Prof. dr. sc.

Branko Katalini

Ante Botica

Ante Botica, roen u Dubrovniku, 11.06. 1991. Osnovnu i srednju kolu zavrio sam u Koruli. Nakon Ope gimnazije odluio sam se za studij u Zadru i odabrao sam studij Brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa. Redovit sam student na Sveuilitu.

U Hrvatskoj je vinarstvo vrlo stara, a i danas razvijena grana poljoprivrede Na otoku Koruli posebno nacionalno poznate sorte kao: Grk, Poip Ljudi su uvijek pronalazili naina za odravanje zemlje, a esta kultura bilo je i vinarstvo

Vinarstvo kao radnja obuhvaa procese od odabira dovoljno kvalitetnih grozdova groa, preko prerade do flairanja boca vina Postoje zimska i ljetna berba groa, a kod nas je najea ljetna koja se obavlja u ranu jesen ( rujan/ listopad)

U samom procesu imamo nekoliko stupnjeva proizvodnje (prerade groa), ovisno o stupnju automatiziranosti proizvodnje:

Runjanje i muljanje Tijetenje (preanje) Crpljenje (pumpama) Filtriranje Leanje vina Flairanje vina

Runjanje- odvajanje bobice od peteljke

Strojevi runjae i muljae rade na centrifugalnome principu Radnja se obavlja da se bobica odvojila od peteljke i da bi se dobio sok- mot Najstariji princip bio je gnjeenje nogama, dok danas imamo automatizirane strojeve koji se sastoje od.
Lijevak za prihvat groa

Valjak za odvajanje bobica od peteljkovine

Valjak koji gnjei bobice

Pri preradi visokokvalitetnih sorti groa ne preporua se uporaba muljaa i runjaa Navedeni strojevi previe usitne kou bobice i otete ih pa one ne daju najkvalitetnije iz sebe Osim mljevenja bobica centrifugalna sila lomi peteljkovinu i smanjuje kakvou vina

Najbitniji uvjet je da se odvija uz stalno otjecanje mota i stalno odravanje tlaka Nekad se to radilo runo na tisku, stalnim pomicanjem poluge za stiskanje groa a danas se koriste strojevi Tiskove dijelimo na:
diskontinuirane (s prekidom u radu) kontinuirane (bez prekida u radu)

Mehaniki tijesak Vodoravni mehaniki tijesak Hidrauliki tijesak Uspravni hidrauliki tijesak Pneumatski tijesak

Vrlo su esti na malim, privatnim imanjima, i malih su kapaciteta Meu najpoznatijim automatiziranim tijescima su oni tvrtaka: Vaslin, Bucher i Willmes

Rade na automatskom principu a sastoje se od: koa, ureaja za rastresanje, navojnice za kretanje ploa, elektromotora, ureaja za upravljanje programatorom, otvora za prijem masulja i kade ispod tijeska za prijem mota

Sastoji se od: valjka s klipom, cjevovoda, spremnika s hidraulikom tekuinom, crpke za stvaranje tlaka, manometra, sigurnosnog ventila, ventila za tijetenje i ventila za povrat klipa Njihova proizvodnja potaknuta je potrebom za preradu veeg kapaciteta groa sredinom devetnanestog stoljea

Ko u ovom sluaju predstavlja okvir tiska koji prenosi hidrauliku snagu Obino imamo dva koa koji mogu biti okretljivi za lake koritenje Prema nainu gradnje razlikujemo otvorene i zatvorene koeve

Ova je vrsta danas najkoritenija i najnaprednija, posebno za vee vinarije Potpuno automatizirana vrsta Tijetenje poinje niskim tlakom od 0,2 do 0,5 atmosfera, pri emu dobivamo 60 posto mota. Najvie je poveanje tlaka do 2 atmosfere Mot pri tom istjee relativno je bistar, s malo taloga i fenolnih sastojka Tijesak je potpuno zatvoren, pa je pristup zraka - kisika - minimalan, oksidacija mota svedena je na najmanju mjeru

Prvi ovakav konstruirao je Willmes 1951., koristei gumenu zranicu, vreu Bucher firma je svoju verziju prvu u nizu konstruirala 1971.
Izraen u obliku valjka zapremnine do 20 dt
Za izradu bistrog i relativno istog mota

Crpljenje se obavlja vinskim crpkama Osim to olakavaju fiziki rad podrumaru, one smanjuju nepotrebno zraenje vina Koriste se za razliite visine i udaljenosti Prema uporabi razlikujemo nekoliko vrsta crpki:
Potisne

centrifugalne

Koriste se pri pretakanju vina, odnosno prebacivanju vina od tiska do bavi za taloenje i odleavanje

Kod mota proiavanje se obavlja:

u manjim podrumima prirodnim taloenjem
kod velikih pogona proiavanje se ubrzava

strojevima kao:

flotacijski ureaji centrifuge filterpree rotacijski filtri prirodno taloenje kombinira se sa strojnim

U novije vrijeme koriste automatski ureaji koji pomou okolne atmosfere: kisika i duika, zamuuju mot i zasiuju ga plinom koji e mutne estice donijeti na povrinu na odstranjivanje Srednje veliki podrumi obavezno koriste filtre prije punjenja u boce i na taj nain proiavaju vino Filtracijom se iz vina uklanjaju grublje i fine estice mutnoe, na nain da se vino proputa bilo kroz filtrirajui sloj, ploe ili membrane

Otklonjeni sloj ne smije biti vraen u vino ili utjecati na okus ili kvalitetu vina Postupak filtracije su primjenjivali brojni stari narodi Grci, Egipani, Sumerani

Slue za prvu, grubu filtraciju Koriste se u velikim podrumima pri velikim koliinama vina za preradu Proiavanje vina vri se kroz sloj infuzorijske zemlje ili perlita i celuloznih vlakana Oni su neutralna sredstva koja se koriste za proiavanje a ne utijeu na kvalitetu vina Nakon uporabe filter se ispire runo ili automatski ovisno o izvedbi samoga postrojenja

Radi na naplavnom principu Koristi se za flitraciju taloga ili mutnog mota Glavni dijelovi su:

okretni bubanj sa finom mreica od nehrajueg elika ili vrsta porozna tkanina zatim posuda u kojoj je djelomino uronjen bubanj crpka za stvaranje podtlaka crpka za odvod filtrata no za skidanje povrinskoga oneienog naplavnog sloja posude za pripremu naplavnog materijala i vode s mijealicom

Koriste se za najvea postrojenja Slue za grubu, srednju i sterilnu filtraciju Proiavanje vina preko ovog filtra obavlja se kroz potrone filtarske ploe izraene od mjeavine celuloze, perlita, pamuka Dimenzije se kreu ovisno o godinjoj proizvodnji od 2ox20 cm do 60x60 i isto tako broj filtara varira

Za grubu filtraciju: K 900 K 800 K 700 Za finu filtraciju nakon bistrenja: K 300 K 250 K 200 K 50 K 100 Za finu filtraciju prilikom punjenja crnih suhih vina: K 300 K 100 Za finu filtraciju prilikom punjenja bijelih suhih vina: K 100 KS 80 Za sterilnu filtraciju kod punjenja vina s ostatkom eera: KS 50 EK EK1 EKS

Koriste se prilikom punjenja Primjenjuju se tek posljednjih dvadesetak godina Filtracija se vri kroz uloke izradene od slojeva propilena i celuloze vrlo malih otvora, od 2 do 0,80 mikrometara za predfiltraciju i 0,65 0,45 do 0,20 mikrometara

Najnovije je dostignue u vinarskoj industriji Filtrirajuu povrinu ini membrana kroz koju vino ne struji okomito nego ve velikom brzinom i uz vrtloenje paralelno s povrinom Radni tlak je na oko desetak bara Na kraju filtracije ostaje mutni koncentrat, koji ini 0,3 posto od vina koje je ulo u postupak

Proces starenja ili stajanja vina odvija se tokom nekoliko tjedana kako bi se mot nastao tijeenjem preradio i izvrio u vino alkoholnim vrenjem Ovisno o sorti vina obavlja se u drvenim ili metalnim bavama

Aluminijske bave omoguuju nam kvalitetniju pohranu vina, uz manju mogunost oksidacije i prodora svjetlosti, elemenata koji mogu naruiti kvalitetu vina One se izrauju od inoksa i nehrajue su

Posljednji i najautomatiziraniji korak proizvodnje vina U posljednje vrijeme primjenjuje se sustav punjenja na traci To je potpuno automatizirani proces koji ukljuuje punjenje boca gotovim vinom, zaepljenje u postavljanje etikete na ep i na samu bocu

Postupak se provodi kao potreba da se sprijei neeljena daljnja fermentacija vina i utjecaj svjetlosti Flairano vino ako je kvalitetno moe se drati i po nekoliko desetaka godina Dananja vina ipak uz velike koliine aditiva ne mogu se odrati ve nakon nekoliko godina poinju gubiti na kvaliteti Aditivi se dodaju u razliitim stupnjevima obrade vina: tokom gnjeenja se dodaje popularni Vinograd koji sprjeava pretjerano ukieljenje vina, dodaju sei razni aditivi kojima se sprijeava starenje i kiseljenje vina

Kroz ovu prezentaciju pokuao sam doarati nain proizvodnje vina od samih poetaka vinarstva kada se veina radova provodila runo do dananjih vremena kad se veina sustava, od samog gnjeenja groa do punjenja vina u boce u potpunosti automatizirao U Dubrovakoj regiji, na Peljecu i na Koruli imamo nekoliko privatnih podruma meu kojima su vodei: Matuko vina, Roso Vina, Vina Skaramua i sl

U svijetu po proizvodnji vina prednjae ile, panjolska, Italija, Francuska, ali se nadamo da emo ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju i mi preuzeti jedno od vodeih mjesta u proizvodnji vina

1.) Strojevi i naprave u podrumu 2.) www.wikipedia.hr 3.) Vina i vinogradi Hrvatske 4.) Vinarija Matuko