Richard Nixon

Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. sijenja 1913. - New York, 22. travnja1994), 37.ameriki predsjednik Bio je 36. (1953.-1961.) potpredsjednik i 37.(1969.-1974.) predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava. Poznat je kao jedini ovjek kojem je polo za rukom 2 puta biti izabran za potpredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5. predsjednik Amerike Republikanske stranke koji je obnaao dunost 2 mandata. Najvie ga se ipak pamti po tome sto je bio prvi i dosad jedini predsjednik SAD-a koji je odstupio s dunosti. Njegova ostavka bila je posljedica afere "Watergate". Potpredsjednici:

Spiro T. Agnew (1969.1973.) Gerald R. Ford (1973.1974.)

Rani ivot i karijera Richard Millhouse Nixon je roen kao dijete u obitelji siromanih kvekerskih farmera. Rano djetinjstvo mu je, osim siromatva, obiljeio snaan vjerski odgoj i stroga pravila o zabrani alkohola, psovanja i plesanja. -dobio stipendiju za studiranje na Harvardu. Meutim, njegovi siromani roditelji mu nisu mogli priutiti put do drugog kraja SAD, pa je umjesto toga morao pohaati lokalni Whittier College. Godine 1934. je zavrio Pravni fakultet Sveuilita Duke, a potom poloio pravosudni ispit. Odbijen je prilikom pokuaja da postane agent FBI, zbog ega je kasnije stekao animozitet prema monom direktoru te institucije J. Edgaru Hooveru. Nixon je 1930-e proveo kao mali, i relativno slabo poznati advokat. Godine 1940. se, nakon dugogodinje veze, oenio za srednjokolsku nastavnicu Pat Kljuni dogaaj u ranom Nixonovom ivotu je bio ulazak SAD u drugi svjetski rat. Nixon se prijavio u ratnu mornaricu Godine 1946. Nixon je kao kandidat Republikanske stranke na izborima za Zastupniki dom Kongresa pobijediodemokrata Jerryja Voorhisa. Nixon je u Zastupniki dom izabran jo dva puta. U Washingtonu se vrlo brzo nametnuo kao jedan od najmlaih, najaktivnijih, ali i najkontroverznijih zastupnika. Tome je pridonijela njegovo aktivno sudjelovanje u hladnim ratom inspiriranoj makartistikoj histeriji, odnosno progonom raznih lijevo ili liberalno orijentiranih linosti pod optubom za suradnju sa Sovjetima. Meutim, Nixonov brutalni postupak prema Hissu (bio sovjetski agent), kao i prema liberalno orijentiranim politikim protivnicima, je doveo do neprijateljstva liberalne javnosti, ali i medija, s kojima e Nixon biti u neobjavljenom ratu do zavretka svoje politike karijere. 1

Potpredsjednik SAD] Reputacija Nixona kao gorljivog antikomunista je bila jedan od glavnih razloga zato ga je predsjedniki kandidat Dwight D. Eisenhower na republikanskoj konvenciji godine 1952. odabrao za svog potpredsjednikog kandidata. Nixon se, meutim, odluio boriti, pri emu je pokazao veliki talent za koritenje novog medija televizije. U legendarnom govoru, poznatom kaoCheckers govor, dao je detaljni pregled svojih osobnih financija te priznao kako je jedini "problematini" poklon psi zvan Checkers koji slui kao ljubimac njegovim kerima. Govor je izazvao provalu simpatija i Eisenhower je odluio zadrati Nixonovu kandidaturu. Nakon to je godine 1952. Eisenhower izabran, Nixon je postao potpredsjednikom SAD. Na tom mjestu se pokazao nesputanim kako tradicijom, kao i ustavnim ovlastima koje su potpredsjednicima davali uglavnom ceremonijalnu funkciju. Nixon je aktivno sudjelovao u radu Eisenhowerove administracije te je bitno utjecao na njenu politiku u mnogim oblastima.. Godine 1956. Eisenhower je ponovno Nixona kandidirao za potpredsjednika, a nakon jo jedne pobjede, Nixon je dodatno pojaao svoj politiki utjecaj u Washingtonu. S vremenom se poeo nametati i na meunarodnom planu, pri emu je stekao velike pohvale zbog govornike vjetine iskazane u improviziranoj debati s Nikitom Hruovom u Moskvi 1959. godine.

Nixon i Charles de Gaulle. Godine 1960. Nixon se nametnuo kao jedini kandidat Republikanske stranke na izborima, i smatrao bi se neospornim favoritom, da demokrati protiv njega nisu istaknuli mladog, atraktivnog i karizmatskog Johna F. Kennedyja. Jedan od kljunih dogaaja u izbornoj kampanji je bila prva TV-debata u povijesti. Dok su radiosluatelji drali da je u njoj pobijedio Nixon, na TV-gledatelje je daleko bolji dojam ostavio atraktivni i telegenini Kennedy, nasuprot Nixona koji se znojio pred svjetlima reflektora. Usprkos tome, ishod izbora je bio neizvjestan, a Kennedy je pobijedio uz razliku do 100.000 glasova. Nixon je sumnjao da je Kennedy, koristei demokratsku maineriju i veze s organiziranim kriminalom, namjestio izbore u Illinoisu i Teksasu, ali je na kraju odluio da rezultat izbora nee osporavati, plaei se da ne osramoti SAD pred oima svijeta. Bijelu kuu je napustio godine 1961. zajedno s Eisenhowerom, po isteku mandata.

Politiar iz sjene

Nixon se nakon poraza nije odrekao politikih ambicija, i u tu je svrhu odluio ojaati svoju izbornu bazu kao guverner Kalifornije. Meutim, godine 1962. se ispostavilo da je popularni demokratski guverner Pat Brown za njega preveliki zalogaj. Nixon je taj poraz shvatio kao ponienje, a drao je da su za njega najvie krivi mediji, prema kojima je postajao sve paranoiniji. Nixon se ponovno aktivno ukljuio u politiku 1964. za vrijeme republikanske izborne konvencije. Iako se nije kandidirao, njegova podrka je bila glavni razlog zbog koga su republikanci za predsjednikog kandidata izabrali konzervativnog Barryja Goldwatera. Iako je Goldwater hametice poraen od demokratskog kandidata i tadanjeg predsjednika Lyndon B. Johnsona, ti su dogaaji oznaili poetak uspona konzervativnog krila Republikanske stranke nautrb liberalnog krila s Istone obale - frakcije prema kojoj je Nixon uvijek osjeao prezir. Raskol u demokratskoj stranci (zbog neuspjeha u Vijetnamu) se odrazio na porast nasilja na ulicama, a svoj doprinos tome su donijeli ubojstva Martina Luthera Kinga i Roberta Kennedyja, kao i studentski nemiri, inspirirani studentskim protestom u Parizu te krvavi neredi u crnakim etvrtima. Demokratska stranka je u potpunosti izgubila autoritet nakon TV-kamerama zabiljeenog nasilja na vlastitoj izbornoj konvenciji, na kojem je za kandidata izabran Hubert Humphrey. Nasuprot tome, republikanci su se brzo ujedinili iza Richarda Nixona, koji se nametnuo kao idealni kandidat. Njegov izborni program je bio jednostavan - zavriti nepopularni rat u Vijetnamu kroz "asni mir", a pod parolom "zakona i reda" dovesti mir na amerike ulice. Nixon se u svojoj kampanji oslanjao na tzv. "tihu veinu" - konzervativne glasae koji, za razliku od radikalizirane ljeviarske omladine, nisu svoje stavove javno iznosili na ulinim demonstracijama. Nixonova strategija se isplatila, iako su izborni rezultati bili tjenji nego to se oekivalo. Nixon je dobio 500.000 glasova vie od Humphreya, ali je zato osvojio elektore u kljunim dravama i relativno lako osvojio predsjedniki mandat.

Nixonovo predsjednitvo Prvi i najvaniji zadatak koji je Nixon sebi postavio pri dolasku u Bijelu kuu bilo je okonati vijetnamski rat na nain koji ne bi bio protumaen kao ameriki poraz. U tu je svrhu Nixonov najblii suradnik - savjetnik za nacionalnu sigurnost, a kasnije dravni sekretar - Henry Kissinger formulirao strategiju temeljenu na tzv. realnoj politici lienoj ideolokih i hladnoratovskih predrasuda, ali isto tako i bilo kakvih moralnih skrupula. Na terenu se ta strategija temeljila na tzv. vijetnamizaciji vijetnamskoj rata, odnosno postepenom povlaenju amerikih snaga iz Junog Vijetnama. -dolo je do masovnog "curenja" podataka iz amerike administracije, to je samog Nixona uinilo paranoidnim i sklonim koritenju prljavim trikovima i ilegalnim aktivnostima da to sprijei. Drugi vaan aspekt Nixonove vijetnamske strategije je zasluan za ono to mnogi smatraju jednim od najpozitivnijih aspekata njegove vanjske politike. Nixon je smatrao kako SAD moraju iskoristiti ideoloki, a od kraja 1960-ih i tinjajui oruani sukob SSSR-a i NR Kine. Godine 1971. je otiao 3

na historijsko putovanje u Kinu, sreo se s Mao Ce Tungom i omoguio NR Kini da postane stalni lan UN. Taj e proces oznaiti poetak kineskog otvaranja prema svijetu. SSSR je, pak, plaei se ameriko-kineskog saveza, reagirao pomirljivijom politikom prema SAD, pogotovo u oblasti nuklearnog razoruanja. Pod Nixonovom vladom su sklopljeni vani sporazumi o razoruanju, a dvije supersile su intenzivirale proces koji se naziva detant - smanjivanje napetosti u hladnom ratu, koji je upravo u Nixonovo doba najvie izgubio u intenzitetu. Nixonova politika, dodue, nije imala velikog efekta na stanje u Vijetnamu, Na unutranjem planu Nixon je, usprkos svoje desniarske i konzervativne reputacije, nastavio s liberalnim reformama koje se obino vezuju uz njegove prethodnike. Tako je osnovao EPA agenciju za zatitu okoline, a u nastojanju da se suprotstavi sve veem problemom narkomanije u amerikom drutvu je osnovao agenciju DEA. Nixon je takoer, u nastojanju da se smire etnike, rasne i druge tenzije u amerikom drutvu, kao prvi predsjednik uveo programe tzv. afirmativne akcije ili pozitivne diskriminacije, koji su trebali pomoi crncima i drugim manjinama da se to bre u pravima i socijalnom statusu izjednae s veinskim bijelcima.

Nixonov pad Za Nixonovu politiku karijeru se kobnim pokazalo ono to se ispoetka dralo njegovim najveim trijumfom. Godine 1972. je u Demokratskoj stranci ojaalo radikalno lijevo krilo, poraeno na izbornoj konvenciji prije etiri godine. Ovaj put su ljeviari na izbornoj konvenciji uspjeli progurati nominaciju Georgea McGoverna, koji se Nixonu na izborima suprotstavio platformom temeljenom na hitnom povlaenju iz Vijetnama i programom izdanih socijalnih reformi. McGovernov program je bio privlaan mladim radikalima, ali ne i "tihoj veini" glasaa, pa je Nixon relativno lako osvojio veliki broj tradicionalnih glasaa Demokratske stranke. Na izborima je dobio 60 % - jedan od rekordnih rezultata u povijesti predsjednikih nadmetanja. Meutim, sam Nixon nije bio uvjeren da e tako lako pobijediti, a gorka iskustva s "curenjem" informacija i stalna medijska haranga ga je uinila paranoinim i nepovjerljivim ak i prema vlastitoj stranci. Zbog toga je za kampanju angairao vlastitu organizaciju CRP, iji su lanovi protiv demokrata koristili "prljave trikove", esto na rubu, a nekad i s one strane zakona. Jedna od takvih "prljavih" operacija bila je provala u Hotel Watergate, sjedite Demokratske stranke u Washingtonu, s ciljem prikupljanja informacija. Provalnici su uhapeni 17. lipnja 1972. godine, a u listopadu iste godine je Washington Post zapoeo seriju lanaka koja je poinitelje povezivala s CRPom, a kasnije i sa samim predsjednikom. To je bio poetak zloglasnog skandala koji e biti poznat kao afera Watergate. Nixon je sve vrijeme negirao da ima ikakve veze sa skandalom, ali je s vremenom na vidjelo izlazilo sve vie dokaza. 4

Nixonovom poloaju nije nimalo pomoglo ni izbijanje naftnog oka u jesen 1973. godine, kada je nagli skok cijena izazvao masovno nezadovoljstvo u zemlji, a Nixon smatran odgovornim za sve ekonomske i druge nevolje. Nixonu je takoer odmogla i ostavka potpredsjednika Spire Agnewa, kojemu su istraitelji pronali dokaze o utaji poreza i pronevjeri. Nixon je na njegovo mjesto imenovao Geralda Forda. U svibnju 1974. godine je pravosudni odbor Zastupnikog doma Kongresa, koga su kontrolirali demokrati, zapoeo formalni postupak opoziva. Vidjevi da je izglasavanje opoziva neizbjeno, Nixon je etiri dana kasnije podnio ostavku. Nixon je nakon izlaska iz Bijele kue bio uvjeren da e protiv njega biti nastavljena krivina istraga, te da e na kraju zavriti u zatvoru. Meutim, novi predsjednik Gerald Ford je 9. rujna 1974. donio tada kontroverznu odluku kojom se na biveg predsjednika primjenjuje abolicija. Tako se na odgovor na pitanje je li Nixon prekrio zakon nikada nije mogao pronai na sudu. Nixon - uivao reputaciju najomraenijeg politiara, a oduzeta mu je i dozvola za advokaturu. , monstrum i diktator, a novinari koji su ga raskrinkali su proglaavani herojima. S protekom godina, a pogotovo nakon predsjednikovanja njegovog nasljednika i u mnogim stvarima ideoloki bliskog Ronalda Reagana, Nixonova reputacija se poboljala. Nixon je postupno sticao reputaciju iskusnog dravnika. Nixon je mirovinu provodio prikupljajui materijal za predsjedniku biblioteku, ali i pisao memoare koji su objavljeni pod naslovom Six Crises. Nixon je 18. travnja 1994. na svom imanju u New Jersey doivio modani udar i umro etiri dana kasnije. Njegov pogreb je odran 27. travnja 1994. i predstavljao je prvi predsjedniki pogreb nakon vie od dva desetljea. Mnogi povjesniari smatraju da je Nixon bio pretjerano i neopravdano sotoniziran, isto onako kao to je njegov prethodnik i antipod Kennedy bio pretjerano i neopravdano velian kao jedan od najveih amerikih predsjednika.

Lyndon B. Johnson
Lyndon Baines Johnson (Stonewall, Teksas, 27. kolovoza 1908. - Johnson City, Teksas,22. sijenja 1973.), ameriki politiar., 36.ameriki predsjednik. Predsjednikom je postao nakon umorstva J. F. Kennedya 1963. godine. Za njegove administracije dolo je eskalacije amerike agresije u Vijetnamu, to je izazvalo otru kritiku njegove politike. Pod pritiskom javnog mnijenja, kako svjetskog tako i amerikog, morao je pristati da se u proljee 1968. u Parizu povedu pregovori s vladom Sjevernog Vijetnama o postizanju mira. Objavio je "Memoare". Rani ivot i karijera Lyndon Baines Johnson se rodio u siromanoj familiji farmera i lokalnog politiara Samuela Ealyja Johnsona i Rebekah Baines. Johnson je osnovno i srednje obrazovanje stekao u javnim kolama, gdje se u kolskim debatama poeo zanimati i stekao talent za politiku. Godine 1926. se upisao na uiteljski koled. Studij je iz financijskih razloga morao privremeno prekinuti te raditi kao uitelj u koli za meksike imigrante. - ostatak ivota posveti borbi protiv rasne i socijalne nepravde. Johnson je diplomirao 1931. Godine 1934. Johnson je oenio Claudiu Altu Taylor (zvanu Ladybird) koja e mu roditi dvije keri. Slijedee je godine Johnson, zahvaljujui vezama, postao naelnik Nacionalne uprave za omladinu u Teksasu. Njegova je dunost, izmeu ostalog, bilo pronalaziti posao za mlade ljude, to ga je u doba Velike depresije uinilo jednim od najutjecajnijih i najpopularnijih politiara u dravi. Johnson je to iskoristio i dvije godine kasnije bio po prvi put i sam izabran u Zastupniki dom Kongresa. Tamo je bio vatreni zagovornik politikeNew Deala, ali i izgradio blizak odnos s monim predsjednikom Zastupnikog doma Samom Rayburnom. S vremenom je osvojio i povjerenje samog predsjednika Roosevelta. Pokuaj da taj kapital iskoristi godine 1941. na izborima za Senat nije uspio. Johnson je na izborima slubeno dobio vie glasova od protukandidata W. Leeja "Pappyja" O'Daniela, ali su ti rezultati oboreni sudskom tubom i O'Daniel proglaen pobjednikom. Johnson se vratio u Kongres, a nakon ulaska SAD u drugi svjetski rat ga je Roosevelt poslao da nadzire rad vojske i mornarice naJugozapadnom Pacifiku. Prilikom jedne inspekcije avion su mu napali japanski lovci te je Johnson jedva preivio. Zbog toga je kasnije dobio odlikovanje. Godine 1948. Johnson se ponovno kandidirao za Senat, i ovaj put pobijedio nakon jedne od najprljavijih i najkontroverznijih izbornih kampanja u historiji Teksasa. Bez obzira na nain na koji je doao u Senat, Johnson se vrlo brzo iskazao kao jedan od najsposobnijih i najutjecajnijih senatora. Godine 1953. je izabran za predsjednika demokratske tada manjinske - frakcije u Senatu. Godinu dana kasnije, demokrati su osvojili veinu u Senatu i Johsnon je postao voa senatske veine. S druge strane, prema senatorima Johnu i Robertu Kennedyju je osjeao prezir, smatrajui ih razmaenim aristokratima kojima je bogati otac kupio mjesta u Senatu i koji nemaju pojma kako ivi 6

prava sirotinja. Zbog toga je pokuao sprijeiti demokratsku nominaciju Johna Kennedyja za predsjednika, a nakon to je Kennedy ipak nominiran, ponuena mu je potpredsjednika kandidatura. Kennedyjevi su oekivali da e Johnson to smatrati za uvredu i odbiti, ali je on, na veliko iznenaenje, pristao. Nakon to je Kennedy izabran, Johnsonu su udijeljene iskljuivo ceremonijalne dunosti te ga je Bijela kua nastojala to vie udaljiti od politikih odluka.

Predsjednik SAD] Lyndon Johnson je bio zajedno s predsjednikom Kennedyjem kada je on ubijen u Dallasu 22. studenog1963. Samo nekoliko sati kasnije je, po Ustavu SAD, Johnson preuzeo dunost poloivi zakletvu u avionu koji je u Washington prevozio tijelo svog ubijenog prethodnika. Za to su prva prilika bili predsjedniki izbori 1964. godine. Republikanci, suoeni s nacijom u alovanju, su za kandidata nominirali desno orijentiranog Barryja S. Goldwatera. Njega je Johnson vjeto prikazao kao opasnog ekstremista koji e, ako bude izabran, SAD gurnuti u nuklearni rat. To, serija Goldwaterovih gafova i pijetet prema ubijenom predsjedniku su glasae gurnuli prema Johnsonu i omoguili mu da s 61 % glasova napravi rekordno veliku pobjedu u historiji amerikih predsjednikih izbora. Takav mandat je Johnson iskoristio kako bi progurao svoj program opsenih socijalnih reformi zvan Veliko drutvo. Cilj mu je bio da na tekovinama New Deala iskorijeni siromatvo i nezaposlenost pomou izdanih federalnih dotacija. U tu je svrhu, koristei se svojim iskustvom i vezama u Senatu progurao cijeli niz zakona koji su ustanovili osnove mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, isto kao i izdane naknade za nezaposlene, samohrane majke te programe kojima je cilj bio iskorijeniti siromatvo u SAD. -zakonima i programima usmjerenim na ukidanje spolne diskriminacije.

Johnsonove uspjehe su, s druge strane, poele zasjenjivati dvije krize s kojima se nije znao najbolje suoiti. Prva je bila serija rasnih nereda u crnakim etvrtima velikih amerikih gradova. Ona je dijelom bila izazvana siromatvom, a dijelom sve veom radikalizacijom pokreta za graanska prava Drugu, mnogo ozbiljniju, krizu je Johnson naslijedio od svog prethodnika. Sve vei angaman amerikih vojnih savjetnika, a kasnije specijalnih snaga u borbi protiv komunistikih gerilaca u Junom Vijetnamu, nije donosio nikakve opipljive rezultate. Koristei tonkinki incident kao izgovor, Johnson je odobrio da u Juni Vijetnam poetkom 1965. godine odu redovne vojne snage to je bila prva velika eskalacija vijetnamskog rata. Ispoetka je Johnson za tu politiku uivao opu podrku. Meutim, kako je rat odmicao, tako je ta podrka opadala, pogotovo meu omladinom - baby boomerima, odnosno prvom generacijom odraslom u relativnom blagostanju 1950-ih i ozraju seksualne revolucije i rock'n'rolla.. 7

Ni sam Johnson nije volio taj rat jer se bojao da bi mogao dodatno eskalirati u otvoreni sukob sa sjevernovijetnamskim saveznicima SSSR-om i Kinom, odnosno trei svjetski rat. Zato je sve vrijeme uz vojnu pobjedu pokuavao ishoditi i diplomatsko rjeenje. - Johnson je, suoen s poraznim anketama, donio odluku da se po isteku mandata povue s poloaja i vie ne kandidira te je objavio31. oujka Ostatak mandata je rezignirani Johnson proveo ugloavnom kao svjedok niza dramatinih dogaaja na koje nije imao utjecaj - ubojstva Roberta Kennedyja i Martina Luthera Kinga, dotada nezapamenih studentskih nereda te invazije Varavskog pakta na ehoslovaku. Njegova vlastita stranka je na izbornoj konvenciji 1968. godine bila estoko podijeljena izmeu konzervativnog, umjerenog i radikalno lijevog krila, omoguivi republikancu Richardu Nixonu da trijumfira na izborima kao zagovornik reda i zakona.

Nakon Bijele kue Iz Washingtona se povukao na svoj ran u Teksasu koga je poslije preuredio i u testamentu ostavio dravi kao spomen-park. On i supruga su takoer sagradili veliku predsjedniku biblioteku. Johnson je takoer napisao memoare pod nazivom Vantage Point, izdane 1971. godine. Lyndon Baines Johnson je umro od sranog udara u dobi od 64 godine.

John F. Kennedy
John Fitzgerald Kennedy, (Brookline, 29. svibnja 1917. studenog 1963.), ameriki politiar i 35.predsjednik - Dallas, 22.

Diplomiravi na Harvardu, sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu kao zapovjednik torpednog amca, te je ranjen u borbi protiv Japanaca 1943. godine. Bio je zastupnik u Kongresu, a kao kandidat Demokratske stranke izabran je u studenom 1960. za predsjednika SAD. Ubrzo nakon njegova stupanja na dunost dolo je do neuspjele akcije antikastrovskih emigranata protiv Kube, a u listopadu 1962. Kennedy objavljuje pomorsku blokadu Kube, zbog raketnih baza koje je SSSR montirao na otoku. Kriza je rijeena u neposrednom sporazumu izmeu Kennedyja i Nikite Hruova, koji je pristao na povlaenje sovjetskih raketa. Kennedy se orijentirao na sporazumijevanje sa SSSR u vezi s utrkom u naoruavanju. Ta politika je dovela do sklapanja Moskovskog sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa u ljeto iste godine. Program to ga je predloio Kongresu za stvarno i potpuno provoenje u ivot graanske ravnopravnosti za Crnce bio je u tom pogledu najrevolucionarniji in od vremena Abrahama Lincolna, to ga je stajalo ivota. Postao je rtvom atentata u Dallasu.

Rani ivot i karijera John F. Kennedy se rodio kao sin Josepha P. Kennedyja i Rose Fitzgerald. Njegov otac bio je jedan od najbogatijih i najutjecajnijih ljudi u Massachusettsu, esto navoen kao osniva Kennedyjevih kao jedne od najmonijih politikih dinastija u SAD. John Kennedy je u djetinjstvu razvio Addisonovu bolest. Roditelji su njegovo zdravstveno stanje krili pred javnou. Kennedy je studirao na Harvardu, te prvi put panju javnosti privukao svojim diplomskim radom Why England Slept, koji je objavljen 1940. godine kao knjiga te postao bestseler. Nakon to su SAD ule u drugi svjetski rat, Kennedy se pokuao javiti u vojsku, ali su ga odbili kao medicinski nesposobnog. Zahvaljujui politikim vezama, umjesto toga je dobio in potporunika uratnoj mornarici i sluio kao kurir mornarikog sekretara u Washingtonu. Meutim, zbog ljubavne veze s Ingom Arvad, osumnjienom za pijunau u korist Hitlerove Njemake, bio je premjeten s tog poloaja, i kasnije se obuio za zapovjednika torpednog

amca ( Kennedy je, iako i sam teko ranjen, spasio jednog lana svoje posade. Za taj podvig je dobio niz odlikovanja.)

Politika karijera Otac Joseph je politiku karijeru bio namijenio starijem sinu Joseph Kennedy Jr., ali je on 1944. godine poginuo u ratu. Zbog toga je mlai John preuzeo njegovo mjesto. Godine 1946. je kao kandidat Demokratske stranke glatko osvojio mjesto zastupnika u Kongresu. Na njegovu ranu politiku karijeru prilian utjecaj je imalo oevo prijateljstvo s republikanskimsenatorom Josephom McCarthyjem, te zajedniki antikomunizam Djelomino zahvaljujui McCarthyjevoj diskretnoj podrci, Kennedy je 1952. godine izabran u Senat. Tamo se nije previe istakao, najvie zbog sve gorih zdravstvenih problema, izazvanih posljedicama ranjavanja. Godine 1953. se oenio za Jacqueline Bouvier, s kojom e imati etvoro djece. Godine 1954. Kennedy je, zbog operacije kime, bio prisiljen na due mirovanje. Vrijeme je kratio pisanjem knjige Profili hrabrosti, koja e postati jo jedan bestseler te ga uiniti jednim od najpopularnijih politiara svog vremena. Knjiga je nagraena Pulitzerovom nagradom za biografiju 1957., a Kennedy je tako postao prvi, za sada i jedini, ameriki predsjednik koji je dobio tu nagradu.

Izbori 1960. godine Tako steene iskustva su dobro posluila godine 1960. kada je Kennedy zapoeo kampanju za demokratskog predsjednikog kandidata. Usprkos popularnosti, mladolikog izgleda i poznanstva s mnogim slavnim linostima, poput Franka Sinatre, u Kennedyjeve anse su mnogi sumnjali zbog njegove katolike vjere, drukije od veine glasaa u preteno protestantskim SAD. Kennedy se na izborima suprotstavio tadanjem potpredsjedniku i republikanskom kandidatu Richardu Nixonu. U kampanji se postavio kao tvrdi antikomunist, optuujui Eisenhowerovu administraciju da, zbog popustljivosti SSSR-u, gubi Hladni rat. Ipak, kljuni trenutak kampanje bile su televizijske debate na kojima je po prvi put demonstrirana mo novog medija. Usprkos tome, rezultati samih izbora bili su prilino tijesni i do samog kraja se nije znalo tko e pobijediti. Na kraju je Kennedy izvukao prednost od 100.000 glasova kao i u veinu u elektorskom kolegiju. Nixon je sumnjao da su rezultati u nekim oblastima - pogotovo u Chicagu - namjeteni, ali je ipak priznao poraz.

Predsjednik SAD 10

Kennedy je svoje retorikom iz svoje Svinja u Kubi, koja su istononjemake protesta, nije uinio

predsjednikovanje otpoeo u skladu s hladnoratovskom kampanje. U travnju 1961. je lansirao invaziju na Zaljev je zavrila sramotnim fijaskom. U kolovozu iste godine vlasti podigleBerlinski zid, a Kennedy, osim verbalnih nita da to sprijei.

Nastojei poboljati svoj i rejting svoje zemlje, Kennedy je odluio zapoeti Projekt Apollo - kojemu je cilj bio dovesti amerike astronaute na Mjesec prije isteka dekade i tako postii vanu pobjedu u svemirskoj utrci sa Sovjetima. U taj projekt je uloen ogroman novac i mnogi ga smatraju najveim simbolom, kao i dostignuem Kennedyjeve ere. Kennedy je nastojao svoje predsjednitvo iskoristiti za ambiciozan program socijalnih i ekonomskih reformi slian Rooseveltovom New Dealu i nazvan Nova granica. Meutim, on nije zaivio Na vanjskom planu je Kennedy se nastojao s daleko veom agresivnou suprotstaviti Sovjetima, pri emu je veliki naglasak stavljen na propagandu. U tu je svrhu formiran tzv. Mirovni korpus,iji su dobrovoljci obrazovnim, kulturnim i drugim radom u zemljama Treeg svijetatrebali tamonjem stanovnitvu ukazivati na prednost amerikog naina ivota te tako sprjeavati irenje socijalistikih i komunistikih ideja. Suprotstavljanje Sovjetima se odraavalo i u slanju vojnih savjetnika u mnoge zemlje Treeg svijeta radi suprotstavljanja revolucionarnoj gerili. U sluaju Junog Vijetnama ta je politika dovela do eskalacije vojnog angamana koja e kasnije prerasti u vijetnamski rat. Usprkos neuspjehu u Zaljevu svinja, Kennedy se nije odrekao nastojanja da srui komunistiki reim Fidela Castra na Kubi, i u tu svrhu je nastavio s tajnim programom CIA-e za njegovo svrgavanje.dovelo do kubanske raketne krize to je trenutak kada je svijet bio najblii treem svjetskom ratu. Nuklearni obraun je u posljednji trenutak sprijeen kompromisom izmeu Kennedyja i Hruova, kojim su Sovjeti pristali povui projektile s Kube. To je iskustvo, izmeu ostalog, nagnalo Kennedyja da se jae angaira na pitanju nuklearnog razoruanja, pa su u kolovozu 1963. Britanija, SAD i SSSR potpisale sporazum o zabrani nuklearnih pokusa na povrini Zemlje.

Atentat Kennedy se krajem 1963. poeo pripremati za izbornu kampanju 1964. godine, pri emu je poseban naglasak stavljen na june drave, gdje nije bio tako popularan kao u ostatku zemlje. U tu je svrhu odluio posjetiti Teksas, te je 22. studenog 1963. sletio u Dallas. 11

Suoen s injenicom da se detalji ubojstva moda nikada nee razotkriti na sudu, Johsnon - koji je temeljem Ustava postao predsjednik - odobrio je rad specijalnog tijela zvanog Warrenova komisija, kojemu je cilj bio pronai i objaviti sve vezano uz atentat. Zakljuak komisije je bio da je Oswald djelovao sam i ubio predsjednika iz nepoznatih motiva. Meutim, detalji vezani uz atentat i poinitelja su mnoge od samog poetka mnoge natjerali da sumnjaju i odbace taj zakljuak.

Mit o Kennedyju - doprinos dala i udovica Jacqueline Kennedy, usporedivi svoj glamurozni boravak u Bijeloj kuis Camelotom - dvorom legendarnog kralja Arthura. Zbog toga se za Kennedyjevo predsjednikovanje danas esto koristi izraz Camelot. - Kennedyja -kao svoju ikonu borbe za mir u svijetu, prava crnaca, ena, homoseksualaca, zatitu okoline i sl. Taj trend je izgubio na snazi tek posljednjih par desetljea, kada su povjesniari zauzeli mnogo objektivniji i emocijama manje nabijeni stav.

12

Dwight D. Eisenhower
Dwight David Eisenhower (Denison, 14. listopada 1890. - Washington, DC, 28. oujka1969.), ameriki general, politiar i 34.predsjednik U Drugom svjetskom ratu bio pomonik naelnika Generaltaba, a u lipnju 1942. imenovan je zapovjednikom amerikih snaga u Europi. Od kraja 1950. zapovjednik je snaga Sjeverno-atlantskog pakta (NATO), a 1952. i 1956. izbran je za predsjednika SAD-a. Napisao je memoare "Rat za osloboenje Europe" i "Od invazije do pobjede". Rani ivot i karijera Dwight David Eisnehower je roen u teksakom gradu Denisonu, u porodici koja potjee o njemakih doseljenika u Ameriku. Kada je imao est godina, roditelji su mu postali lanovima Drutva Kule Straare, koje e kasnije postati poznatije pod imenom Jehovini svjedoci. Eisenhowera je od vjere vie zanimao sport, pa je na temelju dobrih sportskih rezultata u srednjoj koli stekao potrebne preporuke za upis na Vojnu akademiju u West Pointu godine 1911. Eisenhower je diplomirao godine 1915. Kada je izbio prvi svjetski rat, Eisenhower je privremeno unaprijeen u in potpukovnika kako bi od 1918. mogao voditi novoformirani Tenkovski korpus SAD. Eisenhower je postao sljedbenik ideja Carla von Clausewitza, a kasnije je pohaao i Generaltabnu kolu u Fort Leavenworthu.

Ratna karijera] U prosincu 1943. je Eisenhower imenovan komandantom svih saveznikih snaga u Europi te se slijedeih nekoliko mjeseci posvetio konanom planiranju i pripremama za normandijski desant jednu od najsloenijih ratnih operacija u povijesti. Upravo je on donio odluku da se desant izvri 6. lipnja 1944. Nakon uspjenog iskrcavanja saveznikih snaga u Francuskoj rukovodio je operacijama kojima su njemake snage istjerane iz Zapadne Europe to konano prisiljene na kapitulaciju 8. svibnja 1945. Eisenhower nikada nije imao prilike se iskazati kao naroito hrabar, a veina dri da nije bio ni naroito nadahnut vojni komandant. Meutim, uivao je veliku popularnost meu svojim potinjenima, a pokazao je - za prirodu svog posla daleko vanije - diplomatske sposobnosti, temeljem kojih su ogromni vojni resursi pod njegovom komandom izvojevali pobjedu usprkos uplitanja esto suprotstavljenih politiara kao to su Churchilli De Gaulle, odnosno nezdravog suparnitva potinjenih generala kao Montgomery i Patton.

Poratna karijera Kada su amerike snage otkrile postojanje i pravu svrhu nacistikih sabirnih logora, Eisenhower je, zgroen tim otkriem, naredio da se u njih dovedu filmske kamere i dokumentiraju tragovi ratnih 13

zloina. Eisenhoweru zbog toga takoer pripisuju nedostatak brige o njemakim ratnim zarobljenicima, zbog kojih veliki broj njih umro od gladi i bolesti. Godine 1945. Eisenhower se vratio u SAD kako bi postao naelnik generaltaba SAD. Na tom je mjestu ostao do 1948, a nakon to je osnovanNATO pakt, Eisenhower je u prosincu 1950. postao komandantom njegovih snaga. U to je doba Eisenhower sluio i kao gostujui predava na Univerzitetu Columbia u New Yorku, te napisao knjigu Crusade in Europe, koja se smatra jednim od najboljih vojnih memoara u povijesti. Kao ratnog heroja i jednog od najpopularnijih linosti svog doba, Eisenhowera su poeli obilaziti predstavnici Demokratske i Republikanske stranke kako bi ga nagovorili da se kandidira za predsjednika SAD. Iako je Eisenhower cijenio predsjednika Roosevelta i njegov New Deal, isto kao i njegovog nasljednika Trumana, drao je kako su SAD pod dvadeset godina demokratske administracije previe skrenule ulijevo, odnosno kako se mora uspostaviti ravnotea izborom republikanskog predsjednika. Zbog toga je pred izbore 1952. godine podnio ostavku na vojne dunosti i javno podrao republikance. Eisenhower je vjeto koristio kako svoju ogromnu popularnost tako i novi mediji televizije. Jedina stvar koja je mogla nakoditi Eisenhoweru bila je kontroverza vezana uz njegovog potpredsjednikog kandidata Richarda Nixona. Meutim, Nixon se vjeto iz nje izvukao, te je Eisenhower glatko izvukao jednu od najuvjerljivijih pobjeda u povijesti amerikih predsjednikih izbora.

Predsjednik Eisenhower Eisenhower je svoj mandat zapoeo u skladu s imageom gorljivog antikomunista, stvorenog u izbornoj kampanji. Za dravnog sekretara je imenovao Johna Fostera Dullesa, jastreba i tvorca doktrine prema kojoj SAD ne samo da su imale dunost svim sredstvima zaustaviti irenjekomunizma po svijetu, nego obarati ve postojee komunistike drave. Godine 1953. je, koristei smrt Staljina, isposlovao primirje kojim je zavren korejski rat. Umjesto obaranja i suprotstavljanja komunizmu putem oruane sile, Eisenhower je preferirao diplomaciju, kao i tajne operacije CIA-e. Tako su SAD, po uzoru na NATO, stvorile Bagdadski pakt, SEATO, ANZUS a u okviru tog sistema je krae vrijeme bila i Titova Jugoslavija kao lanica novog Balkanskog pakta. Politika koritenja CIA-e je takoer imala uspjeha - 1953. je puem u njenoj organizacijisruen iranski nacionalistiki premijer Mossadeq i instaliran pro-ameriki raspoloeni ah Mohammad Reza Pahlavi. Godinu dana kasnije u Gvatemali je CIA uspjeno sruila ljeviarski reim predsjednika Arbenza. Iste je godine nakon poraza Francuza u bitci kod Dien Bien Phua amerika diplomacija sprijeila da Vijetnam postane nezavisna drava pod dominacijom Ho Chi Minha. Umjesto toga je drava podijeljena, a juni dio, poznat kao Republika Vijetnam, postao je vjerni ameriki saveznik. Eisenhower se nije toliko zanimao za unutranju politiku.

14

Godine 1954. Eisenhower je, inspiriran Autobahnovima koje je bio vidio u Njemakoj, uspio ishoditi zakone kojima je u SAD za nekoliko godina sagraen prvi sveobuhvatni sistem autocesta. U jesen 1956. godine, dok se Eisenhower oporavljao od sranog udara i po drugi put natjecao za predsjednika, jedna za drugom su izbile su sueska kriza te antikomunistika pobuna u Maarskoj. Eisenhower je u oba sluaja nastojao smiriti tenzije . Iste je godine Eisenhower na izborima za predsjednika ponovno potukao Stevensona s impresivnom veinom glasova. Njegov drugi mandat je bio obiljeen nastojanjima da se smiri hladni rat, ili barem stvore mehanizmi kojima bi se trajno sprijeila njegova eskalacija u otvoreni oruani sukob. Hladni rat je, usprkos Eisenhowerovih napora, eskalirao. Sovjetsko lansiranje Sputnjika 1957. je protumaeno kao sovjetska prijetnja, ali i kao povod da se slijedee godine osnuje NASA i zapone svemirska utrka izmeu dvije supersile. Godine 1959. je na Kubi revolucijom na vlast doao Fidel Castro i tako u neposrednom susjedstvu Amerike stvorio reim blizak SSSR-u. Na unutranjem planu je drugi Eisenhowerov mandat bio obiljeen drutvenim nemirima koje je izazvao pokret za graanska prava crnaca. Iako Eisenhower taj pokret nije podravao, nije mu se ni suprotstavljao. Prije nego to je Eisenhower postao predsjednik, donesene su odredbe Ustava kojim je jednoj osobi dozvoljeno vriti samo dva predsjednika mandata. Zato je Eisenhower 1960. godine bio prisiljen pripremati se za odlazak iz Bijele kue, odnosno na izborima podrati svog potpredsjednika Nixona. Nakon to je za predsjednika izabran Kennedy, Eisenhower se poetkom 1961. posljednji put iz Bijele kue obratio naciji, pri emu je ostala upamena njegova tvrdnja kako SAD-u prijeti vojnoindustrijski kompleks.

Eisenhowerovo naslijee Nakon odlaska iz Bijele kue Eisenhower se sa suprugom povukao na farmu u bliziniGettysburga. Nije se u potpunosti odrekao politike, te je godine 1964. sudjelovao na republikanskoj izbornoj konvenciji. Umro je u bolnici Walter Reed nakon duge i teke bolesti u dobi od 78 godina. - nakon smrti imao reputaciju loeg ili, u najboljem sluaju, osrednjeg predsjednika. Danas su ameriki historiari, pak, daleko skloniji Eisenhowera proglaavati daleko boljim predsjednikom od mnogih svojih prethodnika i nasljednika. Eisenhowerova administracija je bila uglavnom liena skandala, a sam Eisenhower se pokazao kao odgovoran dravnik, neoptereen stranakim prepucavanjem, te uspjean dravnik koji je u najosjetljivijem trenutku ouvao svjetski mir. U samim SAD su Eisnenhowerove godine ostale upamene kao doba velikog ekonomskog buma i nezampaenog prosperiteta koji je irokim masama omoguio da uivaju u dotada nezamislivim blagodatima potroakog drutva.

15

Harry S. Truman
Harry S. Truman (Lamar, Missouri, 8. svibnja 1884. Kansas City, Missouri, 26. prosinca1972.) je bio ameriki politiar i 33. predsjednik SAD-a (1945. 1953.) i 34. potpredsjednik SAD-a, nasljednik Franklina Delana Roosevelta. U domaoj politici, Truman se suoio sa mnogim izazovima: burna pretvorba ekonomije obiljeena velikim oskudicama i brojnim trajkovima, te prolazak Taft-Hartleya pored njegova veta.[1] Nakon iznenaujue pobjede na izborima 1948., nije bio uspjean u provoenju svog Fair Deal programa. Koristio je izvrne naredbe kako bi zapoeo desegregaciju amerike vojskei kako bi zapoeo niz testova vjernosti kako bi izbacio stotine simpatizera komunizma iz vlade Korupcija u njegovoj vladi dola je do njegova kabineta i zaposlenika Bijele kue. U jednom od mnogih skandala, 166 radnika je dalo otkaz ili je otputeno naknadno zbog financijskog nepotivanja u IRSu. Republikanci su korupciju stavili na vrh liste problema u svojoj kampanji iz1952. Trumanovo predsjednitvo bilo je prepuno dogaaja to se tie vanjskih poslova, kapitulacijaTreeg Reicha, atomsko bombardiranje Hiroime i Nagasakija, kapitulacija Japana, krajDrugog svjetskog rata, osnivanje Ujedinjenih Naroda, Marshallov plan o obnovi Europe,Trumanova doktrina o zaustavljanju irenja komunizma, poetak Hladnog rata, stvaranjeNATO-a i Korejski rat. Taj rat je postao situacija bez pobjednika u kojoj je poginulo preko 30,000 Amerikanaca. Truman, ije je ponaanje bilo drugaije nego ono njegovog patricijskog prethodnika Franklin Delana Roosvelta, je bio narodni, skromni predsjednik. Popularizirao je mnoge narodne poslovice i izreke za svog mandata. Truman je iz trke za svoj 3. mandat ispao izgubivi primarne izbore u New Hampshireu. Jedno vrijeme za njegova mandata miljenje javnosti o njemu bilo je najnie zabiljeeno do danas[14], no uenjaci ga danas rangiraju kao jednog od najboljih amerikih predsjednika (uglavnom 8.). Trumanova legendarna, ali iznenaujua pobjeda, na izborima1948. esto je spominjana od strane nefavoriziranih politiara.

Rani ivot Harry S. Truman roen je 8. svibnja 1884. u Lamaru kao drugo dijete Johna Andersona Trumana i Marthe Ellen Young Truman. Njegovi djedovi, Anderson Shipp Truman i Solomon Young nisu se mogli sloiti oko Harryevog srednjeg imena, pa mu je dat srednji inicijal S, koji je oznaavao ili Shipp ili Solomon, ovisno s ije strane obitelji je lan pitao. .

Kao dijete Truman je imao 3 zanimacije: glazba, itanje i povijest, sve tri potaknute od strane njegove majke. Do kraja svog ivota, Truman se nostalgino prisjeao godina koje je proveo na farmi, esto i sa teatralnim efektima. Godine fiziki zahtjevnog rada koje je proveo na Grandview bile su stvarne, ali i jedno formativno iskustvo. U tom periodu upoznao je Bess Wallace koju je i zaprosio1911, no ona ga je odbila. Truman je rekao da eli zaraditi vie novca nego farmer da je idui put zaprosi. Idui put ju je zaprosio 1918. kada se vratio kao satnik iz Prvog svjetskog rata, i to uspjeno. 16

On je bio jedini predsjednik koji je sluio nakon 1870., a da nije imao diplomu sa koleda: njegov slabi vid ga je sprijeio da se upie na West Point, to je bio njegov san iz djetinjstva, a financije su ga sprijeile da dobije diplomu negdje drugdje Truman je studirao pravo 2 godine. Postao je poasni lan Lamba Hi Alfa bratstva. Prvi svjetski rat [uredi] Truman je izabran za asnika, a kasnije za nieg zapovjednika artiljerijske jedinice u Francuskoj. Njegova jedinica bila je poznata po odbijanju autoriteta. Tijekom iznenadnog njemakog napada naVogezima, jedinica se poela ratrkavati. Truman im je naredio povratak na pozicije koristei jezik koji je "nauio dok je radio na eljeznici u Santa Feu.".[21] Navodno, okirani nainom nareenja, trupe su ga posluale i povukle se sa njim na sigurno. Pod vodstvom satnika Trumana, jedinica nije izgubila niti jednog vojnika.

enidba i rana karijera kao biznismen

Politika Sudac okruga Jackson Truman je 1922. uz pomo demokrata Toma Pendergasta, izabran za vrhovnog suca okruga Jackson[16] - administrativnu, ne pravnu poziciju slinu onima u drugim okruzima. Truman je unato svemu tome ostao astan na svojoj poziciji i odbijao je uzimati mito.[16][24] Godine 1922. Truman je prijatelju dao 10 dolara za inicijaciju u Ku Klux Klan, no kasnije je zatraio svoj novac natrag. Nikad nije primljen, nije prisustvovao nijednom sastanku i nikad se nije deklarirao lanom.. Ameriki senator Pendergastov stroj je na izborima 1934. izabrao Trumana za kandidata za amerikog senatora iz Missouria. Imao je uspjenu kampanju kao New Dealovski demokrat koji podrava predsjednika Rossevelta. Na demokratskim primarnim izborima, Truman je pobijedio Tucka Milligana, brata federalnog tuitelja Mauricea Mortona Milligana. Milligan je kasnije dotukao Pendergastov stroj. Truman je kasnije porazio republikanca Roscoea Conklinga Pattersonasa preko 20%. Generalno miljenje o Trumanu smatralo ga je lutkom Toma Pandergasta, no on je svejedno preuzeo poziciju, ali je dobio nadimak "Pandergastov senator". Truman je uvijek branio svoje odluke nudei Pandergastu pomo uz rijei da ako se ponudi malo, spasi se puno. Truman je takoer rekao da mu je Pandergast dao sljedei savjet kada je prvi put uao u senat: uti i odgovaraj na pisma.

17

Vaniji dio istrage bilo je Milliganovo otkrie da Pandergast nije platio federalne poreze izmeu 1927. i 1937. i da je izveo prevaru sa osiguranjem. Krenuo je za Trumanovim politikim zatitnikom. i eventualno je preuzeo kontrolu nad fondovima od Trumana i Pandergasta. Uspjena kampanja za senat iz 1940. smatra se od mnogih biografa kao Trumanov osobni uspjeh, i kao pretea poznate kampanje iz 1948. koja mu je donijela jo jedan mandat, a u kojoj nije bio favorit.Ti izbori bili su prekretnica u njegovoj politikoj karijeri. Kao senator Truman je vie volio raditi na komitetima nego drati govore. Njegov rani rad doao je u obliku legislacije transporta i meudravne trgovine. Bio je pobornik New Deala, i dao je kljunu potporu za ostvarivanje njegovih kljunih toaka: Wagnerov akt, socijalno osiguranje, Akt o standardima potenog rada, pa ak i neuspjeli "sudsko-pakovni" raun, koji je trebao preobratiti Vrhovni sud da zavoli Roosevelta.[16] Obrambena politika i Trumanov komitet ] Dana 23. lipnja 1941., samo dan nakon poetka njemakog napada na SSSR, senator Truman je izjavio: Ako vidimo da Njemaka pobjeuje, trebamo pomoi Rusima, a ako vidimo da Rusi pobjeuju trebamo pomoi Nijemcima, i tako ih pustiti da se poubijaju to je vie mogue, iako ja ne elim vidjeti Hitlera kao pobjednika ni u kojem sluaju. Nijedan od te dvojice ne dri do svoje rijei.[28]

Slavu i potovanje zadobio je svojim komitetom (znanim kao Trumanov komitet) sa kojim je istraivao skandal vojne rastronosti tako to je razotkrio prevare i loe vodstvo. Godine 1943., njegov rad kao predsjedavajui u komitetu donio mu je naslovnicu asopisa Time. Truman se na naslonici Timea pojavio ukupno 9 puta, a 1945. i 1948. izabran je za Timeovog ovjeka godine.
[30]

Trumanov ustrajani, iroko-pogledni, i istaknuto antipartizanski rad na Senatovom kominetu koji je imenovan po njemu, uinio je od Trumana nacionalnu ikonu. Roosevelt ga vjerojatno ne bi uzeo za kandidata za potpredsjednika 1944., da bivi "Pendergastov senator" (jedan od Trumanovih nadimaka tada) nije zadobio novu reputaciju u Senatu - reputaciju radinog, moralnog ovjeka voljnog da postavi monim ljudima teka pitanja.

Potpredsjednik Roosevelt, koji je bio lako lomljiv, pristao je da zamjeni Hanrya Wallacea za novog potpredsjednika, jer je smatran preliberalan za stranku. Trumanova kampanaja je humoristino podnaslovljena kao Drugi "Missourijski kompromis" na Demokratskoj konvenciji 1944. u Chicagu. Truman je prisegao za potpredsjednika 20. sijenja 1945. i bio je na toj poziciji manje od 3 mjeseca. Trumanovo potpredsjednitvo bilo je relativno monotono, i kontakt sa Bijelom kuom bio je minimalan. Nije pitan za nikakve savjete i nije informiran o bilo kojim veim dogaajima. 18

Truman je sve okirao time to je samo par dana nakon prisege prisustvovao pogrebu svog osramoenog zatitnika Toma Pendergasta. Truman je po nekim izvjetajima bio jedini vii dunosnik u dravi koji je prisustvovao pogrebu. Truman je kritike "pomeo" rijeima: Uvijek mi je bio prijatelj i ja sam bio njegov.[16] Dana 12. travnja 1945. Truman je hitno pozvan u Bijelu kuu, gdje ga je Eleanor Roosevelt informirala da je Franklin Delano Roosevelt preminuo od masivnog udara. Trumanova prva briga bila je ga. Roosevelt. Pitao ju je moe li on to uiniti za nju, no ona mu je odgovorila: Moemo li mi uiniti to za vas ? Jer vi ste onaj koji je sad u problemima.[31] Predsjednitvo 1945. - 1953. Prvi mandat (1945. - 1949.) Preuzimanje pozicije Truman je bio potpredsjednik samo 82 dana prije nego to je predsjednik Roosevelet umro. Imao je jako malo znaajnih razgovora o svjetskim aferama i domaoj politici nakon to je prisegao za Rooseveltovog potpredsjednika i bio je skroz neizvjetavan o velikim incijativama o daljnjem uspjenom voenju rata - ponajprije o tajom projektu Manhattan, koji je za vrijeme Rooseveltove smrti, bio na vrhuncu testiranja prve atomske bombe. Atomsko bombardiranje Truman je brzo upoznat sa projektom Manhattan i odobrio je koritenje nuklearnog oruja protiv Japana u kolovozu 1945., nakon to je Japansko Carstvo odbilo Potsdamsku deklaraciju. Atomsko bombardiranje Hiroime i Nagasakija je do danas ostalo prvi, ali i jedino koritenje nuklearnog oruja u ratne svrhe. Nakon bombardiranja je uslijedila brza kapitulacija Japana (2. rujna 1945.) i kraj Drugog svjetskog rata. Koritenje nuklearnog oruja u to vrijeme nije bilo nimalo kontroverzno, kako u SAD-u tako i u njegovim saveznicima. Na Potsdamskoj konferenciji je Staljin savjetovao Trumanu da to prije iskoristi atomsku bombu. U godinama nakon bombardiranja, Trumanova odluka je postala izuzetno kontroverzna i govorilo se zato je on tako odluio. Udari i ekonomske promjene - dogodio se val destabilizirajuih udara u veim industrijskim pogonima, a Trumanov odgovor na njih je generalno smatran neuinkovitim.[35] Na proljee 1946., dogodio se nacionalni eljezniki trajk - najvei u povijesti SAD-a - koji je sve vlakove naveo da stanu. Ujedinjeni Narodi i Marshallov plan [uredi] Kao Wilsonijanski internacionalist, Truman je snano podravao stvaranje Ujedinjenih Naroda, te je ukljuio bivu prvu damu Eleanor Rooseveltu delegaciji na prvoj Glavnoj skuptini UN-a da bi zadovoljio javnu elju za mir nakon Drugog svjetskog rata. Truman i njegovi suradnici za vanjske poslove ubrzo su shvatili da Sovjetski Savez nema jednake interese kao iSAD. Trumanova administracija artikulirala je poveavajue probleme protiv Sovjeta. 19

Iako nije bio posebno struan u vanjskoj politici, a opozicijski republikanci su imali veinu uKongresu, Truman je uspio dobiti potporu i za Trumanovu doktrinu i za Marshallov plan Da bi ojaao SAD tijekom Hladnog rata u borbi protiv komunizma, Truman je potpisao Akt o dravnoj sigurnosti iz 1947. i reorganizirao je ameriku vojsku stvorivi Ministarstvo obrane, CIAu,Ameriko ratno zrakoplovstvo (neovisno od amerike vojske) i Odbor za nacionalnu sigurnost.

Fair Deal Nakon dosta godina demokratske veine u kongresu i 2 demokratska predsjednika, 1946. republikanci dobivaju veinu, sa 55 mjesta u Kui reprezentativaca i dosta mjesta uSenatu. Iako je Truman dosta suraivao sa republikancima to se tie vanjske politike, snano im se suprotstavljao u njihovim pogledima za unutarnju politiku. Pripremajui se za izbore 1948. Truman je sebe prikazao kao snanog demokrata u Rooseveltovom stilu, advokatirajui univerzalno zdravstveno osiguranje, da ukine Taft-Hertley in i zapone agresivan program ljudskih prava. Sve ovo spojeno u jedno dalo je novi politiki program nazvan "Fair Deal" (Poteni dogovor). Samo je jedan od veih prijedloga Fair Deala usvojen - inicijativa da se poveaju prednosti nezaposlenosti.

Priznavanje Izraela Truman je bio kljuna figura u osnivanju idovske drave u Palestini. Na molbe Britanaca, Glavna skuptina UN-a predloila je trenutno dijeljenje Palestine na dvije drave, i sa Trumanovom podrkom, Glavna skuptina je 1947. odobrila ovu inicijativu. Britanci su najavili povlaenje iz palestine 15. svibnja 1948. i drave elniceArapske lige poele su slati svije trupe na palestinsku granicu. Ideja os tvaranju idovske drave na Bliskom istoku bila je izuzetno popularna u SAD-u, a posebno meu jednim od Trumanovih najvanijih konstituencija, urbanih idovskih glasaa. No, drugi problem bilo je Dravno tajnitvo. Dravni tajnik George Marshall i mnogi drugi strunjaci za vanjsku politiku su bili strogo protiv osnivanja idovske drave u Palestini. Truman se pristankom na susret saChaimom Weizmannom usprotivio vlastitom dravnom tajniku. Naposljetku, Marshall nije javno doveo u pitanje Trumanovu odluku, kako je Truman mislio da hoe. Truman je priznao Izrael 14. svibnja 1948., nakon to se sam Izrael proglasio dravom.

Berlinski let Podjela Berlina na okupacijske zone Dana25. lipnja Saveznici su zapoeli tzv. Berlinski let koji je opskrbljivao Saveznike u sovjetskom teritoriju hranom i raznim drugim sredstvima (kao npr. ugljen) koristei ratne 20

zrakoplove. Nita slino tome nije napravljeno nikad u povijesti do tog dana. Let je uspio. Kopnena blokada ukinuta je 11. svibnja 1949. Unato tome, letovi su se nastavili jo par mjeseci nakon ukinua blokade. Berlinski let se danas smatra Trumanovim najveim uspjehom na podruju vanjske politike, a ujedno mi je i pomogao u kampanji za izbore 1948. Obrambene redukcije Truman, Kongres i Pentagon su slijedili strategiju brzog demobiliziranja nakon Drugog svjetskog rata, povlaei mornaricu i vojsku natrag u SAD. Da bi financirao domae zahtjeve potronje, Truman je zagovarao politiku programa obrambenih redukcija za ameriku vojsku nakon rata. Republikanska veina u Kongresu, koja je bila eljna ostvarivanja mnogobrojnih poreznopotronih zahtjeva, podrala je Trumanov plan da smanji potronju za obranu.[42] Ljudska prava [uredi] U veljai 1948., Truman je Kongresu predstavio agendu u ljudskim pravima koja je predlagala da se osnuje vie federalnih ureda koji bi rjeavalo probleme kao to su pravo glasovanja i praksa potenog zapoljavanja. Ovo je izazvalo val kritika od strane junih demokrata u to vrijeme to je dovelo do nacionalne nominacijske konvencije, no Truman je odbio kompromis uz rijei: Izbori 1948. Predsjedniki izbori 1948. pamte se najvie po Trumanovoj neoekivanoj pobjedi na njima. U proljee 1948. Trumanova javna podrka iznosila je malih 36%,i Truman je generalno smatran kao kandidat koji ne moe pobijediti na izborima. U roku od 2 tjedna izdao je Izvrnu naredbu 9981, kojom je rasno integrirao ameriku vojsku po zavretku Drugog svjetskog rata.[ Uslijedila je neobina predsjednika odiseja od 21,928 km[55], do tada neostvaren apel naciji. Truman i njegovi suradnici proli su cijelu dravu u predsjednikom vlaku. Njegova "whistlestop" taktika odravanja kratkih govora sa zadnje platforme vagona Ferdinanda Magellana postala je jedna od glavnih ikona cijele kampanje. Na kraju, Truman je nastavio svoj tijek uspjeha, zadobio potporu junih drava i provukao se kroz neka krtiina "bojita". Konani, zapanjujui zbroj glasova pokazao je da Truman ima 303 predsjednika glasa, Dewey 189, a Thurmond samo 39. Najznaajnija slika sa izbora dola je na sam dan proglaenja pobjede, kada je Truman u ruci, pred novinarima drao naslovnicu Chicago Tribunea iji je glavni naslov bio "Dewey pobijedio Trumana".[ Trumanova predsjednika kampanja predstavljala je velik uspjeh i pojam za jednu uspjenu i pobjedonosnu kampanju i esto je ponavljanja, a najistaknutiji imitator bio je George H. W. Bush 1992., takoer politiar koji je bio u sukobu sa Kongresom.

21

Drugi mandat (1949. - 1953.) Trumanov drugi mandat bio je izuzetni teak i zamoran, ponajprije zbog izazova u vanjskoj politici. Na primjer, morao je jako brzo zavriti ameriki nuklearni monopol. pomou informacija koje su njegovi pijuni prikupili iz SAD-a, SSSR je napravio atomsku bombu puno prije nego to je to bilo oekivano i testirao ju je 29. kolovoza 1949. Truman je 7. sijenja 1953. objavio kako je SAD detonirala svoju prvu H-bombu.

NATO Truman je bio veliki pobornik Organizacije Sjeverno-atlantskog sporazuma ili NATO-a, pomou kojeg je SAD ostvario mirnodobski vojni savez sa Kanadom i europskim zemljama koje nisu pale pod utjecaj SSSR-a. Strateka (i povijesna) vanost ovog pakta, koju je Truman uspjeno izloio Senatu 1949., je teka za preuveliavanje.

Narodna Republika Kina [uredi] Dana 21. prosinca 1949., ang Kai-ek i njegovi nacionalisti pobjegli su na Tajvan u strahu od daljnih napada Maovih komunista. U lipnju 1950. Truman je naredio 7. floti amerike ratne mornarice da zaustavi bilo kakve daljnje konflikte izmeu NR Kine i Republike Kine. Truman je takoer zahtijevao od Tajvana da zaustavi bilo kakve daljnje napade na kopnu.[61]

Sovjetska pijunaa i McCarthyzam Tijekom svog predsjednitva, Truman nije imao nikakvih optubi da federalna vlada "uvozila" sovjetske pijune na najviem nivou. (en. red Herring = crna sipa).[62]

Osvjetljavajui problem i napadajui Trumanovu administraciju, McCarthy se uskoro uzdigao na rang nacionalne figure, i njegove eksplozivne optube dominirale su naslovnicama[65] Truman, pragmatian ovjek koji je razvio toleranciju za osobe kao to su Tom Pandergast i Staljin, je brzo razvio vrstu antipatiju prema McCarthyu.[

Korejski sukob [uredi] Dana 25. lipnja 1950., sjevernokorejska vojska pod vodstvom diktatora Kim Il-sungnapala Junu Koreju, time zapoevi Korejski rat. Slabo istrenirana i neopremljena, bez ikakve pomoi, sjevernokorejska vojska je brzo potjerana natrag, izgubivi time svoj glavni grad Seoul.[45][69] Zapanjen, Truman je naredio morsku blokadu Koreje, koja je odmah stupila na snagu. Kako amerika mornarica vie nije posjedovala dovoljno povrinskih brodova kako bi provela tako vrstu blokadu, pa je zato nijedna brod nije elio izazvati.[70] Truman je nagovarao Ujedinjene Narodeda interveniraju, to su i napravili, prvi put doputajui oruanu obranu u svojoj povijesti.

22

dvodile su kontranapad, ostvarivi zapanjujuu pobjedu iskrcavanjem u Bici za Inon koje je skoro zarobilo protivnike. Snage UN-a su tada krenule na sjever, prema rijeci Jalu uz kinesku granicu, sa ciljem ujedinjenja dvaju Koreja pod znakom UN-a. Truman je odbio MacArthurov prijedlog o napadanju kineskih resursnih baza sjeverno od Jalua, no MacArthur je onda svoj plan predstavio republikanskom voi Josephu Martinu. Truman je bio uvelike zabrinut da bi daljnja eskalacija sukoba mogla uzrokovati jo vee uplitanje SSSR-a u sukob. SSSR je ve tada pomagao Koreji opskrbljivanjem oruja i ratnih aviona sa korejskim znakom, ali sovjetskim pilotima. Dana 11. travnja 1951. Truman je otpustio MacArthura sa svih njegovih pozicija u Koreji i Japanu. Otputanje MacArthura bio je jedan od najnepopularnijih politikih poteza u amerikoj povijesti. Otre kritike iz virtualno svih kutova optuivale su Trumana da odbija preuzeti odgovornost za rat koji je krenuo krivim putem te da umjesto sebe krivi svoje generale. MacArthur se vratio u SAD i dobio je herojski doek, a nakon jednog razgovora pred Kongresom, pekuliralo se da e se MacArthur kandidirati za predsjednika. Rat je ostao neizvjestan jo 2 godine sve dok se nije potpisalo primirje i dok se nije utvrdila granica izmeu dvije Koreje koja je zavrila rat. U meuvremenu, problemi u Koreji i kritike prema Trumanu zbog otputanja MacArthura, napravie su Trumana toliko nepopularnim da su se demokrati poeli okretati prema drugim kandidatima. Truman je bio prisiljen da otkae svoju kampanju za sljedee izbore. U veljai 1952. podrka Trumanu bila je samo 22% prema nekim anketama, to je bio najnii postotak podrke u povijesti amerikih predsjednika.

Vijetnam Uplitanje SAD-a u Vijetnamski rat zapoelo je za vrijeme Trumanove administracije.. Trumanova "politika irenja" (koja je zvala opoziciju zbog komunistike ekspanzije) tjerala je SAD da i dalje daje podrku Francuzima i njihovoj kolonijalnoj vlasti u Vijetnamu. Iz ovoga se izrodio osnovni problem: Amerikanci su eljeli snaan i neovisan Vijetnam, dok Francuzi nisu nimalo marili za Kinu ve su samo htjeli uvesti Vijetnam pod francuski sistem.

Renovacija Bijele kue [uredi] Truman je 1948. je naredio kontroverzno[77] ureenje Bijele kue tako to je eksterijeru kue elio nadodati: balkon na drugom katu i balkon na jugu danas poznat kao "Trumanov balkon". Ubrzo je donesena odluka da se srui i renovira cijeli interijer Bijele kue. Svjetski poznati eksterijer Bijele kue ostao je kakav je dok su se radovi vrili iznutra. Radovi su trajali od prosinca 1949. dio oujka 1952.

23

Pokuaj atentata Dana 1. studenog 1950., portorikasnki nacionalisti Griselio Torresola i Oscar Collazo pokuali su ubiti Trumana kod Blair Housea. Vei potpisani zakoni

Akt o dravnoj sigurnosti 26. srpnja 1947. Trumanova doktrina 12. oujka 1947. Marshallov plan/Plan europske obnove 3. travnja 1948.

Vane izvrne naredbe

Izvrna naredba 9981

Administracija i kabinet [uredi] Napomena: Svi lanovi Trumanovog kabineta koji su bili tu kada je on postao predsjednik 1945. su bili i u kabinetu Franklina delana Roosevelta.

Izbori 1952. Godine 1951., SAD je usvojila 22. amandman, koji nije doputao da predsjednik bude biran trei put na tu poziciju, ili da bude izabran drugi put ako je naslijedio predsjednitvo i sluio vie od 2 godine. Ova klauzula doekala je Trumana 1952., no Truman se jo uvijek mogao kandidirati zbog izuzetka koji je od 22. amandmana iskljuivao trenutnog predsjednika. Truman je objavio da se nee ponovno natjecati za predsjednika.

Nakon predsjednitva Trumanova biblioteka, memoari i ivot kao graanin Trumanovo srednje ime [uredi]

Truman nije imao srednje ime, nego samo srednji inicijal. . Na sastanku nakon prisege, vrhovni sudac Harlan Stone poeo je itati Trumanovu prisegu: "Ja, Harry Shippe Truman...", no Truman ga je prekinuo i ispravio: "Ja, Harry S. Truman...".[89] 24

Zanimljivosti [uredi] Nijedna prva dama nije ivjela dugo koliko i Trumanova supruga Bess Wallace Truman. Kada je umrla 18. listopada 1982., imala je 97 godina.

Harry Truman je bio lan Alfa Hi Lamba bratstva.

Harry i Bess Truman su predsjedniki par koji je ivio najdue. Skupa su imali 185 godina. Od 2007. Gerald i Betty Ford su na 2. mjestu sa 181 godinom, dok su Ronald i Nancy Reagan 3. sa 178 godina. Za vrijeme Trumanova mandata izdana je revizirana standardna verzija Biblije, iji je prvi primjerak dobio ba on.

Po Trumanu je snimljena istoimena pjesma koju izvodi grupa Mindless Self Indulgence.

25

Franklin Delano Roosevelt

Franklin Delano Roosevelt 30. sijenja 1882. - 12. travnja 1945.), ameriki dravnik ipolitiar, za predsjednika Sjedinjenih Amerikih Drava biran etiri puta uzastopno. 32.predsjednik Odrastao u uglednoj njujorkoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom poeo baviti od godine 1909. kao pristaa Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na poloaju pomonika ministra za mornaricu. Njegov prvi mandat bio je obiljeen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri emu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je poela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U meuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika godine 1936. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom dola u sjenu svjetskih dogaaja koji e godine 1939. eskalirati u drugi svjetski rat. Koristei tu krizu kao izgovor, Roosevelt je prekinuo s dotadanjim presedanom i kandidirao se po trei put, te pobijedio na izborima godine 1940. Za predsjednika je ponovno izabran godine 1944. i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog zavretka rata. Zahvaljujui njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamene ekonomske i politike krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politika i kulturna sila u svijetu - status u kome uivaju do dananjeg dana. ivot i djelo [uredi] S New Dealom Roosevelt je pokrenuo kampanju radikalnih mjera za ozdravljenje nacionalne privrede. Kampanja je ukljuivala masovni program javnih radova (brane, ume, autoceste) koji su financirani iz saveznog prorauna. Ovi radovi omoguili su zapoljavanje nekoliko milijuna ljudi. Uz to reorganiziran je bankovni sustav, uvedeno je osiguranje za nezaposlene i starosna mirovina. Takoer je izmijenio politiku Sjedinjenih Drava prema drava Srednje i June Amerike u politiku dobrog susjedstva. Tri godine prije ponovnog izbora za predsjednika Sjedinjenih Drava, tonije 1933. godine, sa Sovjetskim Savezom uspostavlja diplomatske odnose. Godine 1940. trei se put kandidirao za predsjednika Sjedinjenih Drava, to je to dotada bilo nezabiljeeno u amerikoj povijesti. U kolovozu1941. Roosevelt i Churchill sastali su se u Placentia Bayu u New Foundlandu (Kanada) i sastavili Atlansku povelju koja je sadravala etiri tzv. Rooseveltova pravila koja je iste godine objavio u Povelji o etiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Atlanska povelja znaila je zaetakUjedinjenih naroda. S Churchillom je potpisao i Zakon o zajmu i najmu kojim je omoguio ameriku pomo u borbi protiv Sila Osovine. Pokopan je u Washingtonu. Postumno po njemu je nazvan jedan nosa zrakoplova amerike mornarice. Takoer postumno 1948. godine u Londonu mu je otkriven spomenik na jednom od londonskih trgova. Spomenik je na sveanom otvaranju otkrila Rooseveltova supruga Anna Eleanor Roosevelt. 26

REGANOVA REVOLUCIJA: SAVEZNA POLITIKA U OSAMDESETIMA I POSLIJE 7.SUSRET -Ronald Wilson Regan paradoks , - republikanski predsjednik, 40.am.predsjednik - dva uspjena mandata na poloaju guvernera Kalifornije - doktrinarni i prodorni antikomunist iji su obrambeni trokovi, pogubni za budet, nametnuli novu vojnu utrku sa SSSR-om, razvio je iskrene i prijateljske odnose sa sovjetskim voom Mihailom Gorbaovom i ostavio u nasljee sporazume o naoruanju i poboljane odnose s Moskvom, to je obeavalo novu eru mira. Zagovornik je vrstog stava prema meunarodnom terorizmu. - ostavio je zapanjujui popis ekonomskih nevolja : deficit dotad nezapamene veliine i trgovinski debalans, neprihvatljivo visoke stope nezaposlenosti i siromatva, smanjenje industrijske osnovice i slabljenje konkurentnosti na stranim tritima, te poljuljano povjerenje javnosti zbog skandala u nabavi opreme za obranu, javnom stanovanju, unutranjem prometu burzovnim papirima te uteevinama i bankovnoj industriji - kao bi oporezuj i potroi demokrata kao posudi i potroi republikanca, nakon isteka mandata popularnost mu je strmoglavio pala -RASPOLOENO PREDSJEDNIKOVANJE -nenadmaan oblikovatelj javno mnijenja i vjeti zakonodavni taktiar s impresivnom potporom obiju strana kongresnih klupa -reputacija velikog komunikatora -esto je bio loe informiran ; jedan je kljuni savjetnik svoj posao usporedio s poslom ovjeka koji ide iza slona s lopatom -neki su dvojili o tome ima li Regan mentalne kvalitete i strunost koju taj poloaj zahtjeva; razmiljao je anegdotalno a ne analitiki (problem neznalice) Regan najneukiji od svih predsjednika kojih se moemo prisjetiti (New Republic); nakon umirovljenja rangiran ispod prosjeka svih predsjednika - veliki dio Reganove politike arolije moga se pripisati njegovoj nekompliciranoj viziji amerike sudbine i njegovoj sposobnosti da uini da se glasai dobro osjeaju. (veseli ovjek koji je propovijedao istine o Bogu, obitelji i slobodnom tritu, on je u Washington donio osjeaj koji je bio u otroj suprotnosti s turobnom pasivnou postvijetnamskog, postwatergateovskog razdoblja) -njegova privlanost bila je u njegovu povjerljivom dozivanju ere obnove, neogranienog rasta i nedostine amerike moi objavio je da je u Americi jutro, Amerika se vratila, njezini e najbolji dani tek doi -godine 1984.opet je oduevljeno nominiran, Regan i George Bush lako su porazili liberalnog kandidata Waltera Mondelea, pobijedivi u 49/50 drava -Reganova koalicija obuhvaala je veinu ena (57%) kao i znaajan broj samostvorenih Reganovih demokrata, kategorije koja je obuhvaala fizike radnike i sve etnike skupine osim idova i crnaca

REKONSTRUIRANI NOVI FEDERLIZAM -da bi poboljao oporavak, posudio je Nixonovo geslo, novi federalizam i propisao velike doze privatne inicijative i onog to je postalo poznato kao tzv.ekonomija stimuliranja ponude, konzervativnu ekonomsku doktrinu kojom se obeavao fiskalni integritet pomou smanjenja poreza 27

-ekonomija stimuliranja ponude imala je svog najizravnijeg prethodnika u politici prokopavanja do dna Andrewa Mellona (ekonomska teorija o tome da vladina pomo biznisu, u obliku pozajmica ili smanjenja poreza u konanici koristi i ekonomi slabima) -zagovornici ekonomije stimuliranja ponude vjerovali su da administracija moe smanjiti poreze, poveati izdatke za obranu i uravnoteiti budet, sve u isto vrijeme - eliminacija socijalnih programa, osim za one koji ih istinski trebaju, oslobodit e naciju kraljica socijalne pomoi i drugih varalica , stvoriti samopouzdanije graane te, prvi put od 1969.g., dovesti u ravnoteu vladine prihode i rashode. Zajedno e ove inicijative osigurati punu zaposlenost bez inflacije, tedljivu vladu bez socijalnih nevolja i vojnu snagu bez ekonomske boli. nazvani reganomikom odbaeni su za vrijeme kampanje za predizborne 1980.kao vudu-ekonomija -konzervativci su bili oduevljeni. Zagovarai potronje i strunjaci za pitanja ovjekove okoline bojali su se da e pati kvaliteta amerikog ivota, a liberali ustvrdili da je Reganova revolucija nagovijestila novo doba obilja za bogate a tednje za siromane -u najveem smanjenju poreza u povijesti, porezi na dohodak bili su sveobuhvatno smanjeni 25% u razdoblju od 3 godine; vojni si izdaci iznimno poveani; otro su srezani izdaci za sredstva socijalne skrbi, Marice za hranu, pomo uenicima, gradski prijevoz, istraivanje karcinoma, zdravstvene programe, kolske obroke, poduka za posao, pomo za stanovanje i druge socijalne svrhe. Javna sluba zapoljavanja bila je smjesta ukinuta. -savezna davanja za vrijem Reganive vladavine su pala na svakom podruju, osim na podruju obrane, socijalne sigurnosti, poljoprivrede i kamatna na nacionalni dug -brzo je ukinuo svaku kontrolu cijena benzina i nerafinirane nafte -protivnici kolektivnog ugovora i vladinog nadzora nad medijima bili su imenovani u Nacionalni odbor za radne odnose i Saveznu komisiju za komunikacije; Komisija za graanska prava bila je ispunjena konzervativcima -na elo Uprave za sigurnost i zdravlje zaposlenih imenovana je osoba o kojoj se u sedamdesetima esto govorilo kao o kritelju standarda te Uprave. Anne Gorsuch Burford, antiekologinja, postala je direktoricom Agencije za okoli. Na elo Ministarstva rudarstva i energetike imenovan je James Watt, aktivista pokreta koji je bio protiv ouvanja prirodnih izvora i biblijski zanesenjak koji je zagovarao privatni razvoj javne domene i koji je jednom ouvanje prirodnih izvora ocijenio nepotrebnim u svijetu za koji je on mislio da e uskoro skonati drugim dolaskom Isusa Krista1 -za vrijeme prve dvije godine republikanci su u cijelosti imali kontrolu nad Senatom -sredstva za mnoge domae programe bila su znatno smanjena i ukinuta, ali reduciranje socijalnih trokova bilo je manje od onoga to je tvrdila administracija ili pak njezini kritiari -medicinska pomo je bila srezana -imenova o je 3 suca2 Vrhovnog suda ali za 3.je Senat odbio potvrditi imenovanje odbijanje Borka ostalo je simbol Reganove nemoi -rezultati Reganovog ekonomskog programa bili su takoer depresivni -inflacija je pala na najniu razinu od 1976.g.(na 4% do 1984.), stopa nezaposlenosti bila je od 11%(najvia od 1940g.)3 no one e zavjetovao na nastavak provoenja svoje fiskalne politike niskih poreza i visokih vojnih izdataka -u njegovom se drugom mandatu oporavka nastavio, hvalili su se Reganovim boomom, no drugi su zamijetili da je nacionalni prosperitet nejednako raspodijeljen, stopa inflacije je i dalje bila niska kao i stopa nezaposlenosti, 1986.Kongres je ozakonio drugo veliko smanjenje poreza -cijene vrijednosnih papira na tritu crni ponedjeljak 19.listopada 1987.g. (strmoglavi pad) -Gramm Rudmanov zakon 1985. (kojim je ovlastio uravnoteenje budeta sveobuhvatnim smanjenjem potronje ) i monetarne odluke stvorene za poticanje amerikog izvoza nedejelotrvorne -osam godina radikalnog eksperimentiranja s reganomikom donijelo je skromni ekonomski rast po strahovitoj cijeni s masovnim obrambenim naoruavanjem, bogati su postali bogatiji, a
1 2

Ostavka Watta i Burfordove Sandra Day OConnor, William H.Rehnquist, Robert Bork 3 Do godine 1982., uz bankrote i osjetno vee kamatne stope, pad produktivnosti u tvornicama, pad cijena ita i stopa izvoza, te nered na tritu vrijednosnih papira i obveznica, nacija se sunovratila u najdublju recesiju od 1930ih

28

siromani siromaniji ; jaz izmeu primanja bijelaca i crnaca se proirio; siromatvo je nerazmjerno pogodilo ene i djecu u sirotinjskim etvrtima velikih gradova -rasla je zaduenost industrije a padale kvaliteta i sposobnost proizvodnje, deficit je bio samo dno Reganomike; prosjeni Reganov deficit bio je 184 milijarde $ godinje u tijeku 8 godine, do 1989.akumulirani dug nacije bio je 2,6 bilijuna dolara, a nacija je patila od se vee anumeracije REGANOVA VANJSKA POLITIKA -vp bila je konzervativna i otvoreno nacionalistika, SSSR je oznaio kao carstvo zla spremno da poini bilo koji zloin u pokuaju ostvarenja svog cilja : svjetske revolucije -okrivio je naciju da je izgladnjela svoju vojsku (za vrijem Cartera) i dopustila SSSR-u da dostigne konani rub nuklearne nadmoi -padajui na drugo mjesto po vojnoj moi u tijeku 70-ih, SAD su riskirale nuklearnu ucjenu -detant je bio zabluda; SALT 1 i 2 su samo zaprijeili borbu slobodnog svijeta protiv sovjetske globalne ofenzive (Reganov kruti antisovjetizam) -George Kennan- tvorac politike amerikog sprjeavanja mogue sovjetske agresije, odbacio je predsjednikovu zapaljivu retoriku i ratoborni stil diplomacije kao djetinjaste, nevrijedne odgovorne glave jedne velike nacije -Regan probudio patriotski ponos meu biraima, pokrenuo najskuplje mirnodopsko naoruanje -vojna davanja su se poveavala 12 % godinje (veina za nuklearna oruja zatvaranje amerikog prozora ranjivosti) -govorilo se o razvijanju preventivne sposobnosti nuklearnog udara i pobjedi u nuklearnom ratu - rat zvijezda skupa inicijativa o stratekoj obrani, uporaba sofisticirane am.tehnologije u izgradnji nuklearnog tita smjetenog u svemiru koji bi bio sposoban unititi sve nadolazee rakete laserskim zrakama -objava kraja detanta -SALT 2 je odbaen 1981.g. - u enevi (1981-zapoeli) razgovori o smanjenju stratekog oruja /START - prekinuti krajem 1983.SSSR -1984.SSSR bojkotirao Ljetne OI u LA-u -1985.Mihail Gorbaov dolazi na vlast -dijelei reime na autoritarne (ili desniarske) i na totalitarne ((marksistike), administracija se odrekla Carterove politike ljudskih prava i vratila politici saveznitva s antikomunistikim vladamaReganova doktrina- tiha diplomacija s bijelim rasistikim reimom u JU AFr, diktaturama u J Am, Pakistanu i na Filipinima -samo vojna odlunost SAD-a moe zaustaviti crvenu plimu prije no to se ona prelije preko Rio Grandea, 1983.SAD izvrio invaziju na mali karipski otok Grenadu i zbacili marksistiku vladu -godine 1982.nova republikanska administracija, uvjerena da je Ortega sovjetska lutka, a Nikaragva prva sruena ploica domina, zapoela je tajni rat preko opunomoenika protiv sandistike vladevojne vjebe zastraivanja u susjednim zemljama -iranmok i Kontragate (iransko-kontraka afera) -Towerova komisija naznaila je da su slubenici Bijele kue na najviim mjestima, vjerojatno i predsjednik, znali su ili namjerno nisu htjeli znati ono to bi svaki predsjednik trebao znati o nagodbi oruja za taoce, novac za Kontrae -nakon Contragatea, prema tzv. Ariasovu planu , 5 predsjednika srednjoamerikih drava angairalo se u uspostavi prekida vatre izmeu sandista i kontraa. Regan je u poetku taj plan odbacio kao fatalno pogrean, ali pod pritiskom Kongresa i javnosti, administracija je morala pristati -Reganov prljavi faktor = naziv za Reganovo prljavo rublje -telefonsko predsjednikovanje, Reaganovi sastanci na vrhu sa sovjetskim voom Gorbaovom i vani sporazum o naoruavanju potpisab 1988. pripomogao je u kasnijem politikom otkupljenju za vrijeme mandata 29

-Gorbaov : glasnost (politika otvorenost), perestrojka (ekonom.restrukturiranje), novo myshleniye (geopolitiko novo razmiljanje) - sastanci Regan & Gorbaov : 1985. eneva 1986.Island 1987.Washington 1988.Moskva -INF sporazum 1988.g.= sporazum o unitenu raketa srednjeg dometa u Europi (najvaniji sporazum, detant je ponovno u igri) -NAKON REVOLUCIJE -Reaganova poruka o ponosu i patriotizmu obnovila je samopouzdanje nacije -fiskalni i ekonomski problemi, nezapamen budetski deficit, neodriv ekonomski rast;: raspodjela prihoda ila je u korist bogatih -tetni zakoni o zatiti okolia, rasna i kulturna podijeljenost se produbila --demokrati objavili da e pitanje korektnosti poraziti stranku bogatih i reganizam. Republikanci su razlog za optimizam pronali u potanju mira i napretka, u naginjanju Demokratske stranke prema samounitenju te u odsutnosti jasnog demokratskog kandidata.

-BUSH KAO NASLJEDNIKA (41.PREDSJEDNIK) -George Herbert Bush prvi patricijski predsjednik, roen u aristokarstkoj obitelji iz Connecituta , obrazovan u tradiciji nacionalne elite, istaknuti borac u II.sv.ratu, Republikanska stranka -1964.potvrdio da je goldwaterski republikanac i usprotivio se Sporazumu o zabrani nuklearnih proba i Zakonu o graanskim pravima. Poslije je usvojio centristiku poziciju - umjerena zamjena R.R. i otri kritiar ekonomije stimuliranja ponude, Reagnov luksuzni psi -nakon 2 godine ostao jednim od najpopularnijih predsjednika u 20.st.,poetkom 91.odmah nakon zavretka rata s Irakom popularnost 91% -REGANOV TREI MANDATA ? -vrlo malo domaih pritoriteta, (/Slino Reaganu) -obeao izgraditi jednu bolju Ameriku, predsjednik obrazovanja i predsjednik zatite okolia -zakon o zatiti hendikepiranih -imenovao je cara droge, objavio da je rat protiv droge njegov najvii prioritet, i brzo dopustio da niz meunarodnih pitanja istisne tu kampanju daleko od oiju javnosti -zagovarao ustavni amandman kojim bi se izvan zakona stavio paljenje zastave, podupirai prijedlog zakona kojim bi se trebao proirit broj zloina podlonih smrtnoj kazni u saveznom zakonodavstvu -NOVI SVJETSKI POREDAK 1989.GODINA- godina uda, zavren hladni rat, raspad sovjetskog carstva i Varavskog pakta -Reganovi stranake pristae brzo su ustvrdili da su upravo Reganovo obrambeno naoruavanje i Reaganova antikomunistika odlunost gurnuli SSSR na rub sloma. Drugi dajui prednost novom razmiljanju Gorbaova , pripisivali su komunistike gubitke dugotrajnim unutranjem razvoju dogaaja unutar sfere sovjetskog utjecaja HENRY KISSINGER: TREBA LI AMERIKA VANJSKU POLITIKU 30

AMERIKA I EUROPA SVIJET DEMOKRACIJA I. atlantsko partnerstvo je za SAD kljuni oslonac meunarodnog poretka stup je NATO mjeovito vojno zapovjednitvo odnosi SAD-a i Europe obiljeeni nesuglasicama za vrijeme Hladnog rata europsko se ujedinjenje podravalo kao metoda za jaanje atlantskog partnerstva, a danas ga mnogi gledaju kao protuteu u odnosu na SAD

PROMJENE U ATLANTSKIM ODNOSIMA promjene su uzrok 4 fundamentalne promjene do kojih je dolo u tradicionalnim odnosima: 1. raspad SSSR-a 2. ujedinjenje Njemake 3. jaanje tendencije da se vanjska politika tretira kao nastavak unutarnje politike 4. jaanje europskog identiteta Njemaka: za vrijeme Bismarcka je odravala sigurnosti diplomatskom vjetinom Za vrijeme Adenauera nacionalna diplomacija ograniena saveznikom okupacijom, ali je SR Njemaka uvijek naglaavala svoju euroatlantske sklonosti Danas, slabljenjem ovisnosti Njemake o SAD-u u pitanjima sigurnosti i o Francuskoj u pitanjima legitimiteta, jaat e 3 trenda: 1. Njemaka e nastupati otvorenije i odlunije kako u atlantskim tako i u europskim institucijama 2. Njemaka e zadrati svoje veze s SAD-om u veoj mjeri nego to FR preporuuje 3. Jaat e iskuenje po pitanju tradicionalnih odnosa Njemake i Rusije

PROMJENE U ATLANTSKIM I EUROPSKIM VODSTVIMA generacija koja je osnovala Atlantski savez, vidi ga kao ishodite jedinstva demokratskih zemalja generacija prosvjednika ga doivljava kao relikt hladnog rata i prepreku za njegovo prevladavanje Clinton: stari NATO je zapravo zrcalni odraz Varavskog pakta Cilj prosvjednike generacije nije jaanje atlantske zajednice, ve brisanje crte podijele Clintonova 4 razloga za irenje NATO-a ( govori na West Pointu): 1. mogao bi rjeavati sukobe koji prijete zajednikom miru svih u novom stoljeu 2. kao pomo u osiguravanju demokratskih postignua u Europi 3. kao poticaj buduim lanicama da prevladaju razliite stavove mirnim putem 4. Uz PfP i posebne angamane s Rusijom i Ukrajinom brisanje umjetne crte podijele koju je u Europi iscrtao Szaljin najvaniji razlog za ulanjenje eke, Poljske i Maarsku u NATO je bio konana i trajna eliminacija stratekog vakuuma u srednjoj Europi.

- NATO = savez UN= sustav kolektivne sigurnosti Savez = bavi se definiranom i stvarnom prijetnjom te ima konkretna sredstva i naine da joj se suprotstavi Sustav kolektivne sigurnosti = juridiki je neutralan; daleko je od preciznog definiranja opasnosti, a razmatranju konkretne akcije se moe pristupiti tek kad se opasnosti pojavi. - ti se pojmovi esto rabe kao sinonimi, no zapravo su nespojivi - NATO pretvorio se u mali UN, irenjem institucija ( Sjevernoatlantsko vijee, Stalno zajedniko vijee, Vijee euroatlantskog partnerstva, Partnerstvo za mir). - Godinji sastanci na vrhu NATO-a danas nazoi gotovo pedeset efova drava i vlada 31

1997. Temeljni akt o meusobnim odnosima izmeu NATO-a i Rusije osnovano Stalno zajedniko vijee Veina lanica NATO-a daje prednost unutarnjoj nego vanjskoj politici

BUDUNOST EUROSPKE INTEGRACIJE integracija Europe nakon 2.svjetskog rata do novog poticaja dolo ujedinjenjem Njemake Ugovor iz Maastrichta 1992. SAD prua veliku podrku Izjava FR ministra vp Huberta Vedrina da je sudbina SAD-a biti u ulozi nezamjenjivog naroda koji mora zadrati svoju nadmo za dobrobit ovjeanstva Dolo je vrijeme da se detaljno ispita temeljna pretpostavka amerike politike. Mogua su dva ishoda: 1. Europa koja se povlai iz svojih globalnih obveza i poprima minijaturni oblik UN-a, uz istovremeno nadmetanje s SAD-om na gospodarskom planu 2. Europa koja oponira SAD-u i razvija VP utemeljenu na posredovanju izmeu SAD-a i ostatka svijeta zemlje atlantskog kruga ine svega 15% stanovnitva, ali i vie od 50% svjetskog BDP-a, zato ima posebnu ulogu u rjeavanju globalnih problema, a za to ima materijalne i tehnike uvjete.

EUROPSKA INTEGRACIJA I ATLANTASKA SURADNJA Model europske integracije koji e se razviti bitno e utjecati na procese atlantske suradnje. Govori se o 3 modela: 1. nadnacionalni model (zagovara ga Njemaka Joschka Fisher). Taj model implicira razvijanje europskih federalnih institucija sa zakonodavnim ovlastima 2. europska integracija koja bi se kretala razliitim brzinama multispeeding Europe 3. konfederalni model (zagovara ga Britanija Tony Blair) sloboda u uspostavi razliitih, jae ili slabije integriranih graupacija utemeljenih na razliitim ciljevima STRATEKA DOKRTINA: EUROPSKO VOJNO UPRAVLJANJE KRIZAMA Europska sigurnosna i obrambena politika stvorila Europske vojne snage sa zapovjednom strukturom i politikim odluivanjem neovisnim od NATO-a Ideja je nastala 1998. u St. Malou, ojaana nakon krize na Kosovu te dobila temelje 1999. u Kolnu 2000. na sastanku u Bruxellesu predstavljen slubeni plan snaga do 2003. trebale bi imati 100.000 osoba, 400 aviona, 100 brodova te biti osposobljene za akcije u kojima bi sudjelovalo 60 000 ljudi unutar godine dana Naglasak je stavljen na autonomiju EU u odluivanju Ipak te snage e morati biti koordinirane s NATO-om te e morati koristiti logistiki sustav NATO-a Jezikom EU naglaava se da e EU pokrenuti i voditi vojne akcije tamo gdje NATO kao cjelina nije ukljuen Slino je ideji Charlesa De Gaulla o force de frappe to je bilo zamiljeno kao samostalno i neovisno od NATO-a i trebale su djelovati samo kad bi neka od lanica NATO-a bila izloena riziku od nuklearnog unitavanja bez amerike potpore

STRATEKA DOKTRINA: PROTURAKETNA OBRANA I ATLANTSKI SAVEZ najvanija dunost amerikog predsjednika za sigurnost graana: onemoguavanje napada na domovinu, na amerike snage u inozemstvu i smanjenje takvih napada odvraanjem javlja se ideja nacionalne proturaketne obrane 32

protivnici razvoja nacionalne proturaketne obrane istiu svojih 5 argumenata: 1. nemogue je razviti zaista djelotvoran sustav 2. ako ga je mogue razviti time bi se umanjio znaaj doktrine MAD 3. postojanje takvog sustava znailo bi krenje ABM sporazuma iz 1972. i time bi se ugrozili ameriko-ruske odnosi 4. takav proturaketni sustav bi odvojio obranu Europe od obrane Amerike i moglo bi se razviti miljenje da se stvara Tvrava Amerika 5. amerika proturaketna obrana bi samo potaknula daljnje irenje nuklearnog naoruanja (To smatraju Putin i Chirac)

*ABM sporazum se potpisao u vrijeme predsjednika Nixona 1972. Nixon se htio odmaknuti od doktrine MAD, ali je bio prisiljen se vratiti u njene okvire. Naredio je pentagonu da se napravi strategija koja bi se koncentrirala na unitavanje vojnih, a ne civilnih ciljeva. Nakon toga je potpisao ABM koji je oznaavao kontrolu naoruanja svrha proturaketne obrane definirana je iskljuivo kao prepreka napadima iz tzv. odmetnutih zemalja

ODNOSI S RUSIJOM Te odnose je uvijek karakterizirala podvojenost Rusija se protee kroz 12 vremenskih zona i obuhvaa najveu povrinu meu dananjim dravama Kroz povijest imala je snane autokratske tendencije Do Staljina vodili su upornu, vjetu i strpljivu diplomaciju Staljinova nepopustljivost, komunistika ideologija, okupacija Europe urodile su otvorenim neprijateljstvom SAD-a i Rusije 40 godina se vodila hladnoratovska politika Zadnjih 20 godina hladnog rata vodili su se pregovori, najveim dijelom oko kontrole naoruanja Tri pravca miljenja o tim pregovorima u SAD-u: 1. skupina je vjerovala da e se sovjetski sustav promijeniti zbog tih pregovora 2. skupina je vidjela zlo u komunizmu i smatrali su ga jedinim izazovom miru + htjeli kriarski pohod za ruenje komunizma 3. skupina je nastojala kombinacijom diplomacije i strategije ograniiti i iscrpiti SSSR sve dok ideoloki ar komunizma ne splasne Jeljcin je dosta pomogao u demokratizaciji i doprinio je da raspad SSSR proe bez katastrofe Putin je drugaiji izdanak tajne policije Razlike izmeu SAD-a i Rusije: ameriki idealizam je izveden iz koncepta slobode, a ruski je izveden iz osjeaja patnje i podreenosti autoritetu. Svatko je pozvan da dijeli amerike vrijednosti, dok su ruske rezervirane samo za Ruse Rusi vre pritisak na Gruziju, Moldaviju, Azerbajdan, Uzbekistan, Bjelorusiji, dok su u Ukrajini podijeljeni izmeu proruske i ukrajinske struje SAD i saveznici bi trebali djelovati u dva smjera po pitanju Rusije: 1. omoguiti da se ruski glas uje u meunarodnom sustavu i to s potivanjem 2. potovati ruske legitimne sigurnosne interese

PREMA NOVOJ STRUKTURI ATLANTSKIH ODNOSA - ideja stvaranja TAFTA-e (Transatlantska zona slobodne trgovine) u koju bi ula i NAFTA - to bi bila trgovina industrijskim proizvodima i uslugama te poljoprivrednim proizvodima METASTABILNOST ISTONE AZIJE 33

u nekim aspektima Azija podsjea na Europu prije 1914. godine ne postoji kooperacija meu velikim azijskim silama Kina jaa i natjee se s Japanom, Koreje su podijeljene, Indija se osjea ugroenom od strane Kine, Indija i Kina su nuklearne sile Pojavljuje se pitanje Tajvana Postoje meusobne optube zemalja, povijesne, teritorijalne i kulturne razlike Gorka sjeanja na prolost (npr. Japan ne moe zaboraviti atomsku bombu) Cijelo gospodarstvo Azije ovisi o tri velike luke: angaj, Bombaj i Jokohama Javlja se sve vea utrka u naoruanju Situacija e ovisiti o odnosima Japana i Kine te njihovih odnosa sa SAD-om Kina strahuje od Japana. Boji se da e se Japan razviti u znaajnu nuklearnu silu te da e s Tajvanom udrueno krenuti na Kinu = prvi scenarij Drugi scenarij = Kina strahuje da e se protiv nje udruiti SAD, Japan, Juna Koreja i Tajvan (ovi Kinezi se samo urota boje!!!) Na Tajvanu postoje separatistike snage za formalno odvajanje od Kine Japan je demokracije i razvili su antimilitarnu etiku te su postalu uzor globalnog graanina. No, Japan se sve vie mie prema aktivnijem angamanu te se sve vie angaira na podrujima peacekeepinga i peace enforcementa Kina je doivjela veliki ekonomski razvoj ali postoje velike politike i drutvene tenzije. Sve vie ljudi ima pristup internetu to dovodi poziciju komunistike partije u pitanje. Drutvena nejednakost je veliki izazov za egalitarizam koji proklamira partija. Brzezinski predlae tripartitne konzultacije izmeu SAD-a, Kine i Japana Postoji problem Koreja poto S. Koreja razvija nuklearno naoruanje

ZAKLJUAK I SAETAK: DOMINACIJA ILI VODSTVO ako se SAD povue od svijeta ugrozit e ga amerika hegemonija je samo prolazna povijesna faza potreban je meunarodni konsenzus, a ne primat sile danas nema samostalne nacionalne sigurnosti globalna borba protiv terorizma je vrlo neodreena i SAD se bore sami egocentrici javljaju se globalni poremeaji siromatvo, nepravda, podinjenost, vjerski fundamentalizam.... Svjetska vlada se ne moe ostvariti, osim ako svijet ne eli ameriku globalnu diktaturu Dominacija sama po sebi je slijepa ulica Mudro vodstvo zahtjeva: 1. racionalnu politiku samozatite 2. napor u pacificiranju nestabilnih regija 3. napor zadravanja prijateljstva u svijetu 4. uvoenje globalizacije kao moralne 5. poticanje domae politike kulture i odgovornosti Atlantska alijansa (50:50) su SAD i Europa ne mogu jedni bez drugih NATO je dvodomna ameriko-europska struktura irenje EU mora biti komplementarno Bliski istok snani interesi Izraelsko-palestinski mir (SAD je za Izrael, EU za Palestinu), Irak 34

Promicanje demokracije u arapskom svijetu je teko zbog religijskog ara Globalni Balkan je luk od Perzijskog zaljeva do Xinjianga i postoji problem nuklearnog naoruanja Indije, Pakistana i S. Koreje u tom luku te se zbog toga mora suraivati s Kinom i Japanom Po Brzezinskom SAD moe poi u dobro ili zlo

35