SUVREMENA HRVATSKA POLITIKA POVIJEST

MATKOVI : SUVREMENA HRVATSKA POLITIKA POVIJEST

UVOD
HRVATSKE ZEMLJE U HABSBURKOJ MONARHIJI - 1102. god. HR stupa u dravnu zajednicu s Ugarskom, nakon smrti posljednjeg hrv.-ug. kralja Ludovika II. U bitci na Mohakom polju, hrv. plemstvo za kralja izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburkog koji se obvezao braniti HR od Turaka - no hrvatsko plemstvo u Slavoniji za Ivana Zapolju (podravao ga i dio ugarskog plemstva) koji poraen pa i ugarsko plemstvo prihvatilo Ferdinanda Habsburkog za kralja Ugarske u Cetingradu, tako je nastala Habsburka monarhija (u kojoj je nositelj zakonodavne i upravne vlasti u hrv. sabor na elu s banom, hrv. grb pojavljuje se od poetka 16.st.) - poetkom 19. st. Napoleonova vojska zaposjela dijelove hrv. i slovenskih zemalja tzv. Ilirske provincije sa sjeditem u Ljubljani, nakon Napoleonovog poraza u Rusiji on se povlai te su ti dijelovi vraeni Austriji - Austrija izgubila rat protiv Pruske 1866., te je nagodbom sa Maarima 1867. stvorena Austro-ugarska monarhija

NACIONALNE IDEJE I PROGRAMI

HRVATSKI PROGRAMI DO POETKA 19. STOLJEA dileme: - izgraditi vlastitu nacionalnost - stopiti se sa Maarima i Austrijancima - u formuliranju starijih nacionalnih ideologija upravo je strah od nadmonijih susjeda nametnuo traenje oslonaca u jaim i brojnijim srodnicima, u okviru slavenstva Vinko Pribojevi, sveenik s Hvara, 16. st. Djelo: O porijeklu i povijesti Slavena, iznosi misao o velikoj slavenskoj zajednici naroda - smatra se preteom slavenske ideje u Hrvata i junih Slavena Juraj Kriani, sveenik, 17.st. - studira u Rimu - eli pridonijeti uniji pravoslavlja i katolianstva, u 18.st. Pavao Ritter Vitezovi, 18.st. - prvi hrvatski nacionalni ideolog - itav slavenski svijet podijelio na Sjevernu HR, sjeverno od Dunava. i Junu HR, slavenske zemlje na Balkanu (koju je jo podijelio na Bijelu (zapadno od crte Skadar-Drina-Drava) i Crvenu (istono od crte..podruje Srbije, Makedonije, Bugarske i Trakije) - hrvatsko ime protegnuo na sve Slavene

ILIRIZAM - poetkom 19.st. maarsko plemstvo tei oslobaanju od Bea i stvaranju ''Velike Maarske'', od Karpata do Jadrana - ele gospodarsku neovisnost od Austrije i osigurati svojim proizvodima put na svjetsko trite, to znai dobiti izlaz na more (pritom im smeta Hrvatska), - trae uvoenje maarskog jezika u hrv. kole to je zbog poputanja hrv. plemstva postignuto 1827. (do tada je slubeni jezik bio latinski) - u borbu za jezik ulazi mlada graanska inteligencija voena Ljudevitom Gajem koji zahtijevaju uvoenje hrv. Jezika i potiu modernu hrvatsku politiku svijest - nije postojao pravopis, pa Gaj 1830. izdaje ''Kratku osnovi horvatsko-slavenskoga pravopisanja', - pokret nazvan ilirskim kako bi se prevladali pokrajinski partikularizmi te kako bi se povezalo sve june Slavene (smatralo se da juni Slaveni potjeu od Ilira, a hrvatskim se imenom oznaavalo samo kajkavski dio Hrvatske, pa izabrano neutralno Ilirsko ime - politiki program ilirskog pokreta napisao grof Janko Drakovi ''Disertacija'' - novine, Matica Ilirska, Narodna itaonica, prva drama na hrv. jeziku ( Ivan Kukuljevi Juran i Sofija), prva opera (Vatroslav Lisinski Ljubav i zloba) - u ilirskom pokretu 2 komponente: kroatizam (ideja o okupljanju svih hrvatskih zemalja i uvoenju grvatskog jezika na hrvatskim prostorima) te jugoslavizam (okupljanje junih Slavena) - 1842. u strahu od ilirskog pokreta Maari, a i dio hrv. plemstva osniva Horvatsko-vugersku stranku (maaroni), a ilirci tzv. Ilirsku stranku koja kasnije zbog cenzure Bea promijenila ime u Narodna stranka - 1843. prvi govor na hrv. jeziku u saboru, Ivan Kukuljevi - 1845. srpanjske rtve na Markovu trgu, vojska pucala u pristae Narodne stranke - 1847. hrvatski jezik uveden u Hrvatskoj kao slubeni PROGRAM VELIKOSRPSTVA - nakon dva srpska ustanka (prvi 1804., Karaore; drugi 1815., Obrenovi) Srbija je dobila autonomiju u okviru Turskog carstva, a za nasljednog kneza postavljen je Milo Obrenovi, vlada apsolutistiki, izaziva veliko nezadovoljstvo - s novim turskim ustavom Obrenovieva vlast ograniena pa ga na prijestolju zamjenjuje sin Mihailo, nastavlja vladati apsolutitstiki, (ustavobranitelji su ga svrgnuli), te ga nasljeuje Aleksandar Karaorevi, izgrauje dravni aparat i radi na gospodarskom jaanju kneevine i izradi programa vanjske politike (cilj proirenje srpske drave) - tvorac programa Ilija Garaanin iji spis ''Naertanije'' nastao kao preformulacija Zachova spisa (Plan) te je to ujedno i prvi program velikosrpstva. - osnovni mu je cilj proirenje granica Srbije na podruja u kojima ive Srbi (Srbi svi i svuda), oslanja se na jezine kriterije koje je zacrtao Vuk Stefanovi Karadi u Koveiu (svi su tokavci Srbi, bez obzira na vjeru)

PRAVAKA IDEOLOGIJA - velikosrpskoj ideologiji u HR se suprotstavila velikohrvatska ideja Ante Starevia i Eugena Kvaternika, zajedno su formulirali hrv. nacionalnu ideologiju koja je bila temeljena na hrv. dravnom pravu - Starevi i Kvaternik zastupali su tezu o Hrvatima kao politikom narodu, zazirali su od habsburke politike, budunost Hrvatske vidjeli u njenoj samostalnosti, njihova razmiljanja postala temelj stranke prava, istupili protiv hrvatsko-ugarske nagodbe, bili protiv austroslavizma kao i Strossmayerovog jugoslavenstva, negirali etnika imena Srba i Slovenaca - Kvaternik podigao 1871. bunu u Rakovici gdje je i poginuo JUGOSLAVENSTVO JOSIPA JURJA STROSSMAYERA - politika Josipa Jurja Strossmayera (bosansko-srijemski biskup sa sjeditem u akovu) vezana uz Franju Rakog, njih dvojica predvodili bive Ilirce te formirali Narodnu stranku, Strossmayerova koncepcija bila protiv Bea i Pete, no pristaje na zajednicu s Ugarskom uz uvjet da Ugarska prizna jedinstvo hrvatskih zemalja - osnovno politiko polazite Josipa Juraja Strossmayera je austroslavizam, (rjeenje hrvatskog pitanja unutar monarhije, Hrvati ravnopravni sa Austrijancima i Maarima) - razoaran Beom i Petom okree se panslavizmu (povezivanje svih Slavena uz pomo Rusije uz pomirenje pravoslavlja i katolicizma) - protivi se dogmi o nepogreivosti pape, zastupao to stajalite na Vatikanskom koncilu 1869. - Strossmayerova jugoslavenska politika zasnovana na tri etape : 1) formiranje politikih jedinica junoslavenskih naroda unutar monarhije 2) uzajamno povezivanje junoslavenskih politikih jedinica 3) ujedinjenje junoslavenskih jedinica nakon sloma Austro-ugarske monarhije na ravnopravnoj osnovi, tj. formiranje Kraljevine Jugoslavije - Strossmayer osnovao i JAZU (jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti) kojoj je Franjo Raki bio prvi predsjednik UZROCI I POVOD I. SVJETSKOG RATA - nagli razvoj industrijskih grana u Europi i SAD traio nove izvore sirovina i nova trita pa zato tada poela velika osvajanja nezaposjednutih prostora Azije i Afrike - Trojni savez 1879. sporazum Austro-Ugarske i Njemake protiv Francuske i Rusije, 1882.g. + Italija - Antanta 1893. g. Francuska i Rusija, 1904. g. Francuska i Velika Britanija, 1907. g. Velika Britanija + Rusija Trojni sporazum - povod ratu bilo je ubojstvo austrougarskog predsjednika Franje Ferdinanda u Sarajevu 28. lipnja 1914. g. i njegove ene Sofije, atentator Gavrilo Princip (Crna ruka), atentat pomagala srpska tajna organnizacija ''Ujedinjenje ili smrt'' ( Dragutin Dimitrijevi-Apis), austrougarska vlada dala Srbiji ultimatum, jer ih smatrali odgovornima za atentat to ovi nisu pristali te Austro-Ugarska 28. srpnja 1914. objavila rat Srbiji, na stranu Austro-Ugarske stala Njemaka a na stranu Srbije: Francuska, Velika Britanija i Japan emigranti:

- Trumbi, Supilo, Stojanovi i ola odluili u sluaju rata pobjei iz zemlje i povesti politiku akciju za osloboenje i ujedinjenje svih junih Slavena - Trumbi pobjegao u Italiju, Stojanovi u Srbiju; Supilo, Mii, braa Gazzari, i Hinkovi u Veneciju, pa u Rim gdje ih je ekao kipar Ivan Metrovi (razgovaraju u Rimu sa veleposlanicima Francuske, Engleske i Rusije, te pokuavaju sprijeiti dodjeljivanje istone obale Jadrana Italiji); Smodlaka i ola uhapeni

HRVATSKA POLITIKA TIJEKOM PRVOG SVJETSKOG RATA

JUGOSLAVENSKI ODBOR - o istupanju hrvatskih emigranata (bore se za ujedinjavanje svih juno-slavenskih zemalja u sklopu Austro-Ugarske; tj. osloboivanje Hrvata, Slovenaca i Srba od tuinske vlasti i ujedinjavanje sa Srbijom) bio je obavijeten i predsjednik srpske vlade Nikola Pai koji je to istupanje vidio korisnim i za ciljeve srpske politike - na zasjedanju Ministarstva vanjskih poslova Srbije Pai predlae pregovore sa hrvatskim emigrantima Trumbiem i Supilom o stvaranju odbora u cilju osnivanja jedinstvene jugoslavenske, eventualno srpsko hrvatske drave - odbor, kakvim ga je Pai zamiljao trebao je vriti informativnu i propagandnu akciju u sporazumu sa srpskom vladom i u skladu sa njenom politikom - Trumbi protiv, jer eli da dogovoru prisustvuju predstavnici svih hrvatskih zemalja, Trumbi i Supilo uoili da Srbi odbor vide kao priliku za stvaranje Velike Srbije, meutim zbog teorije Bea o reorganizaciji Austro-Ugarske u duhu trijalizma Trumbi za to skorije osnivanje odbora - 1914. na zasjedanju u Niu srpska vlada donijela Deklaraciju o ratnim ciljevima Srbije, u kojoj se izjasnila za osloboenje Srba, Hrvata i Slovenaca - u meuvremenu Italija 26.4.1915. potpisala tajni Londonski ugovor kojim ula u rat na strani Antante te za to dobila teritorijalnu kompenzaciju na tetu Slovenije, Hrvatske i Albanije, Londonski ugovor iskljuuje ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca - 30.4.1915. u Parizu emigranti, koji su iz Rima stigli u Pariz osnovali u hotelu Madisson Jugoslavenski odbor s Antom Trumbiem predsjednikom i sjeditem u Londonu s ciljem rasformiranja Austro-Ugarske i ujedinjavanje sa Srbijom i Crnom Gorom (dva problema: stav sila Antante prema Austro-Ugarskoj (ruenje Austro-Ugarske nije bilo u planovima sila Antante no stav promijenili 1918. nakon Oktobarske revolucije u Rusiji) i stav Srbije prema ujedinjenju (u Srbiji na vlasti Radikalna stranka na elu s Nikolom Paiem, vodili politiku ujedinjenja srpskog naroda i stvaranja Velike Srbije koja bi bila u mogunosti suprotstaviti se Austro-Ugarskoj, jugoslavenska misao slabo je prodirala u Srbiju. Pai ima dva rjeenja : a) veliko rjeenje sjedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca, ali pod vodstvom Srbije i b) malo rjeenje ujedinjenje samo srpskog naroda i stvaranje Velike Srbije, srpska vojna politika vrsto vezana uz Rusiju) SUPILO I JUGOSLAVENSKI ODBOR - Frano Supilo, lan Jugoslavenskog odbora zaduen za odravanje veza sa saveznikim vladama, dravnicima i diplomatima doznao 1915. za Greyev nacrt (pregovore oko tog nacrta vodila srpska vlada s Antantom), kojim je predvieno da se odluke o Hrvatskoj odgode do sljedee konferencije mira, i da se tada Hrvatska i njen narod podijeli izmeu Srbije i Ugarske - Antanta predala Paiu 1915. zajedniku izjavu o kompenzacijama Srbiji, koja se zasnovala

na Greyevu nacrtu, a sadravala je zahtjev da Srbija otpusti Bugarskoj dio Makedonije, a da e ona dobiti neke hrvatske teritorije pored Bosne i Hercegovine i Vojvodine) - Supilo o tome obavjetava Trumbia, ali i Paia, protestirajui protiv komadanja Hrvatske - Supilo upuuje britanskom ministru vanjskih poslova Greyu promemoriju o potrebi osnivanja jugoslavenske drave, a u sluaju da se taj plan zbog srpske politike ne ostvari predvia osnivanje hrvatske drave - Trumbi i Jugoslavenski odbor zamjerili su Supilu to je poduzeo akcije bez njihovog znanja, no ubrzo se uspostavilo da se ne radi o tome dali oni to znaju ili ne, ve o bitnim pitanjima stvaranja jugoslavenske drave - potkraj 1915. uslijedio slom Srbije, te se cjelokupna srpska vlast seli na otok Krf - srpska vlada smatrala Supila za protivnika, vidjela je u njemu glavnog protivnika u ostvarivanju njenih planova i nastojala smanjiti njegov utjecaj u odboru, a on njoj zamjerao egocentrinu ideju stvaranja srpske drave na tetu hrvatskog teritorija to e dovesti do njegove ostavke 1916. - plenum 1916. u Parizu, razgovara se o buduoj politici Jugoslavenskog odbora; Supilo prigovara Srpskoj vladi i inicira stvaranje posebne hrvatske drave, na to se bune srpski lanovi, a za njima i slovenski - donesena rezolucija od 24. veljae 1916. za pravedno ujedinjenje Hrvatske i Srbije, i usklaivanje rada Jugoslavenskog odbora i srpske vlade - Supilo nije bio zadovoljan ishodom plenuma ni dranjem Trumbia, jer je odbaena njegova koncepcija hrvatskog pitanja kao alternativnog jugoslavenskom rjeenju - Trumbi je sebi poveao ovlasti, kao predsjedniku Jugoslavenskog odbora i ograniio njemu ovlasti za istupe, nakon ega se njihovi odnosi poinju hladiti (nisu se razilazili oko cilja, a to je jugoslavenska drava, nego o tome kako osigurati poloaj Hrvatske u buduoj dravi, koji kako smatra Supilo, treba rijeiti prije konstituiranja drave) - Supilo ak i predlae osnivanje, tj. preimenovanje u Hrvatski odbor, to je Trumbi odbio kao izazivanje Srbije - Pai u britanskom tisku izjavio da ne eli dati Makedoniju, ve da ele manje teritorija Austro-Ugarske, te da priznaju talijansku prevlast na Jadranskom moru; sazvan novi plenum 1916. gdje je Supilo traio raspravu o toj Paievoj izjavi, meutim se srpski lanovi okrenuli protiv njega; zbog burnih rasprava prijetio je rascjep Jugoslavenskog odbora, pa je Supilo, da to izbjegne podnio ostavku. - ostaje i dalje zagovornik stvaranja jugoslavenske drave i radi u tom smjeru MAJSKA DEKLARACIJA - Jugoslavenskom odboru postavlja se pitanje legitimiteta, tj. je li on sa svojim programom predstavnik junoslavenskih naroda u Monarhiji ili ne? - Jugoslavenski odbor eli pokazati silama Antante da se Hrvati ele osloboditi od austrougarske drave i osnovati jugoslavensku dravu - 9.3.1917. u hrvatskom Saboru prihvaena je adresa novom caru i kralju Karlu IV . u kojoj se odaje privrenost Slavena monarhiji, ali trai ujedinjenje hrv. naroda unutar monarhije (F. Josip umro tokom 1916.) - na zasjedanju Carevinskog vijea predstavnici junoslavenskih zemalja u austrijskoj polovici drave 25.5.(maj)1917. osnovali Jugoslavenski klub s predsjednikom Antunom Koroecom i potpredsjednikom Matom Laginjom te 30.5.1917. donijeli tzv. Majsku deklaraciju kojom se izjanjavaju za ostanak junih Slavena u Habsburkoj monarhiji, to nije bilo u skladu sa programom jugoslavenskog odbora - Majska je deklaracija izazvala veliko nezadovoljstvo u redovima emigranata

KRFSKA DEKLARACIJA - poetkom svibnja 1917. Pai uputio poziv Trumbiu da sa etiri lana Jugoslavenskog odbora doe na otok Krf, radi dogovora o svim pitanjima - Trumbi doao sa Hrvatom iz Banske Hrvatske, Slovencem i Srbinom iz Bosne - konferencija na Krfu zapoela 15.6. 20.7.1917., raspravljalo se o nacionalnom pitanju stvaranja nove drave - to se tie naziva Jugoslavenski odbor predlagao Jugoslavija, a Srbi inzistirali na srpskom imenu u nazivu, prihvaeno Kraljevina SHS - oko pitanja ureenja drave, 2 mogunosti federacija ili centralizam, zbog nemogunosti dogovora pitanje ostavljeno odluci Ustavotvorne skuptine koja e se oformiti nakon ujedinjenja - Krfska deklaracija nije dravnopravni akt ve zajednika izjava o stvaranju zajednike drave NACIONALNA KONCENTRACIJA 1918. - nezadovoljstvo u potlaenim zemljama Austro-Ugarske raste, te pojaana politika aktivnost, Hrvatska jedina ima legitimno predstavniko tijelo (Hrvatski sabor) u kojem razlikujemo stranke : 1) Stranka prava (Starevi) izraziti protuaustrijski stav, zajedniko istupanje Srba i Hrvata, za nacionalno okupljanje 2) Hrvatska puka seljaka stranka (Stjepan Radi) za austroslavizam 3) Hrvatska stranka prava (frankovci) protuaustrijska orijentacija 4) Hrvatsko-srpska koalicija (Svetozar Pribievi) najjaa stranka - na sastanku u Mariboru u Sloveniji zahtjev za osnivanjem Jugoslavenskog narodnog vijea - 2.-3.3.1918. u Zagrebu u stanu dr. Pavelia sastanak stranaka i politikih grupa junoslavenskih zemalja monarhije, 2 gledita : ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca izvan Habsburke monarhije, a drugi za Majsku deklaraciju, na kraju prihvaena umjerena izjava o zahtijevanju narodne nezavisnosti tzv. Zagrebaka rezolucija - 1.1.1918. poeo izlaziti list ''Glas Slovenaca, Hrvata i Srba'' s jakom cenzurom - na skupu u Pragu Radi izveo zaokret u svojoj politikoj orijentaciji, prekinuo suradnju sa frankovcima, napustio austroslavizam i prikljuio se nacionalnoj koncentraciji NARODNO VIJEE SLOVENACA, HRVATA I SRBA - u Splitu 1918. odran veliki narodni zbor koji prihvatio osnivanje Narodne organizacije Srba, Hrvata i Slovenaca (prva organizacija sa programom narodnog jedinstva) - 1918. u Ljubljani osnovan Narodni Svet kao najvia politika organizacija slovenskih zemalja, prisustvovali i hrvatski predstavnici - 5.10.1918. osnovano Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu s predsjednikom Antonom Koroecom i prvim potpredsjednikom Antom Paveliem , Hrvatsko-srpska koalicija ula malo kasnije pa drugi potpredsjednik Svetozar Pribievi; nakon ega je zavrio proces nacionalne koncentracije - Narodno vijee imalo je Plenum, Sredinji odbor i Predsjednitvo

- Narodno vijee 19.10.1918. preuzelo voenje politike kao politiko tijelo svih junoslavenskih zemalja monarhije - 29.10.1918. na sjednici Hrvatskog sabora raskinute sve veze s Austrijom i Ugarskom, proglaenje nezavisne Dalmacije, Hrvatske i Slavonije te Rijeke koje stupaju u zajedniku Dravu Slovenaca, Hrvata i Srba na elu s Narodnim vijeem, ban pokrajinske vlade za Hrvatsku i Slavoniju Antun Mihailovi - jedino frankovci (HSP), na elu sa Vladimirom Prebegom nisu u Narodnom vijeu, jer su protuaustrijske orijentacije DRAVA SLOVENACA, HRVATA I SRBA - Drava Slovenaca, Hrvata i Srba shvaena je kao provizorij do konanog osnivanja jugoslavenske zajednice, tj. do njenog ujedinjenja sa Srbijom i Crnom gorom - obuhvaala je (sve junoslavenske zemlje u sastavu bive monarhije): Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Istru, Rijeku, Trst, slovenske zemlje (Koruka, Kranjska, tajerska, Gorika, Gradika), BiH te Vojvodinu, istono su bile samostalne drave Srbija i Crna Gora - pokrajinske vlade bile su formirane u Ljubljani, Sarajevu, Splitu, one podreene Narodnom vijeu u Zagrebu - na elu Drave Predsjednitvo Narodnog vijea (Koroec, Paveli, Pribievi), no ubrzo Pribievi postaje kljuna osoba koja je kreirala i usmjerila politiku drave - stanje u dravi teko (vodeu ulogu u Hrvatskoj ima Srbin iz Hrvatske, to nije nimalo beznaajno), Radi izbaen iz hrvatske vlade (Radi trebao biti ministar gospodarstva, to je Pribievi odbio => poetak njihovog dugog sukoba) - Talijani zauzeli dijelove obale, koji joj obeani Londonskim ugovorom ENEVSKA KONFERENCIJA - zapoela s radom 6.11.1918. u dugim raspravama predstavnika Jugoslavenskog odbora, Narodnog vijea SHS i Srpske vlade o ujedinjenju (do 9.11.1918.) - Pai nakon dugog oklijevanja priznaje Narodno vijee kao zakonitu vladu Drave SHS, potom Kraljevina Srbija i Drava SHS potpisale enevsku deklaraciju (potpisnici: Trumbi, Koroec i Pai) kojom se izjasnile za osnivanje zajednike drave gdje navedeno da e novu dravu predstavljati zajedniko ministarstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, dok e vlada Kraljevine Srbije i Narodno vijee u Zagrebu obavljati unutarnje poslove , zajednikoj vladi povjereni : vanjski poslovi, vojni, ratna mornarica, promet i zajednike financije (imati e 12 lanova) - inzistira se na uspostavljanju dva suvereniteta (ime se sprjeava uspostava srpske hegemonije) - dvojstvo suvereniteta i dvojstvo u izvravanju dravne vlasti prepreka je ostvarenju velikosrpskih ciljeva, stoga Pai, nakon to je ubrzo uvidio da je time onemoguena srpska hegemonija u novoj dravi, predao ostavku cijele vlade i opozvao svoj potpis - propao je pokuaj da se u zametku nove drave onemogui srpska prevlast u njoj

PRVOPROSINAKI AKT - Pai se priklanja Narodnom vijeu u Zagrebu, kojim dominira Svetozar Pribievi, jer su njegova gledita znatno blia stajalitu srpske vlade, nego ona Trumbia i Jugoslavenskog odbora - ono to je Trumbi u enevi pokuavao sprijeiti (velikosrpsku hegemoniju), to je Pribievi svojim pristupom i aktivnou u Narodnom vijeu podupirao - enevska deklaracija obezvrijeena, Pribievi preuzeo inicijativu i pourivao ujedinjenje - 23.11.1918. zapoela sjednica Sredinjeg odbora Narodnog vijea gdje na inicijativu dr. Josipa Smodlake odabrana sedmorica koji e donijeti jedan zakljuak, to je usvojeno, te su oni odluili da e 28 lanova prijei u Beograd i tamo u sporazumu sa srpskom vladom i predstavnicima svih stranaka u Srbiji i Crnoj Gori bez odlaganja sprovesti organizaciju cijele drave, te predloiti tzv. Naputak - protiv toga glasao samo Stjepan Radi, traei da se ne zakljuuje nikakav dogovor oko ujedinjenja, prije nego se utvrdi poloaj Hrvatske u novoj dravi; upozorivi vijenike da srljaju kao guske u maglu - u meuvremenu zbog ulaska srpske vojske Vojvodina (trebala se prikljuiti u Dravu SHS, medjutim, na Velikoj narodnoj skuptini odranoj u Novom Sadu, gdje dominirala srpska grupacija odlueno da se direktno ujedini sa Kraljevinom Srbijom, ne ekajui odluku Narodnog vijea u Zagrebu) - Crna Gora (dvije struje: 1.zelenai (za uspostavu Crne gore, kao samostalne drave), 2.bjelai (za neodlono pripojenje Srbiji pripojene Kraljevini Srbiji), na Velikoj narodnoj skuptini odranoj u Podgorici odlueno o detronizaciji crnogorske dinastije i pripojenju Crne Gore Srbiji - delegacija Narodnog vijea pripremila Adresu (koja razliita od Naputka), problem oko Adrese javio se izmeu Pavelia (starijeg) i Pribievia, jer je Paveli traio potivanje nacionalnih povijesnih individualiteta, to je smirio Smodlaka; Paveli na tetu Hrvatske morao popustiti, jer je Jugoslavenski odbor poslao brzojav u kojem, zbog teke situacije u Dravi SHS pourivao ujedinjenje) koju 1.prosinca1918. predstavili regentu Aleksandru u Beogradu koji proglasio ujedinjenje Drave SHS i Kraljevine Srbije u Kraljevstvo SHS - prvoprosinakim aktom Hrvatska izgubila povijesni indentitet

PRVE GODINA POSTOJANJA KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLOVENACA

FORMIRANJE PRVE VLADE KRALJEVINE SHS - Nikola Pai jednoglasno utvren kao predsjednik zajednike vlade, a Anton Koroec potpredsjednik - ministarstvo vanjskih poslova preuzeo dr. Ante Trumbi, a ministarstvo unutarnjih poslova Svetozar Pribievi - regent Aleksandar ne prihvaa Paia za predsjednika vlade, pa je ovaj bio zamijenjen sa Stojanom Protiem (radikal iz paieve stranke), koji je tako postao prvi predsjednik vlade

Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; a Pai imenovan za efa delegacije Kraljevine SHS na mirovinskoj konferenciji - dogovoreno da se sastavi i Dravno vijee, RAZGRANIENJE S ITALIJOM - nakon I. Svjetskog rata Italija okupirala dijelove Hrvatske, koji joj pripadaju po Londonskom ugovoru, no utvrivanje zapadne granice Kraljevine SHS ostavljeno za mirovinsku konferenciju u Parizu - Velika Britanija i Francuska ne mogu pomoi Kraljevini SHS jer su obavezane po ugovoru, pa interese Kraljevine SHS zastupa SAD (Wilson) koji je pozvao Italiju da se odrekne ugovora na to Italija napustila konferenciju no vratila se za 2 mjeseca jer su vidjeli da je konferencija nastavljena bez njih - u meuvremenu talijanski pjesnik Gabriele D'Annunzio 12.9.1919. okupirao Rijeku i proglasio njeno prikljuenje Italiji - mirovna konferencija 21.1.1920. zakljuila svoje zasjedanje te prepustila Jadransko pitanje Kraljevini SHS i Italiji koje nastavile pregovore u Rapallu ali Kraljevina SHS bez podrke SAD (Wilson izgubio na izborima) - 12./13. 11. 1920. potpisan Rapallski ugovor prema kojem Italiji pripala Istra, Snjenik, Idrija, otoci Cres i Loinj, Lastovo i Palagrua te Zadar, Rijeka proglaena slobodnom dravom (Italija dobila vie nego to je traila) OBILJEJA POLITIKOG I GOSPODARSKOG STANJA KRALJEVINE SHS - Hrvatski sabor nije se vie nikad sastao za cijelo vrijeme postojanja jugoslavenske drave izmeu 2 rata - Kraljevina SHS bila je monarhija pod srpskom dinastijom Karaorevia - ustav nije donesen 2,5 godine, pa nije bilo ni parlamenta, postojao privremeni parlament tzv. Privremeno narodno predstavnitvo: funkcioniralo u uvjetima bezsustavnog stanja, vlada se poziva na odredbe srpskog ustava; predstavnika tijela birana po razliitim kriterijima (primjer odabira broja poslanika, jedan dolazi na 42 tisue stanovnoka, ukupno njih 296) - u Hrvatskoj najvei utjecaj imala Hrvatsko-srpska koalicija - Kraljevina SHS izrazito agrarna zemlja, industrija tek u zaetku, struktura vanjske trgovine izrazito nepovoljna POLITIKO-STRANAKO ORGANIZIRANJE U KRALJEVINI SHS - dvojako obiljeje stranaka koje djelovale na podruju Hrvatske (u razdoblju K SHS) : a) one koje u Hrvatskoj sa obiljejima nacionalnih hrvatskih stranaka b) opejugoslavenske sa sjeditem izvan Hrvatske

POLITIKE STRANKE U HR
1) Hrvatska republikanska seljaka stranka - predratni naziv HPSS, nastala 1904. na inicijativu brae Radi, borili se za hrvatsko seljatvo da postane glavni nositelj nacionalne borbe, odbacivi akt ujedinjenja ne prihvaaju monarhiju pa mijenjaju ime iz HPSS u HRSS, voa i organizator Stjepan Radi, kao HRSS

bili su za jugoslavensku dravnu zajednicu ali za punu afirmaciju hrvatske nacionalne individualnosti - zbog ukljuenja u Seljaku internacionalu optuen zbog komunizma, pa Radi priznaje monarhiju i Vidovdansku ustav te mijenja naziv HRSS u HSS - kratko vrijeme zvala se i Narodna seljaka stranka - HSS i SDS seljako demokratska koalicija (Pribievi i Radi) 2) Hrvatska zajednica - nastaje udruivanjem Starevieve stranke prava i Napredne demokratske stranke, glavna uporita u Zagrebu i Osijeku - surauju s HRSS u hrvatskom bloku, a zatim potpuno prihvaaju Radievu politiku - 1924. Trumbi se pridruio stranci - povezavi se s disidentima iz HRSS 1926. rasputena Hrvatska zajednica te osnovana Hrvatska federalistika seljaka stranka, koja je svoj program temeljila na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralistikog ureenja drave 3) Hrvatska puka stranka - okupljala sitno graanstvo religiozno katolike orijentacije 4) Hrvatska stranka prava ( frankovci ) - neslaganje s ujedinjenjem, zahtjev za samostalnom hrvatskom dravom, na elu stranke Vladimir Prebeg pa Ante Paveli - suradnja sa Srpskom radikalnom strankom iz ega se izrodila ideja o osnivanju Hrvatske radikalne stranke, no preduhitrio ih Radi svojim zakljuivanjem sporazuma s radikalima 5) Samostalna demokratska stranka - srpsko nacionalno obiljeje, voa Svetozar Pribievi, stranka je bila politiki predstavnik Srba u Hrvatskoj - zakljuila politiki savez s Radikalima tzv. Nacionalni blok, zalagali se za centralizam koji e stvoriti jedinstvenu jugoslavensku naciju - kad radikali prihvatili Radia, Pribievi preao u opoziciju

POLITIKE STRANKE NA JUGOSLAVENSKOM PROSTORU

1) Narodna radikalna stranka - najjaa srpska politika stranka osnovana 1881. s osnivaem Adamom Bogosavljeviem, a glavni ideolog i organizator Pera Todori - 1903.-1914. stalno na vlasti u Srbiji i tijekom I. Svjetskog rata, 1909. iz matine stranke izdvaja se frakcija koja osniva Samostalnu radikalnu stranku na elu s Ljubom Davidoviem - predsjednik Radikalne stranke i glavni autoritet bio je Nikola Pai 2) Demokratska stranka - nastala ujedinjenjem Samostalne radikalne stranke (Ljubo Davidovi) + Naprednjaka stranka (Vojo Marinkovi) + Liberalna stranka (Vojo Veljkovi) s predsjednikom Ljubom Davidoviem no zapravo njen ideolog i kreator je Pribievi - ubrzo u stranci dolo do polarizacije i Pribievi vodio politiku vrste ruke a Davidovi sklon ublaavanju i pregovorima s Radiem - Pribievi 1924. odlazi iz demokratske stranke i formira Samostalnu demokratsku stranku

10

- Demokratsku stranku i dalje vodi Davidovi 3) Slovenska ljudska stranka (SLS) - vodea politika stranka Slovenaca, osnovana 1892. kao Katolika narodna stranka s ciljem rjeavanja slovenskog pitanja unutar monarhije - njezin predsjednik Anton Koroec - zalae se za autonomni poloaj Slovenije te nastupa anticentralistiki 4) Jugoslavenska muslimanska organizacija - stranka bosansko-hercegovakih muslimana, voa Mehmed Spaho 5) Zemljoradnika stranka - nastala 1920. spajanjem triju zemljoradnikih grupa (Glavni savez srpskih zemljoradnikih zadruga, Savez teaka iz Bosne i Savez teaka iz Dalmacije ), zalagala se za centralistiku organizaciju drave 6) Komunistika partija Jugoslavije (KPJ) - opejugoslavenska stranka, osnovana u Beogradu 1919. kao Socijalistika radnika partija Jugoslavije - u poetku zastupali gledite o jedinstvenom jugoslavenskom narodu ali kasnije traili da svaki narod ima pravo na samoodreenje - pod okriljem KPJ djelovao i Savez komunistike omladine Jugoslavije (SKOJ) - proglaenjem Obznane 1920. KPJ zabranjena te prelazi u ilegalnost, a njeno vodstvo u inozemstvo VIDOVDANSKI USTAV - Privremeno narodno predstavnitvo izglasalo izborni zakon (pravo glasa nemaju ene, vojnici, policija i suci; uveden estomjeseni domicil (moe glasati samo onaj koji se u jednom mjestu zadrao vie od est mjeseci)) po kojem treba izabrati poslanike u Ustavotvornu skuptinu, izbori raspisani za 28.11.1920., sudjeluju 22 politike stranke, izborima pristupilo 65% biraa - za skuptinu izabrani lanovi Demokratske stranke, Radikalne stranke, KPJ, HRSS, SLS, JMO i Zemljoradnike stranke, rad Ustavotvorne skuptine zapoeo 12.12.1920. no apstinirale HPSS i HSP, a KPJ istjerani Obznanom, kasnije ju naputaju Slovenska ljudska stranka, Hrvatska zajednica, Hrvatska puka stranka; to ukazuje na oit izostanak hrvatskih stranaka - predloeni razliiti nacrti ustava (vlada, Hrvatska zajednica, Jugoslavenski klub, Zemljoradnika stranka, Stojan Proti, Josip Smodlaka, HRSS) no raspravljan samo vladin prijedlog (koji je utvrivao centralistiki sustav), vlada svojim potkupljivanjem osigurala natpolovinu veinu i ustav prihvaen - prvi ustav K SHS izglasan 28.6.1921. tzv. Vidovdanski ustav, po njemu ureenje drave strogo centralistiko, vrhovni organi kralj, vlada i Narodna skuptina, zakonodavna vlast Narodna skuptina i kralj, upravna kralj preko ministarstava, a sudska suci, K SHS je ustavna parlamentarna monarhija podijeljena na 33 oblasti, hrvatski teritorij podijeljen na 6 oblasti : Srijemska (Vukovar), Osjeka (Osijek), Zagrebaka (Zagreb), Primorsko-krajika (Karlovac), Splitska (Split), Dubrovaka (Dubrovnik)

11

HRVATSKA POLITIKA U BORBI PROTIV CENTRALIZMA

STJEPAN RADI U POLITIKOJ AKCIJI DO 1925. - lanovi Narodnog kluba (u kojemu su bili pripadnici Hrvatske zajednice) 1921. u znak protesta zbog jaanja centralizma naputaju Ustavotvornu skuptinu - Stjepan Radi osnovao je tzv. Hrvatski blok 1921. (HRSS + Hrvatska zajednica + HSP ) sa ciljem : okupljanje hrvatskog naroda protiv centralizma, no HSP za ublaavanje centralizma pa Radi HSP iskljuio iz Hrvatskog bloka 1922. - kada raspisani izbori za Narodnu skuptinu HRSS odluio da na izbore izae samostalno, a Hrvatska zajednica odustala od kanditature, ve glasovima poduprla HRSS - HRSS dobila 69 mandata - 1923. HRSS + SLS + JMO Federalistiki blok (Radi, Koroec, Spaho) koji bi mogao pretvoriti radikale u skuptinsku manjinu (na to se prestraio Pai), pa potpisan Markov protokol (u ime radikala Marko urii) gdje se radikali obvezali da nee provesti podjelu zemlje po Vidovdanskom ustavu (na 33 oblasti), a Radi e nastaviti sa apstinenecijom, tj. nee sa svojim zastupnicima dolaziti u Skuptinu - 1923. Radi otputovao u inozemstvo (preko Bea u Pariz i London), te je Pai, usprkos Markovu protokolu primjenjivao administrativnu podjelu drave, likvidirati pokrajnsku upravu i formirati nove oblasti - na taj je Paiev postupak Radi odgovorio poslavi zastupnike u Narodnu skuptinu, sa zadatkom da predaju svoje punomoi - vlada Nikole Paia tada je, u nemogunosti da dalje veinski vlada dala ostavku, Pribievi tada naputa Demokratsku stranku i osniva Samostalnu demokratsku stranku i s Paiem formira tzv. Pai-Pribievi vladu, ime pomae radikalima da ostanu na vlasti - kada se Radi vratio na vlasti je bio Opozicijski blok s Davidoviem (oni su smijenili P-P vladu) koji htio Radia u vladi no tome se protivio sam kralj, traei da se HRSS odrekne djela svog programa; na kraju, na kraljev zahtjev i Davidovi podnio ostavku, vraena P-P vlada koja 1924. donijela tzv. Obznanu kako bi se zatitila drava od HRSS koji pristupio Seljakoj internacionali te joj se zabranjuje rad, 1925. poelo hapenje njena vodstva, a 6.1. i Stjepana Radia RADIEV POLITIKI ZAOKRET I SPORAZUM S RADIKALIMA - na novim izborima za Narodnu skuptinu dozvoljeno kandidiranje HRSS usprkos Obznani (Pai je mislio da je Obznanom uinio dovoljno taktike tete HRSS-u), medjutim HRSS osvojila 67 mandata (!) - Radi uvidjevi da protivnika strana nee ii na njega do krajnosti odluio je da e neposredni cilj njegove politike biti sporazum; doista vrh reima (prije svega kralj Aleksandar) priprema suradnju s Radiem koji tada jo u zatvoru - po uputama Stjepana Radia njegov neak Pavle Radi u svom govoru u skuptini objavio da Stjepan Radi i njegova stranka priznaju Vidovdanski ustav i dinastiju Karaorevia - 1925. potpisan Akt o sporazumu izmeu Narodne radikalne stranke i HSS te formirana vlada Narodnog sporazuma i Radi puten iz zatvora, tzv. Radikalsko-Radievska

12

SELJAKO DEMOKRATSKA KOALICIJA - 1925. Radi osobno uao u vladu kao ministar prosvjete no ubrzo postaje sve nezadovoljniji zbog neizvravanja dogovorenih utanaenja - Pai podnio ostavku vlade, zamijenio ga Nikola Uzunovi - 1927. Radi otvoreno istupa protiv centralizma, u meuvremenu umire Pai, te raskinuta koalicija radikala i HSS - sada i Radi i Pribievi u opoziciji poeli zbliavanje, a kako bi radikali uvrstili svoju poziciju raspisali prijevremene izbore, u novoj vladi demokrati, SLS i JMO - u opoziciji dolazi do ideje stvaranja tzv. Bloka demokracije (Demokratska stranka, Samostalna demokratska stranka, Zemljoradnika stranka i HSS) no podvojenost u Demokratskoj stranci onemoguila cijelu akciju da bi 11.11.1927. bila prihvaena rezolucija o osnivanju Seljako-demokratske koalicije (SDS + HSS) sa dva predsjednika Radi i Pribievi; program: kretanje u pravcu demokracije, parlamentarizma i ravnopravnosti ATENTAT U SKUPTINI - Pribievi i Radi poinju govoriti o reviziji ustava, slau se oko toga da treba traiti reforme unutar ustava, te da ga radikali kre - sukobi SDK i vlade sve ei i ei, Radi postaje metom tiska, nakon to je izjavio da dravu treba podijeliti na 4 oblasti: Sjeverna Srbija, Juna Srbija sa Makedonijom, Slovenija i Jadransko-Podunavska oblast; to je bila neka vrsta konfederacije u koju bi se trebala transformirati Kraljevina SHS; to je izazvalo otar otpor velikosrpske politike, te u vladinom tisku Jedinstvo pojavila se prijetnja da Radia treba ubiti - 20.5.1928. u Narodnoj skuptini bio izveden atentat na zastupnike HSS od strane Punia Rai (radikal), koji je pucao sa skuptinske govornice; u kojem su ubijeni Pavle Radi i uro Basariek, ranjeni Stjepan Radi, Ivan Pernar i Ivan Granda - poslanici Seljako Demokratske Koalicije napustili Beograd i nisu sudjelovali u nastavku zasjedanja Skuptine - 1.8.1928. objavljena rezolucija SDK iji osnovni sadraj ini zahtjev za preureenjem drave, rezoluciju potpisao i Stjepan Radi kao svoj posljednji politiki in da bi 8.8.1928. umro od posljedica ranjavanja - klubu SDK pristupaju i dva zastupnika: dr. Ante Trumbi i dr. Ante Paveli (kasnije poglavnik)

HRVATSKA POD REIMOM DIKTATURE

USPOSTAVA KRALJEVE DIKTATURE - poslije smrti Stjepana Radia vodstvo HSS preuzeo Vladko Maek koji time postao i jedan od dvojice predsjednika SDK - Maek trai da Hrvati vladaju na teritoriju Hrvatske, mora imati svoj Sabor, svoju vladu i svu ravnopravnost u ostalim poslovima, a ne da manjina vlada nad veinom kao u zadnjih deset godina

13

- i dok je SDK povela borbu za novu organizaciju drave na osnovi pune ravnopravnosti, kralj Aleksandar i velikosrpski vrh u pozadini pripremali svoje rjeenje dravne krize - SDK traila intervenciju krune, rasputanje Narodne skuptine i formiranje neutralne vlade, no kralj nakon to se uvjerio u oprene stavove SDK i radikala 6.1.1929. uvodi kraljevu diktaturu, prestaje vaiti Vidovdanski ustav, rasputena Narodna skuptina, na elu nove vlade general Petar ivkovi, do tada zapovjednik kraljeve garde, drava mijenja naziv u Kraljevina Jugoslavija i sada podijeljena na 9 banovina na ijim elima ban : Dravska, Savska, Vrbaska, Primorska, Drinska, Zetska, Vardarska, Moravska, Dunavska , hrvatske zemlje podijeljene na 2 banovine : Savska i Primorska - odreivanjem granica pojedinim banovina i njihovim grubiranjem, tako da su povezane one sa veinskim srpskim stanovnitvom naznaene su konture Velike Srbije HRVATSKA OPOZICIJA U OTPORU DIKTATURI - i radikali i SDK za povratak parlamentarizmu, ali opet ve poznati problemi u zajednikom istupanju - Vladko Maek ne poduzima politike akcije, za razliku od Pribievia koji se povezuje sa srpskim politiarima u cilju ruenja diktature, meu kojima najveu aktivnost iskazivao Ljuba Davidovi, koji se zalagao za obnovu parlamentarnog sustava, na iji poziv Pribievi odlazi u Beograd gdje biva uhien te prognan iz zemlje u koju se vie nikada nije vratio, umro je u Pragu 1936. - 3.9.1931. kralj objavio novi tzv. Oktroirani ustav Kraljevine Jugoslavije (nije ga donio parlament, ve ga je dao oktroirao kralj), kojim zadrao centralistiko ustrojstvo, raspisani izbori za Narodnu skuptinu to kralj vidio kao priliku okupljanja pristaa kraljeve politike u politiku organizaciju tzv. Jugoslavenska radikalno seljaka demokracija (Radikalna + Demokratska + HSS), ali beznaajni ljudi - 5.-7.11.1932. u Zagrebu sastanak vodstva SDK, prisustvovali i Trumbi (predstavnik federalista) i Mile Budak (Hrvatska stranka prava) gdje prihvaena rezolucija na tekst Ante Trumbia tzv. Zagrebake punktacije (6 toaka) ija osnova: narodni suverenitet, rjeenje hrvatskog pitanja trai se u zajednikoj dravi, a ta se drava mora temeljiti na slobodnoj volji lanova asocijacije, izjanjavaju se za prureenje drave - 1933. Vladko Maek uhien radi sudjelovanja na sastanku SDK, na kojem su prihvaene Zagrebake punktacije, te je osuen na tri godine zatvora koje izdravao u Srijemskoj Mitrovici USTAKA EMIGRACIJA - dio hrvatske opozicije traio je rjeenje hrvatskog pitanja izvan Jugoslavije, hrvatska emigracija formirana poslije 1929. vue korijen iz marginalne HSP, vodstvo HSP preuzima Ante Paveli koji istupa sa programom HSP-a: 1. republikanizam 2. vjernost nauci Ante Starevia i pozivanje na hrvatsko dravno pravo 3. potrebu ujedinjenja svih hrvatskih zemalja, ukljuujui Bosnu i Hercegovinu, u jednu samostalnu i neodvisnu hrvatsku dravu - poslije atentata u Skuptini poinju i pripreme za osnivanje ilegalnih omladinskih oruanih grupa

14

- Paveli 1929. naputa zemlju i odlazi u Austriju, s voom makedonske emigracije Vanom Mihailovim zakljuuje sporazum o zajednikoj suradnji s ciljem izdvajanja Hrvatske i Makedonije iz K SHS zbog ega osueni na smrt u odsutnosti - Paveli ubrzo odlazi u faistiku Italiju gdje nailazi na suradnju jer Italija zainteresirana za dijelove hrvatskog teritorija - pouzdani podaci o postojanju ustake organizacije datiraju iz 1932. kada se zvala Ustaa hrvatska revolucionarna organizacija, glavni organizacijsko-programatski dokumenti su Ustav i Naela hrvatskog ustakog pokreta, najvii glavni organ je Glavni ustaki stan s poglavnikom Antom Paveliem ATENTAT U MARSEILLEU - francuski ministar vanjskih poslova Barthou posjetio Beograd kako bi se raspravila vanjskopolitika situacija te dogovoren posjet kralja Aleksandra u Francusku 1934. - saznavi za put Paveli poinje pripremati atentat te za glavnog efa grupe uzeo Eugena Didu Kvaternika, atentatori se pripremali u Maarskoj - dvije skupine atentatora; marseljsku (Vlada-ofer i Mijo Kralj) i pariku (ako atentat u Marseillesu ne uspije) - kralj Aleksandar krenuo na razarau Dubrovnik iz Boke Kotorske, te nakon to je uplovio u Marseilles doekao ga Barthou, te nakon to su krenuli u automobilskoj kolini prema vijenici - atentat na kralja Aleksandra izveden 9.10.1934. u Marseilleu kada ubijen i Barthou, atentator Veliko Kerin (Vlada-ofer, pripadnik VMRO-a), koji na mjestu ubijen - saznalo se da za atentat odgovorni Paveli i Kvaternik koji u odsutnosti osueni na smrt - kralja Aleksandra naslijedio njegov sin Petar koji tada maloljetan pa do punoljetnosti umjesto njega vlada namjesnitvo koje sainjavaju knez Pavle, dr. Radenko Stankovi i dr. Ivo Perovi, no glavna osoba knez Pavle

HRVATSKA POLITIKA U DOBA NAMJESNITVA

HRVATSKO PITANJE U ARITU POLITIKE KRIZE - knez Pavle teio ublaavanju diktatorskog reima, pustio Maeka iz zatvora i raspisao izbore te odobravao obranu rada politikih formacija pa tako SDK + Demokratska stranka + Zemljoradnika stranka + JMO Udruena opozicija s nositeljem Vladkom Maekom, nositelj vladine liste predsjednik vlade Bogoljub Jefti, rezultati izbora : vladina lista 60,6 % (303 mandata), a udruena opozicija 37,4 % (67 mandata) ? prema izbornom zakonu kandidatska lista koja dobije veinu automatski dobiva 3/5 svih mandata, a zatim sudjeluje u diobi ostalih mandata - Pavle na vlast doveo kombinaciju Radikala, SLS i JOM na elu s dr. Milanom Stojadinoviem, nova vladavinska formacija tzv. Jugoslavenska radikalna zajednica tzv. Jereza, Pavle pozivao i Maeka u vladu to ovaj uvjetovao ukidanjem Oktroiranog ustava pa nita od toga - Stojadinovi se sve vie okree Njemakoj i Italiji, a u Hrvatskoj jaa Udruena opozicija s Maekom pa Pavle raspisuje ranije izbore da provjeri birako tijelo, rezultati : vladina lista 54% (306 mandata) a opozicija 44% (67 mandata) - Stojadinovi podnio ostavku, mandat za sastav nove vlade povjeren Dragii Cvetkoviu 15

SPORAZUM CVETKOVI MAEK - Cvetkovieva vlada formirana 1939. preteno sastavljena od pristalica Jereze sa ciljem ostvarenja sporazuma s Maekom iji izvritelj Cvetkovi koji stoga postavljen za knezovog opunomoenika - prvi susret Cvetkovi Maek u Zagrebu 2.4.1939. s ciljem da se utvrdi teritorijalni opseg Hrvatske, a zatim i njen posebni poloaj - cjelokupni tekst sporazuma utvren 27.4.1939. no knez Pavle ga nije prihvatio jer se ne slae sa odredbom o plebiscitu (definitivni opseg Banovine Hrvatske odredit e se odlukom naroda putem glasanja) - zbog sve vee prijetnje izbijanja 2. svjetskog rata knez na kraju prihvatio predloen tekst u kojem se vie ne trai plebiscit i sporazum Cvetkovi-Maek potpisan 26.8.1939. - Cvetkovi podnio ostavku vlade, a knez Pavle mu ponovno povjerio mandat za sastav nove vlade u koju uao i Maek - objavljena i Uredba o Banovini Hrvatskoj, Pavle potpisao rasputanje Narodne skuptine i Senata BANOVINA HRVATSKA - knez Pavle bio je protiv promjene ustava pa je Banovina Hrvatska uspostavljena na temelju Oktroiranog ustava iz 1931. - Banovina Hrvatska ostala integralni dio Jugoslavije, nastala spajanjem 2 banovine Savske i Primorske + kotarevi (Dubrovnik, Travnik, Fojnica, Brko, Gradaac, Derventa, Ilok i id) u kojima ivi vie od 50% hrvatskog stanovnitva, njene nadlenosti : poljoprivreda, trgovina, industrija, ume i rudnici, graevina, socijalne politike, pravda, prosvjeta, port i unutarnji poslovi, financijski poloaj reguliran posebnom uredbom - Banovina Hrvatska ima zakonodavnu (kralj i hrvatski sabor), upravnu (Banska vlast na elu s banom, za kojeg imenovan ban Ivan ubai) i sudsku vlast (banovinski samostalni sudovi) POLITIKE STRANKE U OPOZICIJI PREMA SPORAZUMU CVETKOVI MAEK - sporazum Cvetkovi Maek izazvao burne reakcije : Demokratska stranka - priklanjaju se ideji stvaranja Velike Srbije, protiv sporazuma, nova parola 'Srbi na okup!' te naglaavaju velikosrpske ambicije, ipak dio stranke podrava sporazum Radikalna stranka u poetku suzdrana da se ne zamjeri knezu Pavlu, pa kasnije protiv sporazuma Zemljoradnika stranka dio za, dio protiv sporazuma, sklonost prema federalizmu Srpska radikalna stranka nova stranka Milana Stojadinovi, protiv sporazuma Srpski kulturni klub udruenje intelektualaca ocijenilo sporazum negativno - u Hrvatskoj dvije grupe : 1) pripadnici HSS koji smatrali da Hrvatska dobila premalo 2) ustae zamjerali to je Hrvatska unutar Jugoslavije KPJ ocijenila sporazum kao negativan politiki potez

16

HRVATSKA U RAZDOBLJU DRUGOG SVJETSKOG RATA

DRUGI SVJETSKI RAT - zaotravanje odnosa u Europi emu pridonijela i ekonomska kriza 1929. 1933. te uspon faizma u Italiji i Njemakoj te Japanu emu se protivile zemlje zapadne demokracije kao Velika Britanija, Francuska, SAD i SSSR - 1935. Njemaka prikljuila Saarsku oblast, 1936. ula u Rajnsku oblast - 1935. Italija napala Etiopiju talijanski kralj proglaen etiopskim carem - 1936. njemako-talijanski sporazum, tzv. Osovina Rim - Berlin - 1938. anlus Austrije od strane Njemake - 1938. Munchenski sporazum Hitlera, Musolinija, Daladjea i embrlena da ehoslovaka ustupi Njemakoj Sudetsku oblast, 1939. njemake trupe ule u ehoslovaku i Moravsku, Slovaka stavljena pod posebnu njemaku zatitu - 1939. Italija napala Albaniju - 1.9.1939. Njemaka napala Poljsku (Gdanjsk), poetak II. Svjetskog rata - SSSR izvan sukoba jer 1939. potpisao sporazum s Njemako o nenapadanju na 10 godina, no 1941. Hitler napao SSSR, pa Rusi uli u rat - SAD ulaze u rat nakon japanskog napada na Pearl Harbour 7.12.1941. - 1940. Trojni pakt (Japan + Njemaka + Italija) - tijek II. Svjetskog rata : 1. faza 1939. 1941. (ulazak SSSR u rat) 2. faza 1941. 1943. (kapitulacija Italije, prvi porazi) 3. faza 1943. 1945. (otvaranje druge fronte na zapadu) SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE - kako bi napad na SSSR (operacija ''Barbarossa'') bio to sigurniji prvo treba Jugoslaviju vezati za sile Osovine, prvo Hitler jugoslavenskoj vladi nudio zakljuivanje pakta o nenapadanju, no onda poveao zahtjeve inzistirajui da Jugoslavija ue u Trojni pakt - na sjednici Krunskog savjeta prihvaen prijedlog da Jugoslavija ue u Trojni pakt no istodobno pregovori Jugoslavije sa SAD i Velikom Britanijom koji inzistiraju da Jugoslavija ne ue u Trojni pakt no na ponovnom sastanku Krunskog vijea Jugoslavija odluila pristupiti paktu to potpisano 25.3.1941. - nakon ulaska Jugoslavije u Trojni pakt 27.3.1941. u Beogradu izvren oficirski pu kojim sruena namjesnika vlada te za predsjednika vlade postavljen general Duan Simovi te za prvog potpredsjednika postavljen Vladko Maek - saznavi za pu u Beogradu Hitler odluio napasti Jugoslaviju 6.4. to zapoelo bombardiranjem Jugoslavije, kralj, vlada, Maek i ubai napustili zemlju, zbog nemogunosti obrane 17.4.1941. Jugoslavija potpisala bezuvjetnu kapitulaciju te njen teritorij okupiran od Njemake, Italije, Maarske i Bugarske

17

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA - zapoeli pregovori Mussolinija s Paveliem : ustaama e se omoguiti vlast u Hrvatskoj, a Italija e dobiti odreene teritorije - dok Italija svoje planove vee uz Pavelia, Njemaka se okree Maeku i HSS, no Maek odbija ponudu Njemake i ulazi u Simovievu vladu te se sada i Njemaka okree Paveliu i ustaama - 10.4.1941. sa ulaskom njemakih trupa u Zagreb Slavko Kvaternik preko radio-postaje Zagreb proglasio uspostavu NDH, Paveli preuzeo vlast u prvoj hrvatskoj dravnoj vladi kao poglavnik NDH - odreivanje granice NDH u pregovorima s Italijom odreene tzv. Rimskim ugovorom 18.5.1941. : 1. dokument utvruje granicu izmeu NDH i Italije kojim Italija dobila najrazvijeniji dio hrvatske obale 2. dokument obvezuje NDH da nee na jadransko-primorskom podruju podizati nikakve vojne objekte 3. dokument precizira politiki odnos NDH i Italije (nakon kapitulacije Italije ti krajevi vraeni NDH) - na elu NDH poglavnik Ante Paveli, osnovne upravne oblasti 22 upe, nema politikih stranaka ve samo ustake organizacije - ustaki reim oponaao faistiki u Italiji i Njemakoj, tako u NDH postojali i koncentracioni logori, prvi otvoreni Danica, a najvei Jasenovac osnovan ljeti 1941. DVIJE KONCEPCIJE O OBNOVI JUGOSLAVIJE - u bivoj Jugoslaviji organizirale se snage kako bi se obnovila Jugoslavija, formirani u dvije oprene koncepcije: 1) pripadnici pokreta pod vodstvom KPJ i J.B. Tita sreivanje stanja u redovima KPJ nakon dolaska na poloaj generalnog sekretara J.B.Tita, KPJ poinje istupati kao nositelj borbe protiv velesrpske hegemonije, osnivane nacionalne komunistike partije u HR i Sloveniji, njihov glavni cilj: osloboenje od okupatora i obnova Jugoslavije, protiv okupatora borili se u obliku tzv. partizanskog rata, pozivali narod na oslobodilaku borbu tzv. NOP, partizanima rukovodio Glavni tab na elu s Titom 2) etnici pod vodstvom Drae Mihailovia emigrantska vlada prvo odlazi u Atenu, pa Kairo, pa Izrael, pa London - etnike organizacije postojale u Jugoslaviji kao izrazita velikosrpska organizacija, poluvojna organizacija pod vodstvom Koste Milovanovia Peanca, no tada novo okupljanje etnika pod vodstvom Drae Mihailovia koji uspio - savladati svog protivnika Peanca i dao ga strijeljati, kada Nijemci zapoeli ofenzivu na partizansko podruje etnici im se pridruili s ciljem unitenja Titovog NOP-a, etnici dobili podrku emigrantske vlade koja ih smatrala ''jugoslavenskom vojskom u domovini'' te imenovali D. Mihailovia u ministra vojske i mornarice te zamjenikom vrhovnog zapovjednika dakle kralja

18

ANTIFAISTIKA BORBA U HRVATSKOJ - u ljeto 1937. na elo KPJ dolazi J.B.Tito te osniva Centralni komitet KPJ predvoen Titom kao glavnim sekretarom - prvi partizanski odred u HR osnovan u okolici Siska 22.6.1941. tzv. Sisaki partizanski odred koji je napad na SSSR vidio kao znak poetka antifaistike borbe - partizanske jedinice naroito su se umnoile u krajevima sa srpskim stanovnitvom, Hrvati za HSS koji protiv komunista i ustaa - 1941. formiran Glavni tab Hrvatske kao sredinji rukovodei organ antifaistike borbe u HR, glavni zapovjednik Ivan Rukavina - meu vodeim ljudima antifaistikog pokreta u Hrvatskoj bio i Andrija Hebrang kao sekretar CK KPH, no s njegovim politikim potezima nije se slagao vrhovni tab i Politbiro pa uklonjen s funkcije sekretara - 1942. KPJ odluila formirati najvie politiko predstavniko tijelo jugoslavenskih zemalja to izvreno u Bihau 1942. osnivanjem AVNOJ-a - 1943. u Hrvatskoj osnovan ZAVNOH s predsjednikom Vladimirom Nazorom - na drugom zasjedanju AVNOJ-a 1943. u Jajcu donesena odluka o izgradnji nove Jugoslavije na federativnoj osnovi, izbjeglikoj vladi oduzeta prava, kralju Petru II. Zabranjen povratak u zemlju, osnovan Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije koji preuzima ulogu vlade, od tada se Jugoslavija naziva Demokratska federativan Jugoslavija - na treem zasjedanju ZAVNOH-a 1944. u Topuskom potvrene odluke sa drugog zasjedanja AVNOJ-a i proglaena Federativna drava Hrvatska kao dio DFJ

HSS U GODINAMA RATA (nepotpuno) - osnovno politiko gledite Maeka i vodstva HSS nakon proglaenja NDH je da se ne prua otpor novonastalom stanju no u obraanju britanskom ministru vanjskih poslova A. Edenu istie da je HR ostala demokratska i da ju ne treba poistovjeivati s NDH i Pavelievom marionetskom vladom - za vrijeme NDH zabranjene sve politike stranke koje ometale rad ustakog pokreta pa i HSS - Maek inzistirao na pasiviziranju HSS kako bi izbjegao unutarnju politiku diferencijaciju, a ustae silom htjele u svoje redove regrutirati zastupnike HSS , no akcija davala slabe rezultate NOVA ORIJENTACIJA SAVEZNIKA U ODNOSU PREMA NOP - etnici i dalje surauju s Njemakom i Italijom, NOP jedina snaga u Jugoslaviji koja se bori protiv faistikih neprijatelja te NOP tretiran kao ratni saveznik - Churchill smatra da treba povezati emigrantsku vladu i NOP, no da bi se to ostvarilo, emigrantska vlada mora se odrei Drae Mihailovia, tada predsjednik vlade Boidar Puri koji ne da Drau Mihailovia pa na kraju uklonjena Purieva vlada te novi predsjednik vlade Ivan ubai - Tito prihvatio pregovore sa ubaiem koji odrani na Visu 1944., potpisan Viki sporazum kojim se ubai obvezuje :

19

- sastaviti vladu od onih koji su bili za NOP te njihova glavna dunost organizirati pomo partizanskoj vojsci - nova izbjeglika vlada e deklaracijom priznati NOB te federativno ureenje Jugoslavije - nova se vlada odrie etnikog pokreta i D. Mihailovia - nakon zaposjedanja Srbije nastavljeni razgovori sa ubaiem u Beogradu, donesen Beogradski sporazum 2.11.1944. kojim: - utvruje se da se kralj Petar II. nee vraati u zemlju - kraljevsku vlast obavljat e Kraljevsko namjesnitvo od 3 lana - o konanom ureenju drave odluit e Ustavotvorna skuptina - AVNOJ ostaje vrhovno zakonodavno tijelo - formirat e se jedinstvena vlada od NKOJ i kraljevske vlade NAPORI ZA SPAAVANJE NDH - kako je postajalo sve oitije da e Njemaka izgubiti rat da bi se sauvala hrvatska drava trebalo ju je to prije vezati za saveznike - glavni zagovornici traenja izlaza za NDH su dr. Mladen Lorkovi i ministar unutarnjih poslova Ante Voki, tada ministar oruanih snaga u vladi NDH koji su se povezali s prvacima HSS te pripremili plan formiranja zavjerenike grupe koji predviao razoruanje njemake vojske, odstup Pavelia i formiranje nove vlade od predstavnika HSS - od samog poetka Lorkovi i Voki o planu obavijestili Pavelia koji o svemu obavijestio nijemcalog poslanika u NDH Kaschea, te tako onemoguio akciju - tada zatraena ostavka Lorkovia i Vokia te uslijedila hapenja svih umijeanih u akciju, oni zatvoreni u Lepoglavi, gdje su za vrijeme povlaenja ustake vlade 1945. ubijeni HRVATSKA U ZAVRNICI RATA - u Zagreb dolazili predstavnici razliitih antikomunistikih grupacija da s ustakim voama i ostalim hrvatskim politikim initeljima pregovaraju o zajednikom otporu NOP-u, npr. pokuaj osnivanja Crnogorske narodne vojske podrane od NDH i stvaranje antikomunistikog bloka by Draa Mihailovi, ili antikomunistika koalicija protiv NOP by general Rupnik i ljubljanski biskup Gregor Roman - no jugoslavenska armija potpomognuta saveznicima sve se vie pribliavala Zagrebu - posljednji pokuaj spaavanja NDH uinjen upuivanjem memoranduma ustake vlado Anglo-amerikancima u tab feldmarala Aleksandera u Italiji, NDH spremna stati na stranu saveznika protiv NOP-a, no odgovor nikada nije stigao, a 6.5.1945. Paveli i ustaka vlada napustili Zagreb povlaei se prema austrijskoj granici, bjeei iz Hrvatske bili zaustavljeni na poljanama ispred Bleiburga od engleske vojske i generala Patricka Scotta, koji ih je predao jugoslavenskoj armiji koja zarobljenike odvela u Titovu Jugoslaviju gdje izvreni masovni masakri, preivjeli morali na ''krini put'' na kojem izloeni strahovitim mukama - Zagreb napustio i Vladko Maek koji umro u SAD 1964.

20

HRVATSKA U SOCIJALISTIKOJ JUGOSLAVIJI

HRVATSKA U PRVIM POSLIJERATNIM GODINAMA - obnova jugoslavenske drave bila je rezultat politike velikih sila udruenih u antifaistiku koaliciju, vladajuu poziciju u novoj Jugoslaviji osigurala KPJ, nova Jugoslavija podijeljena na 6 drava : Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija - jugoslavenska armija uspostavila potpunu kontrolu nad cijelim hrvatskim teritorijem 1945., u Zagreb stigla i vlada FD HR formirana u Splitu 1945. s predsjednikom Vladimirom Bakariem, ZAVNOH preimenovan u Narodni sabor Hrvatske kao privremeno predstavniko tijelo 1945. formirana jedinstvena jugoslavenska vlada, predsjednik vlade J.B. Tito, a ubai ministar vanjskih poslova, uspostavljeno Kraljevsko namjesnitvo koje postojalo do jeseni 1945. kada odrani izbori za Ustavotvornu skuptinu na kojima sudjelovala samo Narodna fronta - na prvom zasjedanju Ustavotvorne skuptine ukinuta monarhija i proglaena republika FNRJU 29.11.1945. - potkraj sijenja 1946. izglasan ustav po uzoru na Staljinov ustav u SSSR, Hrvatska promijenila naziv u Narodna republika Hrvatska - lanice samo formalno na federativnoj razini, stvorena tzv. partijska drava prema sovjetskom modelu, provedena agrarna reforma, konfiskacija imovine i nacionalizacija imovine graanskog sloja, nacionalizacijom sitne trgovine skoro do kraja likvidirano privatno vlasnitvo, provodila se i prisilna kolektivizacija sela - u Hrvatskoj nametnuta krivnja za ustake zloine - Alojzije Stepinac optuen da je za vrijeme rata suraivao s okupatorom i ustaama te osuen na 16 godina zatvora i prisilnog rada - 1948. sukob FNRJ sa SSSR jer Staljin htio Jugoslaviju podrediti gospodarskim i politikim interesima SSSR te Informbiro (organizacija 12 komunistikih partija) zapoeo pritisak na Jugoslaviju, SSSR proveo totalnu ekonomsku blokadu Jugoslavije, pristae Informbiroa u Jugoslaviji proganjane i ubijane - Srpski urevdanski ustanak 6.5.1950. formiranje srpske frakcije u KPH s parolom ''za kralja i otadbinu'', vojska pobunu brzo uguila - Andrija Hebrang uhien pod optubom da surauje sa SSSR te ubijen - partijski vrh ukinuo dravno upravljanje privredom i uveo samoupravljanje HRVATSKA POLITIKA EMIGRACIJA - u vrijeme sloma NDH krajem II. svjetskog rata domovinu napustio znatan broj politikih djelatnika vezanih za ustaku vlast, ali i drugih orijentacija, tako u zemljama Europe, sjeverne i june Amerike nala se brojna hrvatska politika emigracija koja se dijelila u dvije skupine : 1) pripadnici HSS 2) pripadnici ustakog pokreta - 1) boravivi u Parizu Maek se povezao s Milanom Gavriloviem , predsjednikom Zemljoradnike stranke i zajedno su osnovali Meunarodnu seljaku uniju 1947, u Washingtonu 21

- Maek u prvoj fazi emigracije ostajao uz jugoslavensko rjeenje, ali traio konfederaciju kasnije se izjanjavao za suverenu i samostalnu Hrvatsku, nakon njegove smrti njegov rad nastavio dr. Juraj Krnjevi - 2) ustaki pokret i Ante Paveli u Austriji, neki lanovi ustake vlade izrueni Titovoj Jugoslaviji i objeeni, Paveli ubrzo odlazi u Rim gdje formira Hrvatski dravni odbor, prebacivi se u Buenos Aires okuplja se oko organizacije Hrvatski domobran u borbi protiv Jugoslavenske drave - u Buenos Airesu povezuje se s Milanom Stojadinoviem sa ciljem zajednikog istupanja Hrvata i Srba protiv komunistikog reima u Jugoslaviji - zatim Paveli osnovao Hrvatsku dravotvornu stranku pa ju pretvara u Hrvatski oslobodilaki pokret kojeg nakon njegove smrti nastavio Stjepan Hefer no iz nje nastala frakcija pod istim imenom na elu sa Vjekoslavom Vraniem ZAOTRAVANJE MEUNACIONALNIH I MEUREPUBLIKIH ODNOSA U JU - ostvareno ''bratstvo i jedinstvo'' ubrzo se pokazalo kao privid - u Srbiji dolazi do otpora ureenju Jugoslavije zbog autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova unutar srpske republike - u Hrvatskoj nezadovoljstvo Jugoslavenskim centralizmom koji sputava hrvatsku samostalnost - u Sloveniji otpor zbog koncentracije kapitala u Jugoslaviji - federalizam u Jugoslaviji samo teorija, Jugoslavija optereena sukobom srpske dravne ideje i nesrpskih naroda koji tee uvrenju svojih republika kao nacionalnih drava - 50-ih i 60-ih ozbiljna kriza u Jugoslaviji, istie se gospodarsko iskoritavanje Hrvatske - 1965. zapoela privredna reforma OTPOR KULTURNOJ AGRESIJI NA HR - pristupilo se umjetnom izjednaavanju i stapanju nacionalnih kultura to se posebno iskazivalo u podruju knjievnosti i jezika - 1954. Novosadskim dogovorom utvruje se da je jezik Hrvata, Srba i Crnogoraca jedan jezik te da im je knjievni jezik jedinstven, jedinstven pravopis objavljen 1960. - nametanjem srpskog kao dravnog jezika hrvatski je sveden gotovo na lokalno narjeje - Matica Hrvatska uz Drutvo knjievnika Hrvatske postala aritem otpora partijskoj politici na planu jezika i sveukupne kulture, te 17.3.1967. objavili ''Deklaraciju o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika'' kojom se utvruje da se hrvatski jezik dovodi u neravnopravan poloaj, deklaracija prvo odjavljuje tjednik Telegram te naila na osudu KPJ i Tita te mnogi morali podnijeti ostavke HRVATSKI NACIONALNI POKRET - 1967. i 1968. vei dio do tada vodeih partijskih funkcionara u Hrvatskoj napustio svoja dotadanja mjesta te na istaknute dunosti doli mladi partijski kadrovi koji se zalagali za neophodne radikalne politikog i gospodarskog stanja - tako se oblikovali elementi hrvatskog nacionalnog programa s ciljem da se za hrvatski suverenitet treba izboriti, u Hrvatskoj dva sredita nacionalnog pokreta : CK SKH i Matica hrvatska

22

- u borbu za novi gospodarski i politiki sustav ula i Slovenija (''cestna afera'' oko raspodjele meunarodnog kredita za izgradnju cesta po republikama) - unitaristi odluili napasti hrvatsko rukovodstvo napisima o jaanju hrvatskog nacionalizma, posebno se istakao Milo anko kao potpredsjednik Savezne skuptine te 1970. deseta sjednica CK SKH na kojoj odlueno da e CK SKH provesti borbu protiv unitaristikih i centralistikih snaga, anko dao ostavku - 1970. Tito najavio formiranje Ustavne komisije na elu s Eduardom Kardeljem s ciljem predlaganja reforme federacije koja prihvaena ustavnim amandmanima 1971. - 1971. tzv. Hrvatsko proljee, masovni narodni pokret, uz CK SKH i Maticu hrvatsku i tree politiko sredite : studentski pokret, glavni cilj : konstituiranje HR unutar Jugoslavije - uslijedio trajk studenata i poziv rukovodstva Hrvatske (od strane Tita) u Karaorevo 30.11. i 1.12.1971. gdje Tito osudio njihovu politiku, rukovoditelji iz Hrvatske podnijeli ostavke, Matica hrvatska zabranjena, postavljeno novo posluno partijsko rukovodstvo KRONIKA POSLJEDNJEG DESETLJEA - 1979. umro umro Eduard Kardelj, a 4.5.1980. u Ljubljani umro Tito - sredinom 80-ih na elo SK Srbije dolazi Slobodan Miloevi te poinje borbu za realizaciju velikosrpskog programa, cilj njegove politike : stvaranje jedinstvene srpske drave s likvidacijom Kosova i Vojvodine te nametanje velikodravnog centralizma u Jugoslaviji - SK Srbije forsira odravanje kongresa SKJ 20.-22.1.1990. na kojem zbog neslaganja oko rjeenje jugoslavenskog pitanja slovenski i hrvatski delegati napustili kongres pa se SKJ raspao - poinje osnivanje prvih politikih stranaka u Hrvatskoj, te u proljee 1990. odrani prvi viestranaki izbori u Sloveniji i Hrvatskoj - 30.5.1990. odrana prva sjednica novoizabranog Hrvatskog sabora, predsjednik Hrvatske postao Franjo Tuman, predsjednik Sabora arko Domljan, predsjednik Vlade Stipe Mesi - 22.12.1990. Hrvatski sabor usvojio novi demokratski ustav RH - u svibnju 1991. na referendumu u Hrvatskoj 94% glasaa izjasnilo se za punu samostalnost i suverenost Hrvatske te je Hrvatski sabor 25.6.1991. Hrvatsku proglasio samostalnom i suverenom dravom - u lipnju 1991. zapoeo rat u Sloveniji, trajao 10 dana - u ljeti 1991. razbuktao se rat u Hrvatskoj - 15.1.1992. Hrvatsku priznale lanice EU - 22.5.1992. Hrvatska primljena u UN

23

DUBRAVICA : UVOD U SUVREMENU HRVATSKU POLITIKU POVIJEST

POLITIKE INSTITUCIJE U HRVATSKOJ

SABOR KRALJEVINA HRVATSKE I SLAVONIJE - u 16. i 17. st. Hrvatska organizirana u tri upanije : Zagrebaka, Varadinska i Krievaka, - vlast u Hrvatskoj pripadala je hrvatskom banu (kojeg postavio kralj na prijedlog Sabora, zakljuci Sabora podnosili su se kralju na potvrdu) - posljednji staleki sabor odran je 1847. kada hrvatski jezik proglasio slubenim u Hrvatskoj - Prvi hrvatski graanski sabor zasjedao 1848. kada donio sljedee znaajne odluke: 1) ukinue kmetstva 2) ureenje odnosa s Ugarskom naznaeno u 2 dokumenta : - 11. zakonski lanak koji govori o federalistikom preureenju monarhije - 20. zakonski lanak u kojem sabor traio da ugarska vlada prizna nacionalni individualitet Trojednom kraljevstvu Hrvatske, Slavonije i Dalmacije - kralj potvrdio ove lanke koji potvruju poseban dravnopravni poloaj HR naspram Ugarske - vlast u modernoj HR podijeljena na : a) zakonodavnu (sabor) b) izvrnu (vlada) c) sudbenu (nezavisna i odvojena od ove dvije) HRVATSKI SABOR 1861. - radio samo 4 mjeseca no njime udarena osnova ureenju Hrvatske i Slavonije - njegova struktura zastupnika : izabrani 185; banski pozvani (tzv. virilisti) 77; to je ukupno iznosilo 262 lana - kljuno pitanje u Saboru bilo pitanje odnosa Hrvatske prema Austriji i Ugarskoj - poetak osnivanja modernih politikih stranaka: Unionistika, Narodna, Stranka prava i Samostalna narodna stranka (Maurani) - Maurani priredio zakonski lanak 42. koji govori o realnim odnosima s Ugarskom ako ona prizna hrvatsku posebnost, pravo na ujedinjenje hrvatskih zemalja i unutarnju samoupravu - kralj Franjo Josip sankcionirao lanak 42. , no Sabor ipak rasputen - glavni problem nakon rasputanja Sabora bilo je osloniti se na Budimpetu ili Be HRVATSKI SABOR U NAGODBENOM RAZDOBLJU 1867.-1868. - kada sklopljena austro-ugarska nagodba Hrvatski sabor nije poslao zastupnike na krunidbu Franje Josipa u Peti, te Be 1867. raspustio Sabor - za banskog namjesnika postavljen Levin Rauch (sa zadaom da sprovede izbore i pripremi hrvatsko-ugarsku nagodbu), on donio novi zakon koji omoguio unionistima da dobiju veinu u Saboru, oporba napustila Sabor, to je olakalo unionistima da rade kompromise sa Maarima - nadlenosti Sabora smanjene i svedene na :

24

zakonodavna vlast autonomni poslovi (unutarnji poslovi, sudstvo, bogotovlje i nastava) budet poslovnik kontrola uprave pravo adrese izbor 40 hrvatskih zastupnika u Zastupniku kuu zajednikog sabora u Budimpeti

HRVATSKI SABOR 1918. - odluio se za odcjepljenje od Austro-Ugarske (29.10.1918.) - Sabor dio ovlasti prenio i priznao Narodnom vijeu Drave SHS ustavnu vlast - sam se Sabor u Kraljevini SHS/Jugoslaviji nije sastajao HRVATSKI DRAVNI SABOR U NDH - od 1918. 1942. Hrvatski sabor se nije sastajao - nakon osam mjeseci njegove totalitaristike vladavine Paveli odluio obnoviti Hrvatski sabor, te je donesena zakonska odredba o sazivu Hrvatskog dravnog sabora, na popisu bilo 207 osoba, dolo 150. (zbog politikih razloga) - Sabor se 1942. sastao 3 puta (u 2., 4. i 12. mjesecu) - najbrojniju grupu u Saboru inili su zastupnici HSS (40) koji iskazivali oporbeno raspoloenje, trae putanje Maeka iz zatvora, prestanak progona idova i Srba i sl. - s obzirom da Paveli nije uspio Hrvatski Sabor pretvoriti u instituciju za javno proklamiranje svoje politike odluio se za njegovo rasputanje SABOR NR/SR HRVATSKE - 1947. Sabor definiran kao jednodomni organ dravne vlasti - 1953. Sabor kao dvodomni organ sastavljen od Republikog vijea i Vijea proizvoaa - 1963. Sabor sastavljen od 5 vijea : - Republikog - Organizaciono-politikog - Privrednog - Prosvjetno-kulturnog - Socijalno-zdravstvenog - 1974. sabor tvore 3 vijea : - Drutveno-politiko vijee - Vijee opine - Vijee udruenog rada ZAJEDNIKI HRVATSKO-UGARSKI SABOR - sastajao se svake godine u Peti, 2 doma : Gornji ili velikaki dom (oko 200 lanova; lanstvo se stjecalo nasljeem, do 1881. Hrvatskoj u Gornjem domu imala 2 birana lana, a kasnije 3) Donji dom (broj lanova 453, Hrvatska slala 29 do 1881., a poslije 40)

25

- Maarski sabor se pretvarao u zajedniki hrvatsko-ugarski kada u njega stupila hrvatska deputacija i kada raspravljali o zajednikim poslovima SABOR KRALJEVINE DALMACIJE - Dalmacija je faktino sve do propasti Habsburke monarhije 1918. ostala zasebna austrijska pokrajina s vlastitom zemaljskom vladom i pokrajinskim saborom u Zadru - Dalmatinski sabor konstituiran je Veljakim patentom 1861. - pitanje ujedinjenja Dalmacije s Hrvatskom bilo najvanije pitanje rodoljuba i narodnjaka u saboru - zaslugom narodnjaka hrvatski jezik postaje slubenim u Dalmatinskom saboru 1883. dok se u uredima i sudovima odrao sve do 1912. ISTARSKI SABOR - 1814.-1918. Istra + Trst + Goriki okrug pripadaju zajednikoj autonomnoj oblasti nazvanoj Austrijsko-ilirsko primorje 1814.-1850. vrhovnu vlast ima Gubernij 1850.-1918. vrhovnu vlast ima Namjesnitvo za Austrijsko-ilirsko primorje - nakon pada Bachova apsolutizma 1860. istarski okrug pretvoren u markogrofiju Istru, dobila vlastiti Zemaljski sabor i Zemaljski odbor - sredite istarskog okruja od 1825.-1860. Pazin, a kasnije Pore, Pula i Kopar - 1871. Istrani odrali narodni sabor kod Kastva (arite nacionalnog pokreta), poloili osnovu politikom ivotu u Istri i po kvarnerskim otocima - 1883. talijanski i hrvatski jezik izjednaeni pred sudom CAREVINSKO VIJEE - Kraljevina Dalmacija i markogrofija Istra od 1861. 1918. birale svoje zastupnike u beko Carevinsko vijee - nesrazmjer: iako Slaveni veina u Austriji u bekom parlamentu Nijemci imali 200, a Slaveni 180 zastupnika - Carevinsko vijee ili beki parlament od 1861. zastupao 17 Kraljevina i zemalja ZEMALJSKA VLADA HRVATSKE I SLAVONIJE BANSKO VIJEE - 1779. ukinuta je posebna hrvatska vlada, pa do 1848. postojala samo zajednika hrvatskougarska vlada u Budimpeti - 1848. obnovljena i uspostavljena Zemaljska vlada pod imenom Bansko vijee pod predsjedanjem bana Jelaia - to je bila prva samostalna graanska vlada Hrvatske sastavljena od 5 odijela : za unutarnju trgovinu, pravosue, bogotovlje i nastavu, te financije i promet - Bansko vijee ukinuto 1850., a u vrijeme Bachova apsolutizma pretvara se u Cesarskokraljevsko namjesnitvo

26

ZEMALJSKA VLADA U NAGODBENOM RAZDOBLJU - nakon sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. oformljena je autonomna hrvatskoslavonsko-dalmatinska zemaljska vlada koja se dijelila na tri odjela : 1) Odjel za poslove unutarnje i Zemaljskog prorauna 2) Odjel za bogotovlje i nastavu 3) Odjel za pravosue - kasnije osnovan jo jedan odjel 4) Odjel za narodno gospodarstvo - na elu zemaljske vlade stajao ban (kojeg je postavljao kralj na prijedlog ugarskog ministra predsjednika) ZEMALJSKA VLADA U KRALJEVINI SHS - 29.10.1918. Narodno vijee Drave SHS imenovalo Hrvatsku vladu ijim banom postao Antun Mihailovi, nakon njega Ivan Paleek pa Tomislav Tomljenovi pa Matko Laginja - 1920. pored bana Laginje politiku upravu preuzeo Franko Potonjak ZAJEDNIKA HRVATSKO-UGARSKA VLADA - pored zajednikog sabora postojala je i zajednika vlada - u zajednikoj vladi bio je postavljen hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar, na elu vlade bilo je predsjednitvo sa ministarstvima : financija, trgovine, poljoprivrede i zemaljske obrane ZEMALJSKI ODBOR (VLADA) U DALMACIJI - Dalmatinski sabor birao je Zemaljsku vladu od 4 lana na ijem elu stajae predsjednik Sabora kojeg imenuje car - iznad Zemaljske vlade (odbora) djelovao je carski namjesnik sa svojim namjesnitvom ZEMALJSKI ODBOR (VLADA) U ISTRI - Zemaljska vlada od 4 lana, na elu predsjednik Sabora kojeg imenuje car, u poetku u vladi samo Talijani, prilike se poboljale poetkom 20. st.

POLITIKE STRANKE U HRVATSKOJ DO 1918.

ILIRSKA STRANKA - organizirana 1841. pod vodstvom Janka Drakovia i Ljudevita Gaja - 1842. pobijedila u sve tri hrvatske upanije (Zagrebaka, Varadinska i Krievaka) - 1843. zabranjena uporaba ilirskog imena, stranka promijenila naziv u Narodna stranka, a ilirske novine postale Narodne novine

27

NARODNA STRANKA - nastala fuzijom konzervativne i liberalne struje zabranjene Ilirske stranke 1843. - na vlast dola s banom J.Jelaiem, za Bachova apsolutizma stranka prestala s radom, a obnovila se 1861. pod vodstvom Strossmayera i Rakog - narodnjaci uspjeli otjerati bana Raucha s njegove funkcije i pobijedili unioniste, no oko revizije nagodbe pokazali malo odlunosti nakon ega se Strossmayer povukao iz politikog ivota, revizijom nagodbe bili primorani u svoje redove primiti unioniste, tada voa ban Maurani - poslije Maurania doao Pejaevi te strankom ovladali maarski elementi, porazom 1906. povezala se s Hrvatsko-srpskom koalicijom i prestala postojati SAMOSTALNA NARODNA STRANKA - pod vodstvom beke vlade i hrvatskog kancelara Ivana Maurania stvorena je stranka koja e biti za sporazum Austrijom prije dogovora Austrije s Ugarskom - na izborima 1865. ova proaustrijska stranka poraena i prestala postojati NEODVISNA NARODNA STRANKA - OBZORAI - iz Narodne stranke izdvojila se Neodvisna narodna stranka koja je kao svoj organ zadrala Obzor, postala arite hrvatske inteligencije u oporbi Khuenovu reimu - 1902. povezala se sa Strankom prava u ''Hrvatsku opoziciju'' da bi kasnije promijenili naziv u ''Hrvatska stranka prava'' - iz desnog krila Neodvisne narodne stranke i djela hrvatske aristokracije nastala stranaka skupina ''Centrum'' koja se protivila Khuenovu reimu, na njenom elu bio grof Ivan Drakovi HRVATSKO UGARSKA STRANKA - 1840. iz Ilirske itaonice povukli su se istaknutiji maaroni i osnovali svoj Kasino, potpomognuti od maarske oporbe u cilju irenja maarskog jezika i ideje o Velikoj Maarskoj - osnivai stranke i voe : grofovi Aleksandar Drakovi i Aleksandar Erdody, baruni Levin i Juraj Rauch te turopoljski upan Antun Daniel Josipovi - kada je 1848. za bana postavljen Jelai stranka rasputena UNIONISTIKA STRANKA - 1861. starounionisti osnovali Unionistiku stranku - stranka dola na vlast po sklapanju austro-ugarske nagodbe1867. - unionistiki prvak Levin Rauch postavljen za bana te doveo unionistiku veinu u sabor

28

STRANKA PRAVA - stvorena 1861. pod vodstvom Ante Starevia i Eugena Kvaternika - poslije Rakovake bune 1871. stranka privremeno prestala s radom - sada vie ne inzistiraju na samostalnoj Hrvatskoj, ve ujedinjenje hrvatskih zemalja kao zasebno dravnopravno tijelo u Habsburkoj monarhiji - 1895. raskid u 2 struje : domovinai (povezali se sa obzoraima) i frankovci ISTA STRANKA PRAVA (FRANKOVCI) - pod vodstvom Josipa Franka 1895. iz stranke prava izdvojila se SP - 1910. fuzija frankovaca i Kransko socijalne stranke stvorena nova Hrvatska stranka prava - za vrijeme Kraljevine SHS protiv velikosrpskog reima - poslije Frankove smrti vodstvo preuzeo Vladimir Prebeg - nakon estosijeanjske diktature vodstvo stranke odlazi u emigraciju gdje osniva ustaki pokret na elu s Antom Pavelem STAREVIEVA STRANKA PRAVA (MILINOVCI) - iz krila SP 1909. nastala Starevieva stranka prava koju osnovala protuaustrijski raspoloena grupa pravaa na elu sa Milom i Davidom Stareviem NAPREDNA STRANKA - nastala uglavnom od omladinaca nakon spaljivanja maarske zastave studije nastavili u Pragu gdje pod utjecajem Massarykova uenja 1904. osnovali stranku HRVATSKO SRPSKA KOALICIJA - Rijekom i Zadarskom rezolucijom poloili temelj politike novog kursa i 1905. stvorena Hrvatsko-srpska koalicija kojoj prile HSP, Srpska narodna samostalna stranka, Srpska radikalna stranka, Socijaldemokratska stranka, Hrvatska napredna stranka - na elu koalicije Supilo pa Tukan i Pribievi, koalicija na vlasti 1906./7. za vrijeme bana Tomaia i Mihailovia - 1918. koalicija posljednja ula u Narodno vijee SHS

STRANKE U DALMACIJI I ISTRI DO 1918.

NARODNA STRANKA - nosioci preporoda u Dalmaciji bili su narodnjaci, pristae sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, koji se oslanjali u poetku na selo da bi kasnije poeli osnivati gradske itaonice koje postaju organizaciona arita za daljnju nacionalnu i politiku djelatnost

29

- pokrenuli stranaki list ''Il Nazionale'' s tjednim Prilogom k Narodnom listu u Zadru, urednik Natko Nodilo, u poetku samo na talijanskom jeziku, da bi od 1876. izlazio samo na hrvatskom jeziku - iako stranka nije imala formalnog vou ipak se u poetku takvim smatrao dr. Juraj Puli - 1889. promijenili naziv u Hrvatska narodna stranka, a 1905. povezali se s Strankom prava u jedinstvenu Hrvatsku stranku u Dalmaciji koja od 1905. u Hrvatsko-srpskoj koaliciji AUTONOMNA STRANKA - autonomai je naziv za protivnike sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, trae autonomiju Dalmacije u okviru Habsburke monarhije - Borelli zaetnik autonomake stranke, na elu vladine autonomake veine je Luigi Lapenna, pravi duhovni voa Ante Bajamonti koji pred izbore 1864. sklopio liberalni savez s narodnjacima - glavni organ autonomaa bio La Voce Dalmatica STRANKA PRAVA - prvi predstavnik dalmatinskih pravaa bio je sveenik Ivo Prodan - u dalmatinskoj stranci prava tri struje: a) Prodanova (klerikalna, zastupala ideje sveenstva) b) Trumbi - Supilova (liberalna) c) Bijankinijeva - Prodan se 1898. izdvojio i osniva SP - protivnik Prodana bio Pavlinovi koji protiv sveenstva HRVATSKA NARODNA STRANKA - zalagala se za zaustavljanje potlaivanja hrvatskog stanovnitva te za federalizaciju Habsburke monarhije TALIJANSKA LIBERALNA STRANKA - glavna talijanska politika snaga u istarskom saboru, cilj joj je ouvanje talijanske politike i gospodarske hegemonije u Istri HRVATSKA PUKA SELJAKA STRANKA - HPSS - osnovana 1904. pod vodstvom brae Antuna i Stjepana Radia s ciljem da uvede seljatvo u politiki ivot, u poetku se zalae za etapno rjeavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u okviru Austro-ugarske monarhije - 1918. politiki zaokret od austroslavizma ka jugoslavizmu - kao rakciju na ujedinjenje 1918. Radi mijenja ime stranci u HRSS

30

POLITIKE STRANKE U HRVATSKOJ NAKON 1918.

HRSS - sastavili ustav 1921. na naelima federalizma sa elementima konfederalizma - 1924. ukljuuje se u Seljaku internacionalu zbog ega stranka zabranjena, Radi zatvoren - 1925. Radi priznaje monarhiju i ustav, te mijenja naziv stranke u HSS, stranka ulazi u vladu i Radi osobno kao ministar prosvjete - 1927. zbog neslaganja s radikalima izlazi iz vlade te privremeno mijenja ime stranci u Narodna seljaka stranka - 10.11.1927. HSS + SDS i nastaje SDK - 20.6.1928. antentat u Skuptini, izvrio Punia Rai - za vrijeme rata rascjep u stranci na tri krila : a) jedno krilo suraivalo sa NDH b) drugo krilo sudjelovalo u radu kraljevske jugoslavenske emigrantske vlade c) tree krilo prilo NOP-u HRVATSKA ZAJEDNICA - nastala udruivanjem Starevieve Stranke prava i Napredne demokratske stranke - u poetku prihvatila centralizam, unitarizam i monarhiju no poslije postupci reima natjerali ih na izlazak iz vlade - uporita u Osijeku i Zagrebu, postali federalisti, pribliili se Radiu i 1921. s HSP + HRSS u Hrvatskom bloku - 1924. jedna struja zajedniari + grupa radievaca oformili Hrvatsku federalistiku seljaku stranku HRVATSKA FEDERALISTIKA SELJAKA STRANKA - poetkom 1926. zajedniari raspustili svoju stranku i sa disidentima HRSS osnovali novu Hrvatsku federalistiku seljaku stranku iji se program temeljio na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralistikog ureenja drave HRVATSKA PUKA STRANKA - okupljala sitno graanstvo katolike orijentacije i katoliko sveenstvo , prihvatila jugoslavensku zajednicu i sudjelovala u radu Ustavotvorne skuptine, sa proglaenjem Banovine Hrvatske prela na stranu velikohrvatskih elemenata HRVATSKI BLOK - oformio ga je 1921. Stjepan Radi, u njega ukljuivi HRSS, HSP, Hrvatsku zajednicu i Hrvatski radniki savez, vodea uloga pripala je HRSS

31

- 1922. zbog nedosljedne taktike i separatizma HSP iskljuena iz Hrvatskog bloka - nakon Radieva zaokreta 1925. i povezivanja s radikalima, HZ i HSP osnovali tzv. drugi Hrvatski blok protiv nove Radieve politike FEDERALISTIKI BLOK - Slovenska ljudska stranka, JMO i HRSS (Koroec + Spaho + Radi) protiv beogradskog centralizma i ekonomske eksploatacije - 1923. sporazum s radikalima tzv. Markov sporazum SAMOSTALNA DEMOKRATSKA STRANKA (SDS) - proizala iz Demokratske stranke Ljube Davidovia na elu s Pribieviem - stranka je stajala na naelima centralizma i bila politiki predstavnik Srba u Hrvatskoj - s radikalima 1924. osnovala Nacionalni blok koji formirao 4 vlade no kada se radikali 1925. sporazumjeli s Radiem, Pribievi odlazi u opoziciju gdje zapoinje politiku protiv velikosrpstva i pribliava se Radiu - za vrijeme diktature SDS zabranjena, Pribievi prognan te 1936. umro u Pragu, na vodstvo SDS dolazi njegov brat Adam SELJAKO DEMOKRATSKA KOALICIJA (SDK) - pregovori Radia, Pribievia i Davidovia (Demokratska stranka) oko formiranja Bloka demokracije nisu urodili plodom pa 10.11.1927. HSS + SDS nastaje SDK ije teite na reorganizaciji politikog sustava

PARLAMENTARNI IZBORI U HRVATSKOJ DO 1918.

IZBORI 1848. - prve izbore za graanski Hrvatski sabor raspisao ban Jelai, izborno pravo imali su inovnici, intelektualci, graani s nepokretnom imovinom i glavari sela - zadran imovni cenzus - Hrvatski sabor sastojao se od 192 birana zastupnika i neodreenog broja virilista (pozvanika) - Sabor je zasjedao od 5.6. 9.7. 1848. i vie se nije sastajao - svaka od 6 upanija (Zagrebaka, Virovitika, Varadinska, Srijemska, Krievaka, Poeka, Rijeka) u Sabor alje onoliko zastupnika koliko ima kotara (ukupno svih 6 upanija moglo poslati 58), izbori posredni - u izborima sudjeluje i 11 krajikih regimenata, svaka bira po 4 zastupnika - slobodni kraljevski gradovi, kotari, trgovita i vee opine u Slavoniji zajedno birali 77 zastupnika - zastupnici crkve i akademija maksimalno 11 zastupnika

32

IZBORI 1865. - raspisani izbori na kojima se nadmetale : Koalicija narodnjaka i unionista protiv Mauranieve Samostalne narodne stranke - Koalicija dobila 2/3 glasova u Hrvatskoj i Slavoniji, a SNS doivjela neuspjeh nakon ega uslijedila ostavka Maurania na mjesto hrvatskog kancelara u Beu IZBORI 1867. - kraljev Izborni oktroj imao zadau da ojaa unionistiku stranku i da Hrvatski sabor prihvati hrvatsko-ugarsku nagodbu kakvu zahtijevali Maari - izbori odrani pod vodstvom vladinih inovnika, izbori javni, vlada preko inovnika vrila neskriveni pritisak na birae - Narodna stranka doivjela poraz dobivi 14 mandata, a unionist pobijedili sa 52 mandata IZBORI 1871. - Rauchovu Saboru istekao mandat pa novi ban Koloman Bedekovi raspisao izbore na kojima potpun poraz unionista i pobjeda narodnjaka - nakon pravednih izbora Sabor sazivan i odgaan 4 puta, to uzrujalo Narodnu stranku i u manifestu 1871. oni osporili pravovaljanost nagodbe - Sabor zasjedao 15. 19. 1. 1872. izabravi Ivana Maurania za predsjednika Sabora, ban Bedekovi raspustio sabor na kraljev zahtjev zbog manifesta IZBORI 1872. - na ovim izborima unionisti opet doivjeli poraz no ban Vukanovi u Sabor pozvao 47 virilista (unionista) pa time Narodna stranka unato pobjedi ostala u manjini IZBORNI RED 1881. - u doba banovanja Ladislava Pejaevia Sabor donio novi izborni red 1881. (kojim broj izbornih kotara sa 66 poveava na 77), i dalje zadrao javno glasanje - time gradovi birali 24 zastupnika, seoske opine 53, a krajiki gradovi nisu dobili pravo biranja osim Zemuna koji stekao pravo na 1 zastupnika jer ima preko 10 000 stanovnika IZBORI 1884. - izbori po novom izbornom redu odrani 1884. za 108 narodnih zastupnika - Narodna stranka dobila prevlast u Saboru kada joj pristupili lanovi Srpskog kluba - do 1887. mandat Sabora 3 godine, a od tad do 1918. produen na 5 godina

33

IZBORNI RED 1888. - nakon ukidanja Vojne krajine donesen novi izborni red za cijelu zemlju 1888. kojim broj biranih zastupnika smanjen na 90 no Rijeka nije htjela dati svoja 2 zastupnika pa ih 88 od toga 44 virilisti - Khuenov izborni red ostao na snazi 22 godine i ograniio birako pravo na 2% stanovnitva Hrvatske IZBORI 1897. - na izborima 1897. pobjedu odnijela reimska Narodna stranka uz pomo Khuenovog vjetog manipuliranja izbornim rezultatima - ovi izbori poznati po krvoproliu u Bonjacima kada vojska pucala u narod i pritom ubila 16, i tee ranila 30 ljudi IZBORI 1906. - vladina Narodna stranka potuena, a potpisnici Rijeke rezolucije dobivaju veinu u Saboru IZBORI 1910. - Hrvatsko srpska koalicija ima veinu u saboru i trai proirenje izbornog prava pa ukinuto posredno biranje zastupnika i smanjen porezni cenzus - izbori odrani u listopadu 1910., pobijedila Hrvatsko srpska koalicija IZBORI 1911. I 1913. - posljednji izbori za Hrvatski sabor odrani 16.12.1913. na koje izalo 52,8%, pobjednika koalicija dobila 46% glasova IZBORNI RED 1918. - izborni red 1918. predvidio je tajno i ope pravo glasa za sve mukarce koji navrili 24 g. no nije primijenjen jer je nakon toga dolo do raspada Austro-ugarske monarhije

PARLAMENTARNI IZBORI U DALMACIJI DO 1918.

IZBORNE KURIJE I IZBORI 1861. 1) kurija velikog posjeda birala 10 zastupnika 2) kurija trgovako obrtnike komore u Splitu, Dubrovniku i Zadru birala 3 zastupnika 3) kurija gradova 8 zastupnika 4) kurija seoskih opina 20 zastupnika

34

- na izborima 1861. beka vlada ostvarila autonomaku veinu u Dalmatinskom saboru, narodnjaci uivali potporu u etvrtoj kuriji - jedna od prvih odluka novosazvanog sabora bila da ne alju zastupnike u Zagreb na pregovore s Hrvatskim saborom, ali da hitno poalju 5 zastupnika za Carevinsko vijee u Beu OPINSKI IZBORI 1865. - Narodna stranka pobijedila te poela postavljati pitanje sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom IZBORI 1870. - na izborima 1870. dalmatinski narodnjaci konano iznijeli izbornu pobjedu dobivi 25 mandata, a autonoma izgubili sa 16 - na sljedeim izborima broj autonomakih zastupnika stalno se smanjivao i na kraju ustalio na 6 koja se odrali u Zadru

PARLAMENTARNI IZBORI U ISTRI DO 1918.

IZBORNI RED - zasnivao se na kurijalnom sustavu koji uveden 1860., a odrao se do 1908., izbori u 4 kurije: - kurija veleposjednika - trgovako obrtnika komora - kurija gradova - kurija seoskih opina - do 1907. Istarski sabor sastojao se od 33 zastupnika (30 biranih i 3 virilista), a od 1907. od 42 zastupnika - 1894. predloena i peta kurija za koju uvedeno ope i jednako, ali posredno birako pravo - izborni cenzus osiguravao prevlast talijanske manjine nad hrvatskom veinom IZBORI 1861. - odaziv biraa jako slab - u Istarskom saboru samo tri Hrvata, dok predstavnici talijanskog graanstva protiv politike djelatnosti za hrvatsku stvar u Istri IZBORI ZA CAREVINSKO VIJEE 1907. - kada ureeno ope, tajno i neposredno glasovanje koje vrijedilo samo za Carevinsko vijee, Hrvatsko slovenska stranka za biljeila prvu znaajniju pobjedu na izborima za Carevinsko vijee, od 6 izabranih zastupnika 3 iz Hrvatske narodne stranke (Mandi, Laginja, Spini) a tri Talijani

35

REZULTATI PARLAMENTARNIH IZBORA U HRVATSKOJ 1920. 1938.

IZBORI 1920. - vrijedilo naelo opeg jednakog , neposrednog i tajnog prava glasa - od 419 zastupnika za Ustavotvornu skuptinu, Hrvatska je birala 104 - dvije do tada vodee stranke koje su u Privremenom predstavnitvu u Beogradu koje zastupale Hrvatsku (Hrvatska zajednica i Demokratska stranka) doivjele potpuni poraz , a pobijedila HRSS (dobila 50 zastupnika) - Radieva HRSS nije sudjelovala na izborima u Dalmaciji gdje pobijedila Hrvatska puka stranka IZBORI 1923. - pobijedila HRSS sa 60 mandata, slijede Demokratska pa Radikalna stranka - HRSS pobijedila u svim upanijama osim u Sjevernoj Dalmaciji (Radikalna) i Likokrbavskoj (Demokratska) IZBORI 1925. - HRSS i HZ zajedno dobile najvie mandata (54), slijedi Nacionalni blok (SDS i Radikali), pa SDS, Radikalna, Demokratska, itd. - HRSS pobijedila u svim upanijama osim u Varadinskoj (HZ), Liko-krbavskoj (Nacionalni blok), Srijemskoj (Radikalna) IZBORI 1927. - pobijedila HSS sa 53 mandata, slijede SDS, Radikalna, Hrvatski blok, ITD. - HSS pobijedila u svim upanijama osim u Srijemskoj (Radikalna), Liko-krbavskoj (SDS), grad Zagreb (Hrvatski blok) IZBORI 1935. - nosioc vladine liste Bogoljub Jevti protiv Udruene opozicije (HSS + JMO + Zemljoradnika stranka + Demokratska stranka) - Jevti 60,4% tj. 303 mandata, Maek 37,5% tj. 67 mandata IZBORI 1938. - stvorena izborna koalicija SDK (Seljako demokratska koalicija, HSS i SDS) + srpska opozicija (Demokratska stranka, Zemljoradnika stranka i dio radikala) - na Maekovoj listi ostaci JNS tj. onih koji su bili stup kraljeve diktature - Hrvati mahom glasali za Maeka i time pokazali otpor beogradskoj diktaturi - Stojadinovi 54% tj. 306 mandata, Maek 44% tj. 67 mandata 36

PRILOG: ODABRANI DOKUMENTI 1. 2. 3. 4. IZBORNI ZAKON 1861. PROGRAM HPSS iz 1904. IZBORNI ZAKON 1910. UREDBA O BANOVINI HRVATSKOJ

37