OBITELJSKI ZAKON (Uredniki proieni tekst, Narodne novine, broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 - Zakon o izmjenama

i dopunama zakona o parninom postupku i 61/11) Prvi dio UVODNE ODREDBE lanak 1. Ovim se Zakonom ureuje brak, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbnitvo, uinci izvanbrane zajednice ene i mukarca, te postupci nadlenih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbnitvom. lanak 2. Ureenje obiteljskih odnosa temelji se na naelima: 1) ravnopravnosti ene i mukarca te uzajamnog potovanja i pomaganja svih lanova obitelji, 2) zatite dobrobiti i prava djeteta, te odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta, 3) primjerene skrbnike zatite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duevnim smetnjama. lanak 3. Odredbe ovoga Zakona o uincima izvanbrane zajednice primjenjuju se na ivotnu zajednicu neudane ene i neoenjenog mukarca, koja traje najmanje tri godine ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete. lanak 4. (1) U primjeni ovoga Zakona pravne i fizike osobe koje pruaju strunu pomo odnosno rjeavaju sporove izmeu lanova obitelji dune su meusobno suraivati. (2) Nadlena tijela iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju posebne propise ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. Drugi dio BRAK lanak 5. Brak je zakonom ureena ivotna zajednica ene i mukarca. I. SKLAPANJE BRAKA lanak 6. Brak se sklapa suglasnom izjavom ene i mukarca u graanskom ili vjerskom obliku.

lanak 7. Brak u graanskom obliku sklapa se pred matiarom. lanak 8. Brak se u vjerskom obliku s uincima graanskog braka sklapa pred slubenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima ureene pravne odnose. lanak 9. (1) Nevjesta i enik svoju namjeru sklapanja braka u graanskom obliku osobno prijavljuju matiaru nadlenom za mjesto u kojem ele sklopiti brak. (2) Nevjesta i enik priloit e prijavi izvatke iz matice roenih, a kad je potrebno, na zahtjev matiara i druge isprave. lanak 10. (1) Matiar e na osnovi izjava nevjeste i enika i na drugi nain provjeriti jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje braka. (2) Ako je za sklapanje braka potrebna sudska odluka, matiar e nevjestu i enika uputiti da je pribave. lanak 11. (1) Ako matiar utvrdi da nije ispunjena koja od pretpostavki za sklapanje braka, usmeno e priopiti nevjesti i eniku da nije doputeno sklopiti brak i o tome sastaviti biljeku u prijavi namjere sklapanja braka. (2) Nevjesta i enik mogu u roku od osam dana od dana priopenja o nedopustivosti sklapanja braka, nadlenom uredu za poslove ope uprave podnijeti zahtjev za utvrivanje ispunjavaju li pretpostavke za sklapanje braka. (3) Po zahtjevu iz stavka 2. ovoga lanka nadleni ured obvezan je u upravnom postupku donijeti odluku u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva. lanak 12. (1) Kad utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje braka, matiar e uzeti izjavu nevjeste i enika o izboru prezimena. (2) Nevjesta i enik svojim e potpisom potvrditi da su upoznati s osobnim pravima i dunostima u braku, te mogunou ureenja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga Zakona. lanak 13. (1) Matiar e u dogovoru s nevjestom i enikom koji ele sklopiti brak u graanskom obliku, dan za sklapanje braka odrediti u pravilu u razdoblju od tridesetog do etrdeset petog dana od dana prijave namjere sklapanja braka. (2) U iznimnim sluajevima kada za to postoje opravdani razlozi matiar moe odobriti sklapanje braka prije tridesetog te najkasnije do devedesetog dana od dana prijave namjere sklapanja braka. (3) Matiar e nevjesti i eniku preporuiti da do dana sklapanja braka posjete savjetovalite za brak i obitelj.

lanak 14. Ako na dan odreen za sklapanje braka ne pristupe nevjesta, enik ili oboje, a izostanak ne opravdaju, smatrat e se da je prijava namjere sklapanja braka povuena. lanak 15. (1) Brak se sklapa na svean nain u slubenoj prostoriji, a iznimno na drugom prikladnom mjestu o emu odluku donosi matiar. (2) Za sklapanje braka izvan slubene prostorije plaa se posebna naknada. (3) Ministar nadlean za poslove uprave propisat e mjerila za odreivanje iznosa naknade iz stavka 2. ovoga lanka. lanak 16. Brak se sklapa u nazonosti nevjeste i enika, matiara i dvaju svjedoka. lanak 17. Svjedok pri sklapanju braka moe biti svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba. lanak 18. (1) Na dan i u vrijeme odreeno za sklapanje braka matiar e objaviti da su osobno nazoni nevjesta, enik i svjedoci, te da nema zapreka za sklapanje braka. (2) Matiar e prigodnim govorom upoznati nevjestu i enika s odredbama ovoga Zakona o njihovim pravima i dunostima i istaknuti znaenje braka, a posebice da je skladan brak od najvee vanosti za obiteljski ivot. (3) Nevjestu i enika matiar e poimence upitati pristaju li meusobno sklopiti brak. lanak 19. (1) Brak je sklopljen kad nevjesta i enik izjave svoj pristanak. (2) Nakon pristanka matiar e objaviti da je izmeu ene i mukarca, navedenih njihovim osobnim imenima, sklopljen brak. (3) Sklopljeni brak matiar e upisati u maticu vjenanih. Upis u maticu potpisat e ena, mu, svjedoci i matiar. (4) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjenanih matiar e branim drugovima uruiti izvadak iz matice. lanak 20. (1) Nevjesta i enik koji ele sklopiti brak u vjerskom obliku pribavit e od matiara nadlenog za mjesto u kojem ele sklopiti brak potvrdu o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka propisane ovim Zakonom. (2) U postupku izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga lanka matiar e na odgovarajui nain primijeniti odredbu lanka 10. i 11. ovoga Zakona. (3) U potvrdi iz stavka 1. ovoga lanka matiar e navesti da je nevjestu i enika upoznao s osobnim pravima i dunostima u braku, s mogunou ureenja imovinskih odnosa prema odredbama ovoga Zakona, te njihove sporazumne izjave o izboru prezimena. (4) Potvrda iz stavka 1. ovoga lanka vai tri mjeseca od dana izdavanja. (5) Matiar e upozoriti nevjestu i enika da je izvadak iz dravne matice vjenanih dokaz da njihov brak sklopljen u vjerskom obliku ima uinke graanskog braka.

(6) Ministar nadlean za poslove uprave propisat e sadraj i oblik potvrde iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 21. (1) Slubenik vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak u vjerskom obliku dostavit e matiaru iz lanka 20. ovoga Zakona ispravu koju su potpisali ena, mu, svjedoci i slubenik vjerske zajednice, kojom potvruje da je brak sklopljen. (2) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se matiaru u roku od pet dana od dana sklapanja braka. lanak 22. (1) Brak sklopljen u vjerskom obliku matiar je duan upisati u maticu vjenanih u roku od tri dana od dana primitka isprave iz lanka 21. ovoga Zakona. (2) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjenanih matiar e branim drugovima dostaviti izvadak iz matice. lanak 23. Brak sklopljen u vjerskom obliku sukladno odredbama lanka 8. i lanka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona, ima od dana sklapanja sve uinke graanskog braka propisane ovim Zakonom. II. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA 1. Pretpostavke za postojanje braka lanak 24. (1) Za postojanje braka potrebno je: 1. da su nevjesta i enik osobe razliita spola, 2. da su nevjesta i enik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka, 3. da je brak u graanskom obliku sklopljen pred matiarom ili da je brak u vjerskom obliku sklopljen prema odredbi lanka 8. i lanka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona. (2) Ako u vrijeme sklapanja braka nije bila ispunjena koja od pretpostavki iz stavka 1. ovoga lanka, ne nastaju pravni uinci braka. lanak 25. Pravo na tubu radi utvrivanja postoji li brak ili ne, ima svaka osoba koja za to ima pravni interes i centar za socijalnu skrb. 2. Pretpostavke za valjanost braka lanak 26. (1) Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila osamnaest godina ivota. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka sud moe u izvanparninom postupku dopustiti sklapanje braka osobi koja je navrila esnaest godina ivota, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da za zakljuenje braka postoji opravdan razlog.

(3) Prijedlog za donoenje odluke o doputenju sklapanja braka moe podnijeti samo osoba iz stavka 2. ovoga lanka. (4) U postupku u svezi s prijedlogom iz stavka 3. ovoga lanka sud e sasluati maloljetnog podnositelja prijedloga, njegove roditelje, odnosno skrbnika i osobu s kojom namjerava sklopiti brak te pribaviti miljenje centra za socijalnu skrb i ispitati okolnosti znaajne za odluku. lanak 27. (1) Brak ne moe sklopiti osoba liena poslovne sposobnosti ili osoba nesposobna za rasuivanje. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka sud moe u izvanparninom postupku dopustiti sklapanje braka osobi lienoj poslovne sposobnosti za koju utvrdi da je sposobna shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega proizlaze, te da je brak oito u njezinu interesu. (3) Prijedlog za donoenje odluke o doputenju sklapanja braka moe podnijeti samo osoba liena poslovne sposobnosti. (4) U postupku u svezi s prijedlogom iz stavka 3. ovoga lanka sud e pribaviti miljenje skrbnika ili roditelja koji skrbi o punoljetnom djetetu lienom poslovne sposobnosti i centra za socijalnu skrb. lanak 28. (1) Brak ne mogu meusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobonoj lozi sestra i brat, polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom ili bratom ili polubratom svojega roditelja, djeca sestara i brae te polusestara i polubrae. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na odnose nastale posvojenjem. lanak 29. Brak ne moe sklopiti osoba koja je ve u braku. lanak 30. Brak sklopljen protivno odredbama lanka 26. do 29. ovoga Zakona nije valjan i na njega e se primijeniti odredbe o ponitaju braka. III. OSOBNA PRAVA I DUNOSTI BRANIH DRUGOVA lanak 31. (1) Prilikom sklapanja braka nevjesta i enik mogu se sporazumjeti: 1. da svako zadri svoje prezime, 2. da kao zajedniko prezime uzmu prezime jednog od njih, 3. da kao zajedniko uzmu oba prezimena, 4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime branog druga i odlui koje e upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu. (2) U sluaju sporazuma o prezimenu iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka nevjesta i enik odluit e koje e prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu. (3) Sporazum o prezimenu mora biti u skladu s odredbama posebnog zakona.

lanak 32. (1) U braku su brani drugovi ravnopravni. (2) Brani drugovi duni su jedan drugome biti vjerni, uzajamno se pomagati, meusobno se potovati te odravati skladne brane i obiteljske odnose. (3) Brani drugovi sporazumno odreuju mjesto stanovanja. (4) Brani drugovi sporazumno odluuju o raanju i podizanju djece te o obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici. lanak 33. Svaki brani drug samostalno odluuje o izboru svoga rada i zanimanja. IV. PRESTANAK BRAKA lanak 34. (1) Bez obzira na oblik u kojem je sklopljen, brak prestaje: smru branog druga, proglaenjem nestalog branog druga umrlim, ponitajem ili razvodom. (2) Brak prestaje ponitajem ili razvodom kad presuda suda o ponitaju ili razvodu braka postane pravomona. (3) Ako je nestali brani drug proglaen umrlim, brak prestaje danom koji je pravomonom odlukom suda utvren kao dan smrti nestalog branog druga. (4) Ako brak sklopljen u vjerskom obliku prestane prema odredbi stavka 2. ovoga lanka, prestanak braka ne utjee na obveze branih drugova koje proizlaze iz propisa vjerske zajednice pred kojom je brak sklopljen. lanak 35. U sluaju ponitaja ili razvoda braka svaki od prijanjih branih drugova moe zadrati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka. 1. Ponitaj braka lanak 36. Pravo na tubu za ponitaj braka na temelju lanka 30. ovoga Zakona imaju brani drugovi i centar za socijalnu skrb. lanak 37. (1) Pravo na tubu za ponitaj braka sklopljenog protivno odredbi lanka 26. ovoga Zakona imaju i roditelji maloljetnika. (2) Sud moe odbiti tubu za ponitaj braka sklopljenog protivno odredbi lanka 26. stavak 2. ovoga Zakona ako je u vrijeme sklapanja braka postojao ili je naknadno nastao opravdani razlog zbog kojeg je sud mogao dopustiti sklapanje braka. (3) Tuba za ponitaj braka ne moe se podnijeti nakon to je maloljetnik navrio osamnaest godina ivota, ali brani drug koji je u vrijeme sklapanja braka bio maloljetan moe podnijeti tubu za ponitaj braka u roku jedne godine od punoljetnosti. lanak 38.

(1) Sud moe odbiti tubu za ponitaj braka koji je sklopila, bez doputenja suda, osoba liena poslovne sposobnosti ako je u vrijeme sklapanja bila ili je naknadno postala sposobna shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega proizlaze. (2) Tuba za ponitaj braka ne moe se podnijeti nakon pravomonosti odluke o vraanju poslovne sposobnosti. (3) Brani drug koji je lien poslovne sposobnosti moe podnijeti tubu za ponitaj braka i unutar roka od jedne godine od pravomonosti odluke o vraanju poslovne sposobnosti. lanak 39. (Brisan.) lanak 40. (1) Pravo na tubu za ponitaj braka sklopljenog protivno odredbi lanka 30. ovoga Zakona imaju i osobe s pravnim interesom. (2) Sud e odbiti tubu za ponitaj braka ako je prijanji brak prestao do zakljuenja glavne rasprave. lanak 41. (1) U parninom postupku za ponitaj braka sklopljenog dok traje prijanji brak jednog od branih drugova, postojanje ili nepostojanje tog braka dokazuje se izvatkom iz matice vjenanih ili drugom odgovarajuom javnom ispravom. (2) Ako stranke postojanje ili nepostojanje prijanjeg braka ne mogu dokazati ispravama iz stavka 1. ovoga lanka, sud e prekinuti postupak i uputiti ih da u odreenom roku pokrenu parnicu radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji, te da o pokretanju parnice obavijeste sud. Na parnicu e se uputiti tuitelj koji tvrdi da prijanji brak postoji, a tuenik koji osporava postojanje prijanjeg braka iako je njegovo sklapanje upisano u maticu vjenanih. (3) Postupak prekinut prema odredbi stavka 2. ovoga lanka nastavit e se kad odluka u parnici radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji postane pravomona. (4) Ako parnica radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji ne bude pokrenuta u roku koji je sud odredio, smatrat e se da je tuba za ponitaj braka povuena ako je tuitelj upuen na pokretanje parnice, a ako je na pokretanje parnice upuen tuenik, smatrat e se da je odustao od svoje tvrdnje da prijanji brak ne postoji. 2. Razvod braka lanak 42 (1) Razvod braka moe tubom zahtijevati brani drug, a oba brana druga sporazumnim zahtjevom. (2) Mu nema pravo na tubu za razvod braka za vrijeme trudnoe ene ili dok njihovo dijete ne navri godinu dana ivota. lanak 43. Sud e razvesti brak: 1. ako utvrdi da su brani odnosi teko i trajno poremeeni, ili 2. ako je od prestanka brane zajednice protekla godina dana, ili

3. ako oba brana druga sporazumno zahtijevaju razvod braka. 3. Posredovanje prije razvoda braka lanak 44. Postupak posredovanja provodi se: 1) kad se postupak radi razvoda braka pokree tubom, 2) kad se postupak radi razvoda braka pokree sporazumnim zahtjevom, a brani drugovi imaju maloljetnu zajedniku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti. lanak 45. (1) Postupak posredovanja ne provodi se ako su jedan ili oba brana druga lieni poslovne sposobnosti, osim ako sud utvrdi da su sposobni shvatiti znaenje braka i obveza koje iz njega proizlaze. (2) Postupak posredovanja ne provodi se ako je jednom ili oba brana druga nepoznato boravite najmanje est mjeseci. (3) Postupak posredovanja ne provodi se ako jedan ili oba brana druga ive u inozemstvu. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, postupak posredovanja e se provesti ako brani drugovi imaju maloljetnu zajedniku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti ako sud ocijeni da nema veih tekoa da brani drugovi sudjeluju u postupku posredovanja. lanak 46. (1) Kad sud primi tubu ili sporazumni zahtjev iz lanka 44. ovoga Zakona na prvom roitu zatrait e od branih drugova da odmah izjave kojem se centru za socijalnu skrb, savjetovalitu za brak i obitelj ili osobi ovlatenoj za pruanje strune pomoi (posredovatelju) ele obratiti radi pokuaja uklanjanja branih nesuglasica odnosno dogovora o ureenju pravnih posljedica razvoda braka. (2) Sud e ispitati stranke da li postoji sporazum o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti, o njegovim susretima i druenju s drugim roditeljem, odnosno o smjetaju djeteta tijekom trajanja parnice za razvod braka. (3) Ako se brani drugovi nisu sporazumjeli pred kim e se postupak posredovanja provesti, sud e po slubenoj dunosti donijeti odluku o izboru posredovatelja. (4) Sud e u sluajevima iz stavka 1. i 3. ovoga lanka bez odgode donijeti odluku pred kim e se postupak posredovanja provesti i dostaviti je posredovatelju. Protiv odluke iz stavka 3. ovoga lanka nije doputena posebna alba. (5) Brani drugovi duni su u roku od petnaest dana od dana donoenja odluke iz stavka 4. ovoga lanka pokrenuti postupak posredovanja. lanak 47. (1) Ustanova ili pojedinac koji provodi posredovanje pozvat e brane drugove, po pravilima o osobnoj dostavi, da osobno bez punomonika sudjeluju u postupku.

(2) Ako se pozivu na posredovanje ne odazove tuitelj, odnosno oba brana druga koji su podnijeli sporazumni zahtjev i ne opravdaju svoj izostanak posredovatelj e odmah o tome pisano obavijestiti sud. (3) Ako brani drugovi odustanu od postupka posredovanja posredovatelj e odmah o tome pisano obavijestiti sud. (4) U sluaju iz stavka 2. i 3. ovoga lanka smatra se da je tuba ili sporazumni zahtjev za razvod braka povuen. lanak 48. (1) Posredovatelj e o uzrocima koji su doveli do poremeenosti branih odnosa ispitati stranke te nastojati da se ti uzroci otklone i brani drugovi pomire. (2) Posredovatelj e upoznati brane drugove s pravnim i s psihosocijalnim posljedicama razvoda braka. lanak 49. (1) Posredovatelj je duan u roku od tri mjeseca od primitka odluke suda iz lanka 46. stavak 3. provesti i okonati postupak posredovanja. (2) Posredovatelj je duan struno miljenje dostaviti branim drugovima po pravilima o osobnoj dostavi u roku od petnaest dana od okonanja postupka posredovanja. lanak 50. (1) Ustanova ili pojedinac koji je proveo posredovanje dostavit e struno miljenje i centru za socijalnu skrb ako brani drugovi imaju maloljetnu zajedniku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti. (2) Struno miljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb koji nije provodio postupak, prema prebivalitu roditelja s kojim djeca ive. (3) Ako djeca ive odvojeno od oba roditelja struno miljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb na podruju kojeg je sjedite tijela koje je odluilo o smjetaju djeteta. Ako je dijete smjeteno bez odluke nadlenog tijela struno miljenje dostavlja se centru za socijalnu skrb boravita djeteta. (4) Centar za socijalnu skrb duan je odmah razmotriti struno miljenje i poduzeti potrebne mjere za zatitu dobrobiti djeteta. lanak 51. Ako brani drugovi ne dostave struno miljenje sudu u roku od godine dana od dostave odluke suda iz lanka 46. ovoga Zakona, smatrat e se da je tuba odnosno sporazumni zahtjev za razvod braka povuen. lanak 52. (1) Ministar nadlean za poslove pravosua propisat e nain voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima suda u podruju braka i odnosa u braku. (2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e nain voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra za socijalnu skrb u podruju braka i odnosa u braku.

(3) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e uvjete koje mora ispunjavati pravna ili fizika osoba iz lanka 46. stavka 1. da bi bila ovlatena za pruanje strune pomoi u postupku posredovanja. (4) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi dostavit e popis ovlatenih posredovatelja ministru nadlenom za poslove pravosua radi voenja oevidnika o posredovateljima. (5) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e osnovne elemente koje mora sadravati struno miljenje u postupku posredovanja. Trei dio RODITELJI I DJECA I. MAJINSTVO I OINSTVO lanak 53. Djetetova majka jest ena koja ga je rodila. lanak 54. Djetetovim ocem smatra se majin mu ako je dijete roeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka. lanak 55. Ako se majinstvo ili oinstvo ne moe odrediti prema lanku 53. i 54. ovoga Zakona, utvruje se priznanjem roditelja ili sudskom odlukom. 1. Priznanje majinstva i oinstva lanak 56. (1) Majinstvo i oinstvo moe se priznati na zapisnik pred matiarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom. Navedena tijela duna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matiaru nadlenom za upis djeteta u maticu roenih. (2) Majinstvo i oinstvo moe se priznati i u oporuci. lanak 57. (1) Majinstvo i oinstvo moe priznati maloljetna osoba koja je navrila esnaest godina ako je sposobna shvatiti znaenje izjave o priznanju. (2) Majinstvo i oinstvo moe priznati osoba djelomino liena poslovne sposobnosti ako je sposobna shvatiti znaenje priznanja, osim ako je odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti odreeno da ne moe davati izjave koje se tiu osobnih stanja. lanak 58. (1) Priznanje majinstva i oinstva je neopozivo. (2) Majinstvo i oinstvo ne moe se priznati poslije djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo. lanak 59.

(1) Priznanje majinstva upisat e se u maticu roenih ako je centar za socijalnu skrb nadlean prema mjestu djetetova roenja dao prethodnu suglasnost. (2) Ako je dijete navrilo etrnaest godina i sposobno je shvatiti znaenje priznanja, potreban je i njegov pristanak na priznanje majinstva. Dijete daje pristanak pred centrom za socijalnu skrb svojeg prebivalita, odnosno boravita. (3) Kad sastavi, odnosno primi zapisnik ili oporuku o priznanju majinstva iz lanka 56. ovoga Zakona, matiar nadlean za upis djeteta u maticu roenih zatrait e odmah od centra za socijalnu skrb da u roku od trideset dana dostavi suglasnost, odnosno pristanak iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. (4) Nakon to pribavi suglasnost, odnosno pristanak propisan ovim Zakonom, matiar e priznanje majinstva upisati u maticu roenih. lanak 60. Priznanje oinstva zaetog a jo neroenog djeteta, proizvodi pravni uinak ako se dijete rodi ivo. lanak 61. (1) Za upis priznanja oinstva potreban je pristanak djetetove majke. (2) Majka moe izjaviti pristanak pred tijelima iz lanka 56. stavak 1. ovoga Zakona. lanak 62. (1) Ako je dijete navrilo etrnaest godina i sposobno je shvatiti znaenje priznanja, potreban je i njegov pristanak na priznanje oinstva. Dijete daje pristanak pred centrom za socijalnu skrb svojeg prebivalita, odnosno boravita. (2) Ako je dijete mlae od etrnaest godina ili je starije od etrnaest godina, ali nije sposobno shvatiti znaenje priznanja, a majka vie nije iva, proglaena je umrlom, mlaa od etrnaest godina, potpuno je liena poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu osobnih stanja ili joj boravite nije poznato najmanje dva mjeseca, suglasnost na priznanje oinstva daje centar za socijalnu skrb. lanak 63. (1) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju oinstva, odnosno oporuku kojoj nije priloena izjava majke o pristanku na priznanje oinstva matiar nadlean za upis djeteta u maticu roenih odmah e pozvati majku po propisima o obveznoj osobnoj dostavi da u roku petnaest dana dade izjavu. (2) Ako je za upis priznanja oinstva potreban pristanak djeteta, odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb, matiar e od centra za socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita djeteta zatraiti da u roku od petnaest dana dostavi izjavu djeteta, odnosno suglasnost centra za socijalnu skrb. lanak 64. Centar za socijalnu skrb e po isteku roka iz lanka 59. i 63. ovoga Zakona osobu koja je priznala majinstvo, odnosno oinstvo obavijestiti jesu li pribavljeni propisani pristanci, odnosno suglasnost.

lanak 65. (1) Ako prilikom upisa djeteta u maticu roenih nema podataka o djetetovom ocu, matiar e upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti radi ostvarivanja toga prava. (2) Majka moe matiaru izjaviti na zapisnik koga smatra djetetovim ocem. (3) Majina izjava iz stavka 2. ovoga lanka smatra se njezinim pristankom na priznanje oinstva. lanak 66. Ako je matiar upisao dijete u maticu roenih bez podataka o djetetovom ocu, o tome e odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb prebivalita, odnosno boravita majke i dostaviti primjerak zapisnika o majinoj izjavi iz lanka 65. stavak 2. ovoga Zakona. lanak 67. (1) Centar za socijalnu skrb e u roku od petnaest dana od primitka obavijesti iz lanka 66. ovoga Zakona, pozvati majku da izjavi koga smatra djetetovim ocem, osim ako je to uinila pred matiarom. (2) Majku e se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatra ocem. (3) Majina izjava pred centrom za socijalnu skrb o tome koga smatra djetetovim ocem ima znaenje njezina pristanka na priznanje oinstva. lanak 68. (1) Kad primi majinu izjavu iz lanka 67. ovoga Zakona, centar za socijalnu skrb e u roku od petnaest dana, po propisima o obveznoj osobnoj dostavi, pozvati imenovanu osobu. (2) Ako se pozvani odazove, centar za socijalnu skrb predoit e mu izjavu majke da njega smatra djetetovim ocem i upoznati ga sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva. lanak 69. Ako pozvani prizna oinstvo, centar za socijalnu skrb odmah e primjerak zapisnika o majinoj izjavi koga smatra djetetovim ocem i primjerak zapisnika o priznanju oinstva dostaviti matiaru radi upisa oinstva u maticu roenih. lanak 70. Ako se u postupku propisanom lankom 66. do 68. ovoga Zakona oinstvo nije utvrdilo priznanjem, centar za socijalnu skrb e o tome obavijestiti majku i upoznati je sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva sudskom odlukom. 2. Utvrivanje majinstva i oinstva sudskom odlukom lanak 71. (1) Tubu radi utvrivanja majinstva ili oinstva moe podnijeti dijete do navrene dvadeset i pete godine ivota.

(2) Ako je dijete maloljetno ili je potpuno lieno poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu osobnih stanja, tubu u njegovo ime moe podnijeti osoba koja ga po zakonu zastupa. lanak 72. (1) ena koja sebe smatra majkom moe podnijeti tubu radi utvrivanja majinstva do navrene osamnaeste godine ivota djeteta. (2) Tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti majka do navrene osamnaeste godine ivota djeteta. (3) Tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti mukarac koji sebe smatra ocem djeteta u roku od godine dana od primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak odnosno suglasnost iz lanka 61. i 62. ovoga Zakona, a najkasnije do navrene osamnaeste godine ivota djeteta. lanak 73. Tubu radi utvrivanja majinstva ili oinstva moe podnijeti centar za socijalnu skrb do navrene osamnaeste godine ivota djeteta. lanak 74. (1) Ako osoba, za koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta nije iva, tuba radi utvrivanja majinstva, odnosno oinstva podnosi se protiv njezinih nasljednika. (2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od godine dana od smrti osobe za koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta ili u roku od est mjeseci od pravomonosti odluke o nasljeivanju. 3. Osporavanje majinstva i oinstva lanak 75. (1) Dijete moe osporavati majinstvo, odnosno oinstvo osobi koja je upisana u maticu roenih kao njegov roditelj. (2) Tubu iz stavka 1. ovoga lanka dijete moe podnijeti do navrene dvadeset i pete godine ivota. (3) Ako je dijete maloljetno ili kad roditelji nad njim imaju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti, tubu u njegovo ime podnosi poseban skrbnik postavljen za tu parnicu, kojeg imenuje centar za socijalnu skrb. (4) Tubu iz stavka 1. ovoga lanka moe za osobu potpuno lienu poslovne sposobnosti i osobu za koju je odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu osobnih stanja, podnijeti njegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. lanak 76. (1) ena koja je upisana u maticu roenih kao djetetova majka moe osporavati svoje majinstvo.

(2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od saznanja za injenicu koja iskljuuje njezino majinstvo, a najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta. lanak 77. (1) ena koja sebe smatra djetetovom majkom moe osporavati majinstvo eni koja je upisana u maticu roenih kao majka, ako istovremeno trai da se utvrdi njezino majinstvo. (2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od saznanja da je ona majka tog djeteta, a najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta. (3) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka sud e, prije nego zapone raspravljati i odluivati o zahtjevu radi osporavanja majinstva odrediti, na troak tuiteljice, izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem sukladno postignuima suvremene medicinske znanosti radi utvrivanja majinstva tuiteljice. (4) Ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da tuiteljica nije majka djeteta kojem osporava majinstvo, sud e rjeenjem odbiti tubeni zahtjev u cijelosti. (5) Sud e nastaviti raspravljati i odluivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrivanja majinstva ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da je tuiteljica majka djeteta kojemu je osporila majinstvo. (6) Sud e odluku o oba zahtjeva donijeti u jednoj presudi. lanak 78. Pravomonom odlukom o osporavanju majinstva smatra se osporenim i oinstvo majina mua odnosno mukarca ije je oinstvo utvreno priznanjem. lanak 79. (1) Majin mu moe osporavati oinstvo djeteta roenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka ako smatra da on nije otac. Ako je mu potpuno lien poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti odreeno da ne moe poduzimati radnje koje se tiu osobnih stanja, tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti njegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. (2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od dana saznanja za injenicu koja dovodi u sumnju istinitost upisanog oinstva, ali najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta. lanak 80. Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja majinstva ili oinstva u roku od est mjeseci od smrti majke ili oca koji su pokrenuli postupak ili u roku od mjesec dana od pravomonosti odluke o nasljeivanju. lanak 81. (1) Majka moe osporavati oinstvo djeteta roenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka. Ako je majka potpuno liena poslovne sposobnosti ili je odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti odreeno da ne moe poduzimati

radnje koje se tiu osobnih stanja, tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti njezin skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. (2) Tuba iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti u roku od est mjeseci od roenja djeteta. lanak 82. (1) Mukarac koji je priznao oinstvo, a kasnije sazna za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo, moe tubom osporavati svoje oinstvo u roku od est mjeseci od dana saznanja za tu injenicu, ali najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta. (2) Mukarac koji je pod prisilom priznao oinstvo djeteta za koje tvrdi da ne potjee od njega moe tubom osporavati svoje oinstvo u roku od est mjeseci od priznanja, a najkasnije do sedme godine ivota djeteta. lanak 83. (1) Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe tubom osporavati oinstvo osobi koja je to dijete priznala za svoje, ako istovremeno trai da se utvrdi njegovo oinstvo. (2) Tuba se moe podnijeti u roku od godine dana od upisa priznanja oinstva u maticu roenih. (3) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka sud e, prije nego zapone raspravljati i odluivati o zahtjevu radi osporavanja oinstva odrediti, na troak tuitelja, izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem sukladno postignuima suvremene medicinske znanosti radi utvrivanja oinstva tuitelja. (4) Ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da tuitelj nije otac djeteta kojem osporava oinstvo, sud e rjeenjem odbiti tubeni zahtjev u cijelosti. (5) Sud e nastaviti raspravljati i odluivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrivanja oinstva ako iz medicinskog vjetaenja proizlazi da je tuitelj otac djeteta kojemu je osporio oinstvo. (6) Sud e odluku o oba zahtjeva donijeti u jednoj presudi. lanak 84. (1) Ako je majinstvo, odnosno oinstvo utvreno odlukom suda, osporavanje nije doputeno. (2) Osporavanje majinstva, odnosno oinstva nije doputeno poslije djetetove smrti. 4. Posebne odredbe o majinstvu i oinstvu djeteta zaetog uz medicinsku pomo lanak 85. Nije doputeno u sudskom postupku utvrivati ili osporavati majinstvo, odnosno oinstvo djeteta koje je zaeto u postupku oplodnje uz medicinsku pomo i suglasnost darivatelja. lanak 86. (1) Iznimno, majin mu moe osporavati oinstvo djeteta roenog za vrijeme trajanja braka ili tijekom tristo dana od prestanka braka, ako je dijete zaeto uz medicinsku pomo sjemenom druge osobe bez ovjerovljenoga mueva pristanka. (2) ena koja je dijete rodila, koje je zaeto jajnom stanicom druge ene, ima pravo osporavati majinstvo ako je do oplodnje uz medicinsku pomo dolo bez njezinoga

ovjerovljenog pristanka. (3) ena ijom jajnom stanicom je dijete zaeto bez njezinoga ovjerovljenog pristanka ima pravo osporavati majinstvo eni koja ga je rodila ako istodobno trai da se utvrdi njezino majinstvo. (4) Tuba radi osporavanja oinstva moe se podnijeti u roku est mjeseci od dana saznanja da je do zaea dolo na nain iz stavka 1. ovoga lanka, a najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta. (5) Ako mu prije roenja djeteta sazna da je do zaea dolo na nain iz stavka 1. ovoga lanka, tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti u roku est mjeseci od dana roenja djeteta. (6) Tuba iz stavka 2. ili 3. ovoga lanka moe se podnijeti u roku est mjeseci od dana saznanja da je do zaea dolo oplodnjom uz medicinsku pomo, a najkasnije do navrene sedme godine ivota djeteta. (7) Ako ena koja je dijete rodila ili ena ijom jajnom stanicom je dolo do zaea na nain iz stavka 2. ili 3. ovoga lanka sazna prije roenja djeteta da je dolo do zaea oplodnjom uz medicinsku pomo, tubu moe podnijeti u roku est mjeseci od dana roenja djeteta. II. PRAVA I DUNOSTI U ODNOSIMA RODITELJA I DJECE 1. Djetetova prava i dunosti lanak 87. (1) Dijete ima pravo na skrb za zdravlje i ivot. (2) Dijete ima pravo na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, umnim i osjeajnim potrebama. (3) Dijete ima pravo na ivot sa svojim roditeljima, u skladu sa svojom dobrobiti. Ako ivi odvojeno od jednog ili oba roditelja, dijete ima pravo na susrete i druenje s roditeljima. (4) Dijete ima pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapoljavanje u skladu sa svojim sposobnostima i svojom dobrobiti. lanak 88. Roditelji i ostali lanovi obitelji ne smiju dijete podvrgavati poniavajuim postupcima, duevnom ni tjelesnom nasilju, odnosno zlostavljanju. lanak 89. (1) Dijete ima pravo traiti zatitu svojih prava pred nadlenim tijelima koja su o tome duna obavijestiti centar za socijalnu skrb. (2) Dijete ima pravo na posebnog skrbnika u sluajevima odreenim ovim Zakonom. (3) Posebnog skrbnika imenuje centar za socijalnu skrb za sluajeve kad o povredi djetetovog prava odluuje drugo tijelo, a sud kad je donoenje odluke o djetetovom pravu u nadlenosti centra za socijalnu skrb. (4) Poseban skrbnik duan je podnijeti izvjee o zastupanju djeteta na zahtjev i u roku kojeg odreuje tijelo koje ga je imenovalo.

(5) U postupcima u kojima se odluuje o nekom djetetovom pravu ili interesu, dijete ima pravo na prikladan nain saznati vane okolnosti sluaja, dobiti savjet i izraziti svoje miljenje te biti obavijeteno o moguim posljedicama uvaavanja njegova miljenja. Miljenje se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti. lanak 90. Dijete je duno potovati svoje roditelje i pomagati im, te biti obzirno prema lanovima obitelji. 2. Roditeljska skrb lanak 91. (1) Roditeljsku skrb ine odgovornosti, dunosti i prava roditelja, s ciljem zatite dobrobiti djeteta, osobnih i imovinskih interesa. (2) Roditelj se ne moe odrei roditeljske skrbi. (3) Roditeljska skrb moe se ograniiti ili oduzeti samo odlukom nadlenih tijela iz razloga i na nain propisan ovim Zakonom. lanak 92. (1) Roditelji su duni skrbiti o ivotu i zdravlju djeteta i omoguiti mu koritenje mjera za unaprjeenje, uvanje i vraanje zdravlja, sukladno propisima iz podruja zdravstva i zahtjevima medicinske znanosti. (2) Roditelj je duan tititi dijete od poniavajuih postupaka i tjelesnog kanjavanja drugih osoba. lanak 93. (1) Roditelji imaju dunost i pravo odgajati dijete kao slobodnu, humanu, domoljubnu, moralnu, marljivu, osjeajnu i odgovornu osobu, potujui naela ravnopravnosti spolova, kako bi bila pripremljena za skladan obiteljski i drutveni ivot s pozitivnim odnosom prema prirodi. (2) Odgoj djeteta mora biti u skladu s njegovom dobi i zrelosti, te s pravom djeteta na slobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja. lanak 94. (1) Roditelji su duni uvati i njegovati dijete i skrbiti za njegove potrebe. (2) Roditelji ne smiju dijete predkolske dobi ostaviti bez nadzora odrasle osobe. lanak 95. (1) Radi dobrobiti djeteta, a u skladu s njegovom dobi i zrelosti, roditelji imaju pravo i dunost nadzirati ga u njegovu druenju s drugim osobama. (2) Roditelji imaju pravo i dunost djetetu mlaem od esnaest godina ivota zabraniti none izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje. (3) Nonim izlaskom smatra se vrijeme od 23 do 5 sati. lanak 96. (1) Roditelji su duni brinuti se o redovitom obveznom kolovanju djeteta.

(2) Roditelji su duni brinuti se prema svojim mogunostima i o daljnjem obrazovanju djeteta. (3) Dunost je roditelja odazivati se sastancima u svezi s odgojem i obrazovanjem djeteta. (4) Roditelji imaju dunost brinuti se o svestranom obrazovanju svoga djeteta i poticati njegove umjetnike, tehnike, portske i druge interese. lanak 97. Pravo je roditelja da ive sa svojim djetetom, osim ako je to suprotno dobrobiti djeteta. lanak 98. (1) Roditelji imaju dunost i pravo zastupati svoje dijete i za njega sklapati pravne poslove, osim ako je ovim Zakonom drukije odreeno. (2) Uzdravanje djeteta dunost je i pravo roditelja. (3) Roditelji imaju dunost i pravo u skladu s odredbama ovoga Zakona upravljati imovinom svoga djeteta do njegove punoljetnosti. lanak 99. (1) Roditelji bez obzira ive li zajedno ili odvojeno ravnopravno, zajedniki i sporazumno skrbe o djetetu, osim ako je ovim Zakonom drukije odreeno. (2) Samo jedan roditelj skrbi o djetetu ako je drugi umro, proglaen umrlim, lien roditeljske skrbi, lien potpuno poslovne sposobnosti, djelomice lien poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb ili je sprijeen. lanak 100. (1) Ako roditelji ne ive u obiteljskoj zajednici, sud e odluiti s kojim e roditeljem dijete ivjeti te odrediti nain i vrijeme susreta i druenja djeteta s drugim roditeljem. (2) Radi zatite dobrobiti djeteta susreti i druenje djeteta s roditeljem koji ne ivi s djetetom mogu se ograniiti ili zabraniti, a prema okolnostima sluaja sud moe odrediti osobu u ijoj e se nazonosti odravati susreti i druenje. (3) Na zahtjev suda centar za socijalnu skrb predloit e osobu iz stavka 2. ovoga lanka, na koju se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe iz lanka 110. stavka 5. do 7. ovoga Zakona. (4) Sud moe odluiti da pojedine dunosti obavlja roditelj s kojim dijete ne ivi, primjerice brinuti se o zdravlju djeteta, kolovanju, izvankolskim aktivnostima, nekim poslovima zastupanja djeteta ili upravljanja njegovom imovinom i o drugome. (5) U postupku donoenja odluke iz stavka 1. i 2. ovoga lanka sud e uvaiti sporazum roditelja, ako nije protivan dobrobiti djeteta. (6) Odluku o prestanku ogranienja ili zabrane susreta i druenja sud e donijeti na prijedlog centra za socijalnu skrb, roditelja ili djeteta. lanak 101. Ako se roditelji ne mogu sporazumjeti o ostvarivanju sadraja roditeljske skrbi ili o ostvarivanju djetetovih prava, sud e u izvanparninom postupku na prijedlog roditelja, centra za socijalnu skrb prebivalita djeteta ili djeteta donijeti odluku radi zatite dobrobiti djeteta.

lanak 102. Sud e na prijedlog roditelja, djeteta ili centra za socijalnu skrb, ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti donijeti novu odluku s kojim e roditeljem dijete ivjeti te o susretima i druenju djeteta s drugim roditeljem, a po potrebi i o drugim sadrajima roditeljske skrbi. lanak 103. (1) Centar za socijalnu skrb e odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana saznanja da su oba roditelja odsutna, sprijeena ili iz zdravstvenih ili slinih razloga nesposobna skrbiti o djetetu, a nisu ga povjerili na uvanje i odgoj osobi koja ispunjava propisane pretpostavke za skrbnika, povjeriti dijete i bez pristanka roditelja na uvanje i odgoj drugoj osobi, domu za djecu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. (2) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati najdulje 60 dana. (3) alba na odluku iz stavka 1. ovoga lanka ne odgaa njezinu ovrhu. (4) Ako centar za socijalnu skrb ocijeni da okolnosti iz stavka 1. traju i po isteku roka iz stavka 2. ovoga lanka donijet e odmah odluku o stavljanju djeteta pod skrbnitvo. (5) Ako roditelji zatrae predaju djeteta i donoenje odluke o prestanku skrbnitva, a centar za socijalnu skrb smatra da to nije u interesu djeteta, predloit e sudu donoenje mjere za zatitu dobrobiti djeteta. (6) Ako centar za socijalnu skrb u roku od petnaest dana od zahtjeva roditelja ne pokrene postupak pred sudom, roditelji mogu zahtjev za predaju djeteta uputiti sudu. lanak 104. Oba roditelja ili roditelj koji sam skrbi o djetetu mogu uvanje i odgoj djeteta privremeno povjeriti osobi koja ispunjava pretpostavke propisane za skrbnika, a ustanovi socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi samo uz odluku centra za socijalnu skrb. lanak 105. Ako roditelj s kojim je dijete ivjelo umre, sud e u izvanparninom postupku na prijedlog drugog roditelja, djeteta ili centra za socijalnu skrb bez odgode odluiti o daljnjoj skrbi o djetetu. lanak 106. Ako se dijete nalazi bez pravne osnove kod druge osobe koja odbija predati dijete, sud e u izvanparninom postupku na prijedlog roditelja, djeteta ili centra za socijalnu skrb bez odgode odluiti o oduzimanju djeteta takvoj osobi. lanak 107. (1) Sud e u izvanparninom postupku na prijedlog bake ili djeda, odnosno djeteta, donijeti odluku o susretima i druenju unuka s bakom, odnosno djedom, uzimajui u obzir dobrobit djeteta. (2) Sud e u izvanparninom postupku na prijedlog sestre ili brata, odnosno polusestre ili polubrata, donijeti odluku o susretima i druenju s maloljetnom sestrom ili bratom, odnosno polusestrom ili polubratom, uzimajui u obzir dobrobit djeteta.

(3) Sud e u izvanparninom postupku na prijedlog djeteta ili posvojenog djeteta, bivega roditeljevoga izvanbranog druga, odnosno bive maehe ili ouha, donijeti odluku o susretima i druenju djeteta s navedenim osobama, uzimajui u obzir dobrobit djeteta. (4) Ako je predlagatelj iz stavka 2. i 3. ovoga lanka maloljetan prijedlog e u njegovo ime podnijeti njegov zakonski zastupnik ili centar za socijalnu skrb. 3. Mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta lanak 108. (1) Svatko je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb o krenju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta. (2) Centar za socijalnu skrb duan je odmah po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka ispitati sluaj i poduzeti mjere za zatitu djetetovih prava. (3) Ako je centar za socijalnu skrb obavijest iz stavka 1. ovoga lanka primio od drugog tijela ili ustanove, duan je o poduzetom izvijestiti to tijelo ili ustanovu. (4) Sud pred kojim se vodi prekrajni ili kazneni postupak u vezi s povredom nekog djetetovog prava duan je o pokretanju postupka obavijestiti centar za socijalnu skrb i sud koji je nadlean za izricanje mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta. (5) Pravomonu odluku donesenu u postupku iz stavka 4. ovoga lanka sud e dostaviti centru i sudu koji je nadlean za izricanje mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta. lanak 109. Centar za socijalnu skrb upozorit e roditelje na pogreke i propuste u skrbi i odgoju djeteta i pomoi im da te pogreke i propuste uklone, a moe ih uputiti u savjetovalite ili kolu za roditelje. lanak 110. (1) Centar za socijalnu skrb odredit e nadzor nad izvravanjem roditeljske skrbi kad su pogreke i propusti u skrbi o djetetu vievrsni ili uestali ili kad je roditeljima potrebna posebna pomo u odgoju djeteta. (2) Odlukom o nadzoru odredit e se program nadzora nad roditeljima i djetetom te imenovati osoba koja e program provoditi. (3) Program nadzora moe sadravati upuivanje djeteta u dom za djecu u poludnevni ili dnevni smjetaj, upuivanje roditelja i djeteta u zdravstvene i druge ustanove radi lijeenja i druge strune pomoi. (4) Nadzor se odreuje u najkraem trajanju od est mjeseci. Osoba koja provodi program nadzora podnosi centru za socijalnu skrb izvjee najmanje jedanput u dva mjeseca, a na zahtjev centra za socijalnu skrb i ee. (5) Osoba koja provodi nadzor nad roditeljskom skrbi mora ispunjavati pretpostavke za skrbnika, a ne moe biti srodnik u ravnoj lozi ni pobonoj do drugog stupnja. (6) Osoba koja provodi nadzor nad roditeljskom skrbi ima pravo na mjesenu naknadu kao i naknadu opravdanih trokova na teret sredstava socijalne skrbi. Slubenik centra za socijalnu skrb ima pravo na mjesenu naknadu kad nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, uz posebno odobrenje ravnatelja, provodi izvan uredovnog vremena.

(7) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e visinu iznosa i nain isplate naknade za provoenje nadzora nad roditeljskom skrbi. lanak 111. (1) Sud e u izvanparninom postupku roditelju koji u veoj mjeri zanemaruje podizanje i odgoj djeteta ili postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta, oduzeti pravo da ivi sa svojim djetetom i odgaja ga, te e dijete povjeriti na uvanje i odgoj drugoj osobi, ustanovi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. (2) Smatra se da roditelj u veoj mjeri zanemaruje podizanje, odgoj i obrazovanje djeteta primjerice ako ne skrbi dovoljno o prehrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj pomoi, redovitom pohaanju kole, ne sprjeava dijete u tetnom druenju, zabranjenim nonim izlascima, skitnji, prosjaenju ili krai. (3) Roditelju koji nije pravodobno obavijestio nadleni centar za socijalnu skrb ili nije sam poduzeo nita za zatitu djeteta od postupaka iz stavka 1. ovoga lanka koje poini drugi roditelj ili lanovi obiteljske zajednice, izrei e se mjera iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Roditelju koji nije poduzeo nita za zatitu djeteta od tetnih postupaka drugih osoba izrei e se mjera iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 112. Sud e u izvanparninom postupku dijete kod kojeg je dolo do poremeaja u ponaanju povjeriti ustanovi za socijalnu skrb na uvanje i odgoj, ako roditelji ili udomitelji nisu u mogunosti valjano odgajati dijete. Odluku o povjeravanju sud e bez odgode dostaviti centru za socijalnu skrb radi donoenja odluke o skrbi izvan vlastite obitelji. lanak 113. (1) Sud e o prijedlozima kojima su pokrenuti postupci iz lanka 101., 102., 107., 111. i 112. ovoga Zakona odluiti bez odgode a najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja prijedloga. (2) Sud e u odluci iz lanka 111. i 112. ovoga Zakona odrediti nain i vrijeme susreta i druenja djeteta s roditeljem, pri emu e na odgovarajui nain primijeniti odredbu lanka 100. ovoga Zakona. (3) Mjere iz lanka 111. i 112. ovoga Zakona izriu se u trajanju do godine dana. (4) Postupak za izricanje mjera iz lanka 111. i 112. ovoga Zakona pokree sud po slubenoj dunosti, na prijedlog centra za socijalnu skrb ili djeteta. (5) Izricanjem mjera iz lanka 111. i 112. ovoga Zakona roditelju ne prestaje odgovornost i ostale dunosti i prava roditelja prema djetetu. (6) Prije isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka sud e ispitati sve okolnosti sluaja, te radi dobrobiti djeteta novom odlukom ponovno izrei istu ili drugu mjeru za zatitu djeteta. (7) alba protiv odluka donesenih na temelju lanka 110. do 112. ovoga Zakona ne odgaa njihovu ovrhu. lanak 114. (1) Sud e u izvanparninom postupku roditelja koji zlorabi ili grubo kri roditeljsku odgovornost, dunosti i prava liiti prava na roditeljsku skrb. (2) Roditelj zlorabi ili grubo kri roditeljsku odgovornost, dunosti i prava ako:

1. provodi tjelesno ili duevno nasilje nad djetetom, ukljuujui izloenost nasilju meu odraslim lanovima obitelji, 2. spolno iskoritava dijete, 3. izrabljuje dijete silei ga na pretjerani rad ili na rad koji nije primjeren njegovoj dobi, 4. djetetu doputa uivanje alkoholnih pia, droge ili drugih opojnih sredstava, 5. navodi dijete na drutveno neprihvatljivo ponaanje, 6. je napustio dijete, 7. ne skrbi dulje od tri mjeseca o djetetu s kojim ne ivi, 8. u roku godine dana ne stvori uvjete za zajedniki ivot s djetetom s kojim ne ivi, a da za to nema osobito opravdan razlog, 9. ne skrbi za osnovne ivotne potrebe djeteta s kojim ivi ili se ne pridrava mjera koje je radi zatite prava i dobrobiti djeteta prethodno donijelo nadleno tijelo, 10. na drugi nain grubo zlorabi djetetova prava. (3) Postupak za lienje prava na roditeljsku skrb duan je pokrenuti centar za socijalnu skrb im sazna za okolnosti iz stavka 2 ovoga lanka, a moe ga pokrenuti drugi roditelj, dijete ili sud po slubenoj dunosti. (4) Pravo na roditeljsku skrb vratit e se odlukom suda kad prestanu razlozi zbog kojih je to pravo oduzeto. (5) Izvanparnini postupak iz stavka 4. ovoga lanka moe pokrenuti roditelj kojem je to pravo oduzeto ili centar za socijalnu skrb. (6) U sluaju da je pokrenut postupak za lienje roditeljske skrbi za oba ili jedinog roditelja centar za socijalnu skrb imenovat e djetetu posebnog skrbnika. (7) Na posebnog skrbnika iz stavka 6. ovoga lanka odgovarajue e se primjenjivati odredbe o skrbnitvu za posebne sluajeve. (8) Pravomona odluka o lienju i vraanju roditeljske skrbi dostavit e se nadlenom matiaru radi upisa u maticu roenih djeteta i roditelja, ministarstvu nadlenom za poslove pravosua radi voenja oevidnika o osobama koje su liene roditeljske skrbi, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama odluka e se dostaviti i zemljinoknjinom odjelu opinskog suda radi zabiljebe. (9) Nakon punoljetnosti djeteta podaci o lienju roditeljske skrbi ne iskazuju se u ispravama iz matice roenih djeteta. lanak 115. Sud e roditelju koji nije zatitio dijete od roditelja koji zlorabi roditeljske odgovornosti, dunosti i prava, radi zatite dobrobiti djeteta, izrei mjeru iz lanka 111. ili 114. ovoga Zakona, vodei rauna o okolnostima sluaja. lanak 116. (1) Sud moe u izvanparninom postupku zabraniti roditelju, baki ili djedu, sestri ili bratu, odnosno polusestri ili polubratu koji ne ivi s djetetom da se neovlateno pribliava djetetu na odreenim mjestima ili na odreenu udaljenost te da ga uznemirava. (2) Postupak iz stavka 1. ovoga lanka moe pokrenuti centar za socijalnu skrb, roditelj ili dijete. (3) Sud e o pokretanju postupka iz stavka 1. ovoga lanka obavijestiti centar za socijalnu skrb i dostaviti mu odluku o zabrani pribliavanja i uznemiravanja djeteta.

(4) Sud je duan donijeti odluku u postupku iz stavka 1. ovoga lanka bez odgode a najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja prijedloga. lanak 117. (1) Sud koji vodi postupak u svezi sa lankom 111. ovoga Zakona moe odgoditi donoenje ili ovrhu odluke, ako se roditelj na kojeg se odnosi primjena mjere obvee da e napustiti obiteljsku zajednicu u trajanju od petnaest dana, a da e redovito dolaziti u savjetovalite, kolu za roditelje ili zdravstvenu ustanovu u koju je upuen. (2) Sud koji vodi postupak u svezi sa lankom 116. ovoga Zakona moe odgoditi donoenje ili ovrhu odluke, ako se roditelj, baka ili djed na kojeg se odnosi primjena mjere obvee da e redovito dolaziti u savjetovalite, kolu za roditelje ili zdravstvenu ustanovu u koju je upuen. (3) Odluka o odgodi opozvat e se i postupak e se nastaviti, ako se osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne pridravaju preuzetih obveza. lanak 118. (1) Centar za socijalnu skrb moe u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje rauna o upravljanju djetetovom imovinom te o prihodima koje dijete ili obitelj ostvaruje za potrebe djeteta na temelju posebnih propisa. (2) Centar za socijalnu skrb moe radi zatite imovinskih interesa djeteta donijeti odluku da roditelji glede upravljanja djetetovom imovinom imaju poloaj skrbnika, te odrediti da se dio djetetovih prihoda ili prihoda obitelji ostvarenih po posebnim propisima ne isplauju na ruke roditelja, nego da se tim prihodima podmiruju ivotne potrebe obitelji, odnosno djeteta. (3) Centar za socijalnu skrb moe radi zatite imovinskih interesa djeteta zahtijevati da sud u izvanparninom postupku odredi mjere osiguranja na imovini roditelja. 4. Prestanak roditeljske skrbi lanak 119. (1) Roditeljska skrb prestaje kad dijete stekne poslovnu sposobnost ili kad je posvojeno. (2) Ako dijete posvoji maeha ili ouh, roditeljska skrb ne prestaje roditelju koji je brani drug posvojitelja. lanak 120. (1) Poslovna sposobnost stjee se punoljetnou ili sklapanjem braka prije punoljetnosti. (2) Punoljetna je osoba koja je navrila osamnaest godina ivota. (3) Poslovnu sposobnost moe stei i maloljetnik stariji od esnaest godina koji je postao roditelj. (4) Sud e u izvanparninom postupku na prijedlog maloljetnika iz stavka 3. ovoga lanka odluiti o stjecanju poslovne sposobnosti uzimajui u obzir njegovu duevnu zrelost. (5) U postupku iz stavka 4. ovoga lanka sud e sasluati roditelje maloljetnika koji je postao roditelj i pribaviti miljenje centra za socijalnu skrb. lanak 121.

Radi zatite prava i dobrobiti djeteta centar za socijalnu skrb e djetetu postaviti posebnog skrbnika u sluajevima iz lanka 111., 112. i 114. ovoga Zakona. lanak 122. (1) Ministar nadlean za poslove pravosua propisat e nain voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima suda u podruju primjene odredaba ovoga Zakona o roditeljima i djeci. (2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e nain voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra za socijalnu skrb u podruju primjene odredaba ovoga Zakona o roditeljima i djeci. etvrti dio POSVOJENJE lanak 123. (1) Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zatite djece bez odgovarajue roditeljske skrbi koji posvojiteljima omoguuje roditeljstvo. (2) Posvojitelji posvojenjem stjeu pravo na roditeljsku skrb. lanak 124. (1) U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat e posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno. (2) Centar za socijalnu skrb savjetovat e posvojiteljima da kau djetetu najkasnije do sedme godine ivota da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja. I. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA lanak 125. (1) Posvojenje se moe zasnovati ako je u interesu djeteta. (2) U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta. (3) Ne moe se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat odnosno sestra ni dijete maloljetnih roditelja. (4) Iznimno, moe se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od roenja djeteta, ako nema izgleda da e se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda odnosno drugih bliih srodnika. (5) Skrbnik ne moe posvojiti svoga tienika dok ga dunosti skrbnika ne razrijei centar za socijalnu skrb. lanak 126. (1) Posvojitelj moe biti osoba u dobi od najmanje 21 godine, a starija od posvojenika najmanje 18 godina. (2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj moe biti i osoba mlaa od 21 godine.

lanak 127. (1) Posvojitelj moe biti hrvatski dravljanin. (2) Iznimno posvojitelj moe biti i stranac ako je to od osobite koristi za dijete. (3) Ako je posvojitelj stranac, posvojenje se moe zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi. lanak 128. Posvojiti ne moe osoba: 1. koja je liena roditeljske skrbi, 2. koja je liena poslovne sposobnosti, 3. ije dosadanje ponaanje i osobine upuuju na to da nije poeljno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu. lanak 129. (1) Za posvojenje je potreban pristanak obaju ili jedinog roditelja djeteta, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Roditelj moe dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja maeha ili ouh. Pristanak se daje na nain propisan u lanku 137. ovoga Zakona. lanak 130. Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja: 1. koji je lien roditeljske skrbi, 2. koji je potpuno lien poslovne sposobnosti, 3. koji je maloljetan, a nije sposoban shvatiti znaenje posvojenja. lanak 131. (1) Za posvojenje djeteta pod skrbnitvom potrebno je miljenje djetetova skrbnika, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj. (2) Ako je skrbnik osoba zaposlena u centru za socijalnu skrb, pristanak za posvojenje daje skrbnik za poseban sluaj imenovan prema lanku 172. ovoga Zakona. lanak 132. (1) Posvojenje se moe zasnovati do osamnaeste godine ivota djeteta. (2) Odluka o posvojenju naputenog djeteta nepoznatog podrijetla moe se donijeti po isteku tri mjeseca od djetetova roenja ili naputanja djeteta. lanak 133. (1) Dijete mogu posvojiti brani drugovi zajedniki, jedan brani drug ako je drugi brani drug roditelj ili posvojitelj djeteta te jedan brani drug uz pristanak drugoga branog druga. (2) Dijete moe posvojiti osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete. lanak 134.

Ako je dijete navrilo dvanaest godina i sposobno je shvatiti znaenje posvojenja, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak. II. POSTUPAK ZA POSVOJENJE lanak 135. (1) Postupak za posvojenje provodi po slubenoj dunosti centar za socijalnu skrb mjesta prebivalita ili boravita djeteta. (2) Prije pokretanja postupka za posvojenje osoba koja eli posvojiti zatrait e od centra za socijalnu skrb svojega prebivalita miljenje o podobnosti za posvojenje. Centar za socijalnu skrb izdat e miljenje u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva. (3) Ako je od izrade miljenja o podobnosti za posvojenje do pokretanja postupka proteklo vie od godinu dana centar za socijalnu skrb koji provodi postupak za posvojenje preispitat e bez odgode jesu li se promijenile okolnosti. (4) U postupku posvojenja javnost je iskljuena. (5) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e metode kojima e se utvrditi podobnost za posvojenje, nain izrade miljenja o podobnosti te nain voenja sredinjeg oevidnika o potencijalnim posvojiteljima i posvojenjima. lanak 136. (1) Roditelj djeteta, brani drug osobe koja namjerava posvojiti i dijete daju pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji vodi postupak ili centrom za socijalnu skrb svoga mjesta prebivalita, odnosno boravita. (2) Dijete daje pristanak iz lanka 134. ovoga Zakona bez nazonosti roditelja i osoba koje ga ele posvojiti. (3) Ako su roditelji djeteta, brani drug osobe koja namjerava posvojiti ili dijete koje se posvaja dali pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji ne vodi postupak posvojenja, taj centar odmah e dostaviti o tome ovjereni zapisnik centru za socijalnu skrb koji vodi postupak posvojenja. lanak 137. (1) Pristanak na posvojenje roditelj moe dati centru za socijalnu skrb iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona i prije pokretanja postupka posvojenja, ali tek kada dijete navri est tjedana ivota. (2) Prije nego to roditelj dade pristanak iz stavka 1. ovoga lanka, centar za socijalnu skrb e ga upoznati sa svim pravnim posljedicama pristanka i posvojenja. (3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prijepis zapisnika uruuje se roditelju. (4) Roditelj moe odustati od pristanka na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika iz stavka 3. ovoga lanka. lanak 138. (1) Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon isteka roka iz lanka 137. stavka 4. nije stranka u postupku posvojenja. (2) Kad dijete posvaja maeha ili ouh njegov brani drug je stranka u postupku, a drugi roditelj djeteta nakon isteka roka iz lanka 137. stavka 4. nije stranka u postupku posvojenja.

(3) Roditelj iji pristanak za posvojenje djeteta nije potreban nije stranka u postupku posvojenja. lanak 139. Centar za socijalnu skrb sasluat e po potrebi i bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su vane za posvojenje. lanak 140. U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat e djetetove roditelje, posvojitelje i dijete starije od dvanaest godina s pravnim posljedicama posvojenja. lanak 141. (1) Izreka odluke centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadri: za posvojenika: osobno ime, datum i mjesto roenja, dravljanstvo, narodnost, godinu i redni broj upisa u matici roenih, osobno ime i adresu roditelja, za posvojitelje: osobno ime, datum i mjesto roenja te adresu, odreenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji. (2) Ako je zasnivanjem posvojenja dolo do promjene osobnih podataka posvojenika izreka odluke sadri i nove podatke o uincima posvojenja. (3) O albi protiv odluke o posvojenju rjeava ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi. (4) Posvojenje je zasnovano kad odluka o posvojenju postane pravomona. (5) Centar za socijalnu skrb duan je pravomonu odluku o posvojenju odmah dostaviti nadlenom matiaru radi upisa u maticu roenih djeteta. (6) U maticu roenih djeteta matiar e upisati biljeku o izvrenom posvojenju uz napomenu da se na temelju tog upisa vie ne izdaju isprave. (7) Nakon toga matiar e izvriti novi temeljni upis injenice roenja, sukladno podacima iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka. (8) Ministar nadlean za poslove uprave propisat e nain upisa posvojenja u maticu roenih. lanak 142. (1) Centar za socijalnu skrb vodi spise predmeta i oevidnik o predmetima posvojenja. (2) Podaci o posvojenju slubena su tajna. (3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu roenih posvojenog djeteta dopustit e se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak za posvojenje djeteta sukladno lanku 129. stavku 2. ovoga Zakona. (4) Maloljetnom posvojeniku centar za socijalnu skrb dopustit e uvid u spise predmeta o posvojenju, a matiar u maticu roenih posvojenika, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je uvid u spise o posvojenju ili maticu roenih u njegovu interesu. (5) Bliim krvnim srodnicima posvojenika dopustit e se uvid u spise predmeta o posvojenju ako centar za socijalnu skrb pribavi pristanak punoljetnog posvojenika. (6) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e nain voenja oevidnika i spisa predmeta o posvojenju. III. PRAVA I DUNOSTI IZ POSVOJENJA

lanak 143. Posvojenjem nastaje izmeu posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojenika i njegovih potomaka s druge strane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dunosti koja iz toga proizlaze. lanak 144. (1) Posvojenjem prestaju meusobna prava i dunosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika. (2) Ako dijete posvoji maeha ili ouh, ne prestaju prava i dunosti izmeu posvojenika i roditelja koji je u braku s posvojiteljem, te krvnim srodnicima tog roditelja. lanak 145. (1) Posvojitelji odreuju osobno ime posvojeniku. (2) Posvojenik dobiva zajedniko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedniko prezime, odredit e prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom. (3) Posvojenik moe zadrati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta. (4) Posvojitelji mogu odrediti narodnost posvojeniku. (5) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za promjenu osobnog imena i narodnosti potreban je njegov pristanak. lanak 146. (1) U maticu roenih posvojitelji se upisuju kao roditelji. (2) Posvojitelji se nee upisati u maticu roenih kao roditelji ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta. (3) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za upis posvojitelja kao roditelja potreban je njegov pristanak. lanak 147. Nakon zasnivanja posvojenja nije doputeno osporavanje niti utvrivanje majinstva ili oinstva. lanak 148. (1) Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stjeu pravo nasljeivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju. (2) Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stjeu pravo nasljeivanja posvojenika i njegovih potomaka. (3) Posvojenjem prestaje pravo nasljeivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku s posvojiteljem, te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja. Peti dio SKRBNITVO

lanak 149. (1) Skrbnitvo je oblik zatite maloljetnih osoba bez roditeljske skrbi, punoljetnih osoba koje nisu sposobne brinuti o sebi i osoba koje nisu iz drugih razloga u mogunosti tititi svoja prava i interese. (2) tienici su osobe pod skrbnitvom. lanak 150. (1) Maloljetnim tienicima skrbnitvom se nadomjeta roditeljska skrb. (2) Punoljetnim tienicima skrbnitvom se osigurava zatita osobnosti zbrinjavanjem, lijeenjem i osposobljavanjem za ivot i rad, te zatita imovinskih prava i interesa. (3) Skrbnitvo prestaje smru tienika ili prestankom okolnosti zbog kojih je osoba pod skrbnitvom. lanak 151. Skrbnitvo obavljaju centar za socijalnu skrb, skrbnik i poseban skrbnik. I. SKRBNITVO ZA MALOLJETNE OSOBE lanak 152. Pod skrbnitvo stavit e se maloljetna osoba iji su roditelji: 1. umrli, nestali, nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravita, 2. lieni poslovne sposobnosti ili su lieni roditeljske skrbi, 3. maloljetni, a nisu na osnovi lanka 120. ovoga Zakona stekli poslovnu sposobnost, 4. odsutni ili sprijeeni i nisu u mogunosti brinuti se o svojem djetetu, a nisu ga povjerili na uvanje i odgoj osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika. lanak 153. (1) Centar za socijalnu skrb donosi odluku o stavljanju maloljetne osobe pod skrbnitvo i imenuje joj skrbnika. (2) Maloljetni tienik odlukom centra za socijalnu skrb povjerava se na uvanje i odgoj skrbniku, drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi. lanak 154. Skrbnik maloljetnog tienika duan je kao roditelj savjesno se brinuti o djetetovim pravima, a osobito o njegovu zdravlju, odgoju i obrazovanju. lanak 155. Skrbnik moe samo s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb: 1. odluiti o izboru i promjeni kole i zanimanja, prekidu kolovanja ili o zapoljavanju maloljetnog tienika. 2. poduzimati vanije mjere u pogledu osobe maloljetnog tienika, a osobito u pogledu zdravlja, isprava o osobnom stanju i drugih osobnih prava i interesa maloljetnog tienika.

lanak 156. Maloljetni tienik koji ima prihode duan je pridonositi za svoje uzdravanje. lanak 157. Maloljetni tienik ima pravo na prikladan nain saznati vane okolnosti sluaja, dobiti savjet i izraziti svoje miljenje te biti obavijeten o moguim posljedicama uvaavanja njegova miljenja kad se odluuje o nekom njegovom pravu ili interesu. Miljenje se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti. lanak 158. (1) Skrbnitvo nad maloljetnom osobom prestaje stjecanjem poslovne sposobnosti, posvojenjem ili prestankom razloga iz lanka 152. ovoga Zakona. (2) Pravomona odluka o prestanku skrbnitva dostavit e se nadlenom matiaru radi upisa u maticu roenih i zemljinoknjinom odjelu opinskog suda radi brisanja zabiljebe. II. SKRBNITVO I RODITELJSKA SKRB ZA PUNOLJETNE OSOBE lanak 159. (1) Sud e u izvanparninom postupku punoljetnu osobu koja zbog duevnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugroava prava i interese drugih osoba, djelomice ili potpuno liiti poslovne sposobnosti. (2) Prije donoenja odluke iz stavka 1. ovoga lanka sud e pribaviti struno miljenje lijenika vjetaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lienja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njezine sposobnosti zatite svih ili pojedinih osobnih potreba, prava i interesa te na ugroavanje prava i interesa drugih osoba. (3) Odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti sud e odrediti mjere, radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice raspolagati imovinom, plaom ili drugim stalnim novanim primanjima, upravljati imovinom, odluiti o zapoljavanju, davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na brak, roditeljsku skrb i druga osobna stanja, osim ako je to ovim Zakonom drukije odreeno. (4) Poslove koji nisu odreeni u odluci iz stavka 2. ovoga lanka, osoba djelomice liena poslovne sposobnosti moe samostalno poduzimati. lanak 160. (1) Svatko je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pruanja zatite osobama iz lanka 159. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Zdravstvene ustanove dune su na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po slubenoj dunosti dostaviti podatke centru za socijalnu skrb o duevnim smetnjama i drugim uzrocima radi kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima. lanak 161.

(1) Centar za socijalnu skrb predloit e sudu pokretanje postupka kad ocijeni da bi zbog razloga iz lanka 159. stavka 1. ovoga Zakona osobu bilo potrebno djelomice ili potpuno liiti poslovne sposobnosti. (2) Centar za socijalnu skrb osobi o kojoj je pokrenut postupak za lienje poslovne sposobnosti imenuje posebnog skrbnika na kojeg se primjenjuju odredbe o skrbnitvu za posebne sluajeve. Radnje za ije poduzimanje skrbnik nije ovlaten osoba poduzima samostalno. lanak 162. Osobu koja je djelomice ili potpuno liena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb stavit e pod skrbnitvo i imenovati joj skrbnika u roku od trideset dana od pravomonosti sudske odluke. lanak 163. (1) Ako osoba liena poslovne sposobnosti ima roditelje koji pristanu i sposobni su skrbiti o punoljetnom djetetu, centar za socijalnu skrb donijet e odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti. (2) Kada je osoba djelomice liena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb odluit e o ostvarivanju roditeljske skrbi i odrediti u skladu sa sudskom odlukom o djelominom lienju poslovne sposobnosti koje e sadraje roditeljske skrbi i s kojim ovlastima ostvarivati roditelji. (3) Pravomonu odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti i o prestanku roditeljske skrbi nakon punoljetnosti centar za socijalnu skrb odmah e dostaviti matiaru radi upisa u maticu roenih i zemljinoknjinom odjelu opinskog suda na ijem podruju ta osoba ima nekretnine radi zabiljebe u zemljine knjige. (4) U sluaju promijenjenih okolnosti centar za socijalnu skrb donijet e odluku o prestanku roditeljske skrbi nakon punoljetnosti i osobu iz stavka 1. ovoga lanka staviti pod skrbnitvo. lanak 164. Na roditelje koji ostvaruju roditeljsku skrb nakon djetetove punoljetnosti primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe ovoga Zakona o djetetovim pravima i dunostima, te o odgovornosti, dunosti i pravima roditelja. lanak 165. Za osobe liene poslovne sposobnosti lijenik primarne zdravstvene zatite duan je svake tri godine na zahtjev centra za socijalnu skrb dostaviti mu miljenje o stanju zdravlja tienika s obzirom na razlog lienja poslovne sposobnosti. lanak 166. (1) Skrbnitvo, odnosno roditeljska skrb za punoljetne osobe liene poslovne sposobnosti prestaje kad sudska odluka o vraanju poslovne sposobnosti postane pravomona. (2) Sud moe odluiti da osoba koja je bila potpuno liena poslovne sposobnosti bude djelomice liena poslovne sposobnosti, ako se za to ispune zakonske pretpostavke. III. SKRBNITVO ZA POSEBNE SLUAJEVE

(POSEBAN SKRBNIK) lanak 167. Radi zatite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb imenovat e posebnog skrbnika: 1. djetetu u postupku osporavanja majinstva i oinstva iz lanka 75. ovoga Zakona, 2. djetetu u postupku iz lanka 111., 112. i 114. ovoga Zakona, 3. djetetu kad postoji sukob interesa izmeu njega i njegovih roditelja u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova, 4. djeci u sluaju spora ili sklapanja pravnog posla izmeu njih kad ista osoba nad njima ostvaruje roditeljsku skrb, 5. djetetu stranom dravljaninu koje se bez pratnje zakonskog zastupnika zatekne na teritoriju Republike Hrvatske, 6. i u drugim sluajevima kad su interesi djeteta i roditelja u suprotnosti. lanak 168. Radi zatite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb imenovat e posebnog skrbnika: 1. osobi za koju je podnesen prijedlog za lienje poslovne sposobnosti, 2. osobi kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravite ili nije dostupna, a nema punomonika, 3. tieniku kad postoji sukob interesa izmeu njega i njegovog skrbnika ili bliskog srodnika odnosno branog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova, 4. tienicima u sluaju spora ili sklapanja pravnog posla izmeu njih kad imaju istog skrbnika, 5. i u drugim sluajevima kad je to potrebno radi zatite prava i interesa osobe. lanak 169. (1) Odlukom o imenovanju posebnog skrbnika utvruju se njegove dunosti i ovlasti. Odredbe o pravima, dunostima i odgovornostima skrbnika primjenjuju se na odgovarajui nain i na posebnog skrbnika. (2) alba protiv odluke centra za socijalnu skrb o imenovanju posebnog skrbnika iz lanaka 167. i 168. ovoga Zakona ne odgaa primjenu odluke, osim u sluaju kad je izjavljena na odluku o imenovanju posebnog skrbnika iz lanka 168. toka 2. (3) Poseban skrbnik duan je podnijeti izvjee o svom radu na zahtjev centra za socijalnu skrb tijekom obavljanja poslova skrbnitva u roku koji odredi centar za socijalnu skrb, a po okonanju sluaja za koji je bio imenovan u roku od osam dana. lanak 170. (1) Centar za socijalnu skrb odredit e opseg dunosti i ovlasti skrbniku osobe za koju je podnesen prijedlog za lienje poslovne sposobnosti, uzimajui u obzir njezino zdravstveno stanje.

(2) Dunost skrbnika iz stavka 1. ovoga lanka prestaje kad odluka o stavljanju pod skrbnitvo ili o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti postane konana ili kad sudska odluka da ne postoje razlozi za lienje poslovne sposobnosti postane pravomona. lanak 171. (1) Osobi kojoj je najmanje tri mjeseca nepoznato boravite ili nije dostupna, a nema punomonika, u postupcima koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili upravnim tijelima, centar za socijalnu skrb imenovat e posebnog skrbnika samo po obavijesti suda ili upravnog tijela pred kojim se vodi postupak o njezinim pravima i interesima. (2) Osobama iz stavka 1. ovoga lanka, pod uvjetima odreenim posebnim zakonom, moe postaviti skrbnika i tijelo pred kojim se vodi postupak. To tijelo duno je bez odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb koji prema tako postavljenom skrbniku ima sve ovlasti kao i prema skrbniku kojega je sam imenovao. lanak 172. (1) U sluaju spora izmeu tienika iji je skrbnik odreen prema odredbi lanka 153. stavak 2. ovoga Zakona i centra za socijalnu skrb, sud e u izvanparninom postupku radi zatite prava i interesa tog tienika imenovati posebnog skrbnika i odrediti opseg njegovih ovlasti. (2) Prijedlog sudu za postavljanje skrbnika iz stavka 1. ovoga lanka moe podnijeti ustanova i druga pravna ili fizika osoba koja dozna za takav sluaj. lanak 173. Prava i dunosti posebnog skrbnika prestaju kad odluka o prestanku tog skrbnitva postane konana. IV. SKRBNIK lanak 174. (1) Skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbnitva i koja pristane biti skrbnikom. (2) Ako to zahtijevaju okolnosti sluaja i dobrobit tienika, centar za socijalnu skrb moe odluiti da neposredno obavlja dunost skrbnika i u tu svrhu imenuje osobu zaposlenu u tom centru. Skrbnikom ne moe biti imenovan ravnatelj niti slubenik koji obavlja pravne poslove skrbnitva u tom centru. (3) Za imenovanje skrbnika iz stavka 2. ovoga lanka nije potreban njegov pristanak. (4) Ista osoba moe biti skrbnik vie tienika, ako to nije u suprotnosti s njihovim interesima. (5) Centar za socijalnu skrb zatrait e od tienika koji je sposoban shvatiti o emu se radi i od njegovih bliih srodnika miljenje o osobi koju namjerava imenovati skrbnikom. lanak 175. Skrbnik ne moe biti osoba: 1. koja je liena roditeljske skrbi, 2. koja je liena poslovne sposobnosti, 3. iji su interesi u suprotnosti s interesima tienika,

4. od koje se, s obzirom na njezino ponaanje i osobine te odnose sa tienikom, ne moe oekivati da e pravilno obavljati dunosti skrbnika, 5. s kojom je tienik sklopio ugovor o doivotnom uzdravanju, 6. s ijim je branim drugom tienik sklopio ugovor o doivotnom uzdravanju. lanak 176. Centar za socijalnu skrb duan je upoznati osobu koju namjerava imenovati skrbnikom sa znaenjem skrbnitva, te pravima i dunostima skrbnika. lanak 177. (1) Centar za socijalnu skrb odlukom o imenovanju skrbnika odreuje njegove dunosti i prava. (2) Centar za socijalnu skrb moe odlukom ograniiti ovlasti skrbnika, ako je to u interesu tienika i odluiti da pojedine poslove za tienika obavlja slubenik centra za socijalnu skrb ili druga osoba osposobljena za takvu vrstu poslova. lanak 178. Odluku o stavljanju pod skrbnitvo i o prestanku skrbnitva centar za socijalnu skrb e u roku od osam dana od dana pravomonosti odluke dostaviti matiaru radi upisa u maticu roenih i zemljinoknjinom odjelu opinskog suda na ijem podruju osoba pod skrbnitvom ima nekretnine radi zabiljebe, odnosno brisanja zabiljebe u zemljine knjige. lanak 179. (1) Skrbnik je duan savjesno se brinuti o osobi, pravima, obvezama i dobrobiti tienika, upravljati njegovom imovinom te poduzimati mjere da se osoba osposobi za samostalan ivot i rad. (2) Prije poduzimanja vanijih mjera zatite osobe tienika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je duan razmotriti miljenje, elje i osjeaje tienika. (3) Skrbnik e nastojati punoljetnog tienika ukljuiti u svakodnevni ivot i slobodne aktivnosti ovisno o njegovu zdravstvenom stanju i sposobnostima. lanak 180. (1) Ako tienik ima imovinu, centar za socijalnu skrb e bez odgode popisati i opisati tu imovinu i povjeriti je na upravljanje skrbniku. (2) Popisu imovine prisustvuju lanovi povjerenstva u sastavu: predstavnik centra za socijalnu skrb, ureda dravne uprave, skrbnik, osoba kod koje se imovina nalazi i tienik ako je sposoban shvatiti o emu se radi. (3) lanove povjerenstva iz stavka 2. ovoga lanka imenuje centar za socijalnu skrb. (4) Ako povjerenstvo ocijeni da je za opis odreenih pokretnina potrebno posebno struno znanje koje nemaju lanovi povjerenstva, zatrait e da to uini struna osoba. lanak 181. (1) Centar za socijalnu skrb e, kada ocijeni da je potrebno, popisati i opisati imovinu tienika, te poduzeti druge mjere za osiguranje imovine i prije donoenja odluke o skrbnitvu.

(2) Centar za socijalnu skrb moe i prije donoenja odluke o skrbnitvu od zemljinoknjinog odjela opinskog suda na ijem podruju osoba ima nekretnine, zatraiti zabiljebu u zemljine knjige o pokretanju postupka za stavljanje osobe pod skrbnitvo. lanak 182. Skrbnik je duan uz pomo centra za socijalnu skrb poduzeti potrebne mjere radi osiguranja sredstava za ivotne potrebe tienika. lanak 183. (1) Izdatci za ivotne potrebe tienika namiruju se iz: 1. tienikovih prihoda, 2. sredstava dobivenih od osoba koje su po zakonu dune uzdravati tienika, 3. sredstava socijalne skrbi, sukladno odredbama posebnog zakona, 4. tienikove imovine, 5. drugih izvora. (2) Iznimno, ako je to za dobrobit tienika, izdatci za njegove ivotne potrebe mogu se, prije sredstava socijalne skrbi, namiriti iz tienikove imovine koja ne slui za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba tienika i lanova njegove obitelji. lanak 184. (1) Skrbnik zastupa tienika. (2) Skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja tienikovom imovinom, ako odlukom centra za socijalnu skrb nije drukije odreeno. lanak 185. Za poduzimanje vanijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja tienika skrbniku je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. lanak 186. (1) Skrbnik moe uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti posao koji prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima tienika, a osobito: 1. otuiti ili opteretiti tienikove nekretnine, 2. otuiti iz tienikove imovine pokretnine vee vrijednosti, 3. raspolagati tienikovim imovinskim pravima. (2) Centar za socijalnu skrb u odluci o odobrenju poslova iz stavka 1. ovoga lanka odreuje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu uporabu. (3) Djelatnik centra za socijalnu skrb i njegov brani drug ne mogu sa tienikom sklopiti ugovor o otuenju ili optereenju tienikove imovine. (4) Skrbnik ne moe u ime i za raun tienika sklopiti ugovor o dosmrtnom uzdravanju. lanak 187. (1) Skrbnik je duan svakih est mjeseci i kad to zatrai centar za socijalnu skrb podnijeti izvjee o svojem radu i o stanju tienikove imovine.

(2) Skrbnik koji je po ovom Zakonu duan uzdravati tienika duan je, svake godine i kad to zatrai centar za socijalnu skrb, podnijeti izvjee o svojem radu i stanju tienikove imovine. (3) Izvjee iz stavka 1. i 2. ovoga lanka podnosi se u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik. (4) U izvjeu skrbnik mora navesti kako se brinuo o osobi tienika i o zatiti njegovih prava i dobrobiti, te podatke o upravljanju i raspolaganju tienikovom imovinom, o prihodima i rashodima tienika i druge podatke znaajne za osobu tienika u proteklom razdoblju. (5) U sluaju neposrednog skrbnitva izvjee podnosi osoba iz lanka 174. stavak 2. ovoga Zakona strunom vijeu centra za socijalnu skrb. (6) Centar za socijalnu skrb duan je razmotriti izvjee skrbnika i u sluaju potrebe poduzeti odgovarajue mjere radi zatite dobrobiti tienika. lanak 188. (1) Skrbnik ima pravo na mjesenu naknadu, ovisno o njegovu radu i zalaganju u zatiti tienikovih prava i dobrobiti. (2) Pravo na naknadu nema skrbnik koji je po ovom zakonu duan uzdravati tienika. (3) Naknada skrbniku isplauje se iz sredstava navedenih u odredbi lanka 183. toke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugroava podmirenje osnovnih ivotnih potreba tienika. (4) Skrbnik ima pravo na naknadu opravdanih trokova koju mu odobri centar za socijalnu skrb iz sredstava navedenih u lanku 183. toki 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugroava podmirenje osnovnih ivotnih potreba tienika. (5) Skrbnik zaposlen u centru za socijalnu skrb ima pravo na mjesenu naknadu za poslove skrbnitva koje uz posebno odobrenje ravnatelja obavlja izvan uredovnog vremena. lanak 189. (1) Ako se sredstva za naknade iz lanka 188. ovoga Zakona ne mogu namiriti iz sredstava predvienih u lanku 183. ovoga Zakona, namirit e se na teret sredstava socijalne skrbi. (2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e visinu iznosa i nain isplate naknade za skrbnika iz lanka 188. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga lanka. lanak 190. (1) Skrbnik odgovara za tetu koju je skrivio u obavljanju svojih dunosti. (2) Centar za socijalnu skrb utvrdit e iznos tete i pozvati skrbnika da je u odreenom roku naknadi, te istovremeno podnijeti zahtjev sudu da se tienikova trabina osigura na skrbnikovoj imovini. (3) Ako skrbnik u odreenom roku ne naknadi tetu, centar za socijalnu skrb e izravno ili preko posebnog skrbnika podnijeti tubu za naknadu tete. (4) Radi zatite tienikovih prava koja su povrijeena nepravilnim skrbnikovim radom, centar za socijalnu skrb duan je prema skrbniku poduzeti i druge mjere predviene zakonom.

lanak 191. Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dunost ili ako nastanu okolnosti koje sprjeavaju skrbnika da obavlja svoju dunost, centar za socijalnu skrb e bez odgode tieniku imenovati novog skrbnika. lanak 192. (1) Centar za socijalnu skrb razrijeit e skrbnika dunosti, ako utvrdi da je u obavljanju dunosti nemaran, da ugroava tienikove interese, da zlorabi svoje ovlasti ili ako ocijeni da bi za tienika bilo korisnije da mu se imenuje drugi skrbnik. (2) Centar za socijalnu skrb zatrait e tienikovo miljenje o razrjeenju njegova skrbnika, ako je on sposoban shvatiti o emu se radi. (3) Centar za socijalnu skrb razrijeit e skrbnika dunosti kad on to zatrai, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana podnoenja zahtjeva. (4) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e bez odgode tieniku imenovati novog skrbnika. lanak 193. (1) U sluaju promjene skrbnika centar za socijalnu skrb e zatraiti izvjee dosadanjeg skrbnika i odrediti rok u kojem treba obaviti primopredaju dunosti. (2) O primopredaji se sastavlja zapisnik u nazonosti slubenika centra za socijalnu skrb, obaju skrbnika i tienika, ako je on sposoban shvatiti o emu se radi. (3) Ako dosadanji skrbnik nije podnio izvjee ili nije u mogunosti biti nazoan primopredaji dunosti, centar za socijalnu skrb upoznat e novog skrbnika s osobnim i imovinskim stanjem tienika. lanak 194. U sluaju prestanka skrbnitva centar za socijalnu skrb pozvat e skrbnika da u odreenom roku podnese izvjee o svojem radu i stanju tienikove imovine, te da preda imovinu na upravljanje tieniku ili njegovu roditelju ili posvojitelju. Predaja se obavlja u nazonosti skrbnika, tienika, roditelja ili posvojitelja i slubenika centra za socijalnu skrb, o emu se sastavlja zapisnik. V. NADLENOST I POSTUPAK U POSLOVIMA SKRBNITVA lanak 195. Mjesna nadlenost centra za socijalnu skrb u poslovima skrbnitva odreuje se prema prebivalitu, odnosno boravitu osobe koju treba staviti pod skrbnitvo ili joj treba imenovati posebnog skrbnika. lanak 196. Za stavljanje pod skrbnitvo osobe koja je povjerena na uvanje i odgoj ili je smjetena u socijalnoj, odgojno-obrazovnoj, zdravstvenoj ili drugoj ustanovi, odnosno drugoj obitelji, mjesno je nadlean centar za socijalnu skrb posljednjeg prebivalita odnosno boravita tienika. lanak 197.

Ako tienik promijeni prebivalite, mijenja se i mjesna nadlenost centra za socijalnu skrb. lanak 198. (1) Postupak za stavljanje pod skrbnitvo i imenovanje skrbnika pokree po slubenoj dunosti mjesno nadleni centar za socijalnu skrb. (2) Postupak za stavljanje pod skrbnitvo, kao i za primjenu pojedinih oblika zatite centar za socijalnu skrb pokree na temelju neposrednog saznanja ili u povodu obavijesti koju su mu duni dostaviti: matiar, pravosudna, druga dravna tijela i tijela lokalne samouprave, brani drug, srodnici i drugi lanovi kuanstva, zdravstvene ustanove. lanak 199. Kad centar za socijalnu skrb pokrene postupak za stavljanje osobe pod skrbnitvo, odmah poduzima potrebne mjere za zatitu njezinih prava i interesa. lanak 200. (1) Ako tienik ima nekretnine na podruju drugog centra za socijalnu skrb, nadleni centar za socijalnu skrb moe ovlastiti taj centar za socijalnu skrb da postavi posebnog skrbnika za voenje brige o toj imovini. (2) Odobrenje za otuenje ili optereenje nekretnina iz stavka 1. ovoga lanka daje centar za socijalnu skrb nadlean za cjelokupnu brigu o tieniku. lanak 201. (1) Centar za socijalnu skrb surauje s tijelima dravne uprave, lokalne samouprave, pravnim i fizikim osobama posebice kad je potrebno: 1. pribaviti podatke o osobama koje treba staviti pod skrbnitvo, 2. pribaviti prijedloge o osobama pogodnim za skrbnika, odnosno miljenja o osobama predloenim za skrbnika, 3. pribaviti podatke o nedostacima ili nepravilnostima u radu skrbnika. (2) Socijalna, odgojno-obrazovna, zdravstvena i druga ustanova, odnosno obitelj u kojoj je tienik smjeten duna je obavjetavati skrbnika i centar za socijalnu skrb o svim vanijim okolnostima koje se odnose na osobu tienika. lanak 202. (1) Centar za socijalnu skrb prati prilike u kojima tienik ivi. Djelatnik centra za socijalnu skrb duan je najmanje dva puta godinje obii tienika kao i kad to zatrai skrbnik odnosno tienik. (2) Djelatnik centra za socijalnu skrb duan je u roku od osam dana od obilaska tienika o tome sainiti izvjee. (3) Centar za socijalnu skrb prati rad skrbnika i prua mu potrebnu pomo. lanak 203. (1) Maloljetni tienik koji je navrio petnaest godina ivota i tienik koji je djelomice lien poslovne sposobnosti imaju pravo izjaviti albu na odluku o imenovanju odnosno

razrjeenju skrbnika kao i na odluke u kojima se odluuje o njihovim pravima i dobrobiti. alba iz stavka 1. ovoga lanka odgaa primjenu odluke. (2) Centar za socijalnu skrb moe mijenjati svoje odluke kad to zahtijevaju interesi tienika. lanak 204. (1) tienik, njegov brani drug, srodnici u ravnoj lozi, pravosudna tijela, tijela dravne uprave, lokalne samouprave, socijalne, zdravstvene i prosvjetne ustanove mogu podnijeti pritubu na rad skrbnika centru za socijalnu skrb. (2) Centar za socijalnu skrb ispituje osnovanost pritube i poduzima zakonom odreene mjere. (3) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka mogu podnijeti ministarstvu nadlenom za poslove socijalne skrbi pritubu na rad centra za socijalnu skrb u svezi s obavljanjem pojedinih skrbnikih poslova. (4) Ako je prituba osnovana, ministarstvo daje upute centru za socijalnu skrb kako treba postupiti i odreuje rok u kojem je duan dostaviti obavijest o poduzetim radnjama. lanak 205. Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e nain voenja oevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbnitvom, nain popisa i opisa njihove imovine, te podnoenja izvjea i polaganja rauna skrbnika. esti dio UZDRAVANJE lanak 206. Uzdravanje je dunost i pravo roditelja i djece, branih i izvanbranih drugova i srodnika u ravnoj lozi, kada je to predvieno ovim Zakonom. lanak 207. Osobe iz lanka 206. ovoga Zakona meusobnom uzdravanju pridonose prema svojim mogunostima i potrebama uzdravane osobe, uz uvjete i na nain predvien ovim Zakonom. lanak 208. (1) Odricanje od dunosti i prava na uzdravanje nema pravnog uinka. (2) Ovlatenici prava na uzdravanje mogu se odrei ve steenih prava po osnovi uzdravanja, odnosno mogu s njima raspolagati na neki drugi nain. (3) Odredba iz stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se na uzdravanje maloljetne djece ili djece nad kojima roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti. I. UZDRAVANJE DJECE, RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA lanak 209. (1) Roditelji su duni uzdravati svoje maloljetno dijete.

(2) Roditelj koji nije uzdravao svoje dijete koje s njim ne ivi u obiteljskoj zajednici, a bio je duan to uiniti, duan je djetetu isplatiti naknadu za uskraeno uzdravanje i unatrag od nastanka toga prava pa do podnoenja tube. (3) Trabina djeteta iz stavka 2. ovoga lanka prema roditelju koji ga nije uzdravao, zastaruje za vrijeme od 5 godina od dana nastanka obveze. (4) Smatra se da je obveza uzdravanja za pojedini mjesec nastala koncem mjeseca za koji je uzdravanje trebalo dati. lanak 210. (1) Roditelji su duni uzdravati punoljetno dijete koje se koluje u srednjoj koli odnosno pohaa sveuilini ili struni studij u skladu s posebnim propisima, te redovito i uredno ispunjava svoje obveze. (2) Punoljetno dijete koje je zavrilo obrazovanje iz stavka 1. ovoga lanka, a ne moe se zaposliti roditelji su duni uzdravati godinu dana nakon prestanka obrazovanja. (3) Punoljetno dijete koje zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oteenja nije sposobno za rad, roditelji su duni uzdravati dok ta nesposobnost traje. (4) Roditelj djeteta iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo od djeteta, nadlenih tijela i pravnih osoba traiti i dobiti podatke o djetetovom obrazovanju odnosno zaposlenju. (5) Smatra da se da uenik, odnosno student redovito i uredno ispunjava svoje obveze i kad zbog opravdanih razloga (trudnoe, bolesti i slinih razloga) nije uspio ispuniti obveze tekue kolske, odnosno akademske godine. lanak 211. Dijete koje ima prihode duno je pridonositi za svoje uzdravanje. lanak 212. Roditelj kojem je ograniena ili oduzeta roditeljska skrb ili roditeljsku skrb ne ostvaruje, ne oslobaa se dunosti uzdravanja djeteta. lanak 212. a (1) Ako je pravo na uzdravanje djeteta iz lanka 210. ovoga Zakona utvreno ovrnom ispravom, roditelj moe tubom traiti da se utvrdi prestanak njegove obveze uzdravanja na temelju te isprave im prestanu pretpostavke za uzdravanje djeteta. (2) U presudi kojom prihvaa tubeni zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka sud e po slubenoj dunosti kao dan prestanka prava na uzdravanje utvrditi dan podnoenja tube ili koji drugi dan poslije toga dana ako nae da je ona prestala toga dana. (3) U parnici iz stavka 1. ovoga lanka ili u posebnom postupku osiguranja sud moe na prijedlog roditelja donijeti privremenu mjeru o zabrani naplate uzdravanja na temelju ovrne isprave kojom je ono odreeno do pravomonog okonanja spora. Ta se zabrana moe odnositi samo na prisilne naplate pojedinih trabina za uzdravanje nastalih nakon dana podnoenja tube, s time da sud kao dan na koji se odnosi zabrana moe odrediti i koji kasniji dan. (4) Na temelju privremene mjere iz stavka 3. ovoga lanka sud koji provodi ovrhu odreenu radi naplate trabine za uzdravanje na temelju ovrne isprave iz stavka 1. ovoga lanka odgodit e na prijedlog roditelja ovrhu do pravomonog dovretka parninog postupka pokrenutog tubom iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno do ukidanja

privremene mjere prije toga, i to samo radi naplate pojedinih trabina na koje se zabrana iz privremene mjere odnosi. (5) Nakon pravomonosti presude kojom je utvren dan prestanka obveze za uzdravanje, na temelju ovrne isprave kojom je utvrena ta obveza moe se traiti ovrha samo radi naplate trabina nastalih do toga dana. lanak 212.b (1) Ako je pravo na uzdravanje djeteta iz lanka 210. ovoga Zakona utvreno ovrnom ispravom, roditelj moe tubom predloiti da sud odlukom utvrdi njegovu smanjenu obvezu uzdravanja im nastanu okolnosti uslijed kojih je do toga dolo. U toj tubi roditelj je duan naznaiti smanjeni iznos za koji smatra da ga je jo uvijek duan plaati. (2) Ako nae da je prijedlog za smanjenje obveze uzdravanja u cijelosti ili djelomino osnovan, sud e u presudi kojom e odluiti o tubi iz stavka 1. ovoga lanka po slubenoj dunosti izrei koliko je roditelj duan plaati za uzdravanje u smanjenom iznosu, i to od dana podnoenja tube ili kojeg drugog dana poslije toga dana, ili e taj prijedlog u cijelosti odbiti kao neosnovan. (3) U parnici iz stavka 1. ovoga lanka ili u posebnom postupku osiguranja sud moe na prijedlog roditelja donijeti privremenu mjeru o zabrani naplate odreenog dijela uzdravanja na temelju ovrne isprave kojom je ono odreeno do pravomonog okonanja spora. Ta se zabrana moe odnositi samo na prisilne naplate pojedinih trabina za uzdravanje nastalih nakon dana za koji je u tubi predloeno da se utvrdi kao dan smanjenja obveze za uzdravanje, s time da sud kao dan na koji se odnosi zabrana moe odrediti i koji kasniji dan. (4) Na temelju privremene mjere iz stavka 3. ovoga lanka sud koji provodi ovrhu odreenu radi naplate trabine za uzdravanje na temelju ovrne isprave iz stavka 1. ovoga lanka odgodit e djelomino na prijedlog roditelja ovrhu do pravomonog dovretka parninog postupka pokrenutog tubom iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno do ukidanja privremene mjere prije toga, i to samo radi naplate dijelova pojedinih trabina na koje se zabrana iz privremene mjere odnosi. (5) Nakon ovrnosti presude kojom je utvreno da je roditelj duan plaati uzdravanje od odreenoga dana u smanjenom iznosu, ovrha se radi naplate uzdravanja prema ovrnoj ispravi iz stavka 1. ovoga lanka moe traiti samo za vrijeme do dana na koji se odnosi ta presuda. lanak 212.c (1) Roditelj koji je davao uzdravanje i nakon podnoenja tube iz lanka 212.a i 212.b ovoga Zakona na temelju ovrnih isprava iz lanka 212.a stavka 1. i lanka 212.b stavka 1. ovoga Zakona ima pravo na povrat vrijednosti neosnovano danog uzdravanja ako njegova tuba bude prihvaena. (2) Roditelj moe zahtjev za povrat vrijednosti danog uzdravanja istaknuti u posebnoj tubi. lanak 213. (1) Punoljetno dijete je duno uzdravati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine.

(2) Dijete se moe osloboditi dunosti uzdravanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije uzdravao u vrijeme kad je to bila njegova zakonska obveza. lanak 214. (1) Maeha ili ouh duni su uzdravati maloljetnog pastorka ako on ne moe ostvariti uzdravanje od roditelja. (2) Maeha ili ouh duni su nakon smrti djetetova roditelja uzdravati maloljetnog pastorka, ako su u trenutku smrti roditelja ivjeli s pastorkom. (3) Ako je brak izmeu roditelja i maehe, odnosno ouha djeteta razveden ili poniten, maeha, odnosno ouh nisu duni uzdravati pastorka. (4) Odredbe lanaka 212.a do 212.c. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na obvezu maehe ili ouha da uzdravaju maloljetnog pastorka. lanak 215. (1) Punoljetni pastorak je, pod uvjetima iz lanka 214. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, duan uzdravati maehu odnosno ouha, ako su ga maeha ili ouh uzdravali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme. (2) Odredbe lanaka 212.a do 212.c. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na obvezu punoljetnog pastorka da uzdrava maehu i ouha. lanak 216. (1) Ako roditelj ne uzdrava dijete, baka i djed po tom roditelju duni su ga uzdravati prema odredbama lanka 209.-211. ovoga Zakona. (2) Odredbe lanaka 212.a do 212.c. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju i na obvezu bake i djeda iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 216.a Tubom se uzdravanje u sluajevima iz lanka 213. do 216. ovoga Zakona moe traiti samo za vrijeme nakon njezina podnoenja. II. UZDRAVANJE BRANOG DRUGA lanak 217. Brani drug koji nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne moe zaposliti, ima pravo na uzdravanje od svoga branog druga. lanak 218. (1) Brani drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdravanje do zakljuenja glavne rasprave u parnici za razvod ili ponitaj braka, na to ga je sud duan upozoriti. (2) Iznimno ako u parnici za razvod ili ponitaj braka nije postavljen zahtjev za uzdravanje, bivi brani drug moe tubom traiti uzdravanje u roku od est mjeseci od prestanka braka, ako su pretpostavke za uzdravanje, predviene u lanku 217. ovoga Zakona, postojale u trenutku zakljuenja glavne rasprave u parnici za razvod ili ponitaj braka i trajale bez prestanka do zakljuenja glavne rasprave u parnici za uzdravanje.

(3) Brani drug moe tubom traiti uzdravanje samo za vrijeme nakon njezina podnoenja. lanak 219. Sud moe odbiti zahtjev za uzdravanje branog druga, ako bi uzdravanje predstavljalo oitu nepravdu za drugog branog druga. lanak 220. (1) Sud moe odluiti da obveza uzdravanja branog druga traje do godine dana, osobito kad je brak trajao kratko ili kad je tuitelj u mogunosti u dogledno vrijeme na drugi nain osigurati sredstva za ivot. (2) U osobito opravdanim sluajevima sud moe produljiti obvezu uzdravanja. (3) Tuba za produljenje uzdravanja moe se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdravanje odreeno. lanak 221. (1) Pravo na uzdravanje prestaje kad razvedeni brani drug ili brani drug iz ponitenog braka koji to pravo koristi sklopi novi brak. (2) Pravo na uzdravanje razvedenog branog druga ili branog druga iz ponitenog braka prestaje i kad taj brani drug zasnuje izvanbranu zajednicu ili kad postane nedostojan tog prava ili kad prestane koja od pretpostavki iz lanka 217. ovoga Zakona. (3) Odredbe lanka 212.a i 212.b ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain. (4) Brani drug koji je snosio trokove uzdravanja drugog branog druga i nakon prestanka obveze za uzdravanje, odnosno nakon njezina smanjenja ima pravo na povrat vrijednosti danog uzdravanja i za vrijeme prije podnoenja tube kojom je traio da se utvrdi prestanak obveze uzdravanja, odnosno da se ta obveza smanji. III. UZDRAVANJE IZVANBRANOG DRUGA I MAJKE IZVANBRANOG DJETETA lanak 222. (1) Ako je prestala izvanbrana zajednica ene i mukarca, izvanbrani drug koji ispunjava pretpostavke iz lanka 3. i 217. ovoga Zakona ima pravo na uzdravanje od drugoga izvanbranog druga. (2) Tuba za uzdravanje moe se podnijeti u roku od est mjeseci od prestanka izvanbrane zajednice. (3) Izvanbrani drug moe tubom traiti uzdravanje samo za vrijeme nakon njezina podnoenja. lanak 223. Sud moe odbiti zahtjev za uzdravanje izvanbranog druga, ako bi uzdravanje predstavljalo oitu nepravdu za drugoga izvanbranog druga. lanak 224.

(1) Izvanbrani drug ima pravo na uzdravanje do godine dana od podnoenja tube. (2) Odredbe lanka 220. stavka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain. lanak 225. (1) Pravo na uzdravanje prestaje ako izvanbrani drug sklopi brak. (2) Pravo na uzdravanje izvanbranog druga prestaje i kad taj izvanbrani drug zasnuje izvanbranu zajednicu ili kad postane nedostojan tog prava ili kad prestane koja od pretpostavki iz lanka 217. ovoga Zakona. (3) Odredbe lanka 212.a i 212.b ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajui nain. (4) Izvanbrani drug koji je snosio trokove uzdravanja drugoga izvanbranog druga i nakon prestanka obveze za uzdravanje, odnosno njezina smanjenja ima pravo na povrat vrijednosti danog uzdravanja i za vrijeme prije podnoenja tube kojom je traio da se utvrdi prestanak obveze uzdravanja, odnosno da se ta obveza smanji. lanak 226. (1) Otac izvanbranog djeteta duan je uzdravati djetetovu majku godinu dana od roenja djeteta ako ona skrbi o djetetu, a nema dovoljno sredstava za ivot. (2) Otac izvanbranog djeteta duan je isplatiti naknadu za uskraeno uzdravanje iz stavka 1. ovoga lanka i za vrijeme do podnoenja tube. (3) Odredbe lanka 212.a i 212.b primjenjuju se na odgovarajui nain. IV. ODREIVANJE UZDRAVANJA lanak 227. (1) Pravo na uzdravanje od branog, odnosno izvanbranog druga ostvaruje se prije uzdravanja od srodnika. (2) Ako maeha ili ouh imaju djecu, dunost uzdravanja zajednika je djeci i pastorcima. (3) Pravo na uzdravanje od bake i djeda iz lanka 216. ovoga Zakona ostvaruje se prije uzdravanja od maehe ili ouha. lanak 228. Ako vie osoba po odredbama ovoga Zakona ima istovremenu obvezu uzdravanja, ta se obveza dijeli prema njihovim mogunostima. lanak 229. (1) Ako osoba koja je po ovom Zakonu duna prije ostalih uzdravati nije u mogunosti u potpunosti zadovoljiti potrebe za uzdravanje, osoba koja trai uzdravanje moe razliku ostvariti od drugih obveznika uzdravanja predvienih ovim Zakonom. (2) Ovlatenik prava na uzdravanje moe osobe koje su podredno dune davati uzdravanje u smislu odredbe stavka 1. ovoga lanka tuiti tubom koja je podnesena protiv osobe koja je prije njih duna davati uzdravanje, ili odvojenom tubom. (3) Sud e u parnici iz stavka 2. ovoga lanka prihvatiti zahtjev za uzdravanje protiv osobe podredno dune davati uzdravanje ako tuitelj uini vjerojatnim da osoba koja je

duna prije te osobe davati uzdravanje nije u mogunosti u potpunosti zadovoljiti potrebe tuitelja za uzdravanje. lanak 230. (1) Centar za socijalnu skrb nastojat e da se roditelji meusobno ili da se oni i dijete koje se redovito koluje nakon punoljetnosti nagode o visini, odnosno poveanju doprinosa za uzdravanje djeteta uvijek kad je to mogue, vodei rauna o dobrobiti djeteta. (2) Nagodba sklopljena u centru za socijalnu skrb je ovrna isprava. (3) Nakon pokretanja parnice za uzdravanje, sud e nastojati da se roditelji meusobno ili oni i dijete koje se redovito koluje i nakon punoljetnosti sklope sudsku nagodbu o visini, odnosno poveanju doprinosa za uzdravanje djeteta uvijek kad je to mogue, vodei rauna o dobrobiti djeteta. lanak 231. (1) U parnici o uzdravanju sud e utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdravanje. (2) Pri ocjenjivanju potreba uzdravane osobe sud e uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogunost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdravanju. (3) Pri ocjenjivanju mogunosti osobe koja je duna uzdravati uzet e se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogunosti stjecanja poveane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdravanja. (4) Ako ocijeni da je to potrebno, sud e od osobe koja je duna uzdravati zatraiti da dade prokazni popis imovine uz odgovarajuu primjenu odredaba Ovrnog zakona. (5) Ako ocijeni da je to potrebno, sud moe od Ministarstva financija Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Financijske agencije i drugih osoba zatraiti podatke s kojima raspolau uz odgovarajuu primjenu odredaba Ovrnog zakona. lanak 232. (1) Kad se uzdravanje trai za dijete, uzet e se u obzir i dob djeteta te potrebe za njegovo obrazovanje. (2) Bez obzira na okolnosti iz lanka 231. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, radno sposoban roditelj ne moe se osloboditi dunosti uzdravanja maloljetnog djeteta. (3) Potrebe djeteta za uzdravanje mogu se utvrditi i u poveanom iznosu, ako je to u skladu s poveanim mogunostima roditelja koji ima obvezu plaanja uzdravanja, odnosno u skladu s poveanim potrebama djeteta. (4) Ministarstvo nadleno za poslove socijalne skrbi odredit e jednom godinje, a najkasnije do 1. travnja tekue godine objaviti minimalne novane iznose potrebne za mjeseno uzdravanje djeteta, koje je duan platiti roditelj koji ne ivi s djetetom. Minimalni iznos odreuje se u postotku od prosjene mjesene isplaene neto plae po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to: za dijete do 6 godina 17% prosjene plae, za dijete od 7 do 12 godina 20% prosjene plae, za dijete od 13 do 18 godina 22% prosjene plae.

(5) Ako je obveznik uzdravanja duan uzdravati vie djece u skladu s ovim Zakonom, obveza uzdravanja moe biti odreena i u manjem iznosu od onoga u stavku 4. ovoga lanka, ali tako da ne bude manja od jedne polovice iznosa iz toga stavka. (6) Obveza roditelja koji ne ivi s djetetom moe biti odreena i u iznosu niem od onih iz stavka 4. i 5. ovoga lanka u sluaju iz lanka 211. ovoga Zakona. lanak 232.a (1) Radi prisilne naplate novanih iznosa za uzdravanje ovrha se moe provesti na cjelokupnoj imovini ovrenika koja moe biti predmet ovrhe. (2) Ovrha radi prisilne naplate novanih iznosa za uzdravanje djeteta moe se provesti na cijeloj plai ili drugom stalnom novanom primanju roditelja, osim na iznosu koji odgovara iznosu od jedne etvrtine prosjene mjesene isplaene neto plae po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. (3) Ovrha na plai i drugom stalnom novanom primanju roditelja za uzdravanje djeteta provest e se prije ovrhe radi naplate svih drugih trabina na tim primanjima neovisno o vremenu njihova nastanka. lanak 233. uvanje, njega i skrb koju za maloljetno dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju skrb nakon punoljetnosti, ulae roditelj s kojim dijete ivi, vrijednosno su izjednaeni s novanim iznosom kojeg daje za uzdravanje roditelj s kojim dijete ne ivi. lanak 234. (1) Centar za socijalnu skrb duan je u ime djeteta pokrenuti i voditi parnicu o uzdravanju odnosno za poveanje uzdravanja ako o djetetu skrbi druga fizika osoba ili pravna osoba ili ako roditelj s kojim dijete ivi to pravo ne ostvaruje iz neopravdanih razloga due od tri mjeseca od dana kad je ovrna isprava stekla svojstvo ovrnosti. (2) Centar za socijalnu skrb duan je u roku od petnaest dana od primitka ovrne isprave traiti ovrhu na temelju odluke o uzdravanju djeteta, ako to nije uinio sud u skladu s odredbom lanka 350. ovoga Zakona. (3) Centar za socijalnu skrb duan je u roku od petnaest dana od primitka ovrne isprave zatraiti donoenje odluke o odreivanju privremene mjere osiguranja na imovini roditelja obveznika uzdravanja, ako to nije uinio sud u skladu s odredbom lanka 350. ovoga Zakona. lanak 235. (1) Centar za socijalnu skrb duan je voditi oevidnik svih odluka, sudskih nagodbi i nagodbi sklopljenih u centru za socijalnu skrb o uzdravanju maloljetnog djeteta i djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti. (2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e nain voenja oevidnika sudskih odluka i nagodbi o uzdravanju te i nagodba sklopljenih u centru za socijalnu skrb. lanak 236. (1) Sud e uputiti obveznika uzdravanja da moe u zapisnik na roitu pred sudom, pred centrom za socijalnu skrb ili posebnom ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi

naplate trabine ovlatenika uzdravanja zaplijene njegova plaa, mirovina ili neko drugo slino novano primanje, u cijelosti ili djelomice, i da se isplate obavljaju izravno ovlateniku uzdravanja na nain odreen u toj ispravi. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima pravni uinak pravomonog rjeenja o ovrsi. (2) Ispravu iz stavka 1. ovoga lanka s uincima dostave rjeenja o ovrsi poslodavcu dostavlja obveznik uzdravanja ili ovlatenik uzdravanja, preporuenom potanskom poiljkom s povratnicom ili preko javnoga biljenika. (3) Isprava iz stavka 1. ovoga lanka ima svojstvo ovrne isprave na temelju koje se moe traiti ovrha protiv obveznika uzdravanja i na drugim predmetima ovrhe. (4) Na izjavu obveznika uzdravanja iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Ovrnoga zakona o zapljeni plae i drugih stalnih novanih primanja dunika po njegovu pristanku. lanak 237. (1) Kad centar za socijalnu skrb primi pravomonu sudsku presudu, rjeenje o privremenoj mjeri, sudsku nagodbu o uzdravanju djeteta, odnosno kad je sklopljena nagodba iz lanka 230. ovoga Zakona, duan je roditelja s kojim dijete ivi te roditelja koji je duan davati uzdravanje obavijestiti u pisanom obliku o pravima i dunostima iz uzdravanja maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti prema odredbama ovoga Zakona. (2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e roditelja s kojim dijete ivi osobito: upozoriti da je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb ako obveznik plaanja uzdravanja ne ispunjava svoju obvezu redovito i u cijelosti, te da dijete ima pravo na privremeno uzdravanje (lanak 352.) ako roditelj ne ispunjava svoju obvezu uzdravanja dulje od est mjeseci neprekidno ili ako ne plati za est mjeseci s prekidima unutar razdoblja od devet mjeseci. (3) U obavijesti iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb e roditelja koji je duan davati uzdravanje osobito upozoriti: da je neispunjavanje obveze uzdravanja kazneno djelo, na okolnost da e se djetetu osigurati privremeno uzdravanje ako on ne bude ispunjavao svoju obvezu due od est mjeseci neprekidno ili ako ne plati za est mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od devet mjeseci, kao i o pravu dravnog odvjetnitva da u tom sluaju trai naknadu trokova uzdravanja. (4) Centar za socijalnu skrb je duan podnijeti kaznenu prijavu protiv osobe koja ne ispunjava svoju obvezu uzdravanja na temelju ovrne isprave (sudske presude, rjeenja o privremenoj mjeri, sudske nagodbe ili nagodbe iz lanka 230.) u roku od 15 dana od dana saznanja da se obveza uzdravanja ne ispunjava redovito i u cijelosti. lanak 238. (1) Uzdravanje se odreuje u novanom iznosu, osim ako postoje opravdani razlozi da se uzdravanje osigura na drugi nain. (2) Uzdravanje za dijete uvijek se odreuje u novanom iznosu. lanak 239. (Brisan.)

lanak 240. (Brisan.) lanak 241. (Brisan.) lanak 242. (Brisan.) lanak 243. (1) Osoba koja prima i osoba koja daje uzdravanje moe traiti da sud povisi ili snizi iznos uzdravanja, odlui o prestanku uzdravanja ili promijeni nain uzdravanja odreen prijanjom pravomonom odlukom, sudskom nagodbom ili nagodbom pred centrom za socijalnu skrb, ako su se promijenile okolnosti na temelju kojih je donesena prijanja odluka. (2) U parnici radi poveanja uzdravanja sud moe na zahtjev tuitelja donijeti i privremenu mjeru radi plaanja poveanog iznosa uzdravanja. (3) Ako poveanje uzdravanja trai maloljetno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljska skrb nakon punoljetnosti, sud moe privremene mjere iz stavka 2. ovoga lanka odrediti i po slubenoj dunosti. (4) U presudi kojom poveava iznos uzdravanja sud e utvrditi poveani iznos uzdravanja i odrediti dan od kojega se on treba plaati. (5) O zahtjevu za prestanak ili smanjenje uzdravanja sud e odluiti prema odredbama lanaka 212.a i 212.b. ovoga Zakona. (6) Pravo na plaanje pojedinih obroka uzdravanja steeno prije vremena na koji se odnosi odluka o poveanju, smanjenju ili prestanku uzdravanja ostvarivat e se na temelju ovrne isprave kojom je utvreno. lanak 244. (1) Fizika ili pravna osoba koja nije bila duna uzdravati, a snosila je trokove uzdravanja neke osobe, moe tubom traiti naknadu tih trokova od onog koji je po ovome Zakonu bio duan davati uzdravanje, ako su uinjeni trokovi bili opravdani. (2) Osoba koja je podredno duna davati uzdravanje, a snosila je trokove uzdravanja, ovlatena je traiti od osobe koja je prije nje bila duna davati uzdravanje naknadu onoga to je umjesto nje dala za uzdravanje. (3) Ako je trokove uzdravanja djeteta snosio centar za socijalnu skrb u skladu s lankom 352. ovoga Zakona, tubu protiv obveznika uzdravanja podnijet e dravno odvjetnitvo. (4) Centar za socijalnu skrb koji je isplaivao privremeno uzdravanje u skladu s odredbama ovoga Zakona duan je u roku od tri mjeseca od pravomonosti odluke o privremenom uzdravanju obavijestiti nadleno dravno odvjetnitvo da pokrene spor protiv obveznika uzdravanja koji je bio duan davati uzdravanje, a to nije inio. (5) Sredstva koja su utuena i naplaena u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka uplauju se

na raun dravnog prorauna. (6) Postupci za naknadu uinjenih trokova uzdravanja su hitni. lanak 245. Obveznik uzdravanja koji je zasnovao novi radni odnos duan je podatke o postojanju ovrne isprave za uzdravanje, te ime i adresu osobe kojoj se ta trabina treba isplaivati dostaviti poslodavcu kod kojeg je zasnovao novi radni odnos. lanak 246. Poslodavac kod kojeg je obveznik uzdravanja zasnovao novi radni odnos duan je odmah obavijestiti osobu koja ima trabinu za uzdravanje o zasnovanom radnom odnosu, odnosno osobi koja ima trabinu za uzdravanje dati potrebne obavijesti o obvezniku uzdravanja koji je kod njih zasnovao novi radni odnos. Sedmi dio IMOVINSKI ODNOSI I. IMOVINSKI ODNOSI BRANIH DRUGOVA lanak 247. Brani drugovi mogu imati branu steevinu i vlastitu imovinu. 1. Brana steevina i vlastita imovina lanak 248. Brana steevina je imovina koju su brani drugovi stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice ili potjee iz te imovine. lanak 249. (1) Brani drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u branoj steevini, ako nisu drukije ugovorili. (2) Nevjesta i enik, odnosno brani drugovi mogu branim ugovorom drukije urediti svoje odnose glede brane steevine. lanak 250. Na branu steevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obveznog prava, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. lanak 251. Za poslove redovite uprave smatra se da je drugi brani drug dao svoj pristanak ako se ne dokae suprotno. Nepostojanje pristanka ne utjee na prava i obveze potene tree osobe. lanak 252. Dobitak od igara na sreu brana je steevina.

lanak 253. (1) Imovina koju brani drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina. (2) Vlastita imovina je i imovina koju je brani drug stekao tijekom brane zajednice na pravnom temelju razliitom od navedenoga u lanku 248. ovoga Zakona (nasljeivanje, darovanje i sl.). lanak 254. (1) Autorsko djelo je vlastita imovina onoga branog druga koji ga je stvorio. (2) Imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom brane zajednice brana je steevina. 2. Brani ugovor lanak 255. (1) Branim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojeoj ili buduoj imovini. (2) Prema treim osobama uglavci o upravi ili raspolaganju imovinom imaju pravni uinak ako su upisani u zemljine knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nuan za stjecanje prava ili se stvar ne moe rabiti bez takva upisa. (3) Brani ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi branih drugova moraju biti ovjereni. lanak 256. Umjesto branog druga koji je lien poslovne sposobnosti brani ugovor moe sklopiti njegov skrbnik s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb. lanak 257. Nije doputeno branim ugovorom uglaviti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose. II. IMOVINSKI ODNOSI IZVANBRANIH DRUGOVA lanak 258. Izvanbrana zajednica ene i mukarca koja ispunjava pretpostavke iz lanka 3. ovoga Zakona stvara imovinskopravne uinke na koje se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o imovinskim odnosima branih drugova. III. IMOVINSKI ODNOSI RODITELJA I DJECE lanak 259. (1) Maloljetno dijete moe stei imovinu radom, nasljedstvom, darovanjem ili na drugom pravnom temelju. (2) Maloljetnikovom imovinom upravljaju njegovi roditelji, osim onom koju je maloljetnik stekao radom nakon navrene petnaeste godine ivota.

lanak 260. Prihode od djetetove imovine roditelji mogu koristiti za njegovo uzdravanje, lijeenje, odgoj, kolovanje, obrazovanje ili za podmirenje nekih drugih vanih potreba djeteta. lanak 261. (1) Roditelji mogu s odobrenjem nadlenog centra za socijalnu skrb otuiti ili opteretiti imovinu maloljetnog djeteta radi njegova uzdravanja, lijeenja, odgoja, kolovanja, obrazovanja ili za podmirenje neke druge vane potrebe djeteta. (2) Odobrenje centra za socijalnu skrb potrebno je i za poduzimanje postupovnih radnji pred sudom ili drugim dravnim tijelom kojima se raspolae imovinom maloljetnog djeteta. (3) Za sklapanje ugovora izmeu maloljetnog djeteta i fizikih ili pravnih osoba kojima je predmet raspolaganje buduim imovinskim pravima djeteta u vezi s njegovim portskim, umjetnikim ili slinim aktivnostima, potrebno je prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb. Centar za socijalnu skrb mora, radi dobrobiti djeteta, osobito paziti da se zatite djetetova imovinska prava i interesi. (4) Obveze iz ugovora iz stavka 3. ovoga lanka mogu trajati najdulje do punoljetnosti djeteta. IV. TROKOVI PORODA IZVANBRANOG DJETETA lanak 262. (1) Trokove nastale trudnoom i porodom izvanbranog djeteta podmiruju majka i otac, u skladu sa svojim imovinskim mogunostima. (2) U sluaju parnice sud e, na zahtjev jednog od roditelja, odrediti udio svakog od njih u podmirivanju tih trokova. Osmi dio POSTUPAK PRED SUDOM I. ZAJEDNIKE ODREDBE lanak 263. (1) Odredbama ovog dijela Zakona odreuju se pravila prema kojima sudovi postupaju kad u posebnim parninim postupcima, izvanparninim postupcima i posebnim postupcima ovrhe i osiguranja, odluuju u branim, obiteljskim i drugim stvarima koje se ureuju ovim Zakonom. (2) Postupci iz stavka 1. ovoga lanka su hitni. lanak 264. U postupcima iz lanka 263. ovoga Zakona primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe Zakona o parninom postupku i Ovrnog zakona, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

lanak 265. U posebnim parninim i, kad je to potrebno, izvanparninim postupcima iz lanka 263. stavka 1. ovoga Zakona prvo roite mora se odrati u roku od petnaest dana od dana kad je tuba ili prijedlog primljen u sudu, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. lanak 266. O albi protiv odluke donesene u prvostupanjskom postupku u predmetima iz lanka 263. stavka 1. ovoga Zakona, sud drugog stupnja duan je odluku donijeti i otpremiti je u roku od ezdeset dana od dana primitka albe. lanak 266.a U parninim postupcima iz ovoga Zakona prvostupanjska se odluka u povodu albe moe ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suenje najvie jedanput. Ako drugostupanjski sud nae da bi prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i nakon to je ona bila ve jedanput ukinuta u povodu albe i predmet vraen prvostupanjskom sudu na ponovno suenje, drugostupanjski e sud sam provesti postupak uz odgovarajuu primjenu odredaba o postupku pred prvostupanjskim sudom radi otklanjanja nedostataka zbog koji bi prvostupanjsku odluku trebalo ponovno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suenje. U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka odredbe lanka 373.a do 373.c Zakona o parninom postupku primjenjuju se na odgovarajui nain. U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka revizija iz lanka 382. stavka 1. Zakona o parninom postupku je uvijek doputena. lanak 267. Sud je duan tijekom postupka osobito paziti da se zatite prava i interesi djece, osoba s duevnim smetnjama, ili osoba koje se iz drugih razloga nisu sposobne same brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima. lanak 268. (1) Ako sud tijekom postupka posumnja da stranka nije sposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima i da bi je zbog toga trebalo liiti poslovne sposobnosti i postaviti joj skrbnika, izvijestit e o tome centar za socijalnu skrb i nadleni sud radi pokretanja odgovarajueg postupka. (2) Sud e prekinuti postupak dok se ne provede postupak lienja poslovne sposobnosti i postavi skrbnik, odnosno dok ga centar za socijalnu skrb ili nadleni sud ne obavijesti o obustavi postupka. Za vrijeme prekida postupka mogu se poduzimati samo radnje za koje postoji opasnost od odgode, posebice one radnje kojima treba zatititi ili osigurati prava stranke koja nije sposobna sama brinuti se o svojim pravima i interesima. (3) Sud moe u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka na zahtjev protivne stranke ili po slubenoj dunosti postaviti privremenog zastupnika svakoj stranci u postupku. (4) Ako sud stranci iz stavka 1. ovoga lanka postavi privremenog zastupnika, nee prekinuti postupak, a ako ga naknadno postavi, nastavit e prekinuti postupak. lanak 269.

(1) U statusnim stvarima sud moe dopustiti da radi ostvarenja svojih prava i interesa pojedine radnje u postupku poduzima i stranka koja nema poslovne sposobnosti, ako je u stanju shvatiti znaenje i pravne posljedice tih radnji. (2) Sud e omoguiti djetetu u skladu s njegovom dobi, zrelosti i dobrobiti da radi ostvarenja svojih prava i interesa u statusnim stvarima izrazi svoje miljenje pred centrom za socijalnu skrb ili pred sudom. lanak 270. (1) U statusnim stvarima, stranke se u postupku pred sudom ne mogu odrei svojeg zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke, niti se nagoditi. (2) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka sud je ovlaten utvrivati i injenice koje stranke nisu iznijele, a moe odluiti da se dokazuju i injenice koje su stranke priznale u postupku. (3) U postupku iz stavka 1. ovoga lanka sud ne moe donijeti presudu na temelju priznanja, presudu na temelju odricanja, presudu zbog ogluhe niti presudu zbog izostanka. lanak 270.a (1) U parnicama radi uzdravanja maloljetno se dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti ne moe u parnici kao tuitelj odrei tubenog zahtjeva, niti moe kao tuenik priznati tubeni zahtjev. (2) U parnicama radi uzdravanja protivnik maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb moe se odrei tubenog zahtjeva, odnosno priznati tubeni zahtjev. (3) U parnicama radi uzdravanja stranke mogu u postupku pred sudom sklopiti sudsku nagodbu. (4) U postupcima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka sud je ovlaten utvrivati i injenice koje stranke nisu iznijele, a moe odluiti da se dokazuju i injenice koje su stranke priznale u postupku. lanak 271. U postupku u kojem se odluuje o statusnim stvarima javnost je iskljuena. lanak 272. (1) O trokovima postupka u statusnim stvarima sud e odluiti slobodno, vodei rauna o okolnostima sluaja i o ishodu postupka. (2) U statusnim parnicama i parnicama radi uzdravanja nema mirovanja postupka. lanak 273. Sud e odluke donesene u statusnim sporovima, o lienju roditeljske skrbi i lienju poslovne sposobnosti dostaviti matiaru radi upisa u dravne matice. II. SUDJELOVANJE CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB lanak 274.

(1) Kad centar za socijalnu skrb pokrene postupak u sluajevima u kojima je na to ovlaten ovim Zakonom, on u postupku ima poloaj stranke. (2) Centar za socijalnu skrb moe se kao stranka pridruiti postupku koji je pokrenula druga osoba, ako je ovlaten za pokretanje toga postupka. (3) Centar za socijalnu skrb ovlaten je sudjelovati kao umjea u postupcima koje nije ovlaten pokrenuti ako je to potrebno radi zatite prava i interesa stranke koja se nije sposobna sama o njima brinuti, a osobito radi zatite prava i interesa maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb. (4) Kad smatra da je to potrebno, sud e pozvati centar za socijalnu skrb da sudjeluje kao umjea u postupku koji nije ovlaten pokrenuti i odrediti mu rok u kojem moe prijaviti svoje sudjelovanje. Dok ne istekne rok, sud e zastati s postupkom, ali svoje pravo sudjelovanja u postupku centar za socijalnu skrb moe koristiti i nakon proteka tog roka. lanak 275. (1) Kad se u postupku pred sudom odluuje o pravima i dunostima u odnosima roditelja i maloljetne djece ili punoljetnih osoba koje nisu u stanju same skrbiti o svojim pravima i interesima, sud e uvijek pozvati centar za socijalnu skrb. (2) Centar za socijalnu skrb duan je odazvati se pozivu suda iz stavka 1. ovoga lanka te sudjelovati u postupku. (3) Centar za socijalnu skrb prisustvuje postupku ovrhe i osiguranja koji se provodi radi ostvarivanja odluke donesene u postupku iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 276. Kad sudjeluje u postupku prema odredbama lanka 274. stavka 3. i 4. te lanka 275. ovoga Zakona, centar za socijalnu skrb ovlaten je podnijeti svoj prijedlog i poduzimati druge radnje u postupku radi zatite prava i interesa maloljetne djece te punoljetnih osoba koje nisu u stanju same skrbiti o svojim pravima i interesima. (2) Kad sudjeluje u postupku prema odredbama lanka 274. stavka 3. i 4. te lanka 275. ovoga Zakona, centar za socijalnu skrb ovlaten je iznositi injenice koje stranke nisu navele, predlagati dokaze i podnositi pravne lijekove. (3) Svoje sudjelovanje u postupku u sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka centar za socijalnu skrb prijavljuje podneskom sudu koji vodi postupak. lanak 277. (1) Sud pred kojim se provodi postupak u sluajevima iz lanka 274. stavka 3. i 4. te lanka 275. ovoga Zakona pozivat e centar za socijalnu skrb na roita i dostavljati mu podneske stranaka i odluke, bez obzira sudjeluje li centar za socijalnu skrb u postupku. (2) Sud e zatraiti od centra za socijalnu skrb da, uzimajui u obzir dob, zrelost i dobrobit djeteta obavijesti dijete o mogunosti sudjelovanja u sudskom postupku u svezi s postupcima iz lanka 275. stavak 1. ovoga Zakona. (3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka primjenjivat e se na odgovarajui nain i u izvanparninim postupcima u kojima prema odredbama ovoga Zakona centar za socijalnu skrb moe biti stranka, ako u njima ne sudjeluje. lanak 278.

(1) Centar za socijalnu skrb duan je na zahtjev suda prikupiti podatke o osobnim i obiteljskim prilikama djeteta i stranaka u postupku, kad sud smatra da je to potrebno za donoenje odluke. (2) Centar za socijalnu skrb duan je na zahtjev suda u sporovima o uzdravanju briljivo ispitati imovinske prilike stranaka u postupku, a posebice odgovaraju li njihovi iskazani prihodi stvarnom stanju. lanak 279. (1) Kad centar za socijalnu skrb sudjeluje u postupku kao stranka, na naknadu trokova postupka i njegove dunosti snaanja trokova u postupku pred sudom primjenjuju se odredbe Zakona o parninom postupku koje se odnose na dravnog odvjetnika. (2) Centar za socijalnu skrb sam snosi trokove koje je imao u povodu sudjelovanja u postupcima iz lanka 274. stavka 3. i 4. te lanka 275. ovoga Zakona. III. POSEBNI PARNINI POSTUPCI 1. Postupak u branim sporovima lanak 280. (1) Parnini postupak radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji, za ponitaj ili razvod braka (brani sporovi) pokree se tubom. (2) Ako oba brana druga zahtijevaju razvod braka, parnini postupak pokree se sporazumnim zahtjevom za razvod braka. (3) Ako jedan brani drug podnese tubu za razvod braka, a drugi najkasnije do zakljuenja glavne rasprave izriito izjavi da ne osporava opravdanost tubenog zahtjeva, smatrat e se da su brani drugovi podnijeli sporazumni zahtjev za razvod braka. (4) Ako jedan od branih drugova odustane od sporazumnog zahtjeva za razvod braka, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat e se tubom za razvod braka, a sud e brane drugove uputiti da pokrenu postupak posredovanja. lanak 281. (1) Brani drug protiv kojeg je podnesena tuba u branom sporu moe kod istog suda protiv drugoga branog druga podnijeti protutubu radi utvrivanja da brak ne postoji ili za ponitaj braka. (2) Odluka o tubi i protutubi donijet e se u pravilu u jednoj presudi. (3) Protutuba se moe podnijeti i zbog razloga iz kojih se tuba ne bi mogla podnijeti zbog toga to je istekao rok za njezino podnoenje. lanak 282. (1) Pravo na tubu u branom sporu ne zastarijeva, osim ako je ovim Zakonom drukije odreeno. (2) Pravo na tubu za ponitaj ili razvod braka ne prelazi na nasljednike, ali osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga branog druga koji je podnio tubu mogu nastaviti postupak radi utvrivanja da je tuba bila osnovana.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka moe se istaknuti u parnici koju je pokrenuo umrli brani drug, ako od njegove smrti nije proteklo vie od est mjeseci, a nakon isteka toga roka zahtjev se moe istaknuti samo u posebnoj parnici. (4) Odredbe iz stavka 2. i 3. ovoga lanka primjenjivat e se na odgovarajui nain i kad je umrli brani drug podnio sporazumni zahtjev za razvod braka. lanak 283. (1) Ako tubu u branom sporu podnosi punomonik stranke, u punomoi se mora izriito navesti koju tubu punomonik moe podnijeti. (2) Ako se podnosi tuba za ponitaj braka, u punomoi se mora izriito navesti iz kojeg se razloga tuba moe podnijeti. lanak 284. (1) U parnicama za razvod braka tuitelj moe bez pristanka tuenika povui tubu do zakljuenja glavne rasprave, a s pristankom tuenika dok postupak nije pravomono okonan. (2) Sporazumni zahtjev za razvod braka brani drugovi mogu povui dok postupak nije pravomono okonan. lanak 285. (1) Protiv drugostupanjske presude donesene u branom sporu revizija nije doputena. (2) Protiv pravomone presude kojom se utvruje da brak ne postoji, ili se ponitava ili razvodi, nisu doputeni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva. 2. Postupak radi utvrivanja ili osporavanja majinstva ili oinstva lanak 286. (1) Stranke u parnici radi utvrivanja majinstva su dijete i ena ije se majinstvo utvruje, a centar za socijalnu skrb ili ena koja sebe smatra majkom iz lanka 77. ovoga Zakona ako su pokrenuli taj postupak. (2) Stranke u parnici radi utvrivanja oinstva su dijete, djetetova majka i mukarac ije se oinstvo utvruje, a centar za socijalnu skrb ako je pokrenuo taj postupak. (3) U parnicama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poloaj stranke moe imati i centar za socijalnu skrb, bez obzira tko je pokrenuo postupak pred sudom. (4) U parnicama radi utvrivanja majinstva i oinstva iz sredstava suda isplatit e se predujam za trokove vjetaka. lanak 287. (1) Stranke u parnici radi osporavanja majinstva su dijete, ena koja osporava majinstvo, ena ije se majinstvo osporava ili djetetov otac. (2) Stranke u parnici radi osporavanja oinstva su dijete, djetetova majka i mukarac ije se oinstvo osporava. (3) Ako se u parnici iz stavka 2. ovoga lanka osporava oinstvo utvreno priznanjem, stranka je i mukarac koji osporava to oinstvo. lanak 288.

U parnici radi utvrivanja majinstva, kao i u parnici u kojoj druga ena osporava majinstvo traei istodobno utvrivanje svog majinstva, stranka je i mukarac kojeg bi se, u sluaju da se utvrdi majinstvo, smatralo djetetovim ocem. lanak 289. (1) Ako tubom radi utvrivanja ili osporavanja oinstva nisu kao tuitelji i tueni obuhvaene sve osobe koje moraju biti stranke u postupku, sud e pouiti tuitelja da tui i osobu koja tubom nije obuhvaena, ili da tu osobu pozove da se pridrui tubi kao novi tuitelj. (2) Ako tuitelj u roku koji sud odredi ne proiri tubu na sve osobe koje moraju biti stranke u postupku ili ako se te osobe ne pridrue tubi, sud e odgovarajue primijeniti odredbe parninog postupka. lanak 290. Kad u postupku ima vie tuitelja ili tuenika oni se smatraju jedinstvenim suparniarima. lanak 291. Kad tubu podnosi jedan od tuitelja u zakonskom roku, tubi se moe pridruiti i tuitelj kojem je istekao rok za tubu. lanak 292. (1) U postupku radi utvrivanja ili osporavanja majinstva ili oinstva sud odlune injenice moe utvrivati i izvoenjem dokaza medicinskim vjetaenjem sukladno postignuima suvremene znanosti. (2) Ako je odluio da e se izvesti dokaz medicinskim vjetaenjem sud e u rjeenju o izvoenju tog dokaza odrediti i rok do kojeg e se ekati izvoenje dokaza. (3) Sud e rok iz stavka 2. ovoga lanka odrediti uzimajui u obzir hitnost postupka i ostale okolnosti sluaja, s tim da rok ne moe biti dui od tri mjeseca raunajui od dana dostave rjeenja strankama. (4) Poziv na izvoenje medicinskog vjetaenja sud e, uz rjeenje kojim je odredio izvoenje tog dokaza, dostaviti osobno strankama. U pozivu se obvezno navodi ustanova koja e izvriti medicinsko vjetaenje, vrijeme vjetaenja te upozorenje na posljedice izostanka. (5) Kad rok iz stavka 2. ovoga lanka protekne rasprava e se provesti bez obzira na to to taj dokaz nije izveden. (6) Ako dokaz nije izveden jer se jedna od stranaka nije odazvala pozivu na izvoenje medicinskog vjetaenja ili je uskratila izvoenje vjetaenja, sud e ocijeniti od kakvog je znaaja to stranka nije dola na izvoenje vjetaenja ili je uskratila izvoenje vjetaenja. lanak 293. Protiv drugostupanjske presude o utvrivanju ili osporavanju majinstva ili oinstva revizija je doputena.

3. Postupak radi rjeavanja pitanja s kojim e roditeljem dijete ivjeti, o roditeljskoj skrbi i o mjerama za zatitu prava i dobrobiti djeteta lanak 294. (1) Sud e odluiti o tome s kojim e roditeljem maloljetno vlastito ili posvojeno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljska skrb nakon punoljetnosti ivjeti, odnosno o povjeravanju drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi i o roditeljskoj skrbi: 1. odlukom kojom se utvruje da brak ne postoji ili se ponitava ili razvodi; 2. odlukom kojom se utvruje majinstvo ili oinstvo. (2) Sud moe odluiti, kad donosi odluku iz stavka 1. ovoga lanka, i o izricanju mjera za zatitu prava i dobrobiti djeteta kad je to prema okolnostima sluaja potrebno. lanak 294.a Sud moe, kad donosi odluku kojom se utvruje da brak ne postoji ili se ponitava ili razvodi, uzimajui u obzir dobrobit djeteta, odluiti o susretima i druenju djeteta odnosno posvojenika s maehom ili ouhom, ako su u trenutku prestanka brane zajednice ivjeli zajedno i brinuli se o djetetu. lanak 295. (1) Prije donoenja odluke o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi sud e pribaviti miljenje i prijedlog centra za socijalnu skrb. (2) Centar za socijalnu skrb duan je u roku od trideset dana dostaviti sudu miljenje i prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Kad se o roditeljskoj skrbi odluuje u postupku razvoda braka centar za socijalnu skrb moe uzeti u obzir miljenje posredovatelja. lanak 296. (1) U odluci o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi sud e, ako je to potrebno, naloiti osobi kod koje se dijete nalazi da ga preda roditelju. (2) Sud e u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka odrediti rok za predaju djeteta ili naloiti da se ono preda odmah. (3) Odluka suda o predaji djeteta roditelju s kojim e dijete ivjeti obvezuje stranke, centar za socijalnu skrb i osobu kod koje se dijete nalazi. lanak 297. U postupku o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi sud nije vezan zahtjevima stranaka. lanak 298. (1) Sud moe odluiti o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti, o nainu odravanja susreta i druenja djeteta s roditeljima i o drugim sadrajima roditeljske skrbi prema sporazumu roditelja, ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta. (2) Pri odreivanju sadraja roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga lanka, primjenjivat e se na odgovarajui nain odredba lanka 297. ovoga Zakona.

lanak 299. Protiv drugostupanjske odluke o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi revizija nije doputena. 4. Postupak u sporovima o uzdravanju lanak 300. (1) Sud e donijeti odluku o uzdravanju zajednikoga maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje je lieno poslovne sposobnosti kad u branom sporu donese odluku kojom se utvruje da brak ne postoji ili se ponitava ili razvodi, te u drugim sluajevima odvojenog ivota roditelja. (2) Sud e odluku o uzdravanju zajednikoga maloljetnog ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti dostaviti centru za socijalnu skrb prebivalita djeteta. lanak 301. (1) Sud e donijeti odluku o uzdravanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti kad u parnici radi utvrivanja oinstva utvrdi da je tuenik djetetov otac. (2) Odluku o uzdravanju djeteta iz stavka 1. ovoga lanka sud moe donijeti i u drugim parnicama radi utvrivanja ili osporavanja majinstva ili oinstva, kad je donoenje ove odluke, s obzirom na ishod parnice i okolnosti sluaja, mogue i potrebno. lanak 302. Sud e u branom sporu donijeti odluku o uzdravanju jednog od branih drugova, ako on to zahtijeva. lanak 303. U parnicama o uzdravanju sudi u prvom stupnju sudac pojedinac. lanak 304. U sporovima o uzdravanju nee se primjenjivati odredbe Zakona o parninom postupku koje se odnose na postupak u parnicama male vrijednosti. lanak 305. (1) U parnicama o uzdravanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud nije vezan zahtjevima stranaka, a sporazum stranaka uvait e ako je u skladu s dobrobiti djeteta. (2) Ako ocijeni da je sporazum stranaka iz stavka 1. ovoga lanka u skladu s dobrobiti djeteta, sud e dopustiti strankama da sklope sudsku nagodbu. (3) Protiv drugostupanjske odluke o uzdravanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti doputena je revizija iz lanka 382. stavka 2. Zakona o parninom postupku. lanak 305.a

(1) U sporovima o uzdravanju sud e tubu dostaviti tueniku na odgovor, osim ako okolnosti pojedinog sluaja ne zahtijevaju da se tueniku tuba odmah dostavi s pozivom na roite. (2) U sporu o uzdravanju u kojemu je tuitelj maloljetno dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud moe donijeti presudu zbog ogluhe, presudu zbog izostanka te presudu na temelju priznanja ako ocijeni da je to u skladu s dobrobiti djeteta. (3) U sporu o uzdravanju u kojem je tuenik maloljetno dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud moe donijeti presudu na temelju odricanja ako ocijeni da je to u skladu s dobrobiti djeteta. lanak 305.b (1) U sporovima o uzdravanju u kojemu je tuitelj maloljetno dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti u kojem se tuba nije mogla tueniku dostaviti na adresi naznaenoj u tubi, sud e od nadlene policijske uprave zatraiti podatke o adresi tuenika. Podatci se mogu zatraiti i telefonskim putem, o emu e se sainiti slubena biljeka. (2) Ako se dostava tube ne uspije obaviti ni na adresi koju sud dobije od nadlene policijske uprave, sud e tueniku bez odgode postaviti privremenog zastupnika. (3) Smatrat e se da se dostava nije uspjela obaviti ako se nije uspjela obaviti ni prigodom drugog pokuaja prema pravilima Zakona o parninom postupku o osobnoj dostavi, ili stoga to tuenik ni nakon druge ostavljene obavijesti nije preuzeo pismeno u poti. lanak 305.c (1) U sporovima o uzdravanju u kojemu je tuitelj maloljetno dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud je duan ve prigodom dostave tube tueniku dostaviti i poziv za prvo roite. (2) Ako se ispune uvjeti za donoenje presude zbog ogluhe ili zbog izostanka, sud e na roitu iz stavka 1. ovoga lanka strankama objaviti presudu te im je uruiti. Odsutnoj stranci se presuda nee dostaviti, ve e se objaviti na oglasnoj ploi suda. Smatrat e se da je dostava presude toj stranci obavljena istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploi. (3) Ako se ne ispune uvjeti za donoenje presude zbog ogluhe, sud e odrati roite iz stavka 1. ovoga lanka i, ako odlui to roite odgoditi, odmah na njemu zakazati novo roite, na koje se odsutna stranka nee posebno pozivati. (4) Ako se na roitu iz stavka 3. ovoga lanka ispune uvjeti za donoenje presude zbog izostanka, sud e donijeti tu presudu, odmah je napisati i uruiti strankama. Odsutnoj stranci se presuda nee dostaviti, ve e se objaviti na oglasnoj ploi suda. Smatrat e se da je dostava presude toj stranci obavljena istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploi. (5) Na nain naveden u stavku 3. ovoga lanka sud e postupati i prigodom svake naredne odgode roita, s time da e na roitu na kojem e zakljuiti glavnu raspravu odrediti roite za objavu presude. (6) Na roitu za objavu presude sud e je u pravilu strankama i uruiti, a ako do toga roita presuda ne bude napisana, na njemu e odrediti posebno roite za uruenje presude, o kojemu se odsutna stranka nee posebno obavijestiti.

(7) Stranci koja ne pristupi na roite za uruenje presude, presuda se nee posebno dostaviti, ve e se objaviti na oglasnoj ploi suda. Smatrat e se da je dostava presude toj stranci obavljena istekom osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploi. lanak 305.d (1) U sporovima o uzdravanju u kojima je tuitelj maloljetno dijete ili dijete nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud je duan ve na prvom roitu, nakon to strankama omogui da se o tome izjasne, odnosno, ako to okolnosti sluaja zahtijevaju, i prije toga, neovisno o tome je li se tuenik o tome mogao izjasniti, rjeenjem o privremenoj mjeri naloiti tueniku da tuitelju plaa odreeni iznos na ime uzdravanja za koji ocijeni na temelju navoda u tubi i priloga uz tubu, izjava stranaka na roitu te na njemu izvedenih dokaza da je primjeren. (2) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka doputena je posebna alba. (3) Na temelju rjeenja o privremenoj mjeri iz stavka 1. ovoga lanka moe se traiti ovrha kao na temelju ovrne isprave. (4) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka sud moe staviti izvan snage ili izmijeniti tijekom prvostupanjskoga postupka. U rjeenju kojim e o tome odluiti sud je duan odrediti hoe li se i nakon njegova donoenja moi i u kojem iznosu traiti ovrha radi naplate pojedinih od mjesenih obroka uzdravanja na koje je tuitelj stekao pravo na temelju rjeenja koje je stavljeno izvan snage ili je izmijenjeno. (5) U prvostupanjskoj presudi kojom e prihvatiti zahtjev za uzdravanje sud moe odluiti da alba protiv te presude u cijelosti ili djelomice ne odgaa ovrhu i u tom sluaju staviti izvan snage rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno moe odluiti da rjeenje o privremenoj mjeri ostane na snazi do njezine pravomonosti. IV. IZVANPARNINI POSTUPCI 1. Ope odredbe lanak 306. (1) Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e odlukom obustaviti izvanparnini postupak, ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima parninog postupka. Postupak e se nakon pravomonosti odluke nastaviti po pravilima parninog postupka pred nadlenim sudom. (2) Radnje koje je proveo izvanparnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluanje svjedoka i drugo), nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u izvanparninom postupku. Te radnje ponovit e se samo ako je izvanparnini sud uinio neku od bitnih povreda odredaba parninog postupka. (3) Kad je odluka suda donesena u izvanparninom postupku a postupak je trebalo provesti po pravilima parninog postupka, ta odluka moe se pobijati pravnim lijekovima, ako je izvanparnini sud uinio neku od bitnih povreda odredaba parninog postupka. lanak 307. U izvanparninom postupku u prvom stupnju sudi sudac pojedinac.

lanak 308. (1) Roita se odravaju pred sucem uz nazonost zapisniara. (2) Izjave stranaka i drugih sudionika u postupku koje se daju izvan roita moe uzimati na zapisnik i struni savjetnik. lanak 309. (1) Sud moe donijeti odluku i bez odravanja usmene rasprave, ako smatra da rasprava nije potrebna. (2) Odluka suda moe se temeljiti i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudom koji donosi odluku. (3) Izjave stranaka i drugih sudionika u postupku mogu se dati i u pisanom obliku. (4) Izjave stranaka i drugih sudionika u postupku mogu se davati i kad ostale stranke i sudionici nisu nazoni. Sud ne mora u svakom sluaju dati stranci priliku da se oituje o tim izjavama. (5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga lanka nee se primjenjivati kad izmeu stranaka postoji spor o injenicama o kojima ovisi donoenje odluke o glavnoj stvari. lanak 310. Stranke u izvanparninom postupku mogu biti, osim osoba i tijela koja su po odredbama ovoga Zakona ovlateni pokrenuti postupak, i druge osobe o ijim se pravima ili pravnim interesima odluuje u postupku. lanak 311. (1) O radnjama obavljenim u postupku u pravilu se sastavlja zapisnik. Zapisnik e se uvijek sastaviti o radnjama koje su obavljene na roitu. (2) O manje vanim izjavama stranaka i obavijestima koje sud prikuplja moe se umjesto zapisnika staviti zabiljeka u spisu. (3) Zapisnik potpisuju stranke koje su bile nazone radnjama u postupku, sudac i zapisniar, odnosno struni savjetnik koji je sastavio zapisnik. (4) Zabiljeku u spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila. lanak 312. U izvanparninom postupku nema mirovanja postupka. lanak 313. (1) Odluke se donose u obliku rjeenja. (2) Odluka protiv koje je doputena posebna alba i odluka drugostupanjskog suda moraju biti obrazloene. lanak 314. (1) Kad se u odluci nalae ovrha neke radnje, sud e odrediti rok u kojem treba provesti ovrhu. (2) Sud moe odrediti da se ovrna radnja provede odmah, ako je to potrebno radi zatite osoba o kojima sud vodi osobitu brigu. lanak 315.

(1) Kad se odlukom suda mijenja osobno stanje (status) stranke ili njezina prava i dunosti, pravni uinci odluke nastaju kad ona postane pravomona. (2) Sud moe odrediti da pravni uinci odluke nastaju prije pravomonosti, ako je to potrebno radi zatite osoba o kojima sud vodi osobitu brigu. lanak 316. (1) Protiv odluke donesene u prvom stupnju doputena je alba, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) alba se podnosi u roku od petnaest dana od dana dostave odluke. (3) Pravodobno podnesena alba zadrava ovrhu odluke odnosno njezine pravne uinke, ako drukije nije odreeno ovim Zakonom ili samom odlukom suda. (4) Sud moe odluiti da alba ne zadrava ovrhu kad se izriu mjere kojima se tite prava i dobrobit djece. lanak 317. (1) Prvostupanjski sud moe u povodu pravodobno podnesene albe ukinuti ili preinaiti svoju odluku, ako se time ne povrjeuju prava drugih osoba. (2) Ako prvostupanjski sud ne ukine ili ne preinai svoju odluku, dostavit e albu sa svim spisima drugostupanjskom sudu. lanak 318. (1) Protiv pravomone odluke donesene u drugom stupnju ne moe se izjaviti revizija. (2) Protiv odluke kojom je postupak pravomono zavren dravni odvjetnik moe u roku od trideset dana od dana pravomonosti odluke podnijeti zahtjev za zatitu zakonitosti. lanak 319. (1) Protiv odluke kojom je postupak pravomono zavren ne moe se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka. (2) Stranka koja stekne mogunost iznijeti nove injenice ili predloiti nove dokaze koji bi mogli dovesti do drukije odluke suda, moe zahtijevati da sud u izvanparninom postupku ukine ili preinai odluku kojom je pravomono okonan prijanji postupak. (3) Kad sud sazna za nove injenice ili dokaze, on moe i bez prijedloga stranke ukinuti ili preinaiti odluku kojom je pravomono okonan prijanji postupak, ako je bio ovlaten po slubenoj dunosti pokrenuti taj postupak. lanak 320. U izvanparninom postupku primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe Zakona o parninom postupku, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. 2. Mjesna nadlenost sudova lanak 321. U izvanparninim postupcima koji se provode po odredbama ovoga Zakona mjesno je nadlean: 1. u stvarima koje se tiu odnosa roditelja i djece sud koji je ope mjesno nadlean za dijete,

2. u stvarima u kojima se trai doputenje sklapanja braka sud koji je ope mjesno nadlean za osobu koja to trai, 3. u stvarima lienja i vraanja poslovne sposobnosti sud koji je ope mjesno nadlean za osobu o kojoj se provodi postupak, 4. u ostalim stvarima sud koji je ope mjesno nadlean za bilo koju od stranaka u postupku, a ako se postupak pokree zahtjevom za zatitu te stranke, sud koji je ope mjesno nadlean za tu stranku. lanak 322. (1) Ako se tijekom postupka promijene okolnosti na kojima se temelji mjesna nadlenost, sud pred kojim je postupak pokrenut moe predmet ustupiti sudu koji je postao mjesno nadlean, ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako je to potrebno radi zatite osoba o kojima sud vodi osobitu brigu. (2) Prije ustupanja predmeta sud e zatraiti miljenje centra za socijalnu skrb, ako je on sudjelovao u postupku. lanak 323. Stranke ne mogu sporazumom mijenjati nadlenost suda. 3. Postupak za lienje i vraanje poslovne sposobnosti lanak 324. (1) Postupak za lienje poslovne sposobnosti moe pokrenuti sud po slubenoj dunosti ili na prijedlog centra za socijalnu skrb, branog druga osobe o kojoj se provodi postupak, njezinih krvnih srodnika u ravnoj lozi, a u pobonoj lozi do drugog stupnja. (2) Postupak za vraanje poslovne sposobnosti pokrenut e sud po slubenoj dunosti ili osobe iz stavka 1. ovoga lanka ili skrbnik uz odobrenje centra za socijalnu skrb ili osoba o kojoj e se voditi postupak vraanja poslovne sposobnosti. lanak 325. (1) U prijedlogu za pokretanje postupka treba navesti injenice na kojima se temelji prijedlog i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice. (2) Sud moe pozvati podnositelje prijedloga da podnesu pisani nalaz i miljenje lijenika ili drugu ispravu koja upuuje da se osoba iz lanka 159. stavka 1. ovoga Zakona nije sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima ili da ona ugroava prava i interese drugih osoba. lanak 326. (1) Sud e pozvati na roite osobu koja je podnijela prijedlog za pokretanje postupka, osobu o kojoj se provodi postupak, njezinog skrbnika i centar za socijalnu skrb. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka i centar za socijalnu skrb mogu u tijeku postupka sudjelovati pri izvoenju dokaza i raspravi o rezultatima cjelokupnog postupka. (3) Sud e nastojati sasluati osobu o kojoj se provodi postupak. Ako se ta osoba nalazi u psihijatrijskoj ustanovi ili je smjetena u socijalnu ustanovu, sasluat e se u pravilu u toj ustanovi.

(4) Sud moe odustati od pozivanja i sasluavanja osobe o kojoj se provodi postupak, ako bi to za nju moglo biti tetno ili ako sasluanje nije mogue s obzirom na njezino mentalno oteenje i zdravstveno stanje. lanak 327. (1) Osobu o kojoj se provodi postupak za lienje poslovne sposobnosti treba, po nalogu suda, pregledati lijenik koji e o rezultatima pregleda dati pisani nalaz i miljenje. (2) Sud moe odustati od lijenikog pregleda ako je osoba koju bi trebalo pregledati ve po odluci suda smjetena u psihijatrijsku ustanovu i ako iz izvjea te ustanove proizlazi da ju je potrebno liiti poslovne sposobnosti. (3) Sud moe odrediti da se osoba koju treba pregledati privremeno, najdulje za vrijeme od tri mjeseca, smjesti u psihijatrijsku ustanovu, ako je to po miljenju lijenika potrebno radi ocjene njezinoga psihikog stanja i ako to nije tetno za njezino zdravlje. lanak 328. (1) Ako utvrdi da neku osobu treba djelomice liiti poslovne sposobnosti zbog zloporabe sredstava ovisnosti, sud moe zastati s postupkom i odgoditi donoenje odluke, ako se ta osoba podvrgla lijeenju u zdravstvenoj ustanovi. (2) Sud moe tijekom postupka upozoriti osobu koju treba djelomice liiti poslovne sposobnosti na mogunost odgaanja donoenja odluke, ako se podvrgne lijeenju u zdravstvenoj ustanovi. (3) Vrijeme na koje se odgaa donoenje odluke ne moe biti krae od est mjeseci ni dulje od godinu dana, ali sud moe opozvati svoju odluku, ako osoba koju treba liiti poslovne sposobnosti napusti ustanovu za lijeenje ili bude iz nje otputena zbog naruavanja reda ili na drugi nain izbjegne lijeenje. (4) Pri donoenju odluke o prijedlogu za djelomino lienje poslovne sposobnosti sud e uzeti u obzir i rezultate lijeenja u zdravstvenoj ustanovi. lanak 329. (1) Odluka suda o lienju poslovne sposobnosti dostavlja se stranci koja je podnijela prijedlog za pokretanje postupka, osobi koja se liava poslovne sposobnosti, njezinom skrbniku i centru za socijalnu skrb. (2) Sud ne mora odluku dostaviti osobi koja se liava poslovne sposobnosti, ako ona ne moe shvatiti znaenje i pravne posljedice odluke ili ako bi to bilo tetno za njezino zdravlje. (3) Sud e po slubenoj dunosti obavijestiti centar za socijalnu skrb o pravomonosti odluke o lienju poslovne sposobnosti, odnosno o nastanku pravnih posljedica te odluke kad te posljedice nastaju prije pravomonosti. lanak 330. (1) Ako prestanu razlozi iz lanka 159. ovoga Zakona sud e odluiti o vraanju poslovne sposobnosti osobi koja je prijanjom odlukom bila liena poslovne sposobnosti. (2) Sud moe odluiti da osoba koja je prijanjom odlukom bila potpuno liena poslovne sposobnosti bude samo djelomino liena te sposobnosti (djelomino vraanje poslovne sposobnosti), ako se za to steknu zakonski razlozi.

lanak 331. (1) Ako odbije prijedlog za potpuno ili djelomino vraanje poslovne sposobnosti, sud moe odluiti da se prije isteka odreenog roka, ali ne duljeg od godinu dana, ne moe ponovno traiti vraanje poslovne sposobnosti, ako iz ishoda postupka s velikom vjerojatnou proizlazi da za odreeno vrijeme ne treba oekivati izljeenje ili znatno poboljanje psihikog stanja ili drugih okolnosti zbog kojih je osoba liena poslovne sposobnosti. (2) Prijedlog za vraanje poslovne sposobnosti koji je podnesen prije isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka sud e odbaciti. (3) U postupku za djelomino ili potpuno vraanje poslovne sposobnosti primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe ovoga Zakona o postupku za lienje poslovne sposobnosti. lanak 332. U postupcima koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili tijelima dravne uprave, centar za socijalnu skrb pokrenut e postupak za postavljanje posebnog skrbnika samo po obavijesti suda ili tijela dravne uprave da je tuena osoba nepoznatog boravita. 4. Odredbe o drugim izvanparninim postupcima lanak 333. (1) Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za doputenje sklapanja braka zbog maloljetnosti, albu moe podnijeti samo maloljetna osoba koja namjerava sklopiti brak i osoba s kojom ona namjerava sklopiti brak. (2) Protiv odluke suda kojom se doputa sklapanje braka maloljetnoj osobi, albu mogu podnijeti njezini roditelji, njezin skrbnik i centar za socijalnu skrb. (3) Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za doputenje sklapanja braka zbog potpunog lienja poslovne sposobnosti albu mogu podnijeti osoba potpuno liena poslovne sposobnosti i osoba s kojom namjerava sklopiti brak. (4) Protiv odluke suda kojom se doputa sklapanje braka osobi potpuno lienoj poslovne sposobnosti albu mogu podnijeti njezin skrbnik i centar za socijalnu skrb. lanak 334. (1) Protiv odluke suda kojom se odobrava stjecanje poslovne sposobnosti maloljetnika starijeg od esnaest godina koji je postao roditelj, albu mogu podnijeti njegovi roditelji i centar za socijalnu skrb. (2) Protiv odluke suda kojom se odbija zahtjev za stjecanje poslovne sposobnosti maloljetnika starijeg od esnaest godina koji je postao roditelj albu mogu podnijeti maloljetnik i centar za socijalnu skrb. lanak 335. Kad sud izrie mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta na odgovarajui nain e se primjenjivati odredbe o sudjelovanju centra za socijalnu skrb u postupku iz odredbe lanka 295. ovoga Zakona. V. POSEBNI POSTUPCI OVRHE I OSIGURANJA

1. Ope odredbe lanak 336. Ovrni postupak i postupak osiguranja provode se po odredbama Ovrnog zakona ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. lanak 337. Ako je sud ovlaten po slubenoj dunosti pokrenuti postupak u kojem je donesena ovrna isprava, on moe po slubenoj dunosti donijeti odluku o ovrsi i provesti ovrhu. lanak 338. alba protiv rjeenja o ovrsi ne zadrava provoenje ovrhe niti poduzimanje ovrnih radnji kojima se ostvaruje trabina zbog koje je odreena ovrha. lanak 339. Sud moe odgoditi ovrhu samo ako se time bitno ne ugroavaju osobni i drugi vani interesi djece i drugih osoba o kojima sud vodi osobitu brigu. 2. Ovrha radi predaje djeteta roditelju lanak 340. (1) Za odluivanje o prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta roditelju s kojim e ivjeti mjesno je nadlean, osim suda koji je ope mjesno nadlean za stranku protiv koje se provodi ovrha, i sud koji je ope mjesno nadlean za stranku koja zahtijeva ovrhu, te sud na ijem se podruju dijete zatekne. (2) Provoenje ovrhe oduzimanjem djeteta poduzet e, po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke, sud na podruju kojeg se dijete zatekne. (3) Sud iz stavka 1. ovoga lanka moe odluiti da se poduzimanje odreenih ovrnih radnji radi predaje djeteta roditelju s kojim e ivjeti povjeri sudu koji nije nadlean za provoenje ovrhe. lanak 341. (1) Na temelju odluke suda o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti moe se odrediti i provesti ovrha radi predaje djeteta, bez obzira je li tom odlukom naloena predaja djeteta. (2) Ako u odluci suda stranci protiv koje se provodi ovrni postupak nije naloena predaja djeteta, ovu naredbu izrei e sud u odluci o ovrsi. U tom sluaju sud e odrediti rok za predaju ili e naloiti da se dijete preda odmah. lanak 342. (1) Odlukom o ovrsi moe se naloiti predaja djeteta osobi na koju se odnosi ovrna isprava, osobi o ijoj volji ovisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u asu donoenja te odluke. (2) U odluci iz stavka 1. ovoga lanka izrei e se da je dijete duna predati i svaka druga osoba kod koje se dijete zatekne u asu provoenja ovrhe.

lanak 343. (1) Prijedlog za ovrhu moe podnijeti roditelj s kojim e dijete ivjeti. (2) Centar za socijalnu skrb moe podnijeti prijedlog za ovrhu ako se roditelj s kojim e dijete ivjeti ne protivi pokretanju ovrnog postupka. lanak 344. U tijeku ovrnog postupka sud e nastojati u najveoj moguoj mjeri zatititi dijete. lanak 345. (1) Sud e, nakon to ocijeni sve okolnosti sluaja, odrediti ovrhu oduzimanjem djeteta ili izricanjem i provoenjem novanih ili zatvorskih kazni protiv osobe koja protivno nalogu suda odbija predati dijete ili poduzima radnje s ciljem njegova skrivanja ili onemoguivanja provoenja odluke. (2) Sredstva ovrhe iz stavka 1. ovoga lanka mogu se odrediti i provesti protiv osobe kod koje se dijete nalazi i protiv osobe od ije volje ovisi predaja djeteta. (3) Ako se svrha ovrhe nije mogla postii jednim od sredstava iz stavka 1. ovoga lanka, sud moe odrediti drugo sredstvo ovrhe iz toga stavka. lanak 346. U prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta roditelju s kojim e ivjeti ne mora biti oznaeno sredstvo ovrhe, a ako je naznaeno, sud nije vezan prijedlogom stranke. lanak 347. (1) Kad je odlukom suda naloeno da se dijete preda odmah, odluka o ovrsi mora se stranci od koje treba oduzeti dijete predati prilikom poduzimanja prve ovrne radnje. Ako ta stranka ne bude nazona oduzimanju djeteta, odluka e joj se dostaviti naknadno. (2) Odsutnost osobe kojoj treba oduzeti dijete ne sprjeava provoenje ovrnih radnji. (3) Ako se ovrha provodi protiv osobe na koju se ne odnosi odluka o ovrsi, toj osobi e se predati odluka o ovrsi i zapisnik o oduzimanju djeteta. (4) Ako se ovrha provodi protiv osobe iz stavka 3. ovoga lanka ili protiv osobe koja nije nazona ovrnim radnjama, te e se radnje provesti u nazonosti dviju punoljetnih osoba. (5) O vremenu i mjestu poduzimanja ovrnih radnji radi oduzimanja djeteta sud e po pravilima o osobnoj dostavi obavijestiti roditelja kojem treba predati dijete, a moe pozvati i centar za socijalnu skrb da bude nazoan provoenju ovrhe. lanak 348. U postupcima ovrhe mjere donesene radi zatite prava i dobrobiti djeteta, odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 336. do 342. i lanka 344. do 347. ovoga Zakona. 3. Ovrha radi uzdravanja lanak 349. Za odreivanje ovrhe i za provoenje ovrhe radi ostvarivanja uzdravanja iz plae ili drugih stalnih novanih primanja ovrenika mjesno je nadlean, osim suda koji je ope mjesno nadlean za ovrenika, i sud koji je ope mjesno nadlean za poslodavca koji

isplauje plau, odnosno za isplatioca drugih stalnih novanih primanja, te sud koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojem je donesena ovrna isprava. lanak 350. (1) Sud koji je donio odluku o uzdravanju maloljetnoga djeteta ili punoljetne osobe nad kojom roditelji ostvaruju roditeljsku skrb ili u postupku pred kojim su stranke sklopile sudsku nagodbu o uzdravanju tih osoba (lanak 305. stavak 2.) pokrenut e i provesti po slubenoj dunosti ovrhu radi naplate uzdravanja, osim ako je obveznik uzdravanja u postupku pred njime dao suglasnost iz lanka 236. stavka 1. ovoga Zakona. (2) Sud nee pokrenuti ovrhu iz stavka 1. ovoga lanka ni u sluaju ako u roku od petnaest dana od ovrnosti odluke ili nagodbe o uzdravanju dobije od poslodavca obavijest da mu je dostavljena isprava sa suglasnou iz lanka 236. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. Uz tu obavijest treba biti priloena ovjerena kopija isprave sa suglasnou te ovrne isprave na kojoj se ta suglasnost temelji. lanak 351. Tijekom ovrnog postupka radi ostvarivanja uzdravanja koje je odreeno u postotku, sud moe na prijedlog ovrhovoditelja, kad za to postoje opravdani razlozi, odrediti da se ovrha provodi plaanjem mjesenoga novanog iznosa posljednjeg dospjelog obroka uzdravanja. lanak 352. (1) Ako roditelj koji je na temelju pravomone sudske odluke, privremene mjere radi uzdravanja ili nagodbe sklopljene pred sudom ili centrom za socijalnu skrb duan pridonositi za uzdravanje djeteta, ne udovoljava svojoj obvezi due od est mjeseci neprekidno ili ako nije platio za est mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od sedam mjeseci, centar za socijalnu skrb duan je na prijedlog drugog roditelja ili po slubenoj dunosti, donijeti odluku o privremenom uzdravanju i u skladu s njom isplaivati uzdravanje sve dok roditelj obveznik uzdravanja ne pone ponovno udovoljavati svojoj obvezi, u ukupnom trajanju od najdulje tri godine. (2) Pravo na privremeno uzdravanje priznaje se s danom podnoenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti. (3) Privremeno uzdravanje odreuje se u iznosu od 50% iznosa za uzdravanje odreenog prema lanku 232. stavku 4. ovoga Zakona. (4) alba protiv odluke o privremenom uzdravanju ne odgaa njezinu ovrhu. 4. Ovrha radi ostvarivanja susreta i druenja roditelja s djetetom lanak 353. U ovrnom postupku radi ostvarivanja odluke suda o odravanju susreta i druenju roditelja s djetetom primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe lanka 341. i lanka 343. do 347. ovoga Zakona. 5. Mjere osiguranja radi uzdravanja lanak 354.

Mjere osiguranja prema odredbama ovoga Zakona, jesu privremena mjera radi uzdravanja i prethodna mjera radi uzdravanja. lanak 355. (1) Za odreivanje i provoenje privremene mjere radi uzdravanja mjesno je nadlean sud koji je nadlean za odluivanje o prijedlogu za ovrhu. (2) Za odreivanje i provoenje prethodne mjere radi uzdravanja mjesno je nadlean, pored suda iz stavka 1. ovoga Zakona, i sud koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojem je donesena odluka o uzdravanju, koja jo nije ovrna. (3) U parnici o uzdravanju sud moe odrediti privremenu mjeru, a kad donese odluku kojom se duniku nalae davanje uzdravanja, moe odrediti prethodnu mjeru radi uzdravanja, ako odluka jo nije ovrna. (4) Privremenu mjeru osiguranja iz ovoga lanka radi uzdravanja maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti, sud moe odrediti u svakom postupku u kojem se po odredbama ovoga Zakona odluuje o pravima i interesima djece uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 305.d ovoga Zakona. lanak 356. (1) Privremena mjera radi uzdravanja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno moe se odrediti ako predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim postojanje obveze uzdravanja, te da bez donoenja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge vane interese, ili opasnost da e bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja sprijeiti ili znatno oteati ostvarivanje uzdravanja. (2) Prethodna mjera radi uzdravanja moe se odrediti ako predlagatelj osiguranja uini vjerojatnim da bi do nastupanja ovrnosti odluke kojom je naloeno davanje uzdravanja bili dovedeni u opasnost njegovi osobni ili drugi vani interesi, ili bi bez te mjere osiguranja bilo sprijeeno ili znatno oteano ostvarivanje uzdravanja. (3) Smatra se da postoji opasnost za osobne ili druge vane interese predlagatelja osiguranja ako se mjere osiguranja uzdravanja odreuju u korist maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti, osim ako se trabina odnosi na dio uzdravanja u poveanom iznosu u skladu s poveanim mogunostima pojedinog roditelja. (4) Kad se privremena mjera radi uzdravanja odreuje u parnici radi utvrivanja majinstva ili oinstva, ovrhovoditelj treba uiniti vjerojatnim da je osoba protiv koje se mjera odreuje roditelj djeteta. lanak 357. (1) Privremene mjere osiguranja radi uzdravanja maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti sud e, ako za to postoji potreba, odrediti i provesti po slubenoj dunosti. (2) U drugim sluajevima mjere osiguranja radi uzdravanja sud moe odrediti samo na prijedlog predlagatelja osiguranja uzdravanja. (3) Centar za socijalnu skrb moe podnijeti prijedlog za donoenje mjera osiguranja kad je prema odredbama ovoga Zakona ovlaten podnijeti prijedlog za ovrhu.

lanak 358. (1) Privremenom mjerom radi uzdravanja moe se, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno protivniku osiguranja naloiti davanje uzdravanja u opsegu koji je neophodan za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba osobe u iju korist se privremena mjera odreuje, a moe se odrediti i svaka druga mjera iz lanka 297. Ovrnog zakona. lanak 359. (1) U odluci kojom se odreuje mjera osiguranja sud e odrediti vrijeme trajanja te mjere. (2) Kad je odluka o privremenoj mjeri radi uzdravanja donesena prije pokretanja parnice o uzdravanju, sud e tu odluku dostaviti osobi koja je ovlatena pokrenuti parnicu i odredit e rok u kojem treba podnijeti tubu radi uzdravanja. lanak 360. (Brisan.) Deveti dio PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 361. (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na obiteljske odnose koji su nastali prije dana poetka primjene ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Danom primjene ovoga Zakona ne mijenjaju se prava i dunosti steena po prijanjim propisima. lanak 362. (1) Ako je prije dana poetka primjene ovoga Zakona donesena prvostupanjska odluka suda, centra za socijalnu skrb i drugog tijela tijekom daljnjeg postupka primjenjuje se Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 162/98.). (2) Ako poslije dana poetka primjene ovoga Zakona bude ponitena ili ukinuta prvostupanjska odluka iz stavka 1. ovoga lanka, tijekom daljnjeg postupka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona. lanak 363. Postupci radi utvrivanja ili osporavanja majinstva ili oinstva pokrenuti prije poetka primjene ovoga Zakona dovrit e se prema odredbama ovoga Zakona. lanak 364. Postupci o imovinskim odnosima branih i izvanbranih drugova pokrenuti prije dana poetka primjene ovoga Zakona, dovrit e se prema odredbama zakona po kojem su pokrenuti. lanak 365. (1) Ministar nadlean za poslove pravosua i uprave donijet e propise iz lanka 15., 20., 52., 114., 122. i 141. ovoga Zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi donijet e propise iz lanka 52., 110., 122.,135.,142., 189., 205. i 235. ovoga Zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 366. Do donoenja propisa iz lanka 365. ovoga Zakona primjenjivat e se: Pravilnik o nainu voenja oevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra za socijalnu skrb u podruju braka i odnosa u braku (Narodne novine, br. 66/99.), Pravilnik o visini iznosa i nainu isplate naknade za provoenje nadzora nad roditeljskom skrbi (Narodne novine, br. 66/99.), Pravilnik o nainu voenja oevidnika i spisa predmeta o posvojenju (Narodne novine, br. 66/99.), Pravilnik o visini iznosa i nainu isplate naknade za skrbnika (Narodne novine, br. 66/99.), Pravilnik o nainu voenja oevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbnitvom, nain popisa i opisa njihove imovine, te podnoenja izvjea i polaganja rauna skrbnika (Narodne novine, br. 66/99.), Pravilnik o nainu voenja oevidnika sudskih odluka o uzdravanju i nagodba sklopljenih u centru za socijalnu skrb (Narodne novine, br. 66/99.). lanak 367. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 162/98.), osim odredbi lanka 44. do 50., lanka 99., 100., 101., 102., 103., 104., 105., 106., 112., 113., 116. i 117. koje ostaju na snazi do 31. prosinca 2005. (2) Odredbe lanka 44. 51., lanka 100., 101., 102., 105., 106., 107., 111., 112., 113., 116., 117. ovoga Zakona primjenjuju se po isteku roka iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 368. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.

TEKST KOJI NIJE UAO U PROIENI TEKST ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA OBITELJSKOG ZAKONA (Narodne novine, broj 107/07) PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 60. Odredba lanka 9. ovoga Zakona primjenjuje se i na odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 61.

(1) Ako je prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona donesena prvostupanjska odluka suda ili centra za socijalnu skrb u vezi s postupcima uzdravanja, tijekom daljnjeg postupka primjenjuje se Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 116/03., 17/04., 136/04.). (2) Ako poslije stupanja na snagu ovoga Zakona bude ponitena ili ukinuta prvostupanjska odluka iz stavka 1. ovoga lanka, tijekom daljnjeg postupka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona. lanak 62. (1) Iznimno od lanka 361. stavka 2. Obiteljskog zakona posvojenje s roditeljskim uinkom zasnovano po prijanjim propisima Republike Hrvatske moe se raskinuti sporazumnim prijedlogom posvojitelja i posvojenika uz istodobno zasnivanje posvojenja s pravnim uincima utvrenim odredbama ovog Zakona. (2) Prijedlog se moe podnijeti samo za ivota posvojitelja i posvojenika, neovisno o njihovoj ivotnoj dobi. (3) Ako su dijete posvojili brani drugovi, prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka moraju podnijeti zajedno, neovisno o injenici da li brak jo uvijek postoji. (4) Ako jedan od posvojitelja nije iv, prijedlog moe podnijeti drugi posvojitelj. (5) Maloljetnog posvojenika u postupku iz stavka 1. ovoga lanka zastupa posebni skrbnik. Centar za socijalnu skrb pribavit e od maloljetnog posvojenika starijeg od 12 godina pristanak na raskidanje i zasnivanje novog posvojenja, ako je sposoban shvatiti znaenje posvojenja. (6) Prijedlog iz stavka 1. ovoga lanka moe se podnijeti do 31. prosinca 2009. (7) Prijedlog se podnosi nadlenom centru za socijalnu skrb koji je donio odluku o zasnivanju roditeljskog posvojenja. Ako je odluku o zasnivanju roditeljskog posvojenja donijelo nadleno tijelo izvan Republike Hrvatske, prijedlog se podnosi nadlenom centru za socijalnu skrb prema posljednjem zajednikom prebivalitu posvojitelja i posvojenika. (8) Odluku iz stavka 1. ovoga lanka centar za socijalnu skrb donosi uzimajui u obzir dobrobit posvojenika uz obvezu da se zasnovanim posvojenjem ne zadire u statusna prava koja su nastala kod posvojenika nakon zasnivanja roditeljskog posvojenja. lanak 63. Provedbene propise elnici nadlenih tijela ovlateni ovim Zakonom duni su ih donijeti u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 64. Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2008.

TEKST KOJI NIJE UAO U PROIENI TEKST ZAKON O IZMJENI OBITELJSKOG ZAKONA (Narodne novine, broj 61/11 od 03.06.2011.) lanak 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.