solidarne razmjene

GRUPE

Grupe solidarne razmjene

Sadraj
1. to su to Grupe solidarne razmjene?
1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. Zato se ljudi prikljuuju takvim grupama? to se i zato kupuje i zato uope u grupama? Mogui oblici GSR-a Nusproizvodi GSR-a Za kraj poetka ili GSR kao metafora ljubavnih odnosa 4 5 6 9 10 11 14 14 17 20 22 24 24 26 26 26 27 27 28 30 32 29 29 30 30 31 32

www.zmag.hr info@zmag.hr

Izdava: Zelena mrea aktivistikih grupa (ZMAG) Autori: Aleksandar Medi, Sunana Peak, lanovi i lanice grupa solidarne razmjene - Mario Mari, Ina Deli, Helena Traub, Ana Golja, Kristina Koprivnjak, Silvija Kolar Fodor i drugi Lektura: Jasenka Peak Grafika obrada: Bruno Motik Fotografije: Goran Hanek Tisak: ACT Printlab d.o.o.

2.1. Poetak: Japan i Teikei grupe 2.2. Preko vicarske u Sjevernu Ameriku: nastanak CSA ili Community supported agriculture 2.3. Francuska: brzo irenje koncepta AMAP (Association pour le Maintien dune Agriculture Paysanne) i meunarodno umreavanje 2.4. Paralelan i malo drukiji razvoj u Italiji: GAS ili Gruppo dAcquisto Solidale

2. Povijest pokreta ili GSR u svijetu

3. Kako se stvara grupa solidarne razmjene

Prvo izdanje broure je pisano u sklopu projekta Fine niti lokalnih razvoja koji je tijekom 2012.g provela udruga ZMAG u suradnji s etiri partnerske udruge iz razliitih upanija: Izvor 2007 Udruga ekolokih proizvoaa Sisako-moslavake upanije, IEP Istarski eko proizvod, mergo (Opatija) i Aris (Zagreb). Novo izdanje svojim su iskustvima nadopunili lanovi grupa pokrenutih diljem Hrvatske. Na neki nain projekt je pogodio bit naih zajednikih nastojanja i nikako ne elimo da zavri. Njime elimo pridonijeti podizanju kvalitete ivota stvaranjem zdravijih i pravednijih odnosa na tritu hrane. Premda svako podruje ima svoje lokalne posebnosti i specifinosti, svima nam je zajedniko to ivimo u prostoru istih drutvenih i ekonomskih pravila. Pravila koja ne pridonose razvoju lokalnih zajednica, ve razbijaju niti koje veu ljude i resurse, okolinu i prirodu. Pozivamo vas da zajedniki ponovno povuemo te niti!

3.1. Dobrobiti 3.2. Organizacija aktivnosti 3.2.1. Interna komunikacija 3.2.2. Sustav odluivanja 3.2.3. Financije i naruivanje 3.2.4. Organiziranje dostave 3.2.5. Organiziranje proizvodnje za grupu i odnos s proizvoaima 3.2.6. Transparentnost i formiranje cijene 3.4. Kako se nalaze lanovi i proizvoai

4. Primjeri grupa u Hrvatskoj

4.1. GSRijeda 4.2.GSR Pula 4.3. GSR Pod Ukun 4.4. GSR Jato 4.5. GSR akovec

1. to su to Grupe solidarne razmjene?

O emu je rije? Grupe solidarne razmjene su skupine ljudi koje zajedno kupuju i razmjenjuju odreene proizvode i usluge. No nije to bilo kakva zajednika kupovina. Razlika je u pridjevu solidarna. U kojem smislu se rabi ta rije? Solidarnost znai izabrati drukiji model razvoja, izgraen odozdo, zato to je in kupnje uvijek politiki in. Neovisno koliko mi novaca imali u novaniku, svatko zasebno, svi zajedno odreujemo pravac razvoja drutva svaki, ba svaki put kad kupujemo bilo to. Ne bi se bez razloga posvuda otvarale gomile supermarketa, pa i u naim najsiromanijim sredinama, da oni ne ostvaruju dobit. To znai da mala svakodnevna gesta potroaa sa sasvim malo truda moe uzrokovati skretanje ope ekonomije u pravednijem smjeru. Openito, solidarnost koju izabiru takve grupe znai potporu malim proizvoaima koji bi inae imali vrlo ogranien pristup tritu. Grupe isto tako usmjeravaju pozornost na sveukupni utjecaj njihove kupnje na okoli i na radnika prava. Znai te grupe zajedno kupuju proizvode od proizvoaa koje biraju po odreenim principima. To je ekonomija direktnog odnosa proizvoaa i potroaa. Oboje naputaju posrednike, posebno velike sustave organizirane distribucije poput supermarketa i postupno izgrauju povjerenje, sklapaju saveze. Grupe solidarne razmjene - GSR su participativni laboratoriji gdje se izabire kratak lanac, odnosno izbacuju se svi posrednici koji inae stoje izmeu proizvoaa i potroaa. To je prvi i glavni korak koji karakterizira aktivnost grupa. Unutar grupe potroai se izravno upoznaju, odreuju kriterije i potom zajedno trae i upoznaju poljoprivrednike i druge proizvoae. U prvom dijelu broure dat emo openita objanjenja navedenih karakteristika, potom emo predstaviti malu povijest takvih grupacija u svijetu, a u treem dijelu sloit emo mali vodi o tome kako pokrenuti takvu grupu u vaem kraju. Ali krenimo od poetka i objasnimo malo podrobnije to se smatra solidarnou. Grupa se deklarira kao solidarna, ali doi do stvarne, primijenjene solidarnosti relativno je dugoroan proces. Taj proces se moe razmotriti kao postupni redoslijed od transparentnosti, preko povjerenja do solidarnosti. Zapravo sve je to u neku ruku povezano, ali bitno je razmotriti te vrijednosti zasebno.

gospodarstva, onda je u stanju sklopiti odreeni ekonomski dogovor baziran na povjerenju. Recimo, da bi se dogovorila kupnja odgovarajueg proizvoda bitno je uspjeti dogovoriti cijenu, a da bi se odredila cijena bitno je uvidjeti sve trokove proizvodnje. Potroai e moi vjerovati proizvoau tek kad vlastitim oima vide da je istina sve to navodi. Tek kad vidi cjelokupnu sliku naina proizvodnje, grupa potroaa e stei povjerenje u opis trokova koje navodi proizvoa, pa ga nee pri svakoj kupnji zapitkivati i cjenkati se oko svakog proizvoda. S povjerenjem nestaju sumnja i strah, a meusobni odnosi se polako produbljuju. Kao i svuda, prije ili poslije mogu se pojaviti problemi. U tom trenutku se trai potpora ili pomo, a tada stupa na snagu solidarnost.

Solidarnost
Potroai i proizvoai u takvom ekonomskom modelu gdje se izravno susreu, upoznaju i drue, stvaraju prijateljstva, a prijatelji si meusobno pomau. GSR dijeli rizik proizvodnje. Proizvodnja hrane ovisi o ljudskom uinku, ali i o vremenskim i drugim uvjetima. Dogaa se da proizvoa ima slab urod odreene godine, pa e moda traiti od grupe potroaa da plati neto viu cijenu kako bi pokrio gubitke. Moe se dogoditi da proizvoau nedostaje radne snage i recimo u vrijeme sadnje ili berbe zatrait e pomo od potroaa. Isto tako neki potroa moe ostati bez primanja, pa moe dobiti preko razmjene ili na drugi nain pomo od drugih potroaa ili od proizvoaa. Ako se meusobno svi dobro poznaju i ako je ostvaren odnos povjerenja, prirodna posljedica bit e mogua uzajamna pomo ili solidarnost.

1.1 Zato se ljudi prikljuuju takvim grupama?

Postoje razni motivi zato ljudi ulaze u takve grupe, iako lanovi GSR grupa nisu u njima samo zbog jednog motiva. Ako malice analitiki ralanimo stvari, odgovor moe biti jasniji. Na stranu ideoloke slike to smo ih prije predoili, veina ljudi ulazi u grupu ponajprije zbog prilike da dobiju zdravu i sigurnu hranu po prihvatljivoj cijeni. Imaju izravan kontakt s proizvoaima, znaju kako i to rade i ve taj razlog mnogima je dovoljan. U sadanje vrijeme brojnih skandala vezanih za hranu, nije mala stvar imati odreenu sigurnost na tom polju. Ne udi stoga to su veinom to obitelji s malom djecom, ljudi koji razumljivo najvie paze na prehranu. U takve grupe potom ulaze osobe koje su openito izgubile povjerenje u drutvo, to jest u trenutani politikoekonomski sustav. To su matovite osobe esto mlae generacije koje se trude produbiti priu. Ukljuuju se i starije osobe kojima jednostavno nedostaje osjeaj zajednitva ili druenja, ime GSR grupe po pravilu obiluju. to se proizvoaa tie, stvar je mnogo ozbiljnija. Mnogim proizvoaima i poljoprivrednicima ulazak u GSR grupe predstavlja idealno sredstvo za preivljavanje. Poznavanje kupaca, prijateljski odnos koji se razvija vidno im olakava ivot. Mogui dogovori koje veina grupa ostvaruje s proizvoaima posebno olakavaju ivot sitnim poljoprivrednicima. Tako recimo proizvoai povra unaprijed planiraju zajedno s potroaima sezonsku sadnju, odreuju tono koliko i to su u stanju uzgojiti, a esto se dogovori plaanje proizvoda tri

Transparentnost
Grupa se stvara sa zajednikom vizijom, a pritom je kljuno da ljudi budu otvoreni i da jasno i iskreno izraze to ele initi. Znai, ako ele traiti lokalnog ekolokog proizvoaa trebaju jasno rei zato ga trae, odnosno jasno izraziti svoje potrebe. Potom, u razgovoru proizvoau trebaju jasno rei to ele. Proizvoaa se takoer potie da bude to transparentniji i pokae tono svoje ekonomsko stanje, kalkulacije cijena, nain proizvodnje i slino. Duan je odgovoriti na svako pitanje koje mu potroai postave. Moda nee svi potroai iz grupe otii u posjet proizvoau, pa je vano da oni koji su posjetili imanje predaju sve informacije koje su prikupili. Neke (iako rijetke) grupe primjenjuju naelo transparentnosti i na lanove koji takoer jasno izraavaju koliki su im prihodi i koliko mogu platiti za proizvod. Otvorenost i iskrenost transparentnost preduvjet su za povjerenje.

Povjerenje
Znai, kao prvo bitno je da potroai budu iskreni jedni s drugima kako bi si mogli dati punomo u raznim aktivnostima. Isto tako, ako grupa potroaa vidi jasnu sliku jednog

ili vie mjeseci unaprijed. Kad se takav tip dogovora predloi poljoprivrednicima, mnogima se ozari lice. To je jedan od najkonkretnijih primjera solidarnosti i dijeljenja rizika izmeu potroaa i proizvoaa, to je dijametralno suprotno uvjetima koje poljoprivrednicima prua normalno slobodno trite... To se ostvaruje ipak tek kad se izmeu proizvoaa i potroaa ostvari visoka razina povjerenja. Nakon odreenog vremena mnogi proizvoai shvate vanost GSR modela, a kad steknu potpuno povjerenje, esto posve napuste normalno slobodno trite.

1.2 to se i zato kupuje i zato uope u grupama?

GSR pripadaju irem podruju osvijetene ili kritine potronje. Ove posebne pogodnosti razlikuju GSR od drugih skupina graana koji jednostavno neto zajedno kupuju. Ne postoji ba posebna lista stvari za pravinu kupnju: vano je da se svi unutar grupe dogovore i sloe. Treba nai odreeni sklad izmeu potreba svakog lana u odnosu na grupu i jasno izraziti koje e se pravilo primijeniti u izboru proizvoda. Recimo, nije obvezno kupovati certificirane ekoloke proizvode, ali se svi lanovi grupe trebaju s tim slagati. Ili se moe dati prednost ekolokim proizvodima, ali pod uvjetom da su lokalni i da su od malih i najugroenijih proizvoaa. U takvim sluajevima treba izabrati to je vanije, a to e vjerojatno uvjetovati sam kontekst ili teritorij na kojem se grupa nalazi. Openito, takvi se dogovori ostvaruju konsenzusom unutar grupe: razgovara se o raznim prijedlozima dok se ne doe do zajednikog dogovora koji e svi prihvatiti, iako su u poetku ideje mogle biti drukije i iako se ne slau svi ba sto posto. Neki od glavnih kriterija koji se mogu nai u takvim grupama diljem svijeta: Kvaliteta proizvoda: primarni uvjet od kojeg ni jedna grupa nee odustati; Razumna cijena: uvijek uzimajui u obzir kvalitetu proizvoda i kao to smo ve spomenuli, transparentna cijena. GSR vole tedjeti (iako im to nije prvi cilj) ali ele platiti potenu cijenu za kupljeni proizvod. Znai uvijek je bitno da proizvoai razloe cjelokupan troak proizvoda. Ekoloki, biodinamiki i slini proizvodi: znai prehrambeni proizvodi proizvedeni bez zagaivanja okolia, bez kemikalija i bez GMO- a. Grupe mogu izabrati certificirane ekoloke proizvode, ali mogu izabrati i ekoloke proizvode bez certifikata ako izravno poznaju proizvoaa i njegov nain rada. Na kraju lake je ostvariti povjerenje u jednog poljoprivrednika s kojim se susreu svaki tjedan nego s nekakvom institucijom koja izdaje certifikate. Sezonski proizvod: znai da nisu plodovi uzgajani u staklenicima s grijanjem, ili da ne dolaze iz dalekih krajeva s visokim energetskim trokovima i zagaivanjem zbog transporta. Mali proizvoai: ukoliko va sugovornik nije nekakav veliki poduzetnik nai e vremena za razgovor s vama i povesti vas u posjet svom gospodarstvu, a novac koji ete mu dati za proizvode nee biti podijeljen u nekakvom dionikom drutvu nego e ii izravno u razvoj lokalne poljoprivrede. U gotovo svim sluajevima ako se pomogne malim proizvoaima, dat e im se ne samo sredstva za opstanak nego i nada da se isplati ulagati u iskonski i zdrav ivot. Osim toga vie od 80 % poljoprivrednika u Hrvatskoj su proizvoai s manje od pet hektara po gospodarstvu, tako da izabiranje malih poljoprivrednika znai i odravanje openito zdravog teritorija u zemlji gdje u ruralnim krajevima jo postoje i ive seljaci, a ne samo poljoprivredni strojevi, kao to je sluaj u mnogim razvijenijim zemljama. Moralni proizvoai: proizvoai moraju dati jamstvo da pravedno postupaju sa svojim radnicima. Uzalud je biti solidaran s malim poljoprivrednikom koji izrabljuje neke druge ljude. Sam trud da se ekoloki uzgaja hrana takoer se smatra moralnim inom. Mogu se smatrati vrijednim potpore: poljoprivrednici koji istrauju nove odrive metode

zemljoradnje ili vrednuju starinske, koji posjeduju i odravaju banke sjemena starih sorti ili odravaju neke gotovo nestale pasmine domaih ivotinja. Potom tu mogu biti i zanatlije koji se trude ouvati stare vjetine to ih nemilosrdno unitava globalizirano trite. U svijetu ima jo mnogo drugih primjera: tu se mogu dodati i odreene zadruge koje daju posao osobama s posebnim potrebama (hendikepirani, invalidi), komune bivih ovisnika(?). U Italiji se recimo grupno naruuje kava od ugnjetavanih seljaka u junom Meksiku (plaa se est mjeseci unaprijed) i time se prue konkretna potpora jednoj vanoj borbi na drugom kraju svijeta. U junoj Italiji se kupuje od zadruga koje obrauju zemlju to ju je drava preuzela od lokalnog i monog organiziranog kriminala, dok u Izraelu postoje grupe koje kupuju proizvode iz okupiranih palestinskih sela. Moralni proizvoai znai ne prodaju samo svoj proizvod, nego i nain proizvodnje i openito kontekst gdje proizvoa moe ponuditi jo mnogo dodatnih vrijednosti, kako za nas kao pojedince tako i za ire drutvo ili, jo ire, za cjelokupan na prirodni svijet. Bliski proizvoai: preduvjet za direktno upoznavanje bilo kojeg proizvoaa je da ivi i radi blizu grupe koja ga namjerava podupirati. Time se smanjuje i zagaenje okolia zbog kratkog prijevoza robe. Smanjenje pakiranja ili ambalae: poeljno je to vie smanjiti ili ak ukloniti nepotrebnu ambalau i pakiranja. Tako se smanjuje koliina otpada, ali i zavrna cijena proizvoda. Kad se uspije organizirati redovita kupovina proizvoda, lako je organizirati da se potrebna ambalaa vrati proizvoau nakon svake isporuke. Koarice se vrate proizvoau povra, boce proizvoau ulja ili vina itd. itarice i brana se kupuju u velikim vreama, a potroai si meusobno mogu dijeliti sami prema naruenoj kilai. Moe se primijetiti da su neki kriteriji proturjeni. Kupovati kavu po principu fair trade kontrira principu da je proizvoa blizu. Ali razlozi su drukiji i svaka grupa e na kraju krajeva odluiti koja su im pravila najvanija i koje e biti iznimke od tih pravila. Kupovanje proizvoda provodei navedenu selekciju je lako i ak zabavno u grupama. Vrlo teko bi jedan sam potroa uspio provesti takvu selekciju proizvoda u svojoj kupnji. Nije stvar samo u vremenu i energiji nego i praktinoj nemogunosti da jedna osoba sama organizira takvu kupovinu. GSR u svojoj malenosti ine gotovo isto ono to radi i velika distribucija potreptina poput supermarketa. Oboje povezuju potroae i proizvoae, ali razlika je u tome to supermarketi misle umjesto graanina, potroaa i organiziraju kupnju gdje je poeljno da bude sam ili bolje osamljen, dok GSR model tjera graanina da misli svojom glavom i da se obvezno organizira s drugima. Kao prvo potroa ne moe skupiti sam toliko informacija koliko moe cijela grupa. Drugo, grupa ima odreenu kritinu masu koja e privui proizvoae. Svi proizvoai imaju potrebu za grupom kupaca. Oito e se poljoprivredniku vie isplatiti doi u grad i donijeti tridesetak koarica povra, a ne samo jednu. Isto tako ako se recimo izabere mali proizvoa koji nema prijevozno sredstvo, bit e lake troak prijevoza povra podijeliti izmeu tridesetak obitelji nego da se svaka obitelj uvijek mora vozati sama do proizvoaa. Jasno je da i proizvoai i potroai bolje zarauju, a dobivaju mnogo vie energetski i vremenski ako rade zajedno. No grupa nudi jo mnogo toga. Ona je i uma sposobnosti, znanja i vjetina ima znatno vie resursa nego pojedinac. Grupa potroaa e neizbjeno unutar sebe imati pojedince s vrlo raznolikim resursima. Recimo unutar grupe potroaa moe biti osoba koje imaju znanja iz agronomije ili veterinarstva to e sigurno pomoi i drugim potroaima, a i proizvoaima. Moda bude koji kemiar koji e moi dati savjete u istraivanju kvalitete

krue novci, usluge, razmjenjuju se stvari na temelju iskrenosti, povjerenja i meusobne solidarnosti. Takve grupe nastaju u velikim metropolama, ima ih u New Yorku, u francuskim selima, na Baltikom moru, u zapadnoj Africi. Ljudska drutva su razliita, klime su drukije i ideje krue na razne naine. Negdje su priu pokrenule grupice potroaa, a negdje poljoprivrednici. Tako u Italiji priu ponajprije guraju potroai, dok u susjednoj Francuskoj to ine poljoprivrednici, a sve se to odraava na snane pokrete koji se ubrzano razvijaju u tim zemljama. Mogu to biti neformalne grupe koje se redovito sastaju na nekom parkingu, formalne zadruge potroaa i proizvoaa, udruge koje se sastaju ili su ve dio nekih veih udruga ili organizacija koje mogu biti ogranak politike stranke ili crkve; mogu biti kolege to rade na fakultetu ili u vrtiu i jo stotinu drugih kombinacija. Mogu to biti male grupe od desetak obitelji potroaa koje kupuju od jednog proizvoaa ili deset grupa od dvjesto lanova to kupuju od jedne vee zadruge. Ovisi o tome jesu li proizvoai veliki ili mali i kako su inae grupirani graani. U Portugalu, recimo, poljoprivrednici su toliko sitni da se moraju udruivati u neformalne zadruge kako bi mogli opskrbljivati jednu grupu graana. Vidjet emo opirnije o moguim modelima kad budemo opisivali situaciju u drugim zemljama.

tla ili voda gdje se proizvodi odreena namirnica. Moda bude koji raunovoa koji e pomoi u obraunavanju rauna, informatiar koji je koristan ako se narudbe obavljaju preko interneta, osobe koje su ve dugo lanovi udruga i civilnog drutva i mogu biti vrlo djelotvorne u rjeavanju sukoba to neizbjeno proizlaze iz grupnog rada itd. Osim konkretne koristi u kupovini proizvoda, grupa moe postati i malo trite raznoraznih drugih usluga. Preko grupe se upoznaju mnogi ljudi razliitog drutvenog podrijetla, kao to smo rekli, u GSR-u se mogu nai mladi ljudi, studenti, obitelji s djecom i umirovljenici itd. Ljudi iz GSR-a se esto susreu pa kroz upoznavanje i druenje spoznaju meusobne potrebe. Gradi se meusobno povjerenje, a u ovom smislu to znai da e recimo neki student moi nai posao kao babysitter kod neke obitelji unutar grupe; da e vodoinstalater ili zidar nai poslodavca; da se moe ostvariti kontinuirana i organizirana trampa svega i svaega; da se mogu organizirati zajednika putovanja, ljetovanja i svaka ostala spontana grupna aktivnost kojoj pogoduje snaga zajednitva. Svaka je grupa pria za sebe jer su pojedinci ti koji ine odreenu grupu i svaki pojedinac je specifian. Poeljno je da se grupe ne zatvore u odnosu na drutvo openito, jer ako se to dogodi rizik je da e se fiksirati u geto i tako njihova pria ostaje u sjeni. Takve grupe prije ili poslije nestanu. Bolje je da budu otvorene za razmjenu i za suradnju. Iz jedne otvorene grupe obino niu nove, a kad nastane vie grupa u odreenom kraju njihova se snaga poveava. Mogu se stvoriti savezi, mree, bratimljenja itd. U mnogim krajevima u svijetu to se ve dogaa, a vie o tome vidjet emo u drugom dijelu broure.

1.4 Nusproizvodi GSR-a

Kad se ide u supermarkete kupovati namirnice moe se nai sve i svata. Moe se kupiti voe, povre i zaini koje nikad nee roditi u naem podneblju, moe se kupiti svjei krastavac i paprika usred zime, moe se nai vino koje je jeftinije od benzina, moe se nai meso ivotinje za koje neete znati gdje i kako je ivjela, kako i kad je umrla i koliko je ve dugo mrtva. Sve su to nevane stvari za modernog graana koji ivi u svjetskom ritmu, ritmu koji nema nikakve veze s ritmom one zemlje po kojoj hoda ili na kojoj mu je sagraena kua. U Grupama solidarne razmjene takav nain ivota se postupno gura u promjenu. Moderan itelj grada ako eli kupovati od lokalnih proizvoaa mora prvo shvatiti to su to godinja doba. Kad shvati da eli sezonski proizvod, tada e mu poljoprivrednik objasniti da se narane jedu zimi, da se jagode beru u proljee, da se maslinovo ulje prea u jesen i ribari e mu rei da nema svjee ulovljenih lignji preko ljeta, nego da se one love zimi pa iako ih u ljetnim mjesecima (gotovo) svi restorani na Jadranu nudili prene. U grupama solidarne razmjene se neprestano ui, ui se sluati ritam zemlje, svog kraja, teritorija gdje ivimo. Kada potroai trae lokalne proizvoae i kada se trude ui u kontakt s njima, ostvariti vezu povjerenja, morat e sluati to rade i zato. Vidjet e tada nain ivota koji je drukiji od onoga u gradu vidjet e ivot koji je vezan za zemlju, za sve njezine udi i hirove. Tada e se potroai sjetiti zato su njihove bake pripremale uvijek ba ona jela u ba ta godinja doba. Svaki teritorij, svaka regija ima svoja tradicionalna jela i recepte i unutar grupa solidarne razmjene oni se ponovno poinju uiti i cijeniti. Kupujui lokalnu i sezonsku hranu poinju se ponovno cijeniti plodovi ne samo lokalne zemlje nego i lokalne batine. Uspostavlja se ponovno prastara veza izmeu sela i grada koja je u ovo nae informatiko vrijeme gotovo i definitivno zamrla. Mnogim ljudima bit e novo iskustvo gledati raznolikost i boje jednoga vrta, nauit e razlikovati polje penice od drugih kultura, vidjet e kako se radi sir, ut e roj pela, ui e prvi put u jedan vinski podrum okusiti mlado vino toeno ravno iz bave, osjetiti miris tale... Openito, sve namirnice koje je nuno u ivotu konzumirao, potroa e unutar GSR-a uzimati manje zdravo za gotovo.

1.3 Mogui oblici GSR-a

Svijet GSR-a je jako raznolik: to nije nekakav format u koji se tek tako moe prikljuiti nego ideja koja nas moe zaraziti i navesti da potraimo najispravniji nain u skladu s vlastitim potrebama i potrebama svoje grupe. Ljudski faktor je tako izrazito vaan da se ni jedna takva pria ne moe grubo nametnuti odozgo jer jednostavno ne bi funkcionirala. Rekli smo da su to grupe gdje potroai imaju izravne odnose s proizvoaima i gdje proizvoai daju redovito svoje proizvode lokalnim potroaima. Postoji vrlo jaka ekonomska veza,

10

11

1.5 Za kraj poetka ili GSR kao metafora ljubavnih odnosa

Do sada smo dali dosta idealnu sliku grupa solidarne razmjene. Ona i jest takva, ali dio prie smo izostavili. Sve osobe, bile oni proizvoai ili potroai, u GSR-u e izgubiti brdo ivaca. Zato? Zato to u direktnom odnosu izmeu proizvoaa i potroaa ne bi trebalo biti tajni prije smo to oznaili kao transparentnost, to ipak ne znai da nema problema. Problema ima i te kako, sukoba bez kraja, jer u svaki ljudski odnos pojedinac dovlai svoje posebnosti i karakteristike. Sto ljudi - sto udi. Posluati to neko drugi iskreno kae ne znai da se to mora i prihvatiti. Moda potroai nee shvatiti zato jedan sitni poljoprivrednik troi mnogo novaca na skupi automobil, a s druge strane, proizvoa e poblesaviti to potroaima ne ulazi u glavu nakon tree godine odnosa da cijelu zimu raste gotovo samo kupus i poriluk i da treba ekati jo koji mjesec prije prvog mladog krumpira, ili da je povre nabreklo i puno vode jer kia ne prestaje padati ve puna dva mjeseca! Moe biti i sukoba meu potroaima kad jedan dio ekipe eli ovog proizvoaa, a drugi ovog drugog jer je malo jeftiniji, jer je ugroeniji ili zato to ima vie iskustva i njegov sir je ukusniji. GSR se esto sastaju ne samo zbog razmjene roba nego i razgovora, raznoraznih skuptina, sastanaka nekad i bez kraja. U njima se esto ljudi sukobljavaju, stvaraju se podgrupe, savezi, prijateljstva, ak i neprijateljstva; uglavnom stvara se kao to smo ve napomenuli: zajednica. Ovo su sitni sukobi koji su praktiki uvijek prisutni ali mogu se dogoditi i mnogo ozbiljniji. Navest emo pojedine primjere sukoba to su se stvarno dogodili i kako su potom rijeeni: Proizvoa je prodavao ekoloko povre lokalnom GSR-u. Jednog ranog jutra jedan je potroa vidio da proizvoa dovozi u svoje skladite povre koje je kupio na veleprodajnoj trnici. Potroa koji je vidio to se dogaa razglasio je svojoj grupi koja je potom razglasila sluaj svim ostalim grupama koje su kupovale od njega. U ovom sluaju sve povezane GSR su traile novog proizvoaa. Jedan proizvoa jabuka poeo je graditi novo skladite i u zadnji as shvatio da nema dovoljno novaca jer je oekivao pomo od drave, no prekasno je priloio sve dokumente i tako ostao s upola zavrenim skladitem. Poto je izgubio mnogo novaca za tu investiciju i ostao s dugovima u banci, nije imao vie novaca da obnovi dio plantae iako je morao. Traio je pomo od grupa kojima je prodavao jabuke. Nakon vie diskusija GSR su mu pomogli tako da je svaki potroa zasebno posudio toliko koliko je mogao i htio, a nakon godinu dana proizvoa jabuka je svima vratio novac u jabukama. Neki mladi poljoprivrednik trudio se pokrenuti proizvodnju na svoja dva hektara i tek je uspijevao opskrbljivati povrem i tu i tamo kojim kuniem i jajima malu grupu od 10 obitelji. Grupa potroaa iz jednog veeg GSR-a ga je uoila i htjela mu pomoi jer tada jo nije uspijevao ivjeti od svoje zemlje. Bio je pozvan na sastanak i predstavio je svoj plan kako bi mogao poveati proizvodnju i opskrbljivati tu veu GSR. Ideja je bila slina kao i sa sluajem proizvoaa jabuka, GSR bi posudio novac za potrebnu investiciju, a potom bi mladi poljoprivrednik plodovima svoje zemlje isplatio dug. No meuvremenu se pojavio jo jedan proizvoa, znatno vei i s vie iskustva koji je ve imao uhodanu proizvodnju povra. U skuptini se dugo razglabalo eli li se ulagati u malog ugroenog poljoprivrednika i potom ekati da plodovi sazriju, ili krenuti odmah u dogovor s poljoprivrednikom koji bi ve mogao opskrbljivati cijelu GSR. Konsenzus nije postignut i radi tog problema grupa se rascijepila, manja grupa potroaa je ostala s mladim poljoprivrednikom, a vei dio GSR-a je sklopio dogovor s drugim proizvoaem. Vidimo kako se u GSR-u ljudi esto svaaju, ali elimo prikazati sve aspekte, pa i one rune, posebice rune. Dogodit e se da e neki potroai biti nemilosrdni ili imati toliko udne prohtjeve da e se proizvoa obratiti drugoj grupi, jednostavno rei da ovi nisu za

njega (ili on za njih). Isto tako neki e proizvoa varati, prodavati tue, a ne svoje, pa e ga, kao to smo vidjeli, potroai napustiti i traiti drugoga. Sve je to kao u ljubavnoj vezi. Idemo redoslijedom: to se dogaa u poetku? Prvo e vam netko rei da je unutar GSR-a i da mu je ba lijepo. Moda e vas to zaintrigirati. Probat ete saznati neto vie, prikupiti koju informaciju i otii vidjeti to se zbiva. Kad uete po prvi put u jednu GSR, bit ete puni entuzijazma, kupovat ete i okusit sve i svata. Pomalo ete nauiti sve o dinamici grupe i postupno zavladati igrom. Bit ete aktivni u raznim djelatnostima i onda, nakon koji mjesec ili godinu, naviknut ete se na taj novi nain ivota. Moda postane ak i dosadno. I onda e izbiti kakav gadan sukob s drugim potroaima ili s proizvoaem: Ovako nije poteno! Prevara! Oj, to se dogaa, skuptina cijele grupe, sastanak jedan, pa drugi. Dvoumimo se hoemo li prekinuti odnos s ovim ili onim ili emo mu oprostiti i dati ansu? Razgovarat emo svi zajedno s njim, raspraviti o tome u emu je bio problem, ispitat emo da vidimo ima li jo dobre volje za nastavak veze ili emo traiti koga drugoga. Eto takvi su odnosi unutar GSR-a, kao u pravoj ljubavnoj vezi, bogati ali i puni sukoba, za razliku od supermarketa gdje nema pravih emocija jer nema sukoba. U supermarketu pak nema sukoba jer oni nisu nikad toliko transparentni niti su u stanju biti, kolikogod se trudili, poto u njima mi o niemu ne odluujemo. Za razliku od GSR-a gdje svi odluuju o svemu, gdje se sve trguje na neki nain. Moderan termin ekonomija dolazi od grke rijei Oikonomia: oikos - kua, nomos - zakon to je doslovce oznaavao zakonitosti upravljanja kuom ili imanjem. U stara vremena to je znailo totalnu suprotnost trgovini gdje su preteno trgovali profesionalci. GSR nudi ekonomske odnose bez trgovaca. Ili reeno drukije, GSRovi su trite bez profesionalnih trgovaca, svatko trguje za sebe, ali u direktnom poznavanju svih sudionika cilj nije ostvariti dobit na raun druge strane, nego traiti situaciju koja pogoduje svima. U tom pogledu GSR-ovi su sliniji velikom zajednikom imanju, gdje se potuju stavovi i potrebe razliitih dionika: potroaa i proizvoaa. Primarni cilj je ostvariti dobar prijateljski odnos, a pravi prijatelji se meusobno vole i meusobno si pomau. U drugom dijelu broure napravit emo kratki pregled razvoja pokreta u Japanu, Francuskoj, Italiji i jo pokojoj zemlji, a potom u treem dijelu pokazati mali vodi kako pokrenuti GSR u svojoj sredini. Za kraj emo pokazati primjere grupa organizacije solidarne razmjene u naoj zemlji.

12

13

2. Povijest pokreta ili GSR u svijetu

Procjenjuje se da takvih i slinih grupa u itavom svijetu ima vie od pet tisua. Negdje su se masovno rairile, negdje tek niu. U Francuskoj, SAD-u, Japanu i Italiji ih je golem broj. Trenutano ih ve ima na gotovo svim kontinentima, u razliitim zemljama poput Malija, Latvije ili Kine. Nije lako govoriti openito o takvim grupama poto su nikle i razvijaju se u potpuno razliitim sredinama. Te grupe ili zajednice koje mogu biti formalne ili ne, vie ili manje povezane s proizvoaima, vrlo su razliite ali ipak imaju odreene aspekte koji ih meusobno povezuju. Jedan od njih sigurno je taj da potroai kupuju direktno od proizvoaa bez ikakvih posrednika. No krenimo prvo s priom kako i gdje su nastale prve takve grupe. Ve iz opisa vidjet emo neka opa naela koja e nam kasnije sluiti kao osnovica praktinog vodia za stvaranje novih Grupa solidarne razmjene. Iako je u biti sve povezano, itajui prie iz drugih krajeva, lako emo nai situacije koje se podudaraju s naima tako da je u stvari cijela broura praktian vodi za stvaranje nove grupe, ali i za daljnje razvijanje ve postojeih. Pokuat emo napraviti povijesni pregled koji e nam omoguiti da shvatimo to je uope uzrokovalo stvaranje takvih grupa. Krenut emo od Japana, pa preko SAD-a, Francuske do Italije i na kraju broure napisat emo neto o prvoj grupi kod nas, to jest doi emo do Zagreba.

bolest iz Minamate je tek prvi poznatiji od mnogih drugih velikih skandala vezanih za kontaminaciju hrane u japanskom periodu ekonomskog rasta. Trebat e jo niz godina da se razvije odreena svijest koja e uspjeti pokrenuti akcije i promijeniti itav ekonomski sustav. Kae se da je prva Teikei grupa nastala1970. u gradu Kobe. Sve je pokrenula mala skupina ena koje su htjele alternativno rjeenje kupovine hrane u odnosu na supermarkete ili trgovine gdje nisu mogle poznavati dobavljae. Ponajprije su traile zdravu hranu i odnos zasnovan na povjerenju, ali traile su i lica, identitete vezane za zemlju i hranu koja ona proizvodi. Znai vidjeti u hrani direktnu vezu s osobom koja ju je proizvela i zemljom koja ju je iznjedrila, sve je to u neku ruku bio Yuki nain ivota. One nisu jednostavno ile na selo kupovati domae proizvode nego su poele stvarati mreu odnosa s lokalnim poljoprivrednicima. Unutar te mree su sazrijevale razmjene zdrave hrane koje su zahtijevale jednak trud potroaa i proizvoaa, odnosno u tim prvim dogovorima su potroai dijelili rizik vezan za proizvodnju hrane. U poetku su grupe bile sastavljene od malog broja obitelji i bile bazirane na volonterskoj distribuciji hrane koju su svi zajedno kupovali. S vremenom su odnosi ojaali, do stvaranja razmjene znanja i vjetina unutar grupa, a potom se raalo sve vie novih ideja i dijeljenja raznoraznih sposobnosti. Teikei je pojam na japanskom jeziku koji se koristi u mnogim situacijama. Openito znai uzajamnost ili partnerstvo, ali u ovom kontekstu se esto prevodi kao poljoprivreda s ljudskim licem. Kada opisuju znaenje prehrambenih teikei grupa, Japanci istiu da to nije samo odreena praksa, nego da je to jedna vrsta dinamine filozofije, nain koji gura ljude da misle na aktivan nain sposobne kreirati kontekst s jakim simbolinim i moralnim vrijednostima. Kako bi shvatili simbolino znaenje dovoljno je rei da u Japanu postoje i teikei grupe koje idu dalje od hrane, poput teikei poezije! Ali dobro, ostanimo u polju prehrane. Teikei grupe su se masovno razvile, povezale s ve razvijenim svijetom zadruga, povezale i u neku ruku i odredile oblik japanske ekoloke poljoprivrede i cijeloga sloenoga ekonomskog sustava. Jedan cenzus od prije nekoliko godina kae da u teikei grupama koje kupuju samo ekoloku hranu postoje stotine grupa (neke male od po 10 obitelji, a neke i s vie od tisuu), 650 organiziranih u zadruge, s gotovo 16 milijuna osoba. Tijekom svog razvoja, teikei pokret je ve u 1978. godini iskristalizirao 10 osnovnih pravila ili principa i vidjet emo da su ti principi u neku ruku slini ili isti i u ostalim krajevima svijeta gdje se ele stvoriti direktne veze izmeu proizvoaa i potroaa. Principi su idealni, ali ba zbog toga su vani jer slue kao putokaz u mnogim konfliktnim situacijama i zato ih navodimo sve, zajedno s objanjenjima.

2.1 Poetak: Japan i Teikei grupe

Za vrijeme poslijeratne okupacije Japana Amerikanci su donijeli sa sobom i nove poljoprivredne metode koji su ve tridesetak godina ranije razvijali u svojoj zemlji. Ta nova kemijska poljoprivreda znatno se razlikovala od tadanje japanske tradicionalne poljoprivrede. Naime, jo dan danas Japan ima znatno drukiji poljoprivredni krajolik u odnosu na golema polja u amerikim prerijama. Ima vrlo plodan teritorij, bogat vodom i s velikim postotkom uma. Odavno, kao i danas, poljoprivredna ekonomija je zastupljena veinom sitnim seoskim gospodarstvima: 80% poljoprivrednika ima manje od 1,5 hektara zemlje i veina tih zemljita se i dan danas obrauje ekolokim metodama i rotacijom kultura. No to je samo jedna od razliitosti odnosa japanskog seoskog stanovnitva prema svojem teritoriju. Kako bi shvatili tu razliku trebamo posuditi njihov termin Yuki. Yuki je rije koja je povezana s kulturnim i religioznim svijetom u kojemu svaki seljak treba potivati odreena pravila. U svom poslu seljak treba pratiti odreeni red tako da ne remeti sklad s prirodom, to jest treba svakodnevno paziti na odreena pravila ponaanja koja su potom povezana i s drutvenim pravilima. Intenzivna i kemijska poljoprivreda je poremetila takav tradicionalan sklad, tako da su se ve u pedesetim godinama prolog stoljea u mnogim krajevima Japana poele organizirati skupine poljoprivrednika koje su eksplicitno traile da se ouva kultura Yuki. To su inili polazei od odbacivanja iz poljoprivrede svih kemikalija koje su se u tim godinama masovno uvozile iz SAD-a. Potom, 1956. godine u gradu Minamata na jugu zemlje izbio je gadan problem. Veliko kemijsko postrojenje tvrtke Chisso Corporation izbacilo je goleme koliine ive u rijeku koja je potom zagadila cijeli zaljev. Poto Japanci tradicionalno koriste velike koliine morskih plodova, a stanovnitvo zaljeva nije znalo to ini ta korporacija, dolo je do masovnog irenja raznih neurolokih bolesti. Ironino, Chisso je bila tvrtka afirmirana u proizvodnji umjetnih gnojiva, tako da je zagaenje u gradu Minamata oznaeno u japanskom kolektivnom imaginariju kao snaan prezir i osuda uporabe kemikalija u poljoprivredi openito. Naalost jo aktivna

14

15

DESET TEIKEI PRINCIPA:

Princip uzajamne pomoi. Bit partnerstva lei ne u samom trgovanju ve u prijateljskom odnosu meu ljudima, to znai da uz meusobno razumijevanje proizvoai i potroai trebaju pomoi jedan drugome. Takav odnos se ostvaruje kroz razmatranje prvobitnih iskustava.

9. Princip odravanja odgovarajue veliine grupa. Svi spomenuti principi nee moi

1.

biti dosljedno provedeni u praksi, ukoliko lanstvo grupa na odreenom teritoriju postane preveliko. Zbog toga veliina grupe treba ostati na prikladnom broju. Razvoj ovoga pokreta treba biti zasnovan na rastu broja grupa (a ne lanova unutar grupe) i na meusobnoj suradnji meu njima.

Princip namjerne proizvodnje. Proizvoai trebaju, u dogovoru s potroaima, ostvariti maksimalnu koliinu i maksimalnu raznolikost proizvoda u skladu s kapacitetom svojih farmi.

2. 3.

Princip postupnog razvoja. Od samog poetka rada u veini sluajeva ni proizvoai ni potroai nee biti u stanju doivjeti samo tako dobre situacije kao to smo naveli. Prema tome, nuno za oboje je izabrati perspektivne suradnike, ak i kad njihova trenutana situacija nije ba zadovoljavajua, i truditi se napredovati u meusobnoj suradnji.

10.

Princip prihvaanja proizvoda. Potroa treba prihvatiti sve proizvode koji su proizvedeni u skladu s prethodnim dogovorom unutar grupe, a njegova ishrana bi trebala to vie ovisiti o tim proizvodima.

2.2 Preko vicarske u Sjevernu Ameriku: nastanak CSA ili Community supported agriculture
Izgleda da razvoj grupa u Japanu nije uzrokovao irenje u ostatku svijeta, nego su u jednoj drugoj zemlji niknule grupe koje su potom proirile priu na vie kontinenata i tek se koje desetljee kasnije na kraju povezale i s Japancima. Naime 1973., tri godine poslije nastanka prve teikei grupe u bliskoj nam vicarskoj neovisno nie jedna slina pria. Blizu eneve grupa ljudi, inspirirana kolektivnim farmama u ileu za vrijeme vlade Allendea, pokree zadrugu Les Jardins de Cocagne. Imali su malo alata, unajmljenu zemlju bez navodnjavanja i bez ikakve kuice, ali svi lanovi su si pruali veliku uzajamnu potporu. U poetku je bilo troje radnika i oko 50 kupaca. I sada unajmljuju zemlju ali sad imaju vie od 400 lanova. Osim stalnih zaposlenih, 400 ostalih lanova (potroai) duni su podupirati aktivnost radei na farmi pola radnog dana etiri puta godinje. Farma uzgaja oko pedeset razliitih vrsta povra, jabuke, groe, bobiasto voe, na povrini od 17 hektara. Tko od potroaa ne eli raditi, plaa dodatnih 40 dolara za svakih etiri sata to bi trebali raditi (pola radnog vremena). Plaanje ide po ljestvici od 600 do 1000 dolara za jedanaest mjeseci udjela. Proizvoai pakiraju koarice s povrem i polovicu ukupnog povra prevoze potroai, drugu polovicu privatni prijevoznici. Trenutano radi 10 radnika koji zarauju prosjenu plau za vicarsku plus neke beneficije. U posljednjih 20 godina, jedan posto prorauna farme ulae se u projekt razvojne kooperacije u Sjevernoj Africi. Godinama su postojala samo tri takva projekta u vicarskoj, ali poto su se nove sline inicijative poele masovno iriti u susjednoj Francuskoj i vicarska je bila obuhvaena tim novim valom inspiracije tako da je posljednjih godina niklo jo est grupa. Zanimljivo je da su Francuze zarazili Amerikanci, a njih pak vicarac Jan Vandertuin, jedan od pionira vicarskih grupa koji je 1985. godine prvi prenio koncept svoje grupe iz Topinamboura blizu Ciriha u SAD. Istodobno su se razvile grupe i u Njemakoj, gdje je proizvoa Trauger Groh takoer prenio svoje iskustvo iz Buschberghofa na jedno imanje - zajednicu u New Hampshiru (SAD). Zajednica se zove Temple-Wilton Community i ona je prva farma koja je stvorila novi koncept, na engleskom Community Suported Agriculture (CSA) ili Poljoprivreda koju potpomae zajednica. Od tih godina pa do kraja tisuljea postupno se rairilo po teritoriju SAD-a vie od tisuu CSA. Veina tih projekata je bila vezana za mala obiteljska gospodarstva koja su se bavila ekolokim ili biodinamikim uzgojem povra sa zemljitima od 1,5 do 3 hektara, a njihovi potroai su ljudi iz okolnih urbanih sredina. U prosjeku svaka farma opskrbljuje 30 do 50

4. Princip obostrane koncesije u odreivanju cijena. U procesu odluivanja o cijeni,

proizvoai trebaju uzeti u obzir svaku moguu utedu rada i zavrne cijene, znai svi procesi obrade ili pakiranja bi se trebali to vie smanjiti; dok potroai trebaju uzeti to vie u obzir korist od dobivanja svjeih, zdravih i ukusnih namirnica.

Princip produbljivanja prijateljskih odnosa. Kontinuirani razvoj ovog partnerstva zahtijeva produbljivanje prijateljstva izmeu proizvoaa i potroaa. To se moe ostvariti samo ako se poveava kontakt meu partnerima.

5. 6. 7.

Princip autonomne distribucije. Prijevoz proizvoda do mjesta skupljanja trebao bi organizirati proizvoa ili potroa, a da prijevoz ne ovisi o profesionalnim dostavljaima.

Princip demokratske uprave. Proizvoai, potroai i njihove grupacije trebaju izbjegavati pretjerano se oslanjati na ogranien broj rukovodilaca u svojim aktivnostima i truditi se da prakticiraju oblike demokratskog upravljanja gdje svi dijele odgovornost. Posebne situacije obitelji lanova trebaju takoer biti uzete u obzir na principu uzajamne pomoi.

8. Princip uenja unutar grupa. Obje grupe proizvoaa i potroaa trebaju pridati
16

veliku pozornost meusobnom uenju i truditi se da njihove aktivnosti idu dalje od same distribucije zdrave hrane.

17

obitelji i u veini sluajeva ti potroai su im i jedino trite. No u posljednjim godinama pokret je snano ojaao, stimuliran mnogim popularnim knjigama i dokumentarnim filmovima s jedne strane, ali i irenjem nesigurnosti zbog financijske krize, tako da se broj CSA utrostruio. to se veliine tie neki CSA su jako mali, praktino povei vrtovi koji opskrbljuju pet do est obitelji, do farmi s vie stotina hektara to opskrbljuju tisue obitelji potroaa. Oblik razmjene takoer je raznolik. Ponekad potroai samo kupuju proizvode, dok se u nekim drugim CSA zahtijeva i njihov rad na farmi, u distribuciji hrane a ponekad i u administraciji. Recimo na Farmi Quail Hill, Long Island, svi lanovi potroai beru sami vlastito povre. U dvanaest godina neprofitabilna mrea Just Food u gradu New Yorku organizirala je 80 gradskih grupa koje kupuju od proizvoaa udaljenih dva-tri sata vonje od grada, sluei tako 20 000 obitelji potroaa. Preteno mehanizam Just Fooda funkcionira ovako: graani unaprijed kupuju planiranu proizvodnju bliskog poljoprivrednika i dobivaju svaki tjedan koaricu s povrem od lipnja do studenoga. U koarici su 7 do 10 vrsta sezonskog povra, dovoljne koliine za prosjenu obitelj. Tijekom sezone dobiju etrdesetak vrsta povra. Proizvoai dovoze povre u distribucijske centre (koji su u veini sluajeva sjedita udruga i slino). Trenutano (2009.) postoji sedam centara u Bronxu, 19 u Brooklynu, 22 na Manhattanu, 8 u Queensu i jedna na State Islandu. Preko Web stranice Just Food svaki graanin vrlo lako moe stupiti u kontakt. lanovi CSA podiu svoje koarice u njima bliskim centrima, aktivno prate distribuciju, raunovodstvo, odnose s poljoprivrednicima i trae nove lanove. Potroai plaaju cijelu godinu unaprijed, to iznosi oko 400 dolara (okvirno 17 dolara na tjedan). Tona cijena ovisi o nizu faktora koje sami potroai i proizvoai dogovore. U Kaliforniji, Live Power Community nudi edukativne programe za gradsku djecu i preko solarnih panela su energetski neovisni. U Wisconsinu, Vermont Valiley nudi inovativni pristup za rad na farmi: od 950 potroaa zapoljavaju pedesetak potroaa da rade etiri sata tjedno u sveukupno 20 tjedana kako bi rijeili problem berbe. Blizu Santa Kruza, s Freewheelin farme povre isporuuju biciklisti. Brookfield farma iz Massachusettsa organizira radniki festivali za berbu bundeva i krumpira. Mnogi CSA se trude ukljuiti i potroae sa slabijim primanjima. Genesee Valiley Organic CSA jo od 1989. naplauje razliite cijene ovisno o moi potroaa. Razlika se kree od 240 do 680 dolara za cjelogodinju isporuku koarica povra. Farma u prosjeku dobiva od potroaa 480 dolara svake godine, to je tono koliina novca potrebna farmi za godinji proraun. Mnogi drugi CSA koriste se slinim ali i drukijim metodama. The Hartford Food System CSA u gradu Granby, Connecticut, ovako je rijeio taj problem: farma prodaje pola svoje proizvodnje po standardnoj shemi, dok se gradska grupa potroaa brine da prikupi novac za ostalu polovicu proizvoda koje potom preko socijalno-karitativnih organizacija dijele najugroenijem dijelu stanovnitva. Primjerice, centar za mentalno zdravlje nudi koarice s hranom siromanim imigrantima koji dou na lijeenje. CSA grupe u okolici grada Ithaca organiziraju dobrotvorne veere za prikupljanje novca za siromanije lanove potroaa. The Food Project iz Bostona educira mlade ljude da uzgajaju povre u gradu i okolici, potom ga dijele dijelom preko CSA sheme, a dijelom za spravljanje obroka za beskunike. Mrea Just Food nudi takoer razliite oblike plaanja za manje imune ljude (u mrei ih je preko 2000), a postoje i mehanizmi mikro kredita i oblici razmjena poslova i usluga za hranu. The Homeless Garden CSA iz Kalifornije nudi obuku i plae za beskunike, dok Red Wiggler Farm iz Pensilvanije nudi zaposlenje i ui poslovne vjetine za mentalno retardirane osobe tako da mogu u to veoj mjeri ostvariti ekonomsku neovisnost. Novost u posljednje vrijeme je nastanak community supported fisheries ili ribarstvo koje potpomae zajednica. CSA iz Iowe naruuju zaleene porcije ribe od malih ribara iz

Aljaske, dok su u dravi Maine i Massachusetts ribari koji se bave odrivim ribarstvom takoer organizirali distribuciju po CSA principima. U kanadskim regijama gdje se koristi engleski jezik CSA su se irile spontano, slino kao u SAD-u, ali u regiji Quebec rast pokreta bio je mnogo bri zbog organiziranog truda neprofitne organizacije Equiterre. Isti naziv modela samo na francuskom: ACS (agriculture soutenue par la communaut) u deset godina rada stigao je do 100 jedinica, obuhvaajui preko 33 000 kuanstava. Equiterre svakoj farmi za maleni udio promovira ASC koncept i okuplja lanove potroae. U 2000. biva koordinatorica Elisabeth Hunter je objavila izvrstan sveobuhvatni vodi: Je cultive, tu manges, nous partageons,(Ja uzgajam, ti jede, mi dijelimo). Prema sadanjoj koordinatorici Claire Ruhlmann, u posljednje dvije sezone bilo je teko zbog hladnih zima i financijske krize, ali ipak Equiterre nastavlja svoju djelatnost, educirajui graane o vanosti lokalne hrane. U posljednje vrijeme organizacija nalazi firme gdje lokalni farmeri dostavljaju hranu za zaposlenike. Poto u regiji i nema mnogo poljoprivrednika za stvaranje novih ASC, Equiterre surauje s poljoprivrednim srednjim kolama Quebeca da bi stvorili nove mlade farmere.

2.3 Francuska: brzo irenje koncepta AMAP (Association pour le Maintien dune Agriculture Paysanne) i meunarodno umreavanje.
U periferiji grada Toulona blizu Marseja, niu se supermarketi, komercijalni centri, McDonaldsi, a u svem tom bespuu bez sjene stabala postoji jedno poljoprivredno gospodarstvo: Les Olivades. Kako to da se uspjelo sauvati jedno poljoprivredno imanje u takvoj sredini? Pria poinje u godini 1984. kada brani par Denise i Daniel Vuillon, s ve 15 godina iskustva rada na zemlji, preuzimaju gospodarstvo Les Olivades od Danielovog oca. Uzak teren koji se prua izmeu autoceste koja prolazi kroz Azurnu obalu i gusto urbanizirane zone Toulona. On se bavi preteno proizvodnjom, dok se Denise bavi prodavanjem. Ciljaju

18

19

na direktne lokalne kupce, ali vei dio proizvodnje odlazi u veleprodaju. Veleprodaja trai uvijek iste proizvode i zbog sve jae konkurencije i ubrzane urbanizacije, sve vie se dovodi u pitanje opstanak imanja. Jednom su otili u New York u posjet keri koja je tamo ivjela i otkrili su CSA. Kad su se vratili odluili su promijeniti nain djelovanja gospodarstva, trudei se da se to organiziranije okrenu prodaji stanovnicima svoga teritorija. Uspjeli su doi do ekoloki orijentiranih graana u Marseju i organizirali jednu potroaku grupu. Direktan kontakt s osobama iz grupe omoguuje im da bolje shvate potrebe potroaa. Ne samo da time dobivaju upute za promjene u proizvodnji, ve shvaaju i kako vrednovati seljaku poljoprivredu (paysanne). Nakon prvih susreta s grupom potroaa poinju proizvoditi povre koje oni trae, tako da se organizacija gospodarstva poinje sve vie mijenjati prema potrebama grupe i proizvoditi sve raznolikije proizvode. To im daje mogunost da se prebace na ekoloki tip proizvodnje, to ta grupa potroaa i trai. To im postaje vana mogunost, jer im doputa ulaganje u nove metode uzgoja i jedan bitni preokret prema kvaliteti, s odreenom ekonomskom sigurnou koju im daje odnos povjerenja sa potroaima. Takav preokret, i vjerojatno i sama egzistencija imanja bi bila dovedena u pitanje da je gospodarstvo ostalo i dalje vezano za veleprodaju. Naime, 2000. godine Voullion kompletno naputaju veleprodaje, imaju samo direktne lokalne kupce, zapoljavaju na neodreeno vrijeme pet osoba i stvaraju Udrugu za ouvanje seljake poljoprivrede Les Olivades ili prvi AMAP (Association pour le Maintien dune Agriculture Paysanne). Danas ih je gotovo 2000 i udrueni su u lokalne, regionalne i nacionalne mree, ak i dalje, Francuzi ire koncept u mnoge druge zemlje. Evo kako funkcionira sada ta, a i mnoge druge AMAP grupe. Proizvodi se dijele u kaetama ili koaricama koji sadravaju povre, voe, mahunarke proizvedene tijekom godinjih doba. Jedna koarica podmiruje potrebe obitelji od dvoje odraslih i dvoje djece ili od troje odraslih osoba za tjedan dana. Koarice su uvijek iste veliine: ako neko eli manje koliine treba nai jednog potroaa i s njim podijeliti koaricu ili nai nekog (vea obitelj recimo) kome jedna nije dovoljna. Tip povra je odreen dogovorom prije svake sezone (pola godine), sadraj tjedne koarice odreuje poljoprivrednik, ovisno o berbi u tom trenutku. Les Olivades prodaje koarice za 23 eura zimi i 27 u ljetnim mjesecima tako da jedna obitelj plaa okvirno 700 eura ljeti i 600 eura zimi. Cijene su konkurentne istom proizvodu koji se moe nai u irokoj distribuciji. Izraunano je da bi jedno imanje kako bi uspjelo platiti posao dvjema osobama moralo bi prodavati bar 80 koarica za koje je potrebno oko hektar i pol obraene zemlje. Plaanje se obavlja unaprijed, est mjeseci prije berbe. Na taj nain lanovi AMAP-a dijele poduzetniki rizik s poljoprivrednikom: proizvod bi mogao propasti zbog napada tetoina ili atmosferskih neprilika. Osim stalno zaposlenih radnika, potroai volonteri pomau u registraciji pri distribuciji koarica. Ponekad se dogaa, u kritinim trenutcima kao to su kada neki proizvod bujno rodi ili kad pretjerano raste korov, da grupe potroaa besplatno pomau u radu. Takav oblik upletanja u poljoprivredni rad je jako pogodan jer tada potroai bolje shvaaju i prihvaaju rad poljoprivrednika, to moe biti vrlo korisno u sluaju nesporazuma ili sukoba, a i boljeg planiranja za iduu sezonu. Svaki novi amappien (lan AMAP-a) bude pozvan na jedan piknik na farmu, ne samo radi upoznavanja s poljoprivrednikom ve i sa zemljom i nainom proizvodnje. Cijeli sustav je vrlo jednostavan i dobro funkcionira, ali stvari se ponekad kompliciraju u sluaju prevelike udaljenosti izmeu proizvoaa i potroaa. Naime tijekom 2009. godine prva grupa potroaa iz Marseja je napustila Les Olivades koji je udaljen etrdesetak kilometara kako bi poeli suradnju s novim mladim poljoprivrednikom iz okolice grada, dok je farma stvorila dvije grupe potroaa u puno bliem Toulonu, potvrdivi time jo vie

vanost blizine proizvoaa i potroaa. Obitelj Voullon je bila vrlo aktivna u irenju i stvaranju cijele mree AMAP-a u regiji Provanse-Alpa-Azurne obale i potom i u drugim regijama Francuske ali i ire. Ta prva mrea june Francuske zvana Savez seljaka - boraca za okoli - potroaa (Aliliance Paysan-Ecologistes-Consommateurs) je 2004. uz pomo fondova EU organizirala suradnju i razmjenu sa slinim organizacijama u Portugalu i panjolskoj sa svrhom eksperimentiranja s novim oblicima odnosa meu urbanom i ruralnom populacijom u Jugozapadnoj Evropi. Ti prvi europski lanovi su potom ostvarili jo iru meunarodnu mreu, pozivajui ve dobro utemeljene mree CSA iz engleskog govornog podruja (posebice SAD-a), ASC-a iz Kanade i Teikei grupe iz Japana. Uz pomo Vijea Europe stasala je tako mrea URGENCI koja se sve vie trudi povezati i meusobno ojaati pokrete svih takvih grupa koji se sada zajedniki unutar mree nazivaju Lokalna solidarna partnerstva izmeu proizvoaa i potroaa ili skraeno LSPPC (Local Solidarity Partnership between Producers and Consumers).

2.4. Paralelan i malo drukiji razvoj u Italiji: GAS ili Gruppo dAcquisto Solidale
Gruppo dacquisto solidale (skraeno GAS) doslovce znai grupa za solidarnu potronju. Prva grupa je nastala u gradu Firenci 1994. godine i izgleda da je nikla neovisno o dotadanjim zbivanjima u drugim zemljama. Pokret GAS-ova je u Italiji duboko povezan s pokretom kritine ili osvijetene potronje. Sve vie ljudi je u devedesetim godinama osjetilo preveliku mo multinacionalnih kompanija i trailo odreene nove strategije borbe protiv njih. U tim danima je pokret bio negativno okrenut u odnosu na potronju openito. Masovno niu ideje da se potreptine trebaju popravljati ili reciklirati, a ne kupovati uvijek nove, ideje o autonomnoj proizvodnji i slino. Openito jaaju pokreti bojkota prema proizvodima surovih kompanija. to se posljednje stavke tie, jedna mala udruga iz okolice grada Pize poela je provoditi sustavnu analizu veinskih potreptina koje se mogu pronai u svim distributivnim lancima i 1997. prvi put objavila Vodi za kritinu potronju knjigu kojom e se vrlo esto koristiti osvijeteni potroai u trenutku prosuivanja raznoraznih artikala. Znai u tim godinama jaa negativan pristup potronji, ali istodobno se paralelno razmatra koji bi joj mogli biti pozitivni pristupi. Talijanskom terminu consumatore (potroa) dodaje se unutar pokreta jo jedno slovo t consumattore, jer rije attore to znai akter ili sudionik, naglaava aktivnu ulogu u odnosu na dosadanjeg pasivnog potroaa. Aktivno se moe odbijati kupovati ono to kompanije reklamiraju danonono, ali se moe nai i pozitivan smjer ili odabir potronje. Znai negiranjem kupovine od krupnih proizvoaa mogu se birati sitni proizvoai, negiranjem kupnje firmi i tvrtki koje imaju sudske procese zbog upletenosti u organizirani kriminali i/ili u trovanje okolia, mogu se birati proizvoai koji su nosioci moralnih vrijednosti. Po mnogo emu GAS grupe su sline CSA i AMAP grupama, i zbog toga su i meusobno umreene. No postoje i pozitivne i negativne razlike. Pozitivna strana GAS-ova je to nisu limitirani na poljoprivredne proizvode, kao to je sluaj u gotovo svim ostalim grupama koje smo naveli, ve kupuju i druge potreptine poput higijenskih proizvoda (sapuna i slino), obue i odjee. U poetku su GAS grupe bile orijentirane preteno na poljoprivredne proizvode, ali postupno, poto je njihov broj relativno brzo narastao recimo samo u provinciji grada Milana ima ih vie od stotinu, doli su do odreene kritine mase pa su u posljednjim godinama uspjeli privui i proizvoae iz sloenijih oblika proizvodnje poput jedne tvornice obue. Tvornica Astorflex koja je bila izloena (poput mnogih drugih) tekoj azijskoj konkurenciji, godine 2008. poela je prodavati cipele GAS grupama iz Padove, a potom i mnogim drugim grupama. Stvorili su u zajednici s grupama potroaa projekt

20

21

ragionamo con i piedi (razmiljajmo nogama) s prvenstvenim ciljevima da: sva ljepila budu na bazi vode, da se certificira sva sirovina, da bude javno transparentna cijena zavrnog proizvoda i posebice, da se otvore nova radna mjesta. Plan je iznimno dobro proao i sad tvornica Astorflex potuje sve navedene principe i daje posao za 75 radnika. Iskustvo tvornice potaknulo je jo mnoge proizvoae cipela, klompi i openito obue i odjee da se okrenu novom tritu koje nude GAS grupe. Vlasnik tvornice Astorflex kae da preko lanova GAS-ova rade na tome da izabiru tekstilne materijale bez koe i da povezuje ekoloke proizvoae mesa radi koe iz odrivog uzgoja. Drugi strunjaci, takoer naeni preko mrea GAS-ova pomau u ispitivanju alergena pojedinih sastojaka u proizvodnji cipela. Slino se dogodilo i s proizvodnjom donjeg rublja u projektu Made in No. Projekt napravljen zajednikim trudom zadruga koje uvoze po principima potene trgovine, proizvoaa iz tekstilne industrije iz Provincije Novara, mree proizvoaa ekolokog pamuka iz Brazila Justa Trama i mnogih GAS grupa. Konkretno projekt je kruio preko mnogih GAS grupa diljem Italije dok se nije nakupio odreen broj narudbi koje su bile plaene est mjeseci unaprijed. To su znai pozitivne razlike. Negativna strana je razlika u kvaliteti GAS grupa u odnosu na AMAP i CSA glede razine suradnje s poljoprivrednicima. Naime GAS grupe ponekad ne plaaju proizvoae unaprijed i rjee e potroai, za razliku od Francuza otii volontirati na njivi. Dogaa se ali u manjoj stopi nego kod AMAP-a ili CSA. Vjerojatno je uzrok tim razlikama injenica, kao to smo naveli u poetku paragrafa, da su pokret u Italiji gotovo posvuda pokrenuli potroai, a ne proizvoai. No i da su ga pokrenuli poljoprivrednici kao u drugim zemljama, vjerojatno ne bi iao dalje od poljoprivrede. Znai potronja je glavna karakteristika u GAS pokretu i zbog toga sad postoje GAS za osiguranje i ak GAS za energiju.

3. Kako se stvara grupa solidarne razmjene

Do sada smo imali priliku vidjeti kako su nastale te grupe u razliitim zemljama. U Hrvatskoj je aktivna prva takva grupa koja je sama sebi dala naziv Grupa solidarne razmjene i koja je aktivna ve godinu dana u Zagrebu i okolici. Radi potovanja prema toj prvoj grupi u zemlji i radi jednostavnosti, odluili smo sve takve grupacije nazivati GSR. No da bude jasna slika onoga iz prethodnog poglavlja: sve navedene grupe i njihovi naini funkcioniranja samo su vrlo mali broj raznoraznih moguih opcija. Recimo GAS grupa u Italiji ima vie od tisuu i vrlo su razliite meusobno. Lako mogue da e nove grupe koje budu nicale po Hrvatskoj biti dosta razliite jedne od drugih. Sve ovisi o tome od kakvih e se osoba sastojati pojedina grupa, a to je u naprijed nemogue odrediti. Zbog toga smo napravili arolik opis koji e, nadamo se, dati irok izbor raznih solucija, a kao plus za mnoga iskustva dodali smo i linkove koji omoguavaju produbljivanje znanja i kontakata. Sad emo napravit jedan to openitiji praktini vodi u kojemu emo razmotriti samo najosnovnije stavke, jer sve detalje ne moemo i ne smijemo pokuavati navesti. Sr kvalitetnog djelovanja jedne GSR grupe je aktivno sudjelovanje svih sudionika. Unutar grupe je prirodno muiti se oko raznoraznih problema i slono traiti rjeenje koje je svima prihvatljivo, iako je glavna preporuka: trudite se da model bude to jednostavniji. Kao prvo bitno je uz diskusije poeti odmah i djelovati. To je posebno vana toka jer mnoge se grupe znaju izgubiti u prevelikim priama. Znai poeti razmatrati sve mogue aspekte, ali i odmah probati ostvariti makar i najjednostavniji oblik razmjene izmeu proizvoaa i potroaa. Taj detalj emo navesti jo koji put prije kraja broure, ali sad se vratimo na polje diskusija.

3.1 Dobrobiti
U poetku bi bilo poeljno imati dosta jasnu viziju to bi eljeli od takve grupe, razgovarati meusobno, a poeljno bi bilo imati i proizvoae u tim prvim diskusijama. Potroai se mogu sami dogovoriti i potom traiti proizvoae, dok proizvoai bez potroaa nisu u stanju tako neto organizirati. Znai u svakom sluaju potroai su nuni, dok su proizvoai vrlo poeljni u poetku. Kad se ljudi prvi put sastaju govorei o ovim temama najvanije je osobno shvatiti kakve beneficije imaju potroai, a kakve imaju proizvoai. Bez jasne slike svih koristi nitko nee troiti vrijeme na diskusije, jer to je najvanija stavka za motivaciju kojom se mogu navui ljudi. Ponovimo u kratkim crtama najvanije malo drukijim rijeima nego dosad. ZA POTROAE: Pristupanost. Tu se misli ponajprije na cijenu. Proizvoa prodaje direktno i redovito potroaima, tako da nema izdataka za sjedenje na trnici, plaanje reklama ili jo gore plaanje posrednicima. Po pravilu, cijena koju potroa plaa je manja nego to je u duanima u odnosu na istu kvalitetu proizvoda. Druenje. Nalaziti se redovito radi kupovine ili robne razmjene donosi cijeli niz drutvenih beneficija. Bit takvog direktnog trgovanja prua ljudima nadu i time se sve vie razvija odreena povezanost. Za ljude u veim gradovima esto pripadanje takvim grupama moe biti jedna od najvanijih preokupacija. Aktivno sudjelovanje u stvaranju jedne moralne ekonomije. Biti svjestan da smo stvorili

22

23

grupu kupaca koja kupuje povre od jedne obitelji i time im moda omoguuje da preive donosi sa sobom pravo zadovoljstvo. Uljepava nam silno ivot jednostavna kupovina ako mislimo da je uinjena na najbolji mogui nain, jer znamo da se uspijevamo dogovoriti s drugim potroaima, da imamo povjerenje u proizvoae iz naeg kraja i da svi zajedno malo pomalo dajemo nadu u boljitak irem drutvu. ZA PROIZVOAE: Rast primanja. Mnogi proizvoai, a posebice mali, u cijelom svijetu bore se za preivljavanje u neprijateljskoj globalnoj ekonomiji koja se vodi financijama a ne principima. Grupe potroaa e plaati manje nego to je finalna cijena u duanu, ali ipak znatno vie u odnosu na ono to proizvoa inae dobiva za isti proizvod. Gotovo posvuda u svijetu je obiaj da se od povra kupuje sve to nikne, a ne da se biraju sorte, da se od proizvoaa mesa kupuju u paketu svi dijelovi mesa, a ne samo birani. Predvidivost dohotka i poboljan novani tok. Kada poljoprivrednik sadi povre u poetku sezone on ne zna koja e biti cijena na kraju, za vrijeme berbe. Nekad se sadi, a da se uope ne zna hoe li biti otkupljen zavrni proizvod. Troak proizvodnje i zarada nije jednako rasporeena tijekom godine. GSR-ovi se mogu opredijeliti da e redovito plaati unaprijed (to je est sluaj). Tako se naruuje unaprijed i time se prua proizvoau sigurno trite. Pojednostavljivanje proizvodnje. Openito, a posebno mali poljoprivrednici vrlo su sposobni u voenju svog posla, ali im moe biti vrlo teko baviti se marketingom, a i distribucija hrane moe im jako zakomplicirati ivot. GSR predstavlja vrlo pouzdanog kupca. Sigurno e poljoprivrednik ili neki drugi proizvoa pomagati u uspostavljanju ili u radu GSR-a u poetku, ali s vremenom, kad se meusobno svi upoznaju, GSR e se organizirati tako da to manje remeti poljoprivredni rad na zemlji. Drutvene beneficije i potpora. Veina malih poljoprivrednika rade ponekad vrlo usamljeno i mnogi ne poznaju svoje zavrne kupce. Znai da odnos s grupom potroaa i proizvoaima daje veze zajednitva to moe biti vrlo korisno starijim ljudima. Poto se tu stvaraju prijateljstva vrlo je mogue da e u sluaju potrebe grupa potroaa jo snanije pomoi, recimo volonterskim radom na zemlji, potrebnim zajmom i slino.

specifinim potrebama i idejama. Glavna poruka ove meunarodne grupe bila je: Drite se jednostavnosti!.

3.2.1 Interna komunikacija

Najuinkovitija baza za sve oblike komunikacije unutar grupe je direktni kontakt. Iako redoviti, dugotrajni sastanci nekima nisu privlani, najee su ipak potrebni, bar povremeno, jer se bez toga gubi uinak meusobnog povezivanja i izgradnje povjerenja, pa je zajednica manje stabilna i tee e rijeiti probleme kad se pojave. Izostat e i svi oni lijepi popratni uinci povezivanja koje smo spominjali u prvom i drugom dijelu. Za dogovore se mogu koristiti i elektronikim medijima i drugim kanalima komunikacije, ali iskustva govore da se njima nije poeljno koristiti za donoenje vanih odluka.

3.2.2. Sustav odluivanja

Ovisno o veliini grupe i stavovima lanova on moe biti hijerarhijski (odabere se pojedinac ili manja grupa koja donosi odluke), demokratski (odluuje veina glasovanjem) ili je grupa egalitarna i odluuje se konsenzusom. U odluivanju konsenzusom odlukom moraju svi biti zadovoljni ili mogu ivjeti s tim, a svatko ima pravo veta. Za koji god model se odluite, vano je da sastanci imaju jasno artikuliran dnevni red koliko god grupa bila neformalna jer se inae mogu, na sveopi uas, razvui do kasno u no bez jasnih rjeenja. Odluke je dobro zapisati i arhivirati kao informaciju za one koji nisu bili prisutni i kako bismo ih se kasnije prisjetili, a ako je grupa velika dobro je imati moderatora koji e paziti da svi mogu izraziti svoje miljenje i da rasprava ne skrene s teme. Iako su GSR-ovi uglavnom neformalna udruenja, neke grupe odluuju se na stvaranje nekog oblika statuta ili smjernica koji definiraju dogovorena pravila i vrijednosti (prisjetimo se teikei principa) sa ili bez definiranih sankcija ako se ta pravila kre.

3.2.3. Financije i naruivanje

Narudbe se mogu praviti svaki tjedan tako da proizvoa alje svoju ponudu, a lanovi naruuju preko osobe koja preuzima odgovornost za zajedniku narudbu ili direktno proizvoau. Najee grupa zadui osobe koje prikupljaju narudbe, obino tako da svaki proizvoa ima svog referenta unutar grupe. Tjedne narudbe funkcioniraju kada je narudbi i lanova malo, ali s vremenom mogu postati vrlo kaotine, a proizvoaima ne daju veliko jamstvo. Druga mogunost je pretplata na zelene koarice. Plaa se unaprijed za neki dogovoreni period, a proizvoa jednom tjedno (ili ee/rjee, ovisno o dogovoru i proizvodu) isporuuje sezonske proizvode na dogovoreno mjesto. Neke dobro uhodane grupe imaju ugovor s proizvoaima za cijelu sezonu. U Francuskoj primjerice plaaju za cijelu godinu unaprijed ekovima koje proizvoa moe unoviti jednom mjeseno nakon isporuke.

3.2 Organizacija aktivnosti

Svi mogu pokrenuti GSR, prijatelji, poslovni kolege, graani, poljoprivrednici, udruge itd. Takoer, moete se pridruiti i ve postojeoj grupi solidarne razmjene - popis GSR-ova u Hrvatskoj moete pronai na www.grupasolidarnerazmjene.net web stranici. Ako se odluite oformiti novu grupu prvi korak je formirati jasnu ideju to elite initi, razglasiti je potencijalnim lanovima, potroaima i ako ih ima i proizvoaima te ih okupiti na prvom sastanku. Na sastanku je potrebno napraviti efektivni zajedniki plan kako bi se grupa pokrenula. U sluaju da vas je jako mnogo, recimo vie od 30-40 potroaa ili obitelji potroaa, bilo bi poeljno da odaberete manju grupu koja e funkcionirati kao neka vrsta upravnog odbora posebno za detalje, dok je vrlo vano da u svim vanijim odlukama sudjeluju svi lanovi. Ako vas je manje, nije potrebno stvarati nekakav odbor nego jednostavno svi zajedno odluujete, a trebat ete odluiti o nekoliko vanih pitanja. Meunarodna grupa predstavnika takvih udruenja sastavila je na radionici u sklopu foruma Nyeleni 2011 Forum za prehrambeni suverenitet u Europi popis nekoliko najvanijih tema i moguih opcija. Iznosimo ih jer pretpostavljamo da e vam biti od koristi, iako ne postoje nikakva pravila i vaa grupa moe stvoriti sasvim nove modele organizacije, ovisno o vaim

24

25

3.2.4. Organiziranje dostave

Osnovno naelo GSR-a je nabavljanje lokalnih proizvoda i to manje transporta i ambalae. Ekoloko, odrivo razmiljanje treba biti prisutno u svim aspektima rada grupe. Najpraktinije je dakle traiti proizvoae to blie mjestu gdje grupa djeluje i organizirati dostave na manjem (po mogunosti jednom) zajednikom sastajalitu. Kod toga treba uzeti u obzir da je sastajalite i mjesto isporuke svima blizu i da je dostupno autom. Isporuka moe (iako ne mora) biti vezana za sastanak grupe. Time mjesto isporuke postaje i mjesto druenja, pa dobiva simboliko obiljeje susreta proizvoaa i kupaca. Dostava proizvoda na vrata bit e mnogima praktina, ali opet predstavlja dodatni napor (proizvoau ili posredniku koji razvozi), a ne povezuje ljude u zajednicu, ponekad predstavlja i dodatni troak. Ako dio lanova ne moe dolaziti na dogovoreno mjesto isporuke u dogovoreno vrijeme, lanovi se mogu organizirati tako da za onog koji ne moe doi narudbu preuzme susjed, prijatelj. Ako proizvoa opskrbljuje vie grupa na nekom podruju praktino je da se one dogovore da isporuka bude isti dan, pa proizvoa u jednom posjetu gradu obie nekoliko grupa i time smanji putovanje. Ponekad proizvoa nema mogunost transporta, pa je potrebno otii na gospodarstvo. I tu je naravno, praktinije da to obavi jedna osoba iz grupe, a ne da lanovi dolaze pojedinano. To je ujedno dobro i za odnos s proizvoaem jer esti posjeti imanju stvaraju bolje razumijevanje procesa proizvodnje. Neke vee grupe iznajmljuju zajedniko skladite. To moe biti i neka garaa ili neiji privatni podrum koji netko od lanova daje na koritenje. Proizvoa tamo dostavlja proizvode, a kupci dolaze kako kome odgovara. Ako se zajedniki naruuju veleprodajne koliine (recimo vree brana, ukupan urod krumpira, povre i voe za zimnicu) koje netko od lanova volontera treba izvagati na manje koliine da svatko dobije svoj dio, takav prostor je vrlo praktian. Skladite treba imati krov ili bar nadstrenicu, policu da hrana ne stoji na podu, hladnjak za pokvarljivu robu i slino, a potrebno je i odreeno poznavanje higijenskih normi.

nepredviena nepogoda, a ponekad bude i vikova. Isplativost je vidljiva kad ne gledamo pojedinane cijene i koliine proizvoda nego sumu svega to smo dobili cijele godine. esti posjeti imanju i povremeno volontiranje stvaraju tjenju povezanost proizvoaa i potroaa i bolje razumijevanje. U Hrvatskoj gdje GSR-ovi nisu jo dovoljno uhodana praksa, najee se susreemo sa situacijom gdje nalazimo proizvoae koji ve imaju organiziran neki oblik prodaje svojih proizvoda. Veini to stvara komplikacije jer trebaju odvajati dodatno vrijeme za odlazak na trnicu, obilaziti sajmove, brinuti o marketingu ili pristajati na nepovoljne uvjete koje nude otkupljivai. Veini se, kao to smo i prije spomenuli, ozari lice kad im pokuca na vrata grupa kupaca. Na poetku su ipak skeptini, pa uglavnom nee odmah staviti svoju ivotnu egzistenciju u ruke jednog GSR-a nego e djelomino proizvoditi za grupu, a paralelno i dalje biti na trnici. Ipak, u zemlji gdje je kriza naalost sve dublje ukorijenjena GSR moe pokrenuti lokalni razvoj omoguujui, posebno mladim ekolokim poljoprivrednicima i malim ekolokim, odrivim gospodarstvima da ponu proizvodnju i opstanu. Dobri oblici suradnje mogu nastati kad netko iz grupe, tko je ve dio zajednice, zapone proizvodnju za grupu i ve ima njezino povjerenje. Nastojimo uvijek stvoriti situaciju gdje su svi na dobitku, a udruivanjem to postaje mogue. Najljepe kod tih grupa je to daju nadu i vrlo konkretnu mogunost da uzmemo stvari u svoje ruke i pomognemo jedni drugima ovdje i sada s resursima koje imamo. Proizvoai uglavnom znaju to dozrijeva u naem kraju u koje doba godine, pa se proizvodnja i sastav zelenih koarica moe unaprijed dogovoriti. Taj dogovor najbolje je obaviti na jesen ili zimi kad se planira proizvodnja za iduu sezonu. Primjer mogueg sadraja zelenih koarica u jeku sezone u kontinentalnom podruju (izradili EKO OPG Veseli, Novo Selo Palanjeko kraj Siska) svibanj jagode pinat rotkvica mladi luk salata rikola matovilac lipanj salata blitva graak luk mrkva cikla kelj kupus korabica krastavci tikve perin srpanj-kolovoz sve kao i u lipnju+ mahune paprika rajica hokaido tikve celer kukuruz eerac rujan sve kao u srpnju i kolovozu + poriluk cvjetaa grah

3.2.5. Organiziranje proizvodnje za grupu i odnos s proizvoaima

U zemljama gdje su GSR dobro razvijene velik broj proizvoaa organizira proizvodnju tako da proizvodi iskljuivo za jedan ili vie GSR-ova i koristi se brojnim prednostima takvog trita. Neki se organiziraju tako da isporuuju uvijek istu ugovorenu koliinu proizvoda po dogovorenoj cijeni. Proizvode u zelenoj koarici moe odabrati grupa prethodnim dogovorom ili proizvoa. Udruivanje dvoje ili vie proizvoaa moe osigurati veu raznolikost i omoguiti svakome da uzgaja ono to mu najbolje uspijeva. Prava solidarnost dolazi do izraaja kada proizvoa odredi jednu parcelu ili ak ukupnu povrinu i isporuuje grupi sve to je na njoj rodilo. Tada je tu vie varijacija i moe se dogoditi da je u nekom periodu proizvoda manje jer je primjerice sua ili neka druga

26

27

Pojedini proizvodi dozrijevaju odjednom i potrebno ih je skladititi ili preraditi u doba kad ih ima vie za oskudna razdoblja. S proizvoaem je mogue dogovoriti je li spreman sam skladititi proizvode ili e isporuivati iskljuivo svjee, a za skladitenje i preradu e se pobrinuti grupa. Zajedniko spremanje zimnice moe biti vrlo zabavno, a u velikoj grupi brzo e poeti kolati bakini recepti za uvanje voa i povra za zimu.

3.2.6. Transparentnost i formiranje cijene

Veina lokalnih proizvoaa nenaviklih na alternativne ideje formira cijene prema cijenama na otvorenom tritu. Kao grupa moemo oekivati popuste ili bolje rei fer cijene ako smo spremni izai proizvoau u susret. Cijene ekolokih proizvoda biti e manje ako zajedniki naruujemo vee koliine, ako se obveemo na trajniji odnos s proizvoaem plaanjem unaprijed i prihvaanjem zelenih koarica, ako uvamo i ponovo koristimo ambalau (ne zahtijevamo da sve bude lijepo upakirano i s manicom, uvamo i sami peremo staklenke i boce) i sl. Primjer jedne zelene koarice gdje su izraunate cijene svakog pojedinog proizvoda za grupu i usporeene s cijenama istih ekolokih proizvoda na trnici, a grupa dodatno po dogovoru izdvaja u zajedniki fond (izradio Nenad Kufti, ekoloki poljoprivrednik iz Pule)

staklenku pekmeza ili kisele paprike, a ljeti uz uobiajen sadraja dobijemo jo i gomilu rajica za ukuhavanje. Neke grupe na poetku sezone naprave s proizvoaem formalni ugovor, a druge rade na povjerenje. Ovdje uglavnom priamo o ekolokoj poljoprivredi, ali spomenuli smo da grupa moe stvarati odnose i s drugim ekolokim proizvoaima. U Italiji recimo, tjedna koarica moe sadravati povre, voe, pivo, par cipela i donje rublje od tvornice koja posluje po ekolokim principima. Sve to ovisi o kreativnosti i sposobnosti lanova, lokalnim prilikama i mogunostima dogovaranja. Djelovanje grupe ponekad stvara i zajednike trokove, kao to su putni trokovi za obilazak imanja, trokovi zajednike opreme (vaga, oprema za skladite), najam prostora. Neke grupe zato uvode lanarinu u dogovorenom iznosu, dok druge skupe novac prema stvarnim trenutanim trokovima. Zajedniki fondovi takoer nude brojne mogunosti ulaganja u proizvodnju kroz pozajmice i poticaje poljoprivrednicima kada im je to najpotrebnije, za pomo lanovima u nevolji, dobrotvorne akcije, zajednike fete i izlete, organiziranje edukacije ili studijskih putovanja Spomenuli smo ve na poetku vrijednosti kao to su transparentnost i povjerenje. U konzumeristikom drutvu novac se esto doivljava kao neko boanstvo i neto na to smo svi osjetljivi. Vraanjem tih vrijednosti u trgovinu pravimo korak prema zdravijem drutvu gdje etinost, odrivost i kvaliteta ponovo zauzimaju svoje mjesto u odnosu na profit. U GSR-u transparentnost se oituje kroz iskren odnos gdje e proizvoa prikazati trokove proizvodnje, dobit koju ostvaruje i kalkulaciju cijene. Tada je kupac spremniji platiti potenu cijenu jer razumije kako se do nje dolo i to stoji iza nje. Neki proizvoai ak kalkuliraju cijenu zelene koarice neovisno o cijenama proizvoda na tritu transparentno uraunavajui sve trokove proizvodnje, svoju satnicu i dobiveni iznos dijele na broj potroaa koje opskrbljuju. Jo jedan korak dalje je priznavanje i uzimanje u obzir socijalnog statusa kupaca. Alternativni naini od kojih zaigra srce svakom aktivistu i borcu za ljudska prava su formiranje varijabilnih cijena zelenih koarica u rasponu izmeu minimuma i maksimuma gdje potroai plate koliko misle da je u redu s obzirom na vlastita primanja. Isto tako mogue je da oni koji su jo uvijek te sree da su im mjesena primanja redovita plaaju koarice vie unaprijed tako da to amortizira kanjenje onih lanova kojima prihodi variraju. Ponekad se stvara potpuna prisnost proizvoaa i potroaa gdje su svi u istom loncu i uskau jedni za druge, a druga opcija je da proizvoa uvijek dobije potenu cijenu na vrijeme dok se lanovi meusobno dogovaraju i dijele trokove prema vlastitim dogovorima i osjeaju za pravdu.

cijena za grupu proizvod blitva mrkva krumpir rukola luk batat salata rotkvice mahunarke (grah) preraevine Ukupno (veleprodajna) 1 kg - 12 kn 1 kg - 12 kn 2 kg - 10 kn 170 g - 8 kn 1 kg - 8 kn 1 kg - 10 kn kg - 6 kn vezica - 4 kn 1 kg - 12 kn tegla - 12 kn 100 kn + 20 kn za fond grupe = 120 kn Cijena se moe formirati po proizvodu ili po koarici. Primjerice, cijena koarice je razliita od mjeseca do mjeseca ovisno to je unutra, ili je fiksna pa proizvoa recimo pakira koarice od 50 kn ili 100 kn tjedno i u njih pakira sezonske proizvode u toj protuvrijednosti. Moe se isto tako plaati godinja pretplata podijeljena u obroke, a koliina proizvoda u koaricama varira ovisno o sezoni zimi je manje svjeeg povra i voa, ali dobijemo trina cijena 1 kg - 20 kn 1 kg - 20 kn 2 kg - 20 kn 170 g - 10 kn 1 kg - 15 kn 1 kg - 20 kn kg - 10 kn vezica - 6 kn 1 kg - 20 kn tegla - 20 kn 166 kn

3.4 Kako se nalaze lanovi i proizvoai

lanovi potroai mogu biti grupa prijatelja, susjeda, kolega s posla ili roditelja iz kole. Praktino je da ive u relativnoj blizini ili da imaju neku zajedniku aktivnost gdje se ve i inae viaju. Ako kreete sami, ba od nule, moete postaviti letke na javna mjesta ili napisati mali lanak u lokalne novine, a moete ideju razglasiti i samo meu vlastitim prijateljima i poznanicima u koje ve imate osnovno povjerenje. Traei grupu imajte u vidu kakve korisnike elite i koliko ljudi elite u grupi na poetku, pa tome prilagodite i naine oglaavanja. lanovi proizvoai bi trebali biti ve ukljueni u prve sastanke ali ako nisu, trebat ete nai odreeni kriterij po kojem ete ih traiti. Zanimljive rasprave esto se vode oko toga elimo li podupirati certificirane ekoloke proizvoae ili nam je certifikat nebitan. Ako nam je nebitan to onda smatramo zdravom hranom i ekolokom proizvodnjom. U sluaju

28

29

velikih razlika u miljenjima nije tabu ni rijetkost da se grupa podijeli, pa se grupiraju ljudi slinih stajalita koji e lake nai zajedniki jezik. U svakom sluaju laki put je da se ve u najranijoj fazi zapone s naruivanjem i razmjenama pa se sustav postupno nadograuje i poboljava kako ne bi upali u zamku dugih apstraktnih rasprava o idealnim modelima koji e teko u praksi zaivjeti.

4. Primjeri grupa u Hrvatskoj

4.1 GSRijeda
Kao to je ve spomenuto svaka grupa solidarne razmjene je specifina. To je sluaj i s naom zagrebakom zajednicom nazvanom GSRijeda. Iako je moda oigledno, za svaki sluaj, ime smo si nadjenuli u skladu s danom u tjednu kad imamo redovita druenja. :) Posebnost nae grupe u kratkim crtama jest ponajprije fokusiranost na stvaranje skladnih meuljudskih odnosa, razvijanje zajednikih vrtova i prakticiranje darivanja kao jednog od moguih oblika solidarne razmjene. Sve je zapoelo Danom alternativne ekonomije odranom potkraj 2010. godine na Recikliranom imanju u selu Vukomeri kraj Velike Gorice. Ovo dogaanje organizirano je za iri krug istomiljenika i simpatizera nae inicijative i razglaeno u internim krugovima, ali je unato tome imalo jako velik odaziv. Ideja je bila prezentirati razliite modele alternativne ekonomije, organizacije poslovanja, malih obrta, zajednikih vrtova i sl. koji mladim ljudima mogu dati neku drukiju razvojnu perspektivu nego to to ini drutvo u krizi. Ideja pokretanja GSR-a nekako je zaivjela kao najkonkretnija i ubrzo je na istom mjestu organiziran inicijalni sastanak, takoer s velikim odazivom. Velik utjecaj na pokretanje inicijative imale su grupe iz Italije iji su lanovi 2010. organizirali posjet zainteresiranima iz Hrvatske koji su u potpunosti financirali donacijama lanova talijanskih GASeva (GAS Calci kraj Pize, ije je lan jedan od autora ove nae broure) i time posijali ideju na nae prostore. Cijeli koncept promijenio je nekoliko naziva i oblika od grupe solidarne ekonomije, grupe solidarne potronje dok se nije iskristaliziralo sadanje ime, a grupa se nastavila razvijati neovisno o Recikliranom imanju. Nakon prvih sastanaka na Recikliranom imanju oformljena je administratorska radna skupina dobrovoljaca/ki koji/e su se javili/e kako bi na temelju izraenih oekivanja i vrijednosti predloili model funkcioniranja grupe. Zahvaljujui radu ve navedene radne skupine, ali i doprinosu ostalih lanova i lanica grupe, nakon skoro godine dana raspravljanja i prepravljanja usvojene su smjernice kroz koje je, izmeu ostalog, definirana horizontalna i nehijerarhijska struktura nae zajednice. Jednostavno reeno, o svim pitanjima i problemima promiljamo zajedniki na redovitim druenjima uivo. Iz naeg iskustva, grupe kojima je stalo do jednakosti i ravnopravnosti trebale bi od prvog dana prakticirati redovita druenja otvorena za sve zainteresirane. Koliko e redovita biti druenja, to doista ovisi o sluaju, a tijekom vremena kontinuitet se moe mijenjati. Mi smo zajednica predana ivljenju koje odie duhom slobode i skladnim meuljudskim odnosima utemeljenim na osobnoj odgovornosti, povjerenju, solidarnosti, transparentnosti i zajednitvu. Skladni meuljudski odnosi neodrivi su bez postojanja uravnoteenog odnosa prema samome sebi i prirodi. Djelujemo konstruktivnim prijedlozima za promjene, otvoreni smo umreavanju, pomaganju i podravanju slinih inicijativa, te svjesni da duh i vrijednosti do kojih nam je stalo trebamo njegovati kao zajednica manjih razmjera. Gore navedena tri odlomka ine dio smjernica - pisanog dokumenta u kojemu smo pokuali

30

31

artikulirati bit nae zajednice. Ono to nam je vano jest to se manje oslanjati na definiranje specifinih situacija koje e se gotovo sigurno pojaviti unutar grupe, a to vie poticati njihovo spontano i prirodno rjeavanje ponajvie na temelju osobne odgovornosti. Nae lanice i lanovi su poprilino aktivni na GSR mailing listi te su za podruje grada Zagreba do sada organizirali mnotvo arolikih narudbi: od agruma i oraastih plodova, preko jabunog octa i mlijeka, pa do bua i jema. Takoer smo ostvarili stabilnu i blisku suradnju s jednim proizvoaem od kojeg naruujemo povre u zelenim koaricama. Uz nabavljanje svega i svaega direktno od proizvoaa, aktivnost koja nam je vana su redovita druenja, na kojima osim to se bolje upoznajemo i razvijamo povjerenje, razmjenjujemo iskustva i vjetine. Do sada smo odrali nekoliko radionica o jestivom samoniklom bilju, organizirali GSR sajam u sklopu Dana permakulture, imali pustolovnu berbu jabuka i izradu djevianskog jabunog soka koji se na kraju odluio pretvoriti u vino, a jedan na lan je pokrenuo proizvodnju kruha od organski uzgojenih itarica u krunoj pei koju smo mu pomogli sagraditi. Unutar grupe imamo i jaku struju proizvodnje prirodne kozmetike.

4.2. GSR Pula

Grupa solidarne razmjene nastala je u Puli, u sklopu projekta Fine niti lokalnog razvoja, u kolovozu 2012.godine. Cilj joj je, neposrednom kupovinom zdrave hrane po pristupanim cijenama, podrati i osnaiti male, lokalne, ekoloke proizvoae. Okuplja proizvoae hrane i potroae koji u procesu razmjene stvaraju prisan odnos temeljen na povjerenju, transparentnosti i solidarnosti. Proizvoai svoj uzgoj prilagoavaju potrebama potroaa iz Grupe, a potroai im svojom redovnom kupovinom jame siguran plasman proizvoda. Potroai imaju pravo obilaska imanja pojedinog proizvoaa i upoznavanja s njegovom proizvodnjom. Za potrebe komunikacije meu lanovima na Google-u je kreirana grupa Solidarna Pula. Grupa je dogovorila sistem zelenih koarica, koje se preuzimaju jednom tjedno, a plaaju mjeseno, ovisno o koliini proizvoda u njima. Potroai pretplatnici se obvezuju kupovati koarice tijekom itave sezone. Drugi proizvodi koji ne potpadaju pod zelene koarice (med, mlijeko, jaja, sir, meso...) naruuju se posebno i najee na tjednoj bazi. Grupa ima godinju lanarinu po principu: jedna obitelj jedan lan, a dogovor o potronji sredstava iz lanarine donosi se zajedniki. Jezgru grupe ini nekolicina aktivnih lanova koji imaju obvezu administriranja i organiziranja sastanaka, kao i donoenja odluka vanih za daljnji rad. Grupa ima razmjene jednom tjedno, utorkom, a u istom terminu se odravaju i sastanci, ukoliko su unaprijed dogovoreni i najavljeni. Grupa planira uskoro krenuti i s kreditiranjem proizvoaa.

i zapoeli su prvi koraci k lakem i boljem funkcioniranju unutar grupe. Tako je vrlo brzo otvoren forum na Internetu, pronaeno odgovarajue mjesto i vrijeme za tjedno nalaenje grupe, te ime Pod Ukun koje sve nas iz ovih krajeva lijepo zaokruuje. Iako tema koje nas povezuju ima mnogo, vrlo brzo bilo je jasno da je elja i potreba za zdravom hranom ono to je nit vodilja ovog GSR-a. Iako nakon prvotnih strahova da se nee nai proizvoai, te razoaranja da je istih u naoj Primorsko goranskoj upaniji malo, pronaeni su i prvi dobavljai zelenih koarica s eko imanja iz Istre, a zelene koarice poele s redovitim dolaskom petkom na sveope oduevljenje, koje je rezultiralo dobrom motivacijom za pronalazak novih proizvoaa i proizvoda koji postaju sve arolikiji. Sami proizvoai bili su gosti na sastancima GSRa gdje smo svi imali mogunost upoznati se s njima i njihovim proizvodima, a elja je posjete i uzvratiti te posjetiti imanja naih proizvoaa. etvrtci su postali dani za sastanke, ali i dani u kojima se vrlo ubrzo poeo nadopunjavati sadraj raznim predavanjima o prehrani, (ne)ekolokoj hrani, vrtlarstvu, urbanim vrtovima i slino. Solidarnost djeluje, ne samo u pojedincima koji stvaraju i ureuju forum, vode i piu izvjetaje sa sastanka, pronalaze nove i zanimljive proizvoae, proizvode, predavanja, nego i u koli koja nam je besplatno prepustila uionice za sastanke i predavanja. Grupa se stalno iri i novi ljudi dolaze, tako forum sada broji 87 prijavljenih forumaa. Grupa Pod Ukun namjerava i dalje traiti nove i nama geografski blie ekoloke proizvoae tako da smanjimo ekoloki otisak, ali i potaknuti svoje sugraane na uzgoj ekoloke hrane, budui da je to, bez sumnje u naoj upaniji najvei izazov. Ve od poetka grupe prialo se, a potom i krenulo u zajedniko obraivanje vrta jedne od lanice GSR-a te je posveen poseban dio foruma upravo toj namjeni. Grupa se i javila na natjeaj Grada Rijeke s urbanim vrtovima, te nastavlja s druenjem i naravno, primanjem novih lanova, ideja i ostvarivanju novih skupnih projekata.

4.4. GSR Jato

Grupa solidarne razmjene, simbolinog naziva Jato, formirana je u lipnju 2012. godine. Grupu sainjava 20-tak obitelji s podruja Zagreba i okolice. Nismo svi iz istog kvarta to ponekad oteava ali uglavnom se uspijevamo dogovoriti oko meusobne pomoi i podjele poslova. Sastanci, izleti, dostave i radionice odzvanjaju smijehom djece koja zdravo papaju, a to je i najvanije. Pokrenula nas je elja za pribavljanjem kvalitetnije hrane za obitelj te podrka malim neafirmiranim proizvoaima. Tijekom posljednjih 6 mjeseci ostvarili smo suradnju s vie proizvoaa i obiteljskih gospodarstava iz cijele Hrvatske. Nekoliko proizvoaa su i lanovi nae grupe, to omoguava jo bolju i prisniju suradnju. Radimo na izgradnji meusobnog povjerenja i solidarnosti unutar grupe te u odnosima s proizvoaima, kroz radionice, druenja i posjete gospodarstvima. Namjera nam je proiriti istu vrstu suradnje i sa drugim proizvoaima kako bi mogli to vie od naih potreba zadovoljavati na ovaj nain.

4.3. GSR Pod Ukun

Ve na prvoj uvodnoj radionici o GSR-u u Opatiji sudjelovalo je preko etrdesetak Opatijaca i Rijeana koji su sa velikim zanimanjem pratili izlaganje. Slijedei dan grupa je osnovana

32

33

4.4. GSR akovec

Grupa solidarne razmjene u akovcu osnovana je 2012. godine nakon dvodnevne radionice u listopadu koju je vodila Sunana Peak iz ZMAG-a. Od samog poetka okuplja nekoliko proizvoaa i potroaa. Grupa odrava sastanke jednom tjedno, a sva razmjena unutar grupe obavlja se na tim sastancima, dok se komunikacija (dogovaranje sastanaka, objavljivanje ponuda idr.) obavlja preko Facebook grupe GSR akovec. Narudbe zaprimaju sami ponuditelji, koji uglavnom i sudjeluju na sastancima. lanovi grupe su odluili da ele sve ponuditelje upoznati i da trebaju sudjelovati na barem jednom sastanku GSR-a. Uvjet ponude u GSR-u nije strogo ekoloki certifikat, ali je ipak poeljan preteito ekoloki uzgoj. Grupi je bitno stvaranje povjerenja, pa stoga ponuditelji moraju detaljno objasniti svoj proces proizvodnje te za zainteresirane jednom godinje napraviti prezentaciju/ posjetu grupe na svom imanju. lanovi grupe su u studenom 2012. organizirali sastanak i prezentaciju grupe ekolokim proizvoaima Meimurske upanije na ekolokom sajmu MESAP u Nedeliu, dok je u prosincu odran i zajedniki sastanak sa udrugom za biolokodinamiko gospodarenje Duga, iji su lanovi i ekoloki proizvoai koji sudjeluju i u samoj Grupi. Poeli smo skromno te iako zasad nema velikog odaziva, nekoliko najupornijih entuzijasta ne odustaje od ove ideje. S obzirom da je dok piemo ovaj tekst zima i ponuda je openito mala, nadamo se veem odazivu i ukljuivanju zainteresiranih na proljee.

Korisni linkovi:
www.grupasolidarnerazmjene.net www.zmag.hr iep.com.hr www.ekoudrugaizvor.hr zmergo.hr www.urgenci.net www.reseau-amap.org www.nyelenieurope.net

34

35