Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Elektrotehniki sustavi i tehnologija

Doc.dr.sc. Ivan Leniek

Mjerenje otpora uzemljenja

Zavod za osnove elektrotehnike i elektrika mjerenja Zavod za visoki napon i energetiku Primarni elektromagnetski laboratorij Laboratorij za visoki napon
Ak. god.: 2012/2013

Mjerenje otpora uzemljenja

Uvod Dijelovi elektrine opreme koji ne pripadaju strujnom krugu mogu zbog raznih neispravnosti i kvarova doi pod napon i izazvati smetnje u radu, ili, ako su pristupani dodiru osoblja, nesree. To se sprjeava dobrom izolacijom strujnog kruga, odnosno pouzdanim uzemljenjem metalnih dijelova pristupanih dodiru koji ne pripadaju mjernom krugu.
Otpor uzemljenja mora biti dovoljno nizak da ne bi uzemljeni dijelovi prigodom raznovrsnih kvarova i smetnji doli na potencijal prema zemlji koji je opasan po ivot. Zbog toga je potrebno ve prije putanja u pogon, a i za vrijeme pogona, provjeravati otpor uzemljenja elektrine opreme
Podruje ugroenosti kod izmjenine struje (50 Hz) za odrasle osobe i prolaz struje lijeva ruka prema obje noge 1) nema reakcije 2) nema fizioloki opasnog djelovanja 3) grenje miia kod t>10 s iznad praga isputanja 4) podrhtavanje srane klijetke, zastoj srca

Elektrotehnika mjerenja

Mjerenje otpora uzemljenja

Uzemljivai Uzemljiva, odnosno uzemljivaki sustav, je skup meusobno povezanih metalnih dijelova ukopanih u zemlju koji ostvaruju elektriki vodljivi spoj uzemljenih dijelova opreme (postrojenja) sa zemljom.
Zatitno uzemljenje: izravno uzemljenje metalnih dijelova elektrine opreme koji ne pripadaju strujnim krugovima radi zatite ljudi od opasnih prenapona Pogonsko uzemljenje: izravno uzemljenje metalnih dijelova elektrine opreme koji pripadaju strujnim krugovima elektroenergetskog postrojenja (npr. zvjezdite transformatora). Gromobranski uzemljiva: zatita od atmosferskih izbijanja.

Uzemljivaa ima raznih vrsta (povrinski, dubinski, temeljni, prirodni) i izvedbi (tapasti, trakasti, polukuglasti, mreasti itd.)
Kriteriji za projektiranje uzemljivaa su propisane vrijednosti graninih napona i struja, mehanika vrstoa i otpornost na koroziju, termika otpornost pri kratkom spoju (minimalni presjeci), trajanje kvara, otpornost tla itd.

Elektrotehnika mjerenja

Mjerenje otpora uzemljenja

Otpor uzemljenja Pod otporom uzemljenja podrazumijeva se zbroj otpora rasprostiranja uzemljivaa i otpora zemljovoda (vodia kojim je vie uzemljivaa spojeno u uzemljivaki sustav ili kojime su metalni dijelovi elektrine opreme spojeni s uzemljivaem).
Uglavnom je opravdano zanemarenje otpora zemljovoda, te se RZ svodi na otpor rasprostiranja uzemljivaa (ili jednostavnije - otpor uzemljenja). Otpor uzemljenja ovisi o izvedbi uzemljivaa i otpornosti tla u koje je ukopan. Pri dozemnom kratkom spoju, struja uzemljivaa uzrokuje prostornu raspodjelu potencijala du otpora uzemljenja - potencijalni lijevak uzemljivaa. Napon dodira je dio napona uzemljivaa UZ pri "utistnutoj" struji kratkog spoja koji ovjek moe premostiti dodirom (vodoravni razmak 1 m). Napon koraka je dio napona du izvodnice potencijalnog lijevka uzemljivaa koji moe biti premoten korakom (duljine 1 m). Impedancija uzemljenja karakteristina je za nekoliko uzemljivaa spojenih paralelno, ije meudjelovanje uzrokuje induktivni karakter otpora uzemljenja.
Elektrotehnika mjerenja 4

Mjerenje otpora uzemljenja

Nadomjesna shema strujnog kruga elektrine opreme u dozemnom kratkom spoju toke K:
RV RK RZN RZ otpor vodia otpor kvarnog mjesta otpor pogonskog uzemljenja otpor uzemljenja uzemljivaa

Mjerenje otpora uzemljenja Mjerenjenje otpora uzemljenja treba provoditi izmjeninim naponom zbog elektrolitikog karaktera voenja elektrine struje u zemlji.
Pri udaru groma vane su kapacitivna i induktivna komponenta otpora uzemljenja, pa bi bilo najispravnije mjerenja obavljati visokom fekvencijom ili udarnim naponima.

Mjerenje otpora uzemljenja U-I metodom Otpor uzemljenja jednog uzemljivaa moe se odrediti tako da se kroz njega propusti odreena izmjenina struja i izmjeri pad napona koji ona izaziva na njegovom otporu.
Na dovoljnoj udaljenosti od uzemljivaa Z potrebno je zabiti u zemlju pomonu sondu S2, te izmeu uzemljivaa i sonde prikljuiti izmjenini napon. Najvea gustoa strujnica u zemlji bit e uz uzemljiva Z i sondu S2, pa e ondje biti i najvei dio pada napona.
Elektrotehnika mjerenja 5

Mjerenje otpora uzemljenja Iskljuivanje otpora uzemljenja sonde S2 iz mjernoga kruga obavlja se s pomou dodatne pomone sonde S1 koju je potrebno zabiti izmeu uzemljivaa Z i sonde S2. Voltmetar dovoljno velikog unutarnjeg otpora, prikljuen izmeu Z i S1, mjerit e tada pad napona na otporu RZ ispitivanog uzemljivaa Z. Sonda S1 mora biti dovoljno daleko od uzemljivaa Z i sonde S2 gdje je gustoa struje gotovo neznatna: - min. 20 m od ploastih i ipkastih uzemljivaa, - min 5 puta najvea dimenzija prostranog uzemljivaa. Pomone sonde S1 i S2 su metalne, na jednom kraju zailjene ipke duljine do 1 m i promjera 10 do 20 mm. Iz izmjenine struje I i pada napona UZS1 oitanog na voltmetru, otpor uzemljenja RZ se odreuje kao:

RZ =

U ZS1 I

Pogreka mjerenja otpora uzemljenja RZ zbog unutarnjeg otpora voltmetra RV:

R Z RS1 = RZ RS1 + RV
Elektrotehnika mjerenja 6

Mjerenje otpora uzemljenja

Nippoldova mosna metoda Metoda primijenjuje Wheatstoneov most za mjerenje otpora pri izmjeninoj struji.
Mosnim spojem redom se mjere otpori: RZS1 otpor izmeu mjerenog uzemljivaa Z i sonde S1 RZS2 otpor izmeu mjerenog uzemljivaa Z i sonde S2 RS1S2 otpor izmeu sonda S1 i S2 Uz oznake otpora uzemljenja uzemljivaa RZ, i sondi RS1 i RS2, slijedi:

RZ + RS1 = RZS1 RZ + RS2 = RZS2 RS1 + RS2 = RS1S2

Iz ovih izraza moe se izraunati otpor RZ mjerenog uzemljivaa Z:

RZ =

RZS1 + RZS2 RS1S2 2

Pouzdanost metode je vea ukoliko otpori uzemljenja sondi S1 i S2 nisu bitno vei od mjerenog otpora RZ.

Elektrotehnika mjerenja

Mjerenje otpora uzemljenja

Behrendova kompenzacijska metoda Jednako kao i U-I metoda, omoguava odreivanje otpora mjerenog uzemljenja iz samo jednog mjerenja.
Izmjenina struja I1 generatora G tee kroz primar strujnog transformatora, ispitivani uzemljiva Z i sondu S2. Sekundarna stuja I2 na ugodivom otporu R1 stvara pad napona U2 kojim se kompenzira pad napona na otporu uzemljenja RZ. Uz nitini otklon nulindikatora vrijedi:

I1RZ = I2R1,
te uz prijenosni omjer transformatora k = I2/I1 slijedi:

RZ = kR1
Izbjegavanje utjecaja lutajuih struja industrijskih pogona (najee f. 50 Hz) na mjerenje otpora uzemljenja rjeava se mehanikim ispravljaem ili elektronikim filtrom napona nulindikatora, sinkroniziranima s frekvencijom napona generatora G. Napon generatora je najee pravokutni, frekvencije 108 Hz. Sinkrono ispravljanje ili filtriranje svodi srednju vrijednost ispravljene lutajue struje na nulu ve nakon nekoliko perioda.
Elektrotehnika mjerenja 8

Mjerenje otpora uzemljenja

Mjerenje otpornosti tla (specifinog otpora tla) Da bi se pri projektiranju uzemljenja mogle odrediti dimenzije uzemljivaa, potrebno je prethodno mjerenjem odrediti otpornost tla.
Pri tome se mora voditi rauna o nehomogenosti tla i ovisnosti otpornosti tla o klimatskim prilikama, pa je mjerenja potrebno izvriti na vie mjesta i u razna doba godine.

Elektrotehnika mjerenja

Mjerenje otpora uzemljenja

Wennerova metoda Mjerenje otpornosti tla provodi se s pomou etiri elektrode zabijene u zemlju na jednakim, dovoljno velikim udaljenostima a.
Na vanjske elektrode prikljui se izvor izmjeninog napona, a pomou voltmetra s velikim unutarnjim otporom izmjeri se pad napona UBC izmeu dvije unutarnje elektrode. Ako su elektrode male prema njihovoj meusobnoj udaljenosti, moe ih se tretirati kao tokaste uzemljivae, pa potencijalna razlika izmeu elektroda B i C iznosi:

UBC = I
Otpornost tla:

2
UBC I

= 2

Elektrotehnika mjerenja

10