Sakralna i profana arhitektura Antika Grka i Rim

Sakralna arhitektura
hram grobnica mauzolej rtvenik ostali objekti

Profana arhitektura
Literatura stambena kua kazalite palaa most amfiteatar stadion slavoluk terme ostali objekti

Povijest 3, Helenizam i rimska Republika, skupina autora, Zagreb 2007., 59-79. Povijest 4, Rimsko carstvo, skupina autora, Zagreb 2007., 349-365 Furio Durando, Drevna Grka, Zagreb 1999., (pojedina poglavlja vezana uz temu) Anna Maria Liberati, Fabio Bourbon, drevni Rim, Zagreb 2000., (pojedina poglavlja vezana uz temu)

Za one koji ele vie Mate Sui, Antiki grad na istonom Jadranu, Zagreb 2003.

Nenad Cambi, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Antika, Zagreb 2002. (pojedina poglavlja vezana uz temu)

Kreta

Kretska ili minojska kultura - 2. tisuljee pr. Kr. -Predindoeuropljani, razvili prvu visoku civilizaciju u Europi, s najstarijim europskim pismom. -Ekonomska baza: pomorska trgovina. -Zahvaljujui vrlo dobrom poloaju u istonom Sredozemlju, u blizini visoko razvijenih civilizacija na Bliskom Istoku i u sjeveroistonoj Africi, s kojima je imalo vrste trgovake veze, kretsko stanovnitvo pod njihovim utjecajem razvija osebujnu arhitekturu, tzv. palae.

Palae

Sastoje se od mnotva prostorija grupiranih oko nekoliko sredinjih dvorita. Prostori: -rezidencijalni, -kultni, -proizvodni i radioniki -skladini, -za radnike i sluge, -stajski.

Velike palae iz zlatnog doba Krete (oko 600 godina), izmeu 2000. i 1400. pr. Kr. na istonom su dijelu otoka: Knosos, Festos, Malia, Hagia Triada, Hanija, Kato Zakros.

Palae su sjedita lokalnih vladara. Jedan od osnovnih elemenata kretske arhitekture je stup. Tipini kretski stup je jednostavan, gladak, ui na dnu i iri pri vrhu. ivopisan kolorit vanjskih povrina i unutarnjih prostora. Oslikavanje freskama Prizori svakidanjeg ivota i obrednih igara

Mikena

Mikenska kultura nastaje na sjeveroistonom Peloponezu Cvate u vremenu izmeu 1600. i 1100. pr. Kr. Obuhvatila je itav Peloponez, te istone dijelove srednje i sjeverne Grke. Oko 1400. pr. Kr. proirila se na Kretu.

-Dobila je ime prema gradu Mikeni na sjeveroistonom Peloponezu

Palae i grobnice

Grobnice: jamski grobovi i tolos grobnice za rodovsku aristokraciju Palae: utvrene, na uzvienjima, vidljiv kretski utjecaj Kiklopski zidovi -Jedna od znaajki mikenske gradnje su golemi kameni blokovi zidani suhozidom.

Grobnice

Tolos grobnice oblika konice, s prilaznim hodnikom -Prekrivene zemljanim humkom -Presjek tolos grobnice: lani svod, grobna komora

Jamski grobovi

Palae
-Primarna funkcija je obrambena Megaron

Velika dvorana u mikenskoj kulturi Pravokutan tlocrt, sprijeda otvoren trijem, u sredini ognjite Sluila za svetkovine, obrede, rtvovanja, ratna vijea Prototip grkog hrama

Grka
Hram

Razvija se iz mikenskog megarona Najraniji oblik je templum in antis hram u antama Najstariji hramovi graeni su od drveta i erpia. Kasnije dobivaju kamene elemente stupove. Od 7. stoljea hramovi se grade od kamena. Zadravaju osnovnu konstrukciju drvenih hramova.

Razvitak i oblici hramova hram u antama dvostruki hram u antama prostilos amfiprostilos peripteros dipteros tripteros

Poseban oblik odeon (okruglog tlocrta). Osnovne prostorije: pronaos (predvorje) naos (svetite) glavni dio hrama

opistodomos (riznica) U naosu se nalazio veliki kip boanstva kojem je hram podignut. U starije doba nainjen je od drveta i (ponekad) slonovae i obloen zlatom hriselefantinska tehnika.

Kip Atene Partenos u Partenonu na atenskoj Akropoli. -Djelo kipara Fidije.

Slogovi ili redovi

Dorski red

Najstariji red, nastao u prvoj polovici 7. st. pr. Kr. na Peloponezu. Dorske proporcije izraavaju snagu i robusnost i tee strogom redu.

Stereobat (krepidoma) s 3 stube Stilobat pod iz kojeg izlazi stup Stup: stablo i kapitel stupa Kapitel: abakus (kvadratina ploa), ehinus (zaobljena okrugla ploa) Stablo stupa ima 16-24 -najee 20 kanelura Entazis blaga zakrivljenost Stup se suava prema vrhu Arhitrav greda iznad stupova Iznad arhitrava je friz ine ga triglifi i metope reljefne ploe Iznad friza je vijenac, koji zavrava kimationom Krov i ploa vijenca gejzon ine zabat ili timpanon: visina iznosi 1/8 do 1/7 njegove irine Na timpanonu se nalazi trokutasto koncipiran reljef, a na vrhu zabata je akroterij

Jonski red

Nastao poetkom 6. st. r. Kr. u maloazijskom i istonoegejskom prostoru. Izraava vitkost i gracioznost, vii je i vitkiji od dorskog stupa. Stup ima bazu Entazis je blai Kapitel se sastoji od abakusa i voluta Volute potjeu iz Male Azije. Friz nema triglife i metope; ukraen je reljefima ili je gladak.

Korintski slog
Nastaje oko polovice 5. stoljea. Bio je omiljeniji kod Rimljana nego kod Grka, kojima je bio samo alternativa jonskom slogu. Glavna razlika je u kapitelu. Kapitel je u obliku okrugle koare od akantusovog lia, koja se iri prema vrhu. Najstariji korintski kapiteli utvreni su na Siciliji. Prema legendi, oblikovao ga je atiki kipar Kalimah u Korintu. Inspirirala ga je koara poklopljena kamenom ploom, na jednom djejem grobu, ostavljena na korijenu akantusa, iji su je listovi u proljee obavili. Osobit oblik stupova jesu karijatide.

Primjer: Erechteion na Akropoli u Ateni.

Hramovi su bili obojani ivim bojama: bijelom, crvenom, plavom i iznimno crnom

Okrugli hramovi

Ponekad su graeni hramovi okruglog tlocrta, tzv. odeoni, kao to su hram Atene Pronaios i Filipeion u Delfima.

Sveti prostor hrama i njegove okolice temenos. Hram je boja kua, javni obredi i rtvovanja odvijaju se ispred hrama. Telesterion u Eleuzini Namijenjen je odravanju Eleuzinskih misterija, posveenih boici Demetri. 1. tzv. Solonov telesterij, podignut oko 600. g.

2. - Pizistratov tel., u 6. i 5. st. - pravokutna graevina 27 x 27 m, s 5 redova po 5 stupova 3. Kimonov telesterij, poslije perzijskih ratova, 27 x 44 m, s 3 reda po 7 stupova Periklov iz 5. st., 54 x 52 m, sa 7 redova po 6 stupova (dananji ostaci).

Ruevine telesterija u gradu Eleuzini

Mauzolej
Mauzolej u Halikarnasu, Turska Prema karijskom kralju Mauzolu

Grobnica-hram, graen oko 360. g.

irina 66 m, duina 77 m, visina 45 m. 1. kat visok 20 m: grobnica Mauzola i Artemizije, s reljefnim prizorima 2. kat: 12 m visoka kolonada oko prostora za rtvovanja Krov, visok 7 m, u obliku stepeniaste piramide

Kazalite

Kao arhitektonska struktura razvija se izmeu 6. i 5. stoljea pr. Kr.. Ranija su bila drvena

Uvijek su umetnuta u padinu umjetne ili prirodne uzvisine. U 4. stoljeu kodificiran je arhitektonski oblik kazalita.

Glavni dijelovi: orchestra - kruni ili polukruni prostor za kor skene - pozornica s arhitektonskom pozadinom koilon gledalite Kazalita u Delfima, Taormini

Etruani

Gdje su Etruani obitavali ? -zapadna sredinja Italija -750.-500. sele se na sjever (dolaze do Jadrana), Korziku te prema jugu uz zapadnu obalu

I kada? od 8. do 4. stoljea Pokorili su ih Rimljani

Grobnice
Hypogeum grobnice Potpuno pod zemljom, ukopane ili unutar postojee prirodne upljine. Jedan ili vie grobova povezanih uskim hodnicima Za osobe visokog poloaja, osobito politiare, vojnike i sveenike

Aedicula grobnice Sagraene na otvorenome Teoretski u obliku hramova, zapravo poput najranijih etruanskih kua Tholos (tumulus) grobnice Grade se od 7. st. nadalje Okruglog tlocrta, prekrivene zemljom Aristokratske obiteljske grobnice za vie generacija Nekropola u Cerveteriju Nekropola Caere Etruani su oslikavali svoje grobnice

Hramovi

Poznavanje izgleda etruanskih hramova zahvaljujemo najvie Vitruviju (1. st. pr. Kr. 1. st. p. Kr.) i njegovu djelu De Architectura.

Nastali prema grkom uzoru. Poinju se graditi potkraj 6. st., a moda ve i u 7. st. U poetku su od drveta i opeka. O izgledu govore keramiki modeli i ostaci kamenih hramova.

Osnovni oblik: tri paralelne cele za tri najvanija boanstva, ulaz sprijeda, veliko i duboko predvorje s dva reda stupova, visoko postolje na kojem hram stoji. Postoje i hramovi s jednom celom i jednim ili dva reda stupova, te njihove varijante. Nizak krov na dvije vode, s oslikanim terakotnim kipovima na svim rubovima. Izvana su uglavnom neukraeni. Orijentacija sjever jug. Precizna pravila gotovo kvadratan tlocrt

Varijante:

Hramovi s trima celama Hramovi s jednom celom Hramovi s jednom celom i otvorenim krilima Hramovi s jednom celom i zatvorenim krilima

Grki hram etruanski hram Grki hram: Etruanski hram: STUPOVI oko cijelog hrama samo sprijeda STEPENICE 3 stepenice uokolo samo sprijeda TRIJEM ispred cele i sa samo ispred cele stranje strane cele PODIJ malen, sastoji se od visok, sa stepenicama tri stepenice samo sprijeda CELLA jedna prostorija najee tri prostorije ZABAT zatvoren i ukraen otvoren i neukraen kipovima KIPOVI na zabatu, u metopama, na krovu na frizu ORIJENT. istok zapad sjever - jug

Rimljani
Sakralna arhitektura
Hramovi Mauzoleji

Hramovi
Templum izvorno, mjesto za promatranje i proricanje auspicije. Kasnije naziv za sveto mjesto Templum/hram graevina za religijske aktivnosti

Nastaju pod izrazitim etruanskim utjecajem. Jedan od prvih hramova je hram posveen Kapitolijskoj trijadi, podignut 509. godine, na Kapitoliju.

Podignuti na visokom podiju Pristup stepenicama samo sprijeda Trijem dubok: oko 6 redova stupova; samo sprijeda Unutranjost podijeljena na vie prostorija

-Boni zidovi imali su polustupove i bili su neukraeni. -Hram u Nimesu (Francuska) kolski primjer rimske hramske arhitekture.

-Najomiljeniji bio je korintski stup u raznim varijacijama Toskanski stup -derivat grkog dorskog stupa -Hramovi okruglog tlocrta - ei su nego kod Grka. Primjeri: Herkulov hram na Forumu (gore) Vestin hram na Forumu

Panteon, najvei i najouvaniji hram krunog tlocrta Augustov hram na Forumu, hram s poligonalnim tlocrtom

Mauzoleji
Cilindrinog su oblika s kupolastim ili koninim krovom, prema uzoru na etruanske tumulus/tolos grobnice. Hadrijanov mauzolej - dananja Aneoska tvrava U kasnijem Carstvu mogu biti i poligonalnog tlocrta, kao npr. Dioklecijanov mauzolej. Augustov mauzolej u Rimu sagraen 28. god. na Marsovom polju, danas Piazza Augusto Imperatore. Okruglog je tlocrta s koninim krovom. ------inilo ga je nekoliko koncentrinih prstena od opeke i zemlje, na kojima su rasli empresi. -Na vrhu krova nalazio se Augustov kip. -Visina: 42 metra -Promjer: 90 metara -Bio je bogato ukraen kipovima i reljefima. -Ispred ulaza bila su dva obeliska od ruiastog granita (danas dislocirani). -Od ulaza je iao hodnik do pogrebne komore s trima niama u kojima su bile zlatne urne carske obitelji. -Osim Augusta, pokopano je jo 14 osoba. Posljednji je car Nerva. -410. Goti su opljakali grobove, no nisu otetili graevinu. -U srednjem vijeku pretvoren je u tvravu. 1167. naputen je i razruen. -U 19. st. tu su se odravale borbe s bikovima! -Kasnije je mauzolej sluio kao prostor za odravanje koncerata.

Profana arhitektura
itd. Kazalita Amfiteatri Cirkusi Mostovi Terme Slavoluci Stambene zgrade Palae

Kazalite

Preuzeto od Grka. esto se koriste padom terena, a na ravnom tlu gledalite grade na kosim svodovima. U poetku privremena drvena; prvo kameno izgraeno 55. g.

-Sastoji se od polukrune bine i gledalita, koji ima trijem to natkriva najgornje redove sjedala. -Vitruvije je dao pravila za gradnju teatra, temeljena na grkim iskustvima. -Svaki vei grad imao je teatar. U Rimu su najpoznatiji Marcelusov i Pompejev. -Dobro sauvana kazalita nalaze se jo u Ostiji, Pompejima, Herkulanumu, Orangeu, Timgadu, Pergamonu, Guelmi

Amfiteatar
-Nastali pod utjecajem teatra. -Podignuti su na ravnom terenu. -Sastoje se od dva glavna dijela: gledalita (cavea) i arene. -Gledalite lei na nagnutim svodovima koji se oslanjaju na radijalno postavljene zidove ili stupove.

-Arena se nalazi u sredini ovalnog gledalita. Prostorije arene su pod zemljom. Izmeu arene i gledalita nalazio se visoki zid kao zatita gledatelja. -Sluili su odravanju gladijatorskih borbi. -Prve odrane 264. g. pri pogrebu Junija Bruta. -Do Cezarovog vremena borbe su u gradu Rimu odravane na Forumu. -U nekim amfiteatrima su odravane i pomorske bitke naumahije. Koloseum u Rimu -Najpoznatiji i najvei rimski amfiteatar. -Colosseum ili Flavijev amfiteatar, nazvan po ogromnom kipu cara Nerona koji se nalazio ispred ulaza. -Gradnja poeta izmeu 70. i 72. godine, za cara Vespazijana, zavrena 80. god. za njegova sina Tita. Kasnije je Domicijan radio neke preinake. -U 6. st. unutar Koloseuma podignuta je mala crkva, a arena je pretvorena u groblje. -Oko 1200. g. pretvoren je u tvravu. -1349. g. potres je sruio dio zia. -U 14. st. postao je sveto mjesto i boravite jednog crkvenog reda sve do 19. st. -Ovalna arena (od lat. rijei za pijesak harena), veliine 83 x 48 m. -Ispod arene je hipogeum (= podzemlje) u dvije razine, s mnogim prostorijama. -Tu su se nalazile dizalice za dizanje i sputanje scene i mehanizam za punjenje arene vodom. -Ukupna visina Koloseuma je 48 m, a dijametri su 189 x 156 m. -Opseg mu je iznosio vie od 500 metara. -Imao je 80 000 sjedeih i 10 000 stajaih mjesta. -Oko 500 000 ljudi i vie od milijun ivotinja izgubilo je ivot u igrama i borbama u Koloseumu! Grad Lucca u Toscani jedan od glavnih gradskih trgova uva oblik nekadanjeg amfiteatra.

Cirkus
-Cirkusi su sluili za utrke dvokolica. -Sastojali su se od vrlo izduene arene i nagnutog gledalita. -Uzdu arene nalazio se niski zid spina, ukraen kipovima. -Ulaz je bio bogato ukraen stupovima i kipovima, pa ak i kulama. -Na oba kraja nalazili su se stupovi za razgranienje (meta). -Na jednom kraju cirkusa bile su tale i ostale pomone prostorije (carceres). -Najstariji cirkus postojao je u Rimu jo u vrijeme etruanskih kraljeva. -Na mjestu dananje bazilike Sv. Petra nalazio se Neronov cirkus. Najvei i najbogatiji bio je Circus maximus na Via Apia u Rimu. -Podignut je u 1.st. -Imao je povrinu 645 x 124 m i mogao je primiti 150 000 gledatelja. -Vie puta je obnavljan, preureivan i proirivan, sve do Trajanovog vremena (2. st.). -Na spini su se nalazili Augustov i Konstantinov obelisk, dopremljeni iz Egipta. Piazza navona - jedno od najomiljenijih odredita u Rimu, neko je bila Domicijanov cirkus

Mostovi
-U poetku drveni, kasnije graeni od kamena i betona, ali i od drveta. -Temeljna struktura je luk koji se oslanja na masivne stupove. -Uglavnom su bili iri od 5 metara. -Veina ih je blago nagnuta, tj. ukoena prema sredini. -Najstariji kameni most je Pons Aemilius sagraen 142. g. pr. Kr. u Rimu. Kasnije je nazvan Ponte Rotto (Slomljeni most). Najvei rimski most Trajanov most podignut u 2. stoljeu, na donjem Dunavu, kod eljeznih vrata (erdap). -duina: 1.135 m -irina: 15 m -visina: 19 m od razine vode -Konstruirao ga je Apolodor iz Damaska. -Unitio ga Aurelije nakon to su Rimljani izgubili Daciju. Rimljani su gradili i jednostavne drvene mostove za prebacivanje vojske preko rijeka. Zahvaljujui izvrsnoj konstrukciji i dobrim materijalima, mnogi rimski mostovi u uporabi su i danas. -Primjer: most u Trieru, Njemaka.

Akvedukt

-Akvedukti su vodili vodu u gradove ili u proizvodne pogone i rudnike. -Osnovna konstrukcija kao kod mostova: luk i stup. -Ponekad su bili dugaki i po nekoliko desetaka kilometara. Kako bi savladali visinske razlike Rimljani su gradili vijadukte od po nekoliko etaa, visoke i po nekoliko desetaka metara. -Primjer: Maro u panjolskoj -Neki rimski akvedukti i danas su u uporabi, kao npr. akvedukt u Segoviji, u panjolskoj.

Slavoluk
-Gradnja slavoluka poela je u vrijeme Republike, no ne zna se tono kada. -Tada su to bili privremeni objekti od opeke ili kamena. -Trajni slavoluci grade se od Augustovog vremena, tj. 1. st. -Za Carstva, u gradu Rimu bilo je 36 slavoluka. Ostalo ih je 5. -Jezgra objekta je masivan zid, svod i luk. -Preko toga je dekorativna fasada s elementima nekog stilskog reda. -Graeni su od mramora i bogato ukraeni. -Na vrhu je bronani kip, esto kvadriga -Slavoluk je izvorna rimska graevina. -U poetku su bili privremeni i jednostavni, a predstavljali su simbolina sveta vrata fornix - nad ijim su lukom visjeli trofeji, kroz koja su prolazili ratnici nakon bojnog pohoda -> oienje od razorne snage borbe. -Kasnije se grade slavoluci s jednim ili trima lukovima, od kojih je onaj srednji najvei.

Terme
Terme su takoer izvorna rimska graevina. -To su javna kupalita, koja se u vrijeme Carstva grade u svim gradovima. -Prije toga terme su samo u sastavu velikih ladanjskih vila. Terme su imale slijedee prostorije: ulazni dio vestibul svlaionicu - apoditerium prostoriju s hladnim bazenom frigidarium prostoriju s mlakim bazenom - tepidarium prostoriju s toplim bazenom caldarium; - prostoriju za znojenje laconicum; ureaj za grijanje vode prefurnium i prostoriju s peima fornaks. -U termama su se nalazile i enske prostorije. -Hipokaust (podno grijanje) i tepidarium (mlaka voda) -Unutar termi bili su razni sadraji, osim prostorija za kupanje. -Bile su tu palestre i druge prostorije obino u sastavu grkog gimnaziona, prostorije za voenje rasprava i razgovora, prostorije za igre, bazilike, biblioteke. -Terme su bila javna okupljalita i ogledala javnog ivota. -Najvee su Dioklecijanove terme u Rimu, no Karakaline su bolje ouvane. Zauzimaju 14 hektara, a jednim dijelom se danas koriste kao velika otvorena pozornica. -U dijelu Dioklecijanovih termi u Rimu napravljena je kapelica Santa Maria degli Angeli. -Velike terme predstavljaju najvii domet rimske arhitekture. -Zidane od opeka, izvana obloene mramorom s elementima stilskih redova. -Masivna jezgra nosi ogromne svodove i kupole, i ima peat orijentalne gradnje. -Viebojna mramorna obloga rimska je interpretacija grke arhitekture.

Bazilika
-Ime im potjee od grke Stoe Basileus u Ateni. -Prva rimska bazilika sagraena je 180. godine u Rimu. -Bazilike su imale razne namjene: bile su burze, trnice, sudnice, prostori za politike skupove. -Nije jasno porijeklo bazilike kao graevine. Vjerojatno potjeu s istoka (egipatske hipostilne dvorane s visokim centralnim svodovima!). -Vitruvije opisuje bazilike kao graevine s tri broda: srednjim i dva bona na dvije etae. -Brodovi su meusobno odijeljeni redovima stupova. -Ukupna irina svih triju brodova je, prema Vitruviju, 1/3 do duine. -Glavna svrha bazilike je formiranje velikog natkrivenog prostora, koji e moi primiti velik broj ljudi. -Bazilike su svojom osnovnom arhitekturom posluile kao model ranokranskim bazilikama. Maksencijeva bazilika ili basilica Constantina Basilica Iulia Basilica Aemilia Konstantinova bazilika u Trieru (Njemaka), rimskoj Augusti Treverorum, jedna je od najbolje ouvanih uope.

Stambena arhitektura
-Uzori su etruanske i grke kue. -Glavna znaajka je unutarnje dvorite atrij i bono postavljene prostorije alae, bez zida prema atriju. Tlocrt tipine rimske gradske kue. Javlja se u dvjema varijantama:

s nenatkrivenim atrijem

s natkrivenim atrijem (rjee). Natkriveni atrij kui daje bazilikalni izgled. Kue su imale tono odreene prostorije za razliite svrhe: Vestibulum -Hodnik od ulice do atrija. -Ukraavan podnim mozaicima. Atrium -Veliki prozrani prostor za primanje gostiju i klijenata, za obiteljska dogaanja. -Na krovu je imao otvor compluvium, ispod kojeg se u podu nalazio plitki bazeni impluvium za skupljanje kinice. Cubiculum -Cubicula su male prostorije za razliite svrhe. -Ako su u unutranjosti kue, obino su spavaonice. -Ako su uz atrij, onda su knjinice, prostorije za privatno druenje obitelji. Culina -Kuhinja, obino mala, tamna i zaguljiva prostorija (moglo ih je u kui biti i nekoliko) u kojoj su radili kuni robovi. Exedra -Velika, otmjena prostorija, esto iza peristila. -Sluila je za formalnu zabavu i za bogate gozbe. -Pod je raskono ukraen mozaicima. Peristilum -Unutarnji vrt, okruen stupovima. Ponekad je sadravao fontanu, kipove ili lararij (kuno svetite lara). -Okolni zidovi bili su oslikani freskama. Tablinum -Iza atrija je tablinum prostorija otvorena na dvjema stranama, koje su se mogle po potrebi zatvoriti zastorom ili paravanom. -Tu su bile obiteljske financije i mjesto gdje je kuevlasnik primao klijente. Triclinium -Blagovaoica gornje klase rimskih graana, s trima lealjkama lectus, na kojima se lealo za vrijeme objeda. -ene su sjedile na stolicama s naslonom chatedrama. Tabernae -ak su i imuni graani esto iznajmljivali prednje prostorije, do ulice, kao trgovine. -Oni koji su se bavili nekim obrtom, (npr. pekari) tu su prodavali svoje proizvode. Zidovi veine prostorija u kui bili su oslikani freskama u ivahnim bojama.

Fortifikacijska arhitektura
-Castrum je vojni grad, tj. mjesto gdje je boravila vojska. -Obino je podignut za jednu legiju, no u velikim kastrumima, mogle su biti i dvije legije. -Castrum je uobiajeno pravokutan i glavnim ulicama podijeljen na 4 dijela. Principium Via Praetoria Via Principalis Porta Principalis Dextra Porta Praetoria Porta Principalis Sinistra Porta Decumana

Via Praetoria: glavna cesta od Porta Decumana do Porta Praetoria, u smjeru istok-zapad. Unutar logora naziva se decumanus. Via Principalis: cesta koja vodi od Porta Principalis Sinistra do Porta Principalis Dextra. Unutar castruma naziva se cardo. Praetorium: sjedite glavnog zapovjednika logora Praefectus Castrorum.

Principia: trg u sredini logora, okruen zgradama u kojima je glavni stoer. Tu su se uvale insignia u malom svetitu. -Nasuprot Praetoriuma bio je Questorium prostorije za kvestore, t.j ostale, po rangu nie asnike. -Svaki castrum imao je i mali Forum, po uzoru na gradske forume. -Logor je opasan bedemima i opkopima, a ulazi su ojaani kulama. -Ulaza je moglo biti od 2 do 6. -Bedeme su imali i rimski gradovi. -Kasnije su mnogi od njih uklopljeni u srednjovjekovne fortifikacije. -Jo kasnije, mnogi su porueni kako ne bi ometali irenje gradova. -Gradski bedemi imali su osobito monumentalna gradska vrata -U blizini logora esto su se nalazile promatranice Speculae. -Privremeni logori su umjesto zidanih imali kule nainjene od drveta. -Veinu zgrada u logoru inile su barake, tj. nastambe za vojsku, zidane ili nainjene od drveta. -U svakoj baraci obitavao je jedan odred. -Dio unutranjosti odreen je za spremanje oruja, a dio je bio svojevrsni zajedniki prostor, gdje su vojnici provodili slobodno vrijeme. -Vojnici su mogli sami kuhati, a namirnice su nabavljali u kantini. -Postojale su i zajednike sanitarne prostorije -Kastrumi su mogli biti trajni Castra stativa ili privremeni. Privremeni: -ljetni logori Castra aestiva u kojima se obitavalo u atorima -zimski logori Castra hiberna u kojima se obitavalo u vrim objektima, zidanima od opeke ili drveta, ponekad i kamena. - Castra navalia/nautica Trajniji logori imali su skladita hrane, razne radionice, pa ak i vodovod i centralno grijanje u prostorijama za asnike. Uz granine obrambene zidove, nalazili su se manji logori, castella (mali castrumi), kao to je bio ovaj uz Hadrijanov zid u kotskoj. -Velik broj kastruma evoluirao je u civilni grad nakon to bi prestala neposredna vojna opasnost ili se pomakla granica. Mnogi europski gradovi razvili su se iz rimskih vojnih logora, zadravi u svome nazivu tradiciju kastruma. -To je osobito primjetno u Britaniji, gdje mnogi takvi gradovi u svom nazivu imaju sufiks -caster ili -chester kao npr. Lancaster, Chester, Manchester, Tadcaster

Gradnja i graditeljske tehnike

-Rimski graditelji oslanjali su se na grke i, osobito, etruanske tehnike gradnje, koje su dalje razvijali i unapreivali. -Glavno etruansko naslijee bili su: - luk - svod - kupola -Rimski lukovi u pravilu su polukruni. -Oblikuju se poput arhivolte, najee s profilima korintskog arhitrava. -Naglaena je peta luka horizontala iz koje poinje krivina luka, a tjeme luka naglaeno je oblikovanim zavrnim kamenom. -Najei tip svoda je bavasti svod, zidan kamenom ili tehnikom cementicium. -U kasnom Carstvu grade se svodovi s nosivim dijelovima ojaavajuih lukova zidani bipedalnim opekama, a sam svod je od opeka ili lijevan. -Graeni su i krini svodovi, u pravilu iznad kvadratnih polja, vrlo rijetko pravokutnih. -Kupole su Rimljani gradili iznad osmokutnog i okruglog tlocrta, a samo iznimno rijetko iznad kvadratnog (Djerasha u Siriji). -Oktogon su prekrivali tzv. krikastom ili samostanskom kupolom, a krug jajolikom ili poluloptastom (kalotastom) kupolom. -Pod grkim i etruanskim utjecajem upotrebljavan je stup. Za razliku od Grka kojima je stup konstruktivni dio graevine, Rimljanima je esto bio dekorativni element. -Ako je kameni, najee je monolitan i gladak. -U kasnijem Carstvu stupovi od kamena i opeke ili samo od opeke osobite opeke za stupove. -Temelj etruanske gradnje bili su peena opeka i kamen kojim se zidalo bez buke. -Te su materijale preuzeli i Rimljani. -Zidanje kamenjem nepravilna oblika opus siliceum. Zidanje kamenjem pravilna oblika opus quadratum -Kamenje se povezivalo klinovima i kukama ili ih je spajala vlastita teina. -Taj se nain gradnje poeo primjenjivati krajem Republike. -Primjeri: Saturnov hram na Forumu Romanumu u Rimu, Marcelov teatar u Rimu Opus caementicium -Osobiti zamah graditeljstvu dao je tehniki pronalazak koji se razvio i upotrebljavao od 2. stoljea. -To je opus caementicium ili lijevani zid.

10

-U daanu oblogu stavlja se buka te naizmjenino slojevi kamena i lomljenog kamena (ekonomina metoda -> otpadni kamen). -Na kraju se zid oblagao opekama ili manjim kamenom na razliite naine, od kojih svaki ima svoj naziv. -Ova tehnika omoguavala je podizanje zidova, svodova i lukova velike nosivosti Opus incertum Sastoji se od malenih (veliine ake) nepravilnih lomljenih komada kamena koji se slau jedan pored drugoga. Ova tehnika se pojavila priblino krajem 3. stoljea. Opus reticulatum -Sastoji se od omanjih romboidnih kamenih blokova koji tvore mreu. -Pojavio se sredinom 1. stoljea, a najvie je upotrebljavan u vrijeme cara Augusta. Opus quasi reticulatum -Prethodi pravoj tehnici opus reticulatum, kojoj je vrlo slian, iako neto neurednije izvedbe. -Pojavljuje se takoer u 1. stoljeu. Opus latericium -Zid od opeke koju treba lagano obraditi i na koju se lako mogu nanositi razliiti slojevi buke i ukrasne plastike. -Pojavljuje se sredinom 1. stoljea poslije Krista i prevladava u vrijeme Carstva. Opus mixtum -Mjeavina obloga od kamena (reticulatum) i opeke (latericium). -Pojavljuje se sredinom 1. stoljea poslije Krista i rairena je u cijelom razdoblju Carstva. Opus spicatum -ine ga opeke, ploice ili klesani kamen sloeni u uzorak riblje kosti. -Openito je imao dekorativnu svrhu. -esto je sluio za poploenje javnih povrina i tada je u pravilu bio nainjen od opeka. Opus africanum -Tehnika zidanja opekom ili kamenom, pri kojoj se izmjenjuju okomiti i vodoravni blokovi s meuprostorom popunjenim manjim blokovima. -Ime je dobila prema provinciji Africi gdje je bila najuobiajenija, no upotrebljavana je i na Siciliji i u junoj Italiji. Opus craticium -Jeftina graevinska tehnika pri kojoj se u drveni okvir stavlja kamene ispuna ili bilo kakav materijal koji je na raspolaganju: otpadni kamen, neobraeni kamen, razbijene opeke i sl. -esto je upotrebljavana pri gradnji insula. Opus isodomum i opus pseudoisodomum -Tehnika zidanja pravilnim kamenim blokovima, sloenima tako da se spoj blokova u sljedeem redu nalazi na sredini bloka u prethodnom redu. -Varijanta razliita veliina blokova u svakom drugom redu. -U 2. stoljeu uvodi se buka, to je omoguilo masovnu gradnju opekama, osobito u vrijeme Carstva. -Opeke su bile razliite veliine; uobiajena veliina: 38x15x10 cm. -Najei omjer: 1.5 : 1 stopa (rimska stopa/paedium = 29.6 cm). -Opeke su bile i razliitih oblika za razliite svrhe: okrugle, poligonalne, lune. -Oko sredine 1. stoljea uvode se igovi kao oznaka radionice ili legije/kohorte koja ih je izradila. -Otisci pseih i/ili majih apa i svinjskih papaka => vjerojatno apotropejsko znaenje. -Kombinacijom razliitih materijala i razliitih tehnika postizali su se dojmljivi dekorativni efekti ( raznobojni mramor). -Krovovi su pokrivani tegulama i imbriksima (tegula/tegulae, imbrix/imbrices). -Otvori imbriksa na krajevima prekrivani su antefiksima, u obliku palmeta, maski ili fantastinih ivotinja. -Pri gradnji Rimljani su koristili razliite naprave i pomagala, kao to su skele, jednostavna koloturna dizala ili veliki kranovi sloene konstrukcije.

11

12