UDK 624.072.33:69.009.

182

Primljeno 23. 7. 2010.

Seizmiki proraun armiranobetonskog okvira prema EN 1998-1

Ivan Kraus, Dragan Mori, Damir Daki
Kljune rijei armiranobetonski okvir, seizmiki proraun, EN 1998-1, unutarnje sile, elik za armiranje, plastini zglobovi Key words reinforced-concrete frame, seismic analysis, EN 1998-1, internal forces, reinforcing steel, plastic hinges I. Kraus, D. Mori, D. Daki Struni rad

Seizmiki proraun armiranobetonskog okvira prema EN 1998-1

Prikazan je proraun armiranobetonskog okvira izloenog djelovanju potresa kako bi se pokazalo da ne vrijedi uvrijeena pretpostavka o seizmikom proraunu koji daje velike unutarnje sile, a time i velike koliine elika za armiranje i/ili velike dimenzije pojedinih konstrukcijskih elemenata. Odabrani okvir konstrukcije proraunan je s plastinim zglobovima na krajevima greda i bez njih. Dobiveni su odzivi na djelovanje potresa, a izraena je i usporedba utroka elika za armiranje. I. Kraus, D. Mori, D. Daki Professional paper

Seismic analysis of a reinforced-concrete frame according to EN 1998-1

The analysis of a reinforced-concrete frame subjected to seismic action was undertaken so as to demonstrate invalidity of the widely accepted assumption about the seismic design resulting in great internal forces, and hence in great quantities of reinforcing steel and/or great dimensions of individual structural elements. The selected structural frame was analyzed with plastic hinges at beam ends, and without such hinges. The seismic response values were obtained, and a comparative analysis of reinforcing steel consumption was made. I. Kraus, D. Mori, D. Daki Ouvrage professionel

Mots cls cadre en bton arm, analyse sismique, EN 1998-1, forces internes, ferraillage, rotules plastiques

L'analyse sismique du cadre en bton arm selon EN 1998-1

L'analyse du cadre en bton arm soumis l'action sismique a t ralise afin de dmontrer l'invalidit de la supposition rpandue sur l'tude sismique rsultant en des grandes forces internes et, de cela, en des grandes quantits de ferraillage et/ou en des grandes dimensions des lments structurels individuels. Le cadre structurel choisi a t analys avec les rotules plastiques aux extrmits de la poutre, et sans ces rotules. Les valeurs de la rponse sismique ont t obtenus, et une analyse comparative de la consommation de ferraillage a t faite. . , . , .

, , EN 1998-1, , ,

EN 1998-1
, , , , , o / . . , . I. Kraus, D. Mori, D. Daki Fachbericht

Schlsselworte Stahlbetonrahmen, seismische Berechnung, EN 1998-1, innere Krfte, Bewehrungsstahl, plastische Gelenke

Seismische Berechnung des Stahlbetonrahmens nach EN1998-1

Dargestellt ist eine Berechnung des der Erdbebeneinwirkung ausgesetzten Stahlbetonrahmens um zu zeigen dass die eingebrgerte Annahme ber die seismische Berechnung welche grosse innere Krfte, somit auch grosse Stahlmengen und/oder grosse Abmessungen einzelner Konstruktionselemente verlangt, nicht gilt. Den ausgewhlten Rahmen der Konstruktion berechnete man mit plastischen Gelenken und ohne denselben. Man erreichte Antworten auf die Einwirkung des Erdbebens, und auch der Vergleich des Stahlaufwands fr die Bewehrung wurde erarbeitet.

Autori: Ivan Kraus, mag.ing. aedif.; prof. dr. sc. Dragan Mori, dipl. ing. gra., Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Osijek; Damir Daki, dipl. ing. gra., Projekt Konstrukcija F. I. d.o.o., Zagreb GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361 351

Seizmiki proraun okvira 1 Uvod Kao primjer, za manje stambene zgrade (slika 1.) izvren je proraun armiranobetonskog okvira (slika 2.) na djelovanje potresne uzbude prema europskoj normi EN 1998-1 Odabrana je zgrada jednostavnih i pravilnih tlocrtnih dimenzija, simetrina je u oba tlocrtna smjera i pravilna po visini. Nosivu konstrukciju zgrade, a ujedno i glavni sustav za preuzimanje horizontalnih sila, sainjavaju armiranobetonski okviri.

I. Kraus, D. Mori, D. Daki

Slika 2. Model karakteristinog okvira stambene zgrade (slika 1.)

losti, a isto tako da ne doe ni do ruenja pojedinih konstrukcijskih elemenata. Potovani su i zahtjevi kojima se eli zadrati cjelovitost konstrukcije i preostala nosivost nakon potresnog djelovanja. 2 Proraun
Slika 1. Model stambene zgrade

Promatrana graevina nalazi se u IX. potresnom podruju prema seizmolokoj karti Hrvatske, to odgovara jaini potresa od 0,3 g, a temeljena je na tlu kategorije B. Jednostavnost i simetrija graevine stvara povoljnu situaciju u proraunu na djelovanje potresa ime se umanjuje razlika izmeu poloaja sredita masa i sredita krutosti, a to opet smanjuje utjecaj torzije u tlocrtugraevine i postie se jednolina raspodjela naprezanja na elemente koji preuzimaju sile potresa [1, 2, 3]. Za potrebe prorauna i ciljane usporedbe nainjena su dva modela odabranog armiranobetonskog okvira. Usvojeno stalno i uporabno optereenje te svojstva materijala jednaki su za oba modela zgrade, a usvojena su kako je to i predvieno vrijedeim normama i zahtjevima za zgrade u seizmiki aktivnim podrujima. Bitno je napomenuti da je teina slojeva stropnih ploa Gstrop = 5,97 kN/m2, dok je teina slojeva krovne ploe Gkrov = 7,14 kN/m2 [4, 9]. Usvojena je i teina proelja Gpro = 2,33 kN/m2 [1, 5], te je na sve stropne ploe dodano i optereenje pregradnih zidova Gpr.zid = 1,50 kN/m2 [1, 5]. Uporabno optereenje stropnih ploa prema EN 1991-1-1 [10] i ovisno o namjeni graevine iznosi Qstrop = 2,0 kN/m2, a za istu je europsku normu i neprohodan krov Qkrov = 0,75 kN/m2. Konstrukcija je proraunata u skladu s temeljnim zahtjevom norme EN 1998-1 [7] tako da pri proraunskom potresnom djelovanju ne doe do ruenja zgrade u cije 352

Uz pretpostavku da se promatrana zgrada nalazi u potresno aktivnom podruju i da je potrebno osigurati prikladan kapacitet troenja energije bez bitnog smanjenja nosivosti cijelog sustava na horizontalna i vertikalna optereenja, usvojen je srednji stupanj duktilnosti. Za srednji razred duktilnosti DCM (engl. Ductility Class Medium), konstrukciji je omogueno da pri ponovljenim izmjeninim optereenjima ue u neelastino podruje bez pojave krhkih slomova [7, 8]. Prema usvojenom razredu duktilnosti odabrani su i materijali koji e se rabiti tijekom analize konstrukcije i dimenzioniranja njezinih elemenata. Kako nije doputena uporaba betona razreda manjeg od C20/25 za DCM, odabran je razred betona C30/37. elik za armiranje usvojen je prema zahtjevima iz EN 1998-1 [7] te se u proraunu zgrade rabi rebrasti elik za armiranje od visokovrijednog prirodno tvrdog elika dobivenog prikladnim legiranjem. Takve vrste elika imaju neto manju granicu izduljenja u s granicom poputanja koja nije jako naglaena. U proraunu je predvien rebrasti elik za armiranje RA 400/500-2 koji u usporedbi s RA 400/500-1 pokazuje bolju izdrljivost pri dinamikim optereenjima, a to je u ovom sluaju potresno optereenje [9]. Ovdje je bitno napomenuti da upotrijebljeni elik za armiranje nije sukladan suvremenoj europskoj normi. Dimenzije konstrukcijskih elemenata takoer su odabrane prema normiranim zahtjevima za graevine u seizmiki aktivnim podrujima i odgovarajui razred duktilnosti [1, 2, 9, 11]. GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

I. Kraus, D. Mori, D. Daki Dimenzije armiranobetonskih stupova odreene su kako zahtijeva razred duktilnosti DCM prema izrazu [1]: Ac = b h (1,35 Ng + 1,50 Nq) / (0,65 fcd) (1)

Seizmiki proraun okvira Proraun dinamikih karakteristika konstrukcije provest e se viemodalnim proraunom kako propisuje EN 1998-1 [7]. Efektivna masa koja e prilikom djelovanja potresa proizvoditi inercijske sile na konstrukciju odreena je prema sljedeem izrazu: Gk,i "+" E,i Qk,j (2)

gdje je Ac plotina bruto poprenog presjeka stupa, b irina poprenog presjeka stupa, h visina poprenog presjeka stupa, 1,35 parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno nepovoljno djelovanje, Ng uzduna sila u stupu nastala zbog stalnog djelovanja, 1,50 parcijalni koeficijent sigurnosti za uporabno nepovoljno djelovanje, Nq uzduna sila u stupu nastala zbog uporabnog optereenja, 0,65 koeficijent koji opisuje srednji razred duktilnosti DCM, a fcd proraunska tlana vrstoa betona. Popreni je presjek grede odreen u ovisnosti o rasponu prema izrazu L/15, a usvojena je irina grede manja od irine stupa s kojim se sastaje u voru radi lake ugradnje armature. Debljina ploe odreena je kao L/35. Navedene dimenzije konstrukcijskih elemenata prikazane su u tablici 1. Tablica 1. Geometrijske karakteristike poprenih presjeka konstrukcijskih elemenata
ELEMENT STUPOVI GREDE PLOE

gdje je Gk,j karakteristina vrijednost i-tog stalnog djelovanja, E,i faktor kombinacije za i-to uporabno optereenje koje se uzima u obzir pri odreivanju uinka potresnog djelovanja, Qk,i karakteristina vrijednost j-tog uporabnog optereenja, a "+" jest oznaka kombinacije optereenja. Faktor E,i proraunava se prema izrazu: E,i = 2,i (3) gdje je 2,i faktor kombinacije za nazovistalnu vrijednost promjenjivog optereenja, a popravni koeficijent. Prema EN1998-1 [7] koeficijent za krovove iznosi 1,00, dok za stropne ploe stambenih graevina ima vrijednost od 0,80. Faktor kombinacije 2 prema EN 1990 [5] iznosi 0,30 za sve povrine stambenih graevina namijenjene okupljanju ljudi. Za krovove je faktor kombinacije 2 = 0,00 pa tako za uporabno optereenje iznosi: E,i = 0,30 0,80 = 0,24 (za stropne ploe) E,i = 0,00 1,00 = 0,00 (za krovnu plou). (4) (5)

b [cm] 56 40 -

h [cm] 56 50 18

L [cm] 300 600 600

Vlastita teina konstrukcije uzeta je u obzir programskim paketom SAP2000 [14], dok su ostala optereenja odreena prema EN 1990 [5] i pravilno rasporeena na armiranobetonski okvir obraen u ovome radu. Potresno djelovanje odreeno je za proraunsko ubrzanje tla koje odgovara povratnom razdoblju potresa od 475 godina. Ovisno o seizmikom podruju, u nacionalnom dokumentu za primjenu je definirana vrijednost maksimalnog ubrzanja tla u stjenovitom ili zbijenom tlu te iznosi ag = 3,0 m/s2. Prema EN 1998-1 [7] potresno djelovanje u nekoj toki na povrini moe se prikazati elastinim spektrom odziva (slika 3.).

Masa za proraun inercijskih sila zbog potresnog djelovanja dobivena je iz jednadbe: 1,00 Gk,uk "+" 0,24 Qk,uk (6)

Ovdje jo samo elimo napomenuti da je u izrazima (4) i (6) prema tablici 4.2, norme EN 1998-1, primijenjen popravni koeficijent = 0,80, koji se odnosi na povezanu zauzetost katova (npr. dvoetani stanovi), dok je zauzetost za neovisno zauzete katove (obini stanovi, odvojeni po katu) popravni koeficijent = 0,50. Kako bi se izbjegao nelinearni proraun konstrukcije primijenjen je koeficijent ponaanja q (slika 4.) kojim se umanjuje elastini spektar odziva i dobije odgovarajui proraunski spektar odziva, a time se ujedno u obzir uzima i nelinearni odziv konstrukcije koji je u vezi s materijalom, konstrukcijskim sustavom i postupkom prorauna. Koeficijent ponaanja ujedno odraava i duktilnost konstrukcije, odnosno sposobnost konstrukcije da prihvaa reducirane seizmike sile bez krhkih slomova u postelastinom podruju. Koeficijent ponaanja proraunat je primjenom izraza: q = q0 kw 1,5 (7) gdje je q koeficijent ponaanja, q0, osnovna vrijednost koeficijenta ponaanja, ovisi o tipu sustava konstrukcije 353

Slika 3. Prikaz oblika elastinog spektra odziva [7]

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

Seizmiki proraun okvira i o pravilnosti konstrukcije po visini, kw koeficijent koji se odnosi na prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava sa zidovima. Za okvirni sustav s vie katova i raspona, koji je obraen u ovome radu, usvojen je osnovni koeficijent ponaanja za srednju duktilnost sustava (DCM) i iznosi: (8)

I. Kraus, D. Mori, D. Daki za TB T1 TC: Sd(T1) = ag S (2,5 / q), (11)

za TC T1 TD: Sd(T1) = = max {ag S (2,5 / q) (TC / T1); ag}, (12) za TD T1: Sd(T1) = = max {ag S (2,5 / q) ((TC TD) / T12); ag} (13) gdje je T1 osnovni period titranja sustava, TB i TC vrijednost kojom je odreen poetak i zavretak stalne vrijednosti na spektru odziva, Sd(T1) ordinata proraunskog spektra, ag proraunsko ubrzanje tla na stijeni ili dobrome tlu za referentni povratni period, S parametar tla, koeficijent koji oznaava donju granicu spektra odziva i u veini sluajeva ima vrijednost jednaku 0,20. Prije samog prorauna definirane su i dvije odgovarajue kombinacije optereenja: osnovna i seizmika. Pri izradi kombinacija optereenja primijenjeno je: stalno optereenje; od vlastite teine konstrukcije, proelja, pregradnih zidova, te teina slojeva poda i krova, uporabno optereenje stropnih ploa i krovne ploe te potresno optereenje definirano proraunskim spektrom odziva za horizontalni smjer. Kombinacije optereenja proraunate su prema europskoj normi EN 1990 [5]. Za osnovnu je kombinaciju optereenja definiran izraz: G,jGk,j "+" Q,1Qk,1 "+" Q,i0,iQk,i (14)

Slika 4. Ponaanje u potresu [12]

q0 = 3,0 (u / 1) = 3,0 1,30 = 3,90

Za okvirne konstrukcije usvojen je koeficijent kw = 1 pa koeficijent ponaanja konstrukcije, tj. modela konstrukcije iznosi: q = 3,90 1,00 = 3,90 (9) Sada se moe pristupiti odreivanju proraunskog spektra odziva za odabranu kategoriju tla definiranu parametrima u tablici 2. te za ubrzanje tla od ag=0,3g definirano IX. potresnom zonom. Tablica 2. Parametri tla Kategorija tla B S 1,20 TB (s) 0,15 TC (s) 0,50 TD (s) 2,00

Proraunski spektar odziva (tablica 3.) definiran prema EN 1998-1 [7] odreen je kako slijedi: za 0 T1 TB: Sd(T1) = ag S ((2 / 3) + +(T1 / TB) ((2,5 / q) (2 / 3))), (10) Tablica 3. Proraunski spektar odziva
T Sd(T) T Sd(T) S 1,50 0,77 0,00 2,40 1,75 0,66 0,05 2,37 2,00 0,60 0,10 2,34 3,33 0,60 0,15 2,31 4,67 0,60 0,50 2,31 6,00 0,60 0,75 1,54 7,33 0,60 1,00 1,15 8,67 0,60

gdje je G,j parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno optereenje j, Q,1 parcijalni koeficijent sigurnosti za dominantno promjenjivo (uporabno) optereenje, Q,i parcijalni koeficijent sigurnosti za promjenjivo (uporabno) optereenje i, 0,i koeficijent za odreivanje reprezentativnih vrijednosti promjenjivih optereenja za kombinacije. No budui da imamo samo jedno uporabno optereenje, izraz (14) postaje: G,jGk,j "+" Q,1Qk,1, 1,25 0,92 10,00 0,60 a za uvrtene vrijednosti koeficijenata izraz postaje: 1,35 Gk,uk "+" 1,50 Qk,uk. (15) parcijalnih (16)

Za seizmiku je kombinaciju upotrijebljen izraz: Gk,j "+" AEd "+" 2,iQk,i (17) gdje je AEd proraunska vrijednost potresnog djelovanja za referentno razdoblje. Za uvrtene parcijalne koeficijente za optereenja i za faktor kombinacije, izraz (17) postaje: Gk,uk "+" AEd "+" (0,30 Qk,uk,strop + + 0,00 Qk,uk,krov). (18)

Dimenzioniranje pojedinih konstrukcijskih elemenata provedeno je prema EN 1992-1-1 354 GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

I. Kraus, D. Mori, D. Daki [13] za maksimalnu deformaciju betona c = 3,5 , dok su zahtjevi minimalne armature kao i posebni konstrukcijski detalji usvojeni prema EN 1998-1 [7] i odgovarajuem razredu duktilnosti. Iako je u proraunu konstrukcije zanemarena ploa, pri dimenzioniranju greda u obzir je uzeta i proraunska irina ploe kako slijedi: beff = bw + (1/5) L0 za T presjek i beff = bw + (1/10) L0 za presjek, (19) (20)

Seizmiki proraun okvira proraunske uzdune sile NEd, uz prisutnost proraunskog momenta savijanja prema teoriji II. reda: MIISd = NSd etot (24) gdje je etot = e0 + ea + e2 ukupna ekscentrinost, e0 ekscentrinost po teoriji I. reda, ea sluajna ekscentrinost zbog geometrijskih nesavrenosti, i e2 ekscentrinost po teoriji II. reda [9, 11]. 3 Model 1 (okvir bez plastinih zglobova) Kao to je ve navedeno, za potrebe prorauna nainjena su dva modela istoga okvira da bi se pokazale razlike u rezultatima prorauna, a ponajprije u utroku elika za armiranje. Tablica 4. Dinamike karakteristike Modela 1
Frekvencija [1/s] Kruna frekvencija [rad/s] 7,09 23,35 44,66 69,99 73,71 75,60 92,25 102,35 102,44 140,19 144,48 151,76 NSd [kN] -1764,75 -2597,66 -1390,70 -2060,78 -1003,06 -1527,09 -629,85 -996,40 -282,64 -469,00 Svojstvena vrijednost [rad2/s2] 50,34 545,24 1994,40 4898,30 5433,60 5715,80 8509,30 10475,00 10495,00 19654,00 20873,00 23032,00 VSd [kN] -220,65 -249,57 -197,23 -256,73 -169,60 -224,20 -139,60 -172,08 -107,43 -106,58 Oblik osciliranja Period [s] 0,89 0,27 0,14 0,09 0,09 0,08 0,07 0,06 0,06 0,04 0,04 0,04

gdje je beff proraunska irina ploe, bw irina poprenog presjeka grede, L0 razmak nul-toaka momentnog dijagrama. Nosivost na savijanje i na poprenu silu proraunata je kako se navodi u EN 1992-1-1 [13]. Stupovi, tlano i ekscentrino naprezani konstrukcijski elementi dimenzionirani su pomou odgovarajuih dijagrama interakcije, uzimajui u obzir vitkost stupova. Primijenjeni dijagrami interakcije [9] zahtijevaju sljedee izraze: Sd = NSd / (b h fcd), (21) gdje je Sd bezdimenzijska vrijednost uzdune sile NSd, a NSd proraunska uzduna sila te Sd = MSd / (b h2 fcd), (22) gdje je Sd bezdimenzijska vrijednost momenta savijanja, a MSd proraunski moment savijanja. Vitkost stupova odreena je primjenom sljedeih izraza [11]: lim = 10,80 / (NEd / (AC fcd))1/2 gdje je NEd najvea uzduna sila u stupu. Ako je vitkost stupa vea od granine doputene vitkosti lim, tada ga je potrebno proraunati prema teoriji II. reda. Vitke je stupove potrebno dimenzionirati na djelovanje (23)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

1,13 3,72 7,11 11,14 11,73 12,03 14,68 16,28 16,31 22,31 22,99 24,15

Prvi model nainjen je bez predvienih mjesta za troenje energije tijekom potresa, kako je to i uobiajena praksa prilikom modeliranja konstrukcija, tj. model je izraen s punom krutosti svojih elemenata i modeliran uz pretpostavku o neraspucalim betonskim presjecima. Shodno tome dobivene su dinamike karakteristike

Tablica 5. Unutarnje sile stupova okvira bez plastinih zglobova

Unutarnje sile za osnovnu kombinaciju optereenja (16) Stup 1 2 5 6 9 10 13 14 17 18 M gore [kNm] 86,36 1,55 101,66 3,26 104,84 7,06 103,36 13,63 167,03 8,93
I

Unutarnje sile za seizmiku kombinaciju optereenja (18) MIgore [kNm] 133,40 186,05 276,02 365,35 229,40 369,74 269,06 311,07 230,59 217,32 MIdolje [kNm] -536,30 -564,61 -320,67 -406,98 -223,84 -306,70 -163,75 -209,87 -117,63 -106,74

M dolje [kNm] -43,18 -1,78 -107,23 -0,26 -103,68 -7,35 -107,13 -10,63 -114,39 -7,35

NSd [kN] -2050,00 -3968,85 -1655,16 -3143,65 -1225,03 -2322,00 -792,61 -1502,62 -326,81 -684,88

VSd [kN] -43,18 -1,11 -69,63 -1,17 -69,51 -4,80 -70,16 -8,09 -93,81 -5,43

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

355

Seizmiki proraun okvira Tablica 6. Unutarnje sile greda okvira bez plastinih zglobova
Unutarnje sile za osnovnu kombinaciju optereenja (16) MSd NSd VSd [kNm] [kN] [kN] 105,60 -201,12 100,03 -202,93 104,51 -205,34 100,79 -202,17 104,70 -211,97 100,72 -202,24 103,84 -217,75 101,48 -201,48 97,46 -167,03 89,01 -174,99 26,45 26,45 26,51 26,51 -0,13 -0,13 3,50 3,50 0,66 0,66 3,94 3,94 23,65 23,65 20,98 20,98 -93,80 -93,80 -99,25 -99,25 204,13 202,87 205,17 202,88 207,44 202,87 209,08 202,87 176,95 176,79 Unutarnje sile za seizmiku kombinaciju optereenja (18) MSd NSd VSd [kNm] [kN] [kN] 196,72 -438,64 169,23 -418,11 216,03 -478,23 195,60 -452,20 171,04 -428,17 159,56 -403,90 119,45 -343,66 114,31 -324,99 89,17 -230,59 76,64 -225,51 47,30 -12,89 17,24 17,24 9,45 -9,62 2,23 2,23 7,25 -6,82 2,54 2,54 31,23 3,90 15,41 15,41 -54,19 -71,78 -66,22 -66,22 232,93 227,38 245,92 238,91 229,66 222,78 202,07 196,66 158,66 156,60 pozicija Greda

I. Kraus, D. Mori, D. Daki bi s obzirom na pretpostavku disipacije energije, prikazani su samo dijagrami za momente savijanja (slika 5.) za oba sluaja optereenja: za stalnu proraunsku situaciju i za seizmiku situaciju. Unutarnje sile modela prikazane su grafiki i tablino radi lakeg itanja rezultata dobivenih proraunom. tapovi modela vizualno su skraeni na 80 % svoje duljine (krajevi tapa su samo vizualno udaljeni od vorova modela), kako bi grafiki lake bilo uoiti promjene tijeka dijagrama unutarnjih sila, tj. kako ne bi bilo preklopa dijagrama reznih sila.

21 22 24 25 27 28 30 31 33 34

polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj

(tablica 4.) i unutarnje sile u pojedinim elementima konstrukcije (tablica 5. i tablica 6.). Unutarnje su sile tablinim prikazom iskazane samo za lijevu polovicu okvira poradi smanjenja koliine iskazanih podataka i stoga to je model okvira simetrian s obzirom na vertikalnu os koja prolazi sredinom modela. Budui da su za dimenzioniranje najznaajniji momenti savijanja, a najvie su podloni i prezentiranoj uspored-

4 Model 2 (okvir s plastinim zglobovima) Proraunom po teoriji plastinosti doputa se plastifikacija materijala, tj. izlazak iz podruja elastinog ponaanja. Posljedica toga jest pojava trajnih deformacija, ako se konstrukcija nae u graninom stanju nosivosti. Da bi teorija plastinosti pri proraunu konstrukcije bila mogua, potrebno je posjedovati odreenu duktilnost presjeka u podruju potencijalnih plastinih zglobova.

Prema [7] i [8] predvieno je da se armiranobetonski okviri za prihvaanje sila potresa ponaaju duktilno, jer se tada jedan dio seizmike energije troi na plastino deformiranje u podruju plastinih zglobova, to omoguuje proraun na umanjene seizmike sile, ime se izravno pridonosi ekonominosti graenja. Kako suvre-

Slika 5. Dijagrami momenata savijanja elemenata okvira (Model 1) za (lijvo) osnovnu i (desno) seizmiku kombinaciju optereenja

356

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

I. Kraus, D. Mori, D. Daki mene seizmike norme sugeriraju projektiranje armiranobetonskih okvira po principu jaki stupovi - mekane grede, tako e se i ovdje mjesta predviena za disipaciju energije modelirati u gredama i to na rubovima greda u blizini stupova. Pri proraunu ovoga modela unaprijed e se odrediti mjesta za troenje energije prilikom potresa, tj., odredit e se plastini zglobovi, a sam proraun bit e proveden prema teoriji elastinosti. Prema EN 1998-1 [7] plastini se zglobovi definiraju kao podruja koja moraju imati veliku sposobnost plastine rotacije, a odnosi se na sveopu duktilnost konstrukcije. Sposobnost plastine rotacije zadovoljena je ako su ispunjeni sljedei uvjeti: u svim kritinim podrujima osigurana je dovoljna duktilnost izraena zakrivljenou, prikladnim nainom sprijeeno je mjesno izvijanje tlane armature unutar mogueg podruja plastinog zgloba, prihvaena je prikladna kvaliteta elika za armiranje, u tlano podruje potrebno je postaviti uzdunu armaturu koja nije manja od polovice koliine stvarne vlane armature. Ona ne smije biti manja od proraunski potrebne armature. Prije prorauna okvira potrebno je definirati duljinu dijelova greda na kojima se predvia otvaranje plastinih zglobova tijekom potresa (slika 6.). Duljina plastinog podruja Lcr za srednji razred duktilnosti (DCM) definirana je izrazom [8]: Lcr = 1,50 hw, gdje je hw visina grede. (25)

Seizmiki proraun okvira Proraunska krutost duktilnih betonskih elemenata za proraun prema teoriji elastinosti na potres jednaka je sekantnoj krutosti na teorijskoj toki poputanja. U nedostatku tonijih metoda za proraun zamjenjujue krutosti kritinog podruja krajeva greda primijenjena je metoda definirana za stupove mosta prema EN 1998-2 [12]. Proraunski moment tromosti Ieff elementa nepromjenjiva presjeka odreuje se izrazom: Ieff = 0,08 I0 + Icr, (26) gdje je I0 moment tromosti neraspucaloga presjeka, Icr moment tromosti raspucalog presjeka na granici poputanja vlane armature. Moment tromosti raspucanog presjeka rauna se prema izrazu: Icr = My / (Ec y), (27)

gdje je My moment savijanja u kojem naprezanje elika dostie granicu poputanja, y zakrivljenost presjeka u kojem naprezanje elika dostie granicu poputanja, Ec modul elastinosti betona. Za grede okvira s proraunatom potrebnom koliinom elika za armiranje za osnovnu kombinaciju optereenja izraen je popreni presjek s ucrtanim i razmjetenim ipkama (slika 7.). (Napomena: usvojena je debljina zatitnog sloja c = 3 cm [9]). Svi su krajevi greda okvira istoga poprenoga presjeka i sadre istu potrebnu koliinu elika za armiranje, tako je samo za jednu vrstu poprenog presjeka proraunata proraunska krutost.

Slika 7. Prikaz razmjetaja potrebne koliine armature dobivene za osnovnu kombinaciju optereenja (popreni presjek grede uz stup)

Primjenom programskog paketa SAP2000 [14] dobiven je M- dijagram za gore prikazani popreni presjek grede s pridruenim elikom za armiranje dobivenim na temelju reznih sila osnovne kombinacije optereenja (slika 8.).
Slika 6. Model okvira s definiranim mjestima plastinih zglobova na rubovima greda (tapni elementi s brojevima 36-65)

Kako programski paket SAP2000 [14] ne nudi i opis numerikih vrijednosti uz zapis dijagrama M-, iste su vrijednosti prikazane u tablici 7. 357

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

Seizmiki proraun okvira

I. Kraus, D. Mori, D. Daki strukcije i njezinih elemenata. Modalnim proraunom dobivene su dinamike karakteristike modela prikazane u tablici 8. Nadalje, kao i za Model 1 proveden je seizmiki proraun pomou proraunskog spektra odziva te su za odgovarajuu seizmiku kombinaciju dobivene unutarnje sile (tablica 9.), a kao najznaajniji prikazani su momenti savijanja (slika 9.). Meutim, moe se uoiti znatna razlika u odnosu na prvi model to je vrsto vezano s veim osnovnim periodom titranja konstrukcije, a time i manjom ordinatom spektra odziva to za posljedicu ima smanjene sile u elementima konstrukcije. Tablica 9. Unutarnje sile stupova okvira s plastinim zglobovima
Stup 1 2 5 6 9 10 13 14 17

Slika 8. Dijagram M- za popreni presjek grede prikazan na slici 7.

Tablica 7. Opis numerikih vrijednosti dijagrama M- (slika 8.) indeks y maks beton elik za armiranje indeks [ 10-3] 5,44 477,8 109,1 289,2 Mindeks [kNm] 172,21 41,84 219,00 213,64

Unutarnje sile za seizmiku kombinaciju optereenja (18) MIdolje NSd VSd MIgore [kNm] [kNm] [kN] [kN] 126,07 56,99 186,04 223,21 232,92 273,49 228,94 255,08 198,08 207,84 -521,20 -532,34 -292,88 -331,42 -184,81 -224,33 -146,67 -154,17 -121,05 -87,38 -1619,89 -2586,84 -1290,71 -2055,45 -947,50 -1525,07 -607,86 -995,55 -280,14 -467,21 -220,65 -249,57 -197,23 -256,73 -169,60 -224,20 -139,60 -172,08 -107,43 -106,58

Tako proraunska krutost za kritino podruje iznosi: Ieff = 0,08 4,167 10 + + (172,21 / (32000 103 5,447 10-3)) Ieff = 1,321 10 m
-3 4 -3

(28)

18

iz ega doznajemo da proraunska krutost kritinog podruja iznosi 31,7 % krutosti neraspucanog poprenoga presjeka. Prema [15] doputeno je proraunsku krutost kritinog podruja usvojiti u intervalu 25 %-45 % neraspucaloga poprenoga presjeka (preporueno 35 %). Tablica 8. Dinamike karakteristike Modela 2
Kruna Svojstvena Oblik Period Frekvencija frekvencija vrijednost [s] [1/s] osciliranja [rad/s] [rad2/s2] 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1,19 0,34 0,16 0,10 0,09 0,08 0,07 0,06 0,06 0,04 0,04 0,04 0,84 2,95 6,19 10,42 11,40 11,92 14,40 15,61 15,66 22,55 22,95 23,15 5,28 18,57 38,92 65,50 71,63 71,89 90,51 98,10 98,42 141,68 144,21 145,43 27,84 344,70 1514,60 4289,70 5131,00 5608,40 8191,20 9624,40 9688,10 200714,00 20797,00 21151,00

Naime, takvim modeliranjem, s unaprijed predvienim mjestima pojave plastinih zglobova, smanjujemo i opasnost od pojave plastinih zglobova na nepovoljnim mjestima, kao to su npr. stupovi, a time i vrlo nezgodnu pojavu tzv. meki kat. Na osnovi mjerodavnih unutarnjih sila dimenzionirani su pojedini konstrukcijski elementi metodom graninih stanja prema izrazima iz [11].

Nakon proraunatih ulaznih podataka karakteristinih za Model 2 pristupilo se proraunu i dimenzioniranju kon358

Slika 9. Dijagrami momenata savijanja elemenata okvira (Model 2) za seizmiku kombinaciju optereenja

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

I. Kraus, D. Mori, D. Daki Tablica 10. Unutarnje sile greda okvira s plastinim zglobovima
Unutarnje sile za seizmika kombinaciju optereenja (18) MSd NSd VSd [kNm] [kN] [kN] 139,08 -266,93 132,75 -261,65 155,09 -308,31 150,13 -299,17 145,84 -292,72 142,44 -282,92 128,69 -253,72 126,86 -245,03 113,06 -198,08 106,14 -191,37 34,63 -9,08 12,58 12,58 11,67 -13,27 0,31 0,31 9,06 -10,06 0,80 0,80 93,56 -1,54 14,40 14,40 -37,12 59,62 -50,56 -50,56 232,93 227,38 245,92 238,91 229,66 222,78 202,07 196,66 158,66 156,6 pozicija Greda

Seizmiki proraun okvira aj modela okvira s pridruenim kritinim podrujima na krajevima greda provedena je usporedba potrebne koliine elika za armiranje. Dodatna potrebna koliina elika za armiranje za promatranu konstrukciju, a koja se nalazi u seizmiki aktivnom podruju, izraena je koeficijentom K kao postotak od potrebne koliine elika za armiranje dobivenog na temelju reznih sila osnovne kombinacije optereenja. Koeficijent za dodatnu koliinu uzdunog elika za armiranje definiran je izrazom: Ksl,add,Eq = (Asl,Eq Asl,Bas) / Asl,Bas (29) gdje je Ksl,add,Eq koeficijent kojim definiramo dodatnu koliinu uzdunog elika za armiranje s obzirom na proraunatu koliinu za osnovnu kombinaciju optereenja za graevine koje se nalaze u seizmiki aktivnim podrujima, Asl,Eq je potrebna koliina uzdunog elika za armiranje za seizmiku kombinaciju optereenja, Asl,Bas je potrebna koliina uzdunog elika za armiranje za osnovnu kombinaciju optereenja. U tablici 11. definirana je koliina uzdunog elika za armiranje Asl,add,Eq koja se dodaje u postotku na koliinu uzdunog elika za armiranje proraunatu za osnovnu kombinaciju optereenja i to ako se graevina nalazi u potresnom podruju. U tablici 11. uoavamo da je vee rasipanje vrijednosti koeficijenta KSL,Eq,Add za model bez definiranih kritinih podruja, tj. model najee primjenjivan u praksi, dok je za model s definiranim kritinim podrujima rasipanje koeficijenta K zamjetno manje, gotovo izjednaeno.

21 22 24 25 27 28 30 31 33 34

polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj polje leaj

6 Prikaz i usporedba rezultata dobivenih proraunom Napominje se da dalje u tekstu indeks El oznauje (elastini) model okvira bez kritinih podruja, dok indeks Pl oznaava (plastini) model okvira s pridruenim kritinim podrujima. Prikazana je usporedba potrebnih koliina elika samo za armiranje grede jer nije uoena promjena potrebne koliine armature za stupove, usporedimo li modele okvira s definiranim plastinim podrujima i bez njih. Za provedeni proraun modela okvira bez pridruenih kritinih podruja na krajevima greda, to je ujedno i najei sluaj u praksi te za slu-

Tablica 11. Usporedba potrebnih koliina uzdunog elika za armiranje greda okvira
Pozicija Greda Asl,Bas [cm2] 6,42 13,30 6,06 13,42 6,71 14,03 6,42 13,70 6,71 14,47 6,41 13,70 6,35 14,58 6,23 13,40 7,54 12,62 7,05 13,32 Asl,Eq,El [cm2] 11,94 34,83 10,58 31,67 13,68 38,68 12,47 35,65 10,83 33,32 10,16 30,82 7,21 25,09 7,10 23,17 6,43 16,84 5,79 16,37 Asl,add,Eq,El [cm2] 5,52 21,53 4,52 18,25 6,97 24,65 6,05 21,95 4,12 18,84 3,75 17,12 0,87 10,51 0,87 9,77 -1,12 4,22 -1,26 3,05 Ksl,add,Eq,El ( 100 ) 86 162 75 136 104 176 94 160 61 130 59 125 14 72 14 73 0 33 0 23 Asl,Eq,Pl [cm2] 8,48 18,84 8,38 18,11 9,86 22,40 9,69 21,27 9,29 20,97 9,19 19,99 7,00 17,68 7,97 16,75 7,78 12,54 7,52 13,74 Asl,add,Eq,Pl [cm2] 2,06 5,54 2,31 4,69 3,15 8,37 3,27 7,57 2,58 6,49 2,78 6,29 0,65 3,10 1,74 3,35 0,24 -0,08 0,47 0,42 Ksl,add,Eq,Pl ( 100 ) 32 42 38 35 47 60 51 55 39 45 43 46 10 21 28 25 3 0 7 3

21 22 24 25 27 28 30 31 33 34

polje oslonac polje oslonac polje oslonac polje oslonac polje oslonac polje oslonac polje oslonac polje oslonac polje oslonac polje oslonac

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

359

Seizmiki proraun okvira Iz iste se tablice moe zamijetiti da je proraunatu potrebnu koliinu elika za armiranje za osnovnu kombinaciju optereenja potrebno poveati ak do 176 % ako je model konstrukcije izraen bez kritinih podruja. No, ako su modelu konstrukcije pridruena kritina podruja na krajevima greda, proraunatu potrebnu koliinu elika za armiranje dobivenog za osnovnu kombinaciju optereenja potrebno je poveati do 60 %. Primjer prorauna ukupne potrebne koliine uzdunog elika grede graevine smjetene u potresnom podruju: Asl,uk = Asl,Bas + Ksl,add,Eq Asl,Bas = = Asl,Bas ( 1 + Ksl,add,Eq) (30)

I. Kraus, D. Mori, D. Daki Primjer prorauna ukupne potrebne koliine poprenog elika za armiranje (spona) grede graevine smjetene u potresnom podruju: Asw,uk = Asw,Bas + Ksw,add,Eq Asw,Bas = = Asw,Bas ( 1 + Ksw,add,Eq) 5 Zakljuak Izvodimo li model okvira mekih greda i jakih stupova, tj. model okvira s definiranim kritinim (oslabljenim) podrujima na krajevima greda, takav e model u cijelosti biti meki za razliku od modela gdje grede na svojim krajevima nisu oslabljene. Meki je model vezan s veim osnovnim periodom titranja, a time i manjom ordinatom spektra odziva to opet povlai za sobom i manje unutarnje sile. Ovu tvrdnju dodatno potkrepljuje slika 10. iz koje se moe oitati ordinata spektra odziva za osnovni period titranja modela bez definiranih plastinih zglobova (T1,El), te za osnovni period titranja modela s definiranim plastinim zglobovima (T1,Pl). (32)

Koeficijent za dodatnu koliinu poprenog elika za armiranje (spona) definiran je izrazom: Ksw,add,Eq = (Asw,Eq Asw,bas) / Asw,bas (31) gdje je Ksw,add,Eq koeficijent kojim definiramo dodatnu koliinu poprenog elika za armiranje (spona) s obzirom na proraunatu koliinu poprenog elika za armiranje za osnovnu kombinaciju optereenja za graevine koje se nalaze u seizmiki aktivnim podrujima, Asw,Eq potrebna koliina poprenog elika za armiranje za seizmiku kombinaciju optereenja, Asl,bas potrebna koliina poprenog elika za armiranje za osnovnu kombinaciju optereenja. Ako je model konstrukcije bez kritinih podruja na rubovima greda, tada je potrebnu koliinu poprenog elika za armiranje, dobivenu za osnovnu kombinaciju optereenja, nuno poveati do 28 %. No, ako su za model konstrukcije definirana kritina podruja na rubovima greda, potrebnu koliinu poprenog elika za armiranje, dobivenu za osnovnu kombinaciju optereenja potrebno je poveati do 40 %. Promotrimo li tablicu 12. zamjeujemo i da je u krajeve greda modela konstrukcije s definiranim kritinim podrujima potrebno ugraditi gotovo dvostruko vie poprenog elika za armiranje u odnosu na konstrukciju modeliranu bez kritinih podruja.

Slika 10. Usporedba perioda titranja i ordinata spektra odziva za oba modela okvira

Sukladno ovdje navedenim tvrdnjama, a i rezultatima prikazanim u prethodnom poglavlju pokazano je kako ne vrijedi uvrijeena pretpostavka o seizmikom proraunu koji daje velike unutarnje sile, odnosno velike koliine elika za armiranje i/ili velike dimenzije pojedinih konstrukcijskih elemenata. Modeliramo li konstrukciju

Tablica 12. Usporedba potrebnih koliina poprenog elika za armiranje greda okvira
Pozicija Greda Asw,Bas [cm2] 0,83 0,82 0,81 0,79 0,83 0,79 0,88 0,81 0,44 0,44 Asw,Eq,El [cm2] 0,91 0,93 1,04 0,99 0,90 0,86 0,72 0,69 0,33 0,32 Asw,add,Eq,El [cm2] 0,08 0,10 0,23 0,20 0,07 0,07 -0,16 -0,12 -0,11 -0,12 Ksw,add,Eq,El ( 100 ) 10 13 28 25 9 9 0 0 0 0 Asw,Eq,Pl [cm2] 1,03 1,02 1,13 1,07 1,00 0,95 0,78 0,77 0,37 0,36 Asw,add,Eq,Pl [cm2] 0,20 0,20 0,32 0,28 0,17 0,16 -0,10 -0,05 -0,06 -0,07 Ksw,add,Eq,Pl ( 100 ) 24 24 40 35 21 20 0 0 0 0

21 22 24 25 27 28 30 31 33 34

oslonac oslonac oslonac oslonac oslonac oslonac oslonac oslonac oslonac oslonac

360

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

I. Kraus, D. Mori, D. Daki tono onako kako nam to nalau suvremena istraivanja i norme, ona e biti dovoljno sigurna da izdri predvieno potresno djelovanje za koje je dimenzionirana. Osim to e biti zadovoljeni svi uvjeti i potrebni dokazi koje je potrebno provesti kako to nalau suvremene norme,

Seizmiki proraun okvira zadovoljeni e biti i ekonomski aspekti graenja. U tu istu konstrukciju vie ne moramo ugraditi one goleme i skupe koliine elika za armiranje kako se to uvijek smatralo nunim.

NAPOMENA: Primjeri (31) i (32) prorauna ukupne koliine elika za armiranje (uzdunog i/ili poprenog) samo su prijedlog moguega inenjerskog pojednostavljenja rjeenja problema dobivanja koliina elika za armiranje za konstrukcijske elemente graevina koje se nalaze u potresnim podrujima. Istie se jo jednom da su svi ovdje prikazani rezultati dobiveni na temelju prorauna samo jednog okvira izdvojenog iz konstrukcije. LITERATURA
[1] Radi, J. i suradnici: Betonske konstrukcije 2 Rijeeni primjeri, Hrvatska Sveuilina Naklada, Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Secon HDGK, Andris, 2006. Zagreb Radi, J. i suradnici: Betonske konstrukcije Prirunik, Hrvatska sveuilina naklada, Sveuilite u Zagrebu Graevinski Fakultet, Secon HDGK, Andris, 2006.Zagreb Tomii, I.: Betonske konstrukcije, odabrana poglavlja, 2. izmijenjeno izdanje usklaeno sa EC2 i EC8, Ivan Tomii, 1996. Zagreb Bond, A. J.: How to Design Concrete Structures using Eurocode 2, The Concrete Center, 2006. EN 1990:2002, Eurocode: Basis of structural design, European Committe for Standardization, 2001. EN1991-1-1:2002, Eurocode 1: Actions on structures - Part 11: General actions - Densities, self-weight, imposed loads for buildings, European Committee for Standardization, 2001. EN1998-1:2004, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance - Part 1: General rules, seismic actions and rules for buildings, European Committee for Standardization, 2003. [8] [9] [10] Tomii, I.: Prirunik za proraun armiranobetonskih konstrukcija, 2. dopunjeno izdanje, DHGK, 1993. Zagreb Tomii, I.: Betonske konstrukcije, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, DHGK, 1996. Zagreb Pike, D.: Manual for the Design of Concrete Building Structures to Eurocode 2, The Institution of Structural Engineers, United Kingdom, 2006. Mosley, B.; Bungey, J.; Hulse, R.: Reinforced Concrete Design to Eurocode 2, 6th Edition, Palgrave MacMillan, United Kingdom, 2007. EN 1998-2:2005, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance - Part 2: Bridges, European Committe for Standardization, 2005. EN 1992-1-1:2004, Eurocode 2: Design of concrete structures Part 1-1: General rules and rules for buildings, European Committe for Standardization, 2004. SAP2000 Advanced 14.0.0: Structural Analysis Program, update 2009, Computers and Structures,., Berkeley CA 94704, 1995 Paulay, T.; Priestley, M. J. N.: Seismic Design of Reinforced Concrete and Masonry Buildings, A Wiley Interscience Publication, John Wiley & Sons, Inc. 1992

[2]

[3]

[11]

[4] [5] [6]

[12]

[13]

[14]

[7]

[15]

GRAEVINAR 63 (2011) 4, 351-361

361