Vous êtes sur la page 1sur 68

AKCIONI PLAN ZA DJECU Bosne i Hercegovine (2011. 2014.

(Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na 155. sjednici odranoj 13. 7. 2011. godine, donijelo je Odluku o usvajanju Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine (2011 2014)

Sarajevo, juli 2011. godine

Sadraj

UVOD..................................................................................................................................3

II PRAVNI OKVIR .................................................................................................................6 III POSEBNI CILJEVI I MJERE PO OBLASTIMA ........................................................10 1. Zdravstvena zatita ............................................................................................................10 2. Obrazovanje .......................................................................................................................21 3. Socijalna zatita ..................................................................................................................27 4. Djeca iz ranjivih grupa ......................................................................................................33 5. Drugi vidovi zatite djece posebni oblici zatite djece..................................................39 IV PRIKUPLJANJE PODATAKA I DRUGIH POKAZATELJA ...................................49 V IZVJETAVANJE I KOORDINACIJA .........................................................................50 VI FINANSIRANJE STVARANJE UVJETA ZA OSTVARENJE PLANA.................52 VII PLANIRANJA, EDUKACIJA, STVARANJE LOKALNIH RESURSA...................53 VIII SARADNJA S MEDIJIMA I CIVILNIM SEKTOROM...........................................53 IX ZAKLJUCI.....................................................................................................................54 X NOSITELJI AKTIVNOSTI .............................................................................................54 Prilog broj 1. (ZAKONI) .......................................................................................................56 Prilog broj 2. (Preporuke Komiteta) ....................................................................................64 Prilog broj 3. (Napomena o Konvencijama).........................................................................66 Prilog broj 4. (PRIJEDLOG ZAKLJUAKA) ...................................................................67 Prilog broj 5. (lanovi radne grupe za izradu Akcionog plana) .......................................68

I . UVOD
UN Konvencija o pravima djeteta je sadrana u Aneksu I Dejtonskog mirovnog sporazuma i, kao ostale konvencije koje je BiH ratificirala, ima prioritet u primjeni u odnosu na domae zakonodavstvo1, s obzirom da ima snagu ustavne norme. Bosna i Hercegovina je, uz to, postala potpisnica dva fakultativna protokola, uz Konvenciju o pravima djeteta, i to: Fakultativnog protokola o ukljuivanju djece u oruane sukobe i Fakultativnog protokola o prodaji djece, djeijoj prostituciji i djeijoj pornografiji iz 2000. godine, a potpisala je i Milenijumsku deklaraciju. Da bi Konvencija o pravima djeteta bila primijenjena, te UN Milenijumski razvojni ciljevi bili ispunjeni, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na sjednici odranoj 18. jula 2002. godine, usvojilo je Akcioni plan za djecu BiH za period 2002. 2010. godine koji je imao za cilj jaanje poloaja djece u BiH. Na nacionalnom i subnacionalnim nivoima uinjen je itav niz inicijativa i koraka prema inkorporiranju WFfC ciljeva i Milenijumskih razvojnih ciljeva (MDGs) koji se odnose na djecu. Jedan je ve spomenuti Dravni akcioni plan za djecu, te je uslijedilo formiranje Vijea za djecu na dravnom nivou 2002. godine, neovisnog tijela koje djeluje u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje je odgovorno za praenje implementacije Akcionog plana. U etiri godine mandata, Vijee za djecu je djelovalo u pravcu unapreivanja pravnog okvira za zatitu djeteta, pruanjem podrke relevantnim ministarstvima i ukljuivanjem u pripremu raznih programa i zakona, kao to je Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (usvojen 2003. godine), Dravna strategija za prevenciju i borbu protiv HIV-a/AIDS-a (usvojena 2006. godine), Strategija za borbu protiv maloljetnike delikvencije (usvojena 2006. godine) i dr. Vijee je prualo podrku u kreiranju i implementiranju mjera koje imaju za cilj ostvarivanje standarda i principa ustanovljenih Konvencijom o pravima djeteta i njenim protokolima, kao i ostalim meunarodnim dokumentima kojih je BiH potpisnica. Vijee je pratilo najznaajnije aktivnosti, planove i programe implementirane od strane relevantnih ministarstava i izradilo indikatore na osnovu Akcionog plana za djecu, uz aktivnosti na podizanju nivoa svijesti meu relevantnim vlastima u odnosu na obaveze koje trebaju ispuniti, uz potivanje meunarodnih protokola i konvencija. Vijee je pripremilo, prezentiralo i odbranilo Prvi inicijalni izvjetaj o implementaciji Konvencije o pravima djeteta u zemlji, pred UN Komitetom za prava djeteta 2005. godine. Jedna od preporuka CRC Komiteta je bila jaanje kapaciteta Vijea za djecu BiH, koju je CfC odluilo da potuje, i to poveanjem broja svojih lanova, kao i ukljuivanjem predstavnika nevladinog sektora. Vijee je formiralo radne grupe 2005. godine, odnosno, Radnu grupu o ueu djece i promociji djeijih prava, Radnu grupu o zatiti djece i Radnu grupu o odgoju i edukaciji. Do danas su ostvareni brojni programi i inicijative u saradnji sa vladinim i nevladinim partnerima i meunarodnim organizacijama kao to su: UNICEF, 'Save the Children Norway' i 'Save the Children UK'. Ove inicijative, izmeu ostalih, ukljuuju Izvjetaj o nasilju nad djecom u BiH (zajedniki pripremljen od strane UNICEF-a i 'Save the Children Norway'), pripremu/doprinos Strategiji za borbu protiv zloupotrebe droga, Strategiju o nasilju nad djecom i Strategiju o maloljetnikom prestupnitvu ('Save the Children UK/OSI). Vijee je implementiralo brojne aktivnosti koje se odnose na zatitu djeijih prava, kao to je promocija prava djece pripadnika etnikih manjina i djece sa posebnim potrebama (zajedno sa lokalnim
1

BiH spada u red monistikih drava koje mogu direktno primjenjivati u praksi Konvenciju (CRC).

NVO-ima), zatim, Projekt promocije i zatite djeijih prava (zajedno sa Amici dei Bambini), Konferencija o nasilju nad djecom (podrana od strane UNICEF-a), Okrugli sto na temu Pravo na trajk i pravo na obrazovanje (uz podrku UNICEF-a), projekt Jaanje potencijala za praenje i implementaciju djeijih i enskih prava u BiH, zajedno sa UNICEFom, kao i projekt Jaanje kapaciteta Vijea za djecu BiH zajedno sa Save the Children Norway, samo su nabrojane neke od njih. Revizija Dravnog akcionog plana za djecu je bila planirana za 2007. godinu.2 Treba napomenuti da je Bosna i Hercegovina bila svjedok znaajnih promjena koje su imale direktne ili indirektne posljedice na zatitu prava djeteta irom zemlje. Zemlja se suoava sa sporim ekonomskim oporavkom, sa jo uvijek nepovoljnom socio-ekonomskom situacijom kao posljedicom rata, to se odraava na stanje ugroenih socijalnih kategorija, ukljuujui i djecu. Veliki broj djece u zemlji su direktne rtve rata i suoavaju se sa smanjenom mogunou realizacije svojih prava u jednom osiromaenom drutvu. Socio-ekonomski indikatori su pokazali da 17.8 % populacije ivi ispod ustanovljenog praga siromatva od 2.223,15 BAM godinje po glavi stanovnika (ekvivalent tome je $1,497.68 USD), dok preostala treina ivi blizu same te granice; od procijenjenih 680,000 ljudi koji ive u bijedi, gotovo polovina primaju socijalnu pomo. Porodice sa troje i vie djece se esto identificiraju kao porodice koje ive ispod praga siromatva u zemlji.3 Siromatvo je pratea pojava u svim savremenim drutvima, a naroito je izraeno u drutvima pogoenim ratom i tranzicijom kao konicom ukupnog razvoja. Bosna i Hercegovina je prola ratni period i prolazi period tranzicije, te je siromatvo jedan od osnovnih destabilizirajuih faktora koji bi trebao biti centralna preokupacija ne samo na nivou entiteta nego na nivou drave Bosne i Hercegovine. Stanovnitvo koje je u stanju socijalne potrebe, korisnici socijalne zatite i porodice sa djecom, svrstavaju se direktno u kategoriju najosjetljivijeg stanovnitva pogoenog siromatvom. O primjeni Akcionog plana za djecu (2002. 2010.), sainjen je izvjetaj 2010. godine, u skladu sa informacija dostavljenim od lanova RG koja je formirana od strane MLJPI BiH, a na osnovu nominacija od strane nadlenih dravnih i entitetskih ministarstava. Navedena RG, kojom je koordiniralo MLJPI, sainila je i Prijedlog Akcionog plana za djecu BiH za period 2011. 2014. godine. Uzimajui u obzir visoko rascjepkani administrativni sistem u BiH, ovaj Prijedlog AP, kao i prethodni, zagovara multidisciplinarni pristup i ukljuivanje svih potencijala u okviru drutva na razvijanje dobro promiljene akcije kojom bi se unaprijedili uvjeti ivljenja u interesu razvoja djeteta, to je preduvjet za jaanje poloaja djeteta u Bosni i Hercegovini. Akcioni plan ukljuuje ope ciljeve iznesene na Svjetskom samitu za djecu, posebno utvrene preporuke od strane Komiteta za prava djeteta, (u cijelosti zakljuna razmatranja i preporuke Komiteta od 1. oktobra 2010. godine, a koje se odnose na primjenu dva fakultativna protokola, uz Konvenciju), te ostalih komiteta UN-a kojima je Bosna i Hercegovina podnijela izvjetaje o implementaciji meunarodnih konvencija iz oblasti ljudskih prava i sloboda. Pored navedenog, uzeti su u obzir dokumenti relevantnih UN i evropskih meunarodnih tijela, koji se odnose na zatitu prava djece i njihovih porodica.
Pregled ostvarenih rezultata Specijalne sjednice o djeci iz 2002. i Akcionog plana Svijet po mjeri djetetaNacionalni izvjetaj o postignutom napretku- usvojen od strane Vijea ministara BiH na 38. sjednici odranoj 31.1.2008. godine 3 Revidirana srednjorona strategija razvoja iz maja 2007.
2

Openito, postoji potreba za jaanjem institucionalnih kapaciteta da bi se implementirali pravni okviri kojima bi se povezale politike i praksa, da bi se promovirala vea koordinacija i meusektorska saradnja na dravnom, entitetskom i lokalnom nivou, i jo vie razvile veze izmeu inovatorstva i partnerstva izmeu kljunih zainteresovanih strana (vlasti, meunarodnih organizacija i civilnog drutva) u svrhu unaprijedila djeija prava.4 Nuna pretpostavka za jaanje poloaja djece u Bosni i Hercegovini je njen ekonomski razvoj koji podrazumijeva i humani razvoj drutva, odnosno, ekonomsko osnaivanje koje nastaje u uvjetima socijalne osjetljivosti, pravednosti i ekonomske odrivosti. U strategiji planiranja ekonomskog razvoja, kao poseban segment, neophodno je da se razviju resursi usmjereni na zatitu i jaanje prava djeteta. Svjesnost da se djeca u svim naim aktivnostima stavljaju na prvo mjesto, treba da bude ukljuena i u segment planiranja ekonomskog razvoja drutva u cjelini.5

OPI CILJ Definiranje prioritetnih ciljeva i mjera koje je neophodno poduzeti u periodu 2011. 2014. godine, da bi se stvorili to povoljniji uvjeti za ivot djece i porodice, njihovo zdravo psiho-fiziko odrastanje i ukljuivanje u drutvo i participaciju u odluivanju, a u najboljem interesu djece.
Pravni okvir je izdvojen kao jedna cjelina, a posebni ciljevi i mjere u ovom dokumentu definirani su prema oblastima: zdravlje, obrazovanje, socijalna zatita, djeca iz ranjivih grupa i drugi vidovi zatite djece ili posebni oblici zatite djece. Realizacijom predvienih posebnih ciljeva i mjera u ovom Akcionom planu, moe se oekivati znatno poboljanje politika i praksi prema djeci i njihovim porodicama na svim nivoima vlasti u BiH.

4 5

Kopenhaki kriterijumi i djeca konsultacije u Miloeru, novembar 2009. Akcioni plan za djecu BiH (2002-2010)

II. PRAVNI OKVIR


a) Pravni okvir u BiH Opi principi koji su utvreni u okviru Konvencije o pravima djeteta i dva fakultativna protokola, uz Konvenciju o pravima djeteta, ukljueni su u zakonodavni okvir koji se primjenjuje u Bosni i Hercegovini. Ope principe ukljuuje, prije svega, Ustav Bosne i Hercegovine. S obzirom na pravnu snagu domaih izvora djeijih prava, oni se mogu predstaviti sljedeim redoslijedom: Ustav BiH, ustavi entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske) i Ustav Distrikta Brko BiH, ustavi kantona, zakoni (dravni, entitetski, kantonalni i Brko Distrikta BiH), podzakonski i drugi opi akti. U prilogu ovog AP navedeni su zakoni u Bosni i Hercegovini. (Prilog broj 1.) b) Meunarodni okvir Bosna i Hercegovina je u pogledu realizacije obaveza, koje su definirane u okviru preporuka Komiteta za prava djeteta i preporuka Vijea Evrope i Evropske komisije, do sada provela reformu u oblasti pravosua, a posebno krivinog zakonodavstva, ali jo uvijek nije zavren proces usklaivanja zakona s Konvencijom o pravima djeteta i fakultativnim protokolima, uz Konvenciju o zabrani uea djece u oruanim sukobima i o prodaji djece, djeijoj prostituciji i djeijoj pornografiji, Pakt o graanskim i politikim pravima, Minimalna pravila UN-a o provoenju maloljetnikog pravosua (Pekinka pravila, 1985.g.), Pravila UN-a za zatitu maloljetnika lienih slobode (JDL pravila, 1990.g.), Smjernice UN-a za prevenciju maloljetnike delinkvencije (Rijadske smjernice, 1990.g.), Minimalna pravila UN-a za alternativne kaznene mjere (Tokijska pravila, 1990.g.), UN Konvenciju za borbu protiv organiziranog transnacionalnog kriminala, dopunjena sljedeim protokolima: Protokol za spreavanje, zaustavljanje i kanjavanje trgovine ljudima, posebno enama i djecom i Protokol za borbu protiv krijumarenja migranta kopnom, morem i vazduhom, zatim, Konvencija o eliminaciji diskriminacije ena i prava djece, Meunarodna konvencija protiv torture i drugih vrsta okrutnog, nehumanog i degradirajueg postupanja ili kanjavanja, Konvencija o eliminaciji rasne diskriminacije i druge. Posebno je vano uzeti u obzir obavezu Bosne i Hercegovine u pogledu usklaivanja zakona s pravnim okvirom Evropske unije i obaveze po osnovu ratifikacije sljedeih meunarodnih dokumenata: Evropske konvencije o akciji protiv trgovine ljudima, Revidirane Socijalne povelje, Evropske konvencije o obeteenju rtava krivinih djela nasilja, Konvencije o cyber kriminalu, Evropske konvencije protiv torture i drugih vrsta okrutnog, nehumanog i degradirajueg postupanja ili kanjavanja, Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina, Hake konvencije o graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djeteta i Hake konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu. Specifina prava djece u kontekstu rada su zagarantirana brojnim konvencijama Meunarodne organizacije rada (ILO) od kojih su moda najznaajnije Konvencija o donjoj dobnoj granici, br. 183 iz 1973., i o najgorim oblicima djeijeg rada, br. 182 iz 1999. g.

U narednom periodu BiH e pristupiti sljedeim Konvencijama: Konvencija Vijea Evrope o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i seksualne zloupotrebe (VM BiH usvojilo Osnovu za pristupanje, daljna procedura se oekuje u Predsjednitvu BiH i potpisivanje) Konvencija o kontaktu koji se tie djece (Evropska konvencija br.192) (VM BiH usvojilo Osnovu za pristupanje, daljna procedura se oekuje u Predsjednitvu BiH i potpisivanje) Konvencija o meunarodnom ostvarivanju prava na izdravanje djeteta i drugim oblicima izdravanja porodice (Haka) (VM BiH usvojilo Osnovu za pristupanje, daljna procedura se oekuje u Predsjednitvu BiH i potpisivanje)

Posebni cilj:Osigurati jednaku pravnu zatitu djece usklaivanjem zakona i praksi u


Bosni i Hercegovini, u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta i, posebno, harmonizirati sve propise koji se odnose na segment zatite prava djeteta, ukljuujui i harmonizaciju u ovoj oblasti unutar Bosne i Hercegovine, izmeu propisa koje donosi Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i kantoni, Republika Srpska i Distrikt Brko Bosne i Hercegovine. 6 Kako bi se realizirao ovaj posebni cilj potrebno je provesti sljedee mjere: Mjera 1 Nosioci posla: Rok: Indikator: Donijeti zakon o popisu stanovnitva na teritoriji BiH7 kako bi se izvrio popis stanovnitva. Vijee ministara, Parlament BiH, (Agencija za statistiku BiH) 2011. Donesen zakon i (izvren popis stanovnitva)

Da bi se mogle voditi sveobuhvatne akcije planiranja aktivnosti vezanih za zatitu prava djeteta i planiranja budeta za finansiranje tih aktivnosti kao preduvjet, Komitet8 je apostrofirao znaaj popisa stanovnitva u Bosni i Hercegovini.

Kljuna preporuka CRC Komiteta br. 2. : Komitet preporuuje daljnu harmonizaciju bh. zakona sa CRC-om; Komitet ponavlja svoju preporuku (CRC/C/15/Add.260 (2005), stav. 19) da drava lanica provede popis stanovnitva. 8 Preporuka CRC: Komitet preporuuje BH da hitno inicira aktivnosti vezane za popis stanovnitva, te da pripremi indikatore za nadgledanje i evaluaciju napretka vezanih za djecu u BiH.
7

Mjera 2 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Analiza zakona i prijedlog mjera za harmonizaciju propisa, u skladu sa UN Konvencijom o pravima djeteta i drugim meunarodnim dokumentima. MLJPI, Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo pravde RS, Federalno ministarstvo pravde i Pravosudna komisija Distrikta Brko BiH 2011. godine Uspostavljena struna grupa koja e izvriti analizu zakona, Pripremljena mapa zakona i izraene inicijative za provoenje potrebnih aktivnosti na usaglaavanju i donoenju novih zakona.

Mjera 3 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Osigurati funkcionalni rad Odjela za praenje prava djeteta, koji formiran 2009. godine u okviru Institucija ombudsmena BiH.9 10 Vijee ministara BiH 2011. godine Osigurani ljudski i materijalni resursi

je

Mjera 4

Definirati odgovarajue profesionalne standarde rada u svim institucijama i za sve pojedince koje su duni postupati u najboljem interesu djeteta. resorna entitetska i kantonalna ministarstva i DB Bosne i Hercegovine 2012. godine Usvojeni standardi rada za postupanje profesionalaca sa djecom.

Nosioci posla: Rok: Indikator:

Kljuna preporuka Komiteta CRC br. 5: Komitet preporuuje bh. vladi da treba ponuditi iru podrku Instituciji ombudsmena u BiH , kroz jaanje i otvaranje Odjela za prava djeteta. 10 Komitet preporuuje dravi lanici da intenzivira napore na konsolidaciji Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine i da osigura jedinstven pristup zatiti i promoviranju ljudskih prava i, posebno, Konvencije i Fakultativnog protokola.

Mjera 5 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Donijeti programe podrke mladim roditeljima na nivou entiteta i u lokalnoj zajednici. Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS i lokalne zajednice Kontinuirano Broj donesenih programa podrke

S obzirom da je u Bosni i Hercegovini natalitet u padu, emu je razlog i slaba podrka mladima u odluci o roditeljstvu od strane entitetskih i politika na nivou lokalnih zajednica, trebalo bi donijeti populacione politike koje bi imale za cilj podsticanje raanja.

III. POSEBNI CILJEVI I MJERE PO OBLASTIMA


1. Zdravstvena zatita Djeca ine vulnerabilnu skupinu stanovnitva, ije je zdravlje od posebnog znaaja za svaku zemlju. Znaaj ulaganja u rani rast i razvoj djece i osiguranje njihovog zdravog starta u ivotu ima dalekosene pozitivne utjecaje u stjecanju osnovnih socijalnih i zdravstvenih vrijednosti. Investiranje u zdravi razvoj djece i mladih najbolji je doprinos ekonomskom prosperitetu u budunosti. Vano je istai da je zdravlje i preivljavanje djeteta vezano sa zdravljem majke, njezinim prehrambenim statusom i ginekolokom/opstretikom zdravstvenom zatitom. Takoer, edukacija i stjecanje znanja o zdravom roditeljstvu predstavlja osnovni temelj i pomo porodici za praenje rasta i razvoja djeteta, a predkolski i kolski odgoj doprinosi stjecanju zdravih ivotnih navika i zdravog razvoja djece.

Posebni cilj: Unaprijediti zdravlje majke i djeteta unapreenjem zdravstvene zatite kroz mjere promocije, prevencije, lijeenja i rehabilitacije, s naglaskom na razvoj primarne zdravstvene zatite, kao i unapreenje savjetovanja i obrazovanja i pruanje usluga u vezi s planiranjem obitelji.
Ovaj posebni cilj e biti razraen kroz podciljeve, a ostvarit e se kroz mjere multisektorskom i interdisciplinarnom saradnjom, uz participaciju zajednice, jednaku distribuciju resursa, kao i odgovarajuim tehnologijama. Podcilj 1 Osigurati dostupne, sigurne i kvalitetne usluge zdravstvene zatite za svu djecu Kako bi se osigurao zdrav i siguran poetak ivota svoj djeci u Bosni i Hercegovini, neophodno je stvoriti uvjete za optimalan rast i razvoj djeteta. U svrhu ostvarivanja ovih uvjeta potrebno je realizirati sljedee mjere:

Mjera 1 Nosioci posla:

Poboljati funkcioniranje zdravstvenih slubi koje pruaju usluge porodici, majci, djetetu Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS-a, Odjel za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, zdravstvene ustanove, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja RS, Zavod za javno zdravstvo FBiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Institut za zatitu zdravlja RS-a, opine/lokalna zajednica kontinuirano broj ambulanti porodine medicine broj timova porodine medicine broj centara/slubi za majku i dijete broj patronanih slubi 10

Rok: Indikator:

broj stomatolokih ordinacija u PZZ (za stomatoloku zatitu djece i trudnica) broj doktora stomatologije u PZZ (za stomatoloku zatitu djece i trudnica) % CMZ osposobljenih za rad s djecom % CFR osposobljenih za rad s djecom

Mjera 2

Unaprijediti kvalitet zdravstvenih usluga za djecu i majke kroz: - definiranje klinikih puteva, klinikih vodia za oboljenja i stanja koja su vodei uzroci smrtnosti i obolijevanja djece - definiranje klinikih puteva i klinikih vodilja za praenje trudnoe i poroda - unapreenje oralnog zdravlja djece i trudnica - akreditiranje zdravstvenih ustanova i timova porodine medicine Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS- a, Odjel za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu Federacije BiH i RS-a, strune udruge zdravstvenih radnika, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja RS, zdravstvene ustanove kontinuirano izraeni kliniki putevi i klinike vodilje i uvedeni u praksu za 10 vodeih bolesti kod djece izraeni kliniki putevi za praenje trudnoe i poroda i uvedeni u praksu izraeni kliniki putevi i klinike vodilje i uvedeni u praksu za vodea oboljenja u stomatolokoj zatiti djece i trudnica broj akreditiranih ustanova i timova porodine medicine (% akreditovanih od postojeeg broja) stopa materinskog mortaliteta smanjena stopa ivoroene djece koja imaju manju tjelesnu teinu po roenju (manje od 2500 g) povean stepen zadovoljstva korisnika zdravstvene zatite i radnika u oblasti zdravstvene zatite djece i majki smanjena prevalenca sideropenine anemije kod ene u generativnom dobu KEP (karijes, ekstrakcija, plomba) indeks za dvanaestogodinjake procent novoroenadi kojima je uraen skrining na fenilketonuriju i hipotireozu i adrenalnu hiperplaziju

Nosioci posla:

Rok: Indikator:

11

Mjera 3 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Implementirati mjere predviene u Akcionom planu za zdravstvenu zatitu Roma, u segmentima koji se odnose na zdravlje djece i majki. u skladu sa Akcionim planom za Rome u skladu sa Akcionim planom za Rome u skladu sa Akcionim planom za Rome

Podcilj 2 Poboljati dostupnost i kvalitet zdravstvenih usluga trudnicama, porodiljama i dojiljama Dobra antenatalna njega, sigurnost kod poroda, i prve nedjelje nakon poroda, imaju znaajnu ulogu za kasniji optimalni razvoj djeteta, adolescenta, pa i odrasle osobe. Kvalitetna antenatalna zatita moe doprinijeti prevenciji materinskog mortaliteta tako to otkriva i tretira uzroke potencijalnih komplikacija i komplikacije, kao to su preeklampsija, anemija i bolesti koje se prenose seksualnim putem. Mjera 1 Nosioci posla: Rok: Indikator: Provoditi mjere iz Strategije o unapreenju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u Federaciji Bosne i Hercegovine. u skladu sa Strategijom o unapreenju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu sa Strategijom o unapreenju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu sa Strategijom o unapreenju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u Federaciji Bosne i Hercegovine

. Mjera 1a Nosioci posla: Usvojiti i implementirati Strategiju reproduktivnog zdravlja u RS-u unapreenja seksualnog i

Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, zdravstvene ustanove, Fond zdravstvenog osiguranja RS, Institut za javno zdravstvo RS, opine/lokalna zajednica, NVO decembar 2011. Usvojena Strategija unapreenja seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u RS-u i implementira se.

Rok: Indikator:

12

Podcilj 3 Unapreenje ranog rasta i razvoja Mjera 1 Usvojiti politike za unapreenje ranog rasta i razvoja na nivou entiteta , izraditi i usvojiti politiku za unapreenje ranog rasta i razvoja na dravnom nivou, kao i strategije za rani rast i razvoj, po principu multisektorskog i integriranog djelovanja obrazovnog, zdravstvenog i sektora socijalne zatite. vlade entiteta i Distrikta Brko BiH, Vijee ministara BiH 2012. usvojene politike za unapreenje ranog rasta i razvoja izraena i usvojena strategija za unapreenje ranog rasta i razvoja, usvojeni operativni planovi

Nosioci posla: Rok: Indikator:

Mjera 2 Nosioci posla:

Unaprijediti redovne sistematske preglede predkolske i kolske djece i uvesti obavezno izvjetavanje u F BiH. Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Zavod za javno zdravstvo FBiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, zdravstvene ustanove, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja Kontinuirano donesen novi zakon o evidencijama % djece sa oteenim vidom, sluhom i deformitetima kotanomiinog sistema od pregledanih procent djece sa karijesom broj karioznih zuba po djetetu indikatori stanja uhranjenosti (pothranjenost, gojaznost) smanjen morbiditet od preventabilnih djeijih bolesti, poremeaja i deformiteta

Rok: Indikator:

13

Podcilj 4 Osigurati sveobuhvatnu zdravstvenu zatitu i rehabilitaciju djeci ometenoj u razvoju Mjera 1 Ojaati kapacitete kroz posebne edukacije pedijatara, doktora obiteljske/porodine medicine, patronanih sestara, psihologa i socijalnih radnika sa ciljem prevencije, rane detekcije, rane intervencije kod djece sa posebnim potrebama i za rad sa njihovim porodicama Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS u saradnji sa zdravstvenim ustanovama i strukovnim udruenjima, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja RS, Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, opine/lokalna zajednica kontinuirano Izraeni programi za edukaciju zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika za rano prepoznavanje i otkrivanje djece s posebnim potrebama broj educiranih zdravstvenih radnika i saradnika

Nosioci posla:

Rok: Indikator:

Mjera 2 Nosioci posla:

Ustanoviti sistem registrovanja i praenja djece sa posebnim potrebama u svrhu planiranja programa za ovu skupinu djece Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS-a, Federalni zavod za javno zdravstvo, Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Institut za zatitu zdravlja RS, zdravstvene ustanove, NVO 2014. Uspostavljeni registri za praenje djece sa posebnim potrebama

Rok: Indikator:

14

Podcilj 5 Unaprijediti ishranu majki i djece Dojenje u prvih par godina ivota titi djecu od infekcija, osigurava idealan izvor hranjivih materija, ekonominije je i sigurno. Provoditi promotivne i preventivne programe radi unapreenja ishrane Mjera 1 trudnica i dojilja Nosioci posla: zavodi za javno zdravstvo F BiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Institut za zatitu zdravlja RS, Odjel za zdravstvo i druge poslove Distrikta Brko BiH, zdravstvene ustanove, predkolske i kolske ustanove, mediji kontinuirano poveanje broja promotivno-preventivnih programa

Rok: Indikator:

Mjera 2 Nosioci posla:

Podravati iskljuivo dojenje dojenadi do estog mjeseca i nastavak dojenja zavodi za javno zdravstvo F BiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Institut za zatitu zdravlja RS, Odjel za zdravstvo i druge poslove Distrikta Brko BiH, zdravstvene ustanove, (kola za trudnice, slube sestara u zajednici/ polivalentna patronana sluba), NVO, mediji kontinuirano poveanje procenta iskljuivog dojenja do 6 mjeseci poveanje procenta kontinuiranog dojenja 12-15 mjeseci poveanje procenta kontinuiranog dojenja 20-23 mjeseca poveanje procenta adekvatnog hranjenja djece

Rok: Indikator:

Mjera 3

Usvajanje i implementacija Internacionalnog koda o marketingu zamjene za majino mlijeko u F BiH (navedeni dokument je usvojen u RS-u dok u Federaciji Bosne i Hercegovine jo nije razmatran) Federalno ministarstvo zdravstva, Agencija za sigurnost hrane BiH, Zavod za javno zdravstvo F BiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, NVO 2014. Internacionalni kod usvojen Internacionalni kod implementiran u zakon uspostavljen monitoring implementacije (indikatori monitoringa)

Nosioci posla: Rok: Indikator:

15

Mjera 4 Nosioci posla:

Definirati program za smanjenje uestalosti anemije nastale uslijed deficita eljeza kod djece i kod ena u reproduktivnom dobu Zavod za javno zdravstvo F BiH, Institut za zatitu zdravlja RS, Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS-a, Odjel za zdravstvo i druge poslove Distrikta Brko BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, struna udruenja 2013. izraen program i zapoela implementacija prevalenca sideropenijske anemije kod ena u generativnom periodu prevalenca sideropenijske anemije kod djece do 1 godine starosti prevalenca sideropenijske anemije kod djece starosti 1-5 godina

Rok: Indikator:

Mjera 5

Izraditi i uvesti programe zdrave prehrane za jaslice, vrtie, osnovne i srednje kole u saradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima. Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, ministarstva nadlena za obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove za predkolsko i kolsko obrazovanje, Odjel za zdravstvo i druge poslove Distrikta Brko BiH, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja RS, opine/lokalna zajednica, profesionalna udruenja zdravstvenih radnika za izradu programa 2013. Aktivnosti kontinuirane - smanjenje prevalence pothranjenosti meu djecom - smanjenje prevalence gojaznosti meu djecom - poveanje procenta konzumacije voe i povra meu djecom - smanjenje procenta konzumacije slatkia, grickalica i zaslaenih slatkih pia meu djecom

Nosioci posla:

Rok: Indikator:

16

Podcilj 6 Promovirati zdrave ivotne navike i zdrave stilove ivota u porodici, koli i zajednici Mjera 1 Nosioci posla: Izraditi i provoditi zdravstvene promotivne i preventivne programe za stjecanje zdravih ivotnih navika u porodici, koli i zajednici Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, ministarstva nadlena za obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove za predkolsko i kolsko obrazovanje, profesionalna udruenja zdravstvenih radnika, NVO kontinuirano broj i vrsta promotivnopreventivnih programa smanjenje prevalence puenja smanjenje prevalence upotrebe alkohola smanjenje prevalence upotrebe droga i psihoaktivnih supstanci meu adolescentima smanjenje prevalence pothranjenosti i gojaznosti meu djecom Indikatori unapreenja prehrambenih navika: o poveanje procenta djece koja redovno dorukuju o poveanje procenta konzumacije voa i povra meu djecom o smanjenje procenta konzumacije slatkia, grickalica i zaslaenih slatkih pia meu djecom poveanje procenta fiziki aktivne djece

Rok: Indikator:

Mjera 2

Provoditi zakone u vezi zabrane prodaje alkohola i duhana i duhanskih preraevina maloljetnim licima, te zabrane puenja duhana i duhanskih preraevina i konzumiranja alkohola na javnim mjestima nadlene uprave za inspekcijske poslove kontinuirano broj prijava u vezi sa prodajom alkohola, duhana i duhanskih preraevina maloljetnicima broj prijava zbog puenja duhana i duhanskih preraevina i konzumiranja alkohola na javnim mjestima broj prijava u vezi reklamiranja duhana i duhanskih preraevina

Nosioci posla: Rok: Indikator:

17

Podcilj 7 Smanjiti obolijevanje djece od zaraznih bolesti Mjera 1 Nosioci posla: Provoditi program obavezne imunizacije djece vlade entiteta i kantona i Distrikta Brko BiH, zavodi za javno zdravstvo u F BiH, Institut za zatitu zdravlja RS, zdravstvene ustanove, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja F BiH, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja RS , opine/lokalna zajednica, NVO kontinuirano procent vakcinisane djece ispod jedne godine po programu obavezne imunizacije najmanje 95%

Rok: Indikator:

Mjera 2

Provoditi nadzor i mjere vezano za poliomijelitis u skladu sa preporukama WHO (nadzor nad AFP, dodatne imunizacijske aktivnosti, edukacija zdravstvenih radnika, edukacija roditelja) Ministarstvo civilnih poslova, Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Zavod za javno zdravstvo F BiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Institut za zatitu zdravlja RS, Odjel za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, zdravstvene ustanove, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja F BiH, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja RS, opine/lokalna zajednica 2013. nema oboljelih od poliomijelitisa

Nosioci posla:

Rok: Indikator:

Mjera 3

Provoenje Strategije eliminacije autohtonih morbila, rubeole i CRS


SZO je utvrdila indikatore i ciljeve ishoda Programa za eliminaciju morbila rubeole, koje bi trebale da ispune sve zemlje Evrope do 2010. godine. Prema ovom Programu, Bosna i Hercegovina bi trebala da svede broj sluajeva morbila/rubeole na manje od 1 na 1 000 000 stanovnika, da nivo osjetljivosti na rubeolu meu enama generativne dobi svede < 5 % i godinju prijavljenu incidenciju laboratorijski potvrene CRS na < 1 na 100 000 ivoroene djece.

Nosioci posla:

Ministarstvo civilnih poslova, Federalno ministarstvo zdravstva, Zavod za javno zdravstvo F BiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Institut za zatitu zdravlja RS, Odjel za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, zdravstvene ustanove, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja F BiH, kantonalni zavodi 18

zdravstvenog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja RS Rok: Indikator: 2015. obuhvat programom imunizacije, pokrivenost treba da bude via od 95% d stopa obolijevanja od morbila broj smrtnih sluajeva od morbila MMR vakcinom

Mjera 4

Unapreenje kontrole akutnih respiratornih infekcija i dijarejnih oboljenja kroz: formuliranje i provoenje programa za smanjenje morbiditeta od akutnih respiratornih infekcija i dijarejnih oboljenja zdravstvene, edukativno promotivne programe o prevenciji zaraznih bolesti unapreenje znanja stavova i ponaanja djece vezanih za odravanje line higijene, higijene prostora i spreavanje irenja zaraznih bolesti unapreenje higijenskih prilika u vrtiima, kolama i kolektivnim centrima pojaanu kontrolu i nadzor zdravstvene ispravnosti vode za pie i ivotnih namirnica

Nosioci posla:

Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Zavod za javno zdravstvo F BiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Institut za zatitu zdravlja RS obrazovne ustanove, Odjel za zdravstvo i druge usluge Distrikta Brko BiH, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja RS, zdravstvene ustanove, opine/lokalna zajednica programi izraeni do 2013. Godina Aktivnosti se provode kontinuirano u skladu sa programom Smanjen morbiditet od akutnih respiratornih infekcija i dijarejnih oboljenja

Rok: Indikator:

19

Podcilj 8 Osigurati pristup istoj vodi i adekvatnim sanitarnim uvjetima Higijenski ispravna voda za pie je bazina potreba za dobro zdravlje. Ona moe biti zagaena mikrobiolokim, hemijskim, fizikim, radiolokim zagaivaima koji tete ljudskom zdravlju. U cilju ouvanja zdravlja stanovnitva, a posebno djece, neophodno je multisektorski na svim nivoima vlasti poduzeti sljedee mjere: Mjera 1 Nosioci posla: Unaprijediti znanja, miljenje i stavove zajednice o zdravoj sredini, sa naglaskom na vodosnabdijevanje zdravstveno ispravnom vodom za pie Federalno ministarstvo zdravstva, kantonalna ministarstva zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Odjel za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, Zavod za javno zdravstvo F BiH, kantonalni zavodi za javno zdravstvo, Institut za zatitu zdravlja RS, lokalna zajednica, NVO kontinuirano broj odranih edukativnih radionica u vezi sa unapreenjem znanja, miljenja i stavova zajednice o zdravoj sredini, sa naglaskom na vodosnabdijevanje zdravstveno ispravnom vodom za pie

Rok: Indikator:

Podcilj 9 Prevencija rizinog ponaanja vezanog za seksualno prenosive bolesti adolescenata i mladih s posebnim osvrtom na HIV/AIDS Mjera 1 Nosioci posla: Rok: Indikator: Implementacija Strategije za borbu protiv AIDS-a za Bosnu i Hercegovinu u skladu sa navedenom Strategijom u skladu sa navedenom Strategijom u skladu sa navedenom Strategijom

20

2. Obrazovanje11
U Bosni i Hercegovini, u oba njena entiteta i Distriktu Brko BiH, postoje etiri nivoa obrazovanja predkolsko, osnovno, srednje i visoko, od kojih se posljednji nivo ne odnosi direktno na obrazovanje djece, ali je itekako vaan s obzirom da se u njemu obrazuju kadrovi koji e sutra obrazovati djecu. Stepen obuhvata djece nekim od ovih nivoa obrazovanja je razliit, a razliitost je uvjetovana, prije svega, zakonskom regulativom, a zatim i potrebama i materijalnim mogunostima uesnika obrazovnog procesa (naprimjer, u Bosni i Hercegovini je obavezno samo osnovno obrazovanje). Postojee stanje u oblasti obrazovanja ukazuje da jo uvijek postoji neadekvatna tehniko tehnoloka opremljenost i osnovnih i srednjih kola, pa i fakulteta, nedostatak i nedovoljna obuenost kadrovskih potencijala za izazove savremenog nastavnog procesa; neadekvatni a skupi udbenici, prirunici i druga nastavna pomagala. Posebni cilj: Svoj djeci pruiti jednaku mogunost za obrazovanje u skladu sa njihovim interesima i sposobnostima. Posebni cilj proizilazi i iz opeprihvaenih, univerzalnih vrijednosti i demokratskog drutva, te vlastitih vrijednosti sistema zasnovanih na specifinostima naroda i nacionalnih manjina koji ive u Bosni i Hercegovini. Ovaj posebni cilj e biti razraen kroz podciljeve, a ostvarit e se kroz predloene mjere. Predkolsko obrazovanje Do sada je oblast predkolskog obrazovanja najvie zapostavljeni nivo obrazovanja. Obuhvat predkolskim obrazovanjem u BiH je samo 7% i najnii je u Evropi. To znai da napori drutva, a prije svega organa dravne vlasti, ovdje moraju biti najintenzivniji i sa transparentnim mjerama. U 2007. godini donesen je Okvirni zakon o predkolskom odgoju/vaspitanju i obrazovanju, koji propisuje jednu godinu obaveznog predkolskog obrazovanja i za iju implementaciju je potrebno osigurati sredstva u okviru budeta BiH, entiteta, kantona i DB. Podcilj: Realizacija obaveza iz Okvirnog zakona o predkolskom odgoju/vaspitanju i obrazovanju, a posebno uvoenje obaveznog predkolskog obrazovanja u godini pred polazak djece u kolu. Mjera 1 Nosioci posla: Rok: Indikator: Zavriti postupke donoenja zakona o predkolskom odgoju i obrazovanju na nivou kantona. Nadlena kantonalna ministarstva obrazovanja 2011. (Okvirnim zakonom rok bio est mjeseci) Usvojeni zakoni

jaanje napora u vezi sa harmonizacijom obrazovnih procesa, osiguranja pristupa obrazovanja svoj djeci sa fokusom na marginalizovane grupe, sprjeavanja naputanja kolovanja kroz poveanje znaaja obrazovanja, omoguavanje pristupa predkolskom obrazovanju u cijeloj zemlji, ukljuujui i ruralne dijelove, harmonizacija obrazovnih sadraja, pokretanje pitanja dvije kole pod jednim krovom, zaustavljanja nasilja i etnike netolerancije u kolama, osiguravanje prostora za odmor i slobodno aktivnosti u kolama i traenje tehnike pomoi radi ostvarivanja nabrojenih aktivnosti od UNICEF-a i UNESCO-a

11

21

Mjera 2 Nosioci posla:

Poveati obuhvat predkolskim obrazovanjem, posebno za djecu iz ranjivih grupa Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva obrazovanja

Rok: 2014. Indikator: Povean procent obrazovanjem obuhvata predkolskim odgojem/vaspitanjem i

Mjera 3 Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 4

Usvojiti standarde kvaliteta predkolskog obrazovanja Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH 2011. usvojeni standardi U narednom periodu opredjeljenje treba biti na forsiranju pripremnih odjeljenja i na vezivanju predkolskog obrazovanja za redovno osnovno obrazovanje. Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva obrazovanja utvren Okvirnim zakonom Broj formiranih pripremnih odjeljenja Edukacija i priprema nastavnog i odgojnog osoblja kojeg sada nema dovoljno Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva obrazovanja 2014. Broj educiranih odgajatelja

Nosioci posla:

Rok: Indikator: Mjera 5 Nosioci posla:

Rok: Indikator:

22

Mjera 6

Institucije nadlene za obrazovanje i jedinice lokalne samouprave u obavezi su osigurati sredstva za rekonstrukciju postojeih devastiranih objekata predkolskog obrazovanja i izgradnju potrebnog broja objekata/kapaciteta namijenjenih za predkolsko obrazovanje i odgoj: jaslica, vrtia i objekata uz postojee osnovne kole za pripremna odjeljenja. Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva obrazovanja i jedinice lokalne samouprave 2014. Broj rekonstruisanih i izgraenih kapaciteta

Nosioci posla:

Rok: Indikator:

Osnovno i srednje obrazovanje Postojee zakonodavstvo iz ove oblasti trebalo bi reformisati u smislu preciziranja i pootravanja sankcija za nepotpuno provoenje zakonskih normi u ovoj oblasti. Podcilj: 100%-tni obuhvat djece, bez obzira na spolne, socijalne, etnike, konfesionalne i druge razlike, a naroito djece pripadnika romske manjine. Za potpunu implementaciju ovog cilja u Bosni i Hercegovini, u narednom periodu potrebno je realizovati slijedee mjere: Mjera 1 Rekonstruisati i modernizovati postojee objekte za osnovne i srednje kole u skladu sa evropskim standardima (broj aka, broj odjeljenja, veliina uionice, opremljenost uionica, kabineta, sportskih dvorana i tzv. nus prostorija, kvalitetno tehniko opremanje kola, posebno u nerazvijenim opinama i seoskim podrujima). Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva obrazovanja 2014. Broj rekonstruisanih kapaciteta Promjene nastavnog plana i programa: a) smanjenje nastavnog gradiva b) razvijanje kreativnog, a ne mehanikog uenja c) razvijanje vannastavnih aktivnosti, tj. alternativnih oblika uenja d) kvalitetnija saradnja na relaciji uenik roditelj kola e) implementacija koncepta ivotnih vjetina i kljunih kompetencija u nastavnom planu i programu 23

Nosioci posla:

Rok: Indikator: Mjera 2

f) reforma naina provjere znanja g) stvaranje uvjeta za prelazak u vie razrede bez primjene sistema i prakse klasinog ocjenjivanja h) stvaranje uvjeta za kvalitetniji rad sa talentovanom djecom i) stvaranje uvjeta za smanjenje broja djece koja pohaaju tzv. specijalne kole j) uravnoteenje nastavnih sadraja o opim znanjima i znanjima o lokalnim vrijednostima (omoguiti specifine vidove obrazovanja o ljudskim pravima i slobodama, toleranciji i dijalogu, religijama, obrazovanje za mir sa posebnim osvrtom na Fakultativni protokol o ukljuivanju djece u oruane sukobe) k) obrazovanje i osposobljavanje za prepoznavanje minsko eksplozivnih sredstava, zaraznih bolesti posebno HIV bolesti, bolesti ovisnosti, socio-patolokih pojava i dr.

Nosioci posla:

Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva obrazovanja u periodu od 2011. do 2013. godine Uspostavljeni odgovarajui nastavni planovi i programi Utvrditi standarde kvaliteta i uenikih postignua Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Republiki pedagoki zavod RS i Federalni pedagoki zavod u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS, Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i Odjeljenjem za obrazovanje Distrikta Brko BiH 2012. Usvojeni standardi kvaliteta i uenikih postignua

Rok: Indikator: Mjera 3 Nosioci posla:

Rok: Indikator:

Mjera 4

Normativnim i pedagokim aktima treba detaljnije urediti pitanje naina organiziranja i realizacije nastave na maternjem jeziku (iz svih predmeta, predmeta tzv. nacionalne grupe, maternjeg jezika), te okonati zapoete aktivnosti na definiranju, razvijanju, praenju i procjeni implementacije sadraja Zajednikog jezgra nastavnih planova i programa. Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH 2011./2012. godina Doneseni normativni i pedagoki akti

Nosioci posla: Rok: Indikator:

24

Mjera 5

Osigurati primjenu cjeloivotnog uenja za dodatno struno didaktiko i tehniko obrazovanje nastavnika i stvaranje uvjeta za osnivanje i razvoj osnovnih kola za posebne namjene (muzike, baletske, itd.). Nadlena entitetska i kantonalna ministarstva obrazovanja kontinuirano Kreirane odgovarajue strune obuke nastavnog osoblja Osiguranje budetskih sredstava za organizovanje besplatnog osnovnog obrazovanja. Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva obrazovanja kontinuirano tampanje i distribucija besplatnih udbenika i prirunika i oslobaanje djece i roditelja od svih vidova dodatnog finansiranja itd. Utvrivanje pedagokog kodeksa ponaanja nastavnog osoblja i izgradnja instrumenata za njegovu kontrolu u praksi Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva obrazovanja 2011. izraen etiki kodeks za nastavno i pedagoko osoblje Uvesti u nastavne planove i programe srednjih kola, kao redovne predmete, elemente: ljudska prava, porodica i porodini odnosi gdje bi akcent bio stavljen na odgovorno roditeljstvo, ravnopravnost spolova i umijee komunikacije. Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva obrazovanja do 2011/2012. godina Uspostavljeni odgovarajui nastavni planovi i programi

Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 6 Nosioci posla:

Rok: Indikator:

Mjera 7 Nosioci posla:

Rok: Indikator: Mjera 8

Nosioci posla:

Rok: Indikator:

25

Visoko obrazovanje Ovaj nivo obrazovanja je, takoer, vaan u pogledu zatite djece, i to u onoj mjeri u kojoj se odnosi na obrazovanje budueg nastavniko-pedagokog kadra. S obzirom da je u BiH u toku reforma visokog obrazovanja (Bolonjski proces), potrebno je da u ovom procesu budu zastupljena sva zanimanja i profesije koje e doprinijeti odgovarajuem odgoju i obrazovanju djece.
Podcilj: Osigurati da se na nepedagokim fakultetima uvedu grupe pedagoko-metodikih predmeta za osposobljavanje tih kadrova za rad sa djecom. Dopuniti nastavne planove i programa na nastavnikim fakultetima uvoenjem Mjera 1 grupe pedagoko-metodikih predmeta, a za osposobljavanje buduih kadrova sa tih fakulteta za rad sa djecom (npr. uvoenjem predmeta metodike nastave na medicinskom i drugim fakultetima, odnosno, predmeta posveenih ljudskim pravima, s posebnim osvrtom na prava djeteta, nasilje nad djecom, nasilje u porodici, maloljetnikoj delinkvenciji na fakultetu kriminalistikih nauka, pravnim fakultetima, urnalistici kao i drugim fakultetima iz kojih se mogu regrutirati strunjaci za eventualni rad sa djecom). Nosioci posla: Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva obrazovanja 2014. izmijenjen i dopunjen nastavni plan i program Promovirati profesije i stipendirati studente iz slabije razvijenih zajednica koji se odlue za studij profesiju, koja nedostaje u sistemu drutvene zatite djece u njihovim opinama (logopedi, defektolozi i dr.) Opine - lokalna zajednica kontinuirano broj dodijeljenih stipendija za profesije koje nedostaju u njihovim opinama Uvoenje novih postdiplomskih nastavnih planova i programa u skladu sa sistemom cjeloivotnog obrazovanja za struno usavravanje ve zaposlenih profesionalaca. Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva obrazovanja 2011. broj i vrsta postdiplomskih studija

Rok: Indikator: Mjera 2

Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 3

Nosioci posla:

Rok: Indikator:

26

3. Socijalna zatita12
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, u oblasti socijalne zatite ima koordinacijsku ulogu, koja proizilazi iz lana 15. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (Sl. glassnik BiH broj: 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09, 103/09). Oblast socijalne, porodine i djeije zatite u Bosni i Hercegovini je oblast koja je u iskljuivoj nadlenosti entiteta i Distrikta Brko BiH. Ova oblast je regulisana posebnim zakonima koji tretiraju materijalna davanja i pruanje usluga neposredne socijalne podrke razliitim kategorijama djece. Zbog razliitih zakonskih odreenja u ovoj oblasti, na podruju BiH prisutna je neujednaenost u pogledu vrste prava i njihovog ostvarenja. Sistem socijalne zatite ureen je zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brko BiH, s tim da je u Federaciji BiH oblast socijalne zatite ureena i kantonalnim zakonima. Kompleksnost ovog sistema zahtijeva provoenje mjera koje imaju za cilj usklaivanje i zakona i praksi u pogledu osiguranja ujednaenog pristupa u ostvarivanju prava djece na socijalnu zatitu. Dodatni problem u sistemu socijalne zatite predstavlja nedostatak budetskih sredstava za finansiranje osnovnih oblika socijalne i djeije zatite (zatita porodice s djecom), kao i tehnika neopremljenost, nedostatak strunih kadrova i kontinuirana edukacija. Posebni cilj: Osigurati veu dostupnost i kvalitet usluga socijalne i djeije zatite uz ujednaavanje ostvarivanja prava na podruju cijele Bosne i Hercegovine. U pravcu ostvarivanja ovog podcilja potrebno je provesti sljedee mjere: Mjera 1 Uspostavljanje fonda za djeiju zatitu F BiH, koji bi se prvenstveno bavio razvojem djeije zatite, kao i dalje jaanje kapaciteta Fonda djeije zatite RS-a. Ministarstvo civilnih poslova BiH- koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike 2013. Odluka o formiranju fonda za djeiju zatitu F BiH i osigurani kontinuirani finansijski resursi za djeiju zatitu

Nosioci posla: Rok: Indikator:

12 Komitet preporuuje bh. Vladi da se treba fokusirati na iznalaenje resursa za djecu, posebno u kontekstu socijalne zatite, gdje bi se iznalaenje resursa trebalo harmonizirati izmeu entiteta i izmeu kantona. Komitet trai od drave lanice da osigura finansijske i tehnike resurse u sklopu centara za socijalni rad. Komitet preporuuje dravi lanici da harmonizira zakone sa lanom 21 o usvojenju, te ponovo razmotri potpisivanje Hake konvencije iz 1993. Institucionalno zbrinjavanje djece bi trebalo biti zamijenjeno drugim oblicima zbrinjavanja koliko je to mogue, standardi za hraniteljstvo bi trebali biti izraeni, dok bi se vrijeme koje djeca provode u institucijama trebalo reducirati koliko je to mogue. Komitet preporuuje da se uspostave mehanizmi za praenja i evaluacije statusa djece sa posebnim potrebama u porodicama i obrazovnom sektoru, kroz aplikaciju standarda za jednak tretman osoba sa onesposobljenjem, uspostaviti mehanizme koji e osigurati pristup obrazovnom sistemu, specijalizovane servise i finansijske resurse za promociju programa rehabilitacije.

27

Mjera 2

Neophodno je usvojiti izraene nove zakone o socijalnoj zatiti koji predviaju nova konceptualna rjeenja u oblasti organizovanja, funkcioniranja i finansiranja sistema socijalne zatite, i usaglasiti zakonske i podzakonske akte u razliitim oblastima koje direktno ili indirektno tretiraju oblast socijalne, porodine i djeije zatite i njenih aktera sa novim rjeenjima u Zakonu o socijalnoj zatiti. Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu 2013.- 2014.

Nosioci posla:

Rok: Indikator: usvojeni novi zakoni i doneseni podzakonski akti

Mjera 3 Nosioci posla: Rok: Indikator:

U Federaciji BiH raditi na usvajanju posebnog zakona o zatiti porodice s djecom. Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinacija, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu 2012. usvojen zakon

Mjera 4

Ujednaiti i poveati finansijske iznose prava korisnika, naroito porodica s djecom i osigurati dodatni izvor prihoda i mehanizme usklaivanja visine iznosa sa rastom ivotnih trokova kako korisnici ne bi doli u situaciju da primanja koja dobivaju imaju samo simboliki znaaj. Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu 2011./2012

Nosioci posla:

Rok: Indikator: podaci o visini i vrsti izdvajanja sredstava prema broju korisnika

28

Mjera 5

Ojaati ulogu i kapacitet (ljudski resursi, tehnika opremljenost i poboljanje uvjeta rada u ustanovama socijalne i djeije zatite) centara za socijalni rad i kontinuirano provoditi dodatne edukacije strunih radnika i zapoljavati visokoobrazovane strunjake. Ministarstvo civilnih poslova BiH- koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu kontinuirano

Nosioci posla:

Rok: Indikator: podaci o broju uposlenih, strunoj kvalifikaciji i edukacijama prema broju korisnika Mjera 6 Nosioci posla: Promovirati budetiranje za djecu kao princip funkcionalnog planiranja postojeih resursa na opinskom, kantonalnom, entitetskom i DB nivou. Ministarstvo civilnih poslova BiH- koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, Ministarstvo finansija RS, Federalno ministarstvo finansija, Trezor DB i jedinice lokalnih zajednica. kontinuirano Indikator: podaci o iznosu sredstava planiranih za djeiju zatitu na navedenim nivoima vlasti. Mjera 7 Uvesti nove modele i pristupe djelovanja u socijalnoj, porodinoj i djeijoj zatiti kroz uvoenje usluga kao oblika ostvarivanja prava, te nove metodologije rada u centrima za socijalni rad, posebno favorizirati terenski rad kao osnovu efikasnog funkcioniranja i pristupa djece uslugama i pravima iz socijalne zatite. Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu kontinuirano Indikator: uveden novi model podaci o terenskom radu

Rok:

Nosioci posla:

Rok:

29

Mjera 8

Nastaviti sa razvijanjem modela vaninstitucionalnog zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja u saradnji sa lokalnom zajednicom, uz ukljuivanje rada nevladinog i privatnog sektora i promoviranje hraniteljstva kao oblika zbrinjavanja djece. Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu kontinuirano

Nosioci posla:

Rok: Indikator: Broj djece zbrinute vaninstitucionalno i smjetaj u hraniteljske porodice Broj edukativnih radionica za socijalne radnike i za potencijalne hranitelje

Mjera 9

Aktualizirati sistem proirenih prava u socijalnoj i djeijoj zatiti kao koncept adekvatnog odgovora lokalnih zajednica za specifinosti potreba socijalne zatite na podruju njihove nadlenosti, posebno u domenu zatite djece, i to kroz dnevne centre za djecu sa posebnim potrebama, porodine oblike zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, kao i podrka djeci koja su rtve nasilja, trgovine i korisnici psihoaktivnih supstanci. Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu i lokalne zajednice kontinuirano

Nosioci posla:

Rok: Indikator: broj donesenih odluka o proirenim pravima Mjera 10 Raditi na jaanju mjeovitog pristupa u socijalnoj i djeijoj zatiti kroz jaanje kapaciteta, a time i standardizacije uloge nevladinog i privatnog sektora u funkcioniranju oblasti socijalne i djeije zatite. Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu kontinuirano Indikator: uee nevladinog i privatnog sektora u oblasti socijalne i djeije zatite

Nosioci posla:

Rok:

30

Mjera 11

Prioritetno raditi na uspostavljanju jedinstvenih baza podataka korisnika na entitetskom i kantonalnom nivou u cilju stvaranja adekvatnih uvjeta i pretpostavki za efikasno provoenje, praenje i planiranje aktivnosti socijalne i djeije zatite na entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, a u skladu sa zakonskim regulativama u entitetima, kantonima i DB. Ministarstvo civilnih poslova koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu i na lokalnom nivou kontinuirano uspostavljene baze podataka korisnika Utvrditi metodologiju za permanentno provoenje strunog i inspekcijskog nadzora na nivou entiteta, kantona i DB. Pored strunog nadzora od strane ministarstava, raditi na kontinuiranoj strunoj podrci zaposlenim u ustanovama socijalne i djeije zatite. Ministarstvo civilnih poslova koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu, Federalna i kantonalne uprave za inspekcijske poslove i Republika uprava za inspekcije poslove-Inspektorat Republike Srpske, Inspektorat Distrikta Brko BiH 2011. godina i kontinuirano

Nosioci posla:

Rok: Indikator: Mjera 12

Nosioci posla:

Rok: Indikator: doneseni propisi kojim se utvruje metodologija i strune preporuke i miljenja upuena centrima za socijalni rad i ustanovama socijalne i djeije zatite Mjera 13 Izraditi strateke dokumente i akcione planove za djelovanje u raznim oblastima socijalne i djeije zatite kao to su: drutvena briga o djeci bez roditeljskog staranja, mladima pod rizinim ponaanjima, licima sa invaliditetom, rtvama nasilja u porodici, rtvama trgovine i vielanim porodicama i dr.
Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu, Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS

Nosioci posla:

Rok: Indikator:

2012. Usvojeni strateki dokumenti od strane vlada

31

Mjera 14

Jaati meusektorsku saradnju (posebno sa zdravstvom, obrazovanjem i unutranjim poslovima), jer veina novonastalih ali i starih problema u oblasti socijalne i djeije zatite imaju uzrono-posljedinu vezu sa djelovanjima u tim sistemima. Oblast zatite djece sa posebnim potrebama, oblast zatite lica (djece) sa invaliditetom, oblast rehabilitacije, oblast rizinih ponaanja mladih, oblast ranog razvoja djece, oblast planiranja porodice i dr., su oblasti koje podrazumijevaju zajedniko multisektorsko djelovanje. Institucije ukljuene u implementaciju akcionog plana kontinuirano podatak o broju uspostavljenih multisektorskih grupa i drugih tijela

Nosioci posla: Rok: Indikator:

Mjera 15

Uspostaviti strune standarde rada i kriterije djelovanja kako bi se podigao nivo kvalitete usluga namijenjen korisnicima socijalne i djeije zatite usklaene sa meunarodnim standardima u ovoj oblasti. Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinacija, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH i kantonalna ministarstva za socijalnu zatitu 2011. Izraeni struni standardi

Nosioci posla:

Rok: Indikator:

32

4. DJECA IZ RANJIVIH GRUPA Posebni cilj: Osigurati posebne mjere zatite, u skladu sa UN Konvencijom o pravima djeteta, koje se odnose na sljedee kategorije: djeca i mladi sa posebnim potrebama, djeca pripadnici nacionalnih manjina, posebno Romi, djeca izbjeglice i povratnici i djeca stranaca.
4. 1. Djeca i mladi sa posebnim potrebama13 U Bosni i Hercegovini postupak za kategorizaciju i ocjenjivanje sposobnosti lica ometenih u razvoju pokreu centri za socijalni rad ili slube za socijalnu zatitu, i to: u opinama (kantonima) po slubenoj dunosti ili po prijavi roditelja, odnosno, staratelja ili zdravstvene, odgojno-obrazovne, socijalne i druge organizacije, koje prate razvoj ili poznaju stanje lica sa smetnjama u psihofizikom razvoju. Komisije za ocjenjivanje su obino formirane po opinama (kantonima), a drugostepene su formirane na nivou entiteta. Struna komisija za ocjenjivanje sposobnosti razvrstavanje vri ocjenu sposobnosti lica ometenih u razvoju prema kriterijima kojima je utvren postupak otkrivanja, odreivanja sposobnosti, razvrstavanja i evidencije djece i omladine u fizikom i psiholokom razvoju, a sve u cilju njihove posebne zatite, odgoja, obrazovanja i osposobljavanja za ivot. Rjeenje o ocjeni sposobnosti i potrebe specijalnog obrazovanja i zatite donosi sluba za socijalnu zatitu na osnovu nalaza strune komisije. Ukoliko stranka (dijete ili roditelj) nije zadovoljna sa nalazom prvostepene komisije, obraa se drugostepenoj komisiji koja provjerava nalaze i donosi konaan stav. U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djeijoj zatiti u Republici Srpskoj, ova djeca su stavljena u zatieni poloaj u odnosu na ostale kategorije djece time to, bez obzira na materijalne uvjete i red roenja, stjeu pravo na dodatak na djecu. Takoer, postoje udruenja i savezi za pomo ometenim u razvoju, kao to su savezi slijepih, gluhih, distrofiara i paraplegiara i Drutvo za pomo mentalno nedovoljno razvijenih lica, kao i Koordinaciono tijelo koje vri koordinaciju aktivnosti u zatiti i pomoi djeci i omladini ometenoj u razvoju i predlae mjere za rjeavanje stanja. U skladu sa Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom, u kategoriju korisnika socijalne zatite, kao lica koja se nalaze u stanju posebne socijalne potrebe, ulaze lica sa invaliditetom i lica ometena u fizikom i psihikom razvoju. Poseban cilj: Podignuti nivo drutvene brige za djecu i omladinu sa posebnim potrebama, sa posebnim naglaskom na pruanje usluga podrke u skladu sa individualnim potrebama svakog djeteta, a u svrhu smanjenja stepena socijalne iskljuenosti.
Mjera 1 Vei stepen svijesti i snaniju promociju prava djece sa posebnim potrebama, a koja se temelje na prelasku sa medicinskog na funkcionalni model, sa tenjom ka eliminaciji prepreka koje su svojstvene okruenju u kojem se kreu lica sa posebnim potrebama. Vijee ministara BiH, Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije BiH i Vlada Distrikta Brko BiH kontinuirano

Nosioci posla: Rok:


13

uspostaviti mehanizme za praenje i evaluaciju statusa djece sa posebnim potrebama u porodicama i obrazovnom sektoru, kroz aplikaciju standarda za jednak tretman osoba sa onesposobljenjem, uspostaviti mehanizme koji e osigurati pristup obrazovnom sistemu, specijalizirane servise i finansijske resurse za promociju programa rehabilitacije

33

Indikator:

broj rjeenja o razvrstavanju donijetih prema funkcionalnom modelu broj kola koje primjenjuju inkluzivni model obrazovanja broj uklonjenih arhitektonskih barijera Podrka i jaanje njege u porodici kroz adekvatne usluge, produenu njegu i odgovarajui nivo beneficija. To podrazumijeva pomo u nabavci pomagala i uila, pomo strunjaka porodici, kao to su: socijalni radnici, pedagozi, psiholozi, psihijatri, defektolozi i dr. Takoer, znaajno je znatno smanjenje institucionalnog zbrinjavanja kao krajnje nude, te potpora vraanju djece sa posebnim potrebama u porodicu. Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije BiH i Vlada Distrikta Brko BiH i vlade kantona, Federalno ministarstva zdravlja, Federalno ministarstvo obrazovanja, Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite, Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH, Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, kantonalna ministarstva nadlena za oblast zdravstva, socijalne politike i obrazovanja i nevladine organizacije kontinuirano broj porodica u kojima se ova prava ostvaruju Omoguavanje djeci sa posebnim potrebama da u okviru obrazovnog sistema imaju pravo na dopunsku nastavu i podrku po potrebi. Federalno ministarstva zdravlja, Federalno ministarstvo obrazovanja, Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS, Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH, Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brko BiH, kantonalna ministarstva nadlena za oblast zdravstva, socijalne politike i obrazovanja i nevladine organizacije kontinuirano broj uenika koji ostvaruju pravo na dopunsku nastavu i imaju strunu pomo strunjaka u nastavi Poticanje mladih sa posebnim potrebama na ukljuivanje u institucije visokog obrazovanja i uzimanje uea u svim oblicima odluivanja. Federalno ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Odjeljenje za obrazovanje Distrikta Brko BiH kontinuirano broj uenika koji su ukljueni u visoko obrazovanje kao i oblike odluivanja

Mjera 2

Nosioci posla:

Rok: Indikator: Mjera 3 Nosioci posla:

Rok: Indikator:

Mjera 4 Nosioci posla: Rok: Indikator:

34

4. 2. Djeca pripadnici nacionalnih manjina U Bosni i Hercegovini ivi 17 nacionalnih manjina od kojih je najbrojnija romska nacionalna manjina. Teritorijalna disperzija manjinskih naroda oteava konkretne aktivnosti na planu adekvatne zatite prava pripadnika nacionalnih manjina. Popisom stanovnitva, kojim bi se utvrdio stvarni broj nacionalnih manjina u BiH, njihov ekonomski status, je preduvjet za planiranje potrebnih aktivnosti. Jo uvijek su u BiH prisutne predrasude o Romima kao najbrojnijoj nacionalnoj manjini u BiH. Siromatvo, nain ivota i neupisivanje u matine knjige roenih su limitirajui faktor za osiguranje adekvatne socijalne i zdravstvene zatite i ukljuivanje u redovno obrazovanje. U okviru Strategije za rjeavanje problema Roma i akcionih planova za stanovanje, obrazovanje i zdravstvenu zatitu, predviene su mjere i aktivnosti za poboljavanje zatite prava pripadnika romske nacionalne manjine. U okviru navedenih dokumenata utvrene su posebne mjere za zatitu djece pripadnika romske nacionalne manjine. Posebni cilj: Osigurati da djeci pripadnicima nacionalnih manjina budu osigurana jednaka prava i okruenje kojim se osigurava ouvanje identiteta, kulture i jezika nacionalnih manjina, naroito Romima kao najbrojnijoj i najugroenijoj nacionalnoj manjini.
Mjera 1 Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 2 Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 3 Nosioci posla: Rok: Indikator: Osigurati adekvatnu primjenu Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH i zakona u RS i F BiH MLJPI, Ministarstvo pravde RS i Federalno ministarstvo pravde kontinuirano izvjetaj o implementaciji zakona Osigurati potrebne resurse za provoenje zakona, strategija i akcionih planova Sve institucije ukljuene u provedbu zakona, strategija i akcionih planova kontinuirano izvjetaji o osiguranim resursima Osigurati dosljednu primjenu Revidiranog akcionog plana o obrazovnim potrebama Roma (donesen jula 2010.) MLJPI i nadlena ministarstva i institucije na entitetskim i kantonalnim nivoima predviene Revidiranim akcionim planom U skladu sa Revidiranim akcionim planom izvjetaj o implementaciji

35

Mjera 4 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Raditi na izmjenama zakona o registraciji po roenju i linim dokumentima MLJPI, Ministarstvo za lokalnu upravu i samoupravu RS, Federalni MUP, Odjeljenje za javni registar Distrikta Brko BiH 2012./2013. donesene izmjene zakona

4.3. Djeca izbjeglice i povratnici14 Iako je povratak izbjeglica i raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini, posebno kada je u pitanju povratak imovine, realizovan skoro u cijelosti, jo uvijek postoji ogroman broj porodica koje se nisu vratile u svoja predratna prebivalita. Djeca povratnici i izbjeglice imaju probleme u pogledu osiguravanja obrazovnih socijalnih i zdravstvenih potreba. U okviru Revidirane strategije za implementaciju Aneksa 7 Opeg okvirnog sporazuma za mir za BiH, planirane su aktivnosti koje se odnose na osiguranje odrivog povratka raseljenih osoba i izbjeglica, a posebno aktivnosti koje se odnose na rekonstrukciju ratom poruene imovine, zdravstvenu i socijalnu zatitu, obrazovanje i upoljavanje povratnikih obitelji. U skladu s preporukama Komiteta za prava djeteta i trenutnoj situaciji u pogledu zatite prava djece izbjeglica i povratnika, Posebni cilj je: Osigurati ekonomske i socijalne uvjete za odriv povratak porodica s djecom kako bi se djeci povratnicima osigurao jednak pristup u ostvarivanju prava na obrazovanje, socijalnu, djeiju i zdravstvenu zatitu. Mjera 1 Provedbe aktivnosti utvrenih Revidiranom strategijom Bosne i Hercegovine za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma u pogledu zatite prava djece povratnika. Sve institucije ukljuene u provedbu Strategije kontinuirano izvjetaj o provedbi Strategije i izvjetaj o provedbi Sporazuma o ostvarivanju potreba i prava djece povratnika (donesen 2002.)

Nosioci posla: Rok: Indikator:

14

Komitet preporuuje dravi ugovornici da: a) nastavi ulagati napore u cilju sigurnog povratka izbjeglike i raseljene djece i njihovih roditelja i da to je vie mogue radi na spreavanju nasilnih napada na povratnike i raseljena lica i/ili njihovu imovinu; b) zadovoljava posebne potrebe i titi prava izbjeglike i raseljene djece, naroito u cilju osiguravanja odgovarajuih smjetajnih aranmana za ovu djecu te socijalne i profesionalne reintegracije njihovih roditelja; c) uskladi entitetske zakone sa dravnim zakonima koji se tiu izbjeglica; d) istrai problem djece iji roditelji trae azil ili im je odobren privremeni ostanak ili imaju status izbjeglice u situaciji u kojoj ni roditelji ni dijete nemaju odgovarajuu dokumentaciju, te da im osigura nesmetan pristup pravima koja su propisana za ovu kategoriju lica; e) nastavi da trai tehniku saradnju sa UNHCR-om po ovom pitanju.

36

4. 4. Djeca stranaca (traioci meunarodne zatite, lica sa statusom meunarodne zatite


izbjegliki status i status subsidijarne zatite, lica pod privremenom zatitom) su djeca iji roditelji trae azil, ili im je odobren privremena zatita i boravak, ili imaju status izbjeglice u situaciji u kojoj ni roditelji ni dijete nemaju odgovarajuu dokumentaciju. Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu, djeca stranaca u statusu i pravima, prema postojeem zakonu, dijele prava i status svojih roditelja. Istim zakonom je, takoer, propisano da su nadleni organi u BiH duni odnositi se prema maloljetnicima s posebnom panjom i uvaavanjem, i s njima postupati u skladu s Konvencijom o pravima djeteta i propisima u BiH, a koji se odnose na brigu o maloljetnicima i njihovu zatitu. U Pravilniku o meunarodnoj zatiti (azilu) se ukazuje na princip najboljeg interesa djeteta gdje se, pored onoga to je ve navedeno u zakonskim odredbama, navodi da razdvojena djeca ili djeca bez pratnje zahtijevaju prioritetno djelovanje u pogledu njihove rane identifikacije, specijalne zatite i zbrinjavanja, kao i pronalaenja porodica razdvojene djece u cilju spajanja sa roditeljima ili drugim tradicionalnim starateljima. U situacijama kada se kao traitelji navedenih oblika zatite pojavljuju djeca samostalno, djeca stranci imaju pravo na istu zatitu kao i djeca u Bosni i Hercegovini, s tim da se nastoji pronai nain za sigurno vraanje izvornoj porodici ili neki drugi nain trajnog zbrinjavanja. Posebni cilj: Osiguravanja adekvatne zatite djece u pogledu ostvarivanja njihovih prava. Mjera 1 Osigurati strunu edukaciju profesionalaca, i to posebno nadlenih socijalnih slubi u BiH, Slube za poslove sa strancima, kao i u Ministarstvu sigurnosti BiH Sektoru za imigraciju i Sektoru za azil, kako bi se u svim situacijama osigurala adekvatna zatita djece stranaca bez obzira na njihov status. Ministarstvo sigurnosti BiH kontinuirano broj strunih edukacija profesionalaca godinje

Nosioci posla: Rok: Indikator:

Mjera 2 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Provedbe aktivnosti utvrenih Akcionim planom za suzbijanje trgovine ljudima i ilegalne imigracije u BiH 2008-2012 Ministarstvo sigurnosti u saradnji sa drugim institucijama ukljuenim u implementaciju plana U skladu sa rokovima utvrenim Akcionim planom BiH Izvjetaj o provedbi Akcionog plana BiH

37

Mjera 3 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Provedbe aktivnosti utvrenih Strategijom o oblasti imigracije i azila (2008.-2011.) Ministarstvo sigurnosti-Sektor za imigraciju, Sektor za azil i Sluba za poslove sa strancima U skladu sa rokovima utvrenim Strategijom BiH Izvjetaj o provedbi Strategije BiH

38

5. DRUGI VIDOVI ZATITE DJECE POSEBNI OBLICI ZATITE DJECE 5. 1. Zloupotreba supstanci 15
Usvojena je, 26.03.2009. godine, Dravna strategija nadzora nad opojnim drogama, spreavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini, za period 2009.2013. godina, a 24.09.2009. godine usvojen je i Dravni akcioni plan borbe protiv zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini, to je svakako znaajan korak. Strategija kao svoje ope ciljeve postavlja: Podizanje nivoa svijesti kroz obrazovanje zajednice u cilju primjene zdravih stilova ivota i ouvanje mentalnog zdravlja; suzbijanje i spreavanje daljeg irenja zloupotrebe psihoaktivnih supstanci; spreavanje razvoja bolesti ovisnosti, smrtnosti i oteenja zdravlja zbog zloupotrebe psihoaktivnih supstanci; smanjenje teta po zajednicu nastalih zbog zloupotrebe psihoaktivnih supstanci; smanjenje potranje psihoaktivnih supstanci, prvenstveno kod mladih; jaanje institucionalnih kapaciteta i odgovornije ukljuivanje drutva; unapreenje legislative i njene primjene; smanjenje ponude psihoaktivnih supstanci, te formiranje nezavisnog multisektoralnog ureda za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga na nivou Bosne i Hercegovine. Posebni cilj: Spreavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini Mjera 1 Nosioci posla: Rok: Indikator: Provedba aktivnosti utvrenih Strategijom nadzora nad opojnim drogama u BiH i akcionim planovima Ministarstvo sigurnosti BiH U skladu sa akcionim planom Izvjetaj o provedbi Strategije i akcionih planova

Mjera 2 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Osigurati potrebne resurse za provoenje Strategije i koordinaciju izmeu tijela zaduenih za praenje Sve institucije ukljuene u provedbu Strategije kontinuirano Izvjetaj o osiguranim resursima

15 Preporueno je bh. vladi da provede sveobuhvatno istraivanje u ovoj oblasti u cilju jaanja napora za borbu protiv narkomanije i drugih ovisnosti.

39

Mjera 3 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Provedba aktivnosti utvrenih Strategijom nadzora nad opojnim drogama i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u Republici Srpskoj ministarstva predviena Strategijom U skladu sa akcionim planom Strategije Izvjetaj o provedbi Strategije i akcionih planova

5. 2. Suzbijanje nasilja nad djecom


UN Komitet za prava djeteta16 preporuio je Bosni i Hercegovini da harmonizira i implementira postojee zakone koji reguliu zatitu djece od nasilja, izradi studiju o nasilju nad djecom, u zakone ukljui direktne norme koje zabranjuju fiziko kanjavanje djece, radi na podizanju svijesti i edukaciji s ciljem spreavanja i eliminacije nasilja nad djecom i promocije nenasilnih oblika discipline i potivanja djeijeg miljenja, osigura obuku profesionalaca koji rade sa djecom, ojaa mjere kojima bi se podstaklo prijavljivanje sluajeva nasilja nad djecom i mjere za krivino gonjenje poinilaca, a posebno da osigura staranje, te puni fiziki i psihiki oporavak i reintegraciju djece koja su bila rtve nasilja. U vezi sa gore navedenim preporukama, izraena je i usvojena Dravna strategija za borbu protiv nasilja nad djecom 2007-2010. S obzirom da su u okviru navedenog dokumenta utvreni ciljevi i mjere za zatitu djece od svih oblika nasilja, potrebno je sainiti izvjetaj o provoenju Strategije. Posebni cilj: Kreiranje djelotvornog i odrivog sistema djeije zatite kojim se ostvaruje pravo svakog djeteta da ivi bez nasilja i da ima pravo na zatitu bez obzira gdje se nalazi, u kui, koli, u zajednici ili instituciji. Mjera 1 Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 2 Nosioci posla: Rok: Indikator: Izrada Strategije protiv nasilja nad djecom u BiH za period 2011.-2014. MLJPI BiH april 2011. Usvojena Strategija Provedba aktivnosti utvrenih Strategijom Sve institucije ukljuene u provedbu Strategije Predvien Strategijom izvjetaj Monitoring tima o provedbi Strategije

16

CRC/C/15/Add. 259 u poglavlju D, alineja 4, take 42. i 43

40

Mjera 3 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Provedba aktivnosti utvrenih Strategijom prevencije i borbe protiv nasilja u porodici za BiH za period 2009. 2011. Sve institucije ukljuene u provedbu Strategije predvieno Strategijom izvjetaj Monitoring tima o provedbi Strategije

5. 3. Maloljetniko prestupnitvo i postupanje s maloljetnim poiniteljima kaznenih djela17


Prilikom analize oblasti maloljetnikog prestupnitva uoen je porast kriminaliteta maloljetnika u BiH. Zbog ove pojave ukazala se potreba izrade Strategije protiv maloljetnikog prestupnitva u BiH za period 2006. -2010. godine, kao izraz odgovornosti organa i institucija u BiH, na svim nivoima, ostvarenjem meunarodno preuzetih obaveza na temelju meunarodnih konvencija o ljudskim pravima, posebno pravima djeteta. U skladu sa navedenom Strategijom na nivou entiteta, kantona i opina bilo je potrebno osigurati unapreenje statistike, meusektorski pristup i tijesnu saradnju strunjaka i institucija, finansijsko i struno pomaganje NVO koje sudjeluju u implementaciji Strategije, uspostavu operativnih timova za prevenciju maloljetnikog prestupnitva na lokalnom nivou, poticanje i finansijsku potporu za istraivaki rad, neophodna prioritetna ulaganja u ljudske resurse i infrastrukturu za provoenje odgojnih mjera i podizanja svijesti javnosti o pitanjima vezanim za sistem maloljetnikog pravosua. Ovom Strategijom utvreni su strateki ciljevi i akcijski planovi, te u okviru svakog stratekog cilja aktivnosti, nositelji, period provoenja aktivnosti, period praenja aktivnosti, indikatori i prioriteti. Strateki ciljevi utvreni ovom Strategijom odnose se na: zakonodavstvo, alternativne mjere, institucionalni tretman, prevenciju i primjenu krivinog zakonodavstva u praksi. Radi dosljednog praenja izvrenja aktivnosti iz akcionih planova, uspostavljeno je Koordinacijsko tijelo za praenje provedbe Strategije na nivou BiH. S obzirom da su u okviru navedenog dokumenta utvreni ciljevi i mjere za spreavanje maloljetnikog prestupnitva, sainjen je izvjetaj o provoenju Strategije protiv maloljetnikog prestupnitva u BiH (2006. 2010.). Posebni cilj: Smanjenje stope maloljetnikog prestupnitva i osiguranja humanog postupanja prema maloljetnim poiniteljima kaznenih djela.

Bh vladi je preporueno da u potpunosti uskladi svoju legislativu sa CRC ,kao i sa ostalim UN standardima o maloljetnikoj delikvenciji, kao to su Pekinka pravila, Smjernice iz Rijada, i sl., u cilju omoguavanja treninga sudija osigura pritvorske kapacitete za maloljetnike u posebnim objektima, obrazovanje maloljetnika u pritvoru, pobolja uvjete u maloljetnikim institucijama, uspostavi precizniju legislativu u oblasti prevencije, nadzor nad maloljetnikim delikventima, napravi reviziju kazni za djecu od 16 do 18 godina tako da abolira minimalnu jednogodinju kaznu, te reducira maksimalnu kaznu od 10 godina.

17

41

Mjera 1 Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 2 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Izrada stratekog dokumenta za djecu u sukobu sa zakonom u BiH (2011. 2014.). MLJPI BiH april 2011. Usvojen strateki dokument Provedba aktivnosti utvrenih stratekim dokumentom Sve institucije ukljuene u provedbu stratekog dokumenta Predvien stratekim dokumentom Izvjetaj Monitoring tima o provedbi stratekog dokumenta i izvjetaj o provedenim preporukama UN Komiteta za prava djeteta

5. 4. Prodaja djece, djeija prostitucija i djeija pornografija


Bosna i Hercegovina je postala lanicom ovog protokola na osnovu Odluke o ratifikaciji Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece, djeijoj prostituciji i djeijoj pornografiji 2002. godine ("Slubeni glasnik BiH-Meunarodni ugovori", broj 5/02), na osnovu koje je Bosna i Hercegovina potpisala akt o ratifikaciji, 04. septembra 2002. godine. U pogledu standarda utvrenih ovim Protokolom, Bosna i Hercegovina nije postavila ogranienja. Prvi izvjetaji Bosne i Hercegovine o implementaciji Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece, djeijoj prostituciji i djeijoj pornografiji, dostavljeni su Komitetu UN u julu 2008. godine. Komitet je u julu 2010. g. dostavio BiH dodatna pitanja na koja su u roku dostavljeni odgovori, te je na poziv UN Komiteta delegacija BiH prezentirala navedeni izvjetaj u enevi, 16. 09. 2010. godine. Nakon prezentacije izvjetaja, Komitet je Bosni i Hercegovini dostavio preporuke.18 Posebni cilj: Zatita djece od prodaje, djeije prostitucije i djeije pornografije, kako bi se sprijeila trgovina djecom.

18 Komitet UN je razmatrao inicijalni izvjetaj Bosne i Hercegovine (CRC/C/OPSC/BIH/1) na 1554. sjednici (vidjeti CRC/C/SR.1554), odranoj 16. septembra 2010. godine i usvojio na 1583. sjednici odranoj 01. oktobra 2010. godine zakljuna razmatranja i preporuke.

42

Mjera 1

Razvijati i centralizovati mehanizme za sistematino prikupljanje podataka u svim podrujima koja se tiu provoenja Fakultativnog protokola, ukljuujui uspostavu baza podataka u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za praenje provoenja Konvencije i Fakultativnog protokola19 MLJPI BiH 2011./2012. Uspostavljena baza podataka Napraviti koordinirani sistem za sveobuhvatno prikupljanje podataka razvrstanih, izmeu ostalog, po dobi, spolu, geografskom poloaju i drutveno-ekonomskom poloaju - koji pokriva sve osobe mlae od 18 godina MLJPI BiH i nadlena entitetska ministarstva i DB 2011./2012. Uspostavljen koordinirani sistem za sveobuhvatno prikupljanje podataka Izraditi dravni plan djelovanja usmjeren na rjeavanje pitanja koja su obuhvaena Fakultativnim protokolom i osigurati odgovarajue ljudske i finansijske resurse za njegovo provoenje20 Vijee ministara BiH 2011./2012. Izraen dravni plan djelovanja i osigurani potrebni resursi

Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 2

Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 3

Nosioci posla: Rok: Indikator:

19 1. Komitet dravi lanici preporuuje da dalje razvija i centralizuje svoje mehanizme za sistematino prikupljanje podataka u svim podrujima koja se tiu provoenja Fakultativnog protokola, ukljuujui uspostavu baza podataka u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za praenje provoenja Konvencije i Fakultativnog protokola. Komitet Dravi lanici preporuuje da napravi koordinirani sistem za sveobuhvatno prikupljanje podataka - razvrstanih, izmeu ostalog, po dobi, polu, geografskom poloaju i drutveno-ekonomskom poloaju - koji pokrivaju sve osobe mlae od 18 godina.Osim toga, Komitet ponavlja svoju preporuku (CRC/C/15/Add.260 (2005), stav. 19) da Drava lanica provede popis stanovnitva.

5. Komitet preporuuje da drava lanica izradi dravni plan djelovanja usmjeren na rjeavanje svih pitanja, posebno onih koja su obuhvaena Fakultativnim protokolom i da osigura odgovarajue ljudske i finansijske resurse za njegovo provoenje. Pri tome, drava lanica treba obratiti posebnu panju na primjenu svih odredaba Fakultativnog protokola, uzimajui u obzir Deklaraciju i Agendu za djelovanje i globalnu posveenost koje su usvojene na prvom, drugom i treem Svjetskom kongresu protiv komercijalnog seksualnog iskoritavanja djece, odranom u Stockholmu, Yokohami i Rio de Janeiru 1996., 2001., odnosno, 2008. godine.

20

43

Mjera 4

Izraditi informacione i obrazovne programe i dugorone kampanje za podizanje svijesti o preventivnim mjerama protiv prodaje djece, djeije prostitucije i djeije pornografije i njihovim tetnim uincima21 MLJPI, Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH 2011./2012. Broj izraenih informacionih i obrazovnih programa

Nosioci posla: Rok: Indikator:

(Preporuka Komiteta se odnosila na usvajanje Dravnog plana za spreavanje prodaje djece, djeije pornografije i djeije prostitucije22, te osigurati usklaene i koordinirane aktivnosti organa za provoenje zakona kako bi se sprijeila i eliminisala domaa trgovina djecom) S obzirom da je Dravni akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima 2008-2012 ve usvojen od strane Vijea ministara BiH i provode se pratee aktivnosti, a usvojen je i Akcioni plan za poboljanje sistema zatite od djeije pornografije i drugih oblika seksualnog iskoritavanja i zloupotrebe djece putem informacionih i komunikacijskih tehnologija u BiH 2010-2012, predlae se: Mjera 5 U skladu sa preporukama Komiteta revidirati i implementirati Akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima i Akcioni plan za poboljanje sistema zatite od djeije pornografije i drugih oblika seksualnog iskoritavanja i zloupotrebe djece putem informacionih i komunikacijskih tehnologija u BiH, koje se odnose na implementaciju gore navedenog Fakultativnog protokola.23 Ministarstvo sigurnosti BiH - Ured dravnog koordinatora i ministarstva predviena u gore navedenim akcionim planovima 2011.-2012. Usvojeni revidirani akcioni planovi

Nosioci posla: Rok: Indikator:

Komitet dravi lanici preporuuje da izradi, u bliskoj saradnji sa zajednicom, a posebno djecom i djecom koja su rtve, informacione i obrazovne programe i dugorone kampanje za podizanje svijesti o preventivnim mjerama protiv prodaje djece, djeije prostitucije i djeije pornografije i njihovim tetnim uincima. Osim toga, Komitet preporuuje da drava lanica iri znanje o Fakultativnom protokolu meu svim relevantnim profesionalnim grupama, posebno pripadnicima policije, sudijama, tuiocima, predstavnicima medija i socijalnim radnicima. 22 Komitet dravi lanici preporuuje da: (a) usvoji dravni plan za spreavanje prodaje djece, djeije pornografije i djeije prostitucije; (b) osigura usklaene i koordinirane aktivnosti organa za provoenje zakona kako bi se sprijeila i eliminisala domaa trgovina djecom i (c) ojaa mehanizme za praenje usvajanja djece i da ratifikuje Haku konvenciju br. 33 o zatiti djece i saradnji koja se tie meudravnog usvajanja. (U prilogu 2 ovog dokumenta se nalazi preporuka Komiteta koja se odnosi na aktivnosti u vezi MJERE 5.)

21

44

5. 5. Ukljuivanje djece u oruane sukobe


Bosna i Hercegovina je postala lanicom ovog protokola na osnovu Odluke o ratifikaciji Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o ukljuivanju djece u oruane sukobe 2002. godine ("Slubeni glasnik BiH-Meunarodni ugovori", broj 5/02), na osnovu koje je Bosna i Hercegovina potpisala akt o ratifikaciji 04. septembra 2002. godine. U pogledu standarda utvrenih ovim Protokolom, Bosna i Hercegovina nije postavila ogranienja. Prvi izvjetaj na osnovu lana 8 stav 1 Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta u pogledu ukljuivanja djece u oruane sukobe dostavljen je Komitetu UN, u julu 2008. godine. Komitet je u julu 2010. dostavio BiH dodatna pitanja na koja su u roku dostavljeni odgovori, te je na poziv UN Komiteta delegacija BiH je prezentirala navedeni izvjetaj u enevi, 16. 09. 2010. godine. Nakon prezentacije izvjetaja, Komitet je Bosni i Hercegovini dostavio preporuke.24 Posebni cilj: Spreavanje ukljuivanja djece u oruane sukobe Na osnovu preporuka Komiteta Bosni i Hercegovini da provede sljedee aktivnosti, predlau se sljedee mjere: Mjera 1 Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 2 Osigurati da se principi i odredbe Fakultativnog protokola publikuju u iroj javnosti, meu djecom i dravnim slubenicima25 Ministarstvo odbrane BiH, MLJPI, ... 2011. publikovani Fakultativni protokol, broj okruglih stolova, TV i radio emisija sa relevantnim temama U vezi sa Fakultativnim protokolom, uraditi programe edukacije za sve pripadnike oruanih snaga i sve relevantne profesionalne grupe koje rade sa djecom i za djecu, a posebno za vojne slubenike koji su ukljueni u regrutacije, sudije, tuioce, slubenike za imigracije, parlamentarne vojne povjerenike i socijalne radnike.26

24 Komitet je razmatrao inicijalni izvjetaj Bosne i Hercegovine (CRC/C/OPAC/BIH/1) na 1552. sjednici (vidjeti CRC/C/SR.1552), odranoj 16. septembra 2010. godine i usvojio na 1583. sjednici odranoj 01. oktobra 2010. godine slijedea zakljuna razmatranja.

25 1. Komitet preporuuje, u smislu lana 6 stav 2, da drava lanica osigura da se principi i odredbe Fakultativnog protokola publikuju u iroj javnosti ,meu djecom i dravnim slubenicima.

2. Komitet dravi lanici preporuuje da: (a) nastavi jaati programe edukacije i osposobljavanja u vezi sa Fakultativnim protokolom za pripadnike oruanih snaga, ukljuujui i one koji se alju u meunarodne mirovne snage i (b) razvija sistematske programe obrazovanja i osposobljavanja u vezi sa odredbama Fakultativnog protokola za sve relevantne profesionalne grupe koje rade sa djecom i za djecu, a posebno meu vojnim slubenicima koji su ukljueni u regrutacije, sudijama, tuiocima, slubenicima za imigracije, parlamentarnim vojnim povjerenicima i socijalnim radnicima.

26

45

Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 3

Vijee ministara BiH, MLJPI i Ministarstvo odbrane BiH, centri za edukaciju sudija i tuilaca entiteta, Ministarstvo sigurnosti BiH 2011./2012. uraeni programi i planovi edukacije i izvjetaji o provedenoj edukaciji Parlamentarni vojni povjerenici trebaju imati poseban mandat i blisku saradnju sa Ombudsmenima BiH kako bi se osiguralo da oruane snage BiH potuju Fakultativni protokol27 Ombudsmeni BiH i parlamentarni vojni povjerenici 2011. i kontinuirano Ostvarena saradnja i izvjetaj Ombudsmena o potivanju Fakultativnog protokola od strane oruanih snaga Nastaviti sa jaanjem kampanje podizanja svijesti o minama i aktivnostima deminiranja, posebno jaanjem finansiranja aktivnosti deminiranja koje preduzimaju Oruane snage Bosne i Hercegovine i razmotri uspostavu posebnih rehabilitacijskih programa za djecu pogoenu eksplozijama mina i drugim posljedicama oruanog sukoba, te osigurati da sva pogoena djeca imaju pristup takvim programima, ukljuujui i poveanu raspodjelu sredstava centrima za socijalni rad i poveanje pokrivenosti sistemom linih invalidnina.28 Vijee ministara BiH, Vlada F BiH, Vlada RS, Vlada DB i lokalne zajednice kontinuirano broj kampanja, broj uspostavljenih posebnih rehabilitacijskih programa

Nosioci posla: Rok: Indikator:

Mjera 4

Nosioci posla: Rok: Indikator:

27

3. Komitet preporuuje da parlamentarni vojni povjerenici imaju poseban mandat kako bi se osiguralo da Oruane snage Bosne i Hercegovine potuju Fakultativni protokol u bliskoj saradnji sa Ombudsmenom za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Komitet , nadalje, preporuuje da drava lanica intenzivira napore na konsolidaciji Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine i da osigura jedinstven pristup zatiti i promociji ljudskih prava, te posebno Konvencije i njenih fakultativnih protokola. 28

7. Komitet dravi lanici preporuuje da: (a) nastavi jaati kampanje podizanja svijesti o minama i aktivnostima razminiranja, posebno jaanjem finansiranja aktivnosti razminiranja koje preduzimaju Oruane snage Bosne i Hercegovine; (b) razmotri uspostavu posebnih rehabilitacijskih programa za djecu pogoenu eksplozijama mina i drugim posljedicama oruanog sukoba i da osigura da sva pogoena djeca imaju pristup takvim programima, ukljuujui i kroz poveanu raspodjelu sredstava centrima za socijalni rad i poveanje pokrivenosti sistemom linih invalidnina i, (c) uspostavi proceduru za adekvatnu identifikaciju i upuivanje sve djece koja su bila ukljuena u oruani sukob da dobiju odgovarajuu pomo, u skladu s lanom 6 stav 3 Fakultativnog protokola.

46

Napomene Komitet preporuuje da: "Drava lanica preduzme korake kako bi osigurala da domae zakonodavstvo omogui da se uspostavi praksa vanteritorijalne nadlenosti nad ratnim zloinima regrutacije i ukljuivanje djece u neprijateljstva, uzimajui u obzir Rimski statut Meunarodnog krivinog suda, i dalje preporuuje uspostavljanje vanteritorijalne nadlenosti za ove zloine koji su poinjeni ili protiv osobe koja je dravljanin, ili ima druge veze s dravom lanicom, ili ih je takva osoba poinila". S obzirom da u domaem zakonodavstvu postoji odredba koja tretira ovu oblast, u Akcionom planu se ovo nee izdvajati kao posebna mjera.

Komitet preporuuje da: "Drava lanica usvoji zakon o pravima rtava muenja i civilnim rtvama rata bez odlaganja, te da osigura da djeca, rtve oruanog sukoba ili njegovih posljedica, ne budu diskriminirana, ukljuujui i pri davanju linih invalidnina, kako bi se osigurao njihov potpuni fiziki i psiholoki oporavak i socijalna reintegracija". Napominje se da su u F BiH osnovna prava civilnih rtava rata regulisana Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodica sa djecom (Sl. novine F BiH, br.36/99., 54/04., 39/06 i 14/09), kao i Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapoljavanju lica sa invaliditetom (Sl. novine FBiH, br.09/10). U Distriktu Brko BiH donesena je Odluka o zatiti civilnih rtava rata ("Sl. glasnik BD BiH, br.7/08). U Republici Srpskoj donesen je Zakon o civilnim rtvama rata ("Sl.glasnik RS" br.24/10). Kao to je navedeno, u domaem zakonodavstvu postoji odredba koja tretira ovu oblast, u Akcionom planu se ovo nee izdvajati kao posebna mjera.

Komitet je preporuio poduzimanje aktivnosti29 koje se odnose na tranzicijsku pravdu. U globalu, ona se odnosi, svega 10%, na djeiju populaciju, te se u Akcionom planu ovo nee izdvajati kao posebna mjera.

8. Komitet preporuuje, u skladu s preliminarnim preporukama Radne grupe za prinudne ili prisilne nestanke, da Drava lanica: (a) preduzme sve potrebne mjere za provoenje Strategije za tranzicijsku pravdu, posebno izradom akcionog plana sa jasno definiranim aktivnostima i odgovarajuim nadlenostima podijeljenim izmeu dravnih i entitetskih ministarstava i institucija i dodjeljivanjem odgovarajuih financijskih sredstava; (b) pojaa rad na istragama, sudskom gonjenju, otkrivanju mjesta, zatiti svjedoka, te sudskim mehanizmima, te da dovri i objavi Dravni registar nestalih lica, kako bi se smanjila politizacija i opstrukcija pri identifikovanju i utvrivanju istine o sudbini nestalih lica; (c) osigura da porodice djece koja su bila podvrgnuta nasilnom ili prisilnom nestanku imaju pristup zadovoljotini i naknadi tete, posebno osnivanjem Fonda za porodice nestalih lica koji je predvien Zakonom o nestalim licima i (d) ratifikuje Meunarodnu konvenciju o zatiti svih lica od prisilnog nestanka, koja je ve potpisana.

29

47

Mjera 5

Sainiti programe koji e u skladu sa preporukama Komiteta obuhvatiti sve aktivnosti30 u cilju zatite djece, a prema odredbama Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta o ukljuivanju djece u oruane sukobe Predsjednitvo BiH 2011. godina Sainjeni programi

Nosioci posla: Rok: Indikator:

Mjera 6 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Nastaviti sa irenjem znanja o Fakultativnom protokolu31 Ministarstvo odbrane BiH kontinuirano medijske kampanje

30

9. Komitet preporuuje Dravi lanici da: (a) nastavi jaanje saradnje s relevantnim meunarodnim i regionalnim organizacijama to se tie kontrole i eliminisanja vika malog i lakog oruja, ukljuujui i onog u vlasnitvu civilnog stanovnitva; (b) pojaa kampanje koje organizuju organi za provoenje zakona na dravnom i entitetskim nivoima kako bi se osiguralo da se od civila prikupi svo malo i lako oruje; (c) osigura izriitu zabranu trgovine i izvoza malog i lakog oruja u zemlje koje su poznate po tome da su djeca u njima bila ili su ukljuena u oruani sukob, i (d) osigura da se nezakonite aktivnosti, ukljuujui proizvodnju i trgovinu malog i lakog oruja, smatraju krivinim djelom, da se vodi evidencija i vatreno oruje oznai, uzimajui u obzir Protokol protiv nezakonite proizvodnje i trgovine vatrenim orujem, njegovim dijelovima, komponentama i municijom, koji dopunjuje Konvenciju Ujedinjenih naroda za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. 31

Daljni rad Komitet preporuuje da Drava lanica preduzme sve odgovarajue mjere kako bi se osiguralo puno provoenje ovih preporuka, izmeu ostalog i tako to e ih dostaviti efu drave, Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, Vrhovnom sudu oba entiteta, Parlamentarnoj skuptini (i Domu naroda i Zastupnikom domu), nadlenim ministarstvima i dravnim, entitetskim, kantonalnim i lokalnim vlastima, kada je to primjenjivo, na odgovarajue razmatranje i dalje postupanje. irenje znanja Komitet preporuuje da inicijalni izvjetaj i pisani odgovori koje je podnijela Drava lanica i odnosne preporuke (zakljuna razmatranja) budu dostupni irokoj javnosti, ukljuujui i putem interneta (ali ne iskljuivo), organizacijama graanskog drutva, grupama mladih, strunim grupama i djeci, kako bi dolo do debate i svijesti o Fakultativnom protokolu, njegovom provoenju i praenju.

48

IV. PRIKUPLJANJE PODATAKA I DRUGIH POKAZATELJA


U pogledu realizacije utvrenih ciljeva, veoma vano mjesto zauzima pitanje prikupljanja podataka i drugih pokazatelja, a na osnovu kojih se osiguravaju neophodne informacije radi realizacije utvrenih ciljeva i mjera u okviru ovog dokumenta. U Bosni i Hercegovini jo uvijek nije uspostavljen odrivi sistem prikupljanja podataka o stanju djeijih prava, a posebno pokazatelja koji se odnose na specifine potrebe odreenih ranjivih kategorija djece, to oteava planiranje i osiguravanje najvanijih osnovnih prava djece. Oteano je izraunavanje osnovnih pokazatelja ljudskog razvoja, kao to su smrtnost dojenadi, pismenost odraslih, uposlenost i siromatvo. Slian problem pojavljuje se i u drugim oblastima koje su od znaaja za adekvatan razvoj i zatitu djece u BiH. U cilju realizacije ovih aktivnosti, potrebno je u narednom periodu realizovati sljedee mjere: Mjera 1 Potrebno je definirati metodologiju prikupljanja svih podataka i ostalih pokazatelja prema sektorima, odnosno, utvrditi plan prikupljanja podataka i drugih pokazatelja o provoenju Akcionog plana za djecu BiH 2011.2014. MLJPI u saradnji sa nadlenim ministarstvima i agencijama za statistiku 6 mjeseci po usvajanju Akcionog plana Pripremljen plan praenja implementacije Redovno prikupljati i razmjenjivati podataka, te provoditi aktivnosti na obradi i redovnom izvjetavanju nadlenog tijela za praenje Akcionog plana i drugih nosioca aktivnosti. Vijee za djecu BiH (MLJPI u saradnji sa nadlenim entitetskim zavodima za statistiku i resornim ministarstvima) svake godine -Uspostavljen odrivi sistem za prikupljanje podataka -izraeni redovni godinji izvjetaji o provoenju AP

Nosioci posla: Rok: Indikator: Mjera 2

Nosioci posla: Rok: Indikator:

49

V. IZVJETAVANJE I KOORDINACIJA
Provoenje Akcionog plana kao stratekog akta Bosne i Hercegovine, usmjerenog na implementaciju ciljeva koji se odnose na prava djece, odnosno, na implementaciju Konvencije o pravima djeteta i ostalih meunarodnih akata iz oblasti djeije zatite, to je zajednika odgovornost vlasti Bosne i Hercegovine, odnosi se na cijeli prostor Bosne i Hercegovine, naroito u pogledu ispunjavanja meunarodnih obaveza. Potrebno je osigurati da sve vlade, u okviru svojih nadlenosti u provoenju ciljeva Akcionog plana, donesu svoje operativne akcijske planove. Takoer, sve ostale institucije ukljuene u provoenje ovog plana imaju obavezu praenja ostvarenih ciljeva postavljenih u Akcionom planu i obavezu da dostave traene podatke na godinjem nivou. U svrhu izvjetavanja, prije svega Vijea ministara BiH i vlada entiteta, i radi eventualne izmjene, dopunjavanja i donoenja novog Akcionog plana radi efikasnosti praenja primjene Konvencije o pravima djeteta i izvrenja ostalih meunarodnih obaveza, potrebno je uspostaviti trajni mehanizam razmjene informacija i ostalih podataka i pokazatelja, te uspostaviti dobru komunikaciju i koordinacije izmeu svih nosioca implementacije ovog plana. Kako bi se na adekvatan nain pripremio izvjetaj za Bosnu i Hercegovinu, potrebno je rijeiti pitanje daljeg rada Vijea za djecu BiH. Isto se uspostavlja kao savjetodavno i koordinirajue tijelo Vijea ministara BiH, u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, ima status interresornog strunog savjetodavnog tijela, koje inicir i ktivn ustvuje u izrdi, mnitringu rlizci strtkih, planskih i kcinih dkumnt iz blsti prv dc u Bsni i Hrcgvini, zatim, mr i ktivnsti z unprnj stvrivnj prv dc i aktivnostima zagovaranja i prmcie prv djece. Svoje inicijative, izvjetaje, strune analize i preporuke, putem Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, dostavlja Vijeu ministr BiH na dalji postupak. Mjera 1 Nosioci posla: Rok: Indikator: Rjeavanje pitanja uspostave novog saziva Vijea za djecu BiH32 (usaglaavanje odluke) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u saradnji sa ostalim ukljuenim ministarstvima april 2011. (uspostava Vijea do kraja 2011.) Usvojena nova odluka i uspostavljeno Vijee za djecu BiH

Komitet preporuuje da drava lanica odmah preduzme mjere kako bi aktivirala Vijee za djecu Bosne i Hercegovine i da uspostavi sektor za ljudska prava djece u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Dalje preporuuje da drava lanica razmotri mogunost da Vijee za djecu, ili novi sektor za ljudska prava djece, ili neko drugo odgovarajue tijelo, budu zadueni za koordinaciju i ocjenu provoenja Konvencije i ova dva fakultativne protokola i da mu prui kadrovska, tehnika i finansijska sredstva i ovlatenja u okviru Vlade za efikasno provoenje svog mandata.

32

50

Mjera 2 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Izrada godinjeg izvjetaja o provoenju Akcionog plana za djecu BiH 2011-2014 koji se dostavlja na usvajanje Vijeu ministara BiH Vijee za djecu BiH svake godine-januar naredne za prethodnu godinu Izraen i usvojen izvjetaj od strane Vijea ministara BiH

Mjera 3 Nosioci posla: Rok: Indikator:

Razmotriti mogunost izrade sistematizacije radnih mjesta radi uspostave Odjela za prava djeteta u okviru Sektora za ljudska prava.33 MLJPI i Vijee ministara BiH 2011. Uspostavljen Odjel za prava djeteta

33

Komitet preporuuje da drava lanica odmah preduzme mjere kako bi aktivirala Vijee za djecu BiH i da uspostavi Sektor za ljudska prava djece u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Dalje preporuuje da drava lanica razmotri mogunost da Vijee za djecu, ili novi sektor za ljudska prava djece, ili neko drugo odgovarajue tijelo, budu zadueni za koordinaciju i ocjenu provoenja Konvencije i ova dva fakultativna protokola i da mu prui kadrovska, tehnika i finansijska sredstva i ovlatenja u okviru Vlade za efikasno provoenje svog mandata.

51

VI. FINANSIRANJE - STVARANJE UVJETA ZA OSTVARENJE PLANA


U skladu sa donesenim godinjim operativnim planom mjera za provoenje Akcionog plana za djecu BiH 2011-2014, potrebno je za svaku godinu provoditi aktivnosti na lobiranju nadlenih institucija, kako bi se za sve dijelove plana osigurala finansijska sredstva u budetima svih nivoa vlasti, te zajedniki planirali projekti i druge akcije za iznalaenje dodatnih prihoda za potrebe djeije zatite, kao i mogunost objedinjavanja resursa za postizanje postavljenih ciljeva. Takoer, nastaviti saradnju sa UNICEF-om koji je pruio i prua podrku u svim akcijama koje se poduzimaju u Bosni i Hercegovini u cilju implementacije Konvencije o pravima djeteta, kao i drugim meunarodnim organizacijama. UNICEF je pruio podrku i pri izradi Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine 2011. 2014.

Mjera 1 Nosioci posla:

Izrada godinjeg operativnog plana rada za provoenje Akcionog plana za djecu BiH 2011-2014 Vijee za djecu BiH u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, Ministarstvo finansija RS, Federalno ministarstvo finansija, Trezor Distrikta Brko BiH. ova mjera se donosi za svaku godinu Doneseni godinji operativni planovi

Rok: Indikator:

52

VII. PLANIRANJA RESURSA

EDUKACIJA,

STVARANJE

LOKALNIH

Provoenje Akcionog plana bit e oteano ukoliko se ne predvidi mjera koja e imati za cilj da se sa planiranim aktivnostima Akcionog plana upoznaju svi nivoi vlasti. Ova aktivnost podrazumijeva preduzimanje posebnih akcija koje su usmjerene na podizanje svijesti, odnosno, izradu programa koji imaju za cilj stvaranje lokalnih resursa i osposobljavanje lokalnih nivoa za lino planiranje i praenje svojih aktivnosti-izrada lokalnih planova za djecu. Akcioni plan za djecu e biti promoviran od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Vijea za djecu BiH, a oekujemo da e u ove aktivnosti biti aktivno ukljuena ostala ministarstva, meunarodne organizacije, prije svega UNICEF, Save the Children Norway i ostale meunarodne organizacije koje su davale podrku dosadanjim aktivnostima. Mjera 1 U svrhu realizacije ovih aktivnosti, u okviru operativnog plana rada na provoenju Akcionog plana za djecu BiH 2011-2014, potrebno je organizirati vie sastanaka sa irim brojem predstavnika lokalnog nivoa vlasti, organizirati radionice, okrugle stolove i tematske konferencije, a s ciljem zagovaranja provoenja mjera na lokalnom nivou. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u saradnji s Vijeem za djecu BiH i ostalim ministarstvima entiteta, Distrikta Brko i kantona. kontinuirano tematske konferencije i okrugli stolovi

Nosioci posla: Rok: Indikator:

VIII. SARADNJA S MEDIJIMA I CIVILNIM SEKTOROM


Da bi se olakala implementacija Akcionog plana, nosioci aktivnosti implementacije obavezni su uspostaviti transparentnu komunikaciju sa NVO sektorom, u cilju iznalaenja dodatnih mogunosti za popravljanje nivoa prava djece u Bosni i Hercegovini. Ove aktivnosti potrebno je provoditi kontinuirano u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, u okviru Vijea za djecu BiH, radi izbjegavanja dupliranja aktivnosti. NVO sektor je uspostavio koaliciju od 14 NVO-a sa podruja cijele Bosne i Hercegovine, koje su 18. 12. 2009. godine potpisale Memorandum o saradnji. Za promociju djeijih prava, NVO koalicija moe biti transparentno ukljuena u implementaciju ovog Akcionog plana, to se moe regulisati posebnim sporazumom o partnerstvu sa navedenom NVO koalicijom.

53

IX. ZAKLJUCI
Sastavni dio ovog Akcionog plana bit e i preporuke UN Komiteta o pravima djeteta koje e Bosni i Hercegovini biti dostavljene nakon razmatranja drugog, treeg i etvrtog periodinog izvjetaja BiH o provoenju Konvencije o pravima djeteta.

X . NOSITELJI AKTIVNOSTI:
BOSNA I HERCEGOVINA Vijee ministara Bosne i Hercegovine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice - (Vijee za djecu BiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH) Ministarstvo civilnih poslova (koje ima koordinirajuu ulogu u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zatite) Ministarstvo pravde Ministarstvo sigurnosti - Sluba za poslove sa strancima, Ured dravnog koordinatora Ministarstvo vanjskih poslova Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje Federacija Bosne i Hercegovine Vlada F BiH Federalno ministarstvo rada i socijalne politike Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Kantonalna ministarstva (deset kantonalnih ministarstava) Centri za socijalni rad i slube za socijalnu zatitu Zavodi i domovi Federalno ministarstvo unutranjih poslova Kantonalna ministarstva unutranjih poslova Federalno ministarstvo zdravstva Kantonalna ministarstva zdravstva Federalni zavod za javno zdravstvo Federalni zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Kantonalni zavodi za zdravstveno osiguranje Zdravstvene ustanove svih nivoa, posebno primarnog Vlada F BiH-Ministarstvo obrazovanja i nauke Federalno ministarstvo obrazovanja
Kantonalna ministarstva obrazovanja Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje

54

Republika Srpska Vlada RS Savjet za djecu RS Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS Javni fonda za djeiju zatitu RS Centri za socijalni rad (45 centara) Opinske slube za socijalnu i djeiju zatitu (14 slubi) Ustanove socijalne i djeije zatite Ministarstvo unutranjih poslova RS Institut za zdravstvenu zatitu RS Fond zdravstvenog osiguranja RS Ministarstvo prosvjete i kulture RS Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS i lokalne zajednice

Distrikt Brko BiH Gradonaelnik Odjel za zdravstvo i ostale usluge (u rangu ministarstva) Zdravstvene ustanove
Vlada Distrikta Brko -Odjeljenje za obrazovanje

Pododjeljenje za socijalnu zatitu Distrikta Brko BiH

55

Prilog broj 1. ZAKONI 1. Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH (Sl. glasnik BiH, broj 5/03,42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09) 2. Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave (Sl. novine FBiH, broj 52/02, 19/03, 38/05, 2706, 8/06, 61/06) 3. Zakon o organizaciji i organima uprave u FBiH (Sl. novine FBiH, broj 35/05) 4. Zakon o ministarstvima RS (Sl. glasnik RS, broj 70/02, 33/04 i 118/05) 5. Zakon o inspekcijama u FBiH (Sl. novine FBiH broj 69/05) 6. Zakon o inspekcijama RS (Sl. glasnik RS, broj 113/05, 1/08) 7. Zakon o inspekciji BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 24/08 ispr. 25/08) 8. Zakon o sudu BiH (Sl. glasnik BiH, broj 52/00,43/02 preieni tekst u 49/09) 9. Zakon o sudovima FBiH (Sl. novine FBiH, broj 38/05 i 22/06) 10. Zakon o sudovima u RS (Sl. glasnik RS, broj 109/05,1/04,37/06,119/08,58/09) 11. Zakon o sudovima u BDBiH (Sl.glasnik BDBiH, broj 19/07) 12. Zakon o Ombudsmanima BiH (Sl. glasnik BiH broj, 32/00,35/04, 32/06) 13. Zakon o zabrani diskriminacije u BiH (Sl. glasnik BiH, broj 59/09) 14. Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH (Sl. glasnik BiH, broj 16/03) 15. Zakon o zatiti prava nacionalnih manjina BiH (Sl.glasnik BiH,broj 12/03, 93/08) 16. Zakon o zatiti prava nacionalnih manjina FBiH (Sl. novine FBiH, broj 56/08) 17. Zakon o zatiti prava nacionalnih manjina RS (Sl. glasnik RS, broj 2/05) 18. Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu (Sl. glasnik BiH, broj 36/08) 19. Zakon o dravljanstvu BiH (Sl. glasnik BiH, broj 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05) 20. Zakon o dravljanstvu FBiH (Sl. novine broj FBiH, broj 43/01,22/09) 21. Zakon o dravljanstvu RS (Sl. glasnik RS, broj 35/99, 17/00, 64/05 i 58/09) 22. Zakon o izboru entitetskog dravljanstva osoba sa prebivalitem u BDBiH (Sl. Glasnik BDBiH, broj 3/04) 23. Zakon o jedinstvenom matinom broju (Sl. glasnik BiH, broj 32/01, 63/08) 24. Zakon o prebivalitu i boravitu dravljana BiH (Sl.glasnik BiH,broj 32/01,56/08) 25. Zakon o linoj karti graana BiH (Sl. glasnik BiH, broj 32/01, 16/02, 32/07, 56/08) 26. Zakon o putnim ispravama BiH (Slglasnik BiH, broj 4/97, 1/99,9/99, 27/00, 32/00, 19/01, 47/04, 53/07, 15/08, 33/08, 39/08) 27. Zakon o matinim knjigama FBiH (Sl. list RBiH, broj 20/92, 13/04)732 28. Zakon o matinim knjigama RS (Sl. glasnik RS, broj 18/99) 29. Zakon o matinim knjigama BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 18/02, 29/05) 30. Zakon o linom imenu FBiH (Sl. list RBiH, broj 35/71, 38/86, 37/88, 33/90)733 31. Zakon o linom imenu RS (Sl. glasnik RS, broj 27/93, 15/00) 32. Zakon o linom imenu BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 8/02, 29/05) 33. Zakon o zatiti linih podataka (Sl. glasnik BiH, broj 49/06) 34. Zakon o zatiti tajnih podataka (Sl. glasnik BiH, broj 54/05) 35. Zakon o upravnom postupku BiH (Sl. glasnik BiH, broj 29/02, 12/04) 36. Zakon o upravnom postupku FBiH (Sl. novine FBiH, broj 2/98) 37. Zakon o upravnom postupku RS (Sl. glasnik RS broj 13/02) 38. Zakon o upravnom postupku BDBiH (Sl.glasnik BDBiH, broj 3/00, 5/00, 9/02, 8/03, 8/04, 25/05, 8/07, 10/07, 19/07, 2/08) 39. Zakon o upravnom sporu BiH (Sl. glasnik BiH, broj 19/02, 88/07,83/08) 40. Zakon o upravnom sporu FBiH (Sl. novine FBiH, broj 9/05) 41. Zakon o upravnom sporu RS (Sl. glasnik RS broj 109/05)

56

42. Zakon o upravnom sporu BDBiH (Sl.glasnik BDBiH, broj 4/00, 1/07) 43. Krivini zakon BiH (Sl. glasnik BiH, broj 37/03,54/04,61/04, 30/05,55/06, 32/07 i 8/10) 44. Krivini zakon FBiH (Sl. novine FBiH, broj 36/03 ispr. 21/04, 69/04, 18/05) 45. Krivini zakon RS (Sl. glasnik RS broj 49/03, 108/04, 37/06, 70/06) i preieni tekst, Sl. glasnik RS broj 100/09) 46. Krivini zakon BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 10/03, 45/04, 6/05) 47. Zakon o krivinom postupku FBiH (Sl. novine FBiH, broj 35/03, ispr. 56/03, ispr. 37/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09) 48. Zakon o krivinom postupkom RS (Sl. glasnik RS, broj 50/03, 111/04, 115/04, 29/07) 49. Zakon o krivinom postupku BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 10/03, 48/04, 6/05, 14/07, 19/07, 21/07, 2/08,17/09) 50. Zakon o krivinom postupku BiH (Sl. glasnik BiH, broj 36/03, 13/05, 48/05, 76/06, 32/07, 76/07, 58/08, 12/09, 16/09 i 93/09) 51. Zakon o izvrenju krivinih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH (Sl. glasnik BiH, broj 13/05, 97/07, 37/09 i preieni tekst 12/10) 52. Zakon o izvrenju krivinih sankcija u FBiH (Sl. novine FBiH, broj 44/98, 42/99, 12/09) 53. Zakon o izvrenju krivinih i prekrajnih sankcija RS (Sl. glasnik RS, broj 64/01, 24/04) 54. Zakon o izvrenju krivinih i prekrajnih sankcija BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 8/00 izmj. 1/01, 19/07, 36/07 ) 55. Zakon o prekrajima FBiH (Sl. novine FBiH, broj 31/06) 56. Zakon o prekrajima RS (Sl. glasnik RS, broj 34/06, 1/09) 57. Zakon o prekrajima BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 24/07) 58. Zakon o parninom postupku FBiH (Sl. novine FBiH, broj 53/03, 73/05, 19/06) 59. Zakon o parninom postupku RS (Sl. glasnik RS, broj 58/03, 85/03, 74/05) 60. Zakon o parninom postupku BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 8/09) 61. Zakon o vanparninom postupku FBiH (Sl. novine FBiH, broj 2/98, 39/94, 73/05) 62. Zakon o vanparninom postupku RS (Sl. glasnik RS, broj 10/89, 74/05) 63. Zakon o vanparninom postupku BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 5/01) 64. Zakon o nasljeivanju FBiH (preuzet iz SRBiH, preieni tekst objavljen u Sl. listu broj 7/80, ispravka 15/80) 65. Z akon o nasljeivanju RS (Sl. glasnik, broj 1/09 i ispravka 55/09) 66. Z akon o nasljeivanju BDBiH (preuzet iz SRBiH, preieni tekst objavljen u Sl. listu broj 7/80, ispravka 15/80) 67. Zakon o obligacionim odnosima FBiH (Sl. list RBiH, broj 2/92, 13/93, 13/94 Zakon O preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima bive SFRJ, izmjene) 68. Zakon o obligacionim odnosima RS (Sl. glasnik RS, broj 17/93, 3/96, 39/03, 74/04 i 19/05) 69. Zakon o obligacionim odnosima BDBiH 734 70. Zakon o izvrnom postupku pred sudom BiH (Sl. glasnik BiH, broj 18/03) 71. Zakon o izvrnom postupku FBiH (Sl. novine FBiH, broj 32/03, 33/06, ispr. 39/06, 39/09) 72. Zakon o izvrnom postupku RS (Sl. glasnik RS, broj59/03,85/03,64/05,118/07) 73. Zakon o izvrnom postupku BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 8/00, 1/01, 5/02, 8/03,2/08) 74. Zakon o sportu BiH (Sl. glasnik BiH, broj 27/08) 75. Zakon o sportu RS (Sl. glasnik RS, broj 4/02, 30/08, ispr. 102/08) 76. Zakon o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u BiH (Sl. glasnik BiH, broj 5/04)

57

77. Zakon o Drutvu crvenog kria/krsta BiH (Sl. glasnik BiH, broj 49/04) 78. Zakon o Crvenom kriu/krstu FBiH (Sl. novine FBiH, broj 28/06) 79. Zakon o Crvenom krstu RS (Sl. glasnik RS, broj 18/94, 110/03) 80. Zakon o udruenjima i fondacijama BiH (Sl. glasnik BiH, broj 32/01, 42/03, 63/08) 81. Zakon o udruenjima i fondacijama FBiH (Sl. novine FBiH, broj 45/02, 63/08) 82. Zakon o udruenjima i fondacijama RS (Sl. novine RS, broj 52/01, 42/05) 83. Zakon o udruenjima i fondacijama Brko Distrikt BiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 12/02) 84. Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH (Sl. glasnik BiH, broj 28/00, 45/06) 85. Zakon o slobodi pristupa informacijama RS (Sl. glasnik RS, broj 20/01) 86. Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH (Sl. novine FBiH, broj 32/01) 87. Zakon o medijima Kantona Sarajevo (Sl. novine Kantona Sarajevo, broj 13/98, 10/02) 88. Zakon o javnom informisanju TK (Sl. novine TK, broj 15/00, 9/04) 89. Zakon o javnom informisanju Zeniko-dobojskog kantona (Sl. novine, broj 13/98) 90. Zakon o medijima Bosansko-podrinjskog kantona (Sl. novine, broj17/01) 91. Zakon o javnom informiranju (Sl. novine, broj 8/97) 92. Porodini zakon FBiH (Sl. novine FBiH, broj 35/05, 41/05) 93. Porodini zakon RS (Sl. glasnik RS, broj 54702, 41/08) 94. Porodini zakon BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 23/97) 95. Zakon o djeijoj zatiti RS (Sl. glasnik RS, broj 4/02, 17/08, 1/09) 96. Zakon o djeijoj zatiti BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 1/03, 4/04, 21/05, 19/07, 2/08) 97. Zakon o zatiti od nasilja FBiH (Sl. novine FBiH, broj 22/05) 98. Zakon o zatiti od nasilja RS (Sl. glasnik RS, broj 118/05, 17/08) 99. Zakon o zdravstvenoj zatiti FBiH (Sl. novine FBiH, broj 29/97,7/02) 100. Zakon o zdravstvenoj zatiti RS (Sl. glasnik RS, broj 18/99, ispr. 23/99, 58/01, 62/02) 101. Zakon o zdravstvenoj zatiti BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 02/01, 19/07, 2/08) 102. Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH (Sl. novine FBiH, broj 30/97, 7/02, 70/08) 103. Zakon o zdravstvenom osiguranju RS (Sl. glasnik RS, broj 18/99, 70/01, 51/01,17/08, 1/09) 104. Zakon o zdravstvenom osiguranju BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 1/02, 7/02, 19/07 , 2/08, 34/08) 105. Zakon o spreavanju i suzbijanja opojnih droga (Sl. glasnik BiH, broj 8/06) 106. Zakon o proizvodnji i prometu opojnih droga RS (Sl. glasnik RS, broj 110/03 isp. 24/04) 107. Zakon o zabrani puenja duvanskih proizvoda na javnim mjestima (Sl. glasnik RS, broj 46/04) 108. Zakon o zabrani prodaje duvanskih proizvoda osobama mlaim od 18 godina (Sl. glasnik RS broj 46/04) 109. Zakon o zabrani reklamiranja duvanskih proizvoda (Sl. glasnik RS broj 46/04) 110. Z akon o ogranienoj upotrebi duhanskih preraevina (Sl. novine FBiH, broj 6/98, 35/98) 111. Zakon o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti FBiH (Sl.novine FBiH, broj 29/05) 112. Zakon o pravima demobiliziranih branitelja i lanova porodica FBiH (Sl. novine FBiH, broj 61/06, 70/07, 27/08) 113. Zakon o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH (Sl. glasnik BiH, broj 23/99,21/03, 33/03) 114. Zakon o raseljenim osobama i povratnicima u FBiH i izbjeglicama iz BiH (Sl. Novine FBiH, broj 15/05) 115. Zakon o raseljenim osobama, povratnicima i izbjeglicama u RS (Sl.glasnik RS, broj 42/05)

58

116. Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice s djecom FBiH (Sl. novine FBiH, broj 36/99, 54/04, 39/06, 14/09) 117. Unsko-sanski kanoton - Zakon o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice s djecom (Sl. novine, broj 5/00, 7/01) 118. Posavski kanton - Zakon o socijalnoj zatiti (Narodne novine, broj 5/04) 119. Tuzlanski kanton - Zakon o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice s djecom (Sl. novine, broj 12/00,l 5/02, 13/03, 8/06) 120. Zeniko-dobojski kanton - Zakon o raseljenim osobama, prognanicima i izbjeglicama povratnicima (Sl. novine, broj 8/04, 10/08) 121. Bosanskopodrinjski kanton - Zakon o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice s djecom (Sl. novine, broj 7/08) 122. Srednjobosanski kanton - Zakon o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice s djecom (Sl. novine Kantona, broj 10/05, 2/06) 123. Hercegovako-neretvanski kanton - Zakon o socijalnoj zatiti (Narodne novine HNK, broj 3/05) 124. Zapadnohercegovaki kanton - Zakon o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava ratai zatiti porodice s djecom (Narodne novine, broj 16/01, 11/02, 4/04, 9/05) 125. Sarajevski kanton - Zakon o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice s djecom (Sl. novine kantona, broj 16/02, 8/03, 22/05, 2/06, 21/06) 126. Kanton 10 - Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj 5/98) 127. Zakon o socijalnoj zatiti RS (Sl. glasnik RS, broj 5/93, 15/96, 10/03, 110/03) 128. Zakon o socijalnoj zatiti BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 1/03, 4/04, 19/07) 129. Zakon o zatiti osoba sa duevnim smetnjama FBiH (Sl. novine FBiH, broj 37/01 i 40/02) 130. Zakon o zatiti osoba sa duevnim smetnjama RS (Sl.glasnik RS, broj 46/04) 131. Zakon o zatiti osoba sa mentalnim poremeajima BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 12/06) 132. Zakon o igrama na sreu FBiH (Sl. novine FBiH, broj 1/02) 133. Zakon o igrama na sreu RS (Sl. glasnik RS, broj 110/08) 134. Zakon o igrama na sreu i zabavnim igrama BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 37/04) 135. Zakon o radu FBiH (Sl. novine FBiH, broj 43/99, 32/00, 29/03) 136. Zakon o radu RS (Sl. glasnik RS, broj 55/07 preieni tekst) 137. Zakon o radu BDBiH (Sl. glasnik BD BiH, broj 19/06-preieni tekst, izmjene i dop. 19/07 i 25/08) 138. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH (Sl. glasnik BiH, broj 18/03) 139. Okvirni zakon o predkolskom vaspitanju i obrazovanju u BiH (Sl. glasnik BiH, broj 88/07) 140. Okvirni zakon o srednjem strunom obrazovanju u BiH (Sl. glasnik BiH, broj 63/08) 141. Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH (Sl. glasnik BiH, broj 59/07) i Zakon o izmjenama i dopunama Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH, (Sl glasnik BiH, broj 59/09) 142. Zakon o Agenciji za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje (Sl. glasnik BiH, broj 88/07) 143. Zakon o predkolskom vaspitanju i obrazovanju (Sl. glasnik RS, broj 119/08) 144. Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju u RS (Sl. glasnik RS, broj 74/08) 145. Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju u RS (Sl. glasnik RS, broj 74/08) 146. Zakon o visokom obrazovanju (Sl. glasnik RS, broj 30/07) 147. Unsko-sanski kanton:

59

Zakon o osnovnom i opem srednjem odgoju i obrazovanju (Sl. novine kantona, broj 5/04) Z akon o osnovnom i opem srednjem obrazovanju (Sl. novine, broj 5/04) 148. Posavski kanton: Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju (Sl. novine Kantona, broj 8/08) Zakon o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 3/04, ispr. 10/08, 8/08) Zakon o srednjem kolstvu (Narodne novine, broj 3/04, 8/08) 149. Tuzlanski kanton: Z akon o osnovnom odgoju i obrazovanju (Sl. novine, broj 6/04, 7/05) Zakon o srednjem obrazovanju (Sl. novine, broj 6/04, 7/05) Zakon o visokom obrazovanju (Sl. novine, broj 8/08) 150. Zeniko-dobojski kanton : Z akon o osnovnoj koli (Sl.novine, broj 5/04, 20/07) Zakon o srednjoj koli (Sl.novine, broj 5/04, 20/07) 151. Bosansko-podrinjski kanton: Z akon o osnovnom odgoju i obrazovanju (Sl.novine, broj 5/04) Zakon o srednjoj koli (Sl.novine, broj 5/04) 152. Srednjobosanski kanton: Zakon o osnovnom kolstvu (Sl.novine, broj 11/01, 11/04, 17/04) Zakon o srednjem kolstvu (Sl.novine, broj 11/01, 11/04, 17/04) 153. Hercegovako-neretvanski kanton: Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju (Narodne novine,broj 5/00, 4/04) Zakon o srednjokolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, broj 8/00, 4/04, 8/06, 3/08) 154. Zapadnohercegovaki kanton: Zakon o osnovnom kolstvu (Sl. novine, broj 6/04, 8/04, 14/08) Zakon o srednjem kolstvu (Narodne novine, broj 6/04, 8/04, 8/08, 14/08) 155. Kanton Sarajevo: Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju (Sl. novine Kantona broj26/08), Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju (Sl. novine Kantona, broj 10/04, 21/06, 26/08) Zakon o srednjem obrazovanju (Sl. novine, broj 10/04, 34/07) Zakon o visokom obrazovanju (Sl. novine, broj 43/08) 156. Kanton 10: Zakon o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 12/04) Zakon o srednjem kolstvu (Narodne novine, broj 12/04) 157. Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju BDBiH (Sl. glasnik, BD BiH, broj 13/07, 39/08) 158. Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama BDBiH (Sl. glasnik BDBiH, broj 10/08 ispr. 25/08) 159. Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou FBiH (Sl. novine FBiH 2/06) Samo RS 160. Zakon o ombudsmenu za djecu (Sl. glasnik RS, broj 103/08) 161. Zakon zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnim licima u krivinom postupku RS (S. Glasnik RS, broj 13/10)

60

Podzakonski akti Pravila o zatiti rtava i svjedoka rtava trgovine ljudima , Slubeni glasnik BiHbroj 64/07 Pravilnik o uslovima i kriterijima za finansiranje programa u oblasti porodice , Slubeni glasnik RS broj 112/06, 64/07 Pravilnik o nainu i postupku ostvarivanja prava zaposlenog roditelja da radi sa jednom polovinom punog radnog vremena , radi pojaane njege i staranja o djetetu sa psihofizkim smetnjama u razvoju, Slubeni glasnik RS broj 14/03 Pravilnik o ocjenjivanju sposobnosti lica u postupku ostvarivanja prava iz socijalne zatite , Slubeni glasnik RS broj 18/04 Uputstvo o sprovoenju prvostepenog postupka razvrstavnja lica sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju , Slubeni glasnik RS broj 15/07 Pravilnik o razvrstavanju lica sa smetnjama u fizikom i psihikom razvoju , Slubeni glasnik RS broj 115/03 Pravilnik o bliim uslovima u pogledu prostora, opreme, potrebnim strunim i drugim radnicima; za osnivanje ustanova socijalne zatite , Sl. gl. RS, br. 26/03 Pravilnik o poslovima i normativima, strunim kadrovima i smjetajnim uslovima centra za socijalni rad, Sl. gl. RS, br. 4/02 Pravilnik o ueu srodnika u izdravanju korisnika prava u socijalnoj zatiti , Sl. gl. RS br.83/02 Pravilnik o vrenju nadzora nad strunim radom i pruanju strune pomoi ustanovama socijalne zatite RS , Sl. gl. RS, br. 67/02 Pravilnik o kruterijumima i mjerilima za utvrivanje cijene usluga za smjetaj korisnika, cijenu programa za vrenje radnog osposobljavanja korisnika i cijenu programa rada za socijalni rad , Sl. gl. RS, br. 83/02 Pravilnik o voenju jedinstvene matine evidencije i dokumentacije korisnika, prava, oblika, mjera i usluga socijalne zatite , Sl. gl. RS,br. 80/04 Uputstvo o voenju evidencije i dokumentacije o licima stavljenim pod starateljstvo, Sl. gl. RS, br. 27/04 Uputstvo o postupku usvajanja djece , Sl. gl. RS, br. 27/04 Uputstvo o voenju evidencije i dokumentacije o usvojenoj djeci , Sl. gl. RS, br. 27/04 Uputstvo o voenju evidencije o izdravanju djece i roditelja, Sl. gl. RS, br. 27/04 Metodoloko uputstvo za vrenje nadzora nad strunim radom i pruanje strune pomoi ustanovama socijalne zatite Republike Srpske, Sl. gl. RS, br.78/02 Program transformacije socijalne zatite u RS , Sl. gl. RS, br. 31/02 Odluka o planu mrea ustanova socijalne zatite u RS , Sl. gl. RS, br. 100/04 Statut Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Sl. gl. RS, br. 06/04, 19/05, 63/08, 64/09, 105/09 Sporazum o nainu i postupku korienja zdravstvene zatite osiguranih lica na teritoriji BiH, van teritorije entiteta, odnosno Distrikta Brko kome osigurana lica pripadaju, Sl. gl. RS, br. 19/02 Odluka o minimalnom paketu zdravstvene zatite, Sl. gl. RS, br. 21/01 Odluka o lanovima ire porodice osiguranika i uslovima pod kojim se mogu osigurati, Sl. gl. RS, br. 42/01, 50/09 Pravilnik o nainu ostvarivanja zdravstvene zatite, Sl. gl. RS, br.54/07, 63/08, 95/08, 42/09, 38/10, 63/10 Sadrina i obim preventivnih mjera u oblasti primarne zdravstvene zatite, Sl. gl. RS, br. 54/07 Pravilnik o korienju zdravstvene zatite van Republike Srpske, Sl. gl. RS, br.39/06, 63/08, 111/08, 42/09

61

Pravilnik o voenju jedinstvene matine evidencije u oblasti zdravstvenog osiguranja, Sl. gl. RS, br. 111/08 Pravilnik o zdravstvenoj knjiici, Sl. gl. RS, br.91/07, 42/09 Odluka o utvrivanju prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zatite od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine i prioritetnih najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz odreenih specijalistikih djelatnosti koje e se pruati osiguranim osobama na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine , Slubene novine Federacije BiH, br. 8/05, 11/07, 44/07, 97a/07, 33/08 i 52/08 Pravilnik o uslovima i nainu obavljanja obavezne imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti i o osobama koje podlijeu toj obavezi, Slubene novine Federacije BiH", broj 22/07 i 19/08 Naredba o uspostavi mree koordinatora u FBiH a radi provoenja opih i posebnih mjera za zatitu stanovnitva od sindroma steenog nedostatka imuniteta (SIDA/AIDS), Slubene novine Federacije BiH", broj 46/03 Pravilnik o nainu i mjestu provedbe zatitne mjere obaveznog lijeenja od ovisnosti od alkohola, opojnih droga ili drugih psihotropnih supstanci uinilaca nasilja u porodici, Slubene novine Federacije BiH, br. 23/08 Pravilnik o eksperimentalnoj primjeni integrisanog nastavnog plana i programa za prvu trijadu osnovne kole , Sl. gl. RS, br.76/08 Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra osnovnih kola , Sl. gl. RS, br.112/08 Pravilnik o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim i srednjim kolam, Sl. Gl. RS, br. 85/04 Pravilnik o eksperimentalnoj primjeni integrisanog nastavnog plana i programa za prvu trijadu osnovne kole, Sl. Gl. RS, br. 76/08 Pravilnik o osnovima vaspitno-obrazovnog programa u ustanovama predkolskog vaspitanja i obrazovanja, Sl. Gl. RS, br. 83/07 Pravilnik o sadraju i nainu voenja radne knjige u predkolskim ustanovama, Sl. Gl. RS, br. 87/07 Pravilnik o izboru i proglaenju uenika generacije u osnovnoj koli , Sl. Gl. RS, br. 97/07 Pravilnik o izvoenju izleta, ekskurzija i kole u prirodi, Sl. Gl. RS, br. 113/07 Pravilnik o nadoknadi trokova donoenja rjeenja o ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti u oblasti obrazovanja, Sl. Gl. RS, br. 79/06 Pravilnik o ostvarivanju programa ogleda radi provjere vrijednosti novih obrazovnih sadraja, oblika, metoda i organizacije rada, novih nastavnih sredstava i opreme u osnovnim kolama, Sl. Gl. RS, br. 95/06 Pravilnik o NPP osnovnokolskog obrazovanja i vaspitanja uenika oteenog vida , Sl. Gl. RS, br. 19/05 Pravilnik o NPP osnovnog obrazovanja i vaspitanja lako mentalno retardiranih uenika, Sl. Gl. RS, br. 19/05 Pravilnik o NPP osnovnokolskog obrazovanja i vaspitanja uenika oteenog sluha , Sl. Gl. RS, br. 19/05 Pravilnik o planu i programu vaspitno-obrazovnog rada sa umjereno i tee retardiranim uenicima , Sl. Gl. RS, br. 19/05 Pravilnik o bliim uslovima u pogledu prostora, opreme i strunosti radnika koje mora ispunjavati ustanova za profesionalnu rehabilitacijua, Sl. Gl. RS, br. 23/05

62

Pravilnik o nainu ostvarivanja prava na jednokratnu finansijsku pomo za studij drugog i treeg ciklusa u inostranstvu, Sl. Gl. RS, br. 115/05 Pravilnik o odravanju i uvanju kolskog prostora i opreme, Sl. Gl. RS, br. 04/04 Pravilnik o sadraju i nainu voenja dokumentacije i evidencije i obrascima javnih isprava u osnovnoj koli, Sl. Gl. RS, br. 59/04 Pravilnik o sadraju i nainu voenja dokumentacije i evidencije i obrascima javnih isprava u osnovnoj koli, Sl. Gl. RS, br. 65/04 Pravilnik o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim i srednjim kolama, Sl. Gl. RS, br. 85/04 Pravilnik o kriterijumima za kolske nazive, simbole i organizaciji kolskih manifestacija, Sl. Gl. RS, br. 85/04 Pravilnik o vaspitanju i obrazovanju djece pripadnika nacionalnih manjina, Sl. Gl. RS, br. 89/04 Pravilnik o osnovama igraonikog programa u predkolskom vaspitanju i obrazovanju, Sl. Gl. RS, br. 40/00 Pravilnik o osnovama programa vaspitno-obrazovnog rada u predkolskim ustanovama u RS za uzrast djece do tri godine u predkolskim ustanovama u RS , Sl. Gl. RS, br. 17/97 Pravilnik o osnovama programa vasoitno-obrazovnog rada u predkolskim ustanovama u RS za uzrast djece od tri godine do polaska u osnovnu kolu, Sl. Gl. RS, br. 17/97 Pravilnik o planu i programu vaspitno-obrazovnog rada za djecu i omladinu umjerenu mentalno ometenu u razvoju, Sl. Gl. RS, br. 2/94 Pravilnik o nastavnom planu i programu srednjeg obrazovanja sluno oteenih uenika , Sl. Gl. RS, br. 6/94 Pravilnik o organizovanju ogleda u osnovnoj i srednjoj koli, Sl. Gl. RS, br. 5/93

63

Prilog broj 2.
-Komitet dravi lanici preporuuje da dodijeli odgovarajue resurse namijenjene za izradu programa i materijala za obuku na svim podrujima obuhvaenim Fakultativnim protokolom, i da osigura da takve edukacije ukljue sve relevantne profesionalne grupe, posebno slubenike za provoenje zakona o imigrantima, pripadnike SIPA-e, sudije i tuioce, socijalne radnike, kao i pripadnike Oruanih snaga Evropske unije (EUFOR) koji su trenutno prisutni u Bosni i Hercegovini. -Komitet preporuuje da drava lanica preduzme sve mogue mjere kako bi se osiguralo da dodijeljena sredstva budu dovoljna za provoenje Fakultativnog protokola. Konkretno, agencijama za provoenje zakona i centrima za socijalni rad treba osigurati odgovarajua kadrovska, tehnika i finansijska sredstva koja su potrebna za njihove aktivnosti. -Komitet podstie dravu lanicu da jaa sistematine mjera prevencije, usmjerene prema djeci koja su posebno ugroena ili rizina, kako bi ih zatitili od krivinih djela iz Fakultativnog protokola. Osim toga, Komitet preporuuje da drava lanica uskladi dravno i entitetsko zakonodavstvo koje se odnosi na upis u matine knjige i da odmah preduzme djelotvorne mjere kako bi se osigurao upis sve djece po roenju. -Komitet podstie dravu lanicu da izmijeni i dopuni svoje zakonodavstvo kako bi se osiguralo da se krivina djela iz Fakultativnog protokola u potpunosti unesu i usklade u krivinim zakonima na nivou drave, entiteta i Distrikta Brko. Drava lanica posebno treba da krivinim djelom proglasi: (a) prodaju djece nuenjem, isporukom ili primanjem, bilo kojim sredstvima, u svrhu seksualnog iskoritavanja, prenos organa djeteta radi ostvarivanja zarade, ili angaovanje djeteta u prisilnom radu, ili iznuivanje pristanka na usvajanje djeteta, kao i posredovanje u usvajanju djeteta u suprotnosti sa vaeim zakonom o usvajanju; (b) nuenje, dobijanje, nabavljanje i davanje djeteta za djeiju prostituciju; (c) izradu, distribuciju, irenje, uvoz, izvoz, nuenje, prodaju ili posjedovanje djeije pornografije; (d) pokuaj da se poini bilo koje od ovih djela i sauesnitvo ili sudjelovanje u bilo kojem od ovih djela, te (e) proizvodnju i irenje materijala koji oglaavaju bilo koje od ovih djela. -Komitet preporuuje da drava lanica preduzme sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da se krivina djela istrauju, te da navedni poinitelji budu uredno gonjeni i kanjeni kako bi se smanjila nekanjivost. -Komitet preporuuje da drava lanica preduzme korake kako bi osigurala da joj se domaim zakonodavstvom omogui da uspostavi i ostvari vanteritorijalnu nadlenost nad krivinim djelima iz Fakultativnog protokola, te preporuuje uspostavljanje vanteritorijalne nadlenosti nad krivinim djelima iz Fakultativnog protokola bez kriterijuma dvostrukog kriminaliteta. Komitet preporuuje da drava lanica Fakultativni protokol smatra pravnom osnovom za izruenje, bez uvjeta postojanja bilateralnog ugovora. -Komitet preporuuje da drava lanica osigura, putem usvajanja odgovarajuih zakona, privremeno oduzimanje i trajno oduzimanje materijala, imovine i druge robe koja se koristi za izvrenje ili pomaganje izvrenja nekog od krivinih djela iz Fakultativnog protokola, privremeno oduzimanje i trajno oduzimanje koristi nastale iz njih, i zatvaranje prostora koji su koriteni za poinjenje tih krivinih djela, u skladu s lanom 7. Fakultativnog protokola. -Komitet preporuuje da drava lanica ojaa mjere za zatitu prava i interesa djece rtava od svih krivinih djela iz Fakultativnog protokola, ukljuujui i kroz dalju izradu smjernica za zatitu djece za socijalne radnike i slubenike za provoenje zakona, i osiguranje obuke o tim smjernicama. Konkretno, postupak treba ojaati kako bi se osigurao vei proaktivni pristup identifikaciji djece rtava koja su ugroena krivinim djelima iz Fakultativnog protokola, ukljuujui senzibiliziranje i razvoj djelotvornih partnerstava s roditeljima i porodicama djece rtava. interesa djece rtava i svjedoka u svim fazama krivinog postupka. Konkretno, Komitet preporuuje da drava lanica: (a) osigura da Federacija Bosne i Hercegovine i Distrikt Brko donesu, bez odgaanja, zakon o zatiti djece i maloljetnika u krivinom postupku i osigura da se taj zakon i isti takav zakon u Republici Srpskoj provodi u praksi;

64

(d) osigura da djeca rtve krivinih djela iz Fakultativnog protokola ne budu niti krivino gonjena niti kanjena i da se preduzmu sve mogue mjere kako bi se izbjegla stigmatizacija i drutvena marginalizacija te djece; (e) razmotri mogunost koritenja audio i video razgovora sa djecom u predmetima koji se odnose na prodaju djece, djeiju prostituciju i djeiju pornografiju, te da ti razgovori moraju obavljati posebno obueni policajci u prostorijama koje su prilagoene djeci i (f) da uzme u obzir smjernice o pravosuu u stvarima koja se tiu djece rtava i svjedoka krivinih djela (Rezolucija Ekonomsko-socijalnog vijea 2005/20, aneks), u procesu realizacije gore navedenih preporuka. -Komitet preporuuje da drava lanica preduzme sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da se djeci koja su rtve krivinih djela iz Fakultativnog protokola osigura odgovarajua pomo, njihova potpuna socijalna reintegracija i puni fiziki i psihiki oporavak. Konkretno, Komitet podstie dravu lanicu da osigura nastavak rada sklonita koja su posebno odreena za djecu rtve, ukljuujui i obdanita i domove za djecu , koja su ukljuena u organizovana prosjaenja. Komitet dravi lanici preporuuje da ove poslednje integrie meu svoje programe zatite djece. - Komitet preporuuje da drava lanica odvoji dovoljno sredstava kako bi se osigurao kontinuitet i odrivost tih usluga i da osigura da su one u potpunosti dostupne i da su s njima upoznata sva djeca. Komitet dalje preporuuje da drava lanica provodi sistematine edukacije za osobe koje rade na pomenutim linijama za pomo kako bi se sprijeili sluajevi prodaje djece, djeije prostitucije i djeije pornografije i na njih efikasno reagovalo. Meunarodna pomo i saradnja - multilateralni, regionalni i bilateralni sporazumi a) Komitet pozdravlja usvajanje Zakona o meunarodnoj pomoi iz 2009. Godine, koji omoguava zajednike istrane timove, te preporuuje da drava lanica povea napore na jaanju meunarodne saradnje, posebno bilateralnim sporazumima sa susjednim zemljama, kako bi se osigurala zatita rtava i sudsko gonjenje i kanjavanje poinitelja. b) Komitet preporuuje da drava lanica preduzme sve odgovarajue mjere za jaanje bilateralne, regionalne i meunarodne saradnje za poboljanje sistema pronalaenja sa svojim Internet Protocol (IP) lokatorom kako bi se pratile IP adrese, domae i web stranice poinilaca krivinih djela iz Fakultativnog protokola, s ciljem da se koriste najtanije baze podataka o lokacijama IP adresa. Komitet, nadalje, preporuuje da drava lanica preduzme mjere kako bi se identifikovao Internet Service Provider (ISP) takvih web stranica s ciljem spreavanja i borbe protiv djeije pornografije. Druge zakonske odredbe Komitet preporuuje da drava lanica ratifikuje Fakultativni protokol uz Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Osim toga, Komitet preporuuje da drava lanica ratifikuje Konvenciju Vijea Evrope o zatiti djece od seksualnog iskoritavanja i seksualnog zlostavljanja. Nastavak rada Komitet preporuuje da drava lanica preduzme sve odgovarajue mjere kako bi osigurala puno provoenje ovih preporuka, izmeu ostalog, tako to e ih dostaviti efu drave, Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, Vrhovnom sudu oba entiteta, Parlamentarnoj skuptini (i Domu naroda i Zastupnikom domu), nadlenim ministarstvima i dravnim, entitetskim, kantonalnim i lokalnim vlastima, kada je to primjenjivo, za odgovarajue razmatranje i dalje postupanje. irenje zakljunih razmatranja Komitet preporuuje da inicijalni izvjetaj i pisani odgovori, koje je podnijela drava lanica, i odnosne usvojene preporuke (zakljuna razmatranja) budu dostupni iroj javnosti, ukljuujui i putem interneta (ali ne iskljuivo), organizacijama graanskog drutva, grupama mladih, strunim grupama i djeci, kako bi dolo do debate i podigla svijest o Fakultativnom protokolu, njegovom provoenju i praenju. Sledei izvjetaj U skladu sa lanom 12, stav 2 Komitet trai da drava lanica ukljui dodatne informacije o provoenju Fakultativnog protokola i zakljunih razmatranja u sledei periodini izvjetaj koji se podnosi u skladu s lanom 44 Konvencije o pravima djeteta.

65

Prilog broj 3. Napomena o Konvencijama: Evropska konvencija o regionalnim jezicima i jezicima nacionalnih manjina (ratificirana u septembru 2010.) Evropska konvencija br. 058 o usvajanju djece (nije pokrenuta procedura) Evropska konvencija br. 085 o pravnom statusu vanbrane djece (nije pokrenuta procedura) Evropska konvencija br.105 o priznavanju i provoenju odluka koje se tiu starateljstva i ponovnog stjecanja starateljstva nad djetetom (nije pokrenuta procedura) Evropska konvencija br. 160 o provoenju djeijih prava (nije pokrenuta procedura) Meunarodna Konvencija za zatitu svih osoba od prisilnog nestanka (Odluka usvojena od strane Vijea ministara BiH i Predsjednitva BiH, imenovan predstavnik BiH za njeno potpisivanje)

66

Prilog broj 4. PRIJEDLOG ZAKLJUAKA Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine , predlae Vijeu ministara Bosne i Hercegovine da usvoji slijedei: ZAKLJUAK 1. Usvaja se Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine (2011. 2014.) i Odluka iji je sastavni dio ovaj Akcioni plan ___________________________________________________________________________

Na osnovu lana 12. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09) i lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, na 155. sjednici odranoj 13. 7. 2011. godine, donijelo je

ODLUKU O USVAJANJU AKCIONOG PLANA ZA DJECU BOSNE I HERCEGOVINE (2011. 2014.)

lan 1. (Predmet Odluke) Ovom Odlukom usvaja se Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine (2011. 2014.) koji je dat u prilogu ove Odluke i ini njen sastavni dio. lan 2. (Stupanje na snagu) Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i objavljuje se u Slubenom glasniku BiH.

VM broj _________________/11. ___________________________ Sarajevo

Predsjedavajui Vijea ministara BiH dr. Nikola piri

67

Prilog broj 5. lanovi radne grupe za izradu Akcionog plana za djecu BiH (2011. 2014.)
BOSNA I HERCEGOVINA MINISTARSTVO ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE BiH Milena Juri Tijana Borovanin- Mari MINISTARSTVO PRAVDE BiH Sektor za pravosudne organe na dravnom nivou Mirela Rikovi MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA BiH Sektor za zdravstvo Jelena Drakovi MINISTARSTVO SIGURNOSTI BiH Adnan Dlaki REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO ZDRAVLJA I SOCIJALNE ZATITE RS Jovanka Vukovi, predsjednica Savjeta za djecu RS MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE RS Zorica Garaa MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA RS Odsjek za sprjeavanje maloljetnike delinkvencije Goran Blagojevi FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE FBiH Sektor za socijalnu zatitu i zatitu porodice i djece Emina Zuko MINISTARSTVO ZDRAVSTVA FBiH Marina Bera, pomonica ministra FEDERALNO MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE Goran Juri FEDERALNO MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA Elvedina Hodi BRKO DISTRIKT BiH Pododjel za socijalnu zatitu Fatima Fazlovi

68

Vous aimerez peut-être aussi