Studijski Program Sveucilisni Preddiplomski Studij HR

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK
SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK
SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ GRAEVINARSTVA
STUDIJSKI PROGRAM
www.gfos.hr Crkvena 21, 31 000 Osijek tel: 031/540 070 fax: 031/ 540 071 Drinska 16a, 31 000 Osijek tel: 031/274 377 fax: 031/ 274 444
Osijek, oujak 2005. godine

STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA
SADRAJ
1 Uvod
1.1 Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek 1.1.1 Kratki pregled povijesnog razvoja fakulteta 1.1.2 Dosadanja iskustva u provoenju visokokolskih obrazovnih programa 1.1.3 Sudjelovanje u ivotu zajednice 1.1.4 Meunarodna suradnja 1.2 Razlozi za pokretanje studija 1.2.1 Potrebe trita rada 1.2.2 Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama 1.2.3 Usporedivost s programima inozemnih visokih uilita 1.3 Potencijalni partneri izvan visokokolskog sustava 1.4 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
2 Opi dio
2.1 Naziv studija 2.2 Nositelj studija 2.3 Trajanje studija 2.4 Uvjeti upisa na studij 2.5 Kompetencije 2.6 Struni ili akademski naslov koji se stjee zavretkom studija
3 Opis programa
3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 3.8 Izvedbeni plan studija s popisom predmeta, kompetencija, nastavnika i suradnika Detaljan opis svih predmeta (Prilog 1) Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata Popis izbornih predmeta s drugih studija Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova Nain zavretka studija Uvjeti nastavka studija
4 Uvjeti izvoenja studija

4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 4.8 Mjesta izvoenja studijskog programa Podaci o prostoru i oprema predviena za izvoenje studija Popis nastavnika Podaci o angairanim nastavnicima (Prilog 2) Popis nastavnih baza za praktinu nastavu Optimalan broj studenata Procjena trokova studija po studentu Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa
5 Prilozi 5.1 Prilog 1- Detaljan opis svih predmeta
1 1.1
UVOD
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek
1.1.1 Kratki pregled povijesnog razvoja fakulteta Visokokolsko obrazovanje graevinara u podruju istone Hrvatske zapoinje 1967. godine u Osijeku osnivanjem odjela Vie tehnike kole iz Zagreba. Odjel Vie tehnike kole aktivan je u regiji do 1976. godine kada se, kao dio Graevinskog kolskog centra, otvara Via tehnika graevinska kola Osijek. Via tehnika kola Osijek odvaja se od Graevinskog kolskog centra 1982. godine i ve se 1983. godine udruuje sa Zavodom za materijale i konstrukcije Osijek u Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Osijeku. Fakultet u razdoblju do 1983. godine djeluje u sklopu Graevinskog instituta Zagreb, a transformacijom Instituta za vrijeme Domovinskog rata formiraju se 1991. godine etiri samostalne jedinice u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Odvajanjem od Instituta graevinarstva Hrvatske, Poslovnog centra Osijek, stvara se 7. veljae 1992. godine samostalni Graevinski fakultet Osijek. 1.1.2 Dosadanja iskustva u provoenju visokokolskih obrazovnih programa Dvadeset devet godina tradicije u obrazovanju graevinara u Slavoniji ini Graevinski fakultet u Osijeku jednim od znaajnih sastavnica Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera, priznatog u Slavoniji, Hrvatskoj i Europi. To je vidljivo u poveanom interesu studenata za studij na Graevinskom fakultetu u Osijeku te u tendenciji skraenja vremena studiranja. Prema trenutnom stanju na Fakultetu, kakvoi nastavnih programa na dodiplomskom i poslijediplomskim studijama, uspjehu znanstveno-nastavnih djelatnika, nastavnika, suradnika i ostalog osoblja na svim podrujima njihovog djelovanja, te uspjenim gospodarenjem ostvarenim prihodima, Fakultet dokazuje svoju ozbiljnost i visoku poziciju u visokokolskom obrazovanju i znanosti u Republici Hrvatskoj. U dvadeset devet godina postojanja Fakulteta diplomu je steklo preko 1100 graevinskih inenjera, gotovo 300 diplomiranih inenjera graevinarstva te etiri doktora tehnikih znanosti iz podruja graevinarstva. Od 2003. godine Fakultet provodi i dislocirani studij graevinarstva za podruje Vukovarsko-srijemske upanije u Vinkovcima. Prijedlog novih studijskih programa Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinskog fakulteta Osijek nastavlja tradiciju kvalitetnog visokokolskog obrazovanja graevinskih strunjaka u regiji, usklaenu s modernim trendovima u Europi (Bolonjska deklaracija) i svijetu.
1.1.3 Sudjelovanje u ivotu zajednice Djelatnici Fakulteta aktivni su i u ivotu zajednice sudjelujui u onim konkretnim graditeljskim poslovima koji trae specifino znanje i iskustvo: revizije, studije zatite okolia, geodetska i geotehnika mjerenja i mjerenja seizmikog odziva, ispitivanja
konstrukcija, arhitektonska snimanja zatienih graevina i graditeljskih cjelina te inovacije u proizvodnji graevinskih konstruktivnih elemenata. Uee prihoda iz znanstvenoistraivakog rada u privredi ini vie od 20% ukupnih prihoda Fakulteta to po trendu odgovara i stanju u svjetskim visokokolskim ustanovama.
1.1.4 Meunarodna suradnja Trenutno se na Fakultetu izvode tri meunarodna projekta koja ukljuuju amerike, njemake i slovenske partnere. Tijekom oujka 2005. potpisan je i ugovor o partnerstvu u provedbi CARDS projekta Sustainable development of family farms in Baranya. Vie djelatnika Fakulteta boravili su kao gostujui predavai ili suradnici na projektima na dva europska (3 nastavnika) i dva sveuilita u SAD-u (3 nastavnika). Neki nastavnici su realizirali stipendije na uglednim europskim (ETH, Be, Utrecht, Stuttgart, Hagen) i amerikim (Pen State, Berkley, Purdue, Illinois) sveuilitima. Fakultet daje predstavnika osjekog Sveuilita u European University Association, a vana je suradnja i sa Sveuilitem u Pecs-u u susjednoj Maarskoj s kojim je preliminarno dogovoren zajedniki poslijediplomski studij graevinarstva (slubeni jezik engleski). Studenti su sudionici razmjene IAESTE i tijekom posljednjih pet godina je preko 30 studenta uestvovalo u razmjeni, a Fakultet je ugostio pet inozemnih studenata. U meunarodnom programu CEEPUS su sudjelovala tri studenta. 1.2 Razlozi za pokretanje studija
1.2.1 Potrebe trita rada Nekoliko je osnovnih razloga za pokretanje studija od kojih se najvaniji temelji na analizi potreba trita rada. Prema podacima Podrunog ureda za zapoljavanje u Osijeku, Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, na podruju cijele slavonsko-baranjske upanije u prosincu 2004. godine nije bilo nijednog nezaposlenog diplomiranog inenjera graevinarstva. Renomirana graevinska poduzea s velikim brojem radnika esto su poslovno ograniena nedostatnom kvalifikacijskom strukturom djelatnika pa tako neke javne (Hrvatske vode) i privatne (APZ Zagreb) tvrtke stipendiraju apsolvente i studente zadnjih godina studija, a brojne graevinske tvrtke periodino prakticiraju head hunting meu apsolventima i diplomantima nudei posao kvalitetnim kandidatima. Trite rada nudi inenjerima i diplomiranim inenjerima graevinarstva iroke mogunosti zapoljavanja; u proizvodnim tvrtkama (betonare, cementare, proizvodnja opeke, crijepa, stolarije, bravarije), u tvrtkama koje se bave izvoenjem prometnica, mostova, stambenih, javnih i industrijskih zgrada, u tvrtkama koje se bave sanacijama i ruenjima, u javnim poduzeima, u upravi i dravnoj administraciji, u kolstvu i znanosti. Radi lake i bolje komunikacije s bivim studentima osnovana je 2001. godine AMCA-FA-Mursae, udruga bivih studenata Graevinskog fakulteta. Preko 90% bivih studenata radi na prostorima Slavonije, a zaposleni su kao novaci, nastavnici u srednjim kolama, graevinskim tvrtkama, projektnim kuama, IGH, javnim poduzeima i u upravi te manjim dijelom u inozemstvu 1.2.2 Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama
Novi studijski programi utemeljeni su na dugogodinjem i razgranatom znanstvenom radu naih djelatnika kako u Hrvatskoj tako i u okviru suradnje s europskim znanstvenim i
obrazovnim ustanovama. Trenutno se na Fakultetu provodi devet domaih znanstvenoistraivakih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Tri su meunarodna projekta i ukljuuju amerike, njemake i slovenske partnere. Tematika koju ovi projekti razrauju vrlo je raznorodna i obuhvaa probleme potresnog inenjerstva, drvenih i betonskih konstrukcija, mehanike tla te razliite ekonomske vidove graevinarstva. Znanstvenici Graevinskog fakulteta u Osijeku sudjeluju i u radu tri TEMPUS projekta: jedan se bavi usklaivanjem obrazovanja graevinskih inenjera u Hrvatskoj s bolonjskom deklaracijom, drugi osiguranjem kvalitete u visokom obrazovanju, a trei primjenom bolonjske deklaracije na osjekom Sveuilitu. Fakultet je partner i u ostvarivanju CARDS projekta meugranine suradnje o odrivom razvoju baranjskih obiteljskih farmi, s naglaskom na ouvanje arhitektonskog krajolika baranjskog sela. 1.2.3 Usporedivost s programima inozemnih visokih uilita
Tijekom izrade studijskih programa i izvedbenih planova sudjelovali smo u izradi TEMPUS projekta Restructuring and Updating of Civil Engineering Curriculum, TEMPUS JEP No. 17062-2002 na kojem surauju sva 4 graevinska fakulteta iz Hrvatske te meunarodni konzorcij kojeg ini 10 europskih fakulteta. Ova suradnja, kao i aktivno sudjelovanje u raspravi o napretku prilagodbe planova i programa tehnikih studija u RH u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (studeni 2004. godine) dovela je do usklaenosti prijedloga programa graevinskih fakulteta na razini Hrvatske (razlike u izvedbenom planu preddiplomskog studija do 10%). Tijekom izrade programa konzultirali smo sadraje studijskih programa brojnih europskih i amerikih graevinskih fakulteta te uvaavali smjernice strukovnih organizacija koje u nekim zemljama definiraju inenjerske kompetencije. Pritom smo najveu teinu dali uputama EUCEET-a (EUropean Civil Engineering Education and Training) koji okuplja 136 znanstvenih ustanova od ega je vie od 100 graevinskih fakulteta u Europi (EUCEET projekti Harmonizing Civil Engineering Education Across Europe 2004. godine). Programe smo usklaivali i s odrednicama SEFI (European Society for Engineering Education), projektEnhancing Engineering Education in Europe, Innovative Curricula in Engineering Education iz 2003. godine, sa standardima njemake ustanove za akreditaciju visokokolskih programa u graevinarstvu ASBau (Akkreditierung und Qualittssicherung zeitgemer Studiengnge des Bauingenieurwesens an deutschen Hochschulen) iz 2003. godine te s kriterijima za akreditaciju inenjerskih programa u SAD-u Engineering Accreditation Commission, Accreditation Board for Engineering and Technology (ABET) iz 2003. i 2004. godine. Kompilacija Bolonjske deklaracije, preporuka odbora ASCE Body of Knowledge i rezultata EUCEET studija o temeljnom sadraju inenjerskih studija graevinarstva predstavlja osnovni kriterij za definiranje profesionalnih i strunih znanja potrebnih svakom graevinskom inenjeru. Tablica koja slijedi prikazuje raspored ECTS bodova po odreenim podrujima u prve tri godine studija na odabranim europskim visokim uilitima u usporedbi s predloenim preddiplomskim programom naeg fakulteta. Iako postoje odreene razlike, preddiplomski izvedbeni plan naeg fakulteta ulazi u okvir raspona ECTS bodova u svim podrujima, a najsliniji je presjeku programa 100 europskih graevinskih fakulteta (EUCEET).
Sveuilite
TU Delft
ETH
Uni Hann.
TU Graz
TH Maribor Aachen
Raspon bodova
prosjek EUCEET bodova
Osijek
ECTS bodovi 180,0 180,0 210,0 180,0 202,0 180,0 180 - 202 187,4 Matematika 20,0 24,0 20,0 29,0 17,0 27,7 17,0-29,0 22,7 Mehanika 20,0 21,0 27,5 48,0 32,0 38,9 20,0-48,0 30,4 Arhitektonske 3,0 0,0 0,0 21,5 10,0 7,4 0,0-21,5 7,8 konstrukcije Graevinske 20,0 19,0 15,0 9,5 27,0 18,6 9,5-27,0 18,1 konstrukcije Hidrotehnika 18,0 13,0 10,0 16,0 21,0 5,3 5,3-21,0 15,6 Geotehnika 9,0 19,0 10,0 0,0 13,5 13,4 0,0-19,0 10,3 Gradiva 3,0 13,0 10,0 4,0 10,5 8,6 3,0-13,0 8,3 Organizacija i 13,0 7,0 15,0 3,0 27,5 13,6 3,0-27,5 13,1 ekonomija Prometnice 5,0 7,0 10,0 12,5 25,0 6,2 5,0-25,0 11,9 Informatika 2,0 9,0 15,0 10,5 0,0 6,4 0,0-15,0 7,2 Prostorno 7,0 7,0 5,0 1,0 0,0 0,0-7,0 4,3 planiranje Geodezija 3,0 6,0 5,0 7,0 2,0 4,2 2,0-7,0 6,9 Pravo 4,0 4,0 5,0 0,0 3,0 0,0 0,0-5,0 3,7 Fizika 0,0 7,0 7,5 5,0 3,5 13,9 0,0-13,9 6,6 Nacrtna 2,0 0,0 0,0 8,5 0,0 6,0 0,0-8,5 3,2 geometrija Kemija 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0-0,0 0,0 Ostalo 51,0 24,0 55,0 0,0 10,0 9,8 0,0-51,0 28,0
180,0 180,0 23,0 22,0 31,5 33,0 6,0 18,0 22,0 10,5 13,0 6,5 18,0 4,5 8,0 7,5 5,5 0,0 6,5 5,0 3,5 9,0 20,0 13,0 17,0 6,0 14,0 5,0 8,0 5,0 4,0 2,0 6,0 4,0 0,0 15,0
Tablica 1: Raspored ECTS bodova po podrujima u prve tri godine studija na graevinskim studijima odabranih europskih visokih uilita 1.3 Potencijalni partneri izvan visokokolskog sustava
Izvan visokokolskog sustava postoji interes za ove studijske programe, naroito u obliku kontinuiranog obrazovanja inenjera. Tijekom 2003. i 2004. godine Graevinski fakultet u Osijeku pokrenuo je i proveo CARDS projekt cjeloivotnog obrazovanja graevinskih inenjera kojim je u jednom ciklusu obuhvaeno vie od tisua inenjera i diplomiranih inenjera graevine na podruju Istone Hrvatske. Cjeloivotno obrazovanje graevinskih inenjera u regiji podupire se redovnom organizacijom znanstvenih i strunih tribina i seminara te izdavakom djelatnou; udbenicima, skriptama i monografijama namijenjenim studentima i inenjerima iz prakse, ovisno o tematici i razini obrade. 1.4 Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
Studij graevinarstva u Osijeku ve se svojim prvim samostalnim programom iz 1993. godine deklarirao kao internacionalni program pa je otvorenost studija i pokretljivost studenata cilj koji se nastavlja na dosadanju praksu Fakulteta na kojem je diplomiralo vie desetaka stranih studenata. Prvi stupanj mobilnosti studenata osiguran je dogovorom o usklaivanju i
meusobnom priznavanju studijskih programa svih hrvatskih graevinskih fakulteta, a harmonizacija programa u odnosu na europske standarde (vidjeti tablicu 1) daje perspektivu pokretljivosti na europskoj razini. Osim sukladnosti programa, mobilnost podupire i mogunost izvoenja dijela nastave na engleskom jeziku (vidjeti toku 3.1). Dio znanstvenih i nastavnih djelatnika fakulteta ukljuen je u izvoenje nastave na drugim fakultetima Sveuilita u Osijeku, npr. na Poljoprivrednom fakultetu i Umjetnikoj akademiji.
SVEUILINI STUDIJ doktor graevinarstva 6 semestara
STRUNI STUDIJ specijalist struke* 4 semestra
RAZLIKOVNA GODINA 2 semestra
magistar graevinarstva 4 semestra
struni prvostupnik 6 semestara
sveuilini prvostupnik 6 semestara
Grafiki prikaz 1: Pokretljivost studenata Graevinskog fakulteta Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku
* Zvjezdicom prikazani specijalistiki studiji koje ne izvodi Graevinski fakultet u Osijeku
2 2.1 Naziv studija
OPI DIO
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek, izvodit e studijski program pod nazivom sveuilini preddiplomski studij graevinarstva opeg usmjerenja. 2.2 Nositelj studija
Nositelj sveuilinog preddiplomskog studija graevinarstva je Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek. 2.3 Trajanje studija
Sveuilini preddiplomski studij graevinarstva opeg usmjerenja izvodit e se u tri godine. 2.4 Uvjeti upisa na studij
Izbor prijavljenih pristupnika na sveuilini preddiplomski studij graevinarstva opeg usmjerenja obavlja se vrednovanjem uspjeha u prethodnom obrazovanju (prosjena ocjena matematike, fizike i opi uspjeh) te putem razredbenog ispita. 2.5 Kompetencije
Kompetencije sveuilinog prvostupnika/ce graevinarstva: - razumijevanje procesa graenja, metoda za projektiranje i dimenzioniranje Poslovi za koje je osposobljen sveuilini prvostupnik/ca graevinarstva: - osnove projektiranja graevina; - voenje i nadzor manjih projekata; - statiki proraun i dimenzioniranje u betonu, metalu i drvetu; - sudjelovanje u planiranju vodovoda i kanalizacije i - voenje manjih dijelova veih projekata Diplomski studiji u RH koje moe pratiti ako se odlui za nastavak studija: - diplomski studiji graevinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. 2.6 Struni ili akademski naslov koji se stjee zavretkom studija
Zavretkom preddiplomskog sveuilinog studija graevinarstva opeg usmjerenja stjee se naziv sveuilini prvostupnik/prvostupnica graevinarstva
3. OPIS PROGRAMA 3.1. Sveuilini preddiplomski studij

I SEMESTAR
Obvezni
1.05 -101 1.05 -102 1.02 -101 2.01-101 5.07-101
Naziv predmeta
Matematika I * 1 Nacrtna geometrija Fizika Elementi visokogradnje I
Nastavnik
doc.dr.sc. NINOSLAV TRUHAR IVANKA STIPANI KLAI, predava doc.dr.sc.JOSIP BRANA doc.dr.sc. ELJKO KOKI ELJKA VUKI, vii predava
Sati tjedno Pred. + vjebe

4,00 2,00 3,00 2,00 0,00 11,00 3,00 2,00 1,00 2,00 2,00 10,00 2,00 2,00 2,00 2,00 0,00 2,00
Ispit
da da da da ne
ECTS
8,00 5,00 5,00 5,00 0,00 23,00
Tjelesna i zdravstvena kultura I 2 ukupno obvezni predmeti izborni 2.01-102 Tehniko crtanje/CAD 2.01-100 6.03-101 6.03-102 2.01-103 Inenjerska grafika Njemaki jezik I Engleski jezik I Uvod u graditeljstvo*
2.09-101 Primjena raunala ukupno svi predmeti II SEMESTAR
doc.dr.sc. NIKOLA KLEM IVANKA STIPANI KLAI, predava ANAMARIJA BISKUPOVI, predava LIDIJA KRALJEVI, prof. doc.dr.sc. SANJA LONAR-VICKOVI doc.dr.sc. NIKOLA KLEM
2,00 2,00 0,00 0,00 2,00 0,00
da da k k k k
5,00 5,00 2,00 2,00 2,00 2,00 30,00
Obvezni
1.05-103 2.15-101 2.01-104 2.04-101 2.10-101 5.07-101
Naziv predmeta
Matematika II * Mehanika I Elementi visokogradnje II Geodezija Inenjerska geologija
Nastavnik
doc.dr.sc. NINOSLAV TRUHAR doc.dr.sc. ALEKSANDAR JURI doc.dr.sc. ELJKO KOKI doc.dr.sc. BRANKICA MALI prof.dr.sc. TOMISLAV IVANKOVI ELJKA VUKI, vii predava ANAMARIJA BISKUPOVI, predava LIDIJA KRALJEVI, vii predava doc.dr.sc. NIKOLA KLEM
Sati tjedno Pred. + vjebe

4,00 3,00 2,00 2,00 2,00 0,00 13,00 0,00 0,00 0,00 3,00 2,00 2,00 2,00 1,00 2,00 10,00 2,00 2,00 2,00
Ispit
da da da da da ne
ECTS
8,00 6,00 5,00 5,00 4,00 0,00 28,00
Tjelesna i zdravstvena kultura I ukupno obvezni predmeti izborni 6.03-103 6.03-104 2.09-102 Njemaki jezik II Engleski jezik II
k k k
2,00 2,00 2,00 30,00
Raunalno programiranje u graditeljstvu ukupno svi predmeti k kolokvij s- seminar

1 2
Znakom zvjezdice oznaeni su predmeti koji se mogu izvoditi na engleskom jeziku. Nastava tjelesne i zdravstvene kulture obvezna je, ali se ne boduje i ne rauna se u optereenje studenta.
III SEMESTAR
Obvezni
1.05-104 2.15-102 2.15-104 2.05-301 5.07-102
Naziv predmeta
Matematika III * Otpornost materijala I Mehanika II Hidrologija
Nastavnik
doc.dr.sc. NINOSLAV TRUHAR doc.dr.sc. MIRJANA BONJAK - KLEINA doc.dr.sc. ALEKSANDAR JURI prof.dr.sc. VLADIMIR PATREVI ELJKA VUKI, vii predava
Sati tjedno Pred.+vjebe

3,00 3,00 3,00 2,00 0,00 11,00 2,00 2,00 2,00 0,00 2,00 8,00 3,00 3,00 0,00 0,00
Ispit
da da da da ne
ECTS
6,00 6,00 6,00 3,00 0,00 21,00
Tjelesna i zdravstvena kultura II ukupno obvezni predmeti izborni 2.15-103 2.15-100 5.02-101 2.01-105 Gradiva Tehnologija betona Graevna regulativa* Graevna fizika
doc.dr.sc. MIROSLAV MIKO doc.dr.sc. MIROSLAV MIKO prof.dr.sc. VLADIMIR SKENDROVI doc.dr.sc. ELJKO KOKI
3,00 3,00 2,00 2,00
da da s k
7,00 7,00 2,00 2,00 30,00
ukupno svi predmeti
IV SEMESTAR
Obvezni
2.15-105 2.15-106 5.01-101 2.05-302
Naziv predmeta
Otpornost materijala II* Graevna statika I Inenjerska ekonomija*
Nastavnik
prof.dr.sc. VLADIMIR SIGMUND doc.dr.sc. SILVA LOZANI prof.dr.sc. KSENIJA ULO doc.dr.sc. LIDIJA TADI ELJKA VUKI, vii predava

3,00 3,00 2,00 3,00 0,00 11,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 10,00 1,00 1,00 0,00 1,00
Ispit
da da da da ne
ECTS
6,00 6,00 4,00 6,00 0,00 22,00
Hidromehanika* Tjelesna i zdravstvena 5.07-102 kultura II ukupno obvezni predmeti izborni 2.15-107 2.16-100 2.15-108 2.01-106 Tehnologija niskogradnje Tehnologija visokogradnje Prostorno planiranje i zatita okolia* Stambene i javne zgrade*
prof.dr.sc. PETAR BRANA prof.dr.sc. PETAR BRANA doc.dr.sc. ELJKO KOKI doc.dr.sc. LIDIJA TADI doc.dr.sc. SANJA LONAR-VICKOVI
3,00 3,00 2,00 1,00
da da k s
6,00 6,00 2,00 2,00 30,00
ukupno svi predmeti
10
V SEMESTAR
Obvezni
2.15-109 2.05-303 2.05-201 2.05-101 2.05-401
Naziv predmeta
Graevna statika II Opskrba vodom i odvodnja Betonske konstrukcije I Mehanika tla* Ceste
Nastavnik
doc.dr.sc. SILVA LOZANI mr.sc. TATJANA MIJUKOVISVETINOVI prof.dr.sc. DRAGAN MORI prof.dr.sc. MENSUR MULABDI mr.sc. JOSIP BONJAK

3,00 2,00 3,00 3,00 3,00 14,00 14,00 2,00 2,00 2,00 2,00 3,00 11,00 11,00
Ispit
da da da da da
ECTS
6,00 5,00 6,00 6,00 7,00 30,00 30,00
ukupno obvezni predmeti ukupno svi predmeti VI SEMESTAR
Obvezni
2.05-102 2.05-202 2.05-203 2.15-110 2.05-204 2.05-ZR
Naziv predmeta
Geotehniko inenjerstvo* Drvene konstrukcije I Metalne konstrukcije I* Organizacija graenja I * Zidane konstrukcije I Zavrni rad
Nastavnik
prof.dr.sc. MENSUR MULABDI prof.dr.sc. STJEPAN TAKA doc.dr.sc. DAMIR MARKULAK doc.dr.sc. SAA MARENJAK prof.dr.sc. STJEPAN TAKA

2,00 2,00 3,00 3,00 2,00 12,00 12,00 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 4,00 13,00 13,00
Ispit
da da da da da da
ECTS
4,50 4,50 6,00 6,00 4,00 5,00 30,00 30,00
ukupno obvezni predmeti ukupno svi predmeti
3.2 Detaljan opis svih predmeta Detaljan opis svih predmeta nalazi se u Prilogu 1 koji slijedi nakon zavrne toke 4.8 prijedloga studijskog programa sveuilinog preddiplomskog studija Graevinskog fakulteta u Osijeku. 3.3 Struktura studija Sveuilini preddiplomski studij strukturiran je semestralno i ustrojava se u 6 semestara, odnosno 3 godine studija, a sadrajno je strukturiran kroz obvezne, izborne i fakultativne sadraje, odnosno obvezne, izborne i fakultativne predmete. Obvezni predmeti predstavljaju nuna znanja koja uvode studenta u znanstveno odnosno struno podruje graevinarstva, u ukupnom programu ine 92,6% ukupne satnice predavanja, vjebi i seminara odnosno nose 93,3% svih ECTS bodova studija. Student je obvezan pohaati nastavu i ispunjavati ostale nastavne obveze, (kolokvije, izraditi programe i sl.) Uvjet za dobivanje drugog potpisa nastavnika u indexu je uredno pohaanje
11
nastave, najmanje u visini 70% satnice predmeta, te uredno obavljene ostale obveze studenta (kolokviji, programi i sl.). Preduvjeti za upisivanje svakog pojedinog predmeta definirani su u detaljnom opisu predmeta (toka 3.2). Uvjeti upisa studenta u viu godinu studija su: - prvi i drugi potpis nastavnika svih predmeta studijskog programa prethodne godine studija, - testirani prethodni semestri, - poloeni ispiti s najmanje 70% ECTS bodova odnosno 42 ECTS boda. Ukoliko student ne ostvari uvjete za upis u viu godinu studija moe upisati ponavljanje godine, uz uvjet da je ostvario najmanje 24 ECTS boda u godini koju ponavlja. Student moe upisati ponovno istu godinu studija samo jedanput, u protivnom gubi status redovitog studenta. Pravilnikom Senata o pravilima studiranja ureuju se ostala pitanja vezana uz studij (pitanja uz ispite, albu na ocjenu, postupak ponavljanja ispita o osiguranju javnosti na ispitu i drugo). Ukupno trajanje studiranja u statusu redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najvie za vrijeme koje je za treinu dulje od propisanog trajanja studija, odnosno do kraja akademske godine u kojoj taj rok istjee. Osobi koja je izgubila status redovitog studenta mora se odobriti dovrenje studija u roku od pet godina (ako je do gubitka dolo na nekoj od godina), odnosno deset godina (ako je do gubitka dolo u apsolventskom stau), u skladu s opim aktom Fakulteta. 3.4 Popis predmeta koje studenti mogu izabrati s drugih studija Fakultet OM OM OM OM OM OM T PTF Naziv predmeta Uvod u raunarstvo Uvod u programiranje Graa raunala Baze podataka Raunalne mree i usluge Govorna i pisana komunikacija Uvod u Bibliju Konstrukcijski materijali u prehrambenoj industriji Nastavnik doc.dr.sc. N. Truhar prof.dr.sc. D. Fischer doc.dr.sc. G. Martinovi dr.sc. B. Duki prof.dr.sc. M. Essert doc.dr.sc. I. Vodopija dr.sc. Marko Tomi prof.dr.sc. M. eruga
Popis je sastavljen temeljem dogovora Graevinskog fakulteta u Osijeku s fakultetima koji nude ove izborne programe. Student osim navedenih predmeta moe izabrati i druge predmete koji nisu na ovom popisu, a koje izvode sastavnice Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku. 3.5 Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Predmeti koji se mogu izvoditi na engleskom jeziku oznaeni su zvjezdicom u opisu programa preddiplomskog studija (toka 3.1 i 3.2). Ukupno ih na tri godine preddiplomskog studija ima etrnaest. 3.6 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova Student moe izabrati s drugih studija osjekog Sveuilita ili drugih fakulteta, sukladno Popisu predmeta koje student moe izabrati s drugih studija, predmete koje slua i polae, a
12
svaki tako poloeni ispit boduje se onim brojem ECTS bodova koliko predmet nosi na matinom fakultetu i pripisuje bodovnoj vrijednosti ostalih predmeta studija. Student je, meutim, duan upisati i poloiti sve obvezne predmete sveuilinog preddiplomskog studija graevinarstva iako zbroj ECTS bodova po semestru u tom sluaju moe biti i vei od 30 ECTS bodova. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se opim aktom Sveuilita, odnosno ugovorima meu fakultetima. 3.7 Nain zavretka studija Sveuilini preddiplomski studij zavrava polaganjem svih ispita, izradbom zavrnog rada i polaganjem zavrnog ispita. Zavrnim radom student mora dokazati da je sposoban primjenjivati znanje steeno tijekom studija i pokazati da moe uspjeno rjeavati zadatke svoje struke na razini strunog naziva kojeg stjee svjedodbom. Zavrni ispit je javan i polaze se pred Ispitnim povjerenstvom. Ispitno povjerenstvo ima tri lana, a mentor studenta ne moe biti predsjednik povjerenstva. Pitanje izradbe i obrane zavrnog rada, zavrnih ispita, prava i obveze studenata, mentora i ispitnog povjerenstva te ostale posebnosti rada Odbora za zavrne i diplomske ispite ureuje se Pravilnikom o zavrnim i diplomskim ispitima Fakulteta. 3.8 Uvjeti nastavka studija Student koji je prekinuo redoviti studij moe nastaviti studij, a trokove nastavka studija snosi sam student, uz uvjet da studijski program nije bitno izmijenjen od onoga koji je student prvotno upisao, a u skladu s opim aktom Fakulteta. Student koji je izgubio status redovitog studenta na drugom visokom uilitu moe nastaviti studij na ovom Fakultetu ukoliko se radi o srodnom studiju graevinarstva, uz polaganje eventualnih razlikovnih ispita, a uz uvjete utvrene opim aktom Fakulteta.
13
UVJETI IZVOENJA STUDIJA
4.1 Mjesto izvoenja studijskog programa Graevinski fakultet Sveuilita J.J.Strossmayera u Osijeku raspolae s oko 4.200 m na dvije lokacije te nudi dovoljno prostora za izvoenje svih oblika nastave i izvannastavnih aktivnosti studenata. Lokacije fakultetskih zgrada nalaze se u : - Drinskoj ulici 16a gdje je u etanom vlasnitvu 1960 m Tu se odrava nastava prve godine sveuilinog preddiplomskog i svih godina strunog studija. -u Crkvenoj ulici 21. Zgradu je Fakultet dobio od Grada Osijeka besplatno na koritenje 50 godina (cca. 2200m). Tu se odrava nastava za 2, 3. i 4. godinu sveuilinog preddiplomskog, diplomskog te poslijediplomskog studija. Osim ta dva prostora studenti prve dvije godine koriste i prostore na Trgu Ljudevita Gaja 6 (cca.250m). Tu se koristi knjinica s itaonicom i informatika radionica sveuilinih Odjela za matematiku i fiziku. 4.2 Podaci o prostoru i oprema predviena za izvoenje studija Struktura fakultetskih prostora organizirana je kako slijedi: 1/ povrina uionikog prostora po studentu: sadanje stanje je 1848,15 m uionikog prostora to ini 4,8 m po studentu. Uzimajui u obzir cjelokupni prostor Fakulteta a ne samo uioniki prostor, svakom studentu prosjeno pripada 11,85 m. Sve uionice su opremeljene modernom audio-vizualnom opremom (grafoskop, LCD panel, notebook), a u tijeku je i opremanje jedne uionice za predavanja na daljinu iz sredstava TEMPUS- projekta. 2/ povrina kabinetskog prostora po nastavniku: nastavnicima je na raspolaganju 610,92 m kabinetskog prostora to ini 11,74 m po nastavniku. Za gostujue nastavnike je opremljeno 6 apartmana u potkrovlju objekta u Crkvenoj ulici. Svi nastavnici i suradnici imaju na raspolaganju barem po jedan moderan kompjuter u svome kabinetu za individualni rad. 3/ povrina knjinice (ukupan broj jedinica, broj udbenika dostupnih studentu): fakultet posjeduje dobro opremljenu knjinicu koja radi 10 sati na dan. Njena povrina je 59 m, no koristi se i knjinica i itaonica sveuilinog Odjela za matematiku veliine 120 m. Knjinica posjeduje 6192 jedinice i 1916 udbenika dostupnih studentima te 2500 jedinica i 610 udbenika u knjinici i itaonici sveuilinog Odjela za matematiku. Opremljena je novim namjetajem sa svom potrebnom informatikom opremom (dva raunala, laserski printer i fotokopirni aparat) i prikljukom na internet. 4/ broj laboratorija za nastavu: iz vlastitih sredstava, sredstava znanstvenih projekata te namjenskih sredstava MZO tijekom zadnje etiri godine nabavljena je kapitalna laboratorijska oprema ukupne vrijednosti oko 3 milijuna kuna. Time su opremljeni laboratoriji u prostorijama Fakulteta za modelska i in-situ ispitivanja konstrukcija, za ispitivanje drveta i drvenih konstrukcija, geomehaniki laboratorij za ispitivanje armiranog tla, dinamiki laboratorij za prinudna i ambijentalna dinamika ispitivanja svih tipova konstrukcija (jedini takav laboratorij u Hrvatskoj koji je ukljuen u svjetsku mreu laboratorija koji u nastavi koriste male stolove za simulaciju potresa), laboratorij za bezrazorna ispitivanja materijala i konstrukcija i hidrotehniki laboratorij. Ukupna povrina laboratorija iznosi 261,65 m. Uz navedeno Fakultet po osnovi trajnog Ugovora o suradnji sa IGH-PC Osijek besplatno koristi i pet laboratorija IGH (geotehniki, kemijski, cestograevni, konstrukcije i materijali - 580 m). Ovo smatramo povoljnim rjeenjem, jer ne trebamo upoljavati laborante nego ih angairamo po potrebi kroz vanjsku suradnju.
14
Vrste prostora
1. 2. Uionice Kompjutorski praktikumCARnet 3. Laboratorije 4. itaonica 5. Vijenica 6. Kabineti nastavnog osoblja 1-9 Ukupno 1. Dekanat 2. Tajnitvo 3. Studentska referada 4. Knjinica 5. Skriptarnica 6. Raunovodstvo i blagajna 7. Arhiva 1-7 Ukupno 1 Restoran 2 Sanitarije 3 Apartmani 4 Hall i komunikacije 5 Atrij 1-5 Ukupno SVEUKUPNO:
Broj prostorija
Povrine nastavnih prostora u: Drinskoj 16a - m2 Crkvenoj 21 - m2 333,83 81,82 261,65 21,64 99,08 243,00 1041,02 91,42 21,44 37,39 58,54 53,17 9,64 271,60 32,39 72,33 63,38 434,26 250,14 852,50 2169,99
Ukupno - m2 793,83 133,42 841,65 21,64 99,08 610,92 1848,15 91,42 47,24 63,19 178,54 25,75 53,17 9,64 348,95 32,39 130,53 63,38 1324,24 250,14 1877,94 4775,04
10 2 5 1 1 29 48 2 2 2 1 1 2 1 11 3 8 6 2 1 20
460,00 51,60 580,00* 367,92 879,50 25,80 25,80 **120,00 25,75 77,35 58,2 889,98 948,18 2605,03
Tablica 2: Struktura prostora Graevinskog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku * koritenje u IGH - Poslovni centar Osijek, Drinska 18 ** koritenje knjinice i itaonice sveuilinih Odjela za matematiku i fiziku. Oprema predviena za izvoenje studija: 1/ u nastavnom procesu koristimo dvije moderno opremljene kompjutorske uionice (povrine ca. 130m2) ukljuene u sustav CARNet sa ukupno 30 kompjutora. Uz ove dvije, studentima prvih godina na raspolaganju je i kompjutorska uionica sveuilinog Odjela za matematiku s oko 20 kompjutora. 2/ uz kompjutore nabavljeni su i najmoderniji programi koji se koriste u nastavi i to: programi za crtanje i kompjutorom podrano projektiranje graevina ACAD, komplet programa NEMETSCHEK ( ALLPLAN, ALLPLOT I FEAT), programi za proraun svih tipova konstrukcija ( ROBOT; TOWER; -SAP2000; -ETABS; SAFE; DIE-Statik software), programi za proraun mostova i prednapetih mostova (TVG), programi za proraune iz geotehnike ( GEOSLOPE), pogrami za organizaciju graenja (PRIMAVERA, AGRA), programi za numerika modeliranja (NISA/DISPLAY, RUAUMOKO, LARZWD, LARZWS, CANY-98, NONLIN98, SARSAN, UCFIBER, USEE, MDSolid 2.5), licencirani matematiki software (MATHEMATICA, MATLAB).
15
4.3 Popis nastavnika i suradnika Popis nastavnika i suradnika definiran je za akademsku 2005./2006. i podloan je promjenama. 4.4 Podaci o angairanim nastavnicima Za izvoenje nastave na sveuilinom preddiplomskom studiju Graevinski fakultet Osijek angairat e samo jednog vanjskog suradnika, dok su svi ostali nastavnici sveuilinog preddiplomskog studija graevinarstva djelatnici Graevinskog fakulteta u Osijeku. Zatraena je pisana izjava nastavnika koji nije zaposlen na fakultetu i suglasnost elnika ustanove u kojoj je nastavnik zaposlen za dopunski rad i to za prof.dr.sc. Josipa Branu, za predmet Fizika na sveuilinom preddiplomskom studiju za akademsku 2005./2006. godinu i nadalje. Udio vanjskih suradnika u izvoenju nastave Ukupan broj predmeta Broj nositelja Postotak Nositelji predmeta sa Graevinskog fakulteta u Osijeku Nositelji predmeta sa Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku Nositelji predmeta s drugih sveuilita 43 1 0 97,7 2,3 0
4.5 Popis nastavnih baza za praktinu nastavu Fakultet po osnovi Ugovora o suradnji s Institutom graevinarstva Hrvatske- Poslovni centar Osijek besplatno koristi 5 laboratorija (cca. 580m i to: geotehniki, kemijski, cestograevni, konstruktivni i materijali). Ugovor je obvezujui i potpisan na neogranieno vrijeme nakon razdvajanja IGH i Fakulteta. Osim ovoga kao nastavne baze koriste se gradilita prvenstveno u slavonsko-baranjskoj regiji, ali i u cijeloj Hrvatskoj. 4.6 Optimalan broj studenata Optimalan broj studenata koji upisuju I semestar preddiplomskog studija procjenjuje se na 130 studenata. 4.7 Procjena trokova studija po studentu Aproksimacija trokova studiranja iznosi za preddiplomski studij 28.300,00 kuna godinje po studentu. 4.8 Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa Prihvaanjem Bolonjske deklaracije svaka organizacijska jedinica u visokoobrazovnom sustavu preuzela je obvezu promicanja europske suradnje u osiguravanju kvalitete izgradnjom sustava kvalitete. Na Graevinskom fakultetu u Osijeku postavljen je sustav koji je, tijekom
16
izvoenja obrazovnog procesa, podloan neprestanim kontrolama i potrebnim modifikacijama u smislu kvalitativnih pomaka. Na Fakultetu se provodi kontinuirana unutranja kontrola te periodina vanjska kontrola. Unutranja kontrola se osigurava na sljedee naine: 1/ formiranjem Odjela za kvalitetu iji su rezultati snimanja stanja imperativ menadmentu Fakulteta za kvalitativne promjene. U rad Odjela za kvalitetu ukljueni su predstavnici svih podsustava Fakulteta prije svega predstavnici studenata, zatim predstavnici menadmenta, predstavnici zavoda, predstavnici administracije i, prema potrebi, predstavnici drugih relevantnih dijelova sustava. Ciljevi unutranje kontrole jesu: osiguravanje provoenja postavljenih standarda kvalitete visokoobrazovnog sustava osiguravanja kvalitete pouavanja osiguravanja kvalitete menadmenta. Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarenje ovih ciljeva jest postavljanje uinkovitog komunikacijsko-informacijskog podsustava u sustavu Fakulteta. Ostvarenje zacrtane kvalitete mogue je samo suglasjem oko elje i potrebe za kvalitetom u cjelini. Osnovna motrita kontrole koja su predmet spoznavanja stanja i potreba za promjenama Odbora za kvalitetu jesu: profil predmeta i mogunost i razina postizanja ciljeva zacrtanih studijskim programom (sadraj programa, didaktika situacija), diplomski rad, profil i broj studenata, prolazne ocjene, kvaliteta diplomiranih studenata, uvaavanje diplomiranih studenata u struci, opremljenost Fakulteta, politika upoljavanja i kvaliteta uposlenika, politika internacionalizacije, istraivaka komponenata pojedinog predmeta itd. 2/ anketiranjem studenata i na taj nain njihovim izravnim sudjelovanjem u definiranju i podizanju standarda kvalitete. Ankete se provode jednom godinje. Anketa koja je temelj kreiranja sustava kvalitete zasniva se na: a) Anketi za ocjenjivanje kategorija ukljuenih u obrazovni proces: - Sposobnosti obrazovne institucije u postizanju eljene kvalitete studiranja (oprema, tehnologija, prostor) - Kvaliteta sadraja nastavnih programa - Kvaliteta nastave (uenja/pouavanja) - Organizacijska struktura obrazovnog procesa vremenski i sadrajni slijed predmeta - Uinkovitost komunikacijsko-informacijskog podsustava (management fakulteta predmetni nastavnik studentska referada studentska organizacija student) u potpori procesa "teaching/learning" - Organizacijska kultura obrazovnog sustava (na nivou fakulteta i sveuilita). b) Anketi za ocjenjivanje kvalitete predavanja, predavaa (zanimljivost, ostvarivost u praksi, motiviranost, bogatstvo sadraja programa, prilagodljivost studentu, tonost, doputena osobnost i kreativnost, povjerenje u potenje, tehnika podrka). Na kraju svake ankete ispitanici imaju mogunosti sami ponuditi prijedloge za unapreenje programa i prijedloge za unapreenje predavaa. 3/ dvadesetetverosatnom Internet vezom studenti imaju mogunost iznositi primjedbe, pohvale, prijedloge koje Odbor za kvalitetu periodino s dunim uvaavanjem analizira i po potrebi po njima djeluje. Vanjsku kontrolu kvalitete obavljaju periodino (prema zakonskim odredbama) ili prema izvanredno ukazanoj potrebi neovisne akreditirane agencije za praenje kvalitete u visokom obrazovanju Republike Hrvatske.
17
5.1 PRILOG 1 Detaljan opis svih predmeta
18
1 Predmet 1.1 Opi podaci o predmetu

Oznaka 1.05-101 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 4+3 Status OBVEZNI Semestar I ECTS 8,00
MATEMATIKA I
doc. dr. sc. NINOSLAV TRUHAR
1.2 Oblici izvoenja nastave

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe NE Seminarski rad NE
1.3 Sadraj predmeta

Prirodni i cijeli brojevi. Racionalni i realni brojevi. Intervali. Infimum i supremum skupa. Kompleksni brojevi. Pojam niza, naini zadavanja i neki specijalni nizovi (aritmetiki, geometrijski, harmonijski, Fibonaccijev niz,...). Konvergencija niza i pravila za raunanje limesa. Pojam i konvergencija reda. Kriteriji konvergencije. Pojam, naini zadavanja i neka svojstva funkcija. Restrikcija funkcije. Kompozicija funkcija. Osnovne elementarne funkcije. Polinomi. Racionalne funkcije. Parametarsko zadavanje funkcije. Pojam limesa funkcije. Pravila za raunanje limesa funkcije. Jednostrani limesi. Neki specijalni limesi. Asimptote funkcije. Neprekidnost funkcije. Osnovna svojstva neprekidnih funkcija. Pojam derivacije. Derivacije elementarnih funkcija. Pravila deriviranja. Derivacije vieg reda. Deriviranje implicitno i parametarski zadane funkcije. Primjena diferencijalnog rauna (monotonost, lokalni ekstremi, konveksnost, L'Hospitalovo pravilo, zakrivljenost). Taylorov red funkcije. Pojam vektora i operacije s vektorima. Linearna kombinacija vektora i baza. Skalarni produkt. Vektorski produkt. Mjeoviti produkt. Viestruki produkt. Pravac i ravnina u prostoru. Pojam linearnog operatora. Pojam matrice i operacije s matricama. Regularne matrice. Rang matrice. Motivacija i osnovni pojmovi. Kronecker-Capelli-Rouch rjeenja sustava. Gaussova metoda eliminacije. Definicija i svojstva determinante. Laplaceov razvoj determinante. Cramerovo pravilo. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori kvadratne matrice. Definitnost kvadratne matrice.
1.4 Kompetencije
Studenti e ovladati s osnovama diferencijalnog rauna funkcija jedne varijable i metodama matematike analize te s osnovama linearne algebre.
1.5 Obvezna literatura

1. D. Juki, R. Scitovski, Matematika 1, Odjel za matematiku, Elektrotehniki fakultet, Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek, 2000. 2. B. P. Demidovi, Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike s primjenom na tehnike nauke, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986. 3. S. Kurepa, Matematika analiza 1,2, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. 4. S. Kurepa, Uvod u linearnu algebru , kolska knjiga, Zagreb, 1978. 5. P. Javor, Uvod u matematiku analizu, kolska knjiga, Zagreb, 1986.
1.6 Dopunska literatura

1. M. Crnjac. D. Juki, R. Scitovski, Matematika, Sveuilite u Osijeku, 1994. 2. Schaum's outline series , McGRAW-HILL, New York, 1991.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: nema Seminarski rad: ne
1.8 Nain praenja kvalitete izvedbe predmeta

Kolokviji

NACRTNA GEOMETRIJA
STIPANI-KLAI IVANKA

1.3 Sadraj predmeta

Zadatak nacrtne geometrije. Osnovne geometrijske konstrukcije. Perspektivna kolineacija i perspektivna afinost u ravnini. Konsrukcija krivulja 2. stupnja. Mongeova metoda projiciranja. Osnovni geometrijski elementi: toka, pravac, ravnina i njihovi meusobni poloaji. Poloajni odnosi, posebni poloaji prema ravninama projekcije, metrika. Dodatne projekcije (bokocrt, stranocrt). Rotacija ravnine. Koso projiciranje, Pohlkeov stavak, kosa aksonometrija. Presjeci geometrijskih tijela ravninom. Osnove kotirane projekcije.Topografske plohe (prirodni tereni), profil, ravninski presjek, padnice, naela trasiranja. Rjeavanje zemljanih radova metodom slojnica, osnovni tipovi trasa, popreni profil.
1.4 Kompetencije
Kolegij ima opeobrazovni karakter za graditeljstvo. On prethodi strunim sadrajima koji koriste crte kao podlogu u komuniciranju.Cilj kolegija je razvijanje prostornog zora, te predoavanje prostornih objekata na papiru. Cilj je nauiti kako 3-dim objekte predoiti u 2-dim i obratno. Ta zorna komunikacija izmeu 3-dim i 2dim prostora ostvaruje se razliitim metodama projiciranja koje se koriste u suvremenim tehnikim strukama.

1. 2. I. Babi, S. Gorjanc, A. Slijepevi, V. Szirovicza: Nacrtna Geometrija-zadaci, HDKGIKG, Zagreb, 2002. V. Nie: Deskriptivna geometrija, kolska knjiga, Zagreb 1992.

1. 2. 3. 4. K. Horvati-Baldasar, I. Babi: Nacrtna geometrija SAND d.o.o., Zagreb, 1997. D. Palman: Geometrijske konstrukcije,Element, Zagreb, 1996. Z. Kurnik, D. Palman, B. Pavkovi: Zadaci iz nacrtne geometrije-Mongeova projekcija,Tehnika knjiga Zagreb,1973. I. Pal:Nacrtna geometrija u anaglifskim slikama, Tehnika knjiga, Zagreb, 1966.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad: ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: samostalna izrada etiri (4) programa

Tijekom semestra studenti samostalno rjeavaju zadatke rasporeene u etiri programa, koji se ocjenjuju.

FIZIKA
doc.dr.sc. JOSIP BRANA

1.3 Sadraj predmeta

Uvod i sustavi jedinica. Vektori. Gibanja u jednoj dimenziji. Gibanja u dvije dimenzije. Newtonovi zakoni dinamike. Primjena Newtonovih zakona dinamike. Newtonov zakon ope gravitacije. Rad, energija i snaga. Zakon ouvanja energije. Koliina gibanja, centar masa i gibanje sustava masa u cjelini. Sudari. Moment sile. Uvjeti ravnotee krutog tijela. Rotacija krutog tijela. Kutna brzina i ubrzanje. Analogija izmeu translacijskih i rotacijskih veliina. Kinetika energija rotirajueg tijela. Moment tromosti (inercije). Moment vrtnje. Rotacijska dinamika krutog tijela oko vrste osi. Zakon ouvanja momenta vrtnje. Oscilacije: harmonijske, priguene, prisilne rezonancija. vrsta tijela i fluidi pod djelovanjem sila: gustoa, naprezanja (normalna, tangencijalna) tlak. Hookeov zakon i elastina svojstva materijala. Tlak u statikom fluidu. Arhimedov zakon. Bernoullieva jednadba. Viskoznost. Temperatura i prijenos topline. Zakon provoenja topline i toplinska svojstva materijala. Vladanje vrstih tijela, tekuina i plinova pri zagrijavanju. Jednadbe stanja. Specifine topline i latentne topline. Rad. Prvi zakon termodinamike i njegove primjene. Drugi zakon termodinamike. Elektrini naboji i Coulombova sila. Jakost elektrinog polja. Potencijalna energija naboja u elektrinom polju, elektrini potencijal i napon. Jedinice. Kondenzatori. Baterije. Strujni krug. Jakost elektrine struje. Instrumenti za mjerenje napona i jakosti struje. Ohmov zakon. Snaga i energija istosmjerne struje. Magnetsko polje i njegovo nastajanje. Biot&Savartov zakon. Faradayev zakon. Indukcija. Jedinice. Generatori naizmjenine struje. Osobine naizmjenine struje snaga. Harmonijski i neharmonijski valovi. Matematiki opis i znaajke valova. Snaga valova. Interferencija i ogib harmonijskih valova. Stojni valovi. Akustini valovi u raznim sredinama. Izvori zvuka. Jakost zvuka. Interferencija zvunih valova. Dopplerov uinak. Osnovni zakoni geometrijske optike. Zrcala i lee. Osnove fotometrije. Laseri.
1.4 Kompetencije
Upoznati i duboko razumjeti temeljne fizikalne pojmove i zakone mehanike, topline, elektriciteta i optike.

1. N. Cindro, Fizika I, kolska knjiga , Zagreb, 1991. 2. N. Cindro, Fizika II, kolska knjiga , Zagreb, 1991.

1. E. Babi, R. Krsnik, M. Oko, Zbirka rijeenih zadataka iz fizike, kolska knjiga, Zagreb, 1990.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Pismeni: da Seminarski rad:

Oznaka Naziv predmeta Broj sati Status Semestar ECTS 2.01-101 2+2 OBVEZNI I 5,00 ELEMENTI VISOKOGRADNJE I Nastavnik: Suradnici: doc.dr.sc. ELJKO KOKI,dipl.ing.arh. VALIS TAJNER,dipl.ing.gra.

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Konstruktivne vjebe DA Seminarski rad NE
1.3 Sadraj predmeta

Uvod u znanstvenu disciplinu koja obrauje elemente visokogradnje konstruirane na svojstvima graevinskih materijala, zakonima statike i fizike zgrade. Utjecaji na trajnost graevina i vrste konstruktivnih sustava u zgradama.Vrste projektne dokumentacije, lokacijska, graevinska i uporabna dozvola.Zidovi od opeke i opekarskih blokova, vrste opeka i opekarskih blokova.Nain slaganja opeke vez opeke, engleski, poljski i nizozemski vez opeke.Pravokutan spoj, sudar i krianje zidova od opeke.Stupovi od opeke, zaobljeni i sferni zidovi od opeke.Zidovi od upljih betonskih blokova.Dimnjaci od opeke i montani dimnjaci, ventilacijski kanali.Lukovi od opeke ravni, segmentni i polukruni, zidarska oplata.Mortovi i buke. Vapneni, produni, cementni, sadreni i amotni mort.Zidovi od kamena vrste prema obliku i veliini.Lukovi u zidovima od kamena ravni,segmentni i polukruni luk i zidarska oplata.Stupovi od kamena i oblaganje proelja tankim kamenim ploama.Zidovi od betona i armirenog betona vrste prema nainu izvedbe, karakteristike. Betoniranje temelja, jednostrana i dvostrana oplata betonskih zidova.Oplata zavojite AB stijene, oplata AB potpornog zida.AB nadvoji i pripadajua oplata i AB stupovi i oplate pravokutnih, krunih i stupova promjenljivog presjeka.Lagani betoni, sadrene stijene, staklene stijene.Stropovi konstrukcija, pod i podgled.Armirano-betonski stropovi vrste. Monolitni, polumontani i montani AB stropovi, oplate. Armirano-betonski stropovi s ulocima od stakla.Drveni stropovi vrste. Drveni stropovi izmeu elinih nosaa. Detalji.
1.4 Kompetencije
Student mora znati i razumjeti naine grafikog prikazivanja elemenata visokogradnje u razliitim vrstama projekata. Ta znanja moe primjeniti u procesu graenja ili u izradi pojedinih dijelova projekata.

1. uro Peuli : Konstruktivni elementi zgrada, Croatia knjiga 2002. Zagreb 2. Z. Vrkljan : Oprema graevnih nacrta, Graevinski institut Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb 1986. 3. Ivo Kordi: Izvedbeni nacrti, Graevinski institut Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb 1986.

Razliite vrste projektne dokumentacije u visokogradnji
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad:ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Tehniko crtanje/CAD i Nacrtna geometrija

U okviru vjebi studenti izrauju tri programau kojima primjenjuju znanja izloena na predavanjima : 1. Situacijski i Idejni projekt 2. Glavni projekt 3. Plan oplate

Oznaka 5.07-101 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 0+2 Status OBVEZNI Semestar I, II ECTS 0,00
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA I

ELJKA VUKI, prof.

Predavanja NE Auditorne vjebe NE Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad NE
1.3 Sadraj predmeta

Kineziologija, Tjelesna i zdravstvena kultura, Kinezioloka rekreacija, Pojam porta i metodika portskog treninga, Kineziterapija, Predmet istraivanja i struktura kineziologije, Struktura antropolokog prostora, Zdravstveni status i preventiva, Funkcija disajnog sustava, Funkcija kardiovaskulatornog sustava.Procjena funkcionalnih sposobnosti i mjerni instrumenti, Procjena motorikih sposobnosti i mjerni instrumenti, Procjena morfolokih karakteristika i mjerni instrumenti, Radna sposobnost i naini procjene, Procjena dranja tijela, Modeli i sredstva rada za razvoj motorikih dimenzija, Modeli i sredstva rada za razvoj funkcionalnih sposobnosti, Modeli zdravstveno - kurativnih programa, Modeli tjelesnog vjebanja ovisno od skupine bolesti.Modeli i sredstva rada u aerobnim uvjetima, Modeli razvoja motorikih sposobnosti, Modeli zdravstveno - preventivnih rekreacijskih programa, Procjena neposrednih efekata transformacijskog procesa, Kontrola rehabilitacijskog tretmana. Modeli i sredstva rada za razvoj kreatinfosfatnog alaktatnog mehanizma, Modeli i sredstva rada za razvoj glikolitikog laktatnog mehanizma, Osnovne metode anabolikog treninga, Procjena neposrednih efekata transformacijskog procesa, Kontrola rehabilitacijskog tretmana.
1.4 Kompetencije
Zadovoljiti bioloku potrebu za kretanjem, Stvoriti naviku za zdravim nainom ivota, Stjecanje osnovnih znanja, vjetina i navika, postizanje odreene razine motorikih dostignua, poboljanje stanja motorikih i funkcionalnih sposobnosti, Osposobiti studente i studentice za samokontrolu efekata transformacijskog procesa, Poveanje radne sposobnosti.
1.5 Literatura
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Mrakovi, M.: Uvod u sistematsku kineziologiju, Zagreb, 1997. Miigoj-Durakovi, M. et al.: Morfoloka antropometrija u portu, Zagreb, 1995. Milanovi, D.: Dijagnostika u sportu, Rovinj, 1996. Milanovi, D.: Fitness, Zagreb, 1996. Andrijaevi, M.: Sportska rekreacija u mjestu rada i stanovanja, Zagreb, 1996. Peina M. i Heimer, S.: portska medicina, Zagreb, 1993. Milanovi, D.: Prirunik za sportske trenere, Zagreb, 1997. Metiko, D. i drugi: Suvremena aerobika, Zagreb, 1997. Groser, M., H. Ehlenz, E. Zimmermann: Richting Muskeltraining, BVL Verlagsgesellschaft, Munchen, 1987. 10. Vuki, ., S. Jani: Prirunik za samostalno ciljano vjebanje studenata, Osijek, 1999.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita nema Usmeni: Pismeni: Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: obvezno pohaanje Seminarski rad:

Procjena i ocijena inicijalnog stanja. procesa. Procjena neposrednih i kumulativnih efekata transformacijskog

Oznaka 2.01-102 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 2+2 Status IZBORNI Semestar I ECTS 5,00
TEHNIKO CRTANJE / CAD

doc.dr.sc. NIKOLA KLEM

Predavanja DA Auditorne vjebe NE Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad NE
1.3 Sadraj predmeta

Zadatak tehnikog crtanja. Vrste, mjerila i sadraj nacrta. Oprema nacrta, Sadraj nacta, Kotiranje nacrta, Debljina i tipovi linija, rafiranje. Raspored nacrta. Skraenice. Oznake. Idejni nacrti. Glavni nacrti. Situacioni nacrti. Palirski nacrti. Detaljni nacrti. Formati papira i crtea. Savijanje crtea. Osnovni pojmovi i principi raunalne grafike. Program AutoCAD - 2D. Osnove programa Corel DRAW. Osnove programa ArchieCAD.
1.4 Kompetencije
Upoznavanje studenata sa elementima Savladavanje crtanja primjenom raunala. tehnikog crtanja. Savladavanje slobodorunog crtanja.

1. Margareta Trconi, Tehniko crtanje pomou raunala AutoCAD 2004, Vinkovci, 2003.

1. Zvonimir Vrkljan, Oprema graevinskih nacrta, Zagreb, 1986.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: praktini Pismeni: da Seminarski rad: ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: pozitivno ocjenjeno 75% vjebi

Kontinuirano praenje samostalnog rada na vjebama.

INENJERSKA GRAFIKA
IVANKA STIPANI-KLAI, prof.

Predavanja DA Auditorne vjebe NE Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad NE
1.3 Sadraj predmeta

Openito o krivuljama. Klasifikacija krivulja 2. stupnja. Konstrukcija elipse. Konstrukcija parabole. Konstrukcija hiperbole. Ravnina, njezine toke i pravci. Trea i etvrta projekcija. Rotacija. Prikazivanje geometrijskih tijela. Stoci i valjci. Kugla. Rotacijske pohe. Osnove primjene raunala. Raunalni programski paketi za crtanje. Mogunosti i prednosti crtanja raunalom. Programski paket AutoCad primjeri dvodimenzionalnog i trodimenzionalnog prikaza. Principi crtanja raunalom: grafiki elementi ( linije, pligoni, krivulje, rafure), mjerilo crtea, mjerne jedinice, slojevi, ispis, pohranjivanje datoteka. Crtanje u ravnini. Koordinatni sustavi. Operacije s grafikim elementima: koriranje, translatiranje, brisanje, rafiranje, rotacija elemenata, kreiranje blokova. Svojstva elemenata : duljina, plotina, masa. Crtanje u tri dimenzije. Prodori tijela.
1.4 Kompetencije
Upoznavanje studenata sa elementima Savladavanje crtanja primjenom raunala. tehnikog crtanja. Savladavanje slobodorunog crtanja.

1. Margareta Trconi, Tehniko crtanje pomou raunala AutoCAD 2004, Vinkovci, 2003. 2. I. Babi, S.Gorjanc, A. Slijepevi,V. Szirovicza: Konstruktivna geometrija, Graevinski Fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1994.

1. Zvonimir Vrkljan, Oprema graevinskih nacrta, Zagreb, 1986. 2. V. Nie: Deskriptivna geometrija, kolska knjiga, Zagreb, 1985.
1.7 Ispit

Kontinuirano praenje samostalnog rada na vjebama.

NJEMAKI JEZIK I
ANAMARIJA BISKUPOVI, prof.

Predavanja NE Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe NE Seminarski rad DA
1.3 Sadraj predmeta

Alte Huser Bauphysik Grundbegriffe, Krfte und Gegenkrfte Spannung, Festigkeit, einige Festigkeitsarten Elastizitt, Verformung Wrme, Wrmeschutz, Wrmeleitfhigkeit Natrliche und knstliche Bausteine Feinkeramische Fliesen Bauholz Bindemittel und Mrtel Baukalk
1.4 Kompetencije
itanje, usmena interpretacija i prijevod strunih tekstova radi pronalaenja i razmjene strunih informacija, s ciljem samostalne uporabe strane literature.

1. Ritoa, M. V. Sekula (1989.) Njemaki za graevinare, kola za strane jezike, Zagreb

1. Tecilazi, Franci (1996.) Deutsch fr Studenten der Architektur, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb asopisi: 2. Detail, Institut fr Internationale Architektur Dokumentation 3. Bautechnik, Ernst & Sohn, Berlin 4. Bauingenieur, Springer Verlag, Berlin 5. Bauen mit Holz, editor: Klaus Fritzen, Berlin 6. Beton und Stahlbetonbau, editor: Konrad Bergmeister i dr., Berlin Razni tekstovi s interneta vezani uz nastavno gradivo
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: ne Pismeni: ne Seminarski rad: ne Kolokvij: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Redovno pohaanje nastave, prijevodi, prezentacija seminarskog rada.

Pismene vjebe (prijevodi, gramatike vjebe). Usmene jezine vjebe (seminarski rad, izlaganja, prezentacije).

ENGLESKI JEZIK I
LIDIJA KRALJEVI, prof.

1.3 Sadraj predmeta

Architect Imhotep The Mystery yet unsolved The Majestic Taj Mahal Astonishing Cathedral Steel and structures never possible before What is Civil Engineering ? From Vision to Reality Dams-lords of the water Three Georges The biggest dam in the world Imposing bridges The AKB Canals & Aqueducts Tunnels The Simplon Revision
1.4 Kompetencije
U predmetu engleski jezik student se upoznaje sa strunim vokabularom svoje struke na engleskom jeziku, te tako poveava svoje znanje pasivnih jezinih vjetina (sluanje i itanje), te aktivnih jezinih vjetina (govor i pisanje).

1. L. Kraljevi: Structures in Time & Space I, Graevinski fakultet Sveuilite J.J. Strossmayera Osijek 2002. 2. L. Kraljevi: Structures in Time & Space II, Graevinski fakultet Sveuilite J.J. Strossmayera Osijek 2002.

1. A. Kralj-tih: English in Civil Engineering, Hrvatska sveuilina naklada 2004.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: ne Pismeni: ne Seminarski rad: ne Kolokvij: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Redovito pohaanje vjebi, prijevodi, prezentacija seminarskog rada.

Pismene vjebe ( prijevodi, gramatike vjebe) Usmene jezine vjeabe (seminarski rad, izlaganja, prezentacije)

Oznaka 2.01-103 Nastavnik: Broj sati 2+0 UVOD U GRADITELJSTVO doc.dr.sc. SANJA LONAR-VICKOVI, dipl.ing.arh. Naziv predmeta Status IZBORNI Semestar I ECTS 2,00

Predavanja DA Auditorne vjebe NE Konstruktivne vjebe NE Seminarski rad DA
1.3 Sadraj predmeta

Osnovni pojmovi u graditeljstvu. Temeljni oblici i teme u graditeljstvu. Upoznavanje povijesti graditeljstva Osijeka; urbanistiki razvoj te pregled najznaajnijih graevina i graditelja. Graditeljstvo u pretpovijesti. Prvi sauvani graditeljski artefakti. Egipat; ideoloke pretpostavke, razdoblja, urbanizam, tipovi zgrada, najznaajniji primjeri kompleksa i graevina, graditeljske specifinosti. Grka; razvoj civilizacije, urbanizam, grki hram, odnos javne i stambene arhitekture, graditelji i njihova djela. Rim; povijesni pregled, urbanizam, tipologija, novi materijali i konstrukcije, graditelji, najznaajnije graevine, rimsko graditeljstvo u Hrvatskoj. Graditeljstvo ranog kranstva; razdoblje, lokacije, graditeljski oblici, najznaajnije graevine u Europi i Hrvatskoj. Romanika; rasprostranjenost, tipologija, najznaajniji europski i hrvatski primjeri. Gotika; vremensko i zemljopisno odreenje, tipologija, gotika katedrala, najznaajniji primjeri u Europi i Hrvatskoj. Renesansa; razdoblje, rasprostranjenost, ideoloke pretpostavke, tipologija, najznaajnije graevine na tlu Europe i Hrvatske. Barok, manirizam, rokoko; razdoblje, tipologija, oblici, barok u Europi, barok u Hrvatskoj, osjeka Tvra. Klasicizam; vremenske i zemljopisne odrednice, najznaajniji graditelji i graevine, klasicizam u Osijeku i Hrvatskoj. Secesija; razdoblje, oblici, materijali, graditeljski primjeri u svijetu i Hrvatskoj, osjeka secesija. Moderna; ideoloke pretpostavke, utemeljitelji, razvoj, graditelji moderne, znaajne graevine, moderna u Hrvatskoj i Osijeku. Recentna arhitektura; graditelji i graevine.
1.4 Kompetencije
Upoznavanje i razumijevanje globalnog povijesnog pregleda razvoja graditeljstva s prikazom najznaajnijih stilskih razdoblja, graditelja i graevina i osvrtom na hrvatsko i lokalno regionalno graditeljstvo.

1. Janson, H.W.; Janson, A.F. Povijest umjetnosti, Stanek, Varadin 2003.

1. 2. 3. 4. Mauran, I. Srednjovjekovni i turski Osijek, kolska knjiga, Osijek 1994. Mller, W.; Vogel, G. Atlas arhitekture, Golden marketing, Zagreb 1999. Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, Zavod za znastveni i umjetniki rad HAZU, Osijek 2001. Vitruvije: Deset knjiga o arhitekturi, Golden marketing, Zagreb 1999.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: ne Pismeni: ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: nema Seminarski rad: da

U okviru predmeta studenti izrauju seminar (u grupama od tri do pet studenata) u kojem samostalno tekstualno i grafiki prikazuju odabrane graevine iz Osijeka i okolice, primjenjujui znanja izloena na predavanjima. Studenti seminar predstavljaju kolegama u okviru kratkih petominutnih prezentacija na kraju svakog predavanja.

PRIMJENA RAUNALA

1.3 Sadraj predmeta

Raunalni sustavi. Temeljno sklopovlje PC-raunala. Operacijski sustavi. Struktura podataka na disku. Osnove Winodows-a. Osnovni pojmovi o obradi teksta i programima za obradu teksta. Osnove programa MS-Word. Osnovni pojmovi i programi za tablino raunanje. Osnove programa MS-Excel. Osnovi pojmovi o izradi i i izlaganju prezentacija. Osnove programa MS-PowerPoint.
1.4 Cilj i svrha predmeta

Sticanje osnovne raunalne pismenosti kroz upoznavanje se osnovnim mogunostima programa za obradu teksta, tablino raunanjei izradu prezentacija.

1. Ljiljana i Nenad Milija, Windows XP, Pro-mil, Varadin, 2003.

1. Ljiljana Milija, Office XP, Pro-mil, Varadin, 2003.
1.7 Ispit

Sustavno praenje samostalnog rada studenta sa raunalom.

MATEMATIKA II
doc. dr. sc. NINOSLAV TRUHAR

1.3 Sadraj predmeta

Problem povrine i volumena. Odreeni i neodreeni integral. Riemannov teorem. Teorem o srednjoj vrijednosti za odreeni integral neprekidne funkcije. Darbouxov teorem. Newton-Leibnizova formula. Metode integracije. Tehnika integriranja. Primjene integralnog rauna. Nepravi integral. Skupovi u Rn i metrika. Pojam funkcije vie varijabli. Grafiko predoavanje funkcije vie varijabli. Nizovi u Rn. Limes i neprekidnost funkcije vie varijabli. Parcijalne derivacije i diferencijabilnost funkcije vie varijabli. Parcijalne derivacije vieg reda. Schwartzov teorem. Jacobijan. Derivacija kompozicije funkcija. Lagrangeov teorem srednje vrijednosti. Diferencijal. Tangencijalna ravnina. Taylorov teorem srednje vrijednosti. Taylorov red. Lokalni i uvjetni ekstremi. Polarni, cilindrini i sferni koordinatni sustav. Dvostruki i trostruki integral i njihova primjena(sredite masa, statiki momenti, moment inercije). Raunanje dvostrukih i trostrukih integrala supstitucijom. Deriviranje pod znakom integrala. Krivulje i krivuljni integrali: Pojam vektorske funkcije jedne varijable. Krivulje. Krivuljni integral 1. i 2. vrste. Masa i duljina krivulje. Greenov teorem. Orijentacija krivulje. Problem rada Prirodna parametrizacija krivulje. Zakrivljenost i torzija. Trobrid pratilac. Skalarna i vektorska polja. Gradijent skalarnog polja. Derivacija skalarnog i vektorskog polja u smjeru. Divergencija i rotacija vektorskog polja. Potencijalna i solenoidalna polja. Pojam glatke plohe. Pojam i raunanje plonog integrala 1. vrste. Tok vektorskog polja. Ploni integral 2. vrste. Teorem o divergenciji. Stokesov teorem.
1.4 Kompetencije
Studenti e ovladati s osnovama integralnog rauna funkcija jedne te diferencijalnog i integralnog rauna funkcija vie varijabli, te s osnovnim rezultatima vektorske analize. Steena znanja e omoguiti primjenu istih kod izraunavanja volumena i povrina tijela te u drugim srodnim predmetima.

1. S. Suljagi, Matematika 2, Graevinski fakultet,Zagreb,http://www.grad.hr/nastava/matematika/mat2/index.htm 2. B. P. Demidovi, Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike s primjenom na tehnike nauke, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986. 3. S. Kurepa, Matematika analiza 1,2,3, Tehnika knjiga, Zagreb, 1989, 1990, 1975. 4. P. Javor, Matematika analiza 2,3, Element, Zagreb, 2000.

1. M. Crnjac, D. Juki, R.Scitovski, Matematika, Sveuilite u Osijeku, 1994. 2. I. Ivani, Fourierovi redovi. Diferencijalne jednadbe, Odjel za matematiku, Sveuilite u Osijeku, Osijek, 2001.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Pismeni: da Seminarski rad: ne

Kolokviji

Oznaka Naziv predmeta 2.15-101 MEHANIKA I Nastavnik: doc.dr.sc. ALEKSANDAR JURI, dipl.ing.gra. Broj sati Status Semestar ECTS 3+2 OBVEZNI II 6,00 Suradnici: mr.sc.URICA MATOEVIdipl.ing.gra JURKO ZOVKI, dipl.ing.gra

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe NE Seminarski rad DA
1.3 Sadraj predmeta

Osnovne definicije i veliine. Sila i moment sile. Spreg sila, Varignon-ov teorem, redukcija sile na toku. Analitiko sastavljanje sila. Analitiko rastavljanje sila na komponente. Analitiki uvjeti ravnotee. Elementi grafostatike za sustav sila u ravnini. Analitiko i grafiko odreivanje teita. Statika krutih tijela, mehaniki sustavi, jednostavni konstruktivni sustavi i optereenja. Unutarnje sile u presjecima i dijagrami unutarnjih sila punih tapnih sustava. Statiki odreene reetke u ravnini. Proraun lananica. Virtualni rad. Trenje.
1.4 Kompetencije
Upoznavanje razumijevanje osnovih naela i metoda rjeavanja zadaa iz kinematike i dinamike, temeljito i potpuno vladanje osnovnim kinematskim i dinamikim veliinama i odnosima uz dobru pripremu za sluanje predmeta Graevna statika I i II, Stabilnost konstrukcija i Dinamika konstrukcija.

1. Tehnika mehanika I statika, A. Kirienko, Graevinski institut Zagreb, 1990.; 2. Tehnika mehanika I statika, D. Bazjanac, Tehnika knjiga Zagreb, 1966.;

1. 2. 3. 4. Uvod u statiku F.Matejiek, D. Semenski, Z. Vnuec, Golden marketing, Zagreb, 1999.; Statics - F.P. Beer, E.R. Johnston, Jr., McGraw-Hill Publishing Company, New York, 1988.; Statics - J.L. Meriam, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1975.; Statics and Dynamics - A. Ruina, R. Pratap, Oxford University Press, 2002.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni:da Pismeni: da Seminarski rad: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: poloen ispit iz predmeta Matematika I

Provjera znanja provodi se tijekom semestra kroz dva kolokvija i izradu semestralnog programa. Uvjet za drugi potpis je 30% po kolokviju i predan uredan i toan semestralni program.

Oznaka Naziv predmeta Broj sati Status Semestar ECTS 2.01-104 2+2 OBVEZNI I 5,00 ELEMENTI VISOKOGRADNJE II Nastavnik: Suradnici: VALIS TAJNER,dipl.ing.gra. doc.dr.sc. ELJKO KOKI,dipl.ing.arh. SANDRA NJERGE,dipl.ing.arh.

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Konstruktivne vjebe DA Seminarski rad NE
1.3 Sadraj predmeta

Uvod u znanstvenu disciplinu graevinske fizike. Predmet istraivanja i ciljevi graevinske fizike.Osnovni pojmovi i fizikalne veliine znanosti o toplini. Oblici prenoenja topline:voenje, strujanje i zraenje.Koeficijent toplinske vodljivosti graevinskih materijala. Sistematizacija materijala za toplinsku izolaciju.Toplinska izolacija graevinskih elemenata. Izraun vrijednosti koeficijenta prolaza topline k. Kondenzacija vodene pare na unutarnjoj povrini vanjskih graevinskih elemenata. Toplinski mostovi.Difuzija vodene pare kroz graevinske elemente. Glaserova metoda prorauna difuzije vodene pare.Zvuna izolacija graevinskih elemenata. Zrani zvuk i zvuk udara. Plivajui podovi.Krovita tradicionalne i ienjerske konstrukcije. Vrste krovova prema obliku.Roenika i podroenika krovita. Prazno krovite, visulja i stolica, detalji. Skoeni krovovi redosljed rjeavanja, rasponi.Krovni pokrovi. Pokrov crijepom, limom, salonitom, indrom, bitumenskom ljepenkom.Ravni krovovi prohodni i neprohodni. Detalji.Zatita od vlage iz zemlje hidroizolacija. Zatita od podzemne vode.Stubita armirano-betonska, drvena i elina.Oblici, detalji i nain grafikog prikaza u tlocrtu i presjeku.Podovi. Podjela prema vrsti materijala, gubitku topline i nainu izvedbe. Vrata i prozori. Vrste prema nainu otvaranja i materijalu. Detalji.

Upoznavanje sa temeljnim elementima visokogradnje kroz procese proizvodnje i izvedbe te njihovo grafiko prikazivanje u razliitim vrstama projektne dokumentacije.

1. uro Peuli : Konstruktivni elementi zgrada, Croatia knjiga 2002. Zagreb 2. Z. Vrkljan : Oprema graevnih nacrta, Graevinski institut Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb 1986. 3. Ivo Kordi: Izvedbeni nacrti, Graevinski institut Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb 1986.

Razliite vrste projektne dokumentacije u visokogradnji
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad:ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Elementi visokogradnje I

U okviru vjebi studenti izrauju tri programau kojima primjenjuju znanja izloena na predavanjima : 1. Graevinska fizika 2.Izvedbeni projekt krovita 3.Izvedbeni projekt Presjek kroz stubite

Oznaka 2.04-101 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 2+2 Suradnik: Status Semestar ECTS OBVEZNI II 5,00 mr.sc. VLADIMIR MOSER
GEODEZIJA
doc.dr.sc. BRANKICA MALI

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad DA
1.3 Sadraj predmeta

Definicija geodezije. Pregled geodetske djelatnosti. Oblik i veliina Zemlje. Koordinatni sustavi. Kartografske projekcije. Gauss-Krgerova projekcija. Geodetske mree. Trigonometrijska, poligonska i linijska mrea. Nivelmanska mrea. Visinski prikaz na kartama (reljef).Teorija pogreaka s raunom izjednaenja. Geodetsko raunanje. Geodetski instrumenti. Teodolit. Mehaniko i optiko mjerenje duina. Elektroniko mjerenje duina. Horizontalni premjer (ortog. i polar. met.). Nivelir. Vrste nivelmana (barometrijski, trigon., geom., hidrostat.). Fotogrametrija (terestr., aerofot., satelit.) Kartografija. Reprod. karata. Temat. i dig. kartografija (demonstrativno pred.). Horizontalna i visinska iskolenja.
1.4 Kompetencije
Stjecanje saznanja o vrstama geodetske djelatnosti, uenje geodetske terminologije, stjecanje saznanja o geodetskim institucijama u RH te njihovim funkcijama, slubena kartografska izdanja (npr. Hrvatska osnovna karta, topografske karte, DMR, etc.), primjena geodezije u graevinarstvu.

1. Macarol, S. (1985): Praktina geodezija, Tehnika knjiga, Zagreb

1. 2. 3. 4. 5. 6. Feil, L. (1989): Teorija pogreaka I, Geodetski fakultet, Zagreb Feil, L. (1990): Teorija pogreaka II, Geodetski fakultet, Zagreb Jankovi, M. (1982): Ininjerska geodezija I dio, SNL, Zagreb Jankovi, M. (1981): Ininjerska geodezija II dio, SNL, Zagreb Hake, G., Grnreich, D. (1994): Kartographie, Walter de Gruyter, Berlin, New York Witte, B., Schmidt, H. (1995): Vermessungskunde und Grundlagen der Statistik fr das Bauwesen, Konrad Wittwer, Stuttgart
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad: Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Predaja programa, uvjet za usmeni ispit: rijesen racunski zadatak i prvi teorijski zadatak

Obavezno sluanje predavanja.Vjebe: provjera znanja uz predaju programa. Ispit: pismeni (jedan od individualnih zadataka iz programa i tri teorijska zadatka) i usmeni (teorija).

Oznaka 2.10-101 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 2+1 Status OBVEZNI Semestar II ECTS 4,00
INENJERSKA GEOLOGIJA
prof.dr.sc.TOMISLAV IVANKOVI

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad NE
1.3 Sadraj predmeta

Uvod u geologiju. Postanak, konstitucija i osobitosti Zemlje. Osnovni pojmovi o kristalografiji i mineralogiji.Kemijski otporni, neotporni, topivi i reaktivni minerali. Sistematika petrogenih minerala. Osnovni pojmovi o petrografiji. Mehaniko i kemijsko troenje stijena. Kemijska dijageneza glinovitih sedimenata i metamorfni procesi.Geotektonika. Primarni oblici pojavljivanja, poloaj i raspored stijena u litosferi. Slojevi, bore, rasjedi i navlake. Dinamika Zemlje. Egzodinamski faktori. Suvremeni egzodinamski procesi i pojave. Inenjerskogeoloke znaajke stijena i terena. Osnovna inenjerskogeoloka razredba stijena. Dinamika zemljine kore, pomicanja litosferskih ploa i seizmika aktivnost. Tehnika svojstva kamena, uporaba u graditeljstvu. Nalazita tehnikog i arhitektonskog kamena u Republici Hrvatskoj.Stratigrafska geologija. ivotni oblici i okolii kao geoloka svjedoanstva. Uvod u hidrogeologiju. Hidrogeoloke znaajke stijena. Mehanizam punjenja tla vodom, podzemna voda. Geoloko kartiranje i geoloke karte. Geoloki stupovi i geoloki profili. Programiranje i izvoenje inenjerskogeolokih i/ili geotehnikih istranih radova. Metode istraivanja. Suvremeni trendovi inenjerskogeolokog i/ili geotehnikog modeliranja Prognozni inenjerskogeoloki i/ili geotehniki profili, hidrogeoloki profili.
1.4 Kompetencije
Budue graditelje upoznati s najznaajnijim disciplinama geoznanosti te raspoloivim arsenalom i nainom izrade inenjerskogeolokih i/ili geotehnikih podloga, koje ine nunu okosnicu geotehnikih modeliranja i sloenih prorauna za potrebe razliitih graditeljskih pothvata.

1. 2. 3. 4. Tajder, M. & Herak, M. (1972): Petrologija i geologija, kolska knjiga, Zagreb. estanovi, S. (1993): Osnove inenjerske geologije (primjena u graditeljstvu). Geoing Split. estanovi, S. (2001): Osnove geologije i petrografije, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu. Pollak, Z. (1995): Hidrogeologija za graevinare. Poslovna knjiga, Zagreb.

1. Crnkovi, B. & ari, Lj. (2003): Graenje prirodnim kamenom. IGH Zagreb. 2. Herak, M. (1990): Geologija, kolska knjiga, Zagreb. 3. Tiljar, J.(1994): Sedimentne stijene. kolska knjiga, Zagreb. 4. Tiljar, J.(2001): Sedimentologija karbonata i evaporita. Institut za geoloka istraivanja Zagreb. http://www.rocscience.com: Rock engineering (Course notes by Evert Hoek).
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: nema Seminarski rad: ne

Analiza kvalitete izrade i prezentiranja individualnih seminarskih radova, analiza rezultata anketiranja studenata, posjeenost predavanja i stupanj aktivnog sudjelovanja studenata

Oznaka 5.07-102 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 0+2 Status OBVEZNI Semestar III, IV ECTS 0,00
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA II

ELJKA VUKI, prof.

1.3 Sadraj predmeta

Antropoloki status, Planiranje i programiranje transformacijskih procesa, Energetski kapaciteti, Lokomotorni sustav, Uloga miia i fiziologija dranja tijela. Procjena i ocjena kumulativnih efekata rekreativnih programa, Osnovne metode aerobnog treninga, Onovne metode anaerobnog treninga, Deformiteti kraljenice, grudnog koa i stopala, Zdravstvena gimnastika, Modeli i sredstva rada za razvoj glikolitikog laktatnog mehanizma, Diskontinuirani metoda rada, Kontinuirani metoda rada, Modeli portsko rekreativnih programa, Modeli tjelesnog vjebanja za uenike s oteenim zdravljem u odnosu na vrstu i stupanj oteenja. Modeli portsko rekreativnih programa, Procjena i ocjena kumulativnih efekata rekreativnih programa, Kinezioloki stimulusi eksplozivnog tipa, Kinezioloki stimulusi tipa repetitivne snage, Kinezioloki stimulusi tipa brzine, Vjebe za pravilno dranje tijela i otklanjanje nepravilnosti, Procjena neposrednih efekata transformacijskog procesa, Kontrola rehabilitacijskog tretmana. Kinezioloki stimulusi tipa koordinacije, Kinezioloki stimulusi fleksibilnosti i relaksibilnosti, Vjebe za pravilno dranje tijela i otklanjanje nepravilnosti, Procjena i ocjena kumulativnih efekata transformacijskog procesa, Procjena i ocjena kumulativnih efekata rekreativnih Kontrola rehabilitacijskog tretmana.
1.4 Kompetencije
Zadovoljiti bioloku potrebu za kretanjem, Stvoriti naviku za zdravim nainom ivota, Stjecanje osnovnih znanja, vjetina i navika, postizanje odreene razine motorikih dostignua, poboljanje stanja motorikih i funkcionalnih sposobnosti, Osposobiti studente i studentice za samokontrolu efekata transformacijskog procesa, Poveanje radne sposobnosti.
1.5 Literatura
1. Mrakovi, M.: Uvod u sistematsku kineziologiju, Zagreb, 1997. 2. Miigoj-Durakovi, M. et al.: Morfoloka antropometrija u portu, Zagreb, 1995. 3. Milanovi, D.: Dijagnostika u sportu, Rovinj, 1996. 4. Milanovi, D.: Fitness, Zagreb, 1996. 5. Andrijaevi, M.: Sportska rekreacija u mjestu rada i stanovanja, Zagreb, 1996. 6. Peina M. i Heimer, S.: portska medicina, Zagreb, 1993. 7. Milanovi, D.: Prirunik za sportske trenere, Zagreb, 1997. 8. Metiko, D. i drugi: Suvremena aerobika, Zagreb, 1997. 9. Groser, M., H. Ehlenz, E.Zimmermann:Richting Muskeltraining, BVL Verlagsgesellschaft, Munchen, 1987. 10. Vuki, . eljka Vuki, S. Jani: Prirunik za samostalno ciljano vjebanje studenata, Osijek, 1999.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita - nema Usmeni: Pismeni: Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: obvezno pohaanje Seminarski rad:

Procjena i ocijena inicijalnog stanja. Procjena neposrednih i kumulativnih efekata transformacijskog procesa.

Oznaka 6.03-103 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 0+2 Status IZBORNI Semestar II ECTS 2,00
NJEMAKI JEZIK II
ANAMARIJA BISKUPOVI, prof.

1.3 Sadraj predmeta

Zement Beton, Stahlbeton, Betonsthle; Vorarbeiten und Nachbehandlung der Betonmasse Bauplanung, Bauablauf; Bauhandwerk und Bauindustrie Stonehenge Die Pyramiden (der Bau); wie und warum wurden Pyramiden gebaut (Mythos und Fakten) Brckenbau (Brckenentwurf im Wandel der Zeit) Hochuser; World Trade Center; Tragverhalten von Hochhusern.
1.4 Kompetencije
itanje, usmena interpretacija i prijevod strunih tekstova radi pronalaenja i razmjene strunih informacija, s ciljem samostalne uporabe strane literature.

1. Ritoa, M. V. Sekula (1989.) Njemaki za graevinare, kola za strane jezike, Zagreb

1. Tecilazi, Franci (1996.) Deutsch fr Studenten der Architektur, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb asopisi: 1. Detail, Institut fr Internationale Architektur Dokumentation 2. Bautechnik, Ernst & Sohn, Berlin 3. Bauingenieur, Springer Verlag, Berlin 4. Bauen mit Holz, editor: Klaus Fritzen, Berlin 5. Beton und Stahlbetonbau, editor: Konrad Bergmeister i dr., Berlin Razni tekstovi s interneta vezani uz nastavno gradivo.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: ne Pismeni: ne Seminarski rad: ne Kolokvij: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Redovno pohaanje nastave, prijevodi, prezentacija seminarskog rada.

Pismene vjebe (prijevodi, gramatike vjebe). Usmene jezine vjebe (seminarski rad, izlaganja, prezentacije).

ENGLESKI JEZIK II
LIDIJA KRALJEVI, prof.

1.3 Sadraj predmeta

Transportation System Highway structures Surveying Environmental/Sanitary Engineering Statics Wood design & Construction Loads in Structural Design Earthquake Effects on Structures Geological Survey Mechanical Properties of Materials Failure & Fracture Statically Determinate Structures vs. Statically Indeterminate Structures Defelections Foundations Types of Foundations Vectors How to Plan a House Specifications Job Planning & Management Revision
1.4 Kompetencije
U predmetu engleski jezik student se upoznaje sa strunim vokabularom svoje struke na engleskom jeziku, te tako poveava svoje znanje pasivnih jezinih vjetina (sluanje i itanje), te aktivnih jezinih vjetina (govor i pisanje).

1. L. Kraljevi:Structures in Time & Space I, Graevinski fakultet Sveuilite J.J. Strossmayera Osijek 2002. 2. L. Kraljevi:Structures in Time & Space II, Graevinski fakultet Sveuilite J.J. Strossmayera Osijek 2002.

1. A. Kralj-tih: English in Civil Engineering, Hrvatska sveuilina naklada 2004.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: NE Pismeni: NE Seminarski rad: NE Kolokvij: DA Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Redovito pohaanje vjebi, prijevodi, prezentacija seminarskog rada.

Pismene vjebe ( prijevodi, gramatike vjebe) Usmene jezine vjeabe (seminarski rad, izlaganja, prezentacije)

RAUNALNO PROGRAMIRANJE U GRADITELJSTVU


1.3 Sadraj predmeta

Osnovni pojmovi Algoritamske strukture. Rjeavanja problema primjenom raunala. Vrste podataka i njihovo predstavljanje u memoriji raunala. Izvoenje raunskih operacija. Prinicipi programskih jezika Programski jezici i prevodioci. Struktura programa. Imena podataka, konstante i promjenljive, Aritmetiki izrazi. Naredba za dodjeljivanje vrijednosti. Razvojna okruenja i integrirane radne okoline. MATLAB Uvod. Znakovi, promjenljive, definirana imena, tipovi podataka. Aritmetiki izrazi. Naredba za dodjeljivanje vrijednosti. Interaktivan rad. MATLAB programi. Podeavanje MATLAB-a. Formatirani izlaz. Relacioni i logiki izrazi. Kontrlone strukture (grananja, ciklusi, prekidi). Otvaranje i zatvaranje datoteka. Uitavanje i izlaz podataka. Nizovi (polja). Funkcije (potprogrami). Grafika u MATLAB-u. Odabrane aplikacije.
1.4 Kompetencije
Upoznavanje studenata sa elementima programiranja i programiranja u MATLAB-u kako bi kasnije mogli koristiti ovaj programski jezik za rjeavanje zadataka u kasnijim strunim predmetima.

Matlab Manual Suanj, Dario: Java : programiranje za Internet i World Wide Web, Zagreb, Znak, 1997.

Tucakovi, Tihomir: C Windows programiranje, Varadin, Pro-mil, 2004.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: Pismeni: DA Seminarski rad: ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: pozitivno ocjenjeno 75% vjebi.

Sustavno praenja samostalnog rada studenta sa raunalom.

Oznaka Naziv predmeta 1.05-104 MATEMATIKA III Nastavnik: doc. dr. sc. NINOSLAV TRUHAR Broj sati 3+2 Status OBVEZNI Semestar III ECTS 6,00

1.3 Sadraj predmeta

Obine diferencijalne jednadbe. Separacija varijabli. Homogena diferencijalna jednadba. Linearne diferencijalne jednadbe: Linearna diferencijalna jednadba 1. reda. Egzaktna diferencijalna jednadba. Sniavanje reda obine diferencijalne jednadbe. Linearna diferencijalna jednadba 2. reda. Linearna diferencijalna jednadba 2. reda s konstantnim koeficijentima. Specijalni sluajevi funkcije smetnje. Metoda varijacije konstanti: Linearne diferencijalne jednadbe vieg reda. Metoda varijacije konstanti. Linearna diferencijalna jednadba n-tog reda. Harmonijski oscilator. Rubni i poetni uvjeti. Kinematiki (Dirichletov, geometrijski, prvi) rubni uvjet. Dinamiki (Neumannov, prirodni, drugi) rubni uvjet. Poetni uvjeti. Linearnost: homogenizacija rubnih uvjeta. Jedinstvenost rjeenja. Koncentrirano djelovanje. Greenova funkcija. Raunanje Greenove funkcije. Rjeavanje rubnih problema pomou Greenove funkcije. Vlastite funkcije i vlastite vrijednosti. Fourierovi redovi, konvergencija. Neparne i parne funkcije. Slobodne oscilacije ice. Interpretacija rjeenja. Homogenizacija rubnih uvjeta. Prisilne oscilacije. Provoenje topline kroz tap. Varijacijski princip. Egzistencija rjeenja. Varijacijski raun.
1.4 Kompetencije
Studenti e ovladati s osnovama diferencijalnih jednadbi te njihovim primjenama, takoer e biti upoznati s osnovnim pojmovima parcijalnih diferencijalnih jednadbi i njihovoj primjeni u rijeavanju rubnih problema.

1. S. Suljagi, Matematika III, Graevinski fakultet, Zagreb, http://www.grad.hr/nastava/matematika/mat3/index.htm 2. R. Scitovski, Numerika matematika, Odjel za matematiku, Elektrotehniki fakultet, Osijek, 2000. 3. S. Kurepa, Matematika analiza 2, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. 4. G. Strang, Applied Mathematics and Engineering Mathematics - Course Outline, http://www-math.mit.edu/.

1. McGRAW-HILL, Schaum's outline series, New York, 1991.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: da Pismeni: da Seminarski rad: ne


Oznaka Naziv predmeta Broj sati Status Semestar ECTS 2.15-102 3+2 OBVEZNI III 6,00 OTPORNOST MATERIJALA I Nastavnik: Suradnici: doc.dr.sc.MIRJANA BONJAK-KLEINA TANJA KALMAN, dipl.ing.gra.

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad KOLOKVIJI
1.3 Sadraj predmeta

Ope pretpostavke i osnovni elementi prorauna. Analiza naprezanja. Diferencijalne jednadbe ravnotee i jednadbe transformacija. Analiza deformacija. Pojam pomaka i deformacija. Uvjeti neprekinutosti. Deformabilne karakteristike vrstih tijela - fizikalne jednadbe. Hookeov zakon, konstante elastinosti materijala. Aksijalno optereenje tapa-rastezanje i pritisak. Koncentracija naprezanja. Statiki neodreeni tapni sustavi. Naprezanje i deformacije posuda tankih stijenki. Smicanje (odrez). Geometrijske karakteristike ravnih presjeka tapa. Torzija ravnih tapova. Torzija tankostijenih nosaa (Bredt-ove formule). Savijanje ravnih tapova. Savijanje sastavljenih i tapova promjenjive krutosti. Sredite posmika. Diferencijalna jednadba elastine linije nosaa i postupci rjeavanja.
1.4 Kompetencije
Student mora znati analizirati stanje naprezanja i deformacija, razumjeti njihovu vezu, kako bi mogao shvatiti osnovna naela i postupke prorauna vrstoe, krutosti i stabilnosti pojedinih dijelova konstrukcija.

1. imi, V.: Otpornost materijala I, kolska knjiga, Zagreb, 1992. 2. I.Alfirevi, Nauka o vrstoi I i II, Tehnika knjiga i Golden marketing, 1994. i 1999.

1. Timoenko, S.: Otpornost materijala I. i II. dio, Graevinska knjiga, Beograd, 1965 2. Brni, J.: Nauka o vrstoi, kolska knjiga, Zagreb, 1991 3. Bochmann-Festigkeitslehre Verlag fr Bauwessen, Berlin, 1990
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad: Kolokvij Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Matematika 1, mehanika 1

Pismenim i usmenim kolokvijima.

Oznaka Naziv predmeta 2.15-104 MEHANIKA II Nastavnik: doc.dr.sc. ALEKSANDAR JURI, dipl.ing.gra. Broj sati Status Semestar ECTS 3+2 OBVEZNI III 6,00 Suradnik: mr.sc.URICA MATOEVIdipl.ing.gra.

1.3 Sadraj predmeta

Osnovne definicije i veliine. Kinematika toke. Kinematika krutog tijela. Dinamika (kinetika) materijalne toke. Dinamika sustava materijalnih toaka. Dinamika krutog tijela. Teorija sudara. Oscilacije (vibracije), slobodne oscilacije. Uvod u oscilacije grede.
1.4 Kompetencije
Student mora poznavati osnovna naela i metode rjeavanja zadaa iz kinematike i dinamike, mora temeljito i potpuno vladati osnovnim kinematskim i dinamikim veliinama i odnosima

1. Tehnika mehanika II kinematika, A. Kirienko, FGZ Zagreb, 1984.; 2. Tehnika mehanika III dinamika, A. Kirienko, PBI,d.o.o. Zagreb, 1996.

1. Dynamics - F.P. Beer, E.R. Johnston, Jr., McGraw-Hill Publishing Company, New York, 1988.; 2. Dynamics - J.L. Meriam, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1975.; 3. Statics and Dynamics - A. Ruina, R. Pratap, Oxford University Press, 2002.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni:da Pismeni: da Seminarski rad: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: poloen ispit iz predmeta Mehanika I

Provjera znanja provodi se tijekom semestra kroz dva kolokvija i izradu semestralnog programa. Uvjet za drugi potpis je 30% po kolokviju i predan uredan i toan semestralni program.

Oznaka Naziv predmeta 2.05-301 HIDROLOGIJA Nastavnik: Prof.dr.sc.VLADIMIR PATREVI Broj sati 2+0 Status OBVEZNI Semestar III ECTS 3,00

Predavanja DA Auditorne vjebe NE Eksperimentalne vjebe NE Seminarski rad NE
1.3 Sadraj predmeta

Povijest hidrologije, definicije, podjela i zadaci. Voda i nezina prirodna svojstva. Raspodjela vode i njezino kruenje u prirodi, hidroloki ciklus i vodna bilanca. Osobine i znaaj zatvorenih hidrolokih sustava. Atmosfera, procesi i mjerenja u atmosferi, toplotna bilanca, zrana gibanja, tlak zraka, temperatura, vlanost zraka. Oborine, nastanak, podjela, mjerenje, obrada podataka, intenzitet oborine. Isparivanje, znaaj, metode i pristupi prorauna, mjerenje. Povrinsko tjecanje, prirodni vodni reim, imbenici otjecanja, sliv, hidrografija vodotoka. Hidrometrija, znaenje mjerenja u hidrologiji i razvoj mjerne tehnike. Dubina vode, vodostaj, brzina vode, protok vode. Metode i obrada hidrometrijskih veliina, nivogrami i hidrogrami, krivulja protoka. Hidroloke metode i postupci kod bilanciranja vode, koeficijent otjecanja, specifino otjecanje.Matematiko statistike metode u hidrologiji, vjerojatnost u hidrologiji, krivulje raspodjele, ITP krivulje.
1.4 Kompetencije
Upoznavanje osnovnih procesa gibanja vode u prirodi. Upoznavanje metoda i naina mjerenja hidrolokih procesa.

1. avlek E.: Osnove hidrologije, Geodetski fakultet Sveuilite u Zagrebu,1992. 2. Srebrenovi D.: Primjenjena hidrologija, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986.

1. Meteoroloke i hidroloke podloge, Prirunik za hidrotehnike melioracije, Drutvo za odvodnjavanje i navodnjavanje Hrvatske, Zagreb 1984
1.7 Ispit


Oznaka Naziv predmeta 2.15-103 GRADIVA Nastavnik: doc.dr.sc.MIROSLAV MIKO ,dipl.ing.kem. Broj sati Status Semestar ECTS 3+3 IZBORNI III 7,00 Suradnici: IVANKA NETINGER, dipl.ing.gra.

1.3 Sadraj predmeta

Podjela gradiva. Fizikalna, fizikalno-mehanika i kemijska svojstva gradiva. Provjera kakvoe gradiva. Norme. Trajnost gradiva. Kamen. Drvo. Graevna keramika. Staklo. Metali. Polimerni materijali. Veziva. Boje i lakovi. Ljepila. Cementi. Cementi ope namjene. Cementi posebne namjene. Ispitivanje kakvoe cementa. Agregati. Ispitivanje kakvoe agregata. Voda za pripremu betona. Beton. Svjei beton. Beton u fazi ovrivanja. Ispitivanje betona. Dodaci (aditivi) betonu.
1.4 Kompetencije
Nakon sluanja predmeta studenti moraju znati naine dobivanja, fizikalno-mehanika svojstva i naine ispitivanja kakvoe pojedinih gradiva, kako bi mogli uiniti pravilan odabir gradiva pri projektiranju i gradnji graevina.

1. Ukrainczyk, V.; Poznavanje gradiva, Alkor, Zagreb, 2001. 2. Krstulovi, P.; Svojstva i tehnologija betona, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2000. 3. Ukrainczyk, V.; Bjegovi D.; Mikuli D.; Rak, Z.; Poznavanje gradiva, auditorne vjebe, praktikum, aktivna nastava, Graevinski fakultet, Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1994.

1. 2. 3. 4. Besla, J.; Materijali u arhitekturi i graevinarstvu, kolska knjiga, Zagreb, 1989. Ghosh, N.; Cement and Concrete Science Technology Vol 1, Part I, New Delhi, 1991. urekovi, A.; Cement, cementni kompozit i dodaci za beton, kolska knjiga, Zagreb, 1996. Ashby, Michael F.; Joneas David R, H.; Enginering Materials 1, Butterworth-Heinemann, OxfordBoston-Johannesburg-Melbourne- New Delhi-Singapore, 1996.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Prisustvo na 75% vjebi i predavanja

Seminarski rad

Oznaka Naziv predmeta 2.15-100 TEHNOLOGIJA BETONA Nastavnik: doc.dr.sc.MIROSLAV MIKO ,dipl.ing.kem. Broj sati Status Semestar ECTS 3+3 IZBORNI III 7,00 Suradnici: IVANKA NETINGER, dipl.ing.gra.

1.3 Sadraj predmeta

Povijest betona. Komponente betona ( agregat, cement, aditivi, voda za pripremu betona ) i ispitivanje njihovih svojstava sukladno normama. Beton. Projektiranje sastav betonske mjeavine. Svjei beton. Beton u fazi ovrivanja. Utjecaj vlage i temperature na beton. Ovrsnuli beton. Ispitivanje betona. Dokazivanje kakvoe ugraenog betona. Dodaci (aditivi) betonu. Tehnologija proizvodnje betona. Betoni posebne namjene. Mehaniki, kemijski, bioloki i elektrokemijski utjecaji na beton.
1.4 Kompetencije
Nakon sluanja predmeta studenti moraju znati naine dobivanja, fizikalno-mehanika svojstva i naine ispitivanja kakvoe betona, kako bi mogli uiniti pravilan odabir pri projektiranju i gradnji graevina.

1. Krstulovi, P.; Svojstva i tehnologija betona, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2000. 2. Ukrainczyk, V.; Poznavanje gradiva, Alkor, Zagreb, 2001. 3. Ukrainczyk, V.; Bjegovi D.; Mikuli D.; Rak, Z.; Poznavanje gradiva, auditorne vjebe, praktikum, aktivna nastava, Graevinski fakultet, Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1994.

1. Ukrainczyk, V.; Beton, Alkor, Zagreb, 1994.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Prisustvo na 75% vjebi i predavanja

Seminarski rad

Oznaka 5.02-101 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 2+0 Status IZBORNI Semestar III ECTS 2,00
GRAEVNA REGULATIVA
prof.dr.sc.VLADIMIR SKENDROVI

Predavanja DA Auditorne vjebe NE Eksperimentalne vjebe NE Seminarski rad DA
1.3 Sadraj predmeta

Naela Zakona o graenju. Tehnika svojstva bitna za graevinu. Sudionici u graenju, investitor, projektant, nadzorni inenjer, ovlateni revident. Glavni i izvedbeni projekt. Graevna dozvola. Ureenje gradilita. Dokumentacija na gradilitu, graevinski dnevnik. Uporabna dozvola. Nadzor. Ovlatenja za projektiranje i nadzor. Uloga Hrvatske komore graevinskih inenjera i arhitekata. Tehniki propisi i standardi. Zatita javnog interesa. Prostorno planiranje. Zatita okolia. Studija utjecaja na okoli. Graevinsko zemljite, zemljine knjige, katastar. Odnosi sudionika u graenju. Osnove Zakona o obveznim odnosima. Jamstva za stabilnost graevine. Ugovor o graenju. Autonomna regulativa. Ustupanje graenja. Javno nadmetanje. Zakon o javnoj nabavi.
1.4 Kompetencije
Student mora znati propise o gradnji i prostornom ureenju, mora duboko razumjeti ogranienja pravnog i regulatornog okruenja u kojem se projektira i gradi graevina i moe organizirati graenje u skladu s propisima.

1. Zakon o graenju ( NN 175 / 03 ; NN 100 / 04 ) 2. Zakon o javnoj nabavi ( NN 117 / 01 ) 3. Zakon o obveznim odnosima ( NN 112 / 99 ; NN 7 / 96 ; NN 3 / 94 )

1. Skripta - predavanja
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Pismeni: Seminarski rad: da

Seminarski rad

Oznaka Naziv predmeta 2.01-105 GRAEVNA FIZIKA Nastavnik: doc.dr.sc. ELJKO KOKI,dipl.ing.arh. Broj sati Status Semestar 2+0 IZBORNI III Suradnici: VALIS TAJNER,dipl.ing.arh. ECTS 2,00

Predavanja DA Auditorne vjebe NE Konstruktivne vjebe NE Seminarski rad NE
1.3 Sadraj predmeta

Predmet istraivanja i ciljevi znanstvene discipline graevinske fizike.Osnovni pojmovi i fizikalne veliine znanosti o toplini. Oblici prenoenja topline.Koeficijent toplinske vodljivosti graevinskih materijala. Sistematizacija materijala za toplinsku izolacijuToplinska izolacija graevinskih elemenata. Izraun vrijednosti koeficijenta prolaza topline k. Linijski koeficijent prolaza topline. Koeficijent prolaza topline k za cijelu graevinu.Temperaturna krivulja. Akumulacija topline.Svojstva vlanog zraka. Kondenzacija vodene pare. Toplinski mostovi.Difuzija vodene pare kroz graevinske elemente. Djelovanje sunevog zraenja na graevinske elemente. Zatita od sunca.Naini koritenja sunevog zraenja u visokogradnji.Toplinska stabilnost vanjskih graevinskih elemenata u ljetnom periodu.Temperaturni rad i temperaturna naprezanja. Akustika. Fizikalne (objektivne) karakteristike zvuka. Buka.Fizioloke (subjektivne) karakteristike zvuka.Zvuni valovi u zatvorenom prostoru.Prenoenje zvuka iz prostorije u prostoriju.Prenoenje zvuka udara iz prostorije u prostoriju.Sanacija i rekonstrukcija zgrada u funkciji poboljanja fizikalnih svojstava graevina.
1.4 Kompetencije
Upoznavanje i razumjevanje svih prorauna fizikalnih svojstava graevina, kao i sloenih sanacija pojedinih zgrada. Ove spoznaje omoguuju studentima da mogu samostalno izraivati proraune fizikalnih svojstava graevina kao i utvrivanja polazita za sanacijske postupke poboljanja fizikalnih svojstava zgrada.

1. Vladimir imetin : Graevinska fizika, Graevinski institut Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu , Zagreb 1983.

Dijelovi projektne dokumentacije o fizikalnim svojstvima graevina.
1.7 Ispit
Nain polaganja: kolokvij Usmeni: ne Pismeni: da Seminarski rad: ne Uvjet za polaganje kolokvija/ potrebna predznanja: Elementi visokogradnje II


Oznaka Naziv predmeta Broj sati Status Semestar ECTS 2.15-105 3+2 OBVEZNI IV 6,00 OTPORNOST MATERIJALA II Nastavnik: Suradnici: Prof.dr.sc. VLADIMIR SIGMUND doc.dr.sc. MIRJANA BONJAK-KLEINA TANJA KALMAN, dipl.ing.gra.

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad KOLOKVIJI
1.3 Sadraj predmeta

Statiki neodredjeni sistemi, teorije vrstoe, koso savijanje, sloena naprezanja, energetske metode u teoriji elastinosti, izvijanje i gubitak elastine stabilnosti, proraun konstrukcija po teoriji plastinosti, eksperimentalno utvrdjivanje naprezanja i deformacija, osnove numerike analize konstrukcija,
1.4 Kompetencije
Razumijevanje pojmova specijalnih stanja naprezanja i deformacija u elementima i njihov proraun.

1. imi, V.: Otpornost materijala II, kolska knjiga, Zagreb, 1992. 2. I.Alfirevi, Nauka o vrstoi I i II, Tehnika knjiga i Golden marketing, 1994. i 1999.

1. Timoenko, S.: Otpornost materijala I. i II. dio, Graevinska knjiga, Beograd, 1965 2. Z.Kostreni, Teorija elastinosti, kolska knjiga, Zagreb, 1982
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: Da Pismeni: Da Seminarski rad: Kolokvij Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Otpornost I, Matematika II

Pismenim i usmenim kolokvijima.

Oznaka Naziv predmeta 2.15-106 GRAEVNA STATIKA I Nastavnik: dr.sc.SILVA LOZANI,dipl.in.gra. Broj sati Status Semestar 3+2 OBVEZNI IV Suradnici: JURKO ZOVKI, dipl.ing.gra. TANJA KALMAN, dipl.in.gra. ECTS 6,00

1.3 Sadraj predmeta

Predmet, zadaa i metode graevne statike. Osnovni prinicipi. Klasifikacija konstruktivnih sistema. Geometrijska nepromjenljivost konstruktivnih sistema. Optereenja. Metode prorauna i svojstva statiki odreenih sustava: ravni nosai sa zglobovima, reetkasti nosai; sistemi sastavljeni iz vie diskova: trozglobni lukovi i okviri- punostjeni i reetkasti, konstruktivni sistemi s ojaanjima, poduprte i objeene grede, prostorne reetkaste konstrukcije. Pokretna optereenja. Utjecajne linije. Veze izmeu pomaka i deformacijskih veliina. Energetski teoremi tapa.
1.4 Kompetencije
Student mora znati odgovore konstrukcije na vanjsko djelovanje, duboko razumjeti svojstva, razliku i nain funkcioniranja statikih sistema i to moe uiniti u praksi- moe osmiljavati pravilne konstrukcije i raditi proraune istih.

1. V. Simovi: Graevna statika I, 1988., sign. 1.19-155

1. W. Wagner, G. Erlhof: Praktina graevinska statika I, 1979., sign. 1.19-124 2. A.Ghali, A.M.Neville and T.G.Brown : "Structural analysis ",Spon press, 2003. 3. Hirschfeld: Baustatik,Springer Verlag, Berlin 1998.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: DA Pismeni: DA Seminarski rad: DA Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: poloen ispit iz predmeta Mehanika I.

Putem kolokvija i seminarskih radova, te kratkim testovima.

Oznaka 5.01-101 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 2+2 Status OBVEZNI Semestar IV ECTS 4,00
INENJERSKA EKONOMIJA
Prof.dr.sc. KSENIJA ULO

Predavanja DA Auditorne vjebe NE Eksperimentalne vjebe NE Seminarski rad DA
1.3 Sadraj predmeta

Znaaj ekonomskih znanja u poslovanju graevinskih inenjera. Pojam i uloga menadmenta i menadera. Strategijski menadment. initelji uinkovitosti menadmenta. Osobitosti podruja graditeljstva (Nacionalna klasifikacija djelatnosti) i organizacije graevinskog poslovanja. Sudionici u gradnji. Zakon o gradnji. Trgovako drutvo: vrste, osnivanje, steaj, likvidacija. Zakon o trgovakim drutvima. Graevinski uinci, kapital, sredstva i njihov tijek u proizvodnom procesu, robno-novani ciklus, koeficijent obrtanja. Trokovi: pojam utroaka i trokova, vrste trokova, otpisivanje vrijednosti osnovnih sredstava, meuovisnost trokova i stupnja koritenja kapaciteta, kretanje trokova i kritine toke, praenje i raunovodstveno razvrstavanje trokova. Kalkulacija cijene kotanja te prodajne i ponudbene cijene. Metode kalkulacije. Ralamba odnosa: uinak-trite-prihod-cijena-trokovi-dobitak/gubitak. Financijski rezultat poslovanja. Mjerila uspjenosti poslovanja. Raun dobitka i gubitka. Osnove menadmenta. Organizacijska kultura i poslovni uspjeh. Organizacija koja ui. Norme. Pojam i znaaj vrednovanja investicijskih varijanti.
1.4 Kompetencije
Student mora znati koristiti usvojene spoznaje o zakonitostima businessa, mora duboko razumjeti znaaj planiranja, upravljanja i kontrole trokova u odnosu na koristi svake pojedine odluke i moe samostalno ili u radnoj skupini sudjelovati u svim poslovima menadmenta.

1. Medani, B.: Management u graevinarstvu, Mladost, Zagreb, 1997. 2. Zakon o trgovakim drutvima, Narodne novine 111/93, 34/99, 52/00 Odluka Ustavnog suda RH 3. Zakon o graenju, Narodne novine 175/03 i 100/04

1. Anii, D., ulo,K.: Graevinski inenjeri na putu u Europu, Graevinski fakultet Osijek, 2003. 2. Santini, I.: Trokovi u poslovnom odluivanju, HIBIS, Zabreb, 1999. 3. Blank, L.T., Tarquin, A.J.: Engineering Economy, McGraw-Hill, 1989.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: ne Seminarski rad: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: nazonost na predavanjima i seminarima

Tijekom izvoenja seminara, studenti su duni izraditi jedan seminarski rad. Konana se ocjena formira na temelju samostalno izraenog seminarskog rada i usmenog dijela zavrnog ispita.

Oznaka 2.05-302 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 3+2 Suradnici: Status OBVEZNI Semestar IV ECTS 6,00
HIDROMEHANIKA
Doc.dr.sc.LIDIJA TADI
dr.sc.MARIJA PERAC

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe DA Seminarski rad NE
1.3 Sadraj predmeta

Osnovne fizikalne osobine tekuina. Hidrostatika.Svojstva hidrostatskog tlaka.Opa diferencijalna jednadba hidrostatike.Sumarni tlak na ravne i zakrivljene povrine.Uzgon. Hidrokinematika.Gibanje i deformacije fluida.Pojam brzinskog polja. Jednadba trajektorije.Vrste strujanja. Zakon odranja mase.Jednadba neprekidnosti. Hidrodinamika.Povrinske i volumenske sile.Zakon odranja gibanja. Bernoullijeva jednadba za idealnu tekuinu.Bernoullijeva jednadba za realnu tekuinu. Hidrodinamiki otpori.Otpor povrine. Reynoldsovi pokusi. Granini sloj.Reimi strujanja.Nikuradzeovi eksperimenti. Otpor povrine u cijevima.Otpori. oblika.Ustaljeno jednoliko strujanje u otvorenim vodotocima.Chezyjeva jednadba.Specifina energija presjeka.Froudeov broj. Problem prijelaza jednog reima strujanja u drugo. Vodni skok.Ustaljeno nejednoliko strujanje u prizmatinim i neprizmatinim koritima. Istjecanje kroz male otvore. Istjecanje kroz velike otvore. Prelijevanje.
1.4 Kompetencije
Upoznavanja temeljnih zakonitosti mehanike fluida, kao baze za rjeavanje hidrotehnikih problema

1. Osnove hidrotehnike 1-1:Osnove hidrotehnike 1,1996

1. Virag Z. :Odabrana poglavlja mehanike fluida primjeri i zadaci, 2002 2. Werner, A. :Odabrana poglavlja mehanike fluida-zbirka zadataka, 2002
1.7 Ispit

3 kolokvija, obraeni rezultati eksperimentalnih vjebi

Oznaka 2.15-107 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati Status Semestar ECTS 3+1 IZBORNI IV 6,00 Suradnici: DRISLAV VIDAKOVI
TEHNOLOGIJA NISKOGRADNJE
Prof.dr.sc. PETAR BRANA

1.3 Sadraj predmeta

Definicija i svrha tehnologije. Osnovne tehnoloke metode. Analiza varijantnih rjeenja. Kriteriji izbora optimalnog postupka u zavisnosti o raspoloivim proizvodnim resursima. Sadraj tehnolokog projekta. Graevinski radovi niskogradnje. Tehnologija zemljanih radova, poznavanje strojeva za njihovu izvedbu i proraunavanje uinka (bageri, dozeri, grejderi, utovarivai, skreperi i transportna sredstva, te strojevi za zbijanje tla ). Proizvodnja kamenih agregata. Postrojenja za usitnjavanje, ienje i separiranje. Proizvodnja i tehnologija ugradbe asfaltnih mjeavina. Tehnologija betonskih radova u niskogradnji. Postrojenja za proizvodnju betonskih mjeavina. Uvjeti kapaciteta i lokaliteta pogona. Sredstva vanjskog transporta i mogui radijusi prijevoza. Njega betona. Betoniranje u posebnim uvjetima (visoke i niske temperature). Oplate i skele u niskogradnji.
1.4 Kompetencije
Studenti trebaju znati osnovne tipove suvremenih graevinskih strojeva i mogunosti njihove primjene, te razumjeti nain njihovog funkcioniranja pri koritenju i razliite praktine utjecaje na uinak stroja koji se moe postii, to e im sve biti potrebno u radu na gradilitu (u svojstvu voditelja), kao i pripremi (planiranju) realizacije graevinskih projekata.

1. R.Lonari, Organizacija izvedbe graevinskih projekata, Zagreb, 1995. 2. G. Buar, Oplate i skele za betonske radove, GF Osijek, 1996.

1. B.Trbojevi, Graevinske maine, GK, Beograd, 1989. 2. E. Slunjski, Graevinski strojevi, Zagreb, 1995.
1.7 Ispit


Oznaka 2.16-100 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati Status Semestar ECTS 3+1 OBVEZNI IV 6,00 Suradnici: DRISLAV VIDAKOVI
TEHNOLOGIJA VISOKOGRADNJE
Prof.dr.sc. PETAR BRANA

1.3 Sadraj predmeta

Proizvodnja i obrada graevinskih materijala. Definicija i svrha tehnologije. Osnovne tehnoloke metode. Analiza varijantnih rjeenja. Kriteriji izbora optimalnog postupka u zavisnosti o raspoloivim proizvodnim resursima. Definiranje i nain prikazivanja tehnolokih procesa (dijagram tijeka i karta procesa). Sadraj tehnolokog projekta. Graevinski radovi u visokogradnji. Proizvodnja kamenih agregata. Postrojenja za usitnjavanje, ienje i separiranje. Tehnologija betonskih radova. Postrojenja za proizvodnju betonskih mjeavina. Uvjeti kapaciteta i lokaliteta pogona. Sredstva vanjskog transporta i mogui radijusi prijevoza. Vertikalni i horiziontalni transport na gradilitu. Toranjske dizalice, mobilne dizalice, betonske pumpe, betonski topovi, transportne trake. Postupci obrade svjeeg betona. Njega betona. Betoniranje u posebnim uvjetima (visoke i niske temperature). Obrada betonskog eljeza. Oplate i skele za betonske graevine. Prefabrikacija betonskih konstrukcija. Osnovni montani sistemi. Spojevi i naini spajanja i monolitizacije.
1.4 Kompetencije
Studenti trebaju znati osnovne tipove suvremenih graevinskih strojeva i mogunosti njihove primjene, te razumjeti nain njihovog funkcioniranja pri koritenju i razliite praktine utjecaje na uinak stroja koji se moe postii, to e im sve biti potrebno u radu na gradilitu (u svojstvu voditelja), kao i pripremi (planiranju) realizacije graevinskih projekata.

1. R.Lonari, Organizacija izvedbe graevinskih projekata, Zagreb, 1995. 2. G. Buar, Oplate i skele za betonske radove, GF Osijek, 1996. 3. G. Buar, Tesarski, armiraki i betonski radovi, GF Osijek, 1999.

1. B.Trbojevi, Graevinske maine, GK, Beograd, 1989. 2. E. Slunjski, Graevinski strojevi, Zagreb, 1995.
1.7 Ispit


Oznaka 2.15-108 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 2+0 Status IZBORNI Semestar IV ECTS 2,00
PROSTORNO PLANIRANJE I ZATITA OKOLIA

doc.dr.sc.ELJKO KOKI,dipl.ing.arh doc.dr.sc. LIDIJA TADI,dipl.ing.gra.

Predavanja DA Auditorne vjebe NE Konstruktivne vjebe NE Seminarski rad DA
1.3 Sadraj predmeta

Prostorno planiranje- doc.dr.sc.eljko Koki,dipl.ing.arh Uvod. Planiranje uope, prostorno planiranje, vrste prostornih planova.Strategija prostornog razvitka Republike Hrvatske.Idejna urbanistika rjeenja. Urbanistiki Natjeaji.Postupak izrade, sastavni dijelovi i procedura donoenje planova.Razvoj naselja od prapovijesti do danas.Gradova i regije : Uloga gradova u prostoru, utjecajne zone gradova i strukturiranje urbane povrine. Zakonska regulativa prostornog planiranja i ureenja prostora.Revitalizacija urbanih dijelova. Elementi urbane ekologije. Zatita okolia- doc.dr.sc. Lidija Tadi,dipl.ing.gra. Utjecaji graevinskih zahvata na prirodne resurse. Primjena koncepta odrivog razvoja. Metodologija utvrivanje stanja okolia. Zakonska osnova.Studije utjecaja na okoli. Posebno osjetljive graevine:odlagalita otpada. Odrivo graenje- mogua rjeenja u zatiti okolia. Koristi i trokovi u zatiti okolia.
1.4 Kompetencije
Studenti se upoznaju sa svim vrstama prostornih planova i administrativnim postupkom njhova donoenja i primjene u procesu graenja. Steena znanja omoguuju uinkovit postupak ishoenja Lokacijske, Graevne i Uporabne dozvole, kao i utvrivanje svih uvjeta za izgradnju koje propisuju pojedini Prostorni planovi.

1. 2. 3. 4. Zakon o prostornom ureenju NN br. 30 od 15. travnja 1994. Marinovi-Uzelac: Naselja,gradovi,prostori Izvjea o stanju okolia u Republici Hrvatskoj 1998, 2000 Tadi.L(2003): Strategija zatite okolia i uloga graevinarstva,Graevinski inenjeri na putu u Europu, poglavlje u knjizi 362-380,Osijek

1. L. Mumford: Grad u historiji, Naprijed Zagreb 2. B. Mili : Razvoj grada kroz stoljea; kolska knjiga, Zagreb 1994. 3. Carpenter,T.G (2001:)The Environmental Impact of Construction,Vol.1,2
1.7 Ispit
Nain polaganja: kolokvij Usmeni: ne Uvjet za polaganje kolokvija/ potrebna predznanja: Pismeni: ne Seminarski rad: da

Samostalna izrada seminarskog rada

Oznaka 2.01-106 Nastavnik: Broj sati 1+1 STAMBENE I JAVNE ZGRADE doc.dr.sc. SANJA LONAR-VICKOVI,dipl.ing.arh. Naziv predmeta Status IZBORNI Semestar IV ECTS 2,00

Predavanja DA Auditorne vjebe NE Konstruktivne vjebe DA Seminarski rad DA
1.3 Sadraj predmeta

Predavanja: Stambene zgrade. Stanovanje; prostorna organizacija, gustoa naseljenosti, tipovi izgradnje, urbanistiko zoniranje. ovjek kao modul organizacije prostora. Stan i njegove funkcije. Tipologija i dispozicija prostora u stanu. Odnosi i orijentacija prostornih grupa. Osvjetljenje u stanu. Tipovi stambenih zgrada. Obiteljska kua, kue u nizu, dvojne kue, tepih izgradnja, terasasta izgradnja, kolektivno stanovanje, stambeni tornjevi. Javne zgrade. Komunalne graevine. Uredske zgrade; podjela, lokacija, orijentacija. kolske zgrade; namjena i podjela, lokacija, orijentacija, uionica. Socijalne ustanove; djeji vrtii, ueniki, studentski i staraki domovi. Zdravstvene ustanove; ambulante, domovi zdravlja, bolnice. Trgovake zgrade; tipologija, robne kue, trna sredita. Ugostiteljske graevine; hoteli, restorani. Sportske graevine; namjena i podjela, djeja igralita, kolska igralita, dvorane, stadioni, sportska sredita. Vjebe: Izrada programa - idejnog projekta stana.
1.4 Kompetencije
Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima i znaajkama arhitekture stambenih i javnih zgrada; njihovom urbanistikom organizacijom, tipologijom i strukturom.

1. Neufert, E. Elementi arhitektonskog projektiranja, Golden marketing, Zagreb 2002.

1. Kneevi, G.; Kordi, I. Stambene i javne zgrade, Tehnika knjiga, Zagreb 1981. 2. Kneevi; G. Viestambene zgrade, Tehnika knjiga, Zagreb 1986. 3. Plani, S.: Kultura stanovanja, Revija, Osijek 1985.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: ne Pismeni: ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: nema Seminarski rad: da

U okviru predmeta studenti izrauju seminar u kojem samostalno tekstualno i grafiki obrauju odabranu grupu stambenih ili javnih zgrada s osvrtom na primjere iz Osijeka i okolice, primjenjujui znanja izloena na predavanjima. Studenti seminar predstavljaju kolegama u okviru kratkih petominutnih prezentacija na kraju svakog predavanja.

Oznaka Naziv predmeta 2.15-109 GRAEVNA STATIKA II Nastavnik: dr.sc.SILVA LOZANI,dipl.ing.gra. Broj sati Status Semestar 3+2 OBVEZNI V Suradnici: JURKO ZOVKI,dipl.ing.gra. TANJA KALMAN, dipl.ing.gra. ECTS 6,00

1.3 Sadraj predmeta

Statiki neodreeni konstruktivni sistemi. Analize, osnovne pretpostavke i metode. Analize statiki neodreenih sistema--punostjenih i reetkastih, kontinuiranih nosaa, okvirnih i lunih sistema. Metoda sila. Izbor osnovnog sistema. Jednadbe kompatibilnosti. Matrica popustljivosti tapa i sistema. Odreivanje elemenata matrice popustljivosti. Metoda pomaka. Izbor proraunskog sistema. Jednadbe ravnotee. Odreivanje elemenata matrice krutosti i matrice vanjskog djelovanja Iterativni postupci prorauna. Prostorni tapni sistemi. Naini prorauna.
1.4 Kompetencije
Student mora znati odgovore konstrukcije na vanjsko djelovanje, duboko razumjeti svojstva, razliku i nain funkcioniranja statikih sistema i to moe uiniti u praksi- moe osmiljavati pravilne konstrukcije i raditi proraune istih.

1. M. Aneli: Statika neodreenih tapnih konstrukcija, 1993., sign. 1.19-169 2. V. Simovi: Zidovi s otovorima okvirne konstrukcije, Tehnika knjiga, Zagreb, 1972.

1. 2. 3. 4. W. Wagner, G. Erlhof: Praktina graevinska statika III, 1981., sign. 1.19-124 M. uri: Statika konstrukcija, Graevinska knjiga, Beograd, 1979. P. Prokofjev: Teorija konstrukcija I i II, Graevinska knjiga, Beograd, 1966. . Solovjev: Statika konstrukcija. Statiki neodreeni nosai, 1956., sign. 1.19-75 5. A.Ghali, A.M.Neville and T.G.Brown : "Structural analysis",Spon press, 2003.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Graevna statika I Seminarski rad: da

Putem kolokvija i seminarskih radova, te kratkim testovima.

Oznaka Naziv predmeta Broj sati Status 2.05-303 2+2 OBVEZNI OPSKRBA VODOM I ODVODNJA Nastavnik: mr.sc.TATJANA MIJUKOVI-SVETINOVI, dipl.ing.gra. Semestar V ECTS 5,00

1.3 Sadraj predmeta

Opskrba vodom kao grana vodoprivrede. Openito o vodoopskrbi. Potronja vode. Temeljni zahtjevi kakvoe vode za pie i tehnoloke potrebe. Izbor izvorita vode. Zatita izvorita vode za pie. Vodoopskrbni sustavi. Zahvati vode: podzemne i povrinske. Pregled i izbor postupaka ienja vode za pie. Crpne stanice uloga, proraun snage i izbor crpnih agregata. Stanice za smanjenje tlaka. Hidrauliki proraun vodovodne mree. Prikazivanje vodovodnog sustava u projektima. Materijali za izvedbu vodovodne mree, primjena i izvor. Izvoenje, putanje u pogon i odravanje objekata vodovoda. Vodospreme - uloga, dimenzioniranje i oprema. Vodovodne instalacije u zgradama.Matematiki modeli vodovodnih sustava. Mjerenja, regulacija i upravljanje vodovodnim sustavima. Odvodnja i kanalizacija naselja kao vodoprivredna grana. Openito o odvodnji otpadnih voda. Vrste otpadnih voda, osnovne karakteristike i njihov utjecaj na okoli i ljudsko zdravlje. Sustavi odvodnje, osnovne sheme kanalizacijskih sustava. Mjerodavne koliine otpadnih voda. Osnove dimenzioniranja kanala. Ogranienje parametara kanalizacijskog sustava. Vrste kanalizacijskih kolektora, meterijali, tipovi, oblici i osnovne karakteristike. Graevine u kanalizacijskoj mrei. Kanalizacijske crpne stanice. Kina rastereenja. Retencijski bazeni. Osnovni postupci ienja otpadnih voda. Isputanje otpadne vode, osnovni principi i uvjeti isputanja. Kuna kanalizacija. Graenje i odravanje graevina sustava vodoopskrbe i odvodnje. Matematiki modeli kanalizacije, ureaja za ienje i procesa u prirodnim prijamnicima otpadnih voda. Mjerenja, regulacija i upravljanje sustavima.
1.4 Kompetencije
Studenti su stekli osnovna znanja za razumjevanje fizikalnih principa i realnih ogranienja pri projektiranju sustava za vodopskrbu i odvodnju, te su osposobljeni za projektiranje manjeg i jednostavnijeg sustava vodoopskrbe i odvodnje.

1. Guli,I.: Opskrba vodom Zagreb, 2000. 2. Margeta, J.: Kanalizacija naselja Split, 1998. 3. Vukovi, .: Osnove hidrotehnike, PRVI DIO, Druga knjiga Zagreb, 1996.
1. Steel, E. W., Mc Ghee T. J.: Water Supply and Sewerage, (6th Ed.), McGraw-Hill Book Company, London, 1991. 2. Metcalf and Eddy, INC: Wastewater Engineering Treatment, Disposal, Reuse (4th Ed.), inter. ed, McGraw-Hill Book Company, NY, 2002. 3. Twort, A.C., Ratnayaka, D.D., Brandt, M.J..: Water Supply (5th Ed.), Edvard Arnold, London, 1985.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Poloena Hidrologija i Hidromehanika

Dva programa

Oznaka Naziv predmeta Broj sati Status Semestar ECTS 2.05-201 3+2 OBVEZNI V 6,00 BETONSKE KONSTRUKCIJE I Nastavnik: Suradnici: prof.dr.sc.DRAGAN MORI,dipl.ing.gra. Doc.dr.sc. DAMIR VAREVAC; dipl.ing.gra.

1.3 Sadraj predmeta

Kratki povjesni osvrt. Prednosti i mane armiranobetonskih konstrukcija. Koncept armiranog betona. Tlana vrstoa. Marka betona. Klasa betona. Kriterij prihvaanja. Vlana vrstoa betona. vrstoe na odrez i posmik. vrstoe na udar i zamor. Energija sloma. vrstoe u konstrukcijama.Deformabilnost betona pri kratkotrajnom tlanom optereenju. Deformabilnost betona pri kratkotrajnom vlanom optereenju . Deformabilnost betona pri kratkotrajnom brzom promjenjivom i ciklinom optereenju.Deformabilnost betona pri dugotrajnom optereenju. Volumenske deformacije betona .Vrste betonskog elika. Veza beton-elik. Sidrenje armature. Nastavljanje armature. Naelo minimalne armature. Naelo armiranja vlane zone. Naelo skretnih sila. Naelo AKZ. Naelo oblikovanja armature. Naelo osiguranja poloaja armature. Naelo osiguranja ugradnje betona.Armiranobetonske krino armirane ploe. Armiranobetonski zidovi. Armiranobetonski zidni nosai.Armiranobetonske grede. Armiranobetonski stupovi. Armiranobetonski vorovi okvira. Stropovi. Kratke konzole. Stubita. Temelji.Zatita armature od korozije. Pripremni radovi. Postupci ojaanje. Popravak obinim betonom. Popravak mlaznim betonom. Popravci mortovima. Postupci injektiranja. Postupci sanacije stupova, greda, ploa, zidova.Uzroci propadanja konstrukcija. Trajnost konstrukcija. Pregled konstrukcija. Istraivanje postojeeg stanja konstrukcija.Armiranobetonski elementi u uvjetima optereenja. Mehanizmi otkazivanja nosivosti. Mogua naprezanja i relativne deformacije. Jednostruko armiran pravokutni presjek. Dvostruko armiran pravokutni presjek optereen savijanjem. T presjek optereen savijanjem. Trokutasti i trapezni presjeci. Minimalna armatura. Centrini tlak kratkih i vitkih stupova. Lokalno tlano naprezanje. Centriki vlak. Posmina naprezanja u naponskom stanju I i II. Grede promijenjive visine. Proraunski modeli. Analogija reetke po Moerschu. Poboljana metoda reetke.Postupak dimenzioniranja. Konstruktivna pravila.
1.4 Kompetencije
Student mora znati i upoznati svojstva gradiva, pravila izvedbe i konstruktivnog oblikovanja te osnove dimenzioniranja armiranobetonskih konstrukcija. Sposoban je biti suradnikom u fazama projektiranja i prorauna te izvedbe armiranobetonskih konstrukcija.

1. I. Tomii, Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb, 1996.

1. I. Tomii, Betonske konstrukcije, Odabrana poglavlja, I.Tomii, Zagreb, 1996.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Seminarski rad: ne Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Gradiva i Otpornost materijala

Tri kolokvija tijekom nastavnog semestra

Oznaka Naziv predmeta 2.05-401 MEHANIKA TLA Nastavnik: Prof.dr.sc. MENSUR MULABDI Broj sati Status Semestar 3+2 OBVEZNI V Suradnici: KRUNOSLAV MINAEK, dipl.ing.gra. DEJAN MRAKOVSKI, dipl.ing.gra. ECTS 6,00

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe DA Izrada programa DA
1.3 Sadraj predmeta

Uvodno predavanje Osnovne osobine tla, klasifikacija i identifikacija tla Pojava i teenje vode u tlu Narezanja u tlu, dodatna naprezanja Stiljivost tla, slijeganje tla, konsolidacija vrstoa tla, deformacijska svojstva tla Kritina stanja u mehanici tla Sabilnost kosina Nosivost tla ispod plitkih temelja Potisak tla (tlakovi od tla) Teorija zbijanja tla Naela mehanike stijena Naela dinamike tla
1.4 Kompetencije
Student mora znati osnovna teoretska znanja odnosa naprezanja i deformacija i utjecaja vode u tlu, te algoritme geotehnikih analiza.

1. Prof. E.Nonveiller (1981.): Mehanika tla i temeljenje, kolska knjiga, Zagreb 2. T.Roje Bonacci, P.Mievi : Mehanika tla, - skripta, GF Split / GF Osijek, 1997. 3. M.Mulabdi: Separati s predavanja

1. Cernica: Soil mechanics, John Wiley and Sons, 1995.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: mehanika, statika Seminarski rad: ne

praktine vjebe, programi, kolokviji

Oznaka 2.05- 401 Nastavnik: Naziv predmeta Broj sati 3+3 Status OBVEZNI Semestar V ECTS 7,00
CESTE
mr.sc. JOSIP BONJAK, dipl.ing.gra.

1.3 Sadraj predmeta

Uvod, podjela i propisi o cestama.Popreni presjek ceste.Tlocrtni elementi ceste.Visinski elementi ceste. Prostorno voenje ceste. vorita.Zemljani radovi.Odvodnja cesta. Materijali za graenje cesta. Kolnike konstrukcije (metode dimenzioniranja, graenje i odravanje, povrinske karakteristike).Utjecaji na kolnike konstrukcije. Rekonstrukcija starih kolnika. Projektiranje cesta elektronikim raunalima.
1.4 Kompetencije
Upoznati studente sa problematikom projektiranja, dimenzioniranja, graenja i odravanja cesta, sa vaeim propisima u cestogradnji te sa suvremenim projektiranjem cesta upotrebom raunala i posebnih software-a.

1. Korlaet:Uvod u projektiranje i graenje cesta , udbenik, Zagreb, 1994. 2. B. Babi:Projektiranje kolnikih konstrukcija, Zagreb, 1984. 3. B. Babi, Z. Horvat:Graenje i odravanje kolnikih konstrukcija, skripta, Zagreb, 1984.

1. Dragevi, Korlaet:Osnove projektiranja cesta, udbenik, Zagreb, 2003. 2. Boievi, Legac:Cestovne prometnice, Zagreb, 2001.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Geodezija Seminarski rad: predan (program)

Izrada samostalnog programa tijekom semestra sa redovitim praenjem faza rada (situacija, uzduni profil, popreni profili) te uvjetovanje usvajanja znanja iz prethodne faze da bi se moglo prijei na sljedeu putem usmenog propitivanja ili kolokvija.

Oznaka Naziv predmeta Broj sati Status Semestar 2.05-102 2+2 OBVEZNI VI GEOTEHNIKO INENJERSTVO Nastavnik: Suradnici: Prof.dr.sc. MENSUR MULABDI KRUNOSLAV MINAEK, dipl.ing.gra. DEJAN MRAKOVSKI, dipl.ing.gra. ECTS 4,50

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe NE Izrada programa DA
1.3 Sadraj predmeta

Uvodno predavanje, razvoj struke i vrste problema, prikaz objekata i zahvata. Geotehniki istrani radovi. Plitki temelji. Graevne jame, zatita iskopa (zagatne stijene). Potporni zidovi, drenae, sidra. Piloti, duboki temelji. Poboljanje tla. Nasuti objekti, zbijanje tla .Asanacija klizita . Armirano tlo, geosintetici . Odlagalita otpada . Mjerenja i opaanja zahvata u tlu.
1.4 Kompetencije
Student nakon sluanja predmeta treba posjeovati znanja o ispitivanju tla za potrebe provedbe geotehnikih analiza, upoznavanje s tehnologijom analize i izvedbe geotehnikih zahvata, sukladno normama i pravilnicima.

4. Prof. E.Nonveiller (1981.): Mehanika tla i temeljenje, kolska knjiga 5. T.Roje Bonacci, P.Mievi : Mehanika tla, - skripta, GF Split / GF Osijek, 1997. 6. M.Mulabdi: Separati s predavanja

2. Cernica: Soil mechanics, John Wiley and Sons, 1995.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Pismeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Mehanika tla Seminarski rad: ne

Praktine vjebe, programi, kolokviji

Oznaka Naziv predmeta Broj sati Status Semestar 2.05-202 2+2 OBVEZNI VI DRVENE KONSTRUKCIJE I Nastavnik: Suradnik: Prof.dr.sc. STJEPAN TAKA TIHOMIR TEFI, dipl.ing.gra. ECTS 4,50

Predavanja DA Auditorne vjebe DA Eksperimentalne vjebe DA Izrada programa DA
1.3 Sadraj predmeta

Uvod, povijesni razvoj drvenih konstrukcija, tendencije daljeg razvoja.Drvo kao graevinski materijal biologija drva, proizvodnja graevinskog drva, tehnika svojstva, reologija drva, zatita drva u drvenim konstrukcijama.Tipovi drvenih konstrukcija, suvremene drvene konstrukcije. Osnove drvenih konstrukcija - grafiko predstavljanje drvenih konstrukcija, materijalne konstante drva, tehniki propisi EC 5.Spojevi u drvenim konstrukcijama - pregled, osnove konstruiranja spojeva, stabilnost spojeva, spojna sredstva.Spajala u drvenim konstrukcijama pregled spajala, dimenzioniranje spajala.Stabilnost drvenih konstrukcija - tehniki propisi i osnove dokaza stabilnosti, optereenja i utjecaji, dokaz stabilnosti elemenata drvenih konstrukcija, elementi prostorne stabilnosti.
1.4 Kompetencije
Student mora znati statiku i otpornost materijala, duboko razumjeti svojstva drva kao materijala te vanjska djelovanja na graevinu.

1. Taka, S: Novi koncept sigurnosti drvenih konstrukcija, Sveuilini udbenik Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek 1997. ISBN 953_96691-1-1

1. agar, Z: "Drvene konstrukcije IV", Udbenici Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1999. ISBN 953-6676-04-4. 2. agar, Z: "Drveni mostovi", Udbenici Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2001. ISBN 953-6676-05-2..
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Pismeni: da Seminarski rad: da

Program

Oznaka Naziv predmeta Broj sati Status Semestar 2.05-102 3+2 OBVEZNI VI METALNE KONSTRUKCIJE I Nastavnik: Suradnik: doc.dr.sc. DAMIR MARKULAK TIHOMIR TEFI, dipl.ing.gra. ECTS 6,00

1.3 Sadraj predmeta

Terminologija i definiranje materije kolegija. Znaajke elika kao materijala. Graevinski elici proizvodnja i svojstva. Proizvodi od elika. Koncept sigurnosti metalnih konstrukcija. Granina stanja. Uvod u eurokod regulativu iz aspekta projektiranja metalnih konstrukcija. Osnovne znaajke djelovanja na konstrukcije, podjela djelovanja. O otpornosti konstrukcijskih elemenata openito. Klasifikacija poprenih presjeka elinih elemenata. Otpornost na razini poprenih presjeka elemenata konstrukcije. Vlani element. Tlani element. Element optereen na savijanje. Otpornost na poprenu silu. Otpornost na razini elementa konstrukcije. Ekscentrini tlak. Ekscentrini vlak. Granino stanje uporabljivosti. Zatita elika od korozije. Zatita elika od poara. Projektiranje spojevapotreba za spojevima, podjela spojeva, mehaniki modeli spojeva. Zakovani, zavareni i vijani spojevi. Osnove prorauna. Izrada i montaa eline konstrukcije. Radionika dokumentacija. Ostali metali u graevinarstvu pregled.

Oekuje se da student poslije sluanja ovoga kolegija mora znati osnovna svojstva elika kao graditeljskog materijala, mora razumjeti osnove tretmana tapnih elinih konstrukcija prema eurokodu 3, te se na osnovu ovih znanja moe zapoeti baviti proraunom jednostavnih elinih konstrukcija.

1. 2. 3. 4. Androi, B., Dujmovi, D., Deba, I.: Metalne konstrukcije 1, IGH, Zagreb, 1994 Androi, B., Dujmovi, D., Deba, I.: Metalne konstrukcije 2, IAP, Zagreb, 1995 Markulak, D.: eline konstrukcije, dio I, Interna skripta, GF Osijek, Osijek 2004. Markulak, D.: eline konstrukcije, dio II, Interna skripta, GF Osijek, Osijek 2004.

1. 2. 3. 4. 5. EN1993-1-1 (EC3): Design of steel structures, General rules and rules for buildings Stahl im Hochbau, 14. Auflage, Band I, Teil II, Band II, Teil I Thiele/Lohse: Stahlbau 1, B.G. Teubner, Stuttgart, 1993 Hunersen, Fritzshe: Stahlbau in Beispielen, Werner-verlag GmbH, Dusseldorf, 1993 Petersen, C: Sathlbau, Wieweg and Sohn, Wiesbaden, 1994
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: Da Pismeni: Da Seminarski rad: Da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Prisutnost na predavanjima i vjebama, predan seminarski rad/ Poloena Graevna statika I, Otpornost materijala I i II

Rad studenata prati se kroz redovitost pohaanja predavanja i vjebi te zalaganje tijekom izrade semestarskog rada. Izrada semestarskog rada podijeljena je u vie faza koje treba raditi sekvencijalno tijekom semestra. Uspjeno uraena prethodna faza omoguava nastavak rad na slijedeoj, te tako do zavretka izrade rada koji mora biti usklaen s krajem semestra.

Oznaka 2.15-110 Nastavnik: Broj sati Status Semestar ECTS 3+2 OBVEZNI VI 6,00 ORGANIZACIJA GRAENJA I Suradnik: Doc.dr.sc. SAA MARENJAK mr.sc. ZLATA DOLAEK, dipl.ing.gra. Naziv predmeta

1.3 Sadraj predmeta

Razvoj organizacije, Naela organizacije, Osnovne posebitosti graevinske proizvodnje, Tipovi graevinske proizvodnje. Primjena sistemske analize na prouavanju projekta, Pojam graevinskog projekta, Podjele projekata, Faze projekata.Upravljanje graevinskim projektima, Izvodljivost graevinskih projekata, Rukovoenje graenjem, Voditelj graevinskog projekta, Odluivanje u prostoru trokovi, rokovi i kvaliteta. Projektiranje organizacije graenja (POG). Prouavanje metoda rada, Osnovni elementi rada u graevinarstvu, Zastoji i gubici, Mjerenje i normiranje rada, Varijante u radnim procesima. Organizacija gradilinog rasporeda (Privremeni objekti na gradilitu, Skladita, pogoni i radionice, Unutarnji transport, Gradiline saobraajnice, Elektrina energija, opskrba vodom i odvodnja na gradilitu, Ograde na gradilitu, Prostorni raspored ureenja gradilita). Planiranje dinamike graenja (Proces planiranja, Postupak izrade plana, Metode izrade gantograma i ciklograma, Metode mrenog planiranja, Praenje izvrenja plana). Proraun trokova i cijene graevinskih radova (Struktura trokova gradnje; Trokovi radne snage, Trokovi materijala, Trokovi strojeva i opreme, Struktura indirektnih trokova gradilita i uprave poduzea, Odreivanje faktora za obraun indirektnih trokova, Kalkulacija cijene graevinskih radova). Organizacija sudionika u procesu graenja (Sudionici u procesu graenja, Odnosi sudionika, Organizacijske strukture, Dokumentacija procesa graenja, Obvezna gradilina dokumentacija). Zatita na radu na gradilitu (Pravila i propisi znr ,Elaborat znr i ureenje gradilita, Oznake opasnih mjesta i prostora, Elektrine instalacije, strojevi i ureaji, Radne skele, Rad na visini i u dubini, Osobna zatitna sredstva, Zatita od poara na gradilitu, Organizacija prve pomoi, Mjere znr kod zemljanih, tesarskih, betonskih i armirakih radova).
1.4 Kompetencije
Upoznati studente sa osnovama organizacije graenja, planiranja graenja, proraunom trokova graenja i prodajne cijene Naruitelju radova.

1. J.Marui, Organizacija gradenja, FS, Zagreb, 1994. 2. B.Trbojevi, Organizacija graenja, GK, Beograd, 1994. 3. R.Lonari, Organizacija izvedbe graevinskih projekata, Zagreb, 1995.

1. J.Klepac, Organizacija graenja i ureenje gradilita, FGZ, Zagreb, 1982.
1.7 Ispit


Oznaka 2.05-204 Nastavnik: Broj sati Status Semestar ECTS 2+1 OBVEZNI VI 4,00 ZIDANE KONSTRUKCIJE I Suradnik: Prof. dr. sc. STJEPAN TAKA TIHOMIR TEFI,dipl.ing.gra. Naziv predmeta

1.3 Sadraj predmeta

Povijest zidanih konstrukcija.Vrste zidanih konstrukcija (od peenih glinenih elemenata, od betonskih blokova, od prirodnog kamena). Gradivo zidanih konstrukcija( zidni elementi, vezivo, armatura ). Elastomehanika svojstva zidnih elemenata. Elast-mehanika svojstva morta. Elasto-mehanika svojstva kompozita zidnih elemenata i morta zida. Konstruktivni detalji zidanih konstrukcija. Izvoenje zidanih konstrukcija.
1.4 Kompetencije
Student mora znati statiku i otpornost materijala, duboko razumjeti svojstva zidnih blokova i morta kao materijala te vanjska djelovanja na graevinu.

1. Taka, S: Zidane konstrukcije, Sveuilini udbenik Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek 2000. ISBN 953-96691-8-9

1. Sori, Zidane konstrukcije, Hrvatski savez graevinskih inenjera, Zagreb, 1999.
1.7 Ispit
Nain polaganja ispita Usmeni: da Uvjet za polaganje ispita / potrebna predznanja: Pismeni: da Seminarski rad:da


Studijski Program Sveucilisni Preddiplomski Studij HR

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Studijski Program Sveucilisni Preddiplomski Studij HR

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ GRAEVINARSTVA

Osijek, oujak 2005. godine

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

4 Uvjeti izvoenja studija

5 Prilozi 5.1 Prilog 1- Detaljan opis svih predmeta

STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

prosjek EUCEET bodova

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

SVEUILINI STUDIJ doktor graevinarstva 6 semestara

STRUNI STUDIJ specijalist struke* 4 semestra

RAZLIKOVNA GODINA 2 semestra

magistar graevinarstva 4 semestra

struni prvostupnik 6 semestara

sveuilini prvostupnik 6 semestara

STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

2 2.1 Naziv studija

STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

3. OPIS PROGRAMA 3.1. Sveuilini preddiplomski studij

Sati tjedno Pred. + vjebe

2.09-101 Primjena raunala ukupno svi predmeti II SEMESTAR

2,00 2,00 0,00 0,00 2,00 0,00

5,00 5,00 2,00 2,00 2,00 2,00 30,00

Sati tjedno Pred. + vjebe

2,00 2,00 2,00 30,00

Raunalno programiranje u graditeljstvu ukupno svi predmeti k kolokvij s- seminar

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Sati tjedno Pred.+vjebe

3,00 3,00 2,00 2,00

7,00 7,00 2,00 2,00 30,00

ukupno svi predmeti

Sati tjedno Pred.+vjebe

3,00 3,00 2,00 1,00

6,00 6,00 2,00 2,00 30,00

ukupno svi predmeti

STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Sati tjedno Pred.+vjebe

ukupno obvezni predmeti ukupno svi predmeti VI SEMESTAR

Sati tjedno Pred.+vjebe

ukupno obvezni predmeti ukupno svi predmeti

STUDIJSKI PROGRAM SVEUILINOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA GRAEVINARSTVA

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU