RESTAURACIJA STROPNOG OSLIKA U SALONU PRVOGA KATA PALAE BAJAMONTI DEKOVI

UDK: 75.052.025.4:728.3] (497.5 Split) "18" Primljeno: 11. XII. 2006. Struni rad Dr. sc. BRANKO MATULI Umjetnika akademija u Splitu Odsjek restauracije i konzervacije Fausta Vrania 17 21000 Split, HR Mr. sc. TONI BOROVAC Hrvatski restauratorski zavod Odjel u Splitu Porinova 2a 21000 Split, HR U tijeku je jedan od najsloenijih zatitnih zahvata na stropnim oslicima u sredinjem salonu prvoga kata palae Bajamonti - Dekovi. Skidanje stropnih oslika s izvornog mjesta i njihovo vraanje nakon provedenih zatitnih radova postupci su koji iziskuju dobru procjenu, planiranje i organizaciju svih segmenata zatitnih zahvata, koji su znaajni jednako kao i osigurana sredstva za njihovo provoenje. Kljune rijei: restauracija, Bajamontijeva palaa, Antonio Zuccaro

Na prvom katu palae Bajamonti - Dekovi, na Trgu Franje Tumana na splitskoj obali, u stanu pok. Liljane Dekovi roene Mikai, djelatnici Hrvatskoga restauratorskog zavoda, Odjela u Splitu, Odsjeka za zidno slikarstvo, mozaik i tuko, obavili su tijekom 2003. godine pregled stanja 255

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

stropnih slika. U dvije prostorije veliine 7 x 6 m te u treoj, neto manjoj, veliine 3 x 4 m, dakle s bruto povrinom oslika 100 etvornih metara, nalaze se oslikani stropovi koji su zateeni u iznimno loem stanju. Vrlo brzo i s najveom ozbiljnou pristupilo se izradi elaborata zatite, to vie to splitske slike nemaju usporedbe u Dalmaciji toga vremena, i to ne samo zbog velike oslikane povrine, znaajnog naruitelja i umjetnika nego ponajprije zbog njihove likovne vrijednosti u kojoj se na vjet nain narativnost i dekorativnost isprepleu u zaokruenu i reprezentativnu cjelinu graanske umjetnosti sredine 19. stoljea.1 Palau Bajamonti dao je godine 1858. sagraditi dr. Antonio Bajamonti, nakon to je na drabi kupio zemljite perun. Neorenesansna etverokatnica gotovo monumentalnih dimenzija spada u red najljepih primjera stambene arhitekture sredine 19. st. Dio je urbanistike cjeline koju ine Prokurative, crkva i samostan sv. Frane i Riva, stvarajui tako dojmljivu vizuru obale koja je, prema Bajamontijevoj zamisli, trebala odisati duhom Venecije. Njegovu politiku karizmu prati i iznimni senzibilitet za umjetnost, pa tako osim to kupuje umjetnine na drabama u Veneciji, angaira poznate arhitekte i umjetnike toga doba na nekoliko zahtjevnih projekata (slikar Antonio Zuccaro, arhitekt Giovanni Battista Meduna, kipar Ceccon). To je vrijeme kada dr. Bajamonti u ulozi gradonaelnika grada, ali i prvaka autonomake stranke, osmiljava i zapoinje rad na nekoliko vitalnih infrastrukturnih projekata i javnih objekata u Splitu (obnova antikog vodovoda, Prokurative, plinska rasvjeta, poploavanje ulica, hortikulturno ureenje grada, teatar, fontana itd.). Istodobno, dr. Bajamonti je prepoznat i po indolentnom odnosu prema kulturnoj batini, osobito u nekoliko devastacija unutar Dioklecijanove palae, gdje obnavlja nekoliko svojih kua, sukobljavajui se s arhitektom konzervatorom Vickom Andriem.2 Na prvome katu palae nalazio se rezidencijalni stan gradonaelnika raskono ukraen i opremljen, s oitom nakanom stvaranja psiholokog dojma ekonomske i kulturne premoi vlasnika. Tu su se sauvali stropni oslici u tri prostorije, tri salona, koje je najvjerojatnije oslikao Antonio Zuccaro, vrlo ugledni transki slikar koji u to vrijeme intenzivno slika po Dalmaciji. Njegova djela odraavaju tehniku vjetinu bez dubljih prodiranja u samu likovnost, ograniavajui se na akademizam koji se sviao tadanjoj provincijskoj sredini Dalmacije.3 256

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

Kompozicijski i ikonografski najsloeniji je sredinji oslikani salon, s prikazom antikih bogova, muza, alegorija i anela smjetenih u sredinjem krunom dijelu stropnog oslika. Zeus je naslikan s orlom i munjom, dok je Hera prikazana sa ezlom i paunom. U dinaminoj kompoziciji ispod vrhovnih boanstava prikazane su muze Klio, Uranija, Geometrija te alegorije glazbe, slikarstva i kiparstva sa svojim pripadajuim atributima. Cjelokupan dinamian dojam upotpunjuju krilati aneli s lovorovim vijencima. Izvan sredinjeg medaljona, na junom i sjevernom dijelu stropa naslikano je est portreta istaknutih linosti iz antikih vremena smjetenih u manje medaljone. Meu njima se mogu prepoznati pjesnici Vergilije i Homer.4 U drugom salonu je kompozicijski aranman u dekorativnoj ulozi zadravajui se na detaljima bilja i ivotinja te na etiri vedute s arkadijskim prikazima rijeka, jezera i vodopada. Sredinji medaljon ukraen je pozlaenim drvenim viticama izraenima od drva unutar kojih su ogledalca. Stropni oslici su ve dulje vremena ozbiljno ugroeni zamjetnim propadanjem, naroito izraenim opasnim napuknuima koje prati i denivelacija ploha omeenih pukotinama. Teko stanje stropnih oslika jo se vie zakompliciralo poremeajem statikih momenata nakon postavljanja nove betonske konstrukcije poda iznad nosivih drvenih greda na gornjem iznad. Dramatina nova napuknua na nosivim zidovima upuuju na statike pomake koji se agresivno reflektiraju na cijeli stropni oslik. U tijeku spomenutih graevinskih intervencija dolo je do odvajanja i otpadanja oko 2 metra etvorna stropnog oslika u jugoistonom kutu stropa sredinjeg salona. Provlaivanjem, kao posljedicom nalijevanja betonskog poda, prouzroeno je nekoliko podruja s mrljama koje su nastale od djelominog otapanja veziva bojanog sloja. Sulfatni i kalcitni spojevi koji se nalaze u cementnoj abrazivnoj tekuini koja se izlijevala iz nedovoljno zatienih kalupa novih betonskih nosivih konzola novog poda, dodatno su potaknuli povrinska isoljavanja koja pojaavaju opi dojam mrljavosti. Posebno dramatian dio tog stropnog oslika nalazi se blizu sjeveroistonog kuta, gdje je zbog odvajanja od podloge (prije nekih tridesetak godina) nastalo povee ispupenje (otprilike 3 metra etvorna) koje prijeti daljnjim odvajanjem i otpadanjem. To se tada pokualo sprijeiti podupiranjem dvjema daskama privrenima dugim vijcima kroz oslikani strop. Trstini raster, u ulozi nositelja buke oslikanog stropa, na tom je mjestu najugroeniji i potpuno se 257

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

odvojio zbog pokidanog ovjesa konopiima na nivelirnim daskama privrenim za drvene nosive grede. Zbog svega navedenog uvia se neminovnost zahvata skidanja cijelog oslikanog stropa. Bilo kakvi zahtjevniji zahvati u smislu konsolidacije buke ili pokuaja poravnavanja poremeenih razina nekih dijelova oslikanog stropa ne dolazi u obzir jer statiki pomaci na zidovima ne prestaju. Odvojenom samonosivom novom konstrukcijom oslikani strop se izolira od statikih gibanja na zidovima i omoguuje samostalno egzistiranje unutar mree optereujuih mehanikih sila. Sve se moglo izbjei da je bio omoguen pristup odozgo te da su bili dostupni nestabilni dijelovi buke kako bi se omoguila konsolidacija trstinog rastera s ovjesom. Tako bi restauratorski zahvati bili osjetno krai, kvalitetniji, jeftiniji i prihvatljiviji za iznimno vrijedne stropne slikarije u palai Bajamonti - Dekovi. Elaborat zatite Predloeni elaborat koji su razradili autori ovog prethodnog izvjea, s konzervatorsko - restauratorskog stajalita spada meu nekoliko najsloenijh zahvata koji se u okviru struke mogu javiti. Plan zatitnog programa uvjetovan je s nekoliko bitnih odrednica. S povijesnoumjetnikog stajalita, radi se o vrlo vrijednom ciklusu zidnih slikarija poznatog autora Antonija Zucarra. S konzervatorsko-restauratorskog stajalita dvije kljune injenice odreuju zatitni zahvat, a to je iznimno loe stanje slikarija i njihova velika povrina, iji poloaj na stropu bitno oteavaju ionako sloene uvjete zatite. Stoga su za provoenje ovakvog programa gotovo jednako vani dobra procjena, planiranje i organizacija svih segmenata zatitnih zahvata, koliko i osigurana dostatna sredstva za njihovo provoenje. Zahvati vremenski podrazumijevaju otprilike dvije do tri godine kontinuiranog rada cijelog tima specijalista i u tom je vremenu na ovom konkretnom sluaju potrebno rijeiti gotovo svaku vrst problema koji se u konzervaciji i restauraciji zidnog slikarstva mogu javiti. Posebno valja istaknuti injenicu kako e biti nuno veliki dio slikarije skidati sa stropa i nakon zatitnih zahvata ponovo vratiti, uz prijeko potrebnu multidisciplinarnu suradnju s konzervatorima i povjesniarima umjetnosti. 258

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

Na osnovi pregleda i procjene zateenog stanja predlau se sljedei zatitni zahvati: 1. Pripremni i organizacijski poslovi Za uspjenu realizaciju ovog posla potrebno je organizirati manju radionicu koja e se nekoliko godina kontinuirano baviti zatitom ovog ciklusa zidnih slika. Odabir kvalitetnih strunjaka, te metoda i tehnika rada uz dobru i strunu pripremu, procjenu stanja, planiranje, organizaciju radova i usklaivanje svih segmenata konzervatorsko-restauratorskih djelovanja, zahtijevaju maksimalni angaman voditelja projekta. 2. Preventivna zatita 2.1. Otpalih ulomaka stropne slikarije Nekoliko stotina manjih i veih ulomaka rasuto je po podu prostorija. Sve ulomke potrebno je kolektirati, evidentirati, konzervirati i izraditi dokumentaciju. 2.2. Najugroenijih dijelova slikarije na stropu Brojni dijelovi slikarije doslovno vise i dre se minimalnim dijelom za korpus stropa. Sve takve dijelove potrebno je hitno osigurati od ruenja i daljnjih statikih poremeaja, to se nuno odraava i na preostale dijelove slikarije. 3. Zatita intarziranog parketa Intarzirani parket potrebno je obloiti kako bi se zatitio tijekom zatitnih zahvata na stropnim slikarijama. Oblaganje drvenom graom kako bi se na nju mogla nesmetano montirati konstrukcija radne platforme. 4. Postavljanje prikladne skele za rad U obje prostorije potrebno je postaviti radnu platformu povrine 70-ak kvadrata, na primjerenoj visini, kako bi se nesmetano mogli provoditi svi predvieni zahvati. Najprikladnija je metalna okosnica s podnicom od jelovih dasaka ime bi se dobio odgovarajui radni prostor i omoguila maksimalna dostupnost svih dijelova stropne slikarije. 5. Temeljiti pregled i procjena stanja 5.1. Statika procjena drvene grae stropne konstrukcije U tijeku preventivnih zahvata valja nainiti temeljitu statiku procjenu svih elemenata stropne konstrukcije. Takva procjena bitno odreuje itav tijek predvienih zahvata, s 259

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

moguim veim ili manjim izmjenama predloenog, to e ovisiti o rezultatima istraivanja. 5.2. Statika procjena armaturne trske Veliki problem u ovom sluaju predstavlja injenica da je bukani sloj nabaen na armature od prepletenog iblja-trske. Budui da se radi o vrlo fragilnom materijalu, iji se statiki poremeaji teko mogu reparirati in situ, svi oteeni dijelovi armaturne trske automatski se reflektiraju na oteenja bukanog sloja. 5.3. Statika procjena bukanog sloja Ve na prvi pogled vidljiva su brojna oteenja na bukanom sloju. Dio buke je otpao, dio je mjestimino odvojen od armature, a gotovo itava povrina slikarije izbrazdana je napuknuima razliitog intenziteta. 5.4. Pregled i procjena stanja bojanog sloja Bojani sloj relativno je dobro ouvan. Primjetne su zone s vie ili manje izraenim slojevima prljavtine, ae, praine. Dio bojanog sloja je pulverizirao, na brojnim mjestima dolo je do alteracije, a svemu tome je pridonijelo i oigledno prodiranje vode s gornjeg kata. 6. Rjeavanje svih instalacijskih vodova koji prolaze kroz strop (struja i dr.) Sve instalacijske vodove koji prolaze kroz konstrukciju krova potrebno je primjereno urediti kako bi se nesmetano mogli obavljati svi predvieni zatitni zahvati, te istodobno iznala rjeenja za prikladno namjetanje rasvjete. 7. Uzorkovanje buke, pigmenata i pozlate 7.1. Dijagnostika i laboratorijska istraivanja 7.1.1. Fizikalno-kemijska obrada uzoraka buke, pigmenata i pozlate Obaviti sve potrebno uzorkovanje i prikladne laboratorijske analize uzoraka buke, pigmenta i pozlate. 7.1.2. Istraivanja u svrhu spoznaje materijala i tehnika Razumijevanje i ispravna procjena izvorno uporabljenih materijala i izvrnih zanatskih i slikarskih tehnika, osnovni su preduvjet za uspjeno rjeavanje zateenih problema. 260

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

8. Pretkonsolidacija 8.1. Bojanog sloja Sve nestabilne i ugroene dijelove bojanog sloja potrebno je pretkonsolidirati kako bi se mogle poduzeti druge nune radnje na zatiti. 8.2. Najugroenijih dijelova buke Pretkonsolidacija buke na onim dijelovima za koje nije nuno promptno skidanje s izvornog mjesta. 9. Dokumentacija 9.1. Dokumentiranje zateenog stanja 9.2. Dokumentacijska obrada otpalih ulomaka stropne slikarije 9.3. Izrada nacrta stropne slikarije u odgovarajuem mjerilu 9.3.1. Snimanje slikarije totalnom stanicom i digitaliziranjem snimaka 9.3.2. Izrada matrinog plana toaka 9.3.3. Izrada nacrta likovne kompozicije 9.3.2.1. U tehnici olovke 9.3.2.2. U tehnici tua 9.3.2.3. U tehnici akvarela 9.4. Foto i videodokumentacija tijekom svih zahvata 9.5. Dnevnik rada 10. Zatita lica slikarije japan-papirom Nakon pretkonsolidacije i dokumentacije, cijela povrina lica slikarije obloit e se slojem japan-papira kako bi se u daljnjim zatitnim postupcima dodatna oteenja bojanog sloja svela na najmanju moguu mjeru. 11. Skidanje ulomaka slikarije s izvornog mjesta Za ovu stavku bitna je napomena kako se u pravilu ovako delikatni zahvati obavljaju s poleine, tj. uklanja se podna konstrukcija s gornjeg kata, ime se otvara radni prostor poleine slikarije. Time je mogue puno jednostavnije injektiranje, fiksiranje i sidrenje armature i buke, bez izravnog doticaja s bojanim slojem. No u ovom sluaju to naalost nije mogue jer je na gornjem katu nalivena betonska ploa koja je zauvijek onemoguila takav pristup spomeniku, a usput i promijenila izvorne fizikalne i mikroklimatske uvjete slikarije (mogua kondenzacija, ekstrakcija soli, itd.). Tom je injenicom unaprijed zadan okvir 261

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

zatitnih djelovanja preko lica slikarije, to za sobom povlai mnogo rizinije zatitne zahvate, a i znatno poskupljuje radove. U tijeku rada odabrat e se najpogodnija metoda i tehnika skidanja ulomaka slikarije, odnosno svih onih dijelova koji su se nepovratno odvojili od armature stropa. Unaprijed je potrebno predvidjeti najgoru moguu varijantu skidanja svih ulomaka, jer e se tek tijekom rada donijeti konana odluka o obujmu nunih zatitnih radova. 11.1. Izrada plana skidanja stropa s izvornog mjesta Najdelikatniji dio posla, o kojemu e ovisiti cjelokupni ishod. Pomna razrada ove skupine zatitnih zahvata mora jamiti uspjeno skidanje, ali i vraanje u cjelinu koja nakon provedbe mora zadrati maksimalnu cjelovitost spomenika. 11.1.1. Prema procjeni skidanje itavog stropa 11.1.2. Djelomino skidanje pojedinih dijelova stropa 11.1.3. Oznaavanje kotnih toaka za kontroliranje skidanja i vraanja ulomaka 11.2. Razrada potrebnih tehnikih rjeenja (nosai, podupore, sjekai, podloge, alati i druga oprema, itd.) 11.3. Priprema dijelova slikarije za skidanje 11.4. Skidanje 11.4.1. Podljepljivanje lica ulomaka slikarije 11.4.2. Postavljanje sigurnosnog nosaa 11.4.3. Odvajanje od korpusa stropa 11.4.4. Obrada poleine odvojenih ulomaka 11.4.5. Konzervacija i skladitenje 12. Zatitni zahvati na dijelovima koji se ne odvajaju (djeluje se na poleinu) Odnosi se na one dijelove stropne slikarije za koje se zakljui da im nije potrebno skidanje s izvornog mjesta i za koje je tehniki dostupno restauratorsko djelovanje s poleine. 12.1. Injektiranje 12.2. Konsolidacija i impregnacija 13. Obrada stropne armature 13.1. Potrebne intervencije na postojeoj drvenoj armaturi Pokae li se potrebnim, u ovaj zatitni zahvat bit e ukljueni specijalisti restauratori za drvo. 262

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

13.1.1. Konzervacija-restauracija greda, dasaka, trske 13.1.2. Zamjena na potrebnim mjestima 13.2. Postavljanje nove prihvatne armature Na svim dijelovima gdje ulomci slikarije budu dignuti s izvornog mjesta, bit e potrebno napraviti novi armaturni nosa buke. Odabir materijala i njegovo tehniko usklaivanje s izvornim dijelovima, odredit e se i tijeku radova. Velika je mogunost da se skinuti ulomci postave na novu lakonosivu sendvi-plou i na taj nain, uz odgovarajue tehniko rjeenje privrivanja, ponovo vrate na nosivu grednu konstrukciju. 14. Vraanje ulomaka na izvorno mjesto 14.1. Razrada plana vraanja 14.2. Razrada tehnikih rjeenja vraanja (nosai, podupore, sidrenja, alati i potrebna oprema, sendvi-ploe, itd.) 14.3. Priprema ulomaka za vraanje 14.4. Vraanje ulomaka 15. Skidanje zatite s lica slikarije 15.1. Skidanje podupora 15.2. Skidanje japan-papira 16. Rekonstruktivni zahvati na buci 16.1. Zatvaranje svih napuknua: grubi-fini sloj 16.2. Zatvaranje rezova na buci: grubi-fini sloj 16.3. Nadopunjavanje novom bukom na svim nedostajuim dijelovima stropa: grubi-fini sloj 16.4. Zavrno kitiranje 17. ienje bojanog sloja 17.1. Sondano ienje i pronalaenje najbolje metode ili nekoliko metoda ienja 17.2. Primjena odgovarajueg odabranog modela ienja bojanog sloja 18. Pripreme za retu bojanog sloja 18.1. Obrada podloge za prihvat retua 18.2. Impregnacija 19. Retu Reintegracija bojanog sloja slikarije je, s obzirom na njezinu likovnu razvedenost i kvalitetu, prijeko potrebna. 263

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

19.1. Pripremni planovi i skice 19.2. Izrada osnovnog crtea nedostajuih dijelova likovne kompozicije 19.3. Odabir materijala i tehnike retua 20. Konzervatorsko-restauratorski zahvati na pozlati 20.1. Skidanje svih pozlaenih drvenih ukrasnih okvira s izvornog mjesta 20.2. Obnova pozlate 20.3. Rekonstruktivna izrada nedostajuih dijelova okvira 20.4. Pozlaivanje novoizraenih dijelova 20.5. Vraanje pozlaenih ukrasnih okvira na izvorno mjesto 21. Konzervatorsko-restauratorski zahvati na staklenim ukrasima Sredinji medaljon june prostorije u sebi sadri nekoliko staklenih ukrasa koje valja skinuti, konzervatorski obraditi i potom ponovo reintegrirati u obnovljenu slikariju. 22. Postavljanje zatitnog sloja preko lica obnovljene slikarije Nakon provedbe svih prethodnih stavki zatite, na lice slikarije postavit e se odgovarajui zatitni sloj koji e uvelike poboljati odnos bojanog sloja prema vanjskim utjecajima, praine, svjetla, mikroklimatskih uvjeta, itd. Kao i pri svim ostalim zahvatima primjenjivat e se naelo izvornosti i reverzibilnosti. 23. Prezentacija i publiciranje S obzirom na vrijednost slikarija i iznimnu sloenost zatitnih zahvata bilo bi vrijedno sve radove popratiti primjerenom prezentacijom i strunom publikacijom. Primarni restauratorski zahvati Krajem 2004. nakon prosudbe predloenog elaborata zatite Ministarstvo kulture odobrilo je sredstva kojima su zapoeti planirani zahvati, koji e se nuno, u neposrednom doticaju sa spomenikom i restauratorskim problemima, u hodu modificirati i prilagoavati, odabirom najboljih moguih rjeenja prema stvarnim situacijama.

264

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

Prva preliminarna ispitivanja stanja bojanog sloja, buke i prihvatnog rastera od trske naglasili su prijanju prosudbu za hitnim restauratorsko-konzervatorskim zahvatima. Nakon uzorkovanja specifinih dijelova buke i pigmenata bojanog sloja, ispituju se mogunosti ienja bojanog sloja kemijskim i mehanikim metodama i provode se unutar manjih sondi. Upotrebom detektorske kamere s infracrvenim svjetlom istrauje se cijela povrina oslikanog stropa i otkrivaju se zone s retuiranim dijelovima koji su izvedeni uljanim bojama. Nije se nailo na mogue podslike ili preinake u fazi oslikavanja, to potvruje visoku kvalitetu i profesionalnost majstora, koji se strogo drao zacrtane sheme i unaprijed razraenog kompozicijskog plana. Retu je koncentriran u zonama veih pukotina i lakuna koje su zapunjene tvrdim gips-cementnim kitom. Detekciju retuiranih dijelova olakava razlika u glatkoi jer su izvorni dijelovi hrapaviji i odraavaju teksturu buke. Podatke o takvim intervencijama nemamo. Pretpostavljamo, na temelju sauvanosti izvedenih retua i stupnja njihove pohabanosti, da se takav zahvat dogodio u prvoj polovici prolog stoljea. Tu pretpostavku potkrepljuje i injenica da su u vremenu izmeu dva svjetska rata u potkrovlju palae bili atelijeri nekoliko splitskih likovnih umjetnika, koji su mogli biti potencijalni izvoai takve vrste restauratorskog zahvata.5 Prethodno izvjee o restauratorskim zahvatima tijekom 2005. godine Zbog sporadine stabilnosti bojanog sloja i naknadnog postavljanja zatitnog sloja s japan-papirom i gazom lijepljenih otopinom tutkala, potrebno je cijelu povrinu konsolidirati i homogenizirati prikladnim konsolidantom. Prije takvog zahvata povrinu bojanog sloja potrebno je oistiti mehanikim metodama: kruhom, spuvama WISHAB, kistovima i tapiima sa staklenim vlaknima. Kao konsolidant rabi se Paraloid, i to u dva sloja kao 2-postotna otopina i u dva sloja kao 3-postotna otopina u toulenu. Nakon tretmana i ispitivanja provedenih na manjim sondama zakljuujemo da je bojani sloj stabilan i spreman da bez posljedica izdri fazu podljepljivanja zatitnog sloja. Da bi zahvat skidanja oslikanog stropa bio uspjeno izveden, bilo je potrebno obaviti uvrivanje (armiranje) u tri sloja otopinom zejeg tutkala. 265

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

Kao prvi sloj lijepi se japan-papir, a kao druga dva slojevi gaze. Prethodno pripremljenim planom rezova, uz maksimalno potivanje kompozicijskog rasporeda i izbjegavanjem figuralnih prikaza sastavlja se konana verzija nacrta tabli koje e se skidati rezanjem. Nakon prosuivanja tutkala u armaturnim slojevima japan-papira i gaze kredom u boji se iscrtavaju linije rezova prema izvornim linijama koje se dovoljno proziru kroz spomenuti sloj. Piljenjem reznim alatom (brzookretna elektrina brusilica sa 18 000 - 20 000 okretaja s dijamantnim reznim diskom od 1,2 mm) skidaju se paneli razliitih dimenzija. Svaki skinuti komad stropnog oslika odmah se odnosi u susjednu prostoriju na ienje i bruenje stranje strane, koja je bila optereena grubim slojem buke vezane za trstiku. Bruenjem se stranja strana panela izravnava od grubih utora nastalih utiskivanjem buke u raster trstike tako da se debljina ploe smanjuje na otprilike 1,5 cm. Tim se zahvatom stvaraju nuni preduvjeti za vraanje svake ploe na metalni raster kao konstrukciju ovjesa cjelokupnog oslikanog stropa, a svaka se ploa liava balasta za otprilike 1/3 ukupne teine, to pojednostavnjuje rukovanje pri daljnjim restauratorskim zahvatima. Stranja strana skinutih komada podlona je osipanju te je zbog krhkosti buke potrebno provesti impregniranje akrilnom emulzijom pratei dubinu penetriranja. Prema izraenoj upojnosti buke oituju se oslabljena svojstva vapnenih buka koja se nakon ovog tretmana osjetno poboljavaju. Nakon suenja primjetno je znatno manje osipanje i smanjenje krhkosti. Vee pukotine i udubljenja se zapunjuju i saniraju odgovarajuom vapneno-gipsanom bukom primjerenog granulata, uz prethodno impregniranje korita pukotine akrilnom emulzijom radi to boljeg prianjanja. Istodobno se na slian nain stabiliziraju rubovi ploa kako bi se izbjegli nepotrebni rizici oteenja pri daljnjoj obradi. Kako bi se izbjegli rizici pucanja i prelamanja svakog skinutog komada, ali i pojednostavnio proces vraanja na budui novi metalni raster, bilo je potrebno uvrstiti svaki komad cijelom povrinom armaturnim slojem koji e zadovoljiti vrstoom, postojanou, lakoom, debljinom nanesenog sloja i sposobnou sigurnog prihvata za novi sustav ovjesa. Epoksidna smola sa dva armaturna sloja staklene vune zadovoljava traene znaajke. Slojevi japan-papira i gaze zalijepljeni tutkalom na licu oslika spuvama se namau toplom vodom i pomno uklanjaju. Potom se povrina ispire napola ovlaenim spuvama do potpunog uklanjanja tutkala. 266

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

Kitiranjem pukotina, lakuna i pulveriziranih zona na licu oslika se moraju izjednaiti odlike stare i nove buke, uz istodobno traganje za uspjenim oponaanjem teksture na izvornoj buci. Zadaa nije nimalo jednostavna i zahtijeva viekratne pokuse na manjim kvadratnim sondama s nekoliko razliitih buka i razliitim alatima na mokro i na suho. Najbolji rezultat daje buka koju smo spravili od mjeavine punila prosijanog kvarcnog pijeska, obinog utog pijeska, mramornog brana, praha tuene opeke i superventilirajueg vapna u prahu. Kao temeljno vezivo rabimo akrilatnu otopino PLEXTOLA. Tono odreen odnos veziva i punila doputa potrebnu obradu zaribavanjem kojim dobivamo priblinu teksturu izvorne buke. Po potrebi takve povrine dodatno obraujemo tekuom bukom spravljenom od mramornog brana, kamene praine i akrilatnog veziva, koju nanosimo kistovima. Ostaci buke na rubovima lakuna i pukotina uklanjaju se vatom na drvenim tapiima umoenom u otopinu VULPEXA (specijalni sapun) i vodom, tako da se definira jasan rub tretiranih zona. Nakon navedenih faza restauracije, slijede delikatni zahvati retuiranja i vraanja skinutih dijelova na posebno konstruiran metalni raster koji e biti niveliran i uvren za nosive grede. Restauratorski tim Hrvatskoga restauratorskog zavoda - Odjela za restauraciju zidnog slikarstva, mozaika i tukatura na ovom zahtjevnom projektu radi ve godinu i pol dana. Uspjenost obavljenih dosadanjih faza restauracije ulijeva optimizam u postizanje konanog cilja ovog projekta, a to je revitalizirani stropni oslik sredinjeg salona na prvom katu palae Bajamonti Dekovi, koji bi trebao zasjati novim sjajem. BILJEKE
1

Glavni inicijator poetka zatitnih zahvata bio je dr. sc. Radoslav Tomi, struni savjetnik pri Hrvatskom restauratorskom zavodu. Voditeljem projekta zatitnih zahvata imenovan je dr. sc. Branko Matuli, konzervator - restaurator savjetnik, koju je dunost poslije preuzeo vii konzervator - restaurator mr. sc. Toni Borovac. U radnoj skupini od poetka rade i konzervatori - restauratori Ivana Jerkovi, Antonija Gluhan i Josipa Milii te brojni studenti Umjetnike akademije Sveuilita u Splitu, Odsjeka konzervacije - restauracije. Konzervatorski nadzor vrio je vii konzervator savjetnik mr. sc. Goran Niki iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Duko Kekemet: Vicko Andri - arhitekt i konzervator 1793. 1866. Split, 1993., 163-164, 166-169.

267

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

3 4 5

BATINA 34 255-270, Split 2007.

Kruno Prijatelj: Slikarstvo u Dalmaciji od 1784. do 1884. Split, 1989., 71-72. Radoslav Tomi: Obnovimo Bajamontijev stan!, Slobodna Dalmacija, Split 14. 5. 2003., 8-9. Goran Bori: Gradnja Prokurativa, kue Dekovi i Bajamontue - odlomak iz veeg teksta s izlobe "Splitska riva". Split, 1997.

RESTORATION OF THE CEILING PAINTING IN THE CENTRAL SALON OF THE FIRST FLOOR OF THE BAJAMONTI-DEKOVI PALACE Summary The apartment of late Liljana Dekovi ne Mikai on the first floor of the BajamontiDekovi Palace at Franje Tumana Square at Splitska obala houses painted ceilings with a gross surface of 100 m2. Having bought the property at perun at auction, Dr Antonio Bajamonti, mayor of the time, had the Bajamonti palace built in 1858. The first floor of the palace housed his residential apartment whose ceilings were most probably painted by Antonio Zuccaro (1825-1892), a reputable painter from Trieste who worked a lot in Dalmatia. The paintings were assessed to be greatly damaged. In several places the mortar was completely separated from the bearing basis that came off and is falling into many larger and smaller pieces that were, on that occasion, gathered and arranged on the floor of one of the rooms. The ceiling showed in some places large lacunas through which the structure of the bearing part of the paintings was visible. More than 50% of the ceiling was more or less separated from the reed frame fixed onto the beam structure with a tendency of increasing the damage. Some parts of the mortar - painting gradually fell off. In the course of time the painted layer became blurry due to accumulation of dust and soot, partly to pulverization and alteration, while the greatest damages on the painted layer were caused by the water flooding from the upper floors. From the point of view of conservation and restoration, the protection program carried out ranks among the several most complex interventions that an expert can encounter. At the end of 2004 and intensively during 2005 and 2006 research, documentation, consolidation, cleaning and protection of the painting were carried out. Following research results, a study was made envisaging the segmented removal of the painting from its original place, repair and consolidation of mortar and the painted layer. The project of restoring is based on conceiving a new self-supporting construction on which the hanging restored ceiling would be isolated from the static movements of the surrounding walls and would thus enable independent existence within the grid of burdening mechanical forces.

268

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

Prijanje stanje

269

B. Matuli, T. Borovac: Restauracija stropnog oslika...

BATINA 34 255-270, Split 2007.

Oslikani strop u zapadnoj prostoriji

270