Anketa Poslodavaca Podgorica 2011 2012

Anketa poslodavaca 2011/12
ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE CRNE GORE
ANKETA POSLODAVACA
ZAPOSLENOST I ZAPOLJAVANJE 2011/2012
Podgorica, februar 2012.godine
Zavod za zapoljavanje Crne Gore
IZDAVA
ZA IZDAVAA Vukica Jeli Koordinatorka projekta Nada Radovani Projektni tim Boidar ievi, voa tima i autor analize Nada Radovani Katarina Komatina Aleksandra Mugoa Sonja Jovanovi GRAFIKA OBRADA I TAMPA Pobjeda Podgorica Tira 300
a) Struktura vikova radne snage u 2011. godini

16. b) Razlozi koji su uticali na smanjenje broja zaposlenih SADRAJ:

UVOD I UVODNE NAPOMENE ................
Opti osvrt ...................... Cilj(evi), svrha i koristi od istraivanja ............... Namjena istraivanja i potencijalni korisnici ............ Primijenjena metodologija i nain rada ...... Slinosti i razlike sa prethodnim istaivanjima ................... Upitnik .................................. Uzorak - postupak konstrukcije i veliina uzorka ...... Realizacija ankete - kada, ko i doprinos svakog pojedinca ....... I
DIO-OPTI PODACI
I. ................................................................ 1. Broj zaposlenih

DIO II: ZAPOSLENI I ZAPOLJAVANJE U 2011. GODINI
II II.
DIO - Zapoljavanje u 2011. godini Navedite broj zaposlenih u svakoj kategoriji zaposlenja u vaem preduzeu........................................................ 12. .................................................................................................... Obrazovna struktura zaposlenih na dan anketiranja ........................ 13. Od ukupnog broja zaposlenih u 2011., da li je i koliko njih prolo dodatno obrazovanje i obuku ...................................... 13.a) Interno obrazovanje i obuka za potrebe radnog mjesta razovanja ili obuke je sproveden ? ..................... 13.c) Za koja posebna znanja i vjetine ? ............................. 13. d) Koliko ste uloili sredstava na obuku i usavravanje zaposlenih u 2011 godini? ................................. 14. ............................................................................................ Promjene u zapoljavanju u 2011. Godini ................................ 14. ..................................................................................... a) Zanimanja novozaposlenih u 2011.god ............................. 15. Da li ste imali slobodnih radnih mjesta koja niste mogli da popunite? .......................................................................... 15.a) Koji su razlozi nepopunjavanja slobodnih radnih mjesta? 15. b. Molimo Vas navedite strukturu nepopunjenih radnih mjesta u 2011.god.? 16. .................................................................................................... Da li ste tokom 2011. godini imali vikova radne snage? .................
III DIO - OEKIVANO ZAPOLJAVANJE U 2012.
17. 16. 17. 18. 19.
Oekivani broj zaposlenih u toku naredne 2012.................... a) Oekivani broj dodatnog zapoljavanja u toku sezone u 2012. godini ........................................................................... Oekivane promjene u zaposlenosti po zanimanjima u 2012 ..................................................................................... Koja su to nova zanimanja koja e Vam trebati u narednih 5 godina a kojih nema na tritu rada .................................. Koja su to nova znanja i vjetine koje e Vam trebati u narednih 5 godina ..................................................................
20.
Da li bi zaposlili lice sa evidencije, ukoliko bi Zavod finansirao njegovu/njenu obuku(obuku za konkretno radno mjesto) .......... 21. ..................................................................................................... Da li ste zaposlili lica sa invaliditetom u poslednje 2 godine? ............ 22.a) Da li ste upoznati sa subvencioniranjem zapoljavanja lica sa invaliditetom ? ............................................................... 22. b. Da li planirate zaposliti lica sa invaliditetom uz odreene subvancije ................................................................ 23. ............................................................................................ Da li ste zaposlili Rome u poslednje 2 godine? ................................. 22. ............................................................................................a) Da li planirate zaposliti pripadnika RAE populacije ......................... 23. Kako procjenjujete perspektivu Vaeg biznicsa na srednji rok ( u narednih 5 godina) ...............................
IV DIO - SARADNJA SA ZAVODOM ZA ZAPOLJAVANJE
24. Da li ste saradjivali sa ZZZCG na angaovanju neophodne radne snage u 2011? ............................................................ 25. a) Ako da, molimo zaokruite koje ste sve vidove saradnje do sada imali .............................................................................. 26. ................................................................................................ Oekivanja od Zavoda .................................................................. 27. ..................................................................................................... Sugestije i preporuke za uspjeniju saradnju sa ZZZCG ................... GLAVNE PREPORUKE
V GLAVNI NALAZI, ZAKLJUCI I PREPORUKE VI PRILOZI:
Upitnik za poslodavce Tabele ..................... Grafikoni ..................
1. UVOD I UVODNE NAPOMENE 1.1. Opti osvrt

U vremenu tranzicije, ekonomske krize, globalizacije, brzih tehniko- tehnolokih i znaajnih demografskih promjena, trite rada doivljava znaajne promjene. Da bi se to adekvatnije odgovorilo na ove promjene, Zavod za zapoljavanje Crne Gore (ZZZCG), kao institucija trita rada, ostvaruje transformaciju u svom radu. Ona se, prije svega, odnosi na prestrukturiranje i kvalitet usluga koje prua svojim korisnicima, od pasivnog posredovanja do aktivnog povezivanja i uskladivanja ponude i tranje radne snage. U ovom smislu, u posljednjih 7-8 godina u radu Zavoda znaajno mjesto ima implementacija razliitih mjera i programa aktivne politike zapoljavanja. Za koncipiranje ovakvih programa nije dovoljno poznavanje globalnih kretanja na tritu rada ve su potrebna dodatna, mnogo dublja i detaljnija istraivanja pojedinih segmenata. Najbolji i praktino jedini nain da se to ostvari je da se konsultuju poslodavci tj. glavni akteri na tritu rada. Otuda, Anketa poslodavaca koju Zavod realizuje sopstvenim snagama predstavlja najvanije istraivanja ovog tipa. Istraivanje je inicirano 2003. god. i od tada se sprovodi redovno jednom godinje. Ovo znai da je Anketa poslodavaca 2011/2012. deseta u nizu, i za sada predstavlja najvanije istraivanje ovog tipa u Crnoj Gori. Opravdanost pokretanja i kontinuiteta u realizaciji, izmedju ostalog, pokazuje praksa razvijenih zemalja koje su ovakva i druga slina istraivanja uspostavile mnogo ranije, i vremenom se umnoavaju i dopunjavaju. Sa ovakvom praksom krenulo se i u zemljama regiona. U posljednjih nekoliko godina slina istraivanja pokrenuta su u veini ovih zemalja1. Socio-ekonomska situacija i trite rada u Crnoj Gori. Polazei od ove injenice, ustalila se praksa da je uvodno poglavlje znatno ire od uobiajenih uvodnih napomena koja se srijeu u drugim klasinim istraivanjima ovog tipa. I upravo zbog toga to su istraivanja ove problematike u Crnoj Gori rijetka, i to nije rije o klasinoj anketi na jednu temu, u uvodnom poglavlju se pored uobiajenih napomena, vezano za ciljeve, koristi i objanjenje metodologije i naina rada, daje kratak osvrt na ekonomsku situaciju u zemlji, regionu i ire, i pokuava objasniti uticaj ovih kretanja na trite rada. Ovakav pristup je nuan u
U Hrvatskoj, pored Ankete poslodavaca koju redovno godinje sprovodi Zavod za zapoljavanje, postoje jo dva stalna istraivanja. Prvo je Analiza potreba za obukom za mala i srednja preduzea koju sprovodi Privredna komora Hrvatske. Pored ovih istraivanja, za potrebe razvoja Hrvatskog okvira kvalifikacija, Hrvatski Zavod za zapoljavnje i Ministarstvo nauke sprovode posebno istraivanje. Slina istraivanja se realizuju u Srbiji ( Anketa o potrebnim vjetinama zaposlenih u Srbiji) i Makedoniji.
uslovima globalizacije, i u vremenu globalne ekonomske krize, jer iskustvo je pokazalo da je mala, nerazvijena i otvorena privreda kao to je crnogorska jako osjetljiva na globalne promjene i poremeaje. Istovremeno, kontinuelnost istraivanja omoguava da se stekne slika koliko su poslodavci u Crnoj Gori dobri prognozeri na mikro planu tj. kako sistematski prate i razumiju globalna kretanja i koliko e ta kretanja imati uticaja na njihovo poslovanje i u tom kontekstu na zapoljavanje. U prvih nekoliko godina novog milenijuma crnogorska ekonomija se stabilizovala i postepeno hvatala zalet za brzi rast koji je uslijedio u periodu 2004-2008, kada su ostvarene najvee godinje stope rasta DBP u regionu (4.4, 4.2 , 8.6, 10.7, odnosno 6.9). U 2009. slijedi nagli pad, kada je zabiljeen pad BDP od 5.7%; naredne dvije godine (2010 i 2011), dolazi do oporavka rasta ali na niskom nivou; u obje godine ostvarena je godinja stopa rasta od 2.5%. Navedena kretanja u privredi pratile su globalne promjene na tritu rada: najprije kontinuelni rast zaposlenosti i smanjivanje nezaposlenosti do 2009., a potom u 2010. god. slijedi smanjenje registrovane zaposlenosti za preko 10.000; u 2011. dolazi do blagog oporavka - poveanja zaposlenosti za oko 2.000, to je jo uvijek daleko od maksimalno ostvarenog nivoa. Pored stagnacije zapoljavanja nepovoljno je to to i drugi indikatori trita rada ukazuju na tekoe i sloenost: Stopa zaposlenosti stanovnitva je niska (od 40 do 50%, zavisno kako se rauna), a niska je i stopa aktivnosti (oko 60%); Registrovana nezaposlenost je oko 30.000, a nezaposlenost prema Anketi o radnoj snazi (ARS) oko 50.000; Stopa nezaposlenosti prema ARS je oko 20% i u posljednje dvije godine se poveala; Strukturni debalansi izmedju ponude i tranje radne snage ne samo da se ne smanjuju, ve se,na alost, poveavaju i uslonjavaju. Upisna politika se sporo mijenja pa je samim tim teko oekivati poboljanja u ovom pogledu. S druge stane, budunost nije ruiasta. Bez obzira na to koja predvidjanja o razvoju crnogorske ekonomije u 2012. koristili - crnogorske Vlade, koja predvidja stopu rasta od 2,5%, ili MMF-a, koji ne predvidja rast - to nee imati znaajnijeg odraza na poboljanje zaposlenosti. Crnogorska ekonomija stvara malo novih radnih mjesta, pa se novo zapoljavanje uglavnom zasniva na zamjeni onih koji naputaju radna mjesta, dominantno zbog odlaska u penziju. Pored stagnacije zapoljavanja, pogoravaju se strukturne karakteristike nezaposlenosti: raste dugotrajna nezaposlenost i nezaposlenost mladih i tee zapoljivih grupa. Ipak, najvie je dola do izraaja nezaposlenost mladih sa visokim obrazovanjem. Na alost obistinila su se naa predvidjanja iz Ankete za 2010/2011. godinu. Nezaposlenost
visokoobrazovanih ovih dana (polovinom marta 2012.) pribliila se broju od oko 6.000, to ini oko 15% ukupne registrovane nezaposlenosti. I ne samo to, sa pouzdanjem se moe prognozirati da e se ovaj trend nastaviti do kraja 2012. pa i due. Ovo zbog toga to, kako emo vidjeti iz analize Ankete i iz makroekonomskih prognoza, mogunosti zapoljavanja mladih visokoobrazovanih su male a obrazovni sistem (fakulteti i univerziteti u Crnoj Gori i okruenju ), nesmanjenim intenzitetom proizvode nove visokodiplomce.2 U prethodne dvije godine dolo je do smanjenja uvoza radne snage i vee popunjenosti slobodnih radnih mjesta, ali su ova ostvarenja vie rezulat krize i smanjene tranje nego rezultat sutinskih promjena u ponaanju i promjena u ponudi radne snage. U Crnoj Gori, kao to emo u analizi Ankete pokazati, nastavljaju se paradoksi koje je teko objasniti, posebno ekonomskom logikom. Naime, uprkos smanjenoj tranji za visokoobrazovanim kadrovima i rastu nezaposlenosti ove populacije, ne jenjava pritisak za upis na fakultete. Ovakvo ponaanje dovelo je do nevjerovatnih podataka. U posljednje 2-3 godine fakultete upisuje vei broj studenata nego to je ukupan broj svrenih srednjokolaca u toj godini. Istovremeno, najvei je pritisak na fakultete koji proizvode najbrojniji kadar na evidenciji Zavoda za zapoljavanje, kadar koji ima male izgleda da nadje zaposlenje u svojoj brani. Istovremeno, godinama se prikazuje manjak visokobrazovanih kadrova odredjenih profila, kao i znaajan manjak dobro obuene radne snage III stepena strune spreme. S druge strane, najvea je tranja za kadrom sa srednjim obrazovanjem i to sa III nivoom strune spreme, u djelatnostima turizma, poljoprivrede, gradjevinarstva i zanatstva, a upravo je najmanji upis u srednje strune kole koje proizvode ove kadrove. Zbog uvoza radne snage i znaajnog broja nezaposlenih iz ovih profila u prolosti, ovi debalansi se ne osjeaju u punoj mjeri. Ali, ako se ne preduzmu hitne mjere i odluni koraci veliki problemi e nastati u relativno bliskoj budunosti. Pored navedenih debalansa, Ankete iz prethodnih godina pokazale su da su poslodavci nezadovoljni kvalitetom radne snage koju dobijaju iz obrazovnog sistema, i u vrijeme ekonomskog buma su nedostatak znanja i vjetina proglasile glavnom preprekom za rast svog biznisa. Upozorenja koja su ovim i drugim Zavodovim saoptavana na osnovu dobijenih rezultata istraivanjima, ve dui niz godina napokon su stigla do Vlade, obrazovnih institucija, mladih i njihovih roditelja. Sve ankete sprovedene u posljednje vrijeme medju mladima i irom javnou ovo potvrdjuju. Vlada je, takodje, problem nezaposlenosti proglasila najteim
Na nedovno odranoj konferenciji o visokom obrazovanju saopten je podata k da je u posljednje vrijeme u Crnu Goru iz okruenja ulo nevjerovatnih 1.500 visokokolskih diploma.
dugoronim problemom, a njegovo rjeavanje postavila kao glavni prioritet.3 Gore navedeno govori u prilog opravdanosti iniciranja i nastavljanja ovog i slinih istraivanja. Zavod za zapoljavanje je tokom posljednje dvije godine uloio znaajne napore i sredstva u promociju rezultata ovog istraivanja - javne prezentacije za medije, organizovanje rasprava i okruglih stolova, postavljanje publikacije na vebsajt Zavoda i distribuciju tampanih publikacija na veliki broj adresa, tako da raunamo da je i ovo istraivanje doprinijelo boljem razumijevanju problema nezaposlenosti u Crnoj Gori i postepenoj promjeni svijesti.
1.2. Cilj(evi), svrha i koristi od istraivanja

Opti cilj istraivanja je da se uspostavi kontinuitet u prikupljanju podataka o bazinim karakteristikama uesnika na tritu rada - poslodavaca i zaposlenih, i da se na osnovu ovih informacija stvori pouzdana osnova za predvidjanje ponude i tranje za odredjenim zanimanjima, kvalifikacijama i vjetinama. Specifini cilj istraivanja je da se na godinjem nivou uspostavi fokusiran sistem monitoringa potreba trita rada za odredjenim profesijama, vjetinama i kompetencijama, koji se bazira na briljivo pripremljenom upitniku za poslodavce i prezentaciji dobijenih rezultata u formi analitikog izvjetaja za korisnike na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Ove informacije jedino je mogue dobiti ovako koncipiranim i detaljnim istraivanjem. Istovremeno je cilj da se provjeri koliko su se ostvarila predvidjanja poslodavaca o rastu zaposlenosti, tehno-ekonomskim vikovima i popunjavanju slobodnih radnih mjesta u posljednjih nekoliko godina, i koliko se moemo osloniti na predvidjanja poslodavaca u budunosti. Kontinuitet sprovodjenja Ankete, a posebno rezultati ove Ankete, omoguie da rezultate ovog istraivanja poredimo sa rezultatima velikog istraivanja koje je Svjetska banka sprovela u zemljama regiona i ire u vezi sa kvalitetom - znanjima i vjetinama koje mladi donose iz obrazovnog sistema. U istraivanje Svjetske Banke: Vjetine, ne samo diplome (Skills, Not Just Diplomas) ukljuena i Crna Gora. U njemu se istie da, uprkos velikom broju diploma tj. rastu formalne obrazovanosti, nedostatak vjetina predstavlja znaajno ogranienje za veliki broj firmi, a to znai i za budui razvoj
Ako je suditi prema iznosu sredstava planiranim u Budetu za 2012. god., postoji bojazan da se u potpunosti ne sagledava sutina i teina problema. Ovo zbog toga to su sredstva za akivnosti ZZZ na uklanjanju diskrepanci na tritu rada za 2012. god. prepolovljena.
10
regiona, te da proizvodnja neophodnih vjetina predstavlja veliki izazov za sve vlade u regionu. Otuda, prvi korak i izazov za kreatore politika, u cilju smanjenja diskrepanci u vjetinama, predstavlja obezbjedjenje potrebnih informacija o tome koje su to vjetine koje su potrebne i koje se trae na tritu. Istovremeno je cilj da se rezultati ovog istraivanja, na direktan i indirektan nain, porede sa jo nekoliko vanih istraivanja i dokumenata medjunarodnog karaktera, koji su se pojavili u posljednje vrijeme: Nove vjetine za nova radna mjesta (New Skills for New Jobs), Prvi godinji pregled zaposlenosti i socijalnih kretanja u Evropi (First Annual Review of Employment and Social Developments in Europe) i Evropa 2020 (Europe 2020).
1.
3. Namjena istraivanja i potencijalni korisnici
Prezentujui rezultate istraivanja Ankete poslodavaca u razliitim prilikama i na razliitim skupovima, iznenadjeni smo injenicom malog poznavanja glavnih injenica i sutinskih problema trita rada u Crnoj Gori. Ovo se ne odnosi samo na iru laiku javnost, ve i na znaajan broj onih koji po definiciji svoga posla treba o ovome mnogo vie da znaju. Tek u posljednje vrijeme prave se odredjeni pomaci. Ove injenice upravo govore o korisnosti istraivanja i potrebi daljeg nastavka rada u budunosti, naravno uz stalno inoviranje, usavravanje i prilagodjavanje prioritetnim potrebama. Ovo istraivanje moe biti od koristi u radu irokom krugu institucija, organ izacija i pojedinaca: - Vladi, odnosno pojedinim ministarstvima, u svrhu to boljeg definisanja upisne politike i politike zapoljavanja, politike finansiranja obrazovanja i obuke, kako u redovnom tako i u obrazovanju odraslih; - Uenicima i roditeljima, kako bi se lake opredijelili za izbor kole, fakulteta, odnosno za izbor zanimanja; - Obrazovnim institucijama da lake planiraju, kako programe obrazovanja i obuke, tako i same sadraje nastavnih planova i programa; - Savjetnicima u biroima rada, naroito specijalistima za profesionalnu orijentaciju, kao i slinim kadrovima u osnovnim i srednjim kolama; - Strunjacima Zavoda za zapoljavanje koji se bave planiranjem i sprovodjenjem programa i mjera aktivne politike zapoljavanja; - Organizatorima obrazovanja i obuke, posebno onima iz domena obrazovanja i obuke koji se bave pripremom i sprovodjenjem programa inovacije znanja, prekvalifikacija i dokvalifikacija;
11
- Poslodavcima, u svrhu vodjenja politike zapoljavanja, nagradjivanja i obuke zaposlenih; - Sindikatima, u svrhu praenja zapoljavanja radnika, praenja tehnoekonomskih vikova i planiranja aktivnosti za bolje popunjavanje slobodnih radnih mjesta; - Domaim i stranim ekspertima, akademskom osoblju i istraivaima koji se bave problematikom radne snage, zaposlenosti i zapoljavanja u pripremi i predlaganju prioritetnih projekata za istraivanje i finansiranje; - Medjunarodnim organizacijama i institucijama - EU, OECD, ILO, UNDP, Svjetska banke, Evropska agencija za obuku (ETF), kako bi to bolje uskladili svoje interese i programe rada, prilikom kreiranja razliitih istraivakih projekata i programa pomoi, sa interesima i prioritetima Crne Gore. Imajui i vidu vrijeme realizacije Ankete, vrijeme prolongirane krize u medjunarodnim okvirima, i injenicu da Crnu Goru sredinom godine oekuje poetak pregovora sa EU, ovo istraivanje moe da pomogne da se to spremnije doeka poetak pregovora. Ovo posebno zato to je u dosadanjoj prii o EU integracijama dominirala pria iz politikih kriterija. Medjutim, kako je to eksplicitno naznaeno u Izvjetaju EU o napretku Crne Gore iz 2011. god., pitanja u vezi sa ekonomskim kriterijumima, i u okviru toga pitanja vezana za radnu snagu, zapoljavanje i socijalnu ukljuenost, imae sve vei znaaj. Ovo je vano i sa stanovita mogunosti i pripremljenosti za korienje sredstava EU fondova, jer je za ove namjene mogue koristiti sredstva iz razliitih EU fondova, a za dobre projekte na raspolaganju su velika sredstva.4
Tako npr., u okviru European Social Fund (Evropskog socijalnog fonda - ESF) na poetku 2012.godine postoji 30 milijardi Eura nepotroenih sredstava za pomo zemljama lanicama za ove namjene. Nedostatak dobrih projekata glavni je razlog za neiskoriena sredstava. Z bog toga je u okviru EU pokrenuto nekoliko inicijativa i programa usmjerenih na vee zapoljavanje mladih, veu mobilnost i podizanje kvaliteta radne snage: Youth Opportunities Initiative, (Inicijativa za stvaranje mogunosti za mlade), Youth on the Move (Mobilnost mladih) ,New Skills for new Jobs (Nove vjetine za nova radna mjesta). Pored ovog Savjet Evrope je u junu 2011. god. donio Zakljuke u vezi sa zapoljavanjem mladih (Councill Conclusions on Youth Employment) i Preporuke Evropskog savjeta u ve zi sa mladima koji su rano napustili kolu (the Coucil Recommmendations on Early School Leavers). Pored sredstava iz ESF, za potrebae zapoljavanja i obuku radne snage mogu se koristiti sredstva iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (European Regional Development Fund) i Fonda za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj (European Agricultural and Rural Development Fund).
12
2. Primijenjena metodologija i nain rada 2.1. Slinosti i razlike sa prethodnim istaivanjima.

Sutinski posmatrano, rije je o kontinuitetu ranijih istaivanja, jer su kljuna pitanja praktino ostala nepromijenjena. Ipak, u cilju dobijanja informacija o specifinim aspektima radne snage i zapoljavanja, u pitanja su uvedene odredjene promjene, gdje se prije svega insistiralo se na preciznosti pitanja na koje je trebalo odgovoriti. U cilju dobijanja to blie i potpunije slike o poslodavcima i zaposlenima, posebno sa aspekta ocjenjivanja potencijala za budui razvoj, ne zadravamo se na jednostavnoj interpretaciji dobijenih podataka iz Ankete, ve je uinjen dodatni napor u smislu ukrtanja podataka kod kljunih pitanja kao to su dodatno obrazovanje zaposlenih, vikovi i manjkovi radne snage, obrazov na struktura zaposlenih, najtraenija zanimanja i perspektive zapoljavanja. U ovom smislu interesantna za interpretaciju su ukrtanja podataka po starosti i veliini poslodavaca. Na osnovu ovih podataka, kao to e se vidjeti kroz analizu pojedinih pitanja, i poznajui logiku razvoja pojedinih vrsta firmi i djelatnosti, moe se dobiti blia predstava o crnogorskim poslodavacima i bolje ocijeniti potencijali za budui razvoj. Ovo posebno vai za realni sektor crnogorske privrede. Takodje se nastoji ukazati na kretanja, a tamo gdje je mogue i primjereno prave se poredjenja sa zemljama u okruenju i Evropskoj Uniji. Pri tome valja imati na umu da je rije o linim vidjenjima i opservacijama analitiara.
2.2. Upitnik
Osnovu Istraivanja / Ankete predstavlja upitnik. Bazna verzija upitnika definisana je prilikom sprovodjenja prvog istraivanja. U koncipiranju upitnika korieno je iskustvo iz slinih istraivanja u regionu i istraivanja razliitih medjunarodnih institucija, vodei pritom rauna o gore navedenim interesima i specifinostima Crne Gore. Svako novo istraivanje, tj. nova anketa, predstavlja kombinaciju starog i novog upitnika. Radi praenja odredjenih pojava i uoavanja trendova, nekoliko osnovnih pitanja ponavlja se u svakom novom istraivanju. Dodatna pitanja odnose se na uvodjenje nove problematike ili prikupljanje dodatnih/specifinih informacija u cilju rafiniranije analize. Za sprovodjenje Ankete u 2010/11. god. izvrena je znaajna dopuna i redaktura inicijalnog upitnika. Zbog toga je Upitnik za ovogodinju Anketu (2011/12) ostao praktino isti, izuzimajui intervencije tehnike i jezike prirode. Glavni razlog za ovakav pristup je intencija da se ide vie u dubinu a ne irinu tj. da se dobiju to detaljnije informacije o glavnim pitanjima i problemima. Ovo kasnije omoguava izvodjenje suptilnijih zakljuaka i preciznijih preporuka.
13
2.3. Uzorak - postupak konstrukcije i veliina uzorka

Nakon nekoliko godina napornog rada na sredjivanju baze podataka o poslodavcima, Zavod za zapoljavanje je formirao sopstvenu bazu. Osnovu Zavodove baze ini preiena baza podataka Centralnog registra. Specifinost Zavodove baze je u tome to se u njoj nalaze samo poslodavci koji su aktivni i koji imaju registrovane zaposlene. Tako preiena baza podataka posluila je da se, uz pomo stranih eksperata, izradi inicijalni bazni uzorak koji predstavlja osnovu za sva kasnija istraivnja/ankete. Nakon toga odlueno je da broj poslodavaca ostane manje-vie isti kao i u uzorku iz 2010. god. Ovogodiniji uzorak komponovan je na slian nain kao u posljednje dvije godine, kada je uloeno puno napora u njegovo kompletiranje u smislu primijenjenih principa i pravila. Imajui u vidu da je glavna svrha istraivanja da poslui za dobijanje to vie informacija o radnoj snazi, zaposlenosti i zapoljavanju, kako bi se to adekvatnije planirale pojedine aktivnosti Zavoda, a naroito priprema programa obuke, u planiranju uzorka polo se od toga da se primijeni neka vrsta modifik ovanog stratifikovanog uzorka (disproporcionalnog/neproporcionalnog uzorka). Ovo znai da su u uzorak ukljueni praktino svi veliki poslodavci i velika preduzea. Polazei od ovog principa, glavninu uzorka ine poslodavci iz prologodinjeg uzorka uz nekoliko manjih korekcija. Iz uzorka su izostavljeni poslodavci koji su se u prethodnom istraivanju izjasnili da ne ele dalje uestovovati u anketi i, naravno, poslodavci za koje je utvrdjeno da vie nijesu aktivni. Umjesto njih, u uzorak je ukljuen priblino isti broj drugih poslodavaca. Pritom se vodilo rauna da se njihovim ukljuivanjem ne narui osnovna struktura uzorka. U uzorak su uli neki novi poslodavci koji, prema saznanjima lokalnih eksperata, svojim karakteristikama potpunije ispunjavaju postavljene principe, a iz uzorka su iskljuena velika preduzea koja su u problemima i ija sudbina nije izvjesna. Ovo zbog toga to bi ta preduzea svojom veliinom u velikoj mjeri uticala na rezultate i tako doprinijela iskrivljivanju slike. Nakon primjene principa vee zastupljenosti poslodavaca sa vie zaposlenih, nastojao se ispotovati princip proporcionalne zastupljenosti po drugim obiljejima, a naroito po djelatnostima i regionima odnosno optinama. Medjutim, polazei od iinjenice da je znatan broj optina u Crnoj Gori mali i nerazvijen i shodno tome ima mali broj poslodavaca i zaposlenih, u ovim sluajevima se, radi zadovoljavanja kriterijuma validnosti uzorka, donekle odstupilo od primjene proporcionalne zastupljenosti. Ovo iz razloga to je u uzorak ukljuen proporcionalno
14
vei broj poslodavaca iz ovih optina. Pored zadovoljavanja kriterijuma to vee pokrivenosti zaposlenih, vodilo se rauna i o drugim kriterijumima - starosti i veliini preduzea - pri emu je koriena medjunarodno usvojena klasifikacija na mikro, mala, srednja i velika preduzea. Primjenjujui navedena pravila i principe, dolo se do uzorka koji broji 1.456 poslodavaca iz 21 crnogorske optine. Na dan zakljuivanja u bazi podataka Zavoda za zapoljavanje o poslodavcima nalazilo se ukupno 31.485 poslodavaca i oni su zapoljavali 188.245 radnika, to znai da je uzorkom obuhvaeno oko 5% aktivnih poslodavaca i 33% ukupno zaposlenih. Primjenom navedenh pravila i principa, u Graficima 1, 2, 3. i 4. predstavljena je slika/struktura uzorka prema etiri kriterijuma: regionalnom, tj. data je struktura poslodavaca po optinama, prema djelatnostima, veliini i starosti poslodavaca. Ovdje slijede grafici koji ilustruju razliite strukture uzorka:
Grafik br.1. Struktura poslodavaca prema oblicima svojine
Drutveno
Privatna Zodruicna MjeoviUi
Dravna
Diostranoedrutvo Be^O^nokeSvojine
Grafik br.2. Struktura poslodavaca prema starosti/duini poslovanja
Dolp.od
OdlDo3fiod Od3Do5fiod Od5DolOgod PrekolOgod
15
Grafik br.3. Struktura poslodavaca prema djelatnostima
Grafik br.4. Struktura poslodavaca prema veliini (broju zaposlenih)

37/ 2%
Grafik br.5. Pregled poslodavaca prema optinama

ANDRUEVICA BAR BERANE BIJELO POLJE BUDVA CETINJE DANILOVGRA D
HERCEG IMOVI
KOLAIN KOTOR MOJKOVAC NIKIC PLAV PLJEVLJA PLUINC PODGORICA ROAJE AVNIK TIVAT ULCINJ ABLJAK
16
2.3. Realizacija ankete - kada, ko i doprinos svakog pojedinca

Anketa je sprovedena u intervalu od 01.11. do 01.12.2011. u svim optinama Crne Gore (21), uz angaovanje 52 anketara. Kao i prethodnih godina, angaovana su nezaposlena lica sa visokom spremom, koja su prola obuku prije izlaska na teren u reiji lokalnih koordinatora rada na anketi, i za koja je pripremljeno uputstvo o anketiranju i pojanjeno svako pitanje. Anketiranje je obavljeno kroz intervju oi u oi. Istraivanje je u cjelosti realizovano od strane kadrova Zavoda za zapoljavanje, a u najveoj mjeri kadrova Centra za ljudske resurse, gdje su, u razliitim ulogam a, uestovali svi zaposleni u Centru. Svi zaposleni u Centru uestvovali su u preiavanju Upitnika. Rukovoditeljka Centra, Nada Radovani, imala je ulogu organizatora istraivanja i zajedno sa Katarinom Komatinom i Darkom Pekoviem pripremila uzorak. Katarina Komatina je, takodje, koordinirala rad anketara i regionalnih koordinatora i pripremila tabele i grafike za analizu. Sreivanje tabela i lektorisanje teksta, uradila je Aleksandra Mugoa.Unoenje podataka obavljeno je od strane analitiara u biroima rada. Informatiku podrku obezbijedio je Sektor za informatiku ZZZCG, odnosno inenjerka Sonja Jovanovi. Analizu dobijenih rezultata je u cjelosti obradio i analizirao Boidar isevi. Anketa je strukturirana tako to je na poetku u uvodu dat osvrt na istorijat istraivanja, svrhu i ciljeve, i objanjeni su nain rada i primijenjena metodologija. Analiza Ankete slijedi strukturu Upitnika odnosno Upitnikom definisana pitanja, koja su svrstana po tematskim cjelinama: karakteristike zaposlenih u uzorku prema vrsti ugovora o radu, kvalifikaciona struktura zaposlenih, dodatno obrazovanje i obuka, zapoljavanje u 2011. i iskazani vikovi i manjkovi radne snage, predvidjanja poslodavaca o zapoljavanju u 2012., i u tome posebno predvidjanja zapoljavanja lica sa invaliditetom i populacije RAE. Tu su i pitanja vezana za predvidjanja poslodavaca o potrebama za radnom snagom i vjetinama na srednji rok. Na kraju Upitnika je blok pitanja koja se odnose na saradnju ZZZ i poslodavaca i sugestije poslodavaca za unapredjenje te saradnje. Na kraju analize je zakljuno poglavlje koje sadri glavne nalaze, zakljuke i preporuke. U Aneksu se nalaze tabele koje nijesu mogle biti uvrtene u sam tekst analize. Na kraju, elimo da zahvalimo svim uesnicima u Anketi na predanom ra du i zalaganju, a najvie brojnim poslodavcima koji su i ovog puta imali strpljenja i volje da razgovaraju sa anketarima i ponude im veliki broj informacija.
17
DIO II: ZAPOSLENI I ZAPOLJAVANJE U 2011. GODINI 11. Navedite broj zaposlenih u svakoj kategoriji zaposlenja u vaem preduzeu:
Testiranje novozaposlenih pa tek onda stalno zaposlenje. Ovako se, u najkraem, moe opisati situacija na tritu rada. Naime, medju zaposlenima u uzorku dominiraju oni sa stalnim zaposlenjem tj. oni koji imaju ugovor o radu na neodredjeno vrijeme - oko 76%, dok rad na odredjeno vrijeme ima neuporedivo manji udio - svi njegovi oblici oko 23%. Ostali oblici radnog angaovanja zastupljeni su u malom obimu - pripravnici 1,2%, a probni rad je skoro zanemarljiv 0,3%. (Grafik 1. i Tab. 1. u prilogu).
Tabela br. 1: Vrste ugovora o radu

Kategorija zaposlenja A B D E G I J K L LJ M N N J V Z UKUPN 11 0 0 35 17 0 35 92 0 O 763 206 0 46206 1866 3379 691 248 7802 13986 61161
Pripravnici Probni rad Rad kod kue
25 0 0
0 0 0
29 0 0
19 1 0
48 12 0
49 3 0
39 40 0
30 1 0
98 12 0
170 7 0
116 0 0
59 21 0
0 0 0
0 0 0
Ugovor o radu na neodredjen o vrijeme Vrenje sezonskih poslova Poveanje obima posla Zamjena privremeno odsutnog zaposlenog Obavljanje javnih radova Ostalo Ukupno na odredjeno UKUPNO CRNA GORA 1362 15 2797 2479 9550 5329 2529 1957 4076 7996 8541 4978 0 0 1329 4939 3284 391 2 350 565 3850 1535 456 548 311 1421 956 1226 0 0 286 762 1327 0 251 0 0 4 143 3 341 13 2876 12 1178 0 194 0 410 4 155 23 702 6 293 173 472 0 0 0 0 0 155 1 255 9 377 0 0 35 2 18 13 17 2 2 313 188 10 0 0 0 71 20 37 1 119 178 591 227 227 32 137 344 459 518 0 0 131 146 232 103 1 49 41 352 105 18 104 13 39 10 53 0 0 0 289 689 946 13 2418 1894 5640 3742 1994 1378 3655 6398 7469 3672 0 0 1032 4125 1830
Ove podatke interesantno je uporediti sa onim prilikom novog zapoljavanja tj. sa istim kategorijama pri prvom angaovanju radne snage. U ovom sluaju dobija se sasvim drugaija slika. Tako npr. od ukupnog broja zaposlenih u decembru 2011. godine, skoro oko 80% (79,1%) koji su po tom osnovu skinuti sa evidencije nezaposlenih Zavoda za zapoljavanje, inili su oni koji su zasnovali radni odnos sa punim radnim vremenom na odredjeno vrijeme. Sa druge strane samo 5,6% novozaposlenih inili su oni koji su zasnovali radni odnos sa punim radnim vremenom na neodredjeno. Podatak o angaovanim
18
pripravnicima koji iznosi 15,3% pokazuje da institut odradjivanja pripravnikog staa ima znaajnu ulogu u novom zapoljavanju.5 ta nam jo govore navedeni podaci i koje zakljuke je mogue izvui iz njih. Uprkos injenici da kod stabilizovanih poslodavaca/firmi u CG dominiriju stalno zaposleni, ipak je ovaj procenat znatno manji nego u zemljama EU ili SAD u kojima se procenat stalno zaposlenih kree u rasponu od 85 do 90%. Ove razlike su u stvarnosti jo vee zbog toga to u naem uzorku znaajan procenat ine poslodavci iz zdravstva, kolstva i dravne uprave kod kojih je procenat zaposlenih na odredjeno vrijem znatno manji nego u privatnom sektoru, a u zemljama EU podaci se najee odnose na zaposlene u privredi, ili ak samo na zaposlene u privatnom sektoru. Ipak, uprkos ovoj injenici stie se dojam da je u javnosti prenaglaeno shvatanje koje plasiraju sindikati da medju zaposlenima dominiraju oni sa ugovorom o radu na odredjeno vrijeme, tj. da poslodavci godinama dre radnike pod ugovorima na odredjeno vrijeme i na taj nain vre pritisak da su zaposleni manje zatjevni u insistiranju na uslovima rada koji ih sljeduju po ugovoru o radu - zarade, a naroito plaanje prekovremenog rada, rad u smjenama, za praznike i preko vikenda, vrste poslova, potovanje radnog vremena. S druge strane stie se utisak da poslodavci prenaglaavaju pitanje nedovoljne fleksibilnosti radne snage i institut ugovora o radu na odredjeno vrijeme predstavljaju kao neku vrstu probnog rada i zatitu od loih i nesavjesnih radnika. Da bi se dobio pravi odgovor, neophodna su detaljnija istraivanja, npr. po djelatnostima i vrsti poslova odnosno kvalifikacija. Ovo zbog toga to su neke djelatnosti kao to su turizam i ugostiteljstvo, gradjevinarstvo i trgovina, koje su po svojoj prirodi sezonskog karaktera i imaju vee oscilacije u poslovanju i gdje postoji velika fluktuacija radne snage, naklonjenije angaovanju radne snage na odredjeno vrijeme. Na ovakvo ponaanje poslodavaca, nema sumnje, odredjeni uticaj ima praksa iz ranijeg sistema kada su radnici stvarno bili isuvie zatieni i to se, nema sumnje, negativno odrazilo na ponaanje zaposlenih. Kao i obino, istina se nalazi negdje izmedju. Nema sumnje da su pojedini poslodavci zloupotrebljavali institut angaovanja radne snage na odredjeno vrijeme i iste tj. provjerene radnike godinama drali u tom statusu. Istovremeno, navedeni podaci ukazuju da stabilni poslodavci preferiraju stalno zaposlenje jer ono ima niz prednosti. Generalno govorei, ini se da nova rjeenja u Zakonu o radu vode uspostavljanju vee ravnotee izmedju principa sigurnosti i fleksibin osti. Pozitivno je i to to sve vei broj poslodavaca prihvata institut pripavnikog staa i sve vie ga koristi pri angaovanju nove radne snage, naroito visokoobrazovanih gdje je ovaj institutut najvie zastupljen.
Izraunato na osnovu podataka iz Statistikog biltena Zavoda za zapoljavanje, decembar 2011. tabela T8.
19
12. Obrazovna struktura zaposlenih na dan anketiranja

Analiza kvalifikacione strukture zaposlenih interesantna je iz vie razloga, a posebno: da se dobije globalna predstava o kvalitetu radne snage - ukupno i po djelatnostima; da se prate strukturne promjene radne snage na kratak i dui rok, i, to je najvanije - da li pozitivne promjene u strukturi radne snage prate sline promjene u poveanju produktivnosti rada. U ovom smislu veoma su korisne medjunarodne komparacije. U Tabeli br 2. (u prilogu) dati su podaci za sve djelatnosti i sve nivoe strune spreme, kao i pregled zaposlenih u uzorku po nivoima obrazovanja / strune spreme za Crnu Goru u cjelini. Pojedinano posmatrano, daleko najvie zaposlenih je sa IV stepenom strune spreme (36,1%), zatim slijede oni sa VII stepenom (20,0%), a na treem mjestu su oni sa III stepenom strune spreme (16,3%).
Tabela br. 2: Obrazovna struktura zaposlenih na dan anketiranja

Stepen strune spreme I II III IV V VI VII VII-1 VII-2 VIII UKUPNO CRNA GORA 1362 15 2793 2480 9563 5361 2525 1958 4076 7998 8541 4976 0 0 1329 4827 3282 61086 A 192 186 327 430 18 33 136 3 8 29 B 0 1 2 10 1 0 1 0 0 0 13 16 D 372 112 631 934 279 109 326 1 348 271 673 682 65 100 267 0 6 68 E 520 386 2564 4783 139 318 610 4 31 208 G 434 399 1640 1787 186 196 608 10 9 92 I 16 15 29 948 5 163 1097 11 58 183 J 75 34 211 706 42 101 527 15 41 206 K 82 32 223 1366 75 208 1770 11 209 100 L 521 176 291 577 87 1501 3921 287 253 384 LJ 699 200 619 4035 164 520 1277 139 672 216 M 821 400 653 1807 82 224 611 2 63 313 N 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 NJ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 V 189 29 526 341 52 24 135 0 0 33 Z 230 213 784 2304 130 309 591 5 22 239 235 142 763 1337 109 216 346 0 13 121 UKUPNO 4734 2596 9936 22047 1434 4022 12223 488 1398 2208
U analizama ove vrste, a radi vee preglednosti, uoavanja ekonomske logike i razliitih komparacija, uobiajeno je da se vri grupisanje zaposlenih u tri kategorije - oni sa najniim stepenom obrazovanja / strune spreme (I i II), oni sa srednjom strunom spremom (III i IV stepen) i oni sa najviim nivoom obrazovanja (od V do VIII stepena), to je uradjeno i ovdje. Na osnovu ovih grupisanja dobija se jasnija slika kvalifikacione strukture zaposlenih. Sa ueem od 52,4% daleko najzastupljeniji su zaposleni koji imaju srednje obrazovanje / srednju strunu spremu; na drugom mjestu su oni sa najviim nivoom obrazovanja / strune spreme (skupa ine 35,7%), a daleko su najmanje zastupljeni zaposleni sa najniim stepenom strune spreme (12%).
20
Podaci o kvalifikacionoj strukturi zaposlenih dobijaju na validnosti ako se prati trend promjena kod zaposlenih u CG na nekoliko godina ili due, i jo vie ako se vri komparacija sa drugim zemljama u okruenju, EU ili ire. Globalno posmatrano, u Crnoj Gori se deavaju intenzivne pozitivne promjene u kvalifikacionoj strukturi zaposlenih. Najvee i najznaajnije promjene se deavaju na krajnjim polovima kvalifikacione ljestvice. Postoji trend konstantnog smanjenja broja zaposlenih sa najniim nivoom obrazovanja / strune spreme, blago smanjenje uea zaposlenih sa srednjim obrazovanjem i znaajno poveanje broja zaposlenih sa najviim nivoom obrazovanja / strune spreme. Tako npr. podaci iz ovog istraivanja za razliite godine pokazuju da je u periodu 2008-2011, to sa stanovita promjene strukture predstavlja kratak period, dolo do znaajnih pozitivnih promjena. Uee zaposlenih sa najniim stepenom obrzovanja u ukupnoj zaposlenosti opalo je sa 14% na 12%, dok je uee zaposlenih sa najviim nivom obrazovanja / strune spreme poraslo sa 32% na skoro 37%. Istovremeno se smanjilo uee zaposlenih sa srednjim obrazovanjem (sa 54% na 52%). Ako se, dalje, pravi poredjenje obrazovne strukture zaposlenih u Crnoj Gori sa razliitim zemljama, jasno se zapaa da je kvalifikaciona struktura zaposlenih, nominalno posmatrano, veoma povoljna tj. slina kvalifikacionoj strukturi zaposlenih mnogo razvijenijih zemalja od Crne Gore.6 Obrazovna struktura po djelatnostima. Velike razlike u kvalifikacionoj strukturi izmedju privrede i vanprivrede. U Crnoj Gori postoje velike razlike u kvalifikacionoj strukturi zaposlenih po djelatnostima (tab.br.2.). U analizi emo se posebno pozabaviti djelatnostima kod kojih postoje najvee razlike na dva suprotna pola onima koje imaju najvie zaposlenih sa niskim nivoom obrazovanja i onima koje imaju najvie zaposlenih sa najviim nivoom obrazovanja / strune spreme. U ovom pogledu jasno se izdvajaju dvije grupe djelatnosti - na jednoj strani su djelatnosti kod kojih medju zaposlenima dominiraju oni sa najniim (I i II) i niim (III) nivoom strune spreme, a uee visokoobrazovanih je malo. Sa druge strane su djelatnosti kod kojih dominiraju zaposleni sa najviim nivoom obrazovanja, a zaposleni sa niskim nivoom obrazovanja su manje zastupljeni. U prvu grupu prije svih spada poljoprivreda. U njoj uee nekvalifikovanih i polukvalifikovanih u ukupnoj zaposlenosti iznosi oko 28%, to je dva puta vie od nacionalnog prosjeka. Ako se njima dodaju
Ovdje valja napomenuti da se kvalifikaciona struktura zaposlenih u naem uzorku ne poklapa u potpunosti sa kvalifikacionom strukturom svih zaposlenih. Medjutim razlike su male a trend promjena identian.
21
zaposleni sa srednjim obrazovanjem od oko 56% (III stepen - 24% i IV stepen 32%) dobija se procenat od 84%. Oni sa najviim nivom obrazovanja ine oko 16%, to je upola manje od nacionalnog prosjeka. Veoma slinu kvalifikacionu strukturu zaposlenih ima gradjevinarstvo. U njemu, kao kod poljoprivrede, kategorije sa niim i srednjim obrazovanjem ine 83% zaposlenih (oko 25% I i II stepen, i 58% III i IV stepen). Veliko uee niskokvalifikovanih imaju ostale komunalne djelatnosti - oko 25%. Zatim slijedi grupa djelatnosti koje imaju znaajno natprosjeno uee zaposlenih sa I i II stepenom strune spreme proizvodnja energije 17%, i preradjivaka industrija i saobraaj sa po 16%. Praktino iste ove djelatnosti imaju jo vee uee zaposlenih sa III stepenom strune spreme - proizvodnja energije oko 33%, preradjivaka industrija 34%, vadjenje rude 44%, hoteli i restorani 27% i saobraaj oko 19%. Od djelatnosti u kojima medju zaposlenima dominiraju oni sa najviim nivoom strune spreme daleko prednjai obrazovanje u kojem oko 80% ine visokoobrazovani, to je vie od dva puta od nacionalnog prosjeka. Poslije obrazovanja, daleko ispred drugih na drugom i treem mjestu su djelatnosti finansijsko posredovanje (oko 60%) i dravna uprava (56%). Daleko iznad nacionalnog prosjeka je djelatnost koja se bavi nekretninama (45%). Zdravstvo se nalazi blizu nacionanog prosjeka (33%). Sve ostale djelatnosti se nalaze znatno ispod nacionalnog prosjeka. Ovu grupu ine djelatnosti koje su dosta heterogene. Kao posebna podgrupa izdvaju se tri djelatnosti kod kojih visokoobrazovani ine neto vie od 20% (ostale komunalne djelatnosti i saobraaj sa po 24%, i hoteli i restorani 21%). Drugu podgrupu u cjelini ine djelatnosti iz privrednih oblasti proizvodnja energije i preradjivaka industrija sa 17%, poljoprivreda, vadjenje rude i gradjevinarstvo sa 15%, 14%, odnosno 12%, a ribarstvo sa 7% je djelatnost u kojoj medju zaposlenima najmanje onih sa najviim nivoom obrazovanja. U zakljuku, generalno posmatrano, navedeni podaci i prethodna analiza jasno pokazuju da, kada je u pitanju kvalifikaciona struktura zaposlenih, postoje velike razlike izmedju privrede i vanprivrede. U privredi dominiraju zaposleni sa niim i srednjim obrazovanjem, a u vanprivredi oni sa najviim nivoom obrazovanja. Takodje, podaci jasno govore da su privredi itekako potrebni kadrovi koji u obavljanju poslova dominantno koriste i troe fizike napore (oko 50% zaposlenih). Ovo znai da su Crnoj Gori i dalje potrebni radnici svih nivoa obrazovanja i to u dosta izbalansiranom obimu - kako onih sa najniim tako i onih sa najviim i srednjim nivoom obrazovanja. Ova slika bila bi jo izbalansiranija kada bi se posmatrala kvalifikaciona struktura svih onih koji rade u Crnoj Gori, tj. neformalno zaposlenih i uvezene radne snage. Slina situacija je i u zemljama koje su na mnogo viem stepenu razvijenosti od Crne Gore.
22
Ovo valja posebno naglasiti zbog injenice to je u crnogorskoj javnosti rasprostranjeno shvatanje da Crnoj Gori nijesu potrebni nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici, odnosno da praktino samo oni sa viim i visokim obrazovanjem imaju izglede za zaposlenje. Ovakvo miljenje Crnu Goru ve skupo kota, a u budunosti ta e cijena biti jo vea. Tanost ovog zakljuka moi e se provjeriti u nastavku ove analize.
13. Od ukupnog broja zaposlenih u 2011.godini, koliko njih je prolo dodatno obrazovanje i obuku
Za kvalitet radne snage, pored formalnog obrazovanja, veoma je vano koliko se ulae u zaposlene, bilo da to rade poslodavci ili sami zaposleni. Dodatno obrazovanje i obuka zaposlenih naroito su vani za specifina zanimanja gdje je potreban visok stepen obuenosti i za zanimanja gdje brz razvoj tehnike i tehnologije iziskuje permanentno inoviranje znanja, vjetina i kompetencija koje se ne mogu stei tokom redovnog kolovanja. Dodatno obrazovanje i obuka radne snage, posebno zaposlenih, su takodje veoma vani za zemlje koje se nalaze u fazi tranzicije i privrednog prestrukturiranja i koje, iz razliitih razloga, nemaju adekvatan sistem formalnog obrazovanja (nemaju adekvatne uslove za obuku) nedovoljno opremljene kolske radionice, nemaju dovoljno izgradjen sistem dualnog obrazovanja i obuke, niti sistem obuke na radnom mjestu. Otuda u teoriji i praksi postoji opta saglasnost da su u takvoj situaciji najvaniji segmenti ukupnog obrazovnog sistema osnovno obrazovanje i i obrazovanje odraslih i zbog toga sve vie dobijaju prioritet u finansiranju. Crna Gora je upravo zemlja sa takvim karakteristikama. Kroz pitanja koja slijede (pitanje 13 i sa njim povezana) ova problematika se pokuava osvijetliti sa razliitih aspekata. Naime, da bi se dobila to potpunija slika o tome koliko poslodavci u Crnoj Gori vode rauna o kvalitetu zaposlenih i koliko su spremni da ulau u svoje zaposlene postavljeno je nekoliko pitanja. Osnovno pitanje koncipirano je tako da se prvo dobije globalna predstava o broju poslodavaca koji dodatno obuavaju zaposlene i procentu zaposlenih koji su proli neki vid obuke; potom se kroz dodatna pitanja pokuavaju dobiti detaljnije informacije o specifinim aspektima obrazovanja i obuke - trajanju i vrsti obuke, obuci po djelatnostima i zanimanjima. Od ukupnog broja anketiranih poslodavaca (1456), njih 302 ili 21% se izjasnilo da su njihovi zaposleni u 2011. proli neki vid dodatnog obrazovanja i obuke (gr.br 2). Ovo predstavlja isti procenat kao prethodne, 2010., neto vie nego 2009. (17%) i znatno manje nego 2008., kada je 31% poslodavaca izjavilo da su obuavali svoje radnike.
23
Ako se posmatra broj radnika koji su proli neki vid obuke i usavravanja u odnosu na ukupan broj zaposlenih, stanje je mnogo nepovoljnije. Svega 6% radnika je dodatno obuavano. U poredjenju sa stanjem u prethodne dvije-tri godine, biljee se ista kretanja: stanje je slino onom iz prethodne godine, znatno povoljnije nego 2009., kada je samo 2% zaposlenih bilo na obuci, i znatno nepovoljnije nego 2008. kada je taj procenat iznosio oko 8,5%. Ovi podaci ukazuju na to da je obuka disperzirana na relativno veliki broj poslodavaca. Ukoliko se podaci za CG uporede sa veinom zemalja ili prosjekom EU, razlike su ogromne - pet do deset puta manje. Razlozi za nisko ulaganje u zaposlene mogu biti razliiti: nedovoljn o shvatanje znaaja koristi od dodatne obuke i obrazovanja, finansijski problemi i nastojanje da se smanje trokovi poslovanja, shvatanje da za radna mjesta koja pokrivaju nema potrebe za dodatnom obukom, a kod poslodavaca nijesu rijetka ni shvatanja da e ih dobro obueni radnici napustiti ili pak traiti vee zarade i/li druge beneficije. Ako se prati privredna situacija u CG, da se jasno zapaziti da ona itekako utie na ponaanje poslodavaca u ovom pogledu. Najvee uee u obuci bilo je u posljednjoj godini privrednog buma u CG; 2009. predstavlja vrijeme intenzivne krize, a 2010. i 2011. godine laganog oporavka. Ako se posmatra broj obuavanih po djelatnostima u odnosu na ukupan broj zaposlenih u svakoj djelatnosti (Tabela 3 ), jasno se zapaa da je daleko ispred svih djelatnost Finansijsko posredovanje, kod kojeg je od ukupnog broja zaposlenih 21% prolo odredjeni vid obuke; na drugom mjestu je Obrazovanje, sa upola manjim postotkom (oko 10%); malo nie od Obrazovanja, na treem mjestu, su Aktivnosti u vezi sa nekretninama - oko 9%; zatim slijede Hoteli i restorani i djelatnost Trgovine sa istim procentom - oko 7%. Saobraaj i Dravna uprava sa po 5% su na 7. i 8. mjestu. Zdravstvo je na 9. mjestu sa oko 3% obuavanih, koliko priblino imaju Gradjevinarstvo i Preradjivaka industrija. Grupa od 5 djelatnosti Poljoprivreda, Ribarstvo, Energetika, Rudarstvo i Ostale komunalne djelatnosti, na obuku su slali veoma mali broj zaposlenih, a dvije djelatnosti - Ribarstvo i Vadjenje rude, u 2011. god. nijesu nikog slali na obuku.
24
Tabela br. 3: Zaposleni koji su proli obuku po djelatnostima

Broj onih koji su proli dodatno obrazovanje ili obuku 3 27 0 21 86 620 135 524 175 196 825 301 122 0 0 0 248 223 3503
Djelatnost
Broj zaposlenih iz ankete
% obuenih po djelatnostima
Uee obuenih u odnosu na zaposlene % 5 1.98 0.00 0.76 3.47 6.48 2.52 20.75 8.94 4.81 10.32 3.52 2.45 0.00 0.00 0.00 5.14 6.79 5.73
1 A B D E G I J K L LJ M N NJ V Z UKUPNO
2 1362 15 2793 2480 9563 5361 2525 1958 4076 7998 8541 4976 0 0 1329 4827 3282 61086
4 0.77 0.00 0.60 2.45 17.70 3.85 14.96 5.00 5.60 23.55 8.59 3.49 0.00 0.00 0.00 7.08 6.36 100.00
Iskazano u apsolutnim brojevima, najvie obuavanih bilo je u Obrazovanju (825 ili 24%), Trgovini 620 tj. oko 18%, Finansijskom posredovanju 524 ili 15%, Zdravstvu 301 ili 15%. Zatim slijede Saobraaj i Hoteli i restorani sa priblino istim brojem obuavanih. Sve u svemu, i podaci u Tabeli 3, potvrdjuju da je procenat obuavanih po djelatnostima mali, a kod odredjenog broj zabrinjavajue mali. Sa stanovita budueg razvoja posebno je nepovoljno to to je mali broj obuavanih u Preradjivakoj industriji, koja je tradicionalno motor tehniko-tehnolokih promjena, novog zapoljavanja i kvalitetnih radnih mjesta. Na osnovu ovih podataka moe se indirektno zakljuiti da u Crnoj Gori dominira tradicionalni karakter preradjivake industrije. Ovi podaci istovremeno potvrdjuju poznato pravilo da je najvie obuke u djelatnostima koje imaju najbolju kvalifikacionu strukturu i da se dodatno najvie obuavaju oni najobrazovaniji. Interesantna su dva druga podatka o obuci - prosjeno trajanje obuke koje iznosi oko 20 dana, i prosjena cijena/troak po obuavanom - oko 1.400. Iako ne postoje direktno uporedivi podaci sa prethodnim godinama, sa izvjesnou se moe tvrditi da se, u ovom pogledu, stanje mijenja u pozitivnom smjeru - obuke u prosjeku traju due i za njih se
25
izdvaja vie sredstava. Ako se posmatra prosjeni troak po obuavanom - oko 3 prosjene neto plate u Crnoj Gori u 2011., moe se zakljuiti da je, za crnogorske prilike i postojeu ekonomsku situaciju, ovo prilino veliki izdatak, to moe biti jedan od razloga malog broja koje poslodavci upuuju na obuku.
13.a Interno obrazovanje i obuka za potrebe radnog mjesta

Interna obuka - vaan vid obuke. U tabeli br.3 nalaze se podaci o internoj obuci. Interesantni su podaci vezani za internu obuku, po broju, vrsti obuke, i prosjenoj duini trajanja po vrsti obuke. Iz podataka dobijenih zbirom potvrdnih odgovora, vidi se da interna obuka sa 907 obuenih tj. neto vie od jedne etvrtine ima vanu ulogu u ukupnoj obuci.
13.b Koji vid obrazovanja ili obuke je sproveden

Dominiraju dokvalifikacije. Podaci u Tab.br.3, koji govore o etiri glavna vida obuke, pokazuju da medju obuavanima dominiraju dokvalifikacije - 43%; na drugom mjestu su specijalizacije sa oko 33%, dok su dva druga oblika prekvalifikacije i studijski programi zastupljeni u slinom ali znatno manjem obimu studijski programi oko 14% i prekvalifikacije neto preko 10%. Ovakva struktura interne obuke je razumljiva i u njoj postoji ekonomska logika. Ako se podaci u istoj tabeli posmatraju po izdvojenim danima za obuku, dobija se veoma drugaija slika. Dokvalifikacije uestvuju sa oko 15% tj. skoro tri puta manje od uea u broju obuavanih, dok specijalizacije uestvuju sa oko 74% tj. za 2,2 vie. Najvea je razlika kod prekvalifikacija, koje u strukturi izdvojenih dana uestvuju etiri puta manje nego u strukturi obuavanih radnika. Ukrtanjem dva gornja podatka dolazi se do prosjenog broja dana izdvojenih za obuku po uesniku obuke. Ovi podaci jasno pokazuju da je daleko najdue vrijeme koji obuavani zaposleni provodi na specijalizaciji - oko 45 dana, to ima svoju logiku; razmumljivo je i da studijski programi u prosjeku traju oko 14 dana. Medjutim, iznenadjujue je da programi dokvalifikacija i prekvalifikacija traju tako kratko - 7 odnosno 5 dana. Ako su ove informacije pouzdane, neminovno se namee zakljuak u smislu da je teko oekivati da se za ovako kratko vrijeme (5 do 7 dana) mogu sprovesti kvalitetani programi dokvalifikacija, a jo je tee, ili skoro nemogue, sprovesti bilo kakav program prekvalifikacije. Imajui ovo u vidu, u budunosti se prikupljanju ovih informacija mora posvetiti vea panja.
26
Jasno se vidi da u ovom pogledu apsolutno dominira specijalizacija (oko 74%). Na drugom mjestu su dokvalifikacije sa 15%, a najmanje je uee prekvalifikacija koje ine samo 2,5%, to je, mora se priznati, iznenadjujue malo imajui u vidu da se Crna Gora nalazi u fazi proizvodnog prestrukturiranja. Ovi podaci navode na zakljuak da se promjena privredne strukture u Crnoj Gori daleko vie obavlja kroz nastajanje i rast novih firmi, a mnogo manje kroz prestrukturiranje starijih. Drugi podaci, medjutim, ne potvrdjuju ovaj zakljuak. Ovu kostataciju, medjutim, ne potvrdjuju podaci o broju obuavanih radnika po dva druga kriterija - starosti i veliini poslodavaca. Podaci o veliini poslodavaca i broju obuavanih ukazuju na to da u broju obuavanih dominiraju veliki poslodavci - skoro 99% svih obuavanih je radilo kod velikih poslodavaca, a ostatak od 1,5% radio je kod poslodavaca srednje veliine. Iznenadjuje podatak da ostale 3 kategorije poslodavaca mikro/mikro, mikro i mali nijesu imali na obuci nijednog zaposlenog. Postojee i nove firme vie pribjegavaju specijalizacijama i dokvalifikacijama, nego prekvalifikacijama koje su skuplje, due traju a rezultati su neizvjesniji. Na ovakav zakljuak upuuju podaci o trokovima za pojedine vrsta obuke. Naime, iz podataka se jasno vidi da su prekvalifikacije i dokvalifikacije mnogo skuplje od druga dva vida obuke - specijalizacija i studijskih programa. Tako npr. prekvalifikacije u ukupnom broju obuavanih uestvuju sa 2,5% a u ukupnim izdacima za obuku sa 10%, to je 4 puta vie. Slino je i sa dokvalifikacijama koje u ukupnom broju obuavanih uestvuju sa oko 15%, a u ukupnom trokovima 43%, tj. skoro tri puta vie.
13. c Za koja posebna znanja i vjetine je sprovedena

obuka
Da bi se dobio to bolji pregled zaposlenih koji su u 2011.god. pro li obuku, izvreno je odredjeno grupisanje onako kako stoji u zvaninoj klasifikaciji zanimanja. Generalno posmatrano, daleko najvei broj zaposlenih pohadjao je dodatnu obuku uenja stranih jezika, i to na prvom mjesu engleskog i ruskog. Od ukupno 3.648 obuavanih, njih preko hiljadu (1.073 ili 30%) je uilo strane jezike. Od tog broja 968 ili 90% je pohadjalo razne nivoe engleskog jezika, pri emu je puno njih pohadjalo poetni nivo koji ne obezbjedjuje ni minimum znanja za poslove koji iziskuju poznavanje engleskog jezika. Od ostalih stranih jezika najvie su pohadjani kursevi ruskog - 90 kandidata ili 8%. Po broju obuavanih na drugom mjestu izdvajaju se oni zaposleni koji su pohadjali seminar ze ekonomiste (777 ili 21%), to god to znailo.
27
Zatim slijede oni koji su pohadjali razliite kurseve iz oblasti informatike i raunarstva - ukupno 695 ili 20%. I ovdje je veliki broj pohadjao poetni ili nie nivoe, a mali je broj onih koji su pohadjali naprednije programe. U ukupnom broju dodatno obuavanih na znaajnom mjestu nalazi se jedna bizarna vjetina - kurs za vodie pasa koji je pohadjalo ak 410 kandidata. Po broju dodatno obuavanih znaajna je jo grupa onih koji su se obuavali iz razliitih oblasti medicine - 104. Ovih pet vrsta obuke ini 84% svih obuka. Ostatak je disperziran na vei broj razliitih programa, preteno iz administrativno-knjigovodstvenih poslova.
Tabela br. 4: Obueni zaposleni po programima znanja i vjetina

Znanje 5605 Vozaki ispit za "E" kategoriju Sa ifrom koja poinje na 5 6400 Seminar za trgovce 6500 Seminar za ugostiteljsko-turistike radnike 6700 Seminar za ekonomiste 6701 Kurs za knjigovodstvene poslove u preduzeu 6702 Kurs za raunovou 6800 Seminar za pravnike 6901 Kurs za operatera na raunaru 6916 Kurs za MS Access 6926 Kurs za aplikativne programere 6937 Kurs za AUTOCAD 6938 Poetni kurs poznavanja rada na raunaru Sa ifrom koja poinje na 6 7108 Kurs za poslovnog sekretara 7202 Kurs za ispitanog vatrogasca 7500 Seminar za profesore Sa ifrom koja poinje na 7 8201 Seminar za racionalno-emocionalnu psiholoku terapiju 8206 Psiholoki seminar o poslovnom ponaanju i komunikacijama 8603 Kurs za pirotehniara 8706 Kurs za public relations 8831 Engleski - poetni nivo 8832 Engleski - srednji nivo 8833 Engleski - vii ili konverzacijski nivo 8836 Njemaki - vii ili konverzacijski nivo 8839 Francuski - vii ili konverzacijski nivo 8842 Italijanski - vii ili konverzacijski nivo 8849 Ruski - poetni nivo 8879 Ostali slovenski jezici Sa ifrom koja poinje na 8 9002 Kurs urgentne medicine 9003 Kurs ultrazvuka 9004 Kurs socijalne pedijatrije 9405 Kurs za spasioca davljenika 9901 Kurs za vodia pasa 9902 Kurs za uvoenje i kontrolu kvaliteta po ISO9000 standardu 9903 Poloen struni ispit 9904 Poznavanje rada na raunaru 9905 Poznavanje engleskog jezika Sa ifrom koja poinje na 9 UKUPNO CRNA GORA Broj dana 5 5 35 61 777 145 53 32 10 30 15 15 90 1263 14 31 38 83 10 4 30 90 120 90 6 2 6 2 90 5 455 26 20 20 38 410 165 90 539 534 1842 3648
28
Sutinski posmatrano, vrste dodatnih obuka u 2011. god. su sline onima iz 2010. god. Iz prethodne analize lako je izvui zakljuak da najvei dio dodatnih obuka pripada grupi bazinih/elementarnih znanja i grupi mekih vjetina (soft skills). Danas se ovakva znanja i vjetine stiu kroz iole bolje osnovno i srednje obrazovanje, tako da se ovakva znanja i vjetine ne smatraju nekim znaajnijim vidom obuke, jer ne utiu bitnije na produktivnost rada. S druge strane, lako je zapaziti da je mali broj zaposlenih sticalo znanja vieg nivoa - specijalizacija i usavravanja za obavljanje visoko zahtjevnih poslova koji najvie doprinose poveanju produktinosti rada. Takodje je malo dodatne obuke i usavravanja iz poslova vezano za poslove u proizvodnji i zanatstvu. Ovi podaci takodje upozoravaju na to da se mora vie raditi na preciznijem definisanju i sistematizaciji zanimanja i kategorizaciji poslova.
13. d Koliko ste uloili sredstava u 2011. g. na obuku i

usavravanje zaposlenih Poslodavci nerado daju bilo kakva podatke finansijskog karaktera. Zbog toga se podaci ova vrste trebaju interpratirati imajui u vidu gornju nepomenu. Ono to slijedi iz dobijenih podataka je da su prosjeni trokovi za obuku po kandidatu iznosili neto vie od 1000 eura i znaajno su vee nego u 2010. god., to se moe smatrati pozitivnom promjenom. Ako se zna da je istov remeno znaajno poraslo prosjeno vrijeme koje kandidati provode na obuci, poveanje cijene po obuavanom kandidatu je logino. Da su trokovi obuke znaajni i da predstavljaju ograniavajui faktor pri zapoljavnju, kao to e se kasnije vidjeti, ukazuje izjava 900 poslodavaca da bi zaposlili vei broj radnika kada bi neophodne trokove obuke platio Zavod za zapoljavanje.
14.
Promjene u zapoljavanju u 2011.god.
Prema rezultatima Ankete (Tabela 8 ), poslodavci su u 2011. god. zaposlili ukupno 7.827 radnika. Prema rezultatima Ankete iz prethodnih godina ovaj broj je u 2010. iznosio 8.694; u 2009. 7.663, a 2008. novozaposlenih je bilo 18.140. Ovo znai da je u 2011. u odnosu na 2010. broj zaposlenih manji za blizu 1.000 lica (867) ili 10%. Ako se zna da je stopa rasta BDP u 2011. iznosila oko 2.5%, i ako se zna da
29
poslodavci u naem uzorku predstavljaju najvitalniji dio privrede, onda ova informacija nije povoljna.7 Analiza zapoljavanja u 2011. po djelatnostima pokazuje da se, uz manje oscilacije, nastavljaju glavni trendovi. Po broju novozaposlenih, posmatrano apsolutno ili relativno, na prvom jestu su Hoteli i restorani sa oko 25%; za njima slijedi Trgovina na veliko i malo, skoro sa istim ueem - oko 24%. Znai da su dvije djelatnosti, Hoteli i restorani i Trgovina na veliko i malo, uestvovali sa oko 50% u zapoljavanju. Ako se ovim ciframa dodaju domai i uvezeni sezonski radnici, koji se najvie zapoljavaju u ovim djelatnostima, jasno je d a, kada je u pitanju zapoljavanje i korienje radne snage, Turizam i Trgovina imaju najvei znaaj, tj. zapoljavaju preko 50% novozaposlenih. Od ostalih djelatnosti znaajnije mjesto u zapoljavanju ima Obrazovanje (oko 9%), zatim Zdravstvo (oko 6%), Saobraaj i skladitenje (oko 7%) i Preradjivaka industrija (oko 7%). Gradjevinarstvo je djelatnost koja je doivjela najvee smanjenje zapoljavanja, i u odnosu na prethodne godine, a naroito u odnosu na period gradjevinskog buma, pala je sa treeg na osmo mjesto. Ovo je indikator da se Gradjevinarstvo i dalje nalazi u krizi. I djelatnosti koje su povezane sa Gradjevinarstvom, kao to su Aktivnosti u vezi sa nekretninama i Finansijsko posredovanje takodje su zabiljeile smanjenje uea u zapoljavanju u 2 011. godini. Pored gradjevinarstva, uee preradjivake industrije u zapoljavanju od oko 7% moe se tumaiti kao negativan trend, jer, bez obzira na sve, preradjivaka industrija tj. zaposlenost u preradjivakoj industriji, pouzdan je indikator zdravlja, stabilnosti i prosperiteta svake privrede; u preradjivakoj industriji se stvara veliki procenat kvalitetnih radnih mjesta, a preradjivaka industrija je nosilac inovacija i tehniko- tehnolokog napretka. Da preradjivaka industrija stagnira, pokazae analiza zapoljavanja po obrazovanju i zanimanjima koja slijedi.
Globalna slika je neto povoljnija ako se posmatra ukupna zaposlenost u 2011. godini koja je u odnosu na 2010. vea za oko 2000.
30
Tabela br. 5: Zapoljavanje u 2011.g. - novozaposleni i odliv radne snage

Odliv Djelatnost A.Poljoprivreda, lov i umarstvo B.Ribarstvo D.Proizvodnja i snabdijevanje elektrinom energijom, gasom i vodom .Gradevinarstvo E.Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za linu upotrebu i domainstvo G.Preradjivaka industrija I.Finansijsko posredovanje J.Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti K.Dravna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje L.Obrazovanje LJ.Zdravstveni i socijalni rad M.Ostale komunalne, drutvene i line uslune aktivnosti V.Vadjenje ruda i kamena Z.Saobraaj, skladitenje i veze .Hoteli i restorani UKUPNO CRNA GORA 374 74 451 1963 7827 4.78 0.95 5.76 25.08 100 366 128 860 1863 6779 5.40 1.89 12.69 27.48 100 97.86 172.97 190.68 94.9 86.61 251 698 462 3.21 8.92 5.90 154 188 452 2.27 2.77 6.67 61.35 26.93 97.83 227 2.90 211 3.11 92.95 1862 525 224 23.79 6.71 2.86 1521 389 165 22.44 5.74 2.43 81.68 74.09 73.66 238 309 3.04 3.95 156 270 2.30 3.98 65.54 87.38 Br novozaposlenih 167 2 radne % 2.13 0.03 snage 54 2 % 0.80 0.03 % po osnovu odliva 32.33 100
Prije nego se upustimo u analizu konkretnih podataka dobijenih Anketom, ini se da nije na odmet podsjetiti se nekih osnovnih postulata terorije rasta. Ovo zbog toga to se stie utisak da ira javnost, i ne samo ona, nije dovoljno upoznata sa ovim. Ovi podaci ukazuju da crnogorsko drutvo, odnosno zaposleni kao vaan element stanovnitva, intenzivno stari i u ovom pogledu smo slini zemljama EU. Medjutim, postoji bitna razlika izmedju Crne Gore i EU u nekim drugim vanim elementima, npr. stopi zaposlenosti i nezaposlenosti. Razlika je u tome to stopa zaposlenosti u CG ini manje od 60% prosjeka EU, a s druge strane, stopa nezaposlenosti je duplo vea.8 Upravo ove injenice ukazuju na to od kolike je vanosti poveanje zaposlenosti u Crnoj Gori. Samo se intenzivnim stvaranjem novih radnih mjesta moe poveavati stopa zaposlenosti i smanjivati stopa nezaposlenosti.
U EU se pojavljuju samo one stope zaposlenosti i nezaposlenosti koje se dobijaju Anketom o radnoj snazi (ARS). Medjutim, mali broj zemalja iz biveg socijalistikog lagera kao to je Slovenija npr., pored stope stopa dobijenih ARS, objavljuju i tzv. stope registrovane zaposlenosti i nezaposlenosti.
31
Nije nepovoljno samo to to je kod anketiranih poslodavaca broj zaposlenih u 2011. manji nego 2010., ve je nepovoljna i struktura zaposlenih. Naime, od ukupno 7.827 zaposlenih u 2010., njih 6.779 ili 87% zaposleno je po osnovu zamjene, tj. zapoljavanje je rezultat popunjavanja onih radnih mjesta koja su zaposleni napustili po raznoraznim osnovima - prije svega zbog odlaska u penziju. Ovi podaci istovremeno govore da su anketirani poslodavci tokom 2011. godine stvorili samo neto vie od hiljadu (1.048) novih radnih mjesta, tj. da nova radna mjesta ine svega 13% od ukupno zaposlenih. Sa stanovita ekonomskog razvoja ovakva struktura zapoljavanja u kojoj apsolutno dominira zapoljavanje kroz zamjenu smatra se nepovoljnom zbog toga to popunjavanje naputenih radnih mjesta ne donosi znaajnije poveanje produktivnosti rada, odnosno nova radna mjesta u rastuim firmama su ta koja su produktivnija i kvalitetnija. to je u strukturi novozaposlenih vie novih radnih mjesta dalje znai da je ekonomija naprednija - sa vie inovacija i vie tehnikotehnolokih unapredjenja. Ovakva struktura zapoljavanja smatrala bi se nepovoljnom i kod razvijenih zemalja koje imaju daleko viu stopu zaposlenosti i starije stanovnitvo od Crne Gore. U 2011. god., u SAD ovaj odnos je bio oko 60% zamjena i 40% novih radnih mjesta, dok je u EU ovaj odnos neto nepovoljniji nego u SAD-u ali ipak taj odnos je mnogo povoljniji nego to je bio u Crnoj Gori. Pored gore navedenih, interesantni su i podaci koji govore o tome koji su to poslodavci po veliini koji zapoljavaju najvei broj radnika i kakva je njihova struktura. Ovi podaci se dobijaju ukrtanjem shodno ranije naznaenoj klasifikaciji. Interesantno je da kod tri kategorije poslodavaca - mikro/mikro, mikro i velikih, dominira zapoljavanje po osnovu zamjene tj. odliva radne snage. Ustvari kod njih je odliv radne snage vei od ukupnog zapoljavanja, to e rei da je, ukupno posmatrano, kod ove tri grupe smanjen broj zaposlenih. S druge strane, kod malih i srednjih poslodavca zamjena iznosi oko 80%, a novo zapoljavanje oko 20%. Ovakva kretanja imaju svoju razvojnu logiku i poklapaju se sa optim kretanjima u svijetu koja govore da su mali i srednji poslodavci odnosno mala i srednja preduzea najvitalniji i najdinaminiji dio privrede. Ona su ta koja su i u kriznim vremenima uspjela da poveaju zaposlenost i da stvaraju nova radna mjesta. Sa stanovita razumijevanja opteg stanja privrede, posebno imajui u vidu najnovija kretanja na tritu rada izraena kroz rast nezaposlenosti visokoobrazovanih i permanentnom uvozu radne snage iz okruenja, interesantno je sagledati obrazovnu i kvalifikacionu strukturu novozaposlenih u 2011. godini kao i strukturu po zanimanjima.
32
Podaci u Tabeli 6, tj. lista zaposlenih po nivoima strune spreme pokazuju da je zapoljavanje tj. tranja za radnom snagom u 2011. bila prilino izbalansirana. Ipak se zapaa da je najvea tranja za radnicima III nivoa strune spreme tj. KV radnicima. U 2011. zaposlilo se njih 2.170 i ako im se dodaju oni visokokvalifikovani (V stepen 101), ova kategorija uestvuje sa neto vie od 30% u ukupnom drugom mjestu po broju su sa I i II stepenom strune spreme tj. nekvalifikovani i polukvalifikovani, koji zajedno uestvuju sa 26%. Brojevi novozaposlenih sa IV stepenom strune spreme (1.650) i i visokoobrazovanih sa VI i VII stepenom (1.590) su manje-vie slini i procentualno iznose 22% odnosno 21%. Ako se uporedi ova struktura sa kvalifikacionom strukturom ukupno zaposlenih, vidi se da je pri zapoljavanju u 2011. god., u odnosu na kvalifikacionu strukturu ukupno zaposlenih, ustvari dolo donatprosjenog zapoljavanj najniim nivoom (I i II) i III nivoom strune spreme. U odnosu na strukturu ukupne zaposlenosti najvie je pala tranja za radnicima IV stepena strune spreme, a stagnira tranja za visokoobrazovanim. Ovo sutinski znai da je crnogorskoj privredi potrebno vie radnika neposrednih izvrilaca nego administrativno-tehnikog osoblja.
14.
a Molimo Vas navedite zanimanja novozaposlenih u 2011.god.
Tabela br. 6: Zapoljavanje u 2011.g. po stepenima strune spreme Stepen str.spreme

I stepen II stepen III stepen IV stepen V stepen VI stepen VII stepen UKUPNO 1007 928 2170 1658 101 269 1321 7454 343 590 864 780 38 192 792 3599 13.51% 12.45% 29.11% 22.24% 1.35% 3.61% 17.72% 100.00% 9.53% 16.39% 24.01% 21.67% 1.05% 5.33% 22.01% 100.00%
Kod zaposlenih u 2011. godini, najkraa je lista onih sa I stepenom strune spreme, a medju njima daleko najbrojnija su lica bez zanimanja i strune spreme (684), zatim istai prostorija (122), komunalni higijeniar (57), gradjevinski radnici (43) i saobraajno-transportni manipulant (30). Neto dua je lista zanimanja zaposlenih sa II stepenom strune spreme. Ovo su pomoni radnici koji preteno rade u sektorima - turizma: sobarice (300), pomoni ugostitelj (142), server (86), pomoni kuvar (88), uvar (29), hotelski vratar (20); umarstvu (38), gradjevinarstvu (35), transportu i saobraaju. Kod zanimanja sa III nivoom strune spreme daleko najbrojniji su prodavci (905) i kasiri (26); zatim radnici u turizmu i ugostiteljstvu -
33
kelneri (187), toioci pia (53), mesari (82), kuvari jednostavnih jela (64), pekari (17), uredjivai zelenih povrina (23), uvari na plai i dr. Brojni su i vozai teretnjaka (97), vozai drumskih vozila (81) i vozai putnikih automobila (13); zatim slijede oni koji su se zaposlili u gradjevinarstvu - rukovodilac jednostavnih gradjevinskih maina (57), zidari, armirai (7), tesari (13) i grupa zanata koja je povezana sa gradjevinarstvom i pruaoci su usluga gradjanstvu - moleri, vodoinstalateri, elektriari, bravari i zavarivai, instalateri grijanja i rashladnih uredjaja, zastakljivai. Tu su zatim pruaoci usluga stanovnitvu u klasinim zanatima - frizeri, kozmetiari, automehaniari, stolari, motomehniari, mainbravari i drugi. Ono to iznenadjuje je mali broj radnika koji su se zaposlili u metalopreradi, drvopreradi, hemijskoj industriji. I kod zanimanja sa V stepenom strune spreme tj. visokokvalifikovanih radnika, iji je broj mali - oko 100, dominiraju oni koji rade u turizmu i ugostiteljstvu - barmeni (64), kuvari i konobari specijaliti i profili mainske i elektro struke. Medju tehniarima tj. onima sa IV stepenom strune spreme koji su se zaposlili u 2011., ponovo su najbrojnija grupacija kadrova u turizmu i ugostiteljstvu - kuvari (497), konobari (242), tiristiki i ugostiteljski tehniari, recepcioneri (79), turistiki tehniari (41), poslastiari (10); zatim slijede oni koji su se zaposlili u trgovini turistiki tehniari (135) i drugi profili u ovoj djelatnosti. Brojana j e i grupa koja radi u zdravstvu - medicinske sestre (72), fizioterapeutske sestre (42) i jo neka manje brojna zanimanja. Kao posebna grupa izdvaju se tehniari koji obavljaju razliite poslove u vezi sa administracijom i biznisom, kao to su administrativni tehniari (47), blagajnici (25), knjigovodje, sekretarice. Od ostalih zanimanja znaajnu grupu ine gradjevinski, mainski i elektro-tehniari raznih profila i specijalnosti, tehniari prerade voa i povra, tehniari drumskog saobraaja i servisni automehaniari. Kod visokoobrazovanih kadrova (VI i VII stepen), postoji duga lista od oko 200 razliitih zanimanja i grupa zanimanja. Brojano posmatrano, postoji koncentracija kod nekoliko zanimanja. Na prvom mjestu su zanimanja ekonomskih usmjerenja komercijalisti, ekonomisti za raunovodstvo, finansije i bankarstvo i druge specijalnosti iz ove oblasti (oko 200); zatim slijede pravnici sa duplo manjim brojem; na treem mjestu su ljekari i doktori specijalisti (oko 120). Tu su zatim menaderi i drugi visokoobrazovni turistiki profili. Posebnu grupu ine ininjeri gradjevinci, mainci, elektroininjeri, infomatiari i programeri raznih profila, arhitekte i ininjeri koji rade u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, veterinari. Posebnu grupu visokoobrazovanih, takodje, ine oni koji su se zaposlili u obrazovanju i vaspitanju. Daleko ispred svih su profesori razredne nastave (111), zatim slijedi grupa profesora stranih jezika, posebno engleskog (47) i profesori matematike i maternjeg jezika. Od ostalih zanimanja, u znaajnijem broju (od 5 do 10) su se zapoljavali farmaceuti, psiholozi, pedagozi, nastavnici muzike i razliitih
34
muzikih instrumenata. Ostatak visokoobrazovnih ini duga lista razliitih zanimanja preteno sa jednim ili dva zaposlena. Tradicionalno je znaajno zapoljavanje menadera i ininjera statistike i informatike, nekoliko zanimanja u oblasti medicine i dua lista nastavnika za razliite predmete. Kod visokobrazovanih sa VII stepenom strune spreme, interesantno je da je dolo do poveanja tranje za ininjerima poljoprivrede, prehrambene industrije i veterine.
15. Da li ste tokom 2011. god. imali slobodnih radnih mjesta koja nijeste mogli da popunite?
Od ukupno 1.456 anketiranih poslodavaca, njih 198 ili skoro 14% odgovorilo je da su imali radna mjesta koja nijesu mogli popuniti, odnosno da je ostalo nepopunjeno 634 radna mjesta. Ovo ini oko 8% od ukupnog broja zaposlenih u 2011. Procenat poslodavaca koji su izjavili da nijesu mogli popuniti odredjeni broj radnih mjesta je praktino isti kao u 2010. godini, kada je 15% poslodavaca izjavilo da je imalo takve probleme. U 2009. god. broj poslodavaca koji nijesu mogli popuniti slobodna radna mjesta iznosio je 20%, a 2008. ak 30%, tako da se moe govoriti o tendenciji smanjivanja broja radnih mjesta koja nijesu popunjena. Od broja poslodavaca vaniji je podatak o broju radnih mjesta koja nijesu mogla biti popunjena. U Anketama iz 2008., 2009. i 2010. zabiljeen je isti trend, tj. trend smanjenja broja nepopunjenih radnih mjesta - u 2010. godini ostlo je nepopunjeno 499, u 2009. 1.500, a u 2008. 5.000 radnih mjesta. Broj nepopunjenih radnih mjesta u 2011. iznosio je 634 i vei je u odnosu na 2009. za skoro 30%.
Tabela br. 7: Poslodavci sa nepopunjenim^ radnim mjestima

Kategorija odgovora DA NE UKUPNO Broj odgovora 198 1258 1456 % 13.60% 86.40%
Bez obzira na posljednje podatke, ipak se moe govoriti o trendu smanjenja broja nepopunjenih radnih mjesta, to je pozitivan pomak. Ovakav trend ima ekonomsku logiku i objanjenje u smislu da je optepoznato, u svijetu i kod nas, da su radnici u vremenima ekonomske krize i krize zapoljavanja manje probirljivi. To znai da su spremniji da prihvate ona radna mjesta i uslove rada koje inae, u boljim ekonomskim prilikama i prilikama vee tranje radne snage, ne bi prihvatili.
35
I5.a Koji su, po Vaem miljenju, glavni razlozi za nepopunjavanje slobodnih radnih
mjesta (moete zaokruiti jedan ili vie odgovora)
Tabela br. 8: Razlozi za nepopunjenost radnih mjesta

Razlozi deficitarnosti Nedostatak iskustva raspoloive radne snage Nedostatak neophodnih, ali specificnih vjetina Nedostatak obucene radne snage na tritu Nedostatak radne snage sa IT vjetinama Nedostatak radne snage sa znanjem stranih jezika Nedostatak radnika sa vie vrsta vjetina Nestalnost zaposlenja Neto drugo Niska zarada za uslove rada na traenom radnom mjestu UKUPNO Broj odgovora 40 17 123 8 12 4 3 37 10 254 % 15.75% 6.69% 48.43% 3.15% 4.72% 1.57% 1.18% 14.57% 3.94% 100.00%
Kao odgovor na pitanje, od ponudjenih devet mogunosti (Tabela 8), najvei broj poslodavaca (123) ili skoro 50% (48,4%) navelo je nedostatak obuene radne snage na tritu. Na drugom mjestu po uestalosti, ali daleko manje od prvog, naveden je nedostatak iskustva raspoloive radne snage (40 odgovora, odnosno 16%). Od ostalih razloga iz navedene liste, neto veu teinu ima nedostatak neophodnih ali specifinih vjetina (17 odgovora tj. 7%). %). U cjelini posmatrano, znaajno je uee stavke drugi razlozi (37 odgovora odnosno 15%), to e rei da se navedenom listom u tabeli ne iscrpljuju svi razlozi, odnosno da je lista moguih uzroka mnogo dua. Ako se lista razloga u tabeli paljivije analizira i uini odredjeno grupisanje po karakteru i sutini razloga, a pritom izostavi grupacija neto drugo, navedeni razlozi se mogu svrstati u dvije grupe. Prva grupa se moe uslovno nazvati: iskustvo, kvalitet i obuenost radne snage, a druga: uslovi rada . Ovakvo grupisanje jasno pokazuje da je glavni razlog nemogunosti popunjavanja slobodnih radnih mjesta, ustvari, nedostatak obuene radne snage, a da uslovi rada - niska zarada i nestalnost zaposlenja, imaju mnogo manji znaaj - samo 4%. Ovdje valja imati u vidu injenicu da su odgovore davali poslodavci, koji stvari dominantno gledaju iz svog ugla, a nema miljenja radnika. No bez obzira na ovu okolnost, jasno je da nedostatak obuene i kompetentne radne snage predstavlja ograniavajui faktor za vee zapoljavanje. Ovako eksplicitan i tvrd zakljuak moe se izvui imajui u vidu da se isti razlozi, sa priblino istom uestalou, pojavljuju i u ranijim Anketama. Ovakav stav poslodavaca jasno ukazuje na dvije stvari: mora se vie i bre raditi na reformi obrazovanja i unapredjenju sistema obuke; i
36
neophodno je izdvajati vie sredstava za razliite programe sticanja radnog iskustva i specifinih znanja i vjetina.9
Tabela br. 9: Nepopunjena radna mjesta po vrstama djelatnosti
Br. radnika 9 22 28 157 73 4 17 83 98 36 26 26 55 634
Vrste djelatnosti A.Poljoprivreda, lov i umarstvo D.Proizvodnja i snabdijevanje elektrinom energijom, gasom i vodom .Gradjevinarstvo E.Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila, motoci. G.Preradjivaka industrija I.Finansijsko posredovanje J.Aktivnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti K.Dravna uprava i odbrana; obavezno socjalno osiguranie L.Obrazovanje LJ.Zdravstveni i socijalni rad M.Ostale komunalne, drutvene i line uslune aktivnosti Z.Saobraaj, skladitenje i veze .Hoteli i restorani UKUPNO CRNA GORA
% 1.42% 3.47% 4.42% 24.76% 11.51% 0.63% 2.68% 13.09% 15.46% 5.68% 4.10% 4.10% 8.68% 100.00%
Ako se posmatra ukupan broj nepopunjenih radnih mjesta po djelatnostima poslodavaca, da se zapaziti da je najvei broj nepopunjenih radnih mjesta (157) odnosno 25%, u Trgovini na veliko i malo i djelatnosti Opravka motornih vozila, motocikala i predmeta za linu upotrebu i domainstvo. Ovo je ak vie od uea ove djelatnosti u zapoljavanju u 2011. godini. Bez obzira to svaka djelatnost zahtijeva specifina znanja i vjetine, ipak je teko objasniti da je ovo uslovljeno nedostatkom iskusne i obuene radne snage. Trgovina na veliko i malo je ipak djelatnost u kojoj svaki prosjeno obrazovan ovjek moe uspjeno obavljati poslove i zadatke, a na tritu rada ima kadrova ovog profila kako medju zaposlenima tako i medju nezaposlenima. Zbog toga se razlozi za nepopunjenost radnih mjesta moraju traiti na drugim mjestima, a prije svega u uslovima rada - malim zaradama i radu po smjenama i tokom vikenda. Dodatno logino i prihvatljivo objnjenje moe se traiti u
Ovi rezultati potvrdjuju rezultate i zakljuke do kojih se dolo u velikom istraivanju Svjetske banke i saopteni su u studiji Potrebne su i vjetine a ne samo diplome (Skills not just diplomas)
37
injenici da ovu djelatnost, pored trgovine na veliko i malo, ine i djelatnosti zanatskog tipa - opravke motornih vozila, motocikala i predmeta za linu upotrebu i upotrebu u domainstvu, za ta su potrebna specifina znanja i vjetine, a za sticanje specifinih znanja i vjetina ove vrste u Crnoj Gori jo uvijek ne postoje adkvatni uslovi i programi. S druge strane, interesantno je da djelatnost Hoteli i restorani, apsolutno i relativno, ima malo nepopunjenih radnih mjesta (55, odnosno u ukupnom broju uestvuju sa 7%). Ovo predstavlja iznenadjenje zbog toga to je poznato da su za pojedina radna mjesta u ovoj djelatnosti (kuvari npr.) potrebna specifina znanja i vjetine koje je teko stei kroz formalno obrazovnje, a istovremeno postoji velika tranja za ovim zanimanjem. Od ostalih djelatnosti, Obrazovanje je to koje ima znaajniji broj radnih mjesta koja nije bilo mogue popuniti (98, odnosno oko 16%). Ako se ima vidu irok spektar radnih mjesta koja iziskuju specifina znanja i vjetine koje se ne mogu stei u formalnom obrazovanju, onda ovakav podatak ne iznenadjuje. Pored toga, kada je u pitanju obrazovanje u Crnoj Gori, poznato je da ve godinama, a moe se rei i decenijama, postoji nedostatak nastavnika matematike, fizike i engleskog jezika. Ovdje nije rije o nemogunosti kolovanja ovakvih kadrova ve se uzroci nedostatka moraju traiti drugdje - sklonost mladih ka ovim disciplinama, teina studija tj. potreba angaovanja tokom studija, sistem nagradjivanja. U ovom pogledu iznenadjuje to to se medju djelatnostima koje imaju natprosjeno uee u strukturi nepopunjenih radnih mjesta nalazi djelatnost Dravna uprava i odbrana (sa 83 nepopunjena radna mjest ili 13%), a da istovremeno Zdravstvo i socijalni rad, kojima su potrebni radnici sa specifinim znanjima i vjetinama (doktori razliitih specijalnosti i drugo medicinsko osoblje sa specifinim znanjima i vjetinama), ispod prosjeka uestvuju u broju nepopunjenih radnih mjesta.
16. Da li ste u 2011. god. imali vikova radne snage
Tabela br. 10: Poslodavci sa vikom radne snage

Kategorija odgovora DA NE UKUPNO Broj odgovora 251 1205 1456 % 17.24% 82.76% 100.00%
Od 1.456 anketiranih poslodavaca, njih 251 ili 17% izjavilo je da ima vikove radne snage. Ovo je isti procenat kao u 2009. i 2010., dok je u odnosu na rezultate Ankete iz 2008. ovaj procenat duplo vei. Brojano iskazano, vikovi iznose 1.665, to ini 21% od novozaposlenih u 2011. (7.827). Ovo dalje znai da je svaki poslodavac koji je iskazao vikove u prosjeku imao oko 7 radnika vika. Ako se uzme u obzir da je ovo
38
vrijeme ekonomske krize i sporog rasta privrede, iskazani broj vikova se moe protumaiti kao podnoljiv. Medjutim, ako se zna da u uzorak nijesu uvrtena velika preduzea koja imaju probleme u poslovanju i najvei broj vikova radne snage (KAP, eljezara), pored injenice da je proces vlasnike transformacije i rastrukturiranja privrede pri kraju, navedeni podaci ukazuju na to da vikovi radne snage ostaju trajan problem o kojem se mora voditi rauna u budunosti.
Tabela br. 11: Viak zaposlenih po djelatnostima

Ukupno OPTINA UKUPNO CRNA GORA % 3 0.18 0 0 12 0.72 179 10.75 97 5.83 66 3.96 344 20.66 181 10.87 432 25.95 21 1.26 72 4.32 22 1.32 34 2.04 131 7.87 71 4.26 0 0 0 0 1.665 100 A B V G D E Z I J K L LJ M N Nj suficit
Posmatrano po djelatnostima, vikovi su skoncentrisani u dvije djelatnosti: Saobraaju i vezama (26%) i Trgovini na veliko i malo (21%), to u strukturi vikova skupa ini skoro 50%. Generalno posmatrano tj. posmatrano sa nivoa djelatnosti u cjelini, i ako se slijedi ekonomska logika, prilino je teko razumjeti da Saobraaj i Trgovina imaju polovinu broja svih iskazanih vikova. Ovo utoliko prije to su Saobraaj, a posebno Trgovina, djelatnosti koje su istovremeno iskazale najvee manjkove radne snage tj. imaju znaajan broj nepopunjenih radnih mjesta. Slino je i sa dvije druge djelatnosti, Hoteli i restorani i Zdravstvo10, koje takodje sa znaajnim procentom uestvuju u strukturi vikova (11%, odnosno 8%) a istovremeno su iskazale znaajne manjkove radne snage. Generalno posmatrano, ovakva situacija u navedenim djelatnostima iznenadjuje i zbog injenice to su ovo djelatnosti u kojima se uslovi rada mogu tretirati kao solidni i to na tritu rada postoji veliki broj kadrova koji, uz mala ulaganja u obuku, mogu uspjeno obavljati najvei broj poslova u okviru ovih djelatnosti. Ako se, medjutim, stanje i procesi sa vikovima i manjkovima posmatraju sa stanovita pojedinanih poslodavaca, ovakva kretanja se mogu tumaiti na razliite naine kao negativna ali i kao pozitivna. Kao negativna ako ista radna mjesta ostaju nepopunjena dui vremenski period, i zbog toga trpi proizvodnja, usluge, odnosno ukupno poslovanje. Negativno je i to ako radnici koji su vikovi kod poslodavaca odlaze u prevremenu penziju i od aktivnih postaju neaktivna lica i/ili se sele medju dugorono nezaposlene sa slabim izgleda da se ponovo zaposle. U nekim drugim okolnostima, medjutim, iskazivanje znaajnijeg nepopunjenih radnih mjesta - manjkova radne snage, ili iskazivanje broja
10
Djelatnost Zdravstva nalazi se u procesu reformi, a jedan od osnovnih principa i ciljeva reforme zdravstva je da se smanji proj nemedicinskog a povea broj medicinskog kadra. Takav proces neminovno uslovljava da se na jednoj strani pojavljuju vikovi a na dr ugoj manjkovi radne snage.
39
znaajnijeg broja vikova, sutinski posmatrano, ne mora se posmatrati kao negativno stanje ni sa stanovita pojedinanog poslodavca niti sa stanovita ukupne privrede i drutva. tavie, istovremeno postojanje vikova i manjkova radne snage u jednom sektoru, ili ak kod jednog poslodavca, ako ne traje dui vremenski interval i nijesu u pitanju isti radnici, moe se tumaiti kao indikator dinaminosti sektora ili poslodavca. Naime, dinamian razvoj i/li prestrukturiranje neminovno, u veoj ili manjoj mjeri, dovode do toga da se, na jednoj strani, pojavljuju vikovi radne snage odredjenih profila koji se ne mogu automatski prilagoditi novim okolnostima, ali dovode i do pojave manjkova jer na tritu nema profila radnika koji su potrebni za nove programe proizvodnje ili novi tip usluga. Medjutim, ako postoje uslovi za brzo reagovanje - programi samozapoljavanja, programi prekvalifikacija, dokvalifikacija i drugi, i vikovi radne snage brzo dolaze do novih, a esto i kvalitetnijih radnih mjesta, ovi procesi se tretiraju kao pozitivni i zdravi za sve uesnike u procesu. Pratei prilike u Crnoj Gori globalno i pojedinano, na alost, preovladava prvi tip scenarija, to znai da u velikom broju sluajeva radnici koji su ostali bez posla odlaze u prevremenu penziju i/li se poslije odredjenog vremena pridruuju dugorono nezaposlenima.11
Tabela br. 12: Razlozi smanjenja broja zaposlenih

Razlozi smanjenja broja zaposlenih Nelojalna konkurencija na tritu Neto drugo Nezadovoljavajuca znanja i vjetine zaposlenih Odliv radne snage po osnovu penzionisanja Oteani uslovi dobijanja kredita od banaka i visoke kamatne stope Planirano i realizovan program prestrukturiranja Tekoce u poslovanju uzrokovani globalnom ekonomskom krizom UKUPNO RAZLOGA Ukupno 14 4 31 62 5 40 132 288 % 4.86% 1.39% 10.76% 21.53% 1.74% 13.89% 45.83% 100.00%
Grafik br 6. Razlozi smanjenja broja zaposlenih

N e l oj a l n a k o n k u r e nc i j a n a t r i t u
N e t o d ru g o
N e z ad o v o l j av a j u c a z n a n j a i v j e t i ne z a p o s l e n i h O dl i v r a d ne s n a ge p o o s n o v u penzionisanja 6 2 , 2 2 % O t e a ni u s l o v i d o b i j a n j a k re di t a od banaka i visoke kamatne stope P l a n i r a n o i re a l i z o v a n p r o g r a m p r e s t r u k tu r i r a n j a 40, 14% Te k o c e u p o s l o v a n j u u z r o k o v a ni gl o b a l n o m e k o n o m s k o m k r i z o m
11
Ovu konstataciju najbolje ilustruju podaci o preko 100 000 penzionera i oko 65% dugorono nezaposlenih. Ako bi se posamtrali podaci za odredjene kategorije radnika, npr. stariji radnici od 54 godine i vie, stanje je jo nepovoljnije.
40
Podaci u Tabeli 12 i grafiku br 6, u kojima su navedeni razlozi smanjenja broja zaposlenih, pomau da se bolje razumije situacija. Ako se iz navedene tabele iskljue poslodavci koji su iskazali da imaju odliv radne snage po osnovu penzionisanja (62), to je prihvatljivo jer je rije o prirodnom/objektivnom razlogu, i ostatak poslodavaca (226) tretira kao 100%, jasno je da je daleko najvei broj njih (132) ili blizu 60% (58%) navelo da su tekoe u poslovanju uzrokovane ekonomskom krizom glavni uzrok za pojavu vikova i otputanje radnika. Ako se gornjem broju odnosno gore navedenom faktoru dodaju oni poslodavci koji su se izjasnili da su oteani uslovi dobijanja kredita glavni uzrok pojave vikova, to je ekonomski razumljivo, ispada da se globalna ekonomska kriza svom estinom prelila na privredu i cjelokupno crnogorsko druvo. Poslije ekonomske krize, na drugom mjestu kao uzrok za otputanje radnika, 18% poslodavaca je navelo planiranje i realizaciju programa prestrukturiranja, to se u vremenu krize i skupih kredita moe smatrati pozitivnim i zadovoljavajuim. Ono to je negativno i upozoravajue je da je 14% poslodavca navelo da je nedostatak znanja i vjetina glavni uzrok otputanja radnika. Interesantno je da je u tekim ekonomskim prilikama mali broj poslodavaca (svega 6%) naveo nelojalnu konkurenciju kao problem, to je daleko manje od onog to se moe uti u javnosti. Isti zakljuak vai kada je rije o tekoama u dobijanju kredita. Kada je rije o uzrocima pojave vikova i otputanje radne snage, interesantno je porediti rezultate iz Ankete iz 2011. sa onima iz Ankete iz 2010. god.. Praktino isti broj poslodavaca izjavio je da je imao vikove radne snage (235, odnosno 226); prema broju radnika koji su ostali bez posla, situacija u 2011. je nepovoljnija (1.665 i 1.375), tj. broj radnika koji su ostali bez posla je vei za 21%. Int eresantno je da je praktino isti broj poslodavaca nezadovoljavajua znanja i vjetine zaposlenih naveo kao glavni uzrok otputanja. Na osnovu uporednih podataka da se zakljuiti da je ekonomska kriza glavni uzrok poslovanja i pojave vikova radne snage, te da su negativne posljedice krize znatno vee i dugotrajnije nego to su poslodavci predvidjali u Anketi iz 2010. godine. Ovo e se jo jasnije pokazati kada se uporede podaci u vezi sa iskazanim oekivanjima poslodavaca u 2010. i realizovano zapoljavanje u 2011., to e rei da su poslodavci bili prilino optimistiki raspoloeni. Ako se posmatraju vikovi radne snage po veliini poslodavaca, ako se izuzmu oni najmanji (mikro/mikro i mikro), da se zapaziti da je stanje kod ostale tri kategorije mali, srednji i veliki, prilino izbalansirano (26%, 32%, odnosno 29%). Pomalo iznenadjuje injenica da je broj vikova vei kod srednjih nego kod velikih poslodavaca, jer je iz prakse poznato da su velika preduzea u veim problemima od srednjih. Medjutim, kao
41
to je ranije ukazano, vei broj vikova radnika, sam po sebi ne mora znaiti da je kod ovih poslodavaca stanje loije - naprotiv, moe biti i znak breg prestrukturiranja i dinaminijeg razvoja.
DIO III: OEKIVANO ZAPOLJAVANJE U 2012. GODINI 17. Oekivani broj zaposlenih u toku naredne, 2012. godine
U kriznim vremenima, naroito za malu ekonomiju kao to je crnogorska, teko je prognozirati kretanje bruto drutvenog proizvoda12. U ovakvoj situaciji, sa makro nivoa, jo je tee prognozirati kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti. Zbog toga se u ovakvim prilikama sa nestrpljenjem oekuju prognoze poslodavaca koje iznose u ovoj Anketi, tj. prognoze onih koji dobro poznaju svoj biznis i uslove u kojima on funkcionie. Zbog toga, prije nego se iznesu podaci i predvidjanja anketiranih poslodavaca za 2012., interesantno je jo jednom podsjetiti kakve su bile i kako su se ostvarivale prognoze u posljednje tri-etiri godine. U cjelini posmatrano moglo bi se zakljuiti da poslodavci nijesu bili najbolji prognozeri. Poredjenje ostvarenja sa prognozama pokazuje da postoje velika odstupanja i to kako u smislu prevelikog optimizma koji su pokazivali u nekim godinama, tako i znaajnog pesimizma u nekim drugim. Evo kako je to izgledalo. Valjda podstaknuti zapoljavanjem u 2008. od 18.000 i euforijom da Crna Gora kao mali i otvoreni sistem moe izbjei krizu, anketirani poslodavci su za 2009. predvidjali zapoljavanje od skoro 30.000 lica. Ovdje se preteno radi o formalnom zapoljavanju. Medjutim, zaposleno je 7.667 lica, ili etiri puta manje, to pokazuje da su poslodavci u prognozi dosta omanuli. Promaaj u predvidjanjima za 2010. ide u suprotnom smjeru, mada ne tako drastino kao za 2009.. Valjda preplaeni priom o krizi i imajui u vidu da su toliko omanuli u svojoj prognozi za 2009., za 2010. godinu predvidjeli su zapoljavanje od 4.149 lica. Medjutim zaposleno je 8.694 lica, to je duplo vie od njihovog predvidjanja. I, ponovo, valjda podstaknuti pozitivnim kretanjima i ostvarenjem u 2010., za 2011. su predvidjeli zaposljavanje 11.194 lica; a zaposleno je samo 3.504 lica, ili jedna treina od prognoziranog broja.
12
Kao to je poznato, postoje velike razlike u prognozama BDP za 2012. god. Vlada je prognozirala godinju stopu rasta od 2,5%, a misija MMF-a, koja je nedavno boravila u Crnoj Gori, saoptila je da prema njihovim prognozama crnogorska privreda nee rasti u 2012. godini.
42

Tabela br. 13: Predvidjanje zapoljavanja u 2012. po djelatnostima i optinama
Optina Andrijevica Bar Berane Bijelo polje Budva Cetinje Danilovgrad Herceg novi Kolain Kotor Mojkovac Niki Plav Pljevlja Pluine Podgorica Roaje avnik Tivat Ulcinj abljak Ukupno crna gora
A 0 0 0 6 0 0 0 0 0 0 0 0 0 20 34 0 0 0 0 0 0
B 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
V 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
G 0 2 51 42 0 2 0 11 0 21 5 21 0 96 0 19 41 0 2 0 9
D 0 0 2 1 4 0 2 1 0 0 0 0 0 4 0 0 2 0 4 0 2
0 1 0 1 0 3 0 24 0 2 0 20 0 55 0 37 0 0 22 0 0
E 0 17 5 31 30 10 4 310 0 180 1 25 2 23 0 237 5 1 59 3 0
0 38 4 14 28 45 0 214 0 210 2 1 0 11 0 16 3 1 91 12 30
Z 0 28 0 6 10 1 0 43 0 23 0 20 0 14 0 57 2 0 175 0 0
I 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 0 1 1 0 22 0 0 0 0 0
J 0 2 1 11 0 1 0 2 0 5 0 2 0 6 0 80 0 0 25 0 0
K 0 2 0 9 0 0 0 17 0 14 0 0 0 0 0 89 0 0 2 0 0
L 1 12 5 12 8 4 0 3 1 18 2 12 0 23 0 45 1 0 0 2 2
LJ 0 8 4 6 0 0 0 131 0 23 0 1 0 7 0 19 5 0 18 1 0
M 0 0 30 1 20 3 0 19 0 9 0 2 0 10 0 29 1 0 1 6 0
N 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
NJ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Uk 1 110 102 140 100 69 6 775 1 507 10 104 3 270 34 650 60 2 399 24 43
60
322
22
165
943
720
379
26
135
133
151
223
131
3410
Imajui u vidu gore iznijeto, interesantno je vidjeti kakve su prognoze poslodavaca za 2012.. Njihova procjena je da e se zaposliti 3.410 lica (Tabela 13). Kako tumaiti ovu cifru i kakvu poruku alju poslodavci u vezi sa zapoljavanjem pesimistiku, realnu ili optimistiku? Ako bi kao parametar uzeli posljednje tri-etiri godine, moglo bi se rei da je prevagnuo blagi pesimizam. Ako se, medjutim, uzmu u obzir navedene prognoze o kretanju BDP, crnogorske Vlade ili MMF-a, moglo bi se rei da su poslodavci blagi optimisti, odnosno da su u svojim prognozama postali mnogo obazriviji. Ono to je vanije je: ta se deava ako se ostvare njihove prognoze? Jednostavno kazano, nezaposlenost e i dalje rasti iako ne dramatino. Nadajmo se da su poslodavci bili konzervativni u svojim prognozama. Takodje je interesantno sagledati koje su to djelatnosti u kojima se oekuje najvee zapoljavanje. Podaci u Tabeli br. 13, pokazuju da se nastavljaju procesi iz nekoliko posljednjih godina. Naime, Trgovina sa 28% i Turizam tj. Hoteli i restorani sa 21%, to skupa iznosi skoro 50% ukupnog oekivanog zapoljavanja, i u ovom pogledu su glavne uzdanice. Od ostalih privrednih djelatnosti znaajnije je uee Saobraaja od 11%. Brine to to Gradjevinarstvo uestvuje sa 5% a Preradjivaka industrija sa 9%. Ovo zbog toga to razvoj ove dvije djelatnosti ima najvei multiplikativni efekat.
43
Kada se posmatraju ostale djelatnosti, posebno neprivredne, znaajnije uee imaju Zdravstvo, Prosvjeta, i Dravna administracija. lako nije rije o velikom poveanju, ostaje kao dilema da li su poslodavci imali na umu Vladinu odluku da nema rasta zaposlenosti u djelatnostima koje se finansiraju iz budeta, odnosno da postoje razni planovi i preporuke/zahtjevi da se moraju smanjiti izdaci za plate zaposlenih koji se finansiraju iz budeta. Na ovo ukazuju i strategije razvoja, odnosno reforme pojedinih djelatnosti koje, takodje, ukazuju na viak zaposlenih; da nema rasta zapoljavanja ve samo promjene strukture zaposlenih u korist osnovnih zanimanja u ovim oblastima (ljekari, specijalisti, nastavnici).
17.
a) Oekivani broj dodatnog zapoljavanja u toku sezone u 2012. godini
Gore opisana slika o predvidjenom zapoljavanju u 2012. u velikoj mjeri se popravlja ako se dodaju i predvidjanja poslodavaca o poveanju zaposlenosti kao posljedica poveanog obima poslova tokom sezone. To je dodatnih 3.900 radnika, to je za 14% vie od predvidjenog stalnog zapoljavanja. Medjutim, iz iskustva je poznato da je broj sezonskih radnika mnogo vei. Problem kod sezonskog zapoljavanja je to sezona traje kratko i to veinu sezonske radne snage jo uvijek ini uvezena radna snaga iz regiona.
18. Navedite oekivane zanimanjima u 2012. godini
promjene
zaposlenosti
po
Pored informacija o ukupnim planiranim potrebama za zapoljavanjem i oekivane strukture zapoljavanja po djelatnostima, veoma je interesantno i vano stei uvid i analizirati strukturu oekivane tranje po stepenima strune speme i strukturi tranje po regionima. Ovo posebno to oba ova aspekta postaju sve aktuelnija, kako sa stanovita privrede tako i drutva u cjelini.
Tabela br. 14: Predvidjanje zapoljavanja u 2012. po stepenima strune spreme Stepeni strune spreme I II III IV V VI VII UKUPNO Predvidjeni broj zaposlenih 268 507 1425 687 36 125 270 3318 % 8% 15% 43% 21% 1% 4% 8% 100%
Kada je rije o strukturi potencijalne tranje u 2012. god. po stepenima strune spreme, primjetne su znaajne promjene. Najvee iznenadjenje
44
predstavlja iskazana mala tranja za visokoobrazovanima, koja, ako se saberu svi nivoi (V, VI i VII), iznosi svega 13% od ukupne tranje. Ovo je velika razlika i odstupanje kako prema strukturi ukupno zaposlenih u uzorku, tako jo vie i prema strukturi zapoljavanja u posljednje 2-3 godine. Ovakva struktura tranje jo vie iznenadjuje ako se ima u vidu pria koja dominira u javnosti o znaaju ljudskog faktora za razvoj, kao i pria o ekonomiji znanja i ciljevima Evropske unije u dokumentu Evropa 2020. Ako se ovakva predvidjanja realizuju u povoljnijim proporcijama od iskazanih, ovo e izazvati pravi ok za mnoge koji forsiraju priu o ekonomiji znanja i potrebi da Crna Gora treba da povea broj visokoobrazovanih. Ipak, bie najvei ok za same visokoobrazovane i njihove roditelje, koji, pumpani priom o znaaju obrazovanja i ekonomiji znanja, imaju velika oekivanja u pogledu brzine zapoljavanja i drugih pogodnosti koje su do sada pratile zapoljavanje visokoobrazovanih. Ovakva kretanja, ak i u mnogo povoljnijim relacijama, dovela bi do velikog poveanja nezaposlenosti visokoobrazovanih. Veliko smanjenje oekivane tranje za visokoobrazovanima ide u korist tranje za kadrom sa srednjim obrazovanjem. Ukupna oekivana tranja za ovim obrazovanjem (III i IV) iznosi ak 64% i znaajno prevazilazi tranju za visokoobrazovanim kadrom u posljednje dvije godine. Tranja za kadrom sa najniim stepenom strune spreme od 23% je manje-vie slina onoj iz prethodne dvije godine. Ovakva struktura tranje znaila bi i zaustavljanje dugoronog trenda poboljanje kvalifikacione strukture zaposlenih. Imajui u vidu sve negativne konsekvence ovakvih promjena, ostaje nada da su poslodavci bili isuvie konzervativni i obazrivi, kako u predvidjanjima ukupne tranje, tako i njene strukture. Medjutim, ako se vratimo na poetak ovog bloka i pogledamo strukturu tranje po djelatnostima, u kojoj dominiraju Trgovina i Turizam, onda ima osnova da se vjeruje u iskazana predvidjanja poslodavaca. Struktura tranje po zanimanjima na svim nivoima veoma je slina onoj koja je detaljno predstavljena u dijelu ostvarene zaposlenosti u 2011. god, tako da se razlike odnose vie na smanjenje broja a manje na strukturu tranje po zanimanjima. Struktura tranje po zanimanjima za 2012. Godinu ukazuje na dvije stvari i to: a) sporo se mijenja struktura crnogorske privrede i b) sporo se mijenja obrazovni sistem, posebno u segmentu srednjeg strunog i visokog obrazovanja. Ovo su vani razlozi trajanja ili ak poveanja strukturnih debalansa na tritu rada i nepopunjenosti slobodnih radnih mjesta.
45
Ako se analizira oekivana tranja za radnom snagom po regionima13, onda i ona ukazuje na to da e u 2012. god biti znaajnih promjena po obimu, djelatnostima i nivoima strune spreme. Regionalno posmatrano, postoji veliki debalans u oekivanoj tranji/zapoljavanju. Juni/primorski region, koji ini 6 optina, u tranji uestvuje ak sa 56%; sredinji/centralni, koji ine 3 optine, uestvuje sa 21%, a sjeverni, koji ine 12 optina, u kojima ivi oko 45% stanovnitva Crne Gore, uestvuje sa 23% tj. upola manje od uea u stanovnitvu. I ovi podaci ukazuju na to da su turizam i trgovina glavni izvori zapoljavanja, ali i zapoljavanja u kojem dominiraju radnici sa niim nivoima obrazovanja. 19. Koja su to nova zanimanja koja e Vam trebati u narednih 5 godina a kojih nema na tritu rada Ovim pitanjem eljelo se testirati razmiljanje poslodavaca o razvoju svog biznisa na neto due staze, tj. vidjeti koliko poslodavci prate savremena kretanja u svijetu u svojoj brani. Ili jos blie, koliko su svjesni buduih potreba za novim profilima kadrova. Ovo pitanje podstaknuto je prognozom iz EU istraivanja: Nove vjetine za nova radna mjesta (New Skills for New Jobs) u kome se istie da e u EU do 2020. godine skoro svako tree radno mjesto biti novo, u smislu da takvo zanimanje sada ne postoji na tritu rada, a za popunjavanje tih radnih mjesta je potrebno obezbijediti nova znanja i vjetine koje postojei sistem obrazovanja i obuke sada ne koluje.
Tabela br. 15: Odgovor poslodavaca u vezi sa novim zanimanjima za naredni, ____ petogodinji
Zanimanje Arheolog BUREGDIJA Cvjear ista A 0 0 0 0 B 0 0 0 0 D 0 0 0 0 0 0 0 0 E 0 0 0 0 G 0 1 0 0 I 0 0 0 0 J 0 0 0 0 K 0 0 0 0 L 0 0 0 0 LJ 0 0 0 0 M 1 0 2 0 N 0 0 0 0 NJ 0 0 0 0 V 0 0 0 0 Z 0 0 0 0 0 0 0 20 Ukupno 1 1 2 20
pe
Dipl. ing. hidro smjer Dipl.socijalni radnik Diplomirani agronomi Diplomirani bibliotekar diplomirani farmaceut Diplomirani geodeta Diplomirani ininjer arhitekture
13
Ovdje se polazi od najnovije regionalizacije Crne Gore prema kojoj je formalizovana podjela na tri regiona: primorski/juni, centralni i sjeverni. Sjeverni ine optine: Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Kolain, Mojkovac, Niki, Pluine, Plav, Pljevlja, Roaje, avnik i abljak; centralni ine optine: Podgorica, Danilovgrad i Cetinje, a juni optine: Bar, Budva, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj.
46
Zanimanje Diplomirani ininjer graevinarstva Dipl. inenjer hidrosmjera Dipl.ininjer za vazduni saobraaj
LJ
NJ
Ukupno
Diplomirani tehnolog u prehrani Dizajner tehnikih proizvoda Etnolog Farmaceut FiB menader Fotograf operater Geofiziar Graevinski tehniar (IV SSS) Grafiki dizajner Hidroininjer Inforormatiar Kamenorezac Knjigovoa Knjiniar Konobar Konobar sa pozn. stranih jezika Kuvar Lica bez zanimanja i strune spreme, NK 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 16 2 16 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 5 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 0 0 2 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 11 5 2 1 1 2 2 2 11 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 1 1 2 1 1 1 0 0 0 0 0 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3
Limar Logoped Mainski ininjer za ventilacije i klimat.
Menader (VI/1 SSS) Mesar Monter hidroinstalacija Obueni efovi marketa
0 0
0 0
0 0
0 0
0 1
2 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
2 1
1 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 2
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
1 2
Ofset tampar Operater na mainama
0 2 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 3 0 0 0
0 2 0 0 0 0 0 0
0 2 5 20 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
5 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 2 6
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 1 1 0 0
5 6 5 20 4 1 2 6
Pekar Pirotehniar Pomoni stolar Poslastiar PR menader Profesor fizike Profesor gitare
47
Zanimanje Profesor predmeta iz kulinarstva
LJ
NJ
Ukupno
Profesor ugostitelj. i turizma 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 2 16 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 2 16
Profesor hemije Profesor horne Profesor klarineta Profesor klavira Profesor matematike Profesor muzike umjetnosti Profesor njemakog Profesor odnosa s javnou Profesor poslovne etike
10
10
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 1
0 0 0
2 2 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
2 2 1
Profesor trube Projekt menader Raunarski operater Radnik na prei. otp. voda Radnik u IT sektoru
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 1
0 0 0
0 0 0
2 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 1 0
2 1 1
Rotiljdija Serviser Sjeka ume motor. testerom Slastiar Somalijer Somelijer Spasilac na plai Specijalista medicine rada ef poslastiar ef servisa
6 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 1 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
0 0 2 1 2
6 1 2 1 2
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
1 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 1 2
1 1 2
Tehnolog proizv. i prer. biljnih proizv. Tehnolog za preradu mesa Termoenerg.in. Vatrostalni zidar Viljukarista Zanatski radnici 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 10 0 5 0 0 0 1 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 10 1 5 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1
Zatitnik autorskih prava UKUPNOCRNA GORA
28
19
49
49
11
62
246
Iz dobijenih odgovora (Tabela 15 ), svi su izgledi, nijesmo dobili ono to nam je bila namjera. Otuda se stie utisak da poslodavci ili nijesu u potpunosti razumjeli postavljeno pitanje, ili, ako jesu, onda je njihova
48
predstava o razvoju svog biznisa u najmanju ruku neizazovna. Skoro da nijedan poslodavac nije naveo koja su to nova znanja i vjetine tj. koji je to profil kadrova koji e im biti potreban u narednih pet godina a trenutno ne postoji na tritu rada. Na spisku od ukupno pedesetak zanimanja i potencijalnoj tranji od 250 lica, nema nijednog koje bi se svrstalo u pitanjem naznaenu kategoriju. Sva zanimanja sa navedenog spiska su ve tradicionalna; ovdje je praktino rije o znanjima, vjetinama i zanimanjima kojih nema dovoljno i koji e poslodavcima biti potrebni u narednom periodu. Iz navedenog spiska se takodje moe zakljuiti da poslodavci na svoj biznis gledaju kao na produavanje postojeeg stanja sa boljim popunjavanjem upranjenih radnih mjesta i postepenim podizanjem kvalifikacione strukture zaposlenih.
20. Koja su to nova znanja i vjetine koje e Vam trebati u narednih 5 godina a nema ih u obrazovnom sistemu Crne Gore
Ovo pitanje je slino prethodnom. Kao i u prethodnom, namjera je bila da se vidi koliko su poslodavci upoznati sa promjenama u okviru svog poslovanja, i shodno tome, potrebama za pripremom radne snage za nova, trenutno nepostojea radna mjesta i zanimanja, te da li su spremni i zainteresovani da obrazovnom sistemu sugeriu i pomognu u pripremi obrazovnih programa za takve kadrove. Dobijeni odgovori su manje-vie slini onima iz prethodnog pitanja. Sa navedenog spiska zanimanja jasno se vidi da je rije o starim, dobro poznatim zanimanjima bibliotekar, farmaceut, grafiki ininjer, hemijski ista, knjigovezac, knjiar i drugi. Sa oba spiska zanimanja samo se odgovor znanja iz solarne energije donekle moe svrstati u kategoriju o kojoj je rije. Dakle, poslodavci su se izjasnili o nedostatku dobro obuenih radnika navedenih zanimanja a ne o znanjima i vjetinama koje ne postoje.
Tabela br. 16: Odgovor poslodavaca^ u vezi sa novim vjetinama koje ne proizvodi obrazovni sistem^
Znanja i vjetine Bibliotekar Diplomirani farmaceut Fasiliting menader Grafiki ininjer Hemijski ista Knjigovezac Knjiar Leksikograf Obuka mehaniara za mot.vozila Prevodilac za eki jezik A 0 0 0 0 0 0 0 0 B 0 0 0 0 0 0 0 0 D 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 E 0 5 0 2 0 0 0 0 G 0 0 0 0 0 2 0 0 I 0 0 0 0 0 0 0 0 J 0 0 2 0 0 0 0 2 K 0 0 0 0 0 0 0 0 L 0 0 0 0 0 0 0 0 LJ 0 0 0 0 0 0 0 0 M 1 0 0 0 2 0 1 0 N 0 0 0 0 0 0 0 0 NJ 0 0 0 0 0 0 0 0 V 0 0 0 0 0 0 0 0 Z 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 UKUPNO 1 5 2 2 2 2 1 2
0 0
0 0
0 0
0 0
0 1
0 0
0 0
1 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
1 1
Profesor zatite nac ion. parkova Radnici na deponiji Sjeka ume motornom testerom Somelijer Vatrostalni zidari
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
8 0
0 0
0 10
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
8 10
6 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 20
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 0 0
0 1 0
6 1 20
Znanja iz solarne tehnologije UKUPNO CRNA GORA
0 6
0 0
0 0
0 20
1 9
0 3
0 0
0 5
0 0
0 8
0 0
0 14
0 0
0 0
0 0
0 0
0 1
1 65
49
Na osnovu dobijenih odgovora na prethodna dva pitanja moe se zakljuiti da u Crnoj Gori dominiraju tradicionalni biznisi bez zahtjeva za specijalnim znanjima i vjetinama. Imajui u vidu stepen razvijenosti Crne Gore, posebno imajui u vidu stepen razvijenosti nauke i na njoj baziranih inovacija, dobijeni dgovori ne iznenadjuju. Iznenanadjenje postoji samo u smislu to poslodavci nijesu naveli ni svoje elje, odnosno u razvoju biznisa ne prepoznaju promjene koje se deavaju u njihovoj brani u razvijenim zemljama, a koje e se vremenom proiriti i na manje razvijene zemlje, kao to je npr. korienje specijalnih kompjuterskih programa.
21.
Da li bi zaposlili lice sa evidencije, ukoliko bi Zavod finansirao njegovu/njenu obuku (obuka za konkretno radno mjesto)
Analizom pitanja u vezi za ulaganjem u obrazovanje pokazano je da poslodavci u Crnoj Gori jo uvijek malo ulau u obuku i usavravanje zaposlenih. Istovremeno se veliki broj njih izjasnio da su znanja i kompetencije radne snage znaajan ograniavajui faktor uspjenog poslovanja i irenja biznisa. Takodje je naznaeno da je globalna ekonomska kriza u velikoj mjeri negativno uticala na njihovo poslovanje i uzrokovala male potrebe za novim zapoljavanjem, a jo uvijek postoji znaajan broj nepopunjenih radnih mjesta. Imajui u vidu navedeno stanje i probleme, ovim pitanjem eljelo se testirati raspoloenje poslodavaca za dodatno angaovanje radne snage, pod uslovom da im Zavod za zapoljavanje kroz mjere aktivne politike zapoljavanja obezbijedi obuenu radnu snagu za konkretna radna mjesta. Interesantno je da je veliki broj poslodavaca odgovorio potrvrdno, tj. da bi pod navedenim uslovima angaovao vie nezaposlenih lica. Medju ovim poslodavcima daleko najvie je onih iz djelatnosti Trgovina na veliko i malo (28%), a slijedi pet djelatnosti sa manje-vie istim procentima (Obrazovanje 10%, Preradjivaka industrija 10%, Hoteli i restorani 8%, Aktivnosti vezane za nekretnine 8% i Ostale komunalne djelatnosti 8%). Ako se podje od pretpostavke da 900 poslodavaca sa pozitivnim stavom zaposli samo po jedno lice, to bi znailo dodatnih 900 novozaposlenih, te je, ako se uzmu u obzir tekoe u zapoljavanju, veoma znaajna cifra.
Tabela br. 17: Poslodavci koji bi zaposlili lica sa biroa uz obezbijedjenu obuku
Djelatnost preduzea
Kat. odg. DA % NE % Ukupno C.Gora % A 13 1.44 4 0.72 17 1.17 B 1 0.11 1 0.18 2 0.14 V 3 0.33 1 0.18 4 0.27 G 93 10.32 51 9.19 144 9.89 D 12 1.33 19 3.42 31 2.13 52 5.77 16 2.88 68 4.67 E 218 24.20 194 34.95 412 28.30 91 10.10 27 4.86 118 8.10 Z 59 6.55 33 5.95 92 6.32 I 26 2.89 24 4.32 50 3.43 J 70 7.77 42 7.57 112 7.69 K 41 4.55 38 6.85 79 5.43 L 98 10.88 46 8.29 144 9.89 LJ 53 5.88 19 3.42 72 4.95 M 71 7.88 40 7.21 111 7.62 N 0 0 0 0 0 0 NJ 0 0 0 0 0 0 1456 100 555 Ukupno 901
50
Na osnovu navedenih podataka mogue je izvesti razliite zakljuke. Na jednoj strani izgleda da trokovi obuke koje poslodavci moraju podnijeti prilikom angaovanja nove radne snage imaju vanu ulogu u donoenju odluke o novom zapoljavanju. Ako je ovo tano, to bi znailo da je kroz izdvajanje vie sredstava za obuku mogue znaajnije poveati zapoljavanje sa evidencije nezaposlenih, to je za drutvo mali izdatak u odnosu na mogue koristi. Ustvari, ovo bi bio najjednostavniji i najjeftiniji nain stvaranja novih radnih mjesta i novog zapoljavanja. U svakom sluaju ovakav stav poslodavaca zasluuje dodatnu provjeru i preciziranje. S druge strane, iznenjadjuje injenica da se Trgovina na veliko i malo nalazi toliko daleko ispred svih drugih djelatnosti. Ovo posebno ako se uzme u obzir da su trokovi obuke nezaposlenih za obavljanje poslova u trgovini mali. Medjutim ova rezerva ne stoji ako je rije o poslodavcima kojima su potrebni dobro obuene zanatlije, to takodje zasluuje dodatnu provjeru. Da stavovi poslodavaca zasluuju dalju provjeru pokazuju i podaci o tome da najvei broj poslodavaca sa pozitivnim stavom dolazi iz mikro i malih preduzea, koja su preduzea sa najveim potencijalom za novo zapoljavanje no istovremeno su suoena sa velikim finansijskim i drugim ogranienjima kod ulaganja u obuku nove radne snage.
22. Da li ste zaposlili lica sa invaliditetom u posljednje 2 godine?

Slaba zainteresovanost za zapoljavanje teko zapoljivih grupa. Poznato je da se u svim preporukama EU u vezi sa zapoljavanjem, posebno u Smjernicama o Evropskoj politici zapoljavanja, posebno naglaava potreba veeg zapoljavanja marginalnih grupa, i u tome posebno lica sa invaliditetom i Roma. U tom kontekstu insistira se na fokusiranju mjera aktivne politike zapoljavanja na ove grupe. U skladu sa ovakvim stavovima i opredjeljenjima, u sugestijama i preporukama koje EU iznosi u godinjim izvjetajima o napretku CG redovno se apostrofiraju ova pitanja i naglaava potreba veeg fokusiranja mjera aktivne politike zapoljavanja. Slino je i u izvjeajima o tritu rada i zapoljavanju u CG drugih medjunarodnih institucija i organizacija - ILO-a i Svjetske banke. Ove sugestije sve se vie potuju i ugradjene su u zakonsku regulativu i pri koncipiranju mjera aktivne politike zapoljavanja. Ipak, ne moe se biti zadovoljno ostvarenim rezultatima. S obzirom na to da su poslodavci ti koji imaju najvaniju ulogu u zapoljavanju marginalnih grupa, u ovom istraivanju se u posljednje tri godine postavlja set pitanja na ovu temu. Ovim se ustvari eli saznati kakav je stav poslodavaca prema zapoljavanju marginalizovanih grupa, da li se stavovi vremenom mijenjaju, i, to je najvanije, koliki je obim zapoljavanja ovih lica.
51
Tabela br. 18: Zapoljavanje lica sa invaliditetom u zadnje 2 godine

Kategorija odgovora DA NE Broj odgovora 77 1379
Prema podacima iz Ankete za ovu godinu, jasno se vidi da poslodavci u Crnoj Gori nijesu motivisani niti naklonjeni zapoljavanju lica sa invaliditetom jer je mali broj poslodavaca iskazao zainteresovanost za zapoljavanje lica sa invaliditetom i mali je broj zaposlenih. Od 1.456 anketiranih, samo njih 77 ili 5% izjasnilo se da je u posljednje dvije godine zaposlilo lica sa invaliditetom. Ukupan broj zaposlenih lica sa invaliditetom za dvije godine je 74, to ako se podijeli sa dva( dvije godine), znai da se godinje zapoljavalo svega 37 ovih lica. Ovo je neto vie nego prethodnih godina, ali nedovoljno da bi se konstatovao neki znaajniji napredak. Posmatrano po duini angaovanja zaposlenih - pola godine, godina i due od godine, oko 37 zaposlenih tj. 50% angaovano je na due od godinu dana; slijede oni sa najkraim angaovanjem - do pola godine (23 ili 31%), a ostatak - njih 14 ili 20% zaposleno je na period od godinu dana. Kada je u pitanju zapoljavanje lica sa invaliditetom po nivoima strune spreme, u cjeli posmatrano, dominiraju oni sa niim nivoima; najzastupljeniji su oni sa III nivoom (25 ili 34%) i oni najmanje obrazovani - I i II nivo kojih je 15 ili 20%. U strukturi zaposlenih dominiraju zanimanja karakteristina za lica sa invaliditetom: portiri, telefonisti, kuepazitelji, recepcioneri i sl., a pozitivno je to to, u cjelini posmatrano, preovladavaju zanimanja zanatskog tipa.
22.
b Da li planirate zaposliti lica sa invaliditetom uz odreene subvencije
Tabela br. 19: Upoznatost sa subvencioniranjem zapoljavanja lica sa invaliditetom

52
Grafik br 7. Da li planirate zaposliti lica sa invaliditetom uz odreene subvencije( procenat)

216, 15%
DA NE
1240, 85%
Da budunost zapoljavanja lica sa invaliditetom u Crnoj Gori nije optimistina govori i injenica da su skromni rezultati postignuti, imajui u vidu da je velika veina anketiranih poslodavaca (85%) upoznata sa zakonskom regulativom, i da je mali procenat njih (14%) zainteresovan za njihovo zapoljavanje i pod uslovima dobijanja jo znaajnijih stimulansa i benefita.
Tabela br. 20: Planovi za zapoljavanje lica sa invaliditetom uz subvencije

Grafik br 8. Planovi za zapoljavanje lica sa invaliditetom uz subvencije (procentualno uee)
1252, 86%
Ovo istovremeno znai da se pored neophodnih ekonomskih stimulansa mora vie raditi na podizanju svijesti poslodavaca i cjelokupnog drutva o znaaju i korisnostima zapoljavanja lica sa invaliditetom i na taj nain se postepeno moraju otklanjati ukorijenjene predrasude.
53
23.
a Da li planirate zaposliti pripadnika RAE populacije
Poboljava se odnos prema populaciji RAE. Druga grupa iz kategorije teko zapoljivih lica, o ijoj perspektivi zapoljavanja se eljelo saznati vie, su pripadnici populacije RAE. Ovo i zbog toga to i prema njima postoje dosta duboko ukorijenjene predrasude - da su nedovoljno motivisani za rad i zapoljavanje, nedovoljno pouzdani u izvravanju zadataka, da im nedostaje radne i tehnoloke discipline, da su nedovoljno obrazovani i obueni za obavljanje radnih zadataka.
Tabela br. 21: Planovi za zapoljavanje pripadnika RAE
Kategorija odgovora DA NE
Broj odgovora 278 1178
Grafik br. 9. Da li planirate zaposliti pripadnika RAE populacije
278, 19%
DA NE
1178, 81%
Iz dobijenih odgovora anketiranih poslodavaca moe se odmah zakljuiti da se odnos prema RAE populaciji znaajno popravlja. Ovo kako u smislu broja poslodavaca koji su spremni zaposliti ova lica, tako i po broju koji predvidjaju da e zaposliti. Naime, u Anketi iz 2010. godine samo 5% poslodavaca je izjavilo da su spremni zaposliti lica iz populacije RAE, dok je u ovoj Anketi takvih 19%, to je skoro etiri puta vie. Ovakva promjena miljenja neminovno je rezultirala znaajno poveanim brojem lica populacije RAE koje poslodavci namjeravaju zaposliti. U odnosu na prolu godinu ovaj broj je dvostruko vei (450), tako da ova lica predstavljaju ak 13% u iskazanim predvidjanjima zapoljavanja u 2012., to bez dileme predstavlja najvee pojedinano poveanje.
54

Tabela br. 22: Planovi za zapoljavanje pripadnika RAE po stepenima strune spreme
Stepen stru ne spreme I II III IV V VI VII VIII UKUPNO CRNA GORA

26 0 2 23 14 28 58 80 38 1 20 18 26 20 96 0 0
A
26 0 0 0 0 0 0
B
0 0 0 0 0 0 0
V
2 0 0 0 0 0 0
G
11 3 7 2 0 0 0
D
8 0 5 0 0 0 1
20 5 3 0 0 0 0
E
17 3 24 13 0 0 1
26 24 14 15 1 0 0
Z
7 0 8 13 0 1 9
I
0 0 0 0 0 0 1
J
4 0 4 5 0 1 6
K
0 0 1 9 0 0 8
L
6 1 2 2 1 1 12
LJ
3 0 0 10 0 0 7
M
78 3 5 3 1 0 6
N
0 0 0 0 0 0 0
NJ
0 0 0 0 0 0 0
UKUPNO 208 39 73 72 3 3 51 1
450
Da se polaaj ove populacije postepeno popravlja ne pokazuju samo globalni podaci o broju zaposlenih ve su, moda, znaajnije i vanije promjene koje se deavaju u strukturi tranje po nivoima obrazovanja i strune spreme. Naime, i pored injenice da u strukturi predvidjenog zapoljavanja dominiraju lica bez zanimanja i strune spreme za obavljanje manuelnih poslova kao to su uredjenje i ozelenjavanje naselja, komunalni higijeniari i slini (55%), ipak najvei iskorak predstavlja to to se planira zaposliti 55 lica ili 12% onih sa visokim obrazovanjem (VI i VII stepen). Takodje je znaajno poveanje i uee lica sa IV stepenom strune spreme (73 odnosno 18%). injenica je da medju populacijom RAE sa obrazovanjem i strunom spremom dominiraju tradicionalna zanimanja, no znaajno se proirila i lista netradicionalnih zanimanja, pa se medju populacijom RAE mogu nai zaposleni i u zdravstvu, obrazovanju i dravnoj upravi. Pozitivni pomak predstavlja i to to se poveava broj lica populacije RAE koja se
V I V I V V < V 1 V I
angauju dugoronije - po godinu i due, to znai da je sve vie onih koji dobijaju stalno zaposlenje a sa tim stalna i sigurna primanja.
Tabela br. 23: Zapoljavanje pripadnika RAE u posljednje 2 godine
Kategorija odgovora
DA NE
Broj odgovora
278 1178
55

Grafik br. 9. Da li planirate zaposliti pripadnika RAE populacije
278, 19%
DA NE
1178, 81%
Tabela br. 24: Zapoljavanje pripadnika RAE u posljednje 2 godine po stepenima strune spreme
Stepen strune spreme I II III IV V VII UKUPNO CRNA GORA
Do pola godine 268 18 16 5 0 1 308
Do godine 66 3 3 7 1 1 81
Duze od godine 129 12 8 3 0 0 152
UKUPNO 463 33 27 15 1 2 541
Na pozitivne pomake u zapoljavanju populacije RAE uticalo je vie faktora, od kojih su, prema naem miljenju, najznaajniji narasla tranja za obavljanjem manuelnih poslova ienja i uredjenja prostora kojih se pripadnici drugih nacionalnosti teko prihvataju, i znaajan broj projekata obrazovanja i obuke specijalno dizajniranih i realizovanih za pripadnike ove populacije. Sa poveanjem obrazovnog nivoa i postepenim uklanjanjem ukorijenjenih predrasuda, raste broj pripadnika ove populacije koji se ukljuuje u redovne kole i na vie nivoe obrazovanja. No bez obzira na oiti napredak rije je o poetnim koracima; ne smije se ispustiti iz vida i zaboraviti da je, u cjelini posmatrano, ova populacija i dalje u nezavidnom poloaju, posebno kada su i pitanju uslovi ivljenja i stanovanja.
24. Kako procjenjujete perspektivu vaeg biznisa na srednji rok (u narednih 5 godina)
Posljednje pitanje u bloku o zapoljavanju odnosi se na to kako poslodavci vide svoju budunost. Sutinski posmatrano, ovo je neka vrsta kontrolnog pitanja, u smislu da se vidi koliko se slika o budunosti poklapa sa onim to je reeno u prethodnim odgovorima, tj. koliko su poslodavci bili dosljedni u odgovorima, naroito u odgovorima na nekoliko kljunih pitanja. Ovo pitanje slui i da se vidi kako se iz ugla
56
kriznih vremena gleda na srednjeroni period. Na osnovu ovih odgovora mogue je suditi i o ambicijama postojeih preduzetnika: da li se zadovoljavajlu postojeim ili imaju elje i ambicije da rastu. Stav poslodavaca prema svom biznisu veoma je vaan za budunost biznisa u cjelini. Ovo iz razloga to je iz teorije i prakse poznato da se najvee ekonomske i drutvene koristi (rast produktivnosti i rast broja novih radnih mjesta) ostvaruju kod onih biznisa koji rastu - od malih u srednje i od srednjih u velike. Takodje, intenzivna istraivanja razvoja malih i srednjih preduzea (MSP) u razvijenim i preduzetnikim ekonomijama, kao to su ekonomije SAD i Velike Britanije, pokazuju da od ukupnog broja MSP samo mali broj njih (od 5 do 10%) raste. S druge strane, prvi preduslov za pokretanje rasta je da poslodavac to eli i da optimistiki gleda na budunost svog biznisa.
Tabela br. 25: Procjena perspektive biznisa na srednji rok
Kategorija odgovora Porast Stagnacija Smanjenje A 11 2 1 B 0 0 0 V 2 0 0 G 64 13 10 D 15 1 1 29 7 3 E 164 53 29 46 17 8 Z 41 7 3 I 30 6 2 J 49 16 5 K 17 13 5 L 35 21 9 LJ 26 10 4 M 41 17 8 N 0 0 0 NJ 0 0 0 Ukupno 570 183 88
Ne mogu da procijenim UKUPNO CRNA GORA 17 2 4 144 31 68 412 118 92 50 112 79 144 72 111 0 0 1456 3 2 2 57 14 29 166 47 41 12 42 44 79 32 45 0 0 615
Grafik br 10. Procjena perspektive biznisa na srednji rok (procenti)
Ako se u kontekstu ove prie posmatraju dobijeni podaci, i pored injenice to je najvei broj onih poslodavaca koji su izjavili da ne mogu procijeniti bidunost za pet godina (615 ili 45%), ipak, u cjelini posmatrano, moe se govoriti o evidentnom optimizmu poslodavaca. Tako, njih 517 ili skoro 40% oekuje porast, a samo 88 ili 6% oekuje kontrakciju/smanjenje biznisa. Umjeren je broj onih koji oekuju stagnaciju (183 ili 12%).
57
DIO IV: SARADNJA SA ZAVODOM ZA ZAPOLJAVANJE 25. Da li ste saradjivali sa Zavodom za zapoljavanje na angaovanju neophodne radne snage u 2011. godini
Kao to se moglo vidjeti iz prethodne analize i drugih vanih dokumenata, prilike na crnogorskom tritu rada su sloene i optimalno korienje radne snage prepoznato je kao jedan od kljunih prioriteta. Imajui u vidu ovo i injenicu da Crna Gora ulazi u fazu pregovora sa EU, to znai usvajanje i potovanje evropskih standarda u svim oblastima pa i ovoj, Zavod za zapoljavanje dobija mnogo znaajniju funkciju. Istovremeno, pred Zavodom stoje mnogi izazovi, kako u smislu oekivanog obima poslova, tako i unapredjenja kvaliteta svojih usluga. Saradnja sa poslodavcima je jedan od segmenata rada Zavoda koji se mora znaajno unaprijediti. U nekoliko posljednjih godina Zavod intenzivno radi na unapredjenju svog rada u svim segmentima pa i u dijelu saradnje sa poslodavcima. Sprovodjenje Ankete je jedan od znaajnih oblika saradnje. Imajui u vidu da se Anketa realizuje na velikom uzorku kroz direkatan intervju sa poslodavcima (oi u oi), ona je pomogla da se uspostave kontakti sa velikim brojem poslodavaca i da se stekne povjerenje. Medjutim, da bi unaprijedili saradnju, posebno u segmentima koji su poslodavcima najkorisniji, kroz set pitanja u ovom dijelu eljelo se uti njihovo miljenje o radu Zavoda, posebno njihove sugestije u kom pravcu unapredjivati saradnju.
Tabela br. 26: Saradnja sa Zavodom za zapoljavanje

Grafik br 11. Saradnja sa Zavodom za zapoljavanje
Od ukupno 1.456 anketiranih poslodavaca, njih 914 ili 63% izjavilo je da je u 2011. godini ostvarivalo saradnju sa Zavodom, a njih 542 ili 37% nije imalo saradnju. Posmatrano nezavisno, navedeni podaci se mogu tumaiti kao Zavodov uspjeh jer ostvaruje saradnju sa velikim brojem
58
poslodavaca. Navedeni podaci se mogu tumaiti i u smislu da je u 2011. god. postojala iva aktivnost na tritu rada, i kao injenica da poslodavci imaju povjerenja u rad Zavoda. Ako se, medjutim, ovi podaci uporede sa onim iz prethodne dvije godine, zapaa se da je dolo do odredjenog reduciranja saradnje. U odnosu na rezultate Ankete iz 2010. god., kada je na isto pitanje 74% anketiranih poslodavaca odgovorilo potvrdno, smanjenje iznosi 11 indeksnih poena, a u odnosu na rezultate Ankete iz 2009. god., kada je 71% poslodavaca dalo potvrdan odgovor, smanjenje iznosi 16 indeksnih poena. Kada je rije o glavnim funkcijama Zavoda, planiranju buduih aktivnosti i unapredjenju rada, od samog obima su mnogo vaniji vrste i oblici saradnje. Tako npr., saradnja poslodavaca u formi pomoi pri oglaavanju slobodnih radnih mjesta moe se tumaiti kao tip saradnje tehnike prirode ili odredjena vrsta pasivne/posrednike saradnje. Od ovog oblika mnogo su vaniji aktivni/direktni oblici saradnje. Za poslodavce su korisniji jer dobijaju besplatnu strunu pomo i savjete, a zaposlenima u Zavodu pruaju mogunost da pokau svoja struna znanja i kvalitete. Gledano iz ovog ugla, ne moemo biti zadovoljni. I dalje dominiraju, uslovno reeno, pasivni oblici saradnje. Od ukupnog broja anketiranih poslodavaca 820 ili 53% je izjavilo da se saradnja ostvarivala samo u dijelu prijavljavanja slobodnih radnih mjesta. Ovo je za 5 indeksnih poena vie nego prole godine. U ovu kategoriju se mogu svrstati i dva druga oblika: upuivanje kandidata na oglase za posao (179 ili 11%) i informacije o uslovima i mogunostima za obezbjedjivanje potrebne radne snage (68 ili 4%), pa ak i uee u finansiranju zapoljavanja pripravnika (208 tj. 13%). Ovi oblici skupa ine 81% ostvarene saradnje. Nije pozitivno to to uee tri oblika u kojima se ostvaruje aktivna saradnja: uee u odabiru kandidata... (68 ili 4%), uee u izradi i sprovodjenju programa osposobljavanja za zapoljavanje (43 ili 3%) i finansijska podrka za otvaranje novih radnih mjesta (18 tj. 1%) ini svega 7% u ukupnim kontaktima i saradnji.
26. Molimo navedite koje vrste usluga oekujete od Zavoda za zapoljavanje u zadovoljavanju vaih potreba za radnom snagom
Pitanjem br. 26, kao i ostalim iz poglavlja IV, eljelo se provjeriti da li su usluge koje Zavod prua poslodavcima zadovoljavajue, kao i da li su aktivne mjere zapoljavanja prave po obimu i kvalitetu. Takoe, ovim pitanjem eljeli smo obezbijediti dodatne informacije o kvalitetu pojedinih ponuenih usluga, kao i dobiti nove sugestije i predloge poslodavaca za uvoenje novih oblika i sadraja saradnje.
59
Pregledom dobijenih odgovora na ova pitanja moe se zakljuiti da su poslodavci uglavnom zadovoljni saradnjom sa Zavodom, ali istovremeno stoji vana preporuka da je buduu saradnju neophodno kontinuelno unapredjivati i to po obimu, raznovrsnosti i kvalitetu pruanja pomoi i podrke. Ovo se posebno odnosi na: finansiranje zarada pripravnika; obuku, posebno za ugostiteljstvo i graevinarstvo; skraivanje roka potrebnog za izdavanje dozvola za strance; i obezbjeivanje finansijske podrke ili subvencija za zapoljavanje starijih, finansiranje kroz javne radove, kao i kreditiranje radi zapoljavanja nove radne snage. Kao to se i oekivalo, poslodavci su u prethodnoj godini osjetili da Zavod za zapoljavanje nije bio u mogunosti, kao prethodnih godina, da ispuni njihova oekivanja i potrebe, posebno kada je u pitanju pomo kod zapoljavanja pripravnika u vidu refundiranja bruto zarada, budui da je zbog nelikvidnosti mali broj poslodavaca bio u mogunosti da sam finansira nova zapoljavanja. Takoe, veliki broj poslodavaca ostao je uskraen za mogunost dobijanja i angaovanja novog obuenog kadra, posebno u ugostiteljstvu i graevinarstvu, djelatnostima koje karakterie dominantno sezonski karakter zapoljavanja, ali ovo su istovremeno djelatnosti gdje poslodavci oekuju organizovanu pomo drave. Ukoliko ova pomo izostane, ove djelatnosti nee moi ostvariti potencijalne efekte i one efekte koje drutvo od njih oekuje. Poslodavci takodje oekuju da Zavod obrati panju i na zapoljavanje onih koji nisu mladi i subvencionira njihove prekvalifikacije i zadravanje na radnom mjestu, npr. putem poveanja obima javnih radova, dodjele kredita poslodavcima i na druge naine. Nasuprot potrebama i izraenim zahtjevima stoje objektivne mogunosti Zavoda za sprovodjenje ovih mjera i programa. Ovo posebno to se u posljednjih nekoliko godina smanjuje obim sredstava koji se mogu upotrijebiti za ove namjene. Ovo se posebno odnosi na veliko smanjenje sredstava koja su planirana Budetom za 2012. godinu. U ovakvoj situaciji Zavod je prisiljen da paljivo odredjuje prioritete i oskudna sredstva usmjerava u programe koji manje kotaju i daju brze efekte. U ovom smislu Zavod ulae maksimalne napore da manjak sredstava iz Budeta nadomjesti u partnerstvu sa poslodavcima, lokalnim upravama, i posebno kroz pripremu projekata koji se mogu finansirati iz EU IPA programa i drugih fondova. Zavod za zapoljavanje svoje usluge prema poslodavcima mora uskladiti sa ekonomskom i socijalnom politikom drave, to znai da su njegove aktivnosti uslovljene realnim ambijentom i pod uticajem svjetske ekonomske krize i krize u regionu.
60
Zavod za zapoljavanje e ipak i ubudue nastojati da prua kvalitetne usluge i preduzima dodatne mjere kako bi to vei broj zainteresovanih poslodavaca koristio finansijsku podrku Zavoda, i kako bi zajednikim naporima prevazili probleme nedostatka sredstava za subvencije i pomo u cilju veeg zapoljavanja.
27. Sugestije i preporuke za uspjeniju saradnju sa Zavodom za zapoljavanje Crne Gore

Pored pohvala za uspjenu dosadanju saradnju i ljubaznost osoblja, najvei broj preporuka odnosio se na: veu pomo kod finansiranja zapoljavanja mladih, posebno pripravnika, veu pomo prilikom otvaranja novih radnih mjesta, veu pomo u obezbjeivanju deficitarnog kadra, i vei stepen interakcije izmeu Zavoda i poslodavaca.
Imajui u vidu da je na evidenciji Zavoda broj onih koji ekaju da odrade pripravniki sta jako veliki, naroito kod visokoobrazovanih, jasno je da je to problem broj jedan i za mlade i za poslodavce i da bez dodatnog angaovanja svih inilaca drutva i izdvajanja vie finansijskih sredstava ovaj problem nee moi biti uspjeno rjeavan.Ovo je istovremeno i najvanija preporuka poslodavaca kada je u pitanju budua saradnja. Definitivno je krajnje vrijeme da se problemu pripreme mladih kolovanih kadrova za zapoljavanje prie sistematinije kroz jednu dublju analizu, i u skladu sa potrebama trita rada donesu kriterijumi i odrede prioritetne grane u kojima drava mora obezbijediti praktian rad radi polaganja strunog ispita, to je uslov za zapoljavanje i zadravanje na poslu: medicina, farmacija, stomatologija, turizam, dravna uprava, zanatstvo i dr. Sve ostale preporuke su u mnogo manjem obimu izraene ali su takoe vane za budue aktivnosti Zavoda. One se preteno odnose na pomo kod obuke za deficitarna zanimanja, na otvaranje novih radnih mjesta, kao i mnogo kvalitetniju interakcijsku saradnju sa poslodavcima.
61
V. GLAVNI NALAZI, ZAKLJUCI I PREPORUKE

Anketom je obuhvaeno 1.456 poslodavaca koji su na dan zakljuivanja baze, iz koje je definisan uzorak, zapoljavali 33% ukupno zaposlenih. Bazirano na prethodnoj analizi, ovo poglavlje sadri glavne nalaze, izvedene zakljuke i sugerisane glavne preporuke koje bi, prema naem miljenju, trebalo slijediti ukoliko se eli popravljanje situacije na tritu rada, ostvarivanje vee zaposlenosti i stvaranje adekvatnijih uslova za rad poslodavaca . Prvo provjera na radu pa stalno zaposlenje. Oko 76% zaposlenih u uzorku je angovano na neodredjeno a 23% na odredjeno vrijeme, to je znatno vie od percepcije u javnosti a znatno manje nego u razvijenim zemljama. Pri prvom zapoljavanju situacija je obrnuta - skoro 80% novoangaovanih je na odredjeno a 20% na neodredjeno vrijeme. Sutinski, ovo znai da poslodavci preferiraju stalno zaposlenje ali tek nakon provjere kroz zapoljavanje na odredjeno vrijeme. U ukupnoj zaposlenosti pripravnici imaju malo uee 1,2%, a kod novozaposlenih znaajno - oko 15%, to znai da institut pripravnikog staa igra znaajnu ulogu u sticanju radnog iskustva i kasnijem zapoljavanju mladih kadrova. Dobra kvalifikaciona struktura zaposlenih koja se stalno poboljava. Nastavljaju se intenzivne pozitivne promjene u kvalifikacionoj strukturi zaposlenih. Najvee i najznaajnije su na krajnjim polovima. U periodu 2008-2011, uee zaposlenih sa najniim stepenom obrazovanja u ukupnoj zaposlenosti opalo je sa 14% na 12%, dok je uee zaposlenih sa najviim nivom obrazovanja poraslo sa 32% na 37%. Istovremeno se smanjilo uee zaposlenih sa srednjim obrazovanjem (sa 54% na 52%). Ipak, u strukturi ukupno zaposlenih dominiraju srednjokolci. Prema formalnom obrazovanju, zaposleni u Crnoj Gori se mogu uporedjivati sa zaposlenima u razvijenim zemljama; medjutim kada se porede produktivnost i efikasnost radne snage, razlike su velike. Tradicionalno vanprivredne djelatnosti imaju puno bolju kvalifikacionalnu strukturu od privrednih. Najbolju kvalifikacionu strukturu imaju Obrazovanje, Finansijsko posredovanje i Dravna uprava (od 60% do 80% visokoobrazovanih), a najloiju Poljoprivreda i Gradjevinarstvo (oko 83% sa niim i srednjim obrazovanjem). Mala ulaganja u dodatno obrazovanje i obuku; interna obuka je sve znaajnija. Nastavlja se trend stagnacije ulaganja u obuku zaposlenih. Broj poslodavaca koji svoje zaposlene alju na obuku je relativno mali (oko 21%), i isti je kao u 2010. god., a broj i procenat obuavanih
62
radnika daleko je manji - svega 6%, i slian je onom iz prethodne godine. Pozitivno je to to se poveava prosjeno vrijeme provedeno na obuci i ono iznosi 20 dana, to se odraava na prosjenu cijenu potroenih sredstava koja iznosi 1.392 evra i znaajno je via od prosjene cijene u prethodnoj godini. Potvrdjuje se pravilo da se najobrazovaniji najvie alju na dodatno obrazovanje (Finansijsko posredovanje, Obrazovanje), a brine injenica to realni sektor ulae malo u dodatnu obuku. Posebno se malo obuavaju u preradjivakoj industriji koja je motor tehniko-tehnolokih promjena, novog zapoljavanja i kvalitetnih radnih mjesta. Od svih oblika interne obuke najznaajnije su dokvalifikacije (43%) i specijalizacije (33%). Nepovoljna je struktura dodatne obuke jer u njoj i dalje dominiraju sticanja znanja i vjetina koji se u kvalitetnom srednjem obrazovanju stiu tokom redovnog kolovanja: uenje stranih jezika i to niih nivoa engleskog; zatim osnovna informatika pismenost, dok je malo obuke za visokospecijalistika znanja i vjetine. Nije povoljno ni to to su daleko najvie obuke realizovali poslodavci u trgovini i turizmu i u velikim i starijim preduzeima, a vrlo malo u malim i srednjim preduzeima. U ovom smislu postoji velika razlika u odnosu na prethodne godine. U kriznim vremenima teko je predvidjati; nastavlja se stagnacija zapoljavanja, a zamjena je glavni izvor zapoljavanja. Uporedjujui prognoze poslodavaca o zapoljavanju za jednu godinu sa ostvarenjima u toj godini, dolazi se do zakljuka da poslodavci nijesu bili dobri prognozeri. Ekonomska kriza koja je pogodila Crnu Goru itekako se negativno odrazila na zapoljavanje. U 2011. god. zaposleno je 7.827, u 2010. 8.694; u 2009. 7.663, a u 2008. pred izbijanje krize 18.140. Broj zaposlenih u 2011., u odnosu na 2010., manji je za blizu 1.000 lica (867) ili 10%. Imajui u vidu da je stopa rasta BDP u 2011. iznosila oko 2.5% i da poslodavci u uzorku predstavljaju najvitalniji dio privrede, navedeni podaci nijesu ohrabrujui. Nepovoljno je to to 87% zaposlenih ini zamjena onih koji su poli u penziju a samo je 13% novih radnih mjesta. Ono to brine su predvidjanja poslodavaca da e u 2012. zaposliti samo 3.412 lica. Ovo je praktino isti broj kao u 2010. godini. Ako se ostvare ova predvidjanja i bude slino na nivou privrede u cjelini, novo
V I V / V I V I VI I
zapoljavanje svee se manje-vie na prostu zamjenu, to znai da nema rasta zaposlenosti. Poslodavci su optimistiniji kada je rije o perspektivama svog biznisa na srednji rok. Skoro 40% oekuje rast svog biznisa, a samo 6% oekuje kontrakciju/smanjenje, dok se umjerenim moe smatrati broj onih koji oekuju stagnaciju (183 ili 12%). Kao i prethodnih godina, Hoteli i restorani i Trgovina na veliko i malo su glavni izvori zapoljavanja (oko 50%), a nisko je zapoljavanje u preradjivakoj industriji (7%) i gradjevinarstvu (5%). Kvalifikaciona
63
struktura zaposlenih prilino iznenadjuje - najvea je tranja bila za radnicima III nivoa strune speme (2.170 ili 30%); zatim slijede nekvalifikovani i polukvalifikovani (26%), a novozaposleni sa IV stepenom strune spreme i visokoobrazovani (VI i VII) imaju priblino isto uee (22% odnosno 21%). Ovi podaci govore da se crnogorska privreda i dalje dominantno oslanja na prirodne resurse - sunce, plae, planine i na njima bazirane usluge - turizam; zatim - ume, mineralne sirovine, poljoprivredno zemljite i na njima zasnovane primarne preradjivake kapacitete, za ta je najvie potrebna kvalifikovana i polukvalifikovana radna snaga. Nema novih inovativnih firmi visoke tehnologije koje kreiraju kvalitetna radna mjesta zapoljavajui ininjere i druge visokoobrazovane kadrove. Postojei obim tranje za visokoobrazovanim vie je razultat zapoljavanja u vanprivredi zdravstvu, obrazovanju, dravnoj upravi, bankarstvu i sa njima povezanim djelatnostima, nego to je rezultat razvoja privrede. Podaci o zapoljavanju u posljednjih nekoliko godina ustvari govore o tome da za crnogorske prilike ne stoji teza koja se esto moe uti u Crnoj Gori o visokoj tranji i zapoljavanju visokoobrazovanog kadra i maloj tranji za kadrom srednjeg i niih nivoa strune spreme. Realne prilike i struktura privrede otkrivaju da je to zabluda i nje se treba to prije osloboditi kako bi se produkcija visokoobrazovanog kadra svela na realne okvire i obezbijedio kvalitetan kadar srednjeg nivoa obrazovanja. Ovu tezu potvrdjuju sami poslodavci kroz odgovore na pitanje o potrebama za novim vjetinama i zanimanjima koja trenutno ne postoje a bie im potrebna u relativno bliskoj budunosti (new skills for new jobs). Skoro niko nije dao ni u naznakama to bi to moglo biti ve su kao odgovor navodili klasina/tradicionalna zanimanja koja postoje generacijama. Zbog ovog je za crnogorske prilike, posebno sa stanovita zapoljavanja i racionalnog korienja ljudskih resursa, tetna teza koja se stalno provlai da je EU postavila cilj da do 2020. god. 40% stanovnitva ima visoko obrazovanje, to implicitno znai da u Crnoj Gori ne treba ograniavati upis na fakultete, ak i u prilikama kada za takvim kadrovima nema tranje i veliki broj e biti nezaposlen. Dalja koncentracija zapoljavanja na primorju. Struktura privrede u kojoj dominiraju Hoteli i restorani odnosno Turizam, Trgovina i Saobraaj, u velikoj mjeri definie regionalni raspored zapoljavanja, kako u prolosti tako i budunosti. Ostvareno zapoljavanje u prethodnih nekoliko godina i prognoze poslodavaca za 2012. god. govore o tome da se vri dalja koncentracija zapoljavanja u primorskim optinama. U prognozama poslodavaca juni region uestvovae u zapoljavanju ak sa 56%, dok e sjeverni sa 12 optina, u kojima ivi oko 45% ukupnog
64
stanovnitva Crne Gore, uestvovati sa 23%. Ukoliko se sve prepusti slobodnom djelovanju trita i ne bude znaajnijih intervencija drave u stvaranju novih radnih mjesta na sjeveru, regionalni debalansi u zaposlenosti i razvoju uopte, uprkos proklamovanim ciljevima, e se i dalje poveavati. Ponavlja se stara pria o vikovima i manjkovima radne snage. Oko 17% anketiranih poslodavaca izjavilo je da je u 2011. god. imalo vikove radne snage, to je isti procenat kao u 2009. i 2010., dok je u odnosu na rezultate Ankete iz 2008. ovaj procenat duplo vei. Brojano iskazano, vikovi su iznosili 1.665, tj. 21% novozaposlenih u ovoj godini. U vrijeme ekonomske krize iskazani vikovi su oekivani. Medjutim, ako se zna da u uzorak nijesu uvrtena velika preduzea koja imaju probleme u poslovanju i najvei broj vikova radne snage (KAP, eljezara), i ako se ima u vidu injenica da je proces vlasnike transformacije i restrukturiranja privrede pri kraju, navedeni podaci ukazuju na to da vikovi radne snage ostaju trajan problem o kojem se mora voditi rauna u budunosti. I broj poslodavaca koji nije mogao popuniti slobodna radna mjesta u 2011. ostao je praktino isti kao u prethodnoj godini - oko 15%. Broj nepopunjenih radnih mjesta od 634 ini oko 8% ukupnog broja zaposlenih i priblian je onom iz 2010. god, tako da se moe govoriti o trendu smanjivanja. Imajui u vidu krizu zapoljavanja, ovo se ipak moe protumaiti kao prilino visoka brojka. Od samog broja, za ovu analizu su interesantniji odgovori o razlozima nepopunjavanja slobodnih radnih mjesta. Interesantan je podatak da se nedostatak obuene i iskusne radne snage navodi kao daleko najvaniji razlog nepopunjavanja slobodnih radnih mjesta (71%), dok npr. uslovi rada (visina zarade i nestalnost zaposlenja) imaju mali znaaj - svega 4%. U ovom smislu veoma je interesantan podatak da je 900 poslodavaca izjavilo da bi zaposlilo vie radnika kada bi trokove dodatne obuke i sticanja iskustva platio Zavod za zapoljavanje. Najvei vikovi i manjkovi istovremeno se pojavljuju u istim djelatnostima Saobraaju i vezama i Trgovini, Hotelima i restoranima i Zdravstvu. Definitivno je kriza imala znaajan uticaj na ovakva kretanja, ali ovo moe biti i znak sprovodjenja procesa prestrukturiranja i nepodudaranja ponude i tranje radne snage.. Istovremeno postojanje vikova i manjkova radne snage je trajno obiljeje trine privrede i sama po sebi ova pojava nije problem. Problem predstavlja ako su razlike velike i traju due. Da bi se to ostvarilo neophodna su stalna istraivanja i na osnovu tih rezultata neophodno je razvijati sistem mjera i programa koji e doprinositi njihovom smanjivanju.
65
Slaba je zainteresovanost za zapoljavanje lica sa invaliditetom, a raste interes za zapoljavnje populacije RAE. Uprkos injenici da je velika veina anketiranih poslodavaca (85%) informisana o beneficijama pri zapoljavanju lica sa invaliditetom, postoji mala zainteresovanost za njihovo zapoljavanje. Samo 5% je izjavilo da je u posljednje 2 godine zaposlilo lica sa invaliditetom. Mala je zainteresovanost i pod pretpostavkom da se beneficije znaajno poveaju u narednom periodu. Znatno povoljnija situacija je kod zapoljavanja populacije RAE. Poveao se broj poslodavaca koji su spremni zaposliti ova lica (sa 5% na 19%), dok je broj koji predvidjaju da e zaposliti (450) dvostruko vii u odnosu na 2010. godinu. Poboljavaju su i druge karakteristike zapoljavanja populacije RAE - produava vrijeme angaovanja, poveava broj u stalnom radnom odnosu, a kao rezultat poboljanja obrazovne strukture poboljava se struktura/kvalitet radnih mjesta na kojima se zapoljavaju. Dominira zapoljavanje na tradicionalnim poslovima, ali medju zaposlenima ima ljekara, nastavnika u srednjim kolama, i inovnika u dravnoj administraciji. Vise aktivnih mjera zapoljavanja i vie direktnih kontakata sa poslodavcima. U dijelu koji se odnosi na ulogu ZZZ na tritu rada i na kvalitet usluga koje Zavod prua poslodavcima jasno je naznaeno da su poslodavci zadovoljni kvalitetom postojeih usluga. Kada su u pitanju budue usluge Zavoda, poslodavci sugeriu da oekuju veu pomo kod finansiranja zapoljavanja mladih, posebno pripravnika, veu pomo prilikom otvaranja novih radnih mjesta, veu pomo u obezbjeivanju deficitarnog kadra, i vei stepen interakcije izmeu Zavoda i poslodavaca.
GLAVNEPREPORUKE
Ako se pogledaju preporuke iz Ankete 2010/2011. te uporede sa rezultatima postojee analize jasno je da su glavni problemi veoma slini, odnosno sutinski isti. Malo toga od preporuka je realizovano ili poelo da se realizuje na adekvatan nain, a neki procesi su se odvijali suprotno od navedenih preporuka. Kao rezultat toga, dolo je do produbljivanja problema i uslonjavanja procesa. Zbog toga je prologodinje preporuke mogue manje-vie u cjelosti ponoviti. Ovdje se iznose samo one kljune. Dati prioritet zapoljavanju. Makro-ekonomska kretanja i na njima bazirana predvidjanja rasta za 2012. god. su skromna i ne bude nadu za brz oporavak zapoljavanja. Slian zakljuak se moe izvui iz stavova poslodavaca. Oekuje se mala tranja za radnom snagom i u najveoj mjeri se svodi na zamjenu onih koji odlaze u penziju. S druge strane
66
ponuda radne snage je velika i ne opada - broj nezaposlenih je veliki, priliv mladih iz obrazovnog sistema takodje; nastavlja se proces oslobadjanja vikova u preduzeima, a najavljuje se znaajnije otputanje zaposlenih iz administracije na svim nivoima. Ovo predstavlja veliki izazov za Vladu. Ona je toga svjesna i poveanje zaposlenosti, odnosno smanjenje nezaposlenosti, naznaeno je kao osnovni prioritet. Ovo zbog toga to bez vee zaposlenosti nema rasta ivotnog standarda, nema smanjenja siromatva, nema smanjenja regionalnih razlika i, u krajnjem, nema ubrzanog pribliavanja Evropskoj Uniji. Ipak iznenadjuje injenica da u javnosti nema veeg naglaavanja EU ciljeva u ovom pogledu, a posebno standarda i indikatora koje je EU postavila kao glavni cilj u Evropa 2020. kada je u pitanju zapoljavanje. Za znaajnije poveanje zaposlenosti neophodno je paraleno raditi na tri kolosjeka poveanju stope rasta privrede, smanjivanju broja i stope nepopunjenih radnih mjesta, i poveavanju samozapoljavanja. Medjutim, za ostvarivanje iole znaajnijih pomaka u poveanju zaposlenosti na kratak i srednji rok, kroz dinamiziranje privrede, postoje ozbiljna ogranienja. Ona se ogledaju kroz malu domau tednju raspoloivu za investicije, pad direktnih stranih investicija, ograniene mogunosti daljeg zaduivanja i visoke bankarske kamatne stope. Dinamiziranje privrede i poveanje stope rasta privrede. I kada bi se ostvarilo, predstavlja neophodan ali ne i dovoljan uslov za znaajnije poveanje zaposlenosti. Sa stanovita zapoljavanja, pored stope rasta GDP, veoma je vano i koji sektori e dobiti prioritet u razvoju. Prioritetni sektori i projekti koji se najee pominju, kao to su razvoj energetike i infrastruktura, su kapitalno intezivni i ne stvaraju dovoljno radnih mjesta. Pored toga, ove djelatnosti zajedno sa turizmom kubure sa obezbjedjenjem radne snage i kada je u pitanju postojei obim poslovanja. Takodje, ovi projekti vezani su za odredjene lokacije tako da je teko obezbijediti ravnomjerniji regionalni razmjetaj zapoljavanja, a realizaciju bilo koijeg od znaajnijih infrastrukturnih i energetskih kapaciteta u naim uslovima mogue je ostvariti tek na srednje i due staze. Zbog toga je neophodno panju usmjeriti na one mjere i programe koji manje kotaju i daju bre efekte. Kratkoroni prioriteti. Navedeni limitirajui faktori u stvaranju novih radnih mjesta nameu potrebu da se preduzimaju mjere koje e doprinijeti smanjenju uvoza radne snage, poveanju popunjenosti slobodnih radnih mjesta i poveanju samozapoljavanja. Da bi se postigli navedeni ciljevi na kratak rok, neophodno je odlunije sprovodjenje ve postojeih programa aktivne politike zapoljavanja i kreiranje novih programa i projekata iz ovog domena. Treba intenzivirati kampanju u drutvu - medju mladima, roditeljima i poslodavcima, o
67
potrebi i prednostima veeg zapoljavanja domae radne snage na sezonskim poslovima. Potrebno je nastaviti sa istraivanjima kod poslodavaca i mladih kako bi se to bolje razumjeli argumenti o angaovanju uvezene a ne domae radne snage, i shodno tome preduzimale mjere da se udovolji njihovim opravdanim argumentima i potrebama. Aktivnosti treba sprovoditi u dva smjera - dalje rafiniranje podsticajnih mjera i preduzimanje mjera za pripremu i neophodnu obuku sezonske radne snage gdje je to neophodno. U pripremu programa za obavljanje sloenijih sezonskih poslova treba ukljuiti poslodavce i istovremeno ispitati mogunosti da se pripremna obuka obavlja kod poslodavaca. Na ovaj nain poslodavci bi mogli da testiraju potencijalne zaposlene. Popunjavanje slobodnih radnih mjesta. Za popunjavanje slobodnih radnih mjesta koja podrazumijevaju vii stepen znanja i vjetina, kao to su razliita zanatska zanimanja u gradjevinarstvu, zanatska zanimanja za pruanje linih usluga stanovnitvu, i za popunjavanje upranjenih radnih mjesta u drugim djelatnostima realnog sektora, neophodno je izdvojiti vie sredstava za programe prekvalifikacija, dokvalifikacija i obuku na radnom mjestu. Sa zainteresovanim poslodavcima, kao u sluaju sezonske radne snage i uz pomo institucija kao to je Centar za struno obrazovnje, treba pripremiti programe obuke i to je mogue vie realizovati ih kroz obuku na radnom mjestu. Za ostvarivanje oba zadatka neophodno je obezbijediti vie sredstava i programa, a neophodno je obezbijediti i sredstva i programe za veu prostornu mobilnost radne snage unutar Crne Gore. Takodje je neophodno obezbijediti sredstva i specifine programe obuke i sticanja radnog iskustva kod onih zanimanja gdje postoje potrebe i prisutan je kadar sa bazinim obrazovanjem, no nedovoljno obuen da bi ih poslodavci zaposlili. Za poveanje samozapoljavanja, posebno za poetnike, takodje je neophodno vie sredstava za kreditiranje po povoljnim uslovima. Desetogodinje iskustvo u sprovodjenju razliitih programa i mjera ovog tipa (selekcija, obuka, finansiranje, kontrola) omoguava da se ovakvi programi realizuju jo uspjenije. Prioriteti za postizanje ciljeva na srednji rok. Kada su u pitanju mnogi programi i mjere, ak i kada bi njihova realizacija poela odmah, rezultati se mogu oekivati nakon 3 i vie godina. Ovdje se pored navedenih konkretnih projekata u infrastrukturi i energetici, prije svega misli na reformu obrazovanja. I to nastavak reformi u srednjem strunom obrazovanju i poetak reformi u visokom. Kod srednjeg strunog obrazovanja neophodno je sprovesti upisnu politiku koja e na startu voditi ograniavanju upisa u kole koje produkuju kadar kojeg ve ima veliki broj na biroima rada, a poveati upis u srednje strune kole koje
68
produkuju kadrove za realni sektor - poljoprivreda, gradjevinarstvo, turizam, zanatstvo. Medjutim, ovo nije dovoljno. Potrebno je stvoriti uslove da svreni srednjokolci III nivoa strune spreme ostaju u svom zanimanju i pojave se na tritu rada. Ovo je mogue postii kroz kombinaciju dvije vrste mjera: restrikivne, kroz pootravanje uslova za upis na vie nivoe obrazovanja, i stimulativne, obezbjedjivanjem solidnih uslova za obuku i davanjem prioriteta za dobijanje kredita za kolovanje i dobijanje prioriteta za smjetaj u uenikim domovima. Visokom obrazovanju neophodna je radikalna reforma, koja je samim tim tea a nema je ni u naznakama. Kroz sprovodjenje eksterne mature treba pootriti uslove za prohodnost na vie nivoe obrazovanja, ime bi se smanjio broj kandidata za upis na fakultete, poboljali uslovi za studiranje i poveala ponuda srednjokolaca za deficitarna zanimanja. Istovremeno bi se smanjila produkcija kadrova kojih ve ima veliki viak (pravnici, ekonomisti, politikolozi, razne vrste tzv. poslovnih kola), i poveao upis na fakultete prirodnih nauka, ininjerstva, bolje rei poboljala bi se struktura upisanih na ove fakutete. Veliki izazov za visoko obrazovanje je potreba njegovog restrukturiranja u smislu pomjeranja akcenta sa fakulteta i poslediplomskih studija na vie kole odnosno ono to su u svijetu moderni koledi koji su usmjereni na potrebe lokalne privrede i preteno realni sektor. Upravo je unapredjenje saradnje sa privredom znaajan element reforme obrazovanja. Poseban i vjerovatno najvei izazov za cjelokupno obrazovanje, posebo za srednje struno i visoko, predstavlja podizanje njegovog kvaliteta. Nema zvaninih i medjunarodno uporedivih podataka o kvalitetu srednjeg i visokog obrazovanja, ali ako se uzmu u obzir stavovi poslodavaca i produktivnost rada, jasno je da je kvalitet obrazovanja nizak. Ovo istraivanje, odnosno stavovi poslodavaca u vezi sa kvalitetom radne snage, potvrdjuju zakljuke iz istraivanja Svjetske banke u kojem se eksplicitno kae da itav region, i u njemu Crna Gora, vei akcenat u obrazovanju stavlja na proizvodnju diploma nego na proizvodnju samih vjetina. Podizanje kvaliteta podrazumijeva realizaciju programa koji vode kako podizanju znanja i vjetina u tzv. mekim vjetinama (informatika pismenost, poznavanje stranih jezika, vjetine komuniciranja, timski rad), tako i sticanju vjetina za kvalitetno obavljanje poslova koje ine sr pojedinih zanimanja. Medjutim, i kada sredstva ne bi predstavljala problem, rije je o procesu koji je mogue realizovati samo na due staze. Najvee ogranienje na ovom putu predstavljae nedostatak dobro obuenog nastavnog kadra. Navedeni programi i mjere za poveanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti iziskuju znaajna finansijska sredstva koja se ne mogu
69
obezbijediti iz redovnog dravnog budeta. Zbog toga se moraju maksimalno koristiti sredstva razliitih medjunarodnih institucija i fondova - programa IPA, USAID-a, kao i drugih razvojnih institucija. Medjutim, ni to nije dovoljno. Zato se moraju traiti dodatna sredstva iz domaih izvora: tednja u rashodima drave i njeno preusmjeravanje za ove namjene, vee oporezivanje luksuza i nekretnina koje nijesu u funkciji razvoja i zapoljavanja, progresivno oporezovnje prihoda koji nijesu rezultat rada, uvodjenje posebnog namjenskog poreza ili ak uvodjenje samodoprinosa sa jasnom namjenom i prioritetima. 14
14
Poznato je da je finansijski paket borbe protiv nezaposlenosti predsjednika SAD Baraka Obame teak oko 450 milijardi dolara i sastojao se od nekoliko stotina razliitih projekata, programa i mjera. I, kao to je poznato, ovaj paket ve daje rezultate kroz smanjenje nezaposlenosti.
70
PRILOG BR 1: Upitnik za poslodavce
71
72
ZAVOD ZA ZAPOSLJAVANJE CRNE GORE Biro rada Kancelarija_
BAROMETAR ZAPOSLENOSTI - UPITNIK POSLODAVACA - 2011/2012
NAPOMENA:
1. Cilj ovog istraivanja je prikupljanje informacija o promjenama na tritu radne snage u Crnoj Gori. 2. Sve prikupljene informacije su strogo povjerljive i tretirae se kao takve. 3. Navedene informacije nee obavezivati Vas ni Vae preduzee na bilo koji nain, samo e unaprijediti nau saradnju
UPITNIK DIO I: OPSTI PODACI
1. Naziv preduzea 2. Oblik svojine: 3. Datum osnivanja preduzea: 4. Optina: 5. 7. Kontakt osoba Adresa: _ zapoljavanja: Registracioni broj: 6. 8. _______________________________ ifra djelatnosti: ___ 9. Vrsta djelatnosti: _ Telefon: Matini broj: _______________________ 10. Broj zaposlenih :
DIO II: ZAPOSLJAVANJE U 2011. GODINI 11. Navedite broj zaposlenih u svakoj kategoriji zaposlenja u vaem preduzeu
Mjesto: Faks: za pitanja E-mail:
Rb. 1. Ugovor o radu na neodreeno vrijeme
Ukupno
Zene
73
2.
Ugovor o radu na odreeno vrijeme zbog: a) obavljanja sezonskih poslova b) poveanja obima posla po drugim osnovama c) zamjene privremeno odsutnog zaposlenog do njegovog povratka d) obavljanja javnih radova e) ostalo Probni rad Pripravnici Rad kod kue
UKUPNO
3. 4. 5.
12. Navedite obrazovnu strukturu zaposlenih na dan anketiranja
*VII stepen je Bachelor, VII1 etvorogodinje studije, a VII2 magistarske studije
Stepen strune spreme I II III IV V VI VII* VII-1 VII-2 VIII UKUPNO
Broj zaposlenih
13. Od ukupnog broja zaposlenih u 2011.god, koliko njih je prolo dodatno obrazovanje i obuku?
74
3. a Interno obrazovanje i obuka za potrebe radnog mjesta ifra zanimanja Naziv zanimanja Broj zaposlenih koji su proli obuku Broj dana izdvojenih za obuku
Broj _______ .
13.b Koji vid obrazovanja ili obuke je sproveden Broj zaposlenih koji su proli obuku Broj dana izdvojenih za obuku
Vid obrazovanja ili obuke
Prekvalifikacija Dokvalifikacija Specijalizacija Studijski programi

Ukupno 13.c Za koja posebna znanja i vjetine ifra posebnog znanja Naziv posebnog znanja
Broj zaposlenih koji su Broj dana izdvojenih za obuku proli obuku
13.d Koliko ste uloili sredstava u 2011. godini, na obuku i usavravanje zaposlenih
Iznos uloenih sredstava u
% u odnosu na bruto line dohotke zaposlenih
14. Promjene u zapoljavanju u 2011.god. Br. Priliv i odliv radne snage
Ukupno
Zene
1. 2.
Broj novozaposlenih u 2011. godini Odliv radne snage u 2011.godini
14.a Molimo Vas navedite zanimanja novozaposlenih u 2011. god. Br. ifra zanimanja Naziv zanimanja Ukupno Zene
1.
75
15. Da li ste tokom 2011. god. imali slobodnih radnih mjesta koja nijeste mogli da popunite Da Ne
Ako je odgovor Da, koliko .
15. a Koji su, po Vaem miljenju, glavni razlozi za nepopunjavanje slobodnih radnih mjesta (moete zaokruiti jedan ili vie odgovora) Br 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 15. Razlog
Nedostatak obuene radne snage na tritu Nedostatak iskustva raspoloive radne snage Nedostatak neophodnih ali specifinih vjetina Nedostatak neophodnih radnika sa vie vrsta vjetina (multiskills) Nedostatak radne snage sa neophodnim IT vjetinama Nedostak radne snage sa znanjem stranih jezika Privremenost I sezonski karakter zaposlenja Niska zarada za uslove rada na traenom radnom mjestu Neto drugo - navedite
b Molimo Vas navedite strukturu nepopunjenih radnih mjesta u 2011. god.
Br.
Sifra zanimanja
Naziv zanimanja
Broj nepopunjenih radnih mjesta
1. 2. 3. 4.
16. Da li ste u 2011. god. imali vikova radne snage Da Ne
16.
a Ako je odgovor DA, molimo navedite strukturu vikova radne snage u 2011. god.
76
Br.
ifra zanimanja
Naziv zanimanja
Viak radnika (broj)
1. 2. 3. 4.
16. b Navedite glavne razloge koji su uticali na smanjenje broja zaposlenih u 2011.god. (moete zaokruiti jedan ili vie odgovora)
Br. 1.
Razlog Tekoe u poslovanju koje je izazvala globalna ekonomska kriza
2. 3. 4. 5. 6.
Planiran i realizovan program prestrukturiranja Nelojalna konkurencija na tritu Nezadovoljavajua znanja i vjetine zaposlenih Odliv radne snage po osnovu penzionisanja Oteani uslovi dobijanja kredita od banaka i visoke kamatne stope
DIO III: OEKIVANO ZAPOLJAVANJE U 2012. GODINI

17. Oekivani broj zaposlenih u toku naredne 2012.godine Br. 1. 2. Broj lica Djelatnost zapoljavanja Zanimanje
17.a Oekivani broj dodatnog zapoljavanja u toku sezone u 2012. godini Broj mjeseci Koji godine (kvartal) dio Djelatnost zapoljavanja
Br.
Broj zaposlenih lica
Zanimanje
1. 2. 3. 4. 5.
18. Navedite oekivane promjene u zaposlenosti po zanimanjima u 2012. godini
Br.
ifra zanimanja
Naziv zanimanja
Oekivane promjene (broj) Poveanje: Smanjenje
77
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
19. Koja su to nova zanimanja koja e Vam trebati u narednih 5 godina a kojih nema na tritu rada Br. Naziv zanimanja Stepen strune spreme Broj izvrilaca Pol
1. 2. 3.
20. Koja su to nova znanja i vjetine koje e Vam trebati u narednih 5 godina a nema ih u obrazovnom sistemu Crne Gore Br. Naziv zanimanja Stepen strune spreme Broj izvrilaca Pol
1. 2. 3.
21. Da li bi zaposlili lice sa evidencije, ukoliko bi Zavod finansirao njegovu/njenu obuku (obuka za konkretno radno mjesto) Da 22. Da li ste zaposlili lica sa invaliditetom u poslednje 2 godine Ne
Da ( Ako je odgovor da popunite sljedeu tabelu) NE Br. Naziv zanimanja Stepen strune spreme Broj izvrilaca Pol Na koji rok (period)
1. 2. 3.
22.a Da li ste upoznati sa subvencioniranjem zapoljavanja lica sa invaliditetom DA 22. b Da li planirate zaposliti lica sa invaliditetom uz odreene subvencije NE
78
DA ( Ako je odgovor da, popunite sljedeu tabelu) Br. Naziv zanimanja Stepen strune spreme Broj izvrilaca Pol
NE Na koji rok (period)
1. 2. 3.
23. Da li ste zaposlili pripadnika RAE populacije u poslednje 2 godine DA ( Ako je odgovor da popunite sljedeu tabelu) Br. Naziv zanimanja Stepen strune spreme Broj izvrilaca Pol NE Na koji rok
1. 2. 3. 4.
24. Da li planirate zaposliti pripadnika RAE populacije DA ( Ako je odgovor da popunite sljedeu tabelu) Br. Naziv zanimanja Stepen strune spreme Broj izvrilaca Pol NE Na koji rok
1. 2. 3. 4.
25. Kako procjenjujete perspektivu vaeg biznisa na srednji rok (u narednih 5 godina)
porast stagnacija smanjenje ne mogu da procijenim
DIO IV: SARADNJA SA ZAVODOM ZA ZAPOLJAVANJE 26. Da li ste saradjivali sa Zavodom za zapoljavanje na angaovanju neophodne radne snage u 2011. godini DA 26. NE (Molimo predjite na pitanje 28.)
a Ako da, molimo zaokruite koje ste vidove saradnje do sada imali (mogunost zaokruivanja vie odgovora)
A. Samo u dijelu prijavljivanja slobodnih radnih mjesta (radi oglaavanja) B. Upuivanje kandidata na oglase za posao C. Informacije o uslovima i mogunostima za obezbjedjivanje potrebne radne snage
79
D. Uee u odabiru kandidata za zaposlenje (intervjui sa kandidatima, prezentacija kandidata, psiholoka selekcija...) E. Uee u finansiranju zapoljavanja pripravnika F. Uee u izradi i sprovodjenju programa osposobljavanja za zapoljavanje (struno osposobljavanje, dokvalifikacija, prekvalifikacija, usavravanje) G. Finansijska podrka za otvaranje novih radnih mjesta H. Ostalo (molimo navedite) _____________________________________________
27. Molimo navedite koje vrste usluga oekujete od Zavoda za zapoljavanje u zadovoljavanju vaih potreba za radnom snagom:
28. Sugestije i preporuke za uspjeniju saradnju sa Zavodom za zapoljavanje Crne Gore:
Ime i prezime osobe koja je popunila upitnik
Pe^
Potpis ovlaene osobe poslodavca
dana
2010.
HVALA VAM ZA VAE VRIJEME I SARADNJU!
80
Prilog br 2:
Tabele: Tabele uz pitanje br. 13 (Od ukupnog broja zaposlenih u 2011.god, koliko njih je prolo dodatno obrazovanje i obuku) Tabela br. 1: Obueni po starosti poslodavca
Starost poslodavca Zaposleni po starosti preduzea Dodatno obueni po starosti preduzea % Do 1 g. 1-3 g. 3-5 g. 5-10 g. Preko 10 g. Ukupno zaposlenih
225
3167
3524
13344
40826
61086
8 3.55
437 13.8
261 7.41
71 5 5.36
2082 5.1
3503 5.73
Tabela br. 2: Obueni zaposleni po veliini poslodavca

Veliina preduzea zaposleni UKUPNO zaposlenih
mikromikro
mikro
mala
srednja
velika
Zaposleni po veliini preduzea Dodatno obueni po veliini preduzea %
1 50
909
8865
22832
28330
61086
0 0
0 0
0 0
53 0.23
3450 12.18
3503 5.73
Tabela br. 3: Obueni zaposleni po vidu obuke i broju dana
Vid obuke Dokvalifikacija Prekvalifikacija Specijalizacija Studijski programi
Broj zaposlenih koji su proli obuku 394 94 295 124
% 43.44 10.36 32.52 13.67
Broj dana izdvojenih za obuku 2639 445 13224 1694
% 14.66 2.47 73.46 9.41
Prosjek dana po zaposlenom 6.7 4.7 44.8 13.6
UKUPNO CRNA GORA
907
100%
18002
100%
19.8
Tabela br. 4: Prosjeno trajanje obuke po broju dana
Vid obuke Dokvalifikacija Prekvalifikacija Specijalizacija Studijski programi UKUPNO CRNA GORA
Broj zaposlenih koji su proli obuku 394 94 295 124
% 43.44 10.36 32.52 13.67
Broj dana izdvojenih za obuku 2639 445 13224 1694
% 14.66 2.47 73.46 9.41
Prosjek dana po zaposlenom 6.7 4.7 44.8 13.6
907
100%
18002
100%
19.8
81
Tabela br. 5: Sredstva izdvojena za obuku po djelatnostima i broju obuenih

Sredstva potroena na obuku Sredstva po obuenom licu Prosjek sredstava po obuenom licu 5
Djelatnost
Broj dodatno obuenih
2,00 0,00 0,00 7,00 53,00 165,00 25,00 97,00 36,00 45,00 128,00 185,00 81,00 0 0 0 67 18 907
3 750,00 0,00 1.000,00 21.117,00 57.068,00 30.700,00 122.048,00 11.020,00 7.600,00 5.988,00 3.437.673,00 20.100,00 0 0 0 12.200 200 3.727.464
4 750,00 0 142,86 398,43 345,86 1.228,23 1.258.23 306.11 168.88 46,78 18.582,00 248,15 0 0 0 182,09 11,11 4.109.66
1392
Tabela br. 6: Uee ^ obuenih u ukupno zaposlenima po djelatnostima

Djelatnost Broj zaposlenih iz ankete Broj onih koji su proli dodatno obrazovanje ili obuku 3 27 0 21 86 620 135 524 175 196 825 301 122 0 0 0 248 223 3503 % obuenih po djelatnostima 4 0.77 0.00 0.60 2.45 17.70 3.85 14.96 5.00 5.60 23.55 8.59 3.49 0.00 0.00 0.00 7.08 6.36 Uee obuenih u odnosu na zaposlene % 5 1.98 0.00 0.76 3.47 6.48 2.52 20.75 8.94 4.81 10.32 3.52 2.45 0.00 0.00 0.00 5.14 6.79 5.73
2 1362 15 2793 2480 9563 5361 2525 1958 4076 7998 8541 4976 0 0 1329 4827 3282 61086
82
Tabela br. 7: Vrste obuke po djelatnostima

Studijski programi 0 0 0 0 0 0 1 0 6 80 1 31 3 0 2 0 0 124 13,67%
Djelatnost
Dokvalifikacija
Prekvalifikacija
Specijalizacija
Ukupno C.G. 0 0 0 25 7 53 165 18 67 97 36 45 128 185 81 0 0 907 100%
% 0 0 0 2, 76 0,77 5,84 18,19 1,98 7,39 10,69 3,97 4,96 14,11 20,40 8,93 0 0 100
A B D E G I J K L LJ M N NJ V Z Z UKUPNO %
0 0 0 4 7 53 4 12 58 4 13 0 104 58 77 0 0 394 43,44%
0 0 0 9 0 0 82 1 0 0 0 0 0 0 2 0 0 94 10,36%
0 0 0 12 0 0 78 5 3 13 22 14 21 127 0 0 0 295 32,,52%
Tabela uz pitanje br. 14 (Promjene u zapoljavanju u 2011.god.) Tabela br. 8: Zapoljavanje u 2011. po veliini i starosti poslodavca
Broj novozaposlenih 1 15 1405 4656 1750 7827 Broj novozaposlenih 71 811 500 2638 3807
Veliina preduzea MIKRO MIKRO MIKRO MALA SREDNJA VELIKA UKUPNO
Odliv radne snage 17 20 1172 3625 1945 6779
% po osnovu odliva 1700 133.33 83.42 77.85 111.14 86.61
Starost preduzea Do 1 godine Od 1 do 3 godine Od 3 do 5 godina Od 5 do 10 godina Preko 10 godina
Odliv radne snage 53 766 361 2192 3407
% po osnovu odliva 74.65% 94.45% 72.20% 83.09% 89.49%
Tabela uz pitanje br. 15 (Da li ste tokom 2011. imali slobodnih radnih mjesta koja nijeste mogli da popunite)
83
Tabela br. 9: Broj nepopunjenih radnih mjesta po stepenima strune spreme

Stepen strune spreme 10 20 30 40 50 61 71 72 80 UKUPNO Broj radnika 32 41 158 82 31 28 237 7 18 634 % 5.05% 6.47% 24.92% 12.93% 4.89% 4.42% 37.38% 1.10% 2.84% 100.00%
Tabela
uz pitanje br. 16 (Da li ste u 2011. imali vikova radne snage)
Tabela br. 10: Viak zaposlenih po veliini preduzea

Preduzea UKUPNO CRNA GORA % mikro mikro mikro mala srednja velika Ukupno suficit
83 4.98%
130 7.81%
436 26.19%
532 31.95%
484 29.07%
1665 100.00%
Tabela uz pitanje br. 24 (Kako procjenjujete perspektivu vaeg biznisa na srednji rok (u narednih 5 godina))
Tabela br. 11: Procjena perspektive biznisa po starosti

STAROST PREDUZE A Kategorija odgovora 1 .porast % 2.stagnacija % 3.smanjenje % 4.ne mogu da procijenim % UKUPNO CRNA GORA % Do 1 g. 8 1.40% 1 0.55% 1 1.14% 4 0.65% 14 0.96% 1-3 g. 35 6.14% 5 2.73% 2 2.27% 16 2.60% 58 3.98% 3-5 g. 58 10.18% 12 6.56% 3 3.41% 40 6.50% 113 7.76% 5-10 g. 183 32.11% 48 26.23% 21 23.86% 170 27.64% 422 28.98% Preko 10 286 50.18% 117 63.93% 61 69.32% 385 62.60% 849 58.31% 1456 615 88 183 UKUPNO 570
84
SPISAK TABELA IZ TEKSTA ANALIZE:
Tabela br. 1: Vrste ugovora o radu Tabela br. 2: Obrazovna struktura zaposlenih na dan anketiranja Tabela br. 3: Zaposleni koji su proli obuku po djelatnostima Tabela br. 4: Obueni zaposleni po programima znanja i vjetina Tabela br. 5: Zapoljavanje u 2011.g. - novozaposleni i odliv radne snage Tabela br. 6: Zapoljavanje u 2011.g. po stepenima strune spreme Tabela br. 7: Poslodavci sa nepopunjenim radnim mjestima Tabela br. 8: Razlozi za nepopunjenost radnih mjesta Tabela br. 9: Nepopunjena radna mjesta po vrstama djelatnosti Tabela br. 10: Poslodavci sa vikom radne snage Tabela br. 11: Viak zaposlenih po djelatnostima Tabela br. 12: Razlozi smanjenja broja zaposlenih Tabela br. 13: Predvidjanje zapoljavanja u 2012. po djelatnostima i optinama Tabela br. 14: Predvidjanje zapoljavanja u 2012. po stepenima strune spreme Tabela br.15:Odgovor poslodavaca u vezi sa novim zanimanjima za naredni, petogodinji period Tabela br.16: Odgovor poslodavaca u vezi sa novim vjetinama koje ne proizvodi obrazovni sistem Tabela br. 17: Poslodavci koji bi zaposlili lica sa biroa uz obezbijedjenuobuku Tabela br. 18: Zapoljavanje lica sa invaliditetom u zadnje 2 godine Tabela br. 19: Upoznatost invaliditetom Tabela br. 20: Planovi za zapoljavanje lica sa invaliditetom uz subvencije Tabela br. 21: Planovi za zapoljavanje pripadnika RAE Tabela br.22: Planovi za zapoljavanje pripadnika RAE po stepenima strune spreme Tabela br. 23: Zapoljavanje pripadnika RAE u posljednje 2 godine Tabela br.24: Zapoljavanje pripadnika RAE u posljednje 2 godine po stepenima strune spreme Tabela br. 25: Procjena perspektive biznisa na srednji rok Tabela br. 26: Saradnja sa Zavodom za zapoljavanje sa subvencioniranjem zapoljavanja lica sa
85
SPISAK TABELA IZ APPENDIXA:
Tabela br. 1: Obueni po starosti poslodavca Tabela br. 2: Obueni zaposleni po veliini poslodavca Tabela br. 3: Obueni zaposleni po vidu obuke i broju dana Tabela br. 4: Prosjeno trajanje obuke po broju dana Tabela br. 5: Sredstva izdvojena za obuku po djelatnostima i broju obuenih Tabela br. 6: Uee obuenih u ukupno zaposlenima po djelatnostima Tabela br. 7: Vrste obuke po djelatnostima Tabela br. 8: Zapoljavanje u 2011. po veliini i starosti poslodavca Tabela br. 9: Broj nepopunjenih radnih mjesta po stepenima strune spreme Tabela br. 10: Viak zaposlenih po veliini preduzea Tabela br. 11: Procjena perspektive biznisa po starosti
SPISAK GRAFIKA:
Grafik br.1. Struktura poslodavaca prema oblicima svojine Grafik br.2. Struktura poslodavaca prema starosti/duini poslovanja Grafik br.3. Struktura poslodavaca prema djelatnostima Grafik br.4. Struktura poslodavaca prema veliini (broju zaposlenih) Grafik br.5. Pregled poslodavaca prema optinama Grafik br 6. Razlozi smanjenja broja zaposlenih Grafik br 7. Da li planirate zaposliti lica sa invaliditetom uz odreene subvencije Grafik br 8. Planovi za zapoljavanje lica sa invaliditetom uz subvencije
Grafik br. 9. Da li planirate zaposliti pripadnika RAE populacije? Grafik br 10. Procjena perspektive biznisa na srednji rok (procenti) Grafik br 11. Saradnja sa Zavodom za zapoljavanje
86
Zavod za zapoljavanje Crne Gore

Bulevar revolucije br 5, 81000 Podgorica
Tel: 382 20 405 243 Faks: + 382 20 405 222 Sajt: www.zzzcg.org E-mail:zzzcg@t-com.me
CIP - KaTaiorH3acHja y ny6iHKacHjn

CeHTpaiHa HapoflHa bibiHOTeKa CpHerope, CeTHfte
ISBN 978-86-85789-04-05 COBISS. CG-ID 12627472
87
88

Anketa Poslodavaca Podgorica 2011 2012

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Anketa Poslodavaca Podgorica 2011 2012

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Anketa poslodavaca 2011/12

ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE CRNE GORE

ZAPOSLENOST I ZAPOLJAVANJE 2011/2012

Podgorica, februar 2012.godine

Anketa poslodavaca 2011/12

Anketa poslodavaca 2011/12

Zavod za zapoljavanje Crne Gore

Anketa poslodavaca 2011/12

a) Struktura vikova radne snage u 2011. godini

16. b) Razlozi koji su uticali na smanjenje broja zaposlenih SADRAJ:

I. ................................................................ 1. Broj zaposlenih

17. 16. 17. 18. 19.

Anketa poslodavaca 2011/12

Upitnik za poslodavce Tabele ..................... Grafikoni ..................

Anketa poslodavaca 2011/12

1. UVOD I UVODNE NAPOMENE 1.1. Opti osvrt

Anketa poslodavaca 2011/12

Anketa poslodavaca 2011/12

Anketa poslodavaca 2011/12

1.2. Cilj(evi), svrha i koristi od istraivanja

Anketa poslodavaca 2011/12

3. Namjena istraivanja i potencijalni korisnici

Anketa poslodavaca 2011/12

Anketa poslodavaca 2011/12

2. Primijenjena metodologija i nain rada 2.1. Slinosti i razlike sa prethodnim istaivanjima.

Anketa poslodavaca 2011/12

2.3. Uzorak - postupak konstrukcije i veliina uzorka

Anketa poslodavaca 2011/12

Grafik br.1. Struktura poslodavaca prema oblicima svojine

Grafik br.2. Struktura poslodavaca prema starosti/duini poslovanja

OdlDo3fiod Od3Do5fiod Od5DolOgod PrekolOgod

Anketa poslodavaca 2011/12

Grafik br.3. Struktura poslodavaca prema djelatnostima

Grafik br.4. Struktura poslodavaca prema veliini (broju zaposlenih)

Grafik br.5. Pregled poslodavaca prema optinama

Anketa poslodavaca 2011/12

2.3. Realizacija ankete - kada, ko i doprinos svakog pojedinca

Anketa poslodavaca 2011/12

Tabela br. 1: Vrste ugovora o radu

Pripravnici Probni rad Rad kod kue

Anketa poslodavaca 2011/12

Anketa poslodavaca 2011/12

12. Obrazovna struktura zaposlenih na dan anketiranja

Tabela br. 2: Obrazovna struktura zaposlenih na dan anketiranja

Anketa poslodavaca 2011/12

Anketa poslodavaca 2011/12

Anketa poslodavaca 2011/12

Anketa poslodavaca 2011/12

Anketa poslodavaca 2011/12

Tabela br. 3: Zaposleni koji su proli obuku po djelatnostima

Broj zaposlenih iz ankete

Anketa poslodavaca 2011/12

13.a Interno obrazovanje i obuka za potrebe radnog mjesta

13.b Koji vid obrazovanja ili obuke je sproveden

Anketa poslodavaca 2011/12

13. c Za koja posebna znanja i vjetine je sprovedena

Anketa poslodavaca 2011/12

Tabela br. 4: Obueni zaposleni po programima znanja i vjetina

Anketa poslodavaca 2011/12

13. d Koliko ste uloili sredstava u 2011. g. na obuku i

Promjene u zapoljavanju u 2011.god.

Anketa poslodavaca 2011/12

Anketa poslodavaca 2011/12

Tabela br. 5: Zapoljavanje u 2011.g. - novozaposleni i odliv radne snage