Vous êtes sur la page 1sur 5

UDK 69.008.002.

Primljeno 4. 3. 2008.

Metodoloki pristup prorauna trokova strojnog rada pri graenju


Stjepan Bezak, Zdravko Linari
Kljune rijei graevinski stroj, strojni rad, zemljani radovi, cijena radnog sata stroja, vodnogospodarske graevine, metodologija Key words construction machine, machine work, earth works, machine hourly rate, water management facilities, methodology Mots cls engin de construction, travail mcanique, travaux de terrassement, cot horaire d'engin, installations hydrauliques, mthodologie S. Bezak, Z. Linari Struni rad

Metodoloki pristup proraunu trokova strojnog rada pri graenju


U radu se uvodno tvrdi da je izbor strojeva i planiranje strojnog rada vrlo vaan element u pristupu graenja. Opisuje se metodoloki pristup izrauna cijene kotanja radnog sata strojeva za zemljane radove u graevinarstvu. Metodologija je primjerena za strojni rad posebno u podruju izgradnje vodnogospodarskih graevina. Izraun se odnosi na zemljane radove. Rezultati primjene prikazane metodologije obraeni su statistiki i usporeeni s rezultatima postojeih metodologija. S. Bezak, Z. Linari Professional paper

Methodological approach to the calculation of machine work cost in civil engineering


In introduction, it is claimed that the choice of machinery, and the mechanical work planning, are of high significance when defining approach to construction work. A methodological approach for calculating the hourly rate of earth-moving machines in construction industry is described. The methodology is especially well suited for analysis of mechanical work in the construction of water management facilities. The calculation is related to earth works. The results obtained in the use of this methodology have been statistically analysed and compared with the results based on the existing methodologies. S. Bezak, Z. Linari Ouvrage professionel

L'approche mthodologique au calcul du cot de travail mcanique en gnie civil


Dans l'introduction, il est dclar que le choix du matriel et la planification du travail mcanique sont d'une grande importance pour la dfinition d'approche au travail de construction. Une approche mthodologique au calcul du cot horaire des engins de terrassement utiliss en gnie civil est dcrite. La mthode est trs convenable pour l'analyse du travail mcanique dans la construction des installations hydrotechniques. Le calcul a t dvelopp pour les travaux de terrassement. Les rsultats obtenus dans l'emploi de la mthodologie ont t analyss de manire statistique et compars avec les rsultats bass sur les mthodes existantes. . , .

, , , , , Schlsselworte Baumaschine, Maschinenarbeit, Erdarbeiten, Preis einer Arbeitsstunde der Maschine, Wasserwitschafstbauwerke, Methodologie


, . . , , . . . S. Bezak, Z. Linari Fachbericht

Methodologischer Zutritt zur Errechnung der Kosten der Maschinenarbeit beim Bauen
Im Artikel behauptet man einleitend dass die Auswahl der Maschinen und die Planung der Maschinenarbeit ein sehr wichtiges Element beim Zutritt zum Bauen ist. Man beschreibt den methodologischen Zutritt zur Errechnung des Arbeitsstundenpreises der Maschinen fr Erdarbeiten im Bauwesen. Die Methodologie ist besonders fr Maschinenarbeit im Gebiet des Ausbaus von Wasserwirtschaftsbauwerken angemessen. Die Errechnung bezieht sich auf Erdarbeiten. Die Ergebnisse der Anwendung der dargestellten Methodologie sind statistisch bearbeitet und mit Ergebnissen der bestehenden Methodologien verglichen.

Autori: Doc. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Zagreb; prof. dr. sc. Zdravko Linari, Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Kaieva 26, Zagreb

GRAEVINAR 61 (2009) 1, 23-27

23

Trokovi strojnog rada 1 Uvod Vrlo vaan element pri izboru strojeva i planiranju strojnog rada, utvrivanju ekonominosti odabrane tehnike i tehnologije radova svakako je primjereno odreivanje cijene kotanja radnog sata stroja. Naime, u kalkulaciji trokova graevinskih radova, taj se imbenik jedinine cijene direktnog troka strojnog rada uzima jednak bez obzira koja je vrsta graevinskih radova te koja je primijenjena tehnika, tehnologija i uinak izvedbe tih radova. Iz tih razloga vrlo je vaan i metodoloki pristup odreivanju cijene radnog sata stroja kako bi odreivanje trokova strojnog rada bilo to prihvatljivije i blie realnosti. Prema metodologiji, postupak izbora odabrane tehnike i tehnologije graevinskih radova provodi se kroz tri dijela, i to: iri, ui i konani izbor. 1. iri izbor podrazumijeva okvirni odabir vrste graevinske mehanizacije za realizaciju odabrane tehnike i tehnologije razmatranih vodnogospodarskih radova. 2. Ui izbor podrazumijeva odreenje tipa, veliine te broja strojeva u okviru odabira pojedinih vrsta graevinske mehanizacije i ostale pripadne strojno-tehnoloke opreme. 3. Konani izbor podrazumijeva odreenje veliine, koliine i vrijednosti uinaka odabranih tipova, veliine i broja pojedinih vrsta graevinske mehanizacije.

S. Bezak, Z. Linari ranih radova. Sam izbor strojeva provodi se kao na dijagramu toka izbora strojeva koji je prikazan na slici 1. Iz dijagrama toka vidi se da izbor obuhvaa dokazivanje produktivnosti odnosno ekonominosti tehnike i tehnologije radova irim i uim izborom odabrane graevinske mehanizacije i konani izbor gdje su mjerilo ekonominost (uinak stroja) i vrijednost (cijena kotanja) razmatranih radova dobivene na osnovi usporedne analize trokova iskoritavanja izabrane tehnike i tehnologije te njihove izvedbe. 2 Metodoloki pristup proraunu trokova strojnog rada Kalkulacija trokova proizvodnje openito je oblik prorauna trokova, odnosno utvrivanja cijene kotanja i na temelju toga prodajne cijene proizvoda ili radova. Kako smo ve u uvodu napomenuli, vrlo vaan element prodajne cijene proizvoda ili radova jest cijena radnog sata stroja (css). Metoda prorauna cijene radnog sata stroja osim opih podataka o stroju obuhvaa i etiri vrste trokova: x obveze (csso) x trokove odravanja stroja (cssod) x trokove pogona stroja (csspr), x trokove rada strojem (cssr). Ako bismo navedene elemente prikazali formulom dobili bismo sljedei matematiki izraz: css = cssO + cssOD + cssPR + cssR (1)

2.1 Obveze
Obveze (cssO) obuhvaaju trokove amortizacije (trA), osiguranja (trO) i godinje registracije (trR) (samo za samohodne strojeve i vozila). Amortizacija se izraunava u postotku od kalkulativne vrijednosti stroja (KVS) prema ekonomskom fondu radnih sati stroja, a osiguranje (%) i godinja registracija (%) od srednje kalkulativne vrijednosti stroja (sKVS) prema godinjem fondu sati. Ako bismo navedene elemente prikazali formulom, dobili bismo sljedei matematiki izraz: cssO = trA + trO + trR (2) Izraz kalkulativna vrijednost stroja (KVS) osnovica je za proraun amortizacije i sadri trokove osnovne nabavne cijene stroja, kamate na kredit pri nabavi stroja, trokove prijevoznika i jednokratne trokove dopreme i montae stroja.
Slika 1. Dijagram toka izbora stroja

Izbor je preteito interakcijski postupak, a ponavlja se dok se ne dobije optimalno, rjeenje tehnike, tehnologije i organizacije tehnolokih postupaka izvedbe razmat24

Srednja kalkulativna vrijednost stroja jest osnovica za proraun osiguranja stroja i registraciju vozila i samohodnih strojeva, a proraunamo ju prema sljedeem matematikom izrazu; GRAEVINAR 61 (2009) 1, 23-27

S. Bezak, Z. Linari
ng  1 KVS 2n g

Trokovi strojnog rada d =(cssO + cssOD + cssPR) % (3)

(7)

sKVS

gdje je ng

- broj godina (ekonomini vijeka trajanja stroja)

Kada cijeni radnog sata stroja (Css) dodamo dobit (d) kao poseban element trinog gospodarstva, tada dobijemo prodajnu cijenu radnog sata stroja (pcss). Ako bismo navedene elemente prikazali formulom dobili bismo matematiki izraz: pcss = (cssO + cssOD + cssPR + cssR) + d (8)

KVS - kalkulativna vrijednost stroja.

2.2 Trokovi odravanja stroja


Trokovi odravanja (cssOD) stroja obuhvaaju trokove popravka stroja u servisnoj radionici (trSR) i trokove servisiranja stroja na gradilitu (trSG). Servisiranje stroja u radionici proraunava se u postotku (%) od osnovne nabavne cijene stroja (ONCS), a servisiranje na gradilitu u postotku (%) od osnovne nabavne cijene stroja (ONCS). Ako bismo navedene elemente prikazali formulom, dobili bismo matematiki izraz:

Pregledom ostalih metoda iz literature, moe se konstatirati da veina metoda obuhvaa iste ili sline elemente. Najee podruje u kojem se veina proizvoaa i korisnika nee sloiti jest ekonomski i godinji fond sati rada stroja, a kako vidimo iz prethodnog obrazloenja svi prorauni poivaju na ekonomskom fondu sati rada stroja. Budui da ekonomski fond sati izravno ovisi o uvjetima u kojima strojevi rade, veina proizvoaa se sloila da se uvjeti rada moraju podijeliti barem u tri kategorije, i to: laki, srednji i teki. U sljedeem dijelu, osim usporedne analize, dana je i kratka analiza predloenih ekonomskih fondova radnih sati stroja i ekonomskog vijeka trajanja pojedinih proizvoaa i korisnika strojeva. 3 Usporedna analiza Kako je vidljivo iz dijagrama toka izbora stroja, usporedna analiza nam daje odgovor koji stroj odabrati ako zadovolji dva osnovna kriterija, a to su zadovoljavajui uinak i najmanja cijena izrade. Iz tih razloga potrebno je analizirati svaki od sastavnih elemenata cijene radnog sata stroja (css) da bi se utvrdio udio pojedinih elementa u prodajnoj cijeni. Za te su potrebe upotrijebljeni podaci iz analize strojnog rada na zemljanim radovima promatranih vodnogospodarskih graevina na irem podruju Republike Hrvatske koji su u sustavu izgradnje i odravanja javne ustanove Hrvatske vode. Prema rezultatima analize, na izvoenju zemljanih radova uglavnom se rabe bageri, dozeri, kamioni, utovarivai, valjci, te odreena plovna mehanizacija, a najei je uporabni stroj bager. U daljnjoj obradi zadrat emo se na bagerima. Obradom podataka bagere smo podijelili u tri grupe prema snazi motora: manji do 75 kW, srednji od 75-120 kW i veliki vie od 120 kW. Osim toga, analizirani su osnovni podaci i elementi za proraun cijene sata rada bagera u vodoprivredi, te prosjeni sat prema predloenoj metodi.
U tablici 1. prikazani su udjeli osnovnih elemenata za proraun obveza trokova odravanja stroja, trokova pogona i rada stroja, te trokova rada strojem u ukupnoj cijeni sata rada prema metodi za tri prosjena bagera i primjereni ekonomski i godinji fond sati. 25

cssOD = trSR + trSG

(4)

Izraz osnovna nabavna cijena stroja sadri osnovnu nabavnu cijenu stroja fco utovarena u tvornici.

2.3 Trokovi pogona stroja


Trokovi pogona stroja (cssPR) obuhvaaju trokove za gorivo (trGO), maziva (trMA), habajue dijelove (svrdla, gusjenice, itd.) (trHD) i trokove guma (trGU) za neke strojeve i vozila. Trokovi goriva proraunaju se koeficijentom u litrama prema snazi stroja (kW) na sat rada stroja, a trokovi maziva, habajuih dijelova i guma proraunaju se u postotku (%) od ukupnih trokova goriva (energije). Ako bismo navedene elemente prikazali formulom dobili bismo matematiki izraz: CssPR = trGO + trMA + trHD+ trGU (5)

2.4 Trokovi rada strojem


Trokovi rada strojem (cssR) obuhvaaju trokove rukovanja ili upravljanja (trRS) strojevima, vozilima i postrojenjima. Proraunaju se po satu rada vozaa, strojara, posade postrojenja ili broda, itd. Trokovi rada strojara ili vozaa, osim neto cijene rada ili direktnog troka, optereeni su i indirektnim ili posrednim trokovima koji ine bruto satnicu rada. Dodavanje ili raspodjela indirektnih trokova radi se u dodatnoj kalkulaciji putem tzv. kljua raspodjele indirektnih trokova na direktne trokove (F1) koji se u praksi naziva faktor. Ako bismo navedene elemente prikazali formulom dobili bismo matematiki izraz:
CssR = trRS F1 (6)

Dobit se prorauna u postotku (%) od zbroja trokova obveza, odravanja te trokova pogona i rada stroja. GRAEVINAR 61 (2009) 1, 23-27

Trokovi strojnog rada Tablica 1. Udio osnovnih elemenata iz analize u ukupnoj cijeni sata rada Osnovni elementi Obveze Odravanje Pogon Rad Ukupno < 75 kW % 29 9 30 32 100 75-120 kW % 31 10 36 23 100 > 120 kW % 31 10 42 17 100

S. Bezak, Z. Linari isto, a kod velikih vei. Za potrebe ovog lanka, podatke o ekonomskom i godinjem fondu sati uvrstili smo u izraun cijene sata prosjenih bagera iz naeg primjera i dobili smo podatke koje smo prikazali u tablici 4. Tablica 3. Prosjeni ekonomski i godinji fond sati bagera iz literature (B) Fond sati ekonomski godinji vijek trajanja < 75 kW (manji) 10 200 1 700 6 75-120 kW (srednji) 11 900 1 700 7 > 120 kW (veliki) 15 300 1 700 9

Radi jasnijeg uvida u udio pojedinog elementa prorauna cijene sata rada stroja iz metode, isto emo prikazati u obliku dijagrama na slici 2.
50 40 30 20 10 0 < 75kW obveze 75-120 kW odravanje pogon > 120 kW rad

Tablica 4. Usporedba udjela osnovnih elemenata u ukupnoj cijeni sata rada prosjenih bagera u vodoprivredi (A) i literaturi (B). Osnovni elementi Obveze Odravanje Pogon Rad Ukupno < 75 kW (manji) A 29 9 30 32 100 B 28 9 31 32 100 75-120 kW (srednji) A 31 10 36 23 100 B 29 9 38 24 100 > 120 kW (veliki) A 31 10 42 17 100 B 27 8 47 18 100

Slika 2. Udio osnovnih elemenata iz metode u ukupnoj cijeni sata rada

Iz prikazanog se dijagrama na slici 2. vidi da su trokovi vezani za obveze i odravanje stroja konstantna veliina bez obzira na snagu stroja, dok se trokovi pogona (gorivo) poveavaju kako raste snaga motora stroja, a trokovi rada (strojar) su u fiksnom iznosu, ali se smanjuju u odnosu na ukupne trokove. Iz tih razloga u nastavku emo analizirati utjecaj ekonomskog fonda sati na trokove obveza kao to smo ve najavili na kraju toke 2. Za proraun prema naoj metodi primijenjeni su ekonomski i godinji fond sati primjereni za radove u vodoprivredi, to se vidi iz tablice 2. Tablica 2. Primjereni ekonomski i godinji fond sati bagera u vodoprivredi (A). Fond sati ekonomski godinji vijek trajanja < 75 kW (manji) 9 800 1 400 7 75-120 kW (srednji) 10 500 1 500 7 > 120 kW (veliki) 12 000 1 500 8

Iz tablice 4. vidi se da su trokovi obveza i odravanja kod prosjenih bagera u vodoprivredi neto vee u odnosu na bagere iz literature, to e vjerojatno za posljedicu imati i neto veu cijenu sata rada. Razlog je svakako vei ekonomski i godinji fond sati na osnovi kojeg se proraunavaju amortizacija i trokovi odravanja. Kada smo usporedili samo konanu cijenu radnog sata pojedine grupe prosjenih bagera iz vodoprivrede i literature, potvreno je razmiljanje o podacima iz prethodne tablice o neto nioj cijeni za podatke iz literature, to se vidi na proraunu koji je prikazan u tablici 5. Tablica 5. Cijena radnog sata prosjenog bagera u vodoprivredi (A) i literaturi (B). Cijena radnog sata Jed./sat < 75 kW (manji) A 293 B 288 75-120 kW (srednji) A 395 B 376 > 120 kW (veliki) A 560 B 512

Analizom podataka iz literature, izradili smo prosjene ekonomske i godinje fondove radnih sati hidraulinih bagera prema veliini (manji, srednji, veliki) za prosjene uvjete rada koji su prikazani u tablici 3. Iz tablice 3. vidi se da podaci iz literature pokazuju mogui vei ekonomski i godinji fond sati s neto manjim brojem godina kod manjih bagera, kod srednjih 26

Iz tablice 5. vidi se da su cijene radnog sata prosjenih bagera u vodoprivredi neto vee u odnosu na one iz literature i to kod manjih za 2 %, kod srednjih za 5 % i kod velikih za 10 %. Razlog je vei prosjeni ekonomski i godinji fond sati kod prosjenih strojeva iz literature koji omoguava veu iskoristivost strojeva, a samim tim i niu cijenu sata rada. GRAEVINAR 61 (2009) 1, 23-27

S. Bezak, Z. Linari Rezultati ove analize nameu zakljuak da je prilikom izbora strojeva potrebno voditi rauna o etiri znaajna elementa koji bitno utjeu na cijenu sata rada stroja, a to su: koliina radova koje stroj trebati napraviti uvjeti u kojima e stroj raditi trokovi koje e stroj svojim radom proizvesti i ekonomski vijek trajanja stroja.

Trokovi strojnog rada 4 Zakljuak Moemo zakljuiti da je izbor tehnike i tehnologije izvedbe graevinskih radova vrlo zahtjevan posao. U postupku izbora potrebno je odabrati takvu metodologiju koja e uz zadane kriterije zadovoljiti osnovni cilj pri izboru i planiranju neke tehnike i tehnologije radova da odabrani strojevi odnosno strojno-tehnoloka oprema i njima odgovarajui radni uinci daju najmanje trokove po jedinici proizvoda.

LITERATURA
[1] Bezak, S.: Metodoloki pristup nainu odreivanja vremena izrade graevinskih radova, Sabor hrvatskih graditelja 2000, Graditelji u razvitku Republike Hrvatske, str. 491-499, Cavtat, 2000. [2] Bezak, S.; Linari, Z.: Methodology for determining cost of mechanical work during construction, VII th International Conference Organization, Technology and Management in Construction, str. 491-499, Zadar, Croatia, 2006. [3] Bilten, Standardna kalkulacija radova u vodnom gospodarstvu, Hrvatske vode, Zagreb, 2006. [4] Girmscheid, G.: Baumaschinen und Heidelberg 2005.

Leistungsermittlungs-handbuch fr Bauprozesse, Springer-Verlag Berlin

[5] Linari, Z.: Trokovi strojnog rada u graenju, (udbenik u elektronikom obliku), web-stranica Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 2004. [6] Slunjski, E.: Strojevi u graevinarstvu, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb, 1995.

GRAEVINAR 61 (2009) 1, 23-27

27