Vous êtes sur la page 1sur 10

UDK 625.739.001.8:351.

785

Primljeno 2. 2. 2011.

Preglednost cestovnih raskrija u razini


Draen Cvitani, Ana Vujasinovi, Tatjana Stazi
Kljune rijei cestovno raskrije u razini, preglednost, sigurnost prometa, skretanje, propisi u RH, propisi u SAD-u Key words at-grade intersection, sight distance, traffic safety, turning, Croatian regulations, USA regulations D. Cvitani, A. Vujasinovi, T. Stazi Pregledni rad

Preglednost cestovnih raskrija u razini


Obrauje se problematika preglednosti na cestovnim raskrijima u razini. Na raskrijima su naglaeni problemi sigurnosti prometa, pri emu je preglednost jedan od najvanijih zahtjeva za dobar projekt raskrija. U lanku su opisani utjecaji na preglednost raskrija i naini odreivanja potrebne preglednosti koji se primjenjuju u RH i SAD-u. Usporeeni su propisi pri emu su istaknuti nedostaci hrvatskih propisa u pogledu potrebne preglednosti za manevre skretanja u glavni tok. D. Cvitani, A. Vujasinovi, T. Stazi Subject review

Sight distance at at-grade intersections


The issue of sight distance at at-grade road intersections is analyzed. Traffic safety problems are quite pronounced at road intersections, and the sight distance is considered as one of the most important requirements for definition of a good-quality intersection design. Various influences on sight distance at road intersections are described, and methods used in Croatia and the USA to define the necessary sight distance are presented. Relevant regulations are compared, and shortcomings of Croatian regulations, namely sight distance for turning manoeuvre to access the main flow of traffic, are presented. D. Cvitani, A. Vujasinovi, T. Stazi Ouvrage de syntse

Mots cls carrefour niveau, distance de visibilit, scurit routire, action tournante, rglements croates, rglements des Etats-Unis

Distance de visibilit aux carrefours niveau


La question de distance de visibilit aux carrefours niveau est analyse. Les problmes de scurit routire sont trs prononcs aux carrefours, et la distance de visibilit est considre comme une des exigences les plus importantes pour la prparation des tudes de carrefour de qualit leve. Les facteurs d'importance pour la distance de visibilit aux carrefours sont dcrits, et les mthodes utilises en Croatie et aux Etats-Unis pour dfinir la distance de visibilit requise sont prsentes. Les rglements appropris sont compars, et les dsavantages des rglements croates, surtout la distance de visibilit pour la manuvre tournante pour gagner le flux de trafic principal, sont prsents. . , A. , T.

, o, , , , Schlsselworte plangleiche Strassenkreuzung, bersichtlichkeit, Verkehrssicherheit, Einbiegen, Vorschriften in der RK, Vorschriften in den US


. , . , , , . , , , . D. Cvitani, A. Vujasinovi, T. Stazi bersichtsarbeit

bersichtlichkeit der plangleichen Strassenkreuzungen


Man bearbeitet die Problematik der bersichtlichkeit plangleicher Strassenkreuzungen. An den Strassenkreuzungen sind die Probleme der Verkehrssicherheit betont, wobei die bersichtlichkeit eine der wichtigsten Forderungen an den guten Entwurf der Kreuzung ist. Im Artikel beschreibt man die Einflsse auf die bersichtlichkeit der Kreuzung sowie die Arten der Bestimmung der ntigen bersichtlichkeit die in der RK und den USA angewendet werden. Die Vorschriften sind verglichen wobei die Mngel der kroatischen Vorschriften betreffend die ntige bersichtlichkeit fr die Manver des Einbiegens in die Hauptstrasse hervorgehoben sind.

Autori: Dr. sc. Draen Cvitani, dipl. ing. gra.; Ana Vujasinovi, bacc.ing. aedif.; mr. sc. Tatjana Stazi, dipl. ing. gra., Sveuilite u Splitu, Graevinsko-arhitektonski fakultet, Split

GRAEVINAR 63 (2011) 9/10, 859-868

859

Preglednost cestovnih raskrija 1 Uvod Na svakom raskriju postoji mnogo konfliktnih toaka, odnosno mogunosti za sudar. Vjerojatnost pojave sudara moe se smanjiti osiguranjem potrebne preglednosti i prikladnom regulacijom prometa. Osiguranje zaustavne preglednosti du ceste je nuan, ali ne i dovoljan preduvjet za sigurno funkcioniranje raskrija. Zaustavna preglednost, koju je prema Pravilniku [1] obvezno osigurati na svim dijelovima ceste, osigurava vozilu koje se kree raunskom (ili dozvoljenom) brzinom da se moe zaustaviti prije mjesta gdje se nalazi prepreka. Vano je istaknuti da prema [1] raunska brzina moe biti vea od projektne brzine, ali najvea vrijednost raunske brzine ne smije biti vea od zakonom doputene brzine za odreenu kategoriju ceste. Preglednost ovisi o visini oka vozaa i prepreke iznad povrine kolnika te o uvjetima na cesti (horizontalne i vertikalne krivine, objekti uz cestu). Na raskrijima je, zbog brojnih konfliktnih toaka, potrebno osigurati veu duljinu preglednosti od zaustavne. Voza koji prilazi raskriju treba imati pregled cijelog raskrija ukljuujui i ureaje za regulaciju prometa, te dovoljnu preglednost da moe uoiti vozila u glavnom toku i odabrati trenutak kada e se sigurno ukljuiti u tok. Potrebna je preglednost povezana s brzinom vozila i udaljenosti koju prijee vozilo tijekom vremena uoavanja, reakcije i koenja. Ako je preglednost na glavnoj cesti jednaka zaustavnoj duljini tada voza ima dovoljno vremena da izbjegne sudar, ali se za navedeni sluaj vozilo na glavnoj cesti mora zaustaviti ili barem znatno usporiti da bi moglo pratiti kretanje vozila na sporednoj cesti, to nije poeljno. Stoga je na raskriju potrebno osigurati vee duljine preglednosti od zaustavne duljine. Radi ostvarenja dostatne preglednosti pri projektiranju prikljuaka i raskrija treba imati na umu sljedee injenice [2]: Vozau koji skree ulijevo potrebno je vie vremena da pogleda u oba smjera i ustanovi uvjete za sigurno izvrenje manevra, nego vozau koji skree udesno i mora pogledati samo u jednom smjeru. Vea duljina preglednosti potrebna je kod vietranih cesta u odnosu na dvotrane. Voza mora vidjeti vei dio vozila koje se pribliava da bi mogao procijeniti njegovu brzinu i udaljenost te na osnovi toga odabrati prikladni vremenski interval u glavnom toku potreban za izvrenje odgovarajueg manevra. Procjena trajanja vremenskih intervala izmeu prolazaka vozila u prioritetnom toku postaje tea s poveanjem brzine. Starijim vozaima potreban je dulji interval za sigurno ukljuivanje. 860

D. Cvitani, A, Vujasinovi, T. Stazi Smanjenje kuta krianja cesta ispod 60o znatno poveava sloenost manevra kretanja iz sporednog smjera, prijeenu udaljenost i vrijeme potrebno za sigurno njegovo izvrenje. Vozaima vozila na cesti s prednou prolaska treba odreeno vrijeme (reakcije) kako bi zakoili ili izbjegli vozilo koje se ukljuuje u tok. To se vrijeme poveava s poveanjem gustoe prikljuaka na cestu. 2 Odreivanje duljine preglednosti na raskriju Manevar ukljuivanja u promet glavne ceste podrazumijeva jednu od sljedeih triju radnji: 1) skretanje udesno 2) skretanje ulijevo 3) prijelaz preko ceste Potrebna preglednost ovisi o vrsti manevra, nainu regulacije i brzini prometa. Pri odreivanju preglednosti mora se pretpostaviti poloaj vozila na sporednoj cesti. Svi pristupi na ceste veeg znaenja oznaeni su znakom koji nalae vozau da prednost ustupi vozilima u glavnom toku bez obzira na to je li to znak obveznog zaustavljanja ili znak nailaska na raskrije s cestom s prednou prolaska. Znak krianje s cestom s prednou prolaska trebao bi biti postavljen na raskrijima gdje postoji preglednost koja jami sigurnost za ukljuivanje s vozilom u pokretu, dok bi znak obvezno zaustavljanje trebao biti postavljen na raskrijima na kojima takvi povoljni uvjeti ne postoje. Vano je istaknuti da svaki manevar skretanja zahtijeva odreeno vrijeme potrebno za uoavanje konfliktnih vozila, odluku o prihvaanju ili neprihvaanju vremenskog intervala izmeu prolazaka vozila u glavnom toku te poduzimanje same radnje skretanja. Vozau koji skree ulijevo treba vie vremena nego onome koji skree udesno. Voza koji skree ulijevo ili presijeca cestu mora pogledati na lijevu i desnu stranu radi procjene prikladnosti vremenskog intervala za izvrenje manevra i to obino: pogled ulijevo, pogled udesno i zatim opet ulijevo. Okretanje glave i fokusiranje traje oko 1,5 sekunde, pa je stoga vrijeme uoavanja i reakcije vozaa koji skree lijevo dulje od vremena za skretanje desno. Ipak, u nekim sluajevima voza koji skree desno treba imati dovoljno vremena da provjeri nailazak vozila ne samo s lijeve nego i s desne strane da bi uoio vozilo iz suprotnog smjera koje pretjee sporije vozilo ispred sebe. Ova je situacija uobiajena i moe biti uzrokom prometnih nesrea. U nastavku su ukratko prikazana istraivanja prihvatljivih vremenskih intervala potrebnih za ukljuivanje vozila sa sporednog u glavni tok. GRAEVINAR 63 (2011) 9/10, 859-868

D. Cvitani, A, Vujasinovi, T. Stazi

Preglednost cestovnih raskrija Tablica 2. Kritini vremenski intervali (s) koji se rabe pri proraunu kapaciteta Raunska brzina na glavnoj cesti vg 48 km/h Manevar broj trakova 88 km/h broj trakova

2.1 Prihvatljivi vremenski intervali


Za opisivanje ponaanja vozaa pri ukljuivanju u glavni tok rabi se koncept prihvaanja vremenskih intervala koji je shematski prikazan na slici 1. Koncept se zasniva na pretpostavci da e se voza ukljuiti u glavni tok ako je vremenski interval izmeu prolazaka dvaju uzastopnih vozila u glavnom toku vei od tzv. kritinoga vremenskog intervala. Kritini vremenski interval tc definira se kao minimalni vremenski razmak meu vozilima na glavnoj cesti koji omoguuje ukljuivanje u promet jednog vozila sa sporedne ceste. Pretpostavlja se da e voza izbjegnuti svaki interval krai od kritinog, a prihvatiti vei.

2 4 2 4 kritini vremenski intervali (s) skretanje ulijevo skretanje udesno krianje skretanje ulijevo s glavne ceste 6,5 5,5 6,0 5,0 7,0 5,5 6,5 5,5 8,0 6,5 7,5 5,5 8,5 6,5 8,0 6,0

t= > t c

Slika 1. Osnovni koncept prihvaanja vremenskih intervala

Navedeni je koncept prije svega razvijen i ima primjenu u modelima za proraun kapaciteta raskrija. U tablici 1. prikazani su vremenski intervali koji se rabe pri proraunu duljina preglednosti prema smjernicama SAD-a, tzv. The Greenbook [3]. U tablici 2. prikazane su vrijednosti kritinih vremenskih intervala koji se rabe za proraun kapaciteta raskrija prema [4]. Tablica 1. Vremenski intervali (s) koji se rabe pri proraunu preglednosti Vremenski intervali (s) Teretno + Osobno Teretno prikljuno vozilo vozilo vozilo 11,5 10,5 10,5 7,5

Vremenski intervali potrebni za osiguranje preglednosti (tablica 1.) neznatno su vei od kritinih vremenskih intervala koji se rabe za proraun kapaciteta (tablica 2.), to mnogi smatraju nedovoljnim za siguran tok prometa. Naime, kritini vremenski intervali predstavljaju prosjene vrijednosti prihvaenih vremenskih intervala i namijenjeni su proraunu kapaciteta raskrija, a ne za dimenzioniranje elemenata ceste. Pri izboru elemenata cesta uobiajena je praksa da se dimenzionira na temelju 85 % vrijednosti razdiobe karakteristika vozaa (u konkretnom sluaju to bi znailo da za samo 15 % vozaa projektna vrijednost vremenskog intervala ne bi bila dovoljna za sigurno ukljuivanje u glavni tok). Prema istraivanjima prikazanim u [5] utvreno je da se vrijednosti kritinih vremenskih intervala u RH neznatno razlikuju od onih u SAD-u (do 4 %). Nadalje, novija istraivanja [6] pokazuju da vrijednost mediana prihvaenih vremenskih intervala za skretanje ulijevo iznosi 9,2 sekunde (50 % vozaa prihvatilo je krai, a 50 % dulji interval). U usporedbi s vrijednostima iz tablice 1. gdje prosjeni prihvaeni interval iznosi 7,5 sekundi, iz dijagrama na slici 2. vidi se da je taj interval prihvatilo 35 % vozaa (prihvaaju taj ili krai interval)! Moe se pretpostaviti da za mnoge od 65 % vozaa nije dovoljno 7,5 sekundi da sa sigurnou izvre skretanje ulijevo. Problem je uzrokovan time to se vrijednost kritinog intervala utvruje za potrebe procjene kapaciteta raskrija (gdje je logino upotrijebiti prosjenu vrijednost), a ne za potrebe projektiranja elemenata cestovne mree koji se dimenzioniraju prema psihofizikim mogunostima veine vozaa (85 %). Za skretanje udesno vrijednost mediana je 6,5 sekundi, kao i prosjena vrijednost prema [3]. 861

Manevar

skretanje 7,5 9,5 ulijevo* skretanje 6,5 8,5 udesno* prijelaz * 6,5 8,5 skretanje ulijevo s 5,5 6,5 glavne ceste * s ceste sa znakom STOP na dvotranu glavnu cestu GRAEVINAR 63 (2011) 9/10, 859-868

Preglednost cestovnih raskrija

D. Cvitani, A, Vujasinovi, T. Stazi kada se razlika brzina povea iznad 15 km/h. Za odreivanje duljina preglednosti koje e omoguiti sigurno ukljuivanje veini vozaa preporuuje se, prema [2], primjena vremenskih intervala prikazanih u tablici 3. Ti vremenski intervali rezultirat e prihvatljivim vrijednostima usporavanja od 3 m/s2.

2.2

Odreivanje duljine preglednosti

2.2.1 Preglednost glavnog smjera S obzirom na razlike u prihvaanju vremenskih intervala za razliite manevre i prometne uvjete, opi postupak za izraun preglednosti uzdu glavne ceste moe se opisati u 4 koraka:
Slika 2. Raspodjela prihvaenih vremenskih intervala za lijevo skretanje [6]

Radi razjanjenja posljedica prihvaanja kratkih vremenskih intervala zbog nedovoljne preglednosti navodi se primjer, prema [2], nastanka razlike brzina izmeu vozila koje skree (poetnom brzinom od 0 km/h) i vozila u glavnom toku u ovisnosti o vrijednosti njegova usporavanja. Npr. vozilo iz sporednog smjera koje prihvati vremenski interval od 7 sekundi, nakon vremena reakcije od 2 sekunde ima 5 sekundi za ubrzavanje prihvatljivom (projektnom) vrijednou od 1,5 m/s2 te postie brzinu od 27 km/h odnosno uzrokuje razliku brzina od 38 km/h za cestu s raunskom brzinom od 65 km/h. Za to vrijeme vozilo iz glavnog smjera nakon vremena reakcije od 1,5 sekunde morat e usporiti s (neprihvatljivih) 6,4 m/s2 da bi se izbjegao sudar. S obzirom na navedeno moe se zakljuiti da e upotreba vremenskih intervala iz tablice 1. rezultirati neprihvatljivim vrijednostima razlike brzina i usporenja vozila iz glavnog toka za dionice cesta s raunskom brzinom veom od 50 km/h. Tablica 3. Vremenski intervali potrebni za prihvatljivo usporavanje Brzina glavnog toka (km/h) 30 50 65 80 95 Vremenski intervali (s) 4 5 6 7 8
Napomene uz tablicu 3.:
1) Nisu ukljuene vrijednosti vremena reakcije za lijeva i desna skretanja 2) U proraun se moe ui sa sljedeim vrijednostima: vrijeme reakcije od 1,5 sekunde za vozila u glavnom toku, od 2 do 3 sekunde za desna skretanja ovisno o brzini glavnog toka, od 2,5 do 5 sekundi za lijeva skretanja ovisno o brzini i intenzitetu glavnog toka

1. odreivanje vremena uoavanja i reakcije ovisno o manevru koji treba izvriti, brzini, intenzitetu prometa i broju trakova koje treba prijei 2. odreivanje vremena koje e omoguiti vozilu da se ukljui u glavni tok bez ometanja prometa 3. odreivanje ukupno potrebnoga vremenskog intervala tg kao zbroja vremena uoavanja i reakcije (korak 1.) i vremena za izvrenje manevra (2.) 4. proraun duljine preglednosti du glavne ceste Pg: Pg = 0,278 Vgl tg gdje je: Vgl - raunska brzina glavne ceste (km/h) tg - vremenski interval potreban za ukljuivanje ili prijelaz ceste (s) 2.2.2 Preglednost sporednog smjera Duljina preglednosti du sporedne ceste ovisi o nainu regulacije raskrija i manevru skretanja. Voza na sporednoj cesti mora pravovremeno uoiti vozila koja nailaze glavnom cestom te sigurno izvesti manevar ukljuivanja u promet ili presijecanja toka. U idealnim uvjetima voza bi morao imati neometan pogled na cijelu povrinu kolnika u duljini potrebne preglednosti. Minimalni je uvjet pak taj da se omogui vozau da vidi dovoljan dio nadolazeeg vozila kako bi sa sigurnou mogao procijeniti njegovu brzinu i udaljenost te da u skladu s time odabere prikladni vremenski interval za izvrenje manevra. Preporuljivo je da se prikljuci na glavne ceste izvedu tako da s visine oka vozaa od 1 m iznad povrine kolnika omoguavaju vidljivost objekta visine vee od 15 cm. Potrebna preglednost prikljuka na glavnu cestu odreena je elementima tzv. trokuta preglednosti (podruje unutar kojeg se ne smiju nalaziti prepreke koje mogu sprijeiti vozaa da uoi konfliktna vozila). Trokutom preglednosti osigurava se nesmetan pogled na promet s obje strane glavne ceste. Preporuene vrijednosti elemenata trokuta preglednosti ovise o tipu regulacije prometa na raskriju. U sljedeem je poGRAEVINAR 63 (2011) 9/10, 859-868 (1)

Prihvatljive vrijednosti razlike brzina dobivene su istraivanjima [7] o vozilima koja su sudjelovala u sudaru s obzirom na razliku njihove brzine u odnosu na prosjenu brzinu toka. Istraivanja su pokazala da se vjerojatnost sudjelovanja u sudaru eksponencijalno poveava 862

D. Cvitani, A, Vujasinovi, T. Stazi glavlju dan kratak osvrt na propise u RH, a u poglavlju 4. dan je opis smjernica kojima se koriste u SAD-u. 3 Propisi u RH U Republici Hrvatskoj ovu problematiku obrauju norma HRN U.C4.O50 [8] iz 1990. godine te Smjernice za projektiranje raskrija u naseljima sa stajalita sigurnosti prometa [9] iz 2004. godine. Norma HRN U.C4.O50 prikazuje postupak prorauna za osiguranje preglednosti za raskrija s obveznim zaustavljanjem i raskrija bez obveznog zaustavljanja s detaljnim objanjenjem postupka. U smjernicama [9] u poglavlju 6. Osiguranje preglednosti dane su vrijednosti duljina preglednosti na raskriju koje se primjenjuju vicarskoj prema [10] i Njemakoj prema [11]. Navedene smjernice ne daju iscrpna objanjenja nastanka vrijednosti duljina preglednosti koje se znatno razlikuju izmeu vicarskih i njemakih propisa, a ne daju ni preporuku koje vrijednosti valja rabiti u pojedinim sluajevima. S obzirom na navedeno kao i na to da norma prema [12] predstavlja dokument donesen konsenzusom i odobren od priznatoga tijela, koji za opu i viekratnu uporabu daje pravila, upute ili znaajke za djelatnosti ili njihove rezultate radi postizanja najboljeg stupnja ureenosti u danome kontekstu te da bi se norme trebale temeljiti na provjerenim znanstvenim, tehnikim i iskustvenim rezultatima, i biti usmjerene promicanju najboljih prednosti za drutvo, te bi se svi propisi, upute i smjernice trebali pozivati na neke norme, u nastavku lanka dan je kratak prikaz HRN U.C4.O50, jedine norme u RH koja se bavi problematikom preglednosti povrinskih raskrija.
Pg = v g t s = v g (tr +

Preglednost cestovnih raskrija


2D ) as

(5)

Preporuena vrijednost ubrzanja za osobna vozila iznosi as = 1,5 m/s2 , a vrijeme reakcije tr = 1,5 sekundu.

SP
vs
Pg

GP

vg
Lk Lv

vg

PP
vs

Vg Lv Lk tr ts

raunska brzina glavnog pravca duljina vozila duljina prelaza vozila preko zone raskrija vrijeme reagiranja vrijeme prolaska raskrijem sporednog vozila

Slika 3. Duljina preglednosti na raskriju s obaveznim zaustavljanjem

3.2 Raskrije bez zaustavljanja


Potrebna preglednost u glavnom smjeru Pg uvjetovana je duljinom vonje u vremenu ts potrebnom sporednom vozilu da pree duljinu preglednosti Ps, irinu raskrija Lk i svoju duljinu Lv te na taj nain oslobodi put kretanja vozilu s prednou. Siguran manevar vozila iz sporednog smjera omoguen je kada je vozilo iz glavnog smjera dovoljno udaljeno da ga sporedno vozilo moe pravovremeno uoiti i prema potrebi zakoiti (slika 4.), odnosno potrebna preglednost na sporednom pravcu jedna-

3.1 Raskrija s obveznim zaustavljanjem


Prema HRN U.C4.O50 vozilo koje se kree glavnom cestom mora biti vidljivo na takvoj udaljenosti da vozilo na sporednom pravcu moe sigurno proi kroz raskrije bez ometanja toka na glavnom pravcu (slika 3.). Duljina prolaska raskrijem "sporednog" vozila jest:
D = Lk + Lv (2) Uz pretpostavku da se vozilo zaustavi na STOP liniji te da prelazi raskrije jednolikim ubrzanjem as, slijedi da je vrijeme prolaska raskrijem t0 = 2D as

SP
vs
Lv Pg

(3)

GP

vg
Lk Ps

vg

Ako se vremenu prolaska kroz raskrije doda vrijeme reagiranja dobije se:
t s = t0 + t r

PP
vs

(4)
Lv

Vozilo iz glavnog pravca u tom vremenu prolazi put Pg, odnosno mora biti osigurana duljina preglednosti: GRAEVINAR 63 (2011) 9/10, 859-868

Slika 4. Duljina preglednosti na raskriju bez zaustavljanja

863

Preglednost cestovnih raskrija ka je zaustavnoj duljini:


Ps =v s tr +
2 vs 2 g ( ft i / 100)

D. Cvitani, A, Vujasinovi, T. Stazi bili su prisiljeni upotrebljavati smjernice nastale na temelju istraivanja u drugim europskim zemljama, a u kojima nisu detaljno opisani svi uvjeti nastanka pojedinih pravila, a to im je dodatno otealo izradu. U sljedeem poglavlju prikazane su smjernice koje se primjenjuju u SAD-u [3] jer one sadre iznimno iscrpan opis uzroka nastanka pojedinih pravila i postupaka projektiranja. 4 Smjernice u SAD-u Ovdje su prikazane smjernice prema tzv. The Greenbook [3] osnovnom priruniku za projektiranje cesta u SAD-u gdje se na vie od 800 stranica opisuju nastanak i nain primjene pravila za projektiranje cesta i ulica. Vrijednosti prikazane u tablicama odnose se na manevre ukljuivanja osobnog vozila u tok dvotrane ceste maloga uzdunog nagiba. Za ostale sluajeve treba izvriti prilagodbu (broj trakova, teretna vozila, nagibi).

(6)

Iz slike 4. moe se uoiti da preglednost za vozila na glavnom pravcu mora zadovoljiti uvjet:
Pg >v g t s

(7)

Odnosno, potrebna preglednost na glavnom je pravcu:


Pg > vg vs

( vs t r +

2 vs

2 g ft

+ Lk + Lv )

(8)

gdje je: vg
-raunska

brzina glavnog pravca (m/s)

vs - raunska brzina sporednog pravca (m/s) ft - koeficijentima tangencijalnog otpora trenja Duljine preglednosti za vozila na sporednoj cesti (za tr = 1,5 s i Lv = 12 m) prikazane su u tablici 4. Tablica 4. Duljine preglednosti na sporednom pravcu Vs (km/h) Ps (m) 30 22 40 37 50 56 60 83 70 118 80 162 90 225

4.1 Raskrija s obveznim zaustavljanjem


Duljine preglednosti du glavne ceste za raskrija sa znakom STOP moraju biti vee od zaustavnog puta. Vozila se na sporednoj cesti mogu ukljuiti u tok u dovoljno velikim vremenskim intervalima izmeu prolazaka vozila u glavnom toku. 4.1.1 Lijevo skretanje Za lijevo skretanje treba osigurati preglednost na lijevoj i desnoj strani. Mjesto odluke nalazi se na udaljenosti 4,4 m od ruba kolnika glavne ceste to je poloaj oka vozaa na sporednoj cesti. Istraivanja u SAD-u pokazuju da se vozai na sporednoj cesti zaustavljaju na oko 2,0 m od ruba kolnika glavne ceste. Prema [3] vremenski intervali prikazani u tablici 1. osiguravaju dovoljno vremena da vozilo sa sporedne ceste skrene lijevo bez znatnijeg ometanja prometa na glavnoj cesti. Preglednost u oba smjera glavne ceste treba biti jednaka prijeenoj udaljenosti raunskom brzinom glavne ceste tijekom vremenskog intervala potrebnog da se sporedno vozilo ukljui u tok, a rauna se prema izrazu (1) (Pg = =0,278 Vg tg). To je isti izraz kao i u HRN U.C4.O50, ali ova norma analizira samo sluaj prolaska raskrijem, a ne uzima u obzir vrijeme potrebno za skretanje. Vrijednosti u tablici 1. moraju se prilagoditi za prilaz sporedne ceste koji je u nagibu veem od 3 % (0,2 s za svaki postotak nagiba) i za vei broj trakova koji se mora prijei (0,5 s za osobne automobile ili 0,7 s za kamione za svaki dodatni trak). Projektne veliine duljine preglednosti za osobne automobile prikazane su u tablici 5. GRAEVINAR 63 (2011) 9/10, 859-868

Iz kratkog prikaza predmetne norme moe se uoiti nedostatak to ona ne analizira duljine preglednosti potrebne za manevre ukljuivanja u tok skretanjem ulijevo ili udesno, ve daje samo duljine potrebne za manevar prelaska raskrija. Zatim, na skicama iz HRN U.C4.O50, duljina Lk uzima se kao irina raskrija + udaljenosti do mjesta zaustavljanja sporednog vozila na privozu i odvozu raskrija. Duljina Lk ne bi trebala obuhvaati odvoznu udaljenost od raskrija do STOP crte jer sporedno vozilo oslobaa put glavnom vozilu kad pree rub kolnika glavne ceste na odvozu (u proraun je ve ukljuena duljina vozila). Takoer je nedostatak to se kod raskrija bez zaustavljanja u normi pri proraunu duljine preglednosti rabi raunska brzina sporedne ceste pri dolasku vozila na raskrije to nije realna situacija (vozila usporavaju pri dolasku na raskrije). Bilo bi bolje da se u tekstualnom dijelu vezanom za izraun preglednosti po izrazima (6) do (8) definira da se u proraunu rabe vrijednosti doputenih brzina prema znakovima prometne signalizacije umjesto koritenja raunskih brzina sporednih cesta. Navedeni su nedostaci posljedica neauriranja novih spoznaja o prometu (postojea norma je iz 1990. godine, a u njoj su upotrijebljeni stariji izvori iz vremena kada se nisu obavljala detaljna istraivanja o nainu odvijanja prometa na raskriju). Pritom, zbog nedovoljnog ulaganja u primijenjena istraivanja u RH, izraivai normi 864

D. Cvitani, A, Vujasinovi, T. Stazi Tablica 5. Duljina preglednosti glavnog pravca za lijevo skretanje Vg (km/h) 30 40 50 60 70 80 90 Zaustavni put (m) 35 50 65 85 105 130 160 Pg (m) 65 85 105 130 150 170 190

Preglednost cestovnih raskrija usporavaju na oko 60 % raunske brzine sporedne ceste, ak i kad u glavnom toku nisu prisutna konfliktna vozila. Poetno se usporavanje vri po stopi od otprilike 1,5 m/s2 i poinje prije nego to se uoe konfliktna vozila. Koenje po veoj stopi poinje oko 2,5 sekundi (vrijeme reakcije) nakon to se uoi konfliktno vozilo koje prilazi raskriju. Duljine preglednosti du sporedne ceste potrebne za siguran prijelaz ceste (odnosno zaustavljanje na raskriju) osobnim vozilom prikazane su u tablici 7. Tablica 7. Duljina preglednosti sporednog smjera za prelazak raskrija Vs (km/h) 30 40 50 60 70 80 90 Sporedna cesta Preglednost Ps(m) ta (s) 30 3,6 40 4 55 4,4 65 4,8 80 5,1 100 5,5 115 5,9 tg (s) 6,5 6,5 6,5 6,5 6,5 6,5 6,8

Kako je navedeno u poglavlju 2., novija istraivanja [6] pokazala su da vrijednosti iz tablice 1. veini vozaa nisu dovoljne za sigurno lijevo skretanje pa se prema [2] preporuuje izraunati duljine preglednosti prema podacima iz tablice 3. 4.1.2 Desno skretanje

Tablica 6. Duljina preglednosti glavnog pravca za desno skretanje Vg (km/h) 30 40 50 60 70 80 90 Pg (m) 55 75 95 110 130 145 165 Preglednost za desno skretanje odreuje se na isti nain kao za lijevo skretanje osim to treba primijeniti odgovarajue vremenske intervale (tg) iz tablice 1. Duljine preglednosti za osobne automobile prikazane su u tablici 6.

Vrijeme tg rauna se prema izrazu:


L + Lv t g = ta + k 0,167Vs

(9)

gdje su: Lk - irina prijelaza ceste (m) Lv - duljina mjerodavnog vozila (m) Vs - brzina na sporednom privozu (km/h). Vrijednosti tg prikazane u tablici 7. projektne su vrijednosti (izraunane vrijednosti zaokruene na veu vrijednost) i one moraju biti vee od vremenskog intervala potrebnog za prijelaz ceste na raskriju s obveznim zaustavljanjem. Tablica 8. Duljine preglednosti du glavne ceste Glavna cesta Vg (km/h) 30 40 50 60 70 80 90 Sporedna cesta Vs (km/h) 20 30-80 90 Potrebna preglednost Pg (m) 60 80 100 120 140 160 180 55 75 95 110 130 145 165 60 80 95 115 135 155 175 865

4.1.3 Prijelaz preko ceste Trokuti preglednosti za lijeva i desna skretanja na glavnu cestu osiguravaju dovoljnu preglednost - za prijelaz ceste.

4.2

Raskrije bez obveznog zaustavljanja

Vozaima na sporednoj cesti omoguen je ulaz na glavnu cestu bez zaustavljanja ako nema konfliktnih vozila na glavnoj cesti. Na etverokrakim raskrijima moraju se provjeriti dva prilazna trokuta preglednosti, jedan potreban za prijelaz preko ceste, drugi potreban za manevre skretanja lijevo i desno u glavni tok. 4.2.1 Prijelaz preko dvotrane ceste Na raskrijima bez obveznog zaustavljanja vozilo na sporednom putu mora imati toliku preglednost da moe uoiti konfliktno vozilo u glavnom toku i sigurno se zaustaviti. Znai duljina preglednosti na sporednom pravcu rauna se po izrazu za zaustavni put samo s malo drukijim pretpostavkama vezano za brzinu kretanja. Naime, istraivanja pokazuju da vozila koja prilaze raskriju GRAEVINAR 63 (2011) 9/10, 859-868

Preglednost cestovnih raskrija Duljina preglednosti na glavnoj cesti treba osigurati dovoljno vremena vozilu na sporednoj cesti da vozi od mjesta odluke dok usporava do 60 % raunske brzine i tada prijee raskrije s istom brzinom. Potrebne preglednosti du glavne ceste raunaju se prema izrazu (1) Pg = 0,278 vgl tg za projektne vrijednosti vremenskih intervala tg iz tablice 7. Predmetne duljine preglednosti prikazane su u tablici 8. 4.2.2. Lijevo i desno skretanje

D. Cvitani, A, Vujasinovi, T. Stazi Tablica 9. Duljine preglednosti glavnog i sporednog smjera prema HRN U.C4.O50 Vs(km/h) 30 40 50 60 70 80 90 Ps (m) 22 37 56 83 118 162 225 Vg(km/h) 50 60 70 80 90 100 110 Pg (km/h)za Vs=50 75 90 105 120 135 150 165 Pg za Vs= 40 70 84 97 111 125 139 153 Pg za Vs= 30 69 83 97 111 124 138 152

Tablica 10. Duljine preglednosti glavnog i sporednog smjera prema [3] Lijevo i desno skretanje iz sporednog smjera; na sporednom smjeru Ps =25 m Ps (m) 40 55 65 80 100 115 Prijelaz preko ceste Vs (km/h) 30-80 Pg (m) 75 95 110 130 145 165

Pretpostavlja se da potrebna duljina preglednosti du sporedne ceste za lijeva i desna skreVg Pg (km/h) (m) tanja bez zaustavljanja iznosi 25 m te da vozai smanje brzi40 90 nu na 16 km/h kad prilaze ras50 115 kriju. Duljina preglednosti 60 135 du glavne ceste slina je dulji70 160 ni potrebnoj na raskrijima sa 80 180 znakom STOP. Ipak, vremenski 90 205 intervali prikazani u tablici 1. za navedene sluajeve trebaju se poveati za 0,5 sekunde. Ovo poveanje zasniva se na injenici da vozilu treba oko 3,5 sekunde da doe od toke odluke (25 m) od raskrija. Ovo je dodatno vrijeme koje nije potrebno na raskriju sa stop znakom, ali, s druge strane, vozilu treba manje vremena (oko 3 s) za ubrzanje do postizanja brzine glavnog toka. 4.2.3 Lijevo skretanje s glavne ceste Skretanje ulijevo s glavne ceste zahtijeva preglednost dostatnu da voza sa sigurnou moe odabrati pogodni vremenski interval u prometu vozila koja nailaze iz suprotnog smjera. Projektna preglednost temelji se na skretanju zaustavljenog vozila, a rauna se prema izrazu (1) za vrijeme tg prema tablici 1. Ako je osigurana zaustavna preglednost du glavne i sporedne ceste, bit e osigurana preglednost i za lijevo skretanje s glavne ceste. 5 Usporedba propisa

Vg (km/h) 40 50 60 70 80 90

20 80 100 120 140 160 180

90 80 95 115 135 155 175

ne sporednog smjera od 30, 40 i 50 km/h. Pretpostavljeno vrijeme reakcije prema HRN U.C4.O50 iznosi 1,5 sekundi. U proraunima je pretpostavljena irina prijelaza raskrija Lk = 14 m, a to se odnosi na prijelaz dvotrane ceste bez dodatnih trakova za lijevo skretanje i razdjelnog pojasa (2 traka 3,5 m, 2 rubna traka 0,5 m + 2 udaljenosti do stop crta 3 m). U tablici 10. prikazane su duljine trokuta preglednosti za razliite brzine i manevre skretanja prema smjernicama u SAD-u [3]. Usporedbom hrvatske norme i smjernica SAD-a uoava se da HRN U.C4.O50 ne uzima u obzir manevre skretanja, nego daje vrijednosti preglednosti samo za manevar prolaska vozila kroz raskrije. Duljine preglednosti na sporednom su pravcu za manevar prelaska glavne ceste podjednake u oba pravilnika do brzine sporednog smjera od 50 km/h, a za vee brzine hrvatska norma daje znatno veu duljinu. Razlika je u tome to HRN U.C4.O50 u proraun ulazi s raunskom brzinom na sporednoj cesti kod pribliavanja i prelaska raskrija, a amerike se smjernice temelje na istraivanjima koja pokazuju da vozila koja prilaze raskriju usporavaju na oko 60 % od raunske brzine sporedne ceste. Drastine se razlike pojavljuju u duljinama preglednosti, u glavnom smjeru, potrebnim za manevre skretanja lijeGRAEVINAR 63 (2011) 9/10, 859-868

5.1 Raskrija bez zaustavljanja


U tablici 9. prikazane su duljine preglednosti na dvotranoj cesti za osobno vozilo (Lv = 5 m) prema HRN U.C4.O50. Duljine preglednosti sporednog smjera navedene su za razliite brzine sporednog toka, a duljine preglednosti du glavnog smjera za razne brzine glavnog toka i brzi866

D. Cvitani, A, Vujasinovi, T. Stazi vo i desno u glavni tok. Hrvatska norma uope ne predvia ovaj sluaj. Po smjernicama SAD-a bi, primjerice, za brzinu glavnog toka od 70 km/h duljina preglednosti za osobno vozilo u glavnom smjeru iznosila 160 m za osobna vozila ili 195 m za teretna vozila bez obzira na raunsku brzinu sporednog smjera, a po HRN U.C4.O50 za brzinu glavnog smjera od 70 km/h i sporednog od 50 km/h potrebno je osigurati duljinu preglednosti od samo 105 m za osobno vozilo odnosno 115 m za teretno vozilo duljine Lv = 12 m, to je oko 40 % manje nego u SAD-u. Valja napomenuti da i suvremene norme nekih europskih zemalja uzimaju u obzir sloenost pojedinih manevara skretanja pri proraunu duljina preglednosti pa se tako npr. u vicarskoj prema [10] eksplicitno uzimaju u obzir manevri lijevog i desnog skretanja u prioritetni tok, dok se u Njemakoj prema [11] raunaju samo duljine preglednosti za prelazak ceste (nedovoljne za sigurno izvravanje manevara lijevog skretanja). Izvadci iz navedenih inozemnih propisa dani su i u Smjernicama [9] iz 2004. godine. Posljedica nedovoljne duljine preglednosti jest da voza koji npr. skree lijevo uope ne zna koliki je vremenski interval do dolaska konfliktnog vozila, odnosno moe li se sigurno ukljuiti u tok to rezultira nesigurnou vozaa i moguim loijim reakcijama od uobiajenih to opet za posljedicu moe imati prometnu nesreu.

Preglednost cestovnih raskrija lijevo skretanje prema smjernicama SAD-a [3] dane su u tablici 12. I ovdje se moe uoiti da HRN U.C4.O50 ne uzima potrebno vrijeme za izvoenje manevra skretanja lijevo, ali vrijednosti nisu toliko manje od onih u smjernicama SAD-a u odnosu na raskrija bez zaustavljanja. Tako npr. za brzinu toka od 80 km/h po HRN U.C4.O50 preglednost du glavnog smjera za osobna vozila iznosi 145 m, a po smjernicama SAD-a za manevar lijevog skretanja preglednost iznosi 170 m to je razlika od oko 15 %. Za navedeni sluaj preglednost potrebna teretnim vozilima prema [3] iznosi 210 m (lijevo skretanje), a prema HRN U.C4.O50 194 m to je oko 10 % manja vrijednost. Tablica 12. Duljine preglednosti na glavnom pravcu prema [3] Vg (km/h) 30 40 50 60 70 80 90 6 Zakljuak Na temelju provedene usporedbe moe se zakljuiti da vrijedea hrvatska norma ne uzima u obzir potrebne duljine preglednosti za manevre skretanja lijevo i desno sa sporedne ceste u glavni tok, ve daje samo preglednosti potrebne za prelazak ceste. Kako su duljine preglednosti za manevre skretanja znatno vee od duljina preglednosti za prolazak raskrijem, upotrebom norme HRN U.C4.O50 ne osigurava se siguran tok prometa u zoni raskrija, osobito za sluaj raskrija bez obveznog zaustavljanja. Zbog navedenog problema uzrokovanog zastarjelosti i nedoreenosti normi preporuljiva je njihova revizija i nadopuna pri emu je nuno prethodno detaljno istraivanje. Do tada se moe preporuiti upotreba vicarskih normi [10] iji su izvadci vezani za preglednost raskrija dani u Smjernicama za projektiranje raskrija u naseljima sa stajalita sigurnosti prometa [9] iz 2004. godine. Pg (m) za lijevo skretanje 65 85 105 130 150 170 190 Pg (m) za prijelaz ili skretanje desno 55 75 95 110 130 145 165

5.2

Raskrija s obveznim zaustavljanjem

Duljine preglednosti prema HRN U.C4.O50 za prelazak raskrija irine Lk = 14,0 m za mjerodavno osobno i teretno vozilo (Lv = 12,0 m) navedene su u tablici 11. Tablica 11. Duljine preglednosti na glavnom pravcu po HRN U.C4.O50 Vg (km/h) 30 40 50 60 70 80 90 Pg (m) osobna 54 73 91 109 127 145 163 Pg (m) teretna 73 97 121 145 169 194 218

Duljine preglednosti du glavnog pravca za prelazak ili desno skretanje osobnih vozila u dvotranu cestu te za LITERATURA
[1]
Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa (NN 110/01)

[3]

A Policy on Geometric Design of Highways and Streets, fourth edition, AASHTO, 2001. Traffic Engineering Handbook, fifth edition, ITE, 1999.

[2]

Stover, V. G.; Koepke, F.J.: Transportation and Land development, second edition, ITE 2002.

[4]

GRAEVINAR 63 (2011) 9/10, 859-868

867

Preglednost cestovnih raskrija


[5] Cvitani, D.; Breki, D.; Viak, B.:Review, testing and validation of capacity and delay models at unsignalized intersections, Promet, Traffic & Transportation, 19 (2007), 2; 71-82. Harwood, D.W. et all: Intersection Sight Distance, NCHRP Report 383, Transportation Research Board, Washington, D.C., 1996. Solomon, D.: Accidents on main rural highways related to speed, Driver and Vehicle, Washington, DC, Bureau of Public roads, 1964. HRN U.C4.O50 Povrinski vorovi, 1990. [9]

D. Cvitani, A, Vujasinovi, T. Stazi


Smjernice za projektiranje raskrija u naseljima sa stajalita sigurnosti prometa FPZ i PGZ/HC, 2004.

[6]

[10] Knoten in einer Ebene (ohne Kreisverkehr) (1999). SN 640 262, FSS, Zrich. [11] Richtlinien fr die Anlage von Strassen, Teil: Knotenpunkte (RAL-K), Abschnitt 1-Plangleiche Knotenpunkte (RAS-K-1) (1998). FSV, Bonn-Bad Godesberg. [12] HRN EN 45020:2004, Normizacija i srodne djelatnosti Rjenik opih naziva (ISO/IEC Upute 2:1996; EN 45020:1998).

[7]

[8]

868

GRAEVINAR 63 (2011) 9/10, 859-868