UVOD:

Tekstil (lat. Textiles tkan, tkalaki) naziv je za svaku izraevinu proizvedenu postupkom prepletanja ili povezivanja vlakana, niti, predenjem, tkanjem, pletenjem, prepletanjem, pustenjem, iglanjem, lijepljenjem i dr. Za sve to u novije vrijeme uobiajio se skupni naziv tekstilije. Naziv tekstilije zajedniki je naziv za sve vrste vlakana, elementarnih niti, te za njihove izraevine, kao to su linearni proizvodi (pree, konci, uad, konopi i sl.), ploni proizvodi tvorevine ravnih povrina i u cjevastom obliku (tkanine, pletiva, netkane tekstilije), konfekcijski predmeti (rublje, odjea, posteljina, tehniki proizvodi) i dr. Danas je tekstilna industrija jedna od najjae razvijenih u svijetu. Tekstil se ponajprije upotrebljava za izradbu odjee. Obuhvaa i proizvode za iroku potronju u kuanstvima, ugostiteljstvute za tehniku i medicinsku namjenu. Tekstilna industrija obuhvaa proizvodnju pree, tkanina, pletiva, netkanog tekstila, odjee i ostalih proizvoda na osnovi tekstilnih vlakana. Sirovine (tekstilna vlakna) su linearne tvorevine, odnosno savitljive tanke niti, sastavljene od elementarnih niti koje po duini mogu biti ograniene (vlasak, engl. staple fibre) ili neograniene (gre u prirodne svile, fibrile u kemijskih vlakana). U osnovne sirovine za proizvodnju tekstilne robe ubrajaju se prirodna i kemijska vlakna. Prirodna se vlakna prema podrijetlu djele na sljedee vrste: 1. Biljna vlakna (celulozna vlakna): - pamuk (sjemena vlakna) - lan, kudjelja, brnistra, juta (stabljina vlakna) - manila, sisal, novozelandski lan (vlakna od lista) - kokos (vlakno ploda). 2. ivotinjska vlakna (proteinska vlakna): - ovja vuna, moher vuna, kozja dlaka, zeja dlaka, devina dlaka (keratinska vlakna) - prirodna svila, divlja svila (fibroinska vlakna). 3. Anorganska vlakna (mineralna vlakna): - azbestna vlakna - staklena vlakna - metalna vlakna - ugljikova vlakna

Kemijska se vlakna prema podrijetlu djele na: 1. Vlakna od prirodnih polimera: - viskozno (CV) - acetatno (CA) - bakreno (CUP) - modalno (CMD) (od celuloze) - od mlijeka, kikirikija, soje, riba (od proteina) - alginatna (od alginske kiseline) 2. Vlakna od sintetikih polimera: - akrilna (PAN) - polivinilkloridna (PVC) - poliamidna (PA) - poliesterska (PES) - polipropilenska (PP) - polietilenska (PE) - elastanska (EL) - elastodienska (ED) - aramidna (AR) - modakrilna (MOD). Najvanija svojstva tekstilnih vlakana jesu duina, finoa, vrstoa, elastinost, higroskopinost, otpornost na odreena kemijska sredstva te njihova povrinska svojstva. Tehnoloki proces proizvodnje tekstila sastoji se od proizvodnje pree i tzv. plonih proizvoda, tj. tkanina, pletiva i netkanih proizvoda. Poslje skidanja s talakog ili pletaega stroja sirovi proizvodi se podvrgavaju mehanikoj i kemijskoj obradbi radi dorade i oplemenjivanja. Tim postupcima uklanjaju se nejednolinosti i greke, promjene izgleda, boje, povrinepromjene opipa i postie se dimenzionalna stabilnost. Racionalizacija proizvodnje omoguuje istodobno vie razliitih obradba. Tkanine, pletiva i netkani tekstil dolaze na trite kao gotovi proizvodi, a dijelom se rabe za daljnju proizvodnju u konfekcijskoj industriji.

1. TKANINE
1.1. Izradba tkanina
U proizvodnji su tkanine jo uvijek zastupljene s oko 65% usprkos sve veem prodoru pletenog i netkanog materijala. Tkanine su proizvodi dobiveni od pree koji nastaju na talakom stanu ili strojnim putem. Tehnoloki proces dobivanja tkanine sastoji se od pripreme osnove i potke za tkanje, tkanja i dorade tkanine. Osnova je skup niti koji u gotovoj tkanini idu njezinom duljinom, a potka je skup niti koji ide po irini tkanine. Niti potke popreno su poloene na niti osnove, prelazei naizmjenice iznad i ispod niti osnove. Za osnovu se upotrebljava tanja i jaa prea jer jer trpi vea mehanika optereenja, za razliku od potke za koju se koristi deblja i slabija prea. U procesu tkanja razlikuju se tri faze rada: - pripremanje osnove i potke za tkanje - tkanje - doradba tkanina. Priprema osnove poinje snovanjem, tj. namatanjem na valjak odreenog broja niti uz to ravnomjerniju napetost. Sve niti pree koje e initi osnovu budue tkanine namotaju se usporedno jedne uz druge uz takozvano vratilo osnove. Duljinu tkanine odreuje duljina osnove. Niti osnove podnose velika naprezanja u procesu tkanja. Osnova se krobi te postaje vra i glaa. U novije vrijeme obrauje se sintetikim polimerima. Nakon krobljenja osnova se sui. Kao potka upotrebljava se manje vrsta prea koja se takoer premata. Tkanje koje slijedi nakon snovanja sastoji se u meusobnom unakrsnom prepletanju osnove i potke pri emu nastaje vez. Osnova je sastavljena od snopa niti koje su meusobno usporedne, dok je potka obino jedna nit koja se provlai izmeu niti osnova ( kroz zijev) pod kutom od 90. Izgled tkanine i njezina gustoa ovise o vezu(platneni, keper, atlasni). Tkanje se obavlja runo na tkalakom stanu ili strojno na mehanikom stanu, odnosno tkalakom stroju. Najvee mogunosti za vizualni dojam prua akard-stroj na kojem se mogu tkati tkanine s neogranienim brojem i vrstama ara i najsloenijih uzoraka. Tkanine izraene na akard-stroju nazivamo akard tkivima (damasti, brokati itd.)

Meu tkalakim strojevima susreu se tri generacije: klasini strojevi s unkom, beunkovni tkalaki automati i strojevi sa sustavom viefaznog tkanja. Ti se strojevi meusobno razlikuju utkivnim uinkom, tj. metrima potke utkanim u minuti. Utkivni uinak klasinih strojeva s unkom iznosio je 500 m potke u minuti, beunkovnih 1 200 m, a tkalakih strojeva tree generacije 2 000 2 500 m u minuti. Tkalaki se strojevi intezivno razvijaju. U tkalakih je strojeva osim utkivnog uinka vrlo bitan imbenik za ocjenjivanje njihove kakvoe pouzdanost rada, pa time i snienje trokova odravanja i posluivanja. Danas kada se modni trendovi mijenjaju sve bre, bitno je da se tkalaki strojevi mogu prilagoivati programu proizvodnje glede poboljanja kakvoe tkanina, smanjenja otpada i proirenja asortimana.

1.2. Vrste vezova

Prema nainu na koji se preplee osnova i potka, postoji vie vrsta prepletaja ili vezova. Nain prepletanja ica osnove i potke, odnosno vez, neobino je vaan za jainu i izgled tkanine, a moe biti raznolik. Premda u praksi postoji mnogo vezova, svi se oni mogu svesti na tri osnovna: platneni, keper i atlasni vez. Iz svakog od ta tri osnovna veza proistekli su takozvani izvedeni vezovi (npr. panama, rips i drugi). Platneni vez Najjednostavniji je i najjai vez. Sastoji se u naizmjeninom prepletanju osnove i potke. Potka prelazi izmjenino iznad parnih i ispod neparnih niti osnove. To znai da se nit potke provlai izmeu niti osnove tako da u jednom redu prelazi preko neparnih niti i podvlai se ispod parnih niti, a u sljedeem redu prelazi preko parnih i podvlai se ispod neparnih niti. U treem redu opet e niti potke prelaziti preko neparnih niti osnove i podvlaiti se ispod parnih niti. Taj nain vezenja daje najjau i najpotpuniju tkaninu. Povrina je ista na licu i naliju, tj. glatka. Od platnenog se veza izvode dva tipa vezanja: panama i rips. U panama vezu dvije niti ili vie niti potke prelazi preko dvije ili vie niti osnove tako da se stvaraju kvadratii. Te tkanine nisu gusto tkane i meke su od tkanina s platnenim vezom. Lagane tkanine od pamuka i svile namjenjene su kouljama, a gue i tee ljetnim odijelima i kostimima. Rips se izvodi tako da se tanke niti potke prevode naizmjenino iznad i ispod jedne niti osnove ili obrnuto. Na tkanini se pojavljuju poprena ili uzduna rebra koja su svojstvena za tu vrstu veza. Prema tome, rips moe biti uzduan i poprean. Ripsovi su redovito gue i tee pamune, svilene i vunene tkanine.

Keper-vez Prepoznaje se po povrinskom uzorku u obliku karakteristinih kosih pruga na povrini tkanine. Zovu ga i kosi ili dijagonalni vez. Taj se vez stvara izmjeninim povezivanjem potke s osnovom tako da potka prelazi najprije iznad jedne, a zatim ispod dvije niti osnove, to se ponavlja i daje opisani izgled kosih pruga. Keper-vez moe biti osnovin i potkin. U prvom sluaju na licu tkanine se vie vide niti osnove, a u drugom niti potke. Tkanine izraene u keper vezu su elastine, mekanije od tkanina koje su izraene u platnenom vezu. U keper-vezu najvie se izrauju odjevne tkanine: gabarden, koverkot, ser i druge. Te se tkanine daju dobro upaviti, pa se izrauju flaneli. Atlasni vez Nastaje izmjeninim prelaenjem potke ispod jedne niti osnove, a zatim preko najmanje pet niti osnove. Zbog toga veliki djelovi osnove ili potke lee na povrini tkanine slobodni, pa tkanina dobiva glatku i sjajnu povrinu. Atlasni vez moe biti osnovin ili potkin, a najee se za taj vez rabi prirodna ili umjetna svila koja daje izvanredan povrinski dojam. Pamune tkanine tog veza zovu se sateni, a svilene previ atlasi. Izvedeni vezovi (tj. modificirani osnovni vezovi), osim ve spomenutih panama-veza i rips-veza jesu pike, krep, barunasti i dubl-vez. Pike-vez (piqu) Ima pravilno rasporeene uzvisine i udubine na licu i esto na naliju tkanine. Izgledom je slian rips vezu. Pikei su najee platnene tkanine za djeje koulje, enske bluze i slino. Da bi se istaknuo povrinski dojam, ponekad se upotrebljava i obojena osnova. Krep-vez Daje tkanini hrapav opip i zrnat izgled. Taj povrinski uzorak moe se postii i tijekom dorade tkanine. Krep vez moe se nai na svim vrstama tkanina (osobito namjenjenima za enske odjevne predmete). Barunasti vez Kombinacija je platnenog i atlasnoga veza koji se izvodi na dvije vrste osnove i potke. Pritom jedna osnova ili jedna potka slue kao umetnuta, tzv. florna nit koja je izvuena iznad tkanine i izdie se iznad tkanine tvorei petlje. Tako se dobivaju frotirne tkanine. Kada se poslje tkanja petlje razreu, tj. oiaju, nastale tkanine zovu se barun, pli ili samt. Izrauju se od svile, pamuka ili umjetnih vlakana. Dvostruki ili dubl-vez Nastaje kada se dvije tkanine poveu (protkaju) posebnom veznom osnovom ili potkom. Lice i nalije esto je razliito. Izrauju se od pamune, svilene ili vunene pree.

1.3. Oplemenjivanje tkanina

Sirove tkanine poslje tkanja ne mogu se isporuiti na trite jer su neiste, esto neuglednog izgleda, nedovoljne gustoe. Zbog toga se podvrgavaju brojnim mehanikim i kemijskim operacijama kojima se dotjeruje estetski izgled, vrstoa, trajnost i upotrebljivost za pojedine namjene. Oplemenjivanje ovisi o sirovinskom sastavu tkanine i njezinoj namjeni, a prema nainu razlikuju se mehaniko i kemijsko oplemenjivanje. Mehaniko oplemenjivanje Postupci su: Pregledavanje Prvi je postupak kojem se podvrgava svaka sirova tkanina. Mogue pogreke u tkanju mogu se ukloniti runim nainom (vezanje prekinutih niti, skidanje voria). Ako se pogreke ne mogu ukloniti odmah, mjesta se obiljee kako bi se poslje uklonile. Najee se mjesta obiljeavaju obojenim koncem. Kada se pogreke uope ne mogu odstraniti, u prodaji se daje nia cijena (bonifikacija), a obojena su mjesta putokaz kupcima kako da izbjegnu oteenja. Glaanje Nazivamo ga jo i kalandriranje. Izvodi se proputanjem suhe ili blago navlaene tkanine preko strojeva s vie sustava valjaka. Pritom jedni djeluju teinom (eljezni), a drugi toplinom (uplji i zagrijani vodenom parom). Tkanina dobiva ravnomjernu, vie ili manje sjajnu povrinu i u nategnutom stanju namotava se na tube. Valjanje Postupak je sabijanja tkanine od grebenane vune koja se prethodno namae u toploj sapunici. Strojevi za valjanje sastoje se od sustava valjaka (kod lakih tkanina) ili od sustava drvenih ekia (kod tekih tkanina) kojima se sva strea vlakna na povrini zamrse i uvaljaju. Tako tkanina dobiva pustenast izgled, vez u kojem je tkanina izraena nije vie vidljiv, a sama tkanina postaje punija i gua. Tkanine doraene valjanjem vrlo su dobra zatita od vjetra i kie, pa slue za izradbu kinih ogrtaa odlodena (hubertusa), vunenog flanela itd. upavljenje Primjenjuje se kada se eli postii dojam upavog, odnosno vlasastog izgleda. Od pamunih tkanina tako se dobivaju flanel i barhend, a od vunenih i poluvunenih tkanina ajak, tediber. Nakon upavljenja tkanina postaje bolji toplinski izolator.

Smuenje i ianje Postupak je kojim se odstranjuju krajevi vlakanaca koji stre iznad povrine tkanine. Smudi se neposrednim spaljivanjem na plamenu ili prevoenjem preko ugrijanih ploa. ianje se obavlja na posebnim valjcima na kojima se nalaze spiralni noevi. Tim se postupkom odstranjuju vlakna koja stre kako bi tkanina postala glatka ili ih se ree na odreenu visinu kao pli i samt. Dekatiranje ili sanforizacija Postupak je kojim se sprjeava naknadno skupljanje tkanine. Postupak je jednostavan: rairena tkanina izlae se djelovanju vodene pare, ime trajno stabilizira svoje dimenzije. Tu otpornost na skupljanje pamuk stjee i u mjeavini sa sintetikim vlaknima pa ne treba provoditi proces sanforizacije. Djelovanjem vodene pare (suha dekatura) ili vrue pare (mokra dekatura) tkaninama se odstranjuje viak apreture. Pranje Tkanina se provodi kroz otopinu sredstava za pranje (posebni deterdenti). Nakon namakanja tkanine se ispiru velikom koliinom vode, a zatim se voda iscjeuje na valjcima i centrifugama. Tkanine se sue na upljim, parom grijanim valjcima uz njihovo istodobno istezanje. Kemijsko oplemenjivanje Postupci su: Bijeljenje Pree i tkanina u industrijskoj proizvodnji bijele se oksidacijskim i drugim sredstvima (natrijevim hipokloritom, vodikovim superoksidom). Pamuk i lan obino se izbjeljuju spojevima klora. Mercerizacija Sastoji se u provlaenju pamune pree ili tkanine u nategnutom stanju kroz hladnu otopinu natrijeve luine (izum eng. Kemiara Johna Mercera, 1844.). Tako se obraena tkanina zatim ispire i sui, a pritom se nategnuto stanje ne mjenja. Tim postupkom prea odnosno tkanina dobiva vrlo lijep, postojan i svilenkast sjaj, veu vrstou, higroskopnost i bolju sposobnost upijanja boje. U naknadnom pranju tkanina se ne skuplja. Naprimjer, pamuni damast obvezatno se mercerizira jer se stolno i posteljno rublje ee pere, pa time zadrava lijep oblik, ne gubi boju i dugo traje. Karbonizacija Postupak je kojim se djelovanjem sulfatne kiseline uklanjaju razliite primjese biljnog podrijetla s vunenog vlakna. Nakon odstranjivanja pougljenjele celuloze koja se valjcima smrvi u prainu, tkanine se ispiru vodom.

Bojenje Provodi se obino nakon bijeljenja pree i tkanina. Najbolje se boje vlakna, a najslabije tkanine. Materijali pripremljeni za bojenje boje se u posebnim aparatima, a zatim se ispiru i sue. Od boje se trai postojanost prema svjetlosti, vodi, toplini, sapunu, znoju, itd. Tisak To je poseban nain bojenja. Bojila se u tom postupku nanose na odreena mjesta na tkanini, pa nastaju are, najee deseni, samo na licu tkanine. Primjenjuje se najee na tkaninama s platnenim vezom na kojima nastaju are u vie boja. Najee se taj postupak rabi za pamune tkanine i tkanine od kemijskih celuloznih vlakana. Postupak se provodi uzornicama (ablonama), graviranim valjcima, izjedanjem. Izravnim tiskom nanosi se neposredno gusta otopina bojila na tkaninu (pasta za tisak). Izjedanje se primjenjuje u ve obojene tkanine. Sredstvo za izjedanje (jetkanje) razara bojilo, ali ne smije tetiti vlaknu. Izjedanje se primjenjuje u ve obojene tkanine. Tisak rezerviranjem sastoji se u prethodnom nanoenju voska, kaolina ili nekih drugih tvari koje onemoguuju pristup boji na tim mjestima na tkanini. Apretiranje Obavlja se sa sredstvima koji tkanini daju ljepi, puniji izgled i opip. Prije su se upotrebljavala prirodna sredstva (krob, dekstrin, kazein, elatina itd.), a danas se primjenjuju sintetika sredstva (glicerin ili omekivai). Sredstva za apretiranje ispunjavaju prostor izmeu ica i nakon apreture tkanine postaju gue. Sjaj povrine tkanine poveava se apretiranjem stearinom, parafinom ili voskom. Za smanjivanje prirodne krutosti tkanine dodaju se sredstva koja lako upijaju vodu iz zraka. Poslje apreture potrebno je uvijek glaati tkaninu. Impregniranje Jedna je vrsta apretiranja tkanina koja se provodi radi zatite od moljaca, plijesni, guvanja i vode. Protiv plijesni tkaninama se dodaju razna antiseptika sredstva u malim koliinama (salicilna, borna kiselina). Vodoodbojnost tkanina postie se raznim sredstvima. To mogu biti soli nekih metala, parafin, masne kiseline, vosak, smola, suiva ulja itd. Sredstva za impregniranje ulaze u prostor izmeu vlakana i oduzimaju mu sposobnost upijanja vode i proputanja kapljevite vode. Tkaninama se tim postupkom bitno smanjuje sposobnost brzog upijanja vode. Osim kabanica, na vodoodbojnost impregniraju se i mnogi drugi tekstilni predmeti. Impregniranje protiv guvanja primjenjuje se za tkanine od pamuka, lana i regenerirane celuloze, tj. u onih materijala koji su vrlo osjetljivi na pritiske za vrijeme noenja. Obrauju se sintetikim smolama. Potranja za tako obraenim tkaninama velika je usprkos neto slabijoj

vrstoi i otpornosti tkanine. Impregniranje tkanina protiv moljaca izvodi se raznim zatitnim sredstvima na tkaninama ivotinjskog podrijetla (vunenim). Pakiranje i uskladitenje tkanina Nakon zavrene doradbe, komadi tkanina mjere se po duljini i po irini posebnim napravama. Tkanine se isporuuju u velikoj metrai u balama na ijem se poetku i kraju nalazitvorniki znak, a na zavrnom kraju i etiketa (deklaracija). Tkaninama se i osim deklaracije proizvoda prilau i upute za odravanje. Isporuuju se u ambalai od jute, kudjelje ili plastike predhodno zamotane u papir. Normalna duljina komada pamune tkanine iznosi od 25 do 50 m, vunene od 30 do 50 m, a svilene do 40 metara. Tkanina se prije izlaska iz tvornice klasificira prema eventualnim pogrekama. Na tkanine s pogrekama (oznaenima obojenim koncem) daje se bonifikacija na cijenu ili na metrau. Tkanine se namataju u bale ili neki drugi oblik namota. Tkanine vee irine slau se dvostruko radi jednostavnijeg rukovanja. Tkanine manje irine ili neke apretirane tkanine stavljaju se u promet u jednoj irini. Platna se namataju u bale. Neke vrste tkanina namataju se na drvene ili plastine daice bretle ili na drvene i papirnate valjke (hilzne). Najfinije vrste plia i sline tkanine namataju se na posebne valjke s nazubljenim rubnjacima na koje se zakvae rubovi tkanine u odreenom razmaku. Tako se tkanina ne pritie pa se ne moe ni otetiti. Prostorije u kojima se uskladituju tkanine moraju biti suhe i prozrane. Vlaga tetno djeluje na tkanine, osobito vunene, jer uzrokuje plijesan, a miris plijesni dugo se zadrava na robi. Vlaga tetno djeluje i na jako apretirane tkanine i na tkanine koje su protkane metalnim nitima jer oksidacijom gube svoj sjaj. Tkanine treba uvati i od izravnog utjecaja sunca jer mogu izbjeljeti ili se ak otetiti. Vunene tkanine posebno treba uvati od tetnog utjecaja moljaca, pa se moe posipati sredstvima koja tjeraju moljce, a prostorije treba esto provjetravati.

2. TRGOVAKE VRSTE TKANINA

Svaka tekstilna roba bilo da je rije o poluproizvodu ili o finalnom proizvodu, mora imati deklaraciju. Deklaracija kao oznaka potrebna je svakoj tekstilnoj robi, a sadrava sljedee podatke: naziv proizvoaa i mjesto zatitni znak oznaku vrste proizvoda nadnevak proizvodnje oznaku je li roba izraena prema standardima ili nije kontrolni znak boju i dezen ifru i duljinu oznake za odravanje

Osim cijene koja je bitna, ali ne i presudna za pojedini artikl, kupcu je vana i kakvoa robe. Njega e ponajprije zanimati sirovinski sastav iz kojeg proilaze bitne osobine odreene tekstilne robe i nain odravanja. Dananja tekstilna roba moe biti najrazliitijeg sirovinskog sastava: od 100% iste sirovine do velikoga broja mjeavina. Kada su posrijedi mjeavine, openito vrijedi pravilo da e tekstilna roba nositi naziv prema onoj sirovini koja je najbolje kakvoe, to posebice vrijedi za mjeavine s pamukom.

2.1. Pamune tkanine

U tople ljetne dane, kada su ljudi najvie skloni znojenju, pamuna je odjea spas. Kae se da ,,koa die'' jer zbog higroskopnosti pamunih tkanina one izvanredno upijaju znoj i zdrave su za noenje. Pamune tkanine i konfekcija izraena od njih mogu biti razliite kakvoe, ovisno o tome koristi li se za izradbu eljani ili kardirani pamuk. Bolja je kakvoa kad se upotrijebi eljani pamuk jer su njegova vlakna dulja i finija. Ako je posrijedi roba za izvoz ili uvezena roba, na etiketi je otisnut strani naziv za pamuk (engleski cotton, talijanski cotone). Jedno je od osnovnih svojstava pamunih tkanina da su na dodir podatne, a to znai da ne ,,bjee'' pod rukom, ve prijanjaju uz nju. Kao materijal, pamuk je izrazito higroskopno vlakno, to znai da ima veliku sposobnost upijanja vode pa je zato osobito i pogodan za stolno i posteljno rublje, donje osobno rublje i razne kune proizvode. Te se tkanine odlino peru i glaaju u vlanom stanju i izrazito se dobro 10

ponaaju pri pranju. Bijela pamuna roba moe se iskuhavati, to pogoduje sterilnom, a ujedno i lakom odravanju (gaze i sl.). Pamuna tekstilna roba sklona je skupljanju poslje pranja. Postotak skupljanja razlikuje se prema vrstama pamunih tkanina od koje je roba izraena. Primjerice, platno za posteljinu skuplja se od 2 do 4%, flaneli od 4 do 8% itd. Taj se nedostatak moe znatno smanjiti mehanikom doradom sanforizacijom. Sanforizirane tkanine skupljaju se samo od 0 do 1 %. Pamuno vlakno male je vrstoe pa su pamune tkanine manjeg vijeka trajanja. Taj nedostatak izbjegava se mijeanjem pamuka s kemijskim vlaknima. Pamuna je roba otporna na moljce, ali ne i na bakterije i mikroorganizme zbog ega se ne smije spremati prljava i vlana. Mrlje od voa mogu se ukloniti jedino ako se to uini odmah, i to uz pomo limunske kiseline. Masne se mrlje uklanjaju uz visoku koncetraciju deterdenata, a ako su posrijedi obojene tkanine koje ne podnose estoke uvijete, mrlje se mogu ukloniti benzinom. Trgovake vrste pamunih tkanina Domae platno Sirova i grublja pamuna tkanina, gusto i vrsto tkana u platnenom vezu od kardiranoga pamunog prediva. Upotrebljava se za posteljinu, narodne nonje, runike, osobno rublje. Gua platna s tanjim nitima bolje su kakvoe. Narodno platno Sline je kakvoe, izraeno je od kardiranog prediva u bijeljenom i bojenom stanju. Oksford Karirana pamuna tkanina od kardiranog prediva od kojeg se izrauje muko rublje prosjene kvalitete. Inlet Gusta, sirova ili obojena tkanina izraena platnenim vezom. Slui za izradbu jastunica u koje se sprema perje ili spuva. Neobojen je ukaste boje, a obojen se izrauje u ruiastoj, crvenoj ili plavoj boji. Dorauje se posebnom apreturom koja ini tkaninu guom i sprjeava izlaenje pahuljica iz presvlake. ifon Bolja vrsta platna, glatke povrine. Lijepi sjaj potjee od apretiranja sa krobom. Neobojeni ifon upotrebljava se za posteljinu, a obojeni za osobno rublje. Molino Sirovo grubo platno deblje pree. Prodaje se nebjeljeno i slui za navlake za jastuke, podstave i drugo.

11

Kanafas Pamuna je prugasta ili karirana tkanina od kardiranog pamuka koja je najee namjenjena za posteljinu, ali ima i druge namjene (stolnjaci, kuhinjske krpe i dr.). Pamuni damast Izrauje se od najtanje do deblje pree u bijeloj boji ili u blagim pastelnim bojama. Tkanina je imitacija pravog lanenog damasta. To je najprimjerenija tkanina za izradbu stolnjaka, finih ubrusa, runika, ali i posteljine. Tee upija vlagu nego laneni damast. Popelin Tanka je, vrsta, ali i mekana tkanina. Izrauje se od merceriziranog pamuka lijepoga i svilenkastog sjaja. U tekstilnoj konfekciji namjenjen je za izradu kvalitetnih mukih koulja, enskih bluza i haljina. Batist laka, poluprozirna tkanina, meke apreture. Upotrebljava se za izradbu finoga donjeg rublja, enskih bluza i rupia. Organdi Prozirna fina tkanina. To je tkanina od koje se u kombinaciji s aplikacijama koje se na nju mogu naiti mogu izraditi prekrasne stilske haljine i bluze. Til Tanka, prozirna mreasta tkanina od konane pree namjenjena za vjenanice i stilske haljine ili ukrase na eirima. Krepon Tkanina lagano naborane povrine prema kojoj je i dobila naziv. Naziva se i krep. Panama Zbog naina tkanja ona je porozna i mekana, i namjenjena je za izradbuljetnih koulja i bluza. Osim merceriziranog pamuka, za tkanje se upotrebljava i mjeavina s lanom i cel vlaknima. Pamuni rips Mjeavina cel vlakna i pamune pree. Pamuni rips od finijih niti pogodan je za izradbu mukih koulja i haljina. Od debljega se izrauju ljetna odijela i kostimi. Kreton Deblja i krua tkaninas tiskanim licem iji se uzorak dobiva izjedanjem. Dolazi na trite i pod nazivima areno platno, odnosno cic. Od njih se najee izrauju haljine i tkanine za pokustvo. Flanel Meka je pamuna tkanina u platnenom vezu od kardiranog pamuka. S obje strane je upavljena, pa je ugodna i topla za noenje. Slui za zimsko rublje i kune haljine. S kariranim uzorkom u trgovine dolazi pod nazivom sport flanel, od kojeg se izrauju zimske koulje. Imamo tenis i keper flanel (rublje, spavaice i pidame), te dubl flanel (kune haljine, kuni kaputi i dekice).

12

Frotir Tkanina s ispupenim, ali nerasjeenim petljama. Dobro upija vodu, pa se od njega izrauju runici o ogrtai za kupanje. Ostale vane tkanine: fren, zefir, pamuni muslin, markizet, lajnen, satinet, pulodelen, gradl, barhend, atlas barhend, matlase, vaferi, keper, cajg, divtin, balonska svila, glot, depovina, rukavina, strunjak, krojaki kanafas, gaza, tetrapelena.

2.2. Lanene tkanine

Lanene tkanine izrauju se u platnenom i keper vezu. Tkanine su tee od pamunih, vrste i sjajne, hladne na opip. Vrlo su jake i tee se boje. Dobro se peru, ali se pritom skupljaju jae od pamunih. Tkanine od istog lana veoma su cjenjene i skuplje od pamunih. esto se rade u mjeavini s pamukom, pa se kao osnova uzima lanena, a za potku pamuna prea. Od lanenih tkanina izrauje se posteljno i stolno rublje, muka i enska konfekcija, posebice kostimi i haljine, radna odijela itd. Trgovake vrste lanenih tkanina Laneno platno najea lanena tkanina. Razliitih je debljina i boja. Ta mekana, ugodna, ali i hladna tkanina koja dobro upija vlagu upotrebljava se za izradbu posteljine, osobnog rublja i drugo (npr. platno za uljane slike). Obojeno laneno platno za ljetne enske haljine osobito je pogodno za vrue dane jer zbog svojstva hladnog opipa daje na koi osjeaj svjeine. Laneni damast Osobito je prikladan za stolno rublje. Iako je laneni damast skuplji od pamunoga, njegove su velike prednosti izdrljivost, vrstoa i time dugotrajna upotreba. Salonzegl (salon segel) Gruba, vrsta tkanina koja slui za meupodstave. Kada slui kao presvlakaza pokustvo, tiska se fino dizajniranim uzorcima. Tkanina za madrace Tkanina je u keper-vezu ili atlasnom vezu, s prugastim ili akard-uzorcima. Gradl za rolete Tkanina otporna na sunce i atmosferilije. Izrauje se jednobojna i sairoko utkanim prugama.

13

2.3. Vunene tkanine

Svojstva vunene tkanine ovise o samom vunenom vlaknu. Dobre su vunene tkanine mekane, na dodir pune, dobro obojene. Takve tkanine ubrajaju se meu najvrjednije jer tite ljudsko tijelo od zime i loih vremenskih utjecaja, trajne su i elastine, pa je zato vunena odjea ugodna za noenje ne samo zimi ve i u toplije dane. Primjer za to su ovari koji zimi nose kouhe okrenute runom prema tijelu da ih zagrijava, a ljeti prema van kako bi ih to runo titilo od sunane topline. Prema nainu preradbe vune, vunene tkanine openito se dijele na: - Grebenane (njem. Streichgarn trajhgarn) vunene tkanine - eljane (njem. Kammgarn) vunene tkanine Vunene tkanine ne smiju se prati, ve se preporuuje kemijsko ienje perkloretilenom i benzinom. No preestim noenjem u kemijsku istionicu moe se umanjiti lijep povrinski izgled tkanine jer e povrinske dlaice polako nestajati, a tkanina e ogoljeti. Trgovake vrste vunenih tkanina Loden ili darovac Tkanina pustenog izgleda za izradbu sportskih ili planinarskih odijela. Vez je platneni, a u doradi se valja i upavi. Vez mu je potpuno pokriven jakim dlakavim pokrovom koji je poeljan, odnosno glaen u uzdunom smjeru. Hubertus Vrlo je gusto tkan loden koji se, ovisno o teini tkanine, rabi za izradbu zimskih kaputa, lovakih i portskih odijela i ogrtaa. Tkanina je u doradbi impregnirana kako bi postala otporna na vodu. Bukle Tkanina za enske kapute i kostime. Dok je lice tkanine isprepleteno voriima, nalije je glatko. Tvid Vunena tkanina od grebenane pree za kostime, sakoe i kapute. Pri tkanju se u dezen ubacujuraznobojne kovre na nejednakim povrinama tkanja, pa je tvid tkanina koju karakterizira raznolikost boja u dezenu. Heris-tvid (harris tweed) Izvorni je naziv za rukom tkane karirane ili prugaste tkanine koje se izrauju u kotskoj.

14

Velur Tea vunena tkanina, na povrini glatka, barunasta, kratko iana, ugodna na opip. Dok joj je nalije glatko, na licu se ne vidi tkanje. Velur bolje kakvoe izraen je od eljane pree, a slabije kakvoe u mjeavini s grebenanom preom. Berberi (burbery) To je vrlo skupa i trajna tkanina s tankim dijagonalnim prugama izraena od eljane pree. Kamelhar (kamelhaar) Mekana je, kratko iana, iznimno topla i lagana tkanina od devine dlake od koje se izrauju kaputi najee u prirodnoj boji bijele kave ili tamnoplavoj. Kamgarn Skupni je naziv za tkanine od fine, eljane pree. Te se tkanine odlikuju mekoom, lijepim izgledom, elastinou, ali se guvaju, a ishodna sirovina je fina i srednje fina vuna. Od tih tkanina izrauju semuka odijela, ogrtai, kostimi i drugi skuplji odjevni predmeti. Gabarden Slian je kamgarnu, samo je izraen od debljih niti i ima dijagonalna vidljiva rebra od keper-veza. Od gabardena se izrauju ogrtai, muka odijela i enski kostimi. Kamir Vrlo je gusta, lagana i za noenje ugodna tkanina, glatke smuene povrine od vune kamirske koze. Kao sirovina rabi se i mjeavina s vunenom preom. Tee vrste upotrebljavaju se za izradbumukih i enskih sakoa, a lake za haljine ili rupce. Ostale vane tkanine: cibelin, krombi, etlend (shetland), koverkot (covercoat), lister, kaa (kesha), vuneni flanel, vuneni oret (georgette), vuneni rips, tropikal (tropical), delen, dersej (jersay).

15

2.4. Svilene tkanine

Svilene tkanine izrauju se najveim dijelom od kemijskih vlakana, a mnogo manje od prirodne svile. Kakvoa svilenog vlaknaocjenjuje se prema podrijetlu, a vrednuje se prije svega sjaj, boja, vrstoa i finoa. Svila je isto vlakno velike elastinosti. Njezin je sjaj priguen, a uti na dodir. Vrlo je ugodna za noenje ljeti zbog hladnog opipai glatkoe. Kina je najvei proizvoa prirodne svile. Trgovake vrste svilenih tkanina Krep Naziv je za mnotvo svilenih tkanina koje se odlikuju posebnim sitno valovitim uzorkom. Taj uinak dobiva tkaninazato to su osnova ili potka vrlo uvijene pa na metar duljine dolazi i do 3 000 zavoja. Postoji vie vrsta krepa: krepdein (crepe de Chine), krep-saten (crepe satin), krep-muslin, krep-oret, krep-romen, krep-maroken. Kloke Atraktivna svilena tkanina s izboenim i sputenim uzorcima koji djeluju poput mjehura. Brokat Teka i vrlo dekorativna tkanina sa akar uzorcima. U pojedinim sluajevima koristi se za veernje enske sakoe, a vrlo je pogodna za sveanije presvlake i zastore. antung Tkanina koja ima mjestimino odebljale niti koje se prekidaju. Ovisno o teni tkanine, antung se rabi za izradbu ljetnih kostima i sakoa, haljina i koulja. Nekad se proizvodio iskljuivo od prirodne svile, a danas jo od kemijskih vlakana. Taft Vanija svilena tkanina platnenog veza, gusta i vrsta, ripsasta izgleda, vrlo utava i kruta. Posebna vrsta tafta, koja je impregnirana slui za kiobrane. Saten Tkanina koja slui za podstave, krua i deblja od krep satena. Atlas Glatka, sjajna tkanina atlasnog veza, upotrebljava se za sveane haljine. S lica je sjajna, a s nalija je bez sjaja.

16

Ostale vane tkanine: emona, brokat za rublje ili svileni damast, lame, fular (foulard).

3. PLETIVO
Pletenje je mehaniki postupak koji se sastoji u savijanju niti u valoviti oblik, stvarajui pritom oice. Ploni tekstilni proizvod u ovom sluaju izrauje se oblikovanjem oica od niti koje se meusobno povezuju i prepleu po odreenom sustavu. Meusobno povezane oice oblikuju pletivo. Redovi oica veu se jedni na druge. Razlikuje se pletivo po potki koje se dobiva od jednog ili vie sustava niti koje prolaze vodoravno u redovima i pletivo po osnovi koje nastaje prolazom sustava niti okomito u nizovima. Za razliku od tkanina koje se dobivaju tkanjem dvaju unakrsnih sustava niti, pletivo se dobiva jednim sustavom niti ili samo jednom niti stvaranjem oica i meusobnim prepletanjem. Pletenje je, prema tome, izradba oica od niti i povezivanje tih oica u pletivo koje je konani proizvod ili se dalje prerauje. U poetku je tehnika pletenja bila veinom orijentirana naproizvodnju arapa, a poslje je uporava pletiva proirena na izradbu rublja te pojedinih gornjih odjevnih predmeta. Danas pletivo ima vano mjesto u proizvodnji tekstila. Oplemenjivanjem pletiva dobivaju se raznovrsni gotovi tekstilni proizvodi, npr. odjevni predmeti, umjetna krzna, zavjese, ipke, ribarske mree, proizvodi za razliite tehnike i medicinske potrebe.

3.1. Sirovine i postupci dobivanja pletiva

Sirovine Sirovine za proizvodnju pletene robe razne su vrste pree od pamunih, vunenih, svilenih, kemijskih vlakana i njihovih mjeavina. Pree za te proizvode razlikuju se svojstvima od slinih prea koje se upotrebljavaju za proizvodnju na tkalakim strojevima. Zato predionice proizvode pamune, vunene i druge pree posebno za pletenje, a posebno za tkanje. Sirovine za proizvodnju pletiva vlakna su od pamuka, vune i cel vlakna pamunog i vunenog tipa te razliita filamentna i ostala vlakna. Kratka vlakna daju neravne, dlakave povrine pree, a duga glatku i ravnu povrinu pree. Runo pletenje

17

Runim pletenjem veinom se proizvode proizvodi za osobnu potrebu. Ponekad su to beavni odjevni predmeti, npr. arape, rukavice, kape, ovratnici ili dijelovi dempera, haljina, sukanja, ogrtaa, a i mree, prostirai, pokrivai. Igle za runo pletenje mogu biti metalne, plastine, drvene ili u kombinaciji tih materijala s oba zailjena kraja ili samo s jednim. Igla za kruno pletenje bez drugih igala mora biti savitljiva i imati krute, zailjene krajeve. Za ravno pletenje obino se rabe dvije igle. Kruno se plete uz pomo jedne ili vie od dvije (etiri ili pet) igle. Strojno pletenje Za industrijsku proizvodnju takozvanoga metranog pletiva i komadnih izraevina primjenjuju se dva postupka: 1. Kulirno pletenje tim se postupkom najee jedna nit kulira u vodoravnom smjeru, pa se kulirana nit sjedinjuje s predhodnim vodoravnim sustavima oica u pletivo; kulirna pletiva lako se paraju red po red, obrnuto nego to su ispletena. 2. Lanano pletenje tim se postupkom dobiva pletivo koje se u naelu ne da parati; tim nainom pletenja na svaku iglu stroja polae se po jedna nit od mnogih meusobno paralelnih niti koje ulaze u stroj; te niti oblikuju oice koje su meusobno povezane. Pletivo se, dakle, dobiva od jednog sustava niti koji prolazi vodoravno u redovima (pletivo po potki) ili okomito u nizovima (pletivo po osnovi). U tim postupcima veze meu oicama i meusobni razmjetaj oica odreeni su prepletanjem niti. Proizvodnju svih vrsta pletenih proizvoda uvjetuju dva osnovna elementa: sirovine i strojevi. Oba elementa su raznovrsna i utjeu na namjenu pletiva kao finalnog proizvoda.

3.2. Vrste pletiva

Pletiva se u prvom redu klasificiraju prema strukturi. Temeljne skupine pletiva su kulirna i lanana pletiva, koja se dalje svrstavaju prema obliku oica na lijeve (krive) i desne (prave) oice. U skupini kulirnih pletiva sve te podskupine mogu se dobiti runim i strojnim pletenjem. Lanana pletiva (osim prepleta tzv. lania) ne mogu se dobiti runim pletenjem. Za razliku od ostalih lananih pletiva, jedino se lani moe parati. Prema vrsti prepleta za izradbu kulirnih pletiva rabe se nazivi: platirna pletiva, pli, podstavljena, rupiasta, interlok itd. Za izradbu lananih pletiva ispreplee se sedam temeljnih prepleta: lani, triko, sukno, barun, saten, atlas i keper. Najmanji broj oica nakon ega se ponavlja njihov poredak naziva se raportom prepletanja niti.

18

Pletiva se prema strukturi mogu razvrstavati na glatka i uzorkovana pletiva. U glatkim pletivima oice su jednake boje i oblika, a u uzorkovanima se oblikuju od jedne ili vie vrsta niti razliite finoe ili boja koje se pletu prema unaprijed odreenom programu.

3.3. Svojstva i primjena pletiva

Svojstva pletiva Na svojstva pletiva utjee sirovinski sastav pree, obiljeja pletaeg stroja, proces pletenja i oplemenjivanja te uvjeti okoline proizvodnog procesa. Izbor i kakvoa pree za pojedinu pletau tehniku presudno utjee na izgled gotova proizvoda. Kakvoa pletiva odreuje se prema izgledu njegove povrine, prema povrinskoj zbijenosti i mehanikim svojstvima. Povrinska zbijenost odreuje se brojem oica pletiva po jedinici duljine u smjeru redova ili u smjeru nizova. Izraava se masom niti po jedinici povrine pletiva. Pletiva za gornju odjeu koja su esto uzorkovana i punija imaju povrinsku zbijenost od 200 do 600 g/m. Pletiva za izradbu rublja mnogo su laka od 70 do 240 g/m. Od mehanikih svojstava za kakvou proizvoda bitna je rastezljivost (u uzdunom, poprenom i dijagonalnom smijeru), elastinost, prekidna vrstoa, otpornost prema mehanikom troenju i sklonost rastezanju i uvijanju rubova. Elastinost pletiva ovisi o vrsti pree i nainu pletenja. Najelastinija su sintetika, pa zatim vunena, a najneelastinija su pamuna vlakna. Nakon pranja iz pletenih se proizvoda treba odstraniti to vie vode da se tijekom suenja ne bi izduili ili izobliili. vrstoa pletene robe ovisi u prvome redu o vrsti pree i nainu pletenja. Primjena pletiva Pletivo se moe proizvesti kao takozvano metrano pletivo, kao ispleteni odjevni komadi s rubovima i kao dovreni odjevni predmeti. Prema nainu izradbe pletena roba dijeli se na: - dimenzijski oblikovanu pletenu robu koja ne podlijee krojenju i ivanju jer je svoj definitivni oblik dobila na stroju za pletenje (rukavice, alovi). - poludimenzijski oblikovanu pletenu robu koja se sastoji od dijelova najprije izraenih na stroju za pletenje, koji se zatim po rubovima sastavljaju u cjelinu (haljine, demperi, veste itd.).

19

- krojenu pletenu robu dobivenu od krojenih djelova metranog pletiva koji se ivanjem spajaju u cjelinu (majice, gae, grudnjaci, koulje itd.). Pletena roba izraena na industrijski nain naziva se jo i trikotanom robom (franc. tricoter plesti). Takvi pleteni predmeti mogu se podijeliti u dvije skupine: gornja trikotaa: demperi, veste, tunike, haljine, alovi, itd.; i donja trikotaa: pleteno rublje. Raznovrsne tehnike izradbe pletiva esto su potpomognute raunalima. Izbor pree odreene strukture i grae omoguuje primjenu pletiva na gotovo sva podruja i za sve namjene. - odjevna industrija proizvodnja gornjih odjevnih predmeta, podstavnih materijala, rublja, beavne i avne odjee, umjetnog krzna, steznika, arapa, rukavica, kapa, alova, ipaka, vrpci itd. - potrebe kuanstva tekstilni materijali za namjetaj, zavjese, pokrivae, runike, zidne obloge itd. - tehnike, medicinske i specijalne namjene tekstilni materijali za obloge sjedala vozila i letjelica, izolacijski materijal, vree za prehrambene proizvode, ribarske mree, mree za zatitu od tue, podni prostirai, geotekstilije, kompozitna pletiva od staklenih, karbonskih i aramidnih prea s primjenom u avioindustriji i svemirskim istraivanjima itd.

3.4. ipkanje
ipke su rupiasti ili mreasti proizvodi koji se esto rabe kao ukras, osobito odjee, posteljine, rublja i pokrivaa. Izrauju se runo ili strojno od pamunih, lanenih, svilenih i kemijskih niti pree ili konca. ipke su se pojavile potkraj 15. stoljea u Italiji i Flandriji. Izraivale su se kao ukrasi na rubovima tkanina razliitim povezivanjem niti osnove i potke. Najstarije ouvano dijelo o ipkarstvu jest knjiga P. Quintyja o ivanim ipkama s predlocima (Kln, 1527.). U Francuskoj je J. B. Colbert (1660.) uveo manufakturnu proizvodnju ipaka. Strojno su se ipke poele izraivati u 19. stoljeu. J. Heatcoat konstruirao je stan s unkom za tkanje tila, a njegovim usavravanjem omoguena je strojna izradba uzorkovanog tila iz koje se zatim razvila proizvodnja tkanih ipaka. U Hrvatskoj su se ipke poele proizvoditi mnogo prije nego u mnogim drugim zemljama. Colbert je 1666. godine zabiljeio da se u Francuskoj rade ipke na jastuku na dubrovaki nain. Najbolji primjer te ipke ouvan je u Gospi od unja na Lopudu. ipkarstvo je bilo razvijeno na

20

Pagu, gdje je prije Prvoga svjetskog rata radila ipkarska kola, u Ludbregu, Lepoglavi, Ozlju, Moslavini, Primotenu. Motivi ipaka u doba renesanse bili su geometrijski (etvrtasti, kruni, eliptini), a u baroku su to preteito cvijetne grane. U panjolskoj se ipke esto izrauju od zlatnih i srebrnih niti. ipke, ija povrina moe biti glatka ili reljefna, izrauju se kao metrani i komadni proizvodi. Runo ipkanje ipke se runo izrauju iglom, kukicom (kakalicom), batiima i uniima (laicama). Prema tom priboru razlikuju se tehnike runog ipkanja. - ivene ipke Izrauju se iglom na rubu tkanine ili na drugim njezinim mjestima u otvorima dobivenim izvlaenjem niti osnove ili potke. Prema tome, to su iste niti od kojih su te tkanine napravljene. Poznata je visoka kakvoa venecijanskih i naih, pakih, osobito komadnih ipaka. - ipke na batie Izrauju se samostalno (bez podloge od tkanina) na nacrtima uzoraka na papiru uvrenom na valjkastim ili etvrtastim jastucima. Razliite niti namotane su na drvene batie ( do 1 200 batia), a krajevi su im pribadaama uvreni na nacrt uzorka. Poznate vrste ipaka jesu Colbert, Valenciennes, briselske i dubrovake ipke. - kukiane (kakane) ipke Izrauju se samostalno, kukicom, esto jo i razliitim drugim priborom. Najpoznatije su irske ipke. - pletene ipke Izrauju se iglama. Oblikuju se oice koje se na razliite naine povezuju u rupiastu tvorevinu. - ostale vrste runih ipaka Rjee se izrauju, a uzorci su im jednostavniji. Aplicirane ipke dobivaju se vezenjem ili ivanjem na odjevnim predmetima, posteljini, stolnim prekrivaima. Strojno ipkanje ipke se strojevima izrauju bre i jeftinije. ipkarski bobinet strojevi razliite su konstrukcije, ovisno o tome slue li za izradbu zavijesa ili drugih ipkarskih proizvoda. ipkanje se moe izvoditi i rael-strojevima za pletenje po osnovi. Na tim strojevima izrauju se ipke kao metrana pletiva ili vrpce razliitih irina, najee od 20 do 140 mm.

21

Pletilice za ipkanje krunog su presjeka i njima se proizvode cjevaste vrpce. ipkanje strojevima za vezenje izvodi se na tkaninama za stolno i posteljno rublje ili za odjevne predmete. Najee se na njima izrauju aplicirane ipke.

ZAKLJUAK
Najstariji ouvani tekstili potjeu iz Catala Hvka u Anatoliji. To su komadii vunenog sukna naeni uz posmrtne ljudske ostatke. Starost im je procjenjena na 6 500 godina prije Krista. Vuna je bila prva tekstilna sirovina. Upotrebljavala se u istonom Sredozemlju i u Europi. U Egiptu je glavna tekstilna sirovina bio lan i najfinijim lanenim platnom omotavali su se kipovi bogova. U Egiptu su naene lanene tkanine ija je starost procjenjena na 5 000 godina prije Krista. Od Egipana su tehniku obradbe lanenog vlakna preuzeli Feniani, a poslje Grci i Rimljani. Pamuk se uzgajao u dolini rijeke Ind ve 2 500 godina prije Krista. Svila je istonjakog podrijetla, a njezina je proizvodnja bila ograniena na Kinu. Dudov svilac uzgajao se u Kini ve 3 000 godina prije Krista. Stoljee kasnije dudov svilac prenosi se u Koreju, a zatim u Japan. U Europu stiu svilene tkanine ve 100 godina prije Krista, tzv. Svilenom cestom (preko cijele Azije). Tijekom 18. stoljea poelo se razmiljati o proizvodnji umjetnih vlakana koja bi mogla zamjeniti pojedine prirodne sirovine. Problem opskrbe tekstilne industrije vlaknima prirodnog podrijetla potaknulo je znanstvenike da potkraj 19. stoljea proizvedu prva kemijska vlakna. Grofu Hilaireu de Chardonnetu polazi za rukom da izradi postupak za dobivanje umjetne svile. Sirovina za to vlakno bila je celuloza. Tako je prva umjetna svila pod nazivom rayon (rajon) izloena 1889. godine na Parikoj izlobi. Godine 1938. ameriki uenjak dr. Wallace Carothers objavio je otkrie nylona 6,6. Osnovu za taj proizvod ini vrlo dugaak lanac molekula (polimer), a najlon je poznat kao jedan od prvih sintetiziranih proizvoda. Sintetika vlakna kemijska su vlakna druge generacije koja za sirovinu imaju sintetike polimere dobivene petrokemijskim putem ili proizvodnjom suhe destilacije ugljena. Od tree generacije kemijskih vlakana oekuje se da e ujediniti dobra svojstva prirodnih i sintetikih vlakana. Najstarije poznate pletene izraevine potjeu iz Egipta. Par runo pletenih vunenih arapa pronaenih u grobnici vjerovatno potjeu iz 4. stoljea. Vjetina runog pletenja nije bila poznata irem krugu puanstva sve do 22

13. stoljea. Tada se u panjolskoj i Italiji poelo plesti ravno, na dvije igle, i poeli su se osnivati cehovi pletaa. Daljnji krupni koraci u razvoju pletenja nainjeni su tijekom 19. i 20. stoljea, pa je tako u Stuttgartu (1963.) tvrtka Morat prva izradila sklop ureaja za elektroniko upravljanje izradbom pletiva na stroju za kruno pletenje.

LITERATURA:
mr. sc. Ljiljana Tanay Poznavanje neprehrambene robe; KOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2006.

Ostali izvori: Internet

23