UDK 24.078.3.001.

Primljeno 8. 6. 2006.

Nelinearni prora un zavarenog priklju ka nosa - stup

Davor Skeji , Darko Dujmovi , Miljenko Haiman
Klju ne rije i zavareni priklju ak nosa -stup, nelinearni prora un, materijalna nelinearnost, metoda kona nih elemenata, laboratorijska ispitivanja Key words welded girder-pier connection, nonlinear analysis, material nonlinearity, finiteelement method, laboratory testing D. Skeji , D. Dujmovi , M. Haiman Izvorni znanstveni rad

Nelinearni prora un zavarenog priklju ka nosa -stup

U ovom se radu opisuje nelinearna numeri ka simulacija ponaanja laboratorijskih uzoraka zavarenih priklju aka nosa -stup provedena metodom kona nih elementa. Uspore eni su rezultati te simulacije s onim to je dobiveno laboratorijskim ispitivanjima. Istaknuta je vrlo dobra uskla enost dobivenih rezultata sve do podru ja izrazite nelinearnosti. Preporu ena je potreba detaljnog laboratorijskog ispitivanja mehani ke karakteristike vara, to bi trebalo uvrstiti u numeri ki model. D. Skeji , D. Dujmovi , M. Haiman Original scientific paper

Nonlinear analysis of the welded girder-pier connection

The nonlinear numerical simulation has been conducted by the finite-element method to determine behaviour of laboratory samples of welded girder-pier connections. The results obtained by this simulation have been compared with laboratory testing results. A very good correspondence of results has been established until the zone of high nonlinearity. A more detailed laboratory testing of mechanical properties of the weld is recommended, and the results of this additional testing should be included in the numerical model. D. Skeji , D. Dujmovi , M. Haiman Ouvrage scientifique original

Mots cls connexion soude poutre-palier, analyse non-linaire, non-linarit matrielle, mthode des lments finis, essai de laboratoire

Analyse non-linaire de la connexion soude poutre-pilier

Une simulation non-linaire du comportement des chantillons de laboratoire des connexions soudes poutre-pilier a t faite en utilisant la mthode des lments finis. Les rsultats obtenus par cette simulation sont compars avec les rsultats des essais en laboratoire. Une bonne correspondance des rsultats a t tablie jusqu' la zone de non-linarit leve. Les essais de laboratoire plus dtaills des caractristiques mcaniques de la soudure sont recommands, et les rsultats de ces essais devraient tre inclus dans le modle numrique. . , . , . Op

, , , , Schlsselworte geschweisster Anschluss Trger-Sttze, unlineare Berechnung, materielle Unlinearitt, Verfahren der endlichen Elemente, Laboruntersuchungen , D. Skeji , D. Dujmovi , M. Haiman , , . . e . Wissenschaftlicher Originalbeitrag .

Unlineare Berechnung des geschweissten Anschlusses Trger-Sttze

In diesem Artikel beschreibt man die unlineare numerische Simulation des Verhaltens der Laborproben von geschweissten Anschlssen Trger-Sttze, durchgefhrt nach dem Verfahren der endlichen Elemente. Verglichen wurden die Ergebnisse dieser Simulation mit denen durch Laboruntersuchungen erhaltenen. Hervorgehoben ist die sehr gute bereinstimmung der erhaltenen Ergebnisse bis zum Gebiet der prgnanten Unlinearitt. Man betont die Notwendigkeit einer detaillierten Laboruntersuchung der mechanischen Eigenschaften der Schweissnaht, was in das numerische Modell eingereiht werden sollte.

Autori: Mr. sc. Davor Skeji , dipl. ing. gra .: prof. dr. sc. Darko Dujmovi , dipl. ing. gra ., Gra evinski fakultet Sveu ilita u Zagrebu, Ka i eva 26; doc. dr. sc. Miljenko Haiman, dipl. ing. gra ., Arhitektonski fakultet Sveu ilita u Zagrebu, Ka i eva 26, Zagreb GRA EVINAR 58 (2006) 12, 979-987 979

Prora un priklju ka nosa -stup 1 Uvod Dosadanji analiti ki i eksperimentalni rezultati vezani uz ponaanje priklju aka eli nih konstrukcija pokazuju da klasi na teorija nosa a ne daje to nu procjenu prijenosa optere enja zbog specifi nih rubnih uvjeta podru ja priklju ka, odnosno spoja. U proteklih dvadesetak godina provedena su mnogobrojna laboratorijska ispitivanja i danas ve zastarjela baza SERICON 1 upotpunjena je suvremenim ispitivanjima diljem Europe 2 , 3 , 4 . Ispitivanja koja su provedena u laboratoriju Zavoda za tehni ku mehaniku na Gra evinskom fakultetu u Zagrebu 5 , obuhva ala su ispitivanje zavarenih jednostranih eli nih priklju aka nosa -stup izra enih od profila i optere enih stati kim optere enjem i zna ajan su doprinos pri ispitivanju ponaanja priklju aka eli nih konstrukcija. Me utim, injenica jest da su laboratorijska ispitivanja skupa. Razli itost konstrukcijskih oblika koji se rabe i razli itost kombinacija parametara koji utje u na ponaanje eli nih konstrukcijskih priklju aka uistinu je velika, tako da je gotovo nemogu e provesti zahtijevani broj kona nih skupina laboratorijskih ispitivanja koji bi pomogli u potpunom razumijevanju njihova ponaanja. Kako brz razvoj informati ke tehnologije ini suvremena ra unala sve dostupnijima, numeri ka simulacija postaje jeftina alternativa fizi kim ispitivanjima. Stoga je klju na ideja pokuati numeri ki simulirati ponaanje priklju aka i tako se orijentirati prema numeri kim ispitivanjima. Osnovni alat koji je dostupan za numeri ke simulacije jest metoda kona nih elemenata (MKE). Ova metoda analize doputa precizno modeliranje sloene geometrije. Materijalna nelineranost, kao to je plasti nost kod

D. Skeji i drugi elika, moe se odgovaraju e uzeti u obzir. Sloeni rasporedi optere enja, kao i rubni uvjeti mogu se tako er precizno uzeti u obzir. Mogu a su i priblina rjeenja za kompleksne probleme, kao to su kontakti, pukotine i trenje. U ovome radu provedena je nelinearna numeri ka simulacija ponaanja laboratorijskih uzoraka zavarenih priklju aka nosa -stup metodom kona nih elemenata ra unalnim programom COSMOS/M 6 . Cilj provedenih istraivanja bio je kreirati numeri ki model koji potvr uje provedena laboratorijska ispitivanja ponaanja zavarenih djelomi no nepopustljivih priklju aka nosa -stup. Ovaj rad upu uje na injenicu da teorija nosa a unutar podru ja priklju ka ne vrijedi i da je za analizu priklju aka eli nih konstrukcija nuna detaljna analiza metodom kona nih elemenata. Tako er se isti e zaklju ak da Eurokod 3, odnosno metoda komponenata, daje prihvatljive analiti ke izraze za karakterizaciju priklju aka koji se mogu rabiti pri analizi okvirnih eli nih konstrukcija. 2 Laboratorijska ispitivanja

2.1 Opis laboratorijskih ispitivanja

Provedena su ispitivanja ponaanja zavarenih jednostranih eli nih priklju aka nosa -stup izra enih od profila izloenih stati kom optere enju. Svih est uzoraka su geometrijski i mehani ki nominalno isti, nosa i su izraeni od profila IPE 240, a stupovi od HE 200 A. Svi su elementi uzoraka od elika S 235 JR G2 prema europskim normama EN 10025 7 i EN 10204 8 . Bitno je napomenuti da su pojedini profili dobavljeni od razli itih proizvo a a, te su njihove kombinacije rezultirale sa est razli itih, iako nominalno istih, uzoraka priklju aka (tablica 1.).

HE 200 A

905

A d a p te r z a u n o s s ile M je r n a doza
240

Stup HE 200 A

981

UZORAK IP E 2 4 0 S e k u n d a rn i o k v ir z a bo no p r id r a n je

Uzorak
Nosa IPE 240

Sustav za unos optere enja

981

1000

150

Pomo ni okvir za bo no pridranje Hidrauli ka prea

P re a d o 2 5 0 k N

3515

Slika 1. Razmjetaj uzorka i dodatne opreme u okviru za ispitivanja

980

GRA EVINAR 58 (2006) 12, 979-987

D. Skeji i drugi Tablica 1. Oznake uzoraka zavarenih priklju aka ovisno o kombinacijama elemenata Uzorci zavarenih priklju aka A Nosa B 04_bBcA 05_bBcB 06_bBcC Oznake: b nosa (beam), c stup (column), A, B, C proizvo a profila Iz uvjeta laboratorija, geometrije okvira za ispitivanje, kapaciteta pree za unos sile i najpogodnijeg na ina ispitivanja proizaao je kona ni odabir uzorka. Jednostrani (vanjski) zavareni uzorak priklju ka izra en je s kontinuiranim stupom ukupne visine 1521 mm, dok je nosa ukupne duljine 1055 mm zavaren za pojasnicu stupa. Razmjetaj uzorka i dodatne opreme u okviru za ispitivanje prikazan je na slici 1. Gornja pojasnica nosa a je vla no naprezana, a donja tla no. Stup je pri dnu zglobno oslonjen. Na vrhu stupa je zglobni vertikalno pomi ni leaj. Uzorci su optere ivani stati kom silom na gornjoj pojasnici nosa a hidrauli kom preom kapaciteta 250 kN (vlak) s najve im pomakom od 400 mm. Ispitivanja su provedena uz kontrolu brzine unosa optere enja (konstantna brzina od 0,06 kN/s sve do otkazivanja uzoraka) prema programu unosa optere enja detaljno opisanom u 5 . Kako bi se zabiljeilo realno ponaanje priklju ka potrebno je bilo izmjeriti vrijednosti optere enja, rotacije nosa a, rotacije stupa, deformacije tla nog podru ja priklju ka, deformacije vla nog podru ja priklju ka, posmi ne deformacije podru ja panela hrpta stupa i pripadne rotacije. Pomaci su mjereni sa 16 LVDT's (Linear Variable Displacement Transducers). Rotacije osi stupa i nosa a izravno su zabiljeene sa 2 klinometra. Za procjenu detaljnijeg stanja deformacija postavljeni su tenzometri: 2 K-rozete u sreditu posmika hrpta stupa i tla no podru je hrpta stupa, 2 linearna tenzometra na vla nu pojasnicu nosa a. Stup A 01_bAcA B 02_bAcB C 03_bAcC
Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

Prora un priklju ka nosa -stup kovane injenicom da su uzorci priklju aka sastavljeni od elemenata, nosa a i stupova, nabavljenih od razli itih europskih proizvo a a eli nih I profila, a mogu se obrazloiti razlikama mehani kih i manjim dijelom geometrijskih karakteristika nominalno istih uzoraka.
100 90 80 70 60
01_bAcA

50 40 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50

02_bAcB 03_bAcC 04_bBcA 05_bBcC 06_bBcC

60

70

80

Rotacija spoja Rot (mrad)

Slika 2. Eksperimentalni odnosi Mj nosa a)

(s elasti nom rotacijom

Rezultati se mogu svrstati u tri skupine i to ovisno o mjestu proizvodnje stupova. Prvu skupinu ine uzorci 01_bAcA i 04_bBcA, drugu 02_bAcB i 05_bBcB, a tre u 03_bAcC i 06_bBcC. To se opravdava injenicom da dominantna peta komponenta, pojasnica i hrbat nosaa u tlaku, a prema tome i nosa kao element, gotovo nemaju utjecaja na ponaanje razmatranog tipa priklju ka 5 . 3 Nelinearna numeri ka analiza

3.1 Podloga za numeri ku analizu

Preliminarna analiza MKE pokazala se odlu uju om pri planiranju laboratorijskih ispitivanja. Analiza je provedena s COSMOS/M, nelinearnim modulom NSTAR 9 . Kalibriranje modela u injeno je prema eksperimentalnim rezultatima koji su objavljeni u literaturi 1 , 3 i 10 , za sli ne uzorke priklju aka, ali i prema preliminarnim analizama u sklopu semiprobabilisti kog pristupa detaljno opisanoga u 5 . Vrlo vano bilo je ispravno modeliranje stvarnih mehani kih karakteristika elemenata na temelju rezultata provedenih vla nih ispitivanja epruveta izva enim iz nosaa i iz stupova. Na taj su na in u numeri ki model bile uklju ene materijalne nelinearnosti. Geometrijske imperfekcije u ovoj analizi nisu uzete u obzir. U nastavku se opisuje modeliranje geometrije modela (formiranje mree kona nih elemenata), modeliranje mehani ke nelinearnosti, modeliranje optere enja, a zatim se daje kratak osvrt na rezultate ove vrlo precizne i korisne analize. 981

2.2 Eksperimentalni rezultati

Ovdje se navode samo krajnji rezultati laboratorijskih ispitivanja za svih est uzoraka zavarenih priklju aka nosa -stup. Krajnji su rezultati prikazani u obliku dijagrama Mj- (odnos momenta savijanja u spoju prema rotaciji spoja), ime je karakterizirano ponaanje takvih zavarenih priklju aka nosa -stup. Razli ite krivulje Mj- dobivene su za svih est nominalno istih uzoraka zavarenog djelomi no nepopustljivog priklju ka nosa -stup (slika 2.). Razlike su ponajprije uzroGRA EVINAR 58 (2006) 12, 979-987

Prora un priklju ka nosa -stup

D. Skeji i drugi podru ja priklju ka, a naro ito spoja. Stoga su svi elementi stupa, nosa a i varova trodimenzijski 8-nodal brick SOLID elementi 6 . Model kona nih elementa sadri ukupno 62.669 vorova, odnosno 42.132 elemenata, a mrea je izrazito gusta u podru ju priklju ka (slika 3.). Budu i da se radi o dva razli ita profila koji se spajaju, problem je bio prona i odgovaraju u mreu kona nih elemenata, kako bi se ostvarilo jednostavno spajanje kona nih elemenata na vanjskoj strani pojasnice stupa i kona nih elemenata na popre nom presjeku nosa a. Na slici 4. prikazana je mrea kona nih elemenata stupa, nosa a i zavara u zoni spoja. Radi bolje vizualizacije prikazan je prostorni pogled na spojni zavar izme u gornje pojasnice nosa a, odnosno hrpta nosa a i vanjske strane pojasnice stupa. Zavari su tako er modelirani kao SOLID elementi, a osobita se pozornost pri modeliranju posve ivala me usobnom poklapanju vorova stupa, nosa a i zavara. Debljina zavara na pojasnici nosa a je 6 mm, dok je vertikalni var na hrptu nosa a debljine 4 mm.

3.2 Geometrija modela kona nih elementa

Budu i da statisti ki dobivene srednje vrijednosti izmjerenih geometrijskih karakteristika profila nosa a (IPE 240) i stupova (HE 200 A) nisu bitno odstupale od nominalnih vrijednosti za sve uzorke usvojene su nominalne geometrijske karakteristike pojedinih profila.

Stup HE 200 A

Spojni var pojasnica nosa a - pojasnica stupa

Nosa IPE 240

3.3 Mehani ke karakteristike elemenata numeri kog modela

Spojni var hrbat nosa a pojasnica stupa Vertikalno ukru enje za unos optere enja

Na temelju provedenih ispitivanja epruveta dobivene su mehani ke karakteristike upotrijebljenog elika i na taj su na in u numeri ke modele uvrtene stvarne mehani ke nelinearnosti. Na slici 5. prikazani su uprosje eni dijagrami - za elemente priklju aka ovisno o mjestu proizvodnje nosa a, odnosno stupova, i usvojeni dijagram za elemente zavara. Uprosje eni dijagrami - dobiveni su kao srednje vrijednosti od rezultata vla nih ispitivanja materijala na epruvetama koje su grupirane prema tipu i mjestu proizvodnje elemenata. Iz profila nosa a, bA i bB, izva ene su po tri epruvete, dok su iz profila stupova cA, cB i cC izva ene po etiri epruvete 5 . Srednje vrijednosti ovis-

Slika 3. Numeri ki model zavarenog priklju ka nosa -stup (IPE 240 HE 200 A)

Iako je modeliranje priklju aka s ravninskim SHELL elementima jednostavnije i puno bre za kreiranje numeri kog modela i samog prora una, zadovoljavaju i rezultati ne dobivaju se zbog sloenog ponaanja samog

Stup HE 200 A
Pogled Presjek kroz nosa

Stup Nosa Spojni var Tlocrt

Spojni var Nosa IPE 240

Slika 4. Mrea kona nih elemenata u podru ju spoja nosa a s vanjskom pojasnicom stupa

982

GRA EVINAR 58 (2006) 12, 979-987

D. Skeji i drugi nosti relativnih deformacija i naprezanja dane su u tablici 2., ovisno o mjestu proizvodnje profila (elemenata) priklju aka.
Naprezanje - relativna deformacija
600 550 500

Prora un priklju ka nosa -stup Tablica 2. Srednje vrijednosti - odnosa ovisno o proizvo a u eli nih profila
Relativna deformacija [-] 0,0000 0,0004 0,0009 0,0012
bA bB cA cB cC Var

Naprezanje [MPa] bA 0,00 98,40 199,71 251,69 289,68 299,79 301,83 303,25 306,29 309,72 312,33 314,65 326,82 345,57 366,85 382,64 394,58 403,83 411,26 417,18 421,80 425,37 427,82 429,35 430,24 bB 0,00 101,80 201,02 246,61 295,24 323,47 331,91 336,40 344,59 347,39 349,31 350,57 361,52 384,09 404,76 423,53 437,80 448,52 457,59 464,29 469,77 474,41 477,76 479,89 481,49 482,13 cA 0,00 102,30 205,46 257,58 314,73 344,61 352,12 357,45 365,42 368,12 371,63 374,38 388,09 409,59 428,97 446,17 459,15 468,85 476,10 481,78 486,01 488,86 490,44 cB 0,00 104,54 206,01 255,72 305,66 325,29 328,88 331,85 340,48 347,10 351,91 359,69 376,72 401,10 425,20 442,58 455,70 465,43 472,83 478,29 481,05 cC 0,00 102,06 203,66 249,41 263,89 295,21 297,15 298,53 304,96 309,40 312,71 320,53 336,40 358,78 379,47 395,28 406,77 415,62 422,59 427,99 432,29 435,68 437,90 439,44 440,53

MPa] Naprezanje

450 400 350 300 250 200 150 100 50 0 0,00

0,0016 0,0020 0,0022 0,0024

0,12 0,13 0,14 0,15 0,16

0,01

0,02 0,03

0,04

0,05

0,06

0,07

0,08 0,09

0,10

0,11

0,004 0,006 0,008 0,01 0,02 0,03 0,04 0,05 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,11 0,12 0,13 0,14 0,15

Relativna deformacija [-]

Slika 5. Dijagrami - elika (S235) nosa a IPE 240 (bA i bB) i stupova HE 200 A (cA, cB i cC)

Ovdje treba napomenuti da su mehani ke karakteristike spojnih zavara usvojene iz literature gdje se zavari modeliraju kao krhki elementi. Pretpostavljen je bilinearni odnos - s to kom koja odgovara granici poputanja (0,00001, 450) i to kom koja odgovara vrsto i zavara (0,02, 550). S tim pretpostavkama eljela se osigurati teorijska nepopustljivost zavara i injenica da je vrstoa vara uz pretpostavku kvalitetne izvedbe, kakav je ovdje slu aj, ve a od osnovnog materijala.

3.4 Modeliranje optere enja

Unos optere enja u laboratorijskim ispitivanjima bio je ostvaren polukuglom promjera 25 mm. Kako bi se to bolje simulirali laboratorijski uvjeti, optere enje je realStup HE 200 A

F = 14 x F/14
Nosa IPE 240

F
[kN]
110,5

F
10.

Vremenski korak

Slika 6. Unos optere enja F u obliku 14 koncentriranih sila

no modelirano u obliku 14 koncentriranih vertikalnih sila F/14 i uneseno u model na gornjoj strani gornje pojasnice nosa a, na udaljenosti 1000 mm od osi stupa (905 mm od spoja). Na slici 6. prikazani su mjesto i nain unosa optere enja. Vrijednost optere enja je linearno rasla, u deset jednakih vremenskih koraka, do ukupne vrijednosti 7,8926 kN svake od 14 sila, odnosno ukupne vrijednosti od 110,5 kN koja odgovara vrijednosti momenta savijanja u spoju od 100 kNm (Mj = 0,905F). GRA EVINAR 58 (2006) 12, 979-987

4 Analiza rezultata Navode se samo numeri ki rezultati koji u usporedbi s rezultatima laboratorijskih ispitivanja karakteriziraju globalno ponaanje priklju ka, popustljivost spoja i otkazivanje priklju ka. Usporedba eksperimentalnih i numeri kih rezultata odnosom momenta savijanja u spoju i vrnog pomaka nosa a prikazana je na slici 7. za svaki od est ispitanih 983

Prora un priklju ka nosa -stup

Vrni pomak nosa a (LVDT1)
100

D. Skeji i drugi
Uzorak 01_bAcA
100

Vrni pomak nosa a (LVDT1)

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

Uzorak 04_bBcA

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

90 80 70 60 50
Eksperiment

90 80 70 60 50
Eksperiment

40 30 20 10 0 0 20 40 60 80 100 120

COSMOS_M

40 30 20 10 0

COSMOS_M

140

160

180

200

220

240

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

220

240

Vertikalni pomak w1 (mm)

Vertikalni pomak w1 (mm)

Vrni pomak nosa a (LVDT1)

100

Uzorak 02_bAcB
100

Vrni pomak nosa a (LVDT1)

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

Uzorak 05_bBcB

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

90 80 70 60 50
Eksperiment

90 80 70 60 50
Eksperiment

40 30 20 10 0 0 20 40 60 80 100 120

COSMOS_M

40 30 20 10 0

COSMOS_M

140

160

180

200

220

240

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

220

240

Vertikalni pomak w1 (mm)

Vertikalni pomak w1 (mm)

Vrni pomak nosa a (LVDT1)

100

Uzorak 03_bAcC
100

Vrni pomak nosa a (LVDT1)

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

Uzorak 06_bBcC

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

90 80 70 60 50
Eksperiment

90 80 70 60 50
Eksperiment

40 30 20 10 0 0 20 40 60 80 100 120

COSMOS_M

40 30 20 10 0

COSMOS_M

140

160

180

200

220

240

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

220

240

Vertikalni pomak w1 (mm)

Vertikalni pomak w1 (mm)

Slika 7. Usporedba eksperimentalnih i numeri kih vrijednosti vertikalnog pomaka 25 mm od kraja nosa a

priklju aka posebno. Vrni je pomak nosa a vertikalni pomak to ke na gornjoj pojasnici nosa a koja je od kraja nosa a udaljena 25 mm, a odgovara pomaku koji je zabiljeen preko LVDT-a 1. Rezultati numeri ke analize u podru ju elasti nog ponaanja priklju ka pokazuju neto povoljnije globalno ponaanje priklju ka jer u odnosu na eksperimentalne rezultate za isti moment savijanja daju neto manje vrne pomake nosa a. U podru ju izrazite nelinearnosti COSMOS-M daje znatno ve e pomake u odnosu na laboratorijske rezultate. Uzrok tome je nerealna aproksimacija stvarnih karakteristika 984

materijala, koja je posljedica malog broja vla nih ispitivanja, i jednostavna aproksimacija mehani kih karakteristika zavara. Na slici 8. prikazan je odnos momenta savijanja spoja, Mj, i rotacije spoja, Rot. Rotacija spoja je definirana kao promjena kuta izme u deformiranih osnih linija nosa a i stupa 11 . Uo ava se uskla enost numeri kih i eksperimentalnih rezultata sve do vrijednosti momenta savijanja od oko 80 kNm. Iznad te granice COSMOS-M daje znatno ve e rotacije spoja. Tako er je bitno uo iti veliGRA EVINAR 58 (2006) 12, 979-987

D. Skeji i drugi
Rotacija spoja (Rot)
100

Prora un priklju ka nosa -stup

Uzorak 01_bAcA
100

Rotacija spoja (Rot)

Uzorak 04_bBcA

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Eksperiment Mj,Rd (prEN 1993-1-8) COSMOS-M

90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Eksperiment Mj,Rd (prEN 1993-1-8) COSMOS-M

Rotacija spoja Rot (mrad)

Rotacija spoja Rot (mrad)

Rotacija spoja (Rot)

100

Uzorak 02_bAcB
100

Rotacija spoja (Rot)

Uzorak 05_bBcB

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Eksperiment Mj,Rd (prEN 1993-1-8) COSMOS-M

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Eksperiment Mj,Rd (prEN 1993-1-8) COSMOS-M

Rotacija spoja Rot (mrad)

Rotacija spoja Rot (mrad)

Rotacija spoja (Rot)

100

Uzorak 03_bAcC
100

Rotacija spoja (Rot)

Uzorak 06_bBcC

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Eksperiment Mj,Rd (prEN 1993-1-8) COSMOS-M

90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Eksperiment Mj,Rd (prEN 1993-1-8) COSMOS-M

Rotacija spoja Rot (mrad)

Rotacija spoja Rot (mrad)

Slika 8. Usporedba eksperimentalnih i numeri kih vrijednosti rotacije spoja odnosa Mj-

ku razliku izme u prora unske otpornosti priklju ka na savijanje, Mj,Rd, koja prema prEN 1993-1-8 12 iznosi 44,5 kNm, i srednje vrijednosti eksperimentalne otpornosti od 83,0 kNm 5 . Znatne razlike u postkriti nom, nelinearnom podru ju ponaanja priklju ka uzrokovane su po etkom plastifikacije pojasnog zavara u numeri kom modelu. Iz eksperimentalnih rezultata moe se vidjeti da do zna ajne GRA EVINAR 58 (2006) 12, 979-987

plastifikacije zavara nije dolo, to naslu uje jo kru e ponaanje zavara. Kako bi se mehani ke karakteristike spojnog zavara, osobito onog izme u pojasnice nosa a i pojasnice stupa, mogle pravilno modelirati, potrebno je provesti detaljna laboratorijska ispitivanja. Ta ispitivanja treba usmjeriti na razne tipove, odnosno pripremu i izvedbu te vane krhke komponente zavarenih priklju aka nosa -stup. 985

Prora un priklju ka nosa -stup

Hrbat stupa u transverzalnom tlaku (Sigma X)
100

D. Skeji i drugi
Stup cA

Eksperiment

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

90 80 70 60 50 40 30 20 10 0
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 01_bAcA 04_bBcA COSMOS-M

SigmaX

COSMOS/M

Sigma X (MPa)

Hrbat stupa u transverzalnom tlaku (Sigma X)

100

Stup cB
Hrbat stupa u transverzalnom tlaku (Sigma X)
100

Stup cC

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

90 80 70 60 50 40 30 20 10
02_bAcB 05_bBcB COSMOS-M

Moment savijanja u spoju Mj (kNm)

90 80 70 60 50 40 30 20 10 0
03_bAcC 06_bBcC COSMOS-M

0
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

Sigma X (MPa)

Sigma X (MPa)

Slika 9. Usporedba eksperimentalnih i numeri kih vrijednosti normalnoga tla nog naprezanja u hrptu stupa
90

Mj (kNm)

80 70 60

Moment savijanja u spoju

50 40 30 20 10 0 0 5 10

MjRd (prEN 1993-1-8)

Eksperiment COSMOS_M Djelomi no nepopustljivo Nepopustljivo

no naprezanje u smjeru osi X u to ki na hrptu stupa u visini tla ne pojasnice nosa a. Numeri ki se rezultati izuzetno dobro poklapaju i s rezultatima semiprobabilisti ke analize prema prEN 1993-1-8 koja je detaljno opisana u 5 . Naime, otpornost priklju ka na savijanje, Mj,Rd = 44,5 kNm jako je bliska zabiljeenoj vrijednosti momenta savijanja za koji po inje plastifikacija, to potvr uje to nost jednostavnih analiti kih izraza koje preporu uje metoda komponenata i koja je kao metoda usvojena u sada valjanom eurokodu. Na kraju, na slici 10. dana je usporedba vrnih pomaka nosa a (LVDT-1) koji su dobiveni analizama u ra unalnom programu Robot, 13 za laboratorijski uzorak 01_bAcA. Vidi se da tradicionalno nepopustljivo modeliran uzorak priklju ka daje osjetno manje pomake od numeri kih, a naro ito od eksperimentalnih vrijednosti. S druge strane kada se primijeni suvremeni pristup i priklju ak modelira sa prora unskom po etnom krutosti Sj,ini = 16298,25 kNm/rad dobiju se vrijednosti pomaka koje se poklapaju s eksperimentalnim. Dakle, ako se primjenjuje tradicionalni pristup i ovaj tip priklju ka smatra nepopustljivim, dobiju se rezultati koji su na strani GRA EVINAR 58 (2006) 12, 979-987

15

20

25

30

Vertikalni pomak w1 (mm)

Slika 10. Vrni pomaci nosa a za nepopustljivi i djelomi no nepopustljivi priklju ak sa Sj,ini (uzorak 01_bAcA)

Kod svih ispitanih uzoraka otkazao je hrbat stupa u transverzalnom tlaku. To potvr uje to nost numeri ke analize gdje se jasno vidi da plastifikacija tla nog podru ja stupa po inje za srednju vrijednost momenta savijanja od oko 50,0 kNm. Na slici 9. prikazano je normal986

D. Skeji i drugi manje pouzdanosti (manji progibi nosa a). Primjena suvremenog pristupa prema prEN 1993-1-8 povla i za sobom pouzdanu procjenu progiba nosa a sve do proraunske otpornosti priklju ka na savijanje, a i realniju raspodjelu momenata savijanja, to u kona nici rezultira manjim stupom. 5 Zaklju ak Iz provedenih analiza moe se zaklju iti da nelinearna numeri ka analiza ispitanog priklju ka vrlo dobro odgovara eksperimentalnim rezultatima sve do podru ja izrazite plastifikacije priklju ka. Te razlike upu uju na nunost detaljnijih laboratorijskih ispitivanja mehani kih karakteristika raznih tipova spojnih varova. Velika razlika izme u ra unskih i numeri kih vrijednosti vode k zaklju ku da je potrebno usavriti predloeni model usvojen u metodi komponenata. Numeri ke simulacije na ovom kalibriranom modelu kona nih elemenata u programskom paketu COSMOSM, odnosno modulu NSTAR, omogu uju provo enje virtualnih laboratorijskih ispitivanja s neograni enom varijacijom geometrijskih i mehani kih karakteristika. Na taj na in mogu e je, bez ve ih materijalnih trokova, usavriti mehani ki model koji je prihva en u Eurokodu 3.

Prora un priklju ka nosa -stup Nadalje, postavlja se pitanje daje li jednostavni analiti ki izrazi prema metodi komponenata za procjenu osnovnih karakteristika priklju ka rezultate s prihvatljivim stupnjem pouzdanosti. Dakle, treba li se pribliiti to realnijem predvi anju ponaanja priklju aka i po cijenu kompliciranja metode komponenata. Odgovor je potvrdan iz razloga to se suvremenim pristupom djelomi no nepopustljivih priklju aka mogu posti i znatne ekonomske utede pri analizi okvirnih eli nih konstrukcija. S druge strane, za analize takve usavrene i eventualno neto kompliciranije metode komponenata primjenjivat e se specijalizirani programski paketi i tako izbje i dugotrajni i mukotrpni manualni postupci. Tako er e se na taj na in iskoristiti postkriti na svojstva eli nih priklju aka. Varijabilnost ponaanja nominalno istih priklju aka koja je dobivena numeri kim analizama i potvr ena eksperimentalnim rezultatima o iti je pokazatelj da usavravanje modela metode komponenata treba provesti probabilisti kim metodama. Za nastavak istraivanja ove kompleksne tematike preporu uje se kombinacija teorije pouzdanosti i metode kona nih elemenata, odnosno koritenje stohasti kom metodom kona nih elemenata (SFEM: Stohastic Finite Element Method).

LITERATURA
[1] Weinand, K.: SERICON Databank on Joints in Building Frames, Proceedings of the 1st COST C1 Workshop, Strasbourg, 28-30, October 1992. 2 Giro Coelho, A. M.; Bijlaard, F. S. K.; da Silva, L. S.: Experimental assessment of the ductility of extended end plate connections. Engineering Structures 26 (2004), 1185-1206. 3 da Silva, L. S.; Lima, L.; Vellasco, S.; Andrade, S.: Experimental behaviour of end-plate beam-to-column joints under bending and axial force, Database reporting and discussion of results. Report on ECCS-TC10, Meeting in Ljubljana, April 2002. [4] Faella, C.; Piluso, V.; Rizzano, G.: Structural Steel Semirigid Connections, Theory, Design and Software, CRC Press LLC, 2000 N.W. Corporate Blvd., Boca Raton, Florida 33431, 2000. 5 Skeji , D.: Pouzdanost djelomi no nepopustljivih zavarenih priklju aka nosa -stup, magistarski rad, Gra evinski fakultet, Sveu ilite u Zagrebu, Zagreb, 2005. 6 COSMOSM (2005), Manual GeoStar V2.95. 7 European Committee for Standardization (CEN): EN 10204:1995E, Metallic products, Brussels, 1995. 8 European Committee for Standardization (CEN): prEN 10025:2000E, Hot rolled products of structural steels, Brussels, 2000 9 COSMOSM (2005), Manual NStar V2.95. 10 Cruz, P. J.S; da Silva, L. S.; Rodrigues, D. S; Simes, R. A. D.: Database for the semi-rigid behaviour of beam-to-column connections in seismic regions, Journal of Constructional Steel Research 46 (1998) 1-3, 233-234 11 Jaspart, J.P.: Contributions to recent advances in the field of steel joints, Column bases and further configurations for beam-tocolumn joints and beam splices, Aggregation thesis, University of Lige, Lige, 1997 12 European Committee for Standardization (CEN): prEN 1993-18:2003, Eurocode 3: Design of steel structures, Part 1.8: Design of joints, Final draft, Brussels, 2003. 13 Robot Millennium Program - Version 17.5: User's Manual, RoboBAT, June 2004.

GRA EVINAR 58 (2006) 12, 979-987

987