. Svjedoci su muslimani ili mirni/miritelji jer su putem mirenja u odnosu s Bogom kao Mirom (al-salm). A pojmu mirenje na bosanskome jeziku doslovno odgovara u prijevodu na arapski jezik glagolska imenica islm. Hvaljeni kao Boiji rob i poslani je savreni primjer takvog bivanja, pa je tako on razlog i svrha sve ljudskosti. Prvi uvjet za to bivanje mirnim/ miriteljima je svjedoenje ili ehadet. Nijedan od svih drugih uvjeta bez tog nije valjan. Nije, jer njegovo izostajanje znai da su pojave u ukupnosti postojanja i znanja o njima bez svog poela.
18 Kuran, 7:172-73. 19 Isto, 33:72. 20 Isto, 22:18.
Godinjak 2009 / 191
27.5.2010 13:39:26
MAHMUTEHAJI
Budui da je Hvaljeni prvo obznanjenje Boga, njegova prisutnost je u svakoj pojavi, pa ga izravno ili posredno te svjesno ili nesvjesno u sebi imaju svi ljudi kao svoju vazda viu mogunost prema kojoj su usmjereni svojom izvornom prirodom. Sve njegove pojave su znakovi o savrenosti kao razlogu i svrsi ljudske stvorenosti. Svjedoenje njega mogue je na neizbrojivo mnogo naina, pri emu je svaki od njih samo dijalekt jednog i vjenog obznanjenja Boga: Bog je prvi davatelj, a cijelo Njegovo stvaranje primatelj; nakon to je Njegovo davanje primljeno, ono moe biti dano. To primanje i davanje je stalno i savreno obznanjenje Boga kao Jednog. U Hvaljenome, opem ovjeku, stie se ta prvost obznanjenog kao njegova primateljska ili materna i kao njegova davateljska, peatna ili muka narav. Nain na koji ovjek uobliava to svjedoenje nije odvojiv od njegove slobode ili povjerenja u odnosu s Bogom kao Vjernim (al-mumin). Neki od tih naina su, kada su promatrani u vidiku historijskih zajednica, prividno neizmirljivi, jer se ini da jedno svjedoenje nijee drugo. Jevreji kao zajednica dvadeset est objavljenih knjiga, s Tevratom kao prvom i Malahijom kao dvadeset estom, te i mnogo drugih s njima povezanih ili iz njih izvedenih u nikada prekinutome toku predaje, priznaju i svjedoe Vjesnika iji im dolazak meu njihovom braom Bog navjeuje posredstvom vjesnika Musaa. Priznaju i Mesiha, koji e biti podignut iz potomstva vjesnika Davuda. Ali, Jevreji ne svjedoe da je taj i njima navjeteni vjesnik onaj Hvaljeni kojeg muslimani svjedoe u osobi Muhammeda roenog u Mekki. Jevreji ne priznaju ni da je Merjemin sin Isa, kojeg svjedoe krani i muslimani, onaj Mesih kojeg oni ekaju. Muslimani svjedoe da je taj Mesih kojeg priznaju krani upravo onaj kojeg je rodila djeva Merjema, pa ga Bog poslije podigao iz svijeta, onaj koji e opet doi. Krani kao narod dvadeset sedam objavljenih knjiga, od kojih je prva Evanelje po Mateju a posljednja Otkrivenje, s kojima je u vezi nikada prekinuti tok predaje, priznaju i svjedoe Boije navjetenje dano vjesniku Musau o Vjesniku koji nije ni Jahja ni Ilija, niti onaj Oekivani o kojem sveenici i Leviti u Isaovome vremenu pitaju vjesnika Jahjaa.21 Priznaju i svjedoe i Isaovo obeanje Parakleta. Ali onaj historijski Hvaljeni, kojeg svjedoe muslimani, nije za krane onaj Paraklet kojeg oni priznaju kao Isaovo navjetenje. Za krane vjesnik Muhammed nije ni vjesnik iz Musaovog navjetenja, niti Paraklet. Za muslimane su jevrejske i kranske knjige, njih pedeset tri, dokazi za njihovo svjedoenje vjesnika Hvaljenog. Sve te knjige su, naelno govorei, i muslimanske. Kroz stoljea muslimani navode da taj broj knjiga koje prethode Uenju odgovara brojanoj vrijednosti svetog imena Ahmad pod kojim Merjemin sin Isa, u kuranskome jeziku, navjeuje i svjedoi Hvaljenog.22 Budui da su objave u razliitim jezicima, i arapska imena Ahmad i Muhammad su prisutna,
21 Vidjeti Ivan, 1:19-21. 22 Vidjeti Kuran, 61:6.
192 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:26
a to znai prevediva, u svim jezicima, pa ih muslimani trae i nalaze u knjigama svih Boijih vjesnika.23 Kada se u Bosni naglaava da su steci maeta a niani uz njih ehitski, nema nijednog odlunog razloga da se u tome ne pretpostavi odraz sudbonosnog dvojenja o svjedoenju Hvaljenog kao Boijeg poslanog o kojem su jamstva, prema vjerovanju tih svjedoka, u svemu, pa tako i u Tevratu i Indilu te u ukupnosti svetih naslijea koja su s njima u vezi. Mesih Isa kae ljudima koji ga sluaju: Jer, kad biste povjerovali Musau, povjerovali biste i meni. On je, naime, o meni pisao. Ali, ako zaista ne vjerujete njegovim pismima, kako ete vjerovati mojim rijeima?24 Bog objavljuje vjesniku Musau: Ja u im podii vjesnika izmeu njihove brae, slinog tebi. Ja u staviti Svoje rijei u njegova usta, da im kae sve to mu zapovjedim.25 U istoj knjizi, pa prema tome i s istom odlunou, reeno je: I vie u Israilu ne ustade vjesnik slian Musau, kojega je Gospod znao Licem u lice.26 A Mesih Isa je od Israilovih sinova roen i podignut u Israilu iz potomstva vjesnika Davuda. Kada on kae da o njemu pie vjesnik Musa, to je istina za sve njegove svjedoke. Ali to da je vjesnik Isa slian vjesniku Musau ne moe biti istina. Ne moe, jer je posredstvom vjesnika Musaa reeno da nikada njemu slinog nije bilo u Israilu. Merjemin sin Isa za Parakleta, Svetoga Duha i Duha Istine, kojeg navjeuje kao onog koji e doi od Gospoda nakon to on ode, kae: On e svjedoiti za me.27 Taj vjesnik slian Musau i podignut od brae Israiliana, a to znai od Ismailiana, jeste, prema muslimanskome vjerovanju, vjesnik Hvaljeni kojem je u kuranskome jeziku ime Ahmad. Taj vjesnik odluno svjedoi o Mesihu Isau i njegovoj majci djevi Merjemi. Tako vjesnik Musa pie o vjesniku Isau posredstvom Hvaljenog koji kae: Meu svim ljudima ovog i budueg ivota ja sam najblii Isau, Merjeminome sinu.28 Nema vjesnika osim vjesnika Jahjaa, koji je o Isau svjedoio znajui ga po njegovome imenu i obraajui mu se kao takvom. Ali i vjesnik Jahja je iz Israila. Prema tome, jedini vjesnik koji nije Israilianin, a koji svjedoi vjesnika Isaa, znajui o njemu i onome to mu je objavljeno, jeste Hvaljeni.29 Tako Musa pie
23 Raskono je naslijee muslimanskog traenja i nalaenja navjetenja vjesnika Hvaljenog u biblijskim knjigama. Kao primjer valja navesti: Tabari, The Book of Religion and Empire. U podnaslovu te knjige napisano je: A Semi-official Defence and Exposition of Islm Written by Order at the Court and with the Assistance of the Caliph Muta-wakkil (A.D. 847-861). 24 Ivan, 5:4647. 25 Ponovljeni zakon, 18:18. 26 Isto, 34:10. 27 Ivan, 15:26. 28 Muslim, 4:1260-61. 29 Kada se odgovara na pitanje o Vjesniku kojeg Bog navjeuje posredstvom Musaa, slinog njemu, a koji nije iz Israila, rabini spominju vjesnika Balaama. (Vidjeti: Finkelstein, Sifre on
Godinjak 2009 / 193
27.5.2010 13:39:26
MAHMUTEHAJI
o Isau, svjedoei Hvaljenog kao sebi slinog i od brae Israiliana. Svjedoci Hvaljenog su, prema tome, i svjedoci i Mesiha Isaa i vjesnika Musaa. Na nerazdvojivost Mesiha i Hvaljenog u svjedoenju bosanskih muslimana ukazuje i opeprihvaeno moljenje nakon zavrenog teravijskog klanjanja30: rabban mann bim anzalta watt ban ar-rasla faktubn maa-shshhidn.31 To znai: Gospode, mi vjerujemo u to to si nam Ti spustio, i slijedimo Poslanog. Pa Ti nas upii meu svjedoke. Te rijei glasno izgovara mujezin netom nakon zavrenog klanjanja, a kao uvod u zajedniko moljenje. U toku tog moljenja svi prisutni u bosanskim damijama to znai i muko i ensko, i staro i mlado dre podignute ruke i izgovaraju glasno Amin! nakon pojedinih dijelova moljenja koje izgovara predvodnik.32 Tim uvodnim moljenjem, prema Uenju, Isaovi pomagai, uenici i izaslanici zakljuuju svoj odgovor njemu. U Uenju je o tome kazano: A kada je Isa primijetio njihovo pokrivanje, rekao je: Koji e biti moji pomagai Bogu? Uenici su rekli: Mi emo biti pomagai Bogu; mi vjerujemo u Boga; ti posvjedoi da smo mi miritelji.33 Tako je veza s Mesihom Isaom i njegovim uenicima u sreditu okupljanja i svjedoenja bosanskih muslimana. Svjedoenje muslimana nije, prema njihovom vjerovanju, odvojivo od svjedoenja krana kao njihovih duhovnih i rodnih predaka te kao vjerujue brae u svim dobima. Bivanje mirnim/ miriteljem (muslim) je potreban ali nije i dovoljan uvjet za bivanje vjernim (mumin). Prvo bivanje je voljna mogunost pojedinca koja dovodi do stanja jastva
Deuteronomy, 430) Ako se usporede Musa i Balaam, razlika je oita prvome je sputena Knjiga, a drugome nije. (O Balaamu vidjeti: Brojevi, 22 i dalje) Teravijsko klanjanje (ar. tarwh, to je mnoina od tarwha) jeste obredno okupljanje muslimana tokom svetog mjeseca ramazana, nakon obaveznih nonih klanjanja. U njega su ukljueni svi i muko i ensko, i staro i mlado. Obavlja se tako da sudionici klanjaju iza predvodnika dvadeset rekata (lanaka), s prekidima iza svaka dva ili etiri. Ime tarwh znai prekidi. Kuran, 3:53. Taj uvodni dio uen je stoljeima u svim bosanskim damijama. U posljednjim desetljeima ga sve ee zamjenjuju kuranskim stavkom 2:185: Mjesec ramazan, u kojem je sputeno Uenje da ljudima bude voenje i kao jasni znakovi voenja i izbavljenja! Razlozi te promjene su isti kao i za izostavljanje ili brisanje stavka 3:37: Kad god bi njoj Zekerija doao u mihrab. Kaligrafski zapis tih kuranskih rijei bio je redovit u mihrabima starih bosanskih damija. U posljednjim ga desetljeima ponekad i briu, dok je umjesto njega u mihrabima novih damija esto upisan dio stavka 2:144: Okreni svoje lice Nepovredivome mesdidu. U toj promjeni mogue je poznati ideologijske utjecaje koji potvruju moderno gubljenje svijesti o neprekinutome toku bosanske tradicije. U stavcima koji su iskljueni obredno i doktrinarno je svjedoena neprekinutost muslimanskog nasljeivanja kranske prolosti, to za fundamentalistiku sliku historije nije shvatljivo. Nije, jer je Bog sveden u historiju i poistovjeen s ciljem kojeg odreuje i dostie religijska zajednica. Tako je transcendentno jedinstvo razliitih puteva prema Bogu zamijenjeno horizontalnim odnosom nacija sa zasebnim teleologijama, pri emu jednost Boga biva zamijenjena jedinstvom naroda. Kuran, 3:52. Imenici miritelji u arapskome izvorniku odgovara muslimun. Valja se prisjetiti da Merjemin sin Isa u Indilu spominje miritelje, kojima u grkome prijevodu odgovara imenica eirenopoioi. (Vidjeti Matej, 5:9)
30
31 32
33
194 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:26
u kojem se otkriva volja Jastva. Da je tako, jasno je vidljivo i iz Boijeg govora posredstvom Hvaljenog u Uenju: Arabljani kau: Mi vjerujemo. Reci: Vi nemate vjeru. Radije recite: Mi smo miritelji, jer vjera jo nije ula u vaa srca. Ako ste posluni Bogu i Njegovome poslanom, od vaih djela nita vam On nee porei.34 I krani i jevreji, kao i muslimani, imaju mogunost bivanja vjernim. Njihovo bivanje time to svjedoe da jesu ne znai i nuno bivanje vjernim. Da je to tako, vidljivo je iz Uenja gdje Bog posredstvom Hvaljenog kae: Oni koji vjeruju, i oni od Jevreja, Krana i Sabejaca ko god ima vjeru u Boga i posljednji dan i ini dobra djela njihova ih nagrada eka s njihovim Gospodom, i nikakvog straha nee imati, niti e tugovati.35 Vjera je stanje u srcu ili u najdubljoj srijedi ljudskosti. Ona izmie ljudskoj volji, jer je potpuna sigurnost, o emu Bog posredstvom Hvaljenog kae u Uenju: Bog zna ta je u vaim srcima.36 Za sva ljudska srca Hvaljeni kae da su poput jednog meu dva prsta Milosnog te da ih On okree kamo hoe.37 Svi ljudi sabrani su u tome jednom srcu kao svojoj najvioj, najveoj i najljepoj mogunosti. Oni koji tu izvornu jednost osvijeste u volji, ljubavi, znanju i ljepoti38 jesu braa, kako to Bog kae: Vjerni su samo braa; pa izmirite svoja dva brata i budite svjesni Boga; e da tako steknete milost.39 Zato su mirnome/miritelju, koji nastoji dosegnuti odnos s Bogom kao Vjernim i Lijepim u svakome asu, sve ljudske okolnosti, naslijea i iskustva, svugdje i vazda, vlastita blaga. Svjedoci jednosti Boga i poslanosti Hvaljenog otkrivaju u sebi i cijelome postojanju, pa tako i u predaji svojih i duhovnih i rodnih prethodnika, dokaze o Hvaljenom kao maternom i peatnom vjesniku, upozoritelju i obradovatelju, milosti i svjetlosti. Priznajui njega, muslimani svjedoe i Knjigu koju mu Bog objavljuje: To je Knjiga u koju nema sumnje, uputa svjesnim, koji vjeruju u nevieno i klanjaju, i troe od tog ime smo ih Mi opskrbili; koji vjeruju u to to je sputeno tebi i to to je sputeno prije tebe, i vjeruju u budui svijet.40 Svjedoei to to Hvaljeni prima kao Knjigu, kao i to to su vjesnici primili kao knjige prije njega, miritelji se odzivaju Bogu Koji, kazujui u pretpostojanju svim vjesnicima o Hvaljenom, veli: Pa posvjedoite, a s vama u i Ja biti meu
34 35 36 37 38
Kuran, 49:14. Isto, 2:62. Isto, 33:51. Vidjeti Muslim, 4:1397. O znaenjskim poljima glagolskih imenica mirenje (islam), vjerovanje kojem odgovara voljenje & znanje (iman), ozbiljenje ljepote (ihsan) i njihovom vremenskom sabiranju ili rasprenju (sa) u skladu s Boijim govorom u Kuranu, kao i njihovim psiholokim, antropolokim, kozmolokim i ontolokim obuhvatima, vidjeti u: Murata, The Vision of Islam. 39 Kuran, 49:10. 40 Kuran, 2:2-4.
Godinjak 2009 / 195
27.5.2010 13:39:26
MAHMUTEHAJI
svjedocima.41 Neodvojiv sadraj tog svjedoenja je i spremnost da se s njime i radi njega trpi, rtvuje i strada. Takvu spremnost pravda uvjerenje da slijeenje njega kao najljepeg primjera izbavljuje slijeditelja. Svjedoenje je obznanjenje jednosti Boga i poslanosti Hvaljenog. Prema Objavi koju Bog sputa Hvaljenom, svjedoci su Bog i aneli, te vjesnici i vjerni. O Svome znanju svih ljudskih djela, kao primanju i davanju, Bog u Uenju kae: Bog svjedoi za to to ti je spustio; On je to spustio sa Svojim znanjem; i aneli svjedoe; a Bog je dovoljan za svjedoka.42 O vjesnicima i vjernim kao svjedocima Bog kae: Mi smo vas odredili sredinjom maternom zajednicom da budete svjedoci ljudima, a da Poslani bude svjedok vama.43 Na osnovi istraivanja znaenja pojmova svjedok i svjedoenje u jevrejskom, istonokranskom i muslimanskom naslijeu, s obzirom na njihovo dvojno znaenje izvorno kao svjedoka i izvedeno kao muenika Arent J. Wensinck zakljuuje: Dvostruko koritenje pojma shahd, o emu je raspravljano ranije, pokazuje se kao odraz koritenja pojma mrtys (muenik) u Novome zavjetu, na jednoj, i u staroj kranskoj knjievnosti, na drugoj strani./ Stari zavjet koristi tu rije u njenome tehnikom znaenju, dok je Novi zavjet upravo kako to ini i Kuran primjenjuje za Boga kao svjedoka ljudskih djela44, za Mesiha i uenike kao Boije svjedoke45. Treba primijetiti da su ti kranski pojmovi povezani sa Starim zavjetom, gdje je opet Bog Onaj Koji svjedoi ljudska djela46, a kreposni su Boiji svjedoci47./ Tako je koritenje te rijei u Kuranu jednako onome u Novome zavjetu; a on je ovisan o Starome zavjetu.48 Najvii stupanj tog svjedoenja je muenitvo radi Boga i Hvaljenog. Svjedoci su svi koji ustraju u svjedoenju do svoje smrti i oni koji umru i oni koji poginu. Tako je svjedoenje najprisutniji sadraj u ukupnosti muslimanskog bivanja. Ukljuuje ga i svaki poziv na klanjanje. Neizbrojivo puta ga tokom svog ivota, u svim asovima i danima, musliman ponavlja sa eljom da i njegov posljednji dah bude sa ehadetom, to znai sa svjedoenjem da nema boga do Boga i svjedoenjem da je Hvaljeni Njegov poslani. Svjedoenje jednosti Boga kao Hvaljenog nije odvojivo od svjedoenja Njegovog poslanog, Hvaljenog, koji je ovjek i Boiji rob. Taj Hvaljeni, kojeg muslimani svjedoe, jeste materni i peatni vjesnik. Oni ga trae i nalaze u svemu u sebi i izvan sebe. Nema nieg ni u
41 42 43 44 45 46 47 48 Isto, 3:81. Isto, 4:166. Isto, 2:143. Ivan, 5:32,37; 5:9-12; Poslanica Rimljanima, 1:9; Poslanica Filipljanima, 1:8; i Poslanica Solunjanima, 2:5. Djela apostolska, 1:8; Otkrivenje, 1:5. Prva knjiga o Samuelu, 12:5; Job, 16:19 itd. Izaija, 43:10, 12; 44:8. Wensinck, The Oriental Doctrine of the Martyrs, 97.
196 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:26
vidljivom ni u nevidljivom svijetu, niti ieg u obzorjima i ljudskim jastvima, a da ne nudi znakove o istini njegove poslanosti i njegovom izbaviteljskom opominjanju ljudi. On je svjedok i peat za sve vjesnike i dobre u svim vremenima, a oni su svjedoci za njeg. Imenici ehit izvorno u arapskom jeziku odgovara shahd. Taj se pojam javlja u Uenju s prvenstvenim znaenjem svjedok, pa tek potom sa znaenjem muenik. Slian znaenjski slijed od svjedoka do muenika odredljiv je i za grki mrtys i sirijski shd.49 Svjedoenje je, prema tome, odnos ovjeka koji svjedoi s Bogom kao Svjedokom. Kada je rije o narodima ili zajednicama Knjige, njihovi su pojedinci odreeni kao svjedoci u odnosu na izvornog Objavitelja Knjige, njenog donositelja i sve druge ljude. Cijela je miriteljska zajednica pozvana da u ime Boga svjedoi za ovjeka, dok je Poslani svjedok u ime Boga za sve ljude.50 Budui da je svaka zajednica zaduena svojom knjigom51, to odreuje njeno svjedoenje, Bog nalae Hvaljenom da kae ljudima: Ljudi Knjige, zato pokrivate Boije znakove? Doista je Bog svjedok tog to vi inite.52 Sputene knjige su razliite. Mogu biti prihvaene ili odbijene. Uvjet da miritelj (muslim) bude vjerni (mumin) jest prihvatanje objavljenih knjiga. Meu tim knjigama koje Bog objavljuje posredstvom Svojih vjesnika, najpoznatije su Tevrat (Tora), Zebur (Psalmi) i Indil (Evanelje). Zato se dano Boije obraanje ljudima Knjige tie svih njih, i Jevreja kao naroda Tevrata (Tore) i krana kao naroda Indila (Evanelja) i muslimana kao naroda Uenja (Kurana). U tim su knjigama postavljene kljune mjere kojima su odreene granice ovjekove odgovornosti. Zato su one razdjelnica ovjekove krivice ili zasluge, emu odgovaraju kazna ili nagrada. Bivanje mirnim i vjernim znai da je jastvo putem mirenja i vjerovanja povezano s Bogom kao Mirom i Vjernim. Na taj se nain jastvo otkriva ili ozbiljuje u svojoj izvornoj mogunosti ili prirodi. Nasuprot te izvorne mogunosti, ili bivanja stvorenim na najljepoj uzvisini, jesu pomraenost, zaklonjenost ili zatvorenost. Nijedno od tih stanja nije izvan prisutnosti dviju volja, jedne Boije i druge ljudske. Ta volja ovjeka okree pomraenosti, zaklonjenosti i zatvorenosti, ili njihovim oprenostima osvijetljenosti, izloenosti i otvorenosti. Kada ovjek otkloni zastore i zapreke u svome jastvu pa svjedoi Boga, Poslanog i povratak, otvoren je odnos njega kao svjedoka s Bogom kao Svjedokom. Taj odnos obuhvata sve u obzorjima i jastvima. Imenici maet izvorno moe odgovarati arapska imenica mjesta mashhad, izvedena od glagola shahida, to znai svjedoiti, biti prisutan u, odakle je izvedeno biti ehid, biti muenik. Ta dva znaenja, od kojih je drugo izvedeno iz pr49 50 51 52 Vidjeti: Goldziher, Muslim Studies, 2:350-51. Vidjeti Kuran, 22:78. Isto, 45:28. Kuran, 3:98.
Godinjak 2009 / 197
27.5.2010 13:39:26
MAHMUTEHAJI
vog, Ignaz Goldziher povezuje i usporeuje s pojavama u istonome kranstvu.53 Imenica mashhad oznaava bilo koje sveto ili izdvojeno mjesto na kojem postoje, to nije i nuno, gradnje koje ga odreuju. Mehed ili maet je esto greb nekog ranijeg vjesnika, dobrog ili prethodnika Hvaljenog ljud koji su o njemu kao ljudskoj savrenosti znali, pa joj teili u svojoj izvornoj prirodi, u skladu sa svojim znanjima, okolnostima i dobom u kojima su ivjeli. Koliko god je to njihovo znanje moglo biti malo, oni nikada nisu bili bez njeg. Njihovi su nasljednici to malo znanje mogli vidjeti kao jasno navjetenje svog svjedoenja u kojem su ozbiljili oekivanja svojih predaka. Iz poslunosti Bogu i Poslanom slijedi okupljenost u blaenosti svih vjesnika, pravednih, svjedoka i iskrenih.54 O povezivanju s tim ljudima i uvanju uspomene na njih reeno je u Uenju: U njihovim priama je doista poduka za ljude koji imaju pameti. To nije izmiljeno kazivanje, ve potvrda toga to je prije njega, te razluenje svega, i uputa i milost ljudima koji vjeruju.55 U oznaavanju tih grebalja grkim mogue je vidjeti razgranienje Crkve bosanske u odnosu na srpsko ureenje grkog ili starog istonog obreda, ali i njene razliitosti od rimskog katolianstva.56 I bosansko i srpsko kransko naslijee pripadaju istonom obredu. Oni su grki, ali prenijeti u irilsko-metodijevski slavenski prijevod.57 Kada je taj prijevod obredno prilagoen rakoj ili srpskoj izdvojenosti, te tako postao vezan za srpsku vladajuu kuu, onaj bosanski je na neki nain ostao vie grki.58 Tako je mogue objasniti injenicu da su bosanske crkvene knjige direktnije povezane sa svojim starijim predlocima nego s rakim, te gotovo posve neovisne o njima.59 Imenici fet izvorno odgovara u arapskome jeziku fath. S tom su imenicom povezane hebrejska ptah, aramejska i sirijska petah i etiopska fatha. Svima njima odgovara glagol koji znai otvoriti, odrijeiti. Takvo otvaranje tie se, prema objavi u Uenju, prvenstveno nebeskih vrata, prolaza u vrt ili pakao, to je razluenje jastva od izvorne i izbaviteljske uzvisine do njegove najnie nizine. ovjekovo izbavljenje i ozbiljenje jest uzlaenje otvorenim putem Jednom.60
53 54 55 56 57 58 59 60
Vidjeti: Goldziher, Muslim Studies, 2:350-52. Vidjeti Kuran, 4:69. Kuran, 12:111. Mavro Orbini pie za Stjepana II Kotromania da je odan grkome obredu (Orbini, Kraljevstvo Slavena, 414). O irilsko-metodijevskoj tradiciji i njenoj ukljuenosti u bosansko naslijee vidjeti u: Hadijahi, Povijest Bosne u IX i X stoljeu, 224. i dalje. O pridjevu grki, kao oznaci obreda i zakona koji je drukiji od latinskog, vidjeti spomenike navedene u: Budmani, Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika, 3:397. O tome vidjeti u: Juri-Kappel,Bosanske apokalipse u svome (juno)slavenskom kontinuitetu. Vidjeti Kuran, 6:44; 7:40; 15:14; 23:77; 38:50; 39:71, 73; 54:11; 78:19.
198 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:26
Pojam otvaranje pripada kuranskim znaenjskim poljima. Sva ta polja oblikovana su sredinjim i presudnim poloajem imena Bog u svima njima. Zato otvaranje oznaava odnos ovjeka kao otvorenog s Bogom kao Otvoriteljem (al-fatth). A takvo otvaranje znai otklanjanje iz jastva onog to ga odvaja od Boga, to ga ini pokrivenim i zatvorenim. Bog sputa Hvaljenom nalog da kae: Na Gospod e nas sabrati, pa istinom meu nama napraviti otvaranje. On je Otvarajui, Znajui.61 ovjek koji je otvoren/otvoritelj (al-ftih) je u odnosu s Bogom kao Otvarajuim (al-fatth). Bivanje otvoriteljem svjedoi to to je ovjek primio od Boga kao Otvarajueg. On je otvoritelj jer je otvoren. S time je usporedivo bivanje miriteljem: ovjek to moe biti jer je prvo mirni kao primatelj mira od Boga kao Mira. Otvaranje (al-fth) je odnos otvorenog ovjeka s Bogom kao Otvarajuim. Najodluniji znak tog odnosa je sveto uenje ili sveti tekst Slika otvoriteljica (srah al-ftihah). To je prva sura Uenja (Kurn ). Imenovana je i kao Otvoriteljica Knjige, Matera Knjige, Slika hvale i Sutina Uenja.62 Ona ima sedam znakova ili stavaka pa je u Uenju spomenuta kao Sedam esto ponavljanih.63 Nakon svjedoenja, kojim ovjek potvruje sebe kao svjedoka jednosti Boga i poslanosti Hvaljenog, Slika otvoriteljica je u ivotu mirnog/miritelja najee ponavljana rije. Njoj su djeca svjedoka ili miritelja pouavana u njihovome najranijem dobu pa je ona ponavljana kroz cijeli ivot u svakom klanjateljskom stajanju i brojnim drugim prilikama u svakome danu. Za mirnog/miritelja, koji je putem mirenja u odnosu s Bogom kao Mirom, Kuran je kljuni jeziki izvor pouavanja. Nema nieg u cjelini miriteljskog/muslimanskog ivota to u tolikoj mjeri oblikuje jastvo koliko te dvije rijei svjedoenje (shahada) i otvaranje (al-fth). Zato imena svjedok (shahid) i otvoritelj (fatih), neodvojiva od odnosa s Bogom, s obzirom na Njegova imena Svjedok (al-shhid) i Otvarajui (alfatth), oznaavaju razumsko pripadanje zajednici Hvaljenog. Svakog i ivog i mrtvog lana te zajednice mogue je ispravno zvati svjedokom i otvoriteljem, to jeste ehidom i fatihom. Kuran je glagolska imenica koja oznaava neprestano itanje, pouavanje, ili poslanicu koja je uena i sluana iznova i stalno. To Uenje kazuje Bog posredstvom Hvaljenog kao Svog poslanog, a ovjek ga ui sluanjem i ponavljanjem, pisanjem i itanjem, te gledanjem i sjeanjem na njeg. Odgovor mirnog/ miritelja na Boije pouavanje posredstvom Hvaljenog jest: ujemo i posluni smo. Na Gospode, daruj nam Tvoj oprost; Tebi je povratak.64 Opravdano je rei da nema puta prema Bogu mimo ljudske savrenosti ili Hvaljenog, te da je neznanje Uenja neznanje njega kao Poslanog.
61 Kuran, 34:26. 62 Tim imenima u istome redu odgovaraju u arapskome jeziku: Ftihat al-Kitb, Umm al- Kitb, Srat al-Hamd i Ass al-Quran. 63 Kuran, 15:87. 64 Kuran, 2:285.
Godinjak 2009 / 199
27.5.2010 13:39:26
MAHMUTEHAJI
Oblikovanje ljudskog jastva je putem otvaranja (al-fth) u odnosu s Bogom kao Otvarajuim (al-fatth). To je perenijalna srijeda svega to je muslimansko ili miriteljsko. Otvorenje ili osloboenje, kojim se postaje otvoren ili osloboen za najviu ljudsku mogunost, tie se pojedinanog ovjeka kao takvog pa posljedino i cijelog ovjeanstva. Nikakva historijska, politika i ideologijska uoblienja ne mogu ni porei ni nadomjestiti sredinjost i presudnost te otvorenosti pojedinanog jastva prema Bogu kao Otvarajuem. U brojnim protivmuslimanskim konstruiranjima historija tim pojmovima i njihovim znaenjskim poljima nametana su iskrivljenih znaenja, to su i brojni muslimani, u neznanju razloga i ciljeva takvog nametanja, i sami prihvatali i prenosili. Posljedica tog je nemogunost prepoznavanja protivmuslimanskih ideologija u kojima im se oduzima temelj. Govorei u teolokom vidiku, Bog je temelj svemu. Kada je iskljuena Njegova prisutnost, a ideologijska teleologija zatvorena u svijet, ljudima je mogue oduzimati historijski temelj, to je preduvjet za njihovo poricanje, iskljuivanje, progonjenje i ubijanje. Kada god neko nekome oduzima temelj, u tome valja prepoznati zagovaranje zloina protiv njega. U selu Babunovii u opini Srebrenik, u ijoj iroj okolini je mnotvo ehitluka, u predjelu poznatom kao ehovina je najstarija damija tog kraja. U toj damiji, petkom kada imam sie s mimbere, pa potom budu zavrena dva obavezna lanka klanjanja, svi klanjatelji ustanu. Tako stojei sasluaju pozivateljevo glasno uenje: Pomo od Boga i skoro otvaranje, pa obraduj vjerne!65
Bibliografija: Akaln, kr Halk, et.al., Trke szlk, Ankara: Trk Dil Kurumu, 2005. Aneli, Pavao, Historijski spomenici Konjica i okoline, Konjic: Skuptina optine Konjic, 1975. Baeskija, Mula Mustafa evki, Ljetopis (17461804), prev., Mehmed Mujezinovi, Sarajevo: Veselin Maslea, 1968. Belagi, efik, Leksikon steaka, Sarajevo: Svjetlost, 2004. Belagi, efik, Kupres: srednjovjekovni nadgrobni spomenici, Sarajevo: Zemaljski zavod za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti narodne Republike Bosne i Hercegovine, 1954. Budmani, Pero, ur., Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika, 3, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 18871891.
65 Isto, 61:13. O tome obiaju u staroj babunovikoj damiji, koji je nastavljen i u novoj, pisca je 12. oujka 2010. godine obavijestio Mehmedalija Hadi, koji je i sam u tome sudjelovao. Stanovnici tog sela su svjesni starine tog obiaja. Sadanji imam damije u Babunoviima, Ahmed Mujki, piscu je rekao da stanovnici sela kazuju da je obiaj prenoen od jednog na drugog damijskog imama, On je taj obiaj preuzeo od svog prethodnika Mustafe Sarajlia, on od Mustafe Mujkia, on od Ibrahima Sarajlia, on od mula-Omera Ferizovia, a on od mulaMehe Ferizovia. O starijim sudionicima tog lanca prenoenja Ahmed Mujki ne zna.
200 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:26
orovi, Vladimir, Prilog prouavanju naina sahranjivanja i podizanja nadgrobnih spomenika u naim krajevima u srednjem vijeku, Nae starine, 3 (1956): 127147. Dizdar, Mak, Kameni spava/Stone Sleeper, prev., Frencis R. Jones, Sarajevo: DID, 1999. Duki, Davor, Sultanova djeca: Predodbe Turaka u hrvatskoj knjievnosti ranog novovjekovlja, Zadar: Thema, 2004. Finkelstein, Luis, ur., Sifre on Deuteronomy, New York: The Jewish Teological Seminary, 2001. Goldziher, Ignaz, Muslim Studies, 2, prev., C. R. Barber i S. M. Stern, London: George Allen & Unwin, 1971. Hadijahi, Muhamed, Povijest Bosne u IX i X stoljeu, Sarajevo: Preporod, 2004. Ibn Ishaq, The Life of Muhammad (A Translation of Ibn Ishaqs Sirat Rasl Allh), prev., Alfred Guillaume, Karachi: Oxford University Press, 1980. Juki, Ivan Frano Banjaluanin i Ljubomir Hercegovac, sabrao, Narodne piesme bosanske i hercegovake, Osiek: Filip Kuni, Kuprjeanin, 1858. Juri-Kappel, Jagoda, Bosanske apokalipse u svome (juno)slavenskom kontekstu, Wiener slavistisches Jahrbuch, 48 (2002): 75-94. Knohl, Israel, The Messiah before Jesus: The Suffering Servant of the Dead Sea Scrolls, prev., David Maisel, Berkeley and Los Angeles: University of California Press, 2000. Mufti, Teufik, Arapsko-bosanski rjenik, Sarajevo: el-Kalem, 2008. Mujezinovi, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, 1-3, Sarajevo: Veselin Maslea, 1974, 1977, i 1982. Murata, Sachiko, i William C. Chittick, The Vision of Islam: The Foundations of Muslim Faith and Practice, London: I. B. Tauris Publishers, 1996. Muslim, Imam, Sahih Muslim, 1-4, prev., Abdul Hamid Siddiqi, Riyadh: International Islamic Publishing House, s.a. Musulin, Stjepan, ur., Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika, 17, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 19591962. Nametak, Fehim, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, 4, London/Sarajevo: Al-Furqn/Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 1998. Orbini, Mavro, Kraljevstvo Slavena, prev., Snjeana Husi, Zagreb: Golden Marketing, 1999. Pai, Ibrahim, Mile i Motre: Ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, steaka i Crkve bosanske, Sarajevo: Ibrahim Pai, 2009. Redhouse, James W., Turkish and English Lexicon Shewing in English the Signification of the Turkish Terms, Istanbul: ar yaynlar, 2006. Skok, Peter, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1-4, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 19711974. kalji, Abdulah, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku, Sarajevo: Svjetlost, 1973. Tabari, Ali, The Book of Religion and Empire: A Semi-official Defence and Exposition of Islm Written by Order at the Court and with the Assistance of the Caliph Muta-wakkil (A.D. 847-861), prev., Alphonse Mingana, Manchester: Longmans, Green and Co., 1922.
Godinjak 2009 / 201
27.5.2010 13:39:26
MAHMUTEHAJI
Tolan, John V., Saracens: Islam in the Medieval European Imagination, New York: Columbia University Press, 2002. Truhelka, iro, Starobosanski mramorovi, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 4 (1891): 368-387. Wensinck, Arent J., The Oriental Doctrine of the Martyrs, u: Semietische studin uit de nalatenschap, Leiden: A. W. Sijthoffs uitgeversmaatachappij N. V., 1941, 90-113. Zirojevi, Olga, Turci u naem ogledalu, u: Etniki odnosi Srba sa drugim narodima i etnikim zajednicama, Beograd: Etnografski institut Srpske akademije nauka i umjetnosti, 1998, 107-113.
ABOUT WITNESSES AND WITNESSING IN THE BOSNIAN HISTORICAL VIEWS Rusmir Mahmutehaji
Summary In his essay author explores and deconstructs ideological misuses of some of the most important terms in the Muslim intellectual tradition. Terms witness and witnessing, opener and opening are of key significance for understanding and reasoning within the Muslim traditional holiness. Distorted, narrowed and reductive forms of these terms have been taken by antimuslim ideologists as material within their own constructions. In deconstruction of such ideological abuse of terms, Mahmutehaji applies new knowledge from experiences in Scriptural Reasoning. Terms from the history of Bosnian culture have been considered as study cases. Key words: history, continuity, construction, scriptural reasoning, witness/shahid, witnessing/shahada, opener/fatih, opening/feth, maet, steak, bilig, nian.
202 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:26
UDK 342.4 (497.6) 1910 394.9: 2-725 (497.8) 1910
Vjerski velikodostojnici u BiH prilikom posjete cara Franje Josipa 1910. godine
Zijad ehi Filozofski fakultet, Sarajevo
Povodom proglaenja Bosanskohercegovakog ustava 1910. godine i priprema za poetak rada Sabora car Franjo Josip I je u periodu od 30. maja do 4. jula posjetio Bosnu i Hercegovinu, nailazei na svakom koraku na oduevljen doek bosanskohercegovakog stanovnitva. U iskazima lojalnosti Monarhiji i caru posebno znaajnu ulogu imali su vjerski velikodostojnici, koji su za vrijeme poklonstava caru u svojim govorima naglaavali oekivanja da e njihova vjera i dalje biti zatiena i da ih oekuje sretnija budunost. Kljune rijei: Ustav i Sabor, Car Franjo Josip I, vjerski velikodostojnici, poklonstva, posjeta vjerskim objektima
T
1
ridesetog maja 1910. godine, oko 15 sati, car Franjo Josip je sveano doekan u prijemnom paviljonu u Sarajevu. U Odboru za doek nalazili su se predstavnici vojne i civilne uprave, a zatim su na poklonstvo doli nadbiskup tadler s rimokatolikim sveenicima i provincijalom franjevakog reda; mitropolit Evgenije Letica s pravoslavnim sveenstvom; reisu-l-ulema Sulejman ef. arac s muslimanskim sveenstvom; protestantski upnik; sefardski i austrougarski nadrabin, te oficiri sarajevskog garnizona, vojni inovnici, oficirske deputacije jedinica 15. korpusa, zastupnici autonomnih crkvenih uprava, predstavnici advokatske, trgovake i obrtnike komore. Za vrijeme boravka u prijemnom paviljonu car je dvadesetak minuta razgovarao s poznatim linostima politikog i vjerskog ivota u zemlji.1
Der Einzug des Kaisers in die bosnische Hauptstadt, Reichspost, Wien, Nr 148, 31. maj 1910., 2.
Godinjak 2009 / 203
27.5.2010 13:39:27
EHI
U utorak, 31. maja, ujutro u 9 sati, car je u koiji sa zemaljskim poglavarom generalom Vareaninom i drugom visokom gospodom u pratnji, iz Konaka preko Careve uprije, Appelovom obalom i Cirkusovim trgom posjetio vladinu palau, gdje je tri sata primao poklonstvene deputacije.2 Prvi se caru poklonio najstariji po naimenovanju vjerski poglavar nadbiskup Josip tadler s biskupima Marjanom Markoviem i dr. Ivanom ariem, franjevakim provincijalom Miiem i opatom samostana Maria Stern kod Banje Luke. Nadbiskup tadler obratio se caru sljedeim rijeima: Vae carsko i Apostolsko kraljevsko Velianstvo! Veliki ini jedva su se kada izveli bez velikih neprilika, napora, truda. Vae Velianstvo zna to najbolje iz svoga drugoga vlastitog iskustva, jer je nizom godina to izvaalo irom austro-ugarske monarhije velika djela koja su to slavnija, to je valjalo prije odstraniti zaprjeke na stotine. Meu najsjajnija djela Vaega Velianstva ubrajam ja okupaciju i aneksiju Bosne i Hercegovine te e biti vazda najsjajniji alem kamen na kruni slavne Habsburke dinastije. Poznate su svemu svijetu one velike zapreke to su se suprotstavljale tome djelu izvan Austro-Ugarske monarhije, manje u samoj austro-ugarskoj monarhiji, a najmanje u ovim prekrasnim pokrajinama, kojim stanovnitvo svim srcem odano bijae Vaem Velianstvu i svoj Austro-Ugarskoj monarhiji. Plemenito srce Vaeg Velianstva nije zaista moglo bolje vrijeme odabrati svojemu dolasku u ove zemlje, nego upravo sada, kada su sve zapreke toga velikog djela odstranjene. Vae Velianstvo. Dolaskom Vaeg Velianstva u ove pokrajine3 dozivaju se u pamet sva dobroinstva, to su kroz stoljea iskazivana ovim zemljama, kako od slavne habsburke kue, tako i od slavne Habsburke monarhije, dobroinstva bez kojih one ni onako ne bi bile mogle opstojati, kako su opstojale, a za koje treba da smo mi svi, a osobito svi katolici zahvalni, niti ih smijemo ikada zaboraviti. Dolaskom Vaeg Velianstva, pred oi se stavljaju u jednoj cjelini sva dobroinstva, to je Vae Velianstvo izvelo okupacijom i aneksijom Bosne i Hercegovine, jer je ne maem u ruci utvrdilo u tim zemljama svoj autoritet, nego prosvjetom uma, odgojem volje i srca, ljubavlju, koja ublauje oporne, koje ne odbija, nego k sebi jo privlai. Na svoje oi e moi vidjeti Vae Velianstvo plod sjemena
2 3 Njegovo Velianstvo car i kralj u Sarajevu, Veernji sarajevski list, br. 130, 1. juni 1910., 1. U tampi koja je izlazila na njemakom jeziku dodata je rije hrvatske (pokrajine). U bosanskohercegovakoj tampi, koja je prola cenzuru, ta rije je izostavljena, jer bi to izazvalo nezadovoljstvo i pokvarilo utisak sveanog doeka cara.
204 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:27
Vjerski velikodostojnici u BiH...

bacana u srce plemenitoga u dobroinstvo, koje su ove zemlje u svakom pogledu pokroile naprijed: u prosvjetnom, u socijalnom, u politikom. I ta doboinstva, to su ove zemlje podigle do velikog procvata, to ih stavljaju uz bok ostalih provjetnih naroda u AustroUgarskoj monarhiji, jesu upravo ona, kojima si je Vae Velianstvo postavilo spomenik trajan, ne u kamenu prolaznu ve u srcu svakoga stanovnika u ovim zemljama. Ta dobroinstva, osobito ona ljubav, od koje su iskazivana, mame iz grudi sviju nas koji Vae Visoanstvo u ime katolika i Hrvata srdano pozdravljamo, iskrenu zahvalnost, od koje Vaemu Velianstvu iz dna due svoje zahvaljujemo za sve, to je ono uinilo za sve stanovnike ovih zemalja, osobito za nas katolike Hrvate. Dolazak Vaeg Velianstva podie nam ujedno i nadu u bolju budunost. Do nas je, da izrazimo to nam se daje i nudi, pa da zasluimo jo vea prava, ter nauimo, kako da ih upotrijebimo na korist i procvat svih stanovnika ovih zemalja. Ljubav, koju Vae Velianstvo ovamo dovede, daje nam sranosti, da mu podastremo ovu smjernu molbu da ono blagoizvoli zatititi prava i slobodu Katolike crkve u Bosni i Hercegovini, jer bez toga ne bisno mogli ni mi sami napredovati, niti bismo mogli ostalim stanovnicima biti od koristi, kako nam to naa sveta vjera nalae. Mi pak obeajemo sveano, da emo vazda u svojim harnim srcima nijetiti, gojiti, uzdravati odanost, vjernost, ljubav spram cijele preslavne dinastije habsburke spram sve Austro-Ugarske monarhije. Pa da toj odanosti, vjernosti i ljubavi dademo i vanjski izraz, pozivamo Vas sve, da s menom iz dna due poviknemo: Bog poivi i uzdri do krajnje starosti Njegovo carsko i kraljevsko Apostolsko Velianstvo Franju Josipa I. ivio!4 Na ovo poklonstvo car je odgovorio: Sa osobitom radosti i zadovoljstvom primam uvjeravanje Vae vazda prokuane vjernosti i odanosti, te vidim u Vaem poklonstvu dokaz, da i Vi zahvalno priznajete Moje i Moje vlade djelovanje, koje ide za tijem, da interese crkve i drave zatiti, i koje ete i Vi podupirati savjesnim njegovanjem vjere, pravoga morala i kranske ljubavi spram blinjeg. Bog svemogui neka Vas u ovome Vaem radu vodi i zatiti! Zahvaljujui Vam najsrdanije na Vaem poklonstvu, uvjeravam Vas o Mojoj nepromjenljivoj milosti i Mojoj blagonaklonosti.5
4 5 Sarajevski list, Ibidem, 1. Die Ansprachen whrend der Empfnge. Die katholische Geistlichkeit, Neue Freie Presse, Nr 16441, 1. juni 1910, 4. Nadbiskup tadler je nakon audijencije bio vidno neraspoloen. Spe
Godinjak 2009 / 205
27.5.2010 13:39:27
EHI
Nakon zavretka govora odjeknuo je burni povik: ivio! Car je zatim prvo oslovio nadbiskupa, a zatim ostale lanove deputacije. Zatim se caru poklonio arhiepiskop i mitropolit Evgenije Letica s mitropolitima Popoviem i Radoniem i svojim svetenstvom, upuujui mu sljedee rijei: Vae Velianstvo! Stupajui sa najdubljim strahopotovanjem pred osveeno lice Vaeg Velianstva, slobodni smo mi, predstavnici i sluitelji crkveni, dati izraza najiskrenijim osjeajima nae neograniene odanosti, nae nepokolebljive podanike privrenosti i vjernosti spram uzviene osobe Vaeg Velianstva, kao naeg premilostivog Gospodara i Vladara, kao i spram cijelog prejasnog vladarskog doma habsburkog, dalje izjaviti nau najsrdaniju podaniku blagodarnost, Vaem Valianstvu za sve premilostive vladarske oinske brige, oko unapreenja svih interesa nae svete Srpsko-pravoslavne crkve, zatim umoliti najsmjernije Vae Velianstvo ubudue, za najmilostiviju Vladarsku zatitu svih interesa nae crkve i naeg srpsko-pravoslavnog sveenstva i najposlije dati tvrdo uvjerenje da emo nastojati da sve svoje svetenike dunosti vrimo u narodu svom crkve i interesa naeg, u smislu i duhu uzviene nauke svoje svete crkve, uei svoj narod svim hrianskim vrlinama, naroito na stalnoj i nepokolebljivoj podanikoj vjernosti i odanosti svome uzvienom vladaru Vaem Velianstvu kojemu elei od preblagog Tvorca jo dugo godina povoljnog zdravlja na sreu, radost i utjehu dravnog mjezimeta Vaeg Velianstva, nae lijepe Bosne i Hercegovine, kliem iz dubine naih Vaem Velianstvu, odanih srdaca ivilo Njegovo Velianstvo, na premilostivi Gospodar Car i kralj Franc Josif I. Na te pozdrave car je odgovorio: Primajui sa zahvalnou uvjerenje Vae vjernosti i privrenosti, naspram Meni i Mom domu, osvjedoen sam, da e srpsko-pravoslavno svetenstvo uznastojati, da svoje suvjernike hrianske, odgaja i kao dobre dravljanine uzgoji. Vaa crkva i Vae svetenstvo naka budu i u budue osvjedoeni o mojoj oinskoj zatiti.6 Car se nakon toga obratio mitropolitima, a zatim su pojedinano predstavljena svetena lica. Nakon toga caru su se poklonili umirovljeni reisu-l-ulema, hadi
cijalnom izvjetau lista Neue Freie Prese je saopio da je s carem vodio lini razgovor, iji sadraj nije u mogunosti da saopi. Uope je vladao utisak da su srdani govori koji su drani na kolodvorima u Bosanskom Brodu, Visokom i Sarajevu bili usmjereni protiv nadbiskupa, koji se nalazio u sukobu s franjevcima (Erzbischof Stadler und die Franziskaner, Ibidem, 5. ) Ibidem. Die grichisch-orientalische Geistlichkeit.
206 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:27

Mehmed Teofik ef Abazagi i novi reisu-l-ulema Hadi Sulejman ef. arac s muslimanskim duhovnitvom. Reis arac se caru obratio sljedeim rijeima: Vae Velianstvo. Bosansko-hercegovaki se Muslimani od srca raduju, to im se tako pruila prilika, da u svojoj sredini mogu sinovskom ljubavlju i iskrenim uvstvima lojalnosti i podanike vjernosti, pozdraviti Vae Velianstvo, svog ljubljenog vladara. Kao to i ostali narodi prostrane monarhije, tako i mi bosansko-hercegovaki Muslimani gledamo u Vaem Velianstvu najmonijeg i najpravednijeg zatitnika i uvara svojih prava i svetinja, te emo se, ostajui uvijek vjerni i odani Vaem Visoanstvu, i prejasnom vladalakom domu, moliti svemoguem Bogu, da naeg milog vladara. Vae carsko i kraljevsko Visoanstvo poivi i uzdri do skrajnih granica ljudskog ivota uz sreu i ponos Njegovih podanika. Vae Velianstvo, i kraljevsko Visoanstvo, ivio. Na taj pozdrav car je odgovorio; Sa osobitom radou primam poklonstvo bosansko-hercegovakih Muslimana, te u i u budue tititi Vau vjeru i Vaa prava. Osvjedoen o Vaoj vjernosti i privrenosti, nasprama Meni, uvjeravam Vas o Mojom iskrenoj blagonaklonosti. Nakon toga car je pristupio deputaciji, oslovljavajui pojedine lanove.7 Zatim se caru poklonila deputacija sefardske vjerske opine. U ime nje cara je pozdravio predsjednik Jeua D. Salom, obraajui se sljedeim rijeima: Vae Velianstvo! U neopisivoj radosti, koja je zavladala svim slojevima naroda Herceg-Bosne, jer u svojoj sredini vidi svog ljubljenog i premilostivog cara i kralja, udionitvuju svim arom zahvalne ljubavi i sefardski jevreji ovih krajeva. Presretni smo to kao predstavnici nae bogotovne opine moemo Vaemu Velianstvu podastrijeti osjeaje bezgraniene sinovljevske ljubavi i neslomljive podanike vjernosti. aljui svemoguem Bogu nae tople molitve za sreu i cvjetanje naeg prejasnog vladalakog doma i nae monarhije, kliemo oduevljeno: Da Bog poivi Vae Velianstvo, do najskrajnih granica ljudskog ivota. ivio! ivio! ivio!
Ibidem, Die moslemische Geistlichkeit.
Godinjak 2009 / 207
27.5.2010 13:39:27
EHI
Na taj pozdrav car je odgovorio sljedeom rijeima: Blagodarim Vam na podnesenom Mi dokazu Vae vjernosti i privrenosti Meni i Mom domu, a uvjeravam Vas o Mojoj vazdanjoj milosti i blagonaklonosti. Hvala Vam na izraenim uvstvima, a uvjeren sam, da e vaa opina koja je dokazala toliku vjernost i privrenost za svoju naljeenu naravstvenost, ouvati svoju vjernost ljubav i za zemlju i vladara.8 Zatim se caru poklonila deputacija Jevreja (Ekenazi). Predsjednik Opine dr. Mavro Rothkopf se obratio caru sljedeim rijeima: Vae Velianstvo, premilostivi Care i kralju! Proeti smo dubokom zahvalnou to nas je dopala milost, da smijemo stupiti pred Vae Velianstvo, i prikazati poklonstvo svih naih jednovjernika. Primili smo od naih djedova kao skupocjenu batinu nepokolebljivu vjernost i odanost prema Caru i kralju i ljubav prema otadbini, a to blago uvamo i preporuujemo netaknuto naim sinovima. Zahvaljujemo Vaem Velianstvu sa strahopotovanjem na oinskoj zatiti i na podjeli ustavnih prava, koja su nama i u ovoj zemlji u dio pala. Svim naim bogomoljama uzdiemo Svemoguemu vrue molitve za dobrostanje i spas Vaeg Velianstva, pa iz duboka srca jednoglasno kliemo: Bog poivi naega Cara i kralja! ivio! ivio! ivio! Na pozdrav car je odgovorio: Zahvaljujui Vam na Vaem poklonstvu, uvjeravam Vas, da Ja na Vae sudjelovanje oko podizanja blagostanja ovih zemalja raunam. Vaa dobro Mi poznata privrenost naprama Meni i Mojemu domu, osigurava Vam Moju trajnu blagonaklonost. Nakon toga car je primo voe deputacije, obraajui im se s nekoliko rijei.9 Zatim se poklonila deputacija Evangelistike opine, a upnik i predsjednik sinoda Evangelistike crkve u Bosni i Hercegovini se obratio caru sljedeim rijeima: Carsko i kraljevsko Apostolsko Velianstvo! Malo vremena poslije no to je ove zemlje slavodobitna vojska Vaeg Velianstva zapremila, naselie se ovdje i jevanelijski useljeni8 9 Ibidem, Die israelischen Kultusgemeiden. Ibidem.
208 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:27

ci, znajui da oni, dokle god dopire slavno ezlo Vaeg Velianstva, mogu ivjeti nesmetani i sigurni u svojoj vjeri. I oni su izvrili dobar dio pionirskog rada na polju agrikulture. Danas postoje etiri upe i dvadeset filijalki sa koje 7.000 dua. A poto smo i od vee esti porijeklom iz Austro-Ugarske monarhije, s toga je onaj vrlo znameniti dogaaj, proirenje suverenitetskih prava Vaeg Velianstva na ove zemlje, za nas jevangeliste bio dvostruko radostan in, saznavi, da emo od sada i u naoj novoj zamilovanoj domovini, biti vladani mudrom vladarskom desnicom Vaeg Velianstva. Mi se jevangeliste uvijek drimo one zapovijedi naeg Gospodara i Spasitelja: dajte caru to je carevo, a Bogu to je Boje, vjerno i nepokolebljivo, a pod najtolerantnijim i najljubeljivijim vladanjem Vaeg Velianstva to je za postala sinovska dunost. Vijest o Previnjoj odluci Vaeg Velianstva, da ete naime usreiti ove zemlje, Vaom posjetom, izazvala je kod nas jevangelista beskonanu radost, pa je stupio ovdje jedno izaslanstvo jevangelista da najpokornije moli Vae Velianstvo: nek izvoli najmilostivije primiti izraz nae nepokolebive vjernosti i odanosti prama uzvienom vladarskom Domu. Na ovaj pozdrav car je odgovorio: Hvala Vam na izraenoj vjernosti i privrenosti, naprama Meni i Mojem domu. Osobito me veseli, to ste Vi sa inovjernim graanima ovih zemalja sloni, te tako rado doprinaate za njihov kulturni razvitak.10 Car je zatim primio lanove deputacije i izrekao nekoliko blagonaklonih rijei. Narednog dana u popodnevnim satima car je posjetio glavne vjerske objekte svih konfesija u Sarajevu Rimokatoliku stonu crkvu, Srpsko-pravoslavnu stonu crkvu, Begovu damiju, Jevrejsko-sefardski templ, a zatim Protestantsku crkvu i Sinagogu Austrougarske jevrejske opine. Oko 14 sati poela se okupljati publika pred Katolikom katedralom. Od Rudolfove ulice do Katedrale u etvorostruke redove postavile su se katolike uenice obuene u bijelo. Cijeli trg i okolne ulice bile su ispunjeni publikom. Oko 16 sati pojavio se na ulazu crkve nadbiskup dr. tadler, banjaluki biskup Markovi, posv. biskup dr. ari, vojni superior Mnsg. Grusz u sveanom redu s ostalim katolikim sveenstvom. Uskoro se dovezao car, zvona su zazvonila a iz hiljade grla zaorilo se gromoglasno klicanje: ivio!
10 Ibidem. Die evangelische Geistlichkeit.
Godinjak 2009 / 209
27.5.2010 13:39:27
EHI
Car je krenuo u crkvu, a na ulazu je skinuo klobuk i prekriio se. Nadbiskup tadler je poao u susret caru dubokim naklonom, pokropivi ga svetom vodicom. Na to se car okrenuo prema publici koja je burno klicala: ivio!, a zatim je uao u crkvu. Nadbiskup je molio blagoslovenu molitvu, te je podijelio apostolski blagoslov, na ta je hor otpjevao Carevku. U 16 sati i 10 minuta car je izaao iz crkve i zaorilo se gromoglasno: ivio!11 Nakon toga car se odvezao u novu pravoslavnu crkvu Rudolfovom ulicom ispunjenom publikom, koja je klicala, oduevljeno diui eire u zrak. Sa svojom sjajnom svitom car je stigao u Pravoslavnu crkvu, gdje ga je ovacijama pozdravljala publika. Pred ulazom okiene crkve cara je doekao predsjednik crkvene optine Gligorije Jeftanovi, sa lanovima Optinskog odbora i poklonio se uvodei ga u portu. U njoj su stajale mlade djevojke obuene u bijelo u paliru, a ispred njih je gospoica Krunica Jeftanovi uruila caru lijep buket cvijea. Lijevo od glavnog ulaza porte vodio je sveani put okien bezom srpskih boja kroz umjetni drvored boria kao glavnim vratima crkve, gdje je arhiepiskop i mitropolit Evgeije Letica sa svetenstvom doekao cara i poklonio mu se, uvodei ga do lijepo ureenog carskog prijestolja. palir srpskog graanstva formirao se od glavnih vrata do carskog prijestolja, i crkva je bila u cijelosti ispunjena. Nakon to je car stupio na prijesto, otpoela je uz zvonjavu kratka molitva, s dolgodjenjstvijem. Na pjesmu hora je nastavila Sloga i otpjevala dvije strofe Carevke. Nakon toga je arhiepiskop i mitropolit Letica oslovio cara kratkom besjedom, slavei ovaj historijski dan i blagodarei caru na posebnoj poasti. Burnim povicima: ivio!, publika je pozdravila cara, koji je zatim siao s prijestolja i s nekoliko rijei se obratio arhiepiskopu Letici, Nakon toga, uz burno klicanje car je ispraen istim putem do koije.12 Najinteresantniji trenutak prilikom posjete vjerskim objektima bile su scene careve posjete Begovoj damiji, to je za njega predstavljalo poseban doivljaj. Baarija je bila sveano ukraena. Muslimani su za kienje koristili najskupocjenije stvari koje su imali skupocjene tepihe, platna, a trgovci su se s lanovima porodica okupili pred radnjama. Careva kola su s obje strane pratila djeca begova, obuena u skupocjene nonje. Do carevog dolaska kapije dvorita su bile zatvorene, a do ulaza u damiju su prostrti persijski tepisi po kojima se kretao car, da ne bi dodirivao tlo. Nakon toga car se s pratnjom uputio do Begove damije, pred kojom su se okupile hiljade muslimana, koji su ga burno pozdravili. Pred slavolucima cara je doekao vakufski direktor erif. ef. Arnautovi, poelivi mu dobrodolicu, te ga uveo u dvorite damije, gdje su ga doekali muslimanski odlinici. Mala Hasna, kerka Hilmi-bega Kapetanovia i unuka Ali-bega Firdusa, u bijeloj svilenoj bosanskoj haljinici, predala je caru veliki buket cvijea.
11 Posjeta Cara-kralja u crkvama, bogoljama i gradskoj opini, Katolika crkva, Veernji sarajevski list, br. 130, 1. juna 1910., 3. 12 Ibidem, U srpsko-pravoslavnoj novoj crkvi.
210 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:27

Na vratima cara su doekali reisu-l-ulema hadi Sulejman ef. arac, s lanovima medlisa, te su cara uveli u damiju. Sa njim su uli i ministar Burijan i general Vareanin i svi su skinuli generalske eire. Zatim je car sjeo na podignuto prijestolje, a reisu-l-ulema je izmolio molitvu za zdravlje cara kao suverena, koja se itala svake godine na njegov roendan.13 Car se vrlo pohvalno izrazio o damiji i doeku, a pri izlasku zaorilo se gromoglasno: ivio! Iz Begove damije car se oko 17 sati odvezao u Sefardski hram u emalui. Pred lijepo ukraenom kupolom na ulazu hrama, postavilo se pedesetak jevrejskih djevojica, obuenih u utim dimijama i crvenim jeermama, s fesiem na glavi, pod vostvom uiteljice E. Kajon u bosanskoj nonji. Na ulazima su stajala dva vratara u starobosanskim nonjama sa zlatnim vezovima i starinskim orujem za pojasom. Brojna publika okupljena pred hramom burnim klicanjem je pozdravila cara. Predsjednik Bogotovne opine Jeua D. Salom sa rabinom A. Romano ga je doekao i pozdravio na ulazu, a jedna djevojica mu je predala buket cvijea. Car je uao u hram i sjeo na podignuto prijestolje. Nakon otpjevane pjesme rabini Romano i Maestro su izrekli blagoslov, a sveenik Kapon je oslovio cara na panskom jeziku. Nakon toga je otpjevana Carevka. Car je jo neko vrijeme sjedio promatrajui okieni hram, razgovarajui s J. D. Salomom, a nakon toga se odvezao emaluom, Cirkusovim trgom, Skenderijom i Filipovievom obalom u Protestantsku crkvu, burno pozdravaljen od publike na ulicama.14 Ve oko 16 sati sakupila se brojna publika oko Protestanske crkve du cijele Appelove i Filipovieve obale. Kad se car pojavio, odjeknulo je gromoglasno: ivio! Pred Protestantskom crkvom cara je doekao upnik Iv. L. Schffer s presbiterijem Protestantske crkvene optine koji je obavio blagoslovenu molitvu. Nakon toga car je razgledao unutranjost crkve i zahvalio upniku na doeku. Filipovievom obalom i Terezijom car se odvezao u sinagogu Austrougarske jevrejske optine. Na njenom ulazu pozdravio ga je nadrabin dr. Weszel, predsjednik Bogotovne optine dr. Rothkopf i potpredsjednik dr. Bernardo Klein. Mala Ena Rothkopf i djeak J. Weszel su pozdravili cara i uruili mu cvijee. U sinagogi car je sjeo na prijestolje te ga je nadrabin dr. Weszel pozdravio, a kantor Singer se pomolio za njega. Na izlasku iz sinagoge car je burno pozdravljen a carska kola su ga odvezla preko Filipovievog trga i eher-ehajine uprije do Gradske vijenice.15 Treeg juna ujutro car se uputio u Mostar, gdje mu je prireen velianstven doek. U hotelu Narenta car je primao poklonstvene deputacije, a vjerskim ve13 Ibidem, Begova damija. Besuch in der Moschee, PESTER LLOYD, Nr 129, Budapest, Mittwoch 1. juni 1910., 4. 14 Posjeta Cara-kralja u crkvama, bogoljama i gradskoj opini, Sefarini tempel, Veernji sarajevski list, br. 130, 1. juna 1910., 3. 15 Ibidem, Sinagoga austro-ugarske jevrejske optine.
Godinjak 2009 / 211
27.5.2010 13:39:27
EHI
likodostojnicima je pripadala vana uloga. Caru se prvi poklonio biskup Paskal Buconji rijeima: Vae Velianstvo! Sretan sam da mogu Vae Velianstvo pozdraviti na hercegovakom tlu, kao predstavnik i katoliki biskup katolianskoga puanstva, koje ve etiri stotine godina vapije za dinastijom Habsburga. Velianstvo! Primite srca Hercegovaca katolika Hrvata, koji e svegjer kucati za Boga, za katoliku dinastiju Habsburga, sa hrvatskim narodom. Na te rijei car je odgovorio: Radosno primam poklonstvo rimokatolikog sveenstva biskupije mostarske i trebinjske, te Vam zahvaljujem to ste doli i to ste Mi podastrli uvjerenje o Vaoj vjernosti. Ja poznajem i cijenim vazda iskazane vjerne osjeaje rimo-katolikog sveenstva, te se uzdam, da ete Vau visoku zadau vriti uvajui interese drave i crkve, bez da se mir izmeu raznih vjeroispovijesti ove lijepe zemlje poremeti. Molim Boga, da nam blagoslovi Nae tenje, za opim dobrom.16 Kad je car zavrio govor, odjeknuo je buran aplauz. Nakon toga obratio se mitropolit u Mostaru Petar Zimonji: Vae carsko i kraljevsko Apostolsko Velianstvo! Prilikom sretnog dolaska Vaeg carskog i kraljevskog Velianstva u Hercegovinu, hita i srpsko-pravoslavno svetenstvo i srpsko-pravoslavni narod ovog kraja, da pozdravi Vae Velianstvo sa: Dobro nam doli, premilostivi Gospodaru! Srpsko-pravoslavno svetenstvo i narod u Hercegovini gajei osjeaje podanike vjernosti i homagijalne odanosti prema osveenoj osobi Vaeg Velianstva, i prejasnog vladajueg Habsburkog doma, gaji ujedno i pouzdanu nadu i tvrdo vjeruje, da e pod monom i pravednom zatitom Vaeg Velianstva moi slobodno i unaprijed ouvati i razvijati svoju praedovsku i svoju srpsku narodnu individualnost. Svaki dan, naa pravoslavna crkva podie tople molitve k Ocu nebeskom za dug ivot i sretno vladanje naeg prejasnog i najmilostivijeg vladara, Cara i kralja Franca Josifa I na slavu i ponos silne i mone Austro-Ugarske monarhije i nae ue otadbine Bosne i Hercegovi16 Poklonstva deputacija Njeg. Velianstva u Mostaru, Veernji sarajevski list, br. 136, 6. juna 1910., 1.
212 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:27

ne, i te molitve ponavljamo mi i u ovom sveanom asu i kliemo: Boe ivi, uvaj Boe, cara naeg i na dom. Nakon burnog klicanja prisutnih car je odgovorio: Hvala Vam srdano na izjavi Vae vjernosti i odanosti Meni i Mome domu, te vas uvjeravam o Mojoj trajnoj oinskoj blagonaklonosti i zatiti Vae crkve i vjere. Raunam, da ete Me podupirati u Mojim tenjama koje idu zatijem, da se ouva mir meu raznim vjeroispovjestima na dobro ove zemlje. Naka ovaj Na zajedniki rad nebeski tvorac blagoslovi.17 Ponovo su odjekivali burni poklii, a zatim se poklonio caru i obratio mostarski muftija Hadi Abdulah Ridanovi: Vae Velianstvo! Kao muftija mostarski stupam sa glavnim ulemom, muderisima, imamima i hatibima grada Mostara i Hercegovine pred Vae Velianstvo, da Vam se poklonimo i da zamolimo Vae Velianstvo i za dalnju Previnju zatitu vjerskih interesa nas Muslimana. Bog veliki neka titi i ivi Vae Velianstvo! Bog veliki neka Vau sijedu vladarsku glavu obaspe svakom sreom! Bog veliki neka uzvieni i teki vladarski rad Vaeg Velianstva vodi putem pravde i ovjekoljublja. Amin! Amin! Amin! Nakon toga car je odgovorio: Radosno primam poklonstvo vjerskih zastupnika hercegovakih muslimana. Svima Hercegovcima islamske vjere Moj pozdrav i uvjerenje o Mojoj nepromjenjivoj blagonaklonosti i milosti.18 Zatim je poklonstveni pozdrav caru uputio predsjednik Jevrejske vjerske optine u Mostaru Himlauer: Carsko i kraljevsko Apostolsko Velianstvo! Ganuti milou iskazanom Previnjom posjetom, pohrlismo, da u ime mostarskih domaih i austro-ugarskih Jevreja Vaem Velianstvu izrazimo uvstva lojalnosti i nepokolebljive vjernosti. Velianstvo! Strahopoitanjem i harnou spominjemo se Previnje milosti, naime onih jevrejskih mandata to nam se obezbjedilo u bosansko-
17 Ibidem. 18 Ibidem.
Godinjak 2009 / 213
27.5.2010 13:39:27
EHI
hercegovakom saboru. Molimo prepokorno, da nam Vae Velianstvo i u budue Previnju milost podari. Velianstvo! Diemo nae molitve svemoguem Bogu, da Bog poivi i titi Vae Velianstvo, na mnogo godina za dobro Vaih podanika i cijelog ovjeanstva. ivjelo Njeg. carsko i kraljevsko Apostolsko Velianstvo Franjo Josip I! ivio! ivio! ivio! Na te rijei car je odgovorio: Radujem se da mogu primiti Vae odaslanstvo i rado primam izjavu Vae lojalnosti i vjernosti. Budite uvjereni i u naprijed o Mojoj blagonaklonosti.19 Nakon toga poklonstveni pozdrav caru je uputio predsjednik Vakufske komisije u Mostaru, Muhamed ef. Karabeg: Vae car. i kralj. Apostolsko Velianstvo! Predstavnitvo Vakufsko-mearifskih povjerenstava iz sve Hercegovine dolazi u najponiznijoj podanikoj odanosti pred Vae Velianstvo, da Vam se pokloni pri Previnjem Vaem dolasku u nau zemlju i da Vam zaeli: Dobro nam doli! Ujedno uzimamo ovu sretnu priliku, da Vaem Velianstvu izrazimo duboku zahvalnost islamskoga milleta na Previnjem najmilostivijem odobrenju nae vjersko-mearifske autonomije i da tu autonomiju i za u budue preporuimo Previnjoj zatiti i naklonosti Vaega Velianstva pri daljnjem izgraivanju iste. Vae Velianstvo, naega najpremilostivijeg vladara, neka Bog poivi: ivio! ivio! ivio! Na te rijei car je odgovorio: Osobitim zadovoljstvom ujem od Vas, da se zahvalno sjeate islamskog autonomnog tatuta to sam ga odobrio, te elim od srca, da isti poslui na osiguranje i razvoj istinskih interesa i kulturnoga napretka muslimanskog naroda.20 Na te rijei uli su se burni poklici. Zatim se caru obratio predsjednik srpskopravoslavnih crkvenih optina Mostara Pero anti:
19 Ibidem. 2. 20 Ibidem.
214 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:27

Vae Velianstvo! Predstavnici srpsko-pravoslavnih crkvenih optina u naoj krnoj Hercegovini smatraju uz osobitu sreu, to danas u glavnom gradu ue otadbine mogu stati pred svijetlo lice Vaeg Velianstva, da Ga u ime svoje i u ime itavog srpskog naroda ovdanjeg pozdrave sa najsrdanijom dobrodolicom. Sreni su, to im se pruila prilika, da mogu uvjeriti Vae Velianstvo o vrstoj odanosti i nepritvornoj, velikoj ljubavi srpskog naroda prema prejasnom prijestolu i uzvienom vladajuem domu, molei Vae Velianstvo, da boravak u naoj otadbini zadri u prijatnoj uspomeni, i da svoju oinsku panju i naklonost prema srpskom narodu i nadalje ne uskrati. Zavravajui ovaj iskreni pozdrav kliemo najoduevljenije: Neka ivi Vae carsko i kraljevsko Velianstvo! ivio! ivio! ivio! Na te rijei car je odgovorio: Zahvaljujem Vam na Vaem poklonstvu i uvjeravam Vas o Mojoj brizi i blagonaklonoj zatiti, koje jednako zahvataju svakoga od Mojih podanika bez razlike konfesije. Svemogui Bog titio Vas i Vae jednovjernike.21 Nakon poklonstava car se provezao kroz grad, praen ovacijama prisutne publike.
(Na kolodvoru u Sarajevu caru su se poklonili predstavnici svih konfesija. Wiener Bilder, Wien, Nr 23, XV Jahrgang, 8. juni 1910., 4.)
21 Ibidem.
Godinjak 2009 / 215
27.5.2010 13:39:29
EHI
(Car Franjo Josip u posjeti Begovoj damiji, Die Neue Zeitung. Illustriertes unabhniges Tagblatt, Wien, Nr 149, Donerstag, den 2. juni 1910., 1.)
RELIGIOUS DIGNITARIES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA DURING THE VISIT OF EMPEROR FRANZ JOZEPH IN 1910 Zijad ehi
Summary On the occasion of the proclamation of the BiH Constitution in 1910 and preparations for opening of Parliament, the Emperor Franz Joseph I in the period from 30 May to 4 July visited Bosnia and Herzegovina, coming along the enthusiastic welcome of the BiH citizens at every step. Rendering loyalty to the Monarchy and the Emperor, particularly important role had the religious dignitaries, while they bow to the Emperor, emphasized their expectations in their speeches that their religion would remain protected, expecting happier future. Key words: Constitution and Parliament, the Emperor Franz Joseph I, religious dignitaries, bow, religious objects visit
216 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:30
UDK 050 (497.6) 1891/1910
Neostvarene narodnosne ideje

Bonjak, prvi politiki list Bonjaka na narodnom jeziku
Emina Memija Filozofski fakultet, Sarajevo
Bonjak je prvi politiki list bonjakoga naroda. Pokrenuo ga je Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak s grupom sunarodnika intelektualaca 1891. i trajao je do 1910. godine. Njegov program bio je zasnovan na afirmaciji bonjake nacije i bosanskog jezika. List nije u tome uspio prije svega zato to je politiki kontekst toga vremena bio veoma nesklon formiranju bonjake nacije. Nakon Ljubuakovog naputanja lista vlasnik mu je bio Muhamed-beg Filipovi, a odgovorni urednici Hilmi Muhibi, Edhem Mulabdi, Jusuf-beg Filipovi, ukri Kariikovi i Muhamed Softi. Bez obzira na to to nije uspio iznijeti svoje ideje i program, Bonjak ima vrsto mjesto u politikoj i urnalistikoj historiji. Kljune rijei: List Bonjak, Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak, bonjaka nacija, bosanski jezik, nacionalno pitanje
rvi politiki list Bonjaka na narodnom jeziku, Bonjak, imao je specifinu zadau u politikoj i kulturnoj emancipaciji ovoga naroda na razmeu XIX i XX vijeka. Bonjak je zamiljen kao mogunost da se premosti osmansko i austrougarsko vrijeme, da se pomogne Bonjacima da se afirmiraju u narodnosnom smislu, odnosno u svome jeziku. Grupa kulturnih poslenika okupljena oko Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka (1839.1902.) zatraila je od Zemaljske vlade koncesiju za list Bonjak. Ve sam Ljubuak bio je preporuka za pozitivan ishod zahtjeva, jer on je predvodio one sunarodnjake koji su profilirali politiku distancu od prologa vremena i prihvatanje novoga stanja i zapadne civilizacije. Taj stav je, meutim, podrazumijevao i puno uvaavanje i uvanje narodnosnog identiteta. Takvo Ljubuakovo opredjeljenje velikim dijelom se iskristaliziralo za njegovog dueg putovanja po nekim zapadnim i zemljama Bliskog istoka, gdje se mogao zorno svjedoiti o
Godinjak 2009 / 217
27.5.2010 13:39:30
MEMIJA
civilizacijskim razlikama. Prije toga putovanja obavljao je vie znaajnih poslova za osmansku vlast, i nije se htio angairati u akcijama protiv hercegovakih ustanika 1875. godine, nego se sklonio u Sarajevo i tu trajno nastanio. U dramatinim dogaajima 1878. godine Ljubuak je najprije zauzeo pasivan stav prema otporu austrougarskoj okupaciji, a ubrzo zatim postao lojalan novoj upravi, za ta je bio viestruko nagraivan. (Bio je, izmeu ostaloga, est godina gradonaelnik Sarajeva, lan vie Vladinih komisija i dr.) Upravo u tom vremenu poinje njegova afirmacija i u knjievnom ivotu kao prevodioca s orijentalnih jezika, kao sakupljaa narodnog i istonog blaga, to je objavio u tri knjige, te kao hroniara i polemiara u vezi sa znaajnim kulturnim i politikim problemima Bonjaka. Ljubuakov status i funkcije koje je obavljao, te njegov angaman u narodnosnim poslovima, pokazuju nam ga kao vrlo sloenu i raspoluenu linost, kakvo je, uostalom, bilo i njegovo vrijeme. Pokretanje Bonjaka Ljubuak je vidio kao ostvarenje svoje temeljne politike ideje o afirmaciji narodnosnih interesa i vlastitog jezika. Program bonjake nacije i bosanskoga jezika, ali za sva tri naroda, formulirala je, takoer, Zemaljska vlada, ali s drugaijim ciljevima. Koncept jedne nacije i jednoga jezika omoguio bi austrougarskoj upravi lake vladanje i zaustavljanje aktivnosti oko uspostave hrvatske, odnosno srpske nacije. Podudarnost Ljubuakovog i Vladinog koncepta, iako s bitno razliitim motivacijama, uslovila je pojavu Bonjaka. Prvi broj prvoga politikog lista Bonjaka na narodnom jeziku pojavio se 25. zilkade, odnosno 2. jula 1891. godine. Bio je to sedminik na bosanskom jeziku, tampan latinicom, koju je forsirala Vlada. Datiranje i hidretskim raunanjem vremena ostalo je kao tradicija iz prvih novina u Bosni i Hercegovini. Tekstovi u Bonjaku ili su za tim da svjedoe o bosanskom integritetu od srednjovjekovlja. Istovremeno, Srbi i Hrvati su uveliko djelovali na afirmaciji vlastitih nacionalnih pokreta, podsticani i pomagani iz susjednih zemalja. Politika Bonjaka pokuava da negira i srpstvo i hrvatstvo, odnosno da sva tri naroda podvede pod narodnosno ime bosanstva/bonjatva. Grupa bonjakih intelektualaca koja je zastupala ovu ideju nadala se da e ono postati zajednika nacionalna odrednica, koja e otkloniti politika neslaganja i napetost. Meutim, ovako zasnovana ideja bosanstva napravila je jo vei nacionalni i politiki raskol i postala veoma tetna za Bonjake. Bonjak je u nekim krugovima zamiljen i kao zamjena za Vatan, list na turskom jeziku, ije je izlaenje zduno podrala i Zemaljska vlada, e da bi primirila Bonjake, meu kojima je jo tinjao otpor, i ponudila im neto svoje. Taj list je, zapravo, bio pokuaj uspostavljanja emocionalne spone s prolou, ali on nije mogao imati nikakav praktini efekt. Pokrenut je angamanom reisa Mustafe Hilmi efendije, i bio je drugi politiki list u vremenu okupacije. Prvi je bio Bosnische Post, takoer na stranom, njemakom jeziku. Vatan se odrao skoro tri decenije od 1884. do 1898. pod tim imenom, a nakon toga kao Rehber (putokaz). Oba naslova nosila su simboliku vremena prvi je Bonjake trebalo da uvjeri kako im je Bosna i Hercegovina stvarna domovina (vatan), i da ne treba da se iseljavaju u Tursku, a drugi je u sebi sadravao prosvjetiteljski program, put kojim bi trebalo
218 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:30
Neostvarene narodnosne ideje...

da se zapute Bonjaci u novonastaloj situaciji. Ni ovaj list, kao ni Bosnische Post, nije uspio privui vei broj saradnika i italaca ve zbog jezike barijere. A inae, prvi politiki listovi, odmah nakon uspostavljanja austrougarske uprave, trebalo je da budu neka vrsta amortizera jo vidnih politikih, odnosno ustanikih gibanja, te da postupno utjeu na prihvatanje nove uprave. Izgraeni na konzervativnom politikom konceptu, oni su, zapravo, odgovorili samo ovom drugom zahtjevu. Prvi urednik Bonjaka bio je Hilmi Muhibi (1861.1915.), ugledni Sarajlija, koji je obavljao mnoge vane inovnike poslove. Uz to je prevodio sa orijentalnih jezika i pisao priloge za Vatan, Glasnik Zemaljskog muzeja, salname, Bosansku vilu, Bonjak... Meutim, Muhibi je bio samo formalno odgovorni urednik, a stvarno se o listu, u dosluhu s Vladom, starao Jozo ebular. Programska orijentacija lista naznaena je u uvodnom tekstu prvoga broja na cijeloj stranici. Tu su navedena dva pokretaka razloga: 1) vrijeme je da muslimani, kao i drugi narodi u BiH, imaju svoje nacionalno politiko glasilo na svome jeziku, ijim e se posredstvom emancipirati, obrazovati i poduavati i 2) list e se truditi da objektivno, razliitim tekstovima, postupno razbija predrasude o ovom narodu u zemljama u okruenju i u nekim evropskim dravama. U junu 1891., neposredno pred izlazak prvoga broja Bonjaka, zvanine novine Sarajevski list, donijele su poziv na pretplatu s obrazloenjem: ...Ve je dolo vrijeme da i mi muhammedovci pokrenemo jedan list na naem materinskom jeziku, koji e braniti nae pravo i sokolit i poduavat nas za svaki hajirli posao, a osobito koji emo vrlo lako razumjeti i jo lake uiti moi i koji e biti pravo glasilo nas muslimana u svoj Bosni i Hercegovini; pravo reeno koji e odgovarati naem duhu i dananjem vremenu, kao to to sama bratska ljubav trai i iziskuje... Tko se ne brine za se i za svoju budunost, taj nema niti kakva osjeaja... Koliko je ve od poetka bilo lutanja i nejasnih ideja, govori ve fakat naziva nacije, radi ije je afirmacije list i pokrenut. Da bi se privuklo to vie italaca i saradnika, naznaeno je da e list biti tampan latinicom, ali e primati dopise i na irilici, bosanici, a i na turskom jeziku. Uz to, u programu je precizno izloena zadaa lista. Na prvom mjestu je neprikosnovenost vjerovanja u jednoga Boga, a onda slijede narodnosni interesi, obaveza obrazovanja, nastojanje na privrednom i ekonomskom napretku. Naglasak na obavezi uenja i stjecanja znanja uope ima izvor u tradiciji od vjerskih naloga preko literature, posebno alhamijada. Pozivajui se na tu tradiciju, autor teksta navodi i ovo: ..nama je donijelo vrijeme da sebe branimo i svoj obraz osvjetlamo pismom i naukom... Kreimo naprijed u svim granama kulture, puni pouzdanja i uvjerenja da nas eka sjajna budunost, koju nam zajamuje na priroeni karakter i poloaj, i naa starina... Ovaj optimizam bio je dio strategije privlaenja saradnika i italaca, ali i zaustavljanja iseljavanja u Tursku. List je bio koncipiran na principu vijesti, pa je bilo vie rubrika informativnog karaktera, ali je svaki broj nosio uvodnik o aktuelnoj temi, to je obino bilo propraeno komentarom.
Godinjak 2009 / 219
27.5.2010 13:39:30
MEMIJA
U politici Bonjaka primarno je bilo nastojanje da se podri rjeavanje nacionalnog pitanja u Bosni i Hercegovini kako ga je programirao Benjamin Kalaj, zajedniki ministar finansija. On se istakao u guenju udruene pobune Bonjaka i Srba 1882. godine protiv privremenog vojnog zakona. Od tada pa za naredne dvije godine Kalaj e donositi sudbonosne odluke za Bosnu i Hercegovinu, koje e imati trajnije posljedice. Vladina politika nastojala je na integralnom bosanstvu, to je imalo negativne posljedice po prirodni nacionalni razvoj. Naslonjen na Kalajevu i uope Vladinu politiku, prvih godina pogotovo, Bonjak je esto objavljivao tekstove u kojima se brani bosanska narodnost i bosanski jezik. Forsirajui takva rjeenja, list je prelazio granice objektivnoga, glorificirajui izvjesne pojave i linosti iz prolosti. S vremenom, meutim, list se okrenuo hrvatskom korpusu, iskazujui to nedvosmisleno i eksplicitno, dok je prema Srbima zadravao odreenu rezervu. Stavom prema bosanskim Srbima Bonjak se distancirao i od Srbije i Crne Gore. Meutim, i pored stanovitog dodvoravanja Hrvatima, ovo glasilo ni u hrvatskoj politici, ni u javnosti, u Bosni i izvan nje, nije nailazio na podrku u pitanju narodnosnog odreenja i imena jezika. Nakon nekoliko godina trajanja ovoga lista sve se jasnije pokazivala raspoluenost Bonjaka izmeu opozicionarstva i kompromisa. Upravo takav, neizgraen narodnosni i politiki stav, te neprihvatanje bonjatva na srpskoj, odnosno hrvatskoj strani, onemoguavao je ostvarenje pokretake ideje Bonjaka. U Bonjaku se njegova programska orijentacija pomagala tradicijom, iskazivanom najvie kroz knjievne tekstove. Naime, od poetka pa za sve vrijeme osmanske uprave u Bosni Bonjaci su se osjeali kao slavenski narod. Pisci na orijentalnim jezicima dodavali su gotovo redovno, kao identifikacijsku odrednicu, uz ime nazive Bonak, Bosnali, Bosnevi... A jezik su uvali i nazivali bosanskim i alhamijado pisci od Muhameda Hevaije Uskufije iz polovine XVII stoljea, koji je napisao bosansko-turski, odnosno tursko-bosanski rjenik, inae prvi glosar u naoj zemlji uope do Omera Hume, koji se zalagao da se u muslimanske kole uvede narodni umjesto turskog jezika, Uzgred, Omer Humo je u Sarajevu 1875. objavio prvi udbenik na bosanskom jeziku. U prve dvije godine, dok je Mehmed-beg Ljubuak bio vlasnik, Bonjak je striktno slijedio osnivaku ideju. No, s vremenom je poeo odstupati od nje, da bi je na kraju potpuno napustio. I javnost je sve vie uviala da list nema dugoronu viziju, usljed ega su se poeli osipati saradnici i itaoci. List je, prema koncepciji, objavljivao raznorodne tekstove, ija je primarna vrijednost dokumentarna. Upravo ta funkcija svjedoka vremena i statusa Bonjaka u njemu, moe se smatrati najveim doprinosom lista. Bez obzira na to koliko nedoreena, nezrela i neizdiferencirana politika narodnosne afirmacije, ona ima povijesnu vrijednost, jer je oznaila poetak javne i masovne rasprave o toj temi. Istina, bilo je i ranije pojedinanih glasova kao to je, recimo, Mehmed air Kurtehaji, koji je u prvim bosanskohercegovakim novinama precizno razlikovao Bonjaka i Stamboliju. No, do pojave Ljubuakovog lista niko nije ideju narodnosne posebnosti iznio u javnost i otvorio je kao problemsku temu.
220 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:30
Neostvarene narodnosne ideje...

Jedna grupa tekstova, objavljivana u knjievnom podlistku, ima, takoer, znaajnu vrijednost. U njemu kao saradnike prepoznajemo tada jo neafirmirane mlade pjesnike i proziaste: Safvet-bega Baagia, Edhema Mulabdia, Mehmedbega Kapetanovia Ljubuaka, Jusuf-bega Filipovia, Riza-bega Kapetanovia i druge. Baagieva saradnja u Bonjaku ima viestruk znaaj. On je bio sklon knjievnoj historiji, pa je ve u prvom broju donio, istina anonimno, krai pregled stvaralatva Bonjaka na orijentalnim jezicima, kao i alhamijado literature. Spominjanje ovih tokova knjievnoga ivota i najpoznatijih autora Bonjaku je bio povod, bolje reeno argument za afirmaciju narodnog jezika kao stvarnog medija za knjievne tekstove. Inae, u poetku zaneseni srednjokolac pie patriotsko-budnike pjesme, koje afirmiraju narodnosna osjeanja, slave starinu, zapravo ope vrijednosti. Njegova poezija tada je bila u punom suglasju s ideologijom Bonjaka. Patriotizam, tematika i narodni jezik, odmah su privukli panju italaca i donosili poene listu. Tih dana prisjetio se Edhem Mulabdi tekstom u 8. broju Novog behara iz 1934/35. godine: U Bonjak se Safvetbeg odmah pojavio sa svojim pjesmama pod ifrom S.B. ili samo B. Jer kao ak gimnazije nije mogao da istupa pod punim imenom. Pored Rizabega Kapetanovia, koji se takoer tada pojavljuje sa dosta lijepim i tehniki dotjeranim pjesmama, izlazi Safvetbeg u Bonjaku sa snanim svojim pjesmama, jedrim po ideji i sadraju, koje su padale kao mehlem na ranu. Njegove nam pesme uzbuuju duh, podiu svijest i bude zanos. Skoro u svakom broju izlazi po koja njegova pjesma, a u provinciji se broje dani i oekuje sa eljom dolazak lista... U ovom listu Baagi je saraivao do 1894. i od tada se polahko pribliava hrvatskoj knjievnosti. Slinu ideoloku potku imaju i ostali saradnici u Bonjaku pisci, koji su se, takoer, s vremenom udaljavali od bonjatva, bosanstva i bosanskog jezika, i priklanjali srpskom, odnosno hrvatskom knjievnom korpusu. Njihovi prozni tekstovi znaajni su i kao zaetnici moderne proze kod Bonjaka. Tu grupu pisaca smjenjuju mlai saradnici, meu kojima su, prije svih, Musa azim ati, emsudin Sarajli, Mirhab ukri Kariikovi, Hamdija Muli... Oni su se opet okupili na stranicama Behara, to ga je 1900. osnovao Baagi, a kasnije u Biseru. Prve tri godine vlasnik Bonjaka bio je Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak, a zatim Jusuf-beg Filipovi. Odgovorni urednici bili su Hilmi Muhibi, Edhem Mulabdi, Jusuf-beg Filipovi, Jakubi Eref-beg Filipovi, ukri Kariikovi i Muhamed Softi. Kako ni prvi, tako ni kasniji odgovorni urednici nisu mogli samostalno i bez pritisaka ureivati list. Politika Zemaljske vlade bila je stalno budna i veoma osjetljiva na sve to je bilo izvan njenoga interesa. I stoga Bonjak nije ni mogao imati ujednaenu ureivaku politiku, vrsto izgraen program niti dugoronu viziju. Razlozi zbog kojih Bonjak nije ostvario svoju inicijalnu ideju, jesu viestruki. Prije svega, vrijeme za narodnosnu afirmaciju Bonjaka nije bilo sklono za takav proces. Na jednoj strani Srbi, odnosno Hrvati, intenzivno su radili na
Godinjak 2009 / 221
27.5.2010 13:39:30
MEMIJA
vlastitom nacionalnom programu, s druge strane, Vladina politika integralnog bosanstva u temeljima je bila podrivana i u zemlji i u susjedstvu, a kao bitan razlog je i podijeljenost bonjakog naroda, koji se zaputio razliitim putevima, bez zajednikog koncepta i jedinstvene ideje. I Vlada je uskoro odustala od bosanstva i bosanskog jezika, ukinuvi i njegovo ime 1907. godine. Takav politiki kontekst nije urednicima lista dozvoljavao da se bave svojim poslom. Oni su, prije svega, bili okrenuti politikim problemima i pritiscima. Iz dananje vizure sasvim su razumljivi razlozi zbog kojih Bonjak nije mogao uspjeti u ostvarenju svojih pokretakih ideja, no veoma je bitno da su se one tada pojavile, i masovno prihvaene kao putokaz, koji e se javljati u razliitim formama kroz sve kasnije faze, ostajui aktuelnim do dananjeg dana.
Literatura: Bonjak, I, Sarajevo, juli 1891. Kruevac, Todor, Bosanskohercegovaki listovi u XIX veku, Sarajevo, 1975. Memija, Emina, tampana knjiga i periodika 1800-1878: doktorska disertacija, rukopis. Rizvi, Muhsin, Bosansko-muslimanska knjievnost u doba preporoda 1878-1918., Sarajevo, 1990.
UNFULFILLED NATIONAL IDEAS

BONJAK, THE FIRST POLITICAL BOSNIAKS JOURNAL IN NATIONAL LANGUAGE
Emina Memija
Summary Bonjak is the first political journal of Bosniak people. It was initiated by Mehmed-Bey Kapetanovi Ljubuak with a group of fellow intellectuals in 1891 and lasted until 1910. His programme was based on the affirmation of the Bosniak nation and the Bosnian language. The journal did not succeed in this, primarily because the political context of that time was very unwilling to establish the Bosniak nation. After Ljubuak left it, the owner of journal was Muhamed-Bey Filipovi, and editors Hilmi Muhibi, Edhem Mulabdi, Jusuf-Bey Filipovi, ukri Kariikovi and Mohamed Softi. Regardless of its failure to outline its ideas and programme, Bonjak had a firm place in political and journalistic history. Key words: Journal Bonjak, Mehmed-Bey Kapetanovi Ljubuak, Bosniak nation, Bosnian language
222 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:30
UDK 050 (620): 929 Ri, M. R.
Muammad Raid Ri (1865.1935.) i tematiziranje Bosne i Hercegovine i Balkana u asopisu Al-Manr (1898.1935.)
Enes Kari Fakultet Islamskih nauka, Sarajevo
U ovoj raspravi autor se bavi tematiziranjem Bosne i Hercegovine i Balkana na stranicama asopisa Al-Manr, koji je bio obnoviteljske i reformatorske orijentacije i koji je ureivao M. R. Ri u Kairu od 1898.1935. godine. Autor tvrdi da se Bosna i Hercegovina i Balkan tematiziraju, prije svega, u sklopu tema o Istonom pitanju, kao i u temama kao to su Austro-Ugarska i aneksija Bosne i Hercegovine 1908. godine, zatim Balkanski ratovi, Sarajevski atentat 1914. godine, Prvi svjetski rat, i tome slino. U ovoj raspravi se istie da je M. R. Ri ivo pratio poloaj muslimana na Balkanu. Dakako, veina tekstova koji su o Bosni i Hercegovini i o Balkanu objavljeni u Al-Manru zadravaju se na razini informacija, a samo ponekada daju se i specifina gledanja i ire pozicionirane analize. Kljune rijei: Muhamed Raid Rida, Muslimani, Bosna i Hercegovina, Balkan, asopis Al-Manar - Kairo
Ukratko o asopisu Al-Manr
gipatski (kairski) asopis Al-Manr (Svjetionik) bio je jedan od najutjecajnih islamskih asopisa na samom kraju XIX i tokom etiri prve decenije XX stoljea (od 1898. do 1935. godine.) Muammad Rad Ri (Muhamed Raid Rida) tokom cijelog perioda izlaenja ovog asopisa bio je njegov glavni i odgovorni urednik i ideolog ureivake orijentacije. asopis je, zahvaljujui, prije svega, interesovanjima svoga urednika Ria, donio nekoliko tekstova, priloga i informacija o Bosni i Hercegovini i Balkanu, u razliitim povodima (tzv. Istono pitanje, Balkanski ratovi, Sarajevski atentat, Prvi svjetski
Godinjak 2009 / 223
27.5.2010 13:39:30
KARI
rat itd.). Zanimljivo je da ovom prilikom, s distance od skoro stotinu godina, a nekada i vie, u nekoliko odabranih primjera i kraih informacija pokaemo barem ukratko nain na koji je asopis Al-Manr tretirao politika kretanja i dogaaje u Bosni i Hercegovini i na Balkanu. Prije toga, evo najnunijih informacija o ovom asopisu i njegovom uredniku. Na egipatskoj sceni asopis Al-Manr se javlja u doba snane pojave muslimanskih i islamskih reformskih (il) i modernistikih (tad i adah) ideja. Kairo i Egipat su jo prije pojave prvoga broja Al-Manra u martu 1898. godine imali na sceni nekoliko asopisa. Maallatu l-Muqtaaf je poeo izlaziti 1876. godine,1 ardatu l-Ahrm je ustanovljen 1875. godine,2 dok se Maallatu l-Hill javlja 1892. godine.3 Tu su nekako u isto vrijeme bili pokrenuti i asopisi afatu l-Muayyid, osnovan 1889., te ardatu l-Liw (poeo izlaziti 1900. godine). U to su vrijeme u Egiptu i Kairu nastali i drugi asopisi s poglavito politikim pozvanjima i diskursima. Takoer, u Egiptu su posebno bili aktivni arapski kranski novinari i reformatori koji su irili evropsko miljenje (a l-fikra l-urbiyya) i zapadnu kulturu (a-aqfah al-arbiyyah), pozivali su arabizmu i osloboenju (yadna ila l-urbati wa t-taarruri).4 Ima miljenja da je bilo novinara u ovim redakcijama koji su bili orijentirani prema pozapadnjaenju i ateizmu (ila t-tamarubi wa l-ldniyyati).5 U takvoj se intelektualnoj klimi i previranjima godine 1898. u Kairu javlja Maallatu l-Manr kao poglavito vjerska novina. Al-Manr je do 1900. godine izlazio sedmino, na osam stranica, potom od 1901. godine izlazi polumjeseno, tako je bilo sve do smrti Muammada Abduha (1905. godine), najveeg autoriteta u reformatorskoj struji islamskog miljenja na prelazu XIX u XX stoljee. Od 1906. godine asopis Al-Manr izlazi mjeseno sve do 1935. godine, kad umire Muammad Rad Ri, osniva i vlasnik asopisa. Al-Manr je po svojoj urednikoj vokaciji bio izvjesna islamska protutea sekularnoj orijentaciji mnogih novina i asopisa u Egiptu i na Bliskom istoku potkraj XIX i u prvim decenijama XX stoljea (neke smo ve spomenuli). Al-Manr umnogome nasljeuje novine Al-Urwatu l-wuq (Neraskidiva spona/vrsto ue) koje su pokrenuli i izdavali velikani islamske obnove i reforme, amluddn Al-Afn (1839.1897.) i Muammad Abduh, izlazile su u Parizu, od marta do oktobra 1884. godine, na arapskom jeziku. Kako se vidi, AlUrwatu l-wuq je bio kratkoga vijeka, pojavilo se ukupno osamnaest brojeva, te je pojava Al-Manra, 1898. godine, bila neka vrsta popunjavanja praznine u islamskom novinarstvu reformistike orijentacije.
1 2 3 4 5 Osnivai su bili Yaqb arrf (um. 1927.) i Fris Namr (um. 1951.) Osnivai Al-Ahrma su braa Barah i Slim Taqal (um. 1892.) Utemeljitelj Maallatu l-Hilla je uri Zaydn (um. 1914.). Muammad li Al-Marrka, Tafkru Maammad Rad Ri min illi maallati l-manr 1898.1935., Tunis, 1985., str. 58. Muammad li Al-Marrka, isto, str. 58.
224 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:31
Muammad Raid Ri (1865.1935.)...

asopis Al-Manr je ve prvih godina XX stoljea postao najpoznatiji i najpopularniji vjerski i kulturni list u arapskom svijetu. Pratio je razliite teme i obraivao ih umnogome sa sljedeih pozicija: Reforma posredstvom odgoja i obrazovanja (al-il bi wsiati t-tarbiyyah wa t-talm); irenje opih principa prvih islamskih generacija (naru l-mabdii s-salafiyyati l-islmiyyati l-mmati); Pribavljanje praktinih pravnih rjeenja (tawfru l-ulli l-amaliyyati ariyyah); Briga za reformu klasinog vjerskog miljenja (al-itinu bi ili l-fikri d-dniyyi l-qadm); Oslobaanje od svakih primjesa novotarija i mitova (at-talu min kulli awibi l-bidai wa l-irft).6 Takoer, asopis Al-Manr je vrlo esto donosio i prigodna tumaenja Kurna (bbu t-tafsri l-qurni l-karm) srodne orijentacije kakvu su imala i tumaenja znamenitog djela Tafsru l-Manr (nedovrenog komentar Kurna, kojeg je, prema idejama Muammada, Abduha napisao Muammad Rad Ri). Rasprave (bbu l-maqlt) su, takoer, bile veoma frekventne u asopisu AlManr, uglavnom o muslimanima i kolonijalizmu, slabljenju institucije alfe i ilfata, reformatorskim strujanjima meu muslimanima itd. Odgoj i obrazovanje (bbu t-tarbiyyati wa t-talm) bila je gotovo redovna, rubrika u ovom asopisu. Kad je posrijedi moderna nauka, Al-Manr je bio pod utjecajem Muammada Abduha. Ope opredjeljenje asopisa je bilo da se trebaju poznavati nauni tokovi koji pridolaze iz moderne Evrope. asopis Al-Manr imao je vrlo esto i stranice posveene fetvama (bbu l-fatw.) Odjeljak koji je urednitvo imenovalo Vijesti i pogledi (bbu l-abri wa l-ri) donosilo je vijesti i kratke komentare ili poglede na njih. Napokon, rubrika Nauna i knjievna tradicija (bbu rin ilmiyyah wa adabiyyah) pratila je nova izdanja, publikacije, knjievna i teorijska djela i prikazivala ih. Opi je dojam da su urednik Muammad Rad Ri i njegovi saradnici u svojim politikim, vjerskim, kulturnim i ekonomskim raspravama, iznosili stavove i poglede uglavnom s pozicija jedinstva islamskog svijeta (do Prvog svjetskog rata), a potom na stranicama Al-Manra dolazi i do neke vrste proarapske nacionalne orijentacije, iako u poetku oprezno. Od 1898. do 1935. izala su ukupno trideset i etiri velika toma Al-Manra, zapravo, izala su ukupno pet stotina i dvadeset i dva broja. Znak Al-Manra je bio hadis Muhammeda, a.s.: Islam ima miljokaze i svjetionik kao to je svjetionik na putu! (Inna li l-islmi uwan wa manran ka manri -arq).7
6 7
Usp. ire: Muammad li Al-Marrka, isto, str. 60-62. ire o linoj karti Al-Manra vidi: Muammad li Al-Marrka, isto, str. 55-56.
Godinjak 2009 / 225
27.5.2010 13:39:31
KARI
Poetkom XX stoljea asopis Al-Manr bio je poznat i itan u Bosni i Hercegovini.8 Fikret Kari i Mustafa Jahi upoznali su nau naunu javnost o tome da je Muhamed Zahirudin Tarabar (1882.1957.), uenik Fejzija medrese u Travniku, postavio pitanje (1909. godine)9 o vjerskoj utemeljenosti i opravdanosti hire (hidre) bosanskohercegovakih muslimana u Tursku nakon to je Austro-Ugarska anektirala Bosnu i Hercegovinu. Sam Muammad Rad Ri je dao odgovor i objavio ga u Al-Manru. Kari i Jahi u svojoj studiji donose bosanski prijevod Tarabarevog pitanja i Riovog odgovora.10 Osvrui se na Al-Manr u Bosni i Hercegovini, Kari i Jahi tvrde: asopis Al-Menr imao je itaoce i u naim krajevima. O tome svjedoi i odreeni broj prevedenih lanaka iz Al-Menra koji su objavljeni u bosanskoj muslimanskoj periodici. Na tim lancima obrazovali su se predstavnici muslimanskog reformistikog pokreta koji se i u Bosni i Hercegovini javio prvih decenija austrougarske vlasti.11 Muammad Rad Ri vlasnik i osniva Al-Manra O javnom ivotu i karijeri veoma aktivnog urednika Al-Manra, Muammada Rada Ria, poznato je veoma mnogo injenica. Roen je 1865. godine u libanskom selu Al-Qalamn blizu Tripolisa12 (arablus, tada je ovaj grad bio u sastavu Sirije). M. R. Ri je poetno kolovanje stekao u lokalnoj koli za uenje Kurna, potom odlazi u Tripolis, gdje nastavlja obrazovanje u vladinoj (osmanlijskoj) koli. kolovao se i u zavodu usayna al-isra u Tripolisu, gdje je nauio osnove francuskog i savremenih prirodnih nauka. Glavni akcent u njegovom obrazovanju bio je na islamskim klasinim disciplinama i arapskom jeziku. Sve dok je bio u Tripolisu, uglavnom tokom prve dvije decenije svoga ivota, Muammad Rad Ri je bio blizak lokalnim sufijskim tradicijama i obiajima, kao i do tada opeprihvaenoj tradiciji tumaenja islama u Osmanskoj imperiji. Meutim, susret s asopisom Al-Urwatu l-wuq stubokom je promijenio Riovo gledanje na islm i moguu ulogu islma u muslimanskom ivotu kra8 O utjecaju Al-Manra kao i obnoviteljskih ideja iz Kaira na neke bosanske muslimanske listove u prvoj polovini XX stoljea vidi: Fikret Kari, Drutveno-pravni aspekt islamskog reformizma, izd. Islamski teoloki fakultet, Sarajevo, 1990., str. 197-241. 9 Pismo (pitanje) Muhameda Zahirudina Tarabara objavljeno je u XII tomu Al-Manra, str. 410. i dalje). 10 Usp. Fikret Kari, Mustafa Jahi, Jedna vana fetva o pitanju iseljavanja bosanskih muslimana u vrijeme Austrougarske uprave, Prilozi Instituta za istoriju, XVII, 1991. godine, str. 41-48. 11 Fikret Kari, Mustafa Jahi, isto, str. 42. 12 Jedan od najboljih tekstova o M.M. Riu napisao je Albert Hourani. Vidi poglavlje Rashid Rida u Houranijevoj knjizi Arabic Thought in the Liberal Age 1798.1939., Oxford University Press, London, pp. 222-244.
226 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:31

jem XIX i tokom XX stoljea. Naime, tokom 1884. i 1885. godine Ri je u libanskom Tripolisu susreo neke egipatske politike emigrante koji su itali AlUrwatu l-wuq, te mu dali nekoliko primjeraka. Reformistike ideje lista Al-Urwatu l-wuq su ga impresionirale, a potom je sprva 1884. godine (upravo u Tripolisu) susreo nakratko svoga budueg uitelja Muammada Abduha, koji je tu dolazio i drao predavanja. Sretna je okolnost da se kasnije iste godine opet naao, u istome gradu, sa Abduhom, ovaj put je imao priliku s njim obaviti temeljite i duge razgovore. Od tada je Ri bio najpriljeniji Abduhov sljedbenik, a godine 1897. preselio se u Kairo, tamo se zastalno nastanio, kako bi bio uz svoga uitelja i irio njegove reformatorske ideje. Kako smo ve rekli, 1898. godine Ri je uz znanje Abduha osnovao asopis al-Manr koji je bio reformatorske orijentacije, napose tokom prvih petnaest godina XX stoljea. O intelektualnoj klimi u Egiptu tadanjeg vremena Ri je pisao nairoko u velikoj biografiji svoga uitelja Abduha s naslovom Tru l-usti l-imm.13 Vano je, takoer, zabiljeiti da je tokom ovih osam godina (1898.1905.) intenzivne saradnje Abduha i Ria nastao najvei dio tekstova i grae za njihov komentar Kurna Tafsru l-manr. M. R. Ri je bio aktivan u tadanjoj (preteno panislamski inspiriranoj) politici, koja je bila naroito naglaena kao takva prije Prvog svjetskog rata. Tokom tog rata, ali i u periodu nakon njega, Ri je esto lavirao izmeu ideja o razliitim oblicima jednog mogueg arapskog ilfata (kao supstituta za nestajuu Osmansku imperiju). Uestvovao je na tzv. sveislamskim kongresima odranim u Mekki 1926. i u Jerusalemu 1931. godine. Kao istaknuti muslimanski aktivist, nastojao je osnovati kolu Dru d-dawa wa l-ird za islamske misionare. Pokuao je tu ideju prvo realizirati 1909. ili 1910. godine s Mladoturcima u Istanbulu, ali od njih nije dobio ni novanu ni drugu vrstu podrke, iz Istanbula se vratio praznih ruku, pa je taj njegov zavod poeo raditi tek 1912. u Kairu. Ugasio se, meutim, negdje 1914. godine, u predveerje Prvog svjetskog rata. Takoer, M. R. Ri je putovao 1921. godine u vicarsku, na jednu konferenciju u enevu, kao lan sirijsko-palestinske delegacije (konferencija se u organizaciji Lige naroda uglavnom bavila francuskom i britanskom upravom nad Sirijom i Palestinom).14 Prema podacima koje imamo, to je, izuzmemo li njegovo putovanje u Istanbul, bilo Ridaovo jedino putovanje u neki evropski grad i evropsku zemlju. Imao je Ri i mnoge druge politike aktivnosti, neke emo usputno spomenuti u ovom radu.
13 Usp. Muammad Rad Ri, Tru l-usti l-imm, tri sveska, Kairo, 2006. godine. 14 ire: Albert Hourani, isto, p. 227.
Godinjak 2009 / 227
27.5.2010 13:39:31
KARI
Istono pitanje (al-masalatu -arqiyyah) u Al-Manru asopis al-Manr je tokom cijelog perioda svoga izlaenja (1898.1935.) budno i pomno pratio dogaaje, teme, pitanja, pojave i rasprave u tadanjem muslimanskom svijetu, ali i u Evropi. Al-Manr prati (sve do 1924. godine) napose one dogaaje koji su se ticali rasparavanja, slabljenja i konane propasti osmanske imperije. Do poetka Prvog svjetskog rata M. R. Ri, kao urednik Al-Manra, nije ni u primisli dovodio u pitanje legalnost i legitimnost osmanskog alfe. Tu je bio vjerni sljedbenik svoga uitelja Muammada Abduha (koji je priznavao i podravao erijatski legalitet i legitimitet osmanskog sultana/alfe). Ovo istiemo s obzirom na injenicu da su tadanji sultanovi/alfini krugovi u Carigradu strahovali od arapskog odvajanja, na tajne nagovore i podstreke Britanaca. Naime, sve od vremena kad su Britanci de facto zauzeli Egipat, 1882. godine, i tako ga, zapravo, preoteli od nominalne osmanske vlasti (premda Egipat ostaje formalno u sastavu Osmanske imperije sve do 1914. godine), postojale su glasine da Arapi i u drugim osmanskim pokrajinama (Arabija, Sirija, Irak, Palestina) ele uspostaviti neku vrstu arapskog alfata. Zanimljivu potvrdu o ovim strahovanjima Istanbula nalazimo i u rijeima Muammada Abduha, koje je izgovorio u Kairu u aprilu 1904. godine. Kad je izvjesni W. S. Blunt (Britanac koji je boravio u Egiptu u ime britanskih vlasti i bio, oito, zaduen za kontakte s ulemanskim linostima)15 ponudio Abduhu da zajedno putuju nakratko u Bejrut, Abduh je prijedlog odbio smatrajui da je bolje da to ne ini, dodajui: Ako bismo putovali ja i ti u Damask, Sultan bi se naljutio. (I sfarn ana wa anta il dimiqa, fa sawfa yaabu s-sulnu).16 Veliki broj izvora govori da je suln Abdulamd II (vladao u periodu 1876. 1909.) imao veoma razvijenu pijunsku mreu u praenju i suzbijanju ideja o konkurentskom arapskom ilfatu. Ali, kad je Prvi svjetski rat donio znaajne promjene na tkivu Austro-Ugarske, Ruske i Osmanske imperije, i kad su mirovne konferencije nakon Prvog svjetskog rata oznaile konani kraj i disoluciju ovih imperija, Ri je i dalje bio za postojanje alfe, s tim to je sada smatrao da se moe formirati neka vrsta arapskog ilfata od zemalja Arabijskog poluotoka, Iraka, Sirije, Palestine, sve to pod erifom Husejnom od Mekke.17 S tom eljom u vidu, on je 25. juna 1919. godine podnio jedan Memorandum (Muakkirah) tadanjem premijeru Velike
15 Ovaj W. C. Blunt je napisao zanimljivu knjigu Secret History of the English Occupation of Egypt (London, 1907. godine) u kojoj esto spominje Abduhua. 16 Al ala, Muammad Abduh (silsilatu l-amli l-mahlah), London, 1987. godine, str. 136-137. 17 A. L. ibw, ta je Reid Rida poruio britanskom premijeru, objav. u Ljudska prava u kontekstu islamsko-zapadne debate (priredio Enes Kari), izd. Fond Otvoreno Drutvo, Sarajevo, 1996., str. 266.
228 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:31

Britanije, Lloydu Georgeu, u kojem trai formiranje jednoga takvoga, sasvim novoga arapskog ilfata, te da pomo u tom smislu muslimani oekuju od Velike Britanije.18 U ovom Memorandumu Ri se pravdao Lloydu Georgeu zbog simpatija koje su muslimani imali prema Njemakoj tokom Prvog svjetskog rata. Ako sada Velika Britanija eli zadobiti simpatije muslimana, tad ona treba da pomogne formiranje ilfata od arapskih zemalja, smatrao je Ri. Takav stav je umnogome odreivao njegovo vienje istonog pitanja tokom zadnje etape njegovog ivota. Navedeni primjer je samo jedan u nizu mnogih koji pokazuju nain na koji je Ri ivo pratio i, naravno, nairoko komentirao istono pitanje (al-masalah a-arqiyyah) i s tim u vezi dogaanja u Bosni i Hercegovini i na Balkanu. S jedne strane, Al-Manr je vrlo esto pisao o islmu i islmskim temama u kontekstu politikih (i antikolonijalnih) previranja toga vremena, kao i o odnosu kolonijalnih sila prema islmu. Rije islm (al-islm) na stranicama Al-Manra, i u ovakvom kontekstu, zapravo najee oznaava muslimane. Tako se, primjerice, tekst M. R. Ria s naslovom Faransa wa l-islmu (Francuska i islm) 19 bavi politikom Francuske u sjevernoj Africi, dok se tekst Urubba wa l-islm (Evropa i islam) bavi specifino francuskom politikom u Tunisu.20 Navedenim naslovima veoma je slian i naslov Riova komentara AlInklzu wa l-hizu (Englezi i Hidz),21 u kojem se daju negativne ocjene saradnje kralja erifa Husejna (arf usayn) iz Mekke sa engleskim kolonijalnim vlastima tokom 1925. i 1926. godine itd. Na tragu ovoga, treba istai da nisu bili rijetki naslovi openite naravi u Al-Manru kao to su: (Sirijsko pitanje i politike stranke),22 Al-Masalatu l-arabiyyatu (Arapsko pitanje),23 Masalatu l-barbari (Pitanje Berbera),24 Masalah maqdniyyah (Makedonsko pitanje)25 itd., a takvi naslovi preovlauju tokom gotovo cijelog perioda izlaenja ovog lista. Upravo je u takvom kontekstu vidljivog rasapa Osmanske imperije potrebno posmatrati i Al-Manrovo tematiziranje istonog pitanja ili al-masalah aarqiyyah, bilo da se ta sintagma javlja kao zaseban naslov ili kao sklop u drugim raspravama u Al-Manru. Ovaj asopis na nekoliko mjesta spominje i sintagmu ar-raul al-mar (u znaenju Bolesni ovjek, to jest Osmanska imperija ili Osmanski sultan Abdulamd II kao bolesnik na Bosforu).26
18 19 20 21 22 23 24 25 26 Usp. A. L. ibw, isto, str. 271. Usp. Al-Manr, svezak V, br. 24., 1902/1903., str. 292-298. Usp. Al-Manr, svezak X, br. 12., 1907/1908., str. 867-873. Usp. Al-Manr, svezak XXVI, br. 10., 1925/1926., str. 399-340. Usp. Al-Manr, svezak XXI, br. 10., 1918.1920., str. 197-207. Usp. Al-Manr, svezak XXIII, br.10., 1922., str. 679-680. Usp. Al-Manr, svezak XXXI, br. 10., 1930.1931., str. 213-214. Usp. Al-Manr, svezak VIII, 1905., str. 753-757. Naprimjer, ovu sintagmu Al-Manr spominje u Riovom komentaru o Balkanskim ratovima kao kriarskim (al-arbu -albiyyah f l-balqn). Usp. svezak XV, iz 1912., str. 817-822.
Godinjak 2009 / 229
27.5.2010 13:39:31
KARI
Prema Muammadu lihu Al-Marrkaju i njegovim odlinim analizama sadraja i politikog opredjeljenja asopisa Al-Manr, urednik Ri je veoma svjestan ta politiki znai al-masalah a-arqiyyah, da se poglavito odnosi na propast osmanske vlasti i sulna (inillu s-salanati l-umniyyah) u zemljama Istone Evrope i Balkana,27 pa potom i u arapskom svijetu, naravno. Takoer, Ri je vie negoli svjestan da je rije i o mrnji Evropljana prema Osmanskoj imperiji nakon to su se pobunili mnogi narodi istone Evrope i zemalja Balkana (r ubu bildi l-balqn)...28 Takoer, al-masalah a-arqiyyah se na stranicama Al-Manra ponekad obraivala i kao pitanje uvlaenja Osmanske imperije na stranu Njemake u vrijeme Prvog svjetskog rata. Politika ne samo njemakog prodora na Istok (siysatu z-zahfi arqan), kao i njemako saveznitvo sa Osmanskom imperijom, takoer su se veoma ivo tretirali na stranicama Al-Manra.29 U ovom smislu je zanimljiv tekst iz 1899. godine s naslovom ubatu Niri riiyyati Almniy (Besjeda ministra inozemnih poslova Njemake), u kojem se analizira politika situacija na Balkanu kroz tadanju njemaku politiku. Takoer, u broju od 22. jula 1902. godine Al-Manr govori o povijesti istonog pitanja i posjedima koje je izgubila Osmanska drava (tru l-masalati arqiyyati wa m faqadathu ad-dawlatu al-umniyyatu min amlkih). I u broju od 24. augusta 1903. godine opet se asopis Al-Manr vraa istonom pitanju kroz tekst u kojem se govori o rjeenju vora istonog pitanja... (allu uqdati l-masalati -arqiyyah). Muammad Rad Ri nastoji objasniti svome itateljstvu da je mnogo faktora koji su upleteni u istono pitanje, te da ga treba posmatrati u irem kontekstu. Tako on u broju od 5. maja 1901. godine govori o uzrocima rusko-osmanskih ratova (asbbu l-urubi r-rsiyyati l-umniyyah) i borbama za teritorije i za mora. Nakon izbijanja Ilindenskog ustanka u Makedoniji 2. augusta 1903. godine, Al-Manr u svojoj rubrici Vijesti i pogledi (al-abr wa l-r), u broju od 7. oktobra 1903. godine, tvrdi da ima pouka u makedonskom ustanku (al-ibratu fi awratin maqdniyyah). U vezi s Ilindenskim ustankom u Makedoniji Al-Manr, takoer, vrlo diskretno obavjetava svoje itateljstvo da su engleski biskupi (usqifatu l-inklz) radili na pruanju pomoi makedonskim kranima (ala intiri n-nar f maqdniy). Prema Riovom tekstu Islamski svijet i evropski kolonijalizam (al-lamu l-islmiyyu wa l-istimru l-urbiyyu),30 istono pitanje je neodvojiva agenda same sutine pitanja evropskog kolonijalizma, a evropski kolonijali-
27 28 29 30
Usp. Muammad li Al-Marrka, isto, str. 196. Muammad li Al-Marrka, isto, str. 196. Usp. Muammad li Al-Marrka, str. 197. Al-Manr od 23. oktobra 1911. godine (tom XIV, broj 10), str. 347-352.
230 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:31

zam je u svojim politikim aspiracijama (al-mamiu s-siysiyyah) podstaknut vjerskim ekstremizmom (at-taaubu ad-dniyyu),31 smatra on. Ima primjera gdje se M. R. Ri bavi temom istonog pitanja na izrazito romantiarski nain. Tako on u tekstu Istono pitanje (al-Masalah a-arqiyyah),32 tvrdi da se treba suprotstaviti kolonizatorima (al-wuqfu ala l-mustamirn), spominje savez Osmanlija, Iranaca, Afganistanaca i Kraljevstva Marrkaa protiv kolonijalista. U ovome je on posve na tragu svoga uitelja amluddna Al-Afnja, koji je tvrdio da se kolonijalizam (al-istimr) treba zaustaviti sveislamskim savezom (al-miah al-islmiyyah)33 sastavljenim od naprijed pobrojanih tradicionalnih muslimanskih zemalja. Navedimo ovdje da M. R. Ri u ovom kontekstu spominje i Balkansko pitanje (al-masalah l-balqniyyah). Ali, u Al-Manru nalazimo i tekstove uslovljene pragmom i politikim trenutkom, pa i veoma diferencirane Riove stavove prema kolonizatorima, te miljenja da svi kolonizatori nisu isti. Veoma je lahko uoiti kad je M. R. Ri bio pod utjecajem realpolitike svoga uitelja Muammada Abduha,34 a kad je, opet, slijedio beskompromisne stavove revolucionara amluddna Al-Afnija. Ima stranica u Al-Manru kad M. R. Ri hvali britanskog uglednika Lorda Cromera. Karakteristian je Riov tekst al-Ibratu min kalmi l-Lord Krumer (Pouke iz govora Lorda Cromera),35 navodi da veina osmanskih uglednika daje prednost Englezima (yufaddilna l-Inklza) pred svakom evropskom dravom. M. R. Ri u jednom tekstu (Islamski svijet i zapadni kolonijalizam al-lamu l-islmiyyu wa l-istimru l-arbiyyu) za Engleze tvrdi da su najmoniji narod na Zemlji (aqdaru umami l-ari),36 da se Englezi rukovode razumom vie negoli to se rukovode silom (yuhakkimna l-aqla akara mimma yuhakkimna l-quwwata), itd. Postoje i mnoga druga mjesta gdje vidimo Riova laviranja i estu (pragmatinu) promjenu stavova. U broju od marta 1921. godine, kad su se ve uveliko znale mnoge posljedice Prvoga svjetskoga rata, M. R. Ri se vraa na istono pitanje, sada u formi jednoga lanka koji daje pregled tampe (uglavnom sa Zapada) o al-masalatu -arqiyyah. Iako su prisutna mnoga kolebanja u stavovima M. R. Ria, on u najveem dijelu svoga ivota prije Prvoga svjetskoga rata nije podravao nikakve ustanke (pa ni one arapske!) protiv Osmanskog alfe. Ali, tokom Prvog svjet31 Usp. Al-Manr, tom I, broj. 17, 1898. godine. Tekst o zapadnim vojskama (al-uyu alarbiyyah) objavljen je na stranicama 299-308. 32 Tekst Al-Masalah a-arqiyyah je objavljen 20. maja 1899. godine (al-Manr br. 10, tom II, str. 152.- 154.) 33 ire o tome: Muammad li Al-Marrka, str. 200. 34 Odlinu raspravu o Muammadu Abduhu i njegovom pragmatinom odnosu prema Englezima u Egiptu vidi u: Ibrhm Abd al-Bq, Al-Fiqhu as-Siysiyyu inda l-Immi Muammad Abduh, u asopisu Islmiyyatu l-marifah, broj XL, Bejrut, 2005., str. 125-182. 35 Tekst je objavljen u Al-Manru, tom IX, broj 4., od 24. maja 1906. godine, str. 286. 36 Usp. Al-Manr, tom XIV, broj. 5. (od 21. Maja 1911.), str. 347. i 348.
Godinjak 2009 / 231
27.5.2010 13:39:31
KARI
skog rata, nakon poraza koji su na frontovima teko pogodili Osmansku imperiju, M. R. Ri sve vie inklinira uspostavljanju neke vrste arapskog ilfata. Tako, kad je uo da je vladar Mekke arf usayn u junu 1916. godine (uz diktat i nagovor Britanaca!) digao ustanak protiv Osmanske imperije, M. R. Ri je takav potez pozdravio. Evo jedne analize Ridaovih pogleda iz pera Eliezera Taubera koja govori da M. R. Ri ipak nije bio spreman na poteze arfa usayna gledati kao na arapsku varijantu Mladoturaka: U junu 1916. godine arf usayn od Mekke pokrenuo je svoju arapsku pobunu protiv Osmanlija, uz pomo Britanaca. Ri je oduevljeno podrao ovu pobunu, videi u njoj poetak realiziranja svojih snova. U svome asopisu AlManr on pie: Interes muslimana openito je da arapske zemlje trebaju biti po sebi snane i ne smiju zavisiti od vanjske sile da bi se odbranile. Godinu kasnije on je ve bio odreeniji i napisao: Interes Arapa je da imaju svoju nezavisnu dravu. U lancima koje je objavio u asopisima Al-Ahrmu i Al-Manru Ri je izrazio nadu muslimana da e pobuna arfa usayna dovesti do uspostavljanja jedne snane nezavisne arapske imperije, slobodne od stranih utjecaja. Premda su muslimani sumnjali da Britanija ni na koji nain nije spremna Arapima dati takvu nezavisnost, on je ipak tvrdio da nijedan pametan musliman ne moe usaynovu pobunu denuncirati u svjetlu djela koje su poinili Mladoturci, lanovi Partije jedinstva i progresa, protiv Osmanske imperije i protiv islma. Ri je odluno napao Partiju jedinstva i progresa i njezin turanski nacionalizam na osnovu toga da ona pokuava odvojiti turski narod od islma i asimilirati Arape unutar sekularizirane rekonstrukcije Osmanske imperije...37 Ali, to su bili stavovi koje je M. R. Ri imao u vidu kao mogue (za Arape pogodno) rjeenje istonog pitanja dok je jo trajao Prvi svjetski rat. Na vie mjesta u Al-Manru tokom 1912. i 1913., te, naravno, 1914. godine urednik M. R. Ri spominje Balkanske ratove. On ih otvoreno naziva kriarskim (a-albiyyah). Izvjetaji Al-Manra o zvjerstvima protiv autohtonih muslimana Balkana usporedivi su sa izvjetajima Karnegijeve fondacije (The Carnegie Endowment for International Peace) iz istog perioda i predmeta.38
37 Eliezer Tauber, Rashid Ridas Political attitudes during World War I, objavljeno u The Muslim World, svezak LXXXV, br. 1-2, januar-april, 1995., pp. 112-113. (Ipak, Ridaovo oduevljenje spram arfa usayna od Mekke se nakon Prvog svjetskog rata promijenilo kad je vidio da Britanci nisu spremni podrati stvaranje arapskog alfata. O tome u ovoj raspravi ovog puta ne moemo ire govoriti.). 38 Karnegijeva fondacija je osnovana 1910. godine u SAD-u.
232 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:31

Al-Manr i austrougarska aneksija Bosne i Hercegovine 1908. godine Ipak, tokom prvih nekoliko godita asopis Al-Manr ne spominje tako esto Bosnu i Hercegovinu. A u sluajevima kad se navede ime Bosne i Hercegovine, obino se ono povezuje s tadanjim dogaanjima na Balkanu. Naprimjer, kad al-Manr u broju od 29. jula 1899. godine opisuje nestabilnu situaciju u Makedoniji, navodi da je Austrija (an-Nams) blizu Makedonije preko Bosne i Hercegovine, ali da se nee mijeati kako ne bi rasrdila Osmansku imperiju (tj. Visoku Portu, an taa ad-dawlata l-aliyyata). Ali, kad je Austro-Ugarska anektirala Bosnu i Hercegovinu, 1908. godine, ovaj asopis u velikom broju navrata spominje Bosnu i Hercegovinu. U broju od januara 1909. godine M. R. Ri donosi izvode iz govora Sulna Abdulamda II (vladao do 1909.) u kojem se kae da je Austro-Ugarska prisajedinila (pokrajine) Bosnu i Hercegovinu koje su Austro-Ugarskoj date na privremenu okupaciju prema Berlinskom kongresu (sullima ilayh itilluhum waqtiyyan bi muhadati Barlina)... Al-Manr jo citira Sulna Abdulamda II da je Austro-Ugarska saopila svoju odluku Visokoj Porti (fa ablagat iqrrah il l-bbi l-l). Aneksija se u Al-Manru vie puta opisuje rijeima ammu/inimmu n-nams wilyah al-bsnah wa l-harsak... (Austrijsko pripajanje pokrajine Bosne i Hercegovine).39 Nije teko uoiti da se na stranicama Al-Manra, barem izmeu redaka, povezuje aneksija Bosne i Hercegovine i Mladoturska revolucija. Kako je ve navedeno, Muammad Rad Ri je na Partiju unije i progresa (ili na Mladoturke openito) gledao s velikim podozrenjem i rezervama. tavie, upozoravao je na njihov nacionalizam, kao i na to da Mladoturci ele odvratiti Turke od islama. U broju al-Manra iz decembra 1908. godine objavljen je lanak Osmanski prevrat i Mlada Turska (al-inqilbu l-umniyyu wa turkiyya al-fatt) iz pera Muammada Rja al-lidja al-Muqaddasja. Al-Manr opisuje ideologiju i ciljeve Partije jedinstva i progresa (amiyyatu l-ittid wa t-taraqq), ti ciljevi otvoreno trae stvaranje nacionalne turske drave, te trae da se Turci treba da ugledaju na Grke, Bugare, Rumune i Srbe u ljubavi prema domovini, patriotizmu i njenoj odbrani (m lan l nafalu ka r-rmi wa l-bulri wa r-rmni wa -irbi fi maabbati l-waani wa d-difi anhu?!). Naravno, u znaku aneksije Bosne i Hercegovine je i fetva (fatw) koja je objavljena u julu 1909. godine u Al-Manru kao odgovor na pitanje softe Tarabara iz Travnika, o emu smo ve govorili. Naime, rije je o velikom Riovom
39 Tako se i kae u januarskom broju Al-Manra iz 1909. godine.
Godinjak 2009 / 233
27.5.2010 13:39:31
KARI
tekstu Hidra i propisi u vezi s njom koji se odnose na muslimane Bosne i Hercegovine (al-Hiratu wa ukmu muslim al-bsnati fih...). asopis Al-Manr je u broju od decembra 1911. godine estoko komentirao potpadanje Tripolisa (u Libiji) pod vlast Talijana. M. R. Ri je okupiranje Tripolisa nazvao prodajom koja je bila laka od prodaje Bosne i Hercegovine (bayu arablus al-arbi ashalu ... min bayi l-bsnati). Iz ovog Al-Manrova teksta se vide uobiajene proklamacije i osude nehaja osmanske vlade, a u ovom konkretnom sluaju za prodaju i jednog i drugog (i Bosne i Tripolisa u Libiji) optueni su al-mutafarnana al-umniyyna (pozapadnjaene/evropeizirane Osmanlije). Razumljivo je iz ovog tona da Ri takvu vrstu Osmanlija ne podnosi. Al-Manrov opis Sarajevskog atentata 1914. godine i poetka Prvog svjetskog rata Mnogo je tekstova u Al-Manru iz kojih se vidi da je Muammad Rad Ri budno i uredniki odgovorno pratio strane vijesti o Prvom svjetskom ratu. On i njegovi saradnici su na stranicama ovoga asopisa napisali mnoge komentare o toj kataklizmi. Naravno, ova prilika ne doputa nam da se osvrnemo ire na sve njihove tekstove. Pa ipak, svratit emo pozornost na neke Riove poglede o Prvom svjetskom ratu. U tekstu Rat civiliziranih naroda a ne vjerskih sljedbi (arbu umami lmadaniyyah l l-milali d-dniyyah),40 Rida izriito tvrdi da se kranstvo protivi ovim ratovima (munqiatu ad-dni l-masiyyi li l-urbi). Ima mjesta u ovakvim tekstovima gdje urednik Al-Manra na Prvi svjetski rat gleda kao na tipino evropsku kasnu ili poznu fazu kolonijalizma (i oruanog uvrivanja pozicija u ve steenim kolonijama), ali i kao preotimanje preostalih osmanskih teritorija. U augustu 1914. godine (uz ramazan 1332. hiratske godine) iziao je iznimno zanimljiv tekst koji je M. R. Ri objavio o Sarajevskom atentatu, naslovljen je rijeima a-mmatu -ur awi l-urbu l-kubr (Mala nesrea ili veliki ratovi). U ovom Riovom poduljem tekstu prisutan je apokaliptiki zvon, tavie sama rije a-mmah uzeta je iz Kurna, u znaenju katastrofe, strane nesree, kataklizme.41 Ni ovdje M. R. Ri ne zaboravlja da stavi zloinako ubojstvo Princa Ferdinanda u Sarajevu u kontekst istonog pitanja.
40 Al-Manr, godite XVIII (u broju 10) iz 1915. godine, str. 746.- 752. 41 Usp. Kurn, sura LXXIX, 34.
234 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:31

On svoj tekst o Sarajevskom atentatu poinje tvrdnjom da je istono pitanje bilo strailo Evrope (fazzatu urubba) kad god se Evropa bojala njegovih zlih posljedica (su l-awqib). Uvijek je istono pitanje Evropi bilo povod za zavadu i neprijateljstvo (anabu -abbi). Ri, takoer, tvrdi da je samo rjeavanje istonog pitanja tee od kvadrature kruga (alluh asaru min tarbi d-dirah). Odmah na ovom mjestu Muammad Rad Ri navodi rijei princa Bismarck (al-Birins Bismark) o Balkanu, naime, Bismarck je rekao da je dovoljna jedna iskra iz vatre balkanskog rata pa da zapali sve evropske drave (arrah widah min nri arbin balqniyyatin takf li irqi mamlik urubbah kullih). Ali, tvrdi M. R. Ri, Evropljani su se na ove Bismarckove rijei ogluili (tamraw bi n-nuur),42 u Evropi su mislili da je dovoljan Trojni pakt (wifq muallat) na jednoj i Trojni savez (ilf mualla) na drugoj strani (tako Ri preliminarno prevodi na arapski Centralne sile i sile Antante), te da e ta ravnotea koju nazivaju evropskom (yusammnah at-tawzun al-urbiyy) biti dovoljna. Ipak, Ri odmah dodaje kako je Rusija sve to iskoristila, te od razliitih balkanskih drava (Bugarske, Grke, Srbije i Crne Gore) stvorila jedan protivniki blok (ilban widan), prije svega protiv Osmanske imperije. Takoer, Ri istie da su sve velike sile dozvolile Balkancima da ratuju protiv Osmanske imperije (fa samaati d-duwalu l-kubr kulluh li l-balqniyyn bi qitli d-dawlah l-umniyyah), iako su govorile da ne doputaju promjenu mape Balkana (la yasmana bi tagyri m f arati l-balqn), itd. (Na ovom mjestu je dobro podsjetiti se na odnos velikih evropskih sila prema Bosni i Hercegovini od 1992. godine naovamo). Potom M. R. Ri opisuje kako se desio Sarajevski atentat, obavjetava svoje itateljstvo da je Srbija meu Srbima Bosne i Hercegovine razvila i podstrekla neprijateljstvo prema Austro-Ugarskoj, isto onakvo kakvo je bilo protiv Osmanske imperije. On naziva Srbe koji ive u Bosni i Hercegovini Srbima koji pripadaju Austrijancima (Sirbu n-namswiyyn), to jest Austro-Ugarskoj. Ri takoer tvrdi da su Srbi (sada misli na one koji ive u Srbiji) radili na poveanju svojih tajnih drutava (amiyyt sirriyyah) u Bosni, a ta su drutva odluno radila protiv Austro-Ugarske, to je napokon dovelo do toga da je jedan njihov fedajin izvrio atentat/ubio prijestolonasljednika Austro-Ugarske i njegovu enu prolog 28. juna u gradu Bosna Saraya, prijestonici Bosne... (itla bau l-fidiyyna minhum waliyya l-ahdi wa qarnatahu f 28. yuniya al-m f madnati bsnah sarya imati l-bsnah...). Muammad Rad Ri potom opisuje sve redom, da su Austro-Ugarske vlasti uvjerene da je ovaj zloin ... isplaniran u Beogradu, srpskoj prijestonici (anna
42 Opet jedno Riovo pozivanje na Kurn, sura al-Qamar, LIV, 36. (U opomene su oni sumnjali).
Godinjak 2009 / 235
27.5.2010 13:39:31
KARI
haihi l-inyah ... dubbirat f baligrda simati -irbi), govori o ultimatumu (balu tahdd) koji je Austro-Ugarska uputila Srbiji itd. Zanimljivo je da je M. R. Ri u ovom svome opsenom tekstu veoma dobro detektirao ponaanje ostalih velikih sila, Britanije, Francuske, Njemake, Rusije, Osmanske imperije... Urednik Al-Manra spominje al-mubdaratu bayna l-inkiltr wa almniy (natjecanje izmeu Engleske i Njemake) za primat u svijetu, takoer, sasvim jasno navodi da se ova neprijateljstva koja se pojaavaju, kao i trvenja izmeu velikih sila, trebaju posmatrati u kontekstu njihove tenje da proire prostore svojih kolonija (tawsu masati mustamartih). Potom Ri opisuje neposredne dogaaje koji su se zbili izmeu 28. juna 1914. i sredine augusta 1914. godine, kad on i pie ovaj svoj tekst. Pobrojao je, sve redom, koja velika sila je kojoj drugoj objavila rat, i zato, itd. itd. On je i pesimistian, govori da je Evropa na vrhu civilizacije, da njene sile imaju najspremnije armije kako za kopnene, tako i pomorske ratove, te ukazuje da se odvijaju okolnosti koje dovode do potapanja Evrope u moru krvi(irqu urubbata f barin mina d-dami). M. R. Ri se tome nipoto ne raduje, on ne likuje, ve kao lim i oprezan uenjak ali to e, oito je, doi do velike ratne kataklizme. I ovdje se on nekoliko puta vraa na Njemaku, a jednom izriito kae da je ta zemlja uskraena za kolonije jer su je druge evropske sile u prigrabljanju kolonija pretekle (ad-duwalu sabaqath il l-istimr). Urednik Al-Manra spominje da su ve i druge egipatske vodee novine, kao to je Al-Muqaam i Al-Ahrm, prenijele atmosferu iz Londona, Pariza i Petrograda o tome da su svi narodi s radou i ushienjem doekali vijesti o objavljivanju rata. (... anna l-arida l-miriyyata r-rasiyyata ka l-muqaami wa l-ahrmi naqalat lan an landan wa bris wa batarsburg anna ama -ubi talaqqat nabaa ilni l-arbi bi s-surri wa l-ibtihi...). Novine Al-Muqaam i Al-Ahrm izuzimaju njemaki narod, kae Rida, i dodaje da njemaki narod mrzi i prezire rat (annahu krihun li l-arbi). Ovdje vidimo neku vrstu (kratkotrajne i izdaleke) simpatije Muammada Rada Ria prema Austro-Ugarskoj i Njemakoj. Na samom kraju ovoga teksta Muammad Rad Ri dodaje svoje limsko, vjersko i islamsko tumaenje poetka neprijateljstava kojima je ve bio svjedok sprva augusta 1914. godine. Ri kae da su ratovi pouka ovjeanstvu od Boga, i to onom monom dijelu ovjeanstva koji je podjarmio njegov slabiji dio (tarbiyyatun mina llhi tal li l-baari llana ba aqwiyuhum al uafihim). Nema sumnje da Ri pod monim dijelom ovjeanstva misli na kolonijalne sile. Takoer, on na sva ova njihova meusobna neprijateljstva i objave rata gleda kao na Boiju kaznu koja je tim silama upuena, jer: ponizili su svoga brata ovjeka koji nije dostigao njihov stupanj u nauci... (innahum aqar ahum
236 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:31

al-insna alla lam yail il daraatihim mina l-ilmi). Urednik Al-Manra zakljuuje da su ovi ratovi nuna osveta stigla od Boga Velianstvenoga zato to monici nijeu Njegove blagodati (fa l budda an yantaqima llhu tal minhum li kufrihim bi nimatih). Ri posve jasno ukazuje da pod rijeima potlaeni (al-malmna) i slabi (a-uaf) misli na muslimanski svijet. Snani i moni (aqwiy) su tadanje kolonijalne sile. U Al-Manru, i naravno u Riovoj koncepciji, veoma esto je prisutna takva bipolarna deskripcija: na jednoj strani su evropske kolonijalne sile, bogatai i monici, na drugoj su muslimanski narodi, potlaeni i slabi. Na kraju svoga teksta o Sarajevskom atentatu M. R. Ri pobono poruuje da e uspjeti samo oni ljudi, to jest da sretna posljedica pripada samo onima, koji oslobaaju potlaene narode od tlaenja zulumara (al-qibatu li l-muttaqna l-lana yuarrirna -uba al-malmata min istibdi -limn). Na ovom mjestu je dobro spomenuti da se i danas akcenti ove Riove analize itaju s velikim zanimanjem, kao i njegov opis tadanjih interesa koje je svaka od sila nastojala imati na Balkanu. Skoro stotinu godina nakon Sarajevskog atentata na Balkanu se u pogledima velikih sila mnogo toga promijenilo, ali ima i mnogo toga istog. Dakako, jedna od najveih promjena koju mi imamo u vidu jeste dananje snano prisustvo Sjedinjenih Amerikih Drava na Balkanu. Razumljivo je da u svom tekstu o Sarajevskom atentatu M. R. Ri ne spominje Sjedinjene Amerike Drave. * * * Nakon zavretka Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina se ne spominje tako esto na stranicama Al-Manra. Meu rijetkim sluajevima spomena Bosne i Hercegovine navodimo da je urednik Al-Manra u junskom broju 1928. godine donio tekst o austrijskom novinaru Yay Begu, i o tome kayfa ra musliman bada m kna masiyyan kulkiyyan (kako je postao musliman nakon to je bio kranin katolik). Al-Manr biljei da se ovaj Yay Beg susreo sa studentima muslimanima iz Bosne koji su doli studirati u austrijsku prijestonicu... (Itamaa bi alabati muslimna min bildi l-bsnati wa qad qadim l-imata n-namswiyyata). Takoer, u martovskom broju 1930. godine (ramazan 1348. godine) AlManr je objavio tekst egipatskog komentatora Kurna, anwja awharja.43 Ovaj komentator Kurna sam hvali svoj nain tumaenja Kurna i kae: Ovaj metod (tumaenja Kurna) zadovoljio je odlinike na Istoku i na Zapadu... i u zemljama Bosne i Hercegovine. (Inna aih -arqa qad arati l-awsa fi -arqi wa l-arbi ... bildi l-bsnati wa l-harsaki...).
43 Tekst je objavljen pod naslovom Tafsru -ay anw.
Godinjak 2009 / 237
27.5.2010 13:39:32
KARI
MUAMMAD RAID RIA (1865.1935.) AND BOSNIA AND HERZEGOVINA AND THE BALKANS TOPICS IN JOURNAL AL-MANR (1898.1935.) Enes Kari
Summary In this paper author deals with Bosnia and Herzegovina and the Balkans - topics on the pages of journal Al-Manar, which has been re-established and reformationally oriented and edited by M.R. Rida in Cairo from 1898 - 1935. The author claims that Bosnia and Herzegovina and the Balkans were elaborated primarily in the framework of topics about the Eastern question, as well as topics such as Austria-Hungary and the annexation of Bosnia and Herzegovina in 1908, then about the Balkan wars, the Sarajevo assassination in 1914, The First World War, etc. This discussion emphasizes that M.R. Rida followed the position of Muslims in the Balkans. Certainly, most of the texts which were about Bosnia and Herzegovina and the Balkans, published in Al-Manar were on the level of information, and sometimes were given in specific views and wider positional analysis. Key words: Muhamed Raid Rida, Muslims, Bosnia and Herzegovina, The Balkans, journal Al-Manar - Cairo
238 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:32
UDK 316.334.56 (497.6): 394
Razvoj gradskog naina ivota na prostoru Bosne i Hercegovine
Merima amo Fakultet politikih nauka, Sarajevo
Gradski nain ivota je univerzalna i prepoznatljiva drutvena kategorija na itavom urbanom globusu. Razlike u nainu ivota, od grada do grada (od drave do drave) jesu evidentne i svakodnevno se manifestiraju u dinaminom prostoru urbanih mikrosvjetova. Svaki grad ima svoj specifian drutveni i kulturno-regionalni kako historijski, tako i savremeni profil. Njegov vitalni suplement je urbanitet gradski nain ivota koji se transformira i multiplicira u ritmu i smjeru mnogovrsnih drutvenih promjena. U tekstu koji slijedi, u kratkim crtama, prezentiran je razvoj specifinog bosanskohercegovakog urbaniteta, kao i njegove mijene kroz razliite historijsko-civilizacijske etape karakteristine za ovo podneblje. Kljune rijei: civilizacija, grad, urbanitet, nain ivota, ivotni standard, stil ivota, kultura, (trans)akulturacija, tradicija, modernizacija, ruralno urbani antagonizam, socijalistiki grad, urbicid;
radski nain ivota urbanitet je sloena, dinamina, humana, visokotolerirajua i fleksibilna drutvena kategorija odreena nizom ekolokih, historijskih, politikih, pravnih, etnikih, vjerskih, ekonomskih i kulturnih faktora, a najee njihovim preplitanjem, podudaranjem, slaganjem, spajanjem, sjedinjenjem Mada je urbanitet kao striktno drutvena tvorevina podloan razliitim promjenama i utjecajima, on ih na poseban, prikladan i ivotnoj (urbanoj) sredini prihvatljiv i prilagodljiv nain kanalizira u drutvenu/urbanu stvarnost. Tome umnogome doprinosi priroda njegovih konstituenata (slobode, otvorenosti, dijaloga, solidarnosti, empatije, tolerancije, altruizma, eunomije...) koje su, historijski promatrano, procijenjene kao relativno stabilne s postojanim mehanizmom zatite od raznih destimulirajuih procesa i pojava koje su ostavile dubokog traga na urbanu historiju bosanskohercegovakih gradova.
Godinjak 2009 / 239
27.5.2010 13:39:32
AMO
Transfiguracije urbaniteta, kako negativne, tako i pozitivne u prvom redu, manifestiraju se u okviru grada, preciznije u njegovim antroposocijalnim dimenzijama u nivou ivota koji podrazumijeva stvarne materijalne uvjete i realne mogunosti urbane populacije da realizira drutvene ciljeve; u ivotnom standardu koji se odnosi na dobra i usluge koje stanovnici grada nastoje pribaviti (i producirati) u svrhu zadovoljenja svojih primarnih i sekundarnih potreba; te u stilu ivota koji predstavlja ustaljeni nain ponaanja i miljenja pojedinca ili grupe u urbanoj svakodnevici nerijetko stiliziranih originalnim ili imitativnim ili normativnim manirima. U povoljnim drutvenim uvjetima urbanitet sintetizira sve tri dimenzije, ispitujui/kontrolirajui bilo njihovih aktera/urbanita koji u gradskoj sredini ispunjavaju svoje profesionalne i privatne uloge, te graanske dunosti, uestvujui u diferentnim drutvenim procesima (socijalizacija, enkulturacija, komunikacija, edukacija...) i brojnim segmentarnim odnosima, to na koncu rezultira odreenim socijalnim poloajem (askribiranim statusom), reputacijom, pogodnostima i privilegijama. Stanovnitvo je, s jedne strane, stalni potroa i uivalac urbanog prostora i njemu svojstvenog naina ivota, a s druge, njegov viegeneracijski kreator i presudan inilac u ouvanju izvornih i nepatvorenih elemenata urbaniteta. Ljudi stvaraju ivotni prostor shodno svojim potrebama, koji zatim svjesno, ali i nehotino, oplemenjuju, obogauju i humaniziraju svojim navikama, djelovanjem, stremljenjima, kulturom... Kultura je okosnica urbaniteta i iznimno vana sfera graanske afirmacije i prosperiteta. To je, zapravo, podruje besplatnog luksuza, kreativna sfera urbanog unutar koje(g) graani savladavaju procese usvajanja, prakticiraja i ouvanja tradicionalnih kulturolokih obrazaca. Premda se taj tradicijski fond respektira na drutveno poeljan nain samim tim jer predstavlja vaan dio kolektivnog/kulturnog identiteta odreene zajednice, stanovnici grada to materijalno i duhovno naslijee propituju, razvrstavaju i valoriziraju saglasno zahtjevima i dinamici vremena u kojem ive, stvarajui, pritom, nove kulturne modele i prostor za vlastito/novogeneracijsko drutveno prepoznavanje i djelovanje. Urbana dijakronija tipina za prostor Bosne i Hercegovine, gradovi i njima svojstven nain ivota, rezultat su dodira, proimanja, stapanja i mijeanja internih/izvornih i eksternih/izvanjskih, tuih elemenata, koji su se, u razliitim periodima, manjim ili veim intenzitetom, odvijali kroz sloene procese akulturacije (npr. kontakt srednjovjekovne autohtone kulture i tradicije sa islamsko-orijentalnim kulturnim i civilizacijskim krugom; kontakt osmanske/islamsko-orijentalne i austrougarske/zapadnjake/srednjoevropske civilizacije). Akulturacioni procesi su razliitim modusima mijenjali, nadopunjavali i inovirali postojei urbanitet koji je, ranije uspostavljenom socio-kulturolokom mreom, sabirao i memorirao dragocjene valere prolosti, ali i nova iskustva koja su se u gradskim sredinama stjecala kroz graansku dobronamjernost, uvaavanje drugog i drugaijeg, otvorenost i interakciju, a sve to u jednoj urbanoj hronologiji u kojoj se staro i novo, tradicionalno i moderno sjedinjuje u niz kvalitativno novih obiljeja urbaniteta.
240 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:32
Razvoj gradskog naina ivota...

Ono to se ini bitnim akcentuirati u ovom kontekstu jesu dva, prema sadrini oprena ali u sumaru konvergentna obrasca tumaenja bosanskohercegovakog urbaniteta. Prvi se odnosi na injenicu da je svaki grad, ak i u fazi postindustrijskog razvoja, imao vie ili manje izraene veze s okruujuim prostorom u kome se nalaze neurbana naselja, iz ega proizlazi da fenomen urbanog i urbaniteta nije mogue sagledati neovisno od sela, i obratno. Cjelokupna urbana ekspanzija se uspjeno moe pratiti samo kroz delikatan odnos sela i grada koji se uslovno moe nazvati suptilnim antagonizmom u smislu da ga istovremeno objanjava meuzavisnost i suprotstavljenost. Drugi se, opet, odnosi na vitalitet osnovnog motiva balkanskih tragalaca za humanijom vizijom urbane aglomeracije koji se uglavnom nije mijenjao do danas, jer proniknuti u izuzetno komplikovanu prirodu grada koju su, jedna za drugom, iznjedrile i oblikovale razliite drutveneekonomske formacije, znai proniknuti u specifine i univerzalne osobine dobrog ivota, odnosno urbanog naina ivljenja. (Pui, 1997:117) Jo od antikog vremena na prostor Bosne i Hercegovine neravnomjerno su prodirali urbanizacijski procesi, koji su determinirali formiranje gradskih naselja i urbanog naina ivljenja. U ovom kontekstu urbanizacija, prije svega, podrazumijeva nicanje i razvoj municipalnih gradova koji i pored toga to nisu zahvatili najvei dio Bosne i Hercegovine, kao administrativno-upravni centri municipalnog organiziranja snano stimuliraju razvoj ovog podruja. (Musabegovi: 1996:72) Utvreni srednjovjekovni gradovi podizani su na podruju centralne Bosne u periodu od XIII do XV stoljea i u njima su se nalazile rezidencije bosanskih vladara (npr. grad tvrava Visoki/Visoko spominje se prvi put 1355. godine i bio je jedno od sjedita bosanskih vladara). Pored feudalnih rezidencija, na irem podruju bosanske drave se polovinom XIV stoljea podie i ustanovljava novi tip naselja iji razvoj podstiu rudarstvo, trgovina i zanatstvo (naselja rudara i trgovaca u rudarskim oblastima, planski izgraena naselja i podgraa feudalnih utvrenja). Gradska naselja se centrifugalno ire oko trgova/trgovita situiranih u blizini rudnika, na voritima puteva, tvrava, utvrda, upravnih i vjerskih sredita u kojima se ukupni nain ivljenja ne iscrpljuje samo u sferi privrednih odnosa i procesa, ve se gradi jedan novi, urbanitetu primjereniji nain ponaanja i miljenja. (Aneli, 1963:179-180) Gradski nain ivota koji se afirmira u osmanskom periodu bio je, prije svega, odraz akulturacije i tursko-balkanske urbanizacije. Morfoloka struktura srednjovjekovnih naselja mijenja se u korist islamsko-orijentalnih obiljeja, koja su utjecala i na stvaranje novog urbanog, pa i ukupnog ivotnog miljea. irenje i prihvatanje islama kao monoteistike religije pod okriljem Osmanlijskog carstva istovremeno je rezultiralo konstituiranjem novog naina ivota zasnovanog na religijskoj formi, odredbama, obredu i uputama koji se primaju, prenose i upranjavaju u praktinom/svakodnevnom ivotu. Grad je kroz raznovrsne socijalne, politike, ekonomske i kulturoloke forme uspjeno utjelovio sloen islamsko-
Godinjak 2009 / 241
27.5.2010 13:39:32
AMO
orijentalni kodifikacijski sistem, koji se gotovo u svim svojim aspektima ukomponirao u urbani nain ivota. Urbanitet je bio determiniran skupom temeljnih principa i vrednota tog sistema, meu kojima se kao preovladavajui u urbanoj praksi izdvajaju: univerzalnost principa dobra, odgovornost spram sebe i drugih, potivanje razliitosti, koegzistencija s prirodnim i socijalnim okruenjem, njegovanje kulta istoe, visokog morala, tolerancije i skromnosti, ouvanje rodbinskih, komijskih i poslovnih veza, potivanje pravila ponaanja odreenih pravnim i obiajnim normama, njegovanje principa samilosti i solidarnosti, otvorenost ka spoznaji i uenju itd. Stalna opredijeljenost bosanskohercegovakih gradova, da s posebnim senzibilitetom, u svoju svakodnevicu ukljuuju elemente vjerske, kulturoloke i obiajne tolerancije bila je jedna od dominantnih odrednica urbaniteta u osmanskom periodu. Gradaciju Osmanlija slijedi razvoj bosanskog drutva na temeljima islamske kulture i civilizacije, uz svojevrsnu koegzistenciju drugih kulturnih i ivotnih oblika. (Hadihasanovi, 2001:13) Koloniziranje Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske monarhije oznaava poetak transformacije urbanizma uspostavljenog i razvijenog u okvirima osmanskog feudalnog poretka. Osnovna karakteristika evropskog grada je njegova fragmentarnost ne postoji fiziki jedinstven prostor, on se stalno mijenja, granice prolaze unutar grada. Urbanizam je nuno uslovljen politikim, ekonomskim i kulturnim kontekstom. Pored markantnih prokurativa (objekata od javnog znaaja), u postojei urbani ambijent se importira i tzv. civilna arhitektura kao izraz individualne politike i ekonomske moi; postavlja se zahtjev za to veu iskoritenost urbane periferije na kojoj se grade kasarne i fabrike, dok se autohtono i ranoevropsko kulturno naslijee reciklira i izvodi u umjetnikoj trilateralnosti. Kategorizacija urbanih naselja (drutvena uloga grada u pokrajini, grad kao privredni centar, grad kao sredite javnog i kulturnog ivota, kao politika prestonica, kao granino mjesto....) jeste u tijesnoj korelaciji s politikim, privrednim i demografskim razvojem stanita, zajednica i socijalnih slojeva, kao i s konkretnim praktinim potrebama stanovnitva, to se posljedino odrazilo na cjelokupni nain ivota u urbanim sredinama. Nova kvaliteta bosanskohercegovakog urbaniteta proizila iz prepleta dvaju razliitih procesa orijentalizacije (tradicije) i okcidentalizacije (modernizacije), s vremenom e se komplementirati drugaijim obiljejima svojstvenim aktivizmu i tendencijama meuratnog regionalnog establishmenta. (Hadibegovi, 2004:18) U periodu izmeu dva svjetska rata, bosanskohercegovaki gradovi i gradski nain ivota gotovo u svemu su dijelili sudbinu dezintegriranog jugoslavenskog drutva. Na urbanom prostoru su projicirane gotovo sve politike, demografske, socijalne i ekonomske tegobe i prilike koje je iznjedrila konstantno pothranjivana meuratna kriza (agrarna, ekonomska...). Gradovi su biljeili ubrzani porast stanovnika i neplansko irenje prostora, to je posljedica nekontrolirane viegodinje (primarno industrijske) aglomeracije. Sve vie je primjetna socijalna segregacija u gradskom prostoru, posebno na klasnoj osnovi, zatim angairanost privatnih investitora u oblasti arhitekture i urbanizma i s tim u vezi manipulacija s
242 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:32

radnikom klasom u gradskom prostoru, te stambena oskudica i stambena bijeda radnika s biolokim i socijalnim posljedicama. Takvu situaciju dodatno uslonjavaju nepovoljni uslovi kulturnog prilagoavanja stanovnika grada koji su doli sa sela i otuenje svakodnevnog ivota u gradu. (Puljiz, 1977:151). Podstaknuto mjerama agrarne reforme i posljedicama ekonomske krize seosko stanovnitvo postaje jedan od glavnih nosilaca promjena koje su se deavale i oitavale u bosanskohercegovakoj zbilji izmeu dva svjetska rata. Gradovi u ovom periodu postaju mobilni centri, migratorni punktovi i uzurpirani prostori koji usljed ekonomskih i demografskih oscilacija ne uspijevaju na pravi i odgovarajui nain osigurati graanstvu prikladne uslove za zadovoljenje njegovih potreba. Uvrijeeni stereotipi prema kojima je seljaku pripisivana duhovna sirovost, naivnost, nezgrapnost, robustnost, neukost a graaninu inventivnost, lukavost, vrsno poznavanje manira, otmjenost, solidna naobrazba u atmosferi meuratnih socioekonomskih gibanja, prerastaju iz simplificistikog vienja (jednostavnog, prostodunog, bezazlenog, povrnog) u preovladavajuu stereotipiju (kolektivan stav, gard urbanita). Oekivani proces akomodacije, u kome razliite linosti i grupe u odreenoj ekolokoj i drutvenoj sredini nastoje da se prilagode jedni drugima da bi predvidjeli, iskljuili i sveli na to manju mjeru nesporazume meu sobom, bio je uahuren u urbanom previranju. Openito gledajui, moda je proces akomodiranja zahtijevao fleksibilniji urbanitet i vii stepen tolerancije homo urbsa, dok se od seljaka radnika graanina, istovremeno, potraivala vea prilagodljivost gradu i gradskom nainu ivota, to se na kraju moglo pozitivno odraziti ako ne u potpunom prevazilaenju antagonizama, onda bar u ublaavanju suprotnosti koja je karakterizirala odnos sela i grada u meuratnom periodu. (Vujovi, 1982:1321) Socijalistika vlast najavljuje brzu privrednu i socijalnu transformaciju drutva koja se u narednom periodu realizira kroz dvije, planski osmiljene, razvojne etape. Prva se odnosi na period administrativnog socijalizma s obiljejima snanog dravnog centralizma (uvrenje socijalistikog poretka i obnova zemlje na osnovu petogodinjeg plana koji, prije svega, podrazumijeva forsiranu industrijalizaciju kojom se nastojala prevladati agrarna zaostalost). Druga je u znaku uvoenja samoupravljanja i otvaranja drave prema svijetu, te decentralizacije (kao vieg oblika integracije) orijentirane na podizanje ivotnog standarda stanovnitva, posebno gradskog. Meu radikalne mjere/ procese kojima se nastojala uvrstiti socijalistika vlast ubrajamo agrarnu reformu, kolonizaciju, kolektivizaciju, nacionalizaciju (podravljenje, tj. ponaroenje vlasnitva zemljita, tvornica, banaka... koje su pripadale kapitalistima), industrijalizaciju i urbanizaciju. U ovom kontekstu potrebno je istai da je strategija, kojom se nastojala prevladati agrarna nerazvijenost i razvijati drutvo u cijelosti, dvojake prirode i da su primijenjene metode potiskivanja i privlaenja. U prvoj etapi provode se mjere ograniavanja zemljinog posjeda, limitiranja njegove proirene reprodukcije, obaveznog otkupa poljoprivrednih proizvoda po niskim cijenama, stimulira se neekvivalentna razmjena sela i grada, dok se u
Godinjak 2009 / 243
27.5.2010 13:39:32
AMO
drugoj preferira kolovanje i zapoljavanje seljakog stanovnitva u neagrarnim djelatnostima. Seoskom stanovnitvu (naroito mlaoj populaciji) posebno su se atraktivnim inile ponude deagrarizacije, budui da je prelazak u grad i u nepoljoprivredna zanimanja osiguravao povoljniji socijalni poloaj od onog koji je dominirao u seoskoj sredini. Na taj nain pokrenuta je masovna deruralizacija seoskog stanovnitva. (Puljiz, 1973:546-556) Ovaj proces e smanjiti agrarnu, ali s vremenom uzrokovati industrijsku prenaseljenost, koja e se odraziti u poveanoj nezaposlenosti i vikovima radne snage u industriji. Nadalje, doi e do devitalizacije sela: senilizacije i feminizacije, kao i do procesa raseljaenja zemlje. Gradski nain ivota na ovim prostorima u periodu socijalizma, s jedne strane, odlikuje poboljanje i rast ivotnog standarda ljudi u gradovima, to je rezultat industrijalizacije i razvoja niza drutvenih djelatnosti, naroito prosvjete, kulture, zdravstva i socijalne zatite uslovljenog znaajnim dravnim materijalnim stimulansima, a s druge strane, neumjerena i relativno visoka drutvena potronja, koja kolidira apsolutnom prioritetu tednje i prijeko potrebnoj ekonomskoj stabilnosti (preduslovu opeg drutvenog progresa) ije e ubiranje nedozrelih plodova kasnije izazvati niz socioekonomskih konsekvencija. (Musabegovi, 1997:291) Osim toga, nisu postojali nikakvi selektivni mehanizmi za useljavanje u urbane sredine, te je migracija seljatva u gradove poprimila obiljeja masovnog stihijnog egzodusa, to je kao posljedicu imalo poseljaenje urbanog naina ivota. U vitalnim tokovima urbaniteta moglo se uoiti odravanje i reproduciranje vrednota ruralnog naina ivota koje je tadanje (ru)urbano drutvo prikrivalo, zatakavalo, pa i opravdavalo... snishodljivo prelazei preko njihovog transponiranja u malograantinu, hrabrei ih povremeno pojednostavljenim svevaeim ideolokim krilaticama. U gradovima se koncentrira veliki broj stanovnika, to je jedan od primarnih razloga njihovog irenja na okolne prostore. Isto tako, veina bosanskohercegovakih gradova dobiva novi privredni i stambeni dio, ime se poveava njihova teritorija, mijenja dotadanji izgled i uslonjavaju gradske funkcije. Grad dugo nije uspio prevladati ovaj ruralno-urbani identitet, ve je seljatvo svojom energijom mase uspijevalo nametnuti gradovima svoj nain ivota, pretvarajui ih u velika sela, to je istovremeno dovodilo u pitanje civilizacijske tekovine gradske kulture. (uvar, 1988:209) U uslovima prerano sazrele socijalne drave, nedovrenog procesa industrijalizacije, nekontrolirane ruralizacije grada, kao i hiperurbanizacije, gradski nain ivota e gravitirati od centra ka periferiji, te e u stanju sopstvene dezorijentiranosti biti uvuen u dramatina ratna zbivanja poetkom posljednje decenije XX stoljea. Ruei sistematino, planski i ne birajui vrstu naoruanja, srpsko-etniki agresor je izvrio destrukciju svih vidova bosanskohercegovakog ivota. Posljedice urbicida kojem su bili izloeni gradovi manifestirale su se u dezaktiviranju humanitasa, stagnaciji gradskog naina ivota, znaajnoj koncentraciji seoske populacije u gradovima ruralizaciji urbaniteta, visokom stepenu onesposobljenosti fizikih struktura i vitalnih drutvenih sfera, to e imati dugorone konsekvencije po razvoj gradova. Bosanskohercegovaki gradovi su se nali
244 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:33

pred pragom urbanog preporoda, kada je neophodno izvriti plansko usmjerenje njihovog razvoja i uloiti znatna sredstva uz kontinuirani angaman graana, kako bi se izvrila rehabilitacija njihovog urbanog tkiva i bia. Resursi kojima raspolaemo, bar kada je u pitanju socioprostorna organizacija, predstavljaju prikladnu osnovu za unapreenje procesa njihove obnove. Naime, uspjena revitalizacija bosanskohercegovakog grada ovisi o simultanom procesu koji nosi isti prefiks, samo se radi o drugom, koegzistirajuem tipu naselja, selu (revitalizacija sela). Meusobno proimanje grada i sela, isprepletenost industrije i poljoprivrede, populacioni balans, te jaanje krvotoka urbanog i ruralnog naina ivota zapravo su temeljne pretpostavke funkcioniranja drutvenog organizma. Osim navedenog, treba imati u vidu glavno poslanje grada budunosti, tj. jednu od urgentnijih zadaa bosanskohercegovakog drutva sadranu u postavci reaktiviranja vrednota urbaniteta. Bosanskohercegovako drutvo je svojim poratnim, tranzicijskim i recesijskim izdancima izvrilo kompromitaciju i transpoziciju autentinih elemenata urbaniteta, to se odrazilo na nivo, standard i stil ivota ljudi u gradovima. Pa, iako urbanitet podstie i objedinjuje brojne interakcije meu razliitim etnikim, religijskim i nacionalnim grupama, kao i meu ljudima razliitog socijalnog porijekla i statusa, te drugaijeg urbanog iskustva, on nije imun na intoleranciju i indolenciju koju pokazuju (ne)prilagoeni pojedinci i grupe deklarirani kao graani, a zapravo su predstavnici, nosioci ili simpatizeri zatvorenih ideologija, antiurbanih pokreta, sterilnih kulturolokih trendova, palanakog mentaliteta itd. U tom kontekstu neophodna je aktivnija participacija cijele drutvene zajednice, koja u osnovi podrazumijeva iznalaenje prikladnih mehanizama za animiranje i razvijanje osjeaja solidarnosti, dijaloga, empatije i senzibiliteta kod bosanskohercegovakih graana, to e umnogome olakati postupno razrjeenje stanja indignacije usljed neizvjesne socijalne budunosti, prekinuti pothranjivanje negativnih stereotipa, stvoriti pozitivno urbano ozraje za plodonosnu politiku, privrednu, kulturnu i znanstvenu reprodukciju itd. Isto tako, da bi bosanskohercegovaki graanin mogao organizirati i unaprijediti svoj vlastiti ivot u gradu, neophodno je da usvoji odreena pravila ponaanja i ophoenja, savlada adaptivne vjetine i pokua kroz uenje i saradnju s drugim urbanim akterima stei izvjesne korisne navike i umijea, to sve zajedno proizlazi iz sfere urbaniteta. Alternativni nain ivota u gradu je nepoeljan, jer urbanitet predstavlja sveobuhvatan, nedjeljiv i cjelovit model naina ivota koji treba duhovno i praktino respektirati, te svako odstupanje od tog modela pretpostavit e oteano integriranje u urbanu zajednicu. Kao graani jednoglasno odobravamo injenicu da nije dovoljno samo ui u grad da bi ovjek smjesta i doista postao njegovim integralnim dijelom. Budimo dosljedni bar jednoj od vrijednosti koje nas u biti ine dostojnim stanovnicima urbanog ambijenta i prihvatimo injenicu da odrastati kao dijete grada istovremeno znai nunost cjeloivotne socijalizacije linosti za prihvatanje urbanog moralnog kodeksa koji je temeljna pretpostavka vitaliteta homo urbanicusa.
Godinjak 2009 / 245
27.5.2010 13:39:33
AMO
Literatura: Aneli, Pavao, Trgovite, varo i grad u srednjovjekovnoj Bosni, Prilog tipologiji naselja, Glasnik zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1633. Hadihasanovi, Aziz , Sarajevo: istine i mitovi, Svjetlost, Sarajevo, 2001. uvar, Stipe, Sociologija sela, 1, kolska knjiga, Zagreb, 1988. Kovaevi-Koji, Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske drave, Sarajevo, 1978. Musabegovi, Nijaz, Ruralno urbani antagonizmi i moderni svijet, FEB D.D., Sarajevo, 1997. Musabegovi, Nijaz, Neki socioloki aspekti urbanog u srednjovjekovnoj Bosni, Fakultet politikih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 1996. Puljiz, Vlado, Socijalna i prostorna diferencijacija meu seoskim stanovnitvom, Nae teme, 17, 3, Zagreb, 1973. Puljiz, Vlado, Eksodus poljoprivrednika, IDIS, Zagreb, 1977. Puljiz, Vlado, Socijalna i prostorna diferencijacija meu seoskim stanovnitvom, Nae teme, 17, (1973) 3, Zagreb, 1973. Pui, Ljubinko, Grad drutvo prostor, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1997. Hadibegovi, Ilijas, Radui, Edin, Od orijentalno islamskog do evropskog grada, Svjetlost Evrope u Bosni i Hercegovini, Buybook, Sarajevo, 2004. Vujovi, Sreten, Grad i drutvo, Istraivako izdavaki centar, Beograd, 1982.
DEVELOPMENT OF URBAN LIFESTYLE AT THE TERRITORY OF BOSNIA AND HERZEGOVINA Merima amo
Summary Urban lifestyle is universal and recognizable social category in the entire urban globe. The differences in lifestyles, from town to town (from state to state) are evident and daily manifested in a dynamic urban space of micro-worlds. Every town has its own specific social and cultural regional, historical as well as contemporary profile. Its vital supplement is the urban way of life which transforms and multiplies in the rhythm and direction of various social changes. In this paper, in brief, the development of specific urban way of life in Bosnia and Herzegovina would be presented, as well as its changes through different historical-and civilization stages characteristic for this region. Key words: civilization, town, urbanity, way of living, standard of living, lifestyle, culture, (trans)acculturation, tradition, modernization, rural urban antagonism, socialistic town, urbicide
246 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:33
KNJIEVNI PRILOZI
27.5.2010 13:39:33
27.5.2010 13:39:33
UDK 821.163.43*-1
Usputne trave
Bisera Alikadi
Mlijena
Pomusti sjeanje Kao kozu-kozicu, Kao ovcu-ovicu. Kao egzotinu devu, Kao kavkasku kobilu. Stisnuti dojku rodilje Prelilu mlijekom trcnuti zdravlje U bolesne oi, Umoran um. Pomusti sjeanje, Mlijeko prvstva i kraja
Kad duhovi mariraju

Noni glas stravom pita: Ili spava Ili tamu prepriava? Ako ne vidi, Odgovor ti dajem. Na rukama ispruenim Nosim svoj ivot
Godinjak 2009 / 249
27.5.2010 13:39:33
ALIKADI
Svoju tronost Kao ozlijeeno dijete. Potrala bih, Ali minska polja svuda. Ne znam kuda. Ne, ne spavam, Tamu bih da prepriavam.
Nostalgija
Zatresi januar Starinsku kuglu U kojoj pada snijeg. U njoj koliba, bor i lane. I ne samo to, Miris domae hrane, Radost toplog kruha. Cika i graja izmeu kua Dignutih po mjeri ovjeka I crteu djeteta. Osmisli dan da veseli Kao na dragoj glavi Kapa sa lisiijim repom. Zavrti januar, tu staru kuglu. Poput rundavog psa, Isplazi jezik. Narugaj se gradskom januaru Punom smoga. Avetinjskim zgradurinama, Marketima to odjeljcima plau Za malim duanima. Zatresi januar. Budunost je kugla U kojoj sipe jadi. Nostalgijo, od bisera nisko, Gradi se visoko, A pada se nisko.
250 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:33
Usputne trave
Mantra za dobrobit
Ja teb ti men Ja teb ti men Ja teb ti men Ti men ja teb Ti men ja teb Ti men ja teb Ti men ja teb Ti men ti men Ja seb ja seb Ja seb . . .
Nebesko perje
Smiri stihove Kao perje u jastuku. Nasloni glavu na njih I gledaj danje nebo, Zamiljeno i ono Kroz prozor. . . Ostalo je no. Zvijezde su ordenje Za druge, Za dogovorene i ugovorene, Za neizbjene. Nasloni glavu na jastuk S njim si poetak I zadani kraj.
Rastrona
Potroi se so. Potroi se sveto ulje. Potroi se brano.
Godinjak 2009 / 251
27.5.2010 13:39:33
ALIKADI
Potroi se san. Samo smrtne ure I unatrag i unaprijed Vavijek cure.
al na lu
Kad bi lice ovo Obrazina bilo Pa da je svuem I da s tobom, rosom Od ovjeka enju ljetnu ja utuem. Tristo poljubaca na sat, Hiljade dodira. elja moja i tvoja
Pupanica
Svih lijepih raanja. Mirijada siunih zvijezda Dizala bi se sa naih tijela I nebo bi bilo sve zlatnije.
Lagano na prstima
Sluam arhitektu, Zanio se u prii, Veli: Spavae sobe Prave se prema istoku Da sunce polako budi Stanare ljude.
252 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:33
Usputne trave
Takorei na prstima. Sunce mu, arhitekti, kalaisano. Ako je ovjek probdio Cijelu no, Kao da se raduje danu, Zabljesnut U svom dumanu?
Rijei
Na poetku bjee rije. Ne, nije tako! Na poetku bjee seks. Pa kad je o seksu, kao takvom I kao o sloenom inu, Komentar morao pasti, Izletjee rijei. Umnoie se, kao takve, Kao prljave, kao bljutave, Kao nikakve.
Plejade
Moja se misao Vrti oko sebe, Svoje osi, oko mene I oko svepristunog. Plejade poezija Plutaju svemirom Sa mnom. Lebdimo iznad crnih Rupa I zaputenosti Duha ovjeijeg.
Godinjak 2009 / 253
27.5.2010 13:39:33
UDK 821.163.43*-1
Tanka nafaka ili kako osjetiti rahat
Sead Begovi
Potraga za zlatom
Tvoje crne oi tvoji skupi lakirani auti pregaze me Tvoje oi, tvoje crne pantere jednim skokom zaskoe me O Zlato moje! Tvoj pu jo uvijek strepi da e ga netko prestii u toj utrci za zlatom Ja vala, drago je ivim oima pogledati po tvome tijelu po tvome dunjaluku pa makar je i tanka nafaka etati tvojom kaldrmom susretati tvoje usne i begenisati sjesti s prsatim sestrama ispod tvoje brade i osjetiti rahat kao da nas je jutros rosa podojila I viknuti: Bujrum, bujrum! Istri ve jednom iz svoga ivota i pogledaj me, nije daba bijeli svijet i njegovi smjehuljci Pa poimo sad ja i ti, jer to ovce vide leei nije daleko hodei
254 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:33
ivjeti dalje
Na uzdama grabei oblijee me poput muha Tobom lutaju strogi Prusi stupajui Poslije je sve mirno poupanih obrva Jednim okom mjerim obujam sobice u kojoj je jutros granulo tvoje lice O tupe li lijenosti koja dri sunce u jednoj toci satima, zato puta da stradavam itavo poslije podne skrivajui se sve do sumraka kada prigradska plinara obino grune a ti se po navici strese i nastavi dalje ivjeti Haj, bujrum! S kakvim dobrom, dobri moj komo doo si me klat? to bolan? Jo i potkovat?
Buenje dveri
Ah, kakvo je to jutro bilo inilo se, moe bljesnuti ispod neoprana pazuha i zamirisati Ali me niskost prizemlja udaljava u nekoj spirali, na samom dnu Ohole sjene prolazile su I dok se pejza osvjeivao Ti si za me kao mirisna baa bubrila i ja te primaknem kao svoju sreu Jer istog smo daha gdje radost klija daruju te meni sklone siluete bilja
Godinjak 2009 / 255
27.5.2010 13:39:34
BEGOVI
Doi, doi, insane miris ove bae hrana je u njoj raste Jedini, akom vrelim korov tvoj zagrli i u mrtvi akam prolaznu kuu s tobom napusti
Bijelo koljeno sna

U noi primiu se moji djedovi, geolokih glasova iz zemlje aranja i jedenja I sve zvjerinje pobjegne kad uje taj i suvie frekventan glas Sluajui valovite i blage amplitude u tom glasu njima je najljepe u mom uhu Ase lei Ahmet i Ajdin i Zakir a potom potomstvo njihovo mezarje svoje nae: Arif-aga i Zejnil-aga Tko u ove kabure dirne na Jasenu brdu ponad Trebinja ja bum doel s Trenjevke, iz Zagreba, i rekel vam: Kaj je deki, bando afirska, ima ko kaj protiv ja sam muslimanec domovinec sin
Kraa okoladnih boja

Otac, he was a good king and he was a man ubit u svoga oca oenit u se svojom majkom (u meni se die pneumatska stolica
256 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:34

dolazim do daha: ako ubijem kralja da li je to put spoznaje ja kao ja to ne mogu rijeiti) Kad on vie zastori padaju Kastriram maku ubijem mladog takora dobijem sina Ciganka mu vodu mutila ubodom igle u neizljeiv kaalj rijei onog kralja to me trinaest katova gladio po glavi Oe, oena, zima nas je iscrpila u maskama ivotinja a Fatiha proljeem obdarila Elhamdulillah, otjerat emo demon zime i Noi to su noobdije, bez jarkih boja Elhamdulillah dosegle i svoj nivo, ilibar mraka Amin
Mali Princ
Pod korakom njegovim zavodljiva zmija se plete njeni obrisi suhe i ljuskaste koe u pijesku Zanijela ga spokojnost tih hladnih oiju Moda e mu ona zagrijana suncem pokazati zemlju dalekih povorki krijesnica Moda e u njenim razjapljenim eljustima napokon sagledati sav mir ove pustinje i dosegnuti svoju visinu iznad litice iznad svakog zida: Violinu, minu i mezanin Crvene veeri eherezade Ucviljene keri i nestani nadimajui baobab I prije nego to se ugase svici i utiaju svirci on polako nestaje s karte ovoga svijeta uvam ga jo malo u zanjihanoj suzi
Godinjak 2009 / 257
27.5.2010 13:39:34
BEGOVI
a potom mi umorna ronjaa Iris izgubi majuni trag Bijah tuan, iako dobro znam: neveselom ovjeku od tog se kosti sue Rekao sam ostani grije mi jetru Ovdje se voli s grubom travom Ovdje smijeh tvoj pada poput perja i posipa nas dahom ule Mogu ga osjetiti zagrliti kao veliku dvoranu prirode u mome tijelu me razvedrava gdje bolno nitavilo zjapi i stoluje utnja Rasprodaja pustinjskog popelina Ah smrti, od pjesme se mora rastati! Iz Njegove esme, izvora ivota suza ona grijehe isti Allahu, neka oi kaplju krvlju Koji se rastao s ovim svijetom s imenom Istinitog na usnama neka je na njega milost svih svjetova Zapisa lo sin jo loijeg oca stanovnik pustinje, Mali princ rijei umrli prije smrti, potrebit Allahove milosti Siromah Sead
Tajne oi veere
Nou uvijek otvorena vrata damije tako te zamiljam kad rano podranim no, ja ipak lako izgubim lakou kojom sam te ljubio danju, iz sela u grad ili uz crkvicu svetog Lovre kada sam teio nekom snu prikazanju tekih boja empresa Nou teko osjeam meke vlati jednostavnih trava
258 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:34

Nou me prekrivaju zavjese, bjelina uvijek zanosna ljepota kojom sveenik prinosi kale isto i mirisno poput milote umivanja, tako i ja podiem kuice, enice bilice peene u tvojim oima gdje sam vidio za sebe prilino velik komad neba, prije veere kad uz pitu maslenicu ne pristaju glupi krumpirii iako ti kae jedi Sejo bolahan me jedi kae kao da dovu ini i od Allaha ie medenih eftelija
Godinjak 2009 / 259
27.5.2010 13:39:34
UDK 821.163.43*-32
Zemlja je ko droga
Zlatko Luki
ve je poelo onda kad je Ante zatekao Matu u dvoritu svoje kue kako iskopanu zemlju lopatom trpa u vreu. Zanesen radom, Mate je priao sam sa sobom. ...Kau da je u Ercegovni najbolja bosanska zemlja. Ima, vele, malo vie ljunka i kamena, al zato ima najvie sunca u njojzi... Ne znam, more bit, a ne mora, a more bit i oboje... To zna samo onaj koji gleda travu odozdo. Otkad sam pria? Nisli i ti, jadan ne bio, posli svega prolupo ko i sve izbjeglice? Ha, Mate?! Jebem ti fiziki poso. Za mene je umni rad... Pa e si ti? Nema te ko ni pravde... Otkad me gleda? Sa sam doo. a, jadan, radi s tom zemljon? Ionako je neamo ove dovoljno. Kopam, prika, vii da kopam? pritom Mate dohvati iz torbe za laptop dva heineken piva, otvori ih upaljaem i ponudi ih Anti Radit se ipak mora! Pa a trai...? Naftu, zlato, dijamante... Il piramide? nastavi Ante, smijui se. Jebo piramide, od nji se ne ivi... Bavim se biznisom. Ma nemoj?! Prije sedam dana si doo odozgori iz Europe i ve... ...I jopet u, bogme! Gore je lova... prekinu ga Mate. Pa a onda ovdi poinje?! Znam te ka pouzdana ovka... Nadam se da nee nikom re za moj patenat... A a s to patentiro? upita ga skoro podrugljivo Ante. Vii ovu zemlju? Ovu nau posnu zemljicu? Vidim samo goli kamen i neto malo zemljice... uzvrati Mate, eui se iza uha. Ja ti, dragi moj, prodajem zemlju.
260 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:34
Zemlja je ko droga
Ma nemoj me zajebavat? Prodaje li cilo imanje?! to vie to bolje! uj?! Pa ako ve nisi kome ponudio... Ja bi rado kupio tvoj grunt. A ne! Ja ne prodajem grunt. To nipoto! Nisam ja ko nai politiari pa da prodajem zemlju! Pa sa si mi reko da prodaje zemlju? Koga ti zajebava?! uzjoguni se Ante. Prodajem samo zemlju sa svoga imanja. Jesam li jasan? Stari, puko s ko bostan! Jebo me svak ako nisi... ...ekaj malo, budaletno jedna... Prodajem zemlju u dubinu, a ne na kvadrat. Pa ne mo cilu njivu iskopat pa prodat. I a e strancima naa zemlja?! Mogu kolko mogu. I ne prodajem zemlju strancima. Prodajem je samo Bosancima, ali u Europi... Prodaje Bosancima ercegovaku zemlju u Europi?!?! Prodajem je na malo. Jer kad se prodaje na malo, onda je skuplja cina. Dobro, recmo da sam ubro a govori i znam da su Bosanci blentaviji od Ercegovaca. Ali a e njima naa zemlja u Europi? Jebe zemlju! Jebe zemlju? Sram te bilo! Objasni u ti... U onoj vrei tamo ima oprilike peset do eset kila zemlje, fine, kvalitetne, ko da je iz Posavne, skoro lii na humus. E sad, ja iskopam jo nekolko takih vrea, strpam ih u svoj kombi, i pravac Europa. Tamo, u svom stanu prepakiram tu zemlju u male kese i nalipim etikete, recmo: Rodna gruda Srednje Bosne, Rodna gruda Podrinja, Rodna gruda Bosanske krajine ili Rodna gruda Sarajeva..., i tako napravim irok asortiman proizvoda. Ti, znai, prodaje zemlju na kilogram? Pa jes ti normalan?! Kome treba kila zemlje?! Ne prekidaj me. Ti zna Bosance, oni su ti, jadni, meka srca, a uz to misle njime, a ne mozgom. Ljudi mi dolaze kui i kupuju zemlju, kupuju grumen rodne grude, zemlje Bosnice, krvave. Hej, nije to mala stvar! Svi hoe barem jedan busen zemlje. Pa a sade u tu zemlju? Kukurijek? Jagorevinu?! skoro iznerviran upita Ante, jer ni dalje nije nita shvaao. Naivan si ko da nisi Ercegovac! Zna li ti, budaletino, za onaj narodni obiaj na saranama? To rade svi: i muslimani, i pravoslavci, a i nai. Kad spuste pokojnika u grob, svako dovati malo zemlje i baci ga u jamu. Kao... bosanska zemljica je laka od europske... I nema toga koji mi nee kupit zemlju kad mu umre neko iz obitelji..., ili komija, prijatelj, poznanik... Sve to ima jedan vii, reka bi, dublji smisao. Pa kako ti ide to...? zapita Ante u nevjerici.
Godinjak 2009 / 261
27.5.2010 13:39:34
LUKI
Ama kaem ti: ide mi! Kila zemlje pet eura. A i sam zna nae sahrane. Na svaku doe bar dvajes obitelji. Svaka uzme kilu zemlje, bacaju je u grob, pa ti sad raunaj. Izaem dobar po sto eura po jednoj sarani. U jebo te! Pa ti nema due! To je skupo! skoro urliknu Ante. Kaki skupo!? Ljudi se tuku za zemlju. Uostalom, skupa je Bosna..., a i Ercegovna. A, osim toga, nai su u Europi puni love... Pa reci mi, zar bi ti alio dat za nekog svog pokojnika pet eura...? To je zadnje o mo uradit za njega, jer taj te vie nikad nit nee kotat u ivotu. ...Dobro veli, prika... Pa umiru li ljudi? Umiru, bogme. Umiru zbog nostalgije, tuga ih pojede, umiru od svakojakog jada. Puca im srce o nisu na svojoj zemlji, kraj Neretve, Bosne, Vrbasa, Une, Drine... Kukaju o ne mogu rotiljat i ladit rakiju u rijeci... Zna li ti da tamo prave vino od groica?! Naroljaju se te kemije, pa im se sutri glava raspada... Nekolko i je oslipilo, a dvojica su se ve otrovala. I tako, umiru svak na svoj nain... Prva generacija izbjeglica ve se prepolovila. Ali dok umre druga polovina kojom e ljudi posipat svoje mrtve, ja u ste doooobar kapital! A kako ti je inae gore u Europi? Kako su ti stari, stara...? zapita ga Ante. Dobro su. Drava im je dala socijalni stan od sedamdese osam kvadrata, a dobili smo i mi stan, sestra i ja. Pa smo onda sestra i ja preli rodteljima, a nae stanove izdajemo za lipe parice... Stari mi se ubi od dosade. Kupio sam mu tv, i sad se drogira vijestima. Jo uvijek vodi svoj privatni rat. Kupio sam mu i satlitsku, pa gleda sve kanale koje moe razumit. A stara ko stara: kuha, pere, pegla. ...A sestra, kako je ona? zapita oprezno Ante. Kate je najbolja. Ona je na socijali ko i svi mi, ali ne brine nju nita. Uzgaja neko svoje cvie, ajeve..., a ja znan..., na teraci. Veli da je to neka biomedicina, neka alternativa... Izgleda da vam nije loe... zakljui Ante. Ne alim se. Svako od nas dobije po iljadu eura socijale, i time nas namire. Jes da nam je plaena stanarina, struja i voda, al opet, sve je skupo. Tv nisam prijavio, pa i tu malo uparam. Lipo ti to meni sve ispria... A kolki ti je porez na taj tvoj poso? Porez? trgnu se Mate Kaki porez?! Ja tamo, jadan, ivim na socijali, a ti bi me oporezivo! I kome da plaam porez?! ...Podsjea me na nae poliare. Oni prodaju zemlju onima koji ne misle dolazit u nju. Ili dou samo preko ljeta, na deset-petnest dana. Daj, molim te, ne zajebavaj me jo i ti. uzvrati mu Mate. ...U stvari, posli svega si me natjero da razmiljam... Nevjerojatno! graknu Mate Ovo ti je za Guinyssea: Ante, pa razmilja! Ali hajde, rec mi a je. Ako ti je ideja dobra, dilimo 51% prema 49%. To je ve provjerena ema.
262 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:34
Zemlja je ko droga
Ti zna onu Hadibegovu damiju nedaleko od nas? Sruena je. Ostalo je od nje samo kamenje. Eh sad, valjalo bi pokupiti manje komande, vee izmrvit u manje, i prodavati ko suvenir, ko ostatke neke, recimo poznate damije iz Bosne... Naprimjer: Ljudi, ovo su vam ostaci Ferhad-paine damije iz Banjaluke! A ovo je kamen Alada-damije iz Foe! A ovaj, ovo je ostatak damije iz Prijedora! ...Nije ti loa ideja. Ima kamenja i od naih crkava. Valja i to prodati. Mislim da bi moglo i... Ma zna a, nisam ni smetljar ni grobar pa da prikopavam po ruevinama. Drugo, ja ne prodajem viru, to rade hode i popovi. Tko oe zemlju kupi e je. Domoljublje je zdravije i unosnije od vire. * * * I dogovorie se prike, pa zapucae u Europu. Uoe u stan Matinog oca Filipa ba kad je zavravao tv-dnevnik Federalne televizije. Jebalo ih ovo! itav dnevnik samo o tome kako je jedan pronevjerio novce, drugi primio mito, trei utajio porez... Nemoj se sekirat, Pilpe... umjesto pozdrava ree Ante Filipu, prie mu i oni se zagrlie. Sa viit kad zatrai pie... apnu Mate Anti. Kako da se ne sekiram?! Dnevnik triba zvat: crna kronika! Mate, daj mi jednu lozu da sperem emer s due... Drago mi je, Ante, o si nas doo posjetit... Evo, stie medcina...! Vidi, vidi ima i viski! Pilpe, a je to?! ree Mate, nosei ocu pie. Moram... moram... Ali, zna, ja to uvam za konzula. On zna katkad navrnit kod mene, jer smo u susidstvu. Ne mogu ovka ponudit rakijom. Zamislite da konzul iz moje kue ode na neki banket, a bazdi na rakjetinu. Nije uredu. Nije nikako... Mora narod uvat obraz naim politarima. A jesam se nasekiro zbog dnevnika...! Ma da je Tito iv, ne bi bilo ovog sranja! Bilo bi drukije sranje. Stari, ti si stvarno i komunjara i jugonostalgiar. Da mi nisi aa, odreko bi te se preko novina uzvrati mu Mate, toei pie sebi i Anti. Nisam ja komunista, ja sam umanista! Slaem se da nekom nije taj socijalizam valjo, jer nema ovka koji svima valja... Ante, jeste l mi donili rakije? Jesmo, Pilpe, jesmo. Donili smo ti jean kanistar odgovori mu Ante. Samo jean kanistar? skoro tuno e Filip. Od peeset litara. Valjda e ti valjat do Uskrsa... doree svoju misao Ante. Nadam se... Nego, a ete sa zemljon? ujem od Ante da vam je jedna vrea ispala na carini.
Godinjak 2009 / 263
27.5.2010 13:39:34
LUKI
Jebi ga, Janezi su na ulazu u Deelu mislili da neto vercamo, rasparali vreu ko divljaci i sve se prosulo po asfaltu. a smo mogli nego ostavit, jer nismo imali ime pokupit. Tako ti je, sine moj, kad prodaje zemlju... ree mu Filip A drugi put ponesi metlicu... Bolje i to nego da prodajem obraz ko neki... Kad nee Europa u Bosnu oe Bosna u Europu. Jadna ta Europa kad u nju mi uemo... uzvrati Filip Nego, nali mi, Ante, jo jenu na tren se zamisli, pa ree Sa mi sinu... Pa ima Kate etri ardinjere na teraci. U njima su oni njeni ajevi. Uzmite zemlju iz ardinjera. A za ajeve emo lako. Ja u joj namirit. Je, pa da me Kate razapne! viknu Mate gledajui oca kako neto trai po stolu. Ma di mi je duvan...? Aha, tu je. De, Ante, Mate, zapalite po jednu ovu moju cigaru... Ajme meni, aa, jesi li ti uzeo moje osuene ajeve? glasno ree Kate, uletivi ljuta u sobu. Jesam, pa a onda? upita otac, pripaljujui sinu i Anti cigarete. Ajme meni, Pilpe, ja te ajeve prodajem! Upropastit e mi biznis! pobuni se Kate. ...Pa a sam moga... Ostalo mi je samo malo kije, a vidija sam da si osula i fino izrezala one svoje ajeve na balkonu, pa sam ih pomia sa svojom kijom, i mogu ti rei da je dobro ispalo! Dodue, vie je bilo tvoji ajeva nego kije, ali smoto sam pet kutija cigara... Zadnji dvajes cigara sam smoto sve od tvog aja, nestalo mi kije... Nemoj alit, vratit e ti aa... ree, pa se okrene momcima Ante, Mate, recite joj jesu l mi cigare dobre? Bolje su od malbora deset puta! pohvali ga Ante. Kate, triba mi tvoja pomo. Ustvari mi triba zemlja iz tvoji andinjera kaza brat sestri. Nema anse! a u ja sa svojim ajevima ako mi uzme zemlju? Reci joj da e kupit zemlju od nje predloi Ante tiho Mati. Jesam li ja to dobro ula, ili me moje ui varaju? ree Kate, uvi ta je Mate apnuo. Sad si me zeznija. Nisi triba spominjat kupovinu ree Ante Mati. ...Ovako, u moje etri andinjere ima eeset kila zemlje. Za kilu deset eura i prodajem ti sve. A treba mi platit i ajeve... ...eeset eura!? zinu Mate Jes ti pomanitala! I sama zna da prodajem zemlju po pet eura kila! Ne interesira me. Uzmi il ostavi. Raunaj da i ja gubim zaradu od ajeva ree Kate, pomiluvi oca po kosi govorei mu ...ao..., i ja sam propula...
264 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:34
Zemlja je ko droga
erce moja, zna ao da ti pui... Vidija sam te kako mota na balkonu... I bome uvlai do bubriga... Al svako pui svoje potenje. Ja sam svoje davno popuio. Triba sam ostat u Ercegovni il oti najdalje do Imockog kod brata... Umisto toga, ja sam izvuko svoju guzicu ovamo zbog vas..., pa se ne mogu svitla obraza vrnit... Nego, nemoj sekirat brata. Prodaj mu tu zemlju jevtinije..., budi i ti umana ka on... Huh, o mi se osuilo grlo od svega... erce, daj nam po jedno ono karlovako pivo o je Ante donio odozdo... a je stari, je li te to uvatija viski? upita sin oca. Ajme meni! Nije, nego ga je opet uvatilo domoljublje prozbori Kate. A zar ti ne voli nau napaenu Ercegovnu? ree Filip, palei novu cigaretu Ali a ete vi doli? i pritom se Filip okrenu Mati Ti ne mo na posla sa svojom heravom kimom, jer si se sjebo na kavasakiju! kaza, pa se okrenu Kati A a ti kad ima samo osnovnu, a i to sam mora platit da bi je zavrila! Uz sve to, svaki vam dan gledam mater kako se zbog visokog eera bode ka kaki narkoman... Injekcija doli nema, a oe su dabe. Doli bi crkla za dest dana. Stari, ti uvijek kuka kad malo cugne... prigovori Filipu sin. Ne kukam nego se grizem... iv se pojedo... A o su dobre ove cigare! Samo ti govorim, ne kukam ja nikon. A kome u re ako neu vami? Vi ste zbrinuti, imate te svoje biznise. Svako za se travu pase. Mogo sam se ja bar vratit, pa s naim generalima rastirat govna. Ajme meni! Jest, pa bi sad s njima zajedno sidija u Haagu zgrozi se Kate. Jebe Haag, ja sam logistiar, kuvar! Ne bi mene Haag ni vidija! Samo da vam kaem jo i ovo dok nema matere: ja se vraam u Ercegovnu, i nema toga boga koji e me zadrat! Upravo tad se pojavi iz kuhinje Ane s loncem graha i najavi: Evo graa... Da vas ne uvati loza. erce, donesi im tanjure... Kate na to ode po tanjure, Ane ih pogleda malo bolje: A ve ste pjani...? Pa di prije...? Ma njih je uvatilo dobomoljublje... Oe i doli... ree Kate, vrativi se s tanjurima. Pilpe, je l to istina, Pilpe?! upita Ane mua, stavljajui grah u tanjure. ta me ima uvatit! Tek sam kod prve ae. Ja ne idem smireno ree Kate Dobila sam njiovu putovnicu... Je, pourila si doeka je otac Udala si se, pa razvela od onog svoga crnje. O i ti? nalivajui svima viski, upita Mate sestru. Mate, tovare jedan, a mi nudi er? Ona ne pije! pobuni se mati.
Godinjak 2009 / 265
27.5.2010 13:39:34
LUKI
a govori, Kate, mala ti ne pije?! ree Filip kroz smijeh er ti loe ka tvoj brat Andrija. Ne moe se tek tako ute od svoji gena... Naspider ti, Ante, i njoj jenu... Da onda nazdravimo... Za Ercegovnu, a i Bosnu. Naravno, i za Rvatsku! Sutra prodajem pod itno svu onu zemlju, i idemo na jug! izree Mate zdravicu. A tebe, erce, ostavljamo da uva ovaj stan i uzima stanarinu od drugog stana! Telefon ima, pa ako bude kaki problema ti zovi! Ljudi moji..., zemlja je ko kaka droga... Ne moe oek bez nje. Uvik me vue, stalno... Ne znam ni kako sam izdra sve ove godine? Ne prdekaj, stari ree Ane Filipu Navka si se na lusuz. Ba me zanima kaku e pismu doli gudit... Pria se tako otegnu do kasno u no, kao i svaki put kad iz domovine u dijasporu doe netko u goste. Pitalo se za susjede i komije, tko je umro, tko se oenio, tko je koga prevario..., i tako to... Legoe poslije ponoi, dobro nadojeni poljskim viskijem. Stari, ova kija me dobro opandrila... Kaki su to Katini ajevi koje je Pilp stavija u svoju kiju...? ree Ante poluglasno Mati dok su ili lei. Mate se trgnu, sjeti se neega, pogleda na balkon, pa apnu priki: A u vraju mater... Stari je mislio da je aj, a Kate u andinjerama dri maricu, sui je i prodaje... ...A bilo je vie marice nego kije, bar tako ree Pilp...? Pa mi smo se napuili ko konji... Eto, sad si vidija a ti je domoljublje moga ae... Valjda domoljublje pali jo samo kod konja. * * * Filip bijae no prespavao na kauu. Die se polako i odmah zapali cigaretu od Katinog aja. Kaljucnu pet-est puta. Tek tad vidje da su Mate i Ante nasuli svu zemlju iz balkonskih andinjera u vreu. Aneeee! Daj kavu... Il juvu, jo bolje! viknu, upali tv i poe traiti program na kojem su vijesti Ko da sam poloka bavu brlje. ta je, ao...? Mamuran si od domoljublja... ree Mate s balkona A tek kad doe otrjenjenje... Dobro jutro, Pilpe. Jes se naspava? upita Ante, iznosei vreu s balkona i odnosei u predsoblje. Cilu no sam sanja neke poliike litanije... odgovori mu, pa se onda obrati sinu O kakom ti otrjenjenju govori? Niko nije bija pjan, a najmanje ja. Sjea li se a si sino prio? Odluio si i dolje u Ercegovnu...
266 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:34
Zemlja je ko droga
Ko?! Ja!? Ne budali...! Anti, a ovaj moj pizdi? Pa... govorio si, Pilpe, da ti je misto u domovini... pokua Ante biti njeniji. Ah, ja vie neam domovine. Poderali su je politiari ko stare novine. Ne mogu ni u Rvatsku, nemam putovnicu... Pa moe, Pilpe, sa veckom putovnicom. Ode doli i izvadi si rvatsku putovnicu nastavi ga podbadati Mate. Aha... Dobra ti je ta kaza Filip, i na ik dopuene cigarete odmah zapali novu. Opet pui te cigare?! iznenaeno ree Mate. A koje u? Kad mi vi niste donli kiju! skoro zaplaka Filip od tuge. Nismo mogli donit, jer su nam je Janezi uzeli na granici. poe se pravdati Ante. Evo ti juva..., Pilpe... pojavi se Ane s tanjurom Sloila sam ti u torbu koulju, gae, arape... Da ima za puta ...A ja to negdi putujem??? zbunjen se okrene prema eni. Pa reko si sino da putuje danas..., dolje..., u Ercegovnu... Zeza sam se... Pa moe li se ovk malo zafrkavat?! Ajme meni. a je, jo niste otputovali? uzviknu Kate dolazei iz sobe u pidami. erce, nemoj sad i ti tako Ali stvarno si reka da emo svi oti doli, osim Ane potvrdi Mate majine rijei. Ne pravi me budalom, Mate! I pusti me da na miru izim Aneeee, a e bit obidu?! Ako on nastavi vako s ovim Aninim ajevima, moglo bi bit svata ree Ane vie za sebe. Kolko ti, stari, ima ti svoi cigara? tiho upita Ante priku Matu. Nije stvar u tome kolko ih ima nego o su skoro sve skroz od marihuane. On se ne prestaje drogirat apnu mu Mate. A to znai da e ga opet spopast domoljublje? upita Ante. Bravo, prika. Moga b ti na milijunaa uzvrati mu Mate. Ova mi cigara ba dobro lei! Sad bi mogli promozgat kako emo putovat doli u Ercegovnu! ree Filip naizmjenino kusajui juhu i puei cigaretu od Katinog aja. Ajme meni, ao Znai ipak putujemo?! iznenadi se Kate. Nego ta! Pakiramo se, i nemoj da te ujem da cvili Ali Pilpe, moram prodat zemlju Narudbe su tu Ne mogu iznevirit kupce podsjeti sin oca.
Godinjak 2009 / 267
27.5.2010 13:39:34
LUKI
To moe i mater Kolko je puta prodala zemlju kad si ti bio na terenu Niko nije nezaminjiv! Aneeee, di mi je putovnica?! A kako u ja nastavit biznis ako budem doli? Ko e dovozit zemlju od doli? upita Mate. Zna a ja mislin apnu Ante Mati Tribalo bi njemu pod itno sakrit te cigare i dat malboro Ne igraj se ivoton! To bi za nas bija sudnji dan Ma dobro, da probamo... Ima li moda kake cigare? Nemam ekaj, mislim da imam negdi jenu il dvi kutije malbora. ree Ante i iz predsoblja donese dvije neotvorene kutije marlbora. Mate uze od Filipa smotane kutije cigareta da ovaj ne vidi, i ponudi ga marlborom koji mu je donio Ante: Pilpe, zapali jednu ovu Ostav se tog smea, ou re, ti Katini ajeva A, ivota ti, a fali Katinim ajevima? Gut mi je puit aj i neu prestat dok i sve ne popuin Il ga pio il puio aj je zdrav! I vrati mi moje cigare na stol, inae u ti odrezati te lopovske prste! ne dade se nagovoriti Filip. Ama ko je vidija puit aj? Hajde, razveseli plua malborom! nastavi navaljivati Mate. I ti si jue puija aj i valja ti je Stvarno ne znam a ti je danas... uzvrati mu Filip. Gotovo je... Pilp se navuko na aj... Kako ga sad skinit...? ree zamiljeno Ante. Aneee, Kateee, dolaz te vamo! podviknu Filip, pripaljujui novu cigaretu od aja, a kad njih dvije dooe, on nastavi Sjed te tute. I dobro me sluajte. Ja sam odluija. Idem doli. U Ercegovnu. Neu da na kraju svog ivota umrem oe. Ako mi se a i dogodi, bolje da mi se dogodi doli... pogleda u cigaretu E jesu dobre ove cigare... Za bogove! Ane, jes mi nala putovnicu? Jesam... A a ti se more dogodit...? Ne prizivaj zlo, vrag te ne odnija. odgovori An,e pljuckajui oko sebe i tjerajui zlo iz kue. Vrag nikad ne spava... Ako i tribam umrit, bolje je doli nastavi Filip Neu da me ove posipaju ovom zemljom o je Mate donosi. Lipo e me ukopat na mojoj njivici. ...Ako je od njivice ita ostalo, Pilpe... ree Ante neprimijetno namignuvi Mati. Kako ti to misli, Ante?! trgnu se Filip. Ovaj, kako da ti kaem... Tvoj Mate je tolko zemlje iskopo da je doo do kamenja... Nema vie zemlje na tvojoj njivici ni za vazu... Je l to istina, Matane? upita Filip, pogledavi ljutito u sina. ...Kako da ti reem, Pilpe... Ante je u pravu... Nema vie zemlje...
268 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:34
Zemlja je ko droga
Nema vie zemlje?! viknu Filip. Nema... pokunjeno potvrdi Mate. Prodo si svu zemlju?! nastavi Filip. Prodo... ...E da zna: sa prodavat kamenje! ljutito ree Filip Izmisli bilo a s kamenjen, ali ga ima prodavat! Al ne smi prodat sve... Ostav tolko da se meni moe napravit spomenik kad umrem. ...Kolko je to... dovoljno ?! zapita Mate u udu. ...Bi e dosta dest kubika brzo mu odgovori otac. ...Eto vidi... Doe na red i moja ideja... Prodavat emo kamenje ko da je ostalo od sruene crkve ili damije... ree Ante Mati. Filip se polagano die s kaua, zatim ga podigne i ispod njega izvadi pitolj, repetira ga i uperi sebi u grudi, pa ree: Ante, ti si io u medecinsku... Reci mi lipo: di je srce... Pilpe, pobogu..., a e ti to?! zbuni se Ante. O mi re il ne? nastavi Filip Ako ne, pucam u glavu, pa e vam bit gadno gledat me! Pilpe, pa nisi valjda pomanito! Pilpe dragi!!! zavapi Filipova ena. Nisam pomanito... ve sam odluija. Kad neam zemlje, ne triba mi ni ivot! ogoreno ree Filip. Ajme meni, ao moj! Ajme meni, maaaaajko moja!! zakuka kerka Kate. Ti, ajmemekalo jedno, i tebe mi je dosta! viknu Filip Jedina pametna stvar u ivotu koju si napravila ovaj ti je aj! Pilpe, ao, pa nee valjda... izusti sin Mate. Ti pogotovo zaepi, ni jene vie da nisam uja od tebe! Ante, zadnji put te pitam: di je srce? Srce je u grudima zbunjeno odgovori Ante. Ma nemoj mi re?! Znam da je u grudma. Nije u guzici, il mudima... Pokai mi di je... Evo, ove je... prie Ante i i pokaza mu kaiprstom na desnu stranu, u dno desnog plunog krila. Vala ti ko bratu. Nea pojma kolko si mi pomogo... Kad mi svega bude priko glave da se mogu sigurno ubit! Al neu se samoubit u tuini, nego na svojoj rodnoj, na plemenitoj... ree Filip i zapali novu cigaretu od aja svoje erce Kate, pa uzviknu Dones nam, Ane, one rakije od sino, ne valja na put, a da se ne kucnemo!
Godinjak 2009 / 269
27.5.2010 13:39:34
UDK 821.163.43*-32
Skice iz Pan Terra Librisa
Adnadin Jaarevi
Sezona u paklu
ujmo ispovijest jednog bjegunca iz pakla
akao je savreno ureen. Kao da je osobno Albert Speer1 projektirao njegove avenije, bulevare, trgove, veleljepne graevine... Glavna ulica je dovoljno iroka za primiti stotinu etaa, sve pod ruku, od trotoara do trotoara. Ravna poput stakla, ulijeva se u veliki kruni tok oko trga jedinstva. Tamo, sred empresa, smreka, ruinjaka i aleja lala, die se obelisk tako visok da vam se ini, odozdo, da mu se vrh zaotrava ko u igle. Oko ceste kojoj ni Pitagora ne bi osporio idealne razmjere, krue visoke bijele gradnje, nigdje umrljane, s prozorima brojnim, gdje gdje malehnim, u grozdovima, gdje gdje velikim, preko cijelog sprata i svi oslikani ugodnim motivima, a zato ne rei pastoralnim.
Ljudi to obitavaju u tim zgradama, eu prostranim avenijama, zastanu u parku, ili pred obeliskom, tim spomenikom istoti, oni su, takoer, savrenih proporcija, izgleda primjerena, lica bez mane. Te ene u lepravim svijetlim haljinama kose njihove ni vjetar ne rui cipelice kuckaju ravnomjerno poput stroja u fabrici torbice im malehne, dovoljno tek za toalete Mukarci su zagasito sivi i lica im i odjela ne osmjehuju se uope, ne kao enice uspravno hode, kao strojevim korakom: jedan, dva, jedan dva savjesni su, radini i isti i, o da, ne gube nikada vrijeme na nekorisne radnje i stvari oni su u potpunosti predani sluenju Naela Korisnosti. Takav je pakao, pa i toliko je malo rei. Treba se u njemu zatei, ivjeti ga, preivjeti ako je mogue da bi o tom mjestu sve bilo jasno. Znai, okusiti ga.
1 Berthold Konrad Hermann Albert Speer stariji (Manheim, 19. oujka 1905. London, 1. rujna 1981.) arhitekt i ministar naoruanja u nacistikoj Njemakoj. Jedan od preivjelih nacistikih oligarha, glavni arhitekt Treeg rajha i sudionik Nirmberkog sudskog procesa.
270 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:34

U paklu svakako nemaju knjinice, jer su knjige nekorisne: isti gubitak vremena. I nepoeljne su jer govore da je svijet drugaiji no ga vidimo ili kako nas ue. Knjige su reakcionarne, unose nered, smutnju, navode na pobunu! Zbog toga i brojnih drugih razloga u paklu ih nije moglo biti. O, zamislite onda uasa u jednoj asnoj porodici, o kojoj se generacijama nita nije moglo rei, neprimjetnoj do nevidljivosti savrenstva li tog za drutvo pravovjernih porodici iji su se ivoti dokumentovano svodili na savjesno zadovoljavanje prehrane, probave i izmetanja, o uasa li!!!, jer gle!, sinak njihov dolazi doma tako urednog da bi se mogao okarakterisati i sterilnim u velikoj crnoj limuzini, tako velikoj da implicira mo, zakon, red, poredak Izlaze, etiri visoka ovjeka u crnom, djeak meu njima, okaen o velike ruke poput lutke krpenjae mlati nogama u prazno, kroz vazduh, dokaiv asfalta tu i tamo Roditelji su blago okirani, osvru se prema prozorima susjednih apartmana: slute radoznale poglede ogovaraa. to se desilo? Ona kri ruke nenavikle na takve uurbane, lomljive pokrete. On cjepti od zaetaka gnjeva, crven u licu, prsa isturenih pod zailjenom bradom. O, Sudbino! O, Redu! O, istoto! Ba je taj savreno odgojeni djeak, to dijete besprijekornih manira, navika, uzor moralnosti, ako ne i ednosti, ba on je ulovljen na asu geometrije neka su slavljeni Tales, Euklid, Pitagora i Ferma2 kako u svesku svom vrlja nekakve krabotine Nekakve!? Trebalo je zblanutom nastavnikom zboru vremena da razotkrije prirodu djeakovih krabotina. Nisu li to bila zabranjena pismena? O, da, jesu! Slova udruena u rijei, rijei posloene u reenice, a one ispisane svetogre!!! na nekoliko strana prljava umovanja! Ah, taj ivot mog djetinjstva, iroka cesta po svakom vremenu, nadnaravno trijezan, ravnoduniji na dobra od najboljeg prosjaka, ponosan to nemam ni zemlje ni prijatelja, kako je glupo to bilo a ja tek sada to uviam! Imao sam pravo to sam prezreo dobriine koji ne bi propustili priliku za milovanje, te nametnike na istoi i zdravlju naih ena, danas kad se one tako slabo s nama slau. Imao sam pravo kad god sam prezirao: jer ja bjeim! Ja bjeim! Arthur Rimbaud Sezona u paklu, Nemogue Majica poblijedjela: lice ko zaliveno voskom. Cijukno slabano: Oh, onda pade kako galebovi udaraju s visoka o vodu. Nesretni pater familias na koljenima, ake pune kose: kakav grijeh, kakav grijeh!
2 Filozofi i matematiari koji su uspostavili osnove geometrije
Godinjak 2009 / 271
27.5.2010 13:39:34
JAAREVI
Ljudi u crnom ne obraaju panju na njih. Posjeli su djeaka na tronoac i latili se posla: istresaju ladice, rue police na pod, podiu tepihe Ocu dospijeva do svijesti: pretres. Protestira. Crni ga pogleda kao da nije vie no komad namjetaja: saopava mu da je pametnije utjeti bar dok ne stane pred Ispitivae. Ispitivai? O, da! Zajednica bi se uruila kada s vremena na vrijeme ne bi otkrili ruilake elemente. Vi ste subverzivni! Otac je licem na podu. Potpuno slomljen. Podsjea na vjernika predanog molitvi, ali nije tako: on je pometen, izgubljen, bez nade. Jer, ko nije uo za Ispitivae, strane uvare Reda, Poretka, Blagostanja i istote!? Zar ne duguju njima desetine generacija ivljenje nenarueno potresima, izuzev od onih to ih Priroda daje? Zar nije njihov sud prognao Rije i ustanovio mjesto Pravde Istinu. O, Istina je okrutan sudac: sudac bez milosti, dosljedno predana ralanjivanju malih neznatnih umova i njihovih jo nezatnijih primisli, dosljedna u namjeri da osudi svaki in koji ne slui gospama Svrhovitosti i Logici. Uasa li kad ne shvatie da ivot nije svrhovit, da u njema mjesta logici, ponajmanje istini. ivot je la. Slatkogorka kolijevka satkana od pogreaka, umiljaja i prijevara. Ali kako bi se djeak mogao sporiti o ovom vanom pitanju kada su osudili ve njegovu nedovrenu tezu? On je naposlijetku utvrdio da je nered njegova duha svet. Dakle, pobjei? Pobjei! Da! Ustaje sa tronoca, teko, sporo, jer koe ga inhibicije zgomilane u kulu, mra nu kulu na njegovim pleima. Ipak ustaje: oslukuje zvon staklenih perli, kako se rue, slamaju, kre u milijardama blistavih ulomaka. Ljudi u crnom ne obraaju panju. Roditelji? Nesretnici Ve su kuali Usud. Njihovi krhki ivoti vie ne slue ni njima ni Svrhovitosti. Ta, dosta je svega. On prikupi sve preostale sile i jurnu, bezglavo, kroz vrata doma koja e se pokazati konanom kapijom. Jer, tamo iza ostavlja za sobom jedan zakljuani svijet Poput asovnika savrena mehanizma koji se nikada nee pokrenuti tako ureen da se ne smije mijenjati Ja bjeim! Bjei, bjei, ne osvre se, niti da pogleda slijede li ga, niti da osmotri kamo, samo bjei, bjei sve dok ne osjeti pod nogama grubi tucanik, u ustima prainu, u kosi vjetar. Onda se srui, bezimen, u grmlje, konano potroiv i posljednji trunak snage, zapavi u mraan i sladak san bez snova * * * Artur sjedi sred sukobljenih plamenova i sjenki: brada mu pala na prsa, kao zakovana. Nee vie progovoriti. Takav je kada se prisjeti pakla. utke pukam
272 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:34

cigaretu motrim kakav je uinak pria izazvala kod naih drugara. Horhe zamiljeno upka zulufe. Herman u polusnu. Ubacujem granu u vatru: iti. Vlana. Plamici pleu poput hurija: ognjene igraice odjevene samo u prozirna vela... razigrane u krugovima, sve uim i uim, kao leptirovi koji nikako da polete... majstor harfista... vreli timpani odjekuju mi u elu... jedva ujne svirale dozivaju... no se sputa, teka, teka ko san... Meuigra u teatru Stari dobri Hamlet nekrofil? Svakako... Nesumnjivo! Oito i slijepom, gluhom, blesavom, ako ne i potpunom idiotu!!! Uvijek sam patetinu scenu s drueljubivom lubanjom zamiljao neto drugaije nego kako je glumataju u teatru. Hamlet bali nad Horaciovom lubanjom, obre je, biti ili ne biti, gleda kako joj uvaliti jeziinu za jedan stvarno konaan poljubac... Kakva strast... Uistinu, moramo priznati kako takvoj ljubavi ni grob nije prepreka... Ili ovako: Jebati ili ne, pitanje je sad? * * * Pjesma bez fabule... Okeani se kupaju u lavoru. Rima pada u supu. Horacije kuca na vrata. Jesi li to ti!? Ne lii na sebe! Horacije se tuno osmjehuje. Zaigra red naputenih zuba. Znoji se. Ili se neko pomokrio na tu krnjavu lubanju. Pacov virka kroz lijevo oko. Hej, Horacije, je li ova pjesma u supi tvoja? Ne odgovara. Otvaram mu usta. Eto ga, splet gnjojnih crva. Odnosim ga da nasmije Ofeliju. * * *
Godinjak 2009 / 273
27.5.2010 13:39:34
JAAREVI
Mogli bismo raspravljati i o ubistvu njegovog oca, znate... Kada biste Shakespeareov tekst dali kriminolozima u ake, valjda bi se ispostavilo, opet, da svi dokazi ukazuju na Hamleta. Ma, naravno! Pa samo paljivo iitajte onu kominu scenu u kojoj razgovara s duhom svoga oca... ubie me, sine, kako bi ti konano zavolio svoga oca... Ovaj uvrnuti kraljevi nije si mogao dopustiti voljeti bilo to, bilo koga, to i ko jo uvijek dihuckaju pod kapom nebeskom... Voli on svoga oca, onako sinovljevski, ali u tom, recimo, drugom stanju... * * * Bi li on i mamu... Ko onaj manijak Edip. To je ve tema za drugi ogled... Ali, uvjereni smo da bi. Nek se zna! * * * Sada enska... Zgodna, senzualna, nasre, namjerena da mu da... Eh, recimo to drugaije: iri arobne draperje svoga opkoraja... Uz to je i bezobrazno bogata... A on nita... Poto je njena Ofelija, lijepa poput snijegova jedini razuman, ako ne inteligentan lik u Shakespearovoj baltikoj pisaniji, ona shvata, kao u loim krimiima, ve negdje na sredokrai prie u biti prerano, koliko da itaocu pokvari uitak, strijepnju zbog otkrivanja nepoznatog ubice da je Hamlet ne moe voljeti... nikako... Zapravo da je moe voljeti, ali iskljuivo upokojenu... ta joj je preostalo initi? Poto voli iskljuivo i nepokolebljivo, zapravo slijepo, kako to samo ene mogu u onom kratkom strastvenom vremenu uoi razmnoavanja, ona odlazi do rijeke i okonava svoj bijedni ivot... sa zagonetnim poluosmijehom na licu... Ba taj poluosmijeh titra pred oima kmetova dok je izvlae, podbuhlu leinu, sa dna, iz mulja, zapetljanu u trave... Taj poluosmijeh to nam govori da je umrla zadovoljna, ako ne i sretna, znajui da e je Hamlet konano voljeti... Volio ju je, nego ta! Opkoraio je leinu u svojim odajama! Nije se dao omesti danima, ni jela ni poinka, sve dok se smrad nije razmilio na nekoliko spratova, zavukao u srce hladna kamena od kojeg je taj nesretni dvorac sazdan. Razvaljuju vrata, sluge: zatiu ga kako rida nad raspadnutom leinom, prikuplja Ofelijine kose na usnama, udara se akama o grud... Svi ga saaljevaju: kakva silna ljubav, kakav jad... Ne vide, glupaci, da on ne moe otrpjeti to mu se izmae jo jedna ljubavnica, podlona neumitnim procesima raspadanja, decentralizacije, pretvaranja u humus...
274 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:34
UDK 821.163.43*-992
urmanci
Ilirske gromile, velika pusto, ljuture
Ibrahim Kajan
oliko ima godina, pitala je jednoga dana jedna ruka. Prelazila je, hrapava, preko moje zlatne kose. Sjeam se, danas, kaketa na seljakoj glavi koja se nadnosila nad moje zaueno lice.
est mi je godina trpko sam odgovorio, pokuavajui se ukloniti ispod gruboga dlana i udnoga ustajaloga zadaha koji se irio iz njegove figure koju sam davno zaboravio; ne sjeam se njegova izgleda i niti se sjeam njegove odjee; sve sam zaboravio osim kaketa. Tada sam prvi put vidio tu kapu oito tek pristiglu u nekom UNRINOM paketu preko oceana. Iza njegovih lea, ulazei u avliju, primicao se moj otac, nastranu nagnute glave, s blagim smjekom koji e ga krasiti sve do smrti. Eto, vidi ti to, taj smijeak ivi i nakon njegove smrti, jer je moj otac davno umro, a smijeak nije, vidim ga tako jasno kako se prelijeva dok mi prilazi...
Ovaj mi je ovjek prijatelj kazao je moj otac. Jednoga u te dana povesti u njegovo selo, u uuurrrmance. Kao i iznenadna pojava tog nepoznatoga ovjeka, desetak se dana prije njega iznenada pojavio i moj otac, doao s puta koji je trajao mjesecima, potamnio, neobrijan, u zguvanoj, u neko bijeloj koulji iz koje je izbijao zadah ustajalosti, memle i gaenja... Kad me otac zagrlio otimao sam se i plakao, jer sam ga gotovo zaboravio i jer me njegova ekinjasta brada ranjavala po licu a nosnice se punile snanim i otunim zadahom... zatoenitva, njegovih beskrajnih zatvorskih dana u uvenoj mostarskoj elovini. Nepoznati ovjek iz urmanaca, nije mi se moralo kazati, bio je oev prijatelj iz tih magliastih dana patnje kad se odgovaralo za sve; kad su jedni zatvorenici u velikom brojevima smjenjivali druge uhienike u stotinama i stotinama: od ratnih zloinaca, kripara, domobrana, provalnika, ubojica, sjecikesa, do ibeo-
Godinjak 2009 / 275
27.5.2010 13:39:34
KAJAN
vaca, tapkaroa, vercera duhana, imama i franjevaca, cinkarenih sluatelja Grge Zlatopera Glasa Amerike ili samo policiji nepoudnih sumnjivih elemenata od svake ruke. Zato nita nisam zaboravio: ni seljakov kaket, ni oevu utuzganu koulju, niti posebno! onaj karakteristini zatvorski miris tijela koji se pretvorio u osjeaj i duboke nelagode i njene suuti prema patnjama ljudi baenim i zakljuanim u tamnice. ovjek neke pojmove uvijek vee uz neke druge senzacije, osjetila, slike iz potonula vremena ili iz ista umiljaja i zatrpanih snova. Tako sam i urmance, koji su ukljuivali i nain oeva izgovora seoskog imena, ponio i trajno zadrao u sebi. Sad, danas, ovog kraja proljea 2009. godine, dok se vozim u autu Mehmeda Tikvee i njegove vedre supruge elebije, i prvi put putujem u urmance, sve mi to prolazi kroz sjeanje: i otac, i njegov zatvorski prijatelj, i davna avlija u kojoj vidim sebe i osjeam seljakovu tvrdu aku na svojoj djetinjoj kosi. uuurrrmanci, uuurrrmanci, rije je umila i umjela sve snanije bujala i muklo odzvanjala o nejasno dno moga zakrita bia. urmanci pripadaju onim toponimima, onim leksemima koje oito neto znae ali mi vie to ne znademo, niti se sjeamo, nego natucamo bez uspjeha i nade da emo brzo proniknuti bez pomoi dobrih znalaca historije jezika. Korijen je iz staroslavenskog, ili je stariji, ili su ga Slaveni zatekli ovdje, naslijedili od Ilira, a moda su ga meu njih prinijeli Kelti pa ostavili i otili... Ne odgovaraju mi ni krhka ljudska zapamenja, ni knjige staroslavne; ak me i uznemiruju, jer korijen se moe nai i u slavenskim jezicima, poglavito u prezimenima poljskim (Surman, Szurman, urman), ali i u prezimenima njemakim (Schurmann). urmanci iz ranog djetinjstva A onda su se urmanci vratili, javili se u mojoj djeijoj, naivnoj svijesti pri polasku u osnovnu kolu; neto se dogodilo! Dogaaj se zbio u mostarskom kvartu ispod Kovanica, sastavljenom od dugakog niza oronulih kuica poredanih pokraj uliice to je vijugala izmeu baa, podizanih od kasnog turskog do ranog jugoslavenskog doba... Kvartu je bilo ime Baklamluk, po obitelji Bakamovi. U njoj se zbio prvi dogaaj koji je fascinirao moje djetinjstvo. Doselila je porodica iz urmanaca i zvala se Tikvea. Doselili su, ali nisu mogli useliti; njihove stvari donesene sa sela, njihove poljoprivredne alatke i krinje bez ukrasa, njihove tepsije i tendere, njihovi jorgani i arafi, njihovi harari i beskrajne opute, kone trake i tanki i debeli lanci sve je to gomilano na hrpu u unutranjem dvoriu ali u kuu nita nisu mogli unijeti! Stanari koji su unutra ivjeli nisu se micali, nisu se eljeli micati, nisu se slagali premjetanju iz Tikveama prodane kue s velikom baom ispred nje! Oni se nisu dali a Tikvee su, stariji roditelji, pet sinova i etiri keri navaljivali. Dola je policija. Policajac je drao za ruke i
276 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:34
urmanci ...
ramena staru zabraenu Tikveincu, a ona se otimala i mahala sjekirom; sjekirom je poela razvaljivati ulazna vrata na kui! Njezini visoki sinovi su se popeli na krov i zapoeli trgati crijepove i bacati ih po avliji. Razrogaenih sam oima promatrao to se zbiva, bojao se da sjekira ne izleti starici iz ruke i poleti kamo ne bi trebalo, strijepio od leteih cigli koje su zujale iznad naih zapanjenih djeijih glavica koje nikada nita slino nisu vidjele! Kada se sve smirilo, kada su sinovi sili s crvenog krova, a stara majka odloila sjekiru uz andudu, tada su doli i njihovi najmlai lanovi obitelji s kojim sam drugovao sve dok nisam otiao na drugu adresu. Volio sam njihovom najmlaeg sina Bajazida kojeg smo svi zvali, ne znam zato, Baja, i volio sam njegovu najmlau sestru, s krasnim, dugim, crnim pletenicama Zejnu. Izmeu mog odlaska i ponovnog susreta s Bajom, sluajnog, na ratom razvaljenoj Musali, prolo je 35 godina. Drugi oblik mog sjeanja na urmance, koje jo do danas nisam vidio, u vezi je s uzdizanjem jednog sjajnog imena: svugdje su me, od ranih ezdesetih, zaticale neprekidne vijesti o jednom slikarskom talentu i grafiaru, Halilu Tikvei, preko proitanog golemog broja obavijesti, pohvala i briljantnih kritika o izlobama a tekstovi su, i mali i veliki, uvijek imali barem jednu reprodukciju tog slikarevog novuma, te njegove likovne zaudnosti, nove osjeajnosti koja je, odmah bila prepoznata i odmah bila slavljena! Prije njegove igle i grickanja metala, dotad moje oi jo nijesu vidjele lau zvanu catara, jo me otac nije vodio nie od rijeke Bune, gdje su se na vodi vidjele te crne, plitke brodice koje su ene vjeto prometale Neretvinom povri, izmeu okota u vodu utopljenih vinograda! Tako mi je Halil Tikvea postao vrlo vaan za pohod u spoznajni svijet, koji je bio golem, a zapoinjao je ve ispod Mostara, od apljine gdje se Neretva irila izmeu obala, odakle vie nije bilo valova s bijelim krijestama, odakle je, ili samo to nije zapoinjala delta, miris mora i slani okus rijeke. Halila Tikveu sam upoznao 2002., zapravo, cijeli ivot nakon to sam ga, kao djeak, ve jednom upoznao; nali smo se u sarajevskom Preporodu, u bonjakoj zajednici kulture. Ja sam doao preuzeti svoju knjigu izabranih pjesama a on je upravo otvorio svoju veliku, zapamenu, historijsku izlobu. Ali, ta je izloba ve predstavljala ono to ja nisam znao i jo nisam vidio: drugog Halila Tikveu, Tikveu koji je vidio sudbinu svog naroda i pojedinca u njemu, Halila koji nije dvojio nijednoga hipa a da ne posvjedoi tu planiranu zlu kob, da je objavi i da zloin snano optui. Ah, kako je samo pronaao putanju svoje genijalnosti! Kako se samo poigrao onim planim i crnim simbolima vjere koja se smatra boljom od druge, koji su se do uasnih poigravali s drugim narodima i drugim ljudima.
Godinjak 2009 / 277
27.5.2010 13:39:34
KAJAN
Zadrhtah i zamrijeh pun nijemog straha Proli smo Bunu, pasali Ortije, mimoili itomislie. A kad smo prolazili pored Poitelja, klizei pogledom po razlivenom toku Neretve, iste i modre, vidjesmo obalu, neko predivni plau potpuno destruiranu nemilosrdnim vaenjem pijesaka golemim eljeznim apama bagera! Kao da su, po toj srebrenastoj adi od biranih oblutaka zasipale bombe za najteeg bombardiranja! A sad je mir. Kao u grobu. Kakva je bila ta plaa, sjeam se iz filma, iz raskone scene Dervia i smrti: Boris Dvornik u liku razbaruenog Meinog Hasana, na konju, na toj adi! Preko grive zasipa nas Hasanov smijeh i udnja za ivotom. Odman pokraj benzinske pumpe, Mehmed je skrenuo na desnu stranu, gdje je zapoinjao stari, eljezni most preko Neretve; priekali smo da proe evrolet sa suprotne obale, usko je, ne bismo se mogli mimoii. Preosmo, pa mi se ukaza nepoznat kraj, i selo od ijeg mi se imena to ga elebija proapta, niz hrptenjau spusti ledeno koplje muklog, nijemog uasa. Dretelj. Tako se zove. Logor Dretelj. Logor u vojnom tunelu u kojem su premlaivane i truhnule ive bonjake kosti. Kao da mi po licu pade zli imi od kojeg uzdrhtah i, za tren, zamrijeh pun nepoznata straha. Mehmed poveze auto kroz kratki tunel to nije samo izgledao nedovreno, nego je nedovren i bio, pa nastavismo vonju uskim putem uza sami rub Neretvine obale. Izmeu vode i asfaltne trake, uzdizalo se neko sitno iblje i neka visoka umorea stabla, poput zastora sputena izmeu krpice zemlje i duboke vode. Porijeklo puta je iz preinaene austrougarske tranice uskog kolosijeka i meni znanog ire, starog, sporog i slavnog voza koji nas je spajao s bijelim svijetom i raznosio iz Hercegovine u krajeve za koje nismo ni znali da postoje. S vremena na vrijeme s obale, iz zelenog zida od lia, provirila bi poneka baraka na brzu ruku sklepana, u koje se, za iznenadna pljuska, ribari sklanjahu, to druguju sami sa sobom i ribama koje im ni u emu ne proturijee. A Mehmed kae da su ovo urmanci. I evo kua uz lijevi rub ceste, nasuprot vrtovima, lijepim i obraenim do posljednjeg centimetra, sve do same rijeke. Prekoputa je Poitelj. Trenjina stalba. Stabla raskalaenih smokava. Kue, malene, pristale i uredne. Njihova je arhitektura jednostavna, po ljudskoj mjeri i skladnosti dnevnog ivota. Nemaju nepotrebnih ukrasa po sebi, ni ispred sebe; u kunim vrtovima, izmeu paprika i eboja, nee vas iznenaditi vrtni patuljci; nemaju ni lavova na ulaznim dverima, koje tako esto susreemo uzdu i poprijeko iznenadno obogaenih seoskih vlastelinia.
278 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:35
urmanci ...
Crkvica Milostivog srca Isusova Dom u kojem je roen moj prijatelj je odmah iza katolike crkve. Hram Boiji je izgraen poslije posljednjeg rata, na otkupljenoj bai jednog muslimana. U zadnjem popisu ovdje je ivjelo 300 katolika i 45 muslimana. Nakon 1993., svi su muslimani, svi do jednoga, protjerani ili u logor odvedeni. Vratili su se, svega njih desetero-petnaestero. Ba se tih dana (kolektivnog povratka), zavravala gradnja crkve, zapoeta 1998. Sveano je blagoslovljena 7. travnja 2002. kao filijala crkve Milostivog srca Isusova meugorske upe, pet kilometara udaljena od Brda Gospina ukazanja. Dan prije, pred polazak, u sluajnom susretu u Mostaru, jedna mi je prosijeda povratnica mirno i sabrano govorila: Ja neu prodati zemlju ni kuu u kojoj sam se rodila i odivila i udala. I svoju djecu u njoj rodila. A nije da ne trae. Prvoga dana kada smo doli na svoje, 1998., jedan je doao i traio da prodamo. Mi nismo htjeli. Gdje si pristao ako svoj oslonac proda? A taj na je prodao..., pa je sad tu crkva... Ne znam, ja ne bih do ljute nevolje... prodavala. A onaj na koga misli, desetljeima ne ivi ovdje, a zaviaj je posjeivao prolazei... Poalila se na turiste koji, posjeujui crkvu, posjeuju i njezin otvoreni vonjak iza same bogomolje Nemam ja nita protiv crkve, ja koliko bi imala protiv damije. Neka je... ali, ojutra sam vidjela upnika i bogme sam mu rekla: Ogradit u svoje, udarit u icu oko svoga. Ma, i on veli: Ogradi, jer im ja ne mogu nita. ena je vrlo lijepa, prava Hercegovka po gestama i po govoru. Po onim uvenim, pjevajuim akcentima uknjienim i u Andrievom zapisu Poitelj. Nakon to su protjerani 1993. iz svojih domova, ivjeli su u Nizozemskoj. Sin i kerka su jo tamo, studiraju, pri kraju su, a sve ju je strah da se vie nikada nee vratiti. Hoe li i oni, kao i onaj njihov nespomenuti, dolaziti u zaviaj, tek onako, kao u prolazu, ne zna. urmanci ljutura koja se stidi... Ipak, neto mi je nedostajalo, neto mi je falilo, neto to sam oekivao vidjeti a nikako nisam vidio. Najposlije sam pitao: Pa gdje su one kamene kue... (izgovarao sam jasno videi prizor iz Tikveinih grafika: zuhe, zidane kue, tale, ograde suhozida...). Nisam mogao ni sanjati da zapravo ovo nisu pravi urmanci: ovo su preseljeni urmanci, urmanci koji su se svukli iz bezvodnog kraja, koji su se otrgnuli
Godinjak 2009 / 279
27.5.2010 13:39:35
KAJAN
s pustog, sparuenog, paklenog zemljita pa bojaljivo spuzali na samu rijenu obalu, sve se jedan po jedan okupljao i po komadi zemlje otkupljivao i kuu svoju podizao oko ute eljeznike postaje, ute austrougarske otpravnike kuice. Ta je uta kuica, kad sam prvi put iao vozom u apljinu (s etvrtim razredom osnovne kole) da vidimo ruine Poitelja bila sasvim sama, a otpravnik male postaje bio je poput svjetioniara, sasvim sam, na dalekom pustom, u moru izgubljenom otoku. Pedeset godina kasnije otkako je uskotrana pruga rekonstruirana u prugu normalnog kolosjeka, eljezniara je nestalo, stanica je ukinuta, a na zemljanoj, povrtnjacima i kuicama nakrcanoj ploi ive urmanci koji su do juer! ivjeli na sasvim drugom mjestu. Mladi je brani par, elebija i Mehmed, cijeli dan njegovao moju osobu, udovoljavao joj na stotine naina, pekao joj kahve i nudio ranjie, prinosei prve ovogodinje trenje kojim nazdravi siroti potpisnik ovih redaka a najposlije mi udovolji i starom snu, da ipak, iz ovih urmanaca (nevjeta dvojnika) krenem u one urmance (iskonske i umrle). Auto je ponovno povuklo uz strminu, uz usku asfaltnu traku, uz serpentine kreui se, namjerno, sporo, da bih komotno i bez srkleta, bacio koji pogled po panorami, po ipartanim baama, po zelenim trakama, po tamnosmeim kaievima zemlje, po pravilno zasaenim vonjacima, po visovima brda gdje vidim ili slutim Bivolje Brdo, poiteljsku uzvisinu, tvru, najposlije, u samom dnu smaragdnu, snovitu Neretvu, pritajenu i snanu poput svake tajne. Mimoili smo jednog ovjeka, u trenerci, pitajui se kamo se on zaputio, po zvizdanu, po pustoj cesti. Vozili smo se nekoliko kilometara po visoravni urmanskoj; i s lijeve i s desne strane irila se bodljikava, nepristupana i surova zaravan. Po njoj je raslo samo nisko, zakrljalo koato bilje, draa, neto kupina, a izmeu surog i otrog stijenja, otrog poput noeva, prodiralo je dlakavo lie kadulje i mirisne granice vrijeska, potpuno sparueno i suncem uniteno. Povremeno bih osjetio radost neoekivanim i na prvi pogled nejasnim gomilama kamenja. Da to nisu gromile upitah, a domaini mi potvrdie. O njima nisu neto posebno znali. Ili moda ja nisam umio upitati kako treba. O gromilama sam znao iz knjiga, iz starih Truhelkinih tekstova. Znao sam da su pogrebna mjesta u koja su se pokapali mrtvi. Mrtvi Iliri. Grobna mjesta koja prekiva kamenje; kamenjem se prekriva na dva naina u obliku blago podignutog poluluka, te u obliku gumna. Nerijetko ih zovu i tulumima. Tulume sam viao u dalekim krajevima, u udesnim krajevima koje sam pokuavao opisati u knjizi Tragom Boijih poslanika. Tulume drevnih kraljeva i tulume zaboravljenih princeza. Tulume na koje su, prije vie hiljada godina, pobodeni visoki kameni stubovi, a na stubove postavljene goleme iz kamena klesane ptice koje simboliziraju neporecivu vezanost zemlje i kozmosa.
280 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:35
urmanci ...
A ta znae ovi tulumi, ove nae gromile, ove ilirske, ta nam poruuju njihove kosti koje u najnovije vrijeme laboratoriji podvrgavaju DNK-propitivanjima i dokazuju da mi, njihovi pozni nasljednici, jo nosimo u svojim genima golemi dio njihova naslijea, njihova genetskog materijala. Vie njihovog, ilirskog, nego u naem, u 7. sedmom stoljeu donesenog, slavenskog?! Krici nikada nee nestati Jo se nije vidjela nijedna starourmanaka kuica. Mehmed mi pokazuje brdo na lijevoj strani, tamni gusti u njezinu podnoju. Vidi li, kae, ono mjesto? Tamnozelenu mrlju bez sunca. Ondje je ona jama, Golubnica. urmanci bi, da nisu postali poznati po velikom slikaru, ostali poznati jedino po kozmikom zlu koje su uinile ustae: na onu malu, 1941. godine jo nenaseljenu eljezniu stanicu, dovozili su u stonim vagonima sarajevske Srbe, istovarali ih i odvodili do jame koja propada u provaliju duboku oko 90 metara. Mlade su ustae, malo potom, poele obilaziti po komijskim selima pravoslavne krane po Klepcima, Pribilovcima, po visoravni Dubrave lovili su poput lovaca na sitnu divlja, ne gledaju ni u zube ni u starost, ni u korist ni u tetu... Tako su i tada odveli vie od 500 stara i mlada, enska i muka, djece i staraca. Moda i vie od toga. Gurali su ih motkama do ruba jame. Mlatili ih po rukama, ako bi se rtve uspjele grevito prihvatati iljatih stijena, ili koljui ih ako su se opirali. A opirala su se djeca, i opirale su se mlade majke koje su djecu, za poetak! vriskali su golobradi crnokouljai, morale same, ivu, baciti u crno, bezdano jamsko drijelo! urmanaka jama! Gledamo nijemo u tom pravcu, kao da sad oekujemo da neki krik zapara nebo naega sjeanja, krike koje, kau, cijeloga ivota sluaju oni koji su ih samo jedanput u ivotu uli. Od tih krikova, postoje pouzdani svjedoci, koji su se uli mjesecima poslije da li kao pusti priini ili kao unutarnja stvarnost mnogi su doslovno ludjeli i bjeali u neke druge dimenzije nerazumljive ljudskoj prii o ljudskim ivotima. A kad se zlo poelo zaboravljati, kad su generaciju koja se sjeala zamijenili narataji koji se nisu mogli sjeati neko ih je neko zloban i krvav poeo nagovarati da vade kosti i nosaju ih kroz hercegovaka sela, da ih prebrojavaju i da ih nacionalno razvrstavaju, i da zlokobno najavljuju nastavak nedovrenoga obrauna, osvetu mrtvih nad potomcima ivih! Gdje se god i bilo kad odigrao zloin, gdje je god sruen grad do temelja mjesto je ostalo ili e jednoga zakletog dana bez ivih ljudi... ostati. I evo, ulazi Mehmed, vozei auto, u okamenjenu ljuturu svoga umrlog zaviaja.
Godinjak 2009 / 281
27.5.2010 13:39:35
KAJAN
Neko je pokosio visoku travu, koja je sve prekrila. Neko je kosom nainio stazu do sokaka koji vodi u malu, seosku mahalu. Ve na samom poetku Mehmed nam pokazuje kuu svog ognjita. Preko razvaljenog zida vidimo dijelove drvene, rezbarene ograde, trabozane, majunog doksata preko kojeg se ulazilo u gornju odaju. Vidi li, odnesena vrata, dolaf? Vidim kaem. Vidi li kako se krov ulijee...? pita me, a ja opet kaem da vidim; njemu ne treba moj odgovor, nego mu treba moje i elebijino prisustvo, svjedoenje nijemosti pred barbarstvom koje je dolo nakon rata. Sve kue su jo 1998. bile cijele, bile su zakljuane, nerijetko pune starog namjetaja, stalaa s posuem, sanduka s ribeninom, dolafa s fildanima i kafenim takumima. Svi su krovovi bili vrsti, sve su cigle bile na broju. Nijednog klesanog kamena nije iz zida nedostajalo. Sada je nestalo sve to se moglo prenositi, krovovi su propali, odneseni, a klesani kamen iz kutnih dijelova zgrada izvaen i u neku drugu kuu uzidan. Samoa nigdje nije runija i nigdje nije stranija kao to je runa i strana u naputenim i spaljenim naseljima na kojima su ljudi stoljeima ivjeli i raali djecu. Strana je spoznaja da ovdje u urmancima nema nikoga. Nema ni ive due! Zapanjujue je i to, da nema nijedne ivotinje, da nije iz trave iskoio divlji zec, da nije unula guterica, da nije bilo podivljale make ak ni psa koji ostaje posljednji... Bilo je, meutim, zmija. Zbog njih nam elebija nije dala da ulazimo kroz jedina ouvana vrata: vrata punog sarkazma vrata u mezarje, u harem, u muslimansko greblje; ono je jedino aktivno, i u njemu se jo sakupljaju ivi da na svojim porodinim parcelama proue umrlima ili da na prazna mjesta sahrane netom umrle. Subota, 16. maja 2009., nedjelja 24. maja 2009.
282 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:35
REFERENCE BONJAKE KULTURE
27.5.2010 13:39:35
27.5.2010 13:39:35
UDK 801.6: 821.163.43* Bjelopoljak, A. H.
Vieznanost kao obiljeje poetike Ahmeda Hatema Bjelopoljaka i njen mistikoreligijski aspekt
Sabaheta Gaanin Orijentalni institut, Sarajevo
Divanska poezija, koja najveim dijelom pripada tesavufskom diskursu, bremenita je viestrukim znaenjima i esto hermetina, to oteava razumijevanje dananjem recipijentu. Za interpretaciju ovakve poezije neophodno je postaviti odgovarajui obrazac u kojem kljuno mjesto zauzima mistikoreligijski aspekt analize svakog pojedinog stiha. U poetici divanske poezije, u kojoj posebno mjesto zauzima knjievna forma gazela, dominiraju antitetike figure i metafore koje u podtekstu bejtova grade specifinu binarnu strukturu. Pjesnik u sufijskoj poeziji postavlja jedinstveni filozofski obrazac poimanja univerzuma i ovjeka kroz binarni princip prema kojem svaki element predstavlja dvostruki kvalitet suprotnosti koje u konanici ine jedinstvo. Primjer ovakve analize je dat na gazelima Ahmeda Hatema Bjelopoljka, ija se poezija na perzijskom jeziku ne moe razumijevati bez analize njenih dubinskih slojeva. Kljune rijei: poetika divanske poezije, mistikoreligijski aspekt, gazeli, metafora, antitetike figure, tesavufski registar, Ahmed Bjelopoljak
naunom diskursu koji se bavi kulturnom batinom Bonjaka obavljena su vrlo oskudna istraivanja iz oblasti jezikog izraza divanske poezije i njenih distinktivnih obiljeja u odnosu na druge vrste poezije. Jezikim izrazom su se bavili autori u kraim osvrtima ili usputno u filolokim raspravama o divanskoj knjievnosti openito, bez jasnih uporita u nauno provjerljivim metodolokim analizama diskursa. Jedan od naina da se ispita jeziki izraz ove vrste poezije je lingvostilistiki pristup, to jest analiza na svim jezikostilistikim nivoima kao i ispitivanje njihove stilematinosti (strukturne oneobiajenosti) i sti-
Godinjak 2009 / 285
27.5.2010 13:39:35
GAANIN
logenosti (kontekstualne vrijednosti) u jezikoj strukturi pojedinih divana, premda strukturalni pristup sam nije dostatan da objasni specifinosti jezike strukture jednog diskursa koji pripada divanskoj poeziji, a posebno sufijskoj poeziji. Znaenje rijei u ovoj vrsti knjievnosti se dobiva kroz ekstralingvistiku motivaciju koja je inherentna jednoj posebnoj upotrebi jezika, a koja nema sutinski odnos s bilo kojim lingvistikim elementom. Razlog odabira poetskog diskursa Ahmeda Hatema Bjelopoljaka je u tome to se ovaj autor spominje u svim osmanskim tezkirama s kraja 17. i poetkom 18. stoljea kao znaajan pjesnik, ali nijedno djelo od njegovog obimnog opusa nije predstavljeno niti je obuhvaeno bilo kojom vrstom naune analize. U knjievnoj historiji Bosne i Hercegovine spomenuli su ga Safvet-beg Baagi i Mehmed Handi, te kasnije neto opirnije Hazim abanovi i Fehim Nametak.1 Meutim, u pogledu njegovog poetskog opusa do danas nisu vrena niti jezika niti knjievnokritika istraivanja. Za ovaj put, kao predmet naeg naunog interesovanja odabrani su stihovi na perzijskom jeziku Hatemovog Divana naslovljenih kao Dwn-e frsi-ye Aqowl-zde Ktem-afand (Perzijski divan Hatema Bjelopoljaka). Analiza teksta je utemeljena na rukopisu2 koji se uva u Istanbul niversitesi Ktphanesi, T 2823, fol. 9b-16b, koji je najpotpuniji i najstariji (13. aban 1174./20. mart 1761. godine) izmeu vie prijepisa koji nam stoje na raspolaganju.3 Biljeka o pjesniku Ahmed Aqovali-zade (Bjelopoljak) Hatem (umro 1168./1754. godine) je sin Osmana ehdi-efendije Bjelopoljaka, hadegana carskog divana, a unuk Mehmeda Salim-efendije Kadia iz Bijelog Polja (tur. Aqova).4 Nije poznato gdje se rodio i odrastao Ahmed Bjelopoljak, ali se zna da je visoke kole zavrio u Carigradu, a zatim otputovao u Misir i Hidaz i tamo boravio neko vrijeme. U Meki je dobio dozvolu, irad, od nakibendijskog ejha Ahmeda Durjanija (Ahmad Yakdast uryn), koji ga je i uveo u nakibendijski tarikat. Bio je veoma obrazovan, isticao se kao dobar poznavalac raznih disciplina islamskih nauka. Bio je i odlian kaligraf, to potvruje diploma kod poznatog kaligrafa Hattata Emirefendije. Poznavao je dobro sva tri orijentalna jezika, a na arapskom je ak drao i predavanja. Izmeu ostalih djela, napisao je iz oblasti erijatskog prava komen1 2 3 4 Mehmed Handi, Knjievni rad bosansko-hercegovakih muslimana, Sarajevo 1933., 12-14.; abanovi, n. d., 467-469.; Fehim Nametak, Divanska knjievnost Bonjaka, 75-76. Ovaj rukopis sadri 271 pjesmu na osmanskom, 32 pjesme na arapskome jeziku, te na perzijskom jeziku dvije kaside, 29 gazela, 4 mufreda i 4 tariha British Museum OR 7119; Istanbul niversitesi Ktb. T. 1274, 2823, 394/1, 2825, 381, 2882; Millet Ktb. Ali Emiri Manzum eserler Ms. 125; Sleymaniye Ktb. - Mihriah Sultan Ms. 373. Ovaj podatak je on sam dao u biljeci na kraju kaside o ahlaku na arapskom jeziku: hadim beni adem Aqovalizade Hatem. V. Handi, n.d.,13.
286 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:35
Vieznanost kao obiljeje poetike Ahmeda Hatema...

tar na uveno djelo Multaq al-abhur Ibrahima Halebija, iz oblasti leksikografije komentar poznatom rjeniku Tuhfe-i hid, iz oblasti matematike komentar djelu Al-lum Husama Bonjaka. Godine 1168./1754. bio je naimenovan za kadiju u Larisi (Yeni ehir) u Grkoj, gdje je i umro. Iza sebe je ostavio i ureen divan pjesama na osmanskom, perzijskom i arapskom jeziku. Njegov Divan je bio veoma cijenjen i esto prepisivan. Pripadao je postklasinom periodu u knjievnosti u kojem je utjecaj osmanskih pjesnika Nabija i Nedima bio oigledan. Meutim, on je nastavio tradiciju divanskih pjesnika, ija poezija ne posjeduje jednostavnost, ve vrlo teak poetski jezik zgusnutog izraza: Prva polovina 18. stoljea je bila u znaku pjesnika Nedima, koji je veoma snano utjecao na druge pjesnike u vremenu u kojem je stvarao (lale devri). Jedan od malobrojnih pjesnika kod kojeg se ne osjea utjecaj pjesnika Nabija ili Nedima je ejh Ahmed Aqovali-zade, autor malog sreenog divana u kojem se nalazi 170 gazela...5 Divan je bio esto prepisivan, to svjedoi veliki broj prijepisa Divana u bibliotekama irom svijeta. Napisao je i jednu manzumu koja se nalazi izvan Divana, koja je na osmanskom jeziku i moralno-didaktikog je sadraja i na nju je sam pjesnik kasnije dao komentar. U Istanbulu se nalazi njen autograf (Sleymaniye Ktb, zbirka Air-efendi), kao i prijepis rukopisa s autorovim komentarom (Sleymaniye Ktb, zbirka Laleli). Mistikoreligijski aspekt divanske poezije U tesavufskom diskursu divanske poezije sredinje mjesto pripada pjesnikoj formi gazela6. Znaenje leksema gazela se razumijeva kako pravilima jezika tako i eksternom motivacijom motivacijom koja je inherentna u jednoj posebnoj upotrebi jezika, ali koja nema sutinski odnos openito s bilo kojim lingvistikim elementom. Dakle, iroka divergencija izmeu znaenja koja generiraju lingvistika pravila i onih koja generiraju ekstralingvistika pravila jezika u gazelu rezultira vieznanim porukama ili dvosmislenou. Gazel, kao i druge poetske forme divanske knjievnosti, pripada klasi tekstova koji imaju puno zajednikog, da ne kaemo stereotipnog, iz gazela u gazel. Svaki gazel sam za sebe je znak ili signal posebne upotrebe posebnog registra jezika. On je artefakt jednog umjetnikog ina, kreacija fiktivnog realiteta odreene osobe s odreenim motivacijama, u odreenom vremenu, mjestu i kulturi.
5 6 Byk Trk Klasikleri, 4/13, 357. Gazeli i su sastavljeni od dvostihonskih jedinica bejtova, koji se mogu ekstrahirati iz poeme kao gramatiki i semantiki potpuno samodovoljne jedinice s vlastitom strukturom i stoga se definiraju kao najmanji dio poetskog iskaza, odnosno kao mikrodiskursi u poemi. injenica je da je tematska difuznost gazela oigledna ako se stihovi gledaju kao obavijesni iskazi ne slijede jedan drugog u razvojnom slijedu i stoga se vide kao kompozicioni ekvivalent poglavlju a ne reenici.
Godinjak 2009 / 287
27.5.2010 13:39:35
GAANIN
Gazel je poetska forma s neizbjenom intertekstualnom matricom kojom se ita tekst interrelacijama velikog broja drugih tekstova. Na pitanje ta znai samo jedan stih gazela, treba potraiti odgovor kroz proces dekonstruktivnog iskustva. Pristup u interpretaciji gazela je u svojoj sutini semiotiki, ali se relacije izmeu dva znaka, izmeu znaka i referenta, izmeu dvije strukture znakova svaki put mijenjaju s promjenom perspektive iz koje se sagledava gazel. Naime, postoje razliite perspektive, odnosno obrasci tumaenja poezije od kojih nijedan nije ekskluzivan u odnosu na druge: socijalni obrazac po kojem se gazel tumai iz perspektive drutvenih relacija, emocionalni obrazac po kojem se tumai iz perspektive emocionalnih potreba bilo koje individue, obrazac autoriteta po kojem se tumai iz perspektive odnosa prema nekoj figuri autoriteta kojoj je posveena poezija i mistikoreligijski obrazac po kojem se razumijeva i interpretira poezija iz perspektive tesavvufa.7 Analiza Hatemovih gazela je u svjetlu fenomena tesavvufa koji ima specifinu upotrebu jezikog koda i koji strukturira poeziju na binarnom principu slikama i simbolima izvedenim iz filozofskog obrasca znaenja i forme ili vidljivog i nevidljivog principa jedne Zbilje. Nesumnjivo je da Hatemova poezija pripada tesavufskom diskursu i da je hermetinost njegove poezije bila razlogom izostanka naunog istraivanja njegove poetike, kao i interpretacije njegovih stihova bremenitih viestrukim znaenjem, gdje je kljuni moment u njihovom razumijevanju mistikoreligijski aspekt. Imajui u vidu da je diskurs tesavvufa relevantno strukturno obiljeje openito divanske poezije i da postavlja jedinstven obrazac za interpretaciju divanske poezije koja je bila pod jakim utjecajem perzijske lirike, a time i tesavvufa, koji je dao peat knjievnoumjetnikom stvaranju jedan veoma dugi historijski period. Mistikoreligijski aspekt divanske poezije je kljuna taka za interpretaciju divanske poezije, osobito gazela kao specifine knjievne forme koja je u potpunosti sublimirala ovaj aspekt kroz svoju strukturu. Annemarie Schimmel kae, ne bez osnova, da su u sreditu divanske poezije religijske ideje koje se preoblikuju u specifinu simboliku koja daje gotovo neograniene mogunosti za kreiranje novih relacija izmeu ovosvjetskih i onosvjetskih pojava, izmeu religijskih i profanih ideja.8 Prema Schimmelovoj, perzijska poezija, a moe se rei i cjelokupna divanska poezija, ne bi imala tako osobit arm bez sufijskog tona u njoj, budui da je ona na ovom fonu izrasla i razvila se, uklanjajui u potpunosti tenziju izmeu ovosvjetskog i religijskog aspekta ivota u poemama istaknutih majstora ove umjetnosti u savrenoj harmoniji spiritualnih, psihikih i osjetilnih komponenti.9 Dakle, prvi korak u interpretaciji poezije koja pripada klasinoj osmanskoj tradiciji je razumijevanje konteksta u kojem su distinkcije izmeu religijskog i pro7 8 9 W. Andrews, Poetrys Voice, Societys Song: Ottoman Lyric Poetry, University of Washington Press, Seattle and London, 1985., pp. 123-142. A. Schimmel, Mystical Dimension of Islam, University of North Carolina Press, Chapel Hill 1975., p. 288. Ibid.
288 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:35

fanog, mistikog i osjetilnog, iskustvenog i estetskog manje vane od stilistikih postupaka kojima se kreiraju poetska znaenja. Religija, misticizam, ovosvjetsko, onosvjetsko, spiritualno i osjetilno su distinktivna obiljeja divanske poezije. U ovom diskursu je privilegirana metafora pijanstva i strasne ljubavi, stanja u koja zapada sufija, budui da su to jedina stanja kada je mogue svjesno opaanje Istine i stoga sufija vidi ovaj svijet samo kao metaforu onog drugog svijeta. Najveim dijelom su metafore u sufijskoj poeziji terminologizirane, jer su semiotiki formirale jeziki kod i oblik gradei posebne semantike asocijativne i paradigmatske nizove u kojima se prepliu i sufijske metafore, metonimije, sinegdohe i ifrirane alegorije. Veina mistika se u svojoj poeziji priklanjala metaforikim relacijama ovosvjetskih pojmova za onosvjetske analoge i koncepte, pridajui im jednaku vanost. Sufija sagledava svoje postojanje iz perspektive polariteta ovaj svijet onaj svijet, i simbolizam sufijske poezije, osobito gazela, zasniva se na ovom polaritetu. Pri analizi gazela svakako se mora uzeti u obzir i metodoloki provjeriti postojanje ovog polariteta, budui da je on lingvistiki signal mistikoreligijske obojenosti gazela. Svaki polaritet ima svoju metaforiku eliminaciju razlike: izmeu muitelja i onog koji lijei, izmeu zadovoljstva i bola i konano, izmeu Voljenog i zaljubljenog. Tada se svi koncepti samosvojnosti i razliitosti gube u transcendentnom jedinstvu. Reeno jezikom poezije, promjena odnosa iz jednog koncepta u njegov opozit slui pjesniku divanske poezije da kroz najrazliitije postupke suprotstavljanja prome svaki gazel nekom vrstom ironije. Ve je istaknuto da sredinje mjesto za iskazivanje polariteta u stihovima zauzima antitetika figuracija u kombinaciji s metaforom, to je distinktivno semantostilsko obiljeje gazela. Naime, osebujnost kontekstne antonimije lei u povezanosti antonimijske korelativnosti s metaforizacijom leksike. Kontekstualnu opoziciju (koja je i kontekstno ekspresivna leksika gazela s obavezno a mistikom konotacijom) u tesavufskom diskursu obrazuju rijei koje u leksikom sistemu ne tvore antonimijski par i koje stupaju u antonimijsku vezu samo u datom kontekstu, dok izvan gazela one nisu antonimi, npr.: rez-e la (njen rumeni obraz) yne (ogledalo) ine polaritet ljepote voljene (kao akcidentalno svojstvo) i ogledala u kojem se zrcali boanska ljepota, uzronik ove prve; aftb (sunce) mazlm (ugnjeteni), polaritet Voljenog i zaljubljenika; nawe (pijanstvo) ang (kanda), polaritet ponitenja samosvijesti, ega i due koja jo nije ponitila svoj ego; ta (vatra) habb (mjehuri), polaritet vatre koja predstavlja bol i enju i pia spoznaje koje gasi vatru bola u zaljubljenom; hawas (strast, elja) daw (lijek) ine polaritet gdje je elja odlika fizike ljubavi i ovoga svijeta, dok je lijek voljena i simbolika ljubav kao odlika transcendentnog svijeta;
Godinjak 2009 / 289
27.5.2010 13:39:35
GAANIN
omba-e nz (koketni pokret) del (srce), polaritet izmeu privlanosti voljene, reference onog svijeta i srca zaljubljenog, reference ovog svijeta; talawwon (hirovitost) del (srce), polaritet izmeu hirovitog ponaanja voljene i zaljubljenog (ref. ovaj svijet) koji je izmuen njenom hirovitou itd. Analizom antonimijskih parova koji se javljaju redovno u knjievnoj formi gazela, a to ilustriraju navedeni primjeri iz Hatemovih gazela, radni okvir poezije tesavufskog diskursa se zasniva na sljedeem modelu: 1) svaki objekt ovog svijeta ima svog parnjaka u onom svijetu; 2) onosvjetske istine su dostupne ukoliko neko moe da shvati sutinu ovosvjetskih objekata (to jest, ovosvjetski objekti ogoljeni od akcidentalnih kvaliteta koji skrivaju njegovu sutinu); 3) ovosvjetski objekti imaju znaenje pomou svojih analoga u onom svijetu; 4) polarni aspekt svih suprotnosti se moe reducirati na osnovni par: ovaj svijet onaj svijet, iz kojega se izvode svi ostali parovi: voljena zaljubljeni, sastanak rastanak, bol i muenje pristup voljenoj i niz drugih parova koji se izvode iz osnovnog para. Kao to se vidi, okvir svijeta koji je ostvaren u jednom ovakvom djelu nikada se ne zatvara do kraja, kao to ni interpretacija njegove duhovne vrijednosti nije do kraja doreena, budui da se kroz njega odraavaju istinske vrijednosti u ivotu za kojima se neprestano traga. Analiza Hatemovih gazela Gazel je okvir za igre zvukom i znaenjem koje prate poetske slike, neobine metafore i figure, specifini motivi i simboli koji opet ne moraju biti umjetniki toliko dopadljivi koliko moe da impresionira jedan duh koji izvire iz unutarnjih relacija jedne strukture. U ovakva knjievnoumjetnika djela spada i Hatemov Divan, ija struktura ima snane unutarnje relacije. Specifikum sufijske poetike je kontekstno ekspresivna leksika, koja odslikava brojna i raznovrsna konotativna znaenja i na specifian nain markiraju divanski diskurs i koja, s jo daljim semantikim pomacima konotativnog znaenja, prelaze u leksiku tesavufskog registra, to predstavlja problem za dananjeg recipijenta. Na ovoj razini se vri mogua interpretacija stihova, kako bi se uoila metaforika priroda uvrtenih leksema i njihova funkcionalna vrijednost i stilistika markiranost. Na ovom stupnju analize mogue je sagledati u potpunosti misaono-emocionalni svijet gazela i cijele jedne filozofije koja se ogleda u njegovim dubinskim slojevima. Prije nego to objasnimo izbor leksema na paradigmatskoj ravni, s obzirom na poetsku strategiju gazela koja limitira odabir, neophodno je dati neke opservacije
290 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:35

u vezi s drutvenim kontekstom u kojem je nastajao gazel. Naime, gazel, kao i svaka umjetnika jezika organizacija, svoje krajnje znaenje otkriva u kontekstu sloenih drutvenih procesa, iji dio i sam predstavlja i to u primarnom kontekstu ili neposrednom okruenju u kojem se gazel sluao i recitirao i u interakciji s najirim kontekstualnim krugom knjievnim, ideolokim, kulturnim, drutvenim i drugim okolnostima. U pogledu Hatemovog Divana, iri kontekst podrazumijeva drutvene tokove prve polovine 18. stoljea, takozvano vrijeme tulipana (lale devri), vrijeme znaajnih drutvenih promjena, to se odrazilo i na knjievnost u kojoj vrt i vrtne zabave postaju sredinji poetski kontekst. 10 Gledajui na gazel u tom svjetlu, iji je poetski kontekst u odreenoj mjeri reflektirao drutvenu realnost, on u svom neposrednom okruenju, na sijelu ili vrtnoj zabavi,11 poprima dramatiku funkciju, budui da gazel upravo svoj poetski kontekst postavlja u isto okruenje vrt ili ruinjak. Lekseme bazm, bazm-e eqne i males-e oq i drugi sinonimi denotiraju sijelo i gozbu zbog jela, pia, ugodne konverzacije, ali i zbog poezije: Na sastanku ljubavnom bohem s tugom druguje/Bez vina i bez drage, radost tua njemu je (gazel VII/3ab)12; Nemir, jecaj izaziva vatra jezika (dirljiv govor) na pijanci/Dok se rijei mudrosti velikana pripovijedaju (gazel IX/7ab); Dalje, svoje uloge u gazelu redovno imaju krmar koji toi vino, voljena, bliski prijatelji i svira. Optimalna lokacija je vrt, odnosno vrtna livada ukraena svjetiljkama i proeta proljetnim mirisima na mjeseevoj svjetlosti tradicionalni opis proljetne veeri u vrtu na otvorenome.13 Krmar mi ljubav toi kroz srce na kojem trag ne ostaje (gazel VI/6a); Vidjeh au i odraz krmara ruinoga tena (gazel VIII/4a); Osmijeh drage na rubinskim usnama za mene isto je (gazel IV/5b); Nadam se pored drage da u biti to srce uze mi (gazel XXI/3a); Pogled lava, arka elja i pokriva od mjeseeva svjetla ovdje je (gazel I/1a). Kad na koncu miomiris hitanski nas obuze//Ah alosti, sva radost bol mi postajae (gazel VII/4ab); Votano lice sviraa naja u baklju se pretvara (gazel XXIV/2a); Livada zelena ogleda se u vodi, istoj poput ogledala (gazel II/1b).
10 Na dramatiku funkciju gazela ukazao je Walter Andrews u ispitivanju poetskog vokabulara divana osmanskih pjesnika. V. Andrews, op.cit., pp. 36-60. 11 Prema Walteru Andrewsu, gazel je bio uslovljen kontekstom sijela kao integrirajueg ili unificirajueg principa, jer sijelo je u osmanskom drutvu univerzalno jedan dugi period i stoga je odnos izmeu poezije i sijela primaran, integralan i univerzalan a ne aktuelan. Usp.: Andrews., op. cit., chaptar Ecology. 12 Gazeli su oznaeni prema redoslijedu u rukopisu T 2823 (vidi biljeku 3). 13 Usp.: Andrews, op. cit, pp. 143-173.
Godinjak 2009 / 291
27.5.2010 13:39:35
GAANIN
Svjetiljka ili svijea s leptirima koji se roje oko svjetlosti, no s mjeseinom, vrt okupan svjetlou, pijev slavuja nagovjetava vrijeme noi i vanjski prostor: Ruinjak zbog opojnoga vina rumenoga opustoi zalud/Bulbuli za ruom njegovom ne eznu zalud (gazel V/1ab); Svijea i krilo nonog leptira za mene isto je (gazel IV/1b); Slavuj, poput biserne koljke slatkim pijevom zajeca (gazel IV/1a). Ostala leksika koja obavezno prati ruinjak ili vrt14 kao kontekstualno obiljeje gazela su strukturni elementi vrta: hiponimijska lepeza (rua, lala, narcis, zumbul i drugo) sa hiperonimom cvijet, slavuj, papagaj, empres, platana, livada (koja takoer koristi sinonimijski niz) itd., sa prilino standardnom grupom metaforikih asocijacija u interpretaciji poezije. Naravno, leksemi vrta, sijela, drage, krmara i veina drugih leksema imaju svoju metaforiku ekstenziju, a ne referencijalno znaenje. Figure antiteteze i metafore su sublimirane u dubinskoj semantici ove poezije. Nuno je pojasniti najznaajnije metafore, kako bi se mogla pojmiti njihova semantika motiviranost. Poetski okvir je dat metaforom vrta/ruinjaka, iji je idealni predstavnik u sultanskom vrtu koji predstavlja savreni uzor ljepote, reda, mira. Vrt simboliki predstavlja rajski analog, ija je unutranjost koncept ekskluziviteta, ljepote, reda i odsustva rivalstva, dok su izvan njega suprotstavljeni ljepota i divljina, to znai da je red prikriven oiglednim haosom, a korist i teta se ne mogu razlikovati. 15 Kosmika ekstenzija je sutinska interpretacija vrta, prema kojoj se tipski njegov prostor dijeli jednostavno na unutarnji i vanjski prostor. Pojam unutarnjeg prostora simbolizira istinsku realnost i boanski red, dok vanjski prostor simbolizira ovaj svijet, koji je refleksija tipskog vrta ali izvrnuta i koji je zbog ogranienosti ljudske percepcije predmetom pogrene interpretacije. Ovaj polaritet je preuzet iz filozofskog koncepta relacija izmeu ovog svijeta i svijeta analoga i simbola. U tesavufskoj knjievnosti se odvijala specifina vrsta metaforikog procesa koja je zahtijevala od recipijenta dublje razumijevanje njene simbolike strukture i poznavanje njenog temeljnog obiljeja, a to je da je u sferi oznaenog to uvijek ovjekov dijalog s Bogom, bez obzira na oznaku (stvarni dogaaji, linosti i prizori iz hijeropovijesti, mitologije i sl.). Sva radnja se odvija u sreditu due, a za silinu svojih doivljaja sufije su koristili metafore kao to su vino (arb / mey / bde), pijanstvo (nawe, mast), bohemi (rindn), idol (bot) i slino. Moglo bi se slobodnije rei da je jezik tesavufskog strunog registra u poeziji izvorno metaforiziran, potom metonimijski ifriran kroz razliite tabuizirane terminoloke lekseme, a u vidljivom jezikom iskazu prepoznatljiv i sloen zbog razliitih semantikih zasjenjenosti nastalih ponajprije zbog teke shvatljivosti denotata
14 Vrt, koji je u sutini replika raja, ima znaajno obiljeje u istonoj kulturi jo od pradavnih vremena viseih vrtova Babilona, pa do vrtova tulipana Istanbula u 18. stoljeu. 15 Usp.: W. Andrews, op. cit., 151.
292 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:35

onoga to se ima opisati sufijskom poezijom. Iskustvo se obino definira pomou imaginativnih sruktura, a jedna od tih imaginativnih konceptualnih struktura jeste metafora.16 U Hatemovoj poeziji svaki stih za sebe je ve semantika cjelina, dok znaenje gazela kao cjeline otkriva sloene i ukrtene odnose unutar njegove cjelovite strukture, koja sa sobom nosi ogromnu koliinu znaenja, esto neuhvatljivu pri prvom sluanju ili itanju gazela. U pjesnikoj strukturi kontekst ima organski, a ne samo funkcionalni karakter i otkriva se s tekstom i raskriljivanjem njegove vieslojne semantike strukture. Vieznanost jezika u divanskoj poeziji sloenijeg je karaktera, jer je njegova organizacija u pjesmi uvijek dvosmislena ili simbolika. Stihovi Hatemovog gazela ovo ilustrira na sljedei nain: Pogledaj, krmaru, au sa vinom rumenim i slatkim Svaki mjehuri to opija, slast dvostrukom uini (gazel X/1ab). U ovom bejtu kontekstualne antonime ine sljedee rijei: m (vino) nae (opijenost), srce iskrenog sufije: ponitenje ega i ieznue u Bogu. Ako elimo da dosegnemo poruku koja se nalazi u dubljem sloju znaenje ovoga stiha, neophodno je izdvojiti leksiku tesavufskog registra kao kljune rijei i njihovo znaenje odrediti prema terminolokim tesavufskim rjenicima i datom kontekstu, koji uvijek moe da donekle nijansira utvrena znaenja termina. Navedeni stih ima sljedeu interpretaciju: Kljune rijei: sq peharnik, krmar; metafora za savrenog vodia i uitelja, onaj koji je odgovoran za pijanstvo i emocionalnu uzbuenost zaljubljenika, Voljeni opaen u srcu; nae opijenost, zanesenost; ponitenje samosvijesti, ideja i poticaja u vezi s egom; ieznue u Bogu; m aa; srce arifa, onoga koji je spoznao Istinu na putu duhovnoga savrenstva ispijanjem tajne spoznaje; tijelo zaljubljenikovo, dua, egzistencija. Interpretacija stiha: Saliku koji je dostigao visok stepen duhovnog samoozbiljenja i u ijem je srcu prevladala ljubav nad razumom, iji su samosvijest i jastvo usljed navale ljubavi prema Bogu poniteni,
16 Adnan Kadri, Objekt ljubavi u tesavufskoj knjievnosti: Muradnama Dervi-pae Bajezidagia, Sarajevo 2008., 436-437.
Godinjak 2009 / 293
27.5.2010 13:39:35
GAANIN
Otvaraju su kapije prema Univerzalnom Umu i onome to poiva onakraj, pa u tom stanju dvostruki uitak moe da osjeti: momente spoznaje Boga, kao i raj koji mu se ukae. Kao ilustraciju navedenih opservacija o sufijskoj poeziji, koja je nesumnjivo dio nae kulturne batine, a ije razumijevanje dananjem recipijentu je oteano usljed hermetinosti i specifine metaforizacije ove vrste poezije, donosimo Hatemova gazela. GAZEL II Znoj to orosi nausnice lica rumenog, u vodu istu se pretvara Livada zelena ogleda se u vodi, istoj poput ogledala. Jecaj onog to nepravdu kua emerom saee tirane Onako kako to sa kapljicama rose ini uvijek sunce. Moje pristajanje na let poe sa zovom pijanstva Talas pia iz kraga orlovom me kandom obuhvati. Zato da se mladoenja u mislima bavi arima ukrasa Rua sa mladinskog vela, pokrivka je lica tvoga. Salik u plau svoju snagu izdrljivosti crpi Kako bi na vrelini okretanja kebab kuao. Poto je svaka njegova ila srca svu muku osjetila Miomiris spoznaje kad pronae, tad slobodan posta. Bohemu grudi paraju uvrede mu dobaene Vrijeme pijenja izmami jecaj to ga silno boli. Samo vlastitim naporom je ublaeno kanjavanje za greke Ovdje samo krepost oprost bezgranini ishodit e. U gorljivosti svojoj zavist me je zaslijepila Dok ne poeh sa tjeskobom gledati na sliku svijeta. Pogledaj kako radost ko potkovica u ognju izgori Ti, Hateme, iz mjehuria to zanos izazivaju, poui se.
294 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:35

Kljune rijei i interpretacija gazela II Stih 1 xweirz znoj; boansko nadahnue; xatt nausnice; meusvijet, svijet koji je spona izmedu duhovnog i tjelesnog ivota (lam-e barzax), materijalne stvari koje su nanijele neistoe na srce ovjeka, duhovni nemir; rez obraz, lice; sjedinjenje; mjesto i pojava isijavanja boanske Ljepote kao uzroka postojanja svijeta; sjaj i isijavanje lica boanske Ljepote u srcu gnostika; b voda; stid; spoznaja, boansko ispoljavanje milosti; yne-ye saf isto ogledalo; znakovi ili ogledalo Boije Ljepote; srce savrenog ovjeka kao mjesto Boijeg oitovanja; aman livada, tratina; odraz unutarnjeg svijeta u kojem se zrcali posebna tenja za duhovnim uzdizanjem; pojava Boije prisutnosti na licima znalaca. Boansko nadahnue budi srce koje je uspavano i pod materijalnim opsjenom klonulo, koje ima iskonsku potrebu da u njemu zasija boanska ljepota, Samo srce potpuno isto moe da zraku boanske Svjetlosti u sebe primi, za ijim Izvorom srce ezne da se vrati. Stih 2 sz-e del jad, tuga; zaljubljenikova enja za Voljenim, patnja i tuga za Voljenim; gerye pla, jecaj; ispoljavati duhovno stanje; mazlm onaj kome je nasilje uinjeno; zaljubljeni (eq) koji se nalazi u stanju utuenosti (qabd); zlem nasilnik; onaj koji Bogu robuje i klanja Mu se radi ovosvjetskih koristi; dua koja je ula u ovaj svijet i zaboravila svoj savez sa Bogom; ovjek koji se poistovjeuje sa svojim jastvom; Voljeni (maq); ftb sunce; pribliavanje i utapanje u blizinu Boiju, vuslet, tajne spoznaje. Due koje su zaboravile svoje obeanje Bogu neka znaju da se istinski zaljubljenici poznaju po svojoj enji za Voljenim. Kao to sunce svojom sveproimajuom svjetlou ivot daje i svojom vatrom sagori, tako i Bog kua i vjerne i nevjerne, kako bi se priroda unutarnjih stvari uinila vidljivom. Stih 3 nawe opijenost, zanesenost; ponitenje samosvijesti, ideja i poticaja vezanih za jastvo; ieznue u Bogu;
Godinjak 2009 / 295
27.5.2010 13:39:35
GAANIN
mou talas, val; vidljivi znaci neke manifestacije; piyle pehar; aa ispijanja tajne spoznaje, tijelo zaljubljenikovo, dua, egzistencija; oqb ptica orao; Prvi Um (aql-e awwal), nebeski prototip objave, matina nebeska knjiga sveukupne boanske mudrosti; govor, osjeaj, dua koja govori (nafs-e nteqa); koji se uzdie iz donjeg svijeta u gornje sfere; ang kanda; muziki instrument koji simbolizira okrenutost due ka vjenom svijetu; vapaj srca u tajnosti prema svijetu duhovnog. Interpretacija: Kada se sufija oslobodi i tijela i uma, zapreka na putu Ljubavi, blizini boanskoj, Tada talasi tajne spoznaje duu zapljusnu i u sferu iznad zemaljske je uzdignu. Stih 4 rya uljepavanje, ukras; privid ljepote ovog svijeta; fekr razmiljanje; meditacija; usredotoenje; kretanje srca u svijetu tajnovitog; sufijska duhovna disciplina usredotoenja koja prethodi ili prati prisjeanje na Boga; nmzad vjerenik; salik koji udi za sjedinjenjem sa Voljenim; gol rua; ivot; cvijet ija ljepota je vrhunska manifestacija boanske ljepote; ars-parde mladinski veo, obino crvene boje; prepreka koja skriva Boije lice i veliinu; zapreka da se pojavi istina u srcu; rox lice; emanacija Ljepote koja je uzrok pregnua salika na duhovnom putu: bljesak ljepote Voljenog; heb zastor; zapreka da se pojavi istina u srcu, duhovni veo koji zakriva Boiju zbilju; po sufijskoj tradiciji postoji 70 ili 70000 velova od svjetla i tame koji odvajaju ovjeka od Boga, koje sufije razumijevaju kao ontoloke stupnjeve; Kako da se srce onog koji iskreno udi za sjedinjenjem sa Voljenim tek prisjeanjem na Njega zadovolji, A ljepota Tvoja od oiju njegovih skrivena je brojnim velovima koji trepere ispred Lica Tvoga. Stih 5 slek duhovni putnik ka Spoznaji; onaj koji je pretekao druge u bliskosti Bogu, onaj koji prolazi kroz razne faze spoznaje Istine/Boga (Homo viator); bx-e tb snaga, strpljivost; dua u potpunosti ispunjena duhovnom snagom; darn unutranjnost; unutarnje srce, duhovni svijet (lam-e malakt); gerye pla, jecaj; ispoljavati duhovno stanje; poxteg vrelina, opinjenost neim; ar vatre ljubavi u srcu salika koja ga usmjerava prema Istini /Bogu;
296 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:36

garda okretanje; salik osjea blaenstvo sjedinjenja s vjenim Izvorom okretanja, tj. Pokretaem svih uzroka. Dua u potpunosti ispunjena duhovnom snagom izgara i svoje stanje oituje jer se jedino tako ozbiljiti moe, A blaenstvo sjedinjenja koje ga preplavljuje, uznosi ga na vii stupanj bliskosti Bogu. Stih 6 qaz presuda, sudbina; predodreenje iz Boijeg znanja, izvrenje odreenja (qad), spram bit ovjekove prirode; sar zde slobodan; duhovno usavravanje salika na duhovnoj stazi, kojim on oslobaa duu od ograde jastva; maref (jed. marefe) znanje; gnoza, spoznaja Boga steena razmiljanjem, duhovnim usavravanjem i duhovnim osvjedoenjem; amme miris; mirisi darivanja Istine. Nakon to je salik osjetio svu tjeskobu u dui i tugu ovosvjetskih kunji koje su ga ophrvale, Salik tek duhovnim iskustvom koje je bilo (moda) pokrenuto senzualnim objektom mirisa zbaci okove ovog svijeta sa sebe i oslobodi se ograda jastva. Stih 7 rend bohem, razuzdanik; salik koji usmjeri svoje gledanje prema Istinitom i koji tei ponitenju samopostojanja; sne sz trpjeti bol u prsima; prsa su spoljanja ljuska srca koja se povezuje s Islamom, tj. pridravanjem erijata; tane ironija, podrugivanje; Milost skrivena u odori okrutnosti kojim se kua duhovni putnik; kabb bol, patnja i tuga; opinjenost neim; unutarnja duhovna bol za neim; aktualna percepcija uitka koji proizlazi iz boanskih manifestacija (taaliyyt); gerye pla, jecaj; ispoljavati duhovno stanje; douri-ye arb vrijeme pijenja; opijanje spoznajama, duhovno stanje ispunjenosti Bogom uz gubitak linog identiteta. Onaj salik koji je usmjerio svoj pogled samo na Voljenoga (Boga) trpi bol, jer je Voljeni Svoju milost odjenuo srdbom, kuajui ga, Ali on trpi bol i nakon to je kuao uitak boanskog napitka spoznaje kroz bljesak boanskog svjetla koje ieznu i na njemu vidljiv trag ostavi.
Godinjak 2009 / 297
27.5.2010 13:39:36
GAANIN
Stih 8 tab trud, umor; sve vrste duhovne prakse onog ko stupa na duhovnu stazu s ciljem samoproienja i prosvjetljenje svjetlom znanja (riydah); mohassant vrlina, krepost; razne forme isposnikog upranjavanja kao vid duhovne samodiscipline, npr. molitva, post, spominjanje Boga (zikr, yd), nono bdijenje (tahaod) itd., afw oprost grijeha; monoteizam (tawhid), krajnji cilj duhovnog putovanja; tarqat na ijem kraju je Zbilja, (haqqat), to jest tawhd, stupanj koji se dosee nakon to arif zaboravi sebe i svoj ego. Da bi duhovni putnik mogao krenuti dalje na duhovnoj stazi, on se mora podvrgnuti samodisciplini i napregnuti se do krajnje granice svojih mogunosti, Jaajui sebe raznim duhovnim vjebama kroz koje zaziva Boga, salik iz njih crpi goleme koristi koje ga vode krajnjem cilju njegovog duhovnog putovanja tewhidu. Stih 9 eirat ar, trud; nastojanje da se neto postigne, nastojanje salika da dosegne duhovni cilj prevelikom ljubavlju; nohl nesretnost, jad; stanje qabda kod sufije; nomya-e lem pogled na svijet osjetilnih stvari i osobitosti stvorenog radi spoznaje Boga; negarestan gledati; briljiva kontemplacija u srcu duhovnog putnika; edterb - nemir; nesmotrenost u znaenju nevjerstva; suprotnosti unutar temeljne strukture prirodnog svijeta. ar i gorljivost ljubavi koja me je preplavila mene su nesretnim uinili, u elji da dokuim tajnu istinske zbilje stvari, Poeo sam da paljivo posmatram ovaj svijet, razmiljam o njemu i shvatam da je stup ovog svijeta nesmotrenost koja ga odrava. Stih 10 net veselost, razdraganost; radost kao integralni dio sufijskog ivota; nal dar ta potkovica u vatri; nemir, nespokoj; aluzija na skidanje papua (xal-e nalein), to je metafora za oslobaanje salika ne samo od onoga to pripada materijalnom ve i od oba svijeta; ta vatra; zagrijanost za boansku ljubav; kolh-e nawe kapa opijenosti; ekstatiko stanje kada vino Ljubavi ispuni bie i prouzroi beskrajnu sreu; habb mjehuri; krhkost i lomnost; mjehurii vina koje izaziva ekstazu i uitak sjedinjenja.
298 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:36

Pogledaj, Hateme, ako eli da si putnik staze duhovne, oslobodi se svega ne samo materijalnog ve i ovosvjetskog, jer to nespokoj i nemir unosi, oslobodi se i oba svijeta da bi osjetio prisustvo Gospodara, Uzmi pouku iz stanja pijanstva salika kada Ljubav nad razumom prevlada i sve to je vezano za jastvo, u konanici nestane. GAZEL III Sjaj pogleda izaziva lava pustih elja mojih Svaki njen mig treperenja izaziva i lijek je prijeki. Svaki krotki treptaj njen pokret je pun koketerije Stoga su obrve ljepotice srcu utoite. Odluih, jer pogled mi se smrai od elje za usnama Na tom putu kad se hodi, noge su u uljevima. Koliko me kivnim ine obrve one ljepotice Prst, glava i nos sva u crno to obavijena je. Tijelo mi se kida od hirovitosti otrice tog lica Jer je srce moje poput elja u kosi te ljepotice. Ja sam vlasnik samo sa grijesima tekog tereta/bremena emaneta Kao dokaz ovome je ona palma svijena pod plodovima. Na koncu po svom biu postah ko urekota zrno Ben crni na licu ove mjesecolike ljepotice, zar je grijeh to?! Kljune rijei i interpretacija gazela III Stih 1 fatka nesrea; kunja salika na putu Spoznaje kroz vraanje u grijeh s ciljem borbe protiv vlastitih strasti i poriva; hawas elja, udnja; strast, pogubne elje due prema neemu; tb-e negh sjaj pogleda; pojava svojstava Boijih kao svjetlo u srcu preko koga se spoznaju istine o stvarima; pojava znakova Ljepote u srcu Bogu bliskih ljudi; amze pogled ispod oka, namigivanje; prijekor, (ne)naklonost od Prijatelja; onaj koji zacjeljuje; d peat, opekotina; patnja, vidljiv znak odanosti i ljubavi;
Godinjak 2009 / 299
27.5.2010 13:39:36
GAANIN
daw lijek; izlaz, duhovna pomo. ovjekova udnja za ovim svijetom jeste jastvo to um zakriva i njemu potrebno da ga obasja sjajna svjetlost Univerzalnog uma, Izvorita znanja, kako bi istinu spoznao, Stoga svaki pogled naklonosti Prijatelja zacjeljuje usamljenost i otuenost koja me obuzima dok traim Izvor kojem elim da se vratim. Stih 2 oftde smjernost; stupanj ispoljavanja boanske velianstvenosti; omba-e nz koketni pokret; davanje snage duhovnome Srcu, svjedoku i mjestu Spoznaje; del srce; nutrina u kojoj su zapisane boanske tajne i u kojoj sija svjetlo; ogledalo Ljepote Boije; abr obrva; svojstvo jednosti Boijeg Bia; bot idol; Voljeni, mjesto gdje se ispoljava Ljubav ili objekt Ljubavi; poetak tjelesne kunje salika na putu istinske Spoznaje; ge-ye penh utoite; okrilje u kraljevstvu oitovanja Boijeg Bitka; mjesto spasenja, izbavljenja, kad se srce nada ostvarenju elje. Kada salik u svom srcu ugosti dragog Gosta due i osvjedoi se u Njegovu velianstvenost, to njegovu nutrinu osnai, Njegovo pribjeite od ovosvjetskih zavoenja postaje tewhid osvjedoenje u Boije postojanje i Jednost, ime razdvaja vjeno od prolaznog. Stih 3 azm odluka o ustrajnosti na sufijskom putu; odluiti se na put Istine; ama smraiti se pogled; prisutnost jakih emocija u srcu sufije; rz udnja, aspiracija; tenja ka samom Prapoetku; one lab usne poput pupoljka; govor, Boija rije (usta); belah-e p ulj na nozi; trud koji salik ulae na putu suluka; rh put; duhovna staza. Kada unutarnja enja ovjeka da spozna Istinu, koja je priroena svakom ljudskom biu i esto duboko skrivena, toliko osnai i izaziva duhovni nemir u ovjeku, tada izbije na povrinu ono to se zove istinska odluka (erda), Meutim, da bi stupio na taj put ka Zbilji (suluk), potrebna je duhovna vjeba (riydah) koja ima cilj da profini srce za budnost i koja iziskuje krajnji napor putnika.
300 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:36

Stih 4 siyahdel nesavjestan, bezobziran; infrasvijest ili podsvijest, prizemna tmina ili nafs-e ammara; abry-e bot obrve ljepotice; ogledalo Boije Ljepote; Svjedok odraen u ljepoti lica nad kojom sufija kontemplira Boga u svom srcu; kelk-e siyh crno pero i mastilo; crnilo kao simbol nadsvijesti, simbol svjetlosti boanske Osobnosti, tj. svjetlost i ujedno tmina koja omoguuje gledanje, ali po sebi je nevidljiva; izvor epifanija svjetlosti. Voljeni koji se oituje u srcu kroz atribute srdbe siyahdel kua duhovnog putnika na putu duhovnog peobraenja, Kontemplacija Boga u srcu sufije tee kroz crnilo Boijeg Bitka ili crne svjetlosti boanske Osobnosti (nr-e zt), skrivenoga Blaga koje udi da se otkrije Stih 5 talawwon nepostojanost; izmjena osjeanja i stanja, prolazak duhovnog putnika kroz sedam temeljnih duhovnih stanja putem koloracije (izmjene sedam boja) predmeta i zbiljskih dogaaja, ija zbilja nije fizike ve nadosjetilne, duevno-duhovne naravi; obojeni fotizmi su epifanije vizije nebeskog Svjedoka; r lice; sjedinjenje, mjesto i pojava isijavanja boanske Ljepote kao uzroka postojanja svijeta; sjaj i isijavanje Lica boanske Ljepote u srcu gnostika; my-e botn kosa ljepotice; tajnost imena svojstva Bia jednosti; vanjska strana ispoljavanja imena i svojstava boanskoga Bia, kad ispoljavanje boanske Ljepote ostaje skriveno; del srce; mjesto sjedinjenja; mjesto i pojava isijavanja boanske Ljepote kao uzroka postojanja svijeta; sjaj i isijavanje lica boanske Ljepote u srcu gnostika. Iskustvo Ljubavi koju dua kua kroz vizije boja u udnji da dostigne Zemlju iste svjetlosti dovodi salika u udesno stanje, Jer sjaj i isijavanje boanske Ljepote u srcu budi enju i potrebu za sjedinjenjem s Voljenim. Stih 6 br-e garn emanet; emanet koji je ovjek preuzeo na sebe Savezom Alast; arbb elita; grupa ljudi koja je osjetila kaml (Savrenstvo), osjet visine Savrenstva; tafreqe odvajanje, cijepanje; razlikovanje dobra od zla; stupanj na kojem je salik predan poslunosti i bogotovlju (farq) i kome Bog otkriva Svoje darove kao nadahnue (am). naxl-e bar warde datulina palma; ivot; salik koji razluuje istinsku spoznaju od ovosvjetskih osjetilnih saznanja;
Godinjak 2009 / 301
27.5.2010 13:39:36
GAANIN
gowh dokaz; zapanjenost u spoznaji Velianstva Boijeg kroz gledanje srcem i posmatranjem dokaza. ovjek ima obavezu spoznavanja Istine koju je preuzeo u preegzistentnom Savezu Alast, ljubav prema materijalnom ne bi trebala da zasjeni inherentnu ljubav ovjeka prema apsolutnoj Istini, Dokaz briljive kontemplacije u srcu duhovnog putnika je razluivanje istinske spoznaje od neistine i plamen ljubavi kao uroeni instinkt prema apsolutnoj Ljepoti i Savrenstvu. Stih 7 siyahdne zrno urekota; duhovno srce (ili habbetol soweid); zt osoba, linost, bie; bitak, Bit; xl-e siyah ben, made; svijet Nevidljivog (lam-e ayb); rez obraz, lice; sjedinjenje; mjesto i pojava isijavanja boanske Ljepote kao uzroka postojanja svijeta; sjaj i isijavanje lica boanske Ljepote u srcu gnostika; mah mjesec; lice, mjesto odsjaja Boije upute i Ljepote, epifanije. Hatem ezne cijelim svojim biem da gleda srcem duhovnim, jer samo ono moe biti svjedok i mjesto Spoznaje; Samo srce duhovno prodire pogledom u svijet Nevidljivog i samo ono moe da primi odsjaj Ljepote i razumije sve epifanije koje mu se u srce spuste. Zakljuak Knjievnoumjetniko djelo ne ostavlja utisak na recepijenta samo stilematinou elemenata jezike strukture od fonoloke, sintaksike do semantike organizacije jezikog izraza. Tekst svojom unutarnjom, duhovnom strukturom, ije su unutarnje relacije postavljene u jednom neponovljivom individualno kreiranom kontekstu nuno izreene jezikim kodom, uspostavlja daleko snaniju komunikaciju sa recipijentom jer svaka rije, ak niim markirana, iza sebe posjeduje goleme semantike prostore nespoznatljivih razmjera koje dotiu ljudski duh u komunikaciji. Ovakvim poetskim strukturama pripada i Hatemova poezija. Najkompleksnije znaenje jezikih struktura Hatemove poezije koje je ujedno i najstilematinije i predstavlja udarnu stilistiku vrijednost Hatemove poezije jeste drugostepeno pomjeranje u semantikom polju metafore koje se u dubinskoj strukturi pojavljuje u kombinaciji s antitetikom figurom. Te antitetike figure koje nalazimo u dubinskoj strukturi, u povrinskoj strukturi su samo kontekstni antonimi ije se semantiko znaenje mora prelamati kroz diskurs tesavvufa filozofski obrazac poimanja univerzuma i ovjeka u njemu kroz binarni princip po kojem svaki element predstavlja jedan dvostruki kvalitet suprotnosti koje
302 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:36

u konanici ine jedinstvo. U dubinskoj strukturi svoje poezije, kroz sutinsku dijalektiku suprotstavljenost paradoksalnih odnosa koji se na krajnjoj instanci svode na svijet osjetilnog svijet nevidljivog, Hatem pretae svoja iskustva u osmiljene poruke univerzalnog znaenja. Ta univerzalna znaenja se zasnivaju na spoznaji da sve u univerzumu ima svoj antipod, svoje lice i nalije: dva kraja istog polariteta ine tama i svjetlost, forma i znaenje, dan i no, vatra i voda, unutarnje i izvanjsko, alost i radost koje pjesnik veoma uspjeno izraava kroz dobro oblikovanu formu.
Literatura: Andrews, W. G., An Introduction to Ottoman Poetry. Mineapolis & Chicago: Bibliotheca Islamica, 1976. Andrews, W. G., Poetrys Voice, Societys Song: Ottoman Lyric Poetry. Seattle and London: University of Washington Press, 1985. Balangcndan Gnmze Kadar Byk Trk Klasikleri 4/13, tken-Sgt, Istanbul 1986. Baagi, S., Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti: prilog kulturnoj historiji BiH. Sarajevo: Svjetlost, 1986. Chittick, W. C., Sufijski put ljubavi: Rumijeva duhovna uenja. Sarajevo: Naunoistraivaki instiut Ibn Sina, 2005. Handi, M., Knjievni rad bosansko-hercegovakih muslimana. Sarajevo, 1933. Kadri, A., Objekt ljubavi u tesavufskoj knjievnosti: Muradnama Dervi-pae Bajezidagia. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, 2008. Nametak, F., Divanska knjievnost Bonjaka. Sarajevo: Meunarodni centar za mir, 1997. Nametak, F. , Pojmovnik divanske i tesavufske knjievnosti. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, 2007. Sad, S. ., (1999) Farhang-e estelht wa tabrt-e erfn (ed. 4). Tehran: Tahuri. Schimmel, A., Mystical Dimension of Islam. Chapel Hill: University of North Carolina Press, 1975. abanovi, H., Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. Sarajevo: Svjetlost, 1973. Vitray-Meyerovitch, E. V., Antologija sufijskih tekstova. Zagreb: ITRO Naprijed, 1988.
Godinjak 2009 / 303
27.5.2010 13:39:36
GAANIN
MULTIPLE MEANINGS AS A FEATURE OF POETICS OF AHMAD KHATEM BJELOPOLJAK AND ITS MYSTICAL-RELIGOUS ASPECT Sabaheta Gaanin
Summary Divan poetry, which mostly belongs to the sufi discourse, is filled with multiple meanings and is often hermetic, thereby being harder to understand for the contemporary recipient. For the interpretation of this poetry it is necessary to set a suitable model in which a focus point is reserved for the mystical-religous aspect of analysis of each single verse. In the poetics of the divan poetry, where special place belongs to the literary form of ghazel, the antithetic figures and the metaphor are prevailing. In the subtext of bayts, they are constructing a specific binary structure. The poet in the sufi poetry sets a unique philosophic pattern of understanding the universe and human through the binary principle according to which each element represents a double quality of opposites that in the end make a unity. The example of this analysis is given in the ghazels of Ahmad Khatem Bjelopoljak, whose poetry in Persian cannot be understood without the analysis of its deep levels. Key words: poetics divan poetry, mystical-religious aspect, ghazel, metaphor, antithetic figures, Ahmed Bjelopoljak
304 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:36
UDK 394 (497.6 Sarajevo) 17: 930.2 305-055-1 (497.6 Sarajevo) 17 305-055-2 (497.6 Sarajevo) 17
Sarajevo u 18. stoljeu: svijet mukaraca i ena

Prema medmui Mula Mustafe Baeskije
Kerima Filan Filozofski fakultet, Sarajevo
Malo je historijskih izvora koji e posvjedoiti da su ene bile prisutne u javnome prostoru u osmanskome dobu. Naprosto stoga jer je malo izvorne grae dostupno, a i predrasude su o eni muslimanki brojne. Ovaj tekst opovrgava upravo i jedno i drugo stajalite o tome. Meu historijskim izvorima iz kojih je mogue upoznavati ivot u Osmanskoj carevini rijetkost je raspolagati takvim koji sadri podatke o svakodnevnom ivotu i u sreditu Carstva, a pogotovo na njegovoj periferiji. Stoga je iznimno vrijedan tekst koji je na svoj nain sainio jedan savremenik bez potrebe i obaveze da udovolji bilo emu izvan njegovog privatnog svijeta. Takav izvor je privatna biljenica (medmua) Mula Mustafe Baeskije sa zapisima o ivotu u Sarajevu u 18. stoljeu. Analizirajui u ovome prilogu one dijelove teksta, mjestimino posve kratke, u kojima Mula Mustafa Baeskija spominje ene, pokazali smo kako su onodobne ene skupnim izlaskom u javni prostor u vie mahova tokom druge polovine 18. stoljea protestirale protiv nekih postupaka predstavnika vlasti i na taj nain utjecale na oblikovanje javnog mnijenja. Kljune rijei: Sarajevo, 18. stoljee, Mula Mustafa Baeskija, ene
U
1
proljee 1770. godine Mula Mustafa Baeskija je u svojoj biljenici (medmui) pisao o okolnostima u kojima su dvojica uenih Bosanaca, Mehmed-efendija Fojnianin i Sejjid Mehmed-efendija Svrako, zatraili poloaj sarajevskog muftije.1 Zapisao je da su i jedan i drugi imali svoje
Tu situaciju nalazimo zapisanu na listovima od 14a17 do 14b1. Na ovaj nain emo dalje u tekstu oznaavati mjesto na kojem je zapisan dotini tekst u autografu Mula Mustafine med
Godinjak 2009 / 305
27.5.2010 13:39:36
FILAN
pristalice te da je ta situacija u vezi s imenovanjem muftije2 zaokupila panju javnosti. Dok je Mehmed-efendija Fojnianin, vjerovatno uz podrku pristalica, lino otiao u Istanbul s namjerom da dokae kako mu je 1763. nepravedno oduzet poloaj muftije, dotle su graani koji su podravali Mehmed-efendiju Svraku sainili predstavku o njegovim sposobnostima i lijepom ponaanju i podnijeli je u Istanbul. Mula Mustafa je o tome pisao u vrijeme kad se jo ekalo zvanino naimenovanje. Ostavljajui tu situaciju njenome razrjeenju, pisac naglo prelazi na jedan drugi dogaaj: Ali pustimo sada tu predstavku i pogledajmo kako se zbilo jedno odreenje Mudroga. Skupi se nekoliko ena pod lipom u dvoritu Begove damije u vrijeme kad je narod izlazio s podne namaza i zaviu: Mi smo sirotinja! Nema svijea, nema mesa, nema masla. I kad ima, skupo je. ta rade gradski poglavari? ta je s redom i poretkom? Krenimo svi u mahkemu.3 Piev dramatian ton kojim je nagovijestio ovaj zapis mogli bismo u prvi mah pripisati udu to su se ene okupile u sreditu sarajevske arije i pozivale vlast na odgovornost. Meutim, nastavak biljeke pokazat e da povod toj dramatinosti nisu ene nego jedan izniman dogaaj u koji je preraslo to okupljanje ena. Biljeei u ovome zapisu, kao i u svim drugima u svojoj medmui, dogaaje iz ivota u sarajevskoj sredini, Mula Mustafa Baeskija ne izraava nimalo uenja to su ene te koje protestiraju protiv vlasti. Ako je u dananje doba ta konstatacija neoekivana, to je znak da tekst Mula Mustafine medmue treba iznova itati i razumijevati kako bi se uspostavio odnos prema vremenu o kojem on pie. Citirani zapis potie nas da razmotrimo kojim povodom i na koji nain Mula Mustafa Baeskija u svojim zapisima spominje ene. Stoga emo, najprije, proitati zapis do kraja. Prema Mula Mustafinim rijeima, ljudi koji su se nali u dvoritu damije posluaju poziv ena i krenu put mahkeme. Ondje ne nau mula-efendiju,4 jer je bio otiao u Travnik, gdje je tih godina stolovao bosanski namjesnik. U mahkemi su bili mulin zamjenik Mustafa-efendija Hadimusi, dvojica-trojica kadija i isto toliko baeskija.5 Pobunjeni narod napadne na njih. U toj gunguli buntovnici ispreturaju i polome pisarske petahte6 i izgrde gradske poglavare najrunijim
mue. Taj primjerak uva se u rukopisnoj zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu pod signaturom 7340. Muftija je zvanino imenovani visoki strunjak u erijatskom pravu koji donosi pravna rjeenja. List 14b2-5. Mula-efendija je kadija prvoga reda u glavnom mjestu jedne pokrajine. Baeskija je naziv za najstarije i najutjecajnije pripadnike u janjiarskim jedinicama. Petahta je niska klupa na kojoj je drana knjiga prilikom itanja i papir prilikom pisanja, a korisnik je pritom sjedio na tlu.
2 3 4 5 6
306 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:36
Sarajevo u 18. stoljeu: svijet mukaraca i ena...

rijeima, ta je kome na jezik dolazilo: Uzeli ste mito od delepija i mumdija7 za predstavku o muftiji.8 Nasilnici jedni, dajte tu predstavku. ta vam je kriv Mehmed-efendija Fojnianin? Ko je pisao da onakvoga junaka, gaziju, treba smaknuti? Neka izae na megdan. Gdje je predstavka?9 Protest koji je poeo zbog skupoe i neimatine oito je prerastao u pobunu i opi mete u kojem je narod vikom i galamom predstavnicima vlasti prigovarao zbog mahinacija u vezi s muftijskim poloajem. Mula Mustafa nije bio uesnik u tom protestu. On ak uesnike gungule u mahkemi naziva neznalicama, hudim sijedim [glavama] kojima upravlja inat. Prigovara im nedolino ponaanje zbog lupanja pisarskih petahti i galame, a svoj prigovor zavrava rijeima kako su tu, u mahkemi od pilava napravili hlapu. Ono to u ovome izraajnom komentaru treba primijetiti jest to da pisac njime ne pokazuje da li je saglasan ili ne s porukom koju je pobunjeni narod upuivao vlastima, nego kritizira nain na koji se to ini. Poreenjem situacije u mahkemi s pilavom i hlapom Mula Mustafa Baeskija iznosi svoj stav da je nedolino ponaanje buntovnika i samu poruku vlastima uinilo besmislenom. Istodobno su, prema Mula Mustafinim rijeima, i predstavnici vlasti bili izgubljeni pred narodom. Za janjiarskog agu pisac kae da je stajao pred masom kao ukopan, ne znajui ta da ini ni sa sobom ni sa drugima, ni ta mu je desno ni ta mu je lijevo.10 Iz Mula Mustafine biljeke je jasno da su graane u taj protest povele ene. Teko je znati jesu li ene planirale dogaaj tolikih razmjera, no sigurno je da su vrlo dobro procijenile i mjesto i vrijeme da se oglase. Okupile su se u dvoritu najvee damije u sreditu arije. Oglasile su se nakon namaza, kad su vjernici ve bili obavili vjersku dunost. Najzad, vrijeme srednjeg od pet dnevnih namaza, bilo je zasigurno najpogodnije doba za okupljanje, jer je dan ve odavno poeo, a veer nije bila blizu. Poziv ena da se krene u mahkemu oito je bio iroko prihvaen, jer se po meteu koji je neto kasnije zavladao u mahkemi moe zakljuiti da je za njima krenuo povelik broj graana. Rijei koje su ene izvikivale u dvoritu damije nisu nita drugo do izrazi nezadovoljstva zbog siromatva, ali se kasnije u mahkemi vie spominjao muftija nego neimatina. Neredi se nastave i narednog dana. Premda su neki vlasnici narednog jutra otvorili duane i radili do podneva, popodne se ponovo skupe ene i djeca, a s njima i ljudi iz arije i to, veli Mula Mustafa, skoro cijela arija, i ponu izvi7 8 Delepije su trgovci stokom, a mumdije su izraivali i prodavali svijee. Iz Mula Mustafinog zapisa se vidi da su neke kadije i imami podravali Mehmed-efendiju Svraku zato to nisu eljeli Mehmed-efendiju Fojnianina na muftijskom poloaju, a razlog je izgleda bio to to se Fojnianin tokom etverogodinjeg slubovanja, do svrgnua 1763., pokazao odlunim muftijom koji se nije pokoravao niijim zahtjevima. To je naveo ejh Sejfuddin Kemura u prilogu Sarajevske muftije od 1519. do 1916., Islamska dioniarska tamparija, Sarajevo 1916., str. 14-16. 9 List 14b9-11. 10 List 14b12. (Aga dahi lmi gibi, sagn soln bilmez, drt taraf deniz.)
Godinjak 2009 / 307
27.5.2010 13:39:36
FILAN
kivati: Mehmed-efendija nema nikakve krivice. Gdje je predstavka za njegovo smaknue. ene i djeca navale na aginu kuu koja se nalazila preko puta Gazi Husrev-begova hamama.11 Nemajui izlaza, agini straari bace predstavku narodu kroz prozor. Potom ispale nekoliko hitaca iz puaka, namjeravajui da ene i djecu zaplae a agu zatite. Usto i toljagama potjeraju ene. Na to svjetina navali na aginu kuu i razlupa prozore. Gradski prvaci koji su u to vrijeme bili uz agu, pie Mula Mustafa, prepadnu se kao da su pred sobom ugledali hazreti Azraila, pa se razbjee i tako se osramote.12 Ovu poduu biljeku pisac zavrava rijeima: Hvala Bogu, nije bilo mrtvih. Samo je alemdar Pakro u pijanom stanju napao ene i jednu je navodno ozlijedo. Ali i njega su ozlijedili, moda se vie ne digne.13 Istaknimo ponovo da pisac nije komentirao prisustvo ena u tom dogaaju. Imajui u vidu sadraj cijele medmue i pievu naviku da makar kratko prokomentira kakvu neobinu situaciju koju zapisuje, moemo rei da pojavljivanje ena u dvoritu damije i njihovo sudjelovanje u dvodnevnoj pobuni za njega nije bilo nekakvo udo. Njegove rijei na kraju biljeke, kako se ranije neto slino nije desilo u Sarajevu, ne odnose se na uestvovanje ena u pobuni nego na tok dogaaja u kojem su, oito, ene odigrale vanu ulogu: pojavile su se u javnom prostoru, izrekle su prigovor vlastima, pozvale su graane da protestira u mahkemi i graani su pristali uz njih. Podrka koju su ene na svoj poziv da se krene u mahkemu dobile od sugraana pokazuje da su one imale utjecaja na uobliavanje javnog mnijenja. Drutvena pravila su, oito, enama doputala, ne samo da se pojave nego i da djeluju u javnom prostoru. To djelovanje zasigurno ne treba shvatiti kao odgovornost ena za vanjski ivot nego kao njihovu mo da na odreeni nain uoblie stav javnog mnijenja. ene su imale ne samo mogunost da reagiraju na odreenu situaciju nego i mo da pokrenu reagiranje. Tako su uinile i u jednom drugom sluaju koji je zabiljeio Mula Mustafa Baeskija: Mladi neretvanski naib14 Ahmed-efendija ohadi, navodno, u noi pozove na sud neku enu. Na to mu naiba optui da takav postupak prema eni ugroava obraz porodice. Podignu se ene da s povrijeenim muem protestuju, pa uz njih pristanu svi ljudi iz arije. Mu-
11 Vjerovatno je rije o janjiarskom agi ije je sjedite bilo na mjestu dananje Katedrale. 12 List 14b22-23. (Ve orada bulunan agalarun bandan hazret-i Azril gelmi gibi korkup divrlar aur kaup rsvy- pednm oldlar.) 13 List 14b24-25. 14 Naibima su se nazivali kadije u sudu. Taj naziv je podrazumijevao da je kadija zastupnik kazaskera, najvieg dravnog dunosnika za podruje sudstva koji je bio i lan sultanovog vijea.
308 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:36

lin pomonik krene smirivati svijet, ali mu buntovnici ne dadnu ni progovoriti nego nastave sa zahtjevom da se postupi po erijatu.15 Nakon to smo ene vidjeli kao uesnice u protestu iz 1770. godine, u ovome sluaju, kad je, prema miljenju svijeta, bilo povrijeeno dostojanstvo ene, gotovo oekujemo vidjeti enski svijet kako ustaje u odbranu porodinog morala. U nastavku ovoga zapisa Mula Mustafa nas obavjetava i o tome kakvog je uspjeha imao taj protest. Naib je doista priveden sudu. Ne znamo je li se postupilo po erijatu, to je bio zahtjev graana, ali svijet je i privoenjem mladoga naiba bio ohrabren pa je javno, na sva usta grdio kadije. Meutim, veli Mula Mustafa, taj dogaaj je narodu dao priliku da samo nakratko otvorio oi, jer su vlasti nastavile po starom i nita se nakon ovoga dogaaja nije promijenilo. I u jednoj biljeci iz 1781. godine meu svijetom okupljenim pred kapijom janjiarskog age vide se i ene i mukarci.16 Povod okupljanju bio je taj to je jedan mladi po imenu Pari, koji je tek bio stupio u punoljetstvo,17 u pijanom stanju opalio iz puke na strau, nakon ega je za kaznu toliko pretuen da je podlegao. Iako je svijet prvobitno odobrio taj postupak vlasti, smatrajui da nevaljalce treba kazniti, proulo se da se u vezi s tim sluajem pai podnosi lani izvjetaj kako je, navodno, mladi uhvaen u krai. Stoga se narednog dana pred aginom kapijom okupi desetak-petnaest ena, potom i jo jedan broj graana. Cijelog je dana, veli Mula Mustafa, potrajao protest tokom kojega se vlastima prigovaralo, izmeu ostalog, i zbog toga to je mladi Pari na smrt pretuen.18 Kao to su u prethodnom primjeru ene protestirale zbog povrede eninog dostojanstva, tako se ovaj put stjee dojam da su reagirale i kao majke zbog tragine smrti mladia. To su situacije u kojima je Mula Mustafa izravno spomenuo javno djelovanje ena. Nije spekulacija ako ih zamislimo i u drugim zapisima u kojima Mula Mustafa kae da se podigao halk (narod), barem u onim sluajevima kad je trebalo tititi enski i porodini moral. Jer, ene su s mukarcima bile prisutne na ulici i u nekim drugim vanim a mirnim drutvenim dogaajima, kao na primjer u ovome: [Godine 1771.] Vojska je krenula iz Sarajeva 31 dan nakon Jurjeva, neki na konjima neki pjeice. Mnogo je ena i mukaraca posmatralo njihov odlazak.19
15 List 43b16-19 i dalje do 43b23. 16 Kapija ovdje oznaava sjedite janjiarskog age. 17 Mula Mustafa Baeskija za Paria kae da je bio taze, yaveli, yeni balig. Kako tumai Leslie P. Peirce, stupiti u punoljetstvo (bulug) znailo je biti u ivotnoj dobi u kojoj se stjee drutvena odgovornost. V: Ekberiyet, Cinsellik ve Toplum Dzeni: Toplumsal Cinsiyetle Ilgili Osmanl Sz Daarc u: Modernlemenin Eiinde Osmanl Kadnlar, (Ed. Madeline C. Zilfi, eviri: Necmiye Alpay), Tarih Vakf Yurt Yaynlar, Istanbul 2000, str. 165. 18 List 39b10-24. 19 List 17a24-25.
Godinjak 2009 / 309
27.5.2010 13:39:36
FILAN
U ratnim okolnostima, kad su mukarci bili na frontu, ene su u svojoj svakodnevici morale preuzeti odgovornost glave porodice. Godine 1787. Mula Mustafa je zapisao: U Sarajevu je veina duana zatvorena jer je iz naeg grada na vojnu otilo, po prilici, tri hiljade ljudi.20 Jasno je da je u takvim vremenima zamirao ekonomski ivot u gradu. Ipak, stvarni ivot se morao nastaviti, a to znai da su i kakav-takav ekonomski odravale ene. Tako nas Mula Mustafa pouzdano obavjetava da su ene dolazile u njegov pisarski duan u ariji pod sahat-kulom da im napie pisma koja su slale muevima i sinovima u carskoj vojsci.21 U vrijeme kad je Mula Mustafa sainio ovaj zapis Sarajlije su bili na frontu u Dubici, Banjoj Luci, Gradikoj, Ostrovici i Bijeljini. Da su te posjete ena ariji imale poslovan karakter, pokazuju ove Mula Mustafine rijei: Hrana je bila veoma skupa, a meni je taj posao [pisanje pisama] olakao ivot, hvala Bogu. U to je vrijeme svakome bilo teko, pa su mnogi s ljubomorom gledali kako lijepo radim i zaraujem. Govorili su: Nije imuan, a eto, Bog mu je na ovome svijetu dao da bude zadovoljan.22 U navedenim zapisima ene se vide na ulici u grupama. O njima kao jedinkama nita ne moemo rei. Za njih ne znamo ije su bile supruge ili majke ni u kojim mahalama su stanovale, a ti podaci u osmanskim izvorima ine okvir koji odreuje identitet ene. Sugraanke koje Mula Mustafa vidi u javnom prostoru i spominje ih njihovim imenom jesu sirotice, lude i prosjakinje. Luda Safa, godinama se potucala po gradu, tako je i ostarjela. Neko ju je u mladosti silovao, pa je rodila dijete. Bila je niskog rasta, runa i imala je debelu i objeenu donju usnu.23 Hanka je bila sirota ena, beskunica i tako je godinama ivjela. Uvijek bi stajala uspravna i naslonjena na ogradu Careve uprije.24 [Umrla je] jedna luda ena koju su zvali Firika. Bila je neuredna i nije nosila feredu. Prosila je kao da plae. Kad bi traila od ljudi milostinju, nije bila dosadna. Dovoljno je bilo da joj se samo jednom kae neka ti Bog dadne i ona bi otila. Bila je mrava, ljutita
20 21 22 23 24
List 56a1. List 56b1-6. List 56b6-9. List 91a15-17. List 97b22.
310 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:36

i slabana. Djeca su je zadirkivala, govorei joj fir, fir a ona ih je proklinjala.25 Ove ene, kao i muke lude i prosjaci, zabiljeene su u medmui pod imenom pod kojim su ih poznavali graani Sarajeva. One nisu imale mjesto za stanovanje nego su ivot provodile na ulici. Time su, takorei, popunjavale javni prostor i bile dio gradske svakodnevice. Njihova smrt znaila je promjenu u svakodnevnom ivotu grada. Zato se i spominju na onim stranicama medmue na kojima je Mula Mustafa Baeskija biljeio podatke o umrlim graanima Sarajeva. Ono to je Baeskija jasno pokazao upisivanjem smrti tih ena, kao i mukaraca koji su na isti nain obiljeavali ivot grada, jest da je on kao sugraanin svakog pojedinca i svaki ivot poimao jedinstvenim. Ta se konstatacija moe izrei i u povodu Mula Mustafinoga spominjanja prostitutki (rsp). Iako ih u medmui ne vidimo kako slobodno koriste javni prostor, sigurno je da su one u njemu bile prisutne vie od drugih ena.26 Potresan je Mula Mustafin zapis o tome kako je jednoga jutra 1788. godine na Latinskoj upriji u Sarajevu osvanulo mrtvo tijelo neke prostitutke. Zbog nejasne smrti te ene, nad kojom je oito izvren zloin, narod se i oalostio i rasrdio. To je bio povod da se pritvori jedna nemuslimanka krmarica koja prokae tri-etiri osobe. I ta krmarica bude ubijena, a potom i jo dvije ene, jedna nemuslimanka i jedna muslimanka, ova druga po imenu Piroka mula-kaduna koja je, kako se vidi iz naslova mula uz njeno ime,27 bila pismena osoba. Mula Mustafa se nije mogao suzdrati od komentara u povodu smrti tih ena. On svoje rijei upuuje onima koji su odgovorni za te dogaaje i zapisuje ih u svojoj privatnoj biljenici, kao da time eli olakati svojoj dui: To to je ove ene zadesila nesrea kod svakoga je izazvalo zgraanje. Jer svako ima grijeha. Ne moe se srea postii ubijanjem ena krmarica nego odstranjivanjem od sebe svakoga nasilja.28 U jednoj drugoj biljeci u kojoj spominje prostitutke Mula Mustafa kae da su dvije, poznate kao Travnika i Aginica, kanjene batinama a potom prognane u Skopje,29 ali nije zapisao ta je bio razlog njihovom kanjavanju. Kao ene koje su imale slobodu koristiti javni prostor, prostitutke su svojim nainom ivota, kako kae D. R. Khoury, zasigurno prkosile drutvenim pravilima.30 No, ima25 List 89a21-22. 26 Dina Rizk Khoury, Terlikler Kapda m, Kapal Kaplar Ardnda m: Ev Iinde ve Kamusal Meknda Musullu Kadnlar, u: Modernlemenin Eiinde Osmanl Kadnlar, str. 116 i str. 121. 27 Mula je titula koju su nosile osobe s odreenim stepenom vjerskog obrazovanja. 28 List 55a1-10. 29 List 24a5-6. 30 Dina Rizk Khoury, Terlikler Kapda m, Kapal Kaplar Ardnda m..., str. 115.
Godinjak 2009 / 311
27.5.2010 13:39:36
FILAN
jui u vidu Mula Mustafina svjedoanstva i njegove komentare, namee nam se pitanje da li su prostitutke svojim prkosom uvijek krile drutvena pravila toliko da su morale biti teko kanjene. Toliko se u medmui Mula Mustafe Baeskije spominju ene u javnom prostoru. Sve druge ene u njegovim zapisima vidimo u porodinom okruenju. Sve one imaju identitet neije su supruge, keri i majke. Na javnom mjestu su, pak, prisutne onoliko koliko ih tu dovede neka okolnost iz porodinog ivota, poput ovih: Grdo mula Salih u starosti je oslijepio pa ga je u ariju izvodila ena vodei ga za ruku. Ona je bila stara i gluha.31 Dugmo je u starosti obolio od kapi, ali je dugo vremena, i tako bolestan, bio pokretan. Njegova bi ga ostarjela ena traili po sokacima jer je imao padavicu pa se deavalo da padne na ulici.32 Kojim povodom Mula Mustafa pie o enama koje, zapravo, ne vidi? U dva navedena primjera ene se spominju kao supruge. Objekt zapisivanja nisu one nego njihovi muevi. To to pisac u ovim zapisima o smrti dvojice graana Sarajeva spominje njihove supruge pokazuje da on ne ignorira njihovo postojanje. Naprotiv, to je pokazatelj da je pisac svjestan prisustva tih ena u stvarnom ivotu i da on ivot koji ga okruuje vidi kao svijet mukaraca i ena. Dojmljivo je kako je, biljeei smrt terzije33 Sulejmana, koji je bio teko bolestan, spomenuo njegovu enu zato to je s muem podnosila teret njegove bolesti: Dugo godina je bio bolestan od kapi. Sve to vrijeme ena ga je sluila i pazila. Samo ona jadnica zna koliki joj je teko bilo. A on je bio miran i skroman ovjek, i u svojoj bolesti strpljiv kao vjerovjesnik Ejub.34 Kao da time to je spominje Mula Mustafa eni terzije Sulejmana odaje priznanje i ukazuje na njenu ulogu u toj porodici. ena, dakle, nije morala stvarati da bi pisac, kao lan drutvene zajednice, bio svjestan njenoga postojanja. Kao to je dolino podsjetio na enu u toj porodici, tako je drukijim povodom spomenuo enu nekog Hasan-bega. Hvalei njegovu mirnu i ugodnu narav, Mula Mustafa kao potvrdu svojim rijeima navodi da je Hasan-beg etrdeset godina dvorio slijepu suprugu.35 Premda nisu tema zapisa ene u navedenim primjerima upotpunjuju svijet mukaraca o kojima Mula Mustafa pie. U oba primjera
31 32 33 34 List 142b12 List 81a14. Terzija je kroja, majstor koji je izraivao robu od ohe. List 89a23. Vjerovjesnik Ejub je primjer strpljivog roba Boijeg koji je podnosio iskuenje u tekoj bolesti. 35 List 20a2-3.
312 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:37

rije je o osobama koje su u ivotu pokazale veliku strpljivost, a Mula Mustafa je isticanjem te osobine i kod mukaraca i kod ena ukazao koliko joj pripisuje vrijednost.36 Jo jedan, neto drukiji primjer panje meu lanovima porodice nalazimo u zapisu o smrti jednog graanina, ije ime pisac nije zabiljeio, nego je samo rekao da je bio tabak po zanimanju.37 Taj ovjek je, pie Mula Mustafa, u starosti obolio na nogama toliko da je i namaz obavljao sjedei. Uzeo je na mjesto keri (besleme) jednu djevojku da ga dvori a zauzvrat joj je poklonio kuu. Djevojka ga je tako lijepo pazila da su ljudi govorili kako joj nema ravne na cijelom svijetu.38 U ovome se zapisu vidi ena posveena pravom enskom zanimanju kojoj je za to pokazana zahvalnost. Izrazom besleme ukazuje se na odnose u toj zajednici; mukarac je preuzeo ulogu pooima a djevojka pokerke. Besleme je poznata institucija u kulturi osmanskog porodinog ivota, a oznaavala je, openito govorei, uzimanje u imuniju kuu siromane malodobne osobe, najee enske, koja je pomagala u kunim poslovima prema svome uzrastu i istodobno postajala lan nove porodice. Naime, obiaj besleme je podrazumijevao izdravanje i podizanje novog lana porodice od djetinjstva do sazrijevanja, odnosno do udaje, ako je rije o djevojci.39 Sluaj besleme koji je zapisao Mula Mustafa nije bio taj tipini jer djevojka, oito, nije od djetinjstva odrastala u novoj porodici. Usto, od samog ulaska u novu kuu bilo je izvjesno da e od pooima naslijediti kuu. Stoga se stjee dojam da je izmeu dvije strane, mukarca i ene (ili moda njene porodice), sainjen dogovor kojim su preuzeli i ispunili odreene obaveze jedno prema drugome, a izraz besleme pokazuje da tom dogovoru ne treba pripisati poslovni karakter. I inae se prilikom primjenjivanja obiaja besleme postizao dogovor izmeu porodice koja dijete daje i one koja dijete prima. Dogovor se obino pravio usmeno, a samo rijetko pismeno, kad se obavezno i provodio kroz sudski protokol.40 Bio usmen ili pismen, ovaj sarajevski primjer pokazuje dobru stranu institucije besleme. Uzimanje u kuu djevojke slukinje, ili mladia sluge, bio je dakako drukiji postupak. Takav je dogovor (odnosno ugovor) imao poslovni karakter. Jedan zapis u kojem Mula Mustafa spominje slukinju u jednoj sarajevskoj kui, zanimljiv je za nau temu, a glasi ovako:
36 O tome kako je Mula Mustafa kod sebe njegovao osobinu strpljivosti vidjeti u naem radu Mula Mustafa Baeskija: govor o sebi, Pregled asopis za drutvena pitanja, broj 5-6, Sarajevo 2007., str. 117-143. 37 Tabak se bavio tavljenjem i obraivanjem koe. 38 List 89a19. 39 Suraiya Faroqhi na primjer konkretno navodi kako je taj obiaj da siromana porodica dadne ensko dijete u bogatu kuu gdje e biti slukinja u Ankari postojao od 16. do 20. stoljea. V: Osmanl Kltr ve Gndelik Yaam, (eviren: Elif Kl) Tarih Vakf Yurt Yaynlar, Istanbul 2005, str. 127. 40 Isto.
Godinjak 2009 / 313
27.5.2010 13:39:37
FILAN
ena mula Muhameda Mie Sihrije naslijedi veliki imetak, pa uzme za sluavku jednu nemuslimanku po imenu Kaluerku. Sluavka je neko vrijeme radila u njihovoj kui.41 Iz ovoga teksta, kojim, zapravo, poinje zapis o jednom sluaju krae, lijepo se vidi da je ena mula Muhameda Mie, koja je dobila nasljedstvo, sama upravljala svojom imovinom, da je ona sama uzela slukinju u kuu, to podrazumijeva da je sklopila poslovni dogovor, potom da je taj dogovor ostvarila s jednom drugom enom i da je ta ena bila kranka. O tome da su osmanske ene raspolagale svojom imovinom nedvojbeno svjedoe sudski protokoli.42 Dobar primjer iz medmue koji to potkrepljuje nalazimo u jednom Mula Mustafinom zapisu o njegovom vlastitom iskustvu. Godine 1763. zapisao je da je iznajmio kuu u Buzadi hadi Hasanovoj mahali koja je pripadala supruzi kadije Husejina uria.43 Iz zapisa je nedvojbeno jasno da je kadija uri u to vrijeme bio iv, i isto tako je jasno da je vlasnica kue bila njegova ena. U islamskom braku mu ne polae pravo na eninu imovinu, nego je obavezan izdravati enu iz vlastitog imetka. Stoga su ene, kojima raspoloivi prihodi nisu bili dovoljni za ivot, kao to su bile udovice, traile priliku da se (ponovno) udaju, videi u braku mogunost za ekonomski sigurniji ivot.44 S druge strane, mukarci su na enin imetak mogli raunati samo kao na nasljedstvo koje e im pripasti u sluaju enine smrti. U Mula Mustafinim zapisima mogu se vidjeti mukarci iz stvarnog ivota koji su ulazili u brak iz rauna s imunom enom. Samo, u sluajevima koje Mula Mustafa spominje muevi su umrli prije svojih bogati(ji)h supruga. Pisac ak o tim brakovima iz rauna govori duhovito, to zasigurno proizlazi iz njegovog ivota u duhu islamskog misticizma i njegovog stalnog podsjeanja na smrt kao sueni as kojemu niko osim Boga ne zna vrijeme. Razvod braka kao postupak koji se vodi pred sudom Mula Mustafa je spomenuo u sluaju Osman-dedea, mevlevijskog ejha, zapisavi kako je ejh doao na sud i izjavio da su on i supruga u srodstvu po mlijeku te da trai da se razvedu. ena nije poricala muevljevu izjavu pa su se razveli nakon deset godina zajednikog ivota.45 Prema biljeci kako ju je Mula Mustafa sainio, zahtjev za razvod podnio je mu. Ali ena nije pasivna strana u tom procesu, nego se uje i
41 List 25a18-19. 42 V: Suraiya Faroqhi, 18. Yzyl Anadolu Krsalnda Su, Kadnlar ve Servet, u: Modernlemenin Eiinde Osmanl Kadnlar, str. 7-26. Takoer i poglavlje Osmanl Dnyasnda Kadn Olmak u: Suraiya Faroqhi, Osmanl Dnyasnda retmek, Pazarlamak, Yaamak, (evirenler: Gl aal Gven, zgr Tresay), Yap Kredi Yaynlar, Istanbul 2004, str. 217-264. 43 List 8b5-6. 44 Suraiya Faroqhi, Osmanl Kltr ve Gndelik Yaam, str. 126. 45 List 44a24-25.
314 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:37

njena saglasnost. Oito se ta brana zajednica morala raskinuti kad su suprunici postali svjesni srodstva po mlijeku, to je, jednako kao i srodstvo po krvi, trajna smetnja za brak prema islamskim propisima. U nastavku biljeke itamo da je mu prilikom razvoda braka ispunio i erijatski propis o mehr-i mueddelu, a to je pravo na odreenu imovinu koje u islamskom braku ena ima kod mua u sluaju razvoda. Osman-dede je ustupio kuu eni od koje se razveo. Treba primijetiti da Mula Mustafa, govorei o tom postupku Osman-dedea, ne koristi izraz mehr nego bor (dug), to znai da je Osman-dede eni dao kuu na ime svoga duga prema njoj. Kad znamo da je Mula Mustafa poznavao erijatsko pravo a to je sam za sebe rekao u medmui jasno je da je svjesno ovdje upotrijebio rije bor, jer je mehr-i mueddel dug mua prema eni u sluaju razvoda. U radovima koji se bave razliitim aspektima osmanske kulture nailazi se na konstataciju, izvedenu na osnovu podataka u sudskim protokolima, da u osmanskom drutvu razvod braka nije bio rijetka pojava.46 Kao tumaenje te okolnosti navodi se kako je mu mogao kad je htio i bez ikakvoga objanjenja dati eni razvod,47 odnosno kako je u trenutku ljutnje mogao izgovoriti da enu puta i da pri tome nema nikakvu obavezu objaviti to na sudu.48 No, pitanje je koliko ove konstatacije teorijske prirode odraavaju stvarni ivot. Razvodi braka koje je spomenuo Mula Mustafa Baeskija u svojoj medmui vie ukazuju na ozbiljne ivotne situacije nego na leerno putanje ene. Osim veoma ozbiljnog sluaja Osman-dedea, u medmui itamo da je neki kazaz,49 poznat pod imenom Dezer, dao eni razvod, izgovorivi tri puta da je puta, a onda se ponovo oenio istom enom. Nakon nekoga vremena jo jednom se od nje razveo.50 Ako u ovome zapisu vidimo ivot stvarnih ljudi, ne moemo rei da je muu bilo lahko odluiti o razvodu.51 Kada je 1772. godine neki ovjek u sarajevskoj mahali Alifakovac, kako Mula Mustafa kae, iz nekog razloga dao razvod eni, ona se objesila. Govorilo se da je to uinila iz srama zbog razvoda.52 Ne znamo pouzdano je li sram
46 Npr. Suraiya Faroqhi, Osmanl Kltr ve Gndelik Yaam, str. 117. 47 Isto. 48 Madeline C. Zilfi, Geinemiyoruz: 18. Yzylda Kadnlar ve Hul, str. 257. Ova autorica na navedenom mjestu kae kako se u sudskim protokolima iz 17. i 18. stoljea ne nailazi esto na razvode do kojih doe muevljevim izricanjem rijei talak, stoga to je mu imao neogranieno pravo da d razvod te takvi sluajevi esto uope nisu dolazili na sud. 49 Kazaz je majstor koji je od svile izraivao pozamenteriju. 50 List 81b9. 51 Ovaj je Mula Mustafin podatak dragocjen i stoga to je iz zvaninih dokumenata teko pratiti koliko su se u stvarnom ivotu dogaale takve situacije da se razvedeni suprunici pomire i ponovo sklope brak, budui da je posve vjerovatno, kako navodi Madeline C. Zilfi, da su se ponovni brakovi meu istim suprunicima sklapali i izvan suda. Prema podacima koji se odnose na kraj 19. stoljee rauna se da se oko 5% razvedenih brakova ponovo sklapalo meu istim suprunicima. V: Madeline C. Zilfi, Geinemiyoruz: 18. yzylda Kadnlar ve Hul, str. 277. 52 List 20b3-5.
Godinjak 2009 / 315
27.5.2010 13:39:37
FILAN
bio stvarni razlog to je ena skonala svoj ivot, ali i to to se u narodu tako govorilo dovoljno pokazuje da je sram ene bio poznata popratna situacija u sluajevima razvoda braka. Dotiui se tog enskog osjeaja, M. Zilfi iznosi miljenje da razlog za sram zbog razvoda kod osmanske ene vie treba traiti u tome to je rastavom postajala ena bez mua nego u tome to se razvodila od supruga.53 Status ene bez mua zasigurno je bio nepoeljan i onda kad nije bio posljedica razvoda, pa su se i materijalno osigurane udovice eljele ponovno udati, kako smo naprijed spomenuli. Ali, jedna mlada ena, ki umrlog hadi Osmana Tandara, nije bila ni sklopila brak kad se nala na sudu da se odrekne branog ivota. Razlog je bio taj to je mukarac, sin hadi Bekira Dedibule koristio silu da djevojku privoli na brak. O tom sluaju je Mula Mustafa zapisao: [Taj] jaramaz, koji se druio s nevaljalim svijetom, i sam bio nevaljali mladi neuredne, zaputene brade, oteo je s kola (araba) spomenutu djevojku. Djevojka se pokuala spasiti ali ju je on stavio na konja i odveo je kui s namjerom da se njome oeni. Ali silu niko ne voli. Dva dana nakon toga djevojka doe u mahkemu i izjavi da se ne eli vjenati s tim ovjekom. Ode svojoj kui i tako se spasi. Otmiar pobjegne, a da je uhvaen, bio bi pogubljen. O tom se dogaaju uz ramazan puno govorilo.54 Kako je po erijatu glavni uvjet za ispravnost braka pristanak i mukarca i ene, djevojka je u toj svojoj situaciji mahkemu koristila s povjerenjem, znajui kakvo joj pravo osigurava erijat. I doista se spasila, kako je zabiljeio Mula Mustafa. Vrativi se svojoj kui, spasila se od neeljenog braka i izbavila se iz situacije u koju je doveo otmiar. Sudei prema pievom navodu, kako bi otmiar bio kanjen smru da je uhvaen, oito je da je djevojina izjava u mahkemi istodobno vrijedila i kao tuba. Iz zapisa u medmui stjee se dojam da je djevojka dola u mahkemu kako je znala, i samu sebe zatitila. Ne vidimo je li u tome imala kakvu podrku pojedinaca ili graanstva, ali posljednja pieva reenica u kojoj stoji da se o tom dogaaju puno govorilo, kazuje da javnost nije bila neosjetljiva. Kako je stav javnog mnijenja mogao odrediti razvoj nekog dogaaja, dobro se vidi u sluaju silovanja jedne djevojke beskunice (kapusuz evsiz bir kzcagz). Mula Mustafa je zapisao da su djevojku dvojica kolukija55 poveli na Bembau, rekavi joj da imaju smjetaj za nju kako nou ne bi boravila na ulici, a potom su je silovali. Kad su graani saznali za to, podignu se sa zahtjevom da se krivci kazne. Doista su dvojica osumnjienih dovedeni na sud. Jedan od njih je priznao
53 Madlen. C. Zilfi, Geinemiyoruz: 18. yzylda Kadnlar ve Hul, str. 278. 54 List 38b12-17. 55 Kolukije su pripadnici janjiarske vojske, odnosno zapovjednici u toj vojsci.
316 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:37

zloin i objeen je.56 Spomenimo ovim povodom da je smrtna kazna stigla i hadi Fejzu koji je optuen da je zaveo jednog djeaka. Njega su napali djeakov otac i jo neki ljudi te je poinilac nedjela zadavljen.57 Ova dva sluaja, jedina ovakva u Mula Mustafinoj medmui, desila su se u razmaku od dvadeset godina. Zapisavi u nekrologiju da je umro Ahmed Begi, Mula Mustafa je uz njegovo ime dodao samo jednu reenicu: imao je dvije ene.58 Kako je za umrle graane pisac uz ime biljeio zanimanje (a nekada samo zanimanje bez imena) i jo poneku njemu poznatu osobenost koja je odraavala svijet dotine osobe, zapis o Ahmedu Begiu pokazuje da je mnogoenstvo smatrano posebnom situacijom. Ravnajui se prema tom zapisu, moemo pretpostaviti da je Mula Mustafa zabiljeio, barem priblino, sve sluajeve mnogoenstva. Ima ih desetak u vremenu od pedeset godina. Za mnogoenstvo u osmanskoj porodici ve je istaknuto da je ta tema, kako kae Suraiya Faroqhi, predimenzionirana i da barem u gradskim sredinama liste mukaraca oenjenih s vie ena nisu dugake.59 O sarajevskim porodicama u kojima je mu imao vie od jedne supruge malo ta drugoga moemo saznati iz same medmue. Za dvojicu Ibrahim, Atlagia i Paru, vjerovatno je da su pripadali imunijoj klasi, jer je za obojicu Mula Mustafa Baeskija zapisao da su bili hadije. Atlagi je imao dvije,60 a Paro iz mahale Ferhadije tri ene.61 I trgovac mula Ahmed Suduka je zasigurno bio imuan jer je od vie ena (ali ne znamo koliko) imao, kako je Mula Mustafa zapisao, dvadesetero-tridesetero djece.62 Dervi Salih, o kojem je pisac sainio poduu biljeku, hvalei njegovu dobru narav i pobonost, sigurno nije bio imuan ali, kae Mula Mustafa, nije bio ovisan o milostinji (sadaki). Moda je i to to je imao dvije ene izraz pobonosti, kako dervia Saliha, tako i njegovih supruga.63 ehaja izmedijskog esnafa, Mustafa-baa Salata oenio je enu na enu i ubrzo nakon toga je iznenada umro.64 Kahramanovi Husejin je, prema pievim rijeima, pobjegao u svijet od svoje dvije vjenane ene i nakon nekog vremena u Sarajevo je stigla vijest o njegovoj smrti.65 Mula Mustafa je zapisao i za jednoga sarajevskog ido56 57 58 59 List 148b21-23 i list 133b14-16. List 142a11-12. List 133a12. To je miljenje Suraiya Faroqhi istaknula na osnovu istraivanja sudskih protokola koji se, kako je autorica navela, odnose na Ankaru i Kajseri u 16. i 17. stoljeu, te na Bursu poetkom 18. stoljea. V: Osmanl Kltr ve Gndelik Yaam, str. 117. Madeline C. Zilfi, konstatirajui da mnogoenstvo u osmanskom drutvu nije esta pojava, navodi kako se na osnovu obavljenih istraivanja pretpostavlja da je u oko 5% porodica ivjelo vie od jedne ene. V: Geinemiyoruz: 18. Yzylda Kadnlar ve Hul, str. 255-256. List 82a27. List 71a8. List 136a1-2. List 123b5-11. List 89a3. List 133b4.
60 61 62 63 64 65
Godinjak 2009 / 317
27.5.2010 13:39:37
FILAN
va, kojemu nije naveo ime nego samo zanimanje uitelja (mekteb hocas), da je imao tri ene.66 Za dvojicu graana zakljuujemo da su se po drugi put oenili nakon to su se nastanili u Sarajevu. Jedan od njih je foanski muftija koji je, kae Mula Mustafa, i u Foi imao enu.67 Drugi je hadi Husejin-efendija, trgovac i kaligraf iz Misira. Doao je u Sarajevo s robom, ostao tu ivjeti i oenio se kerkom nemuslimana Kanbera.68 Ovaj osvrt na biljeke o mukarcima s vie ena povod je da spomenemo kako je Mula Mustafa neke svoje sugraane opisao tako to je rekao da su bili enskaroi (zen-pre). To je rekao za hadi Ahmeda porijeklom iz Kladnja: bio je trgovac, bogat i enskaro.69 Za terziju Ibrahima, kojega su zvali Kapetan, Mula Mustafa pie da je takvih enskaroa malo na svijetu. ena je mogla biti i runa, kae pisac, a njemu su oi ostajale na njoj.70 U biljeci o smrti nekoliko graana zapisao je: Ubijen u svai oko ena (zen-preluk gavgasnda maktul).71 To su primjeri Mula Mustafinih biljeaka o ljudskim karakterima i stvarnom ivotu o kojima slubeni izvori malo ta imaju rei. Primjer o tome kako je uvanje mahremijeta (privatnosti porodice) svjetonazor osmanske porodice itamo u zapisu u kojem pisac biljei smrt jedne ene u Sarajevu. Bila je supruga Osman-bae, handije u sarajevskom Talihanu. Pala je niz stepenice i udarila glavom tako da je na mjestu ostala mrtva. Bilo je i drugih neobinih i iznenadnih smrti koje je Mula Mustafa zabiljeio, ali za ovu je ukratko opisao i okolnost u kojoj se desila. Jedne ramazanske veeri Pao Imaretli je na povratku iz damije nakon obavljenog namaza s ulice pozvao Osman-bau i upitao moe li ui kod njega na sijelo. Osman-baa mu odgovori da slobodno ue i da nema nikoga drugog na sijelu. Kako je ena bila kraj njega, pourila je da se skloni i u toj urbi sirota nastradala.72 Taj nesretan sluaj bio je povod da u Mula Mustafinoj medmui ostanu zapisana dva vana obiaja. Jedan je da se u tuu kuu nije ulazilo dok se ne dobije
66 List 84a3. 67 List 126b8. Mehmed Mujezinovi pokazuje kako u sudskom protokolu u kojem je zabiljeena ostavtina tog muftije stoji da su ga naslijedile tri ene. Mula Mustafa je, oito, znao za dvije. V: Mula Mustafa evki Baeskija, Ljetopis (1746.-1804), prevod s turskog, uvod i komentar Mehmed Mujezinovi, Sarajevo 1968., str. 374. 68 List 69a5. Prema popisu ostavtine u sudskom protokolu, Mehmed Mujezinovi je utvrdio da su hadi Husejin-efendiju naslijedile dvije ene. Jedna je Fatima, ki Abdulahova, a druga je ena nastanjena u Misiru, ije ime nije navedeno. Oito je ena iz Sarajeva primila islam i uzela ime Fatima te je i ime njenoga oca u sudskom protokolu zapisano kao Abdulah. Vidi: M. M. . Baeskija, Ljetopis, str. 128. 69 List 97a24. 70 List 123a8-9 (yle zen-pre az bulunur, zenne isterse irkin ola gzleri stnde kalurd). 71 Listovi 140a12 i 140b14. 72 List 35a17-19.
318 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:37

dozvola domaina. Drugi je da se pred mukarcem koji joj nije rodbina ena nije pojavljivala u kunoj odjei, odnosno dok nije propisno odjevena. Time je uvala mahremijet svoje porodice. ena je komotno odjevena mogla boraviti u enskim prostorijama ukoliko su u kui bili odvojeni prostori za mukarce i ene (selamluk i haremluk). Ne treba isticati da je samo imuna klasa raspolagala kuom sa selamlukom i haremlukom, a mahremijet je trebalo uvati u svakoj kui, pa i u onoj sa samo jednom prostorijom, koja se ureivala tako da porodini prostor ima i tu funkciju. Kako bi istaknula tu osobenost ivota osmanske porodice, Fatma Tun Yaar u svojoj radnji Women in Early Modern Istanbul: The Use of Space kuu ne naziva privatnim prostorom (naspram javnoga) nego prostorom mahrema.73 U spomenutoj radnji Fatme Tun Yaar mahala se odreuje kao prostor polu-mahrema (yar mahrem) s obrazloenjem, potkrijepljenim primjerima iz izvor, da je ena taj prostor mogla koristiti slobodno. Osmanska mahala je, naime, predstavljala zajednicu ljudi koji ive u socijalnoj solidarnosti, a time je bila i najmanja upravna jedinica. Mahala je, nakon porodice, bila prva sljedea zajednica kojoj pojedinac pripada.74 To je razlog to je u osmanskoj kulturi za identitet pojedinca bilo vano upisati u zvaninom dokumentu u kojoj je mahali nastanjen. Stanovnici su imali odgovornost za taj zajedniki prostor i odreene obaveze jedni prema drugima.75 Jedan od ciljeva koji se na taj nain postizao bio je razvijen mehanizam socijalne kontrole.76 Pravila o uzajamnoj solidarnosti i zajednikoj odgovornosti stanovnika mahale podrazumijevala su, prije svega, pruanje pomoi u tekim ivotnim situacijama. Zapisi u sudskim protokolima pokazuju da su ene, u sluaju kad su ugroeni njihov ivot ili imovina, pogotovo one koje su ivjele same ili kojima je mu odsutan iz kue, vikanjem traile pomo susjeda i tako se spaavale.77 Jedna biljeka u Mula Mustafinoj medmui, sainjena u povodu tragine smrti dvojice graana, zanimljiva je ba po tome to kazuje o poloaju ene u mahali. Nekoliko razbojnika upadnu jedne veeri u kuu oine udovice u Armagandijinoj mahali i enu izbace van. Narednog dana ena
73 Prema: Erken Modern Dnem Istanbulunda Kadnlar: Mekn Kullanm, Blten 57, 2005. Internet adresa: file:///D:BACKUP_26-01-2010/BILIM ve SANAT VAKFI. 74 Erol zbilgen, Btn Ynleriyle Osmanl, Istanbul 2003., str. 386., 456. Prema: zen Tok, Kad Sicilleri Inda Osmanl ehrindeki Mahalleden Ihra Kararlarnda Mahalle Ahalisinin Rol (XVII. Ve XVIII. Yzyllarda Kayseri rnei), Sosyal Bilimler Enstits Dergisi, Kayseri, Say 18, Yl 2005/1, str. 156. 75 Zanimljiv primjer kako su se stanovnici jedne istanbulske mahale u 16. stoljeu alili vlastima na svoga susjeda, engleskog poslanika koji se nije pridravao reda moe se proitati u: Ilber Ortayl, Drukije razumijevanje Osmanlija, (preveo Salmir Kaplan), Connectum, Sarajevo 2009., str. 48-49. 76 Isto. 77 Ismail Kvrm, Osmanl Mahallesinde Gndelik Hayat (17. Yzylda Gaziantep rnei), Gaziantep niversitesi Sosyal Bilimler Dergisi (http://sbe.gantep.edu.tr) 2009 8(1), str. 244.
Godinjak 2009 / 319
27.5.2010 13:39:37
FILAN
podnese tubu protiv dvojice susjeda, Hindia i mujezina, izjavivi da su uli galamu a da joj nisu pritekli u pomo te su se time stavili na stranu razbojnika.78 Nama je zanimljiv ovaj dio biljeke, a u njenom nastavku Mula Mustafa kae kako su tueni doista pritvoreni i kanjeni batinama te sticajem nekih nejasnih okolnosti potom i ubijeni. Ostavljajui po strani te nejasne okolnosti, konstatirat emo da je enina tuba dvojicu ljudi odvela u zatvor zbog njihovog zanemarivanja susjedskih obaveza. Tako definirani odnosi zasigurno su doprinosili mirnom ivotu u mahali, ali nisu uvijek i svuda mogli biti potovani, to zbog ljudskih udi, to zbog slabosti. Tako je u Sarajevu 1780. godine izmediju Fazliju noem usmrtio susjed Jelekovi, sumnjajui kako mu je on zavodio enu. Mula Mustafa biljei da je ta potvora po svoj prilici izmiljotina, jer je ubijeni bio astan ovjek.79 U svakom sluaju, neko od dvojice susjeda prekrio je pravila dobrog ponaanja u mahali. enino prisustvo u damiji radi obavljanja namaza nije obavezno u smislu u kojem to jeste mukarcu, ali su ene u damiji imale priliku sluati vazove (propovijedi) koji su odravani samo za njih, posebno u toku mjeseca posta. O toj praksi u vjerskom ivotu Sarajeva saznajemo posredno, iz zapisa o nekim mukim graanima: Osman-hoda je bio imam u Hubjarinoj mahali.80 Bio je miran i jedan od onih dobrih ljudi. Po mahalama je obuavao ene.81 Emir Ahmed bio je nagluh. Prijatan ovjek. Drao je vazove enama.82 O vjerskoj naobrazbi ena nisu brinuli samo mukarci tako to su drali propovijedi i poduavali ih u mahalskim damijama. O enama su brinule i ene. Jedan nain na koji su tu brigu pokazivale bio je taj to su iz svojih vakufa jedan dio sredstava namjenjivale osobi koja dri propovijedi za ene. Dobrotvorke bi u dokumentu o zavjetanju svoje imovine (vakufnami) naznaavale na koju se damiju odnosi njihov prilog, a to je obino bila damija u mahali u kojoj su stanovale.83 Ne treba gubiti iz vida i to da su ene vjersku pouku uzimale i od ena osposobljenih za taj posao. Takve je ene Mula Mustafa mjestimino spomenuo
78 79 80 81 82 83
List 24a18-20. List 87b17. Hubjarina ili mahala Hubjar-age je u Medresetu. List 126b19. List 141a18. Jedan primjer takve vakufname moe se vidjeti u naem radu ene kao vakifije u ranom dobu osmanske Bosne, Pregled asopis za drutvena pitanja 3-4, Sarajevo 2005., str. 61-80.
320 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:37

na stranicama nekrologija. Jedna od njih bila je supruga Redep-dedina. Kad je umrla hidretske 1181. godine (1767.1768), Mula Mustafa je upisao da je bila poznata hoda-kaduna.84 Za razliku od ovoga primjera, gdje je ena izravno objekt zapisivanja, u jednom drugom je uena ena spomenuta kao supruga umrlog graanina: [Umro je 1793-1794. godine] Sua Hasan-baa, mu hoda-kadune. Nestao je u blizini Prae, pa je proglaen umrlim.85 Kao to je identitet ene u osmanskoj kulturi odreivan imenom njenoga mua (ili oca), tako je u navedenom zapisu Mula Mustafa posve jasan identitet mukarca, ekspliciran njegovim punim imenom, dopunio i podatkom da je bio mu hoda-kadune. Takav se podatak zasigurno ne moe nai u slubenom dokumentu o smrti Sue Hasan-bae. Mula Mustafa je upisao ili spomenuo u nekrologiju hoda-kadune kao osobe koje su izravno djelovale u sredini u kojoj su ivjele. U vezi s vjerskim ivotom ena u Sarajevu, panje je vrijedna jo jedna biljeka. Moda se ne bismo upitali jesu li ene iz Sarajeva obavljale had, to je u islamu eni vjerska obaveza kao i mukarcu, da u nekrologiju ne nalazimo ovu biljeku o smrti hadi Hasanovoj: [Umro je] Hadi Hasan Dokara koji je bio terzija. Otiao je na had kao zamjenik (bedel) za jednu enu. U Solunu se ukrcao na lau, ali je kratko putovao do smrtnoga asa. Umro je na moru.86 Iz ovoga teksta itamo da ena koja je bila zaduena hadom nije lino putovala u Arabiju nego je poslala bedela (zamjenika) da obavi tu vjersku obavezu za nju. Kako se vidi iz naslova hadi uz njegovo ime, bedel Hasan je ve bio obavio had za sebe. Budui da je neko drugi iao obaviti tu vjersku dunost za nju, ena je sigurno imala kakvu zapreku (bolest, starost, opasnost na putu, nepostojanje mahrema tj. mukog pratioca). Ko zna koliko je jo bedela meu onima koje je tokom pedeset godina Mula Mustafa upisao kao putnike u Meku iz Sarajeva, odlazilo da had obave za ene? Zavrit emo ovaj pregled zapisom o smrti jedne ene: Kad je umrla stara urika, na munari Begove damije prouena je sala.87 Da je ovdje rije o uglednoj eni, pisac je signalizirao s dva jezina elementa. Jedan je zde: porodicu kojoj je ena pripadala upisao je kao Krkzde. Drugi
84 85 86 87 List 66b11. List 131a1. List 78b13. List 76b13.
Godinjak 2009 / 321
27.5.2010 13:39:37
FILAN
element je htn, a to je izraz koji je u osmanskoj kulturi koriten za ene vie drutvene klase.88 Podsjetimo da je s htn oslovljena i ona ena koja je poslala bedela na had. Ono to privlai panju u ovome posljednjem zapisu jest da se u povodu smrti ene na munari glavne damije u ariji uila sala dova kojom se vjernici pozivaju na obavljanje denaza-namaza. Za koje se sve graane uila ta dova na munari Begove damije ne moemo pouzdano rei na osnovu zapisa u medmui, ali je iz ovoga zapisa jasno da su ene bile obuhvaene tim obiajem.
SARAJEVO IN THE 18th CENTURY : THE WORLD OF MEN AND WOMEN

ACCORDING TO MEDMUA BY MULA MUSTAFA BAESKIJA
Kerima Filan
Summary There are few historical sources which can testify that women were present in the public space in Ottoman period. Simply because a few authentic sources are available, and prejudices about the Muslim woman are numerous. This paper denies precisely both attitudes of it. Among the historical sources from which it is possible to know life in the Ottoman Empire, it is rare to have at disposal the sources which contain information about everyday life in the centre of the Empire and especially on its periphery. It is therefore extremely valuable text made by a contemporary on his own way, without the obligation to satisfy anything outside his private world. Such source is a private notebook (medmua) by Mula Mustafa Baeskija with records about life in Sarajevo in the 18th century. Analyzing in this paper some parts of the text, sometimes very short, in which Mula Mustafa Baeskija mentioned women, we have shown how women of that time, going out in public during the second half of the 18th century, protested in several occasions against certain actions by government representatives and thus influenced the shaping of public opinion. Key words: Sarajevo, 18th century, Mula Mustafa Baeskija, women
88 Leslie P. Peirce, Ekberiyet, Cinsellik ve Toplum Dzeni..., str. 174-175.
322 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:38
UDK 821.163.43*.09
Likovi ena u djelima bonjakih pisaca

od Edhema Mulabdia do Ahmeda Muradbegovia
Enita Kapo Fakultet politikih nauka, Sarajevo
Status ene bio je est motiv, kako u djelima svjetskih, tako i u djelima bonjakih pisaca. ena i njen poloaj u drutvu, oduvijek su okupirali panju mnogih knjievnika. Meutim, motiv emancipacije ene u bonjakoj literaturi, u odnosu na svjetsku, javlja se neto kasnije, preciznije, krajem 19. stoljea. U nemogunosti predstavljanja svih bonjakih pisaca koji su se bavili problematikom poloaja ene, u ovom radu bit e predstavljen period od Edhema Mulabdia do Ahmeda Muradbegovia, i to od Mulabdievog romana Zeleno busenje, kao prvog bonjakog romana koji je dao peat novom vremenu, pa sve do Zle krvi Ahmeda Muradbegovia. Kljune rijei: (bonjaka) ena, status ene, tradicija, moralna naela, ravnopravnost, emancipacija, evropeizacija.
Uvod
mancipacija bonjake ene i njena borba za ravnopravnost, tekli su veoma sporo. Gotovo je nemogue adekvatno prikazati koliko je teak i mukotrpan bio put bonjake ene od tekog, tradicijom sputanog poloaja do trenutka kada se izborila za svoje ja i zauzela mjesto koje joj pripada. Do tada, o nekom pravu bonjake ene nije se moglo ni govoriti, jer ga gotovo nije ni imala. Budui da ni poloaj ene u svijetu nije bio mnogo bolji, u odnosu na bonjake ene, mnogi svjetski pisci su u svojim djelima pokuali prikazati poloaj ene. Taj problem dugo je bio centralni motiv u njihovim djelima. Poetkom 19. vijeka pojavila se itava grupa pisaca koji su se bavili poloajem ene, stavljajui je u kontekst vremena u kojem je ivjela. Sjetimo se samo Pukina, Balzaca, Fla-
Godinjak 2009 / 323
27.5.2010 13:39:38
KAPO
uberta, Stendhala, Zole i Tolstoja, koji su svojim djelima dali novi peat svjetskoj knjievnosti. Pisci realisti su prvi put realno prikazali enu, prodirui u njenu psihu i opisujui njen poloaj u drutvu. Pratei ova djela, mogue je, ujedno, pratiti i emancipaciju ene. Likovi ena u djelima bonjakih pisaca Kada je Mulabdi 1898. godine napisao prvi bonjaki roman, jo ni evropska ena nije se u potpunosti emancipirala. Evropske ene su bile ve na pola puta do emancipacije, dok je bonjaka ena jo bila sputana strogo patrijarhalnim odnosima, osuena na pokoravanje muevoj ili ak sinovoj volji, jer muko je uvijek u pravu. Bonjake su ene prole dug i trnovit put do potpuno evropeizirane i emancipovane Minke, koja je bila i ostala preteom dananje emancipovane Bonjakinje, to ide u korak s vremenom i promjenama koje ono sa sobom donosi. (Mujezinovi 1998:127) Pri svemu ovome treba imati na umu da je od prvog bonjakog romana, pa do Minke, prolo punih 19 godina i da prvo treba obratiti panju na Ajiu (Zeleno busenje), koja se onako stidljivo pojavila i, kao iz drugog plana, nametnula problem ene u tadanjem drutvu. U jednom realistikom romanu kakav je Zeleno busenje, Ajia je naslikana pomalo u romantiarskom tonu. Karakterizacija Ajie kroz Ahmetovu imaginaciju i sjeanje, takoer, pokazuje crte romantiarskog naina pripovijedanja (arobno lice, umiljat pogled, slatke rijei). Meutim, ona niti jednog momenta ne izlazi iz okvira realistikog lika. Ona je lijepa, pametna, odana, pa i bogata, ali je istovremeno pogoena problemima stvarnog ivota ratom, neslaganjem s ocem, socijalno-ekonomskim promjenama u drutvu i sl. U tekim vremenima jednog vojno-politikog pokreta Ajia je, kao to se moglo i pretpostaviti, bila jedna od najnevinijih rtava. Nije ona direktno bila pogoena ratom. Nije bila ni ranjena, niti je poginula. Bila je rtva Ahmetove odluke da, u svom srcu, postavi domovinu ispred nje. Ajia je njena, umiljata djevojka, linost preko koje je Mulabdi dao poloaj bonjake ene, naglasivi njenu odanost porodici, ljubav prema bratu i Ahmetu, njenu portvovanost i nemo da utjee na svoj udes. Iako je njena ljubav prema Ahmetu neizmjerna, ipak nije dovoljna da pobijedi njenu odanost porodici i dopusti joj da bez roditeljskog blagoslova ode za Ahmeta. Ah Ajia! Da zna kako je meni teko ivjet bez tebe! Ove su rijei parale srce njeno... Ona je znala koliko nju Ahmet ljubi, al je morilo to i ona njega ne moe uvjeriti o svojoj ljubavi. On je zove ve odavna da sama poe, ali ona bez oine volje prakorait prag oin, to nije mogla. (Mulabdi 1995:17)
324 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:38
Likovi ena u djelima bonjakih pisaca...

Pa ak kada je i na tu rtvu spremna, neko novo vrijeme, sa sobom donosi i nove brige. U odbranu zemlje otiao je njen Ahmet i od tada se nad njen ivot nadvija tamna sjena, koja je prati do kraja. Iako je imala priliku normalno nastaviti svoj ivot, poslije Ahmetove pogibije, satrvena bolom, Ajia je, poput cvijeta koji ne zalijevaju, poela vehnuti, da bi, naposlijetku, u tekoj groznici umrla. Ajia je bila jedna od onih rijetkih, potenih djevojaka koje iskreno ljube, koje srce poklanjaju jednom i ostaju vjerne do zadnjeg dana svog ivota. Opis Ajiine smrti u zavrnom poglavlju romana, sav je u stilu bonjake narodne lirske pjesme: Ajia vehne od tuge, obilaze je, a ona u tekoj vruici. ene ue, plau, mati kri ruke. U sumrak ona umrije, a pla ena razlijee se. A sama sahrana je pravi pogreb pod prstenom djevojke. (Mulabdi 1995:224-225) Ona je bila tragina rtva sudbine na koju nije mogla utjecati, lik koji svojom hrabrou u nama izaziva divljenje, ali i saaljenje. Platila je najskuplju cijenu za neto za to ni najmanje nije kriva. Traila je komadi sree za sebe, a nala samo bol i patnju. Govoriti o problemu ene u romanu Zeleno busenje, nemogue je bez spomena Ahmetove majke. Likovi slini ovom provlait e se kroz mnoge romane i novele bonjake knjievnosti. Likovi svih majki u bonjakim romanima su slini. Dakle, majke su uvijek brine, dobroudne ene, uvijek spremne rtvovati se za svoju porodicu, meutim, esto nailaze na grub i nezahvalan odnos svojih mueva. Sjetimo se samo Majke iz istoimene pripovijetke Zije Dizdarevia za koju pisac kae: Bila je to jedna kutija-soba i po njoj ilo napaeno mravo lice, noge u papuama, izblijedjele dimije i blag predan pogled. Majka! Od zida do zida, od vrata do pei, od ruka do veere, od jeseni do proljea, u zidovima, meu etiri zida, tekao je nelijep enski ivot. (Dizdarevi 1991:151) Motiv majke est je u bonjakoj knjievnosti, mnogi pisci i pjesnici posebnu su panju posvetili majci. Skender Kulenovi je s toliko ljubavi, njenosti i bola opisivao majku, stub malog porodinog kosmosa. Poema Na pravi put sam ti, majko, izio je jedno od najznaajnijih ostvarenja bonjakog pjesnitva. Motiv majke prisutan je i u romanu Ponornica: Ta mati je sva trpkost, istrajavanje u trpljenju. U ve sruenom mitu doma, ona ostaje izdignuta predavanjem sudbini ene minulih vremena, i ponosna, i samouvjerena, i neokaljana opim ivim blatom. (Rizvanbegovi 1998:138)
Godinjak 2009 / 325
27.5.2010 13:39:38
KAPO
kao i u eseju Iz smaragda Une: Mati je ovdje iva svetinja (enu ovjek uvijek nae, majku nikada), pred starou se ustaje na noge... (Kulenovi 1971:194) i sonetu Nad mrtvom majkom svojom. Sva navedena djela Skendera Kulenovia povezana su motivom majke, ona se uzajamno proimaju i dopunjuju, i zatvaraju halku slika bonjake patrijarhalne sredine. (Mujezinovi, Pekmez 1996:119) Vratimo se sada problemu poloaja ene u djelima aktuelnih bonjakih pisaca. Almasa, glavni enski lik iz vrhunskog bonjakog modernog romana Legenda o Ali-pai, Envera olakovia, prikazana je kao djevojka koja potjee iz ugledne i bogate sarajevske porodice i po svojim dobrim osobinama istie se meu svojim vrnjakinjama: Vanjska vidljiva ljepota: lice, tijelo, ruke, mnoge one slatke sitnice koje ujedinjene, usklaene ine enstvenost, posjedovala je Almasa u takvoj mjeri da su pohvale kao to su ljepotica, taman kao izljevena, rumen joj dukata vrijedi i mnoge druge, bile i preskromne. (olakovi 1991:105) Almasa je data kao savrena ena, lik iz bajke, toliko uljepana da se pored nje svi drugi doivljavaju kao prosjeni. Almasa je za potrebe legende pomalo i idealizirana, ali ne toliko da je zaobiu svakodnevni problemi, problemi bonjake ene. Ismet-efendija je grubo iskoristio Almasu, meutim, Almasa se nema pravo aliti, ostaje joj samo da se jada sama sebi, odnosno da to sama preboli. Obrnutu situaciju je nemogue zamisliti, to dovoljno govori o problemima s kojima su se borile Bonjakinje. Da legenda o Ali-pai nije legenda, Almasa bi, vjerovatno, zavrila tragino poput mnogih svojih prethodnica. U liku lijepe Almase prikazan je i poloaj ene u to doba, kao djevojke, udate i razvedene ene. Razvedene ene su obino bile osuene i odbaene od drutva, esto bez mogunosti ponovne udaje: Zna li ti, Alaga, da sam ja bila tua ena? Smeta li ti to? Alaga, ja elim da se probudim u ivot bez demira, bez muebaka, bez mahale... Zastidjela se svojih rijei, apnula Doi i sutra k veeri! pa pobjegla sretna i sva gorei od miline u svoj ardai. (olakovi 1991:424) Ono to je, moda, najvrednije i najbolje kod Almase jesu njena razmiljanja i matanja o ljubavi i braku, to je osobina skoro svake ene. U romanu je prikazano i njeno sazrijevanje od neiskusne djevojke do razoarane ene, svjesne da ugled i novac nisu ni priblino vani kao zdravlje, pa to na neki nain i objanjava njenu udaju za nosaa Aliju:
326 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:38

Nekada, kao bogata djevojka, propono bi se nasmijala njegovoj ljubavi. Sada, kao ena, sigurno bi kroz pla razmiljala: bolesni hoda i zdravi hamal na istoj deredi! (olakovi 1991:201) Izgleda da je pisac elio da Almasa zavri kao lik iz bajke, pa zato i dolazi do njene druge udaje. Njen kraj je zato vrlo sretan, ak i uljepan, jer u legendi svako dobija ono to zasluuje. Zato ona, pomalo neoekivano, nakon patnje u prvom braku i bolnog razvoda, postaje ena Ali-pae. Analizu Almasine linosti zavrila bih rijeima: Bosanska ena naslikana je kao stiani misterij koji se samo nasluuje, kao neoskrnavljena i nedodirljiva ljepota. To je ena u kojoj tee ivot kao izazov, kao nagovijetena strast, ali kao i lirski motiv i poetska senzacija. (Mujezinovi 1998:128) Ahmed Muradbegovi je meu prvim bonjakim piscima otkrio tajanstveni svijet ena. Napisao je djelo Haremske novele (1924) u kojem je dao psihologiju, osjeajnost i duh zasunjene ene, neshvaene i poniene u tuzi harema (tradicionalnog doma) i konzervativnih odnosa u njemu, sa priguenim krikovima neiivljene mladosti i zgaslim enjama, sa voljom za slobodom i ei za ivotom, koja traje sputana, kako u roditeljskoj kui, tako i u muevljevom domu. Na drugoj strani, on je slikao mukarce, ispunjene estinom, surovosti i mrnjom. U sukobu ovih dvaju elemenata ljudske prirode zbiva se kod Muradbegovia tragedija u kojoj izdie enska dua. Iz te atmosfere, pripovjedaki primarno, izdvajaju se likovi sputanih i trpeih ena paenica koje su izloene nasilju egoizma, razvratnom nagonu mukaraca, koji zadravajui vladarsko pravo u porodici, te pravo vlasnitva za iivljavanje nad njima, nemilosrdno gaze ne samo osjetljivost njihove due, njihove enje za istom ljubavlju i skladnim porodinim odnosima, nego i svu plemenitost bonjake tradicije u bijesu krvi, nasilja i neobuzdanosti. Pisac kao da otvara prozor i pokazuje ivot bonjake ene, pokuavajui da ga objasni na pravi nain. Vezujui period nastanka djela s knjievnim kolama, uoava se da je Muradbegovi svoje Haremske novele prilagodio ekspresionizmu, pravcu koji je ostavio duboke tragove na mnoge pisce. Ekspresionizam mu je omoguio da duboko prodre u unutarnji svijet, odnosno u duu bonjakih ena, pogotovo mladih djevojaka. Iz ciklusa Muradbegovievih novela, za ovu analizu nuno je spomenuti novele: Razvratnik, Iza aluzija i Lejla. Kao moralni cinizam u ivotu djeluje novela Razvratnik svojim opisom patrijarhalne djevojke i emancipiranog Evropejca, Ragiba avkia. U ovoj noveli je neposredno obuhvaen aspekt perspektive bonjake ene, u uvjetima savremene civilizacije. Pripovijedanje je ostvareno na razini psiholokog karakteriziranja mlade djevojke Tahire. Ona je uronjena u sistem moralno-drutvenih vrijednosti bonjake porodice i istovremeno osvijetljena svjetlom zapadnjake civilizacije u odnosu na islamsku-istonu. Djevojka Tahira, kao i sve djevojke (ene) toga
Godinjak 2009 / 327
27.5.2010 13:39:38
KAPO
vremena, bila je primorana da slua svoga oca, a zatim mua, kao gospodare. Ona je, ba kao tragini lik iz narodne pjesme bila nemona da utjee na svoj udes. asna i potena krenula je iz roditeljske kue i pola za ovjeka kojeg nije ni poznavala. O njemu je znala samo iz prie, ali i ono to je ula, nije bilo dobro. Razlog zbog kojeg je pola za njega bio je zasnovan na humanoj ideji da pokua pomoi tom ovjeku, promijeniti ga. Na neki nain, smatrala je to svojim moralnim zadatkom. Meutim, u tome se prevarila. Raif, inteligentni Evropejac, kako se sam nazivao, bio je obian uft, ovjek bez ikakvih moralnih naela. Njegov vanjski izgled, njegovo evropejstvo, uglaenost, salonski maniri, bili su samo maska iza koje se krila prostota, bezdunost i neovjenost. Takvog ovjeka bilo je prosto nemogue vratiti na pravi put, trebalo ga je samo pustiti da potpuno propadne. Meutim, Tahira to nije shvatila. Ona je nesebino rtvovala sebe, do samog kraja, mislei da to tako treba biti, i da je ona jedini krivac za sve. Na kraju ove pripovijetke o branom nasilju dolazi do potpunog pada trpee individue do prihvaanja krivice kao tradicionalne sudbine i jo vie, kao rtve, kao kajanja i ak traenja oprosta. Tako se ogranienje u tradicionalistikom drutvu u ovoj pripovijeci pretvara u pokornost i dobrovoljno ropstvo u modernom ivotu: U zavrnoj slici Tahira svlai pijanog Raifa, koji je ve prve noi svoga braka doao od druge ene, i kada on zahrka, ona se prikljui postelji i podie jorgan s Raifovih nogu i spomenuvi tiho Boje ime lee pod muevim nogama, da prosniva no(Rizvi 1998:257) Ovakvo ponaanje u vezi je s njenim odgojem, koji je nalagao eni, ne samo da potuje mua ve i da preuzme odgovornost za njegove postupke. U ovoj noveli psiholokog karaktera, date su ire mogunosti sagledavanja drutvenog poloaja ene u procesu globalne modernizacije bonjakog drutva. U noveli Iza aluzija koju, svakako, treba izdvojiti, budui da predstavlja jednu od najboljih izlazi na svjetlo sputana ena, koja ezne za svijetom izvan harema. U takvom ambijentu, Selmana postaje rob svoje erotske mate, dok se lik idealnog dragana daje kao nadoknada za nepostojanje stvarnog bia. Kao i sve djevojke toga vremena i Selmana je odgajana pod vrstom rukom strogog oca, provodei dane meu etiri zida, meu muepcima, odvojena od vanjskog svijeta, od ivota koji je eljela. Muradbegovi, opisujui lik Selmane, pred naim oima stvara svijet patrijarhalne bonjake sredine u kojoj je mlada djevojka pomno uvana od mukih pogleda. Osmanagina je kua bila u cijeloj mahali najstroe ograena od svijeta. Bila je upravo velika, nepristupana tvrava, obrasla divljom kutravom travurinom, vijugom i glogovim trnjem. A ene su u njoj bile eljnije rijei, negoli i samog svakidanjeg kruha; ali stari Osmanaga nije poznavao samilosti u takvom pogledu. One su se prepustile slikama iz mate, stvarale svoj vlastiti svijet, da nadomjeste onaj koji su im zabranili. (Muradbegovi 1991:182-183)
328 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:38

Tako zatvorena, Selmana je bila eljna ivota i o njemu samo matala. U svojoj, kao svila mehkoj, djevojakoj dui prela je zlatne snove, snove o idealnom mukarcu. Nikad ga nije vidjela, a ipak je u njezinoj dui ivjela njegova slika, jasna i potpuna, kao refleksija fizike realnosti. Znala je da ima crnu, kovrastu kosu, krupne bljetave oi, visoku pojavu i vjeni smjeak na usnama. (Muradbegovi 1991:179) Od svoje sluavke Fadile ula je za Selmana, momka koji je u njoj probudio najnjenije osjeaje. Znala je samo da mu je ime Selman, da je negdje u tuini na kolama, i da joj je jednom slukinja donijela pozdrav od njega. Njezino je ime bilo slino. Zvali su je Selmana. I moda je ta slinost imena ili zanos slukinje, kad je o njemu govorila, ili onaj jedini pozdrav koji joj je izruila bio uzrokom da ga zavoli i prenese u svoju netaknutu duu. (Muradbegovi 1991:181) Nekoliko slukinjinih rijei utjecalo je da Selmana o njemu pone ispredati najljepe snove. Sanjala je o njemu, sjedei uz muepke. Meutim, nauena da se skriva od drugih, svoje osjeaje nije smjela nikome priznati, pa ak ni majci, koja bi je donekle razumjela. Ona se zato potpuno stapa s tmurnom okolinom u kojoj bi oivjele mrtve stvari, zazvonili ibrici, podigao se namjetaj i kruio oko nje kao sablast koja bludi na prstima od pamuka. Zbog njenog ponaanja, poinju je smatrati umno poremeenom. Za neku vrstu devijacije koja se javlja kod Selmane kriv je i njen otac, koji bi je tukao za svaki pogrean korak, rije, htijenje. Tome se niko nije usuivao suprotstaviti, svi su bili samo pasivni posmatrai tragedije. Saznavi za njenu ljubav prema Selmanu, roditelji su je udali za njega. Meutim, taj stvarni Selman nije odgovarao onom njenom, izmiljenom Selmanu. Njoj je samo njegovo ime omoguilo da ga u svojoj mati stvori onakvog kakvog bi eljela imati u stvarnosti. Meutim, stvarni Selman bio je olienje grubosti i prostote i ona doivljava razoarenje. Ne znajui kako da pobjegne od grube stvarnosti, Selmana trai rjeenje u smrti. Selmana nije nala sreu u ivotu. Ona je najveim dijelom rtva sredine u kojoj je ivjela. Pisac je veoma slikovito opisao kontrast izmeu njene, tanahne i preosjetljive Selmane i oca, grubog, surovog tamniara njene mladosti. Izmeu svih oslikanih sudbina ena, Selmana se, prema svojoj izrazito pesimistikoj komponenti, izdvaja. Njen problem nije skriven, kao ni uzrok njene nesree. Za cijelu njenu tragediju glavni krivac se ne osuuje, ve naprotiv, i sama Selmana, po tradiciji, trai krivicu u sebi. U Haremskim novelama Muradbegovi je vrlo uspjeno obradio enski aspekt doivljaja svijeta.
Godinjak 2009 / 329
27.5.2010 13:39:38
KAPO
Tako u noveli iz ove zbirke Iza aluzija dolazi na vidjelo sputana a plotskim eljama razdirana ena, koja ezne za svijetom izvan harema. U takvom ambijentu Selmana postaje rob svoje erotske mate, dok se lik idealnog dragana pokazuje kao nadoknada za nepostojanje stvarnog bia. U asu kad se pojavi, on, meutim, razara sve njene iluzije, a s njima rui i nju samu. Po vrelini Selmanine krvi, uarenosti njene strasti, plotskom doivljaju ene, te po ekspresionistikom izrazu, Muradbegovi se u ovoj noveli dramatino pribliavao Hamzi Humi, iji e doivljaj erotike kasnije lirski spiritualizirati Alija Nametak. (Rizvi 1998:256) Alija Nametak pripada meuratnoj generaciji bonjakih novelista, ali je u knjievnost stupio poetkom tridesetih godina. Njegova zbirka novela Trava zaboravka predstavlja zapis o vremenu, ljudima, dogaajima jedne bonjake sredine, sa svim karakteristikama, nainom ivljenja, obiajima i vjerovanjima ljudi koji su postojali, kao to i mi danas postojimo. Jednostavnost izraavanja i lakoa razumijevanja Nametkovog naina pisanja, omoguili su itaocima da bolje i lake uu u piev svijet. Iz Nametkovog pozamanog opusa novela izdvojila bih dvije, novele Bojika i Inoa, koje na najreprezentativniji nain slikaju poloaj ene u vrijeme koje nam pisac slika. Bojika iz istoimene novele, bila je najprije djevojka, a potom ena Muana Boje. Nametak na poetku novele daje sliku njihove velike ljubavi. Oni su aikovali, sate i sate provodei u ugodnom razgovoru, da bi Ajia potom, na Bojin nagovor, a preko babine volje, pola za Boju. Njihov zajedniki ivot je u poetku bio savren bili su sretni to nemaju djecu da im smetaju i kvare mir. Meutim, ubrzo su poeli prieljkivati djecu, ali je doktor ustanovio da Bojo za to nije sposoban. Od tada je Bojika bila suoena s raznim problemima: tugom to nema djece, muevljevom mrzovoljom, njegovim izljevima bijesa i ljubomore. Meutim, sve je to Bojika hrabro podnosila. Njen ponos, dostojanstvo i moral, naroito su doli do izraaja u momentu kada mu ona priznaje kako bi moglo biti da je trudna. Suoena s njegovim neosnovanim sumnjama da nosi tue dijete, jer mu je doktor jasno rekao: Ako ti ena rodi ikad, znaj dobro da nije tvoje (Nametak 1996:181), ona, do tada pokorna, predana sudbini, sada mu se suprotstavlja, jer joj je dirnuo taku koja najvie boli: njen moral, svetinju u koju se nije smjelo posumnjati. Bojika progovara estoko, muradbegovievski: O, da Bog do nisam ovaj as iva doekala da me ovako pita! Meni vie ni onako nema ivota, kad ti i trunku jednu sumnja u moj namus. Ustala je i s police dohvatila veliki no. Zakolji me! Halal ti bila moja krv! Ja nemam vie rata ivjeti! (Nametak 1996:182) Meutim, Bojika se prevarila, nije bila trudna, te su njih dvoje nastavili ivjeti sami.
330 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:38

Ajia je tragina heroina, koja je i nakon muevljeve smrti ostala mu vjerna i pokorna, kao da se nita nije promijenilo. U njoj se, osim vjernosti muu (i poslije njegove smrti), uoava i snaga ljubavi i beskrajne odanosti muu. Novela Bojika nije zanimljiva po tome to ena poslije smrti svoga mua, iako jo mlada, zauvijek ostaje udovica, nego zato to je ON i dalje neprekidno prisutan u njenom ivotu: ona je naveer zakljuavala kuna vrata nakon vremena u koje bi se on obino vraao iz arije; kad bi pila kahvu, stavljala bi na stol i njegov fildan; sjela bi kraj mangale na pod, kao to je uvijek radila, dok je njegovo mjesto i dalje bilo namijenjeno njemu; kuhala je samo ono to on voli, ni ne pomiljajui na jela koja je ona voljela, i tako u svemu, godinama. Za tradicionalnu muslimansku obitelj izvanredno je karakteristina ova apsolutna podlonost ene muu, njegova psihika superiornost ak i kad ga nema meu ivima. To je zapravo jedna vrsta reaktivne etike, vrstine tradicionalnog karaktera i uvjerenja, koju danas ne mogu razumjeti oni koji nisu ivjeli u tome vremenu, osobito oni koji su izvan bonjakog kulturno-povjesnog kruga. (Rizvi 1998:320) I dok se u Ajii, pored te moralno-dramatine reakcije, ogleda i snaga duhovne ljubavi i beskrajne odanosti muu, Subhija u Nametkovoj pripovijeci Inoa, velikoduno nadrasta sebe, mua i sredinu, kada donosi odluku da ga oeni drugom koja e mu roditi dijete i uiniti ga sretnim. A on, moralno tronut, osjeti kako u njemu izviru suze iz nekog izvora u dui kojemu nije znao imena. (Rizvi 1998:320) Ahmed Muradbegovi u svojoj drami Na Bojem putu, nastaloj prema noveli Lejla, prikazuje lik mlade Lejle koja se suprotstavlja oevoj volji i udaje se za ovjeka kojeg voli. Ovom dramom pisac slika ne samo problem Lejline porodice, nego i problem bonjakog naroda izmeu dva svjetska rata, koji se naao u rascjepu izmeu starog i novog. On se nije zalagao ni za staro ni za novo, nego je obje strane pokuao da naslika onako kako ih je on u ivotu zatekao i osjetio. Muradbegovi se zalagao za emancipaciju bonjake ene, to se vidi u autobiografskom osvrtu koji je objavio u zagrebakom asopisu Komedija (1936) povodom premijere drame Na Bojem putu. U pozdravnom govoru je rekao: Dolo je vrijeme da i muslimanska ena stupi aktivno u ivot i da u njemu slobodno razvije svoju sposobnost na korist ljudskog drutva i zajednice. (Isakovi 1987:16) U ovoj drami centralna linost je djevojka Lejla, koja je odgojena po strogo patrijarhalnim zakonima. Meutim, za razliku od svog oca, Lejla je bila spremna prilagoditi se novom vremenu, bila je druga vrsta kova. Iako pisac ne navodi kako je provodila dane, mi je moemo zamisliti kako uz muepke veze evrmu i u tom vezu otkriva najskrovitije tajne svoje iste, mlade i netaknute due. Moemo
Godinjak 2009 / 331
27.5.2010 13:39:38
KAPO
je zamisliti kako u avliji zalijeva cvijee kojim e okititi svoje svatove. Lejla je voljela amila, mladog bega, iako joj to otac nije dozvoljavao, jer je amil bio pristalica mlade generacije koja je prihvatala zapadni model ivota ene. Beg: Onaj ko bude dostojan morae samo ovakvu da je eli kakva je ivjela do sada. amil (uzrujano): Skrivena i beskorisna za sve? Beg: Daleko od svake runoe amil: Da nikada ovjekom ne postane. (Muradbegovi 1998:212) Begov odnos prema kerki nije samo staraka tvrdoglavost, nego on Lejlu ne moe istu i svijetlu vidjeti u drukijem ivotu, razliitom od onog na koji je on navikao. Na taj nain Lejla je, ustvari, razapeta izmeu ljubavi prema aiku i ljubavi prema ocu. Ljubav prema aiku, ipak, pobjeuje i Lejla se udaje za amila: Nadbio me je dakle U roenoj me krvi mojoj nadbio u vlastitom srcu mome Aik je ipak pobijedio oca. (Muradbegovi 1998:290) Lejla je smogla snage da se suprotstavi oevoj volji. To znai da niko nije uspio da utjee na njeno razmiljanje, nego je sama izabrala svoj ivotni put. Lejla je prihvatila nova shvatanja koje je donosilo vrijeme, ali njena ljubav prema ocu se nije gasila. Naprotiv, postala je jaa. Iz ove drame, vidimo da se poloaj ene promijenio. Lejla se, za razliku od Selmane i ostalih, oslobodila zatvorenosti u kui i pasivnog podnoenja sudbine. Drama Na Bojem putu napisana je 1936. godine, a Haremske novele 1924. godine. Iz ovog vidimo da se u periodu od deset godina, bonjaka ena, na neki nain, osamostalila. Prva ena koja se izdvaja iz ve ustaljenog naina ponaanja bonjakih ena je Lebiba, emancipirana ena visokog morala. Iako su roditelji njenog mua ivjeli patrijarhalnim nainom ivota, ona je ila ukorak s vremenom koje dolazi. U sreditu drame Pomrina krvi, uz Ekrem-bega, svakako je i Lebiba. Ve u samom poetku, Muradbegovi nam Lebibu predstavlja kao ponosnu i dostojanstvenu enu, modernih pogleda na svijet. Jednom rijeju, drugaiju od onih ena koje smo do sada susreli u djelima bonjakih pisaca. Lebiba ovdje, na neki nain, propagira ideje koje su do tada bile sasvim strane bonjakoj patrijarhalnoj sredini, istiui ravnopravnost izmeu mukog i enskog prava. Ona, takorei, predstavlja jednu vrstu ve emancipirane ene. Sam poetak sukoba izmeu Ekrem-bega i Lebibe govori da je Lebiba drugaija od ostalih ena iz svoje sredine. Ona otvoreno iskazuje svoju povrijeenost muevljevim ponaanjem, koji ju je prevario, oenivi se vabicom u ratu. Od prosjene bonjake ene tog perioda oekivalo bi se da pree preko toga, meutim, Lebiba to nee, ne ustruavajui se pokazati koliko su njen ponos i dostojanstvo povrijeeni: Kaduna: Kuu e nam zapaliti Lebiba
332 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:38

Lebiba: Neka zapali! ta me briga! Kad je moj obraz izgorio, neka izgori i ona. I itav svijet da plane, meni bi svejedno bilo! Ja nisam vie njegova ena. On je drugoj dao svoje ime, pa ta onda jo od mene trai? Neka ide otkle je i doao. Ja ga nisam sebi zvala. (Muradbegovi 1998:54) Lebiba trai svoja prava prava ene: Lebiba: Prola su ta vremena, majko! Ja nisam namjetaj u ovoj kui, ve ivi stvor kao i on! Pa kada ja uvam njegov obraz, zato i on ne bi uvao moj? Zar se s takvim licem poslije etiri godine dolazi pred enu? Ja sam njemu djecu izrodila, a on meni za to da sramotom plaa. (Muradbegovi 1998:54) Dakle, Lebiba ostaje vrsta u svojim uvjerenjima, dok joj ne dirnu u djecu. Kod Lebibe u poetku preovladava sujeta ene eljne osvete za povrijeenost koju ne moe da prevazie. Kasnije se ta povrijeenost pretvara u mrnju, potiskujui nekadanju ljubav: Lebiba: Nikada! Ni u grobu, kada nada mnom trava naraste, ni onda me nee promijeniti. U pelin u se i u emeriku pretvoriti i opet izrasti iz zemlje, da ti ivot ogorim Ne! Za ono to si ti meni uinio, to si mi sreu razorio, to si mi ivot unitio, zato e te na obadva svijeta moja mrnja progoniti. (Muradbegovi 1998:61) Uz osramoenu enu, u Lebibi se budi i ovjek koji trai izlaz iz patnje, pa maker to bila i smrt: Lebiba (govori oajno): Pa zadavi, da me nestane jedanput! I onako mi je ivot otrovan, pa neka se i on svri. (Muradbegovi 1998:60) Tako govore ponosna ena i ovjek u Lebibi, meutim, kasnije ovu Lebibu zamjenjuje majka koja se bori svim sredstvima, da spasi Lejlu od udaje za starca i sauva Asima. Iako je za nju cijela ova situacija bila veoma muna, ona se nije predavala. Svoj ivot je posvetila djeci koja su joj (kao i svakoj majci) bila svetinja. Ona su bila iznad svega i prije svega. Nakon to je doivjela prvi udarac (udaju kerke za starca), bila je poraena, ali ne i pobijeena. Meutim, njen mu je iao i dalje. Kada je zaprijetio da e joj oduzeti Asima, ona se pokorava. Bez mogunosti da bilo ta uini, preputa se sudbini, jer tada nema izbora. U tom trenutku, Lebiba gazi svoj ponos. Spremna je prei preko ponienja kojem ju je mu izloio, spremna je pogaziti sebe. Ona moli Ekrem-bega, preklinje da joj ne oduzima sina, jedinog koji joj je jo ostao. ak je tada spremna sve zaboraviti ako joj mu dopusti da bude samo majka:
Godinjak 2009 / 333
27.5.2010 13:39:38
KAPO
Lebiba: Ja priznajem, ti si moj gospodar, a ja sam tvoja ena. Vlastan si, moe sa mnom raspolagati kako te je volja Ali daj mi da budem i majka. Raspolovi svoje pravo i pusti me da probdijem neko vrijeme uza svoje dijete, dok sasvim ne ozdravi. A onda je druga polovica sasvim tvoja (Muradbegovi 1998:104) Lebiba na kraju doivljava najvei udarac koji jedna majka moe doivjeti: njen mu davi njihovo vlastito dijete. Ona je skrhana bolom; ostala je bez svega to je imala: Lebiba: Ne plai, majko! Pogledaj na me, crnu kukavicu, pa e se odmah utjeiti. to sam imala, sve sam izgubila: i djecu i ast, sve, to mi je najmilije bilo. Ljudi Boji, ta u ja sada? Ubijte me, zadavite me! Halal vam bila moja krv! (Muradbegovi 1998:115) Ovakvom Lebibinom sudbinom Ahmed Muradbegovi je potvrdio svoje miljenje da je ovjek uvijek jednako sputan pred dilemom linog izbora, a kada se odlui na vlastiti korak, onda je najee kanjen ili gubitnik. Jo jedan karakteristian enski lik koji se pojavljuje u drami je lik Kadune. Kaduna predstavlja generacije bezimenih bonjakih ena (u drami, ona je samo Kaduna ena Zijahbegova, nema linog imena), koje su se mirile sa sudbinom to im je namijenjena. Od trenutka kada su ulazile u muevljevu kuu, bile su tu samo da slue svoje gospodare, ute i trpe. Posmatrajui kako se poinju ruiti zidovi porodinog doma, Kaduna je spremna da moli i preklinje Lebibu da ne prkosi Ekrem-begu. (Didaktiki putokazi, broj 18, Mujezinovi 2000:92) Prema Kaduninom miljenju, ve sama injenica da je Lebiba ena, a Ekrembeg mukarac, namee joj obaveze koje se moraju potovati. Dijalozi to ih vode Lebiba i Kaduna pokazuju koliko su oprena njihova miljenja. Kaduna smatra da je normalno da se Lebiba pokori Ekrem-begu, jer je on Lebibin starjeina. Ona je ogorena zbog nastale situacije pa, iako je u poetku molila Lebibu da promijeni miljenje, kasnije je proklinje. Kaduna: Prokletnice! Vjetice! Ti si krv posijala. Sjeme ti se zatrlo... Stotine je godina bio mir u ovoj kui, i ti si ga otrovala... Nema vie nigdje zaklonita... Pa ta hoe ti sa svojim pravicama? Kakve su jo tvoje pravice? Zar si i to od mode nauila? Slui, robuj, pete lii svome gospodaru! Zato si stvorena i nizato drugo!... (Muradbegovi 1998:97) Ovakve rijei ne bismo oekivali od jedne ene, ali one samo dokazuju koliko je bila neobina Lebibina pobuna, jer ako je ena trpjela, utjela, radila sve to joj se kae, onda je bio mir u kui, a kada je pokuala da se izbori za pravo da kae ta osjea, onda su se ruili temelji porodine tvrave.
334 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:38

Lebiba je u sebi nosila nagomilanu patnju koju je morala da izbaci iz sebe, inae bi prsnula. Meutim, njene rijei i ponaanje samo su jo vie raspaljivale vatru koja je prijetila da sve uniti. Kaduna je ena koja se nala na mukoj strani, branei svoj, ve ustaljeni nain ivota, a takav je sluaj i sa Obikuom i Jenijom (takoer bezimenim) koje ovako komentiraju Lejlinu udaju: Jenija: Sve smo mi tako plakale kad smo polazile, pa znamo ve po sebi. Obikua: Eh, Boe moj, malko se zaplae, pa se opet uuti. Pa ta je to?! Od toga se ne umire. ivo stvorenje svaemu se privikne. (Muradbegovi 1998:84) Za kraj tumaenja ovog lika, navest u miljenje Enesa Durakovia, koji je govorei o nainu slikanja ene u djelu Ahmeda Muradbegovia, rekao: Pri tom u prvi plan izbija slika napaene i obespravljene ene odane kultu obiteljskog ivota, a izloene surovosti mukaraca, neprikosnovenih poglavara koji vlastitu slobodu shvataju kao besprizivno pravo na gospodarenje ivotom supruge, kerke ili sestre. (Maglajli 1998:24) Roman Minka izaao je 1917. godine i izazvao burne reakcije italaca. Minka je prikazana kao ena koja stoji s obje noge vrsto na zemlji i sama odluuje o sebi. Prikazana je kao ena koja u sebi nosi mnogo pozitivnih osobina, ime Bjelevac daje svoju viziju bonjake ene. Minka je prva Bonjakinja koja se javno pobunila protiv nepravde koja je nanesena muslimanskoj eni. Ona je, kao emancipirana ena, bila neprihvaena od okoline, ali je u tu okolinu donosila pozitivne promjene, koraajui ispred svoga vremena. O tome najbolje govori podatak da je roman Minka napisan sedam godina prije novele Iza aluzija. Minka je prihvatila mnoge lijepe stvari i obiaje koje joj je nudilo novo doba, ali isto tako nije odbacila one stare obiaje koje je ponijela sa sobom kada je otila iz tetkine kue. Time nas ui da trebamo prihvatiti sve lijepo i korisno, ali i uvati sve dobro to je bilo u nama. Na samom poetku romana, Bjelevac nam predstavlja svoju junakinju Minku, djevojicu od nekih petnaest-esnaest godina: Dok je ila travnikom arijom ogrnuta svilenim alom, svak je znao Eminu Zuhria, jedino dijete iza rahmetli Ibrahim-bega. Neko je zvao Emom, Eminom, Minkicom, a najvie Minkom. Tetka Rehanika tako je zvala. (Bjelevac 1991:29) U ovakvom duhu i tipinoj bonjakoj atmosferi, predstavlja nam pisac svoju glavnu junakinju. Dajui ispoetka samo obrise i konture Minkine linosti, on kasnije daje sve vie detalja.
Godinjak 2009 / 335
27.5.2010 13:39:38
KAPO
Poetak romana Minka nije nagovijestio nita bolju situaciju za Bonjakinje. Minka je prevarena i poniena, ali se nema pravo buniti. To to joj nije dozvoljeno da se buni, Minki i nije predstavljalo problem, jer je bila odluna boriti se za svoja prava. Ona je bila prva bonjaka ena koja je digla glas protiv nepravde i prihvatila pozitivne stvari koje je sobom donijela evropeizacija. Iako je Minka u poetku ivjela starim nainom ivota, ipak se tu osjea daak modernijeg ivota. Minka je imala uiteljicu koja ju je poduavala runom radu, iako je to bilo neobino za muslimanske porodice: Neki su rekli da je to tetka vidila u Sarajevu, da je to obiaj kod bogatih porodica, pa nisu mogli njojzi zamjeriti. Uiteljica je uila moderni runi rad, a tetka sama poduavala je starinskom vezu zlatom i brojem. (Bjelevac 1991:30) Minka je imala mnogo prosaca. Kao djevojka iz bogate kue, ona je mogla da bira koga eli, ali ga nije mogla potpuno upoznati. Mogla ga je upoznati samo posredno, iz pria drugih. Izabrala je Nadi-bega, mislei da je pronala mukarca o kakvom je itala u knjigama. Upravo zato to ga nije poznavala, u braku je naila na razoarenje i tugu. Voljela je Nadi-bega svom svojom duom, ali on to nije primjeivao. Dok je Minka bila puna osjeaja, to ih moe imati jedna nepokvarena dua, Nadi-beg je bio hladan i kod njega se sve odvijalo prema ustaljenim obiajima. On je znao da je Minka njegova ena, a nije znao da je njezino srce kao proljetna ljubica edno rose i topla sunca... A Minka je oekivala tu rosu, to sunce, ali na alost nije to mogao niti razumjeti, niti opaziti Nadi-beg. Ljubica je cvala bez sunca... (Bjelevac 1991:76) Prvi trenutak u kojem vidimo da Minka ima svoje ja jeste kada, uvrijeena i poniena zbog muevljeve nevjere, odlazi iz njegove kue. Minku ne interesira to ta e svijet rei, ne eli da pogazi svoj ponos. Iako je Nadi-bega voljela, preko toga nije mogla prei. Asime, ja, ako sam ena, - ponosna sam! Da sam ja, kao slabo stvorenje, ono uinila, kamenovali bi me... Je li de?... Ti bi prvi bacio kamen na me! A ti meni predlae izmirenje? Ne! On pripada drugoj; moje je srce pogazio. (Bjelevac 1991:114) Ptica je, konano, izala iz kafeza i odleprala u svijet. Minka je kao emancipirana ena bila neprihvaena od okoline. Ona je traila da ene, zajedno sa mukarcima idu ukorak s vremenom. ena je stvorena da postane ovjek, ili bar njemu ravna, ali joj tradicije sapee njezin naravni razvoj. Mjesto ovjeka, stvorili su lutku i dali je ovjeku da se s njome zabavlja, da ne misli o sebi, da se ne usavri. (Bjelevac 1991:300-301)
336 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:38

Prema svojim shvatanjima i nainu ivota, Minka se razlikovala od svih bonjakih ena s kojima smo se do sada susretali. Imala je ona sve ono to su najuglednije i najpotovanije dame Evrope imale. Troila je skupe parfeme, nosila rukavice, skupe svile i nakit. Gdje god je bila, njen salon je pokazivao da je domaica pametna i obrazovana ena, a njena odjea odisala je elegancijom i ukusom. Nikada nije prezala ni pred im, pa ak ni pred razvodom, to je u to vrijeme bilo neto strano: Ja ena njegova? Nikad vie me on nee svojom zvati!... Zna, tetka, onoga asa mene Bog ubio kad ja pomislim da mu se vratim... Meni niko ne zapovijeda; ja u se raspustiti i biu puenica... Zna, biu to!... (Bjelevac 1991:122) Tu se Bjelevac osvre na tadanje politiko stanje u Turskoj, kao i na poloaj ene. Javlja se pokret Mladoturaka koji su se zalagali da izvre reforme u drutvu. Tada i ene istupaju sa svojim programom i podravaju mladoturke. Formiraju udruenja ena koja nemaju veeg utjecaja na politiku. Minka se ubrzo privikla na novu sredinu, jer joj je odgovarala. Bila je lan enskih drutava i podravala Mladoturke, jer je eljela bolju budunost muslimanskim enama. Ona je sigurno i dalje patila za svojim bivim muem, ali joj je briga za budunost ene pomogla da to potisne u sebi. Nije eljela da se ono to se desilo njoj, desi i nekoj drugoj eni. Moderna ena, prema njenom miljenju, mora ivjeti slobodno, onako kako eli; ena je trebala imati pravo vlastitog izbora. Shvatila je da se vrijednost ovjeka ogleda u njemu samom, a ne samo u potivanju obiaja. Kada se vratila u Travnik, odsjela je u hotelu: A ta e svijet rei? poe tetka koriti, kao da jo nije mogla ni shvatiti taki prestupak: Pa u hotelu... Uh, da Bog sauva! To se jo u Travniku nije dogodilo... Minka je utila, a tetka naredila momku Husejinu da stvari prenese ovamo! Nipoto! odgovori Minka odluno. Ja u ovdje ako hoe i noiti, ali moje stvari moraju ostati tamo!... (Bjelevac 1991:269-270) Minka je uspjela oprostiti Nadi-begu, ime je pokazala da je ena, ali i veliki ovjek. Meutim, kako sam pisac kae Minka nije nala sree u svijetu ; ona je patila i naposlijetku teko bolesna umrla. Minka je lik koji od svih bonjakih ena najvie fascinira. Iako je bila nesretna i iza sebe imala dva neuspjela braka, to je za tadanje shvatanje bilo strano, ostala je ponosna i samosvjesna. Idealan je primjer moderne bonjake ene, koja zna svoje mjesto u drutvu i bori se za svoja prava i ono to joj pripada. Minka je na onoj stepenici emancipacije bonjake ene na kojoj one mogu ivjeti kao ravnopravne ili gotovo ravnopravne mukarcima.
Godinjak 2009 / 337
27.5.2010 13:39:38
KAPO
Govorei o nainu na koji je A.H. Bjelevac slikao enu, Muris Idrizovi kae: Pisao je o eni s potovanjem, mada jednostrano, gotovo samo kao ljubavnici, mnogo manje kao majci i intelektualnom biu. Slijedio je misao Fridriha Niea o eni koja je eljna i nema nita strano, tajno i nemoralno u tom suparnitvu, jer ljubav, ljubav potpuna i velika u svojoj cjelini je priroda. (Idrizovi 1999:13) Zakljuak Preko likova ena koje su u svojim djelima obradili Mulabdi, olakovi, Muradbegovi, Nametak i Bjelevac, zakljuujemo da je, zaista, bio teak put emancipacije bonjake ene. Oni su uspjeli, bar nakratko, odvojiti nas od sadanjice i prikazati nam poloaj bonjake ene, prije samo nekoliko decenija. Vrijeme koje su naslikali dali su bonjakom leksikom, koja zadivljuje itaoca i omoguava mu da se preseli u vrijeme u kojem su one ivjele. Problem emancipacije ene jednako je bio aktuelan i u svijetu, kao i na naim prostorima. Meutim, za razliku od bonjake ene, ene u svijetu su svoju borbu za ravnopravnost otpoele neto ranije, te su stoga one ile ispred nae ene. Svjetska ena je bila ve na izvjesnoj stepenici emancipacije kada je bonjaka ena tek otpoela svoju dugogodinju borbu. Ako se uzmu u obzir i uvjeti u kojima su ivjele, prilike, obiaji i tradicija koja ih je sputavala, te prepreke koje su morale savladati u svojoj borbi, ne preostaje nita drugo, nego da im se oda priznanje za uspjeh, pobjedu nad tiranijom, izlazak na drutvenu pozornicu. Bonjaka ena je u svojoj emancipaciji dola na onu stepenicu, kada je stala na svoje noge i postala slobodno ljudsko bie. Ona se izborila za ono to joj pripada: slobodu i ravnopravnost. Bonjaka ena nije pokleknula tokom borbe, pokazala je da moe postii sve to eli. Pokazala je da vrijedi mnogo, mnogo vie nego to su drugi mislili o njoj. Kao to je istaknuto na poetku ove analize, bonjaka ena je morala promijeniti vijekovima utrtu tradiciju, svoj poloaj i vinuti se iz pepela. Ona je morala krenuti ni od ega i poeti dugu i mukotrpnu borbu za svoja prava. Neke Lebibe i Minke morale su otpoeti borbu i dobiti je, da bi dananja ena dobila ono to zasluuje. Bonjaka ena je u toj borbi uglavnom postigla cilj, ali naalost, njena borba nije zavrena. Ona traje i dalje i, ini mi se, da e uvijek trajati. ena i dalje treba da se bori za mjesto u ivotu i drutvu. Kako god u svojoj borbi nisu posustale one kojima je bilo mnogo tee, tako ni dananja ena nikako ne treba pokleknuti. Ona moe sve to eli!
338 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:39

Literatura: Bjelevac, A.H., Minka, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Bjelevac, A.H., Minka, Preporod, Sarajevo, 1996. Bjelevac, A.H., Minka, BH Most, 1999. olak, Tode, Pripovjeda Skender Kulenovi, Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, knjiga IV, Alef, Sarajevo, 1998. olakovi, Enver, Legenda o Ali-pai, Svjetlost, Sarajevo, 1991. olakovi, Enver, Legenda o Ali-pai, Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1998. Dizdarevi, Zija, Prosanjane jeseni, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Durakovi, Enes, Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici Novija knjievnost proza, knjiga IV, Alef, Sarajevo, 1998. Durakovi, Enes, Od kolektivne do pojedinane sudbine, Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, knjiga IV, Alef, Sarajevo, 1998. Idrizovi, Muris, Pripovijesti i romani A.H. Bjelevca, A.H. Bjelevac: Minka, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Idrizovi, Muris, Roman Minka A.H. Bjelevca, A.H. Bjelevac: Minka, BH Most, 1999. Isakovi, Alija, Ahmed Muradbegovi ivot i djelo, Svjetlost, Sarajevo, 1987. Kulenovi, Skender, Iz smaragda Une, Eseji, Izabrana djela IV, Sarajevo, 1971. Kulenovi, Skender, Pjesme, Ponornica, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Maglajli, Medhija, Ahmed Muradbegovi s onu stranu stvari, Katalog sa izlobe posveene stogodinjici Muradbegovievog roenja, Sarajevo, 1998. Mujezinovi, Fatima Nidara / Pekmez, Mevlida, Blago iz sehare bonjake, Pedagoka akademija, Sarajevo, 1996. Mujezinovi, Fatima Nidara, as lektire, korelacija uih nastavnih oblasti, interpretacije, Svjetlost, Sarajevo, 1998. Mulabdi, Edhem, Zeleno busenje, Svjetlost, Sarajevo, 1995. Muradbegovi, Ahmed, Haremska lirika, Haremske novele, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Muradbegovi, Ahmed, Drame, Sarajevo, BH Most, 1998. Nametak, Alija, Trava zaboravka, Znanje, Zagreb, 1966. Rizvanbegovi, Fahrudin, Roman Ponornica Skendera Kulenovia, Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, knjiga IV, Alef, Sarajevo, 1998. Rizvanbegovi, Fahrudin, Roman Ponornica Skendera Kulenovia, Muslimanska knjievnost XX vijeka, knjiga XI, Svjetlost, Sarajevo, 1998. Rizvi, Muhsin, Ahmed Muradbegovi u stisku primarnih nagona i ekspresionistikog intenziteta, Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, knjiga IV, Alef, Sarajevo,1998. Rizvi, Muhsin, Novele Alije Nametka ili poetika podnoenja sudbine, Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, knjiga IV, Alef, Sarajevo,1998. Rizvi, Muhsin, Studija o Kulenovievoj prozi, Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, knjiga VI, Alef, Sarajevo, 1998. Rizvi, Muhsin, Zeleno busenje Edhema Mulabdia, Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, knjiga IV, Alef, Sarajevo, 1998.
Godinjak 2009 / 339
27.5.2010 13:39:39
KAPO
Ustamuji, Elbisa, Oblici pripovijedanja u romanu Mee Selimovia, Mostar, 1990. Didaktiki putokazi, asopis za bosansku nastavnu praksu, broj 18, Zenica, mart 2000.
WOMENS CHARACTERS IN WORKS OF BOSNIAKS WRITERS

FROM EDHEM MULABDI TO AHMED MURADBEGOVI
Enita Kapo
Summary The status of women was a frequent motive, as in the works of worldwide writers, but also in the works of Bosniak writers. The attention of many writers was always occupied by a woman and her position in society. However, the motive of womens emancipation in the Bosniaks literature related to the worldwide, appeared later, precisely in the late 19th century. Since it is not possible to introduce all Bosniaks writers who dealt with the issue of womens position, in this paper will be presented the period from Edhem Mulabdi to Ahmed Muradbegovi, from Mulabdis novel Green turfs, as the first Bosniaks novel which gave a seal of new time, to Ahmed Muradbegovi, completely Europeanized and emancipated woman. Key words: (Bosniaks) woman, womans status, tradition, moral principles, equality, emancipation, Europeanizatio
340 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:39
UDK 821.163.43*.09 Selimovi, M.
O transpozicioniranju kuranskih motiva u romanu Dervi i smrt Mee Selimovia
Berin Bajri Orijentalni institut, Sarajevo
Tako Mi vremena. ovjek je na gubitku, doista. Osim onih koji vjeruju i ine dobra djela, preporuujui Istinu jedni drugima i strpljivost preporuujui jedni drugima.1
Ovaj rad, prvenstveno, predstavlja pokuaj da se otkriju i klasificiraju neki od kljunih kuranskih motiva u velikom romanu Dervi i smrt Mee Selimovia. Rad se bavi pitanjem intertekstualnih relacija Selimovievog romana i Kurana, koje su najbolje izraene direktnom citatnom vezanou ovog romana za pojedine kuranske ajete (ili bolje rei dijelove ajeta), koje Selimovi navodi kao moto svakog svog poglavlja. Pitanje koje je u fokusu ovog rada jeste ta se deava s isto kuranskim motivima kojima se koristi Selimovi u svom romanu Dervi i smrt te kako i na koji nain ih on adaptira u svoj roman? Zanima nas model prema kojem Selimovi svjesno ili nesvjesno prilagoava snane kuranske motive ideji koju putem svog romana prenosi recipijentima. U okviru toga, nastojimo otkriti da li dolazi do odreene transpozicije kuranskih motiva u romanu Dervi i smrt te njihovog temeljnog prerazmjetaja i preudeenja, a sve u svrhu to jaeg naglaavanja poruke romana, te davanja dodatne vanosti ideji koja se eli promovisati. Kljune rijei: Kuranski motivi, transpozicija, Mea Selimovi, Dervi i smrt
Kuran, 103:1-3., prijevodi ajeta su prof. dr. Esada Durakovia, Kuran s prijevodom na bosanski jezik, preveo Esad Durakovi, Svjetlost, Sarajevo, 2004.
Godinjak 2009 / 341
27.5.2010 13:39:39
BAJRI
ko su za Selimovia islam i Kuran, kako to tvrdi Pervi, ne samo pitanje vjere ve i ivotno iskustvo zajednice2, onda ne bi trebalo sumnjati u to da Selimoviev roman Dervi i smrt ima i svoj religijski (islamski) podtekst te da obiluje kuranskim motivima. Selimovieva upuenost na Kuran, prije svega, jasno se prepoznaje u intertekstualnoj relaciji njegovog romana i Kurana, koja je najbolje izraena direktnom citatnom vezanou za pojedine kuranske ajete (ili bolje rei dijelove ajeta), koje Selimovi navodi kao moto svakog svog poglavlja. Dakle, intertekstualne relacije romana i Kurana, a samim tim i prisustvo kuranskih motiva u ovom romanu, ne bi trebalo da budu upitni. Pitanje, recimo, moe biti sljedee: ta se deava s isto kuranskim motivima kojima se koristi Selimovi u svom romanu Dervi i smrt te kako i na koji nain ih on adaptira u svoj roman? Nadalje, zanimljivo je i pitanje da li dolazi do odreene transpozicije kuranskih motiva u romanu Dervi i smrt te njihovog temeljnog prerazmjetaja i preudeenja? Posebnu panju zasluuje i pitanje Selimovievog navoenja ili parafraziranja kuranskih ajeta kao mota poglavlja svoga romana te pitanje njegove intervencije u ajetima. Prije nego preemo na obradu odreenog broja vrlo vanih islamskih i kuranskih motiva u kontekstu Selimovievog romana Dervi i smrt, potrebno je ukratko rei i koju rije o moguoj transpoziciji kuranskih motiva u Derviu kao o svojevrsnom Selimovievom stilskom postupku. 2. O stilskom postupku transpozicije kuranskih motiva u romanu Dervi i smrt Mee Selimovia Nije potrebno neko veliko knjievnoteorijsko znanje da se shvati da Selimoviev roman Dervi i smrt obiluje religijskim (islamskim) motivima i da ima svoj religijski (islamski) podtekst. Ne samo da intertekstualne relacije romana i Kurana upuuju na to, ve i Selimovievo opredjeljenje da za glavnog junaka odabere jednog dervia, koji je i okosnica itavog romana i koji samim tim to je dervi za sobom povlai niz islamskih motiva. Na to, takoer, upuuje i islamski milje prisutan u romanu. Ipak, duboko smo uvjereni da sve ovo ni u kom sluaju nije svrha samo sebi, naroito ako znamo kakav je majstor pisane rijei bio Selimovi. O njegovom stilu su govorili mnogi autori mnogo struniji od autora ovog teksta, tako da ovaj dio rada nema ambiciju valorizirati Selimovievog stil, ve pokuati ponuditi vlastitu interpretaciju odreenih Selimovievih postupaka, kada je u pitanju njegov odabir isto islamskih i kuranskih motiva. Pokuavajui proniknuti u tajnu Selimovieva odabira islamskih i kuranskih motiva, koji su vie
2 Muharem Pervi, Dervi i pjesnik, u: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, knjiga IV, Novija knjievnost, priredio Enes Durakovi, Alef, Sarajevo, 1998., str. 385.
1. Uvodne napomene
342 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:39
O transpozicioniranju kuranskih motiva...

nego oigledni u Derviu, dolazimo do zakljuka da, vjerovatno, postoji odreeni modus prema kojem Selimovi, svjesno ili nesvjesno, odabire i adaptira te motive. Njegov glavni junak je dervi, osoba koja u islamskom misticizmu, ali i u islamskoj kulturnoj i vjerskoj tradiciji uope, vai za nekoga ko je blizak Bogu i nekoga ko stremi ka Boijoj ljubavi. Dalje, svako Selimovievo poglavlje poinje, ako ne citatom iz Kurana, onda citiranjem jednog dijela ajeta koje Selimovi po svom vlastitom nahoenju vri. Pitanje navoenja kuranskih ajeta kao mota na poetku svakog poglavlja tema je koja zahtijeva posebnu studiju. Mi emo se u ovom radu, ako nita drugo, onda ukratko osvrnuti na to pitanje, jer je u tijesnoj vezi s pitanjem kuranskih motiva. Vrlo vani kuranski motivi kao to su pero, mastionica, vrijeme, broj etrdeset, sudbina, vlast, pravda, smrt, ovjek, dualnost, spoznaja i samospoznaja itd., snano su utkani u Selimoviev roman. Naravno, neki od ovih motiva nisu samo kuranski, ali zbog snane intertekstualne veze romana i Kurana imamo potpuno pravo smatrati ih, u konteksu romana Dervi i smrt, isto islamskim i kuranskim motivima. Nadalje, posebnu panju privlai i poimanje Boga u Derviu, to takoer zasluuje da se posebno i mnogo ire obradi. Zato Selimovi odabire ba dervia da kroz njegov unutranji sukob i njegovo duhovno poniranje uzrokovano snanim udarcima s vana, ali i iznutra, ukae na traginu ljudsku sudbinu? Zato navodi dijelove kuranskih ajeta na poetku svakog poglavlja i zato su mu vani kuranski motivi, te postoji li veza izmeu svega ovoga? Vrlo vjerovatno da Selimovi po istom onom principu po kojem navodi ajete, prilagoavajui ih onome to e potom rei, modelira i adaptira kuranske i islamske motive u svom romanu. Selimovi preuzima islamske i kuranske motive i stilski ih preudeava i transponira u svom romanu. Za to postoji nekoliko vrlo vanih razloga. Ne samo da Selimovi navoenjem kuranskih ajeta, kako to Petrovi tvrdi, uoptava ono to se priom o Ahmedu Nurudinu eli saoptiti,3 ve svom djelu daje i dodatnu vanost. Upuujui svoje djelo na svetu knjigu koja za sebe tvrdi da je posjednik Istine koja dolazi od Boga, indirektno se alje poruka da ono to slijedi ima da se shvati kao istina takoer. Ovo je vrlo vaan stilski postupak kod Selimovia koji u svijesti recipijenta sigurno ostavlja snaan efekt. Selimoviev princip navoenja ajeta je, ustvari, vaenje ajeta iz konteksta ostalog teksta te njihovo navoenje po svom vlastitom nahoenju a sve to da bi se dala snaga onome to slijedi u romanu. Kuran je vie nego ijedna druga knjiga u povijesti vezan za svoj kontekst. On je prvenstveno djelo konteksta4, to znai da treba posmatrati i kuranske ajete i kuranske pojmove i njihove odnose u cjelokupnom pojmovnom sistemu Kurana, a ne naprosto izvlaiti ih iz konteksta i razmatrati same po sebi nezavisno od ope strukture Teksta. Naravno, Selimovi nije pisao o nekoj vjerskoj temi niti se bavio vjerskim pita3 4 Miodrag Petrovi, O nekim stilskim odlikama romana Dervi i smrt, u: Knjievno djelo Mee Selimovia, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Posebna izdanja XCVI, Sarajevo, 1990., str. 183. Esad Durakovi, Orijentologija, univerzum sakralnog teksta, Tugra, Sarajevo, 2007., str. 36.
Godinjak 2009 / 343
27.5.2010 13:39:39
BAJRI
njima, tako da mu ovo nije bilo ni bitno. Ne namjeravajui tragati za Selimovievim zlim namjerama, niti ga optuivati za zlurado skrnavljenje svetog teksta muslimana, naglaavamo da Selimovi, ipak, preuzima dijelove ajeta i kombinira njihova znaenja prema vlastitom nahoenju i u svrhu naglaavanja svoje ideje.5 Ovo je jako vano iz razloga to upravo prema tom istom modelu Selimovi, vrlo vjerovatno, preuzima i islamske i kuranske motive i transponira ih u svom romanu. Najbolji primjer na kojem emo se kratko zadrati jeste upravo prvi Selimoviev moto, ije su reenice (ne ba sve) dijelovi ajeta parafrazirani i kombinirani od Selimovia. Ovaj moto je i najsnaniji od svih, jer je on i lajt motiv itavog romana. U njemu Selimovi poziva niz svjedoka, od kojih su veina vrlo snani motivi iz Kurana, da svjedoe da je svaki ovjek uvijek na gubitku. Ova zadnja tvrdnja je jedan od tri ajeta kuranske sure koja nosi naziv Vrijeme. On proputa da navede zakljuni ajet ove sure koji rijeava pitanje koji je to ovjek i kada na gubitku: Osim onih koji vjeruju i ine dobra djela, prporuujui Istinu jedni drugima i strpljivost preporuujii jedni drugima. Ovaj posljednji ajet sure Vrijeme se jednostavno ne uklapa u Selimoviev koncept neminovnog ljudskog sunovrata i sasvim je logino da ga i ne navodi. Dakle, Selimoviu je vano da navodi kuranske ajete, ali i da preuzima kuranske motive, ime daje dodatnu vanost svojoj ideji i u svemu tome nije bitno da li on vjeruje u njih ili ne. Njegovo opredjeljenje da mu glavni junak, ni manje ni vie, bude dervi, takoer nije nikako sluajno. Dervi i jeste i nije isto kuranski motiv, ali se u prenesenom znaenju sigurno moe smatrati kuranskim motivom. Ako bismo ga traili u Kuranu, nali bismo ga, ako nita onda u aluziji, upravo u ajetu koji Selimovi proputa da navede u svom prvom motu, meu onima koji vjeruju i ine dobra djela, preporuujui Istinu jedni drugima i strpljivost preporuujui jedni drugima. Ipak, izuzetno je vaan upravo motiv dervia u romanu zbog toga to on svojom centripetalnom silom dri na okupu sve ostale kuranske motive i to se prema njemu oni odreuju i nadopunjuju ga. U jednom smislu od motiva dervia se granaju ostali kuranski motivi koji se u svrhu naglaavanja ideje preudeavaju i transponiraju. Od poetka do kraja romana u sreditu je linost ejha Ahmeda Nurudina, koji ispisuje svoju ispovijest. Sagledavanje ivota ga je dovelo do poraznog saznanja da je ivot proao u praznini, u uzaludnosti i besmislu, bez jasnih tragova. Ovo je i psiholoki roman oblikovan kao ispovijest junaka koji, na kraju ivotnoga puta, u oekivanju smrti, svodi svoj ivotni bilans. Ahmed Nurudin je sama ia romana Dervi i smrt i itav prostor romana, ali i svi drugi likovi koji se kreu u njemu, bitno zavisi od njegovih psiholokih karakterizacija.6 On je taj koji pria svoju priu i vrlo je vano ta to on u sebi preivljava, ta pria i ta radi. Petrovi ovo potvruje kada kae: ...Selimoviev Dervi i smrt je duboko
5 6 Naglaavamo da se niti jedan dio rada nee baviti ocjenom Selimovievih postupaka niti davati sud o tome da li je Selimovi svojim postupcima na neki nain skrnavio kuranske ajete i tako imao neke zle namjere. Za takav poduhvat potrebna je mnogo ira i kompetentnija studija. Petrovi, nav. djelo, str. 175.
344 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:39

podreen psiholokim strujanjima koja ga primarno definiu. Sam motiv miljenja u Selimovievom romanu i, tavie, svaka posebna sentenca u njemu su duboko psiholoki odreeni. Mogli bismo to ovako izraziti: u Selimovievom romanu misao nije data radi same sebe, niti ima kakvu posebnu i osamostaljenu intelektualnu funkciju, ve je u slubi afektivnog ivota glavnog junaka i postoji da bi taj afektivni svet iskazala.7 Upravo zbog afektivnog ivota glavnog junaka, snano okrenutog vlastitom biu i promiljanju o njemu, ali i o vanjskom svijetu koji utjee na njegove unutranje preobraaje, Selimoviu i treba jedan dervi, osoba tako upuena na promiljanje, duhovnost i unutranje preobraaje. Petrovi kae da Nurudin ne izraava samo jedan poseban sluaj, ve da je on u izvjesnom smislu tipski, i da bi se svako drugi na njegovom mjestu naao na istovjetnom poloaju, jer je rije o egzinstencijalnoj krivici iji ishod ne moe da bude drukiji.8 Iako bi u stvarnom ivotu zaista moglo biti ovako kako Petrovi kae, u romanu Selimovi ba s derviom, a ne s bilo kim drugim, postie snaan efekt. Dervi koji bi u sebi trebao da smiruje sigurnost u Boije odreenje i bliskost i smirenost s Bogom veu i mnogo vie izraenu nego kod drugih vjernika, i koji bi trebao biti primjer ovjeka koji je postigao blagostanje na ovom svijetu, pravi je model s ijim se padom i duhovnim sunovratom najsnanije moe pokazati ovjekov pad i uzaludnost njegove egzistencije.9 Dervi bi trebao da bude neko ko se otrgnuo od ovog svijeta i spoznao stvari onake kakve jesu, te postigao sutu sreu u sjedinjenju s Bogom. Selimoviev dervi izgleda prevazilazi sve ovo i ostavlja iza sebe kao neto to nikad nije ni bilo realno, ve ista i suta dogma, nekoliko apstraknih pojmova u koje je nekada vjerovao. On ak pobija i Ibn Arebija i to sa slau. Vjeru ovoga dervia Selimovi sjajno opisuje onda kada linost Nurudina sukobljava s linou bjegunca Ishaka i tu moemo vidjeti koliko je devijantan ovaj Selimoviev dervi, ali i osjetiti snaan efekt koji tom devijacijom Selimovi postie. Ishak je sve ono to Nurudin nije. On je njegov antipod. On je i ono to je Nurudin mogao biti, a ipak nije. Ishak je hrabar, odvaan, stamen, postojan, naprosto sav vrvi od ivota, iako mu smrt die za vratom. On, takav kakav jeste, ovjek koji bjei, moda zbog zloina a moda i ne, ovjek bezobziran i nadmen, on je simbol snage i vrstog ubjeenja. On ostvaruje svoju
7 8 9 Isto., str. 177. Isto., str. 178. U novijoj svjetskoj knjievnosti postoji trend uzimanja poznatih vjerskih linosti koji slue kao uzori i vodilje velikom dijelu ovjeanstva za glavne junake u romanima, gdje autori po svom vlastitom nahoenju, ne ulazei u to koliko istine ima u tome, kreiraju dogaaje i sudbinu svojih junaka. esto su to i Boiji poslanici ili osobe bliske njima. Ovim postupkom ideje autora, ali i njihovi romani, dobivaju na vanosti. Takvi romani obino izazivaju kotroverze, ali se i dobro prodaju, jer ljudi vole, pa makar i u fikciji, vidjeti junaka kako pada, vidjeti sveca kako se odrie svojih istih ubjeenja, isposnika koji poputa pred arima ene, itd. U ovom kontekstu treba se sjetiti Rudija i njegovih Satanskih stihova ili novijeg romana Dragulj Medine u kojem je glavna junakinja jedna od Poslanikovih, a.s., ena Aia, r.a. Iako je Selimovi, ini nam se, zaista daleko od zluradosti ovih autora, vjerovatno je da se radi, ako ne o istom stilskom postupku, onda u najmanju ruku slinom.
Godinjak 2009 / 345
27.5.2010 13:39:39
BAJRI
sudbinu. Njegova je vjera srazmjerna ivotnoj avanturi u kojoj se stvarao, rekao bi Pervi.10 S druge strane, Nurudin, ovjek Boiji, kome je smrt blia od ile kucavice, ba kao i Bog, ovjek koji bi trebao biti smiren u Bogu, on je taj koji je labav i lohotan, on sebe ne poznaje, neodluan je, nesiguran, kukavica. Tipinost dervia i njegova simbolika u islamskoj kulturi i tradiciji sigurno su bili poznati Selimoviu pa ih preuzima i adaptira u svom romanu, kako bi na to bolji nain izrazio svoju ideju. Ovo je vrlo slikovit primjer uzimanja isto islamskog motiva sa svom snanom simbolikom koju vue za sobom i njegovog adaptiranja i preudeenja u svrhu pojaavanja i snanijeg izraavanja vlastitih ideja. Na primjeru sljedeih nekoliko kuranskih motiva takoer moemo vidjeti da u romanu Dervi i smrt zaista dolazi do njihovog adaptiranja i preudeavanja sve u svrhu to jaeg naglaavanja ideje koja se eli promovirati. 3. Kuranski motivi u romanu Dervi i smrt Mee Selimovia Bismilahir-rahmanir-rahim! Pozivam za svjedoka mastionicu i pero i ono to se perom pie; Pozivam za svjedoka nesigurnu tamu sumraka i no i sve to ona oivi; Pozivam za svjedoka sudnji dan, i duu to sama sebe kori; Pozivam za svjedoka vrijeme, poetak i svretak svega - da je svaki ovjek uvijek na gubitku. 3.1. Motiv pera Nije nikakvo udo zato je ba ovako Mea Selimovi poeo svoj veliki roman Dervi i smrt i zato ba prvo, nakon bismille, poziva mastionicu, pero i ono to se perom pie da svjedoe pogubnu ljudsku sudbinu, ali u isto vrijeme i ono to e on i njegov glavni junak potom kazati. Dakle, s pozivom peru da pie poinje roman Dervi i smrt. Pero ima izrazito snanu simboliku i vrlo je snaan motiv u cjelokupnoj islamskoj vjerskoj i kulturnoj tradiciji, naroito u tesavvufu islamskom misticizmu. Naime, cijela jedna sura u Kuranu nosi naziv upravo Pero al-Qalam i u njoj se Bog kune perom i onim to se pie: Nn. Tako Mi Pera i onoga to u redove niu oni.11 Nadalje, u predajama od Poslanika, a.s., navodi se da je Allah stvorio Pero prije negoli je stvorio Stvorenje (Halq). Potom je Allah stvorio Brino uvanu Plou Levhi Mahfuz i naredio Peru da na njoj zapie sve to e se dogoditi do Sudnjega dana. Prema miljenju Saida ibn Mensura, prvo to je Pero zapisalo na Ploi bile su Boije rijei: Moja Milost uistinu prethodi Mojoj srdbi.12
10 Pervi, nav. djelo, str. 382. 11 Kuran, 68:1. 12 Vidjeti: Frithjof Schuon, Dimenzije Islama, El-Kalem, Sarajevo, 1996., sa engleskog preveo dr Reid Hafizovi, str. 127.
346 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:40

Shodno ovome, moemo zakljuiti da pero znai i ljubav, jer ako je ono poetak Boijeg objavljivanja ovjeku jer je prvo Boansko oitovanje iz kojeg kasnije sve stvoreno proizlazi, a ne moe proizai bez Ljubavi, onda je Pero i Ljubav. Ibn Abbas takoer pripovijeda da je Pero istog asa ispisalo ta e postojati do Dana ponovnog proivljenja i to to je odreeno kao dobro ili zlo, kao srea ili nesrea skladno Boijem iskazu:...i sve to Mi smo u Voditelju jasnome pobrojali13. Ovo znai da je Pero u islamskom svjetopogledu i snaan simbol za ljudsku sudbinu. Zanimljivo je da bi nasuprot esto upotrebljavane metafore strijela sudbine u isto islamskom kulturnom krugu mogla biti upotrijebljena metafora Pero sudbine, jer muslimana zaista ne pogaa strijela sudbine ve mu zapisuje Pero sudbine: Reci: Dogodit e se samo ono to nam Allah odredi14 On je na Zatitnik i zato se pravovjernicima valja u Allaha uzdati!15 U islamskom misticizmu Pero se razumijeva i kao prvo Boansko samoodreenje s obzirom na stvaranje ili prva neoitovana Zbiljnost u Boanskoj tenji za oitovanjem.16 Pero, budui da je stvoreno od svjetla te da oznaava poetak Boijeg stvaranja i Boijeg oitovanja, neminovno upuuje na neto lijepo i dobro, naroito ako se uzme u obzir i to da je Bog sebe u Kuranu nazvao svjetlom: Allah je svjetlost Nebesa i Zemlje...17 U ovom sluaju se svjetlost, koja uglavnom oznaava neto lijepo i korisno ljudima, bez ega se praktino ne moe ivjeti i to je svojevrstan izvor ivota, uzima kao primjer koji ukazuje na Allaha Koji je Gospodar svih svjetova i Koji se ljudima objavljuje, elei im dobro i nudei im uputu koja e ih voditi pravim putem. Ako se u pomo pozove metafora, onda se moe doi do zakljuka da je kuranski motiv Pera izuzetno bremenit znaenjem. Polazei odavde, i Pero i Brino uvana Ploa se mogu shvatiti kao izuzetno snane kuranske metafore. Naime, prema islamu Kuran kakav poznaje ljudski rod je svojevrsan prijepis iz Brino uvane Ploe. U skladu s tim, on je prilagoen jeziku i umu iz Izvornika na iju neizmjenjivost se sugerira upravo Ploom. Tako i Kuran, kako to Durakovi navodi, u svijet silazi kao metafora, jer se u mnogim aspektima, oblik i nain na koji je dostavljen moe smatrati metaforom.18 Dakle, isto Pero koje je sve zapisalo u Plou, zapisalo je i Kuran tako da Pero nesumnjivo simbolizira i sam Kuran. Nadalje, iz ovoga, naravno, proizlazi da Pero simbolizira i znanje i to ne samo sveukupno znanje darovano ljudima, ve i posebna znanja koja Bog daruje kome On hoe:... Koji peru poduava19. Ovo dobiva dodatni smisao znamo li i to da je Bog jo i
13 14 15 16 17 18 19
Kuran, 36:12. U Izvorniku stoji glagol ketebe to znai zapisati, napisati ili propisati. Kuran, 9:51. Ibid., str. 127. Kuran, 24:35. Esad Durakovi, Orijentologija, univerzum sakralnoga teksta, Tugra, Sarajevo, 2007., str. 182. Kuran, 96:4.
Godinjak 2009 / 347
27.5.2010 13:39:40
BAJRI
onaj Koji Kuranu nauava20. Moemo lahko zakljuiti da u islamskom kulturnocivilizacijskom krugu Pero znai: poetak stvaranja, prvo Boije oitovanje, Svjetlo, Milost, Ljubav, sudbinu, ivot, Znanje i Kuran. Ako se podrobnije analizira roman Dervi i smrt, moe se doi do saznanja da je u njemu zaista prisutna sva maloas navedena simbolika pera prisutna u islamskoj tradiciji s tim to je Selimovi adaptira i prilagoava na sebi svojstven nain. I ne samo to, upravo tom adaptacijonm ovog snanog kuranskog motiva, ali i drugih islamskih i kuranskih motiva, Selimovi postie snaan efekt. Naime, vrlo esto, a to emo upravo na primjeru ovog motiva vidjeti, stavljanjem motiva u suprotan ili djelimino suprotan kontekst od onog kuranskog, Selimovi postie snane efekte. Selimovi odabirom ovog motiva koji smjeta na sami poetak svog romana postie izuzetno snaan stilski efekt i to iz vie razloga. Prvo, pozivajui prvo Boije stvorenje, Pero, uz ostale svjedoke, da svjedoi ovjekov gubitak, Selimovi ostavlja dojam da je ovjek jo od samog poetka, od preegzistencije osuen da gubi i tragino skonava. Perom se Bog kune i to Selimovi dobro zna, te i tako daje dodatnu vanost svemu to e kasnije uslijediti, te traginom putu njegovog glavnog junaka i ideji o traginoj sudbini ovjeka uope. Ne treba to posebno naglaavati, ali ovaj koncept daleko je od islamske ideje svijeta i ovjekove sudbine na njemu. Pero je, ustvari, u Derviu prisutno od poetka do kraja. Netom ispod nekoliko redaka prvog Selimovievog mota poinje roman i to tako to njegov glavni junak otpoinje perom pisati svoju ivotnu priu. Selimovi svojim perom pie svoju priu a njegov junak Ahmed Nurudin svojim perom ispisuje svoju. Jedna pria je isto Selimovieva, a to je ona pria koja je sadrana u samoj sutini romana i koja se alje recipijentu iz prie koju pria glavni junak Nurudin, a kojom Selimovi eli postii mnogo vei efekt negoli ispriati priu o nesretnom derviu. Pria o nesretnom derviu i njegovoj traginoj sudbini je druga pria, i to isto Nurudinova. Nurudin moda i pie svoju priu uzalud, ali Selimovi sigurno ne. Nurudin je, ustvari, Selimovievo pero kojim on ispisuje retke u svom romanu i preko koga se alje Selimovieva poruka. Kao to smo ve napomenuli, Nurudin je sama ia romana Dervi i smrt i itav prostor romana, ali i svi drugi likovi koji se kreu u njemu bitno zavise od njegovih psiholokih karakterizacija.21 I jedan i drugi, i Selimovi i Nurudin, simboliki vezani za preegzistentno Pero, metaforiki oponaaju stvaranje te kazuju priu o ovjeku i njegovoj traginoj sudbini; Selimovi o ljudskoj openito, a Nurudin o svojoj posebno. Sami poetak romana sugerira na to da je ovaj isto kuranski motiv kod Selimovia transponiran, prerazmjeten i preudeen sve radi postizanja to snanijeg stilskog efekta. Evo zato. Pero koje je, kako smo ve vidjeli, u islamu simbol poetka Boijeg oitovanja a tako i sputanja Boije milosti na ljude,
20 Kuran, 55:2. 21 Petrovi, nav. djelo, str. 175.
348 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:40

Selimovi poziva da svjedoi da je svaki ovjek uvijek na gubitku, ime se udaljava od kuranskog pogleda na svijet i ljudsku egzistenciju. Prema kuranskom pogledu na svijet i ljudsku egzistenciju, Bog nije osudio ljude na propast i tragediju. ovjekov ivot prema islamu nije uzaludan i ne mora nuno imati nesretan kraj. Znamo li jo i to da Selimovi svjesno navodi samo dio ajeta koji govori o propasti ovjeka, ne upotpunjujui ga njegovim drugim dijelom, onda moemo zakljuiti da u ovom sluaju zaista dolazi do transpozicije i preudeenja ovog kuranskog motiva. Ovo preudeenje motiva se nastavlja izjavom njegovog glavnog junaka da svoju priu poinje nizato bez ikakve koristi i razuma. Poinjem ovu svoju priu, nizato, bez koristi za sebe i za druge, iz potrebe koja je jaa od koristi i razuma, da ostane zapis moj o meni, zapisana muka razgovora sa sobom, s dalekom nadom da e se nai neko rjeenje kad bude raun sveden, ako bude, kad ostavim trag mastila na ovoj hartiji to eka kao izazov. Ne znam ta e biti zabiljeeno, ali e u kukama slova ostati neto od onoga to je bivalo u meni, pa se vie nee gubiti u kovitlacima magle, kao da nije ni bilo, ili da ne znam ta je bilo. Tako u moi da vidim sebe kakav postajem, to udo koje ne poznajem, a ini mi se da je udo to uvijek nisam bio ono to sam sad. Svjestan sam da piem zapleteno, ruka mi drhti zbog odplitanja to mi predstoji, zbog suenja koje otpoinjem, a sve sam ja na tom suenju, i sudija i svjedok i tueni. Sve u biti poteno koliko mogu, koliko iko moe, jer poinjem da sumnjam da su iskrenost i potenje isto, iskrenost je uvjerenost da govorimo istinu (a ko u to moe biti uvjeren?), a potenja ima mnogo, i ne slau se meu sobom.22 Ovdje pero pie priu nizato, bez ikakve koristi i ak uzalud to, imajui u vidu snanu simboliku pera u islamu, ostavlja snaan utisak na recipijenta. Pero u islamu simbolizira poetak milosti Boije i Njegovog svrhovitog stvaranja, dok u ovom sluaju pero koje pie uzalud upuuje na uzaludnu ljudsku egzistenciju. isto kuranski motiv pera je sada dobio svoj antipod u Nurudinovom peru. Ovaj princip preudeenja i transponiranja kuranskih motiva podsjea na princip refleksije slike u ogledalu. Snani i simbolike puni kuranski motivi kod Selimovia se prilagoavaju ideji koju on eli promovirati i esto, vjerovatno ne i uvijek, dobivaju svoje antipode. Nadalje, snana simbolika kuranskog motiva pera ogleda se i u Mula-Jusufom i njegovom sluaju. Gledao sam poslije kako Mula-Jusuf prepisuje Kur-an, napolju, pred tekijom, u gustom hladu granate jabuke, potrebno mu je ujednaeno svjetlo, bez bljeska i bez sjenki. Posmatrao sam punu ruziastu mladievu ruku to je izvlaila sloene zavoje slova, beskrajan niz
22 Mea Selimovi, Dervi i smrt, Dani, Sarajevo, 2004., str. 10.
Godinjak 2009 / 349
27.5.2010 13:39:40
BAJRI
redova po kojima e lutati tue oi a nee ni misliti koliko je trajao ovaj teki rad niti e moda primijetiti njegovu ljepotu. Zaudio sam se kad sam prvi put vidio tu mladievu neponovljivu vjetinu, a evo, i poslije toliko vremena gledao sam je kao udo. Oplemenjene vijuge, sone obline, uravnoteeni talas vrsta, crveni i zlatni poeci ajeta, cvjetni crtei na rubovima listova, sve se to pretvaralo u ljepotu koja je zbunjivala ovjeka, pomalo i grijenu, jer nije bila sredstvo, ve sama sebi cilj, sama po sebi vana, bljetava igra boja i oblika sto je odvraala panju od onoga emu treba da slui; pomalo i stidnu, kao da iz tih ukraenih stranica izbija putena ulnost, moda zato sto je ljepota sama po sebi ulna i grijena, a moda i ja vidim stvari kako ne treba.23 Okrenuo sam se od njega, od rune slike koju sam vidio u njemu, i od bezralozne mrnje to je u meni buknula, guei me kao dim, kao gnjile. Kako je samo mirno otiao po straare, da uhvate bjegunca. Ni za trenutak se nije zamislio nad njegovom sudbinom, ni nad njegovim ivotom, ni nad njegovom moguom nevinou. Ja sam se lomio cijelu no, on je presudio odmah. I sad je spokojno ispisivao svoja divna grijena slova, vezui kao pauk svoja udesna tkanja, vjet, surov, i neosjetljiv kao i on.24 Evo ponovo pera kod Selimovievih junaka, koje opet pie uzalud. I ne samo to, sada pero pie divna grijena slova. Mula-Jusufovo pisanje kuranskih ajeta tanije pisanje levhi, moe da se uporedi s pisanjem Pera po Levhi Mahfuzu. Ponovo se kod Selimovia transponira isto kuranska ideja i motiv da bi ideja koja se eli promovirati dobila na vanosti. Mula-Jusuf, koji je u Derviu simbol izdaje, prepisuje kuranske ajete. Mula-Jusufa neminovno veemo sa jednim kuranskim poslanikom koji nosi isto ime. U Kuranu, Jusuf, a.s., jeste olienje ljepote i iskrenosti: Postavi me da vodim zemaljske riznice, Jusuf ree, ja sam uvaran i upuen u sve. I tako Mi Jusufu dadosmo vrst poloaj u zemlji nastupao je po njoj gdje mu se prohtije: Svojom milou pogaamo koga hoemo i ne damo da se nagrada dobroiniteljima zametne.25 Mula-Jusuf, s druge strane, smireno i potpuno bezosjeajno sjedi u gustom hladu granate jabuke i ispisuje kuranske ajete ija slova Nurudin smatra grijenim jer su sama sebi cilj. Nekoliko snanih slika iz ovih par redaka Dervia
23 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 65. 24 Ibid., str. 66. 25 Kuran, 12:55-56.
350 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:40

otkriva nam snanu intertekstualnu povezanost s Kuranom. Slika Mula-Jusufa kako sjedi u hladu jabuke i ispisuje svoja grijena slova neodoljivo podsjea na preegzistenciju i ovjekovog praoca Adema i njegov prvi grijeh: Potom rekosmo: Ademe, ti i tvoja ena se u Dennetu nastanite i u njemu obilno jedite gdje ta poelite, ali se Stablu ovome ne primiite, jer ete tako ogrijeiti se!26 Naime, Mula-Jusuf sjedi u hladu ispod jabuke koja moe da simbolizira istu onu jabuku (u Kuranu se jabuka ne spominje eksplicite) iji su plod Adem i Hava probali uprkos Boijoj zabrani i zbog koje su potom prognani iz Denneta. Ovo vrlo lahko moe simbolizirati i ljudski pad i i uzaludnost egzistencije, to u potpunosti odgovara Selimoviu i njegovoj ideji. Simbolika jabuke pod kojom sjedi Mula-Jusuf doprinosi da posebno doe do izraaja Mula-Jusufova hladnokrvna prevrtljivost, ali i njegova potencijalna i neminovna izdaja. Ova simbolika se potpuno uklapa u svjetopogled koji Selimovi promovira u Derviu. Naime, u debeloj hladovini jedan ovjek koji e ubrzo poiniti grijeh i izdaju hladno i bez mnogo osjeaja ispisuje kuranske ajete i to bez ikakve svrhe i koristi. Adem, a.s., se, treba to naglasiti, kasnije pokajao i postao Boiji poslanik: Potom Adem primi od svoga Gospodara Rijei neke i Bog prihvati njegovo kajanje, jer On zaista rado prima pokajanje i Milostivan je.27 Nasuprot Ademu, a.s., Mula-Jusuf nakon poinjene izdaje ostaje isti, tako da su Adem, a.s., i Mula-Jusuf i Jusuf, a.s., i Mula-Jusuf, antipodi potrebni Selimoviu da preko njihovih suprotnosti da dodatnu vanost svojoj ideji. Kao to Nurudin pie svoju priu uzalud i bez ikakve koristi, tako i Mula-Jusuf prepisuje ajete bez ikakve svrhe. Nurudin pie isto ljudsku priu, to aludira na traginu sudbinu ovjeka, dok Mula-Jusuf prepisuje kuranske ajete, to moe simbolizirati i ideju da ni vjera ba ne moe pomoi ovjeku u toj njegovoj tragediji. Ova slova, ba kao i vjera, mogu biti lijepa i udesna, onih oblina i crvenih i zlatnih poetaka, ali kada se sukobe sa surovom stvarnou, ostaju samo bljetava igra boja i oblika, to odvraa panju od onoga to je stvarno i realno, vjerovatno bi rekao ejh Nurudin. 3.2. Ime Ahmed Za preegzistenciju je glavni junak Dervia, koji predstavlja Selimovievo pero, vezan i svojim imenom jer je ime Ahmed preegzistentno ime Boijeg poslanika Muhammeda, a.s. Prema islamskom uenju, naroito prihvaenom u tesavvufu, Poslanik Muhammed, a.s., predstavlja preegzistentnu puninu boanske Objave. Sutina njegovog izabranja ogleda se u inu neopozivog polaganja svih Boijih rijei na njegov duh koji je prethodio svakom tjelesnom obliku postojanja, a u tim
26 Kuran, 2:35. 27 Kuran, 2:37.
Godinjak 2009 / 351
27.5.2010 13:39:40
BAJRI
rijeima je sama svjetlost boanske mudrosti i nepresuna snaga boanske Volje.28 On se stoga nadaje kao istinski duh Kurana u kome su ostvarena sva mogua kuranska znaenja i boanske mudrosti. Ovim imenom poslanik Isa, a.s., najavljuje dolazak posljednjeg Boijeg poslanika: I kada Isa Sin Merjemin ree: Sinovi Israilovi! Ja sam poslanik Allahov upuen vama da potvrdim Tevrat koji mi prethodi i da radosnu vijest donesem o poslaniku koji e poslije mene doi a Ahmed e njegovo ime biti.29 Zanimljivo je kako o svome imenu govori glavni junak Dervia: Ime mi je Ahmed Nurudin, dali su mi ga i uzeo sam ponueno, s ponosom, a sad mislim o njemu, poslije dugog niza godina to su prirasle uza me kao koa, s uenjem i ponekad s podsmijehom, jer svjetlo vjere to je oholost koju nisam ni osjeao a sad je se pomalo i stidim. Kakvo sam ja svjetlo? ime sam prosvijetljen? Znanjem?. Viom poukom? istim srcem? pravim putem? nesumnjanjem? Sve je dolo u pitanje, i sada sam samo Ahmed, ni ejh ni Nurudin. Sve spada s mene, kao haljina, kao oklop, i ostaje ono to je bilo prije svega, gola koa i go ovjek.30 Rebronja vrlo zanimljivo konstatira kako ime glavnog junaka Dervia upuuje na Boijeg poslanika Adema, a.s., objanjavajui Ahmedov susret sa samim sobom i sa vlastitom ljudskou kao Ademovu, a.s., spoznaju da je uinio grijeh i ogolio se pred Bogom. Kao to je Adem, a.s., nakon grijeha shvatio da nema odjee, da je go, te tako spoznao svoju ljudsku prirodu, tako se i Ahmed Nurudin susree sa sobom, sa samim ovjekom u sebi.31 Nama se, ipak, ini da je jednako snana, ako ne i snanija povezanost imena glavnog junaka Dervia sa preegzistentnim Poslanikovim, a.s., imenom. Odabirom ovog imena ponovo se, ba kao i sa perom, upuuje na neki poetak (prapoetak), to bi moglo da znai da je pria o tragediji ovjeka ovdje zaokruena, da ima svoj poetak i kraj. I u ovom sluaju dolazi do transpozicije ili preudeenja kuranskog motiva. Naime, preegzistentni Ahmed je punina Objave, prvostvorena dua radi koje je Bog i stvorio svijet. Selimoviev Ahmed, s druge strane, propituje svoje svjetlo, znanje, prosvjetljenje, pravi put i isto srce, potpuno suprotno od Poslanika, a.s. Znamo li jo i esto citiranu predaju koja se smatra hadisi kudsijom: Da nije tebe (Muhammede), ne bih stvorio svijet, efekt koji se s ovim suprotnostima eli postii izgleda mnogo snaniji.
28 Vidi: Reid Hafizovi, Poslanik islama i njegova vjena poruka, pogovor u: Seyyed Hossein Nasr, Muhammed, ovjek Boiji, Naunoistraivaki institut Ibn Sina, Sarajevo, 2007., str. 295. 29 Kuran, 61:6. 30 Mea Selimovi, Dervi i smrt, str. 9-10. 31 Nadija Rebronja, Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt Mee Selimovia, Godinjak BKZ. Preporod, Sarajevo, 2008., str. 213.
352 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:40

3.3. Motiv vremena i broj etrdeset U sljedeim recima, u kojima Selimoviev dervi govori o sebi, pronalazimo vie nego jedan kuranski motiv i snanu intertekstualnu vezu s Kuranom: etrdeset mi je godina, runo doba: ovjek je jo mlad da bi imao elja a ve star da ih ostvaruje. Tada se u svakome gase nemiri, da bi postao jak navikom i steenom sigurnou u nemoi to dolazi. A ja tek inim to je trebalo uiniti davno, u bujnom cvjetanju tijela, kad su svi bezbrojni putevi dobri, a sve zablude korisne koliko i istine. teta to nemam deset godina vie pa bi me starost uvala od pobuna, ili deset godina manje pa bi mi bilo svejedno. Jer trideset godina je mladost, to sad mislim, kad sam se nepovratno udaljio od nje, mladost koja se niega ne boji, pa ni sebe. U ovom pasosu prepoznajemo nekoliko veoma snanih kuranskih motiva i to motiv vremena, broja etrdeset a u podtekstu prepoznajemo i Poslanika, a.s., sve ponovo u transpoziciji i kao u ogledalu. Prije nego to obrazloimo ove tvrdnje pogledajmo kako Kuran govori o vremenu o kojem u prethodnom pasusu govori Nurudin: ovjeku smo oporuili da svojim roditeljima dobro ini: njegova majka tegobno ga je nosila i tegobno ga porodi; noenje i njegovo dojenje traje trideset mjeseci, a kada zreo postane i etrdeset godina dostigne on veli: Gospodaru moj, Ti me podstakni da zahvalim na Tvojoj blagodati koju si darovao meni i mojim roditeljima, te da inim dobra djela kojima e zadovoljan biti, i potomstvu mome dobro uini; kajem se Tebi jer ja sam zaista od onih to su muslimani.32 Ovaj ajet svjesno dopunjavamo ajetom koji odmah iza njega slijedi: To su oni od kojih emo primiti najbolje to su uinili, a prei emo preko njihovih djela hravih; stanovnici Denneta e biti, i to kao iskreno obeanje njima, koje e se ispuniti.33 Ako motiv vremena u Derviu posmatramo i kao kuranski motiv, to je sasvim logino, vidjet emo da je njegova transpozicija poela jo na samom poetku, u prvom motu Dervia. U pasusu koji smo maloas naveli u kojem Nurudin govori o svojih etrdeset godina i runom dobu u kojem se naao, dolazi do ponovne intertekstualne veze sa Kuranom, to smo ve pokazali, ali i do transpozicije jo jednog kompleksnog kuranskog motiva, a to je broj etrdeset. Ovaj broj vezan je ponajvie za vrijeme, tako da on u romanu daje dodatnu vanost ideji vremena koju Selimovi eli da promovira. Doba od etrdeset godina ima bitnu simboliku u islamu. Kao to maloas navedeni ajet kazuje, etrdeset godina je doba zrelosti kada ovjek duhovno i fiziki sazrijeva i u jeku te zrelosti upotpunosti spoznaje da je potrebno biti stalno zahvalan Gospodaru koji vodi brigu o njemu i njego32 Kuran, 46:15. 33 Kuran, 46:16.
Godinjak 2009 / 353
27.5.2010 13:39:40
BAJRI
vim roditeljima, za sve blagodati kojima ga je do tada obasuo, nadajui se da e i u budunosti biti blagodaran prema njemu ali i njegovom potomstvu. ovjek tada spoznaje samoga sebe i kroz tu spoznaju sve vie se pribliava potpunijoj spoznaji svoga Gospodara. Naposlijetku, ovjek tada potpuno shvata da je srea i mir upravo u pokornosti Gospodaru i podlonosti Njegovoj volji. Zato mu njegov Gospodar obeava nagradu na Drugom svijetu. Poslanik, a.s., prima objavu upravo u etrdesetoj godini, u dobu kada je bio potpuno pripravan da primi tako teko breme: Mi emo ti upuivati besjedu koja teka je34...i...Da smo ovaj Kuran kakvoj planini objavili, skruenu i kako se raspada zbog strepnje pred Allahom ti nju vidio bi...35 Poslanikov, a.s., primjer svjedoi da je samo ovjek, od svih Boijih stvorenja, pripravan da u sebe primi tako teko breme Boijih rijei a da se ne srui na zelju i ne pretvori u prah. Selimoviev lik, svojevrstan antipod Poslaniku, a.s., Nurudin, u isto doba (u etrdesetoj godini) dolazi takoer do spoznaje, ali potpuno suprotne od one Poslanikove, a.s. Nurudin spoznaje istinu, neku svoju, unutranju, vlastitu, i nemir i nestabilnost koji ga razaraju i oduzimaju mu snagu. Njemu je etrdeset godina runo doba, doba nizata, ne moe ni lijevo ni desno. Ne moe da se odupre promjenama koje su uslijedile, ali ni da se bori za novoga sebe. Poslanik, a.s., s druge strane, donosi istinu koja je prosvjetljujua, koja donosi mir i smiraj te duhovno proienje i nadu da nije sve tako crno i da je konani cilj Boije zadovoljstvo i ivot na Drugom svijetu. Ponovo se transpozicijom pojma i motiva broja etrdeset koji je bremenit znaenjem postie snaan, izuzetno snaan efekt. U dobu kad je ovjek spreman da ponese Boiju rije i da spozna sebe i zahvaljuje Gospodaru, Nurudin spoznaje da nita ne moe uiniti i poinje da postepeno gubi vjeru i postaje nemoan. Vrlo vaan postupak za daljnu gradnju prie i razvijanje ideje o potpunom, sudbinskom ovjekovom gubitku. Vrijeme u Derviu, a to se jasno vidi u prvom motu i o tome smo govorili, jeste ovjekov neprijatelj. Ono je, moglo bi se rei, uvijek runo doba i bez obzira koliko ovjek imao godina, u sutini on je uvijek na gubitku. U tom vremenu siroti ovjek je svjestan da vasiona nije sklopljena tako da ide naruku njegovim eljama, htijenjima i ciljevima. Svjestan je smrtnosti i konanosti i toga da ni ivot ni smrt nemaju niti mogu imati ikakvu naroitu svrhu niti kosmiku ulogu.36 Naroito zadnje rijei Nurudinove oslikavaju tegobnost i ljudsku tragediju: Da li da viem u no, da sazivam ljude, da traim pomo? Uzalud. Pijetlovi su nemilosrdni, ve diu uzbunu. Sjedim na koljenima, sluam. U tiini sobe, negdje iz zida, iz stropa, iz nevidljivog prostora kuca kudret-sat, nezaustavljiv hod sudbine. Potapa me strah, kao voda.
34 Kuran, 73:5. 35 Kuran, 59:21. 36 Vidi: Risto Tubi, Bog i metafizika u djelu Mee Selimovia, u: Knjievno djelo Mee Selimovia, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Posebna izdanja XCVI, Sarajevo, 1990., str. 53.
354 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:40

ivi nita ne znaju. Pouite me, mrtvi, kako se moe umrijeti bez straha, ili bar bez uasa. Jer, smrt je besmisao, kao i ivot.37 Ponovo suprotna vizija od one koju nudi islam i ponovo upotrijebljeni snani kuranski motivi u svojoj transpoziciji. Naroito ovaj svijet i ovaj ivot nisu besmisao iako su, prema Kuranu, u odnosu na Drugi svijet samo prolazno i varljivo uivanje. Evo kako Kuran govori o smislu stvaranja ovjeka: Onome ko dobro djelo ini, bio mukarac ili ena da je, a uz to pravovjerni je, sigurno emo dati da lagodan ivot provede i sigurno emo takve za to to su inili nagraditi nagradom koja najljepa je.38 Kuran i islam ovjeku nude nadu i spasenje, ne samo na Drugom svijetu, ve ovdje i sada. Ovaj svijet nije proklet i ljudska sudbina ne mora nuno biti tragina. Islamski svijet, uvijek koncentriran na dranje zlatne sredine nikada nije zaboravio da Kuran takoer poziva i na uivanje u ljepoti i dobrim stvarima ovoga svijeta, ukljuujui hranu i pie: Gospodaru, darivaj Ti nas ljepotom ovoga svijeta, ali i ljepotom Svijeta drugoga, i sauvaj nas ognjenoga stradanja!39 Islam nije nikada gledao na ovjeka kao na posrnulo bie kojem je udo potrebno da ga spasi, ve kao na teomorfno bie koje je obdareno inteligencijom sposobnom poimati Apsolutno i voljom spremnom izabrati ono to vodi ka Apsolutnom. 3.4. Motiv smrti i samoponitenja (fen) Ne samo da je Dervi i smrt roman o ovjeku, ve je i roman o smrti i ljudskoj sudbini, tako da je i tu prisutna simbolika kuranskog pera. Evo kako Kuran govori o smrti: Svaka dua e smrt kuati i samo na Dan ustanua nagrada e vam se dati u cijelosti: koga se od Ognja udalji i u Dennet uveden bude taj e uspjeti, a samo varljiva naslada je ivot ovosvjetski.40 Sasvim je realno da Kuran i islam kao vjera s uenjima o zagrobnom ivotu posebnu panju poklanjaju fenomenu smrti. Mnogo je ajeta koji govore o smrti i nismo ih u mogunosti sve navesti. Ipak, ono to je bitno za nas jeste da je prema Kuranu, kao to to svjedoe navedeni ajeti, smrt zapisana u Knjizi suenih rokova, te je tako i neodgodiva. U ovome ponovo prepoznajemo preegzistentno Pero koje je sve zapisalo do Dana ustanua pa tako i smrt. U Derviu smrt je, rekli bismo, sveprisutna, jer je ovaj roman i roman o smrti. Evo kako ejh Nurudin govori o smrti. Govorio sam, tjeei: Smrt je jekin, sigurno saznanje, jedino za to znamo da e nas stii. Izuzetka nema, ni iznenaenja, svi putevi vode
37 38 39 40 Mea Selimovi, Dervi i smrt..., str. 427. Kuran, 16:97. Kuran, 2:201. Kuran, 2:175.
Godinjak 2009 / 355
27.5.2010 13:39:40
BAJRI
do nje, sve to inimo to je priprema za nju, priprema im zakmeimo udarivi elom o pod, uvijek joj blie, nikad dalje. Pa ako je jekin, zasto se udimo kad doe. Ako je ovaj ivot kratak prolazak to traje samo as, ili dan, zato se borimo da ga produimo jo dan ili as. Zemaljski ivot je varljiv, vjenost je bolja. Govorio sam: Zato vam srca od straha drhte kad se u predsmrtnim mukama noge omotaju jedna oko druge? Smrt je preseljenje iz kue u kuu. To nije nestanak ve drugo roenje. Kao to prsne ljuska jajeta kad se pile potpuno razvije, tako doe vrijeme da se rastave dua i tijelo. Smrt je nunost u neizbjenosti prelaska u drugi svijet, u kome ovjek dostie svoj puni uspon. Govorio sam: Smrt je propadanje tvari a ne due. Govorio sam: Smrt je promjena stanja. Dua poinje da ivi sama. Dok se nije rastala od tijela, ona je prihvatala rukom, gledala okom, sluala uhom, ali je sutinu stvari znala sama sobom. Govorio sam: Na dan moje smrti, kad bude noen moj tabut, ne misli da u osjeati bol za ovim svijetom. Ne plai i ne govori: teta, teta. Kada se mlijeko pokvari, vea je teta. Kad vidi da me poloe u grob, ja neu nestati. Zar mjesec i sunce nestanu kad zau? Tebi se ini smrt, a to je raanje. Grob ti se ini tamnica, a dua je slobodna postala. Koje to zrno ne nikne kad se stavi u zemlju? Pa zato da sumnja u zrno ovjekovo? Govorio sam: Budi zahvalan, dome Davudov. I reci: dola je istina. Doao je as. Jer svako krui svojom putanjom do odreenog roka. Stvara vas Bog u utrobama majki vaih, pa vas iz jednog oblika u drugi pretvara, u tami trostruko neprozirnoj. Ne tugujte, radujte se raju koji vam je obean. O robovi moji, nema za vas straha danas, i neete biti alosni. O smirena duo, vrati se gospodaru svome zadovoljna, jer je on tobom zadovoljan. Ui meu robove moje, ui u moj denet.41
41 Mea Selimovi, Dervi i smrt..., str. 16-17.
356 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:40

U ovih nekoliko pasusa, mogli bismo rei, saet je islamski i kuranski pogled na smrt, to je i sasvim logino znamo li da ove rijei izgovara ni manje ni vie nego jedan dervi. Selimovi ovdje nanovo pokazuje koliko je upuen u islam i Kuran. Selimoviu ponovo treba islamski motiv i islamska, kuranska vizija, da bi potom potvrdio i osnaio svoju ideju. U ovih nekoliko pasusa Nurudin eli vie sam sebe ubijediti u ono u to je neko tako vrsto vjerovao negoli pripremiti se za posljedni govor upuen starcu na samrti. ini nam se da upravo na odnosu ejha Nurudina i smrti u romanu trijumfira Selimoviev stilski postupak transponiranja kuranskih motiva. Ve smo govorili kakav stilski efekt je postigao Selimovi odabirui dervia da preko njega ukae na traginu sudbinu ovjeka. Sada, u suoenju dervia sa smru efekt se jo vie pojaava i intenzivira. Sufije nastoje u svom duhovom putovanju ka Bogu dosegnuti stepen fena ponitenja, stapanja s Bogom, blaenog stupanja u Apsolutnu istinu, u Boiju ljepotu. Fen je mistika smrt: Duo, koja si smirena. Vrati se Gospodaru zadovoljna. Te prii k Mojim robovima. Ui usred Moga Denneta.42 Onome ko je cijeloga ivota volio Boga i samo Njega, kae Gazali, grob postaje rajski vrt, a smrt ubrzava njegov susret s Voljenim, nakon to sve veze svijeta pokida. Smrt je tako u sufijskom uenju skidanje koprena koje skrivaju krajnju Stvarnost.43 Sve ovo i Selimovi i Nurudin dobro znaju. Nurudin ak i citira Rumija u navedenim pasusima. Ipak, smrt je neto drugaija kod Selimovia. Njemu moramo estitati na tome kako je slikovito i precizno opisao s kakvim se strahom ovjek susree kada mu se smrt priblii. Meutim, dervi koji se susree sa smru i pritom gubi vjeru snana je slika koja ostavlja isto tako snaan efekt na recipijenta. Dobro primjeuje Andrejevi kada za Nurudina i njegovo suoenje sa smru kae: Meutim, kada se nae pred stvarnom injenicom smrti, u derviu nestaje vrste odluke, ideje nestaju, ostaje samo ogromni nagonski strah od nestajanja. Pred kapijom smrti, on pokuava da spase vlastitu kou.44 Sljedei reci iz Dervia ovo veoma lijepo prikazuju: Ponavljam, nemoan: smrt, kraj. I ne shvaam potpuno, kao nekad, u tvravskim podrumima, dok sam je ekao ravnoduan. Sad mi izgleda daleka, nepojmljiva, i ako sve znam. Smrt, kraj. I odjednom, kao da sam progledao pred tamom to mi je prijetila, obuzeo me uas od nepostojanja, od tog niega. Pa to je smrt, pa to je kraj! Konaan susret s najstranijom kobi. Ne, nikako! Hou da ivim! Ma ta da se desi, hou da ivim, na jednoj nozi do smrti, na uskoj litici do smrti, ali hou da ivim. Moram! Boriu se, zubima u gristi, bjeau dok
42 Kuran, 89:27-30. 43 Vidjeti: Eva de Vitray Meyerovitch, Antologija sufijskih tekstova, Naprijed, Zagreb, 1988., str. 217-218. 44 Danica Andrejevi, Fenomen smrti u velikom romanu Mee Selimovia, u: Knjievno djelo Mee Selimovia, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Posebna izdanja XCVI, Sarajevo, 1990., str. 203.
Godinjak 2009 / 357
27.5.2010 13:39:40
BAJRI
mi koa ne otpadne s tabana, nai u nekog da mi pomogne, no u staviti pod vrat i traiu da mi pomogne, i ja sam pomagao drugima, svejedno ako i nisam, pobjei u od kraja i od smrti.45 Sada fen vie nije nestajanje u Bogu, ve jednostavno nestajanje, odlazak u nepostojanje i toga se Nurudin strano boji i nastoji to izbjei svim silama. U Derviu je i motiv fena samoponitenja i nestanka u Bogu, vrlo vjeto transponiran. itajui retke koji govore o Nurudinovom suoenju sa smru, ovjek naprosto osjeti njegovu tegobu, a takoer se osjeti i nitavilo i njegova strahota koja stalno prijeti. Ne treba se raspravljati sa Selimoviem o tome je li smrt tako strana ili nije, niti nam je to namjera, jer bismo neminovno uli u oblast filozofije i spekulacija. Naposlijetku, Kuran za ovjeka kae da je stvoren kao slabo i nejako bie, pa nije nikakvo udo da to nejako stvorenje strahuje od smrti. Ipak, Kuran, koliko god prijetio grijenicima i krivovjernicima tekim mukama u smrtnome asu, veoma esto nagovjetava lijep kraj i lijepu smrt onima koji vjeruju. U Kuranu se smrt poredi i sa snom: U asu njihove smrti Allah uzima due, a i one koje nisu umrle ve su usnule, te zadrava one kojima smrt odredio je, a do roka odreena puta one druge; u tome je zaista znamenje za ljude koji hoe razmiljati.46 Predaje ak spominju i to da e vjernikova dua napustiti tijelo tako lahko kao kad kapljica rose klizi niz list. Naravno, ovo moe izgledati neozbiljno nekome ko nije vjernik, ali ovo je realnost koju veliki broj vjernika ne prihvata tek tako, slijepo, ve duboko ubjeeni u nju. ivoti vjernika, naroito sufija, potpuno su determinirani i podloni Boijoj volji, tako da kada se vjerniku smrt priblii, osim onog isto ljudskog straha koji je sasvim realan, postoji i doza smirenost i pomirenosti s Voljom Boijom i nada da e Bog oprostiti sve grijehe, jer Njegova milost obuhvaa sve. Da prostor i tema dozvoljavaju, Selimovievom derviu bi se mogli suprotstaviti mnogi svijetli primjeri muslimanskih junaka, to stvarnih to izmiljenih linosti, koji su svojski i puni nade u Boiju milost doekali smrt. Kako nam nije, to ponovo napominjemo, namjera filozofirati i dokazivati suprotno od onoga to Selimovi tvrdi, mi se zadravamo samo na pitanju stilskog postupka transponiranja snanih kuranskih motiva u Derviu te efektima koje takav postupak ostavlja. I na kraju, treba rei da je kuranskih motiva u romanu Dervi i smrt mnogo i da je potrebna posebna, mnogo ira i kompetentnija studija da bi se oni nauno i kritiki obradili. Mi smo se u ovom radu ograniili na nekoliko izuzetno vanih kuranskih motiva koji su prisutni u Derviu te nastojali pokazati kako Selimovi, u ije dobro poznavanje islama ne sumnjamo, prenosi te motive u svoj roman i prilagoava ih ideji koju eli promovirati te tako daje dodatnu vanost onome to e u svom velikom romanu rei. Ako je Petrovi utvrdio da idejni i ideoloki
45 Mea Selimovi, Dervi i smrt..., str. 410. 46 Kuran, 39:42.
358 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:40

karakter samog prisustva Kurana u Derviu vri znaajnu stilistiku funkciju47, onda se nadamo da smo ovim radom i obradom ove teme dali dodatni, pa makar i mali, doprinos razumijevanu upravo tih, za ovaj roman vrlo vanih, stilistikih funkcija.
Literatura: Andrejevi, Danica, Fenomen smrti u velikom romanu Mee Selimovia, u: Knjievno djelo Mee Selimovia, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Posebna izdanja XCVI, Sarajevo, 1990., str. 203-211. De Vitray Meyerovitch, Eva, Antologija sufijskih tekstova, Naprijed, Zagreb, 1988. Durakovi, Esad, Orijentologija, univerzum sakralnoga teksta, Tugra, Sarajevo, 2007. Hafizovi, Reid, Poslanik islama i njegova vjena poruka, pogovor u: Seyyed Hossein Nasr, Muhammed, ovjek Boiji, Naunoistraivaki institut Ibn Sina, Sarajevo, 2007. Pervi, Muharem, Dervi i pjesnik, u: Bonjaka knjievnost u knjievnoj kritici, knjiga IV, Novija knjievnost, priredio Enes Durakovi, Alef, Sarajevo, 1998., str. 369-390. Petrovi, Miodrag, O nekim stilskim odlikama romana Dervi i smrt, u: Knjievno djelo Mee Selimovia, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Posebna izdanja XCVI, Sarajevo, 1990., str.175-183. Rebronja, Nadija, Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt Mee Selimovia, Godinjak BZK Preporod, BZK Preporod, Sarajevo, 2008., str. 211-233. Schuon, Frithjof, Dimenzije Islama, El-Kalem, Sarajevo, 1996., sa engleskog preveo dr. Reid Hafizovi Selimovi, Mea, Dervi i smrt, Dani, Sarajevo, 2004. Tubi, Risto, Bog i metafizika u djelu Mee Selimovia, u: Knjievno djelo Mee Selimovia, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Posebna izdanja XCVI, Sarajevo, 1990., str. 53-60.
47 Petrovi, nav. djelo, str. 183.
Godinjak 2009 / 359
27.5.2010 13:39:41
BAJRI
TRANSPOSITION OF QURANIC MOTIFS IN MEA SELIMOVI NOVEL DARWISH AND DEATH Berin Bajri
Summary This work is an attempt to discover and classify basic quranic motifs in known novel Darwish and Death by Mea Selimovi. It treats issue of intertextual relations in the novel and connection to the Quran which is expressed in direct citation of certain ayats (or parts of ayats) from Quran that are placed in initial positions of the chapters. The main issue in this work revolves around transformation of cited ayats in the novel as well as the ways of its adaptation in the very text of the novel. What is very appealing is the model by which Selimovi adapts very strong quranic motifs with the idea which is conveyed to the recipients. Along with this, we try to discover transpositions of quranic motifs in the novel Darwish and Death as well as its rearrangement that points out the meaning of the novel and enriches promoted message. Key words: Quranic Motifs, Transposition, Mea Selimovi, Darwish and Death
360 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:41
PRIJEVODI
27.5.2010 13:39:41
27.5.2010 13:39:41
UDK 821.512.161-1=163.43*
Mustafa Blent Ecevit1
PJESME
Bonjak
Ne uvati domovinu samo u ratu ljudskost sauvati ako nema uz oruje muziku ako nema s muzikom pjesmu spoznat e ta je to ratno poprite i na njemu smrt ta je Ne spoznati ratno poprite samo ivot ivjeti naui hiljade za njega umiru hiljade Bonjaka raa se u svojoj beici
1 Mustafa Blent Ecevit (Istanbul 1925.2006.), politiar, pisac, publicist i pjesnik, ve kao djeak navikao je na knjigu, jer se u njegovoj obitelji cijenila pisana rije. Otac mu je bio sin profesora forenzike medicine na Sveuilitu u Ankari, i profesionalni slikar. Blent Ecevit etiri puta bio je premijer Turske. Poznat je i kao veliki reformator. Iz aktivne politike povukao se 2004. godine. Zanimljivo je da se uz sve ove nimalo lahke poslove bavio, i to veoma uspjeno, i poezijom. Poznati profesor Tahsin Jucel, o Ecevitu pjesniku, izmeu ostalog, uzimajui kao primjer pjesmu ena iz Palamunta, veli: Ecevit u centar stavlja model vremena ta ena najprije je Turkinja, ivi u dubokoj vezanosti sa usjevom, prirodom, ovjekom, na toj zemlji na kojoj su ozelenjele civilizacije, na zemlji na kojoj ive svi ljudi A Dengiz Ahmatov u jednom segmentu svog dueg eseja o Ecevitu poeti govori: Edevit kao pjesnik i estetik uspijeva da se izoluje od svakodnevnih prolaznih ivotnih brigaPrvo s ime sam se suoio to je osobenost Edevitovog talenta. Pjesnik koji je nagomilane filozofske opite propustio kroz filter, znai da je u sebi akumulirao razmiljanja, osjeanja i oduevljenja ostavio je po strani mnoge ivotne prepreke koje su se u nae vrijeme umnoile i hladnokrvno se utopio u svoje unuverzalno ja. A mi bismo samo dodali: Ecevit pjesnik i prozni pisac dao je jasno iskazane tematske okvire, kroz koje se kontinuirano provlai slobodan ovjek.
Godinjak 2009 / 363
27.5.2010 13:39:41
ECEVIT
Dudijeva pria
Tekao je slabaan potok dolje s Dudijeve planine na poetku potoka moje selo i dva vrta u njima puno toga uta kruka i rumeni nar U selu aica ljudi jogunaste djevojke rodice zbijaju se kao ovce u vrelini svojih kua ive su a ne ive Nit svijet zna za nae selo nit moje selo zna za svijet nit moje selo ima koristi od svijeta nit svijet tete od mog sela svijet na jednoj selo na drugoj strani Ponekad nou iz stijene stijeni iz daljine se uje oruja zvuk din iz bajke se budi Dudi u svojoj planini tada svaljuje se na nas poput uasa Nepoznate komije ponekad kao gladni vukovi silaze u selo nae pa u tmini noi poput bolesnih srca drhte nae kue Neko bi dolazio da nam brano uzme neko nae due neko po zakonu neko otmicom neko prijatelj neko duman ne uspijevano saznati mi smo kurban Tako jednom u pono na me doe red da postanem kurban
364 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:41
Pjesme
istrgoe me od mojih ovaca iz mog sela sakriveni u stijenama za domovinu za narod ubie mene Na grani kruka i nar uz tri siroeta i moj prijatelj osta s Dudijeve planine tee li jo uvijek potok ne znam da li ponekad meni zapjeva pjesmu ne znam. 1990.
Molba uenima
Mi smo narod ne piemo a i slabo itamo znanje iz posla crpimo svjetlost od sunca primamo I poput mjeseca meu nas se suncem ulazi ne pravite sjenu u sjeni emo ostati Da nas niste zgazili saznali biste tajnu rijetkog cvijea u nama onu to stijene brusi i otre klisure mi bismo preli Sloboda je naa hrana ne unitavajte je vi ste i bez nje siti a mi ostajemo gladni Ne trgajte iz nas u dubini korijenje kao granje jer otrgnute suhe postaju pupoljci bez ploda ostaju 1982.
Godinjak 2009 / 365
27.5.2010 13:39:41
ECEVIT
Moje saznanje
Sve podatke kompjuterima sam dao I znali su me i nisu se znali i uli su me i nisu me uli Sva pitanja sam im dao dao im i odgovore Sve probleme sam im dao dao im i rjeenja Nek si slavan rekoe i pamet si nam dao Jedino srce osta da mene tjei od mene (Prevela s turskog jezika Lamija Hadiosmanovi)
366 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:41
UDK 82: 929 Pickthall, M.=163.43*
Abdal Hakim Murad (Tim Winter)
Biografska skica Marmaduke Pickthalla1 (autora romana Tako mi zore)
armaduke Pickthall2 (1875.1936.), jedan od najpopularnijih romanopisaca svoje generacije, bio je takoer i jedan od najneobinijih i najoriginalnijih. Prkosei konvencionalnoj mudrosti u gotovo svakoj temi, koristio je naizgled konzervativnu prozu da predstavi svoje poglede o politici, spolu i religiji, a koji se nisu priklanjali ni edvardijanskoj glavnoj struji niti bilo kakvoj tadanjoj strani disidentske kulture. Naravno, privlanost Orijenta nije bila nita novo to je ak bila ustaljena konvencija ali za razliku od Byrona, Burtona, Doughtyja i drugih, koji su bili fascinirani sjajem i pustoi Istoka, Pickthall je zauzeo stav da je ono najbolje iz osmanske kulture poteklo iz religije. Njegova turkofilija bila je utemeljena u religijskom vjerovanju one vrste koje su najozbiljniji pisci njegovog doba bili lieni. Za njega je najvredniji posjed jedne kulture bilo uzdanje u Boga, to je Istok sauvao, a Zapad odbacio u ime progresa. Pickthallova posveena odanost ga nije sprijeila da se ponosi svojim porijeklom, koje je dosezalo do viteza iz dana Williama Osvajaa, Sir Rogera de Poictua, od kojeg njegovo udno prezime potjee. Ta porodica, koja je dugo imala svoje sjedite u Cumberlandu, pomjerila se juno tokom vladavine Williama III. Pickthallov otac Charles, anglikanski paroh, ivio je u blizini Woodbridgea u Suffolku. Charlesova ena, koju je kasno oenio, bila je Mary OBrien, okorjeli pripadnik nekonformista, usprkos svom irskom prezimenu. Ponosila se time to je kerka admirala Donata Henryja OBriena, koji je bio junak istog napoleonskog
Ovaj tekst je predgovor Abdal Hakima Murada (Tima Wintera) za roman The Early Hours autora Marmaduka Pickthalla, Muslim Academic Trust, London, 2010. godine. Abdal Hakim Murad (Tim Winter) je profesor arapskog jezika i islamskih nauka na univerzitetu Cambridge. Marmaduke Pickthall (1875.1936) bio je najpoznatiji edvardijanski romanopisac, koji je preao na islam i godinama ivio u Turskoj i Egiptu, a nakon toga se preselio u Indiju. Tamo je postao borac za nezavisnost i blizak prijatelj Mahatme Gandhija, a obavljao je i dunost urednika asopisa Bombay Chronicle, bio je imam i autor je najpoznatijeg prijevoda Kurana na engleski jezik.
1 2
Godinjak 2009 / 367
27.5.2010 13:39:41
MURAD
rata koji je (iako je ta pria upitna) donio slavu djedu ejha Abdullaha Quilliama kao prvog porunika broda Victory na Trafalgaru. OBrien, kojeg je besmrtnim uinio Marryat u djelu Masterman Ready, ini se da je neke svoje herojske impulse prenio svome unuku Marmaduku, koji je kroz svoj ivot cijenio visoke ideale pravednog ratnika predstavljene u djelima Bernarda Shawa. Zanimljivo je to da su Pickthall, Quilliam i, prije njih, Byron, koji su za svoje ivotne pozive preuzeli buntovniku ljubav prema Istoku, bili unuci pomorskih heroja. Marmaduke se rodio 1875., i kada je njegov otac umro nakon pet godina, porodica je prodala rektorat u Suffolku i preselila se u prijestolnicu. Za malog djeaka trauma progona iz seoske idile u hladnu i neveselu kuu u Londonu bila je poput snanog udarca dui, a njegovo oduevljenje otvorenim prostorom, koje proima sve njegove romane, vjerovatno mnogo duguje toj ranoj formativnoj tranziciji. Klaustrofobija se pojaala kada je poeo pohaati Harrow, ije tajnovite rituale i sistem sluenja je kasnije parodirao u svom romanu Sir Limpidus. Prijatelji su bili njegova jedina utjeha: moda najblii prijatelj bio mu je Winston Churchill. Kada su jednom iza njega bili lijenost i maltretiranje koje je doivljavao u Harrowu, mogao je uivati u sve vie mladalakih strasti. Na planinama Jure stekao je svoju ivotnu ljubav prema planinarenju, a Walesu i Irskoj je nauio velki i galski. Njegov zadivljujui dar za jezike podstaknuo je njegove uitelje da ga predloe za poloaj u Ministarstvu vanjskih poslova; pa ipak, na tom ispitu je pao. To ga nije pomelo da zaprosi Muriel Smith, djevojku koja e postati njegova supruga. Ona je pristala, da bi na samo nekoliko godina izgubila svog obeanika radi iznenadne neobine promjene smjera koja e obiljeiti njegovu kasniju karijeru. U nadi da e dovoljno nauiti arapski jezik radi dobijanja konzularnog posla u Palestini, i sa uputama koje je dobio u Jerusalemu, Pickthall je otplovio ka Port Saidu. Nije mu jo bilo ni osamnaest godina. Orijent je stigao kao otkrovenje. Kasnije u ivotu je zapisao: Kada sam proitao Hiljadu i jednu no, vidio sam dnevni ivot Damaska, Jerusalema, Halepa, Kaira i drugih gradova kakve je susreo u ranim devedesetim godinama prolog stoljea. Ono to me zapanjilo, ak u svoj svojoj propasti i bijedi, bila je radost tog ivota u usporedbi sa bilo im to sam vidio u Evropi. Ljudi su se inili prilino neovisnim o naim brigama u ivotu, naem nestrpljivom grabljenju bogatstva i strahu od smrti. Pronaao je jednog hodu da ga jo podrobnije podui arapskom jeziku, te je sa sve veom jezikom fluentnou krenuo na brod za Jaffu gdje je, na uas evropskih obitavalaca i misionara, obukao domorodaku nonju i nestao u palestinsku unutranjost. Iz putopisa Orijentalni susreti mogu se nazrijeti neka od njegovih iskustava koja su se deavala uoi propasti osmanske Azije. Kako objanjava, pronaao je svijet slobode koja je nezamisliva djeaku iz javne kole odgojenom na skoro idolatrijskoj strasti za Dravom. Veina Palestinaca nikada nije vidjela policajca i ivjeli su desetljeima bez dodira s vlastima na bilo koji nain. Na svoj konzervativan nain islamskim pravom su upravljale kadije, koje su, uz izuzetak istanbul-
368 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:41
Biografska skica Marmaduke Pickthalla

skih svrenika, bili lokalni ljudi. Sela su birala (ili nasljeivala) svoje sopstvene poglavare, i isto je vailo i za divlje beduinske klanove. Narod je potovao i volio sultana-halifu u dalekom Istanbulu, ali je shvatao da nije njegovo pravo da se mijea u njihove ivote. Ova sloboda, onoliko koliko i intelektualni pristanak, potakla je Marmaduka na dugo hodoae koje ga je dovelo do islama. Vidio je muslimanski svijet prije negoli je vesternizacija preoblikovala ivote masa i dugo prije nego to je zarazila muslimansko politiko miljenje stvaranjem moderne vizije islamske drave, sa svojom ideologijom i centraliziranom birokracijom. Kao musliman, on ne bi prihvatio ovu totalitarnu moru. Duboka vjera levantinskog seljatva koja ga je toliko zadivila bila je odravana iskrenou do koje se moe jedino doi kada su ljudi slobodni, a ne prisiljeni, na praksu religije. Ako drava prisiljava povinovanje, to znai irenje poroka i nevjerovanja; kao to kae arapska poslovica koju je Marmaduke dobro poznavao: Da se kamilino ubre zabrani, ljudi bi ga traili. ini se da je Pickthall u svom ivotu islam smatrao radikalnom slobodom jednom slobodom od povreda Drave kao i od kandi ega. Ali on je, takoer, vjerovao da islam nudi slobodu od uskog fanatizma i sektake mrnje. Kasna osmanska Palestina bila je ispunjena misionarima svih kranskih sekti, od kojih je svaka bila uvjerena, u tim preekumenskim danima, samo u svoju ispravnost. Bio je zapanjen rivalstvom ispunjenim mrnjom meu sektama koje bi, kako je on smatrao, makar trebale biti ujedinjene u svojoj vjeri u svetoj zemlji. Ali kranski Jerusalem je bio labirint suparnikih hramova i liturgija, gdje su se udarci esto zadavali u crkvama, dok je Jerusalem islama bio slavodobitno ujedinjen pod Kupolom, koja je izgledala kao fizika kruna grada i njegove kompleksne historije. Godine 1897. obreo se u Damasku, koji je tada bio miran grad ispunjen travnjacima, skrivenim ruinjacima i drveem ljenjaka. U ovom dubokom miru, odmarajui se od svojih avantura, metodino je prelazio kroz misterije arapske gramatike. itao je poeziju i historiju; ali se inio neodoljivo privuen Kuranu. U poetku ga je k njemu vodila znatielja, a uskoro je poeo osjeati da je dopro do kraja vjeite vjerske potrage jednog Engleza. Do toga ga je dovelo i itanje djela Thomasa Traherna i Gerrarda Winstanleya, koji su svojim misticizmom prirode i insistiranjem na linoj slobodi od nametljive drave ili sveenstva bili njegovo nadahnue od ranih mladalakih godina. Sada se inilo da njihove rijei uraaju plodom. Winstanley je vaan klju za razumijevanje Pickthallovih radova. Njegovo kljuno djelo iz 1652., Zakon slobode na platformi, bilo je manifest pokreta Kopaa, najradikalnijeg izdanka levelerskog protestantizma. U ovoj knjizi, koja je duboko oblikovala duu mladog Pickthalla, Winstanley je ocrtao ono to e postati bit kranskog socijalizma. Kopai su vjerovali u svetost rada, a svoje ime su dobili kada su 1649. godine preuzeli komad puste zemlje u Waltonu na Temzi i tu posadili kukuruz, grah i pastrnjak. Ovaj gest je bio, kako je Pickthall shvatio u Damasku, nezakonit u kranstvu, ali je to, zapravo, bio erijatski princip ihya al-mawat, sticanje prava na zemlju kada se ona oivi nakon njene smrti zbog
Godinjak 2009 / 369
27.5.2010 13:39:41
MURAD
ovjekova nemara. Kopae je na okupu drala ljubav, koju je podsticalo i proiavalo dostojanstvo rada, a ne skruena pokornost religijskoj dravi. Pickthallu je uskoro postalo jasno da je njihova disidentska teologija, koja je otila daleko od Calvina u svom odbacivanju izvornog grijeha i ortodoksne trinitarne doktrine, i u svom isticanju poznavanja Boga preko bliskosti s prirodom, bila upravo poruka islama. Ovo je bila religija za autonomne zajednice, samoupravne pod jednim Bogom, a svaka je bila slobodna da izabere svog sopstvenog svetenika. Roman Tako mi zore, iako sadri potovanje prema imperijalnoj prolosti, nastoji da kombinira Pickthallovu ljubav prema ruralnom ivotu s entuzijazmom za izjednaavajui i oito oslobaajui program Mladoturskog pokreta. Druga tema povezana s Kopaima koja s privukla Pickthalla bio je komunitarni optimizam. Bratstvo muslimana koje je Pickthall primijetio u Siriji, potovanje meu sunitima i iitima, i njihova indiferentnost prema klasnim razlikama u njihovim mjestima bogotovlja, inili su se ivim ostvarenjem snova engleskih radikala u vrijeme Cromwellovog Commonwealtha. Ova tema muslimanskog bratstva bit e fundamentalna u Pickthallovim kasnijim radovima i propovijedima. Nita manje znaajno nije bilo ni odbacivanje tradicionalnog crkvenog ekskluzivizma od Kopaa. Oni su smatrali da su, bez obzira na vjeru, svi ljudi kandidati za spasenje. U svom ortodoksnom razumijevanju, Kristova rtva je ukazivala na krtost nedostojnu Boga koji voli, Koji sigurno moe prihvatiti pokajanje bilo kojeg vjerujueg monoteiste, bilo da je okupan u krvi Njegovog sina ili ne. Na jedan udan nain, stoga, Pickthall se vratio u Damask. Slikovite avanture njegovih dana u Palestini dovele su do ozbiljne duhovne i intelektualne potrage. ini se da je u islamu otkrio ispunjenje engleskog sna o razumnoj i pravednoj religiji, osloboenoj praznovjerja i metafizike zbrke, te o zrijenju plodova u divnom i veselom drutvu. Otuda, moda, potjee njegov oputeni stav prema svojoj sopstvenoj religijskoj transformaciji. Kao to je New Statesman naveo 1930.: Gospodin Marmaduke Pickthall je uvijek mnogo volio islam. Kada je postao musliman, to se smatralo vie samootkriem a manje preobraanjem. Ako je takav bio njegov Put u Damask, zato se, onda, mladi Pickthall suzdravao? Neki su mislili da je tome razlog njegova zabrinutost za osjeanja svoje ostarjele majke, koja je imala svoja sopstvena kranska ubjeenja. Ali evo njegovog kasnijeg objanjenja: ao mi je to to moram rei, ali bojim se da nije tano to da nisam postao musliman kada sam imao devetnaest godina zato to sam se bojao da e to slomiti majino srce. Tuna je injenica da sam bio nestrpljiv da postanem musliman, ali u potpunosti zaboravljajui na majku. Moj je muslimanski uitelj ejhu-lulema velike damije u Damasku plemeniti i dobri starac, kojem sam jednoga dana spomenuo svoju elju da postanem musliman, bio taj koji me je podsjetio na dunost prema majci i zabranio mi da ispovijedam islam dok se ne posavjetujem s njom. Ne, sinko, bile su njegove rijei, saekaj dok ne poraste, i dok opet ne vidi svoju domovinu. Ti si sam meu nama kao to su nai djeaci sami meu kranima. Bog zna kako bih se ja osjeao kada bi bilo koji kranski uitelj postupao s mojim sinom drugaije nego to ja postupam s tobom. (...) Da sam postao
370 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:41

musliman tada, vjerovatno bih gorko poalio nastranu to bih unesreio majku, i to bi to mene uinilo nesretnim zato to nisam razmiljao i dovoljno nauio o toj religiji da budem siguran u svoje vjerovanje. Tada me je privlaila samo romansa i pozorite Istoka. Postao sam gorljivi musliman nakon dvadeset godina. Stoga je napustio Damask a da nije postao musliman. Meutim, nueni su mu poslovi. Britanski muzej mu je ponudio slubu zbog toga to je znao velki i irski jezik, ali on je to odbio. Takoer mu je ponuen poloaj vicekonzula u Britanskom konzulatu u Haifi, ali ova ponuda je povuena kada je inovnitvo saznalo koliko je mlad. Njegova porodica i strpljiva Muriel su ga pozvali kui i, bez novia u depu, posluao je. Nazad je putovao polahko, razmiljajui o smislu svojih poteza. Kako je za sobom ostavljao sunce, ini se da je, takoer, ostavljao i utivost i zadovoljstvo. Muslimani su bili najsretniji ljudi na svijetu, nikada se nisu alili ak i kada su bili suoeni s najveim prijetnjama. Krane meu njima titile su i privilegovale kapitulacije (trgovake i poslovne povlastice). Ipak, kako se Evropa pribliavala, tako se i slika mijenjala. Otomanski Balkan je bio nasilno umanjen kriarskim ratom i ustankom, za koje je Pickthall vjerovao da su potaknuti izvana. Vidio je Moreu, prvu zemlju grke nezavisnosti, u kojoj je jedna treina muslimana bila ubijena. I nad ostalim kutovima Otomanskog carstva se nadvijala slina sudbina; ali jo su se ljudi smijeili. To je bila milost raziluka: pomirenja s Boijom odlukom. Natrag u Londonu, Pickthall se pokazao dosljednim svom ranijem obeanju. etao se plonikom ispred Murieline kue na starinski nain i slomio otpor njenih roditelja. Oenio ju je u septembru 1896., s tim to je postio prethodni dan u znak potovanja prema onome to je jo smatrao crkvenim sakramentom. Onda ju je brzo odveo u enevu, djelomino zbog skijanja, a djelomino, takoer, da bi se povezao s knjievnim krugovima kojima se divio. Tokom njegovog proputovanja mrkom kalvinistikom prijestolnicom, Pickthall je izuio vjetine koje e ga uiniti iroko poznatim pobornikom kako pisanja romana, tako i jo nerazvijenog sporta skijanja. Poeo je jedan roman, pisao je dnevnik, u kojem se, usprkos njegovoj mladosti, njegov zreli deskriptivni dar ve pomaljao. Pisao je o bisernoj magli koju je njeno izgurivao zalazak sunca na jezeru i planinama. Dvostruka jedra barke i sam trup inili su se nepominim, ali ipak su vrsto klizili kraj dokova. Neto udaljeno je bilo u itavom tom prizoru, ili mi se bar tako inilo. Mogao sam se odvojiti od pejzaa: stajati pozada, takorei, i diviti se onako kako se neko divi lijepoj slici. Preao sam most: no bez zvijezda sa jedne strane: umirui dan sa druge. Magla je pala po gradu: magla koja je sjajila plavim prozirnim svjetlom koje je gorjelo i svuda i nigdje, iz kojeg su uta svjetla gledala njihov plesni trag paljivo na vodi, kao s citadele. Udaljenost ulica je bila preplavljena mrtvim sivilom, od kojeg je izblijedjela i posljednja toplota svjetla. Kako sam dublje silazio u grad, on nije imao nikakvog drugog svjetla do li ulinih svjetiljki, i odsjaja prozora osvijetljenog lampom tu i tamo, ali nebo je jo bilo blijedo i zeleno, mehko poput baruna. Velike okrugle kapi elektrinog svjetla, koje su se uzdizale na mostu naspram beskrajnog prostora, i njihovi izdueni odrazi, hvatali su pogled i zasljepljivali.
Godinjak 2009 / 371
27.5.2010 13:39:41
MURAD
Ovaj prizor je, meutim, skrivao tristesse, lokalno raspoloenje koje je Byron nazvao lemankolija. S jutrom, gusta magla Visila je nad gradom, poput vela na licu obine ene, koja skriva mrlje i nedostatke, i umekavala je svu otrinu crta umirujuim nagovjetajem nepostojee ljepote. Zakon je prirode, kao i umjetnosti, da je poluotkriveno privlanije nego golo. Naalost, postoji drugi zakon koji ne da ovjeku da bude smiren dok ne skine svoj ideal i dri ga golog. Stoga je kraj snova veine ljudi razoarenje. I ovo razoarenje je srazmjerno onome to svijet naziva uspjehom. Na obalama jezera Leman, romanopisac u ekanju je stekao svoju ljubav prema svjetlosti, to je kasnije postalo jedna od njegovih prednosti i vrlina njegove zrele proze. I ovdje je, takoer, razvio taj osjeaj da je priroda koju promatra krhka, ak i nestvarna, i kako ovjek povrno prolazi njome. Ovo su stavovi koji su obogaivali njegove romane, i jo vie pripremili njegovo srce za islam. Uz sve ovo, Pickthallovo pisanje je odraavalo senzibilitet slika njegovih savremenika i konvertita nalik njemu poput Ivana Agulija u vedskoj i tienna Dineta u francuskom Aliru. Agulijeve slike imaju sibelijanski osjeaj sanjive bezvremenosti; dok Dinetove bujne alirske i mekanske scene pobuuju muslimanski osjeaj da je Bog prisutan u naim dnevnim radostima: da, kako Kuran kae, Gdje god da se okrenete, tamo je Boije lice. Pickthallovi romani, u svom najboljem obliku, mogu sliiti spoju dvaju stilova: sjevernjake suzdranosti i junjake radosti. Taj spoj je bio klju za osobenost zapadno-muslimanskog romana u dvadesetom stoljeu: Isabelle Eberhardt i Eric Winkel predstavljaju posebno dobre primjere. Ipak, njegove religijske potrebe su naizgled bile zadovoljene sve veim visokim anglikanstvom. On je esto postio i prisustvovao misi i prieu, te je insistirao (usprkos neslaganju roaka svoje supruge koji su bili vezani za crkvenu slubu) na istini apostolskog nasljeivanja. Pa ipak, iza svega toga njegove biljenice ukazuju na drnu spremnost da prihvati i da se suoi sa sumnjama, a ak odaju i vrsti cinizam u vezi s konanom istinom Boga. On se izborio s ovim tekoama, traei pomo u tadanjoj sekularnoj filozofiji, te na koncu postao, kao i Al-Gazali, snanijim ovjekom. Prava knjievnost ili odraava vjeru ili je opsjednuta time to je ne sadri. Pickthallove mladalake sumnje potakle su objavljivanje njegovih prvih djela: kratkih pria Monsieur le Prsident i Rije Engleza, obje objavljene 1898. Roman godine koji je poeo u vicarskoj nije nikada objavljen: to je jednostavno bila mladalaka ludost, laboratorijski eksperiment, ije objavljivanje mu ne bi nikako pomoglo. Naalost, ni njegov prvi objavljeni roman, Sve lude, nije bio mnogo bolji i sadravao je, u oima te sada nezamislive Engleske, moralno problematine dijelove koji e ga obiljeiti u kasnijim godinama reputacijom raskalaenika. ak je i njegova majka bila uznemirena najuvredljivijim dijelom knjige, koja je sadravala rije steznik, to je bio dio viktorijanskog donjeg vea koji se nije smio spominjati. Anglikanski biskup iz Jerusalema, kojem je Pickthall nesmotreno poslao jedan primjerak, bio je isto tako uznemiren. Mladi je romanopisac izgubio mnogo prijatelja. Uskoro je kupio neprodane primjerke i dao da se unite. Meutim, ve tada je napisao vei dio jednog romana koji e ga
372 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:41

katapultirati u slavu kao jednog od glavnih britanskih romanopisaca tog vremena: roman Ribar Said. Ovaj roman je 1903. objavio Methuen, sa spektakularno povoljnim prikazima. Mnotvo pisama njegovih simpatizera mu je dolazilo na vrata. Jedno posebno prijatno pismo je dolo od H. G. Wellsa, koji je napisao, Volio bih kad bih mogao biti siguran u vezi sa svojim sopstvenim radom kao to sam siguran s tvojim da e biti ivo i interesantno ljudima i za pedeset godina. Profesori poput orijentaliste Granvilla Browna s Cambridgea nizali su pohvale za to djelo koje su smatrali tanim opisom arapskog ivota. U kasnijim godinama, Pickthall je priznao da fokus romana na manje privlanim aspektima arapske linosti koju je susreo u Palestini ne bi nikada popularizirao taj roman meu samim Arapima, ali nakon svog obraenja, insistirao je na tome da zadatak romanopisca nije da iri propagandu, bilo dobru ili lou. Kao i s romanom Tako mi zore, bio je uvjeren da je vjeran svojim opaanjima: on je dokumentirao engleski i orijentalni ivot onako kako ga je vidio, a ne onako kako su ga on ili drugi ljudi eljeli vidjeti. Veliina orijentalne vizije je na ovaj nain sjajila jo vie. Sljedei roman se tematski vraa Engleskoj. Roman Enid je prva od njegovih pria o podruju Suffolku, i u nekim elementima podsjea na djela brae Powys. Uslijedilo je djelo Kua islama, koje je napisao dok je njegovao majku kad je bila krajnje bolesna, te u vrijeme kada je njegov ivot bio oaloen sve jasnijom spoznajom da nikada nee imati djecu. Roman je nesiguran i nezreo. Jo tek u svojim dvadesetim godinama, Pickthall je mogao upravljati kominim prizorima romana Ribar Said, ali nije mogao u potpunosti odrati ozbiljnu, traginu temu koju je izabrao za Kuu, koja opisuje nesreu muslimana koji je prisiljen odvesti svoju bolesnu ker oholom evropskom doktoru kada je tradicionalni lijekovi ne uspiju izlijeiti. Ovaj produktivni ali monotoni period njegovog ivota zavrava se 1907. godine. Poziv u palau St. James da upozna suprugu kapetana Machella, savjetnika egipatskog premijera Mustafe Fehmi-pae, poeo je sa razgovorom o njegovim knjigama, a zavrio s pozivom u Aleksandriju. Pickthall je objeruke prihvatio taj prijedlog i uskoro se vratio na svoj voljeni Istok. Opet u domorodakoj odori, putovao je kroz unutranjost, divei se vjerskom festivalu (mevludu) al-Sayyida al-Badawija u Tanti, i uivljavajui se u arapske obiaje. Posljedica toga je bila niz kratkih pria i roman Djeca Nila. To mu je, takoer, pruilo priliku da pomogne svom prijatelju Jamesu Hanaueru, anglikanskom kapelanu u Damasku, da uredi svoju antologiju muslimanskih, kranskih i jevrejskih pria, Folklor Svete Zemlje, to je malo klasino djelo koje se jo prodaje. Godina 1908. donijela je nagovjetaje kolapsa staroga svijeta. U poetku, izgledalo je da mladoturska revolucija nagovjetava vrijeme nade za Carstvo. Kako roman Tako mi zore pokazuje, Pickthall je pozdravio dolazak idealistikih revolucionara, mislei da e oni voditi Carstvo bolje nego stari Sultan sa svojim zakuastim obiajima. Dok su ih drugi romanopisci u posljednje vrijeme Barry Unsworth tipino smatrali sekularnim jakobincima koji su odluni da unite osmansku kulturu, Pickthall je imao sloeniji stav prema njima. Pickthall je dovoljno dobro poznavao tursku
Godinjak 2009 / 373
27.5.2010 13:39:41
MURAD
ulemu te je znao da je Partija unije i progresa ija revolucija sainjava pozadinu romana bio jedna iroka koalicija koja je ukljuivala mnoge vjerske uenjake i koja je bila bliska Cemiyet-i Ilmiyye, glavnom udruenju uleme. Zapravo, kada se revolucija odvijala, sve vodee vjerske linosti su pozdravile ovaj podvig svetog komiteta/partije koji je uspostavio konstitutivnu vladavinu i parlamentarno predstavnitvo. Takoer su bile ukljuene i brojne sufije. Mladoturke je hvalio ejh Erbilli Mehmet Esad, najpoznatiji voa nakibendijskog reda, koji je bio u egzilu zbog kritiziranja Abdul Hamidove autokratije. To su inile i istanbulske loe mevlevijskog reda koje su sluile kao tajne take za irenje partijske/komitetske literature koja je dolazila izvana. U Makedoniji, u srcu Mladoturskog pokreta, Komitet je primao sranu podrku dervikih redova poput melamijskog. Moda se tu nalazi bit Pickthallove oite distanciranosti prema ejh Abdullahu Quilliamu, tadanjem voi male britanske muslimanske zajednice. Quilliam je bio povjerenik Abdul Hamida, Sultanov Englez, njegov privatni savjetnik i emisar u osjetljivim misijama na Balkanu. Quilliam je poznavao Sultana onako kako Pickthall nikada nije mogao i moda je osjeao da je njegovo suprotstavljanje Mladoturskom pokretu u potpunosti opravdano nesreama Balkanskog rata iz 1912., kada je Carstvo izgubilo gotovo sve preostale evropske teritorije od osvetoljubivih krana. Jo poraznija je bila unionistika odluka da se Turska svrsta s pruskim militarizmom tokom Prvog svjetskog rata. I Pickthall je, takoer, bio zabrinut zbog Turske, uvidjevi da se stara britanska politika podravanja cjelovitosti Osmanskog carstva, koja je otpoela ak i prije nego to je Britanija intervenirala na strani Turske u Krimskom ratu, i koja je bila osnaena Disraelijevom antiruskom strategijom, vrsto rastakala uoi mladoturskog entuzijazma za Njemakom. Udar i protuudar je prolio mnogo plemenite osmanlijske krvi. Arapi i balkanski muslimani, koji su se prethodno ugledali na Turke zbog njihovog politikog i vjerskog vodstva, poinjali su se pitati da li bi se trebali obazirati na znake uzbune od evropskih sila i traiti autonomiju ili izravnu neovisnost od Porte. S jedne strane, iza nemira se osjeao britanski strah da e, u rijeima sir Marka Sykesa, kolaps Osmanskog carstva biti zastraujua katastrofa za nas. S druge strane su bile poredane sile grabeljivih francuskih obala, gladstonovske kranske islamofobije i militantnog panslavizma koji se gomilao iz tamnijih kutaka moskovske birokratije. ejh Abdullah Quilliam, taj neumirui lojalist Carstvu, burno je polemisao u stihu: uj, o Care svih Rusija, Osluhni! Zvuk poziva Slobode Kako pjeva trijumfalnim notama, Nestanite tirani! Nestanite nitkovi!
374 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:42

Poput Pickthalla, Quilliam je znao da je integritet tradicionalnih zemalja islama bio u opasnosti ne toliko zbog njihove unutarnje slabosti, koliko zbog ruskog sistema vladavine, koja, kako je Pickthall vidi, mora imati rat. Rat je neophodnost njenog postojanja, jer period mira neizbjeno dovodi do revolucije koja se dugo kuha. Pickthall je bio siguran da bi kolaps Osmanskog carstva utopio regiju u nered za jedan period. ini se da je imao malo povjerenja u sposobnost arapskih ili balkanskih naroda da obnove raznoliki i stabilni prostor kojeg su Osmanlije, u najboljem sluaju, osiguravale, i alio je zbog promjene smjera Ministarstva vanjskih poslova. Pickthall je bio miljenja da nezavisnu Tursku nai su stariji, bolje obrazovani dravnici smatrali neophodnom (...) poput sigurnosnog ventila u parnoj maini: ako ga baci maina e eksplodirati. Lawrence i njegovi arapski saveznici e uskoro pokazati da su njegova predvianja bila istinita. Balkanska historija nee biti nita manje tragina. Usprkos hvalama upuenim unionistima u romanu Tako mi zore, i gotovo kromvelovske nesklonosti ka hamidovskom centralizmu i apsolutizmu, Pickthall nije nikada bio na njihovoj strani. On se kasnije vjerovatno esto pitao da li je Quilliamov uporni konzervativizam, koji se tada oitovao u podrci liberalne partije staroturaka, bio pametniji izbor. Quilliam se kretao iza kulisa u palai Yldz, i poznavao je Abdul Hamida kako su samo rijetki mogli. Abdul Hamid mu je vjerovao, i ak volio tog ovjeka. Mladoturci su obeali novi poetak za islam, halifat i itav muslimanski svijet; ali, kako Pickthall sugerira, vjerska vizija se otupila meu nekima koji su, udei za idealom multinacionalnog carstva, razvili nacionalistike i tiranske preokupacije koje su bile podlone otuivanju onih samih manjina za koje su tvrdili da ih emancipiraju. Quilliam je pourivao Sultana da dozvoli balkanskim muslimanima da zadre svoje oruje; unionisti su ih razoruavali. Posljedice su se mogle vidjeti u traginim redovima izbjeglica koje su bjeale od etnikog ienja 1912. i 1913. godine. Kako su pristizale nevesele vijesti, inilo se kao da su Nebesa konano prepustila Carstvo njegovoj sudbini. U Engleskoj, Pickthall je gorljivo navijao za Tursku, te osnovao Angloosmansko drutvo, ali nije mogao uiniti nita protiv novog sekretara u Ministarstvu vanjskih poslova, sir Edwarda Greya, koji je bio, kako je Granville Browne prokomentirao, rusofil, germanofob i antiislamista. Pickthall je Ministarstvu vanjskih poslova napisao slubeni zahtjev da sazna da li se novi aranmani na Balkanu mogu smatrati produenjem mira, i dobio je sljedei odgovor: Da, i rei u vam zato. To nije openito poznato. Ali muslimanska populacija je gotovo izbrisana 240. 000 ih je ubijeno samo u Zapadnoj Trakiji to je olakavajui faktor. Dok je navijao za umirue Carstvo, Pickthall je pronaao vremena za pisanje romana. Djelo Larkmeadow, jo jedna pria o Suffolku, pojavilo se 1911. godine, a 1913. napisao je jedno od svojih remekdjela roman ena s velom. Ovaj roman slijedi Saida svojim jakim opisom bliskoistonog ivota koji esto slii Zolinom, ali u ovom djelu postoji i polemika podstruja. Edvardijanska imperijalna uvjerenja o zlu ropstva nisu mogla nadjaati oaravajuu stvarnost kairskog harema, gdje je konkubinstvo bilo karijera koju su arko prieljkivale mnoge kavkaske djevojke, iji uvari su zahvaljivali Bogu
Godinjak 2009 / 375
27.5.2010 13:39:42
MURAD
to se njihova sudbina tako razrijeila. Lord Cromer, iako je openito prezirao egipatske obiaje, uinio je izuzetak u sluaju ropstva institucije iju islamsku manifestaciju je mogao nevoljko potovati: Moe se posumnjati (pie Cromer) da li je u veini sluajeva sudbina robova, u svom materijalnom aspektu, tea od, ili ak jednako teka kao sudbina mnogih sluga u Evropi. Uistinu, s jedne strane gledita, istoni rob je u boljoj poziciji nego zapadni. Potonjeg mogu izbaciti s posla u svakom trenutku. (...) esti su sluajevi gospodara koji bi se rado rijeili svojih robova, ali ne mogu to uiniti jer robovi nee prihvatiti dar slobode. Moralna dunost, koja je univerzalno prepoznata, nalae svim gospodarima da paze stare i nemone robove dok ne umru; ova dunost je esto tegobna u sluaju onih koji su naslijedili robove od svojih roditelja ili drugih roaka. (Lord Cromer, Savremeni Egipat, New York, 1908., II, 496-7). Prikazujui ono to je smatrao pozitivnim aspektima poligamije i ropstva, roman ena s velom je bio hrabra, pa ak i izvanredna knjiga, koja je zamiljena da okira one koji su zadojeni na poznatim fantazijama i predrasudama o orijentalnom ivotu i prirodnoj superiornosti monogamije. Moda je zbog toga ova knjiga bila jedno od njegovih najmanje popularnih djela. Tokom istog perioda Pickthall je pisao za New Age, popularni knjievni asopis koji je podravao Bernard Shaw, te skoro svake sedmice dijelio stranice s Ezrom Poundom, D. H. Lawrencom i G. K. Chestertonom. Kao politiki zagovornik bio je veoma neuspjean; ali kao knjievna linost tek je nadolazio. Roman ena s velom mu je obezbijedio put za Istanbul. Stanujui s jednom njemakom damom (gospoom Kate, to u turciziranoj formi izgleda kao Misket Hanum) u jednoj kui u tihom predgrau Erenky, nauio je turski jezik od hode iz oblinjeg kvarta Gztepe i upoznao veoma razliite stanovnike tog grada. Roman Tako mi zore dobro pokazuje njegovu mo promatranja ljudi. Svako se ini uhvaen izmeu dva svijeta, kako je izvanredno pokazano u jednom prizoru prijema Zekki Pae, gdje turski i evropski muziari istovremeno sviraju na suprotnim krajevima sale, usred ega su turske dame, na njihovo ogromno nezadovoljstvo, nagovorene da se otkriju radi kranskih gostiju. Pickthall na divan nain dijagnozira podlu udnju istanbulske elite za zapadnim odobravanjem, to je slabost koju je u skoranje vrijeme briljantno opisao Orhan Pamuk. Na velikoj pozornici gdje se odigrava posljednji prizor Imperije, Pickthall nam prikazuje primjere posebnih skupina ljudi koje je poznavao. Jedan od njih je Deyli Ferid, polupozapadnjaena i cinina osoba koja moe da zauzme obje strane u gotovo bilo kakvoj raspravi. Arif Hikmet voli zavjerenitvo radi samog zavjerenitva, i ne moe prestati s intrigama ak i kada revolucija uspije. Basri Bey je tip patriotskog mladog aktiviste Partije jedinstva i progresa ije drutvo je Picthall ve traio u Damasku i Kairu. Glavni lik, Kameruddin, olienje je balkanske muslimanske iskrenosti, te gotovo simbol itavog turskog naroda, s vjerom u Boga koja mu pomae da izdri sve tragedije koje mu je Sudbina odredila. Gulraaneh je njegov enski ekvivalent: ona je skromnog porijekla, ali ipak istog srca i ponosna. U Erenkyu, Pickthall je posmatrao politika previranja u prijestolnici, koja je potom zabiljeio u svom
376 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:42

dramatinom, ali tunom memoaru Sa Turinom u ratu te u nizu strastvenih eseja objedinjenih pod naslovom Crni kriarski rat. Tokom tog vremena napisao je da, usprkos balkanskim masakrima, krani nisu bili uznemiravani u tom velikom gradu (Istanbulu). On je zabiljeio jedan poznat prizor u nekoj pravoslavnoj crkvi u Peri na uskrnji petak: etiri razliite frakcije su se borile koja e nositi veliki Kri, a biskup je mahao desno i lijevo svojim tapom iznad njihovih glava; mnogi mukarci su bili ranjeni, a ene u napadima histerije. Turska konjika policija je morala nasilno ui da bi zaustavila dalje prolijevanje krvi. To je bio savren prizor klasinog osmanskog samorazumijevanja: bez sultana-halife, manjine e se poubijati. Drugi balkanski rat, koji je bio svjedokom prepirki pobjedonosnih pravoslavnih sila oko amputiranih udova Turske, nalikovao je potpunoj osveti. Pickthall se vratio u Englesku ozarenu sreom zbog kranskih pobjeda. Kao ljubitelj Turske, Pickthalla je prenerazilo to osjeanje trijumfa. Londonski biskup je odrao misu zalaganja da bi molio za pobjedu bugarske armije dok ona marira prema Istanbulu. Gdje je, u svemu tome, bio Pickthallov visoki anglikanizam? Engleska atmosfera svetog rata bila je ta koja ga je konano odvojila od vjere njegovih oeva. Pickthall se uvijek osjeao nelagodno sluajui one engleske himne koje proklinju nevjernike. Posebno ga je iritirala bijesna zahvalnica biskupa Clevelanda Coxa kasnom imperijalnom kranstvu: Gospodova truba! ujem kako svira! Naprijed sa Krstom; svijet e spoznati Jehovino oruje naspram neprijatelja; Past e dole prokleti mlaak! Oruje! Oruje! Bog to tako eli. I tada, u maloj seoskoj crkvi u Sussexu, gdje je potraio sklonite od Londona u jeku ksenofobinog bijesa, Pickthall je uo kako jedan vikar baca prokletstvo na avoljeg Turina. Kap koja je prelila au bila je himna Charlesa Wesleya Za Muhamedance: O, neka vam krv jednom prosuta zaplae Za one koji su prezreli Tvoju prosutu krv: Potvrdi svoje slavno Boanstvo Isprui svoju ruku ti trojedini Boe Istjeraj unitarijanskog neprijatelja I njegova uvjerenja natrag u pakao poalji. Pickthall je pomislio na Carnegijev izvjetaj, u kojem povodom grkog napada na Valonu stoji da ni za stoljee kajanja ne bi se mogli okajati. Pomislio je na nasilna preobraenja Pomaka u Bugarskoj. Sjetio se izbjeglica u Istanbulu, ije usne su kranski vojnici rezali kao trofeje. Sjetio se da niti jedan musliman ne bi nikada pjevao himnu protiv Isusa. Nije mogao vie podnijeti. Izaao je iz crkve
Godinjak 2009 / 377
27.5.2010 13:39:42
MURAD
prije kraja mise, i nikada se vie nije osjeao kraninom. Politika situacija se nastavila pogoravati. Prestraeni novom britanskom politikom, koja se inila spremnom da utopi Balkan i Bliski Istok u haos, Mladoturci su ojaali svoje veze s Berlinom. U meuvremenu je britanska vlada, predvoena istim ljudima koji su dozvolili unitenje Makedonije i Trakije, marirala strmoglavo prema ratu s Centralnim silama. U augustu 1914., Winston Churchill je zauzeo dva turska broda drednota, Sultan Osman i Readiye, koji su bili u izgradnji u jednom britanskom brodogradilitu. Bijes u Turskoj je bio ogroman. Obini Turci su sakupili milione funti: ene su ak prodavale svoju kosu za nekoliko bakrenjaka a kolarci su se hranili suhim hljebom da bi doprinijeli fondu. Ali brodovi su nestali, i s njima posljednje Pickthallove nade za miran dogovor. Ruevine nacionalistike Evrope, plemenska tatina s kojom je pritiskala ostatak svijeta kao jedini nain za ljudski progres, poslala je milione mladia u njihovu smrt. Posljednji okida bio je atentat na nadvojvodu Franza Ferdinanda, koji je poinio jedan srpski nacionalista na ulicama Sarajeva. Rat je razbio ideale Evrope, a Kruppove maine su pozajmile novu uinkovitost njenim patriotskim mrnjama. Hun je doao do Marne i engleske udovice su davile njihove jazaviare svojim vlastitim rukama. Asquith je proklamirao da e kri zamijeniti polumjesec na munari Aja Sofije. Nije bilo vrijeme za turkofilstvo. Meutim, Pickthall je iznaao novi izvor svoje snage. Ruevine ljudske autonomije su se pokazale kao smrtna fantazija; i samo je Bog mogao podariti utjehu. Ali gdje se On mogao nai? Godine 1913., lady Evelyn Cobbold, sutherlandska nasljednica i putnica, pokuala ga je preobratiti tokom jedne veere u Claridgesu, objasnivi da e posluitelji odlino posluiti kao svjedoci. On je pristojno oklijevao, ali nije smislio niti jedan argument protiv tog prijedloga. Ono to je on vidio i opisao, ona je ivjela. Kao engleska muslimanka koja je bila bliska srcu Azije, znala je da je njegova ljubav prema islamu utemeljena u neemu to je mnogo vee od uivanja u egzotici u stilu Pierrea Lotija. I tako, 29. novembra 1914., usred predavanja koje je drao o Islamu i progresu, riskirao je i primio islam. Od tada e svoj ivot ivjeti u svjetlu Jednog Boga islama. Muriel ga je uskoro slijedila u tome. Rat se nastavljao, i Pickthall je posmatrao kako Turci pobjeuju ujedinjene britanske i kolonijalne trupe na Galipolju, ali arapski ustanak pod Lawrenceom ih je izdao. Poput Evelyn Cobbold, Pickthall je prezirao Lawrenca kao plitkog romantiara, koji je predat neprirodnim strastima i divljim krivim procjenama britanskih namjera. Tako je kasnije napisao u prikazu Sedam stubova mudrosti: On je, uistinu, smatrao Arape muevnijim narodom od Turaka. Mislio je da su oni sposobniji da upravljaju. Doista je bio uvjeren da e britanska vlada tano ispuniti sva obeanja koja je dala. Iskreno je vjerovao da je ono to je Arape uinilo gorljivim u pobuni bila ljubav prema slobodi i Lawrenceov lini napor i primjer, a ne velike sume koje su britanske vlasti platile i ideja o pljakanja Damaska. Dok su Evropljani krvavili noseve jedni drugima, i podsticali isto ponaanje kod drugih, Pickthall je poeo definirati svoj poloaj u britanskoj muslimanskoj zajednici. Zajednica u Liverpoolu je izgubila svoju damiju 1908.
378 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:42

godine i ejh Abdullah je otiao na teren, u turski grad Bostanck, da bi se nakon toga vratio kao misteriozni Dr. Henri Marcel Leon, prevodilac sufijske poezije i autor jednog rada o gripi. U Notting Hillu je postojao mesdid, Islamsko drutvo, Muslimansko knjievno drutvo i takoer ekscentrina anglo-mogulska damija u Wokingu. U svim ovim institucijama je Pickthall, iji romani su ga uinili slavnom linou meu britanskim muslimanima, zauzimao ulogu voe. Poeo je drati hutbu petkom u Londonu i u damiji u Wokingu. Ako postoji jedna stvar od koje e vam kosa posijedjeti, to je dranje hutbe na arapskom, primijetio je kasnije. Blagovremeno su neke od njegovih hutbi i objavljene, te su privukle panju drugih u muslimanskom svijetu. K tome, proveo je jednu godinu rukovodei Islamskim informacionim biroom u Palace Street u Londonu. Taj biro je izdavao sedminjak The Muslim Outlook. Outlook su osnovali indijski muslimani odani halifatu. Njihov hilafetistiki pokret predstavljao je ozbiljnu prijetnju britanskoj upravi u Indiji, koja je ranije otkrila da su muslimani manje privreni Stranci neovisnosti od hindusa. Ali politika britanske vlade prema Turskoj prela je sve granice. Osamnaestog januara 1918., Lloyd George je obeao Istanbul i turska govorna podruja Trakije postratnoj Turskoj; meutim, stvarnost se ispostavila veoma drugaijom. Istanbul je stavljen pod savezniku okupaciju i veliki dio muslimanske Trakije je dodijeljen Grkoj. Ovaj posljednji sluaj perfidnosti Albiona pojaao je indijsko-muslimansko nepovjerenje prema britanskoj upravi. Gandhi je tako ohrabrivao mnoge hinduse da podre hilafetski pokret. Malo je Indijaca uestvovalo u Radovoj oficijelnoj proslavi kraja Prvog svjetskog rata. Umjesto toga, milioni telegrama albi su stigli u rezidenciju potkralja. Pickthall je u tom trenutku bio najei: Objektivnost je mnogo ea na Istoku nego na Zapadu; nacije, poput individua, tamo se procjenjuju po svojim rijeima a ne po svojoj sopstvenoj ideji namjera ili uvjerenja. Ove nekonzistentnosti, koje se bez sumnje ine neznatnim jednom britanskom politiaru, ostavljaju na orijentalnog ovjeka utisak duboke nepravde i proizvod fanatizma. Istok biljei naa djela i pregleda ih kao cjelinu. Nema vidljivog kraja apsurdnostima u koje nas moe odvesti ovaj mentalni nedostatak naih vladara. (...) Nita nije previe nevjerovatno kada su usplahireni mediokriteti na mjestu genija. Ovo gorko otuenje od britanske politike, koje ga je sada postavilo na suprotan kraj od njegovog nekadanjeg prijatelja Churchilla, otvorilo je novo poglavlje u Pickthallovom ivotu. Strastveni pobornici hilafeta su ga pozvali da postane urednik glavnih indijskih novina, The Bombay Chronicle i on je to prihvatio. U septembru 1919. doao je do Apollo Bundera u Bombaju i odmah se naao u vrtlogu indijskog ivota i politike. Kada je stigao, veina osoblja asopisa Chronicle je bila u trajku i asopis je propadao; ali u est mjeseci on je to promijenio i uduplao njegov tira, kroz razumnu ali vrstu uredniku liniju koja je djelovala u korist indijske neovisnosti. Vlada je bila razjarena, ali je mogla malo uiniti. Pa ipak je Pickthall, koji je postao blizak saradnik Gandhija, podrao ulemino odbijanje nasilnog otpora britanskoj vlasti i njihovu opoziciju migraciji indijskih muslimana u neovisni Afganistan. Nenasilje i nekooperativnost inili su se najperspektivnijim sredstvima
Godinjak 2009 / 379
27.5.2010 13:39:42
MURAD
s kojima bi se Indija mogla pojaviti kao jaka i slobodna nacija. Kada se Muslimanska liga pojavila pod izrazito sekularnom linou Ali Dinnaha, Pickthall se pridruio velikom broju indijske uleme koja je odbacivala ideju podjele. Indijski muslimanski milioni su bili jedna porodica, i nikada se ne smiju razdvajati. Samo zajedno su mogli zavriti milenijski posao preobraanja itave zemlje u islam. Tako je engleski romanopisac ija mata je bila potaknuta Mladoturcima postao indijski nacionalistiki voa, fluentan u urdu jeziku, i prisustvovao je sabahskim molitvama u damiji, obuen u gandijevsku nonju ukraenu ljubiastim hilafetistikim polumjesecom. Pickthall je napisao jednom prijatelju: Od mene oekuju da budem jedna vrsta politikog voe kao i novinski urednik. Poprilino sam se navikao na hukanje mnotva bilo ega od 5 do 30 000 ljudi na otvorenom, iako to jo mrzim i iako sam iznutra isto tako jadno stidljiv. Takoer je nastavio drati svoje hutbe petkom, u velikoj damiji Bijapura i drugdje. Godine 1924., vlasti u Radu su proglasile asopis Chronicle krivim zbog pogrenog izvjetavanja o jednom incidentu u kojem su ubijeni indijski demonstranti. Novinama je nametnuta porazna globa i Pickthall je dao otkaz. Njegov voljeni hilafetistiki pokret se ugasio iste godine, nakon Ataturkovog ukidanja te drevne titule. Iako je Pickthall efektivno napustio politiki ivot, Gandhi ga se uvijek zahvalno sjeao, te je njegovoj udovici kasnije i napisao: Va suprug i ja smo se dovoljno esto susretali i razvili smo ljubav jedan prema drugom. Shvatio sam da je gosp. Pickthall veoma drueljubiv i duboko religiozan ovjek. Iako je bio preobraenik, u njemu nije bilo nikakvog fanatizma kojeg veina konvertita, bez obzira na koju se vjeru preobrate, odaje svojim govorom i djelovanjem. ini mi se da je gospodin Pickthall svoju vjeru ivio nenametljivo. Njegov posao je bio uniten, ali elja da slui islamu bila je jaa nego ikada. Prihvatio je upravniki posao u jednoj koli za djeake u zemljama Nizama od Hajderabada, izvan vlasti britanske Indije. Ova prinevska drava se hvalila dugom povezanou s britanskim muslimanima, i mnogo godina ranije je bila dom jednog od najslikovitijih linosti u Indiji: Williama Linnaeusa Gardnera (1770.1835), obraenika koji se borio u Nizamovim snagama protiv Francuza 1798. prije nego to je uspostavio svoju vlastitu regimentu neredovitih trupa Gardners Horse i prije no to je vjenao svog sina sa roakom mogulskog imperatora Akbar aha. U 1920.-im, Hajderabad je nalikovao preivjelom ostatku mogulskog sjaja, i Nizam, najbogatiji ovjek na svijetu, bio je zauzet pretvaranjem grada u oazu kulture i umjetnosti. To to je postavio slavnog Pickthalla za upravitelja kole dodalo je jo jedan dragulj u njegovoj kruni. Nizam, koji je svoju zemlju uinio ponosom Indije, pobudio je Pickthallove simpatije. On ivi kao dervi, izvjestio je Pickthall, i posveuje svoje vrijeme svakom detalju Vlade. Zbog njegovog entuzijazma i dareljivosti Pickthall je mogao pokrenuti asopis Islamic Culture, kojeg je ureivao deset godina, i koji se i dalje objavljuje u tom gradu kao jedan od vodeih akademskih asopisa u muslimanskom
380 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:42

svijetu. Pod njegovim urednitvom, irok spektar muslimanskih i nemuslimanskih naunika objavljivao je lanke o raznolikim temama. Redovni saradnik je bio Josef Horowitz, veliki njemaki orijentalista. Drugi je bio Quilliam, koji je sada pisao pod imenom Harun Mustafa Leon, i koji je napisao uene lanke o ranoj arapskoj poeziji i retorici, abasidskim medicinskim institucijama te lanak o Jezicima Afganistana. Pickthall je takoer upravljao kolom za hajderabadske civilne slubenike, podstiui njihovo prisustvo molitvama i uei ih koje protokole da slijede kada se kreu meu burra sahibima britanske Indije. Molitva je bila mnogo prisutna u svim njegovim aktivnostima. Nakon to je prisustvovao konferenciji o obrazovanju, napisao je jednom svome prijatelju: Prisustvovao sam molitvama u Tellycherryju. Svi mesdidi su napravljeni kao hindu hramovi. Nema munara i ezan se ui sa tla, kako to vehabije praktikuju. Kada sam spomenuo ovu injenicu, to je bilo jako zanimljivo Reformatorskoj stranci zato to su malabarske maulvije jako udaljene od vehabija. Zaustavljao sam tok konferencije u svako doba molitve, i svako je iao u susjednu damiju. Mladim voama sam snano ukazivao na neophodnost posebne strogoe u slijeenju osnovne discipline islama. Usred ove obrazovne aktivnosti, uspio je nai vremena da pie. Napisao je (nikad objavljeni) mogulski roman Praina i paunovo prijestolje, godine 1926. a sljedee godine je napisao svoja madraska predavanja, objavljena pod naslovom Kulturalna strana islama, koja se jo uvijek mnogo itaju i iznova objavljuju na potkontinentu. Meutim, od 1929. do 1931. Nizam mu je dao dopust koji bi mu omoguio da zavri svoj najvredniji projekt: novi prijevod Kurana. Tako je zapisao: Sva muslimanska Indija se ini opsjednuta idejom da bih ja trebao prevesti Kuran na pravi engleski jezik. Pickthall se brinuo da ovaj prevod bude najtaniji, kao i najliterarniji prevod Objave. Pored toga to je usavrio svoje poznavanje klasinih islamskih izvora, otputovao je u Njemaku da bi se posavjetovao s vodeim orijentalistima. Prouavao je pionirski rad Nldekea i Schwallyja, Geschichte des Qorans, na koji njegove biljeke konstantno referiraju. Kada je rad bio zavren, Pickthall je shvatio da nije vjerovatno da e prevod biti ire prihvaen meu muslimanima ukoliko ga ne odobri Univerzitet Al-Azhar, koji je, sa ukidanjem osmanske pozicije ejhu-l-islama, postao vodei vjerski autoritet u muslimanskom svijetu. Stoga je otiao u Egipat ali samo da bi otkrio da su moni krugovi uleme nezakonitim smatrali bilo kakav pokuaj da se prenesu znaenja Knjige u drugi jezik osim arapskog. Uskoro je nastala kontraverza kada je ejh Muhammad akir u asopisu Al-Ahram napisao da e svi koji potpomognu taj projekt zauvijek gorjeti u paklu. ejh je Pickthallu savjetovao da umjesto toga prevede Taberijev komentar, to je djelo koje bi sainjavalo bar jednu stotinu tomova na engleskom jeziku. Druga ulema je zahtijevala da se njegov prevod prevede na arapski, da bi se ustanovilo da li se razlikuje od originala na bilo koji nain, ma koliko neznatno. Pickthall je u asopisu Islamic Culture objavio dugi opis svoje bitke sa ejhom i mentalitetom kojeg je ovaj predstavljao. U taj opis je
Godinjak 2009 / 381
27.5.2010 13:39:42
MURAD
ukljuio i ovo razmiljanje: Mnogi egipatski muslimani su bili jednako iznenaeni kao i ja zbog nevjerovatnog nepoznavanja stanja savremenog svijeta od ljudi koji su tvrdili da su umne glave islamskog svijeta ljudi koji su mislili da su Arapi jo patroni a nearapi njihovi osloboeni robovi; koji ne mogu vidjeti da su se pozicije promijenile, da Arapi nisu vie borci a da nearapi vie nisu pasivni ve sada podnose teret dihada; da problemi nearapa nisu identini s problemima Arapa; da je prevoenje Kurana za nearape nunost, koja to, naravno, nije za Arape; ljudi koji ne mogu zamisliti da postoje muslimani u Indiji koji su jednako ueni i posveeni vjeri, sposobni za prosudbu i paljivi spram sigurnosti islama, kao i bilo koji musliman u Egiptu. Bitka je dobijena kada se Pickthall na arapskom jeziku obratio velikom skupu uleme, ukljuujui i Reida Ridaa, objasnivi trenutnu situaciju islama u svijetu i nevjerovatne mogunosti za irenje islama meu ljudima koji govore engleski jezik. Potpuno je pobijedio. Mudrije al-Azharske glave, koje su uvidjele svoju nemogunost da razumiju situaciju engleskih govornika i suptilne hitnosti islamske misije, prihvatile su njegov prijevod. Bivi ejh na Al-Azharu, Al-Maraghi, koji je mogao uvidjeti Pickthallovu iskrenost i rjeitost, ponudio mu je sljedee rijei na odlasku: Ako si tako jako uvjeren da si u pravu, idi u ime Boije na nain koji je tebi jasan, i ne obraaj panju na ono to bilo ko od nas kae. Prevod se uredno pojavio 1930., a Times Literary Supplement ga je hvalio kao veliki knjievni poduhvat. Izbjegavajui kako Saleove jakobinske arhaizme, tako i smjela kienja i proirenja Yusufa Alija (iji prevod je Pickthall smatrao preslobodnim), taj prevod je bio iroko priznat kao najbolji prevod Knjige ikada, i, uistinu, kao spomenik u historiji prevoenja. Bio je ponovno tampan stotinama puta, te to je neobino za jedan prijevod bio dalje prevoen u nekoliko drugih jezika, ukljuujui tagalog, turski i portugalski. Pickthalla, koji je sada i sam bio potovani vjerski voa, esto su pitali da presudi u tekim pitanjima razvoda i nasljeivanja. On je nastavio propovijedati. U tom kontekstu, Nizam ga je zamolio da uredi brak njegovog nasljednika s kerkom posljednjeg osmanskog halife, princezom Drrehvar. Osmanski egzilanti su ivjeli u Francuskoj od Nizamove pomoi, a tamo su otputovali Pickthall i hajderabadska grupa. Pickthallovo poznavanje osmanskog i mogulskog protokola podarilo mu je priliku da spoji ovaj sjajni par, nakon ega je uslijedio mekanski had. Budui da je smatrao da pravo na halifat pripada osmanskoj lozi, Pickthallova lina nada je bila da halifat moda sada treba prei na hajderabadskog princa koji se tek treba roditi. Taj nasljednik e koristiti bogatstvo Indije i presti i svetost halifata da potakne novi osvit nezavisnosti i uspjeha za islam. Delhijeva odluka da nasilno prisvoji Nizamove teritorije u neovisnu Indiju onemoguila je tu namjeru. Meutim, princeza, osoba koja je istinski preivjela u svijetu koji je opisan u romanu Tako mi zore, posvetila je svoj ivot dobrotvornim djelima ija korist traje i nakon njene smrti 2006. Godine 1935. Pickthall je napustio Hajderabad. Njegova kola je napredovala i neprestano je morao poricati da je on podloak za lik Fieldinga u E. M. Forsterovom romanu Put u Indiju. (Dobro je poznavao Forstera, i ta tvrdnja nije
382 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:42

bez osnove). Predao je asopis Islamic Culture novom uredniku, austrijskom obraeniku Muhammedu Asadu. Potom se vratio u Englesku, gdje je osnovao novo udruenje za islamski rad i drao brojna predavanja. Ipak, usprkos ovoj novoj aktivnosti njegovo zdravlje je bilo sve loije i zasigurno se osjeao poput Winstanleya: Ovdje zavravam, nakon to sam ispruio ruku to vie da unaprijedim ispravnost. Pisao sam, djelovao, mirio: i sada moram saekati da vidim kako Duh ini svoje u srcima drugih te da li e Engleska biti prva, ili neka druga zemlja, gdje e istina trijumfalno stii. (Gerrard Winstanley, Novogodinji dar za parlament i vojsku, 1650.) Umro je u kolibi u West Countryju 19. maja 1936. od tromboze i sahranjen je u muslimanskom mezarju u Brookwoodu, u blizini Wokinga. Nakon njegove smrti, supruga je oistila stol, gdje je pregledao svoja madraska predavanja no prije nego to je umro. Uoila je da su posljednji reci koje je zapisao bili iz Kurana: Koji god ovjek predano okrene lice svoje Bogu, a bude dobra djela inio, njemu pripada nagrada njegova kod Gospodara njegova! Takvima nema straha niti e se alostiti! (Al-Baqarah, II, 112) (Prevela s engleskog jezika Denita Kari)
Godinjak 2009 / 383
27.5.2010 13:39:42
UDK 821.161.1-3=163.43*
German Sadulajev1
Jedna lasta ne ini proljee (odlomak iz pripovijesti)
Posveeno mojoj mami, Veri Pavlovni Sadulajevoj
V
1
jerojatno mogu tako ivjeti i dalje. Ujutro iskljuiti budilicu u mobilnom telefonu, oprati zube, obrijati se, napuniti kadu i pola sata leati u toploj vodi koja rastvara noanje snove. Danju ii ili se voziti, prebirati po papirima, vjebati miie lica i glasne ice, raditi sve to nazivaju rijeju posao i za to me plaaju. Uveer itati knjige. Tako je mogue ivjeti vjeno. Kao da nita vie nema. Kao da nita vie nije bilo.
German Sadulajev je roen 1973. godine u selu ali, u eensko-Ingukoj republici u SSSR-u. Otac mu je een a majka Ruskinja, zapravo terska kozakinja (s rijeke Terek). Godine 1989. poao je u Lenjingrad s namjerom da studira urnalistiku. Tamo je u listu za mlade objavljivao lanke. U posljednji as se predomislio i upisao pravo. ivi i radi u Sankt Peterburgu kao odvjetnik. Svoje prvo djelo, pripovijest Jedna lasta ne ini proljee (Odna lastoka ee ne delaet vesny) napisao je 2001. godine i prvo je bila objavljena na internetu. Autor ju je poslao raznim izdavaima. Jedini izdava koji je bio zainteresiran bila je Ultra-Kultura iz Jekaterinburga. Urednik je obeao Sadulajevu izdati knjigu ako napie jo nekoliko proza. To se dogodilo 2006. godine, kada je izala knjiga s naslovom Ja sam een! (Ja eenec!), koja se sastoji od pripovijesti Jedna lasta ne ini proljee, Zato ne pada nebo (Poemu ne padaet nebo) i Kada su se probudili tenkovi (Kogda prosnulis tanki) te jo est pria posveenih ratovima u eeniji i po mnogo emu zasnovanim na iskustvu samog autora. Po izlasku te knjige kritiari su Sadulajeva proglasili knjievnim otkriem te godine. To je ne samo knjiga o ratu, ve lirski spoj egzotinih legendi, pria i sjeanja. Iste godine je objavio zbirku pria Radio FUCK u kojoj je rije o narataju tridesetogodinjaka u Sankt Peterburgu. Uslijedili su romani Tableta (Tabletka, 2008), koji je bio u uem izboru za nagradu Ruski Booker i nacionalnu nagradu te AD (2009) koji je u asopisu GQ proglaen knjigom mjeseca. Sljedee djelo Sadulajeva je Meava ili Mit o kraju svijeta (Purga ili Mif o konce sveta, 2008), groteskna fantastina satira. Za nju je dobio nagradu Eureka. Knjiga Ja sam een prevedena je na engleski i njemaki jezik.
384 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:43
Jedna lasta ne ini proljee

I ako ima u meni snova to su samo snovi, a oni se rastvaraju ujutro u toploj vodi. I ako ima u meni sjeanja to su takoer snovi, oni se rastvaraju na ulici. I ako ima u meni misli onih o snovima i o prolosti; snova nestane, a prolost je san. I ako ima u meni srca... Ako ima srca, ono se ne zaustavlja. Jednom e se zaustaviti. Ispriat u ti o svojoj ljubavi, o svom strahu, o svojoj samoi, o mojoj gorini i slasti, o mojoj krivnji pred tobom, mama. Moe li mi oprostiti? Sjea li se, hodao sam po tvojim livadama, sjedio u tvojim potocima, grlio tvoja stabla; ti si mi prela kao maka na koljenima, ti si pjevala lastama, modrim zvijezdama mi svijetlila. Bio sam tvoj mlai sin, i ti si me voljela, znam, ti si me voljela vie od drugih. Moda zato to sam bio boleljiv, slab i bojaljiv. Majka uvijek vie voli onog kojeg ali. Drugi su bili gordi, jaki, nezavisni, a ja sam ti prilazio i stavljao svoju glavu na cvijee i travu, i ti si me milovala. I rijei su se slagale u strofe, pjevao sam ti pjesme i itao stihove, u visokom ipraju, meu naraslim lopoima. I ti si mi se smijeila, da, no ti se nisi smijala. Ti si me grlila vrbinim granama i krila od drugih. Neka nitko ne vidi, neka nitko ne kae da je moj djeak slab i lud, u njemu je sva dua moja. I ja te volim tako kako te nitko nije volio. Kada si tekim noima stenjala od bola, kada si plakala, sjedio sam s tobom na naem starom kauu, milovao tvoje noge, kvrgave od slanih naslaga u tkivu, i jo ta strana rije tromb. Ja sam ga palio estokim svjetlom svojih oiju, rastvarao ga suzama. A danju bih ponovo zaspao na satu, utio pred kolskom ploom, nita nisam odgovarao nastavnicima, uzimao svoju ueniku knjiicu i sjedao. Nisam mogao rei kako je moja mama bolesna. Mojoj mami ve treu no ne prolaze bolovi. A onda sam te napustio. Postalo mi je zaguljivo, strano, nepodnoljivo. Pobjegao sam. Tamo je veliki pauk, on mili po tankoj pauini, i bojim se, bojim se, mama! Zatvaram oi. I najednom nema pauka. To je moj komar, ja bjeim, zatvaram oi i njega vie nee biti. 2. Davno sam htio pobjei. Zato to sam znao da mora umrijeti, i da e umirati u mukama, dugo. To nisam mogao gledati. Strah je bio u meni, strah, mama! Ti si zelenjela svjeom travom na livadama, ti si ukraavala sebe kamilicom i maslakom i najiim, jesenjim zlatom si takoer ukraavala sebe. A ja sam osjeao slane nanose pod tvojom koom, pio sam s groanim sokom tvoju krv, i ona je bila vrlo slatka, s vrlo visokom razinom eera, tako je rekao doktor. I tromb, ja sam ga vidio, kao duboko pod zemljom, kako se sporo kree arterijama, sve blie i blie k tvome njenom srcu.
Godinjak 2009 / 385
27.5.2010 13:39:43
SADULAJEV
Kada je lopata jaruara probila tvoje voljeno tijelo, na kraju polja, iza nae kue, ja sam se spustio na dno, prislonio obraz na tvoje toplo, mirisno tijelo. Ono je pulsiralo i disalo, i bilo je bolesno, bolesno od predosjeanja. Predosjeaji su napunili moj mozak, na dugom putu izmeu kue i kole prebrojavao sam u glavi vojne jedinice, vidio karte operacije, zamiljao scene bitaka u kojima se borilo za svaku tvoju kuu, tada jo spokojnu i mirnu. To nisu mogle biti moje misli, to su bile tvoje misli, mama, i ti si ih mislila u meni. I ja sam se bojao. Na dan kad sam postao punoljetan nastojao sam pobjei prvi put. Doao sam iz Peterburga, sakupili su se moji kolski drugovi i drugarice. Odrasli su otili, a mi smo pili slatku i vatrenu votku. Zbog toga to nisam navikao na njega, alkohol me liio svijesti onoga oko mene. Kao zaaran sam ustao i izaao iz kue. U daljini sam ugledao gore, bio je vedar dan, i ugledao sam daleke modre gore. I poao sam k njima. Mene su uhvatili, mene su odveli natrag. Otimao sam se, vikao: Morao sam ii, morao sam otii u gore, svi mi moramo otii u gore, inae e biti kasno, uskoro e ve biti kasno! Mene nitko nije htio sluati, no znao sam: ostalo je vrlo malo vremena. Onda sam izgubio snagu, obamro i dopustio da me legnu spavati. I probudio sam se kroz jedan sat, gotovo se uguivi od izbljuvka. Pokuavao sam rei: ne treba se bojati! Ja se svega sjeam, ja znam to moramo initi. Dole su horde nomada, ogromna vojska, njih stotine tisua, i praina, koja se digla od kopita njihovih konja, zaklonila je sunce. Mi emo se boriti u ravnici, i gotovo svi umrijeti. Zatit emo te, mama! I ti e oplakivati svakoga od nas gorkim sokom slomljene paprati. A onda, kada nas ostane vrlo malo, ti e nam rei: Idite u goru. Ostavite me ovdje i ne brinite o meni. Ja u se pretvarati da sam mrtva. Ne, pretvarat u se da sam iva, ja u ostaviti ovdje svoj lik, lien krvi, a sama, nou, pored straara, pored hanskih atora, ja u se prikrasti za vama, nai u vas u gorama. I jednog dana u gorskom potoku ete ugledati moje lice, ut ete djevojaki smijeh i shvatiti da niste napustili svoju majku, i da vas vaa majka nije ostavila, da je s vama. Tako smo i uinili. Ja sam otiao u modre gore, tamo, na stijenama, sagradio toranj od kamenih blokova i blizu njega, na malom platou postavio grobnicu, u kojoj sam ivio kada sam umro. I mama je dola, uskim terasama, na kraju klanca ona je njeno prionula k meni toplim obrazom plodne zemlje, ona je zelenjela penicom i rai, njena paljiva, djevojaki gipka dojka nabrekla bi svake jeseni, i ja sam prilazio k njenim bradavicama, a ona me hranila. 3. Uz cestu za Vedeno, za Seren-Jurt, u Crnim gorama, u bukovoj umi, nalazio se pionirski logor. Ja sam tamo proveo jedno ljeto. Ujutro je bio zbor, gimnastika i doruak. Uveer ples na asfaltiranom platou. A nou smo izlazili iz svojih zdanja i, preskoivi visoku ogradu, ili u Crne gore. Znali smo mjesto odrona, gdje smo uzimali bijeli kriljac. kriljac nam je trebao da bismo gradili tornjeve.
386 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:43

Svaki een mora znati sagraditi toranj. Mi smo lijepili svoje tornjeve iz bijeloga riljca, kao krnju piramidu, sa zupcima na krovu. Polirali smo kriljac aluminijskom licom, kriom uzetom iz trpezarije, zatim to suili na suncu. Iz pionirskog logora svaki smo donosili po jedan toranj. Mukarac mora umjeti graditi toranj, zato to e doi vrijeme kada odemo u goru. I tamo emo nainiti tornjeve od drva, da bismo preivjeli. Moj toranj se nalazio u kunoj knjinici. Jednom mi ga je sestra, briui prainu s polica za knjige, sruila, toranj je pao i razbio se. Sestra je bila ozbiljna, pokupila je sve komade, zalijepila i, da ne bi bile vidljive raspukline, obojila toranj rumenim lakom za nokte. Tako je moj toranj postao rumen, kao krv. Nakon etrnaest godina moja sestra je pala na seoskom trgu, pogoena valom eksplozije rakete tipa zemlja-zemlja, ispaljenoj iz podmornice u Kaspijskom moru. Ja sam doletio u Nazran, uao u bolnicu, podigao je i ponio do aviona. Odletjeli smo u Peterburg i godinu i pol e lijenici sastavljati i krpiti njeno tijelo. 4. Prolo je trista godina, nomadi su se meusobno sukobljavali i rasijali po stepi, nestali u oblaku praine, koju su podigla kopita njihovih konja. Tada sam se vratio. Sjeam se kako sam dodirnuo ralom tvoju dojku, ispijenu, izgaenu kopitama vojnih postrojbi. I ona je bila suha, bezmlijena. Kleknuo sam, zagrlio te i plakao, mama. Onda smo odravali obrede. Za ljetnih mjeseci smo hvatali zmije i vjeali ih na stabla. Razarali smo vranama gnijezda. Mi smo izorali korito presuene rijeke, u obje strane. I promatrali gore. I ti si se vratila k nama, mama. Drugog proljea ti si stidljivo obnaila rame, prevrnula sloj zemlje crnice, i za nas je ponovo poteklo mlijeko. Ne treba se bojati kada doe smrt. Otii emo u gore i sagraditi tamo tornjeve od drva. 5. No, ja nisam otiao u gore. Sjeo sam na vlak i vratio se u sjeverni grad. I mene nije bilo uz tebe. Moe li mi oprostiti, mama? Mene nije bilo uz tebe kada su pale prve teke bombe, tebi je neim trebalo prekriti tijelo, tvoja se haljina pokidala, rane su promijenile tvoje ensko tijelo i nebo je zatvorilo oi. Morao sam biti uz tvoje rane, morao sam te zakloniti bar od jedne krhotine granate, umiti tvoje tijelo svojom krvlju, prisloniti se k tebi licem i upiti tvoju bol. No mene nije bilo uz tebe. Ti si se urila u sklonite, ve poluslijepa, s bolesnim nogama, pod ruku sa svojom prijateljicom i susjedom, voljenom u cijelom okrugu, s ruskom medicinskom sestrom, koju su zvali teta Dusja. Nje se svi sjeaju, ona je hramala od roenja. Pilot se zabavljao, strijeljao vas iz mitraljeza, a ti si zaplakala i sjela pored ceste zato to nisi mogla ii bre umornim nogama, kvrgavim od naslaga u
Godinjak 2009 / 387
27.5.2010 13:39:43
SADULAJEV
tkivu i s nabreklim venama, i teta Dusja je sjela kraj tebe i takoer plakala. Pilot je potroio streljivo i odletio. Ti si podigla svoju bijelu ruku, uspravila je, promotrila nebo svojim ve nevideim oima i rekla: Proklet bio! Ti nisi imala stinger rakete, protuzrano oruje, raketu zemlja-zrak, radar PZO2. Samo svoju kletvu, upuenu nebu, sa zborom nemonih anela, pilotu za upravljaem bombardera. I nebo se prekrilo crnim oblacima i tri dana je kiilo. A pilota su pogodili jednim hicem iz kalanjikova. Nali ga na zemlji, sputanog uadima svog padobrana, i prerezali mu grlo. No mene, mene nije bilo uz tebe. I kada su te teke gusjenice tenkova gazile, kada su se napadi oduljili danima, kada si izbacivala krv, kada su tvoje kue padale, sruene od vakuumskih bombi, kada si tiho stenjala u udaljenoj sobi nae kue od bola, kada vie nisi skrivala pukotine od granata na zidovima i nisi ponovo stavljala stakla, mene nije bilo uz tebe. I bojao sam se ponovo vidjeti te kada se vratim. Bojao sam se pogledati te u oi. Vratio sam se i shvatio da se uzalud bojim vidjeti prijekor u tvojim oima. Kada sam se vratio i pogledao te u oi, u njima nije bilo prijekora. One su bile slijepe. I kua je bila slijepa, s praznim onim upljinama prozora. No, ti si me uzela za ruku i rekla: Zdravo, sine! Dobro je to si kod kue. 6. Teko je biti een. Ako si een mora nahraniti i skriti svoga neprijatelja, koji pokuca na tvoja vrata kao gost, ti mora, ne razmiljajui, umrijeti za ast djevojke, ti mora ubiti krvnika, zariti bode u njegove grudi, zato to ti nikada ne moe strijeljati u lea, ti mora dati svoj posljednji komad kruha prijatelju, ti mora ustati, izai iz automobila da bi pozdravio starca koji ide pored tebe pjeice, ti nikada ne bjei, ak ako ima tisuu neprijatelja i nikakvih ansi da pobijedi, ti svejedno mora prihvatiti borbu. I ti ne moe plakati da ne bi proishodilo. Neka odlaze voljene ene, neka neimatine razore tvoju kuu, neka na tvojim rukama iskrvare tvoji drugovi, ti ne moe plakati, ako si een, ako si mukarac. Samo jednom, svega jednom u ivotu moe plakati kada ti umre majka. Na samom poetku rata moja starija sestra, koja je ivjela u Novorosijsku, kupila je roditeljima stan i molila ih da dou tamo. Roditelji nisu htjeli, oni su vjerovali da rat nee dugo trajati, da je to strana greka, nerazumnost, uskoro e se zavriti, oni nisu htjeli naputati rodni kraj. Oni su doli k sestri u goste, gledali televiziju, ponovo vjerovali, kada su s ekrana govorili da su bojna djelovanja zavrena, i vratili se kui bez obzira na sve kerine molbe. Tako je bilo nekoliko puta, dok na kraju roditelji nisu odluili ostati s njom. I oni su otili, a u selu ali ostala je naa druga sestra, Zarema. Zarema se udala i odluno odbila otii.
2 Protuzrana obrana (prev.).
388 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:43

Poslije dugog tekog ivota, poslije stranog rata majka i otac su boravili u Novorosijsku tri godine, koje su bile najsretnije u njihovom ivotu. Do tada im je sve vrijeme neto smetalo, smetalo im jednostavno da budu zajedno. Isprva posao, slubene oeve pijanke, gosti, svae s rodbinom. Potom zatvor. I rat. A tada je sve prolo. Mama je ve bila slijepa, bila je teko bolesna, gdje je tu srea? No, bila je srea. Po cijeli dan je otac bio uz mamu, oni su razgovarali, oni se vie nikamo nisu urili. Svaku veer on ju je uzimao pod ruku, i oni su se etali uveer, dugo, osobito ljeti, kada jug opija mirisima, zavrti pamet toplinom. I svi su susjedi gledali sa zaviu zaljubljeni par koji je proivio zajedno vie od trideset godina. Kada su Zaremu ranili, mami se zdravlje naglo pogoralo. Ta je raketa pribliila smrt, ona je odnijela jo nekoliko godina, nekoliko godina istinske sree mom ocu i majci. Za godinu je Zaremi bilo bolje, nju su ak izlijeili, ali mama... Starija sestra je nazvala, i mi smo doletjeli iz Peterburga istog dana. Kada smo doli, mama je bila jo iva, ili... ne znam. Je li nas ula, je li bila svjesna da smo uz nju? Je li osjeala da je drim za ruku? Mama je bila u komi cijelu no. Ujutro se smirila. U kui su zaklonili zrcala, zato nisam sebe mogao vidjeti. I sestra me je pogledala i rekla: Ima sijede pramenove. Posijedio sam za jednu no. I plakao sam. Samo jednom u ivotu moe plakati mukarac, i u to vrijeme proliti sve svoje suze, za cijeli ivot, za sve to je bilo i za sve to e biti. Ujutro sam izaao van i promotrio svijet. Osjeao sam laku, zvoneu prazninu. Vie u meni nije bilo straha. Prestao sam se bojati tog jutra. Nita se loeg vie nee dogoditi. Sve se ve dogodilo. Vie nee biti suza. Vie nikada neu plakati. 7. Sad u meni vie nema strane smrti. Smrt to vie nije razdvajanje, smrt to je susret s tobom, mama. I molim te da mi oprosti. Ja ljubim tvoje ruke, tvoje cvijee, tvoje trave, ja gledam tvoju kosu i grlim tvoju zemlju. Za moju neiskazanu ljubav, za neiskazanu njenost, za to to me nije bilo uz tebe toliko godina, oprosti mi, mama! Moe li mi oprostiti? Mogu li mi oprostiti tvoje gore, modre, daleke, vidljive samo za vedra vremena i crne, bliske, vidljive uvijek? Mogu li mi oprostiti tvoji vrtovi, tvoja zlatna polja, tvoje rumene rue uz cestu, jorgovani i bagremi, tvoji proljetni vjetrovi i jesenje kie, tvoji oblaci i zvijezde? Mogu li mi oprostiti tvoje laste?
Godinjak 2009 / 389
27.5.2010 13:39:43
SADULAJEV
8. Priat u vam o lastama. Proljee na Kavkazu poinje rano. U veljai kopni snijeg, u oujku ve cvjeta jorgovan. Njegov cvijet je boje jorgovana, kako jo nazivaju tu boju, i bijeli. Pamtim da ve osmog oujka cvjeta jorgovan, i mi idemo u kolu estitati blagdan uiteljici, svi s buketima jorgovana u rukama. Jorgovani su bili posaeni uz cestu, i na sredinjem trgu, i u dvoritima takoer rastu jorgovani. Po jorgovanu moemo pogaati kakve e nam biti ocjene. Vei dio cvata ima tri ili etiri krhka cvijeta, no ponekad se pojavi i s pet cvjetova. Mi prebiremo granu po granu, hoemo odline ocjene. A u travnju ve cvjetaju stabla voa, jabuke cvjetaju, cvjetaju kruke i vinje, i breskve cvjetaju njenim ruiastim cvijetom. U svibnju sazrijevaju prve trenje. No samo kada dou laste, postane sasvim jasno: sutra poinje ljeto. Svake godine one dolijeu na drugi datum. Ne znam tko im saopava najtonije prognoze vremena, no one uvijek dolete dan prije poetka ljeta. Nitko ne saopava takve prognoze drveu. Drvee se pouri cvasti, i biva tako da za kasne hladnoe opadne cvijet na promrzlu zemlju. A laste uvijek dou na vrijeme. Mi svi njih ekamo, mi promatramo nebo, i svaki ih hoe ugledati prvi. Na kraju doe taj dan, i sretnik juri kui, radostan, kao da se dogodilo udo: vidio sam laste, dole su. Nikad nismo sigurni, mi nikada nismo sigurni do kraja u to da e one uope doi. One su dole prole godine, pretprole, dole su prije tri godine, no moda nee doi ove godine, i to emo tada raditi, kako emo ivjeti ako ne dou laste? Ne znam kamo e one otii, vjerojatno treba pitati ornitologe, iako je bolje pitati djecu. Svako dijete zna kamo poetkom jeseni odlaze laste: naravno, one odlaze u toplu bajkovitu zemlju, tamo gdje je zimi ljeto. I doi e natrag, donosei ljeto na svojim elegantnim krilima, sjekui topli zrak. Ali ne, ljeto dolazi sutra, moda, laste su avangarda ili izvidnica, one dolaze prve i javljaju ljetu, Morseovom abecedom, zvidanjem i cvrkutanjem: dobro, moe poeti. I ljeto poinje, ljeto zauzima naa sela, no to je oslobodilaka vojska, i zemlja sree, ljeto sa zrelim plodovima i jarkim bojama na zelenim poljima. Moda laste zimuju u Siriji, tako kau ornitolozi, no znaju li ornitolozi zato one dolaze? Na etiri kratka mjeseca iz daleke tople zemlje, da bi, brzo, izvele potomstvo i opet otile. Zato ne ostaju u svom beskrajnom ljetu? to ih odvodi iz klimatske emigracije? One jednostavno dolete kui, no u tome nema druge logike, osim logike ljubavi. Zato svake godine mislimo kada e doi laste. A moda nee ni doi? Ako u svijetu vie nije ostalo ljubavi, ako ti je zaviaj tamo gdje ti je toplo, one nee opet doi. Znai ni mi ne moramo ovdje ivjeti, znai da svatko mora traiti mjesto gdje e mu biti toplije.
390 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:43

9. I one su ovdje, no to nije sve. Prvi dan laste u jatima krue pored kua, nad ulicama zaustavljenim u oekivanju. Laste biraju mjesta za svoja gnijezda. I s tajnom zavisti promatraju susjedi one pod ijim krovovima ve cvrkuu ptice, i ponovo svaki misli: zar ove godine nad mojim pragom laste nee svijati svoje gnijezdo i izvoditi ptie? Nije li moja kua prokleta? I, na kraju, s olakanjem ugledaju, rano ujutro, izlazei iz kue: one su tamo, ve su se uurbale, donose komadie gline i slame, lijepe gnijezdo uza zid. Znai, sve je dobro, sve e biti dobro, moja e kua ostati, moja e obitelj ivjeti. A ukoliko dva para lasta ponu lijepiti gnijezda po raznim stranama kue, dobro se udvaja: ove godine moj sin e dovesti u kuu enu, dobit u unuke. Lasta je totem, sveta ptica i ubiti lastu je veliki grijeh. Nitko ne ubija laste. Mi, okrutna djeca, mi iskazujemo mukost, gaamo iz prake vrapce, mi gradimo zamke za golubove. Ponekad ubijamo golubove tek tako, ponekad u polju loimo vatru i peemo njihovo meso. No, mi nikada ne gaamo laste. Vjerojatno su nam objasnili jo u ranom djetinjstvu da se to ne smije, a moda i nisu, ne sjeam se da su nam objasnili, tek mi nikada ne gaamo laste. Ni make. Naa maka, slavni predstavnik drevnog roda je do krajnosti mijeanog roda, njeni maii su nekad crni kao ugalj, nekad plavi kao topaz, nekad boje rogoza, etvrti narataj s imenom Puka, Puka etvrta, tako je zovu. Dalekog njenog pretka su donijeli k mojoj baki kao malenog runjavog maka. U poetku su svi mislili da je to maak, nazvali ga Puok3. No Puok ispao ensko. Da ne mijenjaju ime samo su ga adaptirali. Tako se pojavila Puka4 Prva, potom je bila Druga, Trea i etvrta. U maaka se rod vodio po enskoj liniji sad ti nai oca maia meu repatim donuanima u susjedstvu. Puka etvrta nije bila samo lovica, ona je bila odgovorna radnica. Ona normalno davi mieve i takore, no nikada ih ne jede. Ona shvaa da je to njena obveza, ono to se od nje oekuje. Jedne veeri, kada se obitelj sakupila pokraj televizora, otac je podsjetio na krtice koje grizu korijen tikve u vrtu. Maka je sjedila uz njih i sluala sa zanimanjem. Sljedeeg jutra je u dvoritu kraj samog praga lealo devet zadavljenih krtica, cijeli zloinaki klan. Maka je sjedila u blizini, oekujui pohvale i priznanja za svoje zasluge. I, naravno, ona nikog od njih nije pojela. Naa maka je preferirala ptiije meso. Jednog toplog ljetnog dana mama je radila u dvoritu, Puka se sunala, ptii lasta su poinjali svoje prve nevjete letove. Maka je, po navici, bila napeta i pa3 4 Runjavi (prev.). Top (prev.).
Godinjak 2009 / 391
27.5.2010 13:39:43
SADULAJEV
ljivo je slijedila njihove pokrete. Mama je uzela u ruku granu i s neoekivanom surovou u glasu obratila se maki: Ni ne pomiljaj! Tako je rekla mama. Naa maka tako nikada nije lovila laste. A poslije ih ak nije ni gledala, i kada su ptii jurili po dvoritu, demonstrativno je gledala u drugu stranu. Cijelim svojim izgledom je davala do znanja: nimalo me ne zanimaju, te vae laste. 10. Vjerojatno laste umiru. Veina njih strada pri seobi. Ako od dva narataja ojaanih krila tijekom ljeta ostane iva samo jedna ptica, ona se po sjeanju vraa k toj kui gdje je roena, i obnavlja svoje gnijezdo, a ponekad ga lijepi ponovo. No mi ne vidimo mrtvih lasta. Za nas su laste besmrtne. I ona lasta koja je dola ovog proljea to je ona ista lasta koja je dola prolog, to je lasta koja dolazi uvijek. Laste su due predaka. Moja mama nikada nee umrijeti. Ona e postati lasta, doi e mi iz daleke zemlje, preko mora i gora. Ona e biti aneo koji me slijedi s nebesa, ublizu, vrlo blizu, visoko, ne vie od strehe nad mojim pragom. to mogu vidjeti aneli kada su tako daleko, iza oblaka? I kada umiru mala djeca, ona odmah postaju laste. 11. Bio sam ve odrastao kad sam saznao da sam imao tri starije sestre. Najstarija, mama ju je nazvala Tanja, umrla je jo kao dojene. Majka i otac su ivjeli tada u staroj kui, na katu, zajedno s oevom braom. Nae se selo ali, dijelilo na Gornje i Donje, s obje strane toka rijeke. Nju su pokopali na groblju, no bez obreda. Za umrlu djecu ne trebaju obredi. Ona su nevina i njih ne treba ni od ega oistiti. Ne trebaju sveenici i molitve, djeca odmah postaju aneli, no ako nas oni veoma vole, tada ne lete visoko, iza perjastih oblaka, oni postaju laste i ive s nama. Sljedee godine su mama i tata preli u novu kuu, u donji dio sela. Tamo su bili sami, bez neugodnog bliskog susjedstva brojne rodbine, u lijepoj i prostranoj kui. No, kua to su pusti zidovi, dok u njoj ne ivi ljubav. Zato je s takvom zebnjom mama ekala svoje prvo proljee na novom mjestu. U svih susjeda laste su ve bile savile gnijezda. Naravno, to su bili ptii od prolog ljeta, oni pamte svoj dom, a naa nova kua je stajala bezduna, pusta. Svekrva i tako nije htjela da bi se otac enio Ruskinjom Prvo je dijete umrlo. I mama tiho plae, skoro svaku no, zaronivi u jastuk, sama, u daljnjoj sobi kue. Ona ne smije rei ni rijei protiv rodbine mua. Zar su oni u pravu, i niega nee biti, velika ljubav svadljive ruske djevojke i zgodnog mladia, glumca amatera i
392 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:43

vrsnog traktorista, potom tajnika partijskog komiteta, a potom direktora sovhoza, ostati bez potomstva? No ve prvog proljea su laste dole. Mama je izala s krpom u ruci, protrljala svjee obojeni prag od izmeta i ugledala kako vrijedno lijepi gnijezdo zaljubljeni par. U njenim oima su ponovo potekle suze, no to su bile svijetle, kristalne suze od sree. Od toga dana mama je hodala uspravna, njen glas je postao uvjerljiv i tvrd. Mama je pokozala tko je svoj muevoj rodbini. Vie joj nitko nije mogao rei niti jedne uvrjedljive rijei. Ona je bila zakonita ena. Majka. Kuanica. U kuu su dole laste. Jedna za drugom u novoj kui su roene dvije lijepe i pametne keri, a trei je roen sin. Mama vie nee ii na groblje, k neprimjetnom humu uz ogradu. Samo bi ponekad, gledajui svoju lastu, povjerljivim glasom proaptala: Tanjeka... 12. Rat je poeo u zimu. Novogodinji blickrig, plan zauzea Groznog tenkovima bijedno je propao. Na ulicama grada su gorjeli ruski tenkovi, a u tenkovima su gorjeli vojnici. Radioeter se napunio krvlju, izbacivao iznutra predsmrtna proklinjanja i pozive, a kao sirenom, oajni zov, kao pla novoroeneta: Molim pojaanje, molim pojaanje, pojaanje, pojaanje! Pojaanje nije dolo. Poeo je rat, pravi, smrtonosni spori rat. Sa sjevera su u Ikeriju6 ule nove borbene postrojbe. Prve tenkove i oklopne transportere u prvim selima na putu invazije ene su doekale s cvijeem. Cvijee je padalo u blato, pod kotae i teke gusjenice. Poela su bombardiranja i istke. ene su ponovo izlazile doekati vojsku i bacali pred bojnu tehniku svoje marame. Prema eenskim obiajima, ako dva smrtna neprijatelja stoje jedan naspram drugog s golim bodeima, ena, raspustivi kosu i bacivi maramu meu mukarce, prekida borbu. No, tko je znao eenske obiaje? Marame su padale u blato, pod kotae i teke gusjenice. Tada su se ene vratile kui. Iz kua su izala djeca. Djeaci od dvanaest godina su granatama izbacivali tenkove i BVP-ove7 iz stroja, bacali na njih boce sa zapaljivom smjesom. Prvo vozilo u koloni, posljednje vozilo u koloni. I moe se pucati iz zasjede na cijelu jedinicu. Na estoki otpor su federalne snage odgovorale krvavim bombardiranjima, artiljerijom, minobacaima i raketiranjem sela. Kua za kuom se pretvarala u ruevinu, sahranivi pod sobom ljude.
5
5 6 7
1994. godine (prev.). Turkijski naziv za eeniju, usvojen nakon secesije iz SSSR-a. To je izvorni, poetini, naziv za sredinju, gorsku regiju (prev.). Skr. Borbeno vozilo pjeatva (prev.).
Godinjak 2009 / 393
27.5.2010 13:39:43
SADULAJEV
13. A to je bilo u proljee? U proljee su dole laste. Ono su se pojavile u svojoj veernjoj odjei, blagdanske i sretne. Kruile su jatima poznatim ulicama i stale traiti svoja gnijezda. Nikada niste uli kako krie laste? Vi mislite da one ne mogu jaukati? Laste zvide, cvrkuu, glasaju se visokim tonovima. Kako one mogu jaukati? Tog proljea, izbezumljena jata ptica letjela su nad razvalinama kua i jaukale neprestano, tuno, bezutjeno. Ornitolozi kau da je to nemogue. No, laste, ugledavi prainu i prah tamo, gdje su jo prolog ljeta izletjele iz gnijezda, nisu ostale u zaviaju. Proavi po ulicama, one su otile natrag, u bajkoliku, toplu zemlju, tamo gdje zimuju u ljeto. Zato to u naoj zemlji nije ostalo ljubavi. Samo smrt. (...)
Ja sam een! (odlomci iz romana)
24.
vrijeme Prvog eenskog rata, pri njegovom, za Rusiju sramotnom svretku, ivio sam u Peterburgu. Nisam bio prijavljen i nisam se osobito brinuo zbog toga. Policajci me nisu zaustavljali zahvaljujui mojoj europskoj vanjtini. Nesretni policajci, nitko ih nije snabdio ak ni elementarnim instrukcijama o antropolokom tipu eenskog naroda. U traenju terorista zadrali su odrednicu: lice kavkaske nacionalnosti. Ako s nekim ozbiljno ratujete, trebali biste neto znati o njemu. Veina eenskih lica su nekavkaske nacionalnosti. Ispriavam se, patrioti-susjedi, ueni i oni ne osobito, iz sasvim razumljivih i dostojnih potovanja pobuda utvreno je da su eeni jedan od najstarijih drevnih naroda na zemlji i da su eeni glavni kavkaski narod. Ne, neu se sporiti o porijeklu eena. Zato to je to lieno svakog smisla. Ne moe se shvatiti porijeklo eenskog naroda, zato to nikakvog eenskog etnosa nema, u krajnjoj mjeri, donedavno ga nije bilo. Bili su drevni Sumeri, koji su ivjeli u vrijeme Babilonskog carstva, i huritska8 plemena, koja su zatim osnovali dravu Urartu. Ostaci Hurita su se naselili u predgorju Kavkaza, mogue da
Drevna plemena iz Sjeverne Mezopotamije (prev.).
394 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:43

su se pomijeali s plemenima koja su ranije ivjela ovdje. Oni su dali buduim eenima osnove kulture i opi jezik koji je, bez sumnje, najblii drevnom huritskom jeziku. No, jezik jo nije nacija. I dalje, tisuljeima, smjenjivala su se razna plemena. Jedni od prvih su bili Arijevci, koji su u doba velike seobe naroda putovali sa sjeverne obale Crnog mora na istok, do Indije. Neki su ostali na sjevernom Kavkazu na tom putu. Bilo ih je i koji su ostali na obratnom putu. Najneobiniju verziju porijekla eena sam naao u drevnim indijskim puranama9, starim priama. Tamo se govori da je stale katrija10, ratnika, postao vrlo brojan, njihovi su stalni ratovi opustoili zemlju. Tada ja boica Zemlje, Bhumi, u vidu krave dola k Vrhovnom Bogu Vinuu i zatraila od njega zatitu. Vinu se pojavio u obliku brahmana, sveenika, koji, odstupivi od dharme11, koja je naloena takvom sveeniku, poeo sjeu i devet puta unitio narataje katrija. Preivjeli ostaci ratnike kaste su napustili Indiju i sklonili se od Boijeg gnjeva u Egipat, gdje su osnovali drevno carstvo, i u gore Kavkaza. 25. Hipotezu o svom arijskom porijeklu eeni su skupo platili. Iseljenjem u Kazahstan 1944. godine. Nisam naao za to slubenih potvrda, no sami eeni su uvjereni da je Staljin bio rijeio represirati cijeli eenski narod, ne zbog bajke o bijelom konju, kojeg su eeni toboe pripremili za Hitlera, i ne zbog suprotstavljanja sovjetskoj vlasti bandita u gorama (Benderovaca je bilo mnogo vie, no, nitko nije ni pomislio iseliti cijelu Ukrajinu), ve zbog uenja u nacistikoj Njemakoj s teorijom, prema kojoj su eeni arijevski narod, i u pokorenoj Rusiji im se spremala uloga ravnih s Nijemcima. Ne znam je li se takva teorija mogla iskoristiti u nacistikoj propagandi kao trik, da bi za sebe imali saveznike unutar SSSR-a, no i teorija o arijevskom porijeklu, kao i teorije o kavkaskom, huritskom, turkijskom12 ili semitskom porijeklu eena, jeste istovremeno i tona i netona. Zato to nikakvog porijekla nije ni bilo. Iako su postojala sva nabrojana plemena. Poslije Arijevaca je jo mnogo njih ostalo u gorama. Kamo su nestali Peenezi13? A Polovci14? Odlazei s historijske pozornice, mnogi narodi su opstali, slili se u konglomerat plemena, koje su susjedi nazvali Sosanami, Dzurdzukami,
9 Sanskrt. Veliki mistino-religijski spisi hinduizma iz prvih stoljea nae ere (prev.). 10 Sanskrt. Pripadnici druge kaste hindusa (knezovi i ratniko plemstvo) u srednjovjekovnoj Indiji (prev.). 11 Sanskrt. Zakon, dunost, istina (prev.). 12 Skupina naroda koji govore turkijskim jezicima a ive u srednjoazijskoj, istonooguskoj, povolokoj i sjevernokavkaskoj regiji (prev.). 13 Turski nomadi u Junoj Rusiji od VIII do XVIII st. (prev.). 14 Turkijskojezini narod. ivio od XI do XII st. u junoruskim stepama. Pokorili ih MongoloTatari u XIII st. (prev.).
Godinjak 2009 / 395
27.5.2010 13:39:43
SADULAJEV
ili kako ve. Rije kojom su se sami nazvali eeni nam nimalo ne pomae. Etnonim nohi prevodi se jednostavno kao ljudi. Poslije kraha hazarskog kaganata15 nekoliko rodova Hazara se, takoer, naselilo u gorama i ak rairilo na neke dijelove eenije judaizam. I taj proces nije prestajao. Bjeavi iz srednjovjekovne Rusije, Slaveni su postajali eeni, udahnuvi slobodni gorski zrak. U kavkaskim gorama je niknuo jo jedan Babilon. No, dok su u sumerskom Babilonu mnogo jezika htjeli sagraditi jedan toranj do samog neba, na Kavkazu su plemena, prihvativi jedan jezik, sagradili svaki svoj toranj. A nebo je bilo i tako blizu stajavi na vrhu gore, mogli su se bijeli oblaci loviti rukama. Mnogim nacijama, sastavljenim iz raznorodnog etnikog supstrata, neto smeta da budu nacije. No, za to je nuno stapanje. A do potpunog stapanja u eeniji, kako su govorili oni koji su izuavali povijest u knjigama, nije dolo. Svako pleme se ouvalo. Upravo su se u tom smislu ouvali tejpovi, eenski rodbinski klanovi, o kojima tako mnogo piu i svejedno tako malo razumiju u Rusiji. Naravno, i u tejpovima se mijeala krv. Ukoliko tejp vodi svoje porijeklo od jednog rodonaelnika, unutar tejpova su brakovi zabranjeni. To je pravilo ostalo. Krv se u tejpu mijea, s ciljem da se ne dopusti izroivanje. No, samo po enskoj liniji. Svaki een moe vam imenovati bar sedam predaka po mukoj liniji, a neki i dvadeset. No, jedva da itko pamti svoje pretke po enskoj liniji dalje od prabake. eeni su tisuljeima uzimali ene Avarke, Osetke, Inguke, Gruzijke, Ruskinje i predstavnice drugih tipova. No, vodili su svoj rod po mukarcima. Za tisue godina bila je provedena unikalna selekcija s ciljem jaanja mukog genotipa.16 enskim genotipom se jaao idovski narod. 26. Svaki tejp je sauvao sjeanje o svom historijskom porijeklu, i tejpi se tako i nisu stopili. Svi pamte da je tejp Gunoj nastao od Rusa, prije svih drugih. Najmnogobrojniji tejp, Benoj, od Hurita. Tejp Tatami, nastali od Hazara, oduvijek se nazivaju gorskim idovima. Moj tejp, Ersnoj (Arsenoj u drugoj transkripciji) ine potomci indoeuropskih doseljenika. Zato su Ersnoji smei, visoki, svjetlooki, vie nalik baltikim narodima ili Nijemcima, nego na lica kavkaskih nacionalnosti. Jadni policajci. Ako hoete zadrati eena, ne traite crnokosog. eena se moe uoiti po drugim obiljejima, koje vam neu podrobno opisivati. Rei u samo kako se jednom, kada je moj otac bio u Peterburgu, sreo sa starom znanicom, Ruskinjom, koja je provela nekoliko godina u eeniji. Mene do tada ta ena nije bila vidjela. Njih dvoje su me ekali, sjedili i razgovarali o eenima.
15 Kagan, istoni vladar (prev.). 16 U biologiji naziv za sveukupnost nasljednih osobina nekog organizma (prev).
396 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:43

ena je rekla da moe prepoznati eena po hodu i ponaanju. Pogledavi masu ljudi u hodu, pokazala je rukom na jednog i rekla: Ono je, vjerojatno, een. Otac se nasmijeio i rekao: Da, to je moj sin. Ta je ena rekla da se een uvijek dri tako kao da mu danas pripada cijeli svijet, a sutra e ga svejedno ubiti. 27. Takvih potankosti ne znaju uvari reda, zato sam ivio neprijavljen i mirno prolazio pored policijskih postaja. No, kada je moje poduzee zakupilo prostor u reimskoj tvornici, zatrebala je propusnica, a propusnicu bez prijave nisu izdavali. Zamolio sam mog stanodavca, koji je bio dobar ovjek i odmah napisao potrebnu izjavu. Mene i stanodavca su pozvali u OPVS17, gdje se prijavljuju stranci. Mi smo doli, i ja sam s vrata rekao: To je nezakonito. Ja sam ruski dravljanin i zato je za moju prijavu potreban poseban reim? Pamtim bojnika, koji je sjedio za stolom. On je ustao i zlobnim glasom izjavio: Rat je, i svi ste vi neprijatelji. Znai tako. Mi smo eeni, i mi smo neprijatelji Rusije. Ako na to zaboravimo, nas podsjete. Mom stanodavcu su preda mnom dugo objanjavali, zato za njega predstavlja neugodnost meni izdati stan. Garantirali su stalne obilaske, provjere osobne iskaznice, te ako u okrugu bilo to eksplodira mogu ga oznaiti kao sudionika. Zato to u kao krivac automatski biti ja naznaen. Toga me dana moj stanodavac nije odbio prijaviti. No, za mjesec dana, ispriavi se, sagnuvi glavu, zamolio me da vie ne stanujem kod njega. To to se dogaa eenskom narodu, Lev Gumiljev18 bi nazvao pasionarnim pregrijavanjem. Od toga potjee i junatvo eena, njihova aktivnost, njihovo obnavljanje, no i fatalizam, samoportvovnost. Ugnjeteni instinkt samoouvanja. U najgorem sluaju, pasionarno pregrijavanje zavrava izumiranjem nacije.
17 Ured za osobne isprave i vize (prev.). 18 Ljov Nikolajevi Gumiljov (1912.1992.), ruski historiar, geograf, pjesnik i prevoditelj s perzijskog. Autor je uenja o ovjeanstvu i narodima kao biosocijalnim kategorijama. Istraivao bioenergetsku dominantu etnogeneza i nazvao je pasionarstvo. Istraivao povijest turkijskih, slavenskih i drugih naroda Euroazije (prev.).
Godinjak 2009 / 397
27.5.2010 13:39:43
SADULAJEV
Ne znam je li to povezano sa sunanom aktivnou. Prije da je s historijskim okolnostima, u prvom redu s ruskom politikom. Skoro do novijeg vremena eeni su bili tek konglomerat raznih plemena, koja nikada nisu bila sposobna ujediniti se do kraja, osnovati vlastitu dravu i formirati jednu naciju. Ako rat do posljednjeg eena ne bude zavren, ako eeni preive i postanu narod, morat e za to zahvaliti Rusiji, koja je vie od svih sunanih anomalija upalila u njima pasionarnost, zaustavila slaganje ramenima i rekla svakom Arijevcu, Huritu, Hazaru ti si een. Rusi su naa posljednja nada. Oni nam ne doputaju da ostanemo ene. Oni nas tjeraju da budemo eeni i mukarci, zato to je svaki een borac i svaki een je neprijatelj. I ostaje samo pobijediti ili umrijeti. 28. Velika zdanja, kao stijene nad uskim rijekama na peterburkim ulicama. U stijenama su malene spilje u kojima ive ljudi, koji su ih napunili namjetajem i pokustvom. Kao rijene laste. Ljudi su sami kao laste. Moda zato, to su svi ovdje davno umrli, jednostavno su im zaboravili rei o tom. A pravih lasta ovdje nema. Ovuda nikada ne dolaze prave laste. Ponekad mislim: kako moemo sagraditi ovdje dom i upaliti ognjite? U ova mjesta ionako nikada ne dolaze laste. Ja sam lud, zar to jo niste shvatili? Samo luak moe tako mnogo misliti o lastama. Ponekad mislim da sam lasta. Moda zato to sam odavno mrtav. I o gorama. Nitko ne misli toliko o gorama. Za esnaest godina sam ivio u dvanaest gradova. Dva puta sam se enio, no do sada sam ostao usamljena ptica, koja je napustila svoje jato, tako ga je lako napustila kada je i samo jato izgubilo svoj put u nebo. Roena mi je ki kojoj sam dao ime svoje majke. To je ime Vera. No u meni nije ostalo vjere. I viam je sve rjee i rjee, ee samo na fotografijama. I ponovo ne mogu zaspati nou, i srce mi se stee od zebnje i boli, zato to ne vidim kako raste moja ki. Shvatate da su luaci ljudi koji su svega lieni. Ponovo i ponovo, zato niemu nije sueno da se dogodi? Moda su negdje u dalekim gorama meci iz alija razbili moj rodni toranj. I na rasijanje i skitnju je osuen sav moj rod, dok ne naem to mjesto, dok ne sakupim, dok ne sloim vjekovno kamenje. Htio bih iz bijelog kriljca sagraditi svoj toranj! 29. Priat u vam o luacima. Pred rat se mnogo ludih pojavilo u eeniji. Moda ih je oekivanje rata stvorilo, moda je sama zemlja istekla iz njih, kao to jantarna kaplja smole omota svjee rezove na drvetu, a samo drvo jo nije bilo odrezano. Moda je Majka
398 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:43

Tuoli govorila s nama njihovim jezikom, poslala svoju voljenu djecu. No tko ju je sluao? U naem kraju je ivio Ibrica. Puno ime mu je bilo Ibrahim. Moja mama ga je nazvala Ibrica, Ibrica-ludica, tako su ga stali zvati i svi ostali. Ibrica je bio najobinija seoska luda. Bio je vrlo snaan i izdrljiv, ak lijep. Po cijele dane je radio: nosio vodu, donosio drva, neto pravio, sam je napasao i muzao krave. On je bio, vjerojatno, najbolji sin svojoj majci, koju je njeno volio i nije joj doputao raditi nita teko u dvoritu i u kui. Njega su ak pokuali oeniti, no mladenka se nakon tri dana vratila k svojim roditeljima. Govorili su da se Ibrica pokazao vrlo monim u postelji, i djevojka jednostavno nije izdrala. Poslije odlaska mladenke Ibrica je tugovao za mladenkom jedan tjedan, potom zaboravio na nju i ponovo se stao zanimati kuom, dvoritem i kravama. Zapravo je on bio obini slaboumnik. Teko je govorio, vie je utio, nije se odijevao po svom uzrastu. I jo jedna nastranost. U svih ljudi se javljaju nastranosti, te i u ludih. Ibrica se bojao aviona. Kada se na nebu pojave srebrene ptice ili kad uje daleki zvuk reaktivnih motora, Ibricu uhvati panika, on trai zaklon i prione k zemlji, kao to dijete prione na meke grudi svoje majke. ak se bojao Ibrica i klepetavih, niskoleteih, poljoprivrednih aviona. A mi, djeca, nismo se bojali aviona. Voljeli smo ih gledati, prinijeti ruku kao ilt na elo, ispratiti metalne anele paljivim pogledima na njihovom visokom putu iznad oblaka. Osobito smo voljeli vojne avione, koji su ostavljali bijeli trag na svileno-plavom nebu. Mi se niega nismo bojali. Ibrica je za cijeli ivot ostao dijete, i mi, djeca, smo se esto igrali s njim. No ponekad o, besmislena djeija okrutnosti! svakojako rugali ludi. Nazivali smo ga pogrdnim rijeima, bacali na njega komade balege i kamenje. Ibrica je dugo trpio, no njegovom strpljenju je doao kraj. I tada bi on, zarumenjelog lica pojurio one koji su ga vrijeali. Glupa, nerazumna djeca! Kad bi Ibrica uhvatio nekog od nas, mogao bi lako, a da toga ne bude ni svjestan, odvrnuti mu glavu, slamajui uhvaenom kavgadiji vrat. No mi smo imali provjereni nain da izbjegnemo obraun. Kada bi Ibrica bio ve blizu, netko bi povikao: Ibrica, vidi avion! A ostali bi stali zavijati: vvvvvvvuuuuuuuuuuuuuu. A Ibrica bi odmah pao na zemlju, ponekad ravno na hrapavu asfaltnu cestu, i dugo bi leao, pokrivi glavu rukama. A mi bismo hihotali nad njim. Jadni bezumni Ibrica! Nije se trebao bojati aviona. Kada su poela bombardiranja, on je strpljivo ekao u sklonitu da prou svi naleti. Kad na nebu nije bilo aviacije, on je mirno izlazio van. Osim aviona, Ibrica se niega nije bojao. Jednom je izaao iz sklonita da bi donio djeci vode, u vrijeme kada se po selu provodila istka. Ustrijelili su ga vojnici iz automatske puke. Poslije rata mnogi, koji su ostali ivi, zauvi brujanje aviona, uzlete i sputanje putnikih aviona oko aerodroma, nevoljko su uvlaili glavu u ramena. A neki, ne mogavi se svladati, padaju na zemlju i pokrivaju glavu rukama.
Godinjak 2009 / 399
27.5.2010 13:39:43
SADULAJEV
30. U centru ali, koliko se sjeam, ivjela je jo jedna luakinja Dunjka. Zapravo, ne znam gdje je tono ivjela, no moglo je se vidjeti u centru, svaki dan, kod trnog centra ili na trnici. Dunjka je bila ruska uiteljica koja je dola u eeniju po rasporedu. Kada je bila mlada djevojka, silovao ju je jedan mjetanin. Silovatelj je pobjegao od milicije u goru, a Dunjka je zatrudnjela. Kau da je ona ve tada bila malo skrenula. Gladila je svoj uveani trbuh i govorila: Ne treba nikog goniti ni zatvoriti. On je u meni, ovdje, u najtamnijoj tamnici. Toga su mjetanina uhitili i osudili. Sudio mu je sovjetski sud, i silovatelja su poslali na odsluenje kazne. Da mu je sudila rodbina, njega nikamo ne bi poslali. No Dunjka, je bila Ruskinja, pridolica i nije imala rodbine, nije bilo ni jednog roaka, ak ni najdaljeg srodnika, koji bi prerezao grlo prijestupniku. Kada je dolo vrijeme da rodi, Dunjka je rodila mrtvog sina. Dugo nije htela dati malo tijelo lijenicima, tek kada je zaspala, tijelo su uzeli i zakopali na groblju. Od tada je Dunjka sasvim poludjela. Ona je nala negdje stara djeja kolica, stavila u njih lutku s istrgnutim ruicama i svaki dan gurala po centru sela, s nevjerojatno razbaruenom kosom. Cijelo selo je osjealo svoju krivnju pred Dunjkom zato to je silovana ovdje, i stid to je silovatelj ostao iv, znai nije kanjen po zakonima gora. Dunjku nisu smjestili u psihijatrijsku bolnicu, niti su joj uzeli uiteljski stan. Svaki dan su joj prolaznici davali hranu i novac. Roditelji su zaprijetili djeci da se ne podsmjehuju nad Boijom enom, a ene su razgovarale s njom na ulici. Osobito su ene s djecom voljele razgovarati s Dunjkom. Kako si, Dunjka?, govorile su one. Kamo si pola? Evo, etam se sa svojim djetetom, odgovarala bi Dunjka. I odmah bi obratila panju na dijete sugovornice: A tvoj djeak je tako narastao! I odmah se vidi da je pametan! Bit e direktor! A djevojica, djevojica, kakva ljepotica! Najboljeg e enika dobiti u ali, ivjet e u izobilju, kao bubreg u loju! Majke su voljele razgovarati s Dunjkom. Naravno, svakoj majci se svia kada hvale njeno dijete. A Dunjkine rijei, Boije ene, primali su kao blagoslov Svevinjeg. Onda se Dunjka alila: A moje dijete nikako ne raste. Ja ga hranim i pojim. Dunjka pokazuje djeiju boicu s mlijekom, koju je povremeno prinosila k plastinoj glavi unakaene lutke. A ono ne raste! A znate li zato? Zato to je mrtvo... I majke bi, kako ve mogu, tjeile Dunjku. Govorile bi:
400 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:44

Dobro, Dunjka, narast e i tvoje dijete. Ono je jo sasvim malo! Ti si ga tek juer rodila, zar hoe da on ve hoda i govori? Tako je ivjela Dunjka, skoro trideset godina otkako je poludjela pa do rata. I ve je posijedjela, i bore su joj prekrile lice, a dijete i dalje nije raslo. No, majke su tjeile Dunjku, i ona je vjerovala da je rodila svoje dijete juer, i sretno se smijeila. Samo su se trudne ene bojale sresti Dunjku. Dogodi se da Dunjka sretne s trudnom enom, prie joj, stavi eni ruku na trbuh i upita: A tvoje dijete e, takoer, biti roeno mrtvo? ena bi se uasnula od takvih rijei, vraala bi se kui ni iva ni mrtva i dugo bi se molila, a rodbina bi zvala u kuu hodu, da je zatiti od uroka. Dunjka je poginula poslije jednog od prvih bombardiranja. Njeno, unakaeno krhotinama granata, staro tijelo su zakopali na groblju, uz grobove muslimana. Poslije dvaju ratova medicinski djelatnici u eeniji su uvidjeli da su zbog stresova i ozljeda ene sve ee stale raati mrtvu djecu, ak i kad nije bilo pobaaja i plod bio iznesen. 31. Nije samo u selu ali bilo ludih. U drugom okrunom centru, Urus-Martanu, ivio je blaeni Dangi. Dangi je bio visok i ri kao sunce. Zvali su ga Malh Dangi Sunani Dangi. Dangi je bio osobenjak. Nije se enio, nije imao djece. Radio je kao noni uvar u sovhozu19, a danju spavao, ako nije bilo pokopa. Pokopi su bili pravi posao Sunanog Dangija. Kada umire een, radi se pokopni obred tezet. Dolazi tada sva rodbina umrlog i stari seljani. Tijelo se odmah pokapa, istog dana, obredi se provode poslije pokopa, u dvoritu pokojnog. Mukarci sjede zasebno, a ene zasebno. Kuhaju ovetinu, ugouju sve pridole. Zavrava se zikrom sufijskom moltvom. Dangi je iao na sve tezete u Urus-Martanu i sudjelovao u svim zikrovima. ivio je Dangi skromno, obino danju jeo siskal, kukuruzne lepinje, zalijevajui ih obinim ili kiselim mlijekom. A na tezetu je uvijek bilo mnogo mesa. Dangi je volio ii na tezet. U vrijeme zadunica Sunani Dangi se osjeao spokojno i tiho, kao svi mukarci, ustajao je i pozdravljao se s pridolim, govorio onako kako prilii u tom sluaju. A na zikru Dangi bi prvi upadao u ekstazu i satima sjedio, mrmljao neto nerazumljivo, njihao glavom i povremeno izvikivao: Allahu ekber20! Nakon poetka rata Dangi je prestao raditi, po cijeli dan je hodao po selu s vragolastim osmijehom. Svima koje bi sreo Dangi bi govorio da e uskoro biti
19 Sovjetsko poljoprivredno dobro (prev.). 20 Arap. Allah je najvei! (prim. autora)
Godinjak 2009 / 401
27.5.2010 13:39:44
SADULAJEV
mnogo pokopa, nou treba spavati, da bi bdio na zadunicama. A raditi vie ne treba, zato to e sad Dangi svaki dan jesti dovoljno mesa. A jednom je Dangi odjenuo svoju najbolju odjeu i poao iz sela. Ranije Dangi nikamo nije iao i pitali su ga: Kamo si poao, Malh Dangi? U Samaki ree Dangi. Imam mnogo posla u Samakama, tamo kopaju stotine grobova i bit e toliko tezeta, koliko nije bilo za mog cijelog ivota. dni Dangi, mislili su ljudi u Urus-Martanu, sasvim poludio u ratu. Ruska straa oko Urus-Martana propustila je Dangija, neka ide, nenormalni. Neka minu na cesti obezvrijedi. Od Urus-Martana do Samaeka je 25 kilometara. Dangi poao pjeice i svima cestom govorio: Idm u Samaki, tamo e biti veliki tezet, zato to e pokopati stotine ljudi, kako Dangi da ne ide na takav tezet? A poslije e pokopati samog Dangija, i vi svi obavezno doite. Tako je Sunani Dangi pozivao ljude na vlastiti pokop. U Samaku su doli Rusi. Oni su ubijali sve: mukarce, ene, starce i djecu. Granatirali su kue Za jedan dan vie od dvjesto humki se pojavilo na samakinskom groblju. No nije dospio Dangi na tezet. Na ulazu u Samaki ga je zaustavila druga ruska straa. Vojnici su rekli da je Dangi neprijateljski borac koji hini da je nenormalan. Oni su tukli Dangija, a on je vikao Allahu ekber! Dangi je pao u trans, kao na zikru. Vojnici su se jo vie razjarili. Muili su Dangija do smrti i bacili njegovo tijelo na cestu. Ljudi iz Urus-Martana su uzeli tijelo Sunanog Dangija i pokopali. Mnogo ljudi je dolo na pokop, tisue. Svi su ve znali da e biti Dangijev pokop, jer je on sam o tome govorio. (Prijevod s ruskog jezika i biljeke arko Mileni)
402 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:44
PRIKAZI I OSVRTI
27.5.2010 13:39:44
27.5.2010 13:39:44
Prikazi i osvrti
Jedinstveni otrov
(Melida Travani, Svilene plahte, Teanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2009.)
ubav se dogodi kad hoe. Srui se na jedno, dvoje ili troje ljudi poput svete nepogode koja satire usjeve i plodove. U ljubavi ima stvarne ljepote, krajnjih vrijednosti, nepredvienih darova i uskraivanja, ali i ludila s kojim je teko izai na kraj. Crvene ptice pevaju u mom mesu / Crne ptice obleu oko moje glave / Neka mi elo bude naeto u lesu / Gubom i kamenom ispod letnje trave / Ako izgubim tvoje divno lice / Na ovoj gorkoj obali mraka i groznice pisao je Branko Miljkovi u pjesmi Triptihon za Euridiku; ili: No s ove strane meseca esto ogrezne / U nepotrebne istine i oduevljena klanja / O ispod koe mlaz krvi moje ezne / No s druge strane meseca no vianja. Ali svijet je takav, moemo eznuti do mile volje i o svome troku. Ljudi su takvi, moemo ih voljeti koliko hoemo, oni misle to misle i ine to hoe. Kraj svemu uvijek se nazire u bezumlju isprepletenih ne/mogunosti ivota koji srlja svome kraju. Zato kriterij dobrog pjesnika jest ili nije sadran u njegovoj ljubavnoj pjesmi koja je oteta od ivotnog nemilosra. Zato? Zato to je i ljubav takva. Intima koju valja distancirati i od samoga sebe radi dobrog ukusa i prihvatljivosti za druge. Ljubavna enja i nemir jednako su uvjetovani naom pozicijom i ne/mogunou dosezanja ljubavne komunikacije, ili pozicijom i ne/mogunou naeg partnera. Tada ljubavni odnosi postaju koloplet koji naizmjenino varnii patnjom i sreom, elementarnom i istom ljubavlju, nerazumom do bezumlja, njezinim iekivanjem, ili prazninom koja e izazvati ljubomoru. Prostor patnje javlja se kao prostor koji e, u krajnjoj liniji, otvoriti vrata nekoj drugoj, pouzdanijoj mogunosti ljubavi, ili makar njezinoj looj zamjeni. Prostor i impuls produene sree javlja se kao mogunost izgaranja trenutne ljubavi do krajnjih granica. To je energija koja se pretae u razne vidove i opcije ponovnog gledanja svojim oima u svoj ivot, u svoju ljubavnu elju, poput mitske i onostrane Orfejeve elje da Euridiku, ipak, vidi prije izlaska iz Hada, mada e je ba tako zauvijek izgubiti, a tek prueni konac ostat e mogunost povratka u svijet ivih... Da. Kao i inae, stvari traju po principu meusobnog usijanja, i potom sila kojom mediji/uesnici zrae osobnom snagom. Melida Travani u metaforinoj slici svilenih plahti (kako je naslovljena njena druga pjesnika knjiga), koje u svijesti itatelja zrae svjeinom i skliskom hladnoom preko nagog tijela, ali imaju i znaenje raskoi u putenosti, u bojama i olakanim ljubavnim pokretima to sugerira i ubrzan proces izgaranja i hlaenja veza i odnosa. Cijela knjiga pjesama je intimistina u slikama i prividi-
Lj
Godinjak 2009 / 405
27.5.2010 13:39:44
Prikazi i osvrti
ma dodira, pojedinanih rijei, izjava i kratkotrajnosti slika, mada se pjesnikinja ne odrie mogunosti povremene misaone/psiholoke veze kao osjeanja stvarne bliskosti. Melida u sebi njeguje pjesnikinju kao svoje stvarno ja, kao rodnu prijateljicu s kojom moe voditi razgovore, spram koje se ponekad i nastoji ogluiti na impulse, mjeri vrijeme mira i zatija u toj vezi i djelatnom monologu/dijalogu. ...Godinama se nismo vidjele, / pa postaje muno. / Pitam da li je sretna. / Trudim se biti, / onoliko koliko je to mogue. / (odgovara sama sebi, jer, ljubav je i neka vrsta samozaborava) / S bolnim izrazom lica / dodaje: // Ti? /- Ne znam kaem // utimo. // U istom trenu / Ustima prinosimo / svaka svoj otrov. (Svoj otrov). A sve je poelo kao igra, jer: igra sve jest rekao bi partner. Samo oni koji se razumiju u ale / znaju za ideale ree drugi pjesnik. U igri se javlja marioneta i, poistovjeujui se, pjesnikinja iskaljuje bijes na samu sebe: svojoj najdraoj uspomeni na djetinjstvo, na figuri lutke. Ne sluajno i strasno otkida joj glavu! Tako umire dijete koje je bila, tako odrasta ena koja e znati nanijeti bol, jer vie se ne igra lutkama i ne uva djevojicu koja je to inila, mada se grozi nad svojim divljatvom. Ostatak dana nekontrolirano plae nad svojom ljubavnom neizvjesnou. Ustvari, ona je donijela odluku, i sutradan e moi okruenju uzvratiti poglede, proi e superiorna u svojoj od okruenja prieljkivanoj ljepoti, s osmijehom. Onoliko koliko je izgubila u ljubavi, toliko je uveala svoju snagu da sobom ovlada i tako ljubav ponudila drugima njezina ljubav gubi dra. Pjesnikinja pokuava sebi tota prigovoriti. Ona je ena luakinja, ona je ena ideal, ona sistematino, bezono i bezosjeajno rovi po svojoj bolnoj nutrini i patnji da bi asocijativno probudila moguu ili stvarnu sliku o sebi ispisujui pjesmu Prizor. Ta ena, s cigaretom u ruci i svojom samoom, ena koja u prohladnim veerima ulazi u kuu tek da bi se uskoro vratila ogrnuta crvenom vestom, a koja joj ponekad mahne, zapravo je autoportret, ustvari je anticipacija puta i sudbine s kojom se ne miri. Melida Travani inteligentna je i rezolutna. Njezine odluke uzimaju korijena u njoj, postaju bitne, poduprte snagom ljubavne patnje, prinudnom diskrecijom. Javlja se dostojanstvo. No, sve to time nije gotovo. Ona sanja da je rodila djeaka, u svilenim plahtama zveckaju kristalizirane suze, pauci se sputaju iz uglova i s plafona kao prijatelji, jer valjalo je proi taj put od idealne slike o sebi/djevojici s lutkama do zrele, samosvjesne ene koja odluuje o sebi, ak i o drugome do odricanja tog besmisla: a kada se vratim / u meni dopadljivom obliku / stvari e se drastino / promijeniti. (Kontrast). Slijede autoreferencijalne i ironine slike. Melida Travani obrazovana je, rodno osvijetena i samosvjesna emancipirana mlada ena. Nespremna i nevoljna lagati sebi ili drugima, iskrena je i hrabra. Spremna suoiti se sa svojom ljubavlju, sa sobom i svijetom. ini to u ljubavi, gdje je ponajtee. To ljubav radi u ovjeku, pa moe rei: ... Ipak // ujem tvoj gromoglasni smijeh / na sve moje planove / o budunosti / nikada zajednikoj. // Priznajem: / Ljudi nisu ono to sam zamiljala / ideali, najdrai moj, ne postoje. // Kako sam se samo grdno prevarila // Bio si u pravu, / Ovdje ne mogu biti sretna. // Traim te, / uvjerena da jo uvijek / postoji. // Ne, / nisam te izmislila: / ti postoji, / ti mora postojati / zbog mene. // Znam ... (Mora postojati).
406 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:44
Prikazi i osvrti
Melida se rastaje od svog ideala na najbolniji nain: odriui osobnu svijest o ne/postojanju, i nadalje tvrdi da postoji osoba o kojoj sama govori kao o ne/ postojeoj. Jo dvoji. S razlozima. Ali, Melida je slobodna i prkosna mlada ena, s puno snage. Ona se bori za svoju samosvijest i samopotragom kroz kovitlac zbivanja. U dogaaju sudjeluje cijelim biem. ovjek najdublje porazi samoga sebe, ali, tada, to je njegova osobna stvar i poetak crpljenja nekog novog nukleusa snage koja vodi u ravnodunu i nemilosrdnu ivotnu zrelost... Tako prolazi ivot. Ljubav je veliki nemir u kojem sve izgara, izvor i krajnje pribjeite mira, izlaz i utoite za krajnju nudu. Ljubav je sveta nepogoda, rekosmo ve. Pa ko preivi. To su injenice i osjeanja koja je Melida Travani snano i temeljito proivjela, kao uzgred provjeravajui osobnu poziciju o svemu. Jer nije da i prethodno nije sve znala. Samo je trebalo provjeriti da li je mogue da se isto i nama dogodi. Imamo li toliko hrabrosti da nam se dogodi, da nas pogodi! Puno je onih kojima se to nikad nije dogodilo... Tako, Melidu Travani u ljubavi i njezinoj pjesmi upravo zatiemo kao u ambijentu poznate pjesme Ljubav A. B. imia: Zgasnuli smo utu lampu // Plavi plat je pao oko tvoga tijela / Vani ume oblaci i stabla / vani lete teka krila // Moje tijelo isprueno podno Tvojih nogu / Moje ruke svijaju se ude mole // Draga, neka tvoje teke kose / Kroz no zavijore // Kroz no / Kose moje drage duboko umore / kao more. Cijela knjiga Melidnih ljubavnih pjesama i slika gotovo da se moe prepoznati i u ovoj snanoj i jezino reduciranoj imievoj pjesmi. Melida Travani dosee visok nivo istinitosti doivljaja osobne ljubavne pozicije. I katarzu. Ona je u nivou doivljaja i razbora koji se moe dosegnuti istotom emocionalne inteligencije, ona je na pragu ishoenja osobne pozicije, istine o svojoj ljubavi kojoj se prethodno prepustila, zanemarujui puno poznatih pojedinosti, zato istodobno i ona i njezina pjesma ustima prinose svaka svoj otrov. No, prisjetimo se u kojoj mjeri i koliko puta u nekim drugim vremenima to i nije bila samo pjesnika slika, ak i u narodnoj: Ali-paa na Hercegovini / lijepa Mara na Biu bijae /... koja se za Ali-pau ne bi udala... Ali mu poruuje: da s oeni / Bih se otrovala. Ljubav je najvee davanje, e da bi se moglo najvie dobiti i da ljepe ne bi moglo biti, tu opstaje ona jedinstvena slika o eni koja se ne samo ne opire visokim zahtjevima ljubavi, ve ih i smiono podraava, hrabro i osobno, svojim primjerom o njima svjedoi. udesno je da ovjekova ljubavna svojstva, usprkos ljubavi nabrzinu kako bi rekao Arsen Dedi u svojim krajnjim vrijednostima zauvijek ostaju ista! Valjda stoga to se, u biti, ne mijenjaju ljudi. Zato su pjesme Melide Travani bitne: osim to anticipiraju ovjeka/enu i njihovu ljubav u budunosti, zahvataju i ovjekov put spoznaje o ljubavi, ovjekovu nitavost spram Boije Volje da Svojom ljubavlju nastavi opstanak ljudskog roda i tako ostvari kontiniutet svjedoenja o Bogu, sebi i svijetu. Atif KUJUNDI
Godinjak 2009 / 407
27.5.2010 13:39:44
Prikazi i osvrti
Bosansko cvijee zla i itipane hartije Kemala Mahmutefendia

(Kemal Mahmutefendi: Bestijarijum. Zenica: Opa biblioteka, 2009.)
njigom Bestijarijum Kemal Mahmutefendi jo jednom se oitovao kao unikatni bosanski pjesnik, neslian bilo kojemu drugom (bosanskom) pjesniku ili bilo ijoj drugoj poetici, ba kao to je to i sam izrekao u poetnome stihu kafkijanskoga sadraja u (auto)poetikoj pjesmi Slinosti: Sretoh ovjeka koji lii na sebe. Za Mahmutefendia nema sanktosakralnih stvari, osobito ne u poeziji, koja je desakralizirana kao i sam ivot: oboje predstavljaju varljivo i ciniko suoenje sa samim sobom, opsjenu, sumnju u bilo kakvo (o)pipljivo i (o) smiljeno postojanje: Tako trajem u svijetu koji nema nita protiv toga da je to ba OVAJ svijet. (Slinosti) Sve to tvarno postoji (i to se kao transcendentalni privid pretae u Mahmutefendievu poeziju) ima svoju profanu i banalnu dimenziju; nalije i orisje zla, i po toj poetskoj filozofiji banaliteta Kemal Mahmutefendi ispisuje, i simboliki i poetiki, stihove bodlerijanskoga sarkazma i kafkijanskoga egzistencijalistikog stava prema svemu to bi bar u poeziji ako nigdje drugdje trebalo dobiti kakav-takav estetiki smisao i humani(stiki) oreol. No, kao ni kod Baudelairea, ni u Mahmutefendievoj poeziji (tom herbarijumu zla i humanoidnome zvjerinjaku) itatelj nipoto ne bi smio, poput zakanjela romantiarskog itaa, traiti cvijee to mirie na proljetnoj livadi niti njene i plaljivobukolike verse zaljubljenoga i lijepog mladia upuene svojoj dragoj, kakvog obino zamiljamo u jeftinoj suvremenoj intimistikoj poeziji, naprotiv: u bestijalnoj poeziji Kemala Mahmutefendia itatelj moe samo naii (nagaziti) na govno na stepenitu, naletjeti na bodljikave ice maternjeg jezika, nabasati na pikasta usta ena namalterisana masnim karminom; upasti u nacionalni vonj luka i mesa; krleijanski se zgaditi nad rastereenjem crijeva (to je samo lano pristojni pjesnikov eufemizam za fizioloku radnju koju zovemo sranjem, usprkos naem graanskom zgraavanju nad takvim vulgarnim vokabularom); u Mahmutefendievu bestijarijumu (ovjeinjaku da ga bar neologistiki ublaimo u pjesnikovoj ubitanoj semantici) bodlerijanske kloake i
408 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:44
Prikazi i osvrti
morbidni labirinti ljudskoga bivstvovanja (Mahmutefendi bi hipotetiki to mogao nazvati ivotinjskarenjem) nemaju kraja: itatelj e tu opet naii na mrtvace kao delikatesne poslastice crva; na leeve rijei sline suhoj peruti; na sahrane u kojima uivaju preivjeli to ukopavaju dragocjenog mrtvaca, jer svaki je mrtvac dragocjen za nas, ukoliko to nismo mi sami. U Mahmutefendievoj bodlerijani i kafkijani (bestijarijumu) niko nije poteen od pjesnikova humanog cinizma, pa ak ni vlastiti brat s poutjele porodine fotografije u kojoj ostarjeli pjesnik vidi tek tanju paralizovanu nogu svoga mlaeg brata, demistificirajui tako fotografiju kao topos kulturalne memorije i kao lani prostor ugode sjeanja te bolno prikazujui tragiku i besmisao ljudskoga ivota (svaku ljudskost u Mahmutefendievu bestijarijumu shvatimo uvjetno i kao pjesnikov svjesni semantiki paroksizam). Kulturalnomemorijalne figure majke i brata u pjesmi Porodini genre dobivaju svoju tragiku ivotnu kulminaciju u stihovima gdje se oekivani sentimentalizam poutjele porodine fotografije iznevjerava morbidnom slikom bolesnoga djeaka koji e uskoro ostati bez svoga glavnog oslonca majke: majka se osmjehuje pokazujui jedan vjetaki zub umrijee za tri godine od tumora na mozgu a on naslonjen na nju kao da ih niko nikad nee rastaviti. Doista, Mahmutefendieva poezija zgroava i sablanjava lahkovjerna itaoca, uznemirava ga svojim otvorenim pozivom da ue u bodlerijanski zvjerinjak; u kafkijanski zamak; u smrdljivu kloaku unutar koje e se suoiti s bolnom i krajnje neugodnom spoznajom da ovjek ne vlada vlastitim humanitetom, pa ak i ni svojim ivotom: Ali nevolja je u tome to mi ivot nemamo ve on ima nas Odatle na neiskazivi bol (Da mi je imati ivot) Uistinu je teko nai (bosanskoga) pjesnika slina Kemalu Mahmutefendiu, osobito ne slina u njegovoj poetici. Ako bismo ve morali tragati za takvim (esto nezahvalnim i kolski naivnim) pjesnikim analogijama i poetikim paralelama, ja bih bez mnogo dvojbe Bestijarijum Kemala Mahmutefendia usporedio s grandioznom knjigom hrvatske moderne poezije: Itipanom hartijom Janka Polia Kamova, ili ak s njegovim tuberanskomorbidnim romanom Isuena kaljua. Bezmalo je svaka Mahmutefendieva pjesma iz Bestijarijuma jedna
Godinjak 2009 / 409
27.5.2010 13:39:44
Prikazi i osvrti
itipana hartija, isuena kaljua, tuberanska pljuvanica, psovka i krik zgaenog i konsterniranog lirskog subjekta postienog i stijenjenog pred omama i okrutnostima ivotnih krugova. Ta ivotna i poetska filozofija gaenja i stida svoju artistiku kulminaciju imat e u antologijskoj (post)egzistencijalistikoj pjesmi Stid: Stid mi se mota oko nogu kao kandija crnog koijaa; oko srca stid me oplie, oko bolnog, u zaludnom ekanju, stid kao datum roenja, stid kao datum smrti. Stid u licu onih koji se izdaju za spasioce nas pogruenih. Stid pri ustajanju. Stid kad lijee. I u snove se uvlai-stid, usta ga gutaju, stomak ga vari, izbacuje, mirie, smrdi, srie, muca, loemo ga kao prljavu, ustajalu vodu. Stidu se niko i nita oprijeti nee. Stid do nebesa-bio ti kriv ili prav, svejedno. Hoe li doi, da, hoe li doi vrijeme sveopteg stida ,a zbog svega to uinismo: pa da ga nestane, da pokuamo bez njega? Jo od Kikieve ljepote psovke nismo se suoili s takvim pjesnikim naturalizmom kao to je sluaj s Mahmutefendievim Bestijarijumom, no, u ovoj bestijalnoj, patolokoj, defetistikoj, mizantropskoj slici svijeta i ovjekovog ivota (renja) krije se i najvea interpretacijska stupica i enigma Mahmutefendievog poetskog rukopisa. Iza njegovog ifriranog kriptobestijarija i mimikrijskog egzistencijalistikog kafeza zrcali se jedan suptilni, prefinjeni, oljueni i uljueni svijet kao udnja, san, ideal, utopija pjesnika koji svojom poezijom eli promijeniti svijet, oistiti ga od stida i barem donkihotski ga dovesti do civilizacijske katarze tako to e nepotkupljivo ukazati na sve njegove etike aporije, ponore i kloake. Taj duboko istanani i rafinirani pjesniki Subjekt zapravo istinski voli svoga mlaeg brata i gorko ali svoju ranopreminulu majku, duboko zgroen i unesreen pred porodinom tragedijom kada je bolesni pjesnikov brat (a i sam pjesnik) ve kao dijete osjetio svu teinu ivotnoga besmisla i nenadoknadivoga ljudskoga gubitka pred smru roditelja. Namjerno se vraamo ovoj autobiograf-
410 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:44
Prikazi i osvrti
skoj, porodinoj pjesmi Kemala Mahmutefendia koja, nimalo sluajno, otvara cijeli poetski bestijarijum pjesnikov. Mnoge pjesme Kemala Mahmutefendia iz ove bizarne stihozbirke kafkijansko-bodlerijanskoga znaenja natopljene su tugom i gorkom intimom koje se mogu zalijeiti jedino poezijom, makar ona u svome povrinskom kriptostratumu vie lii na sliku sartrovskog zvjerinjaka (gdje je ovjek ovjeku-ovjek) nego na mjesto nastanjeno ljudima, ili na poutjelu fotografiju ispunjenu dragim ljudima i slatkim uspomenama. Kemal Mahmutefendi je pjesnik koji bjei od bilo kakve njenosti i sladunjavosti kao od kuge, ali uporno traga za njenou, ljudskou, moralnou; on, zapravo, neprestano ezne za tim, kantovski shvaenim, moralnim kategorijama i imperativima (stid, ljubav, porodica, samislost, sauee...) makar ga od njih dijele reetke zvjerinjaka i kobi bestijarijuma kao metafore ivota koji je izgubio svoju moralnu i humanu sutinu. Na kraju, trebalo bi, zarad kritike istine, kazati da pjesnika zbirka Bestijarijum nije najsretnije strukturirana niti sistematizirana knjiga. U njoj se ponekada mijeaju i prepliu razliiti pjesniki ciklusi; dovode u blisku vezu tematski i stilski razliite pjesme; izmiu neophodnoj discipliniranosti antologiarskog rukopisa, ma koliko svaka stihozbirka legitimno posjeduje svoju pjesniku slobodu. Ali ta sloboda treba da obavezuje, a ne da oslobaa od odgovornosti i pjesnika i prireivaa bez obzira na to koliko se oni unutar te podrazumijevane i zaista nune odgovornosti eventualno osjeaju komotnima ili samosvojnima. Muhidin DANKO
Godinjak 2009 / 411
27.5.2010 13:39:44
Prikazi i osvrti
Podneblje apsurdnosti
(Sead Korajli, Gravitacija, Teanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2010.)
oeziju jednostavne kritike otvorenosti i jasne izraajnosti predstavio nam je Sead Korajli u svojoj prvoj knjizi Predveerje. (CKO, Teanj, 2008.) Tu je knjigu, ritmom i leksikom, karakterizirala jednostavnost i komunikativnost, slobodni stih i razgovorni jezik. Naroita odlika poetskog diskursa knjige Predveerje sadrana je u figurativnoj slikovitosti, ime se, zapravo, plastino ocrtava postmoderna osobenost prihvatanja knjievnog teksta kao entiteta, kao oivljenog prostora kroz koji i iz kojeg lirski subjekt crpi svoju egzistenciju. Lirski je junak Korajlieve poezije, u knjizi Gravitacija, usamljeni i ugroeni, ali ne i poraeni ovjek (da li?), uasnut izazovom ovovremenog ivota, okruen tjeskobom, strahom, sumnjom, nevjericom i beznaem. Meutim, istovremeno je to subjekt koji ima prolost i u njoj ispunjenost smislom. Provjeravajui ve okuane postulate, Korajli uvodi i poneto drukiju optiku, izazvan zbiljom kojom vlada dirigirani haos i javno beae. Pojednostavljeno reeno, njegov lirski subjekt u ciklusu Mo monika govori o moralnom posrnuu, autizmu i bezonosti pripadnika nae politike, upravljake, privrednike, intelektualne kaste za koju se, sve donedavno, vjerovalo kako je neupitne moralne vertikale, te da bi mogla posluiti kao neka vrsta svjetionika na putu moralne katarze na prostorima izmeu Une i Drine, te Save i mora. Izmeu mirisa ivota/ i smrada smrti/ neki ljudski smradovi/ nude nam/ lane mirise, kae pjesnik o onima koji vladaju zemljom u kojoj je, osim nacionalistikog, sve indikativniji i mafijaki juri na ono malo savjesti i morala. Kule e i gradove zidati/ Svoje podanike/ U denetske bae uvesti/ Svaku kap znoja im/ U miomirise pretvarati..., kao na psihoanalitiarevoj niskoj lealjci Korajli najiskrenije eksponira svoja opaanja i stanja izazvana svakodnevicom u kojoj je malo ta kako treba i kako valja. Poput hirurga secira drutveni kardiovaskularni sistem, aparate i sklopove, mehanizme mrske sebi i drugima, i dolazi do spoznaja da je ivotok drutva paradoksalan, paroksizmalan, spiritualan, abnormalan, ogrezao u neast (pjesme: Predizborna kampanja, Medijska obanija, / Samo/rugalica, Sunovrat, Pobjegle oi, Gorina slijepca, Skorojeviu). Nita nije fantastinije od stvarnost, naoko paradoksalno ree jednom Fjodor Mihajlovi. Ciklus pjesama Mo monika, katkada do gubitka granica, do groteske, a ustvari, do ljekovitosti, svoje aktere udara akom u lice, govorei o licemjerstvu,
412 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:44
Prikazi i osvrti
skorojevistvu, kleronacionalnoj invaziji na nae due, zloinu i zloincima pod zastavom velikoimperijalnih slijepaca. Kritikim odnosom prema stvarnosti koja ga okruuje, Sead Korajli pokazuje realizaciju jedne zrele i razvijene misli o vremenu u kojem ivimo. Sarkastina poetika svakodnevice, uobliena u prepoznatljive oblike, autonomne forme i ivopisne boje, vjeto je poigravanje ispraznou obinog, a bolnog bitisanja u okruenju iskrivljenih vrijednosti... Korajli ne pie pjesmu da bi predoio dogaaj iz ivota, ve da bi spasio svoj unutarnji mir, potvrdio svoj odnos spram ivota i svijeta koji ga okruuje. Biti lirski subjekt sa specifino osamostaljenom svijeu, posmatrati svijet iz perspektive ravnopravnog entiteta, pribliiti se bitku stvari, odnosno dodirnuti bit svijeta predstavlja vid dosezanja tekstualno-transcendentne spoznaje i iskustva. Svijet subjekta postaje i jeste svijet jezika i rijei, svijet opredmeenog teksta. Sead Korajli, da parafraziramo Gidea, kao dobro samookovani Prometej, kao Tantal, sklupan u svom izboru za nemanje izbora, vapi za izlaskom, promjenom, smislenou. On je u stanju da od beznaajnog, svakodnevnog navoda uini pjesmu. Pod svjetlima farova/ Negdje izmeu/ Magistralnog puta i rijeke/ Proitah natpis/ Izdajem zemlju Veini ljudi ovo je potpuno obina, brojna, svakodnevna slika s putovanja ili neposrednog okruenja, no pjesniku nije. Na limenom poklopcu pei tampanim slovima ispisan Prikovan na koiu Onakvom kao za Pazi mine Izdajnik nudi I broj telefona Enigma ostaje: Osvijeteni Sizif-poljoprivrednik Ili Vlasnik pakira kofere Za put u svijet Puca Pa ne puca A kao da puca ovjek izdrao jedan front Ali drugi nije (Natpis)
Godinjak 2009 / 413
27.5.2010 13:39:44
Prikazi i osvrti
Dakle, pjesnik usputnu sliku umjetniki transformira u poetski govor, udara poantu, i eto dobre pjesme! Stvaralaki in, pak, uopeno nije uvijek jednostavan, i potrebna je znalaka selekcija da se iz prave rude izdvoji jalovina od bakra, a tek pokoje zrno i zlata. Izgleda da je Sead Korajli iznaao modus, lapis poeticorum, kako da neka, naoko obina, dogaanja i proivljavanja metamorfozira u izabrani poetski iskaz (pjesme: Vremeplov, Tu, Pjesma na dar). Lapidarnost je, ponegdje, u ovim pjesmama rukom i duom pjesnikom prenesena na poetski papir ravno iz kolokvijalnog okruenja, a zabljesnula, umjetnikom transformacijom, potpuno novim smislovima. Ve sam naznaio da Korajliev pjesniki subjekt ima prolost ispunjenu smislom. ta to znai? U pjesmama koje ne pripadaju ciklusu u kojem se kritiki, ironijski, satirino, s podsmijehom obruava na drutvenu stvarnost, on kao da, na velikom slikarskom platnu, oslikava mnotvo raznolikih prizora, a koji svi zajedno prikazuju punou i raznolikost prologa. I to platno proivljenog stvara utisak da je vrijeme okvir slike, njezin povod, te da se, paradoksalno, vrijeme i ne moe predstaviti drukije do posredstvom heterogenih dogaaja u njemu. Korajli nam vrlo praktino predoava vrijednosti intimistike poezije. Demonstrira gotovo zaboravljene kvalitete iskrenosti, jednostavnosti i neposrednosti, te zavodljivost rubnih, dnevnih povoda za pjesmu. Ne mistificirajui pjesniki in, niti inspiraciju, ne komplicirajui formu, ne uvodei takozvane velike teme u poeziju, autor knjige Gravitacija gaji povjerenje u vlastita iskustva i sjeanja, u djelotvornost slika, ideja, misli, stavova i atmosfere koju vjerno eli prenijeti svome itaocu. I da zakljuim: u ovoj zbirci ima zaviajnih, deskriptivnih, socijalnih, intimistikih, ljubavnih, misaonih i angairanih pjesama. Svima njima je zajedniki ton saopavanja, odnosno nain pjevanja, stian i miran ak i kada referira o negativnim savremenim pojavama i okolnostima, ili o neumitnoj prolaznosti ljudskoga ivota. Negove metafore otkrivaju nam podneblje apsurdnosti, bilo da prisustvuje predizbornom predstavljanju stranaka, bilo da komentira ono ime smo zasupnuti iz medija, ili se nalazi na odmoru a pred njim se prostire daleki horizont iza kojeg bi moglo (da li?) biti bolje. Almir ZALIHI
414 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:45
Prikazi i osvrti
Nad tekstom Stil kao argument

(Esad Durakovi, Stil kao argument: nad tekstom Kurana, Sarajevo: Tugra, 2009.)
I tilistika istraivanja jezika Kurana, shvaena u irem smislu te rijei, otpoela su veoma rano u historiji ove Knjige. Jo u tzv. formativnom periodu nauke tefsira (egzegeze Kurana) susreemo se sa djelima ili biljekama (sahifama) koje inicijalno tretiraju stilske aspekte i vrednote kuranskoga jezika, ili ih barem oslovljavaju. Terminus ad quem ovog perioda jeste djelo Majaz alQuran (Dozvoljeno oneobiavanje u Kuranu) Abu Ubaydea (u. 210./825.), koje se obino tretira kao prvi stilistiki komentar Kurana, mada pojam majaz u naslovu navedenog djela ima preretoriko znaenje pa se stoga ne moe prevesti kao figurativni govor, to je njegovo kasnije znaenje u arapskoj stilistici. U ovom kontekstu on oznaava ono to je dozvoljeno (jaiz) u govoru Arapa, ak i ako se to ini neobinim. U postformativnom periodu narastaju studije koje Kuran interpretiraju putem gramatike i profanog jezika Arapa, prvenstveno jezika poezije, iji je cilj knjievnoafirmativni: Uzvieni Bog govorio je Arapima na njihovom maternjem jeziku tako da je prirodno Kuran interpretirati putem gramatike. Gramatika, odnosno arapska filologija toga vremena, bila je svojevrsna ancilla Corani, sluila je apologetskim ciljevima i nauci egzgeze Kurana osigurala je vre tlo pod nogama. Prema arapskim filolozima, Kuran sadri najvei stepen jezike savrenosti i presudno je utjecao na normiranje i kanoniziranje arapske gramatike kao i arapske stilistike. U nadolazeim stoljeima, kada je pojam idaza (udesnog karaktera ili neoponaivosti Kurana) zadobio svoje teoretsko ili doktrinarno uoblienje (u 4./10. st.), ova djela i studije postat e nezaobilazni izvori u korist dokaza idaza na planu kuranskoga stila. Takoer u tu svrhu, u irokom vremenskom rasponu, muslimanski teolozi i komentatori Kurana napisat e svoja zapaena djela. Znaajno je istaknuti djelo Al-Baqillanija (u. 372./982.) s naslovom Ijaz al-Quran (Neoponaivost Kurana), pisano s pozicije ehl-i sunneta (muslimanske ortodoksije). On se navodi kao autor prve zasebne rasprave o idazu. Vrhunac jezikostilistikih interpretacija Kurana, a istovremeno i krunsko djelo arapske stilistike openito, prema konsenzualnom stavu, jeste djelo/komentar Al-Kaaf slavnog Perzijanca Az-Zamakharija (u. 538./1144.). Kao summa summarum navedenog moe se ustvrditi da je idaz Kurana u djelima brojnih klasinih muslimanskih stilistiara, teologa i komen-
Godinjak 2009 / 415
27.5.2010 13:39:45
Prikazi i osvrti
tatora prvenstveno vien u kuranskom stilu, u njegovoj grandioznoj stilistikoj arhitekturi koju ljudska poetika, za vijeke vijekova, nije u stanju imitirati. II Rijetki su komentari Kurana koji ne dotiu stilske osobenosti i osebujnosti kuranskoga jezika. Naravno, s diferentnim naglascima. Razlog je jednostavan: Kuran sadri obilje jezikostilskih sredstava ili stilskih figura uzetih iz raskonog reportoara arapskoga jezika. Ova injenica je sa sadrajno-stilskog aspekta Kurana neosporiva i kao takva imanetna samom Kuranu, mada je bilo miljenja, zapravo nemoguih misija, rigidnih literarista koji su tvrdili suprotno, to je jednostavno povrno i pogreno. Metodolozi nauke tefsira vrlo rano su kao jedan od metodolokih uvjeta za pravovaljano, vjerodostojno i odgovorno tumaenje Kurana postavili poznavanje arapske stilistike s njezinim poddisciplinama. Prema tome, tumaenje Kurana koje gubi iz vida ovu perspektivu jezika Kurana nije dostatno i moe imati itekako pogrene implikacije u smislu tumaenja pojedinih dijelova, sintagmi ili rijei kuranskoga Teksta. Takoer, u kontekstu razvoja nauke tefsira, kako je ve naznaeno, razvio se poseban metod tumaenja Kurana naziva stilisitika interpretacija Kurana (al-tafsir al-bayani) sa svojom dugom i bogatom tradicijom i knjievnom produkcijom. Dakle, stil Kurana, osim to je nezaobilazna konstanta gotovo svih komentara Kurana, on je u fokusu djela koja se iskljuivo bave stilom Kurana. Ovo se odnosi kako na klasina djela, jednako tako i na djela koja su nastala ili nastaju u naem vremenu. Posebno valja ukazati, izmeu ostalih, na djelo jedne ene to je, naalost, raritet u tefsirskoj literaturi egipatske komentatorice Kurana, poznate pod imenom Bint al-ati (u. 1998.), koja je napisala dvotomno djelo s naslovom Al-Tafsir al-bayani li l-Quran al-karim (Stilistiko tumaenje plemenitoga Kurana). Autorica se uspjeno bavi stilskim osobenostima nekolicine kuranskih sura. III Iako su u prolom stoljeu napisane brojne studije o idazu Kurana kroz prizmu njegova stila iz razliitih knjievnih perspektiva, primjetno je, ipak, da se interesovanje savremenih muslimanskih autora, pod utjecajem naunog tumaenja Kurana (al-tafsir al-ilmi), umnogome pomjerilo ka anticipiranju naunih otkria u sadraju Kurana. Dublje razloge ovog pomjeranja ovdje neu ire elaborirati. Ono to elim poentirati jeste sljedee: kuranski idaz, kako su to uoili jo klasini autori(teti), ne iscrpljuje se samo i stilu, stilskoj ekspresiji, tj. nadnaravnom ili zadivljujuem ustrojstvu Kurana, ve obuhvata i mnoge druge aspekte kuranskoga diskursa, npr. zakonodavni, historijski, obavijesni, nagovjetajni, znanstveni itd. Idaz je u svim svojim poznatim i nepoznatim dimenzijama ljudskome umu neprolazna i svevremena odlika Kurana te vjeiti znak njegova Boanskog porijekla i, takoer, nepobitni i uvijek aktualni dokaz istinitosti poslanstva vjerovjesnika Muhammeda, a.s. Za ljudski um, on je stalni izazov i
416 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:45
Prikazi i osvrti
poziv na kontinuiran tragalaki i istraivaki napor. Otuda se u svakom vremenu otkrivaju novi ili na nov nain uoavaju aspekti kuranskoga idaza. (Vie o historiji najznaajnijih pogleda na idaz v. u: Demaludin Lati, Stil kuranskoga izraza, Sarajevo, 2001.) IV Stilistiko interpretiranje Kurana u Bosni i Hercegovini nije sistematski niti opirno poduzimano sve do novog vremena. Podsjeamo da je jo klasini bonjaki alim Hasan Kafi Pruak (u. 1615.) napisao dva djela iz oblasti arapske stilistike. S obzirom na to da se autor bavi arapskom stilistikom na primjerima Kurana i arapske knjievnosti, objedinjujui na taj nain al-tafsir al-bayani (stilistiki tefsir) i ilm al-balaga (stilistiku), njegova djela moemo promatrati i kao prva djela iz domena stilistike interpretiracije Kurana. Kafijevo djelo Tamhis al-Talkhis (Preienje Saetka) na bosanski jezik uz iscrpni komentar preveo je Munir Muji (v. Arapska stilistika u djelu Hasan Kafije Pruaka, Sarajevo, 2007; takoer v.: Almir Fati Stilistika Kurana u djelima Hasana Kafija Pruaka, Znakovi vremena, IX, br. 33, Sarajevo, 2006, 64-83). Iz oblast stilistike Kurana najobimniji rad na bosanskome jeziku do sada napisao je D. Lati pod naslovoljen Stil kuranskoga izraza. Rije je o autorovoj doktorskoj disertaciji odbranjenoj 1999. god. na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Moe se smatrati kao do sada najiscrpniji uvod u kuransku stilistiku. Znaajno je i djelo nepoznatog bonjakog autora napisano arebicom Kuranski belagat i njegov idaz (priredio Omer Nakievi, Sarajevo, 2000). Djelo Jusufa Ramia Arapska stilistika u svjetlu Kurana i hadisa Allahova Poslanika (Sarajevo, 2004) govori o gramatikoj i stilistikoj analizi reenice u Kuranu, o poreenjima u Kuranu i hadisu Allahova Poslanika, te o ostalim stilskim sredstvima prisutnim u Kuranu. I drugi autori doticali su ovu oblast (npr. Ibrahim Hodi, Tajib Oki, Enes Kari). Zapaene radove iz stilistike Kurana dui niz godina objavljuje Esad Durakovi. U ovim radovima autor je na nov i jedinstven nain, koristei se metodima i terminologijom savremene stilistike, ukazao na stilske vrednote kuranskoga teksta (Muji 2007: 7). V U prethodnim odjeljcima u irokom potezima predoio sam povijesni razvoj stilistikog interpretiranja Kurana te akcentirao, prema mome miljenju, neke znaajnije ideje u tom kontekstu. Premda prihvatam nedostatnost i rizinost takvog postupka, ipak vjerujem da time omoguavam objektivnije itanje i valoriziranje djela Stil kao argument: Nad tekstom Kurana Esada Durakovia (Sarajevo, 2009). Osvrt na ovo djelo ima dvostruk razlog: a) rije je o novom djelu na polju stilistike interpretacije Kurana, koje unosi znatne novine u tom smislu i b) rije je o djelu u kojem se prvi put, avangardno, na bosanskome jeziku impregnira semiotika (preciznije: semiotika stilistika) u ispitivanje i istraivanje znae-
Godinjak 2009 / 417
27.5.2010 13:39:45
Prikazi i osvrti
nja / znakova Kurana na tragu semiotike kole lotmanovske orijentacije. Ovim razlozima treba pridodati i notu autorove nesumnjive originalnosti, inventivnosti ili kreativnosti te egzegetske relevantnosti. Cilj knjige autor je najavio u svome predgovoru: nunost prevladavanja sklerotizirane tradicionalistike metode te naznaka mogunosti otvaranja novih horizonata u stilistikom istraivanju Teksta koji tako dugo dominira cijelim jednim kulturno-civilizacijskim krugom. Nadalje, autor eksplicitno izjavljuje da njegov pristup nije teoloki; njegova pozicija je, kako istie, naunika. Takoer, njegov metod je imanentan: nastojim uvijek biti duboko u Tekstu, neoptereen predrasudama bilo koje vrste, naroito ideologijskim apriornim stavovima; zatim, uzimam vrlo ozbiljno intencionalnost Teksta... Durakovi naglaava: Sakralni stil zahtijeva drugaiji pristup od pristupa kakav trae (profana) knjievna umjetnika djela i to je, kako sam autor tvrdi, osnova njegova djela. Sakralni stil, prema Durakoviu, znatno vie vodi rauna o argumentativnosti nego knjievnoumjetniki funkcionalni stil. Zapravo, argumentativnost je za sakralni stil sudbinski vana: ona uvijek slijedi iza ukrasnoga, iza estetskoga. To je, smatra Durakovi, osnovna diferentna taka sakralnih i umjetnikih tekstova. Kada su posrijedi prijevodi Kurana na bosanski jezik, Durakovi zapisuje: ...nadnosei se nad stilom Kurana pomno i predano, sve vie sam uviao kako su njegovi prijevodi stilski nekompetentni jer a priori odustaju od prijenosa najveih stilskih vrijednosti izvornika. Ove predgovorne naznake u smislu cilja, metoda i poimanja stila autor Esad Durakovi argumentirano i akademski uvjerljivo razmatra na stranicama svoje knjige na jedan opiran, cjelovit, produbljen i inventivan nain. VI Iz cjeline Durakovievog djela za ovu priliku izdvojit u nekoliko autorovih teza koje se, posebno u kontekstu historije lingvistikostilistikih studija, ali i openito studija o Kuranu na bosanskome jeziku, ine zanimljivim i veoma vanim. Kuran nije knjievno umjetniko djelo, iako posjeduje vrlo znaajne knjievnoestetske vrijednosti (str. 29); prijevod ne moe polagati pravo da sasvim zamijeni izvornik, ali prevodioci ne smiju ni ignorirati neto to je karakteristino za izvornik (str. 33); ...prijevodi jo ostaju samo nuna zamjena izvornika (str. 83); ...nijedna knjiga i nijedna vjera nije tako sudbinski snano vezivala svoj uspjeh za vlastitu stilsku vrijednost, za stilsku markiranost poruke (str. 42); stil Kurana je bitno argumentativni: njegova primarna funkcija je da dokazuje, uvjerava, obeava, prijeti itd. (str. 55); ...Objavu ne vidim kao umjetniko djelo ija bi osnovna funkcija bila estetska, ve je bitno ideologijska i argumentativna (str. 84);
418 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:45
Prikazi i osvrti
Objava ne djeluje samo svojim ideologijskim slojem ve i ljepotom, odnosno estetskim slojem, i to srazmjerno snazi svoga Ishodita do onog stepena kada se koa najei skruenima (str. 157); ...stilistika interpretacija Kurana uvijek dovodi do zakljuka o njemu kao o revelacijskoj tvorevini, a ne kao o djelu koje konaan smiraj postie u sferama estetike (str. 107); Dennet ...metafora za sumu zagrobnih boanskih blagodati koje se ljudskome umu daju predstaviti samo u metaforikoj slici (str. 67); Dennet ...slika zagrobnoga ivota, tako da je stasala u metaforu-simbol najveih moguih uitaka i najviega reda (str. 70); knjievna analiza kuranskoga Teksta, kao imanentna analiza, u stanju je otkriti vrijednosti do kojih ne dosee teoloka ekspertiza, ali ih ova moe koristiti i u vlastite svrhe, premda one imaju i vrijednosti po sebi (str. 73); Kuran je induktivnu arabljansku poetiku potpuno prevladao svojom deduktivnom poetikom (str. 131); Al-Fatiha Tekst bezgraninog prostora (str. 209); zastupnica integralnog teksta (str. 267); provodni motiv (str. 302); semiotiki stilem (str. 305)... Mogue je ekstraktirati jo zanimljivih i dalekosenih teza iz knjige Stil kao argument, ali su, prema naem miljenju, navedene teze dostatne da se zaimadnu i shvate strateke pozicije autora knjige. Spomenute teze doimaju se u potpunosti kao inovativne, premda su neke od njih na vie ili manje identian nain eksplicirane i eksponirane u djelima klasinih i savremenih muslimanskih autora. VII Najvei dometi Durakovieve inventivnosti uoljivi su u iznalasku i elaboraciji stilskih figura u tekstu Kurana. Ovdje Durakovi pravi originalan stilistiki obrat koji prevazilazi stilistiko ispitivanje Kurana u bosanskoj jezikoj tradiciji i ini ga relevantnim autorom-stilistiarem pod uvjetom da ova knjiga bude prevedena na arapski i engleski jezik u svjetskim razmjerama. Upravo u ovom domenu, prema mome sudu, autor ispunjava cilj svoje knjige: da je Kuran, odnosno njegov stil, mogue, potrebno i pogodno istraivati u svjetlu novih rezultata savremene stilistike/semiotike. Istovremeno takoer imajui u vidu navedeni uvjet Durakovi svojim djelom, prvenstveno inventivnom stilistikom terminologijom i nazivljem, obogauje arapsku stilistiku u cjelini, odnosno pokazuje da ona, ipak, nije zauvijek zasvoena znanost. Previe prostora uzelo bi da nabrajam brojna kreativna uoavanja stilskih figura, stilogenih postupaka i primjera te njihova nazivlja u Durakovievom djelu. Evo tek nasumino izabranih primjera: stilogeni konektori; konektor u funkciji rekurencije; kumulacija stilogenih konektora; ekscesiv; gramatika dramatika; gramatike figure; gramatika metafora; gnoseoloka metafora; retoriki obrat; stilski bk... Bilo bi interesantno uti kako
Godinjak 2009 / 419
27.5.2010 13:39:45
Prikazi i osvrti
ovo stilistiko nazivlje zvui, barem aproksimativno, u savremenom arapskome jeziku. Zapravo, sami pogled na sadraj djela snano e nas uvjeriti u autorovu stilistiku inventivnost i nesvakidanju kreativnost. Kad smo ve kod sadraja, valja kazati da knjigu Stil kao argument ine dva dijela: prvi s naslovom U vrtovima sakralnoga teksta, a drugi nosi naslov Al-Fatiha: dveri u stilistiki beskraj. Dakle, oba naslova imaju simboliku, odnosno semiotiku obojenost i stilski su markirana. Isto se moe rei i za naslove potpoglavlja unutar knjige. Prvi dio sadri sljedea poglavlja: Invokacija Bismilla i problemi prevodilake kompetentnosti; Pristup stilu sakralnoga teksta; Stilogenost poglavlja al-Rahman; Metafora Dennet; Stilski potencijali elativa; Stilsko stasanje superlativa; Boanska upotreba linih zamjenica; Stilogenost konsonantskih skupova; Knjievna i matematika poetika Kurana: Elementi ponavljanja u kuranskim priama; Semiotka prostora u kuranskome tekstu. Drugi dio knjige posveen je prvoj kuranskoj suri, koju autor stilistiko-semiotiki analizira kroza est poglavlja: Stilistiki preludij; Sakralizacija tekstnog prostora; Retoriki obrat; Gramatika i gramatike figure u stilu Al-Fatihe; Paralelizmi u Al-Fatihi i Semiotika stilistika Al-Fatihe. VIII Osim ovih visokih inventivnih uzleta Durakovieva stilistikog dara i talenta, i druge dimenzije njegove knjige donose i doprinose njezinoj posebnosti, o kojima u u narednim recima dati nekoliko natuknica. Durakovi, naime, nudi mnotvo novih prevodilakih rjeenja za ve gotovo konvencionalna rjeenja u bosanskome jeziku, koja, pak, autor knjige dri nekompetentnim, ak pogrenim (npr. prevoenje imenice Allah, osnovne maksime islama La ilahe illellah, sintagme emirul-muminin, ajeta Fatihe: Ihdines-siratal-musteqim...). Vrlo su iskrena Durakovieva prevodilaka samopreispitivanja vlastitog prijevoda Kurana, to, s jedne strane, daje posebnu privlanost njegovoj knjizi, budui da je Durakovi, kao to je poznato, autor posljednjeg prijevoda Kurana na bosanski jezik, a s druge strane, govori o prilog nepobitnoj tezi da je prevoenje Kurana dinamiki proces koji se ne zavrava inom njegova prevoenja. Takoer, autor se intelektualno obraunava i kritiki razara poglede orijentalista o knjievnim vrijednostima kuranskoga teksta, kao i knjievne poetike orijentalno-islamskoga kruga openito. Time Durakovi pomjera granice razumijevanja poetik razliitih kultura i doprinosi njihovom objektivnom sagledavanju, jer su orijentalistike studije o predmetnom pitanju poesto optereene predrasudama i neznanstvenim kriterijima. Posebno je interesantno i dojmljivo poglavlje koje govori o dvjema poetikama Kurana: knjievnoj i matematikoj. Durakovi ih analitiki komparira i dolazi do zakljuka da dva jezika i dvije poetike u potpunosti sarauju, zalaui se za njihovu plodonosnu sintezu. Autor sugerira da bi se u budunosti, kad je posrijedi jezik matematike, s obzirom na informatiko-raunarsku eru, mogli oekivati mnogo sloeniji matematiki nalazi. Podsjeam da je posljednjih decenija aktualiziran tzv. statistikolingvistiki idaz Kurana koji ima svoje
420 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:45
Prikazi i osvrti
zagovornike koji su doli do odreenih nalaza oko kojih se vode polemike i oko ije naune verifikacije postoje sporenja. U tom svjetlu, uvidi i prijedlozi Durakovia znaajan su pozitivan i afirmativan prilog toj raspravi. No, ovdje posebno elim istaknuti mjesta iz Durakovieve knjige koji imaju naglaeno egzegetske (tefsirske) pretenzije. Prije toga, jedno pojanjenje: u irem smislu, knjiga Stil kao argument u cjelini se moe motriti kao takva, tefsirska, jer se bavi stilisitikom interpretacijom Kurana, kao posebnom poddisciplinom nauke tefsira. Ovo bih imenovao klasinim pristupom ovakvoj vrsti djela. S druge strane, postoji modernistiki pristup koji djela koja se bave npr. gramatikom, stilistikom i dr. jezikim temama Kurana ne smatra djelima tefsirske naravi u pravom smislu te rijei. Ali vlastito prouavanje jezika Kurana dovodi me do vrstog uvjerenja to, uostalom, silno pokazuje i dokazuje i ova knjiga da svi nivoi jezika Kurana fascinantno meusobno sarauju: od fonetskog do stilistikog, odnosno semiotikog itd. Zapravo, bavljenje jezikom Kurana na ma kojem njegovom nivou neminovno implicira pomjeranja i priziva saradnju i drugog nivoa jezika, a u konanici postie se refleksivni efekt, tj. tefsirske implikacije su neminovne. Tako i knjiga Stil kao argument eo ipso sadri egzegetski (tefsirski) materijal kojem pridajem visok stepen relevantnosti. Naprimjer, spomenut u samo najoiglednije takovrsne primjere u knjizi: autorovo poimanje rijei Dennet u Kuranu ima ne samo tefsirske ve i dogmatske implikacije; razmatranje Boanskih linih zamjenica obiluje vrijednim tefsirskim materijalom koji se nadgrauje stilogenom dimenzijom; poglavlje o konsonantskim skupovima, isto tako, nudi podatke tefsirske naravi s naglaskom na njihovu stilogenost; poglavlje koje semiotiki (istovremeno i semantiki) tretira kuranske rijei al-qarya, al-madina i al-balad prua interesantne tefsirske poglede; na koncu, cijeli drugi dio knjige, tj. stilistiko-semiotika analiza Fatihe, prua nadahnute i fascinantne tefsirske domete autora knjige, itd. itd. IX Jedan od razloga moga osvrta na knjigu Stil kao argument, kako sam ve istakao, jeste da je rije o avangardnom djelu na bosanskome jeziku na planu semiotike, odnosno semiotikostilistike analize znaenja/znakova Kurana na tragu semiotike kole lotmanovske orijentacije. Glavnina ovih analiza smjeta se u drugi dio knjige, koji je u cijelosti posveen prvoj kuranskoj suri Fatihi, suri raskrilnici, otvaraici, osvajateljici i zastupnici integralnog Teksta Kurana, kako je asti autor knjige. Ovdje se prisjeam Abdullaha b. Masuda (u. 32./652.), rodoelnika rane tefsirke kole u Iraku, koji je suru Fatihu smatrao nadsurom koja, prema njegovome miljenju, zasluuje da se stavi na poetak svake kuranske sure. Ovaj potpuno novi stilistikosemiotiki i interpretativni pristup Durakovia ovoj suri nikoga ne moe ostaviti ravnodunim. Zaista je fas-
Godinjak 2009 / 421
27.5.2010 13:39:45
Prikazi i osvrti
cinirajue kako autor na tako malom tekstnom prostoru razvija svoje uene analize, pronalazi stileme i uitava ih u svoju (nau) savremenost. Tim svojim, u povijesti studija o Kuranu na bosanskome jeziku, jedinstvenim pristupom, Durakovi, s jedne strane, angairano i, to je posebno vano, kontekstualno ita/ razumijeva Kuran u savremenosti, i, s druge strane, dokazuje da se savremena semiotika istraivanja tekstova i kultura mogu uspjeno primijeniti i u sluaju Kurana kao Teksta/Kulture. Podsjeam da Lotman u svojim radovima insisitira na tekstovima kulture, gdje je termin kultura centralni, pa ak i potiskuje termin jezik. Pojam teksta (u prvom redu umjetnikog) Lotman primjenjuje na opis jedne kulture u cjelini. Lotmanovski pogledi i semiotika terminologija prepoznatljivi su u backgraundu Durakovieva djela na to, uostalom, i sam autor nekoliko puta ukazuje dakako, znaenjski transformirani, kontekstualizirani i prilagoeni stoernom tekstu koji oblikuje osebujnu kulturu islama. X Na koncu ovog osvrta na knjigu Stil kao argument mome teoloko-egzegetskom oku nisu mogla promai mjesta koja su podlona daljnjoj diskusiji, drugaijoj vrsti argumentacije, a moda i plodnoj intelektualnoj raspravi s njezinim autorom. Rije je o sljedeim mjestima u tom smislu, koja u dodatno precizirati mojim podvlaenjima: Kuran (pa i Biblija, naprimjer) nije stvoren s namjerom da bude prvenstveno knjievno djelo (str. 30); ...da Kuran nije stvoren... (str. 31); ...saznajemo da Kuran nije stvoren (str. 32); ...sakralni Tekst, iji autor je upravo Allah... (340); ...iji autor je Allah... (348); ...da je Bog njegov autor... (352); ... da je Kuran objavljen najprije nekom drugom narodu, u kvalitetno drugaijem okruenju, veliko je pitanje da li bi koristio iste metafore, pa i to veleljepno oazno predstavljanje onoga svijeta (str. 65); Dennet ...metafora za sumu zagrobnih boanskih blagodati koje se ljudskome umu daju predstaviti samo u metaforikoj slici (str. 67); Dennet ...slika zagrobnoga ivota, tako da je stasala u metaforu-simbol najveih moguih uitaka i najviega reda (str. 70); ...qarya u Tekstu nikada ne znai selo, a ne oznaava ni grad... (str. 182); Poredak sura u al-Mushafu takoer je ljudsko a ne Boije djelo (fusnota br. 157, str. 273); to se tie prijevoda ili prijenosa Kurana sa Lewhi-Mahfuza, nema sumnje da su i tu bili neminovni gubici... (str. 335). Almir FATI
422 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:45
Prikazi i osvrti
Kultura javnog uma u ogledalu medija

(Fahira Fejzi-engi, Medijska kultura u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Connectum, 2009.)
njiga Medijska kultura u Bosni i Hercegovini autorice Fahire Fejzi-engi, koja je iz tampe izala krajem prole, 2009. godine, u izdanju Connectuma, viestruko je, za nau znanstvenu zajednicu, novinarsku profesiju, kulturnu i politiku javnost, ali i za sve nas koji smo svakodnevno upueni na medije, za sve nas koji konzumiramo medijsku kulturu, koji gledamo televiziju, itamo novine, sluamo radio ili koristimo internet, zanimljivo i znaajno djelo. U prvom redu, rije je o studiji koja se bavi pitanjem medijske kulture u Bosni i Hercegovini u njenoj povijesnoj i politikoj konstelaciji: neizvjesnoj, ali i izazovnoj kulturnoj napetosti izmeu tradicije i globalizacije. Formalno-tematski Medijska kultura u Bosni i Hercegovini bavi se na historijskom, kao i na aktualnom drutvenom planu, reklo bi se, bosanskohercegovakim medijima. Ali, ova studija predstavlja mnogo vie od nekog istraivanja povijesnog i aktualnog stanja bosanskohercegovakih medija, mnogo vie od neke teorije medija. Zapravo, rije je, o kulturolokoj studiji, djelu koje se, s jedne strane, bavi kulturom u ogledalu medija, i o politolokoj studiji, djelu koje se, s druge strane, bavi politikom stvarnou Bosne i Hercegovine, jasno, ponovo u ogledalu medija. Drugim rijeima, medijska kultura u metodikom i problemskom konceptu ove studije ima za autoricu paradigmatski znaaj i kljuno znaenje u ukupnom kulturnom i politikom ivotu Bosne i Hercegovine. Polazi se od faktike situacije koja nam se moe ili ne mora sviati, koju, uostalom, moemo ili ne moramo razumjeti: mediji imaju mo, a to dalje znai: politika mo je medijska mo i jo ire, kultura je medijska kultura. Fahiru Fejzi-engi u ovom djelu, dakle, zanima ono stanje duha, ona bosanskohercegovaka kultura, oni politiki procesi ija se znaenja izraavaju u medijskom diskursu kao diskursu sukobljavanja, preplitanja i podudaranja lokalnih, regionalnih i globalnih (centara) moi. Upravo na toj problemskoj ravni autorica se u prvom dijelu svoje knjige, u poglavlju Medijska kultura, bavi teorijskim i prakseolokim odrednicama bosanskih kulturnih polivrijednosti, bosanske kulturne hereze, tradicije i modernosti, bosanskog duha i identiteta, naslijea i budunosnih perspektiva, kako se sva ova pitanja, fenomeni i procesi prelamaju kroz prizmu medijskog diskursa kao medijska kultura u Bosni i Hercegovini, posebno u vieznanom kontekstu tranzicije i u javnom diskursu a u formama i sadrajima pisanog i elektronskog koda opeg i javnog, odnosno politikog uma.
Godinjak 2009 / 423
27.5.2010 13:39:45
Prikazi i osvrti
Djelo Fahire Fejzi-engi Medijska kultura u Bosni i Hercegovini predstavlja znaajnu studiju o medijskoj tradiciji u Bosni i Hercegovini. U tom smislu, djelo se temelji na preciznim, irokim, ali i znalakim uvidima u povijest bosanskohercegovakog novinarstva. Ta povijest, u njenom medijskom izrazu, znaenju i vaenju, od Povelje Kulina bana i najranijih crkvenih dokumenata, preko komunikacijskih obrazaca islamske kulture i osmanske administracije, do austrougarskog perioda, do jugoslavenskih iskuenja i iskustava, ovdje je, naime, istraivana detaljno, analitiki i komparativno, dakle, znanstveno-argumentacijski utemeljeno, ali, i s prednou neeg to bih nazvao meritornim zanatskim sluhom, odnosno dugogodinjim novinarskim iskustvom, koje je autorici pomoglo da s lahkoom prepoznaje relevantne detalje, mjesta, injenice i tokove u obimnoj grai iz razuene i jo nedovoljno istraene povijesti bosanskohercegovakog novinarstva i medijske kulture. U najkraem, Medijska kultura u Bosni Hercegovini, posebno u svom prvom dijelu, predstavlja vaan doprinos historiografiji bosanskohercegovakog novinarstva i bosanskohercegovake kulture u medijskim diskursima osmanskog, austrougarskog i savremenog perioda. U drugom dijelu knjige autorica se bavi bosanskohercegovakom kulturom u preovlaujuem globalnom medijskom diskursu. Naa ukupna drutvena i povijesna stvarnost ne mogu se razumijeti izolirano, izvan globalnih i globalizacijskih tokova. Ali, Bosna i Hercegovina u svom politikom i kulturnom identitetu ne mora i ne treba biti prostor pasivnog upranjavanja globalizacijske sudbine. Odnos globalnog svijeta i naeg lokalnog identiteta valjalo bi moi graditi na interakciji, kulturnoj samosvijesti i ukorijenjenosti, na (samo)kritikom odnoenju prema vlastitim izazovima, na raskrinkavanju najrazliitijih izvora moi, na strategiji otvorenosti, dijaloga i pouzdanja u sebe. Jo jednom podvlaim, nije rije samo o razlaganju pojmova tabloidnog i temeljnog novinarstva, nije rije samo o nastojanju da se artikulira medijska teorija politikog u Bosni i Hercegovini ili da se sagleda postmodernost medijske kulture u Bosni Hercegovini. Na temelju teorijskih kompetencija, validnih uvida u vladajue komunikoloke teorije, na temelju sociolokih analiza, brojnih egzaktnih istraivanja, sistematskih komparacija predoenih u tebelama i grafikonima, na temelju suptilnog, kreativnog i kritikog propitivanja najrazliitijih medijskih, socijalnih, kulturalnih, politikih i drugih fenomena Fahira Fejzi-engi na zanimljiv nain, temperamentno i argumentirano, u isto vrijeme, rekonstruira najvanije medijske kodove bosanskohercegovake kulturne i politike svijesti, kao i njene najvanije izazove. Na kraju, valja rei i to da posebnu vrijednost ove knjige predstavlja to to Fahira Fejzi-engi mnoge svoje poglede iznesene u njoj i pozicije koje zastupa ne koncipira u nekoj zakovanoj formi. Istraivanje poduzeto u ovoj knjizi autoricu je vodilo do rukavaca mnogih razliitih tematskih podruja i problemskih perspektiva, koje ona nastoji kao pritoke uvesti u glavni problemskotematski tok radnje. Mnoga su pitanja na taj nain tek otvorena. Knjiga omoguuje, potie i trai uzvrat, ne samo kroz njeno itanje, nego i razgovor, sueljavanje i nadopunjavanje kao najbolji nastavak njenog ivota.
424 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:46
Prikazi i osvrti
Egide: 1. Medijska kultura u Bosni Hercegovini, posebno u svom prvom dijelu, predstavlja vaan doprinos historiografiji bosanskohercegovakog novinarstva i bosanskohercegovake kulture u medijskim diskursima osmanskog, austrougarskog i savremenog perioda. 2. Ta povijest, u njenom medijskom izrazu, znaenju i vaenju, od Povelje Kulina bana i najranijih crkvenih dokumenta, preko komunikacijskih obrazaca islamske kulture i osmanske administracije, do austrougarskog perioda, do jugoslavenskih iskuenja i iskustava, ovdje je, naime, istraivana detaljno, analitiki i komparativno, dakle, znanstveno-argumentacijski utemeljeno, ali, i s prednou neeg to bih nazvao meritornim zanatskim sluhom, odnosno dugogodinjim novinarskim iskustvom, koje je autorici pomoglo da s lahkoom prepoznaje relevantne detalje. 3. Autorica mnoge svoje poglede iznesene u knjizi i pozicije koje zastupa ne koncipira u nekoj zakovanoj formi. Istraivanje poduzeto u ovoj knjizi autoricu je vodilo do rukavaca mnogih razliitih tematskih podruja i problemskih perspektiva, koje Fahira Fejzi-engi nastoji kao pritoke uvesti u glavni problemskotematski tok radnje. Mnoga su pitanja na taj nain tek otvorena. Devad HODI
Godinjak 2009 / 425
27.5.2010 13:39:46
Prikazi i osvrti
Ibrahim Pai, Mile i Motre (ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, steka i Crkve bosanske), Sarajevo: Autorsko izdanje, 2009.
akon dvije knjige koje su se pojavile u posljednjih nekoliko godina, a koje su tematski i problemski posveene predslavenskim korijenima Bonjaka i uope Bosne kao historijskoga fenomena, evo i treega pozamanoga rukopisa Ibrahima Paia, koji, ustvari, kompletira jedinstvenu naunu trilogiju posveenu ovome pitanju i obiljeava po mnogo emu jedinstven nauni dogaaj bez presedana u poslijeratnoj naunoj produkciji u Bosni i Hercegovini. Okolnost da naa nauna javnost na vrijeme nije prepoznala znaaj i veliinu ovoga Paievoga projekta ne mora nas naroito niti iznenaditi niti brinuti, jer ta okolnost, zapravo, savreno lii na bosanskohercegovaku naunu i uope sadanju drutvenu atmosferu, ispresijecanu raznim usudima i interesima i ogranienostima razne vrste i porijekla, sve do stanja u kojem se, naalost due vremena nalazimo, a to je stanje da nam jedino mediji i nekompetentna i lana nauna vrhuka tobo procjenju i afirmiraju, odnosno preutkuju svu tu produkciju, pred javnost iznosei lanu sliku, dijametralno suprotnu istini i stvarnom dogaanju u naunoj produkciji. S druge strane, pak, ovakva okolnost ne lii samo na nau ovdanju sredinu, ve ima, rekli bismo, iri karakter i mogla bi po svemu liiti na sline pojave i znatno ire, van bosanskohercegovake sredine. Naime, kad se u nauci dogode krupni pomaci naprijed, kad ti pomaci podobro uzdrmaju dosadanja shvatanja i povrna i tendenciozna tumaenja u toj istoj nauci, koja se novim istraivanjima otkrivaju odnosno demistificiraju kao nepouzdana, pa ak i falsifikatorska, onda je, naalost, neizbjeno da se ovakvi nauni dogaaji svjesno preutkuju, ak i odbacuju, minimiziraju, i ne samo to, ve i da vodee naune institucije pokau izrazito odbojan i krajnje negatorski stav prema takvim jedinstvenim i izuzetno vrijednim naunim poduhvatima. Sve to dogaa se ovih godina s naunim projektom historiara Ibrahima Paia, koji se, istina, u nauci pojavio relativno kasno, ako takvih kanjenja uope ima, ali koji je zato tim svojim kasnim javljanjem ozbiljno uzdrmao mnoga do sada vaea shvatanja u naoj hiostorijskoj nauci, kad je rije o predslavenskoj historiji Bosne, da tako kaemo, a i historiji srednjovjekovne Bosne posebno. Mada su na neki nain i u samom autorovom prvotnom naunom opipavanju predslavenskih etniko-jezikih elemenata u historiji Bosne i Bonjaka, uz poetno pitanje da li su ti elementi mit ili stvarnost (I. Pai, Predslavenski etniki elementi u historiji Bosne i Bonjaka, mit ili stvarnost, Godinjak BZK Preporod, god. III, Sarajevo, 2003.), oni postavljeni
426 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:46
Prikazi i osvrti
na nivo oprezne hipoteze, nakon toga dvije autorove knjige oznaile su pristup ovome problemu kakav dosad nije postojao u naoj nauci, a taj pristup doveo je do toliko novih i znaajnih rezultata da te rezultate naa nauna javnost, sve kad bi to i mogla i htjela, ne bi tako brzo ni tako lahko mogla sagledati. U svojoj knjizi Kulin i Prijezda, dva imena ilirskog porijekla u vladarskoj dinastiji srednjovjekovne Bosne, Zenica, 2006., Pai je otvorio novu stranicu u istraivanju nae prolosti, pri emu je, na metodoloki izuzetno originalan nain, razotkrio mnoge nae dosadanje zablude u tumaenju kako naziva iz predslavenskoga supstrata, tako i mnogih drugih historijskih injenica i procesa u vezi sa srednjovjekovnom dravom Bosnom i Crkvom bosanskom, kao poseban historijski fenomen. Dvije godine nakon toga pojavljuje se monografija Ibrahima Paia Predslavenski korijeni Bonjaka (od planine Romanije do istonih granica rimske provincije Dalmacije), Mostar, 2008., koja je na jo ubjedljiviji nain, s jednom izuzetno opsenom naunom aparaturom i zahvatom, ukazala na to da ilirski etno-jeziki supstrat igra daleko vaniju ulogu u naoj etnogenezi nego to se je do sada u nauci predstavljan, a velikim dijelom se moe rei i zatakivan, iz raznih, uglavnom nenaunih i ideolokih razloga. Ta knjiga predstavlja sasvim izuzetan dogaaj u naoj nauci poslijeratnoga vremena i ona je otvorila toliko pitanja i odgovorila vrlo ubjedljivo na mnoga od njih, a mnoga ostavila otvorenim, da se ni sam autor vie nije mogao zaustaviti, pa je svoja istraivanja nastavio, te ih problemski, pa i isto teritorijalno, produbio i proirio. U rezultatu takve njegove istraivake nezaustavljivosti, svega godinu dana nakon spomenute monografije, pojavljuje se i trei Paiev rukopis iz toga naunog ciklusa, kao zaokruenje jedinstvene naune trilogije, rukopis Mile i Motre (ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, steka i Crkve bosanske). Ako je u prvim dvjema knjigama svoje trilogije, kako je mi recenzentski nazivamo, svoju pozornost usmjerio na analizu ilirskoga supstrata u etnogenezi Bonjaka i Bosne uope, s posebnim zanimanjem za ilirski jeziki supstrat, u treem rukopisu, koji predstavlja svojevrsno zaokruenje jednog velikoga naunoga poduhvata, autor se usmjerava ka gotskim, odnosno arijansko-gotskim korijenima, pri emu jo dosljednije, i nauno razraenije i preciznije, primjenjuje jedan svoj originalni, kod nas u nauci jo neprimijenjen, metod filoloke interdisciplinarne analize, unutar kojega ubjedljivo prednjai lingvistika, odnosno etimoloko-onomastika analiza, mada je Ibrahim Pai po svojoj osnovnoj vokaciji, uostalom i po profesiji, historiar, odnosno doktor historijskih nauka. U Glavi I autor polazi od detaljnoga i krajnje minucioznoga raskrinkavanja s dosadanjim vrlo povrnim i tendencioznim falsifikatima, kad je rije uope o historijskim istraivanjima Arnautovia kod Visokog i u vezi s tim i tumaenjem porijekla naziva Mile u srednjovjekovnim bosanskim izvorima, pri emu se ispravljaju mnoge netanosti u dosadanjim tumaenjima porijekla toga naziva, a i razobliuju mnoge tendencioznosti i nauno neodgovorna i ideologizirana tumaenja, to je, uostalom, odlika analize u itavom rukopisu, koji je, zapravo, krcat etimologijama i tumaenjima na vrlo sigurnim naunim temeljima. Ta sigurnost najvie
Godinjak 2009 / 427
27.5.2010 13:39:46
Prikazi i osvrti
se ogleda u Paievom metodu, koji u podjednakoj mjeri uvaava i historijske i lingvistike elemente i spajajui ih u jednu nedjeljivu metodoloku istraivaku cjelinu dolazi do znaajnih i sasvim novih i zanimljivih orkria. U Glavi II autor, kao historiar, posebno razmatra pitanje mjesta krunisanja Tvrtka I i nudi vrlo ubjedljivu lingvistiko-historijsku argumentaciju da je Tvrtko I zbilja krunisan u Milama kod Visokog. Glava III posebno je posveena Milama i Arnautoviima s aspekta etnoloke nauke, jer je u prethodnim glavama to pitanje razmatrano naroito s aspekta arheoloke nauke, da bi se u Glavi IV autor usmjerio na pitanje arnautovikih, i ne samo arnautovikih, steaka i pitanje njihovoga porijekla i pripadnosti, ime se historijska nauka ve dugo vremena prilino bezuspjeno bavi. Lingvistiki etimoloki metod Paiu pomae da tu problematiku puno bolje sagleda i protumai, to njegovom rukopisu daje posebnu dra i vrijednost, ime se on dosad najubjedljivije primie razjeavanju arnautovike tajne. Glava V posveena je razmatranju porijekla imen iz bosanske vladarske dinastije i razotkrivanju elemenata ilirsko-gotskih korijena u tim imenima, to opet upuuju na iru problematiku porijekla te dinastije uope. Glava VI, prema naoj ocjeni, predstavlja sr rukopisa i njegov najznaajniji dio. Zapravo, u toj glavi razmatraju se arijansko-gotski korijeni bosanske narodne crkve i Crkve bosanske, pri emu se u naoj nauci napokon demistificiraju porijekla osnovne bogomilske nomenklature. Naime, u svojim istraivanjima u okviru ove glave Ibrahim Pai dolazi do otkria, koja su za nau nauku ipak sasvim nova, da nazivi strojnik, did, gost, hia, pa onda i sam naziv steak, ustvari, vode porijeklo iz arijansko-gotskoga predslavenskog supstrata. Takva lingvistika zakljuivanja, naravno, otkrivaju sasvim drukija i iroka polja historijskih razmatranja porijekla Bosanske crkve uope i u tom smislu Paieva analiza predstavlja u naoj nauci do sada najdublji pristup ovom pitanju, pristup koji mu omoguuje da doe do takvih otkria do kakvih nauka dosad nije mogla doi. Ona to nije mogla iz najmanje dva razloga. Jedan je razlog to je u historiji tema Crkve bosanske i bosanskih krstijana do kraja ideologizirana. Drugo, to historiari primjenom svoga klasinog historijskog metoda nisu bili sposobni dati sigurnije odgovore. Primjenom lingvistikog etimoloko-onomastikoga metoda historiar Ibrahim Pai uspinje se na najvie istraivako mjesto i prvi put u naoj nauci daje pouzdanije odgovore o porijeklu osnovnih naziva u vezi s Crkvom bosanskom i uope bogomilskim uenjem, dakle i porijeklo te pojave uope smjetajui napokon u sigurnije naune okvire. U Glavi VII Ibrahim Pai se posebno bavi lingvistikom analizom visokih onomastikih gotizama, da bi zaokruio svoja razmatranja visokog Mila kao sredita mitraistikoga kulta, te preko etimologije toga naziva primie se zakljunim razmatranjima o cjelokupnoj problematici arijansko-gotskih korijena bosanske vladarske dinastije i Crkve bosanske, kao jedinstvenih dvaju historijskih temelja, ne samo Bosne i Bonjaka ve i samoga bosanskog jezika, iju je onomastiku grau u svojoj jedinstveno uspjenoj etimolokoj analizi podvrgao historiar Ibrahim Pai.
428 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:46
Prikazi i osvrti
Nauna otkria u ovom rukopisu viestruka su, viesmjerna i slojevita. Gotovo je nemogue u ovom sluaju nastupiti u svojstvu recenzenta cjelovitog rukopisa, odnosno cjelovite problematike kojom se on bavi i koju nauno tako impresivno zahvata. Kao lingvist i filolog, ostavljam historiarima da o njemu sude s aspekta historijske nauke. Sebi ostavljam pravo da i ovoga puta istaknem jedinstvenost Paievog filolokog metoda, dosad u naoj nauci nepostojeeg i nepoznatog. Da ne propustim rei, kao lingvist i filolog, da uope ne govorim impresionistiki o ovome rukopisu, mada u vezi s njim ovjek ne moe izbjei impresije, pa ak ni fasciniranost i oduevljenje. Ne tvrdim da su sve etimologije u ovom rukopisu sigurne, a jo manje tvrdim da su sve one tane. Tvrdim jedino to, svjestan tereta etimoloke analize, da su Paieve etimologije u veini sluajeva sigurnije i tanije od mnogih dosad vaeih u naoj lingvistikoj i historijskoj nauci, da mnoge od njih nakon njegovih tumaenja bivaju potpunio odbaene, mnoge ostaju ak i smijene i apsurdne, a mnoge od njih, koje su, inae, takoer prilino sigurne, esto podrhtavaju pred Paievim tumaenjima, kakav je nerijetko sluaj s tumaenjima etimologija i kod pravih i uvaenih lingvista i velikih etimolokih autoriteta, kakav je, npr., sluaj i sa samim Petrom Skokom i njegovim krhkim etimologijama, koje nakon Paievih tumaenja bivaju jo krhkije. Svjestan toga da je ovo tek poetak razmatranja i ocjenjivanja ovog jedinstvenog rukopisa, da na kraju konstatiram sljedee: Ovim rukopisom Ibrahim Pai zaokruuje svoj veliki nauni poduhvat razotkrivanja i tumaenja ilirsko-gotskih supstratskih elemenata iz prolosti Bosne i Hercegovine i prolosti i porijekla samoga bonjakog naroda, kao i njegovoga bosanskog jezika. Ova trea knjiga je i sami vrhunac ove jedinstvene Paieve naune trilogije, ne samo po redoslijedu, ve i po svome dometu. Slobodno mogu rei da je ovaj rukopis dosad i najznaajniji rukopis Ibrahima Paia, jedinstvena kruna njegovog izuzetnog naunoga poduhvata, ve sada potpuno svjesni toga da ovaj rukopis predstavlja, praktiki, najznaajnije nauno djelo u Bosni i Hercegovini koje se pojavilo nakon rata. Devad JAHI
Godinjak 2009 / 429
27.5.2010 13:39:46
Prikazi i osvrti
Rasprave o nacionalnom identitetu Bonjaka: zbornik radova. Sarajevo: Institut za istoriju, 2009., 297 str.
asprave o nacionalnom identitetu Bonjaka predstavlja zbornik radova s meunarodne konferencije odrane 2008. godine u Sarajevu naziva Nacionalni identitet Bonjaka 1945 2008, koju je organizirao Institut za istoriju u Sarajevu. Na konferenciji su uestvovali autori iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Francuske. U zborniku su objavljeni vei dijelovi saopenja s konferencije, dok jedan dio uesnika nije svoja saopenja pripremio za tampu. Takoer treba istai, a to i izdava naglaava, da vei dio saopenja predstavljaju dio znanstvenog projekta New and Ambigous Nation Building in South Eastern Europe koji je koordiniran od Osteuropa Instituta FU Berlin i Odsjeka za Jugoistonoevropsku istoriju Univerziteta u Grazu. U uvodnom izlaganju s nazivom Razlozi za odravanje skupa Nacionalni identitet Bonjaka 1945 2008 Husnija Kamberovi, direktor Instituta za istoriju u Sarajevu, govori o razlozima odravanja ovog skupa, te istie dva najznaajnija. Prvi: skup koji je odran u novembru 1968. godine s nazivom Istorijske pretpostavke republike Bosne i Hercegovine, koji su zajedno organizirali Institut za istoriju, ANUBIH, Drutvo istoriara BiH, Katedra za istoriju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Katedra Dravnog i meunarodnog prava Pravnog fakulteta, Katedra za politike nauke Fakulteta politikih nauka, Skuptina SRBIH i CKSKBiH. Referati sa ovog skupa su objavljeni u asopisu Prilozi br. 4, Instituta za istoriju, te je ukupno objavljeno 30 referata. Meu najznaajnijim izlagaima su bili akademici Vaso ubrilovi i Nedim Filipovi te profesor Avdo Sueska. Drugi, konkretniji razlog odravanja je to se 2008. godine navravalo 40 godina od dviju sjednica CKSKBiH, 17. i 20., odranih 26. januara 1968. i 17. maja 1968., gdje je raspravljano o nacionalnim odnosima u Bosni i Hercegovini i gdje je definitivno odbaeno svako kalkuliranje o moguem nacionalnom integriranju muslimana u srpsku i hrvatsku naciju. U ovom zbornku je objavljeno 11 referata, koji ne govore samo o stavu i odnosu bosanskohercegovakih komunista prema muslimanskom nacionalnom identitetu sredinom ezdesetih godina prolog stoljea, nego o razvoju bonjakog identiteta u periodu 1945.2008., od negacije ili osporavanja neposredno nakon zavretka Drugog svjetskog rata, preko afirmacije sredinom ezdesetih godina, pa do deavanja na kraju 20. stoljea, kada su se pojavile odreene snage koje su negirale bonjaki identitet. Pitanju bonjakog identiteta u ovim referatima se prilo vrlo iroko i s razliitih aspekata. U svom referatu Hanness Grandits Ambivalentnosti u socijalistikoj nacionalnoj politici Bosne i Hercegovine u kasnim 1960-im i 1970-im: perspekitive odozgo i odozdo, str.
430 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:46
Prikazi i osvrti
15-38., Hanness Grandits kroz ekonomski aspekt i modernizaciju drutva govori o nacionalnom pitanju, navodei kao primjer stav Demala Bijedia, jednog od najvie pozicioniranih bosanskohercegovakih politiara u historiji SFRJ, da se rjeavanju nacionalnog pitanja, bratstva i jednstva i ravnopravnosti naroda i narodnosti ne prilazi s pozicija ostvarenog, ve da nita nije zauvijek dato i potpuno definisano, itava ova borba za modernost je bez sumnje utjecala na formiranje i modifikaciju postojeih identiteta u drutvu. Ivo Goldstein u referatu Jugoslavija u ezdesetim godinama 20. stoljea dileme i rijeenja (s posebnim obzirom na Hrvatsku), str. 39-58. Kroz prizmu deavanja u Jugoslaviji ezdesetih godina s posebnim osvrtom na Hrvatsku, govori o nacionalnim odnosima, i na kraju zakljuuje da komunistiki reim s Titom na elu nije naao trajno rjeenje za probleme Jugoslavije, iako su temeljni ideologem i propagandni moto desetljeima bili da je u toj dravi rijeena glavna unutarnja proturjenost nacionalno pitanje. Naprotiv, ini se da su ba Titova rjeenja dijelom nosila klicu sukoba u devedesetim; vienacionalna zajednica moe zdravo funkcionirati samo posjeduje li istinski demokratske institucije, to Titova Jugoslavija nije imala. Dodue, mnogo se toga radilo s najboljim namjerama i s osjeajem da se uistinu radi pravedno, ali je esto i najbolja arbitraa odozgo loija od otvorene rasprave i od demokratski slobodnog usklaivanja miljenja o najbolnijim problemima. U Titovu sustavu je oduzeta demokratska mogunost slobodnog izraavanja pluralnih ideja i interesa. Takvo uskraivanje pokazalo se kobnim ponajvie u sluaju nacionalnih osjeaja, jer je njihovo potiranje vodilo razvoju ekstremnih nacionalizama. Iako je, dakle, proglaenje muslimanske nacije 1968. godine bilo dobro i posve logino rjeenje koje je due vrijeme sazrijevalo, ono je bilo tek kap u moru onoga to je trebalo biti napravljeno u to doba u Bosni i Hercegovini, i itavoj Jugoslaviji, a nije uinjeno ili je injeno na krivi nain. Da bi se spoznao iri historijski kontekst u kojem je dolo do priznanja nacionalnog identiteta Bonjaka 1968. godine, Husnija Kamberovi u svom referatu Bonjaci 1968: politiki kontekst nacionalnog identiteta str. 59-81., postavlja pitanje: od kuda komunistima ta ideja da sredinom 1960ih godina snano rade na jaanju pojedinih nacionalnih identiteta? Podvlai da u traganju za odgovorima treba imati u vidu nekoliko injenica. Prvo ezdesete godine 20. stoljea su doba kada stasava generacija politiara roena nakon Drugog svjetskog rata i kada se deavaju velike kulturne i politike promjene u Evropi i svijetu. To desetljee 20. stoljea snano su obiljeile studentske demonstracije koje su ujedinile svijet. to se tie SFRJ, na unutranjoj politikoj sceni odvija se postepeni proces liberalizacije drutva, to podrazumijeva i proces liberalizacije bosanskohercegovakog drutva. Taj proces otvara nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusiranjem na muslimane poetkom 1968. godine. Kao prvo, nositelj tog procesa je inteligencija: dio inteligencije koji radi na afirmaciji muslimanske nacije na liniji Saveza komunista i drugi dio inteligencije ine oni koji e se brzo odvojiti od partijske politike u provoenju nacionalne afirmacije, tu spada i dio intelektualaca koji nisu bili saglasni s tadanjom politikom SKJ o nacionalnom pitanju. Druga inje-
Godinjak 2009 / 431
27.5.2010 13:39:46
Prikazi i osvrti
nica je da se tih godina ne raspravlja o nacionalnom identitetu Bonjaka nego i o nacionalnom identitetu ostalih nacionalnih zajednica (Mostarsko savjetovanje 1966. godine o hrvatskom pitanju u Bosni i Hercegovini). Veoma bitan momenat u procesu priznavanja nacionalnog identiteta Muslimana je injenica da se nee dopustiti stvaranje osjeanja promoviranja, jaanja ili davanja prednosti muslimanskoj kulturi u odnosu na druge nacionalne kulture u Bosni i Hercegovini. Kao primjer moe se uzeti sudbina dvaju tekstova objavljenih sredinom 1967. godine: Bosanski duh u knjievnosti ta je to? i Povodom jednog shvatanja nacionalnim i optedrutvenim razlikama i jedinstvu(dr. Muhamed Filipovi). Takoer u to vrijeme se pojavio tekst Tamo gdje poinje dogmatizam (dr. Fuad Muhi). Za razumijevanje konteksta u kojem je vladajua komunistika elita priznala nacionalni identitet Bonjaka 1968. godine, treba imati u vidu sljedee: opi komunistiki stav prema nacionalnom pitanju i da se u to doba pokree nacionalno pitanje u Jugoslaviji pa i Bosni i Hercegovini. Treba podvui, s ime je i Kamberovi nepobitno saglasan, da komunistiko priznavanje bonjake nacije 1968. pod imenom Musliman nije bilo u suprotnosti s uobiajenom komunistikom praksom. Komunistike politike nisu bile antinacionalne, ali su bile antinacionalistike. Dalje Kamberovi istie da komunistiko priznavanje bonjakog nacionalnog identiteta nije znailo stvaranje tog identiteta nego prihvatanje postojee injenice. Navedeno pitanje nudi odgovor zato nije bilo velike javne promocije muslimanskog nacionalnog identiteta krajem ezdesetih i poetkom sedamdesetih godina 20. stoljea. U zakljuku svog referata Kamberovi iznosi kljunu tezu koju zastupa u vezi s historijskim kontekstom priznanja nacionalnog identiteta Bonjaka, a koja je sadrana u injenici da su bosanskohercegovaki komunisti priznali taj nacionalni identitet kako bi zadrali vodeu poziciju unutar muslimanske zajednice, a gurnuli na marginu utjecaj Islamske zajednice meu Bonjacima. aira Filandru u referatu Crnogorski Bonjaci i renominacija nacije str. 83-95., od cjeline bonjakih identitetskih procesa u Crnoj Gori, prije svega, zanima pitanje renominacije, to jest zamjene muslimanskog imena bonjakim. Istie da je taj proces u Crnoj Gori imao svoju specifinost u odnosu na ostale postjugoslavenske republike. Njegov referat obuhvaa period od 2003. do 2008. godine, s posebinm razmatranjem razjedinjenosti crnogorske bonjako-muslimanske zajednice, pomirenju razmimoilaenja meu razliito samoidentificiranim pripadnicima te zajednice pri popisu stanovnitva iz 2003. godine. Iva Lui u svom referatu Stavovi Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije o nacionalnom identitetu bosanskih muslimana/bonjaka. Izmeu afirmacije, negacije i konfesionalne artikulacije, str. 97-115., raspravlja o tri dokumenta koja su napisali lanovi Saveza komunista 1968., a predstavljaju tri razliite implikacije (nacionalne) kategorije Musliman. Prvi dokument se odnosi na 17. i 20. sjednicu CKSKBiH to je prvi dokument deklarativnog karaktera o bosanskohercegovakim muslimanima kao naciji. Drugi dokument je u vezi s 14. sjednicom CKSK Srbije i on predstavlja negaciju nacionalnog identiteta bosanskohercegovakih muslimana, i trei dokument se odnosi na konfesionalnu artikulaciju musliman-
432 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:46
Prikazi i osvrti
skog identiteta, a povezuje se za anonimnim pismom koje nosi naslov Kako muslimani SFRJ gledaju na meunacionalne odnose. Drugu Titu i CKSKJ, koje su napisali muslimani lanovi Saveza komunista i koje je poslano iz Zagreba. Kako autor ovog referata navodi, dokument je pronaen u Arhivu Bosne i Hercegovine, ali bez ikakve signature. U zakljuku Iva Lui navodi da je pokuala kroz prizmu ovih triju momenata iz 1968. pokazati kompleksnost i vieslojnost nacionalne politike Saveza komunista. U referatu Od Muslimana do Bonajaka: pitanje nacionalnog imena bosanskih muslimana str. 117-135., Xavier Bougarel istie da je kljuna crta politike historije bosanskih muslimana injenica da su se oni organizirali kao neo milet na kraju 19. stoljea prije no to su postali nacija tek u drugoj polovini 20. stoljea. Ova specifinost objanjava upotrebu imena Musliman od kraja 19. do kraja 20. stoljea. Bougarel istie da priznanje muslimanske nacije krajem ezdesetih godina 20. stoljea i povezani proces nacionalne afirmacije predstavljaju vaan preokret. Bosanski muslimani tokom komunistikog perioda nisu dobili ime, ali su stekli novi politiki status u okviru kojeg su ponovno otkrivene i promovirane historija i kulturna batina bosanskih muslimana. Shodno tome, Bougarel zakljuuje da je zamjena nacionalnog imena Musliman nacionalnim imenom Bonjak, na Bonjakom saboru septembra 1993. godine bila logian rezultat dugog historijskog procesa, poev od muslimanskog neo mileta do bonjake politike partije. U referatu Nacionalni identitet u kontekstu izraenog regionalnog identiteta i politikih potresa u Bihakoj krajini, str. 137-152., Admir Mulaosmanovi istie da krajiko drutvo, kao izrazito tradicionalno, nije bilo podlono promjenama kao neke druge teritorijalne ili drutvene cjeline u kojima su ivjeli Bonjaci. Denita Sara u referatu Neuspjeh sekularizacije i jaanje religijskog identiteta poetkom 1980-ih godina u Bosni i Hercegovini, str. 153-184., istie da je period od 1980. do 1990. omeen sa dva dogaaja: smru Josipa Broza Tita 1980. i stvaranjem SDA 1990. Ova dva dogaaja su bitna za odreivanje vremenskih okvira u prouavanju odnosa religijskog i nacionalnog u identitetu Bonjaka. Titova smrt je ubrzala proces demokratizacije drutva, otvarajui prostor za jaanje vjerskih identiteta. Stvaranje SDA je imalo krajnji cilj da to bude vodea nacionalna stranka Muslimana i da dovri muslimansku nacionalnu afirmaciju. Denita Sara problemu nacionalnog identiteta prilazi s pozicija specifinog historijskog razvoja i uske povezanosti vjerskog i nacionalnog, ne zanemarujui injenicu da vjerske zajednice vjeto koriste ekonomsku krizu u zemlji, pa i ira politika deavanja, da bi se nametnule kao prave i jedine voe s adekvatnim rjeenjem problema. Na kraju zakljuuje da, iako proces sekularizacije nije uspio ili je uspio samo djelomino, ponovna religizacija i nacionalizacija stanovnitva predstavljaju znaajan proces osamdesetih godina 20. stoljea u Bosni i Hercegovini. Tema referata Sabine Veladi Homogenizacija Bonjaka kroz Preporod 1990., str. 185-217., jeste homogenizacija bosanskohercegovake muslimanske zajednice i njene pojavne manifestacije tokom 1990. na stranicama Preporoda, islamske informativne novine. Bosanskohercegovaki muslimani na poetku novog milenija: socioloki pogledi,
Godinjak 2009 / 433
27.5.2010 13:39:46
Prikazi i osvrti
str. 219-239., jeste referat Dine Abazovia, u kojem on navodi da su konfliktna i postkonfliktna drutva, napose ukoliko su karakterizirana multikonfesionalnou, umnogome pogodnija za procese poveanja religioznosti. U tome smislu Bosna i Hercegovina je veoma pogodna za provjeru takvih tvrdnji. U posljednja dva desetljea je veoma prisutan proces povratka religijama, odnosno povratak religija u javni ivot, njenog prelaska iz nevidljive u javnu sferu, to predstavlja potpunu deprivatizaciju religije. U svom referatu Abazovi je pokuao pokazati na osnovu empirijskih pokazatelja da procesi sekularizacije, odnosno desekularizacije, nemaju iste trendove i uinke na nivou drutvenog i javnog ivota muslimana, kao ni na nivou osobnog religijskog ivota pojedinaca, niti su im iste manifestacije. Procesi desekularizacije bile su izraeniji od procesa sekularizacije na nivou drutvenog i javnog ivota muslimana, ali sve manje utjeu na procese institucionalne diferencijacije religije unutar drutvenog poretka. Na kraju ovoga zbornika Husnija Kamberovi je priredio izvjetaje o radu 17. i 20. sjednice CKSKBiH s diskusijama o nacionalnom pitanju, str. 241-295. Treba istai da referati u ovome zborniku osvjetljavaju s raznih aspekata pitanje nacionalnog identiteta Bonjaka. Osman SUI
434 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:46
Prikazi i osvrti
Primjena teorije igara u drutvenim znanostima

(Diekmann Andreas, Spieltheorie Einfuehrung, Beispiele, Experimente, Rowohlt Verlag, 2009.)
eorija igara tretira modele strategijskog djelovanja u drutvenim interakcijama i kao takva moe biti koritena u gotovo svim drutvenim naukama od ekonomije, sociologije, politologije, pa sve do etnologije. Andreas Diekmann, profesor sociologije na Univerzitetu u Bernu, napisao je o ovoj temi prilino interesantno djelo. Autor u ovoj knjizi opisuje, koristei se jednostavnim rjenikom, znaenje i svakodnevnu relevantnost ove iznimno vane znanstvene teorije. Na samom poetku nastanka, teorija igara ima svoje podruje djelovanja iskljuivo u matematici. Zahvaljujui istraivanjima Von Neumana, Morgensterna i Nasha, ova teorija poinje da se primjenjuje i u drugim znanstvenim disciplinama (prvenstveno ekonomiji), sa znatnim uspjehom. Diekmann navodi: Teorija igara pomae pri definiranju i analizi struktura interakcije, prema tome teorija igara je veoma vaan instrument za razvoj teorija u drutvenim znanostima. (str. 11) Osnovni cilj teorije igara jeste analiza djelovanja vie aktera u odreenoj situaciji i njihovo ponaanje pri donoenju odluka, odnosno teorija igara svoju koncentraciju fokusira na odluke u situacijama strateke meuzavisnosti. Naravno, izvorno, kako i sm autor tvrdi, ne moemo teoriju igara koristiti u svim segmentima drutva i drutvenih aktivnosti koje imaju i koje bi trebalo da imaju premise igre ali u meunarodnim konfliktima, zatiti prirodnih resursa, privrednim odnosima, povjerenju i varanju unutar elektronskih trita i mnogim drugim segmentima ova teorija se primjenjuje. (str. 34) Svaka igra, da bi se analizirala, mora imati jasno postavljena pravila, pa tako na poetku jasno se mora naznaiti koliko igraa uestvuje, koje mogunosti djelovanja imaju svi igrai, te na koji nain svaki od igraa moe djelovati na tok igre. Knjiga profesora Diekmanna Spieltheorie Einfhrung, Beispiele, Experimente podijeljena je u deset poglavlja, gdje autor poslije uvoda objanjava Nashovu ravnoteu, nakon toga prelazi na nain primjene teorije igara, fokusirajui se potom na evolucionarnu i eksperimentalnu teoriju igara. Ova knjiga predstavlja teoriju igara kroz razliite primjere iz sociologije, politologije, ekonomije i drugih disciplina. Njena posebna vrijednost ogleda se u tome to je velika panja posveena eksperimentalnoj teoriji igara. Budui da je teorija igara prvenstveno matematika disciplina, moglo se oekivati da e knjiga obilovati (kao i neke druge koje tretiraju teoriju igara) brojnim matematikim funkcijama, no, naprotiv, itaocu je potrebno samo elementarno znanje iz matematike da bi shvatio i razumio osnovnu poruku i rezultate koje autor prezentira na
Godinjak 2009 / 435
27.5.2010 13:39:47
Prikazi i osvrti
261 stranici teksta. Knjiga je primarno zamiljena da uvede itaoca u, kako Diekmann navodi, fascinantni svijet moderne teorije igara i nain njene primjene (str. 104). Posebno znaajan doprinos ovog djela je poglavlje koje govori o drutvenim dilemama, odnosno Diekmannov osvrt na mnoge teoretiare koji su tretirali ovaj fenomen i pokuali ga analizirati. Autor nudi mogunost analize drutvenih dilema i to kroz razliite metode i modele teorije igara. U prva dva poglavlja, objanjavaju se centralni pojmovi teorije igara, kao to su Nashova ravnotea, pojam strategije te kriteriji igre s djeliminom perfekcijom. Autor najprije objanjava najjednostavniji oblik igre kroz koji na razumljiv nain pribliava itaocu veoma vanu ulogu Nashove ravnotee u teoriji igara. U treem dijelu Diekmann izloene koncepte primjenjuje na probleme drutvenih normi, probleme povjerenja i sankcije. U ovom poglavlju se, izmeu ostalog, govori o institucijama i njihovoj ulozi pri uspostavljanju ravnotee. etvrti dio pojanjava principe teorije odluivanja te tretira osnovne pojmove kao to su racionalno djelovanje i mjerenje koristi primjenom teorije igara. Prema rijeima Diekmanna, nakon ova etiri poglavlja, italac bi ve trebalo da ima osnovna znanja o teoriji igara. Narednih pet poglavlja knjige analiziraju posebne vrste igara. U petom dijelu, objanjavaju se igre s nultim rezultatom. Na osnovu mnogih primjera, uvodi se i pojanjava pojam kombiniranih strategija. U estom poglavlju, autor se bavi razliitim vrstama drutvenih dilema, te se u sedmom poglavlju daju mogua rjeenja drutvenih dilema kroz primjere ponovljenih igara. Osmo i deveto poglavlje govore o igrama s nepotpunim informacijama, dok deseto poglavlje obrauje eksperimentalnu teoriju igara, pojanjavajui odabrane rezultate o altruizmu, reciprocitetu i drutvenim normama. U posljednjem dijelu, autor nudi i skicu modela behavioural game theory kao pojanjenje za dobijene rezultate. Kao to je ve reeno, knjiga tretira osnovne pojmove unutar teorije igara kroz razliite primjere iz podruja drutvenih znanosti. Naravno da autor spominje mnoge teorije i metode pomou kojih pojanjava i analizira proces djelovanja teorije igara, ali esencijalna korist ove knjige je u tome to Diekmann koristi zanimljive eksperimente pomou kojih objanjava problematiku primjene teorije igara. Poseban doprinos djela Andreasa Diekmanna, koje, naalost, jo nije prevedeno na jezike naroda u Bosni i Hercegovini, jeste to na izrazito jednostavan nain pojanjava primjenu teorije igara u drutvenim i prirodnim znanostima. Prema svemu navedenom, moemo zakljuiti da moderna teorija igara, kao i statistika, raun vjerovatnoe i poznavanje osnovnih metoda u drutvenim istraivanjima moraju biti osnova za bavljenje drutvenim naukama. Ali vano je napomenuti da teorija igara nije iskljuivo metoda kao statistika, nego je ona i instrument koji se koristi za formiranje novih teorija. Ili, da citiramo autora: ko se danas eli baviti drutvenim naukama, bila to politologija, sociologija ili ekonomija, ne moe izbjei elementarna saznanja o teoriji igara. (str. 16) Amer OSMI
436 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:47
Prikazi i osvrti
Drutveni utjecaj Zenike kaznionice na grad Zenicu

(Kazniona: knjiga o zenikom zatvoru, Zenica: Vrijeme: Tuzla: NAM, 2008.)
injenica stoljetnog postojanja uvene Zenike kaznionice podrazumijeva mnogostruke historijske, politike, socijalne, socioloke, penoloke i druge implikacije. Potreba da se nauno, literarno, povijesno, socioloki, faktografski, penoloki i na svaki drugi nain, injenica postojanja i rada Zenike kaznionice obradi, evidentirana je davno. Ipak, sve do danas, serioznih, analitiko-sintetikih pokuaja istraivanja ove teme, nije bilo. Sporadini pokuaji, kao rezultat linog entuzijazma pojedinaca, da se fragmentarno obrade pojedini aspekti historijata i rada Zavoda su, ipak, evidentirani. Izostanak naune upitnosti za moguu socioloku analizu posljedica koju na ljudsku individuu proizvodi zatvorska deprivacija moglo bi izazvati uenje. Izuzimajui, dakle, rijetke priloge analizi fenomena Zenike kaznionice, ova tema je do danas ostala netretirana u ozbiljnoj literaturi. Izdavako preduzee iz Zenice Vrijeme, javnosti je nedavno ponudilo monografiju naziva Kazniona. Cijeli projekt je, zapravo, iniciran nekoliko godina ranije i to entuzijazmom nekolicine zaposlenika Zenikog zatvora koji su, suoeni s krezovskim blagom izvanredno vrijednih dokumenata skrivenih u krinjama, seharama, tavanima, arhivama i drugim tamnim i mranim budacima Kaznionice, shvatili da kroz ove nijeme svjedoke govori sama historija. Godinama je trajalo prikupljanje, analiza, evaluacija i verificiranje neprocjenjivo vrijednih uzoraka prohujale historije, a kada su se vrijedni tragai suoili s ogromnim fondom relikata i dokumenata, shvatili su dimenzije i mogui znaaj ovih nalaza. Takoer, shvatili su da je za daljnji tretman ove grae, kao i za njenu primjerenu prezentaciju, neophodan vrhunski profesionalni pristup. Muamer Spahi, direktor i vlasnik Izdavakog preduzea, profesionalnom selektivnou odmah je prepoznao izvanredne potencijale koje nose ovi materijali. Izbor saradnika i forma koju je izdava odabrao svjedoe o njegovoj kompetentnosti i profesionalnosti, a o ambicioznosti i samouvjerenosti dovoljno govori tira od 1000 primjeraka, to je hrabra i veoma optimistina procjena za nae aktuelne, skromne izdavake, ali i italake prilike. Intonaciju cijelom ovom ambicioznom projektu kao i naznaku njegove prepoznatljive atmosfere, dao je uvodniar, zeniki knjievnik Selvedin Avdi. U samom uvodu, ve u prvom pasusu, Avdi kae: Grad Zenica i Kaznionica, koja se nalazi u samom njegovom centru, nikada se nisu dobro slagali. (Kazniona, 2008). Avdi, dakle, manirom nadahnutog literate ve u ekspoziciji transcendira postojeu situaciju, on od obine kaznione, sivog mjesta u kojem se dre kanjenici, pravi
Godinjak 2009 / 437
27.5.2010 13:39:47
Prikazi i osvrti
iv organizam koji, eto, ima svoju volju, svoj autonomni ivot koji, zaista, na stranicama ove monografije ivi, buja, pulsira i pria razne sudbinske strane, tune, ali na momente i smijene prie. On, ne samo da govori o Kaznioni kao predmetu istraivanja knjige, nego na uvodniarskim stranicama, istovremeno, pie i jednu punokrvnu literaturu. Avdi dalje kae: Grad se odnosi prema zatvoru kao prema loem komiji kojeg se stidi, ali pomalo i plai. Zbog toga ve godinama pokuava da ga se rijei. Obraao se carevima i predsjednicima razliitih drava, ali bez ikakvog uspjeha. Kazniona je opstala punih 120 godina, bila i ostala simbol po kojem se Zenica prepoznavala u nekadanjoj Jugoslaviji pa i dobrom dijelu Evrope. (Kazniona, 2008:3). I ovdje uvodniar Avdi pronicljivo apostrofira ambivalentnu poziciju grada, koji, u egzistencijalnom smislu djelimino ovisi o Zatvoru, ali ga se, ipak, stidi. U jednom od narednih pasusa, Avdi kae: Grad nema opravdane razloge za toliku odbojnost prema Kaznioni... S druge strane, grad je imao koristi od svog podstanara. Pomagao mu je kada je bilo najtee. Tokom gladnih vremena u zatvoru se pekao hljeb za itav grad, a u tamonjim metalskim radionicama proizvodile su se i pei na vrsto gorivo, dragocjene tokom posljednjeg rata. ini se da je grad mrzio zatvor iz iste tatine. (Kazniona, 2008:3). Ovaj kratki tekst knjievnika Avdia predstavlja sjajan primjer uspjene komunikacije izmeu uvoda i samog potonjeg teksta, na nain da ova mala uvodniarska, literarna sliica afirmira i priprema metodoloki pristup koji su autori odabrali kao najprimjereniji koncept prezentacije ovako iroke i bogate epske grae. Monografija predstavlja vrijedan pokuaj evociranja injenica u vezi s historijatom Zenike kaznione, a koje se proteu na period od tri stoljea. Historijat Kaznione tijesno je povezan i uslovljen povijeu ovih prostora, grada i same drave. To, na prvim stranicama monografije, zorno pokazuje sama injenica nastanka Kaznione. Naime, kako je Bosna i Hercegovina, u julu 1878. god., Berlinskim kongresom ula u sastav Austro-Ugarske monarhije, ova je odmah otpoela s generalnom pacifikacijom i formalno-pravnom sanacijom zemlje. U kontekstu projekta uvoenja novog pravnog sistema, kao oekivan i logian problem pojavila se nunost izgradnje primjerenog zatvorskog kapaciteta, tj. obaveza formiranja odgovarajue penitensijarne ustanove, tj. primjerenog zatvora. I tako, ve 1886. god. austrougarska vlast donosi odluku da se u Zenici formira centralna kaznionica. O tome koji su razlozi da odluka o lokaciji Zatvora padne ba na Zenicu, monografija u samom uvodnom dijelu nudi mogue topografske, saobraajne i socijalne razloge. Istovremeno, to je prvi momenat kada ova monografija injenicu izgradnje i postojanja Zenike kaznione razmatra i tretira iz perspektive globalnih, historijskih, politikih, socijalnih i sociolokih okolnosti i uslovljenosti. Veliki dio teksta monografije je implicitno ili eksplicitno intoniran na nain da postaje oita meusobna uslovljenost postojanja i razvoja grada i Kaznione, velikih povijesnih turbulencija i posljedica i efekata na ivot unutar zidina. Istovremeno, dok se ove globalne historijske pertumbacije tek nasluuju u podtekstu, na stranicama monografije vidimo mozaino, fragmentarno svjedoenje o zatvorskoj historiji isprianoj kroz impozantnu galeriju likova koji defiliraju u svojim ivot-
438 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:47
Prikazi i osvrti
nim rolama. Ovi su likovi ponekad tuni, ponekad groteskni, tragini ili egzotini. Smjenjuju se na stranicama knjige muitelj s minuom, upravnik Emil Taufer, ljuti Arnaut Pikolo, gospodin Krmak, akrobat Franc tift, delat Karlo Hart, muitelj Savo Petrovi, strani Buoni, vispreni prevarant Car, do sasvim konkretnih, savremenih likova Nametka, eelja, Behmena i drugih koji svojom faktografskom autentinou verificiraju dokumentarnost materijala. Istovremeno, ova karakterizacija likova, jednim posebnim, tamnim i povremeno morbidnim armom, boji cijelu monografiju i to u mjeri koja otkriva temeljnu intencionalnost cjelokupnog autorskog napora. Radoznalost, udno i potajno zanimanje koje prosjeni italac oduvijek gaji za mrane tajne zatvorskog ivota, jesu istog onog porijekla zbog kojeg smo itali Leptira ili Suhu giljotinu. Na slian je nain italac ove monografije senzibiliziran i poveden da ue u tamnu stranu zatvorske stvarnosti: otvaraju se kripava, elina vrata elija, samice vrite usamljenou i neizmjernim bolom, verige zveckaju na rukama izmodenih kanjenika, a njihovi likovi promiu u beskrajnom defileu ovjeije iracionalnosti. A sve to se deava u neizbjenom kontekstu svjetskih ratova, aneksija, politikih prevrata, surovih careva i vladara, reima i vlada koji su ostavljali neizbrisive tragove na zidinama i duama osuenika. U Kaznionici u Zenici se od samog osnivanja primjenjivao takozvani irski progresivni sistem, koji u osnovi poiva na obrazovanju i radu osuenika.To je vidljivo i u planu izgradnje iz 1886. godine, u kojem su predvieni prostori za kole i radionice za izuavanje zanata. (Kazniona, 2008:28) Problematika strunog penolokog usmjerenja, koju otvara ovaj citat, nagovijetena je sa samo nekoliko pasusa ali je, s profesionalnog aspekta, zapravo, fundamentalna. Autori, naalost, konceptualno nisu mogli omoguiti razvijanje ove veoma bitne teme o strunoj orijentiranosti vlade i same uprave, koja bi svakako ilustrirala progresivnost bosanskog poimanja primijenjene penologije. Dakle, autori nisu poklonili vie panje injenici i dokazu, za to doba, veoma savremene orijentacije u izboru penolokog sistema koju su vlasti izabrale kao dominantnu u Zenikoj kaznioni. Da bi se mogla pojmiti ondanja avangardnost pristupa ovoj problematici, kao i itaocu pribliiti smisao atribucije progresivnog tipa zatvorske deprivacije, napravit emo ovdje malo podsjeanje na osnovne sisteme i penoloke teorije, odnosno na kratku penoloku historiju i njenu hronologiju. Najstarije, primitivne zajednice su svoju homogenost i integritet titile raznim drastinim kaznama koje su, zapravo, predstavljale drutvenu reakciju bez ikakvih odgojnih ambicija i funkcija. Te kazne su funkcionirale kao primitivne reakcije kolektiva kojima se kroz formu surove osvete, pukim zastraivanjem, pokuavalo utjecati na poinioca i isprovocirati njegovo odustajanje od daljnjeg injenja prekraja. Potonji period klasnog, organiziranog drutva takoer primjenjuje sistem kazni koji kao cilj ima samo proizvoenje zastraivanja, odmazde kroz kanjavanje pri kojem e poinilac intenzivno ispatati. Pri tome je karakteristino da ovakvo kanjavanje sankcionira samo bive, prethodno ponaanje prekrioca, ali da nema nikakvu ambiciju da podstakne njegovo popravljanje i rehabilitaciju. Dugaak je spisak matovitih naina ondanje drutvene odmazde: davljenje u vodi, kamenovanje, spaljivanje na lomai, odsije-
Godinjak 2009 / 439
27.5.2010 13:39:47
Prikazi i osvrti
canje glave, vjeanje, rastrzanje konjima, nabijanje na kolac, bacanje u vatru, sahranjivanje ivih, razapinjanje na krstu, ubijanje u areni, ispijanje otrova, odsijecanje udova, za lopove odsijecanje ruke, za laljivce i krivokletnike odsijecanje jezika, za pijune vaenje oiju, za silovatelje odsijecanje spolnog uda, a ne treba zaboraviti veoma esto i svakodnevno javno bievanje, igosanje, batinanje, stubove srama, progonstvo itd. Srednji vijek je dodatno pokazao brutalnost i okrutnost primjenjujui, kazne koje su domiljato i inventivno unaprijeene kroz visprene tehnike dosjetke inkvizicije. U tom se periodu stidljivo javlja i jedna uzgredna kazna kazna zatvaranja. Treba napomenuti da u tom ranom periodu ova kazna nije definirana kao kazna zatvora u savremenom smislu nego samo kao period ekanja, koji osueni provodi oekujui poetak suenja ili izvrenja kazne. S dolaskom ranog kapitalizma, eksproprijacijom i masovnim osiromaenjem narodnih masa, dolazi do poveanja kriminaliteta. Ustanovljavaju se nove kazne deportacije i, naroito, liavanja slobode. Formiraju se tako zatvori koji poinju da evoluiraju od pritvora do pravih zatvora, tj. utemeljuje se zatvorska kazna kao autonomna kazna. U poetku, ti zatvori su bili najcrnje podrumske, memljive, mrane prostorije bez zraka i svjetlosti u koje su smjetani svi zajedno: djeca, ene, starci, bolesni, osakaeni, ubice, prevaranti, psihiki bolesnici i drugo aroliko drutvo. Tek u tim zatvorima su poinjali pravi grozomorni zloini, kojima su se esto pridruivali uvari zatvora sa svojom ekstremnom surovou i korumpiranou. Postala je uskoro oigledna potreba za temeljitim unapreenjem i reformom zatvorskog sistema. Ta evolucija poimanja zatvorske kazne bila je posredovana novim teorijskim, humanistikim strujanjima, prvenstveno zahvaljujui prosvjetiteljskim idejama. Tako su razni oblici zatvorske deprivacije postali temelj kanjavanja. Krajem 18. vijeka u Pensilvaniji je poela reforma zatvorskog sistema na nain da su izgraeni zatvori s brojnim pojedinanim samicama za svakog osuenika. To je bio sistem potpunog usamljenja, gdje je osuenik u grobnoj tiini provodio dane, itajui vjersku literaturu i ostajui uskraen za sve mogue senzacije iz vanjskog svijeta. Pensilvanijski sistem je vrlo brzo pokazao svu pogubnost osamljenja ljudske jedinke. Cilj ove potpune socijalne izolacije bio je da se onemogui kriminalna intoksikacija kao prirodan efekt grupnog izdravanja kazne, tj. kao posljedica socijalnih kontakta izmeu osuenika. Meutim, uskoro je dolazilo do drastinog psihikog propadanja linosti osuenika u toj mjeri da je izolacija inila takve tete na njihovom mentalnom zdravlju da je ak dolazilo do samoubistava. estoke kritike su posredovale izmjenu ovog koncepta koji se modificira u tzv. auburnski sistem, prema amerikom gradu Auburnu, gdje su poele prve promjene. Godine 1823. tamo je sagraen zatvor koji je funkcionirao po sistemu dnevnog zajednikog boravka osuenika na radu, ali i izolacijom u samicama nou. Karakteristika zajednikog boravka na radu bila je ta da je postojala potpuna i stroga zabrana bilo kakve komunikacije izmeu osuenika. Prekritelji ovih normi su kanjavani brutalnim kaznama a smisao je bio preveniranje kriminalne zaraze. Represalijama su osuenici bili izlagani i zbog samog meusobnog pogleda. Ovi ekstremno represivni pokuaji su naputeni ve krajem 19. vijeka, a aktuelni postaju koncepti vas-
440 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:48
Prikazi i osvrti
pitanja i popravljanja osuenika. Progresivni sistem poiva na poimanju da je neophodan postepeni prelaz osuenika iz jednih zatvorskih okolnosti u druge. Vaspitni tretman treba da se sastoji od vie faza koje su progresivne i postepeno osuenika pribliavaju slobodi, to ovisi o njegovoj saradnji i rezultatima. Taj sistem se najprije javlja u Engleskoj, a potom, neto usavren, na nain da mu je dodata jo jedna faza, u Irskoj. Progresivni irski sistem se sastoji od etiri faze: u prvoj fazi osuenik je zatvoren u strogu samicu, u drugoj uestvuje u kolektivnom radu, u treoj se razvrstava u manje zatvore, gdje radi u grupama i pod nadzorom nenaoruane strae, a u etvrtoj fazi, oni osuenici koji bi pokazali dobre rezultate, putani su na uslovnu slobodu. Naravno da je i ovaj progresivni sistem tokom vremena doivio svoju kritiku te je u praksi modificiran i prilagoavan realnim potrebama. Promjene su, takoer, bile progresivne i ile su u pravcu naputanja strogog automatizma apliciranja faza i prihvatanja individualnog diferenciranja i prilagoavanja ovisno o rezultatima penolokog tretmana, a koji se evaluiraju u kontekstu aktivnog uea samog osuenika. Daljnje elaboriranje penolokih teorija predstavlja samu penoloku historiju a za nas je ovdje bitna nesporna injenica evidentnog i veoma ranog apliciranja novih, modernih strunih spoznaja u konceptualnom promiljanju penoloke politike Zenikog zatvora. To je vidljivo i lako dokazljivo ve iz arhitektonskog fundiranja, tj. iz samog graevinskog projekta iz 1886. godine. Knjiga Kazniona sadri mnogo sonih likova i dogaaja koji se pred itaocem smjenjuju u jednom ivopisnom i nezaboravnom defileu. Primjerice, pogledajmo kako se u Zavodu zabavljao Vojislav eelj: Na primer, dok sam jo bio u izolaciji, sedimo u dnevnoj prostoriji gde se gleda televizija i na televizoru stoji velika Ajfelova kula napravljena od ibica. Neki jadnik u dugim zimskim noima nesanice ju je napravio i to stoji kao ukras na televizoru. Slika neto nije bila u redu. Ja naem rtvu, jednog koji je bio osuen na dve godine zbog pokuaja pljake benzinske pumpe. Glup ko tamna no. Visok, snaan a glup. Kaem: ne valja ova slika, daj pomeri malo tu antenu: I on prie i pone da pomera onu Ajfelovu kulu. Ja govorim: levo, levo, desno, dok ovi svi nisu pocrkali od smeha i on shvatio da je, zapravo, ispao rtva. Znate, ja sam uvek voleo da se alim i sa drugima i uvek sam nalazio sagovornike za tu alu... (Kazniona, 2008:127) Autori su racionalno, u skladu s ciljem stvaranja jedne literarno-vizuelne cjeline, iji e se razliiti medijski dijelovi komplementarno dopunjavati, formirajui tako jednu homogenu materiju, upotrijebili metodu kolanog prezentiranja dokumenata, gdje su koriteni razliiti materijali. Fotografije razliitog porijekla i starosti, autentini zapisi preuzeti iz putopisa, dnevnika, originalne slubene zabiljeke, izjave i iskazi svjedoka, uesnika i aktera kao i literarni prilozi, kojima ponekad i pored evidentne faktografske uvjerljivosti ne nedostaje poetskog nadahnua, proizvode dojam slojevite, autentine i bogate dokumentarne grae koja je sasreena i izloena svojevrsnom imanentnom logikom i principima. Time je postignuto jedinstvo metodologijskog pristupa i prirode same materije, to ovu knjigu ini pitkom, trajno svjeom i gotovo taktilno dohvatljivom u ivotnoj autentinosti njenih zbivanja i likova. A to je bio osnovni cilj izdavaa. U prvom broju asopisa Drutvena istraivanja iz
Godinjak 2009 / 441
27.5.2010 13:39:48
Prikazi i osvrti
2007. god. objavljen je tekst Prilozi historiji kaznenog zavoda u Zenici (18861945) autora S. J. Ono to povezuje ova dva rada jeste zajednika tema, ali ih metodolijski pristup diferencira. Dok u monografiji Kazniona, grupa autora na temelju jednog popularnog pristupa, uspijeva autentino prezentirati jednu epsku panoramu likova i zbivanja, uokvirenu i uslovljenu epohalnim drutvenim gibanjima i potresima, autor teksta u asopisu serioznim naunim pristupom utemeljuje poetak zbiljskog istraivanja ove, do sada zaputene teme. On u svojoj studiji u nekim segmentima ide u potpunu minucioznu elaboraciju npr. tretmana osuenika u Kraljevini SHS, partizanskog napada na Zavod iz 1941. god., ili analizu graevinskog planiranja unutranjih prostora, ali koja ostaje u funkciji racionalnog pribavljanja elemenata za dokazivanje penoloke orijentacije, dakle, sadrava i sintetiku obuhvatnost neophodnu za izvoenje generalnog zakljuka. Takav epistemoloki pristup i metodski instrumentarij omoguavaju nam definiranje temeljne distinkcije izmeu ova dva vrijedna rada, odnosno upuuju u precizniju definiciju monografije. Takoer, budui da je jedan od koautora monografije istovremeno autor spomenute studije, blizu je pameti zakljuak da su oba teksta nastala pri istom autorskom nadahnuu, ali da seriozna, znanstvena orijentiranost teksta jednu usmjerava prema formi studije, dok monografiju odreuje neto leerniji, laki, manje strogo normiran pristup. Jasno je, dakle, da autorska namjera monografije Kazniona, nije usmjerena u pravcu analitikog, studioznog i naunog istraivanja i dokazivanja postuliranih teza. Ona, zapravo, nudi obilje nespornih materijalnih injenica dragocjenih za historiografiju ovog zatvorskog sistema u njegovom geografskom i drutvenom okoliu. Naime, oito je da je jedna od dominantnih intencija tekstova ove vrijedne monografije nastojanje na pokazivanju oite komplementarnosti dviju paralelnih linija egzistencija samog zatvora i njegove ire municipalne okoline, Kaznione i grada, te njihove meusobne uslovljenosti u zajednikom postojanju i bitisanju kao i njihove meusobno ovisne, interaktivne evolucije u prostoru i vremenu. Iako govori o tekim i munim temama zatvorske deprivacije, fokusirajui svoju dinamiku osnovu na ivopisne i esto nevjerovatne likove kao eksponente vlastite osobnosti ali i svoje epohe, ova sona literatura ne proputa zbivanja situirati u kontekst burnih izmjena vladajuih politikih sistema i smjena itavih drutveno-ekonomskih formacija. Istovremeno, neophodno je naglasiti da je ova monografija, sa svojim obiljem faktografije, brojnim svjedoenjima sudionika, njihovim sjeanjima, izjavama, zapisima, dokumentima iz raznih arhiva i fotografijama, zapravo, nezaobilazna instanca koju e svaki budui nauni, literarni, dokumentarni i svaki drugi istraivaki ozbiljan rad, kao pouzdan i autentian izvor injenica, moi i morati konsultirati. Iako je autorima ove monografije ambicija i interes ostao na neto popularnijem pristupu materiji, na izboru i obradi postojee faktografije koja ne prevazilazi okvire atraktivne, populistike prezentacije, koja e zasigurno imati recepciju i kod irokog italakog kruga, ona ostaje kompetentna i referentna za budua istraivanja fenomena Zenike kaznione. Jasenko KAROVI
442 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:48
Prikazi i osvrti
Na putu ili elegancija boli

(Film Na putu, rediteljica Jasmila bani)
a putu je autentino pomjeren film. I vrlo je dosljedan u toj svojoj dimenziji, to je znakovito, jer se to onda doima i kao umjetnika namjera a ne kao greka ili ak problem. Implikacija ove osobenosti filma je i anrovska i emotivna, ali zapravo tu i ne postoji jasna linija razgranienja, odnosno ta je linija ezoterino stopljena u dominantni motiv cijelog ostvarenja, jer je rije o snanoj i produkcijski uspjeno realiziranoj autorskoj poetici. Naime, to je samo prividno realistian film koji je, ustvari, dislociran iz samog realizma na nain da se odlijepio od prepoznatljive svakodnevice, nikad ne prestajui baviti se istom. Kako je to mogue ili gdje je klju ovakvog filma koji je isklesan iz naeg traumatskog prezenta, ili, gdje se stapa a gdje razdvaja od ivotnog realizma iz kojeg se iilio? Vjerovatno negdje izmeu spomenute traume, sa svim traginim aspektima njene neprovakanosti, i autorske urgentnosti da se bavi istom. Izgleda da je ta stvaralaka urgentnost u direktnoj vezi s nedostatkom duhovnog i historijskog formata naeg traginog kolektiviteta da se nosi s ozbiljnou trenutka u kojemu se nalazimo. Jasmila bani je napravila film koji je duboko uronjen u postratnu traumu, ali je pri tome to i na vrlo orginalan nain i bajkovit film, jer je to jedno drugaije Sarajevo, ako je to u jednom metaforikom smislu uope i Sarajevo, jer su to drugaiji ljudi a koji opet izgledaju i ponaaju se kao nama slini, i naroito, a moda i prije svega, jer je to dostojanstven film koji se uspijeva baviti jednom od najvulgariziranih tema naeg ivota, pitanjem postratne ekspanzije religioznosti u Bosni i Hercegovini. Ruku na srce, u onom to se zove javni prostor kod nas jo nije osvijetljen ni osmiljen adekvatan nain bavljenja ovako kompliciranim pitanjem koje se kao ogromni upitnik nadvilo nad, ve sada deklarativnu sekularnost ove drave. Pritom, svjedoci smo pornografskog nasilja agresivne religioznosti koja eli rasvijetliti i kontrolirati sve poze nae privatnosti, ali i prostake kvazisocijaldemokratije koja kompleksaki pljuje na vjerske svetinje, jer joj se valjda ini da se time postaje i vei socijaldemokrata. Film Na putu izrastao je iz traume, ali je upravo zbog spomenute vulgariziranosti i umjetniki nadrastao tu traumu, pomjerajui se u vlastiti autorski kosmos, pritom nikada ne bjeei od sutinskog pitanja s kojim, to je ve spomenuto, i nemamo format da se nosimo: Kakav uope moe biti odgovor ljudskog duha na ontoloki poraavajuu injenicu ratnog razaranja? Katastrofina je spoznaja da nekog odgovora i nema, niti tu frustraciju umanjuje injenica da to, naravno, i nije osobenost samo ovog rata i poraa. Jasmila bani i ne pokuava dati odgovor ve nam, kao u nekom dija-
Godinjak 2009 / 443
27.5.2010 13:39:48
Prikazi i osvrti
gnostikom slideshowu rendgenski ukazuje na kompleksnost naeg kolektivnog stanja. Pritom, ne upada u ideoloku zamku dranja iskljuivo jedne strane, ne zato to nema stava, ve naprotiv, zato to ne ulazi u jeftinu kafansku kvazipolemiku, koja se tako maligno odomaila u dnevnim i sedminim glasilima, to, naravno, najvie govori o nama samim. Emotivni doivljaj ovakve pomjerenosti filma Na putu snaan je i okantan. U svemu tome, ini se da ta okantnost nije sama sebi bila cilj (ili makar nije bila jedini cilj... jer da je to iskljuivo bila, vjerovatno bi se desila i slina vulgarizacija samog filmskog izraza), ve je rezultat autoricinog digniteta, i stvaralakog i ljudskog, odnosno zrelosti da se nosi s tako ozbiljnom temom kao to je ovo gdje mi ivimo. banika se, oigledno, sistematino i strastveno posvetila rjeavanju ovako otvorenih pitanja naeg identiteta, to se moda najbolje vidi po samom kraju filma koji se mogao tako organski oteti samo kao posljedica metodinog rada na materijalu, kraja koji je tako ljudski nedovren, nedoreen i upravo zbog toga i tako snaan. Autorica se uspjela vlastitom umjetnikom elegancijom suprotstaviti vulgarnom. I sama ta pobjeda je elegantna, jer ne likuje, jer ne pljuje, jer ne objanjava ve pokazuje. Prianje prie Interesantna je ekspozicija prvog ina, jer su likovi svjesno uspostavljeni kao tranzicijski ploni, s nekim posliima koji su, znamo, solidno plaeni pa stoga im je kao pruena prilika, naivna naravno, da kao egzistencijalno potiskuju ono to se potisnuti ne moe. Kasnije saznajemo da je Luna, ustvari, izbjeglica iz Bijeljine, zauvijek obiljeena traumom, jer su joj roditelji ubijeni. To, nepotrebno je i naglaavati, ovjek nikada ne moe zaboraviti, pa makar bio i Bosanac ili Bosanka, narod kojem nije strano ni poricanje samog ina poricanja. Izostavljena psihologizacija ovog i gotovo svih ostalih likova u filmu vrlo vjeto uvlai gledaoca da sudjeluje u drami, da sam popunjava izostavljeno, to su take identifikacije sa samim likovima. Luna je zauvijek amputirana od vlastitog doma i njen fantomski odlazak u Bjeljinu proleti kao snovienje, ili flashback, to je jo jedan doprinos bajkovitoj pomjerenosti cijelog ostvarenja. Amaru je ubijen brat, heroj prolog rata, na ta Amar kae da bi mu bilo bolje da nije bio heroj, jer bi on i dalje imao brata. Kada Amar izgubi posao, egzistencijalistiki balon-od-sapunice puca, ali samo kao najava jednog mnogo dubljeg pucanja po avu. Luna i Amar bivaju vraeni tamo odakle su pokuali pobjei, bivaju vraeni u srce vlastite traume. Racionalnog odgovora na traumu i nema. Amar pronalazi sebe u islamu. Jedan od tokova prie, taj da Luna i Amar sve vrijeme pokuavaju dobiti dijete, izvrsnim dramaturkim preobratom postaje centralna dilema cijelog filma: Upravo kada Luna poinje da sumnja u ljubav izmeu nje i Amara, ona ostaje trudna, ali... ona vie nije sigurna da eli njegovo dijete! Jasmila bani je rediteljskom intuicijom ovakvu dramaturku bombu uspjela smiriti i svesti na mjeru kontrolirane eksplozivnosti koja u iekivanju pulsira do samog kraja.
444 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:48
Prikazi i osvrti
Glumcima u filmu Na putu vjerujemo da ne glume. Moda bi se mogla staviti mala primjedba tom segmentu filma u smislu da rediteljica nije ni trebala insistirati na bosanskom akcentu (ovo, naravno, vai za bilo koji nematernji akcent, bilo gdje!) kod glumaca koji nisu iz Bosne, jer je to, naprosto, veoma teko ili nemogue postii kroz nekoliko ili vie mjeseci priprema. To se moglo izbjei i iz razloga to ovaj film svakako ima ve spomenutu pomjerenost, koja dobro radi, pa mu je nebosanski izgovor mogao moda i koristiti, u potencijalnom podebljavanju spomenute pomjerenosti. Zrinka Cvitei i Leon Luev su ve znani kao pravi profesionalci. Njihove odline izvedbe nisu previe iznenadile. Ipak, Leonova zagledanost u daljinu u trenucima duhovnog preobraenja jo jednom otkriva istinsku predanost ovog glumca. Ermin Bravo je uao u lik strastveno, i to je bitno, bez predrasuda da li on lino razumije ili voli Bahriju, lika kojeg glumi. Bravo je moda najvee glumako otkrovenje ovog filma (kaem filma, jer znamo da je rije o itekako etabliranom pozorinom glumcu), zato to je pokazao izuzetan profesionalni raspon i hrabrost da se upusti u takvu raznolikost glumakih izazova. Tiina i karizmatinost Izudina Bajrovia ukazuje da ovaj glumac moda jo nije ni imao pravu priliku da pokae ta sve moe. Mirjana Karanovi ne pripada tom svijetu i zbog toga funkcionira. Usudit u se uporediti njeno pojavljivanje u filmu s fantomskim odlaskom u Bijeljinu. Ima tu nekog slinog snovienja, bajkovitog. Kostim i scenografija su uraeni u generalnom tonu cijelog filma, nevidljivi su, odnosno prvenstveno u slubi prie. I oni su utkani u auru umjetnike zrelosti koja je odora cijelog ostvarenja. Kamera je hladna i precizna. ini se da nema vika kadra u cijelom filmu. A bilo je puno prostora i zamki spomenut u samo scenu erijatskog vjenanja u damiji, gdje vidimo Amara... i Lunu koja nijemo posmatra s balkona. U trenutku, kao da se otvori prostor i potreba da izbliza vidimo i ostale vjernike kojih ima poprilino. Rediteljica ih ne pokazuje izbliza, ne elaborira. Djelimino zbog spomenutog pristupa odsustva psihologizacije, ali i svjesnosti idoloki skliskog terena na kojem se Jasmila, ipak, nije okliznula. Prisustvo rediteljice je neupitno, ali je pritom spomenuta pomjerenost filma vjerovatno uspjeno realizirana upravo zbog suptilnosti autorskog izraza. Toliko traume, toliko ljubavi, toliko otvorene boli i tuge, a toliko mjere u svemu tome znak je autorske veliine. Film Na putu je elegantna slika nae vlastite boli i kao takav ostaje da svijetli kao traak nade u zemlji... u kojoj su uspjeli izmanipulirati i one jo nepronaene, neiskopane. Namik KABIL
Godinjak 2009 / 445
27.5.2010 13:39:48
Prikazi i osvrti
Steci batine reljefe Asirije i Ilirije

Ragib Lubovac
rijent je umjetnost djetinjstva, Grka mladosti, Europa starosti. Iako se, u vrijeme starog filozofa Hegela, kada se gasi umjetnost klasicizma, i kada se javlja prvi impuls romantizma u djelu francuskog slikara Delacroixa Sloboda predvodi narod, 1830. godine, ipak su mnogi, Hegelovom izrekom: Najvea taka umjetnosti ve je za nama, njegovim odlaskom 1831. godine, vjerovali da je to kraj umjetnosti. Meutim, njegov sunarodnik, pjesnik Heine je kazao: Ne! To je tek poetak umjetnosti. Inae se umjetnosti mogu inspirisati religijom, prirodom, drutvom i umjetnosti, tj. iz subjekta i objekta. Oduvijek su neke stare umjetnosti davale impulse mladim umjetnostima, a ove su se onda, traei nove mogunosti, forme i sadraje, transformisale, kao to je klasina grka umjetnost inspirisala umjetnost italijanske renesanse, od koje je bila starija 2000 godina. Tako se mlada renesansna umjetnost, na neki nain, prisjetila zaboravljene stare klasine umjetnosti. Takvo sjeanje, noumen stvar o sebi (Kant), misli ovaj tekst o kultu Mitre i umjetnosti bosanskih steaka. Mitre Ilindan Aliun
Govore li nam ta priloeni reljefi o neemu? Posebno ova Mitrika kultna gozba, duboki reljef iz Konjica, ukljuivi i umjetnost domaih Ilira, o duhu umjetnosti Istoka i tla u nama? Svakako da Da!
Mitra ubija bika, antiki reljef
Mitraistika kultna gozba, reljef, Konjic
446 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:49
Prikazi i osvrti
Asurbanipal u lovu na lavove, reljef, kamen, Asirija
Steak Kule, Lov, reljef, kamen, Zgoa, Kakanj
Ilirska, Japodska urna, ene igraju u kolu, crte na kamenu, Ribii, Biha
Steak, Posmrtno kolo, reljef
Godinjak 2009 / 447
27.5.2010 13:39:50
Genijalni umjetnici steaka Osjetu pripada temperament, ukusu kultura, talentu znanje, geniju duh. Naravno, velika umjetnost je predstava ljudskog duha genija. Genij je ovjek koji ne dolazi do svojih spoznaja samo iskustvom i logikim miljenjem, ve i intuicijom izvanredno nadaren: da proizvede ono za ta se ne moe propisati nikakvo pravilo; iako ga je on svjestan, niti ga on moe opisati, niti ga moe prenijeti drugima, da bi ga i oni imali. Za Kanta je genijalnost koja se javlja samo u umjetnosti: Homer, Leonardo da Vinci uzorna originalnost prirodnog, a ne Boijeg dara. To se moe prevesti kako na grupu ljudi, tako i na generaciju jednog naroda ili nacije. Enciklopedijske negacije Obrada bogumilstva u Opoj enicklopediji1 i Likovnoj enciklopediji2 je analitika. Nisu tedjeli ni prostor ni argumente ni podatke niti citate, niti istona porijekla maniheja bogumila, ak od Zaratustre i Mania. Ali kada se obrauje umjetnost steaka, onda se maniheji i Istok zaboravljaju, a itaocima se nudi Zapad. Nelogina je formulacija u Opoj enciklopediji, a i Likovnoj enciklopediji, jer su one bliskih autora, da su se: 1. Bonjaci odupirali jednako istonom i zapadnom kranstvu i Maarskoj i Bizantu, i taj je otpor doao do izraaja u bogumilskoj herezi, a zatim 2. Umjetnika obrada steaka se kree u okviru srednjovjekovne romanike i gotike umjetnosti, i 3. Prisutna je politika izoliranost ovih krajeva i periferni poloaj (Bosne) u odnosu na poznate centre (kranske Evrope). to znai da u prvom citatu bogumili odbacuju Istonu i Zapadnu crkvu, a u drugom prihvataju njenu religiju i umjetnost!? Kod tree negacije ne ide zajedno i utjecaj i izoliranost. Otud se kod domaih autora javljaju religijski ili enigmatski koncept steaka. A maniheji bogumili, ako emo pravo govoriti, niti grade niti tuju crkve, niti se na reljefima steaka predstavljaju kranski sadraji. Tako se vie bavimo religijskim pojavom i povrinom, manje umjetnikom predstavom i sutinom.
1 2
Opa enciklopedija, Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977. Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, Leksikografski zavod FNRJ, 1959.
448 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:50
Domai koncepti Na osnovu spomenutih negacija, nekih domai autori grade svoje teze: steci su multikonfesionalni, svaiji i niiji, a bogumili su mitski sluaj. ak dovode u pitanje i takve autore kao to su Arthur Evans, iro Truhelka i Miroslav Krlea, prema kojima su steci bogumilska tvorevina. Zato su danas na sceni domai prevazieni religijski i ini koncepti umjetnosti bosanskih steaka u feljtonima Osloboenja savremenih i uglednih autora i profesora Dubravka Lovrenovia i Envera Imamovia koji se nastavljaju. Tako se bavimo religijskom pojavom i povrinom, a ne predstavom i sutinom. A zapravo, uitelju pripada spomenuti talent da poznaje i prenese studentima i itaocima umjetnike subjektivne predstave objektivne stvarnosti, a ne da se sve vrti oko svojatanja steaka. Enigma duga stoljeima, pie ovih dana u feljtonu Osloboenja profesor Enver Imamovi, u kojemu se ne nude odgovori, te se enigma o njima nastavlja. Koncept je, dakle, poznat koji tapka u mjestu dok je kontekst prikriven.
Godinjak 2009 / 449
27.5.2010 13:39:50
27.5.2010 13:39:50
IZ PREPORODOVE DJELATNOSTI
27.5.2010 13:39:50
27.5.2010 13:39:50
Izvjetaj o radu BZK Preporod Sarajevo za 2009. godinu
Rad Bonjake zajednice kulture Preporod u 2009. godini bio je odreen tekom finansijskom situacijom u naoj zemlji. To se odrazilo u poslovima kako na razini Matinog odbora, tako i na nivou opinskih drutava. I pored teke finansijske situacije, Matini odbor je uspio organizirati gotovo sve temeljne projekte i manifestacije od bitnog znaaja za kontinuitet ove zajednice u kulturi. Petnaesti po redu Zbor predsjednika opinskih drutava odran je u Mostaru. Od prateih sadraja izdvajamo izlobu o ivotu i djelu knjievnika Alije Nametka: Svjedok podnoenja sudbine, ija je autorica Medhija Maglajli. Izloba je bila postavljena u Centru za kulturu Mostar, a otvorio ju je Ibrahim Kajan. Takoer je u Centru odrana i knjievna veer Jasmine Musabegovi. Knjievnicu Jasminu Musabegovi predstavili su Ljubica Ostoji i Muhamed Delilovi. Na Zboru predsjednika uestvovalo je vie od 50 predstavnika opinskih drutava. Uvidom u broj prisutnih opinskih drutava jasno se moe zakljuiti da je odziv i interes za Zbor veliki, a naroito od opinskih drutava s ruba Federacije i s podruja drugog bosanskohercegovakog entiteta Republike Srpske. Rad opinskih drutava je poprilino neujednaen, osobito u Republici Srpskoj. U tome bosanskohercegovakom entitetu imamo drutva s izuzetno dobrim rezultatima rada, kao to su Bijeljina, Osmaci, pa do onih opinskih drutava koja nisu odmakla dalje od osnivanja. Ovakvo stanje je usljed injenice da u mnogim opinama povratnika struktura stanovnitva nije u stanju podnijeti dobrovoljni rad iz vie razloga teka ekonomska situacija, starosna dob povratnika, obnaanje vie funkcija od jedne osobe, nesuglasja unutar malog broja ljudi okupljenih unutar drutva i nedostatak agresivnijeg nastupa prema lokalnoj zajednici u traenju neophodnih sredstava za rad. Slina situacija je i na podruju Federacije Bosne i Hercegovine. U manjim opinama s bonjakom veinom gotovo sva kulturna dogaanja povezana su s Preporodom. Tamo gdje su Bonjaci u manjini opinska drutva uglavnom su izgradila dobru saradnju s Islamskom zajednicom. S razine Matinog odbora, pomo opinskim drutvima nije uvijek adekvatna. Uglavnom se trai finansijska potpora, koju je teko realizirati u nedostatku finansijskih sredstava. U ovoj godini izdvojili smo 20.000 KM za opinska drutva i kupili automobil na lizing za potrebe Zajednice opinskih drutava Tuzlanskog kantona.
Godinjak 2009 / 453
27.5.2010 13:39:50

Izdavaka djelatnost u ovoj godini nije ila prema predvienom planu. Od svih izdavakih projekata jedino smo uspjeli realizirati Preporodov Godinjak. Nismo objavili predvieno XI kolo iz edicije Bonjaka knjievnost u sto knjiga. Razlozi su kako objektivne, tako i subjektivne prirode. Finansijska sredstva stigla su tek krajem godine, a prireivai nisu ispotovali predviene rokove. Trei broj asopisa na engleskom jeziku Bosnian Studies: Journal for research of Bosnian thought and cultur/Bosanske studije: asopis za istraivanje bosanske misli i kulturi pripremljen je za tampu. U ovom broju piu: Muhidin Pelesi: Bosniac political elite at the time of disintegration of Austria-Hungary and creation of Yugoslavia/Bonjaka politika elita u vrijeme raspada Austro-Ugarske i stvaranja Jugoslavije, air Filandra: Redescribing Memory: Contributions to Bosniak Search of New Identity/Redeskripcija sjeanja: Prilozi bonjakom traganju za novim identitetom, Nerzuk urak: Can a region be a homeland?/Moe li regija biti domovina?, Nermina Mujagi: The ethnic engineering in Bosnia and Herzegovina and the international community/Etniki ininjering u Bosni i Hercegovini i meunarodna zajednica, Lejla Mui: Family Violence in Bosnia and Herzegovina during the Transition Period/Nasilje u bosanskohercegovakoj porodici u periodu tranzicije, Kerima Filan: How One Calculated Time in the Ottoman Bosnia/Kako se u osmanskoj Bosni raunalo vrijeme. U nedostatku sredstava autorski honorari nisu isplaeni, te iz istih razloga asopis nije predat u tampu. Trei po redu Nauni skup o djelu ivueg bonjakog pisca, ovog puta posveen akademiku Tvrtku Kulenoviu, odran je krajem marta u saradnji s PEN Centrom Bosne i Hercegovine, asopisom Odjek i Meunarodnim centrom za mir, koji je i izdava Izabranih djela T. Kulenovia. Nauni skup je nazvan ovjekova porodica Knjievno djelo Tvrtka Kulenovia. Za vie od etrdeset godina knjievne prisutnosti u Bosni i Hercegovini, bivoj Jugoslaviji i ire, Tvrtko Kulenovi je ispisao i objavio neke od najznaajnijih stranica bosanskohercegovake knjievnosti, kao i one junoslavenskoga govornog podruja. Djelo ovog romanopisca, putopisca, esejiste, scenariste, relevantnog knjievnog kritiara, bilo je od samog poetaka u fokusu italaca i kritiara irom Regiona. To svjedoe i brojne nagrade koje je u minulim godinama dobio za svoja djela: estoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godinja nagrada izadavake kue Veselin Maslea, Nagrada Drutva pisaca za najbolji roman, Nagrada Fonda Otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine, Fund for Free Expression Award, SAD. Nauni skup radio je u tri okrugla stola na kome su uestvovali: Ante Armanini (Zagreb): Sarajevo/kazalite/okrutnost, Almir Baovi (Sarajevo): Rat i vrijeme u romanima Tvrtka Kulenovia, Muris Bajramovi (Sarajevo): Metaprozni aspekti u romanima Tvrtka Kulenovia, Muharem Bazdulj (Sarajevo): Romaneskna esejistika Jesenje violine, Davor Beganovi: (Konstanz), Bolest, smrt i melankolija. Autofikcionalna trilogija Tvrtka Kulenovia, Lada
454 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:50

Buturovi (Sarajevo): Imaginarni svijet i poetika fragmentarnosti u Kulenovievom djelu, Boro Drakovi (Beograd): Na putovanju i u predstavi, Muhidin Danko (Sarajevo): Tvrtko Kulenovi kao lektirski pisac?!, Muhamed Delilovi (Sarajevo): Problem pripadnosti i identiteta u djelu Tvrtka Kulenovia, eljko Grahovac (Zenica): Umjetnost putopisa Tvrtka Kulenovia, Enver Kazaz (Sarajevo): Slika ljudskih krhotina, Ferid Muhi (Skoplje): Gledanje neprolaznog: hermeneutika kontingentnog i perenijalnog u djelu Tvrtka Kulenovia, Jasmina Musabegovi (Sarajevo): Tvrtko Kulenovi Saputnitvo, Edin Pobri (Sarajevo): Istorija bolesti od lektire(a) do rezimea, Dragana Tomaevi (Sarajevo): Tvrtko Kulenovi: Razaranje anra, Alma Skopljak (Visoko): Umijee pamenja, Ljiljana op (Beograd): Svetlosti antimemoara i Fahira Fejzi-engi (Sarajevo): Simulakrumi i pregrt zemlje. Izmeu Baudrillarda i Kulenovia. Moderatori Skupa bili su Ferida Durakovi i Senadin Musabegovi. Svi radovi objavljeni su u reviji Odjek, godina LXII, br. 2, Sarajevo, 2009. Ovogodinja tema Preporodovog konkursa za najbolje likovne i literarne radove nosila je naziv: Bio je praznik u mome gradu / selu. iri u sastavu: Bisera Alikadi, Mujo Musagi i Alija Musi (za literarne radove) i Azra Begi i Jasminko Mulaomerovi za likovne radove te Hatida Duman (koordinator konkursa) od prispjelih 960 likovnih i 450 literarnih radova imali su zadatak da odaberu radove za prvo, drugo i tree mjesto. Nagraeni su nastavnici koji su se istakli u razradi zadate teme i prema kvalitetu dostavljenih radova. U kategoriji literarnih radova: prva nagrada dodijeljena je radu Haruna Ceria, ueniku VI razreda O Isak Samokovlija iz Sarajeva, druga nagrada dodijeljena je radu Munira Bojia, uenika IV razreda O Tretenica, Banovii, a treu nagradu ravnopravno su dijelili Selma Selimi, uenica VII razreda Prve osnovne kole u Stocu, i Mensur Hasanovi, uenik V razreda O Rainci Gornji iz Gornjih Rainaca, opina Kalesija. U kategoriji likovnih radova: prva nagrada dodijeljena je radu Jasmina Bekovia, ueniku O Centar Vladimir Nazor, Keramika radionica, Sarajevo, druga nagrada pripala je Kameli Hrni, uenici V2 razreda O Gornje Prekounje-Ripa, Biha, a treu nagradu su ravnopravno dijelili Arijela Halilovi i Vladimir Barianin, uenici O Centar Vladimir Nazor, Keramika radiona iz Sarajeva. Nastavnici koji su se posebno istakli u realizaciji konkursnih ciljeva su: Arslan Tanovi iz Osnovne kole Musa azim ati, Zenica, uhreta Suljagi iz Druge osnovne kole, Srebrenik, i Razija Bajtarevi iz Osnovne kole engi-Vila I, Sarajevo, u oblasti literarnog stvaralatva. Posebno vrijedan angaman u likovnom stvaralatvu ove godine su pokazali: ahman Muo iz Osnovne kole Safvet-beg Baagi, Sarajevo, Mirza Ibrahimpai iz Osnovne kole Gornje Prekounje Ripa, Biha, i Ajla Hadihasanovi iz Osnovne kole Centar Vladimir Nazor, Keramika radionica, Sarajevo. Organizator konkursa i iri potpuno su svjesni da je mnogo vei broj nastavnika bosanskog jezika i likovne kulture zasluilo neku vrsta priznanja za uloeni trud. To se jasno da zakljuiti prema broju radova koji iz odreenog broja kola redovno pristiu na konkurs. Naravno, kvalitet radova ne mora proistjecati iz kvantiteta, ali jeste re-
Godinjak 2009 / 455
27.5.2010 13:39:50

alno oekivati da e u veem broju prispjelih radova iz nekih kola biti i onih koji se nameu svojim kvalitetom. Naalost, do nas dopiru informacije kako iz nekih sredina ne alju uenike radove na konkurs, jer eto, stalno uestvuju a nikada nikakve nagrade. Nagrade su, u ovom sluaju, tek jedan oblik podsticanja na rad i uestvovanje na konkursu, a nikako glavni cilj prema kojem se treba donositi odluka da li uestvovati ili ne na konkursu. Nadamo se da emo i u narednim godinama imati veliki broj uesnika konkursa, kao to vjerujemo da emo imati i veliki broj nastavnika kojima je jasna namjera naeg konkursa i njegova osnovna funkcija. Ona e i dalje biti sadrana u elji da se jednom godinje, pod okriljem Preporoda, pokae literarna i likovna kreativnost uenika iz to veeg broja bosanskohercegovakih gradova i sela. U nedostatku finansijskih sredstava ove godine nismo realizirali nijednu izlobu u Galeriji Preporod. Zato smo Galeriju povjerili na voenje strunom timu u sastavu: Mirsada Balji, Deko Hodi i Devdet Nikoevi. Osim izlobi, koje bi Matini odbor organizirao u skladu sa svojim mogunostima, novi tim bi pored vlastitih postavki organizirao i pokrenuo kolu crtanja, slikanja, kaligrafije i ebru slikarstva. Hatida DUMAN
456 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:50
Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod za 2009. godinu
U 2009., kao i svake prethodne godine, biblioteka je prikupljala, obraivala, posuivala i uvala knjige, zbornike, asopise, listove i drugu grau. Nabavka knjiga vrena je kupovinom, poklonima i razmjenom izdanja. Nabavka knjiga Knjini fond biblioteke obnovljen je sa 620 novih naslova, od kojih je pola primljeno putem Fondacije za biblioteku djelatnost za 2008. i 2009. godinu. Biblioteka je obogaena novim naslovima, zahvaljujui ljubaznosti direktorice Bonjakog instituta, Fondacije Adila Zulfikarpaia, Amine Rizvanbegovi, sa 75 naslova, zatim sa 10 izdanja Udruenja Almanah iz Podgorice, te sa novim izdanjima Instituta za historiju, Gazi Husrev-begove biblioteke, Filozofskog fakulteta, Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, Univerziteta u Sarajevu, Naunoistraivakog centra Ibn Sina, Pravnog fakulteta, Ambasade lokalne demokratije iz Zavidovia, Centra za kulturu i obrazovanje iz Tenja, Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika, Foruma Bosne, Orijentalnog instituta, Vijea Kongresa bonjakih intelektualaca, PEN centra, Rijaseta Islamske zajednice, Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Udruenja Selam iz Zenice, Udruenja za ouvanje kulturne tradicije Odjek, opinskih Preporodovih drutava iz Bosne i Hercegovine, Preporoda iz Hrvatske, Bonjake nacionalne zajednice iz Zagreba, Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba i dr. Zbog finansijske krize, kupljeno je priblino 100 naslova, uglavnom iz bonjake knjievnosti, historije i bosanskog jezika. Obrada knjiga Put knjige od nabavke do posudbe itaocima mora proi sljedee faze obrade: inventarisanje, peatanje, klasificiranje i katalogiziranje. U inventarsku knjigu upisano je 620 novih knjiga, koje su zatim ispeatane, klasificirane po UDK sistemu i katalogizirane po ISBD(M), zatim su otkucane kartice za abecedni autorski i struni katalog. U proloj godini ukorieno je deset godita razliitih listova i asopisa koji izlaze vie puta godinje.
Godinjak 2009 / 457
27.5.2010 13:39:50
Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije...

Rad na online katalogu Rad na unosu knjiga u elektronsku bazu, vren je uporedo s ostalim bibliotekim poslovima, tako je u 2009. godini uneseno novih 1000 naslova, koji su abdejtovani u ve postojei online katalog. Biblioteko-informacijske usluge Ostvarena je saradnja s korisnicima online kataloga Preporodove biblioteke, koji se nalazi na Preporodovoj web stranici. Time je omogueno da posjetioci pretrauju online katalog po ponuenim parametrima, a potom putem e-maila alju razliita pitanja i zahtjeve. Osim te elektronske saradnje, biblioteke usluge u itaonici u proloj godini koristilo je oko 250 italaca i stalnih korisnika koji rade na projektima pri Preporodu ili na drugim projektima. Bibliografija Preporodovih izdanja Kompletirana je bibliografija Preporodovih izdanja svih opinskih drutava za 2008. i 2009. godinu, te emo ve postojeu bibliografiju na Preporodovoj web stranici dopuniti s novim podacima. Koordinacija s Preporodovim opinskim bibliotekama Nastavljajui uobiajenu praksu poklanjanja knjiga Preporodovim opinskim bibliotekama, poklonjen je odreeni broj knjiga bibliotekama u Ilijau i Tomislavgradu. Isma KAMBEROVI
458 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:50
UDK 061.22 (497.5=163.43*)
75 godina od utemeljenja Kulturnog drutva Bonjaka Preporod u Dubrovniku
Izet Spahovi KDB Preporod Dubrovnik
z dokumentacije sauvane u arhivi Islamske zajednice, odnosno iz arhivske grae, Drutvo je poetkom 1934. godine u ulici Vile Kaboge u povijesnoj jezgri Dubrovnika formiralo Inicijativni odbor za osnivanje Jugoslavenskog muslimanskog drutva Preporod. Za Inicijativni odbor predloeni su Hasan Hadioman, Safet Burina, Muhamed Hadiosmanovi, Ramadan Hadagi, Fehim Efendi, Mustafa airagi, Ramadan Karamehmedovi, Asim Fetahagi, Husein Toli, Hasan ulepa i Alija Brki. estog augusta 1934. godine odrana je prva redovita Skuptina Drutva, na kojoj su izabrani Upravni i Nadzorni odbor JMD Preporod. Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Hasan Hadioman, za potpredsjednika Safet Burina. Sekretarski poslovi povjereni su Muhamedu Hadiosmanoviu, a blagajna Ramadanu Hadagiu, za lanove Odbora izabrani su: Fehim Efendi, Mustafa airagi, Ramadan Karamehmedovi i Asim Fetahagi. U Nadzorni odbor izabrani su: Husein Toli, predsjednik, te Hasan ulepa i Alija Brki, lanovi. Drugog marta 1935. godine odrana je Izvjetajna skuptina za razdoblje od 6. augusta 1934. god. do 10. marta 1935. god. i na toj skuptini data je puna potpora dotadanjem rukovodstvu JMD Preporod te da i dalje nastavi s radom i programom koji su usvojili. Iz iscrpnog i uredno otipkanog Zapisnika (na 17 stranica) mogue je razvidjeti sutinu Preporodovih aktivnosti, sloenost politiko-administrativnih, socijalnih i drugih problema s kojima su se muslimani Dubrovnika suoavali. U Godinjem izvjetaju navedeno je da je odrano est sjednica, da su poslana dravnim i lokalnim vlastima 233 spisa, od kojih samo jedan nije rijeen (Kalajdi o sunetu). Upuen je prvi dopis predstavnicima Grada Dubrovnika za muslimansko groblje.
Godinjak 2009 / 459
27.5.2010 13:39:50
SPAHOVI
Poslano je 997 apela imunim muslimanima i drugim pojedincima za pomo i potporu programu Preporoda. Za biblioteku su nabavljena 203 primjerka knjiga, te 165 brojeva lista Gajret. Aktivisti Preporod predvodili su trajk lukih radnika u Gruu. Uoi ramazana je upuen dopis Predsjednitvu Gradske policije u Dubrovniku da se svim muslimanima koji imaju kavane i ainice, d dozvola otvorenja do dva sata ujutro, a radi ruka postaa. Obilazak bolesnika u Banovinskoj bolnici, kao i briga o ukopu umrlih muslimana, bila je jedna od zadaa Preporoda. Odrana je i prva tribina, 28. aprila 1934 god., o temi Islam i tolerancija u praksi, predava je bio dubrovaki imam Dervi ef. Korkut , a tribini je nazoilo 47 dubrovakih muslimana. Petnaestog marta, 1935. god. upuen je prvi dopis (putem lista Islamski svijet, br. 133) za suneenje muslimanske djece u Dubrovniku. U Preporodovom dopisu od 13. aprila 1935. god. Muhamedu M. emalu, suneiji iz Mostara, napisano je da je na sjednici Drutva donesen jednoglasno zakljuak da se Vama povjeri suneenje koje e se obaviti 19, 20. i 21. aprila 1935. god. (tj. petak, subota i nedjelja). U tadanjem listu Jugoslavenska pota od 19. aprila 1935 god. (broj 1788.) objavljen je lanak Prvi sunet u Dubrovniku, gdje su itaoci informirani da e sunetluci biti obavljani u Dubrovniku, Gruu, Sustjepanu, Mokoici i Cavtatu, a da e u petak, na duma-namazu, o znaaju suneta govoriti dubrovaki imam Dervi ef. Korkut. Preporod u svom dopisu Veleunom gos. dr. Muhamedu Rigjanoviu, efu Lijenikog odbora, od 31. marta 1935. god., podsjea na to da Preporod namjerava uiniti sunet nae djece u Dubrovniku, pa se on moli da se prihvati nadzora nad tim veoma vanim poslom. Meu obrezanim muslimanskim djeacima spominju se i imena dvojice kasnije istaknutih Dubrovana, brae, Hamdije Hajdarhodia (1928), povjesniara i arhivista, i Izeta Hajdarhodia (1930), glumca i dramskog reditelja, sinova Murata Hajdarhodia. Na spisku, od 31. marta 1935. godine nalazi se i sljedei djeaci: Ahmed Korjeni (1930), sin Osmanov, Omer Hodi (1924), sin Hasanov, Zeir Vri, sin Hakijin, Fazlija Avdi (1934), sin Hamidov, Bajro Smailhodi (1928), sin Salkin, Adem Smailhodi (1932), sin Salkin, Aziz Fetahagi (1924), sin Asimov, Salih Pai (1930), sin Mehmedov, Ismet Isi (1926), sin Ibrahimov, Smajo Konjhodi (1921), sin Muanov, Salko Konjhodi (1930), sin Muanov, Narcis Batlak (1920), sin Mehmedov, Emil Batlak (1923), sin Mehmedov, Nijaz Batlak (general HV zvani Dajda 1929), sin Mehmedov, Zijaudi Hadiosmanovi (1924), sin Muhamedov, Midhat Hadiosmanovi (1928), sin Muhamedov, Ramadan Islamovi (1928), sin amilov, Atif ampara (1919), sin Arifov, Muharem Hajdarhodi (1924), sin Avdin, Ibro una (1922), sin Osmanov, Nazif una (1924.), sin Osmanov, Osman una (1929.), sin Osmanov, Ahmed Korjeni (1930.), sin Ademov.
460 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:50
75 godina od utemeljenja Kulturnog drutva...

Jugoslavensko muslimansko drutvo Preporod Dubrovnik u svom proglasu od 06. januara 1935. god. obavjetava muslimansku javnost da e biti dijeljeni bajramluci siromanoj muslimanskoj djeci. Istih je dana poslano i pismo Tekstilnoj industriji u Varadinu. U pismu stoji da se Drutvo , u smislu svojih drutvenih pravila skrbi i pomae sirotinji te je povelo veliku sabirnu akciju pred bajramske blagdane o prikupljanju odjee za slabostojee obitelji. Nadalje, trae osam odijela kod Varadinske prodavaonice u Dubrovniku. Bajram je te godine bio u ponedjeljak, sedmog januara, i ta akcija je bila uspjena. Iz Preporodovih prepiski i zapisnika sa sjednica vidni su povremeni ili, pak, ponekad i trajniji meumuslimanski nesporazumi i sukobi, koji bi s vremenom bili izglaivani. Zbog politike situacije i nedostatka finansijskih sredstava Drutvo je radilo s manjim intezitetom do samog poetka Drugog svjetskog rata. Pedesetih godina inicirano je obnavljanje Drutva, meutim, zbog nerazumijevanja tadanjih vlasti Preporod nije nastavio s radom! Godine 1991. formiran je Inicijativni odbor za obnavljanje Drutva, iji je rad prekinut agresijom na Republiku Hrvatsku. Sredinom 1999. godine ponovno je inicirano obnavljanju drutva Preporod te izabran Inicijativni odbor: Izet Spahovi, emsudin Brkovi, dr. Faruk Kabil, prof. Hasan ustovi, kap. Namik Baki, Ermin Krupi, Mirsad Omerahi, Sejo Rami, prof. dr. Munib Maglajli, knjievnik Ibrahim Kajan, eraldina Krvavac, prof. Salkan ef. Heri, Salih Hrusti, Zihnija Oegovi i Aziz Hasanovi. Dvadeset drugog aprila 2000. godine odrana je i prva redovita Izborna skuptina Drutva, na kojoj su izabrani Glavni i Nadzorni odbor. Za predsjednika Glavnog odbora izabran je Izet Spahovi, za potpredsjednika dr. Faruk Kabil, za tajnika Drutva eraldina Krvavac, a za lanove odbora izabrani su: emsudin Brkovi, Namik Baki, Sejo Ramii i Hasan ustovi. U Nadzorni odbor izabrani su: Mirsad Omerahi, predsjednik, Salkan ef. Heri i Ermin Krupi. Mogli bismo, ipak, ustvrditi da dubrovake Bonjake ni u najteim ivotnim i organizacijskim uvjetima nije naputala nada u izvjesni, koliko god usporeni razvoj Bonjake zajednice. Danas Preporod broji blizu dvije stotine lanova i simpatizera koji, uistinu, pokazuju izuzetne rezultate na poljima ouvanja i afirmaciji ljudskih prava i sloboda, na ouvanju i afirmaciji nacionalnog i kulturnog identiteta Bonjaka u kulturnom, znanstvenom, umjetnikom i drugom duhovnom stvaralatvu. Preporod organizira razna predavanja, knjievne i umjetnike veeri, koncerte, izlobe, znanstvene i strune skupove. U okviru Preporoda djeluju enski zbor Dubrovaki Zumbuli Informatika sekcija, sportska sekcija, muki zbor Dilberi, knjievno-izdavaka sekcija i likovna sekcija.
Godinjak 2009 / 461
27.5.2010 13:39:50
SPAHOVI
U povodu 75. obljetnice utemeljenja Kulturnog drutva Bonjaka Preporod Dubrovnik u Hotelu Petka odrana je sveana manifestacija u kojoj su uestvovali enski zbor Preporoda Dubrovaki Zumbuli, KUD Centar za kulturu Gorade, MVIS Behar Gorade, Bend Tifa i era iz Gorada. Ovoj sveanosti su nazoili upanica Dubrovako-neretvanske upanije Mira Buconi, gradonaelnica Grada Dubrovnika Dubravka uica, zamjenik gradonaelnice akademik Frano Krini, glavni imam Salkan ef. Heri, kapetan Mario Dabeli, lan Poglavarstva Grada Dubrovnika, predstavnici bonjakih udruga, predstavnici politikih i kulturnih krugova te brojni predstavnici medija. Ovom prigodom dodijeljene su zahvalnice za ouvanje i promicanje kulturne batine Bonjaka u Gradu i upaniji, muftiji evku ef. Omerbaiu, upanici Miri Buconi, gradonaelnici Dubravki uici, emsi Baki, enskom zboru Dubrovaki Zumbuli, voditelju informatike sekcije Preporoda Irmisu Spahoviu, Iu Ahmiu, Jasminu abanoviu, Senadu Elezoviu, Azizu Hasanoviu, Ifetu Spahoviu, KUD-u Centar za Kulturu Gorade, MVS-u Behar Gorade, Bend Tifa i era iz Gorada. Na kraju sveanosti nazonima se obratio zamjenik gradonaelnice akademik Frano Krini, i naglasio, da kulturno djelovanje Bonjaka obogauje kulturu Dubrovnika i Hrvatske, te e Grad Dubrovnik i ubudue finansijski, ali i na druge naine, u okvirima svojih nadlenosti, podupirati rad KDB Preporod kao i drugih bonjakih udruga. Roeni smo u ovom gradu, elimo tu i biti pokopani Nedostatak ukopnih mjesta u gradu Dubrovniku svakim danom predstavlja sve vei problem graanima koji za kupnju posljednjeg poivalita moraju platiti astronomske cijene (gotovo dvadeset tisua eura). Veina ima kakav-takav izbor, budui da se, zbog trine cijene koju diktira nedostatak ponude, sve ee odluuju za ukopna mjesta na mjesnim grobljima u susjednim opinama. No, takav sluaj nikako nije s bonjakom manjinom. Naime, ako za krane postoji trina mogunost izbora, za ljude muslimanske vjere situacija je dijametralno suprotna, budui da u ovom sluaju trite, odnosno groblje ne postoji? Na gotovo 5000 hiljada Bonjaka svega je osamdesetak grobova na jedinom ukopnom mjestu na Boninovu. Vrijeme je ve odavno odzvonilo Za mene kao predstavnika bonjake nacionalne manjine u upi dubrovakoj te predsjednika Kulturnog drutva Bonjaka Preporod Dubrovnik ovo je prvi problem te zajednice u naoj regiji. Od 1979. godine nama se obeava groblje, a kako doe koji gradonaelnik, tako se obeanja prebacuju na sljedeu garnituru vlasti. Situacija je kulminirala kada su preminulog Bonjaka bez obitelji i potomaka skoro etiri mjeseca drali
462 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:50
75 godina od utemeljenja Kulturnog drutva...

u friideru, dok nisu otvorili zajedniku grobnicu u koju je, napokon, pokopan. Situacija je svakim danom sve gora, budui da za ljude islamske vjere mjesta jednostavno nema. U posljednjih est mjeseci ak pedeset njih ukopano je izvan Dubrovnika, i to u susjednoj dravi Bosni i Hercegovini, jer je to jedino rjeenje, kako se izmjenom Zakona promijenila i ta procedura, poto za to treba posebna dozvola Veleposlanstva Bosne i Hercegovine, koja se eka i do dvadeset dana pa pokojnika nekamo treba spremiti dok se ne rijei cijeli prijevoz. 26 godina istih pria To su veliki finansijski problemi za mnoge obitelji. Za takav jedan ukop treba izdvojiti od dvije do tri tisue eura. Rodbina se teko odluuje za takav korak, jer, osim to im je teko obilaziti grobove najmilijih, ne eli da ih se drugdje pokopa osim u Dubrovniku, ija je obitelj tu ve etiri generacije. Dodaje kako su nedavno pojedine obitelji muslimanske vjere, koje su est pokoljenja prisutne u Dubrovniku, u Bosni i Hercegovini morale traiti ukop za svoje pokojnike. Graani smo ovog grada i elimo tu biti pokopani. Nadam se da to nije teko za shvatiti, kao i nau ljutnju, jer ve 26 godina sluamo iste prie, dodajui jo jednom kako je problem ukapanja Bonjaka postao prioritet za zajednicu koja broji 5000 lanova, a za koju je predvieno svega 50 ukopnih mjesta. Etniko ienje post mortem Mi tvrdimo, a i moje je osobno uvjerenje, da slanje naih ljudi u mrtvakim kovezima u susjednu i nama, naravno, dragu BiH upotrijebit u jednu teku sintagmu jedno etniko ienje pos mortem. Dodatni problem je to su dubrovaki muslimani, koji su najveim dijelom potomci doseljenika iz dubrovakog zalea, iz istone Hercegovine, teko odluuju na denazu u Gacku, Bilei, Trebinju, Ljubinju, Nevesinju mjesta odakle su njihovi djedovi. Tamo, nakon posljednjeg rata, ne da im se ni mrtvima na posljednji poinjak, jer kod ljudi postoji jo nekakvog straha iz ratnih zbivanja koja su se dogaala. Na drugi svijet preko druge drave Dubrovaki muslimani isprate godinje pedesetak svojih sunarodnjaka na ahiret na drugi svijet koji vodi preko druge drave. To je teko emocionalno pitanje, jer porodicama grobovi njihovih blinjih ostaju daleko, ali to je i ekonomsko pitanje. I do kada e mrtvim muslimanima trebati putovnica? To je pitanje svih pitanja dubrovakih muslimana.
Godinjak 2009 / 463
27.5.2010 13:39:51
ADRESAR OPINSKIH DRUTAVA BZK PREPOROD
1. Opinsko drutvo Banovii Branilaca Banovia bb Predsjednik: Vehid Kudumovi Tel/Fax: 035/882-154 Mob: 061/737-886 75290 BANOVII 2. Opinsko drutvo Banjaluka Gorana Radulovia Bimbe Predsjednik: Fuad Bali Tel: 051/304-485 78000 BANJALUKA 3. Opinsko drutvo Biha Bihakih branilaca 5 Predsjednik: Smail Klii Mob: 061/479-451 Fax: 037/226-084 77000 BIHA 4. Opinsko drutvo Bijeljina/Janja Kozaraka 5 Predsjednik: Jusuf Trbi Tel: 055/204-258 E- mail: preporod@yahoo.de 76300 BIJELJINA 5. Opinsko drutvo Bosanska Dubica Kninska 5 Predsjednik: Samir Krivdi Mob: 061/878-548 Sekretar: Saed Murtehai Mob: 06/197-81 79240 BOSANSKA DUBICA
6. Opinsko drutvo Bosanska Gradika Partizanska 5a Predsjednica: Sabina Jodanovi 78400 BOSANSKA GRADIKA 7. Opinsko drutvo Bosanska Krupa Dom kulture Trg Avde uka bb Tel: 037/471-693 77240 BOSANSKA KRUPA 8. Opinsko drutvo Bratunac Predsjednik: Elvir Hodi E-mail: hodzicelvir@yahoo.com BRATUNAC 9. Opinsko drutvo Brko Distrikt BiH Bosne srebrene 16 Predsjednik: azim Suljevi Tel/Fax: 049/214-594 Mob: 061/344-946 E-mail: kultura@teol.net www.preporod-brcko.ba 76100 BRKO Distrikt BiH 10. Opinsko drutvo Breza Alije Izetbegovia bb Predsjednik: Fikret Herco Tel: 032/784-433 Fax: 032/784-596 (O..) Mob: 061/783-260 E-mail: josebreza@gmail.com 71370 BREZA 11. Opinsko drutvo Bugojno Sultan Ahmedova 71
464 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:51
Adresar opinskih drutava...

Predsjednik: Muamer Terzi Mob: 062 / 581-676 E-mail: mterzic@bih.net.ba www.bugojno.org /preporod/ 70230 BUGOJNO 12. Opinsko drutvo Busovaa Tisovaka II bb Predsjednik: Sabahudin Travnjak Tel: 030/591-019 Mob: 061/362-989 E-mail: budotravnjak@gmail.com BUSOVAA 13. Opinsko drutvo Buim 505. Viteke 24 Predsjednik: Sead Emri Tel: 037/419-500 Mob 061/851-369 E-mail: emric.s@bih.net.ba 77245 BUIM 14. Opinsko drutvo Cazin Indire Pejanovi 27 Predsjednik: Selim Toromanovi 77220 CAZIN 15. Opinsko drutvo eli Alije Izetbegovia 60 /2 Predsjednik: Mersed Tanji Tel: 035/257-479 Mob: 061/665-009 E-mail: mersed.tanjic@humci.net 75246 ELI 16. Opinsko drutvo Doboj Istok Klokotnica Predsjednik: Ismet Sulji Tel: 035/720-913 Mob: 061/654-702 E-mail:suljicismet9@gmail.com 74207 DOBOJ ISTOK 17. Opinsko drutvo Donji Vakuf 770. Slavne brigade 18 Predsjednik: Kemal olak Tel: 030/205-596 Mob: 061/132-119 79240 DONJI VAKUF 18. KDB Preporod Dubrovnik Obala pape Ivana Pavla 35 Predsjednik: Izet Spahovi E-mail: izet.spahovic@du.t.com.hr Mob. 095/908-5477 DUBROVNIK 19. Opinsko drutvo Foa Pamuci bb Predsjednik: Ismet Hotovi Mob: 062 /978-205 73300 FOA 20. Opinsko drutvo Fojnica Numanagia 2 Predsjednik: Salko Hurko 71270 FOJNICA 21. Opinsko drutvo Glamo Radoslije 61 Predsjednica: Nurka Bai Tel: 034/272-541 80220 GLAMO 22. Opinsko drutvo Gorade Ferida Dizdarevia 42 Predsjednik: Nedad Kurtovi Mob: 061/261-580 E-mail: preporodgz@hotmail.com www.preporod-gorazde.co.ba 73000 GORADE 23. Opinsko drutvo Gornji Vakuf Mehmed-bega Stoanina bb Predsjednik: Alija Filan Mob: 062/904-614 Tel: 030/265-053 E-mail: preporod.gv@gmail.com 70240 GORNJI VAKUF 24. Opinsko drutvo Graanica Podrinjska 8 Predsjednica: Refija aji Tel:035/702-070
Godinjak 2009 / 465
27.5.2010 13:39:51

Mob: 061/305-621 E-mail: refka@mail.com 75320 GRAANICA 25. Opinsko drutvo Gradaac Husein-kapetana Gradaevia 96 Predsjednik: Sead Berbi Tel/Fax: 035/816-138 E-mail: prep.grd@bih.net.ba 76250 GRADAAC 26. Opinsko drutvo Hadii Hadeli 185 Predsjednica: Zehra Musto Mob: 061/377-100 E-mail: zmustoo@yahoo.com 71240 HADII 27. Opinsko drutvo Ilija Ivana Franje Jukia 1 Predsjednik: Almir Puina Mob: 061/828-838 E-mail: regis@centar.ba www.preporod-ilijas.ba 71380 ILIJA 28. Opinsko drutvo Jablanica Pere Bilia bb Predsjednik: Alija uko Tel: 036/753-333 Mob: 061/227-737 88420 JABLANICA 29. Opinsko drutvo Jajce amia mahala 4 Predsjednik: Dafer Samir Tel: 030/656-137 Mob: 061/701-901 70101 JAJCE 30. Opinsko drutvo Kakanj RMK Kakanj Predsjednik: Nazif Hrusti Tel/Fax: 032/553-971 Mob: 061/477-910 E-mail: hrustic.n@live.com nazif.hr@gmail.com Sekretar: Nevzet Kovaevi Mob: 061/421-983 72240 KAKANJ 31. Opinsko drutvo Kalesija Patriotske lige bb Predsjednik: Nermin Bukvar Tel: 035/631-891 Mob: 061/291-994 E-mail: fsinanovic@gmail.com 75260 KALESIJA 32. Opinsko drutvo Kiseljak Medlis islamske zajednice i Preporod 4.juli Predsjednik: Munir Muji Tel/Fax: 030/594-005 (Medlis I.Z.-e) Sekretar: Benjamin Muji Mob: 061/349-305 71250 KISELJAK 33. Opinsko drutvo Kladanj Kladanjskih brigada bb Predsjednica: Nevzeta Rustemovi www.preporodkladanj.com.ba E-mail: linuz@bih.net.ba Tel: 035/621-150 Mob: 061/553-473 75280 KLADANJ 34. Opinsko drutvo Klju Branilaca BiH bb Predsjednik: Ibrahim Kapetanovi Tel/Fax: 037/661-116 79280 KLJU 35. Opinsko drutvo Konjic Varda bb Predsjednik: Adnan Velagi Tel: 036/735-031 Fax: 036/735-030 Sekretar: Osman ati E-mail: preporodkonjic@yahoo.com Mob: 061/761-018 88400 KONJIC
466 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:51

36. Opinsko drutvo Kotor-Varo Svetozara Miletia 30 Predsjednik: Nerim Abdi 78220 KOTOR VARO 37. Opinsko drutvo Kupres Kralja Tomislava 7 Predsjednik: Safet Pili Mob: 063/349-328 88320 KUPRES 38. Opinsko drutvo Livno Kalajdinica bb Predsjednik: Semir Orta Mob: 063/436-320 Fax: 034/201-830 80101 LIVNO 39. Opinsko drutvo Lukavac Dom kulture 75300 LUKAVAC 40. Opinsko drutvo Modria Hamburka 21 Predsjednik: Husein Huselji Tel: 053/811-472 Mob: 061/187-376 E-mail: drhusejnhuselja@hotmail.com 74480 MODRIA 41. Opinsko drutvo Mostar Mala tepa 3/1 Predsjednik: Damir Sadovi Tel: 036/552/537 Mob: 061/175-270 Sekretar: Kasim Muinovi 061 / 891-139 88000 MOSTAR 42. Opinsko drutvo Novi Travnik Kalinska bb Predsjednik: Enver Veletovac Mob: 061/751-566 Tel: 030/525-067 E-mail: enver.v@bih.net.ba E-mail: preporod-nt@bih.com.ba 72290 NOVI TRAVNIK 43. Opinsko drutvo Odak Predsjednik: Mujan Duran Tel/Fax: 031/761-029 (Opina) E-mail: mujan.duran@tel.net.ba 76290 ODAK 44. Opinsko drutvo Oraje etrnaesta 5 Predsjednik: Husein Hadispahi Tel: 031/712-400 76270 ORAJE 45. Opinsko drutvo Osmaci Mahala bb-Caparde Predsjednik: Devad Tosunbegovi Mob: 061/178-973 Tel/Fax: 035/480-460 E-mail: bzk.preporod.osmaci@gmail.com 75405 OSMACI 46. Opinsko drutvo Papraa-ekovii Predsjednik: Sejfudin Ferhatbegovi Mob: 065/201-368 Mob: 066/532-423 75450 PAPRAA-EKOVII 47. Opinsko drutvo Prozor-Rama Kralja Tomislava bb Predsjednik: Meho Manov Tel: 036/770-217; 036/770-089 E-mail: manovmeho@hotmail.com 88440 PROZOR 48. Opinskto drutvo Kozarac Prijedor Predsjednik: Sabiha Turkanovi 79101 PRIJEDOR 49. Opinsko drutvo Sanski Most Banjaluka bb Predsjednik: Amir Tali Tel: 037/684-018 037/686-452 Mob: 061/137-457 E-mail: amirtalic@yahoo.com 79260 SANSKI MOST 50. Opinsko drutvo Sapna Kovaevii bb
Godinjak 2009 / 467
27.5.2010 13:39:51

Predsjednik: Munir Kahrimanovi Mob: 061/179-816 Fax: 035/597-194 E-mail: preporod.sapna@yahoo.com 75411 SAPNA 51. Opinsko drutvo Srebrenik Dom kulture Predsjednik: Nermin Tursi Tel/fax 035/643-243 Mob: 061/345-471 E-mail: preporod.srebrenik@bih.net.ba 75350 SREBRENIK 52. Opinsko drutvo Srebrenica Predsjednica: Fija Avdi E-mail: Fija_avdic@hotmail.com preporod.srebrenica@gmail.com Mob: 061/406-530 75430 SREBRENICA 53. Opinsko drutvo Stolac Vlatka Maeka 13a Predsjednik: Mensud Medar Tel/kua: 036/854-029 Mob: 061/935-539 88360 STOLAC 54. Opinsko drutvo Teoak Centar bb Predsjednik: Munever Duzdanovi E-mail: preporod@teocak.co.ba www.preporod.teocak.ba Tel: 035/755-001 75414 TEOAK 55. Opinsko drutvo Tesli Mee Selimovia bb Predsjednik: Muris Mahalbai Mob: 061/447-551 74270 TESLI 56. Opinsko drutvo Tomislavgrad Tabanica bb Predsjednik: Senad Dankovi Tel: 063/344-665 80240 TOMISLAVGRAD 57. Opinsko drutvo Travnik Bosanska 119 Predsjednica: Amra Loli Tel: 030/541-092 Mob: 061/340-458 E-mail: lolic@bih.net.ba divan@bih.net.ba; www.preporodtravnik.ba 72240 TRAVNIK 58. Opinsko drutvo Tuzla Turalibegova 20/2 Predsjednica: Jasna Hadiselimovi Tel: 035/257-479 fax: 274-224 Mob: 061/632-082 www.preporod-tuzla.com 75000 TUZLA 59. Opinsko drutvo Velika Kladua Mahmuta Zulia 29 Predsjednik: Eref Hodi Tel: 063/710-709 77230 VELIKA KLADUA 60. Opinsko drutvo Visoko Jalija 29 Predsjednik: Najrudin Zili Tel/Fax: 032/736-267 71300 VISOKO 61. Opinsko drutvo Vitez OD Behar Predsjednik: Fejzulah Beo Tel/Fax: 030/521-007 Stari Vitez 72250 VITEZ 62. Opinsko drutvo Vlasenica Svetosavska 84 Predsjednik: Sakib Zubovi Tel: 056/733-096 Mob: 061/135-206 75440 VLASENICA 63. Opinsko drutvo Vogoa Joanika 66 Predsjednik: Selman Selhanovi
468 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:51

Tel: 432-235 71320 VOGOA 64. KDBH Preporod Zagreb Ilica 35 Predsjednik: Senad Nani Tel/Fax: 00385 (0)1483-3635 E-mail:kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr www. kdbhpreporod.hr 10 000 ZAGREB 65. Opinsko drutvo Zavidovii Lamela 1 Predsjednik: Samir Hasii Tel: 032/866-881 Mob:061/754-572 E-mail: samky_has@hotmail.com Sekretar: Kazafer Alii Mob: 061/189-361 72220 ZAVIDOVII 66. Opinsko drutvo Zenica Mehmedalije Tarabara 5 Predsjednica: Amna Sofi Mob: 061/754-450 Tel: 032/463-291 Fax: 032/401-718 E-mail: amnas@bih.net.ba 72000 ZENICA 67. Opinsko drutvo Zvornik Svetog Save bb Predsjednik: Amer Redi Mob: 061/178-581 E-mail: preporod@gmail.com www.bosnjaci-zv.org 56000 ZVORNIK 68. Opinsko drutvo epe Sarajevska bb Predsjednik: Suvad Hadi Tel/Fax: 032/881-282 Mob: 061/692-450 E-mail: suvad 1969@yahoo.com www.preporod.info 72230 ZEPE 69. Opinsko drutvo ivinice Alije Izetbegovia 52 Predsjednik: Sakib Alji Tel.(kuni): 035/774-933 Mob: 062/ 976-308 E-mail: asakib@tk.kim.ba IVINICE 75270 70. ZAJEDNICA OPINSKIH DRUTAVA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA Ferida Dizdarevia 42 73000 GORADE 71. ZAJEDNICA OPINSKIH DRUTAVA TUZLANSKOG KANTONA Turalibegova 20/2 Predsjednica: Azra Gazibegovi Mob: 061/859-325 75000 TUZLA
Godinjak 2009 / 469
27.5.2010 13:39:51
Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2009. godini
BZK Preporod Opinsko drutvo Banovii S obzirom na to da BZK Preporod Opinsko drutvo Banovii jedino od Vlade Tuzlanskog kantona prima finansijska sredstva, a koja su u 2009. bila duplo umanjena u odnosu na 2008. godinu, to je poluilo i neto skromniji rad Drutva, s ime su blagovremeno upoznati i predsjednik Matinog odbora Drutva u Sarajevu, kao i predsjednica Zajednice opinskih drutava Tuzlanskog kantona. I ove godine smo u saradnji s Radijem Banovii uestvovali u pripremi i realizaciji sedminih jednosatnih emisija iz nauke i kulture svakog etvrtka u sluaocima dobro poznatom terminu od 16:00 do 17:00 sati. S obzirom na sluanost Radija i prostorni domet na podruju nekoliko okolnih opina, a putem interneta i do BiH dijaspore, izbor tema obraenih od eminentnih strunjaka, od kojih su neke; Bosanski jezik, Bonjaka knjievnost, Umjetnost i graditeljstvo, Medicina i zdravlje (Nekada veoma kvalitetno i profesionalno snimljen materijal 4 x 90 kom. x 60 min. a. kasete, kao projekt Bonjaka kultura Radio Preporod Sarajevo) i efekte koje smo postigli, preporuujemo ovakav ili slian projekt svim drutvima koja mogu ostvarivati saradnju s lokalnim radijem i iskoristiti mogunosti radija kao mas medija. Ovdje treba napomenuti da su neke od emitiranih navedenih radioemisija prema sadraju iz aktivnosti Opinskog drutva Banovii. Nastavljena je dobro uhodana saradnja s osnovnim kolama i Srednjom mjeovitom kolom u Banoviima na sljedee naine: a) Nastavnicima i profesorima ovih kola date su na raspolaganje i koritenje audio kasete 4 x (90 kom. x 60 min.) s prethodno navedenim temama koje bi im posluile kao pomo i dopuna u predavanjima u skladu s njihovim planom i programom. b) U kolskoj 2008/2009. godini smo realizirali jednu nau ideju, veoma dobro prihvaenu od direktora kola, roditelja i samih uenika, radnog naziva Koju srednju kolu upisati nakon osnovne kole. Naime, u
470 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:52
Aktivnosti opinskih drutava...

drugoj polovini kolske godine (kalendarske 2009. godine) upriliili smo predavanje uenicima zavrnih razreda osnovnih kola (u Vozui i Ribnici), kako bi im se odreene nauke pribliile i ukazale na potrebna predznanja, sklonosti i nune pretpostavke da se uope mogu upisati odreene kole, a potom i fakulteti. Teme: medicina, stomatologija, farmacija predava dr. Edin Huski geodezija, graevina, arhitektura predava Vehid Kudumovi, dipl. in. geod. ekonomija, trgovina, turizam predava Senad Hadi, dipl. eec. pravo, sociologija, filozofija predava kolski pedagog Kompletna organizacija je izvedena od lanova i o troku Opinskog drutva Preporod Banovii. O ostalim temama smo insistirali da predavanja odre predmetni nastavnici. Drutvu su dodijeljene zahvalnice od direktora i Vijea roditelja. a) Podjelom (poklona) knjiga kolskim bibliotekama (Preporodova izdanja i druga) i ulaznica za manifestacije koje Preporod organizira. b) Ponudom i omoguavanjem koritenja knjiga iz Preporodove biblioteke. Povodom Dana djeije knjige organizirali smo, skupa s Gradskom bibliotekom Banovii, predstavljanje mlade pjesnikinje eherzade Jakupovi zbirkama islamske poezije Dennetske radosti i pjesama Dijete ove planete; i otkupom odreenog broja ovih knjiga pomogli dalji rad i stvaralatvo mlade pjesnikinje, te obogatili knjievni fond Biblioteke. Pomogli pripremu za tampu i unaprijed otkupili odreeni broj primjeraka zbirke pripovijedaka Observer autora Safeta Berbia iz Banovia. Organizirali predstavljanje desetog kola Bonjake knjievnosti u 100 knjiga skupa s Gradskom bibliotekom iz Banovia. U predstavljanju ovog izdavakog poduhvata su uestvovali: prof. dr. Munib Maglajli i mr. Sead emsovi iz Sarajeva. Organizirali izlobu knjiga s nazivom Kulturno naslijee u BiH, skupa sa Gradskom bibliotekom Banovii. Dodijelili pet jednokratnih nepovratnih stipendija uenicima i studentima. Uradili kompletnu pripremu za tampu, za zbirku pripovijedaka Neostvareni snovi autora Halida Mehiia iz Banovia. Ostalo: saopenja, najave, estitke itd. Predsjednik Vehid Kudumovi
Godinjak 2009 / 471
27.5.2010 13:39:52

BZK Preporod Opinsko drutvo Biha U 2009. godinu Bonjaka zajednica kulture Preporod Opinsko drutvo Biha svojom raznovrsnou djelovanja zapaeno je sudjelovalo u kreiranju kulturne panorame u opini Biha. U okviru izdavake djelatnosti izdana je knjiga profesora Safeta Zulia s naslovom ekamo vas kod sjevernjae. To je roman koji tematizira ratna stradanja i golgote Bonjaka nastanjenih na jednom dijelu bihake opine uklinjenih u srpsku teritoriju. Prema ocjeni strune javnosti, roman je uspio predstaviti psiho-socijalna stanja junaka, a i snane poruke koje se odnose na potrebu jaanja identiteta Bonjaka. U februaru 2009. godine odrana je Konferencija o temi Bosanski jezik, osobit lingvistiki fenomen u zajednici srednjojunoslavenskih jezika. O ovoj temi govorili su: prof. dr. Devad Jahi, sa Sarajevskog univerziteta, prof. dr. Ratmira Pjani s Bihakog univerziteta, prof. dr. Mehmed Dani i eherzada Halki sa Bihakog univerziteta. Konferencija je okupila stotinjak nastavnika bosanskog jezika kao i dijela graana koji se zanimaju za jeziko pitanje. U sklopu ove konferencije promovirana su djela akademika Asima Pece. Osim ove, bilo je jo nekoliko promocija. Naroito su bile posjeene promocije knjiga: mr. Elvire Islamovi kolstvo i obrazovanje za vrijeme austrougarske uprave i prof. Safeta Zulia ekamo vas kod sjevernjae, koje su zbog velikog zanimanja javnosti ponovljene. Veliko interesovanje izazvala je promocija monografije: Bosanski Novi u naem srcu autora Ante Mihinovia, uglednog intelektualca ovog grada, koji je morao zauvijek da ga napusti 1992. godine. Opinsko drutvo Biha u ovoj godini odralo je veliki broj muziko-zabavnih manifestacija. Bilo je u Kladnju, epu i Lincu (Austrija), ali i na svim kulturnim manifestacijama u Bihau. Predsjednik Smail Klii
BZK Preporod Opinsko drutvo Bijeljina Janja Opinsko drutvo BZK Preporod Bijeljina Janja nastavilo je i u 2009. godini aktivnosti koje su ga uinile jednim od najuspjenijih opinskih drutava u naoj zemlji. I u bijeljinskoj opini, kao i u drugim dijelovima Republike Srpske u proteklom periodu su, sistematskim i planskim djelovanjem, izbrisani gotovo svi tragovi historije i ivota Bonjaka, pa je jedan od prvih zadataka, svakako, vraanje unitenog i zaboravljenog. Ako se ima u vidu da u dugoj historiji Bo-
472 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:52

njaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine gotovo da i nije bilo tampanih knjiga, podatak da smo u 2009. godini izdali jo dvije knjige (ukupno deset za pet i po godina postojanja) svakako zasluuje panju. S projektom Antologije pjesnika Bonjaka Bijeljine i Janje prijavili smo se na konkurs Ministarstva za civilne poslove BiH i na projekt je prihvaen, pa smo tampali knjigu Semberija u stihu i srcu autora Jusufa Trbia. Taj pregled poetskog stvaralatva Bonjaka naeg kraja iznio je na svjetlo dana i neke znaajne pjesnike za koje gotovo da se ovdje nije ni znalo (ejh Ali Sejfija Iblizovi, autor prve zbirke pjesama-divana, napisane u Bijeljini, Alija Sadikovi, Salih Ali i drugi). Uz to, tampali smo i roman Zlatka Dukia Izjava, koji govori o progonu Bonjaka iz Bijeljine. Poetkom aprila odrana je promocija u Tuzli, u junu u Bijeljini, u julu u Janji. Opinsko drutvo Bijeljina Janja dalo je znaajan doprinos rasvjetljavanju dogaaja u periodu 1992.1995. Ranije su tampane knjige Jusufa Trbia o tim dogaajima (Gluho doba, Majstori mraka I i II ), a i ove godine, kao i ranije, obiljeen je 2. april, Dan sjeanja na veliki zloin u Bijeljini. Pristupili smo regionalnom projektu REKOM (formiranju regionalne komisije za istraivanje zloina na prostoru bive Jugoslavije) i prisustvovali pripremnim seminarima u Bijeljini, Brkom i Budvi (ranije i u Beogradu). U 2009. godini intenzivirali smo rad na stvaranju Preporodovih biblioteka u Bijeljini i (posebno) u Janji, pa smo uspostavili saradnju s vie biblioteka (Tuzla, Banovii, Teanj) i drugih institucija (Arhiv u Tuzli, Orijentalni institut Sarajevo, Rektorat Univerziteta Sarajevo i dr.) Poto je, zahvaljujui i naoj aktivnosti, renoviran Dom kulture u Janji, kancelariju Preporoda i biblioteku uselili smo u nove prostorije. Ta naa biblioteka, s vie od 6.000 knjiga, jedina je u Janji, i naa namjera je da je obogaujemo i ubudue, koliko god moemo. U obje biblioteke radi po jedan zaposlen radnik, s pola radnog vremena, a rade i dvije kancelarije s neophodnom opremom, u Bijeljini i Janji. U periodu od 23. jula do 7. augusta odrali smo ponovo ve tradicionalne Ljetne veeri u Janji. Uz koncerte (hor Gazija iz Buima, veer posveena Zekerijahu eziu, koncert Sevdalija iz Tuzle i BKUD Mula Alija Sadikovi iz Janje, koncert hip-hop muzike), odran je i niz javnih tribina (promocija novog romana Nizame Granov-auevi, knjievne veeri s nizom gostiju: Nijaz Alispahi, Amir Brka, imo Ei, Amir Tali, pa dr. Midhat Jai, Fatmir Alispahi i drugi). Uz to, novu biblioteku Preporoda u Janji sveano je otvorila direktorica tuzlanske Narodne i univerzitetske biblioteke Enisa uni. Zajedno s predsjednikom Preporoda BiH airom Filandrom bili smo gosti Kluba Bonjaka u Vijeu naroda Skuptine RS, u okviru inicijative da se formira Savjet za kulturu koji bi pomogao formiranju i razvoju opinskih drutava Preporoda u ovom entitetu, a bili smo i domaini delegaciji Bonjaka iz Vijea naroda. Isto tako, bili smo domaini brojnim novinarskim ekipama iz nae zemlje i svijeta, ukljuujui i filmsku ekipu BBC-a, jer bijeljinski Preporod je adresa na koju se obraaju svi koji se interesiraju za stanje u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Godinjak 2009 / 473
27.5.2010 13:39:52

Nastavljene su, isto tako, i redovne aktivnosti Preporoda, a injenica da smo se i u ovom vremenu krize izborili da u plan opinskog budeta za 2010. godinu uemo sa vie od 20.000 KM, govori da emo i dalje biti znaajan oslonac opstojnosti Bonjaka u ovom dijelu nae domovine. Predsjednik Jusuf Trbi
BZK Preporod Opinsko drutvo Brko Zavretak projekta rekonstrukcije / restauracije zgrade Islahijeta u Brkom, kao najvanija planirana aktivnost Preporoda Brko u 2009. godini, nije realiziran. Razlog je nedostatak sredstava. Kao ohrabrenje i dodatna obaveza pojavila se odluka Komisije za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine, koja je na svojoj sjednici, odranoj od 7. do 13. jula 2009. godine, proglasila ovu zgradu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. To je, izmeu ostalog, potaklo predstavnike lokalne vlasti da rebalansom Budeta za 2009. godinu, usvojenom 30. decembra 2009. godine, planiraju nedostajua sredstva za zavretak rekonstrukcije i opremanje zgrade Islahijeta. U toku su pripreme za zavrne radove u objektu i realno je oekivati da e se sveano otvaranje dogoditi u prvoj polovini 2010. godine. U okviru predstavljanja autora i novih knjievnih ostvarenja, u Omladinskom centru u Brkom je 26. marta 2009., upriliena promocija knjige Jezik i nacionalni identiteti, iji je autor prof. dr. Hanka Vajzovi. Osim autora, na promociji su govorili i prof. dr. Josip Baoti, prof. dr. Enver Kazaz te prof. dr. Asim Mujki. U Omladinskom centru u Brkom je 8. oktobra 2009. godine organizirana promocija romana Enesa Karia Pjesme divljih ptica, na kojoj su, osim autora, govorili prof. dr. Hilmo Neimarlija, knjievnik Hadem Hajdarevi i gospodin Nusret anar. BZK Preporod je i u 2009. godini svoj rad s mladima realizirao u okviru dramskih i muzikih aktivnosti. Kada je rije o Dramskom studiju Arlekino, proteklu godinu su obiljeila uea na festivalima na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i premijere dviju predstava. Poetak 2009. godine obiljeila je premijera predstave Boing boing (Mark Kamoleti) u izvedbi starije grupe dramskog studia Arlekino. Premijera je odrana 17. januara 2009. godine u Domu kulture Brko. Reirala ju je Dana KrasniMatanovi, diplomirana glumica i profesorica bosanskog jezika i knjievnosti, a muziku za predstavu odabrao je Rasim Korajac. Uloge u predstavi su tumaili: Emsal Bei, Ermin Avdi, Aida Avdi, Melinda Glinac, Denana Kurtali i Aida Omerhafizovi.
474 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:52

Ista predstava je izvedena 6. jula 2009. godine u Domu kulture u Brkom za sve uenike / uesnike kampa Civitas iz cijele Bosne i Hercegovine, te odmah dan poslije i za graane Brko Distrikta BiH. Mlaa grupa dramskog studia Arlekino je 8. maja 2009. godine, predstavom arobnjak iz Oza (Lyman Frank Baum), otvorila 12. Meunarodni festival djeijeg stvaralatva u Graanici. Mlaa grupa dramskog studija je, takoer, u protekloj godini realizirala novu predstavu s nazivom No kad su neboderi etali (Ismeta Bekria), a premijerno je izvedena, 20. novembra 2009., godine u Domu kulture u Brkom. Reiju potpisuje Rubina Sarajli (diplomirana glumica iz Brkog), muziku odabrao Rasim Korajac, a koreografiju je osmislio Rusmir Kamenjaevi. U predstavi su igrali: Arnela Podbianin, Vedad Podbianin, Melisa Muminovi, Sajra andi, Asja andi, Ayla Korajac, Eldin Glinac, Emina Shatri, Amila Muminovi, Kristijan Biki, Edin Rendi i Amina Alagi. Ova predstava je pretpremijerno izvedena 26. juna 2009. godine na festivalu III Banjaluki susreti djeijeg dramskog stvaralatva. BZK Preporod Brko je 24. oktobra 2009. godine organizirao audiciju za izbor novih lanova starije grupe (uzrast od 13 do 18 godina), te je upisano 11 novih lanova. U okviru meunarodne, osme po redu, Smotre amaterskog stvaralatva u Brkom 18. i 19. decembra 2009. godine odran je, drugi po redu, Meunarodni Festival djeijeg i omladinskog pozorinog stvaralatva, na kome su uestvovala etiri ansambla, jedan iz Srbije i tri iz Bosne i Hercegovine. Prikazane su sljedee predstave: Petak, 18. decembar 2009. Dramski studio Arlekino BZK Preporod Brko No kad su neboderi etali; tekst: Ismet Bekri; reija: Rubina Sarajli; muzika: Rasim Korajac; koreografija: Rusmir Kamenjaevi Dramski studio Maske Beograd Alisa 2009; autor projekta: Sneana Bearevi-Popovi; asistent projekta: Ana Smoli; muzika: eljko Marinkovi Subota, 19. decembar 2009. Djeija scena Centra za kulturu Sarajevo Magaree godine; tekst: Branko opi; reija: Bakir Kumri Teatar Fedra Bugojno Igre u pijesku; tekst: Michal Walczak; reija: Senada Milanovi i Amel Ugarak U okviru Festivala odravane su pozorine radionice za mlade Brake, koje je vodila Marijana Petrovi, diplomirana glumica, reiser i dramaturg, inae stalno zaposlena u Malom pozoritu iz Beograda. Uz nju su lanovi irija bili i Dana
Godinjak 2009 / 475
27.5.2010 13:39:52

Krasni-Matanovi, diplomirana glumica iz Brkog, te arko Mileni, dramski pisac iz Brkog. Nagradu za najbolju predstavu u cjelini je dobila predstava Alisa 2009 u izvedbi Dramskog studija Maske iz Beograda, prema tekstu koji su napisali sami lanovi Studija, a u tome ih je vodila Sneana Bearevi-Popovi. Nagrada za najbolju scenografiju pripala je Bakiru Kumriu za predstavu Magaree godine, u izvedbi Djeije scene Centra za kulturu Sarajevo. Dvojica aktera iz te predstave, Haris Begovi za ulogu Baje Bajazita i Eldar Musi za ulogu Duleta Dabia, proglaeni su najboljim glumcima na Festivalu. Ravnopravno s njima, u istoj kategoriji, nagraen je i Senad Milanovi, za ulogu Protazeka u predstavi Igre u pijesku, u izvoenju Omladinske scene Teatra Fedra iz Bugojna. Nagraeni su i reiseri te predstave Senada Milanovi i Amel Ugarak, a Amina Omerovi je za ulogu Milke u toj predstavi dobila nagradu za najbolju glumicu. Ona dijeli nagradu s Asjom andi, koja je igrala ulogu Plavog nebodera u predstavi No kad su neboderi etali u izvedbi Dramskog studija Arlekino, koji djeluje pri BZK Preporod Brko. Organizatori Festivala bili su Pododjel za kulturu i sport pri Vladi Brko Distrikta BiH, te BZK Preporod Brko. Povodom 17 godina od osnivanja 108/215 viteke motorizovane brigade Armije Republike BiH, u Domu kulture u Brkom je odrana Sveana akademija. Akademiju je osmislio i realizirao BZK Preporod Brko, a ukljuivala je i dvadesetominutni dokumentarni film o 108/215 vitekoj motorizovanoj brigadi. Na inicijativu grupe graana Brkog, BZK Preporod Brko je preuzeo ulogu koordinatora aktivnosti vezanih za uee Braka na manifestaciji Mar mira 2009. trasom smrti do slobode, odrane od 8. do 11. jula 2009. godine. Za uesnike je bio obezbijeen prevoz, majice i pratee vozilo. Uestvovalo je 70 graana, meu kojima i znaajan broj mladih. Osamnaestog jula 2009. godine odrani su I knjievni susreti Gunja, u ijem programu je, na poziv Udruge pisaca i pjesnika Tin Ujevi Gunja, uestvovala mlada solistica na gitari Lejla Imamovi iz Brkog. Na zahtjev porodica ehida i poginulih boraca, BZK Preporod Brko je u cijelosti realizirao akademiju povodom 15 godina od osnivanja organizacije, koja je odrana 22. novembra 2009. godine u Domu kulture u Brkom. Jedna od nezaobilaznih aktivnosti BZK Preporod Brko je svakako i tradicionalni bajramski turnir u ahu, odran 29. novembra 2009. godine u Grand hotelu Posavina. Turnir je organiziran u saradnji sa ahovskim klubom Jedinstvo 1954., a pod pokroviteljstvom Vlade Brko Distrikta BiH. Uestvovala su 32 igraa iz Brkog, Tuzle, Bijeljine, upanje i Vukovara, meu kojima i dva internacionalna majstora Zoran Runi i ahbaz Nurki, te tri FIDE majstora: Slavko Rosi, Abdil Halil i Dobrisav Stojanovi. Turnir je igran prema pravilima FIDE u 9 kola s tempom igre 15 minuta po igrau. Nakon odigranih 9 kola, poredak je bio sljedei:
476 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:52

Zoran Runi, internacionalni majstor, 7,5 poena; Dobrisav Stojanovi, FIDE majstor, 7 poena; ahbaz Nurki, internacionalni majstor, 7 poena; Saa Petrovi, 6,5 poena; Slavko Rosi, 6 poena itd.
Dvadeset treeg decembra 2009. godine u Grand hotelu Posavina, odrana je Javna rasprava o temi Kultura darivanja i socijalne skrbi u naoj dananjici. Javnu raspravu je organizirao BZK Preporod Brko u saradnji s Merhametom humanitarnim udruenjem graana Bonjaka Brko Distrikta BiH. Uvodniar Javne rasprave je bio prof. dr. Enes Kujundi. Prihvaena je inicijativa BZK Preporod Brko za organizaciju koncerta Sarajevske filharmonije, a povodom 200 godina od roenja Frederica Chopina. Koncert je planiran za 9. mart 2010. godine, a u programu e, kao solist, uestvovati i osamnaestogodinja Denana ehanovi, pijanistica iz Brkog. Predsjednik azim Suljevi
BZK Preporod Opinsko drutvo Bugojno U 2009. godini Bonjaka zajednica kulture Preporod Bugojno uspjela je realizirati niz znaajnih projekata. Tradicionalno ve organiziramo pripreme maturanata za prijem u visokokolske ustanove. Imajui u vidu znaaj obrazovanja, nastojali smo pruiti pomo uenicima koji imaju namjeru nastaviti obrazovanje na nekoj od visokokolskih ustanova, pa je realiziran i projekt pripreme maturanata za prijemne ispite, a struna pomo pruena je uenicima iz predmeta: matematika, fizika, hemija i biologija. Mjesec u kojem se odrava kulturna manifestacija Dani Ajvatovice u naem gradu zauzima znaajnu ulogu u kulturnom ivotu. Tom prilikom smo priredili promociju omage Muhamedu draloviu ivot i djelo, isti dan smo otkrili spomen-plou na njegovoj rodnoj kui. Tokom ramazana podrali smo projekt iftara, koji se odrao u centralnom dijelu grada na otvorenom prostoru, kojem su prisustvovali nai eminentni i ugledni umjetnici. U saradnji Medlisa Islamske zajednice Bugojno realizirana su za oba bajrama posebni koncerti koji su opet oko ovih projekata okupili trenutno sva aktivna udruenja koja se na bilo koji nain bave kulturom u naem regionu. Na dobar prijem kod graana nailo je i druenje s uvaenim hafizom Sulejmanom Bugarijem, koji se javnosti obratio pred velikim skupom.
Godinjak 2009 / 477
27.5.2010 13:39:52

Dio aktivnosti Bonjake zajednice kulture Preporod Bugojno realizirao se i kroz podrku znaajnim kulturnim projektima kao to su promocije knjiga i poetske veeri. Predsjednik Muamer Terzi
BZK Preporod Opinsko drutvo eli Na Skuptini BZK Preporod Opinsko drutvo eli, odranoj 7. aprila 2009. godine, izabrani su novi lanovi organa Opinskog drutva Preporod eli. Za predsjednika Izvrnog odbora izabran je profesor Mersed Tanji, a za predsjednika Skuptine dipl.ecc Nermin Smaji. Predsjednik Mersed Tanji uestovao je na Petnaestom zboru predsjednika opinskih drutava, koji je odran u Mostaru. U organizaciji Opinskog drutva Preporod eli, 3. novembra 2009. godine, u opinskoj sali odrana je promocija knjige Dersovi i druenja autora hafiza Sulejmana Bugarija iz Sarajeva. U povodu dana Opine eli, Opinsko drutvo Preporod eli je 16. novembra 2009. godine organiziralo kulturnu veer na kojoj je promovirana edicija Dobri Bonjani. Gosti predavai bili su: knjievnik Hadem Hajdarevi, prof. dr. Vedad Spahi i direktor Izdavake kue Dobra knjiga Izudin ikalo. Sedamnaestog novembra 2009. godine, organizirana je pozorina predstava Nada iz ormara u izvedbi Glumake sekcije O eli iz elia. Opinsko drutvo Preporod eli i Medlis Islamske zajednice eli u povodu nove 1431. hidretske godine, 17. decembra 2009. godine u opinskoj sali u eliu, organizirali su prigodni program. Gosti uesnici programa bili su Udruenje mladih Izvor iz Brkog. Predsjednik Mersed Tanji
BZK Preporod Opinsko drutvo Doboj Istok Kulturne manifestacije: ivi vjeno, Bosno moja, naziv je, sada ve tradicionalne kulturne manifestacije, koja je u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok odrana 28. februar 2009. godine u sali Doma kulture u Klokotnici, opina Doboj Istok, a u povodu 1. marta, Dana nezavisnosti BiH. Da bi uveliali ovaj
478 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:52

historijski dan, u kulturno-zabavnom dijelu programa uestvovali su i lanovi BKUD Behar iz Gunje, R. Hrvatska, te lanovi KUD Gradina iz Doboja. Neobino veliko interesovanje prisutnih posjetilaca pobudilo je izvoenje drame Izbjeglice, za koju je tekst napisao Ismet Sulji, a sjajno su je izveli lanovi dramske sekcije BZK Preporod Doboj Istok. U povodu obiljeavanja 10. marta, Dana opine Doboj Istok (1998. 2009.), BZK Preporod Doboj Istok je pet dana zaredom prireivao kulturno-zabavne programe u svakoj od pet MZ. Desetog marta u zgradi Opine u Klokotnici odrana je Sveana sjednica OV, kojom prilikom su zaslunim pojedincima i ustanovama dodjeljena priznanja. U veernjim satima u Domu kulture u Klokotnici odrana je centralna kulturno-zabavna manifestacija. Osim sevdalinke, ilahija, saza, prigodnih stihova i folklora, uruene su i skromne novane nagrade i priznanja za najbolje literarne, odnosno likovne radove o temi: 10. mart, Dan moje opine, uenicima osnovnih i srednjih kola. etvrtog maja, 2009. godine, u povodu Dana MZ Klokotnica, u organizaciji MZ Klokotnica i BZK Preporod Doboj Istok, Sveane sjednice Savjeta MZ Klokotnica, kojom prilikom su zaslunim borcima i pojedincima dodijeljena zasluena priznanja, uprilieno je i niz kulturnih, ali i sportskih manifestacija. U bogatom kulturno-zabavnom programu, osim lanova BZK Preporod Doboj Istok, uestvovali su i lanovi KUD-a Mula Alija Sadikovi iz Janje, te uenici JU O Klokotnica iz Klokotnice. Tridesetog maja, 2009. godine, na platou ispred Doma kulture u Klokotnici, odrana je 1. Meunarodna smotra folklornog stvaralatva u Doboj Istoku Sprea 2009. Na smotri su uestvovali KUD Ljiljan iz Ljubljane R. Slovenija, KUD Josip Kozarac iz Posavskih Podgajevaca R. Hrvatska, BKUD-o Behar iz Gunje R. Hrvatska, KUD Lukavica iz Lukavice, KUD GFA iz Maglaja, KUD Izudin Mulabeirovi Izo iz Jelaha, KUD Mladi rudar iz Dobrnje i folklorni ansambl BZK Preporod Doboj Istok. Nakon sveanog defilea vie od stotinu i ezdesetak uesnika u raznim narodnim nonjama, to je na vie od dvije hiljade oduevljenih posjetilaca smotre, kako i sami rekoe, ostavilo nezaboravne utiske, 1. meunarodnu smotru folklora u Doboj Istoku otvorio je prvi ovjek opine, Mehmed Mehinovi. Posebno zadovoljstvo organizatoru ove kulturne manifestacije bile su iskrene estitke i rijei hvale, oito zadovoljnih uesnika smotre, koji su nas zamolili da ve idue, dakle 2010. godine, budemo njihovi gosti u Ljubljani i u R. Hrvatskoj. U povodu obiljeavanja Dana MZ Stani Rijeka koja, naalost, iako je jo prema nacionalnom sastavu stanovnitva isto muslimansko-bonjaka, jednim dijelom pripada manjem bh. entitetu, dok se drugi njen dio nalazi u sastavu opine Doboj Istok, 6. juna 2009. godine, u organizaciji MZ Stani Rijeka uprilien je bogat kulturni i sportski program. Na malonogometnom
Godinjak 2009 / 479
27.5.2010 13:39:52

igralitu u Stani Rijeci, nakon to su brojni posjetioci, uenjem Fatihe i polaganjem cvijea na spomen-obiljeje ehidima i poginulim borcima, odali zasluenu poast ehidima i poginulim borcima, uprilien je bogat kulturno-zabavni program u kome su uestvovali lanovi BZK Preporod Doboj Istok (hor ilahija i kasida Ak, folklorna i recitatorska sekcija), te lanovi KUD-a Mladost iz Kotorskog, lanovi KUD erdan iz Doboj Juga, kao i lanovi JU O Klokotnica iz Klokotnice, podruna kola Stani Rijeka. U povodu obiljeavanja sedamnaeste godinjice osnivanja 109/224-te brigade Doboj, 6. juna 2009. godine, nakon Sveane sjednice OV Doboj Istok, kojom prilikom su zaslunim borcima, pojedincima i ustanovama dodijeljena priznanja u vidu zahvalnica, plaketa i zlatnih znaki, u veernjim satima u organizaciji opine Doboj Istok i BZK Preporod Doboj Istok u Domu kulture u Klokotnici prireena je kulturno-zabavna manifestacija. U spomen na nedavno umrlog pjesnika i lana BZK Preporod Doboj Istok, rahmetli Atifa Brkievia iz Graanice, krajem jula 2009. godine, u prostorijama kluba Drutva upriliena je pjesnika veer, nazvana Atifu s ljubavlju. Osim pjesnika, lanova BZK Preporod Doboj Istok i Graanice, koji su govorei stihove evocirali uspomene na rano umrlog kolegu, ovoj kulturnoj manifestaciji su prisustvovali i lanovi porodice umrlog, ali i jo mnogi prijatelji i poznanici. Mlaahna Alisa Brkievi, uenica osnovne kole i kerka jedinica rahmetli Atifa Brkievia, sa suzama u oima govorila je njegove stihove, to je, inae vedru atmosferu koja je vladala u prostorijama kluba, uinilo pomalo sumornijom. Jedanaest ehida fudbalskih asova naziv je tradicionalne kulturnosportske manifestacije koja je 18. i 19. jula 2009. godine prireena na stadionu Luke u Klokotnici, u spomen na ehide, fudbalske asove Doboj Istoka koji su dali svoje ivote u minulom odbrambeno-oslobodilakom ratu. Da bi uveliali ovaj kulturno-sportski dogaaj, uestvovali su i FK Sarajevo iz Sarajeva, NK Vele iz Mostara, FK Bratstvo iz Graanice i jo nekolicina fudbalskih klubova sa podruja TK-a. U povodu dolaska najveeg muslimanskog blagdana, Ramazanskog bajrama, u subotu, 19. septembra 2009. godine, u Domu kulture u Klokotnici, a u organizaciji BZK Preporod, Doboj Istok upriliena je kulturno-vjerska manifestacija nazvana Bajramsko sijelo. U subotu, desetog oktobra 2009. godine, u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok, u Domu kulture u Klokotnici odrani su trei po redu knjievni susreti Kasim Derakovi. Susrete je otvorio prof. dr. Vedad Spahi, knjievnik i predsjednik Drutva pisaca TK-a. Nakon to je otvorio susrete, Spahi je odao priznanje inicijatoru i organizatoru ovih knjievnih susreta, te izrazio nadu da e se, uprkos beutnosti onih koji bi bili duni da pomau i finansijski podravaju ovako znaajne knjievne manifestacije,
480 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:52

ovi knjievni susreti jo dugo, dugo odravati. Isto tako, odao je posebno priznanje organizatoru koji je, uprkos recesiji, uspio prirediti susrete. Osim prof. Spahia, na ovim knjievnim susretima uestvovali su: Nijaz Alispahi, Fatmir Alispahi, Kemal Mahmutefendi, prof. dr. Mirko Skaki, Almir Ali, Sadik Ibrahimovi, Nijaz Omerovi, Mevludin Spahi i Mubera Derakovi, supruga rano preminulog Kasima Derakovia. Zanimljivo je da je prijatelj i poznanik rahmetli Kasima Derakovia, prof. dr. Mirko Skaki, koji je stigao iz Banje Luke, jo mnogo ranije, putem telefona, predsjedniku Drutva Ismetu Suljiu izrazio elju da bude pozvan na ove susrete. S ciljem njegovanja i uvanja od zaborava bitnog segmenta nae kulturne batine, BZK Preporod Doboj Istok je 18. oktobra 2009. godine u Domu kulture u Klokotnici upriliio veer izvornog melosa, simbolinog naziva Da se ne zaboravi. Osim aktivnog lana naeg drutva, jednog od rijetkih batinika izvornog melosa u Doboj Istoku, virtouza na sazu i violini, Reida Hrnjiia, nastupile su i poznate muzike grupe Braa Babajii i Kalesijski zvuci. Inae, mnogima nije poznata injenica da je izvorna muzika grupa Kalesijski zvuci ula i u enciklopediju izvornog stvaralatva u Velikoj Britaniji. S obzirom na to da Spreanska dolina slovi za, moglo bi se slobodno rei, kolijevku i batinika ove vrste narodne muzike, velika sala Doma kulture bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Naravno, prije poetka programa, prisutnima se obratio u ime organizatora predsjednik Drutva, naglaavajui znaaj i nunost batinjenja i uvanja od zaborava svih tradicionalnih vrijednosti Bonjaka, pa tako i ove vrste narodne muzike kao bitnog segmenta naeg sveukupnog kulturnog i historijskog blaga, ali i identiteta. U povodu dolaska Kurban-bajrama, u organizaciji BZK Preporod Doboj Istok, 26. novembra 2009. godine, u Domu kulture u Klokotnici graanima Doboj Istoka upriliena je kulturno-vjerska manifestacija Nek miriu avlije. Prigodni recitali, kazivanja o vrijednosti ovog najveeg muslimanskog blagdana, ilahije i kaside u izvedbi hora BZK Preporod Doboj Istok Ak, lijepim sevdalinkama, zvucima saza i nastupom folklornog ansambla BZK Preporod Doboj Istok dali su pravu svearsku atmosferu brojnim posjetiocima u prilino prohladnoj sali Doma kulture u Klokotnici. lanovi dramske sekcije BZK Preporod Doboj Istok, ovom prilikom su premijerno izveli dramu Trijumf ljubavi autora Ismeta Suljia. Iako to do sada, iz raznih razloga nije prakticirano, na insistiranje brojnih graana Doboj Istoka koji privremeno rade diljem Evrope i svijeta, BZK Preporod Doboj Istok je u povodu dolaska Nove godine, 29. decembra. 2009. godine, u Domu kulture u Klokotnici priredilo kulturno-zabavnu manifestaciju Pretprazniko sijelo. Da bi uveliali ovu kulturnu manifestaciju, lanova BZK Preporod Doboj Istok, uestvovali su i lanovi KUD Sjenina iz Sjenina Rijeke, lanovi Izviakog odreda iz Lukavi-
Godinjak 2009 / 481
27.5.2010 13:39:52

ce, te lanovi KUD Dobonica iz Dobonice, opina Lukavac. Nakon programa, oito zadovoljni onim to su vidjeli i uli, neki od posjetitelja su traili da s predsjednikom Drutva razmijene brojeve telefona i e-mail adrese s ciljem da nae drutvo naredne, 2010. godine gostuje u Zrichu u vicarskoj. Gostovanja, izdavatvo i promocije: U martu 2009. godine svjetlo dana ugledala je knjiga Narodni telal autora Rede ef. Fehria, lana literarne sekcije BZK Preporod Doboj Istok. Vano je za naglasiti da je ovo trea po redu knjiga ovog vrsnog autora. Izdava ove knjige je, naravno, BZK Preporod Doboj Istok, a recenzenti su Ismet Sulji i Mevludin Spahi. Dana 13. marta 2009. godine, u raskonom restoranu Vega fruit u Brijesnici Maloj, upriliena je promocija navedenog djela. Promotori knjige bili su Ismet Sulji i Nadia Mujki, asistentica na Pedagokom fakultetu Zenica. Takoer, svjetlo dana je ugledala i knjiga Moj put kroz logore smrti, autora Hase Iia iz Kozarca, opina Prijedor. Izdava ove knjige je BZK Preporod Doboj Istok, a urednik je Ismet Sulji. Rije je o svjedoenju autora o strahotama koje je proao kroz logore Manjae, Omarske i Keraterma u toku minulog odbrambeno-oslobodilakog rata, 92.95.. Na poziv BZK Preporod Gornji Vakuf, hor BZK Preporod Doboj Istok Ak, u maju 2009. godine uestvovao je na II tradicionalnom festivalu ilahija i kasida u Gornjem Vakufu. Ljubazni domaini, uesnici i graani Vakufa uinili su da ponesemo zaista lijepe utiske s ovog festivala. Nakon poziva glavnog urednika kulturno-zabavnog programa RTVTK, lanovi naeg drutva (folklorni ansambl i muzika sekcija), 5. maja 2009. godine otputovali su u Tuzlu (iki Brod, Trgovaki centar Bingo), kojom su prilikom za potrebe RTVTK snimili emisiju, te pjesmom i igrom predstavili nae drutvo u najboljem svjetlu velikom broju gledalaca RTVTK. S obzirom na to da je nae drutvo i ranije vie puta gostovalo na ovoj kantonalnoj televiziji, jo jedanput je urednik kulturno-zabavnog programa spomenute TV kue, s predsjednikom BZK Preporod Doboj Istok naglasio namjeru da se naa saradnja s RTVTK i ubudue nastavi u obostranom interesu. U junu 2009. godine, folklorni ansambl BZK Preporod Doboj Istok je uestvovao na Smotri folklornog stvaralatva u Dobrnji, opina Tuzla. Naime, nakon to je folklorni ansambl KUD Mladi rudar iz Dobrnje u maju, 2009. godine, uestovao na I meunarodnoj smotri folklornog stvaralatva Sprea 2009. u Doboj Istoku, uslijedio je poziv KUD Mladi rudar iz Dobrnje, da na folklorni ansambl uestvuje na smotri folklora u Dobrnji. Lijepo vrijeme, gostoljubivi domaini i uee vie od petnaest folklornih ansambala iz raznih kulturnih drutava, utjecalo je da nam i ovi susreti mladih, uz igru, pjesmu i druenje, ostanu u trajnom sjeanju.
482 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:52

Na poziv KUD Behar Vukovci, 5. jula 2009. godine, lanovi folklornog ansambla, hor ilahija i kasida Ak i muzika sekcija svojim cjeloveernjim programom predstavili su se brojnim posjetiocima ove MZ opine Gradaac. Kao i ranijih, i ove je godine, tanije 23. jula 2009. godine, na poziv organizatora IX meunarodnog festivala folklornog stvaralatva Konjika sehara u Konjicu, na folklorni ansambl uestvovao na ovom, zaista prestinom Festivalu folklornog stvaralatva. Ono to je ostavilo najljepi utisak na hiljade posjetilaca Festivala, jeste sveani defile velikog broja uesnika ulicama Konjica i preko tek otvorenog mosta u Konjicu, u raznim tradicionalnim nonjama. Pomalo gorak okus na nas, domae uesnike Festivala ostavila je injenica da se domain, ve ko zna po koji put, veoma loe i gotovo uvredljivo odnosio prema nama, ne potrudivi se niti da se, nakon preenih pet stotina kilometara vratimo barem siti kui. Dra i tako lijepe impresije Festivala pomalo sjeni pomisao da je u pitanju, izgleda, prije svega, komercijala. Mjesna zajednica evarlije je kao i naa dananja opina prije minulog, odbrambeno-oslobodilakog rata 92.95. pripadala opini Doboj. Na poziv Savjeta ove MZ koja se, kao to rekosmo, nalazi u manjem bh. entitetu, na folklorni ansambl, muzika sekcija i hor Ak su u veernjim satima, 14. augusta, 2009. godine, uestvovali na kulturno-zabavnoj manifestaciji Vee s povratnicima. Osim naeg drutva, nastupio je i folklorni ansambl KUD Saobraajac iz Sarajeva, te KUD evarlije iz evarlija. Zadovoljni povratnici su ovacijama i aplauzima nagradili uesnike ove manifestacije. Dvadeset i drugog augusta 2009. godine, hor BZK Preporod Ak Doboj Istok, na poziv organizatora Festivala, uestvovao je na Festivalu ilahija i duhovne muzike u Kiseljaku, tanije u MZ Bilalovac. Na poziv Organizacionog odbora za organiziranje smotre folklora u opini eli, takoer u augustu, na folklorni ansambl je bio jedan od petnaestak folklornih ansambala koji su na brojne, ali izuzetno ljubazne domaine i posjetioce smotre iz ovog, relativno malog gradia, ostavili, sigurni smo, veoma lijepe utiske. Ono to je jo vano naglasiti, jeste ljubaznost domaina, ali i privrednika, koji su se potrudili da gostima uesnicima vrijeme provedeno u eliu bude ispunjeno zaista lijepim trenucima. Naime, jedan od uspjenih poduzetnika u ovom gradiu, vlasnik ugostiteljskog objekta i bazena, gostima, uesnicima smotre ustupio je na raspolaganje, moda najveu blagodat u sparnim augustovskim danima, u vidu koritenja bazena. Jo jedno veliko hvala od nas, ovom, uistinu, velikom ovjeku. Dvadeset drugog septembra 2009. na Festivalu ilahija i kasida u raskonoj sali restorana Istanbul, opina Lukavac, uestvovao je i hor BZK Preporod Doboj Istok Ak. S obzirom na to da je Festival bio takmiarskog ka-
Godinjak 2009 / 483
27.5.2010 13:39:52

raktera, vratili smo se veseli i ponosni, jer je trolani iri naem horu ilahija i kasida, dakle horu Ak, dodijelio diplomu za osvojeno prvo mjesto. Od samog osnutka naeg opinskog drutva, s ponosom moemo istaknuti da nas, prema rijeima mnogih koje smo posjetili, krasi jedna lijepa i humana osobina, a to je naa spremnost da uvijek, ne tedei ni trud, ni vrijeme ni novac, odlazimo i u najudaljenija mjesta irom BiH, gdje je jo u fazi povratak na svoje, raseljenih i prognanih lica. Tako smo i 23. septembra 2009. godine, u povodu obiljeavanja muslimanskog blagdana, Ramazanskog bajrama, na inicijativu regionalnog MDD Merhamet TK, jo jedanput otputovali u Zvornik, tanije u MZ Liplje, gdje je na hor Ak lijepim ilahijama i kasidama obogatio ionako bogat kulturnovjerski program. Ako smo dobro razumjeli, ovo je prvi put nakon minulog odbrambeno-oslobodilakog rata 92.95., da mjetani povratnici u ovu MZ na iole dostojanstven nain ponovo obiljeavaju svoj najvei blagdan, to im ponovno daje nadu u bolju budunost, sigurnost, samopouzdanje i da se ponovno osjeaju kao svoj na svome, to zapravo i jesu. estog novembra 2009. godine, u hotelu Kouta, opina Kalesija, odran je peti po redu Festival izvorne muzike. Na poziv predsjednika OO Festivala, inae direktora JU BKC Kalesija, lan naeg drutva, sazlija Reid Hrnjii bio je jedan od uesnika ovog prestinog, jedinog festivala izvorne muzike na podruju TK, a moda i u BiH. Poteno je istai da je organizacija ovog festivala bila na, zaista, zavidnom nivou. Sedamnaest muzikih grupa, raznih nacionalnosti koje prakticiraju ovu vrstu narodne muzike, iz raznih krajeva BiH, te prohladne novembarske veeri sjedinila je umjetnost, pjesma i elja da se ovaj vid narodnog blaga jo dugo odri na tlu BiH, kao blago koje je iznjedrio narod, uglavnom ruralnih sredina. Da e to tako i biti, ako Bog da, potvruje i vie 1. 500 posjetilaca ovoga festivala, koji su ove, uglavnom samouke umjetnike, uvare narodnog blaga, nagraivali gromoglasnim aplauzima, ovacijama i skandiranjem. Nakon zavretka Festivala, organiziran je okrugli sto o temi izvorne muzike. Osim knjievnika Nedada Ibriimovia, gospoe Enise ojko, urednice BH Radija 1, profesora Fahrudina Sinanovia, knjievnika Mehmeda edovia, direktora BKC Kalesija, i mnogih drugih, da uestvuje na okruglom stolu pozvan je i predsjednik BZK Preporod Doboj Istok, Ismet Sulji. Urednica BH Radija 1 izrazila je elju i vidjela potrebu da ekipa Radija doe i snimi emisiju o BZK Preporod Doboj Istok i o MZ Klokotnica, u kojoj se nalazi sjedite Drutva, a u drugoj polovini novembra dolo je i do realizacije snimanja emisije. Predsjednik Drutva je za BH Radio 1 govorio o samom osnivanju Drutva, najznaajnijim aktivnostima i dostignuima, planovima Drutva u narednim godinama, ali i o nedaama koje prate ovo drutvo, kao to su pomanjkanje sluha nadlenih da, barem koliko mogu, pomau rad ovog drutva koje broji vie od stotinu i pedeset,
484 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:52

uglavnom mladih lanova. Konstatirano je da je u ovo zlohudo doba koje je puno opasnosti za mlade, koji se kriju u mranim kafiima, zaguljivim diskotekama punim raznih poroka, najbolja preventiva i najisplativija investicija da mladi ostanu okupljeni oko kulturnih i sportskih aktivnosti. Naravno, svoje zadovoljstvo, interes i motiv da jo dugo ostanu i budu aktivni lanovi BZK Preporod Doboj Istok, kazali su i pojedini lanovi Drutva, istaknuvi da je ljepota i dra igre, pjesme, putovanja, druenja i upoznavanja novih sredina i novih lica, ono to ih je privuklo i zadralo u BZK Preporod Doboj Istok. U organizaciji BZK Preporod Tuzla, pododbor Gornja Tuzla, u novembru, 2009. godine, u ast dolaska Kurban-bajrama upriliena je Sveana akademija na kojoj su, izmeu ostalih, uestvovali i lanovi naeg drutva. Osim prigodnih stihova i sevdalinke, posebno lijep dojam na brojne posjetioce akademije ostavili su izvoai ilahija iz Zvornika i Ak, hor BZK Preporod Doboj Istok. Vjerovatno zahvaljujui aktivnostima naeg drutva, to podrazumijevaju i stalna gostovanja irom BiH, ali i izvan njenih granica, poetkom decembra 2009. godine, prvi ljudi RTV Slon Tuzla, izrazili su elju da ekipa ove TV kue snimi emisiju o BZK Preporod Doboj Istok. Tako je ve 12. decembra 2009. godine dolo do realizacije ove ideje. Naravno, predsjednik Drutva se prije potrudio da obezbijedi dovoljan broj i drugih uesnika, interesantnih za ovu emisiju. Sve u svemu, od 9 do 15 sati trajalo je snimanje spomenute emisije. Bilo je, naravno, najvie rijei o Drutvu, njegovom osnivanju, radu, aktivnostima u minulim godinama i planovima rada u iduoj, 2010. godini, ali i o nedaama koje prate ovo jedino kulturno drutvo u naoj opini. Snimane su igre folklornog ansambla, ali i igre naih najmlaih lanova folklorne sekcije, interpretatori sevdalinke, izvornih pjesama uz zvuke saza, argije, violine i dvojnica, ilahije i kaside itd. Emisija je emitirana 15. decembra 2009. godine, a mogla se pogledati i putem interneta. Na inicijativu predsjednika Drutva, Ismeta Suljia, 17. decembra 2009. godine, prvog dana nove, 1431. hidretske godine, u Doboju, tanije u MZ arija, a u organizaciji MZ arija i KUD Gradina Doboj, upriliena je bogata kulturno-vjerska manifestacija u povodu nove hidretske godine, nazvana Hidra. Ono to je vrijedno spomena, jeste injenica da se u ovom, nekada, ne tako davno, Mujinom Doboju koji se danas, naalost, nalazi u manjem bh entitetu, prvi put obiljeava muslimanska nova godina. Isto tako, vano je istai da su se tom prilikom u Doboju susrela tri Doboja. Naime, nakon minulog rata formirane su jo dvije opine koje nose odrednicu Doboj. A to su Doboj Istok i Doboj Jug. Osim domaina, lanova KUD Gradina iz Doboja, uestvovali su i lanovi folklornog ansambla BZK Preporod Doboj Istok, hor ilahija Ak, lanovi recita-
Godinjak 2009 / 485
27.5.2010 13:39:52

torske sekcije i sazlija Reid Hrnjii. Isto tako, lanovi folklorne sekcije KUD erdan iz Doboj Juga uestvovali su na ovoj kulturno-vjerskoj manifestaciji. Predsjednik Ismet Sulji
BZK Preporod Opinsko drutvo Donji Vakuf Aktivnosti BZK Preporod Opinsko drutvo Donji Vakuf u 2009. godini odvijale su se kroz: Literarnu sekciju Preporod Donji Vakuf; Klub mladih pisaca Preporod Donji Vakuf; enski hor Vokalni ansambl Preporod Donji Vakuf. Aktivnosti BZK Preporod realizirane su u razliitim sredinama (kole, mjesne zajednice, domovi, otvorene scene i sl.), i to u povodu bonjakih i bosanskih praznika u toku godine, kao i u povodu Ramazanskog i Kurban-bajrama, Dana opine, Ajvatovice itd. Nae sekcije odrale su niz koncerata u Bosni i Hercegovini, a u saradnji s Domom kulture i KUD-om ponovno smo gostovali u Turskoj. Takoer, ostvareno je i gostovanje u vedskoj. Aktivnosti koje su realizirane u 2009. godini: Januar Konkurs za takmienje uenika osnovnih kola iz podruja kulturno-umjetnikog stvaralatva (mladi pjesnici, slikari). Mart U povodu nastupanja proljea organizirna je svenarodna zabava na Beginoj strani (brdo sa Sahat-kulom iznad Donjeg Vakufa). Uestvovali su brojni izvoai, posebno mladi pjesnici, vokalni solisti. Odrano je i tradicionalno narodno veselje druenje u povodu prvog dana proljea u narodu poznato kao Sultan mevlud. April Organizirali smo sveobuhvatan koncert sekcije BZK Preporod Donji Vakuf za graanstvo u Domu kulture, uz prisustvo vie stotina posjetilaca. Poseban program izveo je hor BZK Preporod Donji Vakuf. Maj Hor BZK Preporod Donji Vakuf nastupio je na 2. festivalu ilahija i kasida u Gornjem Vakufu/Uskoplju, a pokrovitelj Festivala je Vlada SBK.
486 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:52

Juni itav mjesec je u znaku Ajvatovice. Tako je BZK Preporod uestvovao i organizirao niz aktivnosti, a posebno istiemo promociju romana Sablja ejha Hasana Kaimije i Put iz Meke, autora Isnama Taljia. Promotor je bio travniki muftija mr. Nusret ef. Abdibegovi. Posjeta je bila iznad svih oekivanja. Inae, BZK Preporod Opinski odbor Donji Vakuf ve godinama je s razliitim programima prisutan u organizaciji i realizaciji Ajvatovice. Juli Na poziv organizatora JU Sarajevo-art, hor BZK Preporod Donji Vakuf nastupio je na Smotri horova i vokalnih ansambala u programu Baarijskih noi 2009godine. Septembar U povodu Dana opine BZK Preporod Opinsko drutvo Donji Vakuf bio je jedan od organizatora centralne kulturne manifestacije na trgu Ibrahim-beg Malko u Donjem Vakufu; Veer poezije mladih pisaca iz osnovnih i srednjih kola; Organizirali smo Veer sevdaha; Smotra folklora uz uee sekcija KUD-ova i Preporod iz 12 opina Bosne i Hercegovine i Sandaka (Novi Pazar). Novembar U povodu Internacionalnog festivala duhovne muzike Bugojno organizirali smo u Domu kulture u Donjem Vakufu koncert duhovne muzike, a repertoar su izvele lanice ansambla Arabeske iz Zagreba, te izveli vei broj ilahija i sevdalinki u novoj obradi i verziji. Decembar U povodu Kurban-bajrama organiziran je prigodan program za graanstvo Donjeg Vakufa, uz nezapameno veliku posjetu, i to drugog dana Bajrama. Program je odran u Domu kulture, a nastupili su i horovi BZK Preporod Donji Vakuf i Medlisa IZ Donji Vakuf, te izveden cjeloveernji program autora iz Donjeg Vakufa. U ovom mjesecu zavrena je priprema i data u tampu knjiga Donji Vakuf u prostoru i vremenu na 560 strana, autora Mule Hadia, a izdava knjige je BZK Preporod Opinsko drutvo Donji Vakuf. Predsjednik Kemal olak
Godinjak 2009 / 487
27.5.2010 13:39:53

BZK Preporod Kulturno drutvo Bonjaka Dubrovnik U organizaciji Kulturnog drutva Bonjaka Preporod iz Dubrovnika upriliena je promocija knjige Kemala Tursunovia Zmaja: Tanke ivotne ice sjeveroistone Bosne, u Hotelu Lero. Promociji su uz autora prisustvovali: Izet Spahovi, predsjednik Preporoda, recenzenti, prof. dr. air Filandra i prof. dr. Antun Gavrani. Prije poetka promocije prouena je Fatiha i odata minuta utnje stradalim srebrenikim Bonjacima u sjeanje na genocid koji su poinile etnike horde koljaa u Potoarima. Ovoj promociji nazoilo je vie od stotinu zaljubljenika i simpatizera bonjake kulture koji su doli da daju potporu naem sugraaninu i autoru Kemalu Tursunoviu Zmaju, autoru ove skromne knjige, koju je pisao sa svojim istinskim i iskrenim bosanskim zanosom, ali bez velikih pretenzija, tek sa eljom da u naletu svakojakih novih vrijednosti, one starije i stare otrgne od zaborava, autor Kemal Tursunovi daje nam priliku da uz pomo ove njegove knjige, u mislima pogledamo, ili osluhnemo Tanke ivotne ice sjeveroistone Bosne (tamburu i saz ), da sretnemo Hanku predivnu u ul bati. Promotori, recenzenti, prof. dr. air Filandra i prof. dr. Antun Gavrani, kazali su svoje pohvalno slovo o ovoj vrijednoj knjizi. Uz autora, to su Tanke ivotne ice sjevernoistone Bosne ugledale svjetlo dana kao knjiga, zasluan je jo jedan ovjek i jedno drutvo gospodin Izet Spahovi, predsjednik izdavaa ove knjige Kulturnog drutva Bonjaka Preporod Dubrovnik. Nakon to je pozdravio prisutne, predsjednik Spahovi je naglasio da nisu mogli dobiti bolji roendanski poklon za 75 godina postojanja KDB Preporoda u Dubrovniku od ove knjige koju je napisao autor Kemal Tursunovi Zmaj, te dodao da dubrovaki Bonjaci ovakvim aktivnostima pokazuju da kulturna batina Bosne i Hercegovine ima svoju vrijednost i izvan njenih granica i da to treba ljubomorno uvati. Zatim su enski zbor Preporoda Dubrovaki Zumbuli i poznati sazlija iz Sarajeva Avdo Leme otpjevali dvije sevdalinke Mila mati, alji me na vodu i Ima l jada ko kad akam pada. Na kraju, ponovno su nae prelijepe dubrovake Bonjakinje enski zbor Kulturnog drutva Bonjaka Preporod Dubrovnik Dubrovaki Zumbuli, uz pratnju sarajevskog sazlije Avde Lemea, otpjevali pjesme Djevojka je zelen bor sadila, Crven fesi, nano i U Stambolu na Bosforu. Osamnaestog decembra 2009. u Hotelu Lero u Dubrovniku je predstavljena knjiga Bitka za Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.1995. Kemala Tursunovia, branitelja iz postrojbi MUP-a Republike Hrvatske, a knjigu je izdao Sabor bonjakih asocijacija Hrvatske, Zagreb. Na prezentaciji knjige bio je veliki broj autorovih suboraca, branitelja, invalida domovinskog rata Hrvatske te brojnih drugih potovatelja i prijatelja koji su doli i ovom prigodom dati potporu na predstavljanju knjige, koja je ugledala svjetlo dana, i u koju je uloeno mnogo rada i truda svih prethodnih go-
488 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:53

dina. Moglo bi se rei da je nastajala dva desetljea, jer je jo za vrijeme ratnih djejstava, u trenucima predaha, autor biljeio zapaanja i dogaaje. Po zavretku rata i kad je nenadno umirovljen, nije se prepustio sluaju, i dozvolio da ga ale, nego je uz podrku svoje obitelji, prijatelja i svih onih koji su ga podravali i hrabrili, posegnuo za svojim ratnim biljekama, odluan u namjeri da sve to je biljeio pretoi u ne samo povjesnu nego i kao svoje vienje istine. Knjiga koja govori o onome o emu mnogi jo ute. Ovako neto, poglavito pisano s terena i mjesta dogaaja, jo nije napisano niti objavljeno, a mislim da se skoro u javnosti i nee pojaviti. U prilog tome govori i veliki interes ljudi koji su doli da uveliaju ovaj jedinstven dogaaj. Moram priznati da sam i kriom i ponosan to je upravo ovakvo djelo napisano rukom jednog mog sunarodnjaka, koji se nije okitio niim niti trai nagradu za uinjeno. Premda je tadanjim bezumnim politikim metodama gurnut na marginu, nikada nije okaljao svoj obraz i potenje, nije uplivao u bogatstvo kao nagradu za uinjeno ili neuinjeno, niti se okoristio tuom sudbinom. Nakon mnogih knjikih udesa koje sam vidio i itao, dopala me srea i povjerenje da meu prvima dobijem i proitam knjigu Bitka za Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.1995., autora Kemala Tursunovia Zmaja. O kvalitetu i vrijednosti ovog djela recenzenti i knjievnici, prof. dr. Nikola Ani i Mato Jerini, rekli sasvim dovoljno i uvjerljivo. Meutim, poznajui osobno autora Kemala Tursunovia, nikada nisam ni posumnjao u njegovo znanje i sposobnosti, jer znam da je rije o ovjeku koji se nikad ne prihvaa posla ni zadatka kojega on ne bi mogao asno i poteno odraditi. To je jo jedan od razloga koji potvruje da i ovo njegovo djelo zavrjeuje panju mnogih ljubitelja knjige. Sroeni tekst je veoma itljiv i doslovno zanimljiv u svim svojim podrujima opisivanja, do te mjere da ga nisam mogao esto prekidati u itanju, na emu sam zahvalan autoru. Pomnim itanjem obilnih i temeljitih povijesnih injenica iz njegove veoma bogate grae, koje opisuju gotovo itavu obranu Dubrovnika tijekom Domovinskog rata, itatelj se naprosto uivio u ulogu autora ili nekog od sudionika obrane ovog grada. Autor paljivo i temeljito vodi itatelja kroz dogaaje, od samih poetaka do konanog osloboenja Dubrovnika. S obiljem dokumenata ne bjei ni od injenica koje kaljaju nau obranu. U itanju iznenadno oive i navru mnoga sjeanja koja su se dogaala dosta ranije, dok ih jo ita kao da se sama po sebi tada dogaaju. Skoro istodobno ili naizmjenino se javljaju emocije, razoarenja, patnje, tuga, bolni dogaaji, a nakon toga, sve se opet nadopuni nekim optimizmom kao nadopunom za uinjeno ili neuinjeno. Posebnost ovog teksta jeste u injenici da ovako neto nisam imao priliku nikada do sada proitati, jer za mnoge detalje nisam ni znao. Tekst je u potpunosti razumljiv, obilan i itljiv, kritian i samokritian, i dobro bi doao svakom naem branitelju, makar kao draga uspomena. Ali je zato pisao poteno i nepristrano. To je ono najsvetije to krasi ovakve ljude. Zato hvala auto-
Godinjak 2009 / 489
27.5.2010 13:39:53

ru Kemalu Tursunoviu, ovjeku visokih moralnih kvaliteta na kojima su drugi trebali uiti, hvala njegovoj volji i ustrajnosti da ovaj grad i njegovi branitelji konano dobiju libar koji govori o onome o emu mnogi jo ute. U predstavljanju knjige Kemala Tursunovia Zmaja sudjelovali su Kulturno drutvo Bonjaka Preporod Dubrovnik i jedan od nositelja aktivnosti i sufinaciranje knjige, Belka Elezovi, dopredsjednica izdavaa knjige Sabora bonjakih asocijacija Hrvatske Zagreb. Sveobuhvatnije o knjizi je govorio Mato Jereni, dubrovaki knjievnik i publicist, koji je s puno svoje ljubavi za knjigu openito svojim znanjem i iskustvom doprinio da se Bitka za Dubrovnik pripremi za tisak, te Ile Topuzovi, autorov suborac, jedan od neposrednih aktera u obrani Dubrovnika, tada zapovjednik Specijalne policije. Ovoj velikoj promociji knjige pridonijeli su maestro elo Jusi i klapa Ragusa, izvevi i pjesmu Kad zazavone dubrovaka zvona, koja je najbolja ratna pjesma uope, enski zbor Dubrovaki Zumbuli Kulturnog drutva Bonjaka Preporod Dubrovnik, te Mato Jereni koji je proitao nekoliko pjesama, posveenih obrani Dubrovnika, iz zbirke Pla kamena svoje sestre Kate Jereni. U organizaciji Kulturnog drutva Bonjaka Preporod Dubrovnik i suorganizatora SABAH Zagreb, Vijea Bonjakih nacionalnih manjina Dubrovako-neretvanske upanije, Bonjake nacionalne zajednice za grad Dubrovnik i Dubrovako-neretvanske upanije, Bonjaka nacionalna zajednica u Opini upa Dubrovaka i Udruge Bonjaka BDRH Dubrovakoneretvanske upanije, u Dubrovniku je 24. oktobra 2009. godine u sportskoj dvorani Gospino polje, odrana druga smotra folklora Hrvatske. Osim KUD-a iz Hrvatske sudjelovali su KUD-ovi iz Bosne i Hercegovine i Srbije Novi Pazar. Glavni pokrovitelji ove manifestacije bili su Dubrovako-neretvanska upanija, Grad Dubrovnik, Opina upa dubrovaka i SABAH Zagreb. Osim glavnih pokrovitelja, svoj doprinos dali su Hotel Libertas Rixos, Poduzee Kono d o. o., Dubrovnik tit Kavana Teatar, Stara kua, Picerija Skala, Picerija Mama Mija, Restoran Poklisar i Restoran Uvala. Na ovoj II smotri folklora u Dubrovniku uestvovalo je devet KUD-ova i est zborova ukupno 15 drutava, dvojica solista izvoaa sevdalinki Mehmed Gorada iz Zagreba, Asif ehi iz Bihaa, i na veliki knjievnik i pjesnik Enes Kievi, odnosno 420 izvoaa iz Istre, Zagreba, Siska, Gunje, Bihaa, Mostara, Gorada, Novog Pazara i Dubrovnika. Uestvovala su sljedea kulturno-umjetnika drutva: Z Dubrovaki Zumbuli; KDB Preporod Dubrovnik; KUD Brekovica Biha; Z Bulbuli KDB Preporod Zagreb; KUD Behar Gunja; KUD Bosna Pula; MVIS Behar Gorade; KUD Blagaj Blagaja Mostar; Z Selam Dubrovnika; KUD Nur Sisak; KZ Bosana Zagreb; MZ Dulistan Novi Pazar; BKUD Sevdah Zagreb; KUD Bosana Zagreb; KUD Buzetski Biseri Buzet Istra; KUD Ansambl C. za K. Gorade Gorade.
490 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:53

U okviru sveanog otvaranja ovogodinje II smotre folklora Hrvatske prisutnima se obratio gosp. Izet Spahovi, predsjednik Kulturnog drutva Bonjaka Preporod Dubrovnik, upan DN, Nikola Dobroslavi, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH dr. Safet Halilovi, potpredsjednik SABAH-a Hamdija Mali, predstavnik Grada Dubrovnika Mujica Zijadi, i na veliki pjesnik i knjievnik Enes Kievi. Ovoj velikoj manifestaciji prisustvovalo je vie od tisuu gledalaca, koji su uivali u razliitim igrama i plesovima, izvedbama prekrasnih sevdalinki razigrane i raspjevane bonjake mladosti, koja je eljela pokazati graanima Dubrovnika svu ljepotu i rasko bosanske kulture. Ova smotra dala je dobar uvid u stanje folklornog amaterizma koji je jo jedna od najeih manjinskih aktivnosti. ini se da je to najbolji nain ouvanja tradicije, odnosno da se pjesmom i plesom najlake privue pripadnike manjina da se ukljue u rad drutva. Veseli injenica da se u njihov rad sve vie ukljuuju mladi, koji su u svoja srca utkali bosanski ponos i kulturu, te daju do znanja da nema straha od zaborava, a to je i ova II smotra folklora u Dubrovniku pokazala! Bosanska mladost sa svojim izvedbama, dokazala je da ima ljubav koja ih dri na okupu. Oni imaju snage i volje da ouvaju bosansku tradiciju i potaknu sebe i druge veoj reafirmaciji autentinih narodnih igara i obiaja ovog podneblja. Samo narod, koji ne dri do sebe, ne dri ni do svoje duhovno-kulturne batine. Ouvanje tradicije pjesmom i plesom nije samo zadaa, nego i elja sve veeg broja mladih koji su sve prisutniji u razliitim aktivnostima, o emu svjedoi i njihova ukljuenost u rad kulturnoumjetnikih drutava. Smotra poput ovog u Dubrovniku potvrdila je uvid u stanje folklornog amaterizma, koji je jedan od najmasovnijih aktivnosti, odnosno promicanja drugaijeg i razliitog, zapravo mala kola glazbene tolerancije. Predsjednik Izet Spahovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Gorade Organizirano obiljeavanje nove 1430. h. g. na kojem se okupilo vie od 60 lanova ovog drutva. Ovom skupu su prisustvovali visoki zvaninici BPK-a, Opine Gorade i predstavnici Medlisa Islamske zajednice Gorade. enski hor BZK Preporod Gorade izveo je prigodan kulturni program koji je obuhvatio uenje dijelova Kurana, itanje hadisa, izvoenje ilahija i sevdaliniki. Na ovoj manifestaciji su uruene i novane nagrade najboljim sportistima BPK-a.
Godinjak 2009 / 491
27.5.2010 13:39:53

Predavanje o temi Islamsko bankarstvo s gostima dr. Fikretom Hadiem, mr. Amirom Avdiem i dipl. ek. Eldinom Kuntom. Predavanje je organizirano u maloj sali Centra za kulturu sa 50-ak posjetilaca. Na ovom predavanju posjetioci su upoznati s islamskim bankarstvom te prednostima ovog naina poslovanja. Uprilieno obiljeavanje Dana dravnosti BiH, na kome je predava bio mr. Fatmir Alispahi. Predavanje o Krizi autoriteta odrao dr. Nusret Isanovi. Predavanje s temom Poslanik Muhamed, a. s., kao uzor odrao dekan Islamsko-pedagokog fakulteta u Zenici dr. Zuhdija Adilovi. Uprilieno predavanje i promocija knjige Drava u srcu autora Mustafe Islamoglua, predava je bio dr. Safvet Halilovi. Ova knjiga je prevedena s turskog jezika, a njenih trideset izdanja koje je, za trinaest godina, doivjela u Turskoj dovoljno govori. Organizirano niz predavanja iz historije i kulture islama i Bonjaka, predava je bio profesor Bilal Dervii. Odrana dva desetodnevna seminara o kulturi Bonjaka. Organizirana promocija knjige 100 najljepih dova Kurana i sunneta, pisac i promotor knjige je profesor Sanin Musa. Svojim novanim izdvajanjem prikupili sredstva za jednokratnu pomo najboljih uenika osnovnih i srednjih kola i najboljih sportista. Doekali i ugostili naelnika Opine Keioren iz Ankare, dr. Mustafu Aka i njegove pomonike, zatim direktora i prestavnike HO IHH iz Istanbula, koja je putem BZK Preporod Gorade aktivna u istonoj Bosni. Organizirana desetodnevna posjeta predsjednika BZK Preporod iz Gorada Turskoj s nazivom Gorade bosansko anakale. Prilikom posjete Turskoj posjeeni su gradovi Ankara, Instanbul, Kajsery i Bolu, u kojima je odrano predavanje o Goradu i njegovoj slinosti sa anakaleom. Ovom prilikom, predsjednik je dao nekoliko intervjua za televiziju i asopise. Gostovanje na TRT-u bilo je posebno praeno, jer je to bilo prvi put da se gledaoci ove televizije upoznaju s pravom istinom i velikom borbom goradanskih heroja. Posjeta poznatog prijatelja BiH Feyzullaha Kiyiklika, predsjednika Komisije za pomo Federaciji BiH u Parlamentu Republike Turske, guvernera Kayserija Mevlut Bilia, muftije Kayserija aban Islek, reisu-l-leme Turske dr. Ali Bardakoglua. Prilikom posjete reisu-l-leme Turske, predsjednik BZK Preporod Gorade, Nedad Kurtovi, govorio je o vrijednosti izgradnje Kajsery damije u Goradu, koja je, na njegovu incijativu, podrana od reisu-l-leme Turske, a napravljena je od Muftiluka Kajseriya. Sada Gorade ima najljepu damiju u BiH. Ova graevina vraa sigurnost u opstanak Bonjaka na Drini i Goradu. Reisu-l-ulema dr. Ali Bardakoglu
492 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:53

posjetio je Gorade prilikom ceremonije proklanjavanja Kajsery damije u Goradu. Najvei doprinos za izgradnju damije dao je predsjednik BZK Preporod Gorade Nedad Kurtovi. BZK Preporod Gorade ima i kolu fudbala nazia Gazije, koja ve tri godine aktivno uestvuje u Kantonalnoj ligi i okuplja 25 djece. Treninzi se odvijaju svake sedmice po etiri sata. Organiziran je i tradicionalni IV bajramski turnir u toku Kurban-bajrama. Ovaj turnir je okupio osam ekipa sa po deset uesnika. Najboljima su podijeljene diplome, pehari, knjige i novane nagrade. Proglaeni su najbolji igra, golman i najbolji strijelac turnira. U toku Kurban-bajrama zaklano je12 kurbana, koji su obezbijeeni iz Turske putem HO IH H i Crvenog polumjeseca. Meso od kurbana podijeljeno je UG Oboljelih od cerebralne paralize, UG Mentalno retardiranih osoba, kuhinji kantonalne bolnice i socijalno ugroenim stanovnicima Gorada i istone Bosne. U toku Kurban-bajrama podijeljeni su i bajramski paketii za specijalni razred O Fahrudin Fahro Baelija. Obezbijeene su i novane hedije za najbolje uenike ove kole. Tokom ramazana podijeljeno je 50 prehrambenih paketa u vrijednosti od 50 KM. Ovi paketi su obezbijeeni putem HO IH H iz Istanbula. Organizirano je 150 iftara u prostorijama BZK Preporod Gorade. U ramazanu je predsjednik BZK Preporod Gorade Nedad Kurtovi, na poziv zamjenika naelnika Opine Keioren Ankara, advokata Reada Ozana, posjetio ovu opinu i prisustvovao programu koji je bio organiziran 23. noi ramazana, a posveen Bosni i Hercegovini. Izveden je cjeloveernji program za Bosnu i Hercegovinu, koji je direktno prenosila turska TV Avaz. Ovaj program se mogao pratiti i direktno na kantonalnim televizijama u BiH. Program su priredile djevojke hora Gazel i momci hora Bedr iz Bosne. I ovaj program, koji je organizirala opina Keioren iz Ankare, iniciran je od BZK Preporod Gorade. Predsjednik Nedad Kurtovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Gornji Vakuf-Uskoplje Kao i svake, godine pa tako i 2009., BZK Preporod Gornji Vakuf imao je pune ruke posla. Zahvaljujui materijalnoj pomo Fondacije za Odrivi Razvoj OdRaz iz Sarajeva, realiziran je projekt opremanja prostorija biblioteke BZK Preporod Gornji Vakuf namjetajem u vrijednosti od 6.800,00 KM. Takoer, realiziran je projekt Dopunjavanje fonda biblioteke u saradnji s Fondacijom
Godinjak 2009 / 493
27.5.2010 13:39:53

za biblioteku djelatnost Sarajevo, koji je poveao fond u biblioteci za jo 94 naslova. Osim Fondacije i neka fizika lica su donirala odreeni broj izdanja za nau biblioteku. BZK Preporod Gornji Vakuf tei ka poboljanju svog rada, pa je tako nabavio nonje i muzike instrumente za horsku sekciju i folklorni ansambl, CDkasetofon za dramsku i opremu za muziku sekciju. U protekloj godini ostvarene su i posjete nekim sreditima u Bosni i Hercegovini: U etvrtak, 9. juna 2009. godine, u Domu kulture u Prozoru odran je koncert narodne muzike, koji je organizirala Bonjaka zajednica kulture Preporod Prozor. Sva sredstva koja su prikupljena namijenjena su izgradnji Hadi Nesuhove damije u Prozoru, koja je ovih dana dobila i munaru. Osim lanova BZK Preporod Prozor, u programu su uestvovali i gosti iz Bugojna, lanovi BZK Preporod Gornji Vakuf i Donji Vakuf. Folklorni ansambl BZK Preporod Gornji Vakuf imao je priliku da posjeti i vidi ljepote grada na devet rijeka, Sanskog Mosta, gdje je uestvovao na smotri folklora Zana 2009., odranoj 3. jula 2009. godine. BZK Preporod Gornji Vakuf je za lanove svoje dramske sekcije 8. oktobra 2010. godine organizirao posjetu Sarajevu. U toku dana posjeeni su Avazov toranj i Baarija. Glavni clj posjete bila je predstava u Narodnom pozoritu Sarajevo Igra plakanja autora Almira Imirevia. lanovi sekcije su bili oduevljeni fenomenalnom izvedbom predstave. Uestvovano je i na raznim vjerskim manifestacijama: Povodom vjersko-kulturne manifestacije Dani Ajvatovice 2009 BZK Preporod sa svojom horskom sekcijom je uestvovao na Tribini Ahmed ef. Burek i njegov doprinos islamskoj znanosti organiziranoj u Dematskom odboru Vrsedrimci, 21. juna 2009. godine. Tribina je ponovljena u sali JU Centar za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf. Takoer je uestvovano i u naselju Bistrica dva dana prije, na obiljeavanju poetka radova na Kapiji ehidskog mezarja. Dvadeset prvog juna 2009. godine, u Bugojnu folklorni ansambl BZK Preporod Gornji Vakuf je nastupio na IX Internacionalnoj smotri folklora, nakon ega je u Donjem Vakufu horska sekcija BZK Preporod uestvovala na Veeri ilahija i kasida nazvanoj Akom due da ti zborim na platou hotela Vrbas. Na svim odranim mevludima Sjeanje na ehide na podruju opine Gornji Vakuf-Uskoplje (Bistrica, Voljevac, Boljkovac, Borova Ravan, Vrse) uestvovala je imala i horska sekcija BZK Preporod Gornji Vakuf. U naselju Bistrica, 21. septembra 2009. godine, odrana je manifestacija povodom otvorenja Kapije ehidskog mezarja uz prisustvo Vojne garde, muftije travnikog i drugih uvaenih gostiju iz dravnog i vojnog korpusa. Na manifestaciji je uestvovala i horska sekcija BZK Preporod Gornji Vakuf.
494 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:53

Osamanestog augusta 2009. godine, u Novom Travniku odran predramazanski koncert na kojem je uestvovala horska sekcija BZK Preporod Gornji Vakuf. U sali Centra za obrazovanje i kulturu 22. septembra 2009. godine je odrana sveana akademija povodom Ramazanskog bajrama. Organizator ove manifestacije bio je Medlis Islamske zajednice Gornji Vakuf, predvoen glavnim imamom Enes ef. Omeroviem. U prepunoj sali Centra za obrazovanje i kulturu predstavili su se lanovi horske, dramske i muzike sekcije Bonjake zajednice kulture Preporod Gornji Vakuf, kao i muzika grupa Alarem. Prisutnima se obratio glavni imam Medlisa IZ Gornji Vakuf Enes ef. Omerovi, koji je u kratkom govoru podsjetio na vanost Bajrama, a ujedno iskoristio priliku da urui priznanja BZK Preporod Gornji Vakuf, predvoenog predsjednikom Alijom Filanom, i Centru za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf-Uskoplje, predvoenog Nerminom Gudi. Na kraju programa obratio se gost veeri dr. hafiz Halil Mehti. U povodu nove 1431. hidretske godine, 17. decembra 2009. godine, Medlis Islamske zajednice Gornji Vakuf, predvoen glavnim imamom Enesom ef. Omeroviem, organizirao je prigodan kulturno-zabavni program u Centru za obrazovanje i kulturu. Program je uenjem aara otvorio Fadil ef. Topalovi, nakon ega je uslijedio nastup lanova Bonjake zajednice kulture Preporod Gornji Vakuf. Nastupili su folklorna, dramska i horska sekcija. Prisutnima su se obratili glavni imam Medlisa IZ Gornji Vakuf Enes ef. Omerovi i gost veeri dr. efik Kurdi. BZK Preporod je uestvovao i na manifestaciji Dani deblokade 1993.-2009. godina, zajedno s udruenjima proisteklim iz rata (Organizacija porodica ehida i poginulih boraca, Ratni vojni invalidi RVI, Demobilisani borci, Goranovi, Patriotska liga, Zelene beretke), predstavnici opine, predstavnici Medlisa Islamske zajednice i Udruenja navijaa Red Union. Raspisan je konkurs za najbolji literarni rad, te uprilieni malonogometni turnir, kulturno-zabavni program itd.. Na terenu ispred Osnovne kole Gornji Vakuf u Gornjem Vakufu-Uskoplju, 31. jula 2009. godine, izveden kulturnozabavni program u organizaciji Organizacionog odbora za obiljeavanje Dana deblokade Gornji Vakuf 1993.2009. Nosilac manifestacije bila je Bonjaka zajednica kulture Preporod Gornji Vakuf. Nastupili su: horska sekcije Preporoda Gornji Vakuf, Muzika kola BZK Preporod Gornji Vakuf te Folklorni ansambl Preporod Gornji Vakuf. Manifestacija je zavrena 2. augusta 2009. godine u sali Centra za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf-Uskoplje sveanom akademijom u organizaciji Organizacionog odbora za obiljeavanje Dana deblokade Gornji Vakuf 1993.2009. Uestvovali smo u okviru tradicionalne kulturno-sportske manifestacije: Dani otpora Privor 1992. Dani slobode Privor 2009, organizirane u augustu od UG Bolja budunost Privora.
Godinjak 2009 / 495
27.5.2010 13:39:53

Petnaestog augusta 2009. godine organizirano je II Vee bonjake kulture na kojoj su uestvovali i BZK Preporod Prozor, BZK Preporod Jajce, horska sekcija i folklorni ansambl BZK Preporod Gornji Vakuf, KUD Novotravniko biserje Novi Travnik. U okviru obiljeavanja 1. oktobra, Dana opine Gornji Vakuf-Uskoplje, u Domu kulture upriliena je Sveana sjednica Opinskog vijea u prisustvu brojnih zvanica, istaknutih politikih, kulturnih, vjerskih i javnih osoba, a sjednicom je predsjedavao predsjednik Opinskog vijea Gornji Vakuf-Uskoplje Marinko Krajina. U sklopu sveane sjednice, dodijeljena su priznanja opine: Povelja s grbom opine poduzeu Rose Wood d. o. o. Gornji Vakuf-Uskoplje, za izuzetan doprinos u oblasti gospodarstva i promicanja opine Gornji Vakuf-Uskoplje i poduzeu TOM d. d. Gornji Vakuf-Uskoplje, takoer, za izuzetan doprinos u oblasti gospodarstva i promicanja opine Gornji Vakuf-Uskoplje; Zahvalnica s grbom Opine Mehmedu Drini posthumno, za poseban doprinos u oblasti obnove i razvoja infrastrukture, te Josipu Mlakiu, za poseban doprinos u oblasti kulture. Na kraju sjednice, uprilien je i kulturno-zabavni program koji su izveli lanovi BZK Preporod i HKD Napredak. U organizaciji Javna ustanova Centar za obrazovanje i kulturu Gornji VakufUskoplje, 24. novembra, 2009. godine, odrana je na sveanost povodom Obiljeavanja Dana dravnosti Bosne i Hercegovine. Na manifestaciji su, takoer, uestvovale i horska, muzika i folklorna sekcija BZK Preporod Gornji Vakuf. U okviru projekta ivjeti a ne zaboraviti 15. godinjica pogibije komandanta Gorana iia 18. decembra 2009. godine, u Centru za obrazovanje i kulturu odrana je akademija u organizaciji Udruenja boraca Goranovi povodom 15. godinjice pogibije ovog velikog gornjovakufskog heroja. Nastupili su i lanovi hora BZK Preporod Gornji Vakuf, koji su izveli nekoliko pjesama, ukljuujui i ratnu Gornji Vakuf, ponos roda. U prepunom Centru za obrazovanje i kulturu 15. i 16. maja 2009. godine je otvoren prvi dvodnevni Festival ilahija i kasida Gornji Vakuf 2009. Festival, koji je otvorio predsjednik Bonjake zajednice kulture Preporod Alija Filan, bio je takmiarskog karaktera, a nastupili su: hor Preporod Blagaj, Vokalni ansambl Preporod Bugojno, Hor Karaozbegove medrese Mostar, hor Preporod Graanica kao gosti i hor Selimija Doboj. Gosti su bili hor Sejfullah iz Konjica i Denana Durak. Pokrovitelji Festivala bili su Vlada SBK, Opina Gornji Vakuf-Uskoplje, Rudnik uglja Graanica te drugi privrednici nae opine. Pobjedu su odnijeli: hor Selimija Doboj Istok, hor BZK Preporod Gornji Vakuf i hor En-Nur Drenica. U utorak (7. jula 2009.) uveer, pred punom dvoranom Doma kulture u Gornjem Vakufu-Uskoplju, mr. Fatmir Alispahi odrao je predavanje o temi Kontinuitet genocida nad Bonjacima. Suorganizatori tribine, koja je bila posveena obiljeavanju 14. godinjice genocida u Srebrenici, bili su Medlis Islamske zajednice i BZK Preporod Gornji Vakuf.
496 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:53

Dvadeset treeg jula 2009. godine u sali Centra za obrazovanje i kulturu odrana je premijera pozorine predstave Timka u izvedbi lanova novoformirane dramske sekcije Bonjake zajednice kulture Preporod Gornji Vakuf. Zbog traenja publike predstava je ponovo igrana 23. septembra 2009. godine. U petak, 7. augusta 2009. godine u organizaciji BZK Preporod Gornji Vakuf odrana je promocija knjige Vezane ruke Ibrahima Milanovia. Promotorice su bile Vernesa Manov i Amela Hadi. Moderator promocije bio je profesor bosanskog jezika i knjievnosti Nedad Milanovi, koji ivi i radi u Bugojnu. Predsjednik Alija Filan
BZK Preporod Opinsko drutvo Graanica Nae drutvo je u proloj godini imalo sljedee aktivnosti: Izloba slika povodom Dana nezavisnosti BiH, 1. marta, u BKC Graanica Uestvovanje u Knjievnim susretima u Srebreniku Promocija knjige Fikreta Ahmedbaia u Srebreniku Kolektivna izloba slika ULUTKA u Tuzli Izloba slika (Bijenale) u Tuzli Izloba levhi Rasima Maslia iz Travnika Tradicionalna izloba slika na terasi Osman-kapetanove medrese u Graanici Promocija knjige Gdje je ovjek Jakuba Dafia, izdanja BZK Preporod iz Graanice Promocija knjige Farukov cvijet Jasminke Ibrahimovi iz Tuzle Knjievni susreti s knjievnicima Tuzlanskog kantona Memorijalni knjievni susreti povodom smrti pjesnika Atifa Brkievia, lana BZK Preporoda iz Graanice u Doboj Istoku Izloba slika povodom dana dravnosti ULUTKA u Tuzli u trajanju od 15 dana U izdanju BZK Preporod iz Graanice tampana knjiga Senahida Kahrimanovia Kako doivjeti stotu. Predsjednica Refka aji
Godinjak 2009 / 497
27.5.2010 13:39:53

BZK Preporod Opinsko drutvo Gradaac Kao i prethodnih godina, Opinsko drutvo BZK Preporod Gradaac svoje aktivnosti je u 2009. godini bazirao na programskim zadacima i ciljevima BZK Preporod BiH utvrenim Statutom. Realizacija programskih sadraja odvijala se u razliitim oblicima kulture i umjetnosti: tribinama, izlobama, promocijama, kontaktima, ueem u manifestacijama i saradnjom s odreenim drutvima i udruenjima koja imaju cilj ouvanje nae kulturne tradicije. BZK Preporod Gradaac je u 2009. godini, i pored oteavajuih finansijskih okolnosti, uspio realizirati programske sadraje i zadrati mjesto glavnog nosioca kulturnih sadraja u opini Gradaac. Bio je mjesto okupljanja najeminentnijih historiara, knjievnika, umjetnika, kulturnih radnika i dr. Tokom januara 2009. godine u prostorijama Preporoda trajala je postavka Kolektivne izlobe udruenja likovnih umjetnika Graanice. Krajem februara, a povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, organizirana je Tribina s temom Srebrenica u svjetlu najnovije rezolucije Evropskog parlamenta. Gosti tribine su bili: Hasan Nuhanovi oevidac dogaaja u Srebrenici 1995. godine i Marko Jurii rukovodilac Instituta za nestale osobe BiH. Ovom prilikom predstavljena je i knjiga Hasana Nuhanovia Pod zastavom UN-a, a koju je izdao BZK Preporod iz Sarajeva. U martu BZK Preporod je bio domain obiljeavanja godinjice enskog vokalnog ansambla KUD-a Gradaac. U aprilu je organizirana promocija Izabranih djela knjievnika Reada Kadia iz Sarajeva. Promotori su bili: prof. dr. Munib Maglajli i mr. Mustafa Prljaa. Maj je bio rezerviran za promociju knjige Neunitivost bonjake due autora Alije Kadria iz Gradaca koji ivi u Goeteborgu. Promotori su bili: mr. Fatmir Alispahi, general Stjepan iber i Suad Krajinovi. U junu je odrana promocija knjige Fragmenti kulturne historije BiH autora Kemala Bakaria. Promotori su bili: prof. dr. Marina Katni-Bakari, prof. dr. Munib Maglajli i Azra Gazibegovi, a medijator promocije je bio Dragan Markovi. U julu je BZK Preporod, u saradnji s Medlisom Islamske zajednice Gradaac, organizirao promociju knjige Antologija tariha Bosne i Hercegovine, iji su prireivai prof. dr. Lamija Hadiosmanovi i prof. dr. Emina Memija iz Sarajeva. Promotori su bili: prof. dr. Fehim Nametak i mr. Nusret ef. Kujrakovi te mlada lanica Preporoda, studentica Amela Iskri. U augustu BZK Preporod Gradaac tradicionalno obiljeava godinjicu smrti Husein-kapetana Gradaevia. Tako je i ove godine prije dumanamaza u damiji Husejniji prouen tevhid povodom 175. godinjice smrti naeg velikana, a u saradnji s Medlisom Islamske zajednice, u prostorijama Preporoda, upriliena je tribina o temi Elementi dravnosti u pokre-
498 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:53

tu Husein-kapetana Gradaevia. Uesnici su bili: prof. dr. air Filandra, dr. Husnija Kamberovi i Rusmir Djedovi. Tribinu je vodio prof. dr. Munib Maglajli. Nakon tribine odrano je tradicionalno Predramazansko sijelo uz kulturno-zabavni program. U sklopu 36. Meunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije, prolongiranog zbog ramazana za septembar, BZK Preporod je priredila kolektivnu izlobu slika Likovni krug iz Zenice. Na izlobi su predstavljeni radovi sljedeih autora: Amne Sofi, predsjednice BZK Preporod iz Zenice, Mirsade ajlakovi, Melihe Drui, Emine-Amire Paali, Subhije Hafizovi i Alme Islambegovi, a promotor je bio Faruk Kadri. U oktobru je upriliena promocija knjige Molim te zapii autora Jasmina Imamovia knjievnika iz Tuzle. Promotor je bio prof. dr. Enver Kazaz, a medijator veeri je dipl. in. Ferhat Mustafi. Osim spomenutih sadraja s konkretnim datumima realiziranja, BZK Preporod Gradaac odazivala se organiziranim manifestacijama Opine kao gost ili direktni uesnik. Uz to odrava najtjenju saradnju sa MIZ-Gradaac, HKD Napredak i KUD Gradaac. Ima kontakte sa susjednim opinskim drutvima Preporoda i redovno prisustvuje sjednicama ZOD-a TK. Predsjednik Sejad Berbi
BZK Preporod Opinsko drutvo Hadii Tokom 2009. godine, u okvirima finansijskih mogunosti, realizirajui planske i programske zadatke, OD Preporod Hadii je svojim aktivnostima dalo znaaj i doprinos sveukupnim kulturnim deavanjima, ne samo na podruju opine Hadii nego i mnogo dalje. Meu aktivnostima u toku 2009. godine istiem najznaajnije: Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, i 6. marta, Dana opine Hadii, u prostorijama Preporoda je otvorena izloba levhi Elvedina Memia i odrana promocija zbirke poezije Na stazama dobra autora Hajrudina Zagore. Poetsko-muzika veer areni mali svijet organizirana je u prostorijama Preporoda uz uee uenika O 6. mart i O Hilmi ef. ari. U Bonjakom institutu u Sarajevu, u organizaciji Preporoda iz Hadia i Bonjakog instituta, upriliena je promocija knjige poezije Na stazama dobra autora Hajrudina Zagore, iji je izdava BZK Preporod Hadii.
Godinjak 2009 / 499
27.5.2010 13:39:53

Promotori knjige bili su: prof. dr. Ismet Dizdarevi i Zehra Mustoo. Stihove je recitirao glumac Narodnog pozorita Sarajevo, Alija Aljovi, a u muzikom dijelu je uestvovao sarajevski kantautor Dani Hot. Moderator veeri je bio Bajro Perva. U prostorijama Preporoda tokom godine, jedanput sedmino, odravana su kontinuirana druenja omladine, gdje su se nakon razliitih tematskih predavanja, razvijale interesantne diskusije. Radu biblioteke se poklanjala posebna panja. U toku 2009. godine smo, u skladu s finansijskim mogunostima, poveali biblioteki fond, skromnom kupovinom knjiga, a takoer i darovanim knjigama. Za lanove i aktiviste Preporoda, povodom Bajrama, organiziran je bajramski ruak. U toku godine vrene su pripreme za tampanje knjige Demati i damije u Hadiima, autora Hidajeta ef. Hujia, to e se realizirati poetkom 2010. godine. U toku 2009. godine, najistaknutiji je bio rad dramskog ansambla Preporod, a poetkom 2010. odrat e se audicija za prijem novih lanova.
Ostale aktivnosti su, uglavnom, bile organizacijske i promotivne prirode. Predsjednica Zehra Mustoo
BZK Preporod Opinsko drutvo Ilija Bonjaka zajednica kulture Preporod Opinsko drutvo Ilija u izvjetajnom periodu realiziralo je gotovo u potpunosti usvojeni program rada za 2009. godinu. Provedene su gotovo sve planske aktivnosti, a vano je istai i veliki broj vanprogramskih aktivnosti, koje su uspjeno realizirane. U daljem tekstu dajemo pregled aktivnosti metodologijom prema kojoj je usvojen i program rada. Izdavaka djelatnost Apsolutni prioritet u radu Drutva u izvjetajnom periodu dat je izdavakoj djelatnosti. U tom smislu poduzete su aktivnosti na izdavanju zbirke poezije autora Senada Terzia iz Ilijaa s nazivom Intermezzo. Knjiga je ugledala svjetlo dana, dakle odtampan je prvi tira od 200 primjeraka, iako tampanje ove godine nije bilo uvrteno u program rada. Veoma smo ponosni na ovu aktivnost, jer se u potpunosti radi o domaem proizvodu, a zvanina promocija odrana je u novembru 2009. godine. Tokom izvjetajnog perioda odrane su i sveane promocije knjiga Intervencije i Etniko ienje u Palestini, Kazivanja o Muhammedu
500 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:53

a. s. i Delati naroda mog. Primijeeno je da ovakve manifestacije privlae sve vei broj naih graana, jer je na sajtu bilo prisutno u prosjeku 50-100 posjetilaca. U okviru drutva je osnovana i Preporodova biblioteka, koja je dostupna naim graanima, a za poetak broji priblino 300 naslova s tendencijom irenja. Dovreno je i umnoavanje DVD-a s koncertom Primi noas dove nae, koji je u prodaji, a najvei dio bit e prodat u dematima u opini Ilija. Od prodajne cijene 50 posto pripada dematu u kojem je izvrena prodaja. Rad sekcija Drutva U okviru Drutva rade sljedee sekcije: hor Preporod, Folklorna sekcija, Ekoloka sekcija, Dramsko-recitatorska sekcija i Tamburaki orkestar. Hor Preporod je najaktivnija sekcija i glavni je nosilac veine kulturnih manifestacija koje organizira Drutvo. Ove godine biljei znaajne nastupe na koncertima Gaza u mom srcu u sarajevskoj Zetri, koncert Primi noas dove nae u povodu 7. maja, Dana damija u BiH, kao i sve ostale manifestacije na podruju opine i ire, poput otvaranja damija, mevluda (Faletii, Mrakovo i sl.). Nastup na koncertu Moj ummete u Zenici je otkazan zbog obaveza hora na otvaranju damije u Mrakovu. Hor je odrao i solistiki koncert u KSC Ilija u povodu Mevluda roenje Boijeg poslanika Muhammeda, a.s. Znaajna je aktivnost hora na podmlaivanju lanstva, tako da je u posljednjih nekoliko mjeseci ulanjen odreen broj mlaih lanova (10-12), od ega je vei broj djevojaka. Znaajan je i nastup hora na koncertu Bajram ide, bajramu se nadam u Skenderiji, gdje je zauzeo centralnu ulogu u cijelom programu. Krajem godine, hor je odrao solistiki koncert u Konjicu, povodom otvaranja manifestacije Mjesec duhovne muzike 2009., te gostovao u Dubrovniku u saradnji sa medlisom IZ Breza. Oekuje se i zavretak CD-a, koji je donekle usporen zbog ope besparice koja pogaa i Drutvo, te posebnih zahtjeva producenta u smislu kvaliteta. Foklorna sekcija takoer kontinuirano odrava svoje aktivnosti kao to su redovne probe i nastupi uglavnom na lokalnom nivou. Rijeen je problem prostora za odravanje proba folklorne sekcije na nain da se probe ponovo redovno odravaju u fiskulturnoj sali O Haim Spahi. U odreenoj mjeri oivljen je i rad tamburakog orkestra, a njegovo funkcioniranje zavisi od dalje nadgradnje unutarnjih odnosa i entuzijazma njegovih lanova. Kulturne manifestacije U izvjetajnom periodu organizirali smo znaajan broj kulturnih manifestacija koje emo samo pobrojati u nastavku: 1. Koncert duhovne muzike u povodu Mevluda roenje Muhammeda, a.s. 2. Koncert Primi noas dove nae u povodu Dana damija u BiH 3. Koncert Veer Preporoda u okviru Ilijakih dana 2009.
Godinjak 2009 / 501
27.5.2010 13:39:53

Promocije knjiga 1. 2. 3. 4. 5. Intervencije Noam Chomsky Etniko ienje u Palestini dr. Ilan Pape Kazivanja o Muhammedu, a. s. zbirka pounih pria za djecu Delati naroda mog Avdo Huseinovi Intermezzo Senad Terzi
Sportske manifestacije Opinsko drutvo je u 2009. godini, shodno odluci Izvrnog odbora, organiziralo Preporodov Bajramski turnir u malom nogometu 2009. Organizacija turnira je provedena na najviem nivou, a na turniru je uestvovalo 11 ekipa u takmiarskom dijelu te ekipe SFK 2000 Sarajevo (enski nogometni klub), fudbalskih veterana Ilijaa te podmlatka Nogometne akademije Ilija koje su igrale revijalne utakmice. Turnir je otvoren prigodnim programom u izvedbi folklorne sekcije Drutva. Nabavka opreme i sredstava U izvjetajnom periodu izvrena je nabavka odreenih stalnih sredstava koja olakavaju rad Drutva, a naroito sekcija: 1. Odreen broj namjenskih polica za potrebe biblioteke; 2. Kuno kino s prateom opremom za potrebe priprema sekcija; 3. Namjenski printer za tampanje CD-ova, koji e znaajno smanjiti trokove umnoavanja razliitih audio i video materijala iz produkcije Drutva, a moe koristiti donekle i u komercijalne svrhe; 4. Oprema za enski dio hora Preporod. Predsjednik Almir Puina
BZK Preporod Opinsko drutvo Jablanica U 2009. godini Opinski odbor BZK Preporod Jablanica imao je mnogo razliitih aktivnosti koje su se kontinuirano provodile i u prethodnih nekoliko godina. U izvjetajnom periodu organi Drutva su odrali dvadeset i jednu sjednicu Izvrnog odbora, a odran je i veliki broj konsultativnih i radnih sastanaka. Na sjednicama je raspravljano o aktuelnoj problematici u radu Drutva, te planovima, aktivnostima i programima rada u aktuelnom periodu.
502 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:53

Izvrni odbor je usvojio estomjeseni izvjetaj za 2009. godinu i izvjetaj o finansijskom poslovanju za 2009. godinu. Takoer su Opini Jablanica redovno dostavljani izvjetaji o utroku finansijskih sredstava. Drutvo je u 2009. godini odralo Godinju skuptinu. Koliki je znaaj BZK Preporod u Jablanici, govore aktivnosti navedene u daljem tekstu. Gotovo da i nema kulturnih deavanja u Jablanici na kojima Drutvo nije uestvovalo. Odrane su tradicionalne aktivnosti koje je drutvo radilo u kontinuitetu proteklih godina: kola stranih jezika; Mali lager; Likovna kolonija; Izlobe slikara; Veer sevdalinke. U 2009. godini BZK Preporod Jablanica pokrenuo je ralizaciju dvaju novih projekata, kole skijanja i Muzike kole. S obzirom na sve veu zainteresovanost uenika za umjetnikim izraavanjem, odluili smo pokrenuti ove projekte, koji bi uveliko podstakli nae mlade talente za jo kvalitetnijim stvaranjem. Navedeni projekti treba da budu realizirani do kraja februara 2010. godine. U izvjetajnom periodu ostvarena je, moglo bi se rei, zadovoljavajua saradnja kako s Opinom Jablanica, tako i s viim nivoima vlasti, koji su pokazali interes i finansirali veinu naih projekata. Bez njihove pomoi nae drutvo ne bi moglo funkcionirati i davati ovako znaajan doprinos u afirmaciji i promoviranju kulturnih deavanja u naem gradu. Nadamo se da e rezultati naeg rada biti vidljivi i u budunosti. Predsjednik Alija uko BZK Preporod Opinsko drutvo Kakanj BZK Preporod iz Kaknja je tokom 2009. godine, unato velikim finansijskim problemima, odrao niz aktivnosti. Naa nastojanja, tokom ove godine, bila su usmjerena ka tome da odrimo nae tradicionalne manifestacije i aktivnosti zbog ouvanja pozitivnog imida, koji smo stekli tokom prethodnih godina. Izmeu ostalog, izdvajamo sljedee aktivnosti koje smo proveli tokom 2009.: Povodom Dana nezavisnosti BiH, 1. marta 2009., odrana je tribina, s naslovom Bosna i Hercegovina izazov i budunost, u kojoj su uestvovali prof. dr. air Filandra i prof. Senad N. iija, u prostorijama Gradske biblioteke u Kaknju. Tridesetog maja 2009. odrana je manifestacija Historijski as u Kraljevoj Sutjesci i na Bobovcu. Tema ovog historijskog sata bila je historija
Godinjak 2009 / 503
27.5.2010 13:39:54

Bonjaka u periodu od srednjovjekovne Bosne do dananjih dana. Predavai su bili: Nevzet Kovaevi, prof., i Amir Lopo, profesor historije u Kakanjskoj gimnaziji. Na ovom susretu gosti su bili uenici medrese Osman ef. Redovi Veliko ajno-Visoko. Tribina s nazivom Stradanja Bonjaka Srebrenice odrana je 26. juna 2009., u prostorijama Doma kulture u Kaknju. Gosti predavai bili su: gospodin Amor Maovi i mr. Sulejman ef. elikovi. Prisutni auditorij tom prilikom mogao je pogledati dva dokumentarna filma: Mar smrti i Masovne grobnice BiH, uz komentare gospodina Maovia. Povodom Dana dravnosti BiH, 16. novembra 2009., u prostorijama Gradske biblioteke u Kaknju, odrana je tribina s nazivom Informisanje i kultura, u kojoj je gost predava bio prof. dr. emso Tucakovi, redovni profesor na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu. Osim nabrojanih aktivnosti, uestvovali smo u jo nekim aktivnostima s nekoliko bonjakih udruenja s podruja opine Kakanj: na Putu smrti u Srebrenici, organizacija nekoliko tribina i upuivanje estitki povodom dravnih i vjerskih praznika. Predsjednik Nazif Hrusti
BZK Preporod u BiH Opinsko drutvo Kalesija BZK Preporod Kalesija, JU Gradska biblioteka Kalesija i JU Bosanski kulturni centar Alija Izetbegovi zajedniki su pokrenuli web stranicu www.kultura-kalesija.com. Cilj stranice je da posjetioce upoznaje s kulturnim deavanjima na podruju kalesijske opine. U februaru je raspisan literarni natjeaj Stihovi za moju Kalesiju. Dvadeset etvrtog februara 2009. godine, u dvorani BKC-a Alija Izetbegovi, odrana je tribina Fenomen knjievnog stvaralatva i izdavatva i promocija romana Safeta Berbia Otava. Na tribini su govorili: Safet Berbi, knjievnik, Fahrudin Sinanovi, novinar i knjievnik, i Amir Muhamedbegovi, profesor bosanskog jezika i knjievnosti. Osmanaestog marta, u prostorijama JU BKC Alija Izetbegovi Kalesija, upriliena je promocija prvog asopisa za kulturnu historiju Gornje Spree eherdik urednika mr. Devada Tosunbegovia. Promotori asopisa eherdik bili su: prof. dr. Salih Kulenovi, dr. Nijaz Kari, Enver Ali, prof. i Mirsad Mustafi, knjievnik. Predmet istraivanja asopisa je kulturna historija podruja Gornje Spree, srednjeg Podrinja i drugih krajeva Bosne i Hercegovine.
504 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:54

U povodu 23. aprila Svjetskog dana knjige JU Gradska biblioteka Kalesija i BZK Preporod organizirali su knjievnu veer s pjesnikom Demalom Poljakoviem, koji se kao pjesnik javio jo ranih 60-ih godina. I u bivoj Jugoslaviji je bio afirmirani pjesnik, tada su knjievni asopisi o njemu pisali kao o vodeem srpskom pesniku. Posljednju zbirku poezije Let iznad vatre objavio je 1994. godine. Zastupljen je i u raznim pjesnikim antologijama. U povodu Svjetskog dana knjige opinski naelnik Rasim Omerovi i profesor Enver ef. Ali, glavni imam Medlisa Islamske zajednice Kalesija, poklonili su najvrednijim itaocima Biblioteke odreen broj knjiga, a Mehmed Hodi, direktor Gradske biblioteke, poklonio je 10 besplatnih lanskih karata. U sali JU BKC Alija Izetbegovi Kalesija, 9. maja 2009. godine upriliena je promocija knjiga Nikad ne zaboravi Cersku emsudina emse Salihovia, ratnog komandanta slobodnog podruja Cerske, i Roman o Srebrenici Isnama Taljia. Uz autore, o knjigama su govorili jo i Murat Avdi, Amir Muhamedbegovi i Fahrudin Sinanovi. Dvadeset treeg maja, 2009. godine, u povodu Dana opine, u sali BKC-a, upriliena je promocija Izabranih djela Devada Karahasana. Uz autora, na promociji je govorio i Mirzet Hamzi, urednik u Izdavakoj kui Dobra knjiga, koja je u 2007. godini za objavljivanje Izabranih djela Devada Karahasana dobila nagradu od Udruenja izdavaa i knjiara za najuspjeniji projekt te godine. Dvadeset devetog maja, u Kalesiji upriliena je poetska veer sa pjesnikom Enesom Kieviem. O Kievievom pjesnitvu govorio je i doktor filozofskih znanosti Sead Ali. BZK Preporod Kalesija uestvovao je 4. 5. i 6. jula kao suorganizator u likovnoj koloniji Stara Bosna na Vranduku. Glavni organizator likovne kolonije je BZK Preporod Zenica. U organizaciji BZK Preporod, GKUD Halisije i hora Nuru Ayni, a u sklopu Kalesijskog ljeta 2009, u sali BKC-a uprilien je prigodan kulturni program Ususret ramazanu. Uz ilahije i narodna kola, publika je mogla uivati i u sevdalinkama Esada Hodia, te u instrumentalnoj izvedbi mladog klarinetiste Emira Radievia. Dvadeset devetog augusta, u organizaciji Gradske biblioteke i BZK Preporod, u Kalesiji je odrana manifestacija Dani Povelje. Tim povodom u sali JU BKC Alija Izetbegovi upriliena je promocija knjige Kamenica i Glodi: monografija i rodoslovi gloanskih i kamenikih familija, autora Devada Tosunbegovia i Bekira Omerovia, a nakon promocije je otvorena izloba slika s dvije postavke: Stara Bosna, sa slikama nastalim u likovnoj koloniji na Vranduku, i Ljepote zenikih damija umjetnice Amne Sofi. Tridesetog septembra odran je okrugli sto na kojem he raspravljano o aktuelnoj problematici mladih iz oblasti kulture na podruju kalesijske opine.
Godinjak 2009 / 505
27.5.2010 13:39:54

U saradnji s Drutvom pisaca TK-a i JU Gradska biblioteka Kalesija, odrana je 14. kulturna manifestacija Ikre. Na otvaranju manifestacije objavljeni su rezultati literarnog natjeaja Stihovi za moju Kalesiju. Na natjeaj je najvie radova pristiglo iz O Kalesija. iri, koji je radio u sastavu: Smajl Latifovi, Nermin Bukvar i Amir Muhamedbegovi, odluio je prvu nagradu dodijeliti Fatimi Huremovi, uenici 7. razreda O Kalesija, drugu Jasmini ehi, uenici 3. razreda O Kalesija, dok su tree mjesto podijelile Nejra Kulovi i Amra Bajri, obje uenice 7. razreda O Kalesija. Priznanja i nagrade uruio je knjievnik Zlatko Duki. Priznanje je dobila i O Kalesija. Prvog dana manifestacije uprilien je razgovor s knjievnicima Mehmedom edoviem i Zlatkom Dukiem. edovi je govorio o Dukievom novom romanu Kamene due, a Duki o edovievom romanu Onaj koga nema. Drugog dana upriliena je promocija romana Pjesme divljih ptica Enesa Karia. Uz autora, o prvom proznom djelu Enesa Karia, govorili su: Hadem Hajdarevi, Vedad Spahi i Enver Ali. Treeg dana manifestacije obiljeena su dva jubileja: 40 godina knjievnog rada pjesnika ime Eia i 40 godina rada u kulturi Smajla Latifovia. Razgovor sa imom Eiem vodio je Mehmed edovi. O radu Smajla Latifovia govorili su mr. Devad Tosunbegovi i doc. dr. Nijaz Kari. U povodu njegovog jubileja prijem za Smajla Latifovia upriliio je opinski naelnik Rasim Omerovi. estog novembra, u organizaciji BZK Preporod uprilieno je druenje knjievnika Nedada Ibriimovia s uenicima O Kalesija. Devetnaestog novembra, 2009. godine promovirana je knjiga Peat na vodi, mladog kalesijskog pjesnika Hazima Hadia, o kojoj su govorili knjievnici Zlatko Duki i Mehmed edovi. Knjievna veer sa Snjeanom Muli i Asmirom Kujoviem odrana je 5. decembra. Tom prilikom Gradska biblioteka uruila je priznanja Prijatelj knjige za deset najvrednijih italaca u 2009. godini. Promocija knjige Nije kriv generala Sefera Halilovia upriliena je 10. decembra. Uz autora, o knjizi su govorili: general Jovan Divjak, brigadir Asim Dambasovi, doc. dr. Senaid Hadi i doc. dr. Sead Selimovi. Dvadeset estog decembra, lanovi Gradskog kulturno-umjetnikog drutva Halisije iz Kalesije, BZK Preporod Kalesija i kalesijski hor ilahija i kasida Nuru Ayni gostovali su u Zenici i svojim nastupom, pjesmom, igrom i ilahijama, oduevili prisutnu publiku u sali zenikog Preporoda. Zapaen nastup imao je i mladi talentirani muziar Emir Radievi. Predsjednik Nermin Bukvar
506 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:54

BZK Preporod Opinsko drutvo Kladanj Iskorak u svakom smislu i svim segmentima djelovanja predstavlja injenica da se Preporod nametnuo kao bitan inilac u kreiranju kulturnog ivota u Kladnju, te znaajno osvjeio, obnovio i oivio svoj rad. Stanje organiziranosti Preporoda u Kladnju trpjelo je od svih onih potekoa, pritisaka kojima je na ovjek openito izloen. Savladavajui potekoe i pometnje, Preporod se uvrstio i razradio djelatnosti koje vode uspravljanju bonjakog ovjeka posredstvom kulture, zahvaljujui pojedincima koji su portvovano dali prednost opem dobru u odnosu na pojedinanu dobit. Osnovna zadaa svih naih aktivnosti tokom proteklih godina je promicanje znanja, djelovanje lijepog i snaenje svijesti o bonjakom identitetu. Pod tim motom su i sve aktivnosti opinskog drutva, poev od Preporodovih veeri, kao tragova naeg postojanja, nae spremnosti da stvaramo, da otrgnemo od zaborava divne trenutke nae prolosti, do okupljanja folklornog ansambla, koji njeguje folklorno stvaralatvo bitno narodnog izvora i karaktera. Ansambl okuplja veliki broj mladih, kao i lanove mlaeg uzrasta. Kontinuirano radi i biljei uspjehe, kvalitetno iri repertoar koreografija i stalno se kadrovski obnavlja i osvjeava. U okviru Drutva djeluje muzika grupa koja njeguje sevdalinku. Konano, ovaj osvrt bio bi nepotpun bez ukazivanja na sadraje u proteklom razdoblju. U proteklom periodu Drutvo je promoviralo knjige: Malo due bosanske autora Muhidina Paia, 18. aprila 2009. godine, Organiziralo druenje pisaca i uenika Osnovne kole u Kladnju (Stanislav Marjanovi, Hazim Hodi i Zlatko Duki), Eh to bi rekla moja rahmetli majka autora Omera Pobria, 13. augusta 2009. godine, Pjesmovite prie autora Nijaza Alispahia, oktobar 2009. godine; Organiziralo izlobu Srednjovjekovne upe na podruju sjeveroistone Bosne, 23.27. aprila 2009. godine; Priredilo zajedniku manifestaciju Dani Djevojake peine. Dani Djevojake peine je manifestacija koja nudi priliku za okupljanje sa sadrajima koji mogu biti poezija, muzika, slika i film, historija i svi drugi mediji ljudskog duha. Ovogodinja manifestacija inspirirana je sjedinjenjem vjerske tradicije s opeljudskom, a produava i dalje afirmira sadraje nastale na ovom podruju. I ove godine ponuen je iri program kako bi manifestacija osim afirmiranja nae vjerske i kulturne batine, promovirala i na grad, 13. augusta 2009. godine. U okviru ove manifestacije u sali Doma kulture odrana je veer s nazivom Bosanska povijest kroz sevda, promovirana knjiga Omera Pobria Eh, ta bi rekla moja rahmetli majka. Svako bitno razdoblje postajanja u BiH opisuje sevdalinka, esto potenije od zvaninih dokumenata. Insti-
Godinjak 2009 / 507
27.5.2010 13:39:54

tut sevdaha je pronaao tu oiglednu vezu i predstavlja je javnosti. Omer besjedi, a kao ilustraciju sevdalinke tumae Nusreta Kobi, Esad Kovaevi, Refija Musli. Promotori knjige bili su poznati knjievnik, publicist i novinar Fatmir Alispahi i predsjednica Opinskog drutva Tuzla Jasna Hadiselimovi. BZK Preporod Kladanj je i ove godine u okviru VKM Dani djevojake peine organizirao tradicionalnu VI Smotru folklora, koja je odrana 14. augusta 2009. godine. Smotra folklora zamiljena je kao mogunost da prui priliku folklornim ansamblima da predstave svoju folklornu tradiciju. Ovo je jedina smotra folklora koja se organizira na podruju nae opine. Uesnici Smotre folklora, pored domaina Kladanjskog Preporoda, bili su Preporod Biha, KUD Mehmed Ibrahimovi Srebrenik i BKD Olovo iz Olova i gost veeri Latif Moevi. Program smotre: Od 18:00 druenja uz kahvu Od 19:00 sveani defile uz pjesmu i igru Od 20:00 sveani program lanove bihakog Preporoda, zajedno s njihovim predsjednikom Smailom Kliiem, ugostili smo dva dana. Prilikom boravka u naem gradu s gostima iz Bihaa upriliena je posjeta Djevojakoj peini i izvoru Muka voda. Ovo gostovanje je poetak uspjene saradnje dvaju Preporoda i dvaju gradova. Drutvo je, takoer, organiziralo: Bajramsku veer u povodu Ramazanskog bajrama nazvanu Bajramska poruka; Prigodnu kulturno-umjetniku manifestaciju u ast Kurban-bajrama nazivanu Nek miriu alvije; Drutvo je uestvovalo na II Festivalu Sevdalinke TK, Sevdalinka u srcu te nosim, 11. decembra 2009. godine u Tuzli, a predstavljala ga je Amra Kupusovi; Prisustvovali smo Smotri folklora Olovo 2009. godine; Odrali smo Izbornu skuptinu 5. februara 2009., na kojoj su izabrani nova predsjednica Drutva Nevzeta Rustemovi, lanovi Izvrnog odbora i ostala radna tijela Drutva; Drutvo je uestvovalo i nosilo aktivnosti u vezi s obiljeavanjem znaajnih datuma, dogaaja i linosti na podruju opine Kladanj; Saradnja sa ZOD TK i opinskim drutvima iz sastava zajednice; Redovne sjednice Izvrnog odbora; Saradnja s razliitim institucijama;
508 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:54

Tokom godine odvijale su se kontinuirano probe i aktivnosti folklornog ansambla. Iskustva steena u proteklom periodu otvorila su prostor da se razmilja o novim projektima i uporinim takama za rad Preporoda. Do nas je i od nas zavisi jesmo li prepoznali djelotvornu snagu ideje davanja za ope dobro, hoemo li je podrati i ojaati do mjere u kojoj vie nee biti upitno njeno postojanje. Predsjednica Nevzeta Rustemovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Konjic U skladu s Planom rada za 2009. godinu Opinsko drutvo Konjic realiziralo je sljedee aktivnosti: Od Turske vojne misije u BiH odobren nam je projekt Centar za turski jezik, renoviranje prostorija u Narodnom univerzitetu, koje bi koristio Preporod. Otvaranje Centra planirano je za 19. maj tekue godine. Pomagali smo rad naih pisaca kroz pomo za tampanje knjiga, koje smo i promovirali. Kao i svake godine, i ove smo bili organizatori 9. Meunarodnog festivala folklornog stvaralatva Konjike sehare, gdje je uestvovalo 30 KUDova iz: Turske, SAD-a, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i BiH, tj. gotovi 1500 uesnika koji su bili u Konjicu i do osam dana, tako da je ovaj projekt veoma zahtjevan i organizacijski i finansijski. Takoer smo tradicionalno obiljeili znaajne datume za dravu, poput tribine Historijski kontinuitet dravnosti BiH, predavai su bili prof. dr. Tomislav Iek i doc. dr. Adnan Velagi, tribina je odrana u Srednjoj koli u Konjicu i Jablanici, a program je u cijelosti emitiran na RTV Konjic i RTV Jablanica. Prireen je prigodan program za Dan opine, program povodom Bajrama i nove hidretske godine. Uestvovali smo gotovo na svim smotrama u BiH i van BiH. U Turskoj smo bili predstavnici BiH, uestvovali su djeiji i omladinski ansambl. KUD trenutno broji pet stotina mladih ljudi u okviru: folklorne, muzike, horske, dramske, ritmike, historijske i sportske sekcije. Predsjednik Adnan Velagi
Godinjak 2009 / 509
27.5.2010 13:39:54

BZK Preporod Opinsko drutvo Modria U protekloj godini BZK Preporod Modria odrao je sljedea predavanja, tribine, koncerte, gostovanja ili predstave: Uvod u istraivanje porodinih imena Bosne, prof. dr. Husejn Huselji Gostovanje KUD efko Avdi Tarevci Modria. Da je raspolagao veim iznosima finansijskih sredstava, BZK Preporod je mogao biti efikasniji i s plodnijim djelovanjem u 2009. godini, a poto takve pretpostavke djelovanja nije bilo, uinak se sveo na najmanju moguu mjeru. Protekle godine od Glavnog odbora BZK Preporod nismo dobili nikakvu finansijsku pomo, a od DPZ Modria nam je godinji iznos pomoi smanjen sa 2500 KM (2007., 2008.) na ukupno 1500 KM. Otvorena rana Bonjaka Modrie je jo otvoreno pitanje povratka Doma kulture u centru Modrie ili Doma u Islam Varoi Modria. Prvi je prije povratka DPZ zauzela osnivanjem Srpskog kulturnog centra, a drugi prodala privatnim poduzetnicima (ugostiteljstvo, praonica, pa trgovina) za novac koji se sada ne moe i ne eli vratiti. U Modrii je u ranim godinama dvadesetog vijeka osnovano Kulturnoumjetniko drutvo Prvi tamburaki zbor u Bosni , koje je do sada vie puta prekidalo i nastavljalo svoj rad, esto mijenjajui i ime. BZK Preporod Modria je, s tim u vezi, preduzeo poetne korake na oivljavanju rada ovog drutva, za koje nismo uspjeli dobiti podrku SKC-Kulturnog centra Doma kulture Modria u smislu organiziranja proba u njihovim prostorijama. Nedostaje nam i potrebna finansijska podrka za djelovanje KUD-a, nabavku muzikalija i ostale opreme, koju nismo uspjeli obezbijediti. Nekoliko projekata eka bolja vremena za njihovo pokretanje, poput projekta istraivanja vjerodostojnosti predanja O kovnici novca u Tarefuani. Okruenje u kojem djeluje BZK Preporod Modria je i dalje, u osnovi, nepromijenjeno, odnosno uslovi u kojima djeluje su i dalje veoma sloeni i jo vie unazaeni. Predsjednik Husein Huselji
BZK Preporod Opinsko drutvo Mostar Bonjaka zajednica kulture Preporod Opinsko drutvo Mostar je u 2009. godini nastavila kontinuitet razvoja i jaanja na principima definiranim prije est godina. Ti principi su:
510 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:54

1. Materijalno opremanje radi stvaranja mogunosti za javnu prezentaciju i pomaganje ostalih drutava i grupa srodne djelatnosti; 2. Rjeavanje pitanja prostornog smjetaja na due vrijeme, kao bitnog uslova za kvalitetniji rad; Sistematsko podmlaivanje i organizirana saradnja s osnovnim kolama Mostara i Regije; 3. Rjeavanje pitanja stabilnijeg naina finansiranja; 4. Profiliranje Drutva kao mjesta susretanja i definiranja aktivnosti od vanosti za nacionalni kulturni identitet; Poto je materijalno opremanje s pozornicom, stolicama, te audio i svjetlosnom opremom u prethodnim godinama zaokrueno, ove godine smo se posvetili opremanju muzikog studija. Muziki studio je opremljen prema profesionalnim standardima, a njegove mogunosti su sljedee: Studio je opremljen profesionalnom audioopremom visokog kvaliteta i moe odraditi cjelokupni proces izrade svih vrsta audiozapisa. Mikrofoni, mix pult, softwer i ostala oprema je u rangu kvaliteta studija u kojima se snimaju pjesme renomiranih izvoaa raznih muzikih pravaca i anrova. Osim toga, studio raspolae kvalitetnim muzikim instrumentima, klavijaturama, raznim perkusijama, baglama itd. Softwer za programiranje muzikih aranmana je Protools, koji se inae koristi u poznatim svjetskim studijima. Pitanje smjetaja na dugotrajnije vrijeme je rijeeno s Medlisom Islamske zajednice i Vakufskom direkcijom. Preporod sada ima adekvatan prostor u kome moe kvalitetno raditi, ali i prezentirati svoje, manje zahtjevne programe. Problem koritenja prostorije je rijeen meusobnim pruanjem usluga i radom na programima od obostranog interesa. Saradnja s 12 osnovnih kola iz Mostara postala je tako intenzivna, da se gotovo svi uenici u tom smislu smatraju podmlatkom Preporoda. Osim pojedinanih programa, kole imaju dva mjeseca s Preporodom permanentnu aktivnost koja je postala sastavni dio godinjih programa rada kola. U budunosti imamo namjeru tu saradnju iriti i na podruja van teritorije Grada Mostara, na podujima gdje ivi povratniko bonjako stanovnitvo i gdje Preporod iz objektivnih razloga ne djeluje. Pitanje stabilnog finansiranja ostalo je otvoreno i do sada nerijeeno. Razlozi su poznati, a oni su: Grad Mostar je skoro cijelu godinu ivio bez usvojenog budeta; Odnos Grada prema institucijama kulture je toliko negativan, da je to postalo opepoznato u cijeloj dravi; Grad tretira Preporod kao sva tek formirana udruenja, a ne kao nacionalnu kulturnu zajednicu sa stogodinjom tradicijom. Osmiljen je plan drugaijeg pozicioniranja Preporoda kao zajednice gdje se susreu i profiliraju bonjaki kulturni interesi. U tom smislu e 2010. godine biti pokrenuta redovna tribina s ciljanim temama i multidisciplinarnom sadrinom. Tim nainom rada elimo za sebe permanentno vezati ostala kulturna
Godinjak 2009 / 511
27.5.2010 13:39:54

drutva i grupe, kao i poslovne ljude, Bonjake, kako bi prepoznali potrebu za vlastitim angairanjem u aktivnostima Preporoda. Konkretni, vei programi koji su realizirani u protekloj godini: Kulturno-umjetniki program i materijalno-tehnika potpora manifestaciji Dani mevluda i zikra, koji su bili, kao i svake godine, druge subote u maju, u Blagaju, 7.- 8. maja 2009. godine. Koncert duhovne muzike u Livnu, 13. augusta 2009., bio je znaajan dogaaj za Bonjake Livna i prilika za zajednike nastupe ve na sljedeem koncertu u Mostaru. Program i materijalno-tehnika organizacija proslave otvaranja damije u Gacku, 16. augusta 2009. godine. Ramazanski koncert duhovne muzike islama, 18. septembra 2009., jeste tradicionalno Preporodov godinji koncert na kome nastupaju gosti i raznih krajeva BiH i koji je najvei muziki dogaaj ove vrste u Mostaru i Hercegovini. Tradicionalna vjersko-kulturna manifestacija Bajramske radosti, u kojoj dva mjeseca intenzivno uestvuju uenici 12 osnovnih kola iz Mostara koje nastavu izvode prema Federalnom nastavnom planu i programu, ima literarni, likovni i muziki dio i vrlo motivirajui nagradni fond. Osim dodijeljenih 46 nagrada za najbolje radove, u okviru manifestacije je odrano takmienje horova osnovnih kola u pjevanju ilahija i kasida u Drenici, a finalna priredba bila je na Dan dravnosti BiH, 25. novembra 2009., na kojoj je nastupio zajedniki hor od 250 uenika i 12 solista. Ova manifestacija je Preporod kod osnovnokolske djece uinila atraktivnim i poeljnim za aktivnosti. Na podruju izdavatva, pripremljene su dvije knjige za tampanje. Prva je zbirka pjesama mlade pjesnikinje Azre Hrnjii, a druga, s naslovom Bonjake teme bit e zbirka neobjavljenih radova Huseina-Husage iia. Ovim izdanjima emo nastaviti s dosadanjom praksom da podstiemo umjetnike i da objavljujemo aktualne i nuno-istraivake sadraje autora znamenitih Bonjaka iz Mostara i Hercegovine. Osim ovih veih programa, Preporod je u toku 2009. organizaciono i materijalno-tehniki sponzorirao jo 40 programa i dogaaja u Mostaru, Livnu, Nevesinju, apljini. Ti programi su bili u organizaciji medlisa IZ Mostar i Livno, Islamskog centra Mostar, osnovnih i srednjih kola, OKC Abraevi, Grada Mostara, Domova kulture u Bijelom Polju i Blagaju, Muftijstva mostarskog, Jedinstvene organizacije boraca Grada Mostara i dr. Zahvaljujui dobroj materijalnoj opremljenosti, kroz meusobno pomaganje ostvarili smo saradnju i kontakte sa mnogim istitucijama i kulturnim drutvima u Hercegovini. Predsjednik Damir Sadovi
512 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:54

BZK Preporod Opinsko drutvo Novi Travnik U 2009. godini nae drutvo imalo je sljedee aktivnosti: Od 31. marta do 23. aprila radovi na terenu s arheolozima Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika BiH i Zemaljskog muzeja BiH, Silvanom obanov i mr. Lidijom Fekea, na lokalitetima nekropola steaka Bistro, Opara i Zagrlje; Devetog aprila, organizirana je promocija zbirke poezije Iz njedara sivoga beskraja pjesnikinje Dobrice Milutinovi i odran nastavni as Susret sa pjesnikinjom u O Vodovod, Trenica, Opara, Novi Travnik i Mjeovitoj srednjoj koli Novi Travnik; Kontrola Glavnog projekta rehabilitacije Stare damije u selu enkoviima izvrena je 13. aprila na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i dobijena dozvola za obnovu objekta; esnaestog aprila, odrana je Skuptina BZK Preporod Opinsko drutvo Novi Travnik, na kojoj je za predsjednika Drutva ponovo izabran profesor Enver Veletovac; Drugog aprila, opremili dobijene prostorije za Drutvo (nabavili laptop, kameru, fotoaparat, prikljuili telefon 030/525-067 i adsl, te otvorili mail adresu: preporod-nt@bih.com.ba i opremili dobijeni izlobeni prostor u gradu 300 cm x 250 cm); Promocija knjige Usmena lirika Bonjaka iz desetog kola edicije Bonjaka knjievnost u 100 knjiga upriliena je 14. maja, a promotor je bio prof. dr. Munib Maglajli; Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika BiH, 19. maja je proglasila nacionalnim spomenicima BiH nekropole sa stecima Bistro, Opara i lokalitet Kaurla u Zagrlju na opini Novi Travnik, a na osnovu peticije naeg Drutva; Od 5. do 6. juna organizirana je prezentacija LEP-a (Lokalnog ekolokog plana) za Novi Travnik i obilazak lokacija Stare damije u enkoviima i nekropola sa stecima s lanovima Foto safarija SBK; Od 23. do 24. juna ureenje okolia nekropole steaka Kaurla; Radovi na terenu s arheologom Zemaljskog muzeja BiH mr. Lidijom Fekea na lokalitetima sa stecima Sebei i Bistro, organizirani su od 25. do 26. juna; Od 25. do 27. juna upriliena je promocija materijala Ruralno naslijee opine Novi Travnik i izloba likovnih radova Vinje Velagi na sajmu Dani maline u Novom Travniku; Na Susretima Novotravniana Reunion, od 24. do 27. jula, promovirana su naa izdanja apat due Dobrice Milutinovi i Hinubis komedije za odrasle Save kobia, uz druenje pisaca novotravnike opine uz gostovanje knjievnika ime Eia;
Godinjak 2009 / 513
27.5.2010 13:39:54

Od 15. septembra do 12. oktobra voene su aktivnosi i potpisan Sporazum o saradnji sedam organizacija / institucija: Zaviajni muzej Travnik, BZK Preporod Novi Travnik, Udruenje graana AKHSAR, DZ KPiPV Kreevo, HKD Napredak Kiseljak, Centar za edukaciju mladih i ekoloko drutvo Stari Hrast Novi Travnik. Organizacije e saraivati na pitanjima od zajednikog interesa u oblasti ouvanja i razvoja kulture, te promocije kulturnog naslijea Srednjobosanskog kantona i Bosne i Hercegovine. Osamanestog oktobra promovirani su rad Drutva i kulturno-historijsko naslijee novotravnike opine na NTV Amna iz Tenja, u cjeloveernjoj emisiji Bosanski teferi; U okviru kulturno-prosvjetnog druenja 12. decembra organizirali smo dvije predstave Amaterskog pozorita Doma kulture iz Viegrada. Predstave su bile besplatne. Za uenike osnovnih kola prikazana je predstava Da li e Damojed da zavoli sladoled, a za uenike srednje kole i graanstvo Pokondirena tikva. Obje predstave je adaptirao i reirao Savo kobi. Organizirali smo i druenje uenika novotravnikih kola i gostiju. Od 16. do 17. decembra uestvovali smo na tradicionalnim Danima merhameta i Danu brigade novotravnike opine. Iz naeg izdavatva dodijelili smo 17 knjiga uesnicima finala literarnog konkursa / natjeaja. Predsjednik Enver Veletovac
BZK Preporod Opinsko drutvo Osmaci U toku 2009. godine aktivnosti BZK Preporod Opinsko drutvo Osmaci bile su reducirane zbog injenice da Drutvo nije bilo podrano iz budeta matine opine, i odnosile su se uglavnom na odravanje kontinuiteta manifestacija koje je drutvo ustanovilo i provodi od svog osnivanja, kao i na izdavaku djelatnost. Rije je o manifestacijama: Dani stradanja Bonjaka Gornje Spree, koja se u saradnji s Udruenjem porodica zarobljenih i nestalih lica Kalesija 1992. i Medlisom IZ Kalesija tradicionalno odrava krajem maja i poetkom juna; Dani povratka, tradicije i kulturnog naslijea Bonjaka Gornje Spree 2009, koja je odrana u saradnji s Udruenjem boraca Patriotske lige Kalesija, a sastojala se od vie kulturnih i sportskih manifestacija, kao to su turniri u malom fudbalu i tradicionalnim narodnim vjetinama u Mahali i eheru, zatim promocija asopisa, okupljanja i sijela u mjestima povratka (Borogovo, Papraa i dr). Manifestacija je odravana od augusta do novembra 2009. godine;
514 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:54

Dan ehida i druge manifestacije. U saradnji s Udruenjem prognanika Gornja Sprea Kalesija i BZK Preporod Kalesija pokrenuto je izdavanje publikacije eherdik asopisa za kulturnu historiju Gornje Spree, s tendencijom izlaenja bar jednom godinje. Prvi broj asopisa izaao je u martu 2009. godine, a promocije su odrane u Kalesiji, Tuzli i eheru. Pripreme na izdavanju drugog broja voene su u drugoj polovini godine i privode se kraju. U saradnji s drugim bonjakim institucijama i uz pomo resornih ministarstava za pitanja izbjeglica voene su aktivnosti na dovretku izgradnje namjenskog drutvenog objekta u eheru, u kojem je predvieno formiranje biblioteke, kao i sjedite Opinskog drutva, zajedno s drugim bonjakim institucijama opine. Voene su i aktivnosti na popisu, utvrivanju stanja i zatiti kulturno-historijskih spomenika na podruju opine, u okviru kojeg je uz pomo udruenja Ornament Kalesija obraena nekropola steaka Gradina kod Mramorka. Predsjednik Devad Tosunbegovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Prozor U 2009. godini, imajui u vidu izuzetno teke oklonosti u kojima BZK inae djeluje, Drutvo je, zahvaljujui upornosti svih svojih lanova, uspjelo odrati nivo svih dosadanjih aktivnosti. Folklorna i muzika sekcija okupljaju najvei broj mladih, i kroz ovu aktivnost uspijevamo okupiti i odrati zavidan broj mladih u okviru Drutva. U toku 2009. godine organizirane su sljedee aktivnosti: Odrana su tri koncerta povodom vjerskih i dravnih praznika. S veoma kvalitetnim programom odrali smo koncerte u Jablanici i Voljevcu (Gornji Vakuf ) Kao i svake godine, Drutvo je s folklornom i muzikom sekcijom uestvovalo na smotrama folklora u Bugojnu, Konjicu i Jablanici. U aprilu 2009. organizirali smo veliko regionalno takmienje amatera pjevaa narodne muzike, na kojem je bilo 28 uesnika iz okolnih gradova. Uspostavili smo iri dijalog s postojeom lokalnom opinskom upravom, te dobili obeanja da emo u narednoj godini dobiti veu materijalnu i drugu potporu za rad Drutva, pa emo, nadamo se, 2010. godinu obogatiti boljim i raznovrsnijim rezultatima. Predsjednik Meho Manov
Godinjak 2009 / 515
27.5.2010 13:39:54

BZK Preporod Opinsko drutvo Sanski Most Zbog nedostatka finansijskih sredstava BZK Preporod Opinsko drutvo Sanski Most je tokom 2009. godine uestvovao u realizaciji veine kulturnih programa zajedno s Kult Media centrom, Narodnom bibliotekom i Medlisom Islamske zajednice Sanski Most. Dvadeset prvog januara, 2009. godine Veer poezije sanskog pjesnika Bejrudina Zukia Udija Bejrudin Zuki Udi i prijatelji. Sedmog marta 2009. godine Uee u organiziranju obiljeavanja estogodinjice od smrti generala Mehmeda Alagia Poetsko vee Faruka ehia i Enesa Kurtovia 23. marta 2009. godine. Dvadeset osmog marta, 2009. godine Uzvratna posjeta BZK Preporod Zagreb u sklopu otvorene dugorone saradnje i predstavljanje kulturnog programa iz Sanskog Mosta. U Islamskom centru Zagrebake damije izvedena je pozorina predstava Hanka Amaterskog pozorita Teatar Art rediteljice Aje Hadiahmetovi. Promovirana je knjiga poezije Vraa se kui bosanski kralj pjesnika Amira Talia uz uee knjievnika mr. Emsuda Sinanovia, Enesa Kievia i Seada Begovia, glumaca Filipa Mursela Begovia i Muhameda Bahonjia Baha i muzikoj animaciji Ismeta Kurtovia. Prireena je i izloba slika sanskog slikara Edima Kunia. Knjievna veer i promocija knjige Citadella svjetla Melike Salihbeg Bosnawi, u suorganizaciji s Medlisom Islamske zajednice Sanski Most 10. aprila 2009. godine. Povodom Svjetskog dana djeije knjige, 21. aprila 2009., realizirali smo zanimljivu emisiju na lokalnom radiju u kojoj su uestvovala djeca iz sanskih kola u razgovoru radio mostom s bosanskohercegovakim izabranim piscima Biserom Alikadi, Huseinom Dervieviem, Enisom Osmanevi i imom Eiem. Dodijeljene su nagrade najboljim itateljima Narodne biblioteke. Uee u programu Cvjetni maj Hatiraj Gornji Kamengrad, suorganizacija s Kult Media centrom 6. maja 2009. godine. Zajedno sa Drutvom pisaca BiH organizirali, 9. maja 2009., knjievne programe u osnovnim i srednjim kolama s posebnim programom u Gradskoj vijenici i ueem bosanskohercegovakih pisaca Kemala Mahmutefendia, Mire Petrovia, Huseina Dervievia, Muhidina aria i Amira Talia. Predstavljeni su literarni talenti iz sanskih kola. Djeiji poetski karavan Sana u srcu, 3., 4., 5., 9. i juna 2009., sanskim osnovnim i srednjim kolama uz zavrne programe u Gradskoj vijenici i Parkiu na Zdeni zavrnice velike opinske eko-akcije. Dodijeljene visoke nagrade za najbolja literarna ostvarenja o temi ekologije. (Generalno pokroviteljstvo Opine Sanski Most uz uee organizacija kulture grada)
516 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:54

Uee u Meuopinskoj eko-manifestaciji Dan rijeke Sane 8.-9. juna 2009 godine. U sklopu Ljeta na Sani, 13. juna 2009. organizirana je velika revijalna izloba pasa Bosanski tornjak pod pokroviteljstvom naelnika Opine dr. Sanjina Halimovia. Dvadeset etvrtog jula 2009. godine Uee u programu povodom obiljeavanja Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Od 31. jula do 5. augusta 2009. godine Meunarodni ljetni sajam knjige uz promocije knjiga i uee 20 izdavaa iz zemlje i Regiona. Ovom organizacijom Narodna biblioteka je drugi put obogatila knjini fond biblioteke u vrijednosti 3200 KM. Realizirana TV emisija o znaaju knjige danas. Izostao je bogatiji kulturni program zbog nedobijanja potraivane finansijske pomoi ire drutvene zajednice. Povodom mjeseca knjige 28. oktobra 2009. uprilien bogat kulturno-umjetniki program uz dodjelu nagrada najboljim itateljima. Promocija romana Bajruzina Hajre Planjca uz uee predstavnika literarnih sekcija sanskih kola 12. oktobra 2009. godine. etrnaestog novembra 2009. godine Oma posveen Danilu Kiu Bogat kulturno-umjetniki program. (Meuopinska saradnja Sanski Most Prijedor) Promocija knjige Predslavenski korijeni Bonjaka autora dr. Ibrahima Paia (Suorganizacija) 16. novembra 2009. godine. Tridesetog decembra 2009. godine Sansko literarno stvaralatvo Knjievna veer i muziki program klasine gitare. (Svakog zadnjeg petka u mjesecu u 2010. godini zajedno s Narodnom bibliotekom) Za 2010. godinu planiramo dva velika projekta, osnivanje gradskog hora i osnivanje knjievnog i likovnog kluba. Posebno se planiramo angairati na istraivanju kulturno-historijskog naslijea i unapreenju kulturno-vjerske manifestacije Musalla u Kamengradu. Predsjednik Amir Tali
BZK Preporod Opinsko drutvo Sapna Aktivnosti BZK Preporod Opinskog drutva Sapna u 2009. godini znatno su reducirane zbog nedostatka, odnosno kanjenja finansijskih sredstava. U poetku troena su sredstva preostala iz 2008. godine, a Drutvo je u julu nakratko i prekinulo svoj rad, upravo zbog spomenutog problema.
Godinjak 2009 / 517
27.5.2010 13:39:54

Prva aktivnost u 2009. godini, koju je provelo ovo opinsko drutvo, realizirana je u saradnji s italijanskom nevladinom organizacijom CISP. Naime, u Tuzlu je upueno pedesetak uenika srednje kole, kako bi pogledali predstavu Maak u izmama, a inae se radi o uenicima, koji su svojim angairanjem doprinijeli kvalitetnijem kulturnom ivotu u opini Sapna. Takoer, svi oni su uestvovali i u manifestacijama, koje je organiziralo ovo opinsko drutvo. BZK Preporod Opinsko drutvo Sapna je ve nekoliko godina saorganizator kulturno-vjerske manifestacije Kaimijini dani. I ove godine je dio sadraja ove manifestacije izmjeten u Sapnu. Organizirali smo posjetu knjievnika kolama u Sapni i druenje s uenicima, a treba istaknuti i promociju edicije Dobri Bonjani, koja je upriliena u sali Opinskog vijea Sapna. Promotori ovog djela bili su Mirzet Hamzi i Hadem Hajdarevi, a prisutnima se obratio i predstavnik izdavaa, Izudin ikalo. Druenje na otvorenom realizirano je i ove godine, uglavnom zahvaljujui privrednicima i pojedincima sa ovog kraja. BZK Preporod Opinsko drutvo Sapna je u ovom sluaju bilo samo organizator, a sve ostalo finansirano je od nekoliko privrednih subjekata i ljudi koji trenutno borave i rade u inozemstvu, ali su eljni ovakvih i slinih okupljanja i druenja. Zadnje druenje na otvorenom bilo je ujedno i prilika da se organizira predramazanska akademija. Ova manifestacija realizirana je u saradnji s Medlisom Islamske zajednice Zvornik-Sapna. Posjeenost je bila velika, a prisutni su svakako izrazili i zadovoljstvo to ekonomska kriza nije utjecala na odravanje jednog ovakvog dogaaja, koji je prethodio muslimanima najdraem gostu. Pred kraj oktobra u prostorijama JU MS Sapna upriliena je promocija romana Pjesme divljih ptica autora Enesa Karia. Prisutnima na promociji i uenicima, koji su se zadesili u koli za vrijeme promocije, ovaj roman promovirali su Hadem Hajdarevi i Vedad Spahi, a sam autor je, govorei o svom djelu, proitao i neke njegove dijelove. U saradnji sa KUD Merak iz Sapne upriliena je i akademija u povodu Kurban-bajrama, a prigodan program i podjela paketia najmlaima uprilieni su u fiskulturnoj sali JU O Sapna. I ovaj dogaaj biljei izuzetnu posjeenost. Jo jedan od dogaaja iz 2009. godine, koji je privukao mnogo posjetitelja, bio je i kulturno-umjetniki program u povodu doeka nove 1431. hidretske godine. Doek je realiziran zahvaljujui organizaciji BZK Preporod OD Sapna, Medlisa Islamske zajednice Zvornik-Sapna i KUD Merak iz Sapne, ali i odzivu i saradnji sa nekoliko privrednih subjekata iz Sapne. U 2009. godini nastavilo se i sa opremanjem i renoviranjem Preporodovih prostorija. Prostorije su okreene, a kupljena je i prostirka, tako da su funkcionalnost i izgled sada mnogo bolji i prijatniji. Opinsko drutvo Preporod u Sapni i u ovoj godini je nastavilo s njegovanjem saradnje i dobrih odnosa s ostalim organizacijama i institucijama na po-
518 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:55

druju opine Sapna, a svakako treba jo jednom spomenuti privrednike, koji su pokazali da imaju sluha za ono ime se bavi Preporod u Sapni i koji su spremni pomoi onda kada je pomo potrebna. Predsjednik Munir Kahrimanovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Srebrenik Januar Priprema za usvajanje Godinjeg plana rada BZK Preporod Opinskog odbora Srebrenik. Priprema za manifestaciju Dani povelje, Srebrenik. Februar Realizirano uee u manifestaciji Dani povelje, Srebrenik. Usvojen Godinji plan rada BZK Preporod Opinski odbora Srebrenik. Priprema za audiciju-popuna Gradskog hora-Preporod, Srebrenik. Mart Realizirana audicija za popunu Gradskog hora-Preporod, Srebrenik. Priprema za manifestaciju etvrti pjesniki susreti Srebrenik 2009. April Uspjeno realizirana manifestacija etvrti pjesniki susreti Srebrenik 2009. Maj Priprema za manifestaciju (drugi festival) Saza i sevdaha-Srebrenik, 2009. Izvreno proirenje Kluba sazlija BZK Preporod Opinski odbor Srebrenik. Priprema za uee u obiljeavanju Dan opine Srebrenik. Juni Realizirano uee u obiljeavanju manifestacije Dan opine Srebrenik. Uspjeno realizirana manifestacija (drugi festival) Saza i sevdaha Srebrenik, 2009. BZK Preporod Opinski odbor Srebrenik uestvovao s opinom Srebrenik u projektu regionalnog razvoja prema EU. Juli Priprema za manifestaciju Iftar sa Preporodom u saradnji s udruenjem ena Fatma, Srebrenik.
Godinjak 2009 / 519
27.5.2010 13:39:55

Otpoeti pregovori sa M.I.Z. Srebrenik o obiljeavanju nadolazeeg mjeseca ramazana i obiljeavanja Bajrama, BZK Preporod Opinski odbor Srebrenik uestvovao s opinom Srebrenik u projektu regionalnog razvoja prema UNDP-u. August Realizirana manifestacija Iftar sa Preporodom u saradnji s udruenjem ena Fatma, Srebrenik, uz prezentiranje i serviranje autohtonih bonjakih jela kao kulinarskog identiteta Bonjaka. Priprema za manifestaciju Bajramska akademija u saradnji sa M.I.Z. Srebrenik B.Z.K. Preporod uestvovao u organiziranju i prikazivanju nevladinog sektora opine Srebrenik na trgu Alije Izetbegovia. Septembar Veoma uspjeno realizirana manifestacija Bajramska akademija u saradnji sa M.I.Z. Srebrenik, na otvorenom Trg Alije Izetbegovia uz veoma veliku posjetu gostiju. Tom prilikom, prisutni su imali mogunost besplatno konzumiranje sokova, toplih napitaka i kolaa (podijeljeno 1000 kolaa, 1000 sokova i toplih napitaka). Priprema za uee u manifestaciju Dani kruha i plodova zemlje organizatora HNK Napredak, pionioca Pokrenuta priprema za izradu prvog Godinjaka BZK Preporod Opinski odbor, Srebrenik. Oktobar Realizirano uee u manifestaciji Dani kruha i plodova zemlje, uz prezentiranje i serviranje autohtonih bonjakih jela kao kulinarskog identiteta Bonjaka. Pokrenut projekt za snimanje i tampanje CD-a Ahmeta Hogia-Bece kao prezentiranja Kluba sazlija BZK Preporod Opinski odbor Srebrenik Uspostavljena saradnja s FTV-om u snimanju emisije o sazu. Tom prilikom svi uesnici su ugoeni u prostorijama Preporoda, uz zajedniki ruak. Pokrenut projekt pribliavanja saza iroj populaciji uz naziv: Saz za sve nas po renomiranim ugostiteljskim objektima ueg jezgra opine Srebrenik. Priprema za tribinu i obiljeavanje Dana dravnosti BiH. Priprema za manifestaciju Bajramska akademija u saradnji sa M.I.Z. Srebrenik. Novembar Otpoela realizacija projekta Saz za sve nas u kahveteriji Kremano Srebrenik, nastupom sazlije Ahmeta Hogia Bece uz velik broj posjetilaca. Organizirana tribina povodom obiljeavanja Dana dravnosti BiH predava mr.sci. Nermin Tursi, uz izvedbu daljnjeg prigodnog programa. Veoma uspjeno realizirana manifestacija Bajramska akademija u saradnji sa M.I.Z. Srebrenik, u kino-sali Doma kulture, Srebrenik Pokrenuta priprema za obiljeavanje nadolazee hidretske nove godine.
520 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:55

Decembar Veoma uspjeno realizirano obiljeavanje hidretske nove godine, u kino-sali Doma kulture, Srebrenik, uz fantastinu posjetu gostiju. Predavanjem o temi Znaaj Hidre prisutnim se obratio Refik ef., a o temi Islam u Evropi mr. sci. Nermin Tursi. Takoer, tom prilikom svim posjetiocima (za njih otprilke 400) obezbijeena je kahva, aj i bosanska baklava, a djeci kao posjetiocima urueno je 100 novogodinjih paketia koje je obezbijedio B. Z. K. Preporod Opinski odbor Srebrenik. Realiziran projekt snimanja i tampanja CD-a, Ahmeta Hogia Bece kao prezentiranja Kluba sazlija BZK Preporod Opinski odbor Srebrenik. Realiziran projekt prvog Godinjaka, koji prikazuje etrnaestogodinje postojanje i rad BZK Preporod Opinskog odbor Srebrenik. Pokrenuta priprema za drugu redovnu izbornu skuptinu BZK Preporod Opinskog odbora Srebrenik. Predsjednik Nermin Tursi
BZK Preporod Opinsko drutvo Teoak U periodu od 1. januara 2009. do 31. decembra 2009. godine, BZK Preporod Opinsko drutvo Teoak realiziralo je sljedee aktivnosti: U povodu nove hidretske godine organizirana je radna i sveana sjednica Izvrnog odbora, uz prigodan kulturno-umjetniki program u prisustvu brojnih gostiju. Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, gost Preporoda bio je prof. dr. Senaid Hadi, ef Odsjeka za historiju na Filozofskom fakultetu u Tuzli, koji se iscrpnim predavanjem obratio svim prisutnim gostima. Povodom Dana opine Teoak (10. marta 2009.), gost Preporoda bila je mlada pjesnikinja eherzada Jakupovi, koja je tom prilikom prezentirala svoja knjievna djela. Drugi gost je bio gospodin Hrustan Noci, predsjednik udruenja Venija Tuzla, koji je govorio o vanosti obiljeavanja svih znaajnih datuma. Iz zgrade Opine Teoak u prostorije Preporoda prenesena je spomensoba, s fotografijama 341 teoanskog ehida, kao i s obimnom i vrijednom pisanom graom iz zadnjeg rata. Spomen-soba je smjetena u pripremljenu i posebnu prostoriju. Na osnovu sve dobivene grae pokrenuta je izrada nekrologa teoanskih ehida. Treeg juna 2009. godine organiziran je i izveden program na platou Osnovne kole Teoak, a povodom manifestacije Otvorena kola fudba-
Godinjak 2009 / 521
27.5.2010 13:39:55

la. Tom prilikom u Teoaku su pet dana boravili mladi sportisti i njihovi treneri iz nekoliko Opina TK. Dvadesetog juna 2009. godine predstavljen je kulturno-umjetniki program na platou Osnovne kole Teoak, a u povodu tradicionalnog druenja s nazivom Trenjarevo. Program je izveden pred velikim brojem posjetilaca. Organizirana je tribina Muslimansko dobrotvorno drutvo Merhamet Tuzla i njegov znaaj u svakodnevnom ivotu itelja TK. Gosti i predavai na navedenoj tribini bili su direktor Merhameta Adil ef. Pezerovi, i Hrustan Noci, predsjednik Udruenja Venija Tuzla. Predavai su istakli obavezu svih nas da se to aktivnije ukljuimo u akcije Merhameta, kao i injenicu da Merhamet prua ogromnu pomo svim onim kojima je pomo potrebna. Pokrenut je list Teoanski glasnik, prvi list koji je ikad tampan u dugoj historiji Teoaka. List je periodian, odnosno izlazi polovinom i na kraju tekue godine, besplatan, tj. nije u prodaji nego se dostavlja svim lanovima i simpatizerima Preporoda. Teoanski glasnik obrauje sve aktivnosti Preporoda u toku godine, brojne teme iz kulture, historije, vjere itd. kao i aktivnosti u razvoju opine Teoak. BZK Preporod Teoak preuzeo je glavnu ulogu u obiljeavanju manifestacije Teoanski dani otpora 1992.1995, tom prilikom je 24. jula 2009., Preporod je upriliio posjetu spomen sobi s prigodnim referatom mladih lanova Preporoda, a istog tog dana u veernjim satima Preporod je na platou Osnovne kole organizirao prigodan kulturno-umjetniki program. U programu su uestvovala 84 lana Preporoda, a trajao je skoro tri sata. Tom prilikom uruene su zahvalnice najzaslunijim osobama u opini i Preporodu. Program je bio izuzetno posjeen. Povodom 27. jula, Dana ustanka naroda BiH, izveden je prigodan kulturno-umjetniki program. U 2009. godini centralno obiljeavanje navedenog datuma odrano je u zgrade Opine Teoak. Otkrivanje nove spomen-ploe poginulim partizanima iz Teoaka i cijelu ceremoniju vodio je Preporodov voditelj. Kultuno-umjetniki program izveden je na platou Osnovne kole. U povodu Ramazanskog bajrama, 21. septembra 2009., Preporod je upriliio prigodnu sveanost. Meu brojnim gostima bili su opinski naelnik, glavni efendija i drugi ugledni gosti. Iscrpni referat o temi Ramazan, Bajram i njihov znaaj gostima je prezentirao Fuad ef. Ikanovi. Druenje je nastavljeno u prijatnoj atmosferi i uz tradicinalnu bonjaku sofru. Povodom 30. oktobra 2009., dana pogibije kapetana Hajrudina Meia, Preporod je organizirao memorijalni turnir Hajrudin Mei. Na taj nain je obiljeeno 17 godina od pogibije heroja oslobodilakog rata. Uestvovali su svi uenici Osnovne kole Teoak. Prvo mjesto mlaeg uzrasta do VII razreda osvojili su uenici VI1/9, a najbolja ekipa u starijim uzrastima bili su uenici VIII3 razreda. Obje ekipe su nagraene peharima. Na taj
522 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:55

nain mladi Teoani odali su sportom poast narodnom rahmetli heroju Hajrudinu Meiu, U prostorijama Preporoda je 3. novembra 2009., organizirana promocija knjige Dersovi i druenja, autora hafiza Sulejmana Bugarija. Od 30. novembra 2009., pokrenut je projekt instruktivne nastave iz engleskog jezika. Cilj akcije jeste svim dobnim skupinama osigurati to ire znanje iz ove oblasti, koja se u svakodnevnom ivotu i radu sve vie koristi. U toku je kompletiranje spiskova zainteresiranih. U povodu Nove hidretske godine, 16. decembra 2009. Preporod je, zajedno s Islamskom zajednicom opine Teoak, organizirao prigodan vjerski i kulturno-umjetniki program. BZK Preporod Opinsko drutvo Teoak ini napore da njen rad postane pristupaan iroj javnosti, pa je obavezna aktivnost ureivanja web stranice ovog drutva. S ciljem nabavke opreme za Preporodove sekcije, opremanja biblioteke itd., uraen je kvalitetan projekt na osnovu kojeg je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta odobrilo Preporodu znaajna finasijska sredstva, to je veoma vano u godini recesije. Godina 2009. zavrena je veoma uspjeno i o pitanju organiziranja sekcija i njihovog kvalitetnog rada. Danas u okviru BZK Preporod Opinsko drutvo Teoak djeluju sljedee sekcije: Foklor (tri uzrasta) Muzika (koja redovno odrava instruktivne asove) Solisti Hor za izvoenje ilahija Hor za izvoenje sevdalinki Dramska Sekcija terenskog rada Historijska Novinarska Recitatorska Nabavljena je tehnika oprema, i to: klavijature, dvd, cd radio, i odreen broj knjiga za biblioteku.
lanovi Preporoda iz Teoaka vei broj vikenda provode na terenu s ciljem zatite kulturno-historijskih spomenika, odravanja tih lokaliteta i puteva koji vode do njih. Plan je da se u budunosti urede izletita na teoanskim kulturnohistorijskim lokalitetima. Tokom 2009. broj lanova Preporoda viestruko se poveao, o emu svjedoe brojne popunjene pristupnice. Predsjednik Munever Duzdanovi
Godinjak 2009 / 523
27.5.2010 13:39:55

BZK Preporod Opinsko drutvo Tomislavgrad U ovoj godini navrava se punih osamnaest godina od obnavljanja i rada BZK Preporod Tomislavgrad. U tom razdoblju rad Drutva se odvijao u skladu s finansijskim mogunostima i oscilirao je iz godine u godinu, jer, ruku na srce, uslovi za boljitak bili su ispod svakog nivoa, a bez prostorija za rad i stalnih materijalnih sredstava nisu se mogla organizirati kulturna deavanja, htjeli mi to ili ne. Ali, s obzirom na sve spomenuto, kulturni poslenici ovog Drutva uz pomo pojedinaca i sponzora, ipak, uspjeli realizirati jedan dio programskih sadraja, prije svega tu mislimo na sljedee: U kontinuitetu u ime ovog drutva nakon usvajanja programskih sadraja, izdaje se kratko saopenje i javnost upoznaje, putem radija koji egzistira na ovim prostorima, o najznaajnijim aktivnostima Drutva. Kulturni poslenici redovno prisustvuju pozivima na zborove predsjednika Drutva i odravaju komunikaciju sa strunim slubama Matinog odbora, te predsjednikom BZK Preporod i drugim kulturnjacima koji se okupljaju oko ove institucije. U saradnji s ostalim bonjakim organizacijama, organiziramo obiljeavanje bajrama, kao i uestvovanje u organizaciji iftara. Za najmlau populaciju ogranizirane su javne tribine o temama Osnove demokratije, tetnost alkohola i droge na ivot mladih, Evropska unija, DA ili NE, Ekologija i mladi, ena kao stub familije itd. U saradnji s G.U.. Duvanjke organizirana je izloba rukotvorina ena s ovog podneblja, a u veernjim satima i degustacija starobosanskih jela i pia. U ljetnom periodu za omladinu i studente, s podruja gdje ive Bonjaci, organizirani su malonogometni turnir otvorenog i dvoranskog timskog takmienja. U saradnji s IZ-om organizirana su bajramska sijela, te obiljeavanje mevluda i hidretske nove godine. Upuivana su cirkularna pisma drutvima na podruju FBiH, te institucijama na nivou opina, kantona, FBiH i Drave (naalost, bez nekih znaajnijih rezultata). enski hor je i ove godine svoju aktivnost fokusirao obiljeavanjem bajrama, mevluda i uestvovanjem u drugim opinama: Livno, Mostar, Glamo, Sarajevo i Zenica. I ove godine u sklopu manifestacije ljubiteljima kazalita predstavljena je predstava Amanet u izvedbi teatra FEDRA iz Bugojna, autora Vahida Durakovia. Uz koordinaciju ostalih bonjakih institucija poeli su radovi na obnavljanju prostorija za rad koje su u devastiranom stanju.
524 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:55

Za obiljeavanje obljetnice stradanja bonjakih civila u duvanjskom selu Mokronoge lanovi IO i drugi kulturni poslenici posjetili su porodice i tom prilikom uruili prigodne pakete (ovaj dio posla je odraen zahvaljujui Direkcija za robne rezerve Kantona Sarajevo). Iz biblioteke aktivnosti: popunjen je knjini fond Gradske i podrunih biblioteka (poklon od Matinog odbora BZK Preporod, Bonjakog instituta Fondacije Adil-beg Zulfikarpai, te Univerzitetske biblioteke iz Sarajeva, kao i poklon pedeset naslova iz kune biblioteke, Duvnjaka, pisca Muje Musagia oke). Aktualizirani su zahtjevi za sponzorstvo za izdavanje knjiga koje su, naalost, i dalje u rukopisu. Sve spomenute aktivnosti medijski su popraene od lokalnih radiostanica itd. Predsjednik Senad Dankovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Travnik Ovaj izvjetaj sadri opis najznaajnijih djelovanja i hronoloki popis aktivnosti koje je Bonjaka zajednica kulture Preporod Opinsko drutvo Travnik realiziralo tokom 2009. godine. U ovom izvjetajnom periodu odran je niz sastanaka na kojima je razmatrana problematika u vezi s realizacijom aktivnosti planiranih Programom rada Bonjake zajednice kulture Preporod Opinsko drutvo Travnik za 2009. godinu, kako ga je utvrdio Izvrni odbor. Travniki Preporod je zauzeo stav da kontinuirano djeluje na poboljanju uvjeta rada i trajnom rjeavanju osnovnih statusnih pitanja. U tom smislu smo Slubi za urbanizam, graenje, katastar i imovinsko-pravne poslove Opine Travnik podnijeli Zahtjev za dodjelu graevinskog zemljita za izgradnju poslovnoga objekta BZK Preporod Travnik, budui da sada koristimo prostorije koje nam je ustupila Opina (ugovorni odnos). Kulturna manifestacija Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka bila je centralna kulturna manifestacija u Travniku tokom jeseni 2009. godine. I u okviru ovogodinje manifestacije Preporod je meu srednjokolskom omladinom raspisao Konkurs za najbolji literarni rad, to je, uz organiziranje kursa arapskog jezika i pokretanja podlista Divana za mlade, dobar nain da se animiraju mlade osobe i ukljue u Preporodove aktivnosti. Kurs arapskog jezika nastavio je rad u IV, odnosno V stepenu 1. ciklusa, a poeo je i I stepen 2. ciklusa. Tokom 2009. godine, u organizaciji travnikoga Preporoda, kulturna javnost Travnika mogla je prisustvovati sljedeim sadrajima:
Godinjak 2009 / 525
27.5.2010 13:39:55

U Preporodu je 16. matra, odrana sveanost na kojoj su dodijeljene diplome polaznicima kursa arapskog jezika koji su uspjeno zavrili III stepen. lanice Preporodove Sekcije za revitalizaciju narodnih rukotvorina Zlatne ruke, 24. i 25. aprila, aktivno su uestvovale u radu Konferencije ena Bosne i Hercegovine, koja je odrana u Travniku. U galeriji Terra u Travniku je 14. maja, postavljena izloba slika Likovnoga kruga zenikoga Preporoda. U Preporodu je 11. jula, odrana sveanost na kojoj su dodijeljene diplome polaznicima kursa arapskog jezika koji su uspjeno zavrili IV stepen. Dvanaestog jula, lanice Preporodove sekcije za revitalizaciju narodnih rukotvorina Zlatne ruke uestvovale su na tradicionalnoj manifestaciji Grahijada na Plivskom jezeru. Osamanestog augusta, odran je koncert U susret ramazanu, na kojem su uestvovali vokalni ansambli Rejjan, iz Sarajeva, i Sejfullah, iz Konjica. U Preporodu je, 28. augusta, organiziran zajedniki iftar. U Opini Travnik publici je 7. septembra predstavljena knjiga Bedr i u Bosni, autora Hasiba Muinbegovia i Fahrudina Zolote. estog novembra, odrana je sveanost povodom poetka ovogodinje manifestacije Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamuije epaka. Sveani program u kojem su uestvovali travniki studenti i lanovi hora Eli Ibrahimpaine medrese odran je u unutranjosti Ilhamijinog. Sedmog i osmog novembra u Preporodu je organizirana Likovna radionica kaligrafije, u saradnji sa studentima Likovne akademije u Sarajevu. U Preporodu je 8. novembra postavljena izloba radova nastalih tokom Likovne radionice. Desetog novembra, u amfiteatru Fakulteta Apeiron predstavljena je knjiga etiri teatarska komada Rusmira Agaevia Rusa. U prostorijama ahovskog kluba Travnik 14. novembra odran je ahovski turnir, nakon ega su proglaeni postignuti rezultati i najuspjenijima uruene prigodne nagrade. Sedamnaestog novembra u Preporodu je postavljena izloba runih radova zenikoga Preporoda Otrgnuto od zaborava. U holu Eli Ibrahim-paine medrese u Travniku 21. novembra odran je kola-program u okviru kojega su proglaeni najbolji radovi pristigli na Konkurs za najbolji literarni rad i autorima dodijeljene nagrade, mr. Ahmed Adilovi je odrao prigodno predavanje i na kraju odran je koncert vokalnog ansambla Dah ljubavi, iz Sarajeva. Dvadeset drugog novembra u Osojskoj tekiji u Travniku, kao zavrni program ovogodinje manifestacije, u spomen Ilhamije kao dervia i imama
526 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:55

Ferhat-paine damije, prouen je zikr, a dr. Demail Ibranovi odrao je prigodno predavanje. Plakat za manifestaciju Dani ejha Abdulvehhaba Ilhamije epaka dizajnirao je akademski dizajner mr. Asim elilovi, a pojedini programi odvijali su se u saradnji s Likovnom akademijom u Sarajevu, Eli Ibrahim-painom medresom u Travniku, ahovskim klubom Travnik i fakultetom Apeiron. Napominjemo da su svi programski sadraji bili medijski praeni. I u toku 2009. godine u Preporodovoj kancelariji svakoga radnog dana radi sekretar Drutva (pola radnog vremena). Kao i prethodnih godina, nastavljena je dobra saradnja s medijskim kuama te s odreenim institucijama iz oblasti kulture i obrazovanja, kao i s opinskim i kantonalnim organima vlasti. Istiemo saradnju sa studentima Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, sa Zaviajnim muzejom Travnik, s Osnovnom kolom Travnik, Eli Ibrahim-painom medresom u Travniku i Mjeovitom srednjom kolom Travnik. Predsjednica Amra Loli
BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla Program rada Opinskog drutva BZK Preporod OD Tuzla zasniva se na osnovnim programskim zadacima i ciljevima BZK Preporod BiH usklaenim sa osnovnim zadacima Drutva utvrenih Statutom. BZK Preporod OD Tuzla kontinuirano, ve 18 godina, aktivnost ostvaruje u razliitim oblicima kulture i umjetnosti, izdavakom djelatnou, javnim manifestacijama, naunim tribinama, promocijama i drugim segmentima Drutva. U sklopu rada Drutva, 14. aprila 2008. godine formirana je podrunica BZK Preporod Gornja Tuzla kao organizaciona jedinica BZK Preporod koja djeluje u lokalnoj zajednici Gornje Tuzle i ire, shodno injenici da je Gornja Tuzla dislocirana, najvea mjesna zajednica grada Tuzle. U Gornjoj Tuzli ivi gotovo 10.000 stanovnika i ova podrunica podmiruje kulturne potrebe lokalne zajednice. Slijedei kontinuitet trajanja, Godinji plan i program Drutva i podrunice, rad Drutva je prilagoen sociokulturnim potrebama trenutka, kadrovskim potencijalima i javnim i kulturnim interesima lokalnih zajednica BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla radi na bazi nekoliko segmenata Drutva: Izdavaka djelatnost, Kulturni krug saza i sevdaha, Knjievni klub, Klub likovnih umjetnika, Klub istraivaa iz polja kulturne historije. Podrunica Gornja Tuzla radi na planu sljedeih segmenata Podrunice: sekcija narodnih obiaja, hor, folklorni ansambl Sehara, turistika sekcija, vokalna skupina i narodni ansambl.
Godinjak 2009 / 527
27.5.2010 13:39:55

Izdavaka djelatnost asopis Pogledi je izlazio u ratu, tako da ga smatramo borcem i ulaemo velike napore da izlazi kontinuirano. Godinjak Drutva anal koji slikom i rijeju prati dogaanja BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla. Zajednika zbirka Preporodovog literarnog stvaralatva. U okviru Knjievnog kluba Drutva rade 22 autora i ove godine se ukazala mogunost za tampanje druge zajednike zbirke. Promocije i tribine Trinaestog februara, 2009. godine promocija knjige Muhidina Paia Malo due bosanske. Promotori su bili: Meliha Terzi, prof. dr. Adnan Jahi, dr. Asim Teni, mr. Jasna Hadiselimovi i Nura Ahmetbegovi. etvrtog juna, 2009. godine promocija romana Miraz autorice Nizame auevi-Granov. Promotori su bili: knjievnik Mehmed edovi i mr. Jasna Hadiselimovi. Dvadeset treeg decembra, 2009. godine promocija knjige poezije Slovo mudrosti autorice eherzade Jakupovi u Domu u Gornjoj Tuzli. Promotori su bili: Hrustan Noi i Enisa uni. Svjetski dan poezije odran je 21. marta 2009. godine u BKC-u Tuzla. Uesnici su bili pjesnici, i lanovi knjievnih klubova Preporoda Tuzlanskog kantona, Preporod Sapna, Graanica, Tuzla, ivinice, Kalesija i Teoak. Povodom Dana planete Zemlje, u sali BZK Preporod OD Tuzla 22. aprila 2009. godine, odrana je tribina na kojoj su uestvovali prof. dr. Sabit Begi i mr. Osman Kozli. Zajednike sjednice Savjeta i Izvrnog odbora, sveane sjednice 1. marta 2009. godine Sveana sjednica povodom Dana nezavisnosti u sali Doma kulture Gornja Tuzla; 22. aprila 2009. godine Sjednica Savjeta i Izvrnog odbora; 14. maja 2009. godine Izvjetajna sjednica Savjeta i Izvrnog odbora; 19. augusta 2009. godine Sjednica Savjeta i Izvrnog odbora; 25. novembra 2009. godine Sveana sjednica povodom Dana dravnosti. Koncerti i akademije Petog januara, 2009. godine Veer kola i igara Dom kulture Gornja Tuzla. Predstavio se folklorni ansambl Sehara koji radi u sklopu Podrunice BZK Preporod OD Tuzla Podrunica Gornja Tuzla, a gostovao je na Svjetskoj
528 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:55

smotri folklora u Maarskoj, na svim smotrama folklora u Konjicu, Vitezu, Tuzli, te bio domain Federalnoj smotri folklora u Gornjoj Tuzli. Devetnaestog juna, 2009. godine koncert povodom Dana mjesne zajednice Gornja Tuzla. Uestvovali su: F. A. Sehara i Narodni ansambl Podrunice. Sedamanaestog augusta, 2009. godine, Dom kulture Gornja Tuzla koncert U susret Ramazanu. Uestvovali su: Aida Srna i F.A. Sehara. Osamnaestog augusta, 2009. godine Narodno pozorite Tuzla, koncert U susret Ramazanu. Uestvovali su: Muhamed Mujkanovi, Ramiza Milkuni, Safet Dedaji, ejla Mehanovi, Hrustan Noi, Nermina Sinanagi, F. A. Panonija i Narodni orkestar mr. Reada ilimkovia. U susret Kurban-bajramu, 5. decembra je uprilien koncert u Domu kulture Gornja Tuzla. Uestvovali su izvoai ilahija i kasida iz Gornje Tuzle, Aida Srna i F.A. Sehara. Izlobe Petog marta, 2009. godine Izloba levhi kaligrafa iz Tuzlanskog kantona. Desetog decembra, 2009. godine stalna postavka likovnih radova uraenih na Koloniji Vrani 2009. godine. BZK Preporod OD Tuzla nakon dugogodinjih napora da finansijski pokrije likovnu koloniju sa meunarodnim ueem je ove godine napokon uspio 17. decembra 2009. godine u svojoj namjeri i okupio je 22 likovna umjetnika sa svojim prisustvom daju znaaj naputenom gradskom lokalitetu Vrani, koji je kulturno historijski kuriozitet grada i okolice. Naime, kako se grad Tuzla razvijao ka istoku, mahala Vrani, koja je graena u turskom stilu, prije sedamdeset godina je naputena od svojih stanovnika. Kako su kue ostale, s haremlucima, selamlucima, avlijama, mejtef koji je sauvan, stvorena je lijepa prilika da se pronau elementi bistvovanja prije 70 godina i da se angamanom lokalne zajednice vrati ivot u tu gradsku mahalu, koja je samo tri kilometra udaljena od naselja Slavinovii. Kolonija Vrani je organizirana u prelijepom netaknutom prirodnom ambijentu. Azra Loli je svojom poezijom oplemenila rad umjetnika tako da, prema miljenju uesnika i gostiju, organizacija kolonije treba postati tradicionalna. BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla je kao gost uestvovao na gotovo svim javnim manifestacijama grada Tuzle i Kantona, te dao doprinos kulturnom javnom ivotu lokalne zajednice. Predsjednica Jasna Hadiselimovi
Godinjak 2009 / 529
27.5.2010 13:39:55

BZK Preporod Opinsko drutvo Vitez U 2009. godini BZK Preporod Vitez je nastavio svoj kontinuirani rad na promociji i unapreivanju bonjake kulture i tradicije kako na podruju matine opine, tako i van nje. U protekloj godini BZK Preporod Vitez nametnuo se kao jedan od nosilaca kulturnih zbivanja na podruju opine Vitez i moemo slobodno rei sa svojim prepoznatljivim radom postao jedna ozbiljna kulturna institucija koja iza sebe ostavlja vidljive rezultate. Moemo se pohvaliti da smo u 2009. godini postali bogatiji za 50-ak novih lanova pa je tako broj aktivnih lanova BZK Preporod Vitez porastao na 250 od ega je vie od dvije treine mladih, koji su i glavni nosioci svih naih aktivnosti i projekata. Folklorna sekcija BZK Preporod Vitez okuplja najvie lanova, tako je i veina prologodinjih aktivnosti bila upravo u vezi s radom ove sekcije, koja je s velikim uspjehom promovirala folklornu tradiciju i batinu Bonjaka irom BiH, ali van granica nae drave. Tako smo s vlastitim folklornim ansamblom uestvovali na gotovo svim vanijim veim smotrama folklora u BiH, od kojih posebno izdvajamo: Meunarodna smotra folklora Konjika sehara Konjic; Meunarodna smotra folklora Jablanica; Meunarodna smotra folklora Donji Vakuf; Smotra folklora u Brkom; Smotra folklora Karaul, Travnik. Osim ovih kulturno-zabavnih manifestacija, koje su odravane u naoj zemlji, gostovali smo kod naih dragih prijatelja u Doboj-Istoku, Tuzli, Busovai, Kiseljaku itd. Kao jedno od najvanijih i najuspjenijih gostovanja izdvajamo uee na Meunarodnoj smotri folklora u gradu Edirne, u Turskoj. Upravo na ovom gostovanju naa folklorna sekcija potvrdila je svoju vrijednost i kvalitet, gdje je meu uesnicima iz esnaest razliitih drava proglaena kao jedan od najboljih folklornih ansambala i kao rezultat domain i organizator Festivala je upravo naem drutvu uruio poziv da i 2010. godine uestvuje na ovom renomiranom festivalu folklora. Naravno, pored gostovanja, BZK Preporod Vitez je u 2009. godini bio i organizator niza kulturno-zabavnih manifestacija na podruju matine opine. Kao i svake, i u 2009. godini obiljeili smo dva najvea vjerska praznika Bonjaka, Ramazanski i Kurban-bajram, pa smo u skladu s tim graanima opine Vitez priredili dva Bajramska posijela, gdje smo prezentirali sveukupan rad naih sekcija (folklorne, dramske, sekcije, hora ilahija i kasida). Posebno treba naglasiti da smo u proloj godini prvi put realizirali sline programe, istina neto skromnijeg programskog sadraja, i u nekoliko mjesnih zajednica na podruju opine Vitez, kako bismo na taj nain obogatili obiljeavanje vjerskih praznika i u tim mjestima.
530 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:55

Osim organizacije kulturno-zabavnih manifestacija, prilikom obiljeavanja vjerskih praznika BZK Preporod Vitez bio je i organizator manifestacije Veer sevdaha povodom obiljeavanja Dana dravnosti BiH. Posebno smo ponosni na organizaciju 3. Meunarodne smotre folklora-Vitez 2009. na kojoj su osim naeg folklornog ansambla, uestvovali i ansambli iz Turske, Crne Gore i BiH. Naime, organizacija ovakvog jednog dogaaja bila je veliki izazov za kompletno Drutvo, jer je termin smotre bio samo nekoliko dana od povratka nae folklorne sekcije iz Turske, tako da smo imali vrlo malo vremena za pripreme. Ipak, uspjeno smo odgovorili zadatku i ovaj dogaaj ostat e upamen kao jedan od najbolje organiziranih kulturno-zabavnih dogaaja u posljednjih nekoliko godina na podruju opine Vitez. Upravo to nas obavezuje da ova smotra folklora postane tradicionalna i da se, ukoliko je to mogue, odri svake godine. U 2009. godini nastavili smo s praksom edukacije naih koreografa i umjetnikih rukovodilaca, pa smo tako uestvovali na tri vrlo jaka seminara za koreografe i umjetnike rukovodioce. Na ovim seminarima predavai su bili neki od najeminentnijih i najpriznatijih ljudi koji se bave folklorom i folklornim izraajem, tako da smo kroz seminare uspjeli obogatiti znanje naih koreografa koje e oni u buduem vremenu prenijeti na ostale lanove. Osim organizacije i uea na razliitim kulturnim dogaajima, BZK Preporod Vitez je uloio mnogo u nabavku materijalno-tehnikih sredstava, koja e posluiti Drutvu u njegovom daljem radu i angamanu. Tako je 2009. godine donesena odluka da se pokrene realizacija nabavke kompletnog muzikog razglasa i instrumenata, kako bi naa folklorna sekcija svoj rad prezentirala na to kvalitetniji nain. Ova odluka je djelimino realizirana i potpuna realizacija se oekuje 2010. godine. Takoer dosta sredstava je uloeno na obogaivanje kancelarijskih prostora u kojima Drutvo djeluje. Godina 2009. bila je i izborna godina BZK Preporod Vitez pa je u skladu s tim odrana i Izborna skuptina na kojoj su izabrani novi organi Drutva (predsjednik i potpredsjednik Skuptine, Nadzorni odbor, Upravni odbor i Sud asti). Bitno je napomenuti da su imenovanja potvrena jednoglasno i da su usvojene izmjene i dopune postojeeg statuta, koji je usklaen sa statutom BZK Preporod Bosne i Hercegovine. BZK Preporod Vitez uestvovao je kao donator u organizaciji nekoliko sportskih i drugih dogaaja na podruju opine Vitez, ime smo dodatno potvrdili irinu naeg djelovanja. Nae opredjeljenje da na kvalitetan i dostojanstven nain prezentiramo kulturu i tradiciju Bonjaka, kao i da kroz nae djelovanje u Drutvo veemo to vei broj mladih osoba pokazalo se kao uspjean model koji je u vrlo tekoj i finansijskoj i nestabilnoj godini unaprijedio rad Drutva i postavio BZK Preporod Vitez kao respektabilnu kulturnu zajednicu.
Godinjak 2009 / 531
27.5.2010 13:39:55

Na razvijanju i unapreivanju kulture BZK Preporod Vitez kroz svoje sekcije e planirati i u 2010. godini pokazati da je kulturna batina Bosne i Hercegovine vezivno tkivo svih njenih stanovnika i da uenjem i prezentacijom vlastite kulture i tradicije jedino moemo cijeniti i potovati druge kulturne zajednice u BiH. Predsjednik Fejzulah Beo
BZK Preporod Kulturno drutvo Bonjaka Zagreb Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod iz Zagreba redovito izdaje asopise: Behar asopis za kulturu i knjievna pitanja, Preporodov Journal informativni asopis, Jasmin djeiji asopis. Behar je dvomjesenik, Journal mjesenik, a Jasmin izlazi dva puta godinje. Svake godine u okviru Bonjakih rijei Preporod organizira bajramska druenja, niz okruglih stolova, promocija ili predstavljanja kulturnih drutava iz RH i BiH. Tako smo u 2009. godini predstavili djelovanje Preporoda iz Jajca, promovirali knjige koje je izdao Preporod: Svemirsko putovanje Malog Princa Amira Bukvia, promociju zbirki pjesama udovita Bosna Naske Frndia i Tarih o Slavonki Emsuda Sinanovia, promocija knjige eseja Identitet, jezik i bosanska knjievnost, posjet Bonjacima Crne Gore, gdje se Preporod predstavio sa svojim izdavatvom i monodramom Kameni spava. Pri naem drutvu djeluje i Dramski studio Orijent espresso, koji vrlo uspjeno vodi Filip Mursel Begovi. Studio je postavio na scenu Kamenog spavaa, Mesneviju, Ramu i ulku. Mesnevija je izazvala veliko interesovanje publike. enski zbor Bulbuli, pod vodstvom Ismeta Kurtovia njeguje izvornu sevdalinku. Zbor je snimio i svoj prvi CD s 12 pjesama. Zbor je sudjelovao na 2. smotri folklora u Dubrovniku. Upravo su iz tiska izala naa nova izdanja: zbirka kratkih pria Dibrilove oi Seada Begovia, roman Sotonisti Mesuda abanovia, zbirka pjesama Rijei vraene kui Enesa Kievia. Predsjednik Senad Nani
532 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:55

BZK Preporod Opinsko drutvo Zavidovii BZK Preporod Zavidovii nikad nije imao teu godinu u vezi s finansijskim stanjem, a samim tim i organiziranjem aktivnosti i manifestacija u svojoj reiji. Teka finansijska situacija u naem gradu znatno se odrazila i na budet Preporoda, te smo zaista bili u tekom stanju i morali smo reducirati svoje planove i zamisli. Mi smo u 2009. godini imali skroman budet od svega 2000 KM i od aktivnosti istiemo dvije bajramske akademije i jednu promociju knjige u saradnji s Islamskom zajednicom, s kojom inae imamo veoma dobru i estu saradnju u mnogim aktivnostima. Napominjemo da smo osnovali dvije sekcije pri Preporodu: dramsku i folklornu, s ciljem da se nae aktivnosti proire na tim poljima i da se na neki nain dovede u red arolikost u naem gradu, a u vezi s tim sekcijama i drutvima koja se time bave, te da se na adekvatan i ispravan nain predstavi taj dio nae bonjake kulture. U sklopu tih aktivnosti jedna grupa mladih ljudi je u vlastitoj reiji i uz pomo privrednika i dijelom Opine, a sve pod pokroviteljstvom Preporoda, posjetila Tursku, i tamo predstavila dio nae kulturne batine. Nadamo se da e 2010. godina biti bolja i da emo imati vie novca, a samim tim i moi, organizirati sve to smo planirali u ovoj godini. Predsjednik Samir Hasii
BZK Preporod Opinsko drutvo Zenica Januar U domu Preporoda 10. januara odran je prigodan program za djecu povodom zavretka kursa stranih jezika, a u organizaciji Centra stranih jezika Step by step Teanj. esnaestog januara, u domu Preporoda, odran je humanitarni koncert za pomo u lijeenju djeaka Devada Talia iz sela Lokvine. U muzikom programu uestvovali su lanovi Preporoda i estradni izvoai iz Zenice. Februar Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, 27. februara u Frankfurtu (SR Njemaka) prireen je kolani program s nazivom S domovinom u srcima, a 28. februara u Dortmundu (SR Njemaka). U domu Preporoda 27. februara odran je sveani program povodom Dana nezavisnosti u organizaciji Druge gimnazije Zenica. Iz tampe je izila knjiga karikatura Arabeske i groteske autora Alije Kulenovia, u izdanju BZK Preporod.
Godinjak 2009 / 533
27.5.2010 13:39:55

Mart U Muzeju grada Zenice 7. marta odrana je Izloba slika povodom 8. marta, Dana ena. Izlobu pripremile lanice likovnog kruga BZK Preporod. U domu Preporoda 11. marta odrana je knjievna veer uenika O Musa azim ati. U sklopu opinske akcije Proljetno ienje grada 14. marta organizirana je akcija ienja i ureenja vanjskog prostora Preporoda. U akciji uestvovala 42 lana, a trajala je od 10,00 do 15,00 sati. Iz tampe izila knjiga poezije Pjev vrana u magli autora Taiba Spahia u izdanju BZK Preporod. April U domu Preporoda 3. aprila odrana je premijera amaterskog filma Crta, autora Mirze Begovia. Muziku za film je radio Nedim Tali, dok je tekst za sound track filma radio Ikbal Smajlovi u izvedbi Afana Smajlovia. Nakon prikazivanja filma u muzikom performansu uestvovali su: Kenan Deli Reflex, Afan Smajlovi i Hanka Paldum. estog aprila je izvedena prezentacija spravljanja etenije u Bosanskoj kui u Vranduku, a u sklopu snimanja TV emisije o gradovima BiH u produkciji HRT-a koju ureuje poznati novinar Goran Mili. U domu Preporoda 13. aprila odrana je promocija knjige Pjev vrana u magli autora Taiba Spahia. Knjigu su promovirali pjesnikinja Seida ehaji, knjievni kritiar eljko Grahovac i prof. Midhat Kasap. etrnaestog aprila je u domu Preporoda odran prigodan program povodom obiljeavanja 8. godinjice izlaenja asopisa Zehra. U muzikom programu uestvovali hor Kevser Sarajevo i hor Preporoda Zenica. Hor Preporoda i multimedijalna sekcija u 15. aprila uestvovali su u programu Akademije povodom Dana Armije koja je odrana u Bosanskom narodnom pozoritu Zenica. Petnaestog aprila, hor Preporoda uestvovao je programu otvaranja Centralnog spomen obiljeja ehidima i poginulim borcima i svim civilima stradalim na podruju opine Zenica. U domu Preporoda 16. aprila su odrane promotivne aktivnosti firme Klett d. o. o. Sarajeva u sklopu prezentacije udbenika za osnovne kole. Sedamnaestog aprila, u domu Preporoda, odran je sveani program povodom Dana O Mea Selimovi. U domu Preporoda 20. aprila je odrana premjera lirsko-dramske predstave Ptica u kavezu u izvoenju dramske sekcije Preporoda. Scenarij i reiju za predstava uradila je prof. Rusmira Hadi.
534 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:56

U likovnoj galeriji Likum 76 u Visokom 21. aprila prireena je Izloba slika lanica Likovnog kruga Preporoda. Visokoj publici svoje radove predstavile je Emina Amira Paali, Subhija Hafizovi, Meliha Drui, Mirsada olakovi, Amna Sofi i Alma Islambegovi. U prostoru Sinagoge u Zenici 28. aprila odrana je Prva samostalna izloba slika Amne Sofi. Na otvaranju izlobe govorili su akademski slikar Muhamed Bajramovi, prof. Nedad Fejzi i Faruk Kadri, sekretar Preporoda. Iz tampe je iziao katalog Prva samostalna izloba slika Amne Sofi u izdanju BZK Preporod Zenica. Maj U hrvatskom domu Kralja Tomislava u Zenici 5. maja izveden je kolani program u izvoenju lanova HKD Napredak, SPKD Prosveta i BZK Preporod Zenica. U svom dijelu programa dramska sekcija BZK Preporod izvela je lirsko-dramsku predstavu Ptica u kafezu. Program je odran u sklopu saradnje triju nacionalnih drutava. U Medresi Osman ef. Redovi ajangrad Visoko 10. maja odrana je predstava Tradicionalna bonjaka svadba u izvoenju dramske sekcije Preporoda. U galeriji Terra u Travniku 14. maja prireena je izloba slika Female. Izlagale lanice Likovnog kruga Preporoda. Ljubiteljima umjetnosti predstavljeni su radovi Emine Amire Paali, Subhije Hafizovi, Melihe Drui, Mirsade olakovi, Amne Sofi i Alme Islambegovi. Uee u realizaciji Programa obiljeavanja 17. godinjice Prve brigade Zenica 303 viteke brigade i eljezarskog bataljona odranom u kompleksu Spomen-obiljeja radnicima eljezare Zenica poginulim u odbrambeno-oslobodilakom ratu. U Muzeju grada Zenice 18. maja odrana je promocija knjige karikatura Arabeske i groteske autora Alije Kulenovia. O knjizi su govorili knjievnik Adnadin Jaarevi, te predstavnici Preporoda Amna Sofi i Faruk Kadri. Devetnaestog maja, u domu Preporoda odran je prigodan Koncert uenika Osnovne muzike kole Zenica. U domu Preporoda 27. maja odran je sveani program povodom Dana O Vladimir Nazor Zenica. Tridesetog maja, uee na centralnoj manifestaciji obiljeavanja godinjica zenikih brigada i drugih jedinica pod geslom Majski zov slobode, koja je odrana na planinskom platou Smetovi. Manifestaciji je prisustvovalo gotovo 2000 graana. Prisutnima se obratio general Enver Hadihasanovi. Meu uesnicima u kulturno-umjetnikom programu bili su i lanovi Preporodovih sekcija: hor, folklorni ansambl, vokalni solisti i multimedijalna sekcija.
Godinjak 2009 / 535
27.5.2010 13:39:56

Juni U domu Preporoda 4. juna odrana je II Izloba djeijih runih radova. Radove je izloilo 40 lanova sekcije za rukotvorine. Predstavljeno je 70-ak runih radova. Folklorna sekcija Preporoda 6. juna je uestvovala na Sedmom festivalu folklora Zenica 2009, meu 10 folklornih grupa i ansambala iz BiH. U domu Preporoda 11. juna odran je prigodan djeiji kolani program u organizaciji UG Naa djeca Zenica, partner BZK Preporod. Dvadeset petog juna odrana je redovna Godinja skuptina BZK Preporod, na kojoj su razmatrani i usvojeni izvjetaji o radu i finansijskom poslovanju za period septembar 2007. 31. decembar 2008. godine, donesenih odluka o izmjenama i dopunama Statuta, odluka o razrjeenju dunosti dvaju lanova Upravnog odbora, te Program rada za 2009. godinu. Juli Od 4. do 6. jula na drevnoj tvravi Vranduk odrana Likovna kolonija o temi Stara Bosna. Na koloniji je uestvovalo 11 slikara iz Kalesije, Buima, Graanice i Zenice (Amir Salihovi, Sead Emri, Refka aji, Enes Imamovi, Meliha Drui, Amira-Emina Paali, Amna Sofi, Alma Islambegovi, Subhija Hafizovi, Mirsada ajlakovi, Isa Paali). Likovnu koloniju je organizirala BZK Preporod Zenica u saradnji sa BZK Preporod Kalesija. U okviru kulturne manifestacije Dani sevdaha Vranduk 2009, 17. jula je u tvravi Vranduk upriliena amaterska predstava Tradicionalna bonjaka svadba u izvoenju lanova dramske sekcije Preporoda. BZK Preporod bila je 18. jula partner u organizaciji Festivala sevdaha na Vranduku, koji se takoer odravao u sklopu manifestacije Dani sevdaha. Tom prilikom u Busanskoj kui u Vranduku odran je razgovor o temi Sevdalinka nekada i sada u kojem su uestvovali doajeni sevdalinke Sejo Piti, Muhamed Mujkanovi, Nedad Imamovi i Zekija uturi, kao i drugi sagovornici. U domu Preporoda 22. jula odrana je audicija meu kandidatima prijavljenim za uee na Treem omladinskom festivalu ilahija i kasida. Na ovoj, prvoj, audiciji uestvovalo je 26 kandidata. Audicijom je rukovodio poseban struni iri. August Drugog augusta, prireen je kulturno-umjetniki program u okviru vjerskokulturne manifestacije Lastavica 2009. U programu su uestvovali: vokalna grupa BZK Preporod Zenica; folklorni ansambl KUD Plamen s vokalnim solistima; folklorni ansambl KUD Fadil Dogdibegovi Dikan (Kakanj) i ansambl Bosnia folk s vokalnim solistima. Voditelj i narator bio je glumac Hazim Begagi. Organizator programa bila je BZK Preporod Zenica. U domu Preporoda 12. augusta odrana je likovna izloba u okviru koje su prezentirani radovi o temi Stara Bosna, nastali u likovnoj koloniji, odranoj na
536 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:56

drevnoj tvravi Vranduk. Predstavljeni su radovi Seada Emria (Buim), Enesa Imamovia i Refke aji (Graanica), Amira Salihovia (Kalesija), te Alme Islambegovi, Melihe Drui, Emine Amire Paali, Amne Sofi, Subhije Hafizovi, Mirsade ajlakovi i Ise Paalia (Zenica). Osim toga, Amna Sofi predstavila se sa 26 slika damija s podruja zenike opine, naslikanih na staklu, to je njena druga samostalna izloba. Izloba je upriliena u povodu nastupajueg ramazana. U selu Arnauti, u fiskulturnoj dvorani O Arnauti, 14. augusta u 20:30 sati, odrana je promocija knjige Arnauti Stid nas je vratiti se autorice Jasmine Arnaut-Imamovi. Promotori knjige bili su profesori Mahir Arnaut i Mensur Milak, te Faruk Kadri u ime BZK Preporod, izdavaa knjige. Petnaestog augusta uee u organizaciji manifestacije erijatsko vjenanje, odranoj na atletskom stadionu Kamberovia polje. Uee u organizaciji centralne predramazanske manifestacije u BiH Moj umete, odranoj u Gradskoj areni Zenica. Vokalna grupa Preporoda 18. augusta uestvovala je u prigodnom predramazanskom programu odranom u Vitezu. U programu su jo uestvovali horovi BZK Preporod iz epa, Busovae i Viteza, kao i KUD Ilhamija eljezno Polje epe. U domu Preporoda 22. augusta odrana je druga audicija za izbor takmiara Treeg omladinskog festivala ilahija i kasida. Na audiciju su se prijavila 23 kandidata. Dvadeset petog augusta, u domu Preporoda odrana je promocija udbenika za osnovne kole. Organizator promocije za podruja Ze-Do kantona bila je izdavaka kua Klett Sarajevo. U domu Preporoda 28. augusta prireen je iftar za ene. Iftaru se odazvalo vie od etrdeset Zenianki iz kulturnog, javnog i politikog ivota. Uesnice iftara su same kod kue pripremale po jedno ili vie tradicionalnih jela, tako da je ovaj iftar, osim druenja, bio svojevrsna promocija tradicionalnih bonjakih jela i obiaja. Ambijent ifatara upotpunjen je izlobom likovnih i djeijih runih radova, koje su prezentitrale lanice Likovnog kruga i sekcija za rukotvorine Preporoda. U BKC Alija Izetbegovi u Kalesiji, u okviru manifestacije Dani povelje Kulina bana, 29. augusta, lanice Likovnog kruga Preporoda predstavile su se izlobom slika o temi Stara Bosna (slike nastale u likovnoj kolonija na Vranduku) i izlobom crtea zenikih damija Amne Sofi. Septembar U domu Preporoda 20. septembra odran je tradicionalni prijem povodom Ramazanskog bajrama. Prijemu su prisustvovale linosti iz javnog, politikog, kullturnog i privrednog ivota grada i Kantona, kao i predstavnici svih vjerskih zajednica, medija i druge zvanice. Prigodna obraanja imali su Amna Sofi, predsjednica Preporoda i Jakub ef. Salkica, glavni imam Medlisa IZ Zenica.
Godinjak 2009 / 537
27.5.2010 13:39:56

Prijem je upotpunjen prigodnim kulturno-umjetnikim programom u izvoenju lanova BZK Preporod i Srednje muzike kole Zenica. U Bosanskom narodnom pozoritu 21. septembra odran je Trei internacionalni omladinski festival ilahija i kasida. U festivalskoj veeri takmiilo se 12 izvoaa iz nekoliko gradova Bosne i Hercegovine (Kakanj, epe, Gorade, Livno, Vitez, Teanj, Zenica). Nagrada za najbolju novoizvedenu ilahiju pripala je Sakibu Peskiu iz Viteza, a nagrada medija dodijeljena je Ajni Hasanbegovi iz Zenice. Odlukom strunog irija tree mjesto pripalo je duetu Amili Golub i Berisu ikuiu iz Livna, a drugo Vedadu Arnautu iz Zenice. Pobjednik Festivala je Salem Huri iz Gorada. Predsjednik irija bio je uvaeni profesor Mehmed Bajraktarevi iz Sarajeva. Sve izvoae uivo su pratili Festivalski orkestar, te Omladinski hor Zenica i hor BZK Preporod Zenica. U revijalnom dijelu Festivala uestvovali su afirmirani izvoai: hor Gazel Sarajevo; Omladinski hor Zenica; Kamerni orkestar Zenica; Enes Uki R. Srbija; Nusreta Kobi i Afan Smajlovi Zenica. U Gradacu je, 23. septembra, otvorena izloba Likovnog kruga Preporod s nazivom Bosanska rapsodija. Svoje likovne radove izloile su: Mirsada ajlakovi; Meliha Drui; Alma Islambegovi; Amira Emina Paali; Amna Sofi. Predstavljeno je 40 radova slikanih u razliitim tehnikama. Izloba je upriliena u sklopu saradnje Preporoda Gradaca i Zenice, a odrana je povodom otvaranja tradicionalnog Sajma ljive u Gradacu. Promotor izlobe bio je Faruk Kadri. Izloba je bila otvorena do 7. oktobra 2009. godine. Povodom Svjetskog dana gluhih i nagluhih u domu Preporoda 25. septembra otvorena je izloba autora Abdulaha Hodia s nazivom Manus, manum, lavat (Ruka, ruku, mije). Ovo je 11. samostalna izloba slikara Abdulaha Hodia, koji je u oktobru prole godine obiljeio pet desetljea likovnog stvaralatva. Na izlobi su prezentirana 42 crtea ruku, uz prigodne filozofske tekstove i humoristiko-satirike intonacije. Za posjetioce izloba je bila otvorena do 8. oktobra 2009. godine. Oktobar U okviru Likovnog bijenala u Tuzli, 20. oktobra su predstavljeni i likovni radovi Amne Sofi i Subhije Hafizovi, lanica Likovnog kruga Preporoda. Povodom mjeseca knjige, u domu Preporoda, 23. oktobra je odrana pomocija romana Bracikina druina autora Bajruzina Hajre Planjca. Odlomke iz romana kazivali su uenici zenikih osnovnih kola kao i sam autor. Prigodan kolani program izvela su djeca zenikih vrtia, te uenici O: Edhem Mulabdi, Mea Selimovi, Musa azim ati, Vladimir Nazor i Skender Kulenovi. Ovom prigodom, Izdavaka kua Planjax Teanj dodijelila je BZK Preporod Zenica povelju Ponosni prijatelj knjige za svesrdan doprinos na popularizaciji i afirmaciji knjige za djecu i mlade u Bosni i Hercegovini. Delegacija Preporoda 28. oktobra obavila je radnu posjetu BZK Preporod Doboj Istok. Delegaciju u sastavu Amna Sofi, Enver Tali i Faruk Kadri primio
538 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:56

je Ismet Sulji, predsjednik Preporoda Doboj Istok. Tokom razgovora izvreno je upoznavanje i razmjena iskustava u radu drutava. Takoer, razmotreni su i mogui oblici saradnje dvaju drutava. Novembar U domu Preporoda 16. novembra odrana je promocija knjige Smijeh, zgode i nezgode oko vranduke kotline, prvjenac Seida Imamovia. Promotori su bili: knjievni kritiar eljko Grahovac, pisac Abdulah Ali Lono, Faruk Kadri iz Prepooroda i autor Seid Imamovi. Prigodne prie iz knjige kazivao je Salko Klapuh, lan dramske sekcije Preporoda. U prostorijama BZK Preporod Travnik, u okviru manifestacije Ilhamijini dani, 17. novembra prireena je Izloba djeijih runih radova. Izloeno je 80ak radova, koji su nastali u okviru Preporodove radionice sekcije za rukotvorine. Uvodniari su bili Amra Loli, predsjednica BZK Preporod Travnik, Nejira Serdarevi, voditeljica sekcije, i Amna Sofi, predsjednica BZK Preporod Zenica. Izlobu je otvorio Faruk Kadri, sekretar BZK Preporod Zenica. U domu Preporoda 19. novembra prireena je Izloba likovnih radova Artefacat. Radovi su nastali na kreativnim radionicima, koje su odravane tokom oktobra do sredine novembra ove godine. Izloba je bila prodajnog karaktera, a prikupljena sredstva u iznosu 380 KM uplaena su za lijeenje oboljele djece u akciji koju vodi UG Poletarac Zenica. Kreativne radionice su realizirali lanice Likovnog kruga: Amna Sofi, Mediha Selman, Meliha Drui, Amira Emina Paali, Subhija Hafizovi, Mirsada ajlakovi. Polaznice kreativnih radionica su bile: Zahida ii, Deneta ii, Vildana Kondi, evdana Braji, Semira Kari, Sahiba Lati, Aida Begi, dr. Jasminka Hadi, Denana Sivac, Velida Kulenovi, Amra Malko i Irma Smaji. U domu Preporoda 23. novembra odrana je Izloba kaligrafskih zapisa i promocija knjige Umjetnost islamske kaligrafije autora prof. dr. azima Hadimejlia. Promotori izlobe su bili prof. dr. Zuhdija Adilovi, prof. Muhamed Bajramovi, akademski slikar, Anis Alji, direktor izdavake kue Sedam iz Sarajeva, te autor prof. dr. azim Hadimejli. Moderator je bio Faruk Kadri, a izlobu je otvorila Amna Sofi, predsjednica BZK Preporod Zenica. BZK Preporod je povodom Izlobe priredio i poseban katalog Kaligrafija, azima Hadimejlia u tirau od 200 primjeraka. Dvadeset etvrtog novembra u domu Preporoda odran je prigodan sveani program povodom 25. novembra, Dana dravnosti BiH. Organizatori programa su bili Udruenje antifaista i boraca NOR-a i BZK Preporod. O znaaju 25. novembra govorio je prof. Jadranko imi, a u kulturno-umjetnikom programu uestvovali su uenici O Musa azim ati i lanovi Preporoda. U domu Preporoda 26. novembra prireen je program s nazivom Nek miriu avlije a u povodu Kurban-bajrama. U programu uestvovali uenici zenikih osnovnih kola (Mea Selimovi, Edhem Mulabdi, Mak Dizdar, Musa azim ati, Vladimir Nazor, Skender Kulenovi) i lanovi Preporoda.
Godinjak 2009 / 539
27.5.2010 13:39:56

Povodom Kurban-bajrama, 30. novembra u domu Preporoda je odran sveani prijem kojem su prisustvovale linosti iz javnog, politikog, kullturnog i privrednog ivota grada i Kantona, te predstavnici svih vjerskih zajednica, mediji i druge zvanice. Prisutnima su se obratili Amna Sofi, predsjednica Preporoda, i hfz. Enes ef. Beganovi, zamjenik glavnog imama Medlisa IZ Zenica. Prigodan kulturno-umjetniki program izveli su lanovi muzikog ansambla Preporoda. Narator i voditelj bio je glumac Hazim Begagi. Uz prigodnu video-projekciju, prijem je bio obogaen i postavkom izlobe kaligrafskih zapisa prof. dr. azima Hadimejlia. Decembar Trinaesti Bajramski malonogometni turnir zenikih mahala odran je povodom Kurban-bajrama 28. i 29. novembra, a nastavak 4. i 5. decembra u dvorani Bilmie, dok je finalni dio turnira odigran 6. decembra 2009. godine u Gradskoj areni. Na turnir se prijavila 51 ekipa, ime je nastavljen trend masovnog uea na ovoj tradicionalnoj manifestaciji. Tokom turnira odigrano je 70-ak utakmica i jedna revijalna humanitarnog karaktera. U revijalnoj utakmici humanitarnog karaktera, koja je odigrana u Gradskoj areni prije finalne, nastupile su ekipe plavih i crvenih, sastavljene od poznatih sportista i estradnih zvijezda iz Zenice i BiH. Utakmica je posluila za prikupljanje dobrovoljnih priloga namijenjenih za lijeenje oboljelog zenikog maliana Amora Selimovia. Nagrade najuspjenijim ekipama uruio je naelnik Opine Zenica Husejin Smajlovi. Prvo mjesto pripalo je ekipi Blatua 18, drugo Donja Graanica, tree ul. Stjepana Radia, a etvrto ekipi Odmut. U Vitezu su 2. decembra predstavnici Preporoda (Amna Sofi i Faruk Kadri) razgovarali sa Zoranom Livaniem, gvardijanom Franjevakog samostana Gua Gora, i Zdenkom Kolakom, predsjednikom HKD Napredak, u vezi s ukljuivanjem u Preporodov projekt Tragovima stare Bosne. U domu Preporoda 12. decembra odran je godinji koncert Duvakog orkestra KUD eljezara Zenica, a povodom 40 godina rada ovog drutva. Organizator koncerta bio je KUD eljezara Zenica, a BZK Preporod je bila partner. Devetnaestog decembra uee folklornog ansambla i orkestra Preporoda na otvaranju nove zimske sezone na skijalitu Pridolci u opini Busovaa. U domu Preporoda 23. decembra prireena je Izloba likovnih radova uenika. Na izlobi su predstavljeni najbolji likovni radovi uenika zenikih osnovnih kola s konkursa o temi: Moja domovina, objavljenog od Opinskog odbora za obiljeavanje znaajnih datuma iz perioda 1992.1995. Na konkurs se prijavilo 190 uenika sa 191 radom iz 12 osnovnih kola. Struni iri izvrio je odabir 26 najuspjenijih radova od kojih je est nagraeno novanim nagradama i knjigama. Takoer, novane nagrade i knjige dobili su i dva nastavnika za poticaj likovnog stvaralatva meu uenicima. Odabrani radovi su uli u izbor za objavljivanje u
540 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:56

knjizi literarnih radova uenika. Izloba je bila posveena obiljeavanju godinjica 314. Slavne i 330. Lahke brigade. Organizator izlobe bila je BZK Preporod. Dvadeset estog decembra u domu Preporoda odran je program s nazivom Prooh Bosnom raspjevanom. U programu uestvovali izvoai iz Kalesije: GKUD Halisije, hor Nuru Ayni i BZK Preporod. Program je prireen u sklopu uspjene saradnje Preporoda Kalesije i Zenice. Povodom zavretka kurseva stranih jezika, u organizaciji Centra za strane jezike Step by step Teanj, 27. decembra, u domu Preporoda izveden je prigodan djeiji program. Dvadeset osmog decembra prisustvo predsjednice i sekretara BZK Preporod, Amne Sofi i Faruka Kadria, na Boinom prijemu u HKD Napredak Zenica. U izvoenju uenika O Mea Selimovi Zenica, 28. decembra, u domu Preporoda izveden je prigodan novogodinji program. Program je imao humanitarni karakter. Predsjednica Amna Sofi
BZK Preporod Opinsko drutvo epe Zbog teke materijalne situacije u BZK Preporod epe nije bilo posebnih aktivnosti. Uestvovali smo u obiljeavanju bajram i Dana Opine, ueem naeg enskog hora. Spomen soba i Bosanska soba svakog petka bile su otvorene za posjetioce. Predsjednik Suvad Hadi
BZK Preporod Opinsko drutvo ivinice Opinsko drutvo Preporod ivinice je samo dijelom ostvarilo svoj plan aktivnosti. S obzirom na to da je u dosadanjem periodu Drutvo na podruju opine ivinice bilo nosilac kulturnih deavanja, u izvjetajnoj godini se to nije desilo iz opravdanih razloga. Kao prvo, Drutvo je bilo pod pritiskom da se iseli iz prostorija i ustupi ih politikim partijama, iako je isti prostor od Opinskog vijea ivinice dodijeljen
Godinjak 2009 / 541
27.5.2010 13:39:56

na koritenje Opinskom drutvu Preporod ivinice. Rezultat je da su nam oduzeli jednu prostoriju a jedna je ostala na raspolaganju. I pored svih nedaa koje smo imali u proloj godini, ostvarili smo niz kulturnih aktivnosti kao to su: Odrane su tri promocije knjiga u maloj sali BKC-a ivinice, iji autori su domai pisci: Sijelo kao nekada autora Age Agia, Steci na podruju opine autora Seudina Muratovia i Zehudina Maslia i 11 poglavlja ekanja autorice Erne Muri. Organizirana je izloba umjetnikih slika u prostorijama Opinskog drutva, iji autori su Refka aji i Nermin Razi. Organizirana je tribina u prostorijama Opinskog drutva o temi Migracije stanovnika na podruju opine u posljednjih 100 godina. U organizaciji borakog udruenja, Preporod je uestvovao na skupu koji je odran na Niikoj visoravni i tom prilikom posjetili mezar komandanta Nesiba Malkia. lanovi Drutva su zajedno s uenicima O Via i Druge osnovne kole ivinice, u periodu Ramazanskog bajrama organizirali kulturno-vjerske manifestacije u prostorijama kola. Preporod ivinice je za lanove i simpatizere organizirao jednodnevni izlet u Gradaac, radi posjete historijskim spomenicima kulture. Drutvo je organiziralo obiljeavanje dravnih praznika u svojim prostorijama, gdje su itani i prigodni referati. lanovi Drutva su odvojili novana sredstva u povodu Kurban-bajrama, te za tri ugroene porodice obezbijedili prigodne hedije. Povodom svakog dravnog ili vjerskog praznika OD Preporod se oglaavalo estitkama putem lokalne televizije. Odrane su tri sjednice Izvrnog odbora, jedna sjenica Nadzornog odbora i jedna sjednica Savjeta Drutva. Predsjednik Drutva, koji je ujedno i zamjenik predsjednice ZOD-a Preporod TK, Azre Gazibegovi, aktivno je uestvovao u organizaciji i aktivnostima obilaska drugih drutava na podruju Tuzlanskog kantona (Graanica, Banovii, Gradaac, Doboj Istok, Srebrenik i Kalesija ) Uprava Opinskog drutva Preporod ivinice nastojala je da se u 2009. godini Drutvo ne ugasi, s obzirom na to da nije imalo finansijsku podrku Opine, a Vlada TK je svoja sredstva prepolovila u odnosu na prethodne godine. Ta sredstva su bila dovoljna samo za izmirenje reijskih trokova. Nadamo se da e u 2010. godini Drutvo imati vea i dostupnija novana sredstva, kako bismo bili aktivniji i ostvarili svoje planirane ciljeve i zadatke. Predsjednik Sakib Alji
542 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:56

BZK Preporod Opinsko drutvo ZOD TK U toku 2009. godine BZK Preporod Zajednica opinskih drutava Tuzlanskog kantona ostvarila je raznovrsne aktivnosti u skladu s Programom rada koji se zasniva na osnovnim programskim zadacima i ciljevima BZK Preporod ZOD TK usklaenim sa osnovnim zadacima Zajednice Statutom. Promocije Predsjednica BZK Preporod ZOD TK uestvovala je u promociji knjige Fragmenti kulturne historije Bosne i Hercegovine autora Kemala Bakaria, koja je odrana u BZK Preporod OD Gradaac BZK Preporod OD Gradaac je organizirala promociju knjige Frankov cvijet autorice Jasmine Ibrahimovi, gdje je takoer predsjednica BZK Preporod ZOD TK bila promotor. Odrane sjednice IO i Savjeta ZOD TK 18. februara 2009. godine 1. marta 2009. godine obiljeen je Dan nezavisnosti i odrana sjednica IO i Savjeta 7. aprila 2009. godine 22. maja 2009. godine 10. jula 2009. godine 12. augusta 2009. godine 12. oktobra 2009. godine 25. novembra 2009. godine odrana sjednica u povodu Dana dravnosti 16. decembra 2009. godine
Kontakt i saradnja Predsjednica i dopredsjednik su prisustvovali manifestacijama opinskih drutava u 2009. godini, od kojih u spomenuti samo neke: Kolektivna izloba Udruenja likovnih umjetnika Graanice, odrana u Gradacu; Elementi dravnosti u pokretu Husejn-kapetana Gradaevia, odrana u Gradacu; Promocija knjiga Semberija u stihu i srcu autora Jusufa Trbia i Izjava autora Zlatka Dukia u organizaciji Preporoda Bijeljina-Janja, odrana u Tuzli; Posjeta i pomo odravanju manifestacija Ususret ramazanu u podrunici Preporoda Gornja Tuzla;
Godinjak 2009 / 543
27.5.2010 13:39:56

Susreti predsjednika opinskih drutava u Mostaru u organizaciji Matinog odbora Preporod iz Sarajeva. Tokom cijele godine voene su aktivnosti na realizaciji dvaju projekata, za ta je Zajednica opinskih drutava TK na Izvrnom odboru formirala Koordinacioni odbor. Jedan projekt je Migracija na prostoru jugoistone Evrope s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu i drugi projekt ene rtve rata spomenik materijalne kulture, za ta je uraeno idejno rjeenje. Dogovorene dozvole s naelnikom Opine Tuzla Jasminom Imamoviem i u obavezi je ostala Sluba za kulturne djelatnosti da odredi lokacije. Tokom 2009. godine dolo je do realizacije iz prethodnih dogovora s predsjednikom prof. dr. airom Filandrom o kupovini automobila koda fabija za potrebe ZOD-a TK i djelimino renoviranje prostorija Opinskog drutva Tuzla (kreenje prostorije i farbanje prozora). U 2009. godini, u toku ramazana, u ime BZK Preporod ZOD-a je upriliila iftar za lanove Izvrnog odbora i Savjeta. U toku je izrada izvjetaja o aktivnostima opinskih drutava i Zajednice opinskih drutava Tuzlanskog kantona za 2009. godinu, kao i finansijski izvjetaji o utroenim sredstvima u 2009. godini. Takoer su u izradi i okvirni programi rada za 2010. godinu opinskih drutava i Zajednice TK s prijedlogom potrebnih finansijskih sredstava za realizaciju okvirnih programa. Predsjednica je u obavezi obaviti razgovore s predstavnicima Skuptine TK i Ministarstva o finansiranjem BZK Preporod na podruju TK za 2010. godinu. Napomenula bih da smo imali veoma dobru saradnju s elektronskim i printanim medijima, te smo vie puta gostovali u TV kuama Tuzlanskog kantona. Predsjednica Azra Gazibegovi
BZK Preporod Opinsko drutvo Zvornik U januaru je BZK Preporod bio jedan od nosilaca aktivnosti pri organizaciji javne tribine Bonjaci Zvornika u Prudskom sporazumu, a na kojoj su uestvovali lan Predsjednitva BiH dr. Haris Silajdi, ministar sigurnosti BiH mr. Sadik Ahmetovi, potpredsjednik Skuptine RS-a efket Hafizovi, predsjednik Saveza demobilisanih boraca Federacije Mehmed ii, predsjednik Saveza RVI BiH Safet Redi, mr. Devad Mahmutovi, dr. Salko Bukvarevi, Edin Deli i mnogi drugi iz javnog politikog ivota Bosne i Hercegovine. Tribinu je slualo vie od 300 prisutnih Bonjaka povratnika Zvornika i Podrinja.
544 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:56

U februaru je objavljen javni natjeaj za najbolji literarni rad o temi Bosno, jedna jedina povodom Dana nezavisnosti. Uruene su vrijedne novane nagrade za najbolje radove. Krajem februara Preporod je preselio u nove i adekvatne prostorije u zgradi Islamskog centra u Zvorniku. U martu je odrana tribina povodom Dana nezavisnosti BiH, i to prvi put poslije rata u gradu Zvorniku. Sat historije o Danu nezavisnosti odrao je predsjednik Medlisa Islamske zajednice Mustafa Muharemovi, profesor historije. U aprilu je napisano i pripremljeno vie projekata od znaaja za kulturni ivot Bonjaka na podruju opine Zvornik. Maj je protekao je u pripremama za kulturno-vjersku manifestaciju Kaimijini dani 2009. Nabavljene su neophodne police za knjige i obezbijeene adekvatne prostorije za Preporodovu biblioteku Hasan Kaimija, kao i vei broj knjiga, tako da je sadanji fond biblioteke vie od pet hiljada naslova iz svih oblasti knjievnosti. U junu su BZK Preporod OD Zvornik i Medlis IZ Zvornik organizirali jednu od najvanijih knjievnih manifestacija u BiH, tradicionalnu vjersko-kulturnu manifestaciju Kaimijini dani 2009 Zvornik. Dobitnik nagrade Hasan Kamija za ivotno djelo 2009. godine je dr. Muhamed Hukovi, a za najbolje knjievno djelo u 2009. nagradom Hasan Kaimija nagraena je knjiga dr. Vedada Spahia. U julu je BZK Preporod OD Zvornik prvi put u poslijeratnom periodu izdao knjigu. Autori knjige su Devad Tosunbegovi i Bekir Omerovi s naslovom Monografija Kamenica Glodi, koja je sveano promovirana u prostorijama zgrade Islamskog centra Zvornik. Poetkom augusta BZK Preporod Opinsko drutvo Zvornik dobitnik je Zahvalnice Skuptine opine Zvornik za zasluge u oblasti irenja kulture i ouvanja tradicije od znaaja za opinu Zvornik. U augustu su zavrene pripreme za produetak projekta stipendiranja djece bez jednog ili oba roditelja na podruju opine Zvornik. U saradnji s humanitarnom organizacijom Budunost Sarajevo i ove godine stipendira se 35 djece povratnika. U septembru je povodom Ramazanskog bajrama odran trei tradicionalni Bajramski turnir u malom nogometu Zvornik 2009. Na ovom turniru uestvovalo je 37 ekipa iz cijele regije srednjeg Podrinja, ali i ire. Turnir je trajao dva dana, a prvi dan turnira je ujedno bio i Dan ehida. lanovi ekipa turnira su ujutru posjetili gornju Kalesiju i ehidsko mezarje ubijenih Zvorniana za vrijeme agresije na BiH, gdje su proueni Fatiha i Jasin. Poslijepodne je turnir zvanino otvoren, a poetni udarac su izveli Abdurahman Mujki i najmlai sportist povratnik Ajdin Mujki. Prisutnim su se obratili i sljedei gosti: predsjednik Medlisa IZ Zvornik Mustafa Muharemovi, Fadil Banjanovi i Nedim ivi. Nakon uruenja nagra-
Godinjak 2009 / 545
27.5.2010 13:39:56

da poeo je kulturni program uz uee hora Medlisa Islamske zajednice, KUD Merak Sapna i vokalne solistice Emine Hamidovi i soliste Mevludina Isia. U saradnji s organizacijama koje rade na odrivom povratku Bonjaka na podruju opine Zvornik, Medlisom Islamske zajednice Zvornik, Udruenjem demobilisanih boraca ARBiH Zvornik, Udruenjem RVI Zvornik, Udruenjem porodica zarobljenih i nestalih osoba s podruja opine Zvornik, Udruenjem za odrivi povratak Podrinja, Udruenjem graana povratnika optine Zvornik, Udruenjem ena Anima 2005 Zvornik, Zlatnim ljiljanima Zvornik i Udruenjem logoraa Divi, otpoeta je realizacija razvijanja kulture javnog dijaloga kroz javne tribine, ije su teme aktuelne i od vanosti za Bonjake Zvornika i Podrinja. Uesnici tribina su istaknute javne linosti iz Bosne i Hercegovine. Predsjednik Amer Redi
546 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:56
BONJAKI MERHUMI (2009)
27.5.2010 13:39:56
27.5.2010 13:39:56
UDK 929 (497.6=163.43*)
Sudionici nae povijesti umrli 2009. godine
Isma Kamberovi BZK Preporod, Sarajevo
U radu je biografsko-bibliografski obraeno etrnaest znaajnih Bonjaka koji su umrli u 2009. godini. Znaajni su po svom naunom opusu, knjievnim ili umjetnikim djelima ili drutvenom angamanu koji je doprinio napretku nae zajednice. Ovaj rad podsjea na lik i djelo naih istaknutih umrlih Bonjaka koji ne smiju biti zaboravljeni. Kljune rijei: Bonjaci, Nadira Ali-emidi, Omer Behmen, Munib Bisi, Abdulah Budimlija, Ismet Dautbai, Muris Idrizovi, Nijazija Kotovi, Alija Leki, Emin Miljkovi, Salem Miso, Enver Redi, Sadik ehi, Esad Tihi, Amela Vili
ada umre obian ovjek, svi ga brzo zaborave, osim njegove porodice. Ali, kada umre ovjek koji je u ivotu imao cilj da svojim radom i zalaganjem doprinese boljem ivotu svojih savremenika, onda se njega treba sjetiti ira zajednica i odati javno priznaje njegovom ivotu i djelu. O ovakvim znaajnim ljudima iz nae sredine, evo ve devet godina piemo u Preporodovom Godinjaku, nastojei ljudima pribliiti njihov ivotni stvaralaki opus. U ovome Godinjaku objavljeni su zapisi o 200 znaajnih Bonjaka i Bonjakinja koji su umrli u proteklom periodu. Ukoliko od sebe odbacimo zavist, ljubomoru i ravnodunost, i realno, bez laskanja i navijanja, progovorimo o znaaju i doprinosu umrlih savremenika naem drutvu, svakako inimo dobro djelo i utiremo stazu uvaavanja naim mladim ljudima, koji se, naravno, ugledaju na nas starije. Jer, ako se mi sami izmeu sebe ne potujemo i ne priznajemo, drugi nas sigurno nee potovati. etrnaest naih istaknutih savremenika umrlo je u 2009. godini. ovjek je tako nemoan pred dolaskom smrti, jedino mu preostaje da bar neto zapie o ljudima koji su pozvani na put bez povratka. Zadivljuje Boija pravednost da izuzetaka nema, svi e biti pozvani, samo neko prije a neko kasnije. Smrt
Godinjak 2009 / 549
27.5.2010 13:39:56
Sudionici nae povijesti

ih ugrabi, a nama ostade ono to su uradili u svojoj profesiji i time se izdigli iznad prosjenosti, a bili su: historiari, knjievni kritiari, kostimografi, kaligrafi, sudije, profesorice, profesori, ininjeri i dr. Ostao je, takoer, dobar ili lo glas, koji je pratio svakog od njih, a znamo kako se on stie. O dobrom glasu naih merhuma moete proitati u biografsko-bibliografskim tekstovima koji slijede: 1. Ali-emidi, Nadira 2. Behmen, Omer 3. Bisi, Munib 4. Budimlija, Abdulah 5. Dautbai, Ismet 6. Idrizovi, Muris 7. Kotovi, Nijazija 8. Leki, Alija 9. Miljkovi, Emin 10. Miso, Salem 11. Redi, Enver 12. ehi, Sadik 13. Tihi, Esad 14. Vili, Amela Nadira Ali-emidi (19272009) Redovna profesorica Poljoprivrednog fakulteta, Nadira Ali-emidi, roena je 2. 8. 1927. godine u Gornjem Vakufu. Diplomirala je 1953. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu. Zaposlila se u Fabrici duhana u Sarajevu kao ef laboratorije, zatim je bila direktorica Slube za razvoj, pa rukovodilac Centra za koordinaciju u tehnologiji i kontroli kvaliteta i na kraju rukovodilac istraivanja i programiranja razvojnih ciljeva. Uporedo s navedenim poslovima, bavila se nauno-istraivakim radom, te je odbranila doktorsku disertaciju na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu 1965. godine, i postala prva ena doktor poljoprivrednih nauka iz duhanske discipline. Angairana je od 1975. godine kao vanjski saradnik na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, gdje je predavala predmet Obrada i prerada duhana. Na istom fakultetu stekla je sva nauna zvanja od docenta, vanrednog do redovnog profesora. Godine 1991. odlazi u penziju, ali i dalje ostaje saradnik na Poljoprivrednom fakultetu. Njena ua specijalnost bila je tehnologija i prerada duhana. Proces nastanka jedne cigarete, od sjemena, sijanja, nicanja, branja, suenja, prerade, skladitenja, proizvodnje, rezanja, dodavanja raznih mirisa, do arobnog dima koji nestane u sekundi, jeste veoma sloen i dug. O svim tim posebnim procesima nastanka duhana pisala je u 50-ak strunih radova. Objavila je knjigu Znaaj i uloga hemijskih komponenata i fizikih osobina sirovina u sastavljanju standardnih mjeavina pri izradi cigareta. Beograd:
550 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:56

Jugoslovenski institut za duvan, 1975; Koautorica je knjiga Tehnologija obrade i prerade duhana (s J. Beljo, M. emidi), Sarajevo: Fabrika duhana, 1999. i Praktikum za kontrolu kvaliteta u duhanskoj industriji (s J. Beljo, E. Velagi-Habul), Sarajevo: Fabrika duhana Sarajevo, 2002. Odlikovana je Dvadesetsedmojulskom nagradom, a dobitnica je i nekoliko priznanja za svoj rad. Umrla je 1. 7. 2009. godine u 82. godini ivota. Omer Behmen (19292009) Graevinski ininjer, jedan od osnivaa Stranke demokratske akcije, Omer Behmen, roen je 10. 6. 1929. godine u Mostaru. Osnovnu i srednju kolu zavrio je u rodnom mjestu. Postao je lan pokreta Mladi Muslimani 1943. godine, a ve je 1949. godine, zbog neprijateljske djelatnosti, osuen na 20 godina robije, ali je odleao samo 11 godina, jer je 1960. godine puten na slobodu. Diplomirao je na Graevinskom fakultetu 1967. godine. Bio je zaposlen u firmama Geoistrage i Vaso Miskin, a od 1972. godine u Zavodu za projektovanje (IPS-a) TP-a. Od 1974. do 1977. godine boravio je u Libiji, gdje je radio na graevinskim poslovima. Godine 1983. ponovo je uhapen s jo nekoliko istomiljenika i osuen u poznatom Sarajevskom procesu na 15 godina zatvora, ali je osloboen 1988. godine. Jedan je od osnivaa Stranke demokratske akcije, koja je osnovana 1990. godine. Bio je lan Izvrnog i Glavnog odbora, te direktor Centrale Stranke demokratske akcije. Ratne 1993. odlazi na funkciju ambasadora Bosne i Hercegovine u Iranu, gdje ostaje do 1997. godine. Po okonanju mandata, vraa se u zemlju, zapoljava u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje radi do 2001., kada odlazi u penziju. Predsjednik udruenja Mladi Muslimani je od 1999. pa sve do svoje smrti. Svoj ivot i svoje politiko stradanje opisao je u knjizi Na dnu dna, iji je izdava udruenje Mladi Muslimani, a objavljena je 2006. godine. Njegov ivot, robijanje i borba za dosljednost ideje, odlina je osnova za prouavanje vjerskih sloboda i nacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini u socijalistiko doba. Umro je 23. 4. 2009. godine u 80. godini ivota, a ukopan je u haremu aria damije u Mostaru. Munib Bisi (19572009) Brigadni general Armije RBiH i doktor nauka odbrane i sigurnosti, Munib Bisi, roen je 5. 12. 1957. godine u Brezi. Osnovnu i srednju kolu zavrio je u rodnom mjestu. Diplomirao je na Fakultetu politikih nauka na Odsjeku odbrane i bezbjednosti 1980. godine. Bio je zaposlen etiri godine kao profesor u Srednjokolskom centru Vogoa, a zatim je radio u Republikom sekretarijatu za na-
Godinjak 2009 / 551
27.5.2010 13:39:57

rodnu odbranu. Obavljao je funkciju zamjenika ministra odbrane RBiH u 1992. i 1993. godini. Bio je ef Vojne misije za vezu, a zatim je postavljen za naelnika Odjela za nadzor i kontrolu u Zajednikoj komandi Vojske Federacije Bosne i Hercegovine. U Federalnom ministarstvu odbrane obavljao je poslove zamjenika glavnog inspektora od 2002. do 2004. godine. Pohaao je seminare i kurseve koje su organizirali NATO i OSCE. Odbranio je doktorsku disertaciju Bosna i Hercegovina u sistemu evropske sigurnosti na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu 2007. godine. Bio je profesor na Fakultetu kriminalistikih nauka u Sarajevu na predmetu Osnovi sigurnosti. Objavio je sljedee knjige: Prirunik za izradu planova za vanredne prilike u organizacijama udruenog rada. Sarajevo: Slubeni list SRBiH, 1989; Ureenje teritorije za odbranu i zatitu u miru i ratu. Zagreb: Zavod za openarodnu odbranu i drutvenu samozatitu SRH, 1990; Sigurnosne determinante Evrope 80-tih godina XX stoljea. Sarajevo: ahinpai, 2005.; Evropska sigurnost i Bosna i Hercegovina. Sarajevo: ahinpai, 2007; Terorizam i civilna zatita (s H. Ljeljkom). Mostar: Slovo, 2008, te knjigu o masonima Vladari svijeta. Sarajevo: ahinpai, 2008. Koautor je u udbenicima: Vojna obuka za I i II razred gimnazije i drugih srednjih kola. Sarajevo: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, 1996; Sigurnost demokratskog drutva: udbenik za srednje kole. Sarajevo: Alden Print, 1999; Nauka o odbrani: (udbenik). Sarajevo: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, 1996; Umro je 30. 3. 2009. godine u 52. godini ivota. Abdulah Budimlija (19222009) Kaligraf, imam i hafiz, Abdulah Budimlija, roen je 20. 11. 1922. godine u Foi. Osnovnu kolu i Medresu Mehmed-paa Kukavica zavrio je u Foi. Hifz je poloio 1938. godine u Carevoj damiji u Foi. Prvo zaposlenje dobio je u Bijeljini 1939. godine. U toku Drugog svjetskog rata postao je lan pokreta Mladi Muslimani u Bijeljini, a ve je 1949. uhapen i osuen na 10 godina robije, a odleao je etiri i po godine. Kao imam u dematu Danica u Bijeljini, ponovo se zaposlio 1960. godine, gdje je ostao do 1975., kada je penzioniran. Ratne 1992. odlazi u muhadirluk u Tuzlu, gdje kasnije postaje predava kiraeta u Behrambegovoj medresi. Bavio se kaligrafijom, a svoje levhe izloio je na nekoliko kaligrafskih izlobi u Galeriji portreta u Tuzli. Pokazao je posebno zanimanje za nae narodno stvaralatvo, te je sakupio razne prie, dosjetke i ale i objavio ih u knjizi Hafizove latife: Bonjaci u priama, dosjetkama i alama. Tuzla: HarfoGraf, 1997. Objavio je knjigu Moja sjeanja. Bijeljina: BZK Preporod, 2004., u kojoj je u drugom dijelu dnevniki opisao krvave dogaaje u Bijeljini 1992. godine. Pisao je o vjerskim temama i ivotu muslimana u svom dematu u sljedeim asopisima: Islamskoj misli, Preporodu, Zmaju od Bosne, Zemzemu, Sumeji, Hikmetu, Bihnamu i dr. Bio je znalac s velikim duhovnim bogatstvom i moralnim vrijednostima koje ine autoritet jednog ovjeka. Ljudi su ga
552 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:57

zbog tih osobina izuzetno potovali. Za svoje ivotno djelo nagraen je Poveljom Hasan Kaimija 2006. godine. Umro je 11. 7. 2009. u 87. godini ivota, a pokopan je u haremu Dindijske damije u Tuzli. Ismet Dautbai (19332009) Prof. dr. Ismet Dautbai, roen je 4. 6. 1933. godine u Srebrenici. Osnovno kolovanje zavrio je u Tuzli, a srednju kolu u Sarajevu. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1961. godine, gdje se kasnije zaposlio kao asistent. Magistarski rad Kriterij i metodi ocjenjivanja efektivnosti kapitalnih ulaganja odbranio je 1966. godine na Pravnom fakultetu u Beogradu. Doktorsku disertaciju Ocjenjivanje efektivnosti investicija u privredi odbranio je 1969. na Pravnom fakultetu u Beogradu. Na sarajevskom Pravnom fakultetu proao je sva nauna zvanja, od docenta (1970), vanrednog profesora (1975) do redovnog profesora (1981). Bio je predava na predmetu Finansije i finansijsko pravo. Funkciju dekana Pravnog fakulteta obnaao je u dva mandata (1998-2002), a predsjednik Savjeta Pravnog fakulteta u Sarajevu bio je od 1987. do 1988. godine. Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine bio je u dva mandata, 1989. i 1997. godine. Bio je predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 1992. do 1997. godine. Objavio je sljedee knjige: udbenik Finansije i finansijsko pravo. Sarajevo: Svjetlost, 1980, doivio je sedam izdanja; Sjeanje na dr. Irfana Ljubijankia (koautor M. Bei). Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektulaca,1995; Ustavno sudstvo i Dejton. Sarajevo: Vijee Kongresa bonjakih intelektualaca, 1996.; kourednik je zbornika radova Drava Bosna i Hercegovina i ljudska prava. Sarajevo: Pravni fakultet, 1999; objavio je oko 150 radova u razliitim asopisima: Godinjaku Pravnog fakulteta, Pregledu, Opredjeljenjima, Ljudskim pravima, te u publikacijama: Zbornik radova sa naunog skupa Rikardo, Marks, Lenjin i savremena ekonomska misao (1977), etrdeset godina SFRJ razvoj prava: nauni skup (1985), Zbornik radova posveen Hamdiji emerliu (1991), Borac Armije Republike Bosne i Hercegovine (1993), Agresija na Bosnu i Hercegovinu i borba za njen opstanak 1992.1995. (1997), Budunost je poela: radovi sa meunarodnog okruglog stola Iza drugog milenijuma talasi budunosti (2001) i dr. Za svoj uspjean rad odlikovan je sljedeim drutvenim priznanjima: Orden rada sa zlatnim vijencem, Plaketa Pravnog fakulteta i dr. Umro je 19. 7. 2009. godine u 77. godini ivota.
Godinjak 2009 / 553
27.5.2010 13:39:57

Muris Idrizovi (19252009) Knjievni kritiar, profesor Pedagoke akademije, dr. Muris Idrizovi, roen je 25. 5. 1925. godine u Bijelom Polju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek za jugoslovenske knjievnosti i narodni jezik. Radio je kao profesor u Prvoj mukoj gimnaziji, a potom u Klasinoj gimnaziji u Sarajevu. Godine 1955. zaposlio se kao urednik u izdavakoj kui Svjetlost, gdje je znalaki uredio i priredio na stotine knjiga. Veoma je bogat njegov stvaralaki opus. Dokazao se kao knjievni kritiar, knjievni historiar, prevodilac, prireiva i urednik. Doktorsku disertaciju Abdurezak Hifzi Bjelevac: 1886-1972.: ivot i knjievno djelo odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, 1977. godine, pred lanovima komisije: prof. dr. Muhsin Rizvi, predsjednik, prof. dr. Radovan Vukovi, lan, prof. dr. Miroslav icel, lan. Bavio se esejistikim i knjievnokritikim radom, te je esejistiki obradio bosanskohercegovake pisce kao to su: Umihana uvidina, efika Nesterin-Bjelevac, Nafija Sarajli, Mehmed akir Kurtehaji i dr. Pisao je o bosanskohercegovakoj knjievnosti za djecu, a svoje radove objavio je u nekoliko knjiga. O djeijim bosanskohercegovakim piscima i njihovim djelima pisao je u knjizi Pregled knjievnosti za djecu u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Svjetlost, 1983; u knjizi Igra i zbilja. Sarajevo: Osloboenje, 1984, pisao je o djelima pisaca za djecu: Ivane Brli-Maurani, Vladimira Nazora, Isaka Samokovlije, Mate Lovraka, France Bevka, Ive Andria, Tone Selikara, Slavka Janevskog, Ele Peroci, Velimira Miloevia, Ismeta Bekria i dr.. Iz iste oblasti jo je objavio: Knjievnost za djecu u Jugoslaviji (s D. Jekniem). Sarajevo: Knjievna zajednica Drugari, 1989.; Knjievnost za djecu u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Svjetlost, 1976.; itanka: 8. razred osnovne kole (s I. Vidovi). Sarajevo: Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, 1994. U knjizi Knjievnost za djecu. Sarajevo: Savez drutava prosvjetnih radnika BiH, 1998, obradio je historiju bosanskohercegovake knjievnosti za djecu od samih poetaka do danas i neke svjetske djeije pisce koji su u naem kolskom programu. Napisao je Vodi kroz lektiru. Sarajevo: BH Most, 2000. Priredio je u izdanju Svjetlosti sljedee knjige: Ivan Cankar, Pripovijetke; Tone Selikar, Druba Sinjega Galeba; Mato Lovrak, Vlak u snijegu i Druba Pere Kvrice; Ivana Brli-Maurani, Prie iz davnine; Josip Vandot, Kekec i dr. Kao znalac slovenskog jezika, preveo je petnaestak knjiga slovenskih knjievnika: Josipa Vidmara, France Bevka, Toneta Selikara, Josipa Vandota, Ele Peroci i dr. Za svoj knjievni rad odlikovan je estoaprilskom nagradom grada Sarajeva, Dvadesetsedmojulskom nagradom Bosne i Hercegovine, a za prevoenje sa slovenskog jezika nagraen je upanievom diplomom i Plaketom Saveza knjievnih prevodilaca Jugoslavije. Umro je 21. 6. 2009. godine u 84. godini ivota, a pokopan je na gradskom groblju Vlakovo.
554 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:57

Nijazija Kotovi (19322009) Arhitekt, savjetnik za poslove urbanizma, obnovu, razvoj i kulturno-historijsko naslijee Opine Stari Grad Sarajevo, lan Savjeta BZK Preporod, Nijazija Kotovi, roen je 16. 6. 1932. godine u Pljevljima. Osnovnu kolu i Viu realnu gimnaziju zavrio je u Pljevljima. Diplomirao je na Arhitektonsko-urbanistikom fakultetu u Sarajevu. Bio je zaposlen u graevinskim firmama GP Radnik i GP Centar, zatim u Unioninvestu i Sarajevostanu. Bio je opsjednut istraivanjem starih graevina i vakufskih zgrada u Sarajevu. U zrelim godinama spojio je radno iskustvo na urbanistikim poslovima i ljubav prema kulturnoj historiji i napisao nekoliko knjiga iz te oblasti. U knjizi Sarajevo izmeu dobrotvorstva i zla, koju je izdao El-Kalem, 1995. godine, sakupio je grau o sarajevskim starim graevinama: damijama, hamamima, bezistanima, vodovodima, vakufskim zgradama, te o poruenim damijama, medresama, vakufskim duanima, ekshumiranim muslimanskim grobljima i dr. Posebnu vrijednost predstavlja katastarska karta ekspropriranih i devastiranih vakufskih nekretnina u Sarajevu, koja je tampana kao dodatak ovoj knjizi. Knjiga Sarajevo: evropski Jeruzalem, Sarajevo, 2001. tampana je uporedo na bosanskom, engleskom i njemakom jeziku. U njoj su predstavljeni vjerski objekti muslimana, pravoslavaca, katolika i jevreja u Sarajevu, te neki znaajniji prosvjetni objekti. U vlastitom izdanju objavio je knjigu o rodnom gradu Pljevlja: eher kasaba Taslida, koja je izdata 2003. godine, te priredio, ilustrirao i pogovor napisao za knjigu Narodne pjesme iz Sandaka, sakupljaa Hamdije ahinpaia, Sarajevo: Zaviajni klub Pljevljaka i prijatelja Pljevalja iz Bosne i Hercegovine, 2002. godine. Bio je predsjednik Koordinacionog odbora za povrat i kompenzaciju uzurpirane i devastirane imovine vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, koji je osnovan 1997. godine, a jedna od aktivnosti tog odbora je izdavanje publikacije Memorandum Predsjednitvu Bosne i Hercegovine koju je priredio s H. oziem i M. Salkiem, Sarajevo: Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 1997. godine. U ovoj knjizi objavljena je radna verzija teksta Zakona o kontinuitetu vlasnitva vjerskih zajednica Bosne i Hercegovine, prijedlog Zakona o restituciji Vlade Federacije, Amandmani na prijedlog zakona o restituciji, te spisak svih samostalnih vakufa na podruju Vakufske direkcije u Sarajevu po srezovima. Bio je ukljuen u rad dobrotvornog drutva Merhamet, Bonjake zajednice kulture Preporod, a izvjesno vrijeme je bio savjetnik u Islamskoj zajednici za vakufska pitanja. Umro je u 12. 3. 2009. godine u 77. godini ivota.
Godinjak 2009 / 555
27.5.2010 13:39:57

Alija Leki (19402009) Akademik, redovni profesor Mainskog fakulteta, Alija Leki, roen je 1. 10. 1940. godine u Tuzima kod Podgorice. Srednje obrazovanje zavrio je u Sarajevu. Diplomirao je na Mainskom fakultetu u Sarajevu 1963. godine. Godine 1964. poeo je saraivati s Energoinvestom Institutom za termotehniku i nuklearnu tehniku, a na Mainskom fakultetu poeo je raditi kao asistent. U periodu od 1966. do 1967. godine boravio je na specijalizaciji na Moskovskom energetskom institutu. Magistrirao je na University of Waterloo, Ontario, u Canadi, 1970. godine, a doktorsku disertaciju odbranio je 1977. godine na istom fakultetu. Na Mainskom fakultetu predavao je predmete Termodinamika i Prenos toplote, gdje je stekao sva nauna zvanja od asistenta, docenta, vanrednog, do redovnog profesora. Od 1987. do 1999. godine bio je direktor Instituta za termotehniku i nuklearnu tehniku (ITEN-a) u Sarajevu. Rad Alije Lekia i njegovog mentora The rate of growth of drops during condensation (Rast kapljica pri kondenzaciji), objavljen 1973. godine u International Journal of Heat and Mass Transfer, mnogi strunjaci smatraju temeljnim radom iz ove oblasti. Ovaj strunjak s meunarodnim referencama izradio je model za izraunavanje kondenzacije na jedininim kapljicama i mlazu kapljica, koji je kasnije nazvan Ford-Leki model. Na Institutu za termotehniku i nuklearnu tehniku, zajedno sa saradnicima, razvio je program za izraunavanje sastava i termodinamskih i transportnih svojstava proizvoda sagorijevanja fosilnih goriva, zatim je radio na razvoju magnetohidrodinamske pretvorbe toplotne u elektrinu energiju. Objavio je sljedee knjige: Istraivanje kondenzacije u neposrednom kontaktu pare i kapljica pothlaene tenosti. Sarajevo: Energoinvest - ITEN, 1977.; koautor je udbenika Zbirka rijeenih zadataka iz termodinamike. Sarajevo: Univerzitet, 1974.; Saraivao je sa sljedeim asopisima: Magnetohydrodynamic an International Journal, Termotehnika, Nauka, Inenjering, Mainstvo, Tehnika, Dijalog i dr. Za dopisnog lana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine primljen je 2002. godine. Dobitnik je sljedeih nagrada i priznanja: Nagrada za naunoistraivaki rad Kolubara 67, Republika nagrada za nauni rad Veselin Maslea, Plaketa Univerziteta u Sarajevu, i dr. Umro je 22. 5. 2009. godine u 69. godini ivota. Emin Miljkovi (19262009) Direktor Vodoprivrede, ininjer graevinarstva, Emin Miljkovi, roen je 9. 10. 1926. godine u Velikoj Kladui. Diplomirao je na Graevinskom fakultetu, na Hidrotehnikom odsjeku u Zagrebu 1953. godine. Bio je zaposlen u Energoin-
556 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:57

vestu, gdje je bio projektant i rukovodilac projektne grupe za hidroelektrane. Uz njegovo ime vee se veoma zahtjevna izgradnja gotovo svih naih hidroelektrana i hidrocentrala. Radio je na projektima hidroelektrana: Jajce, Boac, Praa, apljina, Salakovac, Grabovica, Mostar, Trebinje, Foa i dr. Funkciju direktora RO Vodoprivreda BiH obavljao je od 1977. do 1987. godine. Nakon rata, angairan je kao saradnik Graevinskog fakulteta, na predmetu Iskoritenje vodnih snaga. Objavio je 30-ak strunih radova iz hidrotehnike. Saraivao je u sljedeim asopisima i publikacijama: Nae starine, Elektroprivreda, Vodoprivreda, Voda i mi, Na kr, te publikacijama: Koritenje tla i vode u funkciji odrivog razvoja i zatite okolia: zbornik radova. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1999; Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Vodoprivreda, 1994. i dr. Umro je 6. 9. 2009. godine u 83. godini ivota. Salem Miso (19542009) Sudija Salem Miso, roen je 1954. godine u Sarajevu. Osnovno i srednje obrazovanje zavrio je u Sarajevu. Diplomirao je 1980. godine na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Nakon diplomiranja zaposlio se u Elektrodistribuciji Vladimir Peri Valter, gdje je obavljao pravne poslove. Od 1994. godine obavljao je funkciju sudije na Okrunom sudu Sarajevo, Viem sudu, Opinskom sudu II, te Kantonalnom sudu u Sarajevu. Godine 2003. imenovan je za sudiju Suda Bosne i Hercegovine. Radei na tekim krivinim predmetima, koji tretiraju korupciju i ubistva u naem bosanskohercegovakom drutvu, pokazao je veliku hrabrost, neovisnost, nepristrasnost i pravednost, te stekao veliki moralni autoritet i ugled meu kolegama i obinim ljudima. Radio je i sudio pravedno i asno, ak i pod prijetnjama smru. Nije se bojao donositi pravedne sudske presude, jer je elio vlastitim primjerom pokazati kako se gradi pravna drava u kojoj se potuju zakoni, i kakve osobine treba posjedovati ovjek koji obavlja dunost sudije. Ali ipak, njegovo srce nije izdralo sve te strane pritiske i probleme. Njegovoj komemoraciji je prisustvovao veliki broj kolega i graana za koje je sudija Miso bio sinonim za pravednost Umro je 16. 2. 2009. godine u 55. godini ivota. Enver Redi (19152009) Akademik, historiar, Enver Redi, roen je 4. 5. 1915. u Starom Majdanu kod Sanskog Mosta. Osnovnu kolu pohaao u Bosanskoj Otoci i Bihau. Nakon zavrene gimnazije u Bihau, upisuje Filozofski fakultet, Odsjek knjievnosti i njemakog jezika, gdje je diplomirao 1940. godine. Radio je kao profesor u srednjoj koli u Podgorici i Sarajevu. Kao partijski funkcioner uestvovao je u narod-
Godinjak 2009 / 557
27.5.2010 13:39:57

nooslobodilakoj borbi na podruju Bihake krajine 1941/1945. godine. Posljednji je vijenik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a, koji je svjedoio o tekoj borbi stvaranja temelja dravnosti Bosne i Hercegovine. Od 1952. do 1959. obavljao je funkciju direktora izdavake kue Svjetlost. Direktor Instituta za istoriju radnikog pokreta bio je od 1961. do 1972. godine. Redi je svojim primjerom pokazao kako odlazak u penziju ne mora biti tako depresivan i razoaravajui, naime, odlaskom u penziju u 57. godini ivota, Redi se potpuno posveuje nauno-istraivakom radu, te brani svoju doktorsku disertaciju Austromarksizam i jugoslavensko pitanje na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, 1975. godine, i objavljuje niz novih knjiga. Njegov nauni doprinos bosanskohercegovakoj historiografiji je veoma plodan i dragocjen. Impresivan je dijapazon tema koje je znalaki obradio: historija radnikog pokreta, nacionalno pitanje, nacionalni identitet Muslimana, nacionalni i vjerski odnosi u Bosni i Hercegovini, muslimansko autonomatvo, bosanskohercegovaka historija u Drugom svjetskom ratu, muslimanska politika, bosanska i bonjaka nacija i dr. Objavio je sljedee knjige: Zato i kako se marksizam bori protiv religije. Sarajevo: Svjetlost, 1951.; Drutvo i kultura. Sarajevo: Veselin Maslea, 1962; Prilozi o nacionalnom pitanju. Sarajevo: Svjetlost, 1963.; Tokovi i otpori. Sarajevo: Svjetlost, 1970; Austromarksizam i jugoslavensko pitanje. Beograd: Institut za savremenu istoriju, 1977; Aja Sadikovi Ika: prilog etikom liku jedne revolucionarne generacije. Sarajevo: Veselin Maslea, 1979; Tradicija i socijalizam. Beograd: SKZ, 1980; Jugoslovenska misao i socijalizam. Sarajevo: Svjetlosdt, 1982; Jugoslavenski radniki pokret i nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini: (1918-1941). Sarajevo: Svjetlost, 1983; Muslimansko autonomatvo i 13. SS divizija: autonomija Bosne i Hercegovine i Hitlerov Trei Rajh. Sarajevo: Svjetlost, 1987; Istorijski pogledi na vjerske i nacionalne odnose u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Svjetlost, 2005; Bosna i Hercegovina 1941-1945. u njemakim i italijanskim dokumentima. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1996; Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu. Sarajevo: Oko: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1998; Sto godina muslimanske politike u tezama i kontraverzama istorijske nauke: geneza ideje bosanske, bonjake nacije. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2000; Pogledi iz antiistorije. Sarajevo: Krug 99, 2001; Pola stoljea Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine: (1952-2002). Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2004; Historijski pogledi na vjerske i nacionalne odnose u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Svjetlost, 2005; Pred kraj svog dugog i plodnog ivota napisao je svoju biografiju i objavio je kao knjigu Moje ivotne dionice: (Makarska, 2005. godine). Sarajevo: Svjetlost, 2008. Uveo je lijep obiaj prema kojem kolege akademici piu biografije svojih umrlih kolega. Napisao je tri biografije o svojim kolegama akademicima: Anti Babiu, Branislavu urevu i Hamdiji Kapidiu: Anto Babi ovjek i djelo: (1899-1974). Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2001; Branislav urev linost i djelo. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2003; Hamdija Kapidi naunik i pedagog. Sarajevo:
558 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:57

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2003. Objavio je radove u u sljedeim zbornicima: Zbornik radova posveenih uspomeni Salke Nazeia. Sarajevo: Filozofski fakultet, 1972; 1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine: nauni skup, odran u Drvaru od 7. do 9. oktobra 1971. godine. Sarajevo: Institut za istoriju radnikog pokreta, 1973; Meunarodni nauni skup povodom 100-godinjice ustanaka u Bosni i Hercegovini, drugim balkanskim zemljama i istonoj krizi 1875-1878. godine. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1977.; Banja Luka u novijoj istorji: (1878-1945): zbornik radova s naunog skupa odranog u Banjoj Luci od 18-20. novembra 1976. godine. Banja Luka: Institut za istoriju, 1978; O djelu Veselina Maslee: nauni skup (Banja Luka, 20. i 21. aprila 1977). Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1978; Poloaj i uloga Akademije nauka i umjetnosti u naem, samoupravnom socijalistikom drutvu: savjetovanje. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1979; etvrta i Peta konferencija KPJ za Bosnu i Hercegovinu u istorijskom razvitku revolucionarnog pokreta: 1938-1941.: zbornik radova sa naunog savjetovanja odranog u Mostaru 5. i 6. oktobra 1978. godine. Sarajevo: Institut za istoriju, 1980; Sveana Skuptina Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine posveena 40-godinjici AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1983; AVNOJ i savremenost: nauni skup Odluke AVNOJ-a - trajna osnova nacionalne ravnopravnosti, bratstva i jedinstva, socijalistikog samoupravnog zajednitva, razvoja i napretka naroda i narodnosti Jugoslavije, (Sarajevo, 16, 17. i 18. novembar 1983). Sarajevo: Institut za prouavanje nacionalnih odnosa Marksistikog studijskog centra CK SKBiH Veljko Vlahovi, 1984; Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine, 2. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1987.; O nacionaliziranju Muslimana: 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. Zagreb: Globus, 1990; Zbornik radova posveenih akademiku Hamdiji emerliu. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1991; Nauni skup posveen 80. godinjici aneksije Bosne i Hercegovine: (Sarajevo, 21. i 22. novembra 1988.). Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1991; Prilozi historiji Sarajeva: radovi sa znanstvenog simpozija odranog 19. do 21. marta 1993. godine. Sarajevo: Institut za istoriju: Orijentalni institut, 1997; ZAVNOBiH - deklaracija o pravima graana Bosne i Hercegovine: zbornik radova istoimenog Okruglog stola odranog u Sanskom Mostu 1. jula 1999. godine. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2000; Okrugli sto Nauno djelo Nedima Filipovia: Sarajevo, 23. novembar 1999. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2000; Nauni skup Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. novembar 2003. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2007; Dopisni lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine postao je 1978, a redovni 1984. godine. Povodom 75 godina ivota Envera Redia, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je izdala zbornik radova o Enveru Rediu s bibliografijom njegovih radova.
Godinjak 2009 / 559
27.5.2010 13:39:57

Odlikovan je mnotvom nagrada i priznanja: Ordenom za hrabrost, Ordenom bratstva i jedinstva, Orednom zasluga sa zlatnim vijencem, Ordenom Republike sa zlatnim vijencem, nosilac je Partizanske spomenice 1941., Dvadesetsedmojulske nagrade, Nagrade ZAVNOBiH-a, estoaprilske nagrade Sarajeva, i dr. Umro je 4. 11. 2009. godine u 94. godini ivota u Sarajevu. Sadik ehi (19362009) Knjievnik i novinar, Sadik ehi, roen je 9. 4. 1936. godine u Bosanskoj Krupi. Srednju kolu zavrio je u Prijedoru, a Viu ekonomsko-komercijalnu u Beogradu. Novinarskim poslom poeo se baviti veoma rano. Bio je dopisnik i saradnik mnogih listova i novina. Jedan od osnivaa i urednika Radio stanice u Gradacu, gdje je radio od 1975. godine. Bio je direktor Centra za informiranje, kulturu i obrazovanje u Gradacu od 1981. do 1991. godine. Aktivno je uestvovao u kreiranju gradaakog kulturnog ivota. Jedan je od pokretaa knjievne manifestacije Kikievi susreti i privrednog sajma Dani ljive u Gradacu. Osniva je Turistikog drutva u Gradacu i njegov predsjednik. Objavio je sljedee publikacije: Sahanolisci. Sarajevo: Osloboenje, 1989; Gradaac: turistiki i privredni vodi. Gradaac: Centar za kulturu i obrazovanje, 1990; Zmaj od Bosne: Husein-kapetan Gradaevi. Tuzla: Front slobode, 1991; Sumbuluki zapisi Mula Vrcanije. Tuzla: Radio Kameleon, 1998; 112 godina Gradaakog suda: (1887.-1999). Gradaac: Opinski sud, 1999; Tvornica motornih dijelova Gradaac: 1954-2004: godine uspjeha i rasta. Teanj: Planjax, 2004.; Romski snovi o krilatom konju. Gradaac: Javna biblioteka Alija Isakovi, 2005; Porodica Novali: monografija. Gradaac: Ekeprint, 2008; Priredio je knjigu o Kikievim susretima Dobrota bivanja: monografija u povodu 20-te obljetnice Kikievih susreta: 1973-1998. Tuzla: Bosanska rije, 1999. Bio je lan Drutva pisaca Bosne i Hercegovine i Unije nezavisnih novinara Bosne i Hercegovine. Umro je 24. 1. 2009. godine u 73. godini ivota, a pokopan je u Gradacu. Esad Tihi (19252009) Historiar Esad Tihi roen je 3. 2. 1925. godine u Bosanskom amcu. Gimnaziju je upisao u Tuzli 1937. godine, a maturirao u Beogradu, gdje je i diplomirao na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za historiju. Zaposlio se u Vojnoizdavakom zavodu u Beogradu, gdje je kao urednik i redaktor radio punih trideset godina. Napisao je veoma vrijedne historijske knjige o Bosanskom amcu, Graanici i Gradacu. Najee je ureivao knjige iz nae narodnooslobodilake borbe. Uredio je sljedee knjige: etvrta proleterska crnogorska brigada: zbornik sjeanja. Beograd: Vojnoizdavaki zavod, 1969; Podgrme u NOB: jedinstvo fronta
560 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:57

i pozadine: zbornik sjeanja. Beograd: Vojnoizdavaki zavod, 1972; Ljubljana u borbi 1941-1945: zbornik seanja. Beograd: Vojnoidavaki zavod, 1978. Priredio je knjigu Prvo oblasno savjetovanje komunista istone Bosne 1944, Vlasenica-Bijeljina, 22-23. II-29. II-3. III (s Z. Antoniem i V. Mitraeviem). Tuzla: Meuoptinska konferencija Saveza komunista, 1986. Osim urednikog i redaktorskog posla koji je uradio za mnoge knjige, Tihi je napisao nekoliko knjiga iz historije: Posavsko-trebavski NOP odred. Beograd: Vojnoizdavaki zavod, 1983; Graanica i okolina u NOB-u i revoluciji (O. Hamziem). Graanica: Komisija za istoriju Optinskog komiteta SK BiH, 1988; Bosanski amac kroz historiju: od postanka naselja do zavretka Drugog svjetskog rata. Sarajevo: S. Tihi, 2005; Gradaac od 1941. do 1945. Gradaac: Javna biblioteka Alija Isakovi, 2008; Saradnik je u sljedeim publikacijama: Bosanska Posavina - dio cjelovite Bosne i Hercegovine: (zbornik radova sa Okruglog stola odranog 24. 11. 1994. godine u Sarajevu). Sarajevo: Sabor Bosanske Posavine: Institut za historiju, 1997; Modria sa okolinom u prolosti. Modria: Odbor za mnonografiju, 1986. Umro je 10. 12. 2009. godine u 84. godini ivota. Amela Vili (19582009) Kostimografkinja i modna kreatorka, Amela Vili, roena je 1958. godine u Sarajevu. Osnovno i srednje obrazovanje stekla je u Sarajevu. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti 1980. godine. Prvu kostimografiju uradila je 1984. godine za jednu televizijsku emisiju, a kasnije je taj posao uradila za veliki broj televizijskih emisija i serija. Prvu modnu reviju imala je 1986. godine u Muzeju grada Sarajeva, a stigla je i do Pariza, gdje je u organizaciji UNESCO-a 1997. godine predstavila svoje modele s bosanskim etnom (dimije, fesovi i vuneni demperi). Svoj patriotizam pokazala je ostankom u opsjednutom Sarajevu, gdje je u saradnji sa ALHOS-om kreirala vojne uniforme, borbene prsluke, i dr. Radila je kostimografiju za ratne predstave Svileni bubnjevi i U zemlji izgubljenih stvari. Bila je izuzetno nadarena i kreativna, te je izradila kostime za veliki broj pozorinih predstava: Dervi i smrt, Tosca, Rigoletto, Cavalleria rusticana, U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce, Bal pod maskama, Carmen, Tvrava, ta emo sad, Revizor, Pobuna u Nardonom pozoritu, Legenda o Ali-pai, te za opere: Sluavka gospodarica, Kneginja ardaa, Nabucco, Srebrenianke, Seviljski berberin, imi, Nikola ubi Zrinjski, Tosca, Bal pod maskama i dr. Uradila je kostimografiju za sljedee filmove: Gori vatra, Ljeto u zlatnoj dolini, Kod amide Idriza, Krovni talas i dr. Dobitnica je mnogih nagrada za kostimografiju: za predstavu Tvrava Narodnog pozorita iz Zenice, za predstavu Tvrava na Susretima pozorita/kazalita u Brkom, za predstavu Obuari na Pozorinim/kazalinim igrama BiH u Jajcu. Nagradu Ardalion za najbolju scenografiju za predstavu Vremenski tunel dobila je na 12. jugoslovenskom festivalu u Uicu i dr. Umrla je 2. 3. 2009. godine u 51. godini ivota.
Godinjak 2009 / 561
27.5.2010 13:39:58

PARTICIPANTS OF OUR HISTORY DEAD IN 2009 Isma Kamberovi
Summary Fourteen significant Bosniaks who died in 2009, are biographical and bibliographic elaborated in this paper. They were important for their scientific work, literary or artistic works, or social engagement, which has contributed to the progress of our community. This paper is reminder of character and work of our distinguished dead Bosniaks who must not be forgotten. Key words: Bosniaks, Nadira Ali-emidi, Omer Behmen, Munib Bisi, Abdulah Budimlija, Ismet Dautbai, Muris Idrizovi, Nijazija Kotovi, Alija Leki, Emin Miljkovi, Salem Miso, Enver Redi, Sadik ehi, Esad Tihi, Amela Vili
562 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:58
BIBLIOGRAFIJA GODINJAKA
27.5.2010 13:39:58
27.5.2010 13:39:58
UDK 014 (058)
Bibliografija Godinjaka BZK Preporod: (20012008)
Isma Kamberovi BZK Preporod, Sarajevo
Bonjaka zajednica kulture Preporod 2001. godine pokrenula je svoje godinje glasilo Godinjak BZK Preporod. Ova bibliografija Godinjaka BZK Preporod uraena je za osam brojeva, koji su izali u periodu od 2001. do 2008. godine, za vrijeme dva mandata prof. dr. aira Filandre, kojom zaokruujemo rad Godinjaka za vrijeme njegovog obavljanja predsjednike funkcije Preporoda i sa prof. dr. Esadom Zgodiem kao urednikom. U radu je primijenjena meunarodna Univerzalna decimalna klasifikacija. Unutar odgovarajue grupe popisani su prilozi abecednim redom autora: prezime i ime autora, naslov lanka, iza kose crte podaci o autoru u inverziji, ISSN broj, odvojeno takom i crtom godite, broj, godina i stranice, zatim rubrika i UDK broj. Bibliografija sadri indeks autora i predmetni indeks. Kljune rijei: Godinjak BZK Preporod, bibliografije, Bonjaka zajednica kulture Preporod
Uvodne napomene
astavljajui tradiciju svojih prethodnika okupljenih oko kulturnih drutava Gajret i Narodna uzdanica koji su izdavali svoja glasila list Gajret i kalendare Gajret i Narodnu uzdanicu, Preporod je 2001. godine pokrenuo svoje godinje glasilo. Nakon izbora prof. dr. aira Filandre za predsjednika Preporoda imenovana je Redakcija Godinjaka sa sljedeim lanovima: prof. dr. Ismet Buatli, prof. dr. Lamija Hadiosmanovi, prof. dr. Enes Kujundi, prof. dr. air Filandra, knjievnik Amir Brka i mr. Dafer Obradovi, a za glavnog urednika imenovan je prof. dr. Esad Zgodi. Sekretar Redakcije je Isma Kamberovi. Koncept Godinjaka je dobro osmi-
Godinjak 2009 / 565
27.5.2010 13:39:58
KAMBEROVI
ljen i nudi rubrike u kojima se raspravlja o drutvenim i politikim pitanjima u Bosni i Hercegovini, donosi tekstove iz duhovne sfere, tekstove o naoj prolosti, knjievne priloge, reference iz bonjake kulture, dokumente i izvjetaje o radu Preporoda a ne zaboravlja ni znaajne umrle Bonjake. Prvi broj Godinjaka ine sljedee rubrike: Politika i drutvo; Duhovna obzorja; Bonjako samorazumijevanje; Knjievni prilozi (ovu rubriku od poetka ureuje knjievnik Amir Brka), Kritika itanja; Reference bonjake kulture; Iz rada Preporoda; Bonjaki merhumi i Kalendar znaajnih datuma. Drugi broj Godinjaka koji je izaao 2002. godine zadrao je sve rubrike iz prvog broja, a uvedena je i nova rubrika Tradicija srednjovjekovne Bosne. Trei broj Godinjaka umjesto rubrika Politika i drutvo; Tradicija srednjovjekovne Bosne; Kritika itanja i Bonjako samorazumijevanje, sadri referate uesnika sa dva skupa koja su odrana povodom stogodinjice osnivanja Preporoda. To su Bonjaki identitet u XX stoljeu i Poetika savremene bonjake drame. Neke rubrike u Godinjaku nisu bile dugog vijeka, a uvoene su i nove u zavisnosti od godinjice roenja ili smrti neke vane linosti i u zavisnosti od prispjelih priloga. Tako je u etvrtom broju obiljeena sedamdesetogodinjica smrti Safvet-bega Baagia, a u rubriku Iz Preporodove djelatnosti uvodi se prilog Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u kojoj predsjednici opinskih drutava Preporod iz gradova i mjesta irom Bosne i Hercegovine podnose izvjetaje o radu opinskih drutava za proteklu godinu. Ova rubrika je uvrstila saradnju Preporodovih aktivista na terenu i u centrali, a pored toga, pokazuje odlian uvid u stanje bonjake kulture u naoj zemlji. U petom broju Godinjaka dolo je do promjene u Redakciji, umjesto Dafera Obradovia, koji je te godine preminuo, i Enesa Kujundia, za lanove Redakcije imenovani su dr. Senadin Lavi i mr. Sead emsovi. Peti broj sadri sljedee rubrike: Politika i drutvo; Duhovna obzorja; Knjievni prilozi; Reference bonjake kulture; Iz Preporodove djelatnosti i Bonjaki merhumi i novu rubriku Prijevodi, a ukinuta je rubrika Kalendar znaajnih datuma. esti broj Godinjaka, pored redovnih rubrika, donosi radove kojima su obiljeene tri znaajne godinjice: stotinu godina od roenja knjievnika Alije Nametka, devedeset godina od roenja historiara Adema Handia i etrdeset godina od objavljivanja Dervia i smrti i Kamenog spavaa (19662006). Uvedene su i dvije nove rubrike: Iz historije Bosne i Hercegovine i Prikazi i osvrti. U pripremi sedmog broja Godinjaka Redakciji se pridruio novi lan, gospodin Elvis Fejzi. Sedmi broj koji je tampan 2007. godine, pored redovnih rubrika, donosi tekstove kojima su obiljeene dvije godinjice: stotinu godina od roenja knjievnika Hamida Dizdara i devedeset godina od roenja knjievnika Maka Dizdara. Osmi broj je obiljeio sto trideset godina od roenja bonjakog politiara Husage iia, sadri ustaljene rubrike, osim rubrike Iz historije Bosne i Hercegovine. Do sada je izdato osam brojeva Godinjaka: Godinjak BZK Preporod za 2001; Godinjak BZK Preporod za 2002; Godinjak BZK Preporod za 2003;
566 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:58
Bibliografija Godinjaka BZK Preporod (20012008)

Godinjak BZK Preporod za 2004; Godinjak BZK Preporod za 2005; Godinjak BZK Preporod za 2006; Godinjak BZK Preporod za 2007; Godinjak BZK Preporod za 2008; Bibliografija Godinjaka BZK Preporod uraena je za osam brojeva, koji su izali u vremenu od 2001. do 2008. godine, za vrijeme dva mandata prof. dr. aira Filandre, kojom zaokruujemo rad Godinjaka za vrijeme njegovog obavljanja predsjednike funkcije Preporoda, a s prof. dr. Esadom Zgodiem kao urednikom. U radu je primijenjena meunarodna Univerzalna decimalna klasifikacija, to znai da su svi prilozi smjeteni u sljedee grupe: 0 Nauka i znanje. Organizacija informacija. Dokumentacija. Bibliotekarstvo. Institucije. Publikacije 1 Filozofija. Psihologija. Pedagogija. 2 Religije. Teologija 3 Drutvene nauke 7 Umjetnost. Rekreacija. Zabava. Sport 8 Jezik. Lingvistika. Knjievnost 9 Geografija. Biografija. Historija Unutar odgovarajue grupe popisani su prilozi abecednim redom autora: prezime i ime autora, naslov lanka, iza kose crte podaci o autoru u inverziji, ISSN broj, odvojeno takom i crtom godite, broj, godina i stranice, zatim rubrika i UDK broj. Bibliografija sadri indeks autora i predmetni indeks.
0 NAUKA I ZNANJE. ORGANIZACIJA INFORMACIJA. DOKUMENTACIJA. BIBLIOTEKARSTVO. INSTITUCIJE. PUBLIKACIJE
02 Bibliotekarstvo
2. KAMBEROVI, Isma Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod Sarajevo za 2005. / Isma Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 334-335. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 027.2: 061.22 (497.6=163.43*) 3. KAMBEROVI, Isma Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod Sarajevo za 2006. godinu / Isma Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 393-394.
01 Bibibliografije
1. KAMBEROVI, Isma Popis izdanja BZK Preporod (1991.2003.) / Isma Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod ISSN 1512-8180. God. III (2003), str. 321-331. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 012: 061.22 (497.6=163.43*)
Godinjak 2009 / 567
27.5.2010 13:39:58
KAMBEROVI
Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 027.2 : 061.22 (497.6=163.43*) 4. KAMBEROVI, Isma Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod Sarajevo za 2007. godinu / Isma Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 376-377. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 027.2 : 061.22 (497.6=163.43*) 5. KAMBEROVI, Isma Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije BZK Preporod Sarajevo za 2008. godinu / Isma Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 319-320. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 027.2: 061.22 (497.6=163.43*) 9. JAHI, Adnan Profil Hikjmeta: Hikjmet rije tradicionalne uleme u Bosni i Hercegovini / Adnan Jahi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 255-262. Rubrika: Reference bonjake kulture 050 (497.6=163.43*) 10. KORKUT, Sakib Srbskoj rijei i Hrvatskom dnevniku: (Odobrenjem Glavnog odbora) / Sakib Korkut. Iz Mishaba sa arebice preveo Halil Bjelak. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 175-177. Rubrika: Bonjako samorazumijevanje 050 (497.6) 11. MEMIJA, Emina Vizija novoga doba: uz 140-godinjicu pokretanja lista Sarajevski cvjetnik / Emina Memija. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 228-233. Rubrika: Reference bonjake kulture 050 (497.6)
050 Serijske publikacije. Periodika

6. BUATLI, Ismet Panislamizam u Biseru/ Ismet Bua-
tli. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 160-164. Rubrika: Duhovna obzorja 050 (497.6) 327.39:28 7. DIZDAR, Senada Prvi privatni bonjaki listovi-svjedoanstvo vremena / Senada Dizdar. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 150-159. Rubrika: Duhovna obzorja 050 (497.6) 8. FILANDRA, air Godinjak za novo vrijeme / air Filandra. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 5-6. Rubrika: Uvodnik 050 (497.6=163.43*)
061 Organizacije. Drutva. Udruenja. Kongresi. Nauno-istraivake organizacije

12. BONJAKA zajednica kulture Preporod Adresar opinskih drutava BZK Preporod u Bosni i Hercegovini. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 322-325. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 13. BONJAKA zajednica kulture Preporod Adresar opinskih drutava BZK Preporod u Bosni i Hercegovini. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 378-382. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*)
568 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:58

14. BONJAKA zajednica kulture Preporod Adresar opinskih drutava BZK Preporod u Bosni i Hercegovini. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180 . God. VIII (2008), str. 321-326. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 15. BONJAKA zajednica kulture Preporod Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2004. godini: (BZK Preporod Opinsko drutvo Banja Luka (Bali, Fuad); BZK Preporod Opinsko drutvo Banovii (Kudumovi, Vehid); BZK Preporod Opinsko drutvo Biha (Hoi, Izet); BZK Preporod Opinsko drutvo Bijeljina (Trbi, Jusuf); BZK Preporod Opinsko drutvo Brko (Suljevi, azim); BZK Preporod Opinsko drutvo Bugojno (Balihodi, Kemal); BZK Preporod Opinsko drutvo Buim (Emri, Sead); BZK Preporod Opinsko drutvo eli (Mehanovi, Amel); BZK Preporod Opinsko drutvo Doboj-Istok Klokotnica (Sulji, Ismet); BZK Preporod Opinsko drutvo Donji Vakuf (olak, Kemal); BZK Preporod Opinsko drutvo Graanica (aji, Refka); BZK Preporod Opinsko drutvo Gradaac (Mustafi, Ernes); BZK Preporod Opinsko drutvo Hadii (Mustoo, Zehra); BZK Preporod Opinsko drutvo Jajce (ui, Naima); BZK Preporod Opinsko drutvo Kalesija (Sinanovi, Fahrudin); BZK Preporod Opinsko drutvo Kladanj (Kreho, Muriz); BZK Preporod Opinsko drutvo Klju (Kapetanovi, Ibrahim); BZK Preporod Opinsko drutvo Kotor-Varo (Avdi, Nermin); BZK Preporod Opinsko drutvo Novi Travnik (Veletovac, Enver); BZK Preporod Opinsko drutvo Prozor (Manov, Meho); BZK Preporod Opinsko drutvo Sapna (Gui, Jusuf); BZK Preporod Opinsko drutvo vedska (Geteborg) (Dumhur, Nedad); BZK Preporod Opinsko drutvo Teoak (Mehi, Admir); BZK Preporod Opinsko drutvo Travnik (Vejo, Edina); BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla (Hadiselimovi, Jasna); BZK Preporod Opinsko drutvo Vogoa (Selhanovi, Selman); BZK Preporod Opinsko drutvo Zenica (Tabakovi, Ferid); BZK Preporod Opinsko drutvo ivinice (Alji, Sakib); BZK Preporod Zajednica opinskih drutava TK Tuzla (Pai, Muhidin) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180 . God. IV (2004), str. 292-326. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 16. BONJAKA zajednica kulture Preporod Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2005. godini: (BZK Preporod Opinsko drutvo Banovii (Kudumovi, Vehid); BZK Preporod Opinsko drutvo Biha (Klii, Smail); BZK Preporod Opinsko drutvo Bijeljina - Janja (Trbi, Jusuf); BZK Preporod Opinsko drutvo Bosanska Dubica (Beganovi, Safet); BZK Preporod Opinsko drutvo Brko (Suljevi, azim); BZK Preporod Opinsko drutvo Bugojno (Balihodi, Kemal); BZK Preporod Opinsko drutvo Doboj-Istok Klokotnica (Sulji, Ismet); BZK Preporod Opinsko drutvo Donji Vakuf (olak, Kemal); BZK Preporod Opinsko drutvo Gornji Vakuf (Burek, Abdulah); BZK Preporod Opinsko drutvo Graanica (aji, Refka); BZK Preporod Opinsko drutvo Gradaac (Mustafi, Ernes); BZK Preporod Opinsko drutvo Hadii (Mustoo, Zehra); BZK Preporod Opinsko drutvo Jablanica (uko, Alija); BZK Preporod Opinsko drutvo Jajce (ui, Naima); BZK Preporod Opinsko drutvo Kalesija (Sinanovi, Fahrudin); BZK Preporod Opinsko drutvo Kiseljak (Muji, Munir); BZK Preporod Opinsko drutvo Kladanj (Kreho, Muriz); BZK Preporod Opinsko drutvo Konjic (Velagi, Adnan); BZK Preporod Opinsko drutvo Mostar (Sadovi, Damir); BZK Preporod Opinsko drutvo Novi Travnik (Veletovac, Enver); BZK Preporod Opinsko drutvo Prozor (Manov, Meho); BZK Preporod Opinsko drutvo Stolac (Medar, Mensud); BZK Preporod Opinsko drutvo Teoak (Mehi, Admir);
Godinjak 2009 / 569
27.5.2010 13:39:58
KAMBEROVI
BZK Preporod Opinsko drutvo Tomislavgrad (Dankovi, Senad); BZK Preporod Opinsko drutvo Travnik (Loli, Amra); BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla (Hadiselimovi, Jasna); BZK Preporod Opinsko drutvo Velika Kladua (Muedinovi, Bisenija); BZK Preporod Opinsko drutvo Vitez (Beo, Fejzulah); BZK Preporod Opinsko drutvo Vogoa (Selhanovi, Selman); BZK Preporod Opinsko drutvo Zenica (Tabakovi, Ferid); BZK Preporod Opinsko drutvo epe (Magli, Mirza); BZK Preporod Opinsko drutvo ivinice (Alji, Sakib); BZK Preporod Zajednica opinskih drutava TK Tuzla (Pai, Muhidin) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180 God. V (2005), str. 336-380. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 17. BONJAKA zajednica kulture Preporod Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2006. godini: (BZK Preporod Opinsko drutvo Banovii (Kudumovi, Vehid); BZK Preporod Opinsko drutvo Biha (Klii, Smail); BZK Preporod Opinsko drutvo Bijeljina - Janja (Trbi, Jusuf); BZK Preporod Opinsko drutvo Bosanska Dubica (Krivdi, Samir); BZK Preporod Opinsko drutvo Brko (Suljevi, azim); BZK Preporod Opinsko drutvo Breza (Dedi, Ibrahim); BZK Preporod Opinsko drutvo Bugojno (Balihodi, Kemal); BZK Preporod Opinsko drutvo eli (Mehanovi, Amel); BZK Preporod Opinsko drutvo Doboj-Istok Klokotnica (Sulji, Ismet); BZK Preporod Opinsko drutvo Donji Vakuf (olak, Kemal); BZK Preporod Opinsko drutvo Foa (Bradari, Mehmed); BZK Preporod Opinsko drutvo Gorade (Pozderovi, Admir); BZK Preporod Opinsko drutvo Gornji Vakuf (Burek, Abdulah); BZK Preporod Opinsko drutvo Graanica (aji, Refka); BZK Preporod Opinsko drutvo Gradaac (Berbi, Sejad); BZK Preporod Opinsko drutvo Hadii (Mustoo, Zehra); BZK Preporod Opinsko drutvo Jablanica (uko, Alija); BZK Preporod Opinsko drutvo Kalesija (Sinanovi, Fahrudin); BZK Preporod Opinsko drutvo Kiseljak (Muji, Munir); BZK Preporod Opinsko drutvo Kladanj (Kreho, Muriz); BZK Preporod Opinsko drutvo Konjic (Velagi, Adnan); BZK Preporod Opinsko drutvo Livno (Orta, Semir); BZK Preporod Opinsko drutvo Modria (Huselji, Husejn); BZK Preporod Opinsko drutvo Mostar (Sadovi, Damir); BZK Preporod Opinsko drutvo Novi Travnik (Veletovac, Enver); BZK Preporod Opinsko drutvo Osmaci (Tosunbegovi, Devad); BZK Preporod Opinsko drutvo Prozor (Manov, Meho); BZK Preporod Opinsko drutvo Sanski Most (Hadiahmetovi, Aia); BZK Preporod Opinsko drutvo Sapna (Gui, Jusuf); BZK Preporod Opinsko drutvo Srebrenica (Avdi, Fija); BZK Preporod Opinsko drutvo Srebrenik (Keetovi, Izudin); BZK Preporod Opinsko drutvo Stolac (Medar, Mensud); BZK Preporod Opinsko drutvo Teoak (Mehi, Admir); BZK Preporod Opinsko drutvo Tomislavgrad (Dankovi, Senad); BZK Preporod Opinsko drutvo Travnik (Loli, Amra); BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla (Hadiselimovi, Jasna); BZK Preporod Opinsko drutvo Velika Kladua (Muedinovi, Bisenija); BZK Preporod Opinsko drutvo Vitez (Beo, Fejzulah); BZK Preporod Opinsko drutvo Zenica (Tabakovi, Ferid); BZK Preporod Opinsko drutvo Zvornik (Muharemovi, Mustafa); BZK Preporod Opinsko drutvo ivinice (Alji, Sakib); BZK Preporod Zajednica opinskih drutava TK Tuzla (Gazibegovi, Azra) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180 . God. VI (2006), str. 395-447. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 18. BONJAKA zajednica kulture Preporod Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2007. godini: (BZK Preporod Opinsko drutvo Banja Luka (Bali,
570 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:58

Fuad); BZK Preporod Opinsko drutvo Banovii (Kudumovi, Vehid); BZK Preporod Opinsko drutvo Biha (Klii, Smail); BZK Preporod Opinsko drutvo Bijeljina - Janja (Trbi, Jusuf); BZK Preporod Opinsko drutvo Brko (Suljevi, azim); BZK Preporod Opinsko drutvo Breza (Herco, Fikret); BZK Preporod Opinsko drutvo Bugojno (Terzi, Muamer); BZK Preporod Opinsko drutvo eli (Mehanovi, Amel); BZK Preporod Opinsko drutvo Doboj-Istok Klokotnica (Sulji, Ismet); BZK Preporod Opinsko drutvo Donji Vakuf (olak, Kemal); BZK Preporod Opinsko drutvo Gorade (Kurtovi, Nedad); BZK Preporod Opinsko drutvo Graanica (aji, Refka); BZK Preporod Opinsko drutvo Gradaac (Berbi, Sejad); BZK Preporod Opinsko drutvo Hadii (Mustoo, Zehra); BZK Preporod Opinsko drutvo Kalesija (Sinanovi, Fahrudin); BZK Preporod Opinsko drutvo Kladanj (Kreho, Muriz); BZK Preporod Opinsko drutvo Konjic (Velagi, Adnan); BZK Preporod Opinsko drutvo Livno (Orta, Semir); BZK Preporod Opinsko drutvo Modria (Huselji, Husejn); BZK Preporod Opinsko drutvo Mostar (Sadovi, Damir); BZK Preporod Opinsko drutvo Novi Travnik (Veletovac, Enver); BZK Preporod Opinsko drutvo Odak (Duran, Mujan); BZK Preporod Opinsko drutvo Osmaci (Tosunbegovi, Devad); BZK Preporod Opinsko drutvo Prozor (Manov, Meho); BZK Preporod Opinsko drutvo Sanski Most (Tali, Amir); BZK Preporod Opinsko drutvo Sapna (Kahrimanovi, Munir); BZK Preporod Opinsko drutvo Srebrenica (Avdi, Fija); BZK Preporod Opinsko drutvo Srebrenik (Tursi, Nermin); BZK Preporod Opinsko drutvo Teoak (Mehi, Admir); BZK Preporod Opinsko drutvo Tomislavgrad (Dankovi, Senad); BZK Preporod Opinsko drutvo Travnik (Loli, Amra); BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla (Hadiselimovi, Jasna); BZK Preporod Opinsko drutvo Vitez (Beo, Fejzulah); BZK Preporod Opinsko drutvo Vogoa (Selhanovi, Selman); BZK Preporod Opinsko drutvo Zenica (Sofi, Amna); BZK Preporod Opinsko drutvo epe (Hadi, Suvad); BZK Preporod Opinsko drutvo ivinice (Alji, Sakib); BZK Preporod Zajednica opinskih drutava TK Tuzla (Gazibegovi, Azra) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180 . God. VII (2007), str. 383-438. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 19. BONJAKA zajednica kulture Preporod Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2008. godini: (BZK Preporod Opinsko drutvo Banja Luka (Bali, Fuad); BZK Preporod Opinsko drutvo Banovii (Kudumovi, Vehid); BZK Preporod Opinsko drutvo Biha (Klii, Smail); BZK Preporod Opinsko drutvo Bijeljina - Janja (Trbi, Jusuf); BZK Preporod Opinsko drutvo Brko (Suljevi, azim); BZK Preporod Opinsko drutvo Breza (Herco, Fikret); BZK Preporod Opinsko drutvo Busovaa (Travnjak, Sabahudin); BZK Preporod Opinsko drutvo Doboj-Istok Klokotnica (Sulji, Ismet); BZK Preporod Opinsko drutvo Donji Vakuf (olak, Kemal); BZK Preporod Opinsko drutvo Gorade (Kurtovi, Nedad); BZK Preporod Opinsko drutvo Gornji Vakuf (Filan, Alija); BZK Preporod Opinsko drutvo Graanica (aji, Refka); BZK Preporod Opinsko drutvo Gradaac (Berbi, Sejad); BZK Preporod Opinsko drutvo Hadii (Mustoo, Zehra); BZK Preporod Opinsko drutvo Ilija (Puina, Almir); BZK Preporod Opinsko drutvo Jablanica (uko, Alija); BZK Preporod Opinsko drutvo Kakanj (Hrusti, Nazif); BZK Preporod Opinsko drutvo Kalesija (Sinanovi, Fahrudin); BZK Preporod Opinsko drutvo Kladanj (Kreho, Muriz); BZK Preporod Opinsko drutvo Konjic (Velagi, Adnan); BZK Preporod Opinsko drutvo Modria (Huselji, Husejn); BZK Preporod Opinsko drutvo Mostar (Sadovi, Damir); BZK Preporod Opinsko drutvo Novi Travnik (Veletovac, Enver); BZK Preporod Opinsko
Godinjak 2009 / 571
27.5.2010 13:39:58
KAMBEROVI
drutvo Sapna (Kahrimanovi, Munir); BZK Preporod Opinsko drutvo Srebrenica (Avdi, Fija); BZK Preporod Opinsko drutvo Tomislavgrad (Dankovi, Senad); BZK Preporod Opinsko drutvo Travnik (Loli, Amra); BZK Preporod Opinsko drutvo Tuzla (Hadiselimovi, Jasna); BZK Preporod Opinsko drutvo Vitez (Beo, Fejzulah); BZK Preporod Opinsko drutvo Zavidovii (Hasii, Samir); BZK Preporod Opinsko drutvo Zenica (Sofi, Amna); BZK Preporod Opinsko drutvo epe (Hadi, Suvad); BZK Preporod Opinsko drutvo ivinice (Alji, Sakib); BZK Preporod Zajednica opinskih drutava TK Tuzla (Gazibegovi, Azra) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180 . God. VIII (2008), str. 327-404. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 20. BONJAKA zajednica kulture Preporod Dokumenti: (Pravilnik o funkcionalnoj organizaciji i uvoenju novina u radu i upravljanju imovinom Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini; Pravilnik o uvakufljenju i darivanju imovine u korist Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini; Povelja o bosanskom jeziku; Odluka o ustanovljenju Preporodovih nagrada za nauku, umjetnost i knjievnost; Odluka o ustanovljenju posebnog Preporodovog priznanja; Odluke o Preporodovim nagradama i priznanjima; Izvjetaj o dobitnicima Preporodovih nagrada za nauku, umjetnost i knjievnost). U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180 . God. II (2002), str. 367-382. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 21. BONJAKA zajednica kulture Preporod (Dokumenti): Odluka o ustanovljenju nagrade Alija Isakovi; Izvjetaj o dobitniku Nagrade Alija Isakovi; Odluka o odravanju ahovskog turnira. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180 . God. IV (2004), str. 273-275; Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 22. BONJAKA zajednica kulture Preporod (Dokumenti): Matini odbor Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini 2005.; Izvrni odbor Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini 2005.; Savjet Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini 2005.; Nadzorni odbor Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini 2005.; Sud asti Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini 2005. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180 . God. V (2005), str. 319-321. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 23. BONJAKA zajednica kulture Preporod Obrazloenja o dobitnicima Preporodovih nagrada za nauku, umjetnost i knjievnost za 2005. godinu: (Dobitnici su: Abdulah arevi, Halil Tikvea i Nedad Ibriimovi) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 326. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 24. DUMAN, Hatida Aktivnosti u povodu obiljeavanja stogodinjice BZK Preporod / Hatida Duman. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 315-320. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 25. DUMAN, Hatida Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2004. godinu / Hatida Duman. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 286-291. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 26. DUMAN, Hatida Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2005. godinu / Hatida Duman.
572 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:59

U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 311-318. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 27. DUMAN, Hatida Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2006. godinu / Hatida Duman. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 387-392. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 28. DUMAN, Hatida Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2007. godinu / Hatida Duman. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 369-375. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 29. DUMAN, Hatida Izvjetaj o radu BZK Preporod za 2008. godinu / Hatida Duman. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 313-318. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 30. FILANDRA, air Bonjaci i svijet / air Filandra. Pozdravno obraanje predsjednika BZK Preporod na Sveanoj akademiji povodom obiljeavanja stogodinjice BZK Preporod odranoj 19. 12. 2003. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 5-6. Rubrika: Uvodnik 061.22 (497.6=163.43*) 31. FILANDRA, air Stotinu godina u slubi ideje o ouvanju i njegovanju duhovnog identiteta bonjakog naroda / air Filandra. O radu BZK Preporod. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 7-9. Rubrika: Uvodnik 061.22 (497.6=163.43*) 32. FILANDRA, air Uvodnik / air Filandra. O radu BZK Preporod. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 5-6. Rubrika: Uvodnik 061.22 (497.6=163.43*) 33. FILANDRA, air Uvodna crtica / air Filandra. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 5-6. Rubrika: Uvodnik 061.22 (497.6=163.43*) 34. HUKOVI, Muhamed Narodna uzdanica u obrazovanju Bonjaka u Kraljevini Jugoslaviji / Muhamed Hukovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 280-286. Rubrika: Reference bonjake kulture 061.22 (497.6=163.43*) 35. KEMURA, Ibrahim Uloga Gajreta u procesu duhovne emancipacije bonjakog naroda / Ibrahim Kemura. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 263-279. Rubrika: Reference bonjake kulture 061.22 (497.6=163.43*) 36. MAGLAJLI, Munib Iz rada Preporoda u 2001. godini / Munib Maglajli. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 327-329. Rubrika: Iz rada Preporoda 061.22 (497.6=163.43*) 37. OBRADOVI, Dafer Ljepotom i pameu Bosna probeharala / Dafer Obradovi. Predgovor za katalog Bosnom behar probeharao: izloba likovnih i literarnih radova uenika osnovnih kola u organizaciji BZK Preporod. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 310-312. Rubrika: Reference bonjake kulture 061.22 (497.6=163.43*)
Godinjak 2009 / 573
27.5.2010 13:39:59
KAMBEROVI
38. OBRADOVI, Dafer uvari starih i graditelji novih mostova / Dafer Obradovi. Predgovor za katalog Mostovi spajaju obale i ljude: izloba likovnih i literarnih radova uenika osnovnih kola u organizaciji BZK Preporod. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 282-285. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 061.22 (497.6=163.43*) 39. ABOTI, Sait . Udruenje i asopis Almanah / Sait . aboti. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 319-324. Rubrika: Reference bonjake kulture 061.2 (497.16=163.43*) 050 (497.16) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 327-328. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 1: 929 arevi, A.
UDK 2 RELIGIJA. TEOLOGIJA
28 Islam. Muslimani
43. ALIBAI, Ahmet Kako misliti muslimanski svijet danas? / Ahmet Alibai. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 31-42. Rubrika: Politika i drutvo 28 (100) 44. AVDI, amil Islam na raskrsnici / amil Avdi; preveo s engleskog jezika Adil Osmanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 347-356. Rubrika: Prijevodi 28 45. CERI, Mustafa Deklaracija evropskih muslimana / Mustafa Ceri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 87-92. Rubrika: Duhovna obzorja 28 (4) 46. CERI, Mustafa Islamska zajednica u BiH 120 godina u slubi vjere i muslimanskog naroda / Mustafa Ceri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 165-169. Rubrika: Duhovna obzorja 28-7 (497.6) 47. CERI, Mustafa Muslimani su duni sauvati ast islama i povjerenje jednih u druge / Mustafa Ceri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 102-108. Rubrika: Politika i drutvo 28 (497.6)
069 Muzeji
40. DELIBAI, Esad Da li je muzeju vrijeme za muzej? / Esad Delibai. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 44-48. Rubrika: Politika i drutvo 069 (497.6) 41. RIZVANBEGOVI, Izet Misija muzeja (Osnivanje muzeja Bosne i Hercegovine i njihova nauno-muzeoloka i edukativna misija u vremenu od 1888-1995. godine) / Izet Rizvanbegovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 313-332. Rubrika: Iz historije Bosne i Hercegovine 069 (497.6) 1888/1995
UDK 1 FILOZOFIJA. PSIHOLOGIJA. PEDAGOGIJA 42. BOSTO, Sulejman Abdulah arevi / Sulejman Bosto. Obrazloenje o Abdulahu areviu, dobitniku Preporodove nagrade za znanost za 2005. godinu.
574 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:59

48. DURAKOVI, Esad Islamofobni islamolog (Darko Tanaskovi, Islam i mi. Partenon, Beograd, 2000., 194 str.) / Esad Durakovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 283-285. Rubrika: Kritika itanja 28-674 49. GRABUS, Nedad Kuran i ideologija XX stoljea (Tumaenje Kur ana i ideologije XX stoljea. Priredio Enes Kari. Bemust, Sarajevo, 2002.) / Nedad Grabus. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 278-280. Rubrika: Kritika itanja 28-23 50. KARI, Enes Filozofijski dijalog religija umjesto sukoba civilizacija u procesu globalizacije: (pokuaj sinteze sa islamskog stanovita) / Enes Kari. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 60-70. Rubrika: Politika i drutvo 28+27-676 141.1 316.42 51. KARI, Enes Islamsko miljenje u Bosni i Hercegovini XX stoljea-vrijeme, linosti, teme, dileme, problemi, djela / Enes Kari. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 158-182. Rubrika: Politika i drutvo 28 (497.6) 52. LAVI, Osman Iskustva tolerancije (Mudrost raa toleranciju. Nauni skup povodom 350 godina od roenja Mustafe Ejubovia-ejh Juje i 400 godina predavanja Mesnevije u Mostaru. Mostar, 29. septembar 2001. Mostar: Muzej Hercegovine, 2002.) / Osman Lavi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 272-274. Rubrika: Kritika itanja 28-852.5 929 ejh Jujo 141.336
28-287 Hutbe
53. CERI, Mustafa Dvije hutbe / Mustafa Ceri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 165-171. Rubrika: Duhovna obzorja 28-287 54. CERI, Mustafa Dvije hutbe / Mustafa Ceri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 248-252. Rubrika: Duhovna obzorja 28-287 55. CERI, Mustafa Hutba / Mustafa Ceri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 81-86. Rubrika: Duhovna obzorja 28-287 56. CERI, Mustafa Kurban-bajramska hutba / Mustafa Ceri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 77-80. Rubrika: Duhovna obzorja 28-287 57. CERI, Mustafa Kurban-bajramska hutba / Mustafa Ceri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 117-120. Rubrika: Duhovna obzorja 28-287 58. CERI, Mustafa Bajramska hutba / Mustafa Ceri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 101-106. Rubrika: Duhovna obzorja 28-287
Godinjak 2009 / 575
27.5.2010 13:39:59
KAMBEROVI
28-523.4 Tekije i damije
59. HADIOSMANOVI, Lamija Tekija na Buni / Lamija Hadiosmanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 155-160. Rubrika: Duhovna obzorja 28-523.4 (497.6) 60. TUCAKOVI, emso Alada damija u Foi ubijeni monument: simbol bonjakog naroda i njegove kulture / emso Tucakovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 47-50. Rubrika: Politika i drutvo 28-523.4 (497.6) 355.012 (497.6) 1992/1995 U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 109-124. Rubrika: Politika i drutvo 32: 929 Sulejmanpai, D.
314 Demografija
64. IBRAKOVI, Delal Nai gradovi slobodarske tradicije: stanovnitvo Maglaja kroz historiju: (grad kao straa na ulazu u centralnu Bosnu) / Delal Ibrakovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 1512-8180. God. V (2005), str. 59-69. Rubrika: Politika i drutvo 314 (497.6 Maglaj) 65. LAVI, Senadin Pusti krajolici: bonjaka prezimena (rodovi) u povijesnom i prostornom kontekstu istone Bosne i Hercegovine / Senadin Lavi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 42-72. Rubrika: Politika i drutvo 314 (497.6) 811.163.43* 373.232.1 66. ABANOVI, Edin Demografsko-ekonomska slika Bosne i Hercegovine: stanje i predvianja / Edin abanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 113-127. Rubrika: Politika i drutvo 314: 33 (497.6) 67. ZOLI, Hasan Demografska slika Bosne i Hercegovine / Hasan Zoli, Mirza Emirhafizovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 38-46. Rubrika: Politika i drutvo 314 (497.6) 68. ZOLI, Hasan Ciljevi i znaaj popisa stanovnitva, sa posebnim osvrtom na BiH / Hasan Zoli, Mirza Emirhafizovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 7-19.
UDK 3 DRUTVENE NAUKE. STATISTIKA. POLITIKA. EKONOMIJA, TRGOVINA. ZAKONI. VLADA. VOJNA PITANJA. SOCIJALNO OSIGURANJE. OBRAZOVANJE. FOLKLOR
316 Sociologija
61. LAVI, Senadin Povodom knjige: Jusuf iga, Zemljoradnici vremena, drugo izdanje, Svjetlostkomerc, Sarajevo, 2006. / Senadin Lavi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 375-377. Rubrika: Prikazi i osvrti 316 62. LJUBOVI, Esad Razvoj sociologije u Bosni i Hercegovini / Esad Ljubovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 349-363. Rubrika: Reference bonjake kulture 316 (497.6) 63. MEMI, Evelin Politika i socijalna misao Devada Sulejmanpaia / Evelin Memi.
576 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:59

Rubrika: Politika i drutvo 314.9 (497.6) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 36-49. Rubrika: Politika i drutvo 316.48 (497.6) 74. LJUBUNI, Salih Za sklad u radu i za toleranciju u meusobnom dranju / Salih Ljubuni. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 177-180. Rubrika: Bonjako samorazumijevanje 316.647.5 (497.6) 75. PAALI, Enes Moderni i globalizacijski aspekti samorazumijevanja Bonjaka / Enes Paali. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 150-157. Rubrika: Politika i drutvo 316.4 (497.6=163.43*) 76. PAALI, Enes Javno mnijenje u Brko Distriktu BiH / Enes Paali. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 72-95. Rubrika: Politika i drutvo 316. 653 (497.6 Brko) 77. SULEJMANPAI, Devad Traginost duhovnih i socijalnih kontrasta u naih muslimana / Devad Sulejmanpai. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 173-176. Rubrika: Bonjako samorazumijevanje 316.6 (497.6=163.43*) 78. IGA, Jusuf Paradigma Bosne i Bonjaka / Jusuf iga. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 13-18. Rubrika: Politika i drutvo 316.62 (497.6=163.43*)
314.7 Migracije
69. BANDOVI, Safet Iseljavanje muslimanskog stanovnitva iz Beograda u Bosanski ejalet (1804.-1862.) / Safet Bandovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 125-149. Rubrika: Politika i drutvo 314.7 (497.11+497.6=163.43*) 1804/1862 70. BANDOVI, Safet Bonjaci i balkanski muhadirski pokreti / Safet Bandovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 322-343. Rubrika: Iz historije Bosne i Hercegovine 314.7 (497.6=163.43*) 94 (497.6)
316.334.54 Sociologija stanovanja i nastanjivanja

71. AMO, Merima Procesi akulturacije krajem XIX vijeka u Sarajevu / Merima amo. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 176-183. Rubrika: Reference bonjake kulture 316.334.54 (497.6 Sarajevo) 18
316.4 Drutveni procesi

72. BALI, Smail Globalizacija i vjera / Smail Bali. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 9-13. Rubrika: Politika i drutvo 316.42: 28 73. DURAKOVI, Nijaz Tranzicijski procesi od SFRJ do Bosne i Hercegovine: (teze) / Nijaz Durakovi
316.7 Sociologija kulture. Kulturni kontekst drutvenog ivota

79. DUKI, Zlatko Bez politike u kulturi, s nekulturom u politici / Zlatko Duki.
Godinjak 2009 / 577
27.5.2010 13:39:59
KAMBEROVI
U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 105-113. Rubrika: Politika i drutvo 316.7 (497.6) 80. FEJZI-engi, Fahira Medijska kultura u BiH / Fahira Fejziengi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 51-71. Rubrika: Politika i drutvo 316.774 (497.6) 81. FEJZI-engi, Fahira Nominiranje bosanskohercegovake komunikoloke misli (Emina Keo-Isakovi, Izazovi mas-medija, TDK ahinpai, Sarajevo, 2006.) / Fahira Fejzi-engi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 377-379. Rubrika: Prikazi i osvrti 316.77 (497.6) 82. AI, Nermina Etnopolitiko koliniziranje RTVBiH / Nermina ai. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 20-28. Rubrika: Politika i drutvo 316.774: 654.1 (497.6) Rubrika: Politika i drutvo 32.019.51 (497.6) 85. KARI, Enes Antimuslimanska histerija medijskog demijurga. (Prilog kritici medijskog oblikovanja svijeta nakon teroristikih napada u New Yorku i Washingtonu, 11. septembra 2001. godine) / Enes Kari. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 25-30. Rubrika: Politika i drutvo 32.019.51: 28
323 Unutranja politika

86. ALISPAHI, Fatmir Zato i kako je nestao Bonjaki dijalog. Bonjako jedinstvo u bonjaim razlikama / Fatmir Alispahi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 57-68. Rubrika: Politika i drutvo 323 (497.6=163.43*) 87. URAK, Nerzuk Liberalizmi i fundamentalizmi: (kritike kulture odsustva) / Nerzuk urak. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 95-101. Rubrika: Politika i drutvo 323: 316 (497.6) 88. FILANDRA, air Bosna i 11. septembar / air Filandra. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 90-97. Rubrika: Politika i drutvo 323 (497.6) 89. FILANDRA, air Bonjaci i Bosna: (povodom obiljeavanja stogodinjice osnivanja Muslimanske narodne organizacije) / air Filandra. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 50-53. Rubrika: Politika i drutvo 323 (497.6=163.43*)
32 Politika 32.019.51 Uticaj na javno mnijenje. Propaganda

83. FEJZI- engi, Fahira Danska blasfemija karikaturom / Fahira Fejzi-engi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 67-73. Rubrika: Politika i drutvo 32.019.51: 28 84. IBRAKOVI, Delal Obiljeena Bosna i Hercegovina (ili: o historijskom opanjkavanju Bosne i Hercegovine) / Delal Ibrakovi, Haris Alibai. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 9-24.
578 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:59

90. LAVI, Senadin Skepticizam i politika (Esad Zgodi, Ka kritici fundamentalizma. Magistrat, Sarajevo, 2002.) / Senadin Lavi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 283-285. Rubrika: Kritika itanja 323 (497.6) 91. MUJKI, Asim Esad Zgodi: Ideja bosanske nacije. Sarajevo: Zalihica, 2008. / Asim Mujki. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 1512-8180 . God. VIII (2008), str. 287289. Rubrika: Prikazi i osvrti 323: 342.1(497.6=163.43*) 92. OBRADOVI, Dafer O temeljitoj sklonosti Bonjaka prema netemeljitosti / Dafer Obradovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 69-75. Rubrika: Politika i drutvo 323 (497.6=163.43*) 93. ZGODI, Esad O antipolitici / Esad Zgodi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 9-19. Rubrika: Politika i drutvo 323 (497.6) 95. BANDOVI, Safet Sintetike nacije u krugu turske magije: deterministiki splet antibonjakih stereotipa / Safet Bandovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 106-131. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 323.1 (497.6=163.43*) 96. BAI, Husein Jo oko naziva Bonjak: (Povodom teksta akademika Danila Radojevia Oko naziva Bonjak) / Husein Bai. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 291-294. Rubrika: Kritika itanja 23.1 (497.16=163.43*) 97. BUTUROVI, enana Usmena historija i bonjaki identitet / enana Buturovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 65-76. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 323.1 (497.6=163.43*): 398.5 98. AMO, Merima Delal Ibrakovi: Bosna, islam Bonjaci. Sarajevo: Fakultet politikih nauka, 2008 / Merima amo. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 298- 301. Rubrika: Prikazi i osvrti 323.1 (497.6=163.43*) 99. II, Husein (Husaga) Predsjednik Vakufskog sabora za Bosnu i Hercegovinu o autonomiji Bosne: odgovor ministru bez lisnice g. dr. Barii Smoljanu / Husein ii. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 193-187.
323.1 Nacionalistiki, narodni, etniki pokreti i problemi. Nacionalne i etnike manjine

94. ARNAUTOVI, Samir Identitet i miljenje. Problem nacionalnog identiteta Bonjaka / Samir Arnautovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 15-22. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 323.1 (497.6=163.43*)
Godinjak 2009 / 579
27.5.2010 13:39:59
KAMBEROVI
Rubrika: Bonjako samorazumijevanje 323.17 (497.6) 100. II, Husein (Husaga) Pisma / Husein ii. Pismo Lazara Markovia Huseinu iiu; Pismo Huseina iia Lazaru Markoviu; Odgovor ministru bez lisnice dr. Barii Smoljanu. Biografska biljeka o Huseinu iiu. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 111-121. Rubrika: Godinjice. Sto trideset godina od roenja Husage iia (1878-1956- 2008) 323.1(497.6) 101. DIZDAREVI, Ismet Proces razvoja svijesti o bonjakom identitetu / Ismet Dizdarevi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 45-53. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 323.1 (497.6=163.43*) 102. FILANDRA, air Religija protiv nacije: sluaj Bonjaka / air Filandra. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 21-26. Rubrika: Politika i drutvo 323.1: 28 (497.6=163.43*) 103. GRBO, Ismet Bonjatvo danas kriza identiteta / Ismet Grbo. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 43-47. Rubrika: Politika i drutvo 323.1(497.6=163.43*) 104. HUMO, Avdo Muslimani danas / Avdo Humo. Tekst je preuzet iz Almanaha Kalendara Kulturnog drutva Muslimana Preporod, Sarajevo, 1946. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 193-196. Rubrika: Bonjako samorazumijevanje 323.1(497.6=163.43*) 105. IBRAKOVI, Delal Bosna i Hercegovina kao lakmus papir: prilog socijalno-kulturno antropolokom definiranju Bosne i Hercegovine od strane Bonjaka / Delal Ibrakovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 1512-8180. God. VI (2006), str. 54-66. 1512-8180. God. VI (2006), str. 54-66. Rubrika: Politika i drutvo 323.1 (497.6=163.43*) 106. IBRAKOVI, Delal Nacionalni ekskluzivizam kao negacija slobode / Delal Ibrakovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 27-41. Rubrika: Politika i drutvo 323.1(497.6=163.43*) 107. IBRELJI, Izet Evropski, balkanski i bonjaki identiteti u vremenu ubrzanih evropskih integracijskih procesa / Izet Ibrelji. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 82-105. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 323.1 (497+4+497.6) 108. IMAMOVI, Mustafa Identitet Bonjaka u XX stoljeu / Mustafa Imamovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 9-14. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 323.1 (=163.43*) 19 109. JAHI, Adnan O lanu 10. Ugovora o zatiti manjina od 10. 9. 1919. / Adnan Jahi.
580 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:59

U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 88-97. Rubrika: Politika i drutvo 323.1: 327.58 (=163.43*) 110. KOAN, Esad Bonjaci u Crnoj Gori / Esad Koan. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 114-118. Rubrika: Politika i drutvo 323.1 (497.16=163.43*) 111. LAVI, Senadin Statiki i dinamiki pristup problemu identiteta / Senadin Lavi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 30-37. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 323. 1(=163.43*) 112. LAVI, Senadin Apriorne konstrukcije o izvornosti i heretike dekonstrukcije / Senadin Lavi U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 35-43. Rubrika: Politika i drutvo 323.1(=163.43*) 113. LAVI, Senadin Vertigo-Volk: znanost, graanstvo i pravda u ivom pijesku nacionalizma / Senadin Lavi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 11-35. Rubrika: Politika i drutvo 323.1 (497.6) 114. LEJLI, E. Ali: Teorija istorijskog razvoja bonjakog nacionalnog identiteta. Bonjaki nacionalni identitet: teorija i metodi / Ali E. Lejli; s engleskog jezika prevela Taida Horozovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 49-56. Rubrika: Politika i drutvo 323.1 (=163.43*) 115. MAGLAJLI, Munib Ideja narodnosne samosvojnosti u bonjakoj knjievnosti XX stoljea / Munib Maglajli. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 77-81. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 323. 1 (=163.43*) : 821.163.43* 116. MUJKI, Asim Bonjaci, etno-vjerski identitet i graansko drutvo / Asim Mujki. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 23-29. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 323.1 (=163.43*): 316.334.56 117. MUJKI, Asim Procesi etnikog grupotvorstva - dogaanje naroda / Asim Mujki U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 29-34. Rubrika: Politika i drutvo 323.1 (497.6) 118. PAI, Ibrahim Predslavenski etniki elementi u historijama Bosne i Bonjaka, mit ili stvarnost? / Ibrahim Pai. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 54-64. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 323.1 (497.6=163.43*): 94 119. SPAHI, Vedad Bonjaki kulturni identitet izmeu principa moi i mira / Vedad Spahi.
Godinjak 2009 / 581
27.5.2010 13:39:59
KAMBEROVI
U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 38-44. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 323.1: 316.7 (497.6=163.43*) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 19-23. Rubrika: Politika i drutvo 329 SDA (497.6) 125. SPAHO, Mehmed Zato smo proti centralizmu? / Mehmed Spaho. Tekst je pretampan iz Pravda: kalendar JMO za 1923. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 179-182. Rubrika: Bonjako samorazumijevanje 329 JMO
327 Meunarodni odnosi. Meunarodna politika

120. FEJZI, Elvis Kritika evrocentrizma / Elvis Fejzi U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 96-102. Rubrika: Politika i drutvo 327.39 (4) 121. RAIDAGI, Eref-Kenan Rat protiv terorizma i Bosna i Hercegovina / Eref-Kenan Raidagi U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 98-104. Rubrika: Politika i drutvo 327: 323.28 (497.6) 122. RORTY, Richard Imperijalnu mo Amerike e preuzeti Kina / Richard Rorty; razgovor vodila Nermina ai. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 304-308. Rubrika: Prijevodi 327.2 123. ZGODI, Esad Evrokratija i demokratija / Esad Zgodi U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 103-114. Rubrika: Politika i drutvo 327.39 (4): 321.7
33 Ekonomija. Ekonomske nauke

126. HODI, Kadrija Defektnost trine reforme u Bosni i Hercegovini / Kadrija Hodi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 129-143. Rubrika: Poliitika i drutvo 33 (497.6)
341.485 Genocid. Ubistvo nacionalnih, etnikih ili rasnih grupa

127. BALI, Hasan Kataklizma Bonjaka u XX stoljeu / Hasan Bali. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 152-156. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 341.485 (497.6=163.43*) 1992/1995 128. BEIREVI Regan, Jasmina Etniko ienje u Banjoj Luci, 19921995. / Jasmina Beirevi-Regan U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 101-112. Rubrika: Politika i drutvo 341.485 (497.6=163.43*) 1992/1995
329 Politike partije

124. IZETBEGOVI, Alija Mir je spasio Bosnu / Alija Izetbegovi. Izborna poruka na centralnom skupu SDA odranom 2. oktobra 2002. godine u Sarajevu.
582 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:39:59

129. HRNJEVI, Edhem Kako je od Foe postalo Srbinje / Edhem Hrnjevi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 70-77. Rubrika: Politika i drutvo 341.485 (497.6=163.43*) 1992/1995 130. MILII, Senija Stradanje Bonjaka i njihovih kulturnih i vjerskih objekata / Senija Milii. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 132-137. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 341.485: 28-523.4 (497.6=163.43*) 1992/1995 131. SEIZOVI, Zarije Genocid u Bosni Hercegovini / Zarije Seizovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 91-100. Rubrika: Politika i drutvo 341.485 (497.6=163.43*) 132. AI, Nermina Hristoslavizam i agresija na Bosnu i Hercegovinu (Michael A. Sells, Iznevjereni most-religija i genocid u Bosni. ITD Sedam, Sarajevo, 2002.) / Nermina ai. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 286 290. Rubrika: Kritika itanja 341.485 : 341.31 (497.6) 133. TOKAA, Mirsad Genocid i vojna intervencija: (bosanski sluaj) / Mirsad Tokaa. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 43-53. Rubrika: Politika i drutvo 341.485 (497.6)
341.645.2 Meunarodni sud pravde

134. BALI, Hasan Bonjaci su po drugi put umrli. (Pravna analiza Presude Meunarodnog suda pravde za genocid u Bosni i Hercegovini u ratu 1992.-1995. godine). U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 25-37. Rubrika: Politika i drutvo 341.645.2 135. FEJZI-engi, Fahira Da zloin ne postane otrcana fraza: Carla del Ponte, Chuck Sudetic: Gospoa tuiteljica. Suoavanje s najteim ratnim zloinima i kulturom nekanjivosti, Sarajevo: Buybook: Zagreb: Profil, 2008. / Fahira Fejzi-engi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 290-297. Rubrika: Prikazi i osvrti 341.645.2
342 Javno pravo. Ustavno pravo. Upravno pravo

136. BERIDAN, Izet Politiki suverenitet i nacionalna sigurnost Bonjaka / Izet Beridan U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 35-42. Rubrika: Politika i drutvo 34228 (497.6) 137. HUMO, Avdo Federalna Bosna i Hercegovina / Avdo Humo. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 189-191. Rubrika: Bonjako samorazumijevanje 342.24 (497.6) 138. PAALI, Enes Branski simulakrum / Enes Paali. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 73-87. Rubrika: Politika i drutvo 342.25 (497.6)
Godinjak 2009 / 583
27.5.2010 13:39:59
KAMBEROVI
342.7 Ljudska prava
139. ZGODI, Esad Islam, Zapad i Bosna u diskursu ljudskih prava / Esad Zgodi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 15-23. Rubrika: Politika i drutvo 342.7: 28 (497.6: 4) Rubrika: Iz historije Bosne i Hercegovine 355.08: 28 1878/1918 144. ZGODI, Esad Oficirska kola fantazije o ratu protiv Bosne i Hercegovine / Esad Zgodi U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 24-34. Rubrika: Politika i drutvo 355.013: 32 (497.6) 1992/1995
355/359 Vojni poslovi. Ratna vjetina. Vojna nauka. Odbrana. Oruane snage
140. BANDOVI, Safet Pseudoracionalizacije i politike fantazija (Esad Zgodi: Politike fantazija: o ratu protiv Bosne i Hercegovine) / Safet Bandovi U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 370-374. Rubrika: Prikazi i osvrti 355.013: 32 (497.6) 1992/1995 141. DURANOVI, Amir Mesud adinlija: Prvi korpus ARBiH nastanak i razvoj 1992-1995. Sarajevo: Ministarstvo za boraka pitanja Kantona Sarajevo, 2008., 194 str. / Amir Duranovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 1512-8180. God. VIII (2008), str. 305-307. Rubrika: Prikazi i osvrti 355.081 (497.6) 1992/1995 142. IBRAHIMAGI, Omer Bosna i Hercegovina je vodila odbrambeni, a ne oslobodilaki rat / Omer Ibrahimagi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 77-89. Rubrika: Politika i drutvo 355.02 (497.6) 1992/1995 143. EHI, Zijad Vojni imami u bosanskohercegovakim jedinicama u okviru austrougarske armije 1878.-1918. / Zijad ehi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 309-321.
394 .2 Javne ceremonije (obiljeavanje historijskih dogaaja, jubileja)

145. FILANDRA, air Povodom sedamdesetogodinjice smrti Safvet-bega Baagia / air Filandra. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 5-7. Rubrika: Uvodnik 394.46 146. FILANDRA, air Nae obljetnice / air Filandra. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 7-8. Rubrika: Uvodnik 394.2 (497.6=163.43*) 147. OBRADOVI, Dafer Znaajni datumi iz nae prolosti / Dafer Obradovi, Isma Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 383-389. Rubrika: Kalendar znaajnih datuma 394.2 (497.6=163.43*) 148. OBRADOVI, Dafer Kalendar znaajnih datuma u 2003. / Dafer Obradovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 413-421. Rubrika: Kalendar znaajnih datuma 394.2 (497.6=163.43*) 2003 149. OBRADOVI, Dafer Kalendar znaajnih datuma u 2004. / Dafer Obradovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 367-376.
584 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:00

Rubrika: Kalendar znaajnih datuma 394.2 (497.6=163.43*) 2004 150. OBRADOVI, Dafer Kalendar znaajnih datuma u 2005. / Dafer Obradovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 347-353. Rubrika: Kalendar znaajnih datuma 394.2 (497.6=163.43*) 2005 U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 308-309. Rubrika: Prikazi i osvrti 74 Omerovi, N. 155. KULENOVI, Tvrtko Umjetnost kao oblik otpora / Tvrtko Kulenovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 138-151. Poglavlje: Bonjaki identitet u XX stoljeu. Referat sa istoimenog naunog skupa, koji je u organizaciji BZK Preporod odran 6. i 7. oktobra 2003. u Sarajevu u povodu stogodinjice Preporoda. 7: 355.019 (497.6) 1992/1995
UDK 7 UMJETNOST. REKREACIJA. ZABAVA. SPORT 151. ALISPAHI, Nijaz Danis Tanovi / Nijaz Alispahi. Obrazloenje o Danisu Tanoviu, dobitniku Preporodove nagrade za umjetnost za 2002. godinu. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 385-386. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 7: 929 Tanovi, D. 152. BEGI, Azra Halil Tikvea / Azra Begi. Obrazloenje o dobitniku Preporodove nagradeza umjetnost za 2005. godinu. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 329-332. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 7: 929 Tikvea, H. 153. HUSEDINOVI, Meliha U potrazi za novim formama i znaenjima: (Bosanskohercegovako likovno stvaralatvo u posljednjoj deceniji 20. vijeka / Meliha Husedinovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 293-300. Rubrika: Reference bonjake kulture 75 (497.6) 19 154. KUJUNDI, Atif Poetika i estetika bosanskog znaka: Nijaz Omerovi: Izloba crtea, BZK Preporod, Gradaac, 15. august 2008. / Atif Kujundi.
76 Grafika
156. ABADI-Hodi, Aida Bosanskohercegovaka mapa dvadesetog stoljea /Aida Abadi-Hodi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 287-309. Rubrika: Reference bonjake kulture 76 (497.6) 19
78 Muzika
157. KRUKI, Miralem Sarajevski vokalni oktet Preporod - jedanaest godina od osnivanja / Miralem Kruki, Suad Selimovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 278-281. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 78: 061.22 (497.6)
791 Filmska umjetnost

158. TOPI, Zlatko Gola koa: (odlomak iz scenarija za igrani film) / Zlatko Topi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 228-237. Rubrika: Knjievni prilozi 791: 821.163.43*
Godinjak 2009 / 585
27.5.2010 13:40:00
KAMBEROVI
792 Pozorite
159. HADIOSMANOVI, Lamija Teatar sjene Karaoz / Lamija Hadiosmanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 220-227. Rubrika: Reference bonjake kulture 792 160. VUJANOVI, Vojislav Decenija bonjake drame na sceni / Vojislav Vujanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 301-312. Rubrika: Reference bonjake kulture 792 UDK 8 JEZIK. LINGVISTIKA. KNJIEVNOST
821.163.43* Bonjaka knjievnost 821.163.43*- 1 Poezija

164. ARNAUTOVI, Mustafa Cico Pjesme: U nedoumici vaem zrak; Kada je zemlja bila drugaija; Kad dolazi u posjetu sebi; Broji korake; Slike koje se prepliu; Gleeri zalud sanjaju; Ulica kao duh vode; Stope u krugu; Oni nadrastaju kiu / Mustafa Cico Arnautovi U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 143-152. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 165. BEGOVI, Sead Biti iv, zajedno sa smru: Ljubav u oskrvnjenom umarku; Mrtve rue; Sve opet postoji; e za svjetlou; Olovno vrijeme / Sead Begovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 203-209. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 166. BEKRI, Ismet Pjesme: Historija; Upitao sam zrnce; Toplina; Sarajevsko sunce; Mostih; Naslikaj nam Vrbas, Najtii glas; Serdada; Dom me daleki grije / Ismet Bekri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 136-142. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 167. BRKA, Amir Mogu da ugasim reflektor: Gradsko groblje; Diogenes; ta mi je rekao pekar Adem; Iz razloga sree; Pjesma bez adrese; Tabula rasa / Amir Brka. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 203-210. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 168. BRKA, Amir Ja sam drugi ja sm; Nijema ptica; U pasjem oku; Zato tonem u Tuzli; Zar je vano / Amir Brka. (Ispravka: Autor pjesama Lice uhre Mali i Kraj je Rapko Orman
81 Lingvistika. Jezici
161. ISAKOVI, Alija Leksika u muslimanskih pisaca i nai pravopisi / Alija Isakovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 181-194. Rubrika: Bonjako samorazumijevanje 811.163.43* 35 162. MAGLAJLI, Munib Biljeke uz Povelju o bosanskom jeziku / Munib Maglajli. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 84-89. Rubrika: Politika i drutvo 811.163.43* 163. KALAJDIJA, Alen Zapadnotokavski jeziki elementi u djelu Abdulvehaba Ilhamije / Alen Kalajdija U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 267-279. Rubrika: Reference bonjake kulture 811: 821.163.43* Ilhamija, A.
586 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:00

a ne Amir Brka, kako je sloeno u tekstu (str. 211) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 206-210. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 169. BRKA, Amir Pjesniko vee: Pjesnik, na ulici; Dvijetri stvari; Pjesniko vee; Gotovo nita; Rije Boija i moja; Pjesnikov grob / Amir Brka. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 171-178. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 170. DELI, Dinko Tri ansone; Kraj prie; Djevojka od zlata / Dinko Deli U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 218-220. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 171. DIZDAR, Hamid Pjesme: Brija; Stara tvrava; Tekija; Dvorite u nedjeljno popodne; Zapis na mostu / Hamid Dizdar. Povodom sto godina od roenja knjievnika Hamida Dizdara: (19071967-2007). U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 125-131. Rubrika: Godinjice 821.163.43*-1 172. ELEZOVI, Muhamed Pjesme: Jedna suza; Oiljci ljeta; Susret sa pretkom; Olovna pria; Vilini konjici; Sjenka majke Behke / Muhamed Elezovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 163-170. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 173. HADIALI, Sabahudin Strah od budunosti; Bosanci / Sabahudin Hadiali. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 214-217. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 174. HADI, Ibrahim Potujui stvari; ena iz Roaja; U krizi sam; Anketa, ili beli papir; Svet elektronike; Bakarni novi; Deak / Ibrahim Hadi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 203-213. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 175. HAJDAREVI, Hadem Trenuci od vjenosti; Djetinjstvo; Zima pjesnikova; Rano buenje; Vodeni dusi; Sonet o jednom hadisu; Stare fotografije; Krasan dan za mrijet; Silueta / Hadem Hajdarevi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 205-214. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 176. HALILOVI, Enes Buncanje grko-rimskim stilom: Oni koji umiru; O Parisu i misteriji, lanoj; Nalazite; Dvorski savjetnik; O ranama na bijelom titu i onome to je titalo Maka, usput o glagolima vidati i vidjeti / Enes Halilovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 128-131. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 177. JAHI, Ervin Kristali Afganistana: San; 11. rujna; Kubanski nokturno; Kristali Afganistana; Dok traimo svoje ja Ernesto, Che i ja / Ervin Halilovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 220-227. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 178. LATI, Demaludin Pisma voljenoj eni / Demaludin Lati. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 153-162. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 (Poezija)
Godinjak 2009 / 587
27.5.2010 13:40:00
KAMBEROVI
179. MAHI, Admiral Pjesme: Kraljevski put; Nekoliko stotina; Planinski vodoskok; Memoari mladog Banjaluanina; Beba Noa / Admiral Mahi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 210-219. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 180. MEHINOVI, Hasan Kudret-voda / Hasan Mehinovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 222-227. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 181. MUJII, Tahir Otomansko carstvo / Tahir Mujii. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 102-104. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 182. MUSAGI, Mujo Pjesme: Sunce je ozbiljna zvijezda; Kojim li e putem ove godine proljee ui u na mali grad; Eh, majstori, majstori; Intervju sa dr. H. L. Pekom; Bila su pa prola vremena; Utisci sa sajma knjiga, Veliki prasak (ili zakasnjelo sjeanje na april 1992.); Uz dane praznine / Mujo Musagi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 125-135. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 183. ORMAN, Rapko Sage iz vidnih polja: Majka i molitva; Amanet; Saga o nani Kani; Lice uhre Mali; Kraj / Rapko Orman. (Ispravka: Autor pjesama Lice uhre Mali i Kraj je Rapko Orman a ne Amir Brka, kako je sloeno u tekstu (str. 211) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 200-205. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 184. REBRONJA, Ismet Poslanica ejh-Mehmedu od Uica / Ismet Rebronja. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 197-202. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 185. SIDRAN, Abdulah Suljaga sa Buja; San o svjetskoj knjievnosti / Abdulah Sidran. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 201-102. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 186. SIDRAN, Abdulah Morija / Abdulah Sidran. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 95-101. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 187. TALI, Amir Polen i cvat: (ciklus 8 pjesama): Bitka; Buenje; Mirisi; Agonija; Let; Visina; Krug; Dva svijeta / Amir Tali. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 211-218. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 188. TRAVANI, Melida Promjene: Dan kada sam nesretna; Zaleenost strahom; (Ne)postojeem; Tjeskoba; Misterij; U tiini; Okonavanje; Sjenka / Melida Travani. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 143-148. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1 189. ZALIHI, Almir Mrmor pepela: Danas i ovdje; Na ruku; Za velikim kancelarijskim stolom / Almir Zalihi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 1512-8180. God. V (2005), str. 111-116. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-1
588 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:00

821.163.43*-3 Proza
190. AJANOVI, Midhat Sprovod / Midhat Ajanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 261-263. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 191. BAZDULJ Hubijar, Nura Milost / Nura Bazdulj-Hubijar. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 245-252. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 192. HOROZOVI, Irfan Biljenice 1992.-2000.: Golubije jaje; Sjeanje na staru pekaru; Kua na mnogo voda; Lastaviije gnijezdo; Kua; Sfinga; Prijevremeni ubojica; Izgnanik; Svjetovi; Prozor; Testamentum mysticum; Zapis o knjizi nestalih / Irfan Horozovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 241-250. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 193. HOZI, Advan Druga pjesma / Advan Hozi. Pria. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 218-221. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 194. IBRIIMOVI, Nedad Divan katib: (odlomak) / Nedad Ibriimovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 233-239. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 195. KLJUANIN, Zilhad Evanelje po Jahiji / Zilhad Kljuanin. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 219-226. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 196. KLJUANIN, Zilhad vedsko srce moje majke / Zilhad Kljuanin. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 181-189. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 197. KOVA, Fuad Crna smrt / Fuad Kova. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 199-202. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 198. LAVI, Senadin Nedovreni razgovor Daferu Obradoviu / Senadin Lavi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 261-265. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*-3 199. MAHMUTEFENDI, Kemal Uza zid / Kemal Mahmutefendi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 242-244. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 200. MAHMUTEFENDI, Kemal Prie: Venera Miloska na brodu; Ban Kulin drugi put meu Bosancima / Kemal Mahmutefendi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 149-159. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-32 201. MAHMUTEFENDI, Sead Prevara / Sead Mahmutefendi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 105-110. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-32 202. MULAOMEROVI, Jasminko Kafa s gospoom J. u Lajons klubu / Jasminko Mulaomerovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 214-216.
Godinjak 2009 / 589
27.5.2010 13:40:00
KAMBEROVI
Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-32 203. MUSABEGOVI, Jasmina Iz puknutog dana sve e iscuriti / Jasmina Musabegovi. Odlomak iz knjige ene. Glasovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 185-189. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 204. PERVIZ, Izet Began Hamuli, ovjek koji je prvi vidio voz / Izet Perviz. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 190-199. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 205. SIJARI, Safet Susret u tjesnacu / Safet Sijari. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 190-198. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 206. SMAJLOVI, Mustafa Glas mrtvaca / Mustafa Smajlovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 160-168. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 207. SOFTI, Faiz Orao / Faiz Softi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 179-181. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 208. AMI, Jasna Sve krtice ovoga svijeta / Jasna ami. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 227-231. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 209. ARI, Muhidin Janje; Ministar kulture; Porculanska greka; Grah / Muhidin ari. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 253-256. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 210. EHI, Faruk Uas je naa furka / Faruk ehi U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 257-260. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 211. TITKOVAC, Ejub Hastal / Ejub titkovac. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 117-127. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 212. TRHULJ, Sead Kap vode / Sead Trhulj. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 215-217. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3 213. UZUNOVI, Damir Dvije prie: Kolinje; Dimnjak / Damir Uzunovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 179-187. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-3
821.163.43*-992 Putopisi
214. KAJAN, Ibrahim Kua Kosaa na Blagaju, velikih bosanskih vojvoda / Ibrahim Kajan. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 221-241. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-992
821.163.43*-4 Eseji
215. KARAHASAN, Devad Spasiti nas moe samo istinski dobra knjievnost / Devad Karahasan. Preneseno iz Osloboenja, KUN, 9. 9. 2002.
590 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:00

U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 71-78. Rubrika: Politika i drutvo 821.163.43*-4 220. URIKOVI, Dejan Prianje kao izraz iskonske potrebe za meuljudskom komunikacijom. (O knjizi Miris lia orahova amila Sijaria) / Dejan urikovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 231-233. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 Sijari, . 221. FEHRATOVI, Jahja Tri aspekta romana Uhode Dervia Suia / Jahja Fehratovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 221-232. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 Sui, D. 222. FILAN, Kerima Djela na turskom jeziku iz 15. stoljea na naim prostorima / Kerima Filan. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 297-314. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 223. GALIJAEVI, Tarik Recepcija novela Alije Nametka u knjievnoj kritici / Tarik Galijaevi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 110-126. Rubrika: Godinjice. Referat sa okruglog stola Knjievni i folkloristiki rad Alije Nametka koji je u organizaciji Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine i BZK Preporod u povodu sto godina od roenja Alije Nametka odran 28.12.2006. godine 821.163.43*.09 Nametak, A. 224. GAZI, Lejla Baagiev prevodilaki opus sa orijentalnih jezika / Lejla Gazi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180 . God. IV (2004), str. 23-40. Poglavlje: Baagi u vremenu. Povodom sedamdesetogodinjice smrti Safvet-bega Baagia 821.163.43*.09 Baagi, S.
821.163.4 (497.6).09 Bosanskohercegovaka knjievnost Knjievna kritika

216. ALISPAHI, Nijaz Nedad Ibriimovi / Nijaz Alispahi. Obrazloenje o Nedadu Ibriimoviu, dobitniku Preporodove nagrade za knjievnost za 2005. godinu. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 333. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 82: 929 Ibriimovi, N. 217. DURI, Raid Povijesno-etiki i aksioloki stereotipi u Mauranievoj Smrti Smail-age engia kroz bonjako-muslimansku recepciju / Raid Duri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 273-282. Rubrika: Kritika itanja 821.163.43*.09 218. DURI, Raid Stilemi turcizmi kroz bonjaku recepciju Njegoeva Gorskoga vijenca / Raid Duri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 179-199. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*: 811 219. DANKO, Muhidin Kritika recepcija Baagieva djela: itanje (interpretacija) ili uitavanje (instrumentalizacija) / Muhidin Danko. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 54-80. Poglavlje: Baagi u vremenu. Povodom sedamdesetogodinjice smrti Safvet-bega Baagia. 821.163.43*.09
Godinjak 2009 / 591
27.5.2010 13:40:00
KAMBEROVI
225. HADIOSMANOVI, Lamija Baagievi prijevodi turskih pjesnika na bosanski jezik / Lamija Hadiosmanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 11-17. Poglavlje: Baagi u vremenu. Povodom sedamdesetogodinjice smrti Safvet-bega Baagia 821.163.43*.09 Baagi, S. 226. HADIOSMANOVI, Lamija Eseji i tesavvuf u atievom djelu / Lamija Hadiosmanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 208-215. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 ati, M. . 227. HADIOSMANOVI, Lamija Neto o poeziji Arif Hikmet-bega Stoevia: u povodu stogodinjice smrti / Lamija Hadiosmanovi, Salih Trako. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 241-247. Rubrika: Duhovna obzorja 821.163.43*.09 Rizvanbegovi, A. H. 228. HADIOSMANOVI, Lamija Orijentalni motivi u poeziji Zmaja Jovana Jovanovia / Lamija Hadiosmanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 267-278. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 Zmaj J. J. 229. HADIZUKI, Dijana Simbolika pejzaa u pripovijetkama Alije Nametka / Dijana Hadizuki. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 88-93. Rubrika: Godinjice. Referat sa okruglog stola Knjievni i folkloristiki rad Alije Nametka koji je u organizaciji Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine i BZK Preporod u povodu sto godina od roenja Alije Nametka odran 28.12.2006. godine 821.163.43*.09 Nametak, A. 230. HADIZUKI, Dijana Enver olakovi zaboravljeni pripovjeda / Dijana Hadizuki. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 262-266. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 olakovi, E. 231. HRNJICA, Jasmina Poezija Fadila Kurtagia / Jasmina Hrnjica U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 234-261. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 Kurtagi, F. 232. IBRIIMOVI, Nedad Nema nadmetanja sa avolom: intervju / razgovarao Zulfikar Filandra. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 171-178. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*-5 821.163.43*.09 233. JAHI, Devad Vrijedno knjievnohistorijsko naslijee. (O knjizi Krajinika pisma odabrao i priredio Muhamed Nezirovi) / Devad Jahi U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 227-230. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 234. KADRI, Adnan Semantika, metaforika i simbolika vode u poeziji Sabita Alaudina Uianina / Adnan Kadri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 137-149. Rubrika: Duhovna obzorja 821.163.43*.09 Uianin, S. A. 235. KADRI, Raida Kratak osvrt na pripovjedaki opus Alije Nametka / Raida Kadri. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 85-87. Rubrika: Godinjice. Referat sa okruglog stola Knjievni i folkloristiki rad Alije Nametka
592 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:00

koji je u organizaciji Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine i BZK Preporod u povodu sto godina od roenja Alije Nametka odran 28.12.2006. godine. 821.163.43*.09 Nametak, A. 236. KAPIDI-Osmanagi, Hanifa Povratak Begia. (O knjizi Eseji i kritike Midhata Begia) / Hanifa Kapidi-Osmanagi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 219-222. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 Begi, M. 237. KAZAZ, Enver Makov i Mein obrat / Enver Kazaz. Povodom etrdeset godina od objavljivanja Dervia i smrti i Kamenog spavaa (19662006) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 171-177. Rubrika: Godinjice 821.163.43*.09 238. KLJUANIN, Zilhad Istok u poeziji Safvet-bega Baagia / Zilhad Kljuanin. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 41-53. Poglavlje: Baagi u vremenu. Povodom sedamdesetogodinjice smrti Safvet-bega Baagia 821.163.43*.09 Baagi, S. 239. KUJUNDI, Atif Ahmed Muradbegovi kao romanopisac / Atif Kujundi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 265-270. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 Muradbegovi, A. 240. KULENOVI, Tvrtko Abdulah Sidran / Tvrtko Kulenovi. Obrazloenje o Abdulahu Sidranu dobitniku Preporodove nagrade za knjievnost za 2002. godinu U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 384-385. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 821.163.43*: 929 Sidran, A. 241. MAGLAJLI, Medhija O Baagievoj ostavtini / Medhija Maglajli. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 87-91. Poglavlje: Baagi u vremenu. Povodom sedamdesetogodinjicesmrti Safvet-bega Baagia 821.163.43*.09 Baagi, S. 242. MEMIJA, Emina Ljetopis u ljetopisu: uz 270-godinjicu roenja Mula Mustafe Baeskije (1731/21809) / Emina Memija. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 161-164. Rubrika: Duhovna obzorja 821.163.43*.09 Baeskija, M. 243. MEMIJA, Emina Prva nagrada za prvu damu / Emina Memija. Obrazloenje za Nerminu Kurspahi, dobitnicu Preporodove nagrade Alija Isakovi za 2004. godinu. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 276. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 821.163.43*.09 Kurspahi, N. 244. MEMIJA, Emina Safvet-beg Baagi kao publicista / Emina Memija. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 18-22. Poglavlje: Baagi u vremenu. Povodom sedamdesetogodinjice smrti Safvet-bega Baagia 821.163.43*.09 Baagi, S. 245. MEMIJA, Emina ivot kao zalog istini. Djela i ideje Abdulvehaba Ilhamije / Emina Memija. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 199-207. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 Ilhamija, A.
Godinjak 2009 / 593
27.5.2010 13:40:00
KAMBEROVI
246. MORANJAK-Bambura, Nirman Paradoks biblioteke feminilni tekst. (O knjizi Skretnice Jasmine Musabegovi) / Nirman Moranjak-Bambura. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 223-226. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 Musabegovi, J. 247. NEIMARLIJA, Hilmo Fragment o filozofiji povijesti i modernom romanu / Hilmo Neimarlija U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 79-83. Rubrika: Politika i drutvo 82-31: 930.1 248. OMERIKA, Nusret Strukturalni okvir i figurativnost kao dvostruka percepcija Bulbulistana / Nusret Omerika. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 237-240. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 249. PEJINOVI, Adnan Slika Bonjaka u Nametkovoj noveli / Adnan Pejinovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 94-101. Rubrika: Godinjice. Referat sa okruglog stola Knjievni i folkloristiki rad Alije Nametka koji je u organizaciji Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine i BZK Preporod u povodu sto godina od roenja Alije Nametka odran 28.12.2006. godine. 821.163.43*.09 Nametak, A. 250. REBRONJA, Nadija Lik i odraz u stvaralatvu Asmira Kujovia / Nadija Rebronja. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 191-197. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 Kujovi, A. 251. REBRONJA, Nadija Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt Mee Selimovia / Nadija Rebronja. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 211-233. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 Selimovi, M. 252. RIZVANBEGOVI, Fahrudin Knjievno djelo Hamida Dizdara / Fahrudin Rizvanbegovi. Odlomak iz knjige Hamida Dizdara: Pjesme i pripovijetke. Sarajevo: BZK Preporod, 2003. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 132. Rubrika: Godinjice. Povodom sto godina od roenja Hamida Dizdara. 821.163.43*.09 Dizdar, H. 253. SOKOLIJA, Mahir Nekrologij u bonjakoj knjievnosti / Mahir Sokolija. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 127-136. Rubrika: Godinjice. Referat sa okruglog stola Knjievni i folkloristiki rad Alije Nametka koji je u organizaciji Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine i BZK Preporod u povodu sto godina od roenja Alije Nametka odran 28.12.2006. godine. 821.163.43*.09 254. EHI, Faruk Ovo bi trebala biti jo jedna suvremena pria. (Autoreferencijalni univerzum u romanu Monografija grada Amira Brke) / Faruk ehi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 275-277. Rubrika: Kritika itanja 821.163.43*.09 Brka, A. 255. EMSOVI, Sead Jedan atiev sonet / Sead emsovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 216-220. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 ati, M. . 256. EMSOVI, Sead Tesavufski motivi u postupku transkodiranja / Sead emsovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 203-210.
594 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:00

Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 257. ZALIHI, Almir Bonjaka knjievna produkcija u 2005. godini / Almir Zalihi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 266-280. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 258. ZALIHI, Almir Bonjaka knjievna produkcija u 2006. godini / Almir Zalihi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 279-298. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 259. ZALIHI, Almir Pregled bonjake knjievne produkcije u 2007. godini / Almir Zalihi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 280-310. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 260. ZALIHI, Almir Pregled bonjake knjievne produkcije u 2008. godini / Almir Zalihi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 234-262. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09 261. ZALIHI, Almir Kameni spava Maka Dizdara / Almir Zalihi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 135-140. Rubrika: Godinjice. Povodom devedeset godina od roenja Maka Dizdara. 821.163.43*.09 Dizdar, M. BZK Preporod, Sarajevo, 2002.) / Ahmed Alii. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 267-269. Rubrika: Kritika itanja 821.163.43*.09: 398 263. BUTUROVI, enana Dijahronija bonjake usmenosti / enana Buturovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 166-175. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*:398 264. BUTUROVI, Lada Poetika baladeskne i epske pjesme o pogibiji Hifzi-bega umiia / Lada Buturovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 241-264. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09: 398 265. BUTUROVI, Lada Mitske strukture gostoprimstva: (u epu enidba Smailagina sina Avde Meedovia i u kurtoaznom romanu Pria o Graalu Chrtiena De Troyesa) / Lada Buturovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 184-198. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09: 398 266. BUTUROVI, Lada Ka teoriji usmenih balada: (od balade o Hasanaginici do balada o Moriima) / Lada Buturovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 204-219. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09: 398 267. DERVIEVI, Amira O prvoj Nametkovoj zbirci usmene proze / Amira Dervievi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 137-140. Rubrika: Godinjice. Referat sa okruglog stola Knjievni i folkloristiki rad Alije Nametka koji je u organizaciji Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine i BZK
821. 163.43*:398 Bonjaka usmena knjievnost Knjievna kritika

262. ALII, Ahmed U okviru svjetskih usmenih predaja (Aia Softi, Usmene predaje Bonjaka,
Godinjak 2009 / 595
27.5.2010 13:40:01
KAMBEROVI
Preporod u povodu sto godina od roenja Alije Nametka odran 28.12.2006. godine. 821.163.43*.09 : 398 268. EFENDI, Nirha Uspavanka u Nametkovoj zbirci Od beike do motike / Nirha Efendi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 147-150. Rubrika: Godinjice. Referat sa okruglog stola Knjievni i folkloristiki rad Alije Nametka koji je u organizaciji Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine i BZK Preporod u povodu sto godina od roenja Alije Nametka odran 28.12.2006. godine. 821.163.43*.09 : 398 269. FAZLI, Selma Etnografsko-folkloristika linija u pripovjedakom djelu Husejna oge Dubravia i Alije Nametka / Selma Fazli U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 141-146. Rubrika: Godinjice. Referat sa okruglog stola Knjievni i folkloristiki rad Alije Nametka koji je u organizaciji Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine i BZK Preporod u povodu sto godina od roenja Alije Nametka odran 28.12.2006. godine. 821.163.43*.09: 398 270. JAAREVI, Edin Sevdalinka kao vid historijskog pamenja (U povodu objavljivanja knjige Enesa Kujundia: Tri Rahike etale sokakom: sevdalinka u tokovima bonjake umjetnosti) / Edin Jaarevi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 357-362. Rubrika: Prikazi i osvrti 821.163.43*.09: 398 Kujundi, E. 271. KUNI, Mirsad Povratak Zbirke Milmana Parrya / Mirsad Kuni. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 200-202. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09: 398 272. MAGLAJLI, Munib Zaokruen presjek kroz bonjaku usmenu prozu. (Aia Softi, Usmena proza Bonjaka, Preporod, Sarajevo, 2004) / Munib Maglajli. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 234-236. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09: 398 273. NEZIROVI, Muhamed Da li je slavenska antiteza odista slavenska? / Muhamed Nezirovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 231-259. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09: 398 274. NEZIROVI, Muhamed Sa margina jedne stare knjige / Muhamed Nezirovi. (Hrvatske narodne pjesme junake pjesme (muhamedovske), knj. IV, Zagreb: Matica hrvatska, 1899. (uredio Luka Marjanovi) U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 137-165. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*.09: 398
821.163.43*-2.09 Bonjaka dramska knjievnost - Knjievna kritika

275. AGI, Nihad Groteskna igra. Uz dramu Nedada Ibriimovia Woland u Sarajevu / Nihad Agi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 195-201. Poglavlje: Poetika savremene bonjake drame. Referat sa istoimenog okruglog stola koji je u organizaciji BZK Preporod, odran 1.12.2003. godine u Sarajevu u povodu stogodinjice BZK Preporod. 821.163.43*-2.09 Ibriimovi, N. 276. BAKIJA, Katja Scena kao ogledalo: dramski rukopis Fee ehovia / Katja Bakija. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 191-194.
596 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:01

Poglavlje: Poetika savremene bonjake drame. Referat sa istoimenog okruglog stola koji je u organizaciji BZK Preporod, odran 1.12.2003. godine u Sarajevu u povodu stogodinjice BZK Preporod. 821.163.43*-2.09 ehovi, F. 277. BEGOVI, Ena Recepcija Nametkovih drama u knjievnoj kritici / Ena Begovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 102-109. Rubrika: Godinjice. Referat sa okruglog stola Knjievni i folkloristiki rad Alije Nametka koji je u organizaciji Muzeja knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine i BZK Preporod u povodu sto godina od roenja Alije Nametka odran 28.12.2006. godine. 821.163.43*-2.09 Nametak, A. 278. DANKO, Muhidin Bonjaka drama u koli (u ime onoga ega nema) / Muhidin Danko. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 159-161. Poglavlje: Poetika savremene bonjake drame. Referat sa istoimenog okruglog stola koji je u organizaciji BZK Preporod, odran 1.12.2003. godine u Sarajevu u povodu stogodinjice BZK Preporod. 821.163.43*-2.09 279. GAJEVI, Anila Elementi poetike ekspresionizma u dramatici Ahmeda Muradbegovia / Anila Gajevi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 233-253. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43*-2.09 Muradbegovi, A. 280. GOJER, Gradimir Redateljska iskustva u interpretaciji suvremene bonjake drame / Gradimir Gojer U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 162-165. Poglavlje: Poetika savremene bonjake drame. Referat sa istoimenog okruglog stola koji je u organizaciji BZK Preporod, odran 1.12.2003. godine u Sarajevu u povodu stogodinjice BZK Preporod. 821.163.43-2.09 281. GOVEDARICA, Nataa Privienja iz srebrenog vijeka Almira Baovia / Nataa Govedarica. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 166-168. Poglavlje: Poetika savremene bonjake drame. Referat sa istoimenog okruglog stola koji je u organizaciji BZK Preporod, odran 1.12.2003. godine u Sarajevu u povodu stogodinjice BZK Preporod. 821.163.43-2.09 Baovi, A. 282. KATNI- Bakari, Marina Ludike i intertekstualne suvremene strategije u dramama Almira Imirevia / Marina Katni-Bakari. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 169-172. Poglavlje: Poetika savremene bonjake drame. Referat sa istoimenog okruglog stola koji je u organizaciji BZK Preporod, odran 1.12.2003. godine u Sarajevu u povodu stogodinjice BZK Preporod. 821.163.43*-2.09 Imirevi, A. 283. KRSMANOVI, Strajo Recentna bonjaka drama-jedan odgovor za budunost Bonjaka na Balkanu i u Evropi / Strajo Krsmanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 166-168. Poglavlje: Poetika savremene bonjake drame. Referat sa istoimenog okruglog stola koji je u organizaciji BZK Preporod, odran 1.12.2003. godine u Sarajevu u povodu stogodinjice BZK Preporod. 821.163.43*-2.09 284. MILETI Oruevi, Tanja Rat za kraj svijeta. Dramaturki postupci saimanja smislova XX stoljea u fokusu Srebrenice, u komadu Privienja iz srebrenog vijeka Almira Baovia / Tanja MiletiOruevi U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 176-180.
Godinjak 2009 / 597
27.5.2010 13:40:01
KAMBEROVI
Poglavlje: Poetika savremene bonjake drame. Referat sa istoimenog okruglog stola koji je u organizaciji BZK Preporod, odran 1.12.2003. godine u Sarajevu u povodu stogodinjice BZK Preporod. 821.163.43*-2.09 Baovi, A. 285. SOFTI-Gasal, Larisa Dramatika Zlatka Topia / Softi-Gasal Larisa. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 181-190. Poglavlje: Poetika savremene bonjake drame. Referat sa istoimenog okruglog stola koji je u organizaciji BZK Preporod, odran 1.12.2003. godine u Sarajevu u povodu stogodinjice BZK Preporod. 821.163.43*-2.09 Topi, Z. 286. SOFTI-Gasal, Larisa Drame Fee ehovia / Softi-Gasal Larisa. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 198-203. Poglavlje: Poetika savremene bonjake drame. Referat sa istoimenog okruglog stola koji je u organizaciji BZK Preporod, odran 1.12.2003. godine u Sarajevu u povodu stogodinjice BZK Preporod. 821.163.43*-2.09 ehovi, F. Rubrika: Knjievni prilozi 821.163.43*-31 (091) 289. KAZAZ, Enver Bosanskohercegovaka i bonjaka knjievnost na prelazu milenija-estetsko discipliniranje povijesnog uasa / Enver Kazaz. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 315-338. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.4 (497.6) (091) 821.163.43*.09 290. SPAHI, Vedad Pregled savremene bosanskohercegovake knjievnosti: (periodizacija i tipologizacija) / Vedad Spahi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 339-348. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.4 (497.6) (091)
821.512.161 Turska knjievnost Prijevodi na bosanski jezik

291. ERDOAN, Asli etiri prie: Most; udotvorni mandarin; Srpski restoran i Mischelle; Pria jednog rastanka / Asli Erdoan; preveo s turskog jezika Enver Ibrahimkadi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 335-341. Rubrika: Prijevodi 821.512.161-32 292. KALEOLU, Muzaffer Pjesme: enja; Lae; Oni to hitaju; arena ptica Okke Dede; Putevi; Potok; Samoa; Kad bi dola; Sarajevo 92; Kad bi barem telefon / Muzaffer Kaleolu; prevela s turskog jezika Lamija Hadiosmanovi. Biografski podaci o pjesnikinji. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 1512-8180. God. VIII (2008), str. 265271. Rubrika: Prijevodi 821.512.161-1
821.163.43* (091) Bonjaka knjievnost Historija

287. DANKO, Muhidin Povijesne i metodoloke osnove znanstvenog prouavanja bonjake knjievnosti za djecu / Muhidin Danko. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 260-260. Rubrika: Reference bonjake kulture 821.163.43* (091) 288. KAZAZ, Enver Dva perioda geneze bonjakog romana kanonski i nekanonski roman: (Geneza romana prema dominantnim modelima knjievne prakse) / Enver Kazaz. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 251-260.
598 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:01

293. NEVAI, Ali ir enja za ruom: Pria o slavuju; Gazel; Rubaija / Ali ir Nevai; prevela Nadija Rebronja. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 300-303. Rubrika: Prijevodi 821.512.161-1 294. TUN, Ayfer Prie: Crvena patnja; Tajanstvena / Ayfer Tun; preveo s turskog jezika Enver Ibrahimkadi. Biografski podaci o knjievnici. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 272-283. Rubrika: Prijevodi 821.512.161-32 snischen Skizzenbuch. Landschafts-und Kultur-Bilder aus Bosnien und der Hercegovina. Dresden, E. Pierson, 1900.) / Milena Mrazovi-Preindlsberger; preveo s njemakog jezika Zijad ehi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 342-353. Rubrika: Prijevodi 910.4 298. STRAUSZ, Adolf Bosna. Zemlja i ljudi. Historijski, etnografski i geografski prikaz, Be, 1884. godine (Bosnien. Land und Leute. Historisch-etnographisch, geographische Schilderungen. Wien, 1884.) / Adolf Strausz; preveo s njemakog jezika Zijad ehi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 357-366. Rubrika: Prijevodi 910.4
821.222.1 Perzijska knjievnost Knjievna kritika

295. AI, Nermina U potrazi za slobodom (Azar Nafisi, itati Lolitu u Teheranu, Rubikon, Novi Sad, Denis, Sarajevo, 2005) / Nermina ai. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 382-384. Rubrika: Prikazi i osvrti 821.222.1.09
929 Biografska i srodna prouavanja

299. FILANDRA, air Omer Behmen: Na dnu dna: ivot i djelo, Sarajevo, Mladi Muslimani, 2006. / air Filandra. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 369. Rubrika: Prikazi i osvrti 929 Behmen, O. 300. KAMBEROVI, Isma Sudionici nae povijesti umrli 2005. godine: (Enver auevi; Ahmed Dubo; Aif Hodovi; Rizo Mehinagi; Abdulah Naka; Dafer Obradovi; Ibrahim Polimac; Sabahudin Resi; Husein Sui; Hamid oe; Irfan Zuli) / Isma Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 383-391. Rubrika: Bonjaki merhumi 929 (=163.43*) 2005 301. KAMBEROVI, Isma Sudionici nae povijesti umrli 2006. godine: (Nijaz Abadi; Kemal Bakari; Mustafa Brdari; Sadida Bulbulovi-Telalbai; Ilijas Dobraa; Ahmed Duvi; Be-
UDK 9 GEOGRAFIJA. BIOGRAFIJA. HISTORIJA
910.4 Putovanja
296. RIVET, Charles Charles Rivet i njegovo svjedoenje o Bosni iz 1919. godine / preveo s francuskog jezika Muhamed Nezirovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 283-299. Rubrika: Prijevodi 910.4 297. PREINDLSBERGER-Mrazovi, Milena Bosanska biljenica. Slike pejsaa i kulturne batine Bosne i Hercegovine (Bo-
Godinjak 2009 / 599
27.5.2010 13:40:01
KAMBEROVI
njamin Filipovi; Izet Hajdarhodi; Kemal Hrelja; Ismet Rebronja; Ejub titkovac; Smail Tihi) / Isma Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 451-462. Rubrika: Bonjaki merhumi 929 (=163.43*) 2006 302. KAMBEROVI, Isma Sudionici nae povijesti umrli 2007. godine: (Nirman Moranjak-Bambura; Husein Bai; Esad Ceri; Bato (Bahrudin) engi; Denana Efendi-Semiz; Ismail Hadiahmetovi; Nusret Idrizovi; Safet Isovi; Faruk Konjhodi; Mustafa Memi; Mubera Pai; Meho Puzi; Muhamed dralovi) / Isma Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 441-454. Rubrika: Bonjaki merhumi 929 (=163.43*) 2007 303. KAMBEROVI, Isma Sudionici nae povijesti umrli 2008. godine: (Omer Ali; Fuad Arifhodi; Hamza Baki; Edah Beirbegovi; Avdo ampara; Fadil engi; Zlatan olakovi; Dalija Demirovi; Mehmed Drino; Beir Daka; Ahmet Hadipai; Hajrudin Harai; Rasim Hurem; Hamo Ibrulj; Muhamed Karamehmedovi; Alija Kebo; Mirsad Konstantinovi; Safet Krki; Mubera Mujagi; Nedret Mujkanovi; Gordana Muzaferija; Muhamed Nezirovi; Refik Numi; Sanela Redepagi; Izet Rizvanbegovi; Sokolovi-Bertok, Semka; Nedim arac; Ismet Ico Voljevica; Adil Zulfikarpai) / Isma Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 407-430. Rubrika: Bonjaki merhumi 929 (=163.43*) 2008 304. KUJUNDI, Enes Biografije u Bonjaka do Baagia / Enes Kujundi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 81-86. Poglavlje: Baagi u vremenu. Povodom sedamdesetogodinjice smrti Safvet-bega Baagia 929 (=163.43*) 305. OBRADOVI, Dafer Sudionici nae povijesti (1992-2001): (Ibrahim Baki; Mustafa Beganovi; Hamid Begi; Mehmedalija Boji; Sead Brki; Edhem amo; Enes engi; Mustafa eman; Safet ii; Salko uri; Mirza Delibai; Osman iki; Munir Gavrankapetanovi; Sulejman Grozdani; Muzafer Hadagi; Avdo Hadibeganovi; Safet Hadi; Mustafa Hajrulahovi; Asim Halilovi; Adem Handi; Mehdin Hodi; Midhat Hujdur; Seid Hukovi; Hajdar Hulusija; Fikret Ibrahimpai; Mirza Idrizovi; Zaim Imamovi; Alija Isakovi; Mesud Islamovi; Abdulah Jesenkovi; Nasiha Kapidi-Hadi; Ismet Kasumovi; Muhamed Kondi; Eref Kovaevi; Hajrudin Krvavac; Alija Kuukali; Muradif Kulenovi; Razija Lagumdija; Irfan Ljubijanki; Ibrahim Ljubovi; Nesib Malki; Sulejman Maovi; Hajrudin Mei; Sead Midi; Edib Mufti; Halim Mulaibrahimovi; Izet Nani; Hajrudin Numi; Sait Orahovac; Nedat Paali; Atif Purivatra; Mehmed Ramovi; Ismet Rizvi; Muhsin Rizvi; Avdo Sueska; Hasan Sueska; Salim abi; Enver ehovi; Nijaz ukri; Ibrahim Tepi; Hakija Turajli; Karim Zaimovi; Safet Zajko) / Dafer Obradovi, Isma Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 333-30. Rubrika: Bonjaki merhumi 929 (=163.43*) 306. OBRADOVI, Dafer Sudionici nae povijesti umrli 2002. godine: (Smail Bali; Kasim Begi; Nurudin Bijedi; Eref ampara; Emir Dragulj; Zekerijah ezi; Raifa Festi; Zlata Kurt; Ahmed Mandi; Bekir Misirli; Osman Pirija; Izet Sarajli; Kenan Solakovi; Aziz Sultanovi; Hivzija Suljki; Demil arac; Semiha lakovi; Mahmud Tralji) / Dafer Obradovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 389-410. Rubrika: Bonjaki merhumi 929 (=163.43*) 307. OBRADOVI, Dafer Sudionici nae povijesti umrli 2003. godine: (Mehmed Alagi; Dubravko Biba-
600 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:01

novi; Sabahudin Bilalovi; Ibrahim Dananovi; Abaz Deronja; Ahmed Hadirovi; Hivzija Hasandedi; Ahmed Hromadi; Alija Izetbegovi; Ibrahim Kemura; Husein Kulenovi; Fahrudin Kreho; Teufik Mufti; Demal Muminagi; Zaim Muzaferija; Faruk Seleskovi; Mensur Serdarevi; Hamdija ahinpai; Alija Tali; Vatrenjak-Velagi, Velida) / Dafer Obradovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. III (2003), str. 335-363. Rubrika: Bonjaki merhumi 929 (=163.43*) 308. OBRADOVI, Dafer Sudionici nae povijesti umrli 2004. godine: (Fazlija Alikalfi, Smajo Belija; Ejub ehi; Hasan Dervibegovi; Zejnil Faji; David Husi; Salih Karabdi; Abdulah Konjicija; Ihsan-Ico Muteveli; Hilmo Pai; Ibrahim Pai (ljekar); Hajrudin Ramadan; Mirsad Sedi; Rizo Selmanagi; Muhamed ator; Mustafa ehovi; Demila Hanumica Zeki) / Dafer Obradovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. IV (2004), str. 329-344. Rubrika: Bonjaki merhumi 929 (=163.43*) Rubrika: Prikazi i osvrti 930: 929 Handi, A. 311. HADIOSMANOVI, Lamija Novo u biografiji Zmaja od Bosne (Husnija Kamberovi, Husein-kapetan Gradaevi (1802-1834). Biografija. Uz dvjestotu godinjicu roenja. BZK Preporod Gradaac, Gradaac, 2002.) / Lamija Hadiosmanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 281-282. Rubrika: Kritika itanja 930: 929 Kamberovi, H. 312. HADIOSMANOVI, Lamija Robert Michel: Mostar. Sarajevo, Dobra knjiga, 2006. / Lamija Hadiosmanovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 379-381. Rubrika: Prikazi i osvrti 930 (497.6) 313. HUSI, Aladin Doprinos Adema Handia bosanskohercegovakoj osmanistici i historiografiji / Aladin Husi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 153-159. Rubrika: Godinjice. Povodom devedeset godina od roenja historiara dr. Adema Handia 930: 929 Handi, A. 314. JALIMAM, Salih Strah od historije ili o jednoj knjizi i njenim historijskim potvrdama: (Sreko M. Daja: Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje 1463-1804. Mostar 1999., 336 str.) / Salih Jalimam. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 263-271. Rubrika: Kritika itanja 930 Daja, S. 315. YOUNIS, Hana Tatjana Pai-Vuki: Svijet Mustafe Muhibbija, sarajevskog kadije. Zagreb: Srednja Europa, 2007., 267 str. / Hana Younis
930 Historiografija
309. AR-Drnda, Hatida Doprinos Adema Handia izuavanju nastanka i razvoja gradova u Bosni i Hercegovini / Hatida ar-Drnda. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 165-168. Rubrika: Godinjice. Povodom devedeset godina od roenja historiara dr. Adema Handia 930: 929 Handi, A. 310. FEJZI, Elvis Handiev znanstveni doprinos naoj osmanistici. Djelo dr. Adema Handia: zbornik radova sa znanstvenog simpozija (Teanj, 15. i 16. 12. 2006. godine). Teanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2008. / Elvis Fejzi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VIII (2008), str. 302-304.
Godinjak 2009 / 601
27.5.2010 13:40:01
KAMBEROVI
U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VII (2007), str. 363-366. Rubrika: Prikazi i osvrti 930 316. KAMBEROVI, Husnija Prozor u prolost ili ogledalo suvremenosti: postoje li bosanskohercegovaka i bonjaka historiografija? / Husnija Kamberovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 313-317. Rubrika: Reference bonjake kulture 930 (497.6) 317. KUJUNDI, Enes Terra incognita? Bosna i Hercegovina u nekim svjetskim referencijalnim izvorima / Enes Kujundi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 54-59. Rubrika: Politika i drutvo 930 318. KURTOVI, Esad Bosna i kartografija (Zijad ehi- Ibrahim Tepi, Povijesni atlas Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina na geografskim i historijskim kartama, Izdavako drutvo Sejtarija, Sarajevo, 2002.) / Esad Kurtovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 270-271. Rubrika: Kritika itanja 930 319. NAMETAK, Fehim Ko o emu, velikosrpski ideolozi o ugroenosti srpstva: (Bosna i Hercegovina od srednjeg veka do novijeg vremena Referati sa Meunarodnog naunog skupa 13-15. decembra 1994., Istorijski institut SANU, Beograd/ Pravoslavna re, Novi Sad, Beograd, 1995., 470 str.) / Fehim Nametak. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 287-290. Rubrika: Kritika itanja 930 320. NEZIROVI, Muhamed Neki podaci o Bosancima i bosanskom jeziku u znanstvenim knjigama 16. i 17. stoljea / Muhamed Nezirovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. VI (2006), str. 301-308. Rubrika: Reference bonjake kulture 930 811.163.43* 321. PELIDIJA, Enes Mustafa Imamovi / Enes Pelidija. Obrazloenje o Mustafi Imamoviu, dobitniku Preporodove nagrade za znanost za 2002. godinu U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 383-384. Rubrika: Iz Preporodove djelatnosti 930: 929 Imamovi, M. 322. PELIDIJA, Enes O linosti i djelima dr. Hajrudina uria / Enes Pelidija. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. V (2005), str. 254-260. Rubrika: Reference bonjake kulture 930 929 uri, H. 323. SMAJI, Ramiza Doprinos dr. Adema Handia istraivanju historijske demografije BiH / Ramiza Smaji. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 1512-8180. God. VI (2006), str. 160-164. Rubrika: Godinjice. Povodom devedeset godina od roenja historiara dr. Adema Handia 930: 929 Handi, A. 314 (497.6)
930.2 Diplomatika
324. MEMIJA, Emina U temeljima dravnosti: Od Kulina bana do naijeh dana / Emina Memija. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180 God. II (2002), str.121-124. Rubrika: Tradicija srednjovjekovne Bosne 930.2
602 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:01

94 Historija Bosne i Hercegovine
325. HADIJAHI, Muhamed upanijsko ureenje srednjovjekovne Bosne / Muhamed Hadijahi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 125-129. Rubrika: Tradicija srednjovjekovne Bosne 94 (497.6) 04/14 326. KURTOVI, Esad Bosanski velika u modernim bankarskim tokovima srednjovjekovlja: Sandaljevo kumstvo u ulaganju novca na dobit u Dubrovniku / Esad Kurtovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. I (2001), str. 147-154. Rubrika: Duhovna obzorja 94 (497.6) 04/14 33 (497.6) 04/14 327. KURTOVI, Esad Oko velikog osmanskog upada u Bosnu 1414. godine / Esad Kurtovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 15128180. God. II (2002), str. 130-134. Rubrika: Tradicija srednjovjekovne Bosne 94 (497.6) 1414 328. KURTOVI, Esad Sitni prilog o Vlasima i Vlahoviima / Esad Kurtovi. U: Godinjak BZK Preporod. ISSN 1512-8180. God. V (2005), str. 49-58. Rubrika: Politika i drutvo 94 (497.6) 04/14
Godinjak 2009 / 603
27.5.2010 13:40:01
KAMBEROVI
AUTORSKI INDEKS
A ABADI-Hodi, Aida: 156 AGI, Nihad: 275 AJANOVI, Midhat: 190 ALIBAI, Ahmet: 43 ALIBAI, Haris: 84 ALII, Ahmed: 262 ALISPAHI, Fatmir: 86 ALISPAHI, Nijaz: 151, 216 ALJI, Sakib: 15-19 ARNAUTOVI, Mustafa Cico: 164 ARNAUTOVI, Samir: 94 AVDI, Fija: 17-19 AVDI, Kamil J.: 44 AVDI, Nermin: 15 B BAKIJA, Katja: 276 BALI, Fuad: 15, 18, 19 BALI, Hasan: 127, 134 BALI, Smail: 72 BALIHODI, Kemal: 15-17 BANDOVI, Safet: 69, 70, 95, 140 BAI, Husein: 96 BAZDULJ-Hubijar, Nura: 191 BEGANOVI, Safet: 16 BEGI, Azra: 152 BEGOVI, Ena: 277 BEGOVI, Sead: 165 BEKRI, Ismet: 166 BERBI, Sejad: 17-19 BERIDAN, Izet: 136 BEIREVI-Regan, Jasmina: 128 BEO, Fejzulah: 16-19 BJELAK, Halil: 10 BOSTO, Sulejman: 42 BRADARI, Mehmed: 17 BRKA, Amir: 167, 168, 169
BUREK, Abdulah: 16, 17 BUATLI, Ismet: 6 BUTUROVI, enana: 97, 263 BUTUROVI, Lada: 264, 265, 266 C CERI, Mustafa: 45-47, 53-58 AJI, Refka: 15-19 AMO, Merima: 71, 98 AR-Drnda, Hatida: 309 OLAK, Kemal: 15-19 II, Husaga: 99, 100 URAK, Nerzuk: 87 D DEDI, Ibrahim: 17 DELIBAI, Esad: 40 DELI, Dinko: 170 DERVIEVI, Amira: 267 DIZDAR, Hamid: 171 DIZDAR, Senada: 7 DIZDAREVI, Ismet: 101 DUKI, Zlatko: 79 DUMAN, Hatida: 24-29 DURAKOVI, Esad: 48 DURAKOVI, Nijaz: 73 DURAN, Mujan: 18 DURANOVI, Amir: 141 DURI, Raid: 217, 218 D DANKO, Muhidin: 219, 278, 287
604 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:01

DANKOVI, Senad: 17-19 DUMHUR, Nedad: 15 URIKOVI, Dejan: 220 E EFENDI, Nirha: 268 ELEZOVI, Muhamed: 172 EMIRHAFIZOVI, Mirza: 67, 68 EMRI, Sead: 15 ERDOAN, Asli: 291 F FAZLI, Selma: 269 FEHRATOVI, Jahja: 221 FEJZI, Elvis: 120, 310 FEJZI engi, Fahira: 80, 81, 83, 135 FILAN, Alija: 19 FILAN, Kerima: 222 FILANDRA, air: 8, 30-33, 88, 89, 102, 145, 146, 299 FILANDRA, Zulfikar: 232 G GAJEVI, Anila: 279 GALIJAEVI, Tarik: 223 GAZIBEGOVI, Azra: 17-19 GAZI, Lejla: 224 GOJER, Gradimir: 280 GOVEDARICA, Nataa: 281 GRABUS, Nedad: 49 GRBO, Ismet: 103 GUI, Jusuf: 15, 17 H HADIAHMETOVI, Aia: 17 HADIALI, Sabahudin: 173 HADI, Ibrahim: 174 HADI, Suvad: 18, 19 HADIJAHI, Muhamed: 325 HADIOSMANOVI, Lamija: 59, 159, 225, 226, 227, 228, 292, 311, 312 HADISELIMOVI, Jasna: 15-19 HADIZUKI, Dijana: 229, 230 HAJDAREVI, Hadem: 175 HALILOVI, Enes: 176 HASII, Samir: 19 HERCO, Fikret: 18, 19 HODI, Kadrija: 126 HOROZOVI, Irfan: 192 HOROZOVI, Taida: 114 HOI, Izet: 15 HOZI, Advan: 193 HRNJEVI, Edhem: 129 HRNJICA, Jasmina: 231 HRUSTI, Nazif: 19 HUKOVI, Muhamed: 34 HUMO, Avdo: 104, 137 HUSEDINOVI, Meliha: 153 HUSELJI, Husejn: 17-19 HUSI, Aladin: 313 I IBRAHIMAGI, Omer: 142 IBRAHIMKADI, Enver: 291, 294 IBRAKOVI, Delal: 64, 84, 105, 106 IBRELJI, Izet: 107 IBRIIMOVI, Nedad: 194, 232 IMAMOVI, Mustafa: 108 ISAKOVI, Alija: 161 IZETBEGOVI, Alija: 124 J JAHI, Adnan: 9, 109 JAHI, Devad: 233 JAHI, Ervin: 177 JALIMAM, Salih: 314 JAAREVI, Edin: 270 Y YOUNIS, Hana: 315 K KADRI, Adnan: 234 KADRI, Raida: 235 KAHRIMANOVI, Munir: 18, 19 KAJAN, Ibrahim: 214 KALAJDIJA, Alen: 163
Godinjak 2009 / 605
27.5.2010 13:40:01
KAMBEROVI
KALEOLU, Muzaffer: 292 KAMBEROVI, Husnija: 316 KAMBEROVI, Isma: 1-5, 300-303, 305 KAPETANOVI, Ibrahim: 15 KAPIDI-Osmanagi, Hanifa: 236 KARAHASAN, Devad: 215 KARI, Enes: 50, 51, 85 KATNI-Bakari, Marina: 282 KAZAZ, Enver: 237, 288, 289 KEMURA, Ibrahim: 35 KEETOVI, Izudin: 17 KLII, Smail: 16-19 KLJUANIN, Zilhad: 195, 196, 238 KOAN, Esad: 110 KORKUT, Sakib: 10 KOVA, Fuad: 197 KREHO, Muriz: 15-19 KRIVDI, Samir: 17 KRSMANOVI, Strajo: 283 KRUKI, Miralem: 157 KUDUMOVI, Vehid: 15-19 KUJUNDI, Atif: 154, 239 KUJUNDI, Enes: 304, 317 KULENOVI, Tvrtko: 155, 240 KUNI, Mirsad: 271 KURTOVI, Esad: 318, 326, 327, 328 KURTOVI, Nedad: 18, 19 L LATI, Demaludin: 178 LAVI, Osman: 52 LAVI, Senadin: 61, 65, 90, 111, 112, 113, 198 LEJLI, Ali: 114 LOLI, Amra: 16-19 LJ LJUBOVI, Esad: 62 LJUBUNI, Salih: 74 M MAGLAJLI, Munib: 36, 115, 162, 272 MAGLAJLI, Medhija: 241 MAGLI, Mirza: 16 MAHI, Admiral: 179 MAHMUTEFENDI, Kemal: 199, 200 MAHMUTEFENDI, Sead: 201 MANOV, Meho: 15-18 MEDAR, Mensud: 16-17 MEHANOVI, Amel: 15, 17, 18 MEHI, Admir: 15-18 MEHINOVI, Hasan: 180 MEMI, Evelin: 63 MEMIJA, Emina: 11, 242, 243, 244, 245, 324 MILETI-Oruevi, Tanja: 284 MILII, Senija: 130 MORANJAK-Bambura, Nirman: 246 MUHAREMOVI, Mustafa: 17 MUJII, Tahir: 181 MUJI, Munir: 16, 17 MUJKI, Asim: 91, 116, 117 MULAOMEROVI, Jasminko: 202 MUSABEGOVI, Jasmina: 203 MUSAGI, Mujo: 182 MUSTAFI, Ernes: 15, 16 MUSTOO, Zehra: 15-19 MUEDINOVI, Bisenija: 16, 17 N NAMETAK, Fehim: 319 NEIMARLIJA, Hilmo: 247 NEVAI, Ali ir: 293 NEZIROVI, Muhamed: 273, 274, 296, 320 O OBRADOVI, Dafer: 37, 38, 92, 147150, 305-308 OMERIKA, Nusret: 248 ORMAN, Rapko: 183 ORTA, Semir: 17, 18 OSMANOVI, Adil: 44 P PAALI, Enes: 75, 76, 138 PAI, Ibrahim: 118 PAI, Muhidin: 15, 16 PEJINOVI, Adnan: 249 PELIDIJA, Enes: 321, 322
606 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:01

PERVIZ, Izet: 204 POZDEROVI, Admir: 17 PREINDLSBERGER-Mrazovi, Milena: 297 PUINA, Almir: 19 R RAIDAGI, Eref-Kenan: 121 REBRONJA, Ismet: 184 REBRONJA, Nadija: 250, 251, 293 RIVET, Charles: 296 RIZVANBEGOVI, Fahrudin: 252 RIZVANBEGOVI, Izet: 41 RORTY, Richard: 122 S SADOVI, Damir: 16-19 SEIZOVI, Zarije: 131 SELHANOVI, Selman: 15, 16, 18 SELIMOVI, Suad: 157 SIDRAN, Abdulah: 185, 186 SIJARI, Safet: 205 SINANOVI, Fahrudin: 15-19 SMAJI, Ramiza: 323 SMAJLOVI, Mustafa: 206 SOFI, Amna: 18, 19 SOFTI, Faiz: 207 SOFTI-Gasal, Larisa: 285, 286 SOKOLIJA, Mahir: 253 SPAHI, Vedad: 119, 290 SPAHO, Mehmed: 125 STRAUSZ, Adolf: 298 SULEJMANPAI, Devad: 77 SULJEVI, azim: 15-19 SULJI, Ismet: 15-19 ABANOVI, Edin: 66 ABOTI, Sait: 39 AI, Nermina: 82, 122, 132, 295 AMI, Jasna: 208 ARI, Muhidin: 209 EHI, Faruk: 210, 254 EHI, Zijad: 143, 297, 298 EMSOVI, Sead: 255, 256 TITKOVAC, Ejub: 211 UKO, Alija: 16, 17, 19 T TABAKOVI, Ferid: 15-17 TALI, Amir: 18, 187 TERZI, Muamer: 18 TOKAA, Mirsad: 133 TOPI, Zlatko: 158 TOSUNBEGOVI, Devad: 17-18 TRAKO, Salih: 227 TRAVANI, Melida: 188 TRBI, Jusuf: 15-19 TRHULJ, Sead: 212 TRAVNJAK, Sabahudin: 19 TUCAKOVI, emso: 60 TUN, Ayfer: 294 TURSI, Nermin: 18 U UZUNOVI, Damir: 213 VEJO, Edina: 15 VELAGI, Adnan: 16-19 VELETOVAC, Enver: 15-19 VUJANOVI, Vojislav: 160 Z ZALIHI, Almir: 189, 257, 258, 259, 260, 261 ZGODI, Esad: 93, 123, 139, 144 ZOLI, Hasan: 67, 68 IGA, Jusuf: 78 UI, Naima: 15, 16
Godinjak 2009 / 607
27.5.2010 13:40:01
KAMBEROVI
PREDMETNI INDEKS
A Abadi, Nijaz (1935-2006), 301 Adresar Bonjake zajednice kulture Preporod, 12-14 Agresija Bosna i Hercegovina 19921995, 132 Akulturacija Bosna i Hercegovina, 71 Alada damija (Foa), 60 Alagi, Mehmed (1947-2003), 307 Ali, Omer (1929-2008), 303 Alikalfi, Fazlija (1910-2004), 308 Almanah: asopis (Podgorica), 39 Almanah: udruenje Bonjaka (Podgorica), 39 Amerika Imperijalna mo, 122 Arifhodi, Fuad (1914-2008), 303 Armija BiH Prvi korpus, 141 Austrougarska vojska Vojni imami, 143 B Bakari, Kemal (1956-2006), 301 Baki, Ibrahim (1947-2001), 305 Baki, Hamza (1939-2008), 303 Balade Teorija, 266 Bali, Smail ( 1920-2002), 306 Bambura-Moranjak, Nirman (1954-2007), 302 Banja Luka Etniko ienje, 128 Baagi, Safvet-beg Knjievna kritika, 145, 238, 304 Baagi, Safvet-beg Ostavtina, 241 Baagi, Safvet-beg Prijevodi sa turskog jezika, 224, 225 Baagi, Safvet-beg Recepcija, 219 Baagi, Safvet-beg Publicistiki rad, 244 Baeskija, Mula Mustafa Ljetopis Knjievna kritika, 242
Bai, Husein (1938-2007), 302 Baovi, Almir Privienja iz srebrenog vijeka Knjievna kritika, 281, 284 Beirbegovi, Edah (1932-2008), 303 Beganovi, Mustafa ( 1939-1998), 305 Begi, Hamid (1945-1999), 305 Begi, Kasim (1954-2002), 306 Begi, Midhat Eseji i kritike Prikaz, 236 Behmen, Omer Na dnu dna: ivot i djelo Prikaz, 299 Belija, Smajo (1933-2004), 308 Bibanovi, Dubravko (1949-2003), 307 Bibliografije BZK Preporod, 1 Biblioteka Instituta za bonjake studije BZK Preporod Sarajevo, 2-5 Bibliotekarstvo, 2-5 Bijedi, Nurudin (1937-2002), 306 Bilalovi, Sabahudin ( 1960-2003), 307 Biografije, 299-308 Biser, asopis Panislamizam, 6 Boji, Mehmedalija (1923-2001), 305 Bosanci, 320 Bosanski jezik 161, 162, 320 Bosanskohercegovaka knjievnost Periodizacija Tipologizacija, 290 Bosna i Hercegovina Autonomija, 99 Drutvo, graansko, 116 Historija Srednjovjekovni period, 325-328 Historiografija, 309-323 Migracije, 69-70 Politika, 86-93 Stanovnitvo, 64-68 Bosna i Hercegovina od srednjeg veka do novijeg vremena Referati sa Meunarodnog naunog skupa 13-15. decembra 1994., 319
608 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:02

Bosnom behar probeharao: izloba likovnih i literarnih radova uenika osnovnih kola, 37 Bonjaci Bosna i Hercegovina, 116 Bonjaci Crna Gora, 110 Bonjaci Nacionalni identitet, 94-98, 101, 102, 103, 106, 108 Bonjaci Obljetnice, 145-150 Bonjaka knjievnost Drama, 160, 278 Dramska knjievna kritika, 275-286 Eseji, 215 Historija, 287-289 Identitet, 115 Knjievna kritika, 216-261 Knjievna produkcija, 257-260 Knjievnost za djecu, 287 Knjievnost na orijentalnim jezicima Turski jezik, 222 Nekrologij, 253 Poezija, 164-189 Proza, 190-213 Putopisi, 214 Roman, 288 Usmena knjievna kritika, 262-274 Bonjaka zajednica kulture Preporod Adresar, 12-14 Dokumenti: Izvjetaj o dobitnicima Preporodovih nagrada za nauku, umjetnost i knjievnost za 2002., 20 Izvjetaj o dobitniku Nagrade Alija Isakovi, 21 Izvjetaj o radu, 25-29, 31-33,36 Izvrni odbor Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini 2005., 22 Matini odbor Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini 2005., 22 Nadzorni odbor Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini 2005., 22 Obrazloenja o dobitnicima Preporodovih nagrada za nauku, umjetnost i knjievnost za 2005., 23 Odluka o odravanju ahovskog turnira, 21 Odluka o ustanovljenju Preporodovih nagrada za nauku, umjetnost i knjievnost, 20 Odluka o ustanovljenju nagrade Alija Isakovi, 21 Odluka o ustanovljenju posebnog Preporodovog priznanja, 20 Odluke o Preporodovim nagradama i priznanjima za 2002., 20 Povelja o bosanskom jeziku, 20, 162 Pravilnik o funkcionalnoj organizaciji i uvoenju novina u radu i upravljanju imovinom Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini, 20 Pravilnik o uvakufljenju i darivanju imovine u korist Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i H e r cegovini, 20 Preporodove nagrade za znanost za 2005., 23 Savjet Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini 2005., 22 Stogodinjica Preporoda, 24, 30, 31 Sud asti Bonjake zajednice kulture Preporod u Bosni i Hercegovini za 2005., 22 Opinska drutva Izvjetaji o radu: Banja Luka, 15, 18, 19 Banovii, 15-19 Biha, 15-19 Bijeljina Janja, 15-19 Bosanska Dubica, 16, 17 Brko, 15-19 Breza, 17, 18, 19 Bugojno, 15-18 Busovaa, 19 Buim, 15 eli, 15, 17, 18 Doboj-Istok, 15- 19 Donji Vakuf, 15- 19 Foa, 17 Gorade, 17, 18, 19 Gornji Vakuf, 16, 17, 19 Graanica, 15-19
Godinjak 2009 / 609
27.5.2010 13:40:02
KAMBEROVI
Gradaac, 15- 19 Hadii, 15-19 Ilija, 19 Jablanica, 16, 17, 19 Jajce, 15, 16 Kakanj,19 Kalesija, 15- 19 Kiseljak, 16, 17 Kladanj, 15-19 Klju, 15 Konjic, 16- 19 Kotor-Varo, 15 Livno, 17, 18 Modria, 17, 18, 19 Mostar, 16-19 Novi Travnik, 15-19 Odak, 18 Osmaci, 17, 18 Prozor, 15-18 Sanski Most, 17, 18 Sapna, 15, 17, 18, 19 Srebrenica, 17, 18, 19 Srebrenik, 17, 18 Stolac, 16, 17 vedska (Geteborg), 15 Teoak, 15-18 Tomislavgrad, 16- 19 Travnik, 15-19 Tuzla, 15-19 Velika Kladua, 16, 17 Vitez, 16-19 Vogoa, 15, 16, 18 Zavidovii, 19 Zenica, 15-19 Zvornik, 17 epe, 16, 18,19 ivinice, 15-19 Bonjaki listovi, privatni, 7 Bonjak, 96 Bonjatvo, 103 Brko Distrikt, 76, 138 Brdari, Mustafa (1926-2006), 301 Brka, Amir Monografija grada Prikaz, 254 Brki, Sead (1927-1994), 305 Bulbulovi-Telalbai, Sadida (19362006), 301 C Centralizam Bosna i Hercegovina, 125 Ceri, Esad (1922-2007), 302 amo, Edhem (1909-1996), 305 ampara, Avdo (1937-2008), 303 ampara, Eref (1922-2002), 306 auevi, Enver (1954-2005), 300 engi, Bato (Bahrudin) (1931-2007), 302 engi, Enes (1926-1994), 305 engi, Fadil (1929-2008), 303 olakovi, Enver, 230 olakovi, Zlatan (1955-2008), 303 ati, Musa azim Knjievna kritika, 226, 255 ehi, Ejub (1941-2004), 308 eman, Mustafa (1925-1999), 305 ii, Safet (1922-2000), 305 uri, Hajrudin, 322 uri, Salko (1946-1992), 305 D Deklaracija evropskih muslimana, 45 Del Ponte, Carla, Chuck Sudetic Gospoa tuiteljica. Suoavanje s najteim ratnim zloinima i kulturom nekanjivosti Prikaz, 135 Delibai, Mirza (1954-2001), 305 Demirovi, Dalija (1937-2008), 303 Demografija Bosna i Hercegovina, 6468 Demokratija, 123 Deronja, Abaz (1920-2003), 307 Dervibegovi, Hasan (1943-2004), 308 Dizdar, Hamid Knjievna kritika, 252 Dizdar, Mak Kameni spava Knjievna kritika, 237, 261 Djelo dr. Adema Handia: zbornik radova sa znanstvenog simpozija (Teanj, 15. i 16. 12. 2006. godine Prikaz, 310 Dobraa, Ilijas (1946-2006), 301 Dragulj, Emir (1939-2002), 306
610 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:02

Drino, Mehmed (1930-2008), 303 Drutvo Drutveni procesi - Bosna i Hercegovina 116 D Daja, Sreko M. Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje 1463-1804. Prikaz, 314 Daka, Beir (1937-2008), 303 Dananovi, Ibrahim (1946-2003), 307 Dubo, Ahmed (1921-2005), 300 Duvi, Ahmed (1935-2006), 301 ezi, Zekerijah (1937-2002), 306 iki, Osman (1921-1995), 305 ogo, Husejn Dubravi, 269 umii, Hifzi-beg, 264 E Efendi-Semiz, Denana (1934-2007), 302 Ejubovi, Mustafa - ejh Jujo, 52 Evrocentrizam, 120 Evrokratija, 123 F Faji, Zejnil (1934-2004), 308 Federalizam Bosna i Hercegovina, 137 Festi, Raifa (1941-2002), 306 Fevzi Mostarac Bulbulistan Knjievna kritika, 248 Filipovi, Benjamin (1961-2006), 301 Film Gola koa Scenario, 158 Filozofija povijesti, 247 Foa, 129 Folkloristiki rad / Alija Nametak, 267-269 G Gajret, 35 Gavrankapetanovi, Munir (1928-1999), 305 Genocid Bosna i Hercegovina 19921995, 127-133 Banja Luka, 128 Foa, 129 Globalizacija, 50, 72, 75 Godinjak BZK Preporod Sarajevo, 8 Gradaevi, Husein-kapetan Biografije, 311 Grafika Bosna i Hercegovina, 156 Grozdani, Sulejman (1933-1996), 305 H Hadagi, Muzafer (1937-1992), 305 Hadiahmetovi, Ismail (1926-2007), 302 Hadibeganovi, Avdo (1921-1994), 305 Hadi, Safet (1952-1992), 305 Hadipai, Ahmet (1952-2008), 303 Hadirovi, Ahmed (1935-2002), 307 Hajdarhodi, Izet (1929-2006), 301 Hajrulahovi, Mustafa (1957-1998), 305 Halilovi, Asim (1928-2001), 305 Handi, Adem (1916-1998), 305 Handi, Adem, 309, 310, 313, 323 Harai, Hajrudin (1920-2008), 303 Hasanaginica, 266 Hasandedi, Hivzija (1915-2003), 307 Hikjmet, list, 9 Historija Bosna i Hercegovina Historiografija, 309-323 Srednjovjekovni period, 325-328 Hodovi, Aif (1959-2005), 300 Hodi, Mehdin (1957-1992), 305 Hrelja, Kemal (1923-2006), 301 Hromadi, Ahmet (1923-2003), 307 Hrvatske narodne pjesme junake pjesme (muhamedovske), knj. IV, Zagreb: Matica hrvatska, 1899. (uredio Luka Marjanovi), 274 Hrvatski dnevnik, 10 Hujdur, Midhat (1953-1993), 305 Hukovi, Seid ( 1925-2001), 305 Hulusija, Hajdar ( 1930-1999), 305 Hurem, Rasim (1927-2008), 303 Husi, David (1929-2004), 308 Hutbe, 53-58 I Ibrahimpai, Fikret (1927-1998), 305
Godinjak 2009 / 611
27.5.2010 13:40:02
KAMBEROVI
Ibrakovi, Delal Bosna, islam Bonjaci Prikaz, 98 Ibriimovi, Nedad, 216 Ibriimovi, Nedad Woland u Sarajevu Prikaz, 275 Ibrulj, Hamo (1946-2008), 303 Identiteti Balkanski, 107 Bonjaki, 94, 96, 97, 98, 101, 102, 103, 107, 108, 11, 112, 114, 116, 119. Evropski, 107 Idrizovi, Mirza (1939-1997), 305 Idrizovi, Nusret (1930-2007), 302 Ilhamija, Abdulvehab Jezik, 163 Ilhamija, Abdulavehab Knjievna kritika, 245 Imamovi, Mustafa, 321 Imamovi, Zaim (1920-1994), 305 Imirevi, Almir Knjievna kritika, 282 Isakovi, Alija (1932-1997), 305 Islam, 44,139 Islamofobija, 48, 83, 85 Islamovi, Mesud (1926-2001), 305 Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, 46 Islamsko miljenje Bosna i Hercegovina, 51 Isovi, Safet (1936-2007), 302 Izbjeglice, 70 Izetbegovi, Alija (1925-2003), 307 J Javno mnijenje Brko Distrikt, 76 Javno mnijenje Propaganda, 83, 84, 85 Jesenkovi, Abdulah (1929-1994), 305 Jovanovi, Jovan Zmaj Knjievna kritika, 228 K Kamberovi, Husnija Husein-kapetan Gradaevi (1802-1834). Biografija. Uz dvjestotu godinjicu roenja Prikaz, 311 Kapidi Hadi, Nasiha (1931-1995), 305 Karabdi, Salih (1927-2004), 308 Karaoz Pozorite, 159 Karamehmedovi, Muhamed (1924-2008), 303 Kari, Enes (prireiva) Kuran i ideologija XX stoljea Prikaz, 49 Kasumovi, Ismet ( 1948-1995), 305 Kebo, Alija (1932-2008), 303 Keo-Isakovi, Emina Izazovi mas-medija Prikaz, 81 Kemura, Ibrahim ( 1935-2003), 307 Komunikologija, 81 Kondi, Muhamed (1932-1996), 305 Konstantinovi, Mirsad (1957-2008), 303 Konjhodi, Faruk (1936-2007), 302 Konjicija, Abdulah (1929-2004), 308 Kosae, porodica, 214 Kovaevi, Eref (1924-1996), 305 Krajinika pisma odabrao i priredio Muhamed Nezirovi Prikaz, 233 Kreho, Fahrudin (1943-2003), 307 Krki, Safet (1941-2008), 303 Krvavac, Hajrudin (1926-1992), 305 Kuukali, Alija ( 1937-1992), 305 Kujovi, Asmir Knjievna kritika, 250 Kujundi, Enes Tri Rahike etale sokakom: sevdalinka u tokovima bonjake umjetnosti Prikaz, 270 Kulenovi, Muradif (1937-2000), 305 Kulenovi, Husein ( 1939-2003), 307 Kultura Bosna i Hercegovina, 79 Medijska kultura, 80 Kuran i ideologija XX stoljea (Tumaenje Kur ana i ideologije XX stoljea. Priredio Enes Kari Prikaz, 49 Kurspahi, Nermina, 243 Kurt, Zlata (1938-2002), 306 Kurtagi, Fadil Knjievna kritika, 231 L Lagumdija, Razija (1925-1995), 305 Leksika, 161 Lj Ljubijanki, Irfan (1952-1995), 305 Ljubovi, Ibrahim (1938-1995), 305 Ljudska prava Bosna i Hercegovina, 139
612 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:02

M Maglaj Stanovnitvo, 64 Malki, Nesib (1961-1993), 305 Mandi, Ahmed (1924-2002), 306 Manjine, nacionalne, 109, 110 Marjanovi, Luka (ur.) Hrvatske narodne pjesme junake pjesme (muhamedovske), knj. IV, Zagreb: Matica hrvatska, 1899., 274 Maovi, Sulejman (1918-1998), 305 Maurani, Ivan Smrt Smail-age engia, 217 Meedovi, Avdo, 265 Meunarodni sud pravde, 134, 135 Mehinagi, Rizo (1922-2005), 300 Memi, Mustafa (1924-2007), 302 Mesnevija, 52 Mei, Hajrudin (1959-1992), 305 Michel, Robert Mostar Prikaz, 312 Midi, Sead (1914-1999), 305 Migracije Bosna i Hercegovina, 69-70 Misirli, Bekir (1931-2002), 306 Mostovi spajaju obale i ljude: izloba likovnih i literarnih radova uenika osnovnih kola, 38 Mudrost raa toleranciju. Nauni skup povodom 350 godina od roenja Mustafe Ejubovia-ejh Juje i 400 godina predavanja Mesnevije u Mostaru. Mostar, 29. septembar 2001. Prikaz, 52 Morii, 266 Mufti, Edib (1923-1998), 305 Mufti, Teufik (1918-2003), 307 Muhadiri, 70 Mujagi, Mubera (1943-2008), 303 Mujkanovi, Nedret (1961-2008), 303 Mulaibrahimovi, Halim (1936-2000), 305 Muminagi, Demal (1920-2003), 307 Muradbegovi, Ahmed Knjievna kritika, 239, 279 Musabegovi, Jasmina Skretnice Knjievna kritika, 246 Muslimani, 43, 47, 104 Muslimanska narodna organizacija, 89 Muteveli, Ihsan-Ico (1932-2004), 308 Muzaferija, Gordana (1948-2008), 303 Muzaferija, Zaim (1923-2003), 307 Muzeji, 40, 41 Muzika, 157 N Nacije Bosanska, 91, 95 Nacionalizam, 113 Nafisi, Azar itati Lolitu u Teheranu Prikaz, 295 Naka, Abdulah (1944-2005), 300 Nametak, Alija Od beike do motike Knjievna kritika, 268 Nametak, Alija Drame Recepcija, 277 Nametak, Alija Knjievna kritika, 223, 229, 235, 249, 267, 269 Nani, Izet (1965-1995), 305 Narodna uzdanica, 34 Nezirovi, Muhamed (1934-2008), 303 Numi, Refik (1936-2008), 303 Numi, Hajrudin ( 1920-1996), 305 Nj Njego, P. P. Gorski vijenac Turcizmi, 218 O Obljetnice Bonjaci, 145-150 Obradovi, Dafer (1947-2005), 198, 300 Od beike do motike Alija Nametak, 268 Omerovi, Nijaz Izloba crtea, 154 Orahovac, Sait (1909-1992), 305 P Pai-Vuki, Tatjana Svijet Mustafe Muhibbija, sarajevskog kadije Prikaz, 315 Panislamizam, 6 Parry, Milman, 271 Paali, Nedat (1939-1996), 305 Pai, Hilmo (1934-2004), 308 Pai, Ibrahim (ljekar) (1923-2004), 308 Pai, Mubera (1945-2007), 302 Perzijska knjievnost Knjievna kritika, 295
Godinjak 2009 / 613
27.5.2010 13:40:02
KAMBEROVI
Pirija, Osman (1926-2002), 306 Polimac, Ibrahim (1947-2005), 300 Povelja Kulina bana, 324 Povelja o bosanskom jeziku, 20,162 Pozorite, 159-160 Pravopisi, 161 Prezimena, bonjaka, 65 Prvi Korpus ARBiH, 141 Purivatra, Atif (1928-2001), 305 Putovanja, 296-298 Puzi, Meho (1937-2007), 302 R Radojevi, Danilo Oko naziva Bonjak Polemika, 96 Ramadan, Hajrudin (1952-2003), 308 Ramovi, Mehmed (1924-1997), 305 Rat - Bosna i Hercegovina -1991-1995, 140, 142,144 Rebronja, Ismet (1942-2006), 301 Redepagi, Sanela (1971-2008), 303 Religije Dijalog, 50 Resi, Sabahudin (1957-2005), 300 Rizvanbegovi, Arif Hikmet-beg Stoevi Knjievna kritika, 227 Rizvanbegovi, Izet (1923-2008), 303 Rizvi, Ismet (1933-1992), 305 Rizvi, Muhsin (1930-1994), 305 Roman, moderni, 247 RTVBiH, 82 S Sandalj, 326 Sarajevski cvjetnik, 11 Sarajevski vokalni oktet Preporod, 157 Sarajli, Izet (1930-2002), 306 Scenarij Gola koa Zlatko Topi, 158 Sedi, Mirsad (1956-2004), 308 Seleskovi, Faruk (1929-2003), 307 Selimovi, Mea Dervi i smrt Knjievna kritika, 237, 251 Sells, Michael A. Iznevjereni most-religija i genocid u Bosni Prikaz, 132 Selmanagi, Rizo (1923-2004), 308 Serdarevi, Mensur (1915-2003), 307 Sevdalinka, 270 Sidran, Abdulah, 240 Sijari, amil Miris lia orahova Knjievna kritika, 220 Slavenska antiteza, 273 Sociologija Bosna i Hercegovina, 62 Sociologija kulture, 79-82 Softi, Aia Usmena proza Bonjaka Prikaz, 272 Softi, Aia Usmene predaje Bonjaka Prikaz, 262 Sokolovi-Bertok, Semka (1935-2008), 303 Solakovi, Kenan (1952-2002), 306 Srbinje, 129 Srbska rije, 10 Stanovanje, 71 Stanovnitvo Bosna i Hercegovina, 6470 Stoevi, Arif Hikmet-beg Rizvanbegovi Knjievna kritika, 227 Sueska, Avdo (1927-2001), 305 Sueska, Hasan (1935-1994), 305 Sudetic, Chuck, 135 Sulejmanpai, Devad, 63 Sultanovi, Aziz (1906-2002), 306 Suljki, Hivzija (1925-2002), 306 Sui, Dervi Uhode Knjievna kritika, 221 Sui, Husein (1937-2005), 300 Suverenitet Bosna i Hercegovina, 136 abi, Salim (1936-2001), 305 adinlija, Mesud Prvi korpus ARBiH nastanak i razvoj 1992-1995. Prikaz, 141 ahinpai, Hamdija (1916-2003), 307 arac, Nedim (1926-2008), 303 arac, Demil (1921-2002), 306 arevi, Abdulah, 42 ator, Muhamed (1945-2004), 308 ehi, Zijad - Ibrahim Tepi Povijesni atlas Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina na geografskim i historijskim kartama Prikaz, 318 ehovi, Enver (1967-1993), 305
614 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:02

ehovi, Fea Knjievna kritika, 276, 286 ehovi, Mustafa (1920-2004), 308 lakovi, Semiha (1929-2002), 306 oe, Hamid (1947-2005), 300 titkovac, Ejub (1947-2006), 301 ukri, Nijaz (1940-1992), 305 T Tali, Alija (1917-2003), 307 Tanaskovi, Darko Islam i mi Prikaz, 48 Tanovi, Danis, 151 Tekija na Buni, 59 Tepi, Ibrahim (1947-1997), 305, 318 Terorizam, 85, 121 Tesavufski motivi, 256 Tihi, Smail (1921-2006), 301 Tikvea, Halil, 152 Tolerancija Bosna i Hercegovina, 74 Topi, Zlatko Drame Knjievna kritika, 285 Tralji, Mahmud (1918-2002), 306 Tranzicija Bosna i Hercegovina, 73 Troyes de Chrtien Pria o Graalu, 265 Trite Reforme Bosna i Hercegovina, 126 Turajli, Hakija (1937-1993), 305 Turska knjievnost Prijevodi na bosanski jezik, 225, 291-294 U Umjetnost Bosna i Hercegovina Film, 158 Grafika, 156 Likovna umjetnost, 153 Muzika, 157 Pozorite, 159, 160 Usmena historija, 97 Usmene balade Teorija, 266 Uspavanke, 268 Uianin, Sabit Alaudin Knjievna kritika, 234 V Vatrenjak-Velagi, Velida (1945-2003), 307 Velikosrpski ideolozi, 319 Vlahovii, 328 Vlasi, 328 Voljevica, Ismet Ico (1922-2008), 303 Z Zaimovi, Karim (1971-1995), 305 Zajko, Safet (1959-1993), 305 Zeki, Demila-Hanumica (1917-2004), 308 Zgodi, Esad Ka kritici fundamentalizma Prikaz, 90 Zgodi, Esad Ideja bosanske nacije Prikaz, 91 Zgodi, Esad Politike fantazija: o ratu protiv Bosne i Hercegovine Prikaz, 140 Zulfikarpai, Adil (1921-2008), 303 Zuli, Irfan (1932-2005), 300 dralovi, Muhamed (1944-2007), 302 iga, Jusuf Zemljoradnici vremena Prikaz, 61
Godinjak 2009 / 615
27.5.2010 13:40:02
KAMBEROVI
SADRAJ BIBLIOGRAFIJE
0 NAUKA I ZNANJE. ORGANIZACIJA INFORMACIJA. DOKUMENTACIJA. BIBLIOTEKARSTVO. INSTITUCIJE. PUBLIKACIJE 01 Bibliografije............................................................................................................ 1 02 Bibliotekarstvo ....................................................................................................2-5 050 Serijske publikacije. Periodika ........................................................................ 6-11 061 Organizacije. Drutva. Udruenja. Kongresi. Izlobe. Nauno-istaraivake organizacije .................................................................12-39 069 Muzeji............................................................................................................40-41 1 FILOZOFIJA. PSIHOLOGIJA. PEDAGOGIJA ........................................................ 42 2 RELIGIJA. TEOLOGIJA 28 Islam. Muslimani.............................................................................................43-52 28-287 Hutbe .......................................................................................................53-58 28-523.4 Tekije i damije .....................................................................................59-60 UDK 3 DRUTVENE NAUKE. STATISTIKA. POLITIKA. EKONOMIJA. TRGOVINA. ZAKONI. VLADA. VOJNA PITANJA. SOCIJALNO OSIGURANJE. OBRAZOVANJE. FOLKLOR 316 Sociologija.....................................................................................................61-63 314 Demografija ...................................................................................................64-68 314.7 Migracije ....................................................................................................69-70 316.334.54 Sociologija stanovanja i nastanjivanja .................................................. 71 316.4 Drutveni procesi........................................................................................72-78 316.7 Sociologija kulture. Kulturni kontekst drutvenog ivota..........................79-82 32 Politika 32.019.51 Uticaj na javno mnijenje. Propaganda.................................................83-85 323 Unutranja politika ........................................................................................86-93 323.1 Nacionalistiki, narodni, etniki pokreti i problemi. Nacionalne i etnike manjine ....................................................................... 94-119 327 Meunarodni odnosi. Meunarodna politika ............................................120-123 329 Politike partije .........................................................................................124-125 33 Ekonomija. Ekonomske nauke ........................................................................... 126 341.485 Genocid. Ubistvo nacionalnih, etnikih ili rasnih grupa ....................127-133 341.645.2 Meunarodni sud pravde .................................................................134-135 342 Javno pravo. Ustavno pravo. Upravno pravo ............................................136-138 342.7 Ljudska prava ................................................................................................ 139 355/359 Vojni poslovi. Ratna vjetina. Vojna nauka. Odbrana. Oruane snage.............................................................................................140-144 394.4 Javne ceremonije (obiljeavanje historijskih dogaaja, jubileja)...........145-150 UDK 7 UMJETNOST...........................................................................................151-155 76 Grafika ................................................................................................................ 156
616 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:02

78 Muzika................................................................................................................ 157 791 Filmska umjetnost ............................................................................................ 158 792 Pozorite ....................................................................................................159-160 UDK 8 JEZIK. LINGVISTIKA. KNJIEVNOST 81 Lingvistika. Jezici........................................................................................161-163 821.163.43* Bonjaka knjievnost 821.163.43*- 1 Poezija ....................................................................................164-189 821.163.43*-3 Proza .......................................................................................190-213 821.163.43*-992 Putopisi ....................................................................................... 214 821.163.43*-4 Eseji............................................................................................... 215 821.163.4 (497.6).09 Bosanskohercegovaka knjievnost Knjievna kritika ........................................................................................216-261 821. 163.43*:398 Bonjaka usmena knjievnost Knjievna kritika............262-274 821.163.43*-2.09 Bonjaka dramska knjievnost Knjievna kritika ........275-286 821.163.43* (091) Bonjaka knjievnost Historija .....................................287-290 821.512.161 Turska knjievnost Prijevodi na bosanski jezik .......................291-294 821.222.1 Perzijska knjievnost Knjievna kritika .............................................. 295 UDK 9 GEOGRAFIJA. BIOGRAFIJA. HISTORIJA 910.4 Putovanja ................................................................................................296-298 929 Biografska i srodna prouavanja ...............................................................299-308 930 Historiografija............................................................................................309-323 930.2: 003.074 Diplomatika .................................................................................... 324 94 (497.6) Historija Bosne i Hercegovine........................................................325-328
BIBLIOGRAPHY OF GODINJAK BZK PREPOROD: (2001-2008) Isma Kamberovi

Summary Bosniak cultural community Preporod has started publishing its annual journal Godinjak BZK Preporod in 2001. This bibliography of Godinjak BZK Preporod is made for its eight issues published from 2001 to 2008, during twoterms of professor air Filandra, who was the president of Preporod in that period and professor Esad Zgodi as its editor. In the paper is applied the international Universal Decimal Classification. Within the corresponding group contributions are listed in alphabetical order of authors: name and surname of the author, article title, after the slash information about the author given in an inversion, ISSN number, separate by point and dash - annual file, number, year and pages, then sections and UDK number. Bibliography contains index of authors and subject index. Key words: annual journal Godinjak BZK Preporod, bibliographies, Bosniak cultural community Preporod
Godinjak 2009 / 617
27.5.2010 13:40:02
Autori priloga: ALIKADI, Bisera, knjievnica, Sarajevo BAJRI, Berin, Orijentalni institut, Sarajevo BALTI, mr. Admir, urednik lista Bonjak, Bonjaki kulturni savez Slovenije BARAKOVI, dr. efik, Fakultet politikih nauka, Sarajevo BEGOVI, Sead, knjievnik i urednik asopisa Behar KDBH Preporod, Zagreb, Hrvatska BRKA, Amir, knjievnik i direktor Centra za kulturu i obrazovanje, Teanj AMO, mr. Merima, Fakultet politikih nauka, Sarajevo DUMAN, Hatida, BZK Preporod, Sarajevo DAFI, mr. Adnan, Fakultet politikih nauka, Sarajevo DANKO, dr. Muhidin, Filozofski fakultet, Sarajevo ECEVIT, Blent, knjievnik, Turska FATI, dr. Almir, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo FEJZI, Elvis, Fakultet politikih nauka, Sarajevo FEJZI-engi, dr. Fahira, Fakultet politikih nauka, Sarajevo FILAN, dr. Kerima, Filozofski fakultet, Sarajevo GAANIN, dr. Sabaheta, Orijentalni institut, Sarajevo HADIOSMANOVI, dr. Lamija, Filozofski fakultet, Sarajevo HODI, dr. Devad, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo IBRAHIMAGI, dr. Omer, Fakultet politikih nauka, Sarajevo JAHI, dr. Devad, Filozofski fakultet, Sarajevo JAAREVI, Adnadin, knjievnik i direktor Muzeja Zenice, Zenica KABIL, Namik, urednik, Federalna televizija, Sarajevo KAJAN, dr. Ibrahim, knjievnik i profesor, Univerzitet Demal Bijedi, Mostar KAMBEROVI, Isma, BZK Preporod, Sarajevo KAPO, Enita, Fakultet politikih nauka, Sarajevo KARI, Denita, Orijentalni institut, Sarajevo KARI, dr. Enes, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo KAROVI, mr. Jasenko, KPZZT, Zenica KODRI, dr. Lejla, Filozofski fakultet, Sarajevo KUJUNDI, Atif, knjievnik, Lukavac LAVI, dr. Senadin, Fakultet politikih nauka, predsjednik BZK Preporod, Sarajevo LUBOVAC, Ragib, likovni umjetnik, Sarajevo LUKI, Zlatko, knjievnik, Split, Hrvatska MAHMUTEHAJI, dr. Rusmir, Meunarodni forum Bosna, Sarajevo MEMIJA, dr. Emina, Filozofski fakultet, Sarajevo MESIHOVI, dr. Salmedin, Filozofski fakultet, Sarajevo MILENI, arko, prevodilac s ruskog jezika, Brko
618 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:02
MULAOMEROVI, dr. Jasminko, Centar za kr i odrivi razvoj, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine MURAD, Abdal Hakim (Tim Winter), knjievnik OSMANKOVI, dr. Jasmina, Ekonomski fakultet, Sarajevo OSMI, Amer, Fakultet politikih nauka, Sarajevo PAALI, Enes, Vlada Brko Distrikta, Brko SADIKOVI, Elmir, Fakultet politikih nauka, Sarajevo SADULAJEV, German, knjievnik, Rusija SPAHOVI, Izet, KDB Preporod, Dubrovnik, Hrvatska SUI, Osman, Fakultet politikih nauka, Sarajevo EHI, dr. Zijad, Filozofski fakultet, Sarajevo TURSI, mr. Nermin, BZK Preporod, Srebrenik ZALIHI, dr. Almir, knjievnik, Izdavaka kua Zalihica, Sarajevo
Godinjak 2009 / 619
27.5.2010 13:40:02
Upute autorima Rukopisi koji se nude za objavljivanje u Godinjaku BZK Preporod moraju biti novi, neobjavljeni tekstovi. Treba ih dostaviti u printanoj i elektronskoj verziji. Tekst mora biti u MS Wordu, font Times New Roman, veliina 12, prored 1, 5. Tekst u fusnotama i biljekama treba biti veliine 10, s proredom single (jednostruki). Veliina rukopisa ne treba prelaziti jedan autorski tabak (15 stranica). Rukopise itaju i recenziraju glavni urednik i lanovi redakcije, te oni odluuju hoe li se tekst objaviti ili ne. Uz rukopis je potrebno poslati sljedee podatke: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Naslov rada Prezime i ime autora Naziv institucije u kojoj je autor zaposlen Adresa i e-mail adresa Saetak s kljunim rijeima na bosanskom jeziku Summary and key words Biljeke Literatura
Literatura koja se navodi u tekstu treba slijediti sljedei model navoenja: za knjige koje su djelo jednog autora: Smailagi, Nerkez: Politika vizija Dantea Aligijerija. Sarajevo: Veselin Maslea, 1964. za zbornike ili druge publikacije kolektivnog autora: Rasprave o nacionalnom identitetu Bonjaka: zbornik radova. Sarajevo: Institut za istoriju, 2009. za lanke u asopisima ili drugim prublikacijama: Rebronja, Nadija: Prie o Boijim poslanicima u podtekstu romana Dervi i smrt Mee Selimovia. Godinjak BZK Preporod, God. 8 (2008), str. 211-233. Radove slati na sljedeu adresu: BZK Preporod (za Redakciju Godinjaka) Branilaca Sarajeva 30 71000 Sarajevo E-mail: preporod@bih.net.ba
620 / Godinjak 2009
27.5.2010 13:40:02

Godisnjak 2009

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Godisnjak 2009

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

BZK PREPOROD

GODINA IX Sarajevo 2009.

UDK 342.31 (497.6)

Suverenitet Bosne i Hercegovine izmeu politike emocije i realnosti

Nermin Tursi BZK Preporod, Srebrenik

I.1. Klasini teorijski pristupi

Suverenitet Bosne i Hercegovine...

Suverenitet Bosne i Hercegovine...

Suverenitet Bosne i Hercegovine...

Suverenitet Bosne i Hercegovine...

Suverenitet Bosne i Hercegovine...

Suverenitet Bosne i Hercegovine...

Suverenitet Bosne i Hercegovine...

UDK 342.25 (497.6): 352 (497.6)

Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini

Elmir Sadikovi Fakultet politikih nauka, Sarajevo

Drutveno-historijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini XX vijeka

Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini

Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini

Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini

Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini

Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini

Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini

29 Ibrahimagi, O., Dravno ureenje BiH, Sarajevo, 2005.

Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini

Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini

LOCAL SELF-GOVERNMENT IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

UDK 342.26 (497.6): 33

Podijeljene opine u Bosni i Hercegovini

Podijeljene opine u Bosni i Hercegovini

Broj opina 1952-2009 BROJ OPINA 1952-2009

Podijeljene opine u Bosni i Hercegovini

Izvor: Osmankovi & Pejanovi, 2006.

Izvor: Avaliable from http://www.answers.com/topic/political-divisions-ofbosnia-and-herzegovina, Access (10. 01. 2009.)

Podijeljene opine u Bosni i Hercegovini

Podijeljene opine u Bosni i Hercegovini

UDK 314.9 (497.6)

Odriv povratak i njegove implikacije

Omer Ibrahimagi Fakultet politikih nauka, Sarajevo

Odriv povratak i njegove implikacije

Odriv povratak i njegove implikacije

SUSTAINABLE RETURN AND ITS IMPLICATIONS Omer Ibrahimagi

UDK 725.945 (497.6 Brko): 323.1(497.6)

Enes Paali Vlada Brko Distrikta, Brko

55 Samir Osmanevi, Sjea li se Dolly Bell, 01.2007. http://www.filozofija.net/index. php?option=com_content&task=view&id=1355&Itemid=1, 20.02.2010.

MONUMENTS IN THE BRKO Enes Paali

UDK 323.15 (497.4=163.43*)

Bonjaka zajednica u Sloveniji

Admir Balti Bonjaki kulturni savez Slovenije

Bonjaka zajednica u Sloveniji

Bonjaka zajednica u Sloveniji

Bonjaka zajednica u Sloveniji

Bonjaka zajednica u Sloveniji

Bonjaka zajednica u Sloveniji

18 Pai, 2002: 104.

Bonjaka zajednica u Sloveniji

Bonjaka zajednica u Sloveniji

Bonjaka zajednica u Sloveniji

20 Beter u Komac i Medveek, 2004 : 564.

Bonjaka zajednica u Sloveniji

Bonjaka zajednica u Sloveniji

BOSNIAKS COMMUNITY IN SLOVENIA Admir Balti

UDK 323.22: 061.2

Drutveni pokreti kao odraz Zeitgeista