Vous êtes sur la page 1sur 9

DISOCIJATIVNI (KONVERZIVNI) POREMEAJ

Student: Josipa Mor

Disocijacija - psiholoki obrambeni mehanizam pri kojem su identitet, sjeanja, ideje, osjeaji ili percepcije odvojeni od svjesne spoznaje obiljeeni su promjenama bolesnikova osjeaja identiteta, njegova pamenja ili svijesti, osobe s tim poremeajem mogu zaboraviti bitne dogaaje iz svoje prolosti, ili pak privremeno zaboraviti tko su, ili ak poprimiti novi identitet, mogu ak i odlutati iz svoje uobiajene okoline u nepoznatom smjeru

Disocijativni poremeaji ukljuuju disocijativnu amneziju, disocijativnu fugu, disocijativni poremeaj identiteta i poremeaj depersonalizacije ubrzava ih prekomjerni stres Stres mogu uzrokovati traumatski dogaaj, nesrea ili prirodna katastrofa.

DISOCIJATIVNA AMNEZIJA
nemogunost prisjeanja vanih osobnih podataka, obino traumatske ili stresne prirode, to je prejako da bi se moglo protumaiti normalnom zaboravljivou Gubitak pamenja podataka kao npr., osobno ime, zanimanje, svakodnevne aktivnosti Neki ljudi sa amnezijom zaborave neke, ali ne sve dogaaje tokom nekog vremenskog razdoblja, dok se drugi pak ne mogu sjetiti itavog prethodnog ivota esta u osoba koje su bile su bile sudionici rata, nesrea ili pak prirodnih katastrofa UZROCI: stres, traumatska iskustva koja su pretrpljena ili u kojima je osoba bila svjedok,veliki ivotni stresovi (smrt voljene osobe, financijska propast..), unutarnji sukobi, iskustva fizikog i spolnog zlostavljanja SIMPTOMI: gubitak sjeanja DIJAGNOZA: psiholoki testovi PROGNOZA I LIJEENJE: Bitna je potpora okoline u kojoj se osoba osjea sigurnom. To samo po sebi esto dovodi do postepenog spontanog oporavka izgubljenih sjeanja. Upotrebom hipnoze ili intervjuima (potpomognuti lijekovima)

DISOCIJATIVNA FUGA
poremeaj pri kojem osoba ima jednu ili vie epizoda naglog i neoekivanog odlaska od kue za vrijeme kojeg se ne moe sjetiti svog prolog ivota ili je izgubila sjeanje tko je ili je pak stvorila novi identitet. UZROCI: slini kao i kod amnezije, esta u okolnostima(bijeg od silnih stresova kao to su rastava ili financijska propast) SIMPTOMI: blagi osjeaj zbunjenosti, nakon zavretka fuge osoba je sklona depresiji, nelagodi, sramu, agresivnom ponaanju, samoubojstvu DIJAGNOZA: lijenik pregleda bolesnikovu anamnezu i prikuplja podatke o okolnostima u kojima je osoba ivjela prije poremeaja Kada se disocijativne fuge pojavljuju vie od nekoliko puta, osoba obino ima poremeaj disocijativne linosti. LIJEENJE: upotreba hipnoze ili intervjua potpomognutih lijekovima veina fuga traje nekoliko sati ili dana i nestaje sama od sebe produljena fuga ponaanje osobe prije i za vrijeme je problematino

POREMEAJ DISOCIJATIVNE (PODIJELJENE) LINOSTI


osobe izmjenjuju dva ili vie identiteta ili linosti i u kojem postoje epizode amnezije Nesposobnost nekih osoba da se sjete vanih osobnih podataka (amnezija) pomijeana je sa istodobnim postojanjem podataka drugih osoba Ljudi sa ovim poremeajem esto pokuaju poiniti samoubojstvo relativno est duevni poremeaj UZROCI: Prekomjerni stres Nedovoljna zatita i njega za vrijeme djetinjstva

SIMPTOMI: depresija, tjeskoba (nelagoda pri disanju, ubrzani puls, lupanje srca), fobije, napade panike, poremeaj spolne funkcije, poremeaje jedenja, okupiranost samoubojstvom ili samopovreivanjem Mnogi ljudi sa poremeajem disocijativne linosti u nekom periodu svog ivota stjeu ovisnost o drogama ili alkoholu. KARAKTERISTIKE: Razliiti simptomi koji se pojavljuju u razliito vrijeme Nestalna sposobnost dobrog funkcioniranja na radnom mjestu i u kui moe dovesti do potpune nesposobnosti Teke glavobolje ili druga fizika bol Vremenska iskrivljenost Depersonalizacija

DIJAGNOZA: intervju, razgovor s psihijatrom LIJEENJE: psihoterapija, bolniko lijeenje, lijekovi Povezanost poremeaja disocijativne linosti i zlostavljanja u djetinjstvu (97%-98%) odraslih sa poremeajem disocijativne linosti izjavljuju da su za vrijeme djetinjstva bili zlostavljani Prognoza: ovisi o simptomima i obliku poremeaja

POREMEAJ DEPERSONALIZACIJE
Osoba sa poremeajem depersonalizacije obino se osjea kao da je vanjski promatra svog ivota. Osoba moe doivljavati samoga sebe i svijet nestvarnim i poput sna. SIMPTOMI: iskrivljeno opaanje svog identiteta, tijela i ivota esto su simptomi prolazni i pojavljuju se u isto vrijeme kao i simptomi tjeskobe, panike ili straha (fobije) simptomi mogu potrajati mnogo godina ili se povremeno vraati LIJEENJE I PROGNOZA: psihoterapija, hipnoza, nekim bolesnicima pomau sredstva za smirenje Mnogi se ljudi mogu potpuno oporaviti, naroito oni iji se simptomi javljaju u vezi sa stresovima na koje se moe utjecati tokom lijeenja. Velik broj ljudi sa ovim poremeajem ne reagira dobro na lijeenje, premda im se stanje moe postepeno poboljati samo od sebe.