Mobilne Komunikacije 2. Dio 2x1

16.4.2012.
1
GSM podatkovne usluge: CSD i HSCSD
GSM je u poetku prijenos podataka predvidio samo kao Circuit Switched Data (CSD)
O Ideja je da se preko kanala umjesto govora prenesu podaci, za prijenos se koristi jedan govorni kanal
O Brzina prijenosa od 9.6 kb/s (uz napredno kodiranje mogue i 14.4 kb/s)
O Koristi komutaciju linija (kanal stalno zauzet, isto kao i za prijenos govora)
Najee se koristi za uslugu slanja fax a O Najee se koristi za uslugu slanja fax-a
Prvo proirenje kod prijenosa podataka u GSM-u bilo je HSCSD (High-Speed Circuit-Switched Data)
O U naelu samo softverska nadogradnja postojee mree
O Jo uvijek koristi komutaciju linija
O Moe spojiti vie kanala (i to samo vremenskih slotova) da bi se ostvarila vea brzina (teoretski mogue
spojiti 8 vremenskih slotova)
O Maksimalna mogua brzina (teoretska) je 8x14.4 kb/s = 115.2 kb/s
O Jo uvijek ima primjenu kod dial-up pristupa Internet mrei
Karakteristike pristupa komutacijom linija u mobilnoj mrei
Jedan (ili vie kanala) stalno zauzet za svakog korisnika
Hrvoje Dujmi, FESB 107
O Jedan (ili vie kanala) stalno zauzet za svakog korisnika
O Nije pogodno za tipini Internet promet (osim eventualno za dial-up pristup)
O Plaanje na bazi vremena (za razliku od komutacije paketa gdje je naplaivanje na bazi prometa)
O U pravilu skuplje od prijenosa komutacijom paketa, CSD se obino naplauje kao 1 govorni kanal, a HSCSD
onoliko koliko je kanala zauzeto
O U pravilu sporije i skuplje od GPRS
O Prednost je da osigurava stalnu vezu konstante kvalitete (obino operateri daju vei prioritet komutaciji linija)
to je korisno kod usluga u realnom vremenu (npr. videokonferencija)
GSM podatkovne usluge: GPRS
Nakon CSD i HSCSD, slijedei korak u razvitku GSM podatkovnih usluga bio je
GPRS (General Packet Radio System)
Standardi iran 1998 komercijalno koritenje poelo 2001 O Standardiziran 1998, komercijalno koritenje poelo 2001
O Koristi komutaciju paketa pa je pogodniji za prijenos podataka
O Koristi kanale samo ako ima podataka za slanje
O Isti kanal moe koristiti vie pretplatnika
O Omoguava operaterima da implementiraju arhitekturu temeljenu na IP-u
O Predstavlja korak prema 3G mrei (UMTS-u) pa se obino smatra mreom 2.5G
O Naplaivanje po prometu
O Nedostatak je da zahtijeva investiranje ne samo u softver nego i u hardver
O Omoguava brzine od 9.6 do 171 kb/s
O Uvoenjem GPRS mree, kanali rezervirani za prijenos podataka koriste se i za
prenoenje SMS-a (umjesto signalizacijskih kanala)
16.4.2012.
2
GPRS mreni elementi
U GSM mrei, postojei MSC-ovi se temelje na komutaciji linija i ne mogu
upravljati s paketima. Stoga je potrebno dodati dva nova vora koja
podravaju GPRS i koja se zovu GSN (GPRS support nodes):
O Serving GPRS support node (SGSN)
O Gateway GPRS support node (GGSN)
SGSN ima funkciju slinu MSC u GSM mrei. SGSN brine o isporuci paketa
mobilnim postajama u njenom podruju. SGSN detektira novu GPRS
mobilnu postaju i alje zahtjev prema HLR (Home Location Register) kako
bi dobio profil GPRS pretplatnika. SGSN je povezan na BSS (Base Station
Subsystem) preko veze prema PCU (Packet Control Unit) koji se mora
nadograditi u BSC.
GGSN je suelje prema vanjskoj IP mrei kao to je Internet ili druga GPRS
mrea (vanjska mrea GGSN vidi kao IP ruter).
Svi GSN-ovi su povezani preko IP mree
Arhitektura GPRS mree
BSS
PSTN
NSS
A
E PSTN
Abis
2G MS (samo govor)
SS7
BTS
BSC
MSC
VLR
HLR
AuC
GMSC
C
D
B
H
MS
IP
2G+ MS (govor & podaci)
PSDN
Gi
SGSN
Gr
Gb
Gs
GGSN
Gc
Gn
BSS Base Station System
BTS Base Transceiver Station
BSC Base Station Controller
NSS Network Sub-System
MSC Mobile-service Switching Controller
VLR Visitor Location Register
HLR Home Location Register
AuC Authentication Server
GMSC Gateway MSC
SGSN Serving GPRS Support Node
GGSN Gateway GPRS Support Node
16.4.2012.
3
Packet Control Unit (PCU)
BSC GSN BTS BSC GSN BTS
A
bis
G
b
PCU
Komutacija
Hrvoje Dujmi, FESB
Segmentiranje, desegmentiranje
multipleksiranje
Komutacija
paketa
GPRS Backbone mree
U GPRS mrei podaci i signalizacijske poruke se tuneliraju
izmeu vorova koji podravaju GPRS j p j
Postoje dva tipa GPRS backbone mree
O Intra backbone mrea: IP mrea koja vee GSN-ove unutar iste
mree (istog PLMN)
O Inter backbone mrea: IP mrea koja vee GSN-ove iz razliitih
mrea (razliitih PLMN- Public Land Mobile Network)
( )
Izmeu razliitih PLMN-ova paketima upravlja Border Gateway
(BG).
16.4.2012.
4
Rutiranje u GPRS mrei
Prije nego mobilna postaja moe koristiti GPRS uslugu, mora se
registrirati u SGSN
Mrea autorizira korisnika, kopira korisniki profil iz HLR i dodijeli
mu Packet Temporary Mobile Subscriber Identity (p-TMSI)
Rutiranje u GPRS mrei II
Na prethodnoj slici ilustrirana su tri tipa rutiranja u GPRS mrei:
O Tip 1: Mobilna postaja je u matinoj mrei i inicira poziv, poziv poinje u
GPRS mobilnoj postaji i zavrava u host-u.
Ti 2 M i i i i bil j t ji k j j ti j i O Tip 2: Mrea inicira poziv prema mobilnoj postaji koja je u matinoj mrei,
poziv poinje u hostu i zavrava u mobilnoj postaji.
O Tip 3: Mrea inicira poziv prema mobilnoj postaji koja nije u matinoj mrei
(dakle, potreban je roaming). U tom sluaju koristi se inter-operatorska
mrea.
GPRS operateri dozvoljavaju roaming preko inter-operatorske backbone
mree na koju se spaja preko Border Gateway (BG).
Osnovna ideja inter-operatorske mree je izbjegavanje koritenja javne
paketske mree (Internet-a). Naime, ako je mobilna postaja u drugoj
mrei, tada matini host (prema kojem mobilna postaja upuuje zahtjev)
alje pakete preko svog GGSN, a ne preko GGSN u kojem mobilna
postaja gostuje. Da bi host slao pakete preko svog GGSN treba puno
manje resursa javne mree ako bi slao nego preko gostujueg GGSN
koji moe biti jako udaljen od matinog hosta.
16.4.2012.
5
Slanje e-maila u GSM i u GPRS mrei
Modem Modem
Email
Server
Auth.
Server
User
Email via GSM
Internet GSM PSTN
Email via GPRS
Email
Server
User
Auth.
Server
GPRS
User
Internet
Authenticated path
to Email server
Virtual GPRS
Data Tunnel
Nadogradnja mree GSM u GPRS
Elelement Softver Hardver
MS Nadogradnja Nadogradnja MS Nadogradnja Nadogradnja
BTS Nadogradnja Bez promjene
BSC Nadogradnja Potreban PCU (Packet
Control Unit)
VLR Nadogradnja Bez promjene
HLR Nadogradnja Bez promjene
SGSN (Serving GPRS support Novo Novo
SGSN (Serving GPRS support
node)
Novo Novo
GGSN (Gateway GPRS
support node)
Novo Novo
16.4.2012.
6
Nadogradnja mree GSM u GPRS II
Modovi mobilnih postaja
Class A: Mobilna postaja moe koristiti istovremeno i komutaciju
paketa i komutaciju linija paketa i komutaciju linija
Class B: Mobilna postaja moe koristiti ili jednu ili drugu vrstu
komunikacije
O Najuobiajenije za dananje rune ureaje
Class C: Mobilna postaja moe raditi samo komutaciju paketa
O Na primjer kod laptopa
16.4.2012.
7
Location management
Da bi se paketi mogli isporuivati potrebno je pratiti trenutni poloaj mobilne
postaje (korisnika) tako da mobilna postaja alje informaciju o poloaju
svom SGSN
O Preesti slanje poloaja troi baterije i kapacitet kanala
O Pre rijetko slanje poloaja implicira da se mobilna postaja mora pozivati (paging),
to uzrokuje kanjenje
Location management II
Idle state
O Mobilna stanica se ne moe dosei
O Ne radi se osvjeavanje trenutnog poloaja
O Mobilna postaja nema svoju IP adresu
O Sa zahtjevom GPRS Attach prebacuje se u Ready state O Sa zahtjevom GPRS Attach prebacuje se u Ready state
O Moe primiti samo multicast poruke (namijenjene svim GPRS ureajima)
Ready state
O Mobilna postaja informira SGSN o svakoj promjeni elije
O Sa zahtjevom GPRS Detach vraa se u Idle state
O Samo u ovom modu podaci se mogu slati
O Mrea zna gdje je mobilna postaja, nije potrebno slati zahtjev (paging)
O Prelazi u Standby state nakon definiranog perioda neaktivnosti
Standby state
Standby state
O Obavjetava SGSN samo kada se promjeni Routing Area (RA) (RA se sastoji od vie elija koje
definira operater, to je podruje manje od Location Area (LA), odnosno LA se sastoji od
nekoliko RA)
O Da bi se pronala mobilna postaja potrebno je poslati zahtjev (paging) mobilnim postajama u
odgovarajuem Routing Area
O Slanjem paketa vraa se u Ready state
O Prelazi u Idle stanje nakon definiranog perioda neaktivnosti
16.4.2012.
8
Kapacitet GPRS mree
Stvarna brzina na raspolaganju GPRS korisniku se mijenja i znaajno ovisi o
O Dobi dana
O Ukupnom broju aktivnih korisnika
O Trenutnom poloaju, ...
Tehnika ogranienja kapaciteta Tehnika ogranienja kapaciteta
O Alokacija vremenskih slotova izmeu GSM i GPRS
O Ogranienja u terminalima
O Raspoloivost kodnih shema
Kodne sheme
O Razlikuju se po nainu korekcije greke
O Vee brzine znae manje bita za korekciju greaka i zahtijevaju jai signal
O U stvarnosti, velike brzine se uope ne moraju ostvariti (npr. operater ne koristi kodnu
shemu CS-4)
Channel Coding
scheme
Data bits in radio
block
Data rate per time slot
in kb/s on radio layer
Max data rate
per 8 slots kb/s
CS-1 181 9.05 72.4
CS-2 268 13.4 107.2
CS-3 312 15.6 124.8
CS-4 428 21.4 171.2
EDGE
EDGE (Enhanced Data rates for GSM Evolution)
O EDGE je nadogradnja GPRS mree.
O EDGE koristi drugi tip modulacije koji bolje koristi pojasnu irinu od
Gaussian Minimum Shift Keying (GMSK). Ta modulacija je 8 Phase
Shift Keying (8PSK). Modulacija je teoretski tri puta bolja od GMSK, to
znai da je mogue imati tri puta vie korisnika od GPRS ili istom broju
korisnika ponuditi tri puta veu brzinu. EDGE koristi standardno
vremensko i frekvencijsko multipleksiranje kao i GSM i GPRS.
O Zbog razliite modulacije potrebna je nadogradnja primopredajnog dijela
na svakoj baznoj postaji.
P t b i bil t j
O Potrebne su i nove mobilne postaje.
O Ponekad se smatra 2.75G mreom jer je korak dalje prema
kapacitetima 3G mree. Omoguava brzinu potrebnu za glazbu i video,
ali ne i za videokonferecniju.
O Ima vie kodnih shema, slino kao i GPRS.
16.4.2012.
9
Nadogradnja mree GSM/GPRS u EDGE
EDGE: Kodne sheme i brzine prijenosa
EDGE moe teoretski najvie prenijeti 473.6 kb/s (kodna shema
MCS-8 + koritenje 8 vremenskih slotova)
16.4.2012.
10
UMTS
UMTS (Universal Mobile Telecommunications System)
O Jedan od sustava koji zadovoljava IMT-2000 (International Mobile O Jedan od sustava koji zadovoljava IMT 2000 (International Mobile
Telecommunications 2000) zahtjeve za 3G mreom
O Zahtjevi na brzinu
Minimalna brzina u ruralnim podrujima: 144 kb/s (cilj 384 kb/s)
Minimalna preporuena brzina u suburbanim podrujima: 384 kb/s (cilj 512
kb/s)
Do 2 Mb/s u zatvorenim prostorima
O Kvaliteta govora usporediva s onom u fiksnoj telefoniji
O Koegzistencija s 2G mreama (GSM)
Zadra a s a postojea dostign a mrea (npr globalni roaming)
O Zadrava sva postojea dostignua mrea (npr. globalni roaming)
Osnovna razlika u odnosu na postojee mree je koritenje kodnog
multipleksiranja.
Usluge u UMTS mrei
UMTS mrea je sa stajalita kvalitete usluge (QoS Quality of Service)
predvidila etiri klase prometa
O Conversational class govor, video telefonija
O Streaming class multimedija, video na zahtjev, webcast
Interactive class Web browsing network gaming database access O Interactive class Web browsing, network gaming, database access
O Background class E-mail, short message service (SMS), file downloading
UMTS podrava slijedee kategorije usluga i aplikacija:
O Pristup Internetu Messaging, video/music download, voice/video over IP,
mobile commerce (e.g., banking, trading), travel and information services
O Pristup Intranet/extranet Enterprise application such as e-mail/messaging,
travel assistance, mobile sales, technical services, corporate database access,
fleet/warehouse management, conferencing and video telephony
Customized information/entertainment Information (photo/video/music
O Customized information/entertainment Information (photo/video/music
download), travel assistance, distance education, mobile messaging, gaming,
voice portal services
O Multimedia messaging SMS extensions for images, video, and music; unified
messaging; document transfer
O Location-based services Yellow pages, mobile commerce, navigational
service, trading
16.4.2012.
11
Problemi prelaska iz 2G u 3G mreu
Visoke cijene licenci u veini Europskih zemalja
Izgradnja nove pristupne mree potrebni novi ureaji zbog Izgradnja nove pristupne mree, potrebni novi ureaji zbog
drugaije modulacije, potrebno poveati broj baznih postaja
Potrebne nove mobilne postaje
Nedostatak sadraja koji bi potaknuo korisnike da prijeu na 3G
mreu
Frekvencije u IMT-2000
IMT-2000
1850 1900 1950 2000 2050 2100 2150 2200 MHz
MSS
ITU allocation
(WRC 1992)
IMT-2000
MSS
(WRC 1992)
Europe
China
Japan
UTRA
FDD
UTRA
FDD
T
D
D
T
D
D
MSS
MSS
DE
CT
GSM
1800
IMT-2000
MSS
IMT-2000
MSS
GSM
1800
cdma2000
W-CDMA
MSS
MSS
cdma2000
W-CDMA
PHS
UTRA - UMTS Terrestrial Radio Air interface
MSS Mobile Satelite System
North
America
1850 1900 1950 2000 2050 2100 2150 2200 MHz
MSS
MSS
PCS rsv.
16.4.2012.
12
UMTS arhitektura
PLMN (Public Land Mobile Network) opisana u UMTS Rel. 99
ukljuuje tri glavne kategorije mrenih elemenata
O GSM faza 1/2 elemente jezgrene mree (core network): MSC
(Mobile Switching Center), VLR (Visitor Location Register), HLR
(Home Location Register), AC (Authentication Center) i EIR
(Equipment Identity Register
O GSM faza 2+ nadogradnje: GPRS (SGSN - Serving GPRS
Support Node, i GGSN Gateway GPRS Support Node); GPRS
je preduvjet za UMTS mreu jer uvodi komutaciju paketa u
mreu to je nuno i za UMTS
mreu to je nuno i za UMTS
O UMTS specifini mreni elementi: korisnika oprema (UE - User
equipment) i UTRAN (UMTS Terrestrial Radio Access Network)
UMTS koristi GSM/GPRS mreu i dodaje novo radio suelje.
UMTS arhitektura II
UTRAN (UTRA Network)
O Cell level mobility
O Radio Network Subsystem (RNS) O Radio Network Subsystem (RNS)
O Encapsulation of all radio specific tasks
UE (User Equipment)
CN (Core Network)
O Inter system handover
O Location management if there is no dedicated connection between UE
and UTRAN
UTRAN UE CN
I
u
U
u
16.4.2012.
13
UMTS arhitektura III
UMTS jezgrena mrea i korisnika oprema
UMTS jezgrena mrea se temelji na GSM/GPRS mrenoj arhitekturi. Osigurava rutiranje, transport,
prospajanje korisnikog prometa. Jezgrena mrea sadri i elemente komutacije linija (MSC, VLR,
GMSC), elemente komutacije paketa (SGSN and GGSN) kao i elemente koji podravaju oba naina
komutacije (EIR, HLR, AuC).
UMTS korisnika oprema (UE User Equipment) je, slino kao i kod GSM mree kombinacija dva elementa
O Mobile Equipment (ME)
O UMTS subscriber identity module (USIM)
USIM kartica ima sline fizike karakteristike kao i GSM/GPRS SIM kartica i ima slijedee funkcije
O Viestruki korisniki profili na USIM
O Osvjeavanje USIM informacija preko zranog suelja
O Autentikacija korisnika, sigurnost,
Veina identifikatora UMTS mree je uzeta direktno iz GSM/GPRS mree kao to je
O International Mobile Subscriber Identity (IMSI)
O Temporary Mobile Subscriber Identity (TMSI)
O Temporary Mobile Subscriber Identity (TMSI)
O Packet Temporary Mobile Subscriber Identity (P-TMSI)
O International Mobile Station Equipment Identity (IMEI)
UMTS korisnika oprema moe, slino kao i kod GPRS raditi u tri moda rada:
O PS/CS mod Istovremeno koritenje komutacije paketa (Packet Switched PS) i komutacije linija (Circuit
Switched CS)
O PS mod koritenje samo komutacije paketa
O CS mode Koritenje samo komutacije linija
16.4.2012.
14
UMTS Terrestrial Radio Access Network
UTRAN (UMTS Terrestrial Radio Access Network)
Glavna razlika GSM/GPRS i UMTS mree je zrano suelje. Za razliku od GSM i GPRS mree
koje koriste vremensko i frekvencijsko multipleksiranje (TDMA i FDMA), UMTS koristi
kodno multipleksiranje i to WCDMA (Wide-band Code Division Multiple Access ). WCDMA
ima dva osnovna naina rada: Frequency Division Duplex (FDD) i Time Division Duplex
(TDD) (TDD).
Nova metoda pristupa (zranog suelja) zahtijeva izgradnju nove radio pristupne mree (RAN -
Radio Access Network) koja se zove UTRAN (UTMS terrestrial RAN, UMTS Terrestrial
Radio Access Network). Jezgrena mrea treba samo manje promjene kako bi UTRAN
mogao funkcionirati.
U UTRAN su uvedena dva nova mrena elementa
O RNC - Radio Network Controller
O Node B
UTRAN se sastoji od vie RNS-ova (Radio Network Systems) a svakog od njih kontrolira jedan
RNC (Radio Network Controller). RNC je spojen na jedan ili vie Node B elemenata. Svaki
Node B element moe biti zaduen za vie elija.
RNC (Radio Network Controller) iz UMTS mree odgovara BSC (base Station Controller) u
GSM/GPRS mrei. Isto tako Node B iz UMTS mree odgovara BTS (Base Transceiver
Station) u GSM/GPRS mrei (mogu biti i fiziki na istom mjestu). Time se zadrava
djelomina kompatibilnost sa starijim sustavom to znai i najmanje mogue promjene s
najmanjom moguom cijenom.
UMTS Terrestrial Radio Access Network II
Node B
I
ub
UE
1
RNS
I
RNC: Radio Network Controller
RNS: Radio Network Subsystem
Node B
Node B
RNC
ub
Node B
1
MSC
I
ur
UE
2
UE
3
I
u
SGSN
UTRAN sadrava nekoliko RNS-ova
Node B podrava FDD ili TDD ili
obje metode
RNC je odgovaran za prekapanje
elije nude FDD ili TDD
Node B
Node B
RNC
I
ub
Node B
Node B
16.4.2012.
15
HSPA
HSPA (High-Speed Packet Access)
HSDPA (High-Speed Downlink Packet Access)
HSUPA (High Speed Uplink Packet Access) HSUPA (High-Speed Uplink Packet Access)
HSPA je integracija dva protokola HSDPA i HSUPA,
HSDPA+HSUPA = HSPA .
Prvi korak je nadogradnja UMTS-a sa HSDPA (downlink) te potom i s HSUPA (uplink).
O Obino se smatra 3.5G mreom
O Brzine do 14.4 Mb/s po eliji u downlink i 5.76Mb/s po eliji u uplink
O Evolucija UMTS-a i to tako da je obino potrebna samo softverska nadogradnja
UMTS-a
O ViPnet je u Hrvatskoj prvi uveo HSDPA u travnju 2006. i ponudio brzinu od 1.5Mb/s.
O HSPA+ (Evolved High-Speed Packet Access) 168 Mb/s downlink i 22Mb/s uplink
(alternativa LTE-u za mreu 4G jer, za razliku od LTE, ne zahtijeva novo radio suelje)
LTE
LTE (3GPP Long Term Evolution) marketinko ime 4G LTE.
Temelji se na GSM/EDGE i UMTS/HSPA tehnologijama na kojima jo dodatno koristi novu
modulaciju. j
14.12.2009. prva komercijalna LTE mree (Oslo i Stockholm).
23.03.2012. i HT i VIP objavili da su u rad pustili 4G LTE mreu (Zagreb, Osijek, Split i Rijeka)
(HT nudi 3GB za 175kn mjeseno i 20GB za 250kn mjeseno brzina do 75Mb/s)
Brzina 299.6Mb/s (downlink) i 75.4 Mbit/s (uplink) za 4x4 antene i 20MHz podruje
Koristi multipleksiranje OFDMA (Orthogonal frequency-division multiple access) za downlink i
SC-FDMA (Single-carrier FDMA) za uplink
Moe koristiti u FDD i TDD
Hrvoje Dujmi, FESB
Koristi QPSK, 16QAM i 64QAM modulacije.
Nije mrea 4G (iako to ima u svom imenu)
LTE Advanced je mrea koja e najvjerojatnije zadovoljiti uvjete da bi bila mrea 4G (za sada
je to 3.9G mrea) -
16.4.2012.
16
LTE
Hrvoje Dujmi, FESB, FSR
T-HT pokrivenost GSM mree u Hrvatskoj
Indoor - dobra kvaliteta signala u zatvorenim prostorima
Outdoor- dobra kvaliteta signala na otvorenim prostorima
www.t-mobile.hr, oujak 2012.
16.4.2012.
17
simulacija je provedena na raunalu
T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj I
Indoor - dobra kvaliteta signala u zatvorenim prostorima
Outdoor- dobra kvaliteta signala na otvorenim prostorima
www.t-mobile.hr, rujan 2006. www.t-mobile.hr, svibanj 2009.
simulacija je provedena na raunalu i
odnosi se na govornu uslugu
16.4.2012.
18
T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj II
Hrvoje Dujmi, FESB
www.t-mobile.hr, travanj 2010.
T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj III
Hrvoje Dujmi, FESB
www.t-mobile.hr, oujak 2011.
16.4.2012.
19
T-HT pokrivenost UMTS mree u Hrvatskoj IV
www.t-mobile.hr, travanj 2012.
Eronet pokrivenost GSM mree u BiH
www.eronet.ba, rujan 2006.
www.eronet.ba, svibanj 2007.
16.4.2012.
20
Eronet pokrivenost GSM mree u BiH II
Eronet pokrivenost GSM mree u BiH III
Hrvoje Dujmi, FESB
www.eronet.ba, travanj 2010.
16.4.2012.
21
Eronet pokrivenost GSM mree u BiH IV
www.eronet.ba, travanj 2012.
Eronet pokrivenost EDGE signalom u BiH
16.4.2012.
22
Eronet pokrivenost EDGE mree u BiH II
www.eronet.ba, svibanj 2008. www.eronet.ba, travanj 2010.
Eronet pokrivenost EDGE mree u BiH III
www.hteronet.ba, travanj 2012.
16.4.2012.
23
DECT standardizacija
O DECT je standard koji opisuje zrano suelje izmeu bazne postaje
i mobilnog telefona
O Rad na DECT standardizaciji zapoeo je 1988. u okviru ETSI
(European Telecommunications Standards Institute) (European Telecommunications Standards Institute)
O ETSI je 1992. objavio prvi DECT standard (ETS 300 175 i ETS 300
176)
O Prvi DECT ureaj napravio je Olivetti pod imenom NET3, drugi
DECT ureaj napravio je Siemens pod nazivom Gigaset 900
telephone, te je ta serija (Gigaset) postala najprodavaniji DECT
ureaj
O 1999 je ITU (International Telecommunication Union) prihvatio
DECT kao IMT-2000 radio tehnologiju ime je otvorena mogunost
DECT kao IMT 2000 radio tehnologiju ime je otvorena mogunost
primjene DECT-a za 3G aplikacije u zatvorenom prostoru
O DECT je razvoj poeo kao Digital European Cordless Telephone,
da bi kasnije zbog elje za probitkom na meunarodno trite ime
promijenjeno u Digital Enhanced Cordless Telecommunication
O Jedini iz IMT-2000 grupe za iji rad ne treba licenca
DECT trite
Danas je DECT najrairenija tehnologija u svojoj domeni
Prihvaen je u vie od 120 zemalja
http://www.dect.org, travanj 2010
16.4.2012.
24
Primjena DECT-a
O Beina telefonija (zapravo cordless, za razliku od wireless)
O Lokalne centrale s podrkom za beinu telefoniju (zamjena za fiksno kabliranje)
O Prijenos podataka
O Beini senzori, alarmi, zatita
Karakteristike DECT-a
O Frekvencijski spektar: 1880-1990 MHz (ovisi o zemlji)
O Mehanizam dupleksa: TDD (Time Division Duplex) s okvirima dugakim
10 10 ms
O multipleksiranje: FDMA s 10 noseih frekvencija,
TDMA s 2x12 vremenskih slotova
O Broj kanala: 120 full duplex (ukupno 2x120)
O modulacija: digitalna, Gauss Minimum Shift Key (GMSK)
O snaga: prosjeno 10 mW (max. 250 mW)
O domet: priblino 50 m u zgradama, 300 m na otvorenom
Single/multi cell arhitektura (jedna ili vie povezanih elija)
O Single/multi cell arhitektura (jedna ili vie povezanih elija)
O Dynamic Channel Selection (DCS) za ponovnu upotrebu spektra i
izbjegavanje interferencije, slotovi i frekvencije nisu unaprijed
dodijeljene i svaka veza automatski izabere kanal s najboljom
kvalitetom. Kanal se moe u vremenu (dinamiki) mijenjati i to ne samo
na razini jedne elije nego i na razini vie elija (praktino prekapanje)
16.4.2012.
25
Karakteristike DECT-a II
10 ms
Mogue 120 telefonskih razgovora istovremeno
DECT-a vremenski slot
Normalni DECT vremenski slot je 417s dugaak i sadri 420 bita. Od toga je
O 16 bita zaglavlje (uta boja)
O 16 bita sinkro rije (plava boja) j (p j )
O 64 bita A polje (crveno polje). A polje definira to e biti sadraj B polja
O 324 bita B polje (zelena boja). B polje sadri stvarne korisnike podatke: govor ili
podatke.
DECT definira vie razliitih vremenskih slotova (B polje) ovisno o zatiti.
Primjerice:
O Za govornu vezu koristi se B polje s 320 bitova korisnikih podataka i 4 bita za
zatitu. (Govor se prenosi brzinom 32 kb/s kao valni oblik (ADPCM))
O Podaci ( DECT Packet Radio Service) se prenose tako da se u B polju za
k i ik d k 2 6 bi i 68
korisnike podatke uzme 256 bita, a za zatitu 68.
16.4.2012.
26
Proirenja osnovnog DECT standarda
Postoji nekoliko DECT Application Profiles koji definiraju pojedine korisnike
scenarije
O GAP (Generic Access Profile) standardiziran 1997
Osigurava povezivanja izmeu DECT ureaja razliitih proizvoaa (minimalni zahtjev
je govorna komunikacija) je govorna komunikacija)
Cordless Terminal Mobility (CTM), napredno upravljanje
O DECT/GSM Interworking Profile (GIP): veza prema GSM
O ISDN Interworking Profiles (IAP, IIP): veza prema ISDN
O Radio Local Loop Access Profile (RAP): usluga javne telefonije
O CTM Access Profile (CAP): podrka korisnikoj mobilnosti
O DECT/UMTS Interworking Profile
Razmjena podataka definirana je preko DPRS (DECT Packet Radio Service)
O Za osnovni DECT (koji koristi Gaussov MSK) maksimalna brzina je 552 kb/s (svi
korisnici jedne bazne postaje dijele ovu brzinu)
O Ako se koristi poboljanje u vidu 8PSK modulacija, mogua je korisnike brzina
do 2.5 Mb/s
O Ako se koristi poboljanje u vidu 64 QAM, brzina do 15Mb/s
TETRA
Trunked radio sustavi
O Vie razliitih radio nositelja
O Pridrui jedan nositelj kratki vremenski period jednom korisniku odnosno grupi korisnika
(automatsko alociranje kanala naziva se trunking)
O profesionalna mobilne komunikacije
O Taksi, upravljanje vozilima, spaavanje
O Glasovne i podatkovne usluge
O Vrlo pouzdane, brzo uspostavljanje veze, lokalno djelovanje
O Osim TETRA-e postoje i drugi trunked sustavi (npr. digitalni sustav APCO25 u SAD)
O Prihvaen u preko 120 zemalja
TETRA (Terrestrial Trunked Radio) - ETSI standard
O prije: Trans European Trunked Radio
O Mogua veza toka-toka (point-to-point, privatna veza dva korisnika) ili toka-vie toaka
(point-to-multipoint)
O ifriranje (s kraja na kraj, zrano suelje), provjera autentinosti ureaja, korisnika i mree
O Grupni poziv, razailjanje (broadcast), poziv u nudi (emergency call), pozivi razliitih
prioriteta
O ad-hoc (direct mode), koritenje infrastrukture tj. baznih postaja
O call queuing with pre-emptive priorities
O Digitalni sustav (prijelaz na digitalne profesionalne mobilne komunikacije ide puno sporije
nego je to bilo kod javnih (GSM) iako analogne profesionalne komunikacije postoje due od
javnih)
16.4.2012.
27
TETRA korisnici
PSS (Public Safety Sector)
PAMR (Private Access Mobile Radio)
Prihvaen u preko 120 zemalja
http://www.tetramou.com, stanje prosinac 2005.
TETRA mrena arhitektura
switch
NMS
PSTN, ISDN,
Internet, PDN
AI: Air Interface
BS
BS
switch switch
BS
druge
TETRA
mree
BS: Base Station
DMO: Direct Mode Operation
ISI: Inter-System Interface
NMS: Network Management
System
PEI: Peripheral Equipment
Interface
16.4.2012.
28
TETRA direktni mod I
Individualni poziv
Dual Watch naizmjenino praenje ad-hoc
mree i infrastrukturne mree
network
Direktni mod omoguava ad-hoc rad (to je znaajno za podruja gdje nema pokrivenosti
signalom bazne postaje) i jedna je od najznaajnijih razlika u odnosu na mree kao to su
GSM ili UMTS. Vano i u izvanrednim situacijama; kada su svi kanali bazne postaje
zauzeti mogue je ostvariti direktnu vezu.
Grupni poziv
TETRA direktni mod II
network
Direktni mod s Gateway-om Direktni mod s repetitorom
network
Dodatni repetitori mogu poveati domet (npr. policijsko auto)
Direktni mod s Repetitorom/Gateway-om
16.4.2012.
29
Karakteristike TETRA sustava
Usluge
O Voice+Data (V+D), prijenos govora i podataka na temelju komutacije linija
O Packet Data Optimized (PDO), prijenos podataka na temelju komutacije paketa
Si l k d j bil ih t j b k it j O Simpleksna govora veza dvaju mobilnih postaja bez koritenja mree
(infrastrukture)
Frekvencije, modulacija i multipleksiranje
O Dupleksna: FDD (Frequency Division Duplex)
O Modulacija: DQPSK (Differential Quaternary Phase Shift Keying)
O Multipleksiranje: TDMA, 4 vremenska slota po svakom nositelju, pojasna irina
nositelja je 25kHz
E ( MH ) /TETRA k i titi bil k j f k ij i d 1000MH
O Europa (u MHz) /TETRA moe koristiti bilo koju frekvenciju ispod 1000MHz,
konkretni raspored se vri na nacionalnoj osnovi/
380-390 UL / 390-400 DL; 410-420 UL / 420-430 DL, 450-460 UL / 460-470 DL; 870-
876 UL / 915-921 DL
O Druge zemlje
380-390 UL / 390-400 DL; 410-420 UL / 420-430 DL, 806-821 UL / 851-866 DL
TETRA brzine prijenosa
Infrastrukturni mod, V+D u kb/s
Broj vremenskih slotova 1 2 3 4 Broj vremenskih slotova 1 2 3 4
Bez zatite 7.2 14.4 21.6 28.8
Niska zatita 4.8 9.6 14.4 19.2
Visoka zatitia 2.4 4.8 7.2 9.6
TETRA Release 2 Podrava vee brzine
TETRA Release 2 Podrava vee brzine
O TEDS (TETRA Enhanced Data Service)
O do 100 kb/s
O Kompatibilan unazad
16.4.2012.
30
Povijest satelitskih sustava
1957 - Prvi satelit SPUTNIK (promjer 58 cm, 84 kg, orbitirao 21 dan)
1960 prvi komunikacijski (pasivni, reflektirajui,veliki metalizirani balon)
satelit ECHO
1962 prvi aktivni komunikacijski sateliti Relay 1 i Telstar 1 (Telstar 1 TV
prijenos uivo preko Atlantskog oceana)
1963 prvi geostacionarni satelit SYNCOM 3 (1964 prenosio uivo Olimpijske
igre iz Tokija u SAD, prvi prijenos preko Tihog oceana)
1965 prvi komercijalni geostacionarni satelit Intelsat 1 (poznatiji kao Early
Bird), 240 dupleksnih telefonskih kanala ili 1 TV kanal, trajao 1.5 godina
(1967 i 1969 Intelsat 2 i Intelsat 3)
1976 - tri MARISAT geostacionarna satelita za potrebe pomorskih
komunikacija (prve mobilne satelitske komunikacije, velike antene 1.2 m,
velika snaga 40W)
1982 - INMARSAT-A, prva mobilna satelitska telefonija (veliki telefoni i velika
potronja)
p j )
1988 - INMARSAT-C, prvi satelitski sustav koji osim govorne komunikacije
ukljuuje i podatkovnu)
1993 prvi digitalni satelitski sustavi
1998 - Global satellite systems for small mobile phones (Iridium, Globalstar),
LEO Low Earth Orbit
Sputnik
Primjene satelitskih sustava
Vremenske prognoze
O Monitoring (infracrveno, vidljivo podruje, )
TV/radio razailjanje (broadcast)
O Zemaljske stanice alju signal satelitima
O Sateliti regeneriraju/pojaaju signal i alju ga na zemlju
O Obino oko 500 TV/radio kanala po satelitu
O Korisnici primaju signal preko VSAT (Very Small Aperture Terminal) (parabolini tanjuri u
promjeru nekoliko 10-tak cm)
Vojne primjene
O pijunaa (praktino prva aplikacija)
O Povezivanje udaljenih jedinica
Navigacija/pozicioniranje
Navigacija/pozicioniranje
O GPS (Global Positioning System) Ameriki sustav
Prvobitno vojni sustav, danas dostupan svima
24 satelita
Globalno praenje i pozicioniranje, Brojne primjene
O GLONASS (Global Orbiting Navigation Satellite System) Ruski sustav primarno vojni, bez
znaajne civilne primjene
O GALILEO Europski sustav primarno civilni, jo nije operativan (puna operativnost se
predvia 2008), imat e 30 satelita
16.4.2012.
31
Primjene satelitskih sustava II
Globalna telefonska osnovna mrea (backbone)
O Veza toka-toka (point-to-point) izmeu nacionalnih telekom operatera (bre je
uspostaviti satelitsku vezu nego stavljati kabele na veliku udaljenost)
O Problem je veliko kanjenje (zemlja-satelit-zemlja) oko 0.3 s to je kritino za
lik ij govorne aplikacije
O Praktino zamijenjeno s optikim kablovima (manje kanjenje i vei kapacitet)
Pristup na udaljenim lokacijama
O Pristup javnoj mrei (Internet, telefonija) na udaljenim podrujima (polovi, divljina,
mjesta bez infrastrukture)
Privatne poslovne mree
p
O Globalna povezanost zemljopisno rasprenih multinacionalnih kompanija
Rezidencijalni pristup Internet mrei
O Modem + parabolina antena
Arhitektura satelitskog sustava
Inter Satellite Link (ISL)
Reducira kanjenje, ali sloeno rutiranje
Bazna
Mobile User
Link (MUL)
Gateway Link
(GWL)
Male elije
(spotbeams)
GWL
MUL
postaja ili
gateway
Podruje
pokrivanja
(footprint)
Podaci za praenje
korisnika, slino
VLR i HLR
PSTN ISDN GSM
PSTN: Public Switched
Telephone Network
16.4.2012.
32
Frekvencijski spektar satelitskih komunikacija
MSS (Mobile Satellite Service): satelitski telefoni, 3G integracija,..
FSS (Fixed Satelitte Service): javni/privatni satelitski linkovi, pristup s udaljenih lokacija
BSS (Broadcast Satellite Service): TV/radio razailjanje (distribucija, broadcasting)
Osnove fizike satelitskih komunikacija
Sateliti mogu kruiti u
O Krunoj orbiti
O Eliptinoj orbiti
Kruna
Sateliti u krunoj orbiti
O Privlana slia F
g
= m g (R/r)
O Odbojna sila F
c
= m r
O m: masa satelita
O R: radijus Zemlje (R = 6370 km)
O r: odaljenost od centra Zemlje
O g: akceleracija gravitacije (g = 9.81 m/s)
O : kutna brzina ( = 2 f, f: frekvencija rotacije)
Eliptina
Stabilna kruna orbita
O F
g
= F
c
3
2
2
) 2 ( f
gR
r
=
16.4.2012.
33
Odnos perioda kruenja, brzine i udaljenosti
24
20
period [h]
brzina [ x1000 km/h]
16
12
8
4
Sinkrona udaljenost
35,786 km
Hrvoje Dujmi, FESB
Odravanje konstantne udaljenosti satelita od Zemlje
Manja udaljenost od Zemlje zahtijeva veu brzinu
10 20 30 40 x10
6
m
radijus
35,786 km
Inklinacija
Orbita satelita
Ravnina kruenja satelita
inklinacija
Perigej
Ekvatorijalna ravnina
Hrvoje Dujmi, FESB
Inklinacija
Kut izmeu ekvatorijalne ravnine i ravnine kruenja
Ako je inklinacija 0 stupnjeva tada je satelit postavljen tono iznad ekvatora
Ako je period kruenja satelita jednak periodu okretanja zemlje tada je satelit postavljen uvijek u istoj toki
Perigej
Toka najmanje udaljenosti od Zemlje(ima smisla samo za eliptine putanje),
16.4.2012.
34
Elevacija
Elevacija
kut e izmeu centra zrake i horizonta
Kritino za dobar prijem
Minimalna elevacija potrebna za
komunikaciju je 10 stupnjeva
Izoblienja signala
Apsorpcija (atmosfera kia magla )
Hrvoje Dujmi, FESB

Apsorpcija (atmosfera, kia, magla, )
Elevacija odreuje koliko signal dugo prolazi
kroz atmosferu
Shadowing (zgrade, planine, )
Satelitske komunikacije zahtijevaju optiku
vidljivost
Suneva zraenja, toplina zemlje
Elektrini um
Atmosferska atenuacija
primjer satelitskog sustava na 4-6 GHz
Atenuacija
signala u %
50
Primljenu snagu (osim vremenskih prilika
20
30
40
Apsorpcija
uslijed kie
Apsorpcija
uslijed magle
Hrvoje Dujmi, FESB

j g ( p
i elevacije) odreuje:
Snaga kojom je signal emitiran
Dobitak odailjake antene
Udaljenost izmeu satelita i prijemnika
Dobitak prijemne antene
elevacija
5 10 20 30 40 50
10
Apsorpcija
uslijed atmosfere
16.4.2012.
35
Orbite satelita
S obzirom na oblik orbite i udaljenost od Zemlje postoje 4 razliita tipa
orbita
O GEO (Geostationary Orbit), geostacionarna orbita, oko 36000 km iznad
i Z lj povrine Zemlje
TV/radio distribucija, istraivanje, vrijeme, navigacija, backbone
O LEO (Low Earth Orbit): niskoorbitirajui sateliti, oko 500 - 1500 km iznad
povrine Zemlje
Satelitska telefonija, udaljeni pristup, kombinacija s elijskom telefonijom
O MEO (Medium Earth Orbit) ili ICO (Intermediate Circular Orbit), srednje
orbitirajui sateliti, oko 6000 - 20000 km iznad povrine Zemlje
Iste primjene kao i LEO
Iste primjene kao i LEO
Ova vrsta satelita nije uobiajena
O HEO (Highly Elliptical Orbit), eliptike orbite
Udaljenost variraju izmeu MEO i LEO
Perigej iznad gusto naseljenih gradova ili drugih zanimljivih podruja
Orbite satelita II
LEO
HEO
Unutranji i vanjski
MEO (ICO)
GEO (Inmarsat)
earth
km
35768
10000
1000
(Globalstar,
Irdium)
j j
Van Allen pojas
Van-Allen radijacijski pojasevi:
O Pojas ioniziranih estica
O Pojas ioniziranih estica
O Negativan uinak na komunikacijsku opremu
O Vanjski Van-Allen-ov pojas
2000 - 6000 km iznad povrine Zemlje
O Unutranji Van-Allen-ov pojas
15000 - 30000 km iznad povrine Zemlje
16.4.2012.
36
Geostacionarni sustavi
Orbita na 35,786 km od povrine Zemlje, u ekvatorijalnoj ravnini (inklinacija 0)
O Rotacija tono jedan dan, sinkrono s rotacijom Zemlje
O Prijemna antena je fiksna
O Sateliti tipino imaju veliko podruje pokrivanja (do 34% povrine Zemlje) O Sateliti tipino imaju veliko podruje pokrivanja (do 34% povrine Zemlje)
O Loa elevacija za zemljopisne irine iznad 60
O Potrebna velika snaga emitiranja (oko 10W)
O Veliko kanjenje zbog velike udaljenosti (oko 275 ms)
O Nije prvenstveno prikladno za mobilnu telefonije (iako postoji Inmarsat, Thuraya),
tipino se koristi za radi i TV distribuciju
O Loa pokrivenost polova
O Slabo iskoritenje frekvencijskog pojasa (jer se zapravo ne radi o elijskom
pristupu)
p p )
Primjeri
O INMARSAT (11 satelita)
u startu namijenjen pomorstvu i avijaciji, ali sada prua i komercijalne telekom usluge (prijenos
podataka do 492kb/s i video streaming do 256 kb/s i govora)
Ne pokriva polove (iznad 82 stupnja
O Thuraya (3 satelita, osniva konzorcij iz UAE)
9600 b/s
LEO sustavi I
Orbita oko 500-1500 km iznad povrine Zemlje
O Pojedinani sateliti vidljivi oko 10-20 min
Period rotacije 1 5 2 sata O Period rotacije 1.5-2 sata
O Mogua globalna pokrivenost
O Kanjenje usporedivo sa zemaljskim vezama na veliku udaljenost (5-10 ms)
O Mala (pojedinana) pokrivenost, bolje iskoritenje frekvencijskog pojasa
(praktino elijski pristup)
O Potreban jako dobar mehanizam prekapanja
O Potrebna mala snaga (oko 1W)
O Potrebnu puno satelita za globalno pokrivanje
O Sloen sustav zbog relativnog pomicanja satelita
O Satelite potrebno relativno esto mijenjati (svako 5-8 godina)
16.4.2012.
37
LEO sustavi II
LEO mobilne mree
O Iridium (pokrenut 1998, 66 satelita, 780km)
amerikim DoD najvei korisnikom (25%) (ukupno korisnika oko
500.000))
Jedini ima pokrivenost cijele zemlje (polovi)
O Globalstar (pokrenut 1998, 1414km, 48 satelita, nema inter-satelitsku
vezu, ovisi o zemaljskim postajama pa zapravo nema globalnu
pokrivenost, do 70 stupnjeva, bez dijelova oceana)
Oko 300.000 korisnika
O Orbcomm (29 satelita na 775km)
O Za prijenos podataka (ali relativno male koliine) 500.000
korisnika
Iridium satelit
Svi su oko 2000. godine bankrotirali i nastavili rad s novim vlasnicima.
MEO sustavi
Orbita oko 5000-12000 km iznad povrine Zemlje, period rotacije oko 6 sati,
sateliti vidljivi oko 2-3 sata. U usporedbi s LEO sustavima:
O Potrebno manje satelita (oko 12)
O Sateliti se sporije kreu
O Sustav je jednostavniji
O Za veinu veza nema potrebe prekapanja
O Vee kanjenje (70-80 ms)
O Potrebna vea snaga (3-5W)
Postojalo je nekoliko inicijativa da se uspostavi mobilna mrea na MEO. Niti
jedna nije uspjela poslati satelite u orbitu.
Najznaajnija primjena u MEO je GNSS (Global navigation satellite system)
trenutno su operativni GPS (20200km) i GLONASS (19100km) (trebaju
najmanje 24 satelita) COMPASS i Galileo pokuavaju postii globalnu
pokrivenost.
16.4.2012.
38
Rutiranje u satelitskim sustavima
Dvije su temeljne metode rutiranja
Tradicionalna O Tradicionalna
Promet se vraa na zemlju, rutira
preko fiksne mree i potom ponovo
alje do odgovarajueg satelita (ako
treba)
Potrebna dva linka satelit- zemlja za
svaki smjer razgovora
O inter satellite links (ISL)
Rutiranje je direktno izmeu satelita
Potrebno manje zemaljske opreme,
potreban samo jedan link satelit-
potreban samo jedan link satelit-
zemlja za svaki smjer razgovora
Manje kanjenje
Poveana sloenost
16.4.2012.
39
Lokaliziranje mobilnih postaja u satelitskim sustavima
Mehanizam slian kao i kod GSM (osim to su bazne postaje pokretne)
Gateways odravaju bazu podataka (registar) s korisnikim podacima
HLR (Home Location Register): statiki korisniki podaci O HLR (Home Location Register): statiki korisniki podaci
O VLR (Visitor Location Register): (zadnja poznata) lokacija mobilne postaje
O SUMR (Satellite User Mapping Register):
Satelit pridruen mobilnoj postaji
Poloaj svih satelita
Registracija mobilne postaje
O Mobilna postaje se lokalizira preko poloaja satelita
O Zatrae se podac iz HLR
O Osvjee se podaci u VLR i SUMR
Pozivanje mobilne postaje
O Lokaliziranje HLR/VLR slino kao i kod GSM
O Uspostava veze preko odgovarajueg satelita
Prekapanje kod satelitskih sustava
S obzirom da se sateliti kreu, postoji nekoliko
specifinosti u odnosu na GSM
Intra satelitsko prekapanje O Intra satelitsko prekapanje
Prekapanje s jedne usmjerene zrake na drugu
Mobilna postaja je u podruju pokrivanja istog
satelita, ali u drugoj eliji
O Inter satelitsko prekapanje
Prekapanje s jednog satelita na drugi
Mobilna postaja naputa podruje pokrivanja satelita
O Gateway prekapanje
Prekapanje s jednog gateway-a na drugi
Mobilna postaja je jo uvije u podruju pokrivanja
Mobilna postaja je jo uvije u podruju pokrivanja
satelita, ali gateway naputa podruje pokrivanja
O Inter sistem prekapanje
Prekapanje sa satelitske mree na zemaljski elijsku
mreu
Mobilna postaja je u dometu zemaljske mree to je
jeftinije i bolje (manje kanjenje)
16.4.2012.
40
Karakteristike beinih LAN-ova
Prednosti
O Vrlo fleksibilne unutar podruja prijema p j p j
O Mogue uspostavljanje Ad-hoc mrea bez prethodnog planiranja
O Gotovo bez problema sa icama (negdje je to iznimno vano)
O Robusniji sustav (potres, poar, presijecanje kabla, ..)
Nedostaci
O Tipino manja brzina u odnosu na iane LAN-ove
p j
O Mnogo vlasnikih (proprietary) rjeenja posebno za velike brzine,
standardi se sporo probijaju (npr. IEEE 802.11)
O Proizvodi moraju zadovoljiti puno nacionalnih ogranienja za beini
rad, potrebno je puno vremena da bi se uspostavila globalna rjeenja
Dizajnerski ciljevi beinih LAN-ova
O Mogunost rada na globalnoj razini
O Mala potronja (zbog koritenja baterija) O Mala potronja (zbog koritenja baterija)
O Bez posebnih dozvola ili licenci za koritenje
O Robusna prijenosna tehnologija
O Jednostavnost upotrebe, jednostavnost upravljanja
O Mogunost jednostavne i spontane kooperacije ureaja/korisnika
O Security (zatita) (nitko ne bi smio itati moje podatke), privacy
(tajnost nitko ne bi smio doi do mojih korisnikih podataka: ime
(tajnost, nitko ne bi smio doi do mojih korisnikih podataka: ime,
prezime, koje stranice posjeujem, ..), safety (sigurnost, malo
zraenje)
O Transparentnost sa stajalita aplikacija i protokola na vioj razini
O Mogunost odreivanja lokacije korisnika
16.4.2012.
41
Usporedba infracrvenog i radio prijenosa
Infracrveno
O Koriste se IR diode, difuzno svjetlo,
viestruke refleksije (zidovi,
namjetaj, itd.)
Prednosti
Radio
O Tipino se koristi pojas za koji je
potrebna licenca (oko 2.4 GHz)
Prednosti
O Jednostavno, jeftino, dostupno u
brojnim mobilnim ureajima
O Ne treba licenca
O Mogua jednostavna zatita
Nedostatci
O Interferencija sa sunevom
svjetlou, izvorima topline itd
O Mnogo toga ili zaustavlja ili apsorbira
IR svjetlo
O Potrebna direktna optika vidljivost
Prednosti
O Osnovna tehnologija je dobro poznata
iz mobilne tehnologije
O Mogue pokrivanje veeg podruja
(radio valovi prolaze kroz zidove,
namjetaj, )
Nedostatci
O Vrlo ogranieno slobodno frekvencijsko
podruje
O Potrebna direktna optika vidljivost
O Mala pojasna irina
Primjer
O IrDA (Infrared Data Association) skup
specifikacija za prijenos u
infracrvenom podruju
p j
O Zatita je sloenija
O Interferencija s drugim elektrinim
ureajima
Usporedba infrastrukturnih i ad-hoc mrea
Infrastrukturna
mrea
AP A P i t
ad-hoc mrea
AP
AP
AP
iana mrea
AP: Access Point
ad hoc mrea
16.4.2012.
42
Beini LAN-ovi (prema IEEE)
Lokalne beine mree
WLAN 802.11
802.11a
802.11b
802.11i/e//w
802.11g
WiFi
802.11h
Osobne beine mree
WPAN 802.15
802.15.4
802.15.1
802.15.2
Bluetooth
802.15.4a/b
ZigBee
802.15.3
Beine distribucijske mree
802.15.3a/b
802.15.5
IEEE - Institute of Electrical and Electronics Engineers
Beine distribucijske mree
WMAN 802.16 (Broadband Wireless Access)
802.20 (Mobile Broadband Wireless Access)
+ Mobilnost
WiMAX
802.11 grupa standarda
IEEE 802.11
O Poznat i kao Wi-Fi (Wi-Fi je zapravo brand Wi-Fi Alliance)
O Odnosi se na skupinu standarda za beine LAN-ove iako se ponekad moe
odnositi i na prvi (originalni) 802.11 standard. Da ne bi bilo zabune ponekad se
originalni standard naziva 802.11legacy. g g y
O 802.11 skupina standarda trenutno ukljuuje 6 modulacija na zranom suelju
koje sve koriste isti protokol.
O Najpoznatije i najee koritene su trenutno 802.11b i 802.11g
O Prvi uope iroko prihvaeni beini LAN standard bio je 802.11b, iza njega (po
dostupnosti proizvoda) je slijedi 802.11a te nakon toga 802.11g
O 802.11n definira novu modulaciju i trenutno se radi na tom standardu
O 802.11i definira (naprednije) sigurnosne mogunosti
O Svi ostali standardi (c-f, h, j) predstavljaju poboljanja ili korekcije prethodnih
specifikacija
Primjena
O Wireless Access Point (WAP) HotSpot
O Beini ruteri
16.4.2012.
43
802.11 grupa standarda II
Protoko
l
izdavanje Frekvencija
Brzina prijenosa
(tipina)
Brzina
prijenosa
(max.)
Domet
(zatvoreni
prostori)
Legacy 1997 2.4 -2.5 GHz 1 Mb/s 2 Mb/s ?
5 15-5 35/5 47-
O Originalna (legacy) specifikacija nije se pokazala kao pouzdana iako je na tritu
postojalo nekoliko proizvoda
Brzine se adaptivno mijenjaju u ovisnosti o kvaliteti kanala
802.11a 1999
5.15-5.35/5.47-
5.725/5.725-5.875
GHz
25 Mb/s 54 Mb/s ~30 m
802.11b 1999 2.4-2.5 GHz 6.5 Mb/s 11 Mb/s ~30 m
802.11g 2003 2.4-2.5 GHz 25 Mb/s 54 Mb/s ~30 m
802.11n 2009 2.4 GHz ili 5 GHz 200 Mb/s 540 Mb/s ~50 m
O Brzine se adaptivno mijenjaju u ovisnosti o kvaliteti kanala
Postoje jo i
O IEEE 802.11ac (ekstenzija 802.11n u razvoju)
O IEEE 802.11p (za automobilsku komunikaciju)
O IEEE 802.11s (za mesh mree)
802.11 Arhitektura infrastrukturne mree
Stanica (Station) (STA)
O Terminal s pristupnim
mehanizmom koji moe
pristupiti beinom mediju i
t iti di k t kt
802.x LAN
802.11 LAN
ostvariti radio kontakt s
Pristupnom tokom
Basic Service Set (BSS)
O Grupa stanica koja koristi istu
radio frekvenciju
Pristupna toka (Access Point)
O Stanica integrirana u beini
LAN i distribucijski sustav
Portal
Distribucijski sustav
Portal
Pristupna
toka
BSS
1
Pristupna
toka
STA
1
ESS
O Premosnik (bridge) prema
drugim mreama
Distribucijski sustav
O Spojna mrea koja formira
jednu logiku mreu (EES:
Extended Service Set)
temeljenu na nekoliko BSS-ova
802.11 LAN
BSS
2
STA
2
STA
3
16.4.2012.
44
802.11 Arhitektura ad-hoc mree
Direktna komunikacija unutar
ogranienog podruja
802.11 LAN
Stanica (Station) (STA)
O Terminal s pristupnim
mehanizmom koji moe
pristupiti beinom mediju
Independent Basic Service Set
(IBSS)
O Grupa stanica koja koristi
istu radio frekvenciju
IBSS
1
STA
1
STA
2
STA
3
802.11 LAN
IBSS
2
STA
4
STA
5
802.11 - protokoli
Mobilni terminal
Fiksni
terminal
Infrastrukturna
Pristupna toka
aplikacija
TCP
IP
aplikacija
TCP
IP
LLC
Infrastrukturna
mrea
LLC LLC
TCP - Transmission Control Protocol PHY - Physical (Layer)
IP - Internet Protocol LLC - Logical Link Control
MAC (Media Access Control)
802.11 PHY
802.11 MAC 802.3 MAC
802.3 PHY 802.3 PHY
802.3 MAC 802.11 MAC
802.11 PHY
16.4.2012.
45
802.11 legacy
3 verzije na fizikom sloju (2 radio na 2.4 GHz i 1 IR)
Brzine prijenosa 1 or 2 Mb/s
U stvarnosti nije zaivio
FHSS (F H i S d S t ) i kt O FHSS (Frequency Hopping Spread Spectrum) raspreni spektar s
frekvencijskim poskakivanjem
rasprenje, de-rasprenje,
Dvorazinska GFSK modulacija
O DSSS (Direct Sequence Spread Spectrum) raspreni spektar s izravnim nizom
DBPSK modulacija za 1 Mb/s (Differential Binary Phase Shift Keying), DQPSK za 2
Mb/s (Differential Quadrature PSK)
Zaglavlje okvira se uvijek prenosi s 1 Mb/s, ostatak se prenosi s 1 ili 2 Mb/s
max. Izraena snaga 1 W (USA), 100 mW (EU), min. 1mW
O Infracveno
850 950 nm tipini domet 10 m
850-950 nm, tipini domet 10 m
Iako predvieno standardom, nije bilo znaajnije primjene
Na MAC sloju (pristup mediju) definiran je Carrier Sense Multiple Access with
Collision Avoidance (CSMA/CA) rjeava problem istovremenog pristupa
vie terminala
802.11a
802.11a standard prihvaen je 1999. i koristi isti osnovni protokol kao i 802.11 legacy
Radi na podruju 5GHz
O Manje interferencije u odnosu na podruje 2.4Ghz
T di k k j t b k tik idlji t (t i i b j O Tee prodire kroz prepreke pa je potrebna skoro optika vidljivost (to znai vei broj
pristupnih toaka
Ima 12 nepreklapajuih kanala, 8 za rad u zatvorenim prostorima i 4 za vezu toka-toka
Koristi OFDM (Orthogonal Frequency-Division Multiplexing), dakle svaki od 12 nepreklapajuih
kanala je frekvencijski multipleksiran i to s 52 podnositelja (subcarrier).
O Svaki od podnositelja moe biti moduliran BPSK, QPSK, 16-QAM or 64-QAM, u ovisnosti o
ciljanoj brzini.
O Ukupno svih 52 kanala zauzimaju 20MHz, od ega stvarno koriste 16.6 MHz
Maksimalna brzina 54 Mb/s, u stvarnosti se rijetko ostvari ve od 20-tak Mb/s
O Brzina se, u ovisnosti o snazi signala reducira na 48, 36, 24, 18, 12, 9 ili 6 Mb/s.
Neko vrijeme je Europa razmatrala HIPERLAN kao rjeenje za beine LAN ove na 5GHz ali
Neko vrijeme je Europa razmatrala HIPERLAN kao rjeenje za beine LAN-ove na 5GHz, ali
je sredinom 2002. godine od toga odustala u korist 802.11a
802.11a poeo se komercijalno koristiti tek od 2001. (zbog nedostatka opreme na 5GHz) pa se
pojavio poslije proizvoda 802.11b standarda i to je jedan od razloga zato 802.11a nije ire
prihvaen
O danas postoje dual-mode i tri-mode proizvodi koji (automatski) podravaju odgovarajue
kombinacije standarda 802.11 a, b, g.
16.4.2012.
46
802.11a kanali
36 44
kanal
40 48 52 56 60 64
5150
[MHz]
5180
5350
5200
16.6 MHz
Centralna frekvencija =
5000 + 5*broj kanala [MHz]
149 153 157 161
5220 5240 5260 5280 5300 5320
kanal
5725
[MHz]
5745
5825
5765
16.6 MHz
5785 5805
OFDM u 802.11a
312.5 kHz
Pilot (za sinkronizaciju)
Broj
podnositelja
1 7 21 26 -26 -21 -7 -1
Centralna frekvencija kanala
OFDM s 52 podnositelja
O 48 podaci + 4 pilot
O 312.5 kHz razmak
j
16.4.2012.
47
802.11b
Standardiziran 1999. i vrlo brzo iroko prihvaen
Maksimalna brzina 11Mb/s.
O Brzina se, u ovisnosti o snazi signala reducira na 5.5, 2 ili 1 Mb/s.
Koristi isti osnovni pristupni protokol (CSMA/CA) kao i 802.11legacy. Zbog
zaglavlja protokola, brzina koju aplikacija (korisnik) ima je oko 6Mb/s
Koristi DSSS (Direct Sequence Spread Spectrum) raspreni spektar s
izravnim nizom signal se raspri na preko 20 MHz
O Kao metodu modulacije koristi razne varijante PSK
O Rasprenje spektra definira se sekvencama ( spreading sequences)
Tipini domet u zatvorenim prostorima je 30 m na 11 Mb/s 90 m na 1 Mb/s .
Postoje i proirenja standarda (802.11b+) s veim brzinama prijenosa ali su
proprietary
proprietary
Postoji 14 kanala (u Europi se koriste kanali 1-13, a u SAD 1-11) koji se ne
smiju preklapati (naime razmak kanala ije centralne frekvencije su od
2.412 GHz do 2.484 GHz je 5MHz, a spektar se raspri na preko 20MHz)
802.11b selekcija nepreklapajuih kanala
kanal 1 kanal 7 kanal 13
Europa (ETSI)
2400
[MHz]
2412 2483.5 2442 2472
SAD (FCC)/Kanada (IC)
22 MHz
2400
[MHz]
2412 2483.5 2437 2462
22 MHz
16.4.2012.
48
802.11g
802.11g predstavlja treu vrstu modulacije u 802.11 grupi standarda, a
prihvaen je 2003.
Radi na podruju od 2 4 GHz Radi na podruju od 2.4 GHz
Maksimalna brzina je 54Mb/s, odnosno korisna brzina oko 24.7 Mb/s
(to je slino brzini 802.11a)
Brzina se, u ovisnosti o snazi signala reducira na 48, 36, 24, 18, 12, 9
ili 6 Mb/s
Koristi OFDM (Orthogonal Frequency-Division Multiplexing) koritenje
OFDM multipleksiranja je u nekim zemljama bilo zabranjeno u
podruju od 2.4 GHz (u SAD do 2001.)
M k i l d t li k i 802 11b
Maksimalno domet slian kao i 802.11b
Problemi interferencije kao i kod 802.11b
O Mikrovalne peice
O Bluetooth
O Beini telefoni
802.15
802.15 je zapravo IEEE 802.15 Working Group for WPAN (Wireless
Personal Area Networks)
Definira standarde beinih mrea na kratkim udaljenostima (u
ovjekovom operativnom podruju.
O Mali domet
O Mala snaga
O Niska cijena
O Mree s malo korisnika
Tipine primjene:
O elijski ureaji (mobiteli)
O Pageri
O PDA (Personal Digital Assistants)
O Potroaka elektronika (mi, tipkovnica, )
16.4.2012.
49
802.15.1 / Bluetooth
Ideja
O Univerzalno radio suelje za ad-hoc beinu vezu
O Povezati raunalo i periferije, PDA-ove, elijske telefone zamjena za
IrDA
O Mogunost lagane (i jeftine) ugradnje u druge ureaje
O Kratki domet (10 m), mala potronja, podruje za koje ne treba
dozvola/licenca
O Prijenos govora i podataka, oko 1 Mb/s
Jedan od prvih Bluetooth ureaja (Ericsson).
Bluetooth povijest
History
O 1994: Ericsson, MC-link projekt
O Preimenovanje projekta: Bluetooth prema Harald Bltand Gormsen
[sin Gorm-a], Kralj Danske u X stoljeu
O 1998: utemeljena Bluetooth SIG (Special Interest Group),
www.bluetooth.org
O 2001: prvi proizvod za trite
O 2005: 5 milijuna ipova tjedno
Special Interest Group
O osnivai: Ericsson, Intel, IBM, Nokia, Toshiba
O Danas vie od 2500 lanova
16.4.2012.
50
Bluetooth karakteristike
2.4 GHz pojas, 79 (23) RF kanala, 1 MHz razmak nosilaca
O Kanal 0: 2402 MHz kanal 78: 2480 MHz
O G-FSK modulacija, 1-100 mW snaga emitiranja
FHSS i TDD
O FHSS (Frequency Hopping Spread Spectrum) raspreni spektar s
frekvencijskim poskakivanjem (1600 skokova po sekundi)
O Frekvencija skakanja je psudosluajna, odreuje je master
O TDD (Time division duplex) se koristi za podjelu slanje/primanje
Govorni link (Voice link) SCO (Synchronous Connection Oriented)
O FEC (forward error correction), nema retransmisije, 64 kb/s duplex, point-to-
point, komutacija linija
Podatkovni link (Data link) ACL (Asynchronous ConnectionLess)
O asinkroni point-to-multipoint do 433 9 kb/s simetrino ili 723 2/57 6 kb/s
O asinkroni, point-to-multipoint, do 433.9 kb/s simetrino ili 723.2/57.6 kb/s
asimetrino, komutacija paketa
Topologija
O Preklapajui piconet-ovi formiraju scatternet
Vrijeme uspostave veze
O Zavisi o modu (snazi)
O Max. 2.56 s, prosjeno 0.64 s (kod 802.11 uspostava veze je praktino trenutna)
Piconet
Grupa ureaja povezana u ad-hoc mreu
Jedna ureaj djeluje kao master a svi
S
P
Jedna ureaj djeluje kao master, a svi
ostali kao podreeni ureaji (slave) i
to sve dok konkretni piconet postoji
Master odreuje sekvencu poskakivanja,
podreeni ureaji se moraju
sinkronizirati
Svaki picinet ima svoju jedinstvenu
sekvencu poskakivanja frekvencija
M
S
P
SB
S
P
SB
Uestvovati u piconet mrei znai
sinkronizirati se na sekvencu
poskakivanja (hopping sequence)
Svaki piconet ima jednog master-a i do 7
istovremenih podreenih ureaja
(slaves) - 200 ih moe biti parkirano
M=Master
S=Slave
P=Parkirani
SB=Standby
16.4.2012.
51
Formiranje piconet-a
Svi ureaji u piconet-u poskakuju istovremeno
O Master daje podreenim ureajima svoje vrijeme i svoj ID
Sekvenca (uzorak) poskakivanja odreuje se preko ID ureaja (48 bita, jedinstveno na
razini svijeta) j )
Faza u uzorku poskakivanja odreena je vremenom
Adresiranje
O Active Member Address (AMA, 3 bit)
O Parked Member Address (PMA, 8 bit)
SB
SB
S
S
P

SB
SB
SB
SB
SB
SB
SB
M
P
SB
S
P
SB
Scatternet
Povezivanje vie susjednih piconet-ova tako da se dijele zajedniki master ili slave ureaji
O Ureaj moe biti podreeni ureaj (slave) u jednom piconet-u, a master u drugom
Komunikacija izmeu piconet-ova j p
O Ureaji skau izmeu piconet-ova
M
S
S
P
P
M
S
P
Piconet-ovi
(svaki s
kapacitetom
720 kb/s)
M=Master
S=Slave
P=Parked
SB=Standby
P
SB
S
SB
M
S
SB
16.4.2012.
52
802.15.4 / ZigBee
802.15.4 - Mala brzina, vrlo mala snaga
Potreba za novim standardom jer drugi standardi za male udaljenosti (Bluetooth ali i 802.11)
imaju preveliku snagu i presloeni su za neke aplikacija
O Mala brzina prijenosa ali s takvom potronjomda su ureaji autonomni (ne treba mijenjati O Mala brzina prijenosa ali s takvom potronjom da su ureaji autonomni (ne treba mijenjati
baterije) vie mjeseci lli ak i godina
O Vrlo mala sloenost sustava
O Potencijalne aplikacije su
Senzori (vatre, dima, pokreta, )
Interaktivne igrake
Automatizacija doma (kontrola svjetla, )
O Brzine prijenosa od 20-250 kb/s, kanjenje do 15 ms
O Master-Slave ili Peer-to-Peer mod rada
O Do 254 ureaja ili 64516 jednostavnih vorova
O Podrka za ureaje kod kojih je kritino kanjenje (npr. Joystick)
CSMA/CA i t k l
O CSMA/CA pristup kanalu
O Dynamic device addressing, flexible addressing format
O Upravljanje snagom kako bi se osigurala to manja potroanja
O 16 kanala na pojasu od 2.4 GHz, 10 kanala u 915 MHz pojas (SAD ) i jedan Europski kanal
na 868 MHz
www.zigbee.org
802 11n
sloenost
potronja
Brzina i sloenost WLAN i WPAN standarda
802.11n
802.11a
802.11g
802.11
802.11b
WLAN
brzina
802.15.I
Bluetooth
WPAN
802.15.4
WPAN: Wireless Personal Area Network
16.4.2012.
53
802.16 / WiMax
802.16 / Broadband Wireless Access / WirelessMAN / WiMax
O WiMax - Worldwide Interoperability for Microwave Access
O Grupa standarda (f-k)
O Beini distribucijski sustav (dakle, alternativa DSL-u)
O 75 Mb/s i to do 50 km u sluaju optike vidljivosti, do 10 km bez optike
vidljivosti; standard podrava frekvencije 2-66 GHz
O Najvei dobitak nije u brzini nego u dometu
O Inicijalni standard je bio bez roaminga i mobilnosti
O 802.16e je dodao podrku za mobilnost, dozvoljava roaming do 150 km/h
O Koristi Orthogonal Frequency Division Multiplexing (OFDM) i TDD (openito,
tehnologija je bliska onoj od HSDPA)
tehnologija je bliska onoj od HSDPA)
O U startu namijenjen prijenosu podataka uz IP protokol
O Ima anse postati 4G mrea
O Sline tehnologije su WiBro i HIPERMAN
O U Hrvatskoj su licencu po pojedinim podrujima (na frekvenciji od 3.5 GHz dobili
VIPnet, Portus, Optima Telekom, WiMAX Telecom i OiV
mr.sc. Igor Juri
1982
` Konfederacija Europskih Pota I Telekomunikacija
(C f d i f E P d (Confederation of European Posts and
Telecommunications - CEPT) formirala posebnu grupu
GSM - Groupe Speciale Mobile - sa zadatkom kreiranja
pan-europske mobilne tehnologije.
1984
` Francuska I Njemaka potpisale ugovor o zajednikom
razvoju GSM tehnologije. razvoju GSM tehnologije.
1985
` Organiziran sastanak GAP (Groupe dAnalyse et de
Prevision) u cilju poticanja Europske komisije za rad na
GSM projektu.
1986
` Europsko Vijee ministara pokrenulo GSM projekt.
k k d l dl Europska komisija dostavila prijedlog za rezerviranjem
spektra 900MHz za GSM, uz suglasnost sa Vijeem za
telekomunikacije Europske komisije.
` Potpisan ugovor izmeu Francuske, Njemake, Italije I
velike Britanije (u cilju podrke zajednikom radu na
razvoju standrada I razmjenu dobivenih podataka).
` Poeci na razvitku razliitih digitalnih radio prijenosnih ` Poeci na razvitku razliitih digitalnih radio prijenosnih
ema I razliitih kodiranja govora u nekoliko drava sa
zahjednikom evaluacijom od strane CEPT GSM u
Parizu.
1987
` Osnovni parametri GSM standarda usuglaeni u
veljai.
` Prijedlog je usuglaen pod nazivom Memorandum
o razumijevanju (Memorandum of Understanding
MoU). Memorandum su potpisali ministry etiri
drave potpisnice ugovora iz 1986. godine
Njemake, Francuske, Italije I Velike Britanije.
Kreiran je Operatorski ugovor u obliku
Memoranduma o razumijevanju. MoU je potpisan
u Kopenhagenu (Danska) u rujnu.
1988
` Zavretak prvog dijela detaljnih GSM specifikacija za potrebu razvoja
infrastrukture infrastrukture.
` Istovremeno je napravljen poziv za natjeaje za izgradnju mrea
natjeaj je objavilo 10 GSM mrenih operatera u istoj godini.
1989
` Groupe Speciale Mobile (preimenovana u ETSI tehniki komitet)
definira GSM standard koji je prihvaen kao meunarodno priznati
standard za digitalnu mobilnu telefonsku uslugu.
` Britanski Sektor za trgovinu i Industriju (UKs Department of Trade &
I d DTI) i i I bj i j d k T l f i k Industry - DTI) pripremio I objavio je dokument Telefoni u pokretu
(Phones on the Move) te tako prvi predloio kreiranje PCN (Personal
Communications Networks) kasnije poznat kao DCS 1800 i GSM
1800 sustavi te time zapoeo irenje mobilnih sustava na 1800
MGhz frekventni opseg.
1990
` GSM prihvatio irenje na DCS1800 MHZ opseg.
1991
` Prvi GSM poziv ostvaren u mobilnom operateru
Radiolinja u Finskoj.
1992
` Sklopljen prvi meunarodni roaming ugovor
izmeu Telekoma Finske i Vodafona iz Velike izmeu Telekoma Finske i Vodafona iz Velike
Britanije. Iste godine je poslana i prva SMS poruka.
1993
` Telstra Australia postaje prvi ne-europski operater koji
potpisuje sporazum GSM MoU koji je do tada potpisalo 32 potpisuje sporazum GSM MoU koji je do tada potpisalo 32
mrena operatera u 18 drava.
` Komercijalno predstavljen prvi pravi (runi) mobilni ureaj.
Putena i prva komercijalna mrea koja radi u spektru
DCS1800 (kasnije GSM1800) u Velikoj Britaniji.
1994
` GSM faza 2 poetak komercijalizacije usluga prijenosa
podataka I faxa podataka I faxa
Broj lanova (potpisnika) GSM MoU preao broj od 100
mobilnih operatora
Dostignuta brojka od milijun korisnika GSM usluga u svijetu.
1995
` GSM MoU ggrupa se registrira kao GSM MoU asocijacija u
i k j b ji 117 bil ih t vicarskoj - broji 117 mobilnih operatora.
Broj GSM korisnika dostigao broj od 10 milijuna.
Odran prvi GSM svjetski kongres u Madridu (panjolska).
Formirane GSMA regionalne interesna grupe (Regional
Interest Groups - RIGs).
Poelo masovnije koritenje usluga slanja faxa, podataka i
SMS-a, demonstriran prvi video poziv preko GSM sustava.
P t k ij l i d bil SAD ` Putena u komercijalni rad prva mobilna mrea u SAD-u
koja je radila u spektru PCS 1900 (danas GSM 1900) prvi
poziv je ostvario tadanji potpredsjednik SAD-a, Al Gore.
1996
` Komercijalno putene u rad prve mobilne mree u Kini I
Rusiji.
Komercijalizacija prve pre-paid GSM usluge (u
Portugalu).
Broj lanova GSM MoU iznosi 200 (i dalje raste) iz
gotovo 100 drava.
Broj mobilnih mrea u svijetu iznosi167 u 94 drave.
Svjetski GSM kongres odran u Cannes-u, Francuska.
Broj GSM korisnika iznosi 50 milijuna.
Uspostavljena dodjela GSMA nagrada.
1997
` U funkciji (komercijalnoj upotrebi) 15 GSM mobilnih
SAD f k 1900MH mrea u SAD-u u frekventnom opsegu1900MHz.
U 100 drava u svijetu postoji barem jedna mobilna
mrea.
Predstavljen prvi mobilni ureaj koji radi na sva tri GSM
spektra (900/1800/1900).
1998
` Broj GSM korisnika preao 100 milijuna. ` Broj GSM korisnika preao 100 milijuna.
1999
` Prve testneWAP usluge u Francuskoj i Italiji.
Potpisani prvi ugovori za isporuku GPRS sustava.
2000
` Putena u rad prva komercijalna GPRS mrea.
R i tj j 3G li Raspisan natjeaj za prve 3G licence.
Predstavljen prvi GPRS mobilni ureaj na tritu.
Preko 5 milijardi SMS poruka poslano u jednom mjesecu
(ukupno na svijetu).
2001
` Komercijalno putena u rad prva WCDMA (3GSM) mrea na
svijetu.
Odran 3GSM svjetski kongres u Cannes-u, u Francuskoj.
Poslano preko 50 milijardi SMS poruka u pva tri mjeseca.
Broj GSM korisnika preao 500 milijuna.
Predstavlje nprvi mobilni ureaj s ekranom u boji.
2002
` Uvodi se i 800 MHz opseg za GSM.
P l MMS (M lti di M i S i ) Poslana prva MMS (Multimedia Messaging Services)
poruka.
Oko 95% drava irom svijeta ima GSM mree.
Preko 400 milijardi SMS poruka poslano u godinu dana.
Predstavljen prvi mobilni aparat s foto aparatom.
2003
` Prva komercijalna EDGE mrea putena u rad.
GSMA dobio novi Upravi odbor.
lanstvo u GSM asocijaciji imaju mobilni operateri iz preko
200 drava na svijetu.
Proizvedeno preko pola milijarde mobilnih ureaja za
godinu dana.
2004
` Na svijetu postoji 1 milijarda mobilnih korisnika.
Na svijetu postoji vie od 50 WCDMA mrea u komercijalnom Na svijetu postoji vie od 50 WCDMA mrea u komercijalnom
radu.
2005
` Preko 1,5 milijardi GSM korisnika.
GSM predstavlja 3/4 svjetskog mobilnog trita.
Prva komercijalna HSDPA mrea putena u rad.
Preko 100 WCDMA mrea u komercijalnom radu Preko 100 WCDMA mrea u komercijalnom radu.
Preko 120 WCDMA modela mobilnih ureaja u funkciji ili je
najavljeno njihovo skoro predstavljanje.
Predstavljen prvi mobilni ureaj jeftiniji od 30$.
Preko 1000 milijardi SMS poruka poslano za jednu godinu.
2006
` 2 milijarde GSM korisnika na svijetu.
Preko 120 WCDMA mrea u komercijslnom radu u
preko 50 drava gotovo 100 milijuna korisnika.
Priblino 85 HSDPA mrea u komercijalnom radu
(na kraju 2006).
Predstavljeno 66 HSDPA mobilnih ueaja od 19
proizvoaa.
l t GSMA l b j d 900 t tki ( k lanstvo u GSMA prelo broj od 900 tvrtki (preko
700 operatera).
Prodano preko 980 milijuna mobilnih ureaja.
2007
` Nastavljena komercijalizacija HSDPA mrea i predstavljena
HSUPA HSUPA.
Odran prvi GSMA azijski kongres u Macau u Kini.
GSMA obiljeila dvadesetogodinjicu postojanja.
2008
` 3 milijarde mobilnih korisnika na svijetu.
HSPA ima oko 50 milijuna korisnika.
Postoji 191 HSPA mrea u komercijalnom radu i 740 HSPA
dostupna ureaja dostupna ureaja.
Preko 55.000 posjetitelja na GSMA svjetskom mobilnom
kongresu u Barceloni.
Zavreni LTE standardi.
Na kraju 2008. Postoji preko 4 milijarde mobilnih korisnika
na svijetu.
`
` 2009
` Prva komercijalna HSPA+ mrea putena u a o e c ja a S e a pute a u
komercijalni rad.
Prvi GSMA azijski mobilni kongres odran u
Hong Kongu.
Prva komercijalna LTE mrea putena u rad.
Preko 165 milijuna HSPA korisnika irom
svijeta svijeta.
Oko 285 HSPA komercijalnih mrea I preko
1.600 HSPA ureaja u funkciji.
` 2010
` Na svijetu preko 5 milijardi mobilnih korisnika
k 300 l S k k Postoji preko 300 milijuna HSPA korisnika
Preko 162 HSPA mrea i 52 HSPA+ mrea putene u
komercijalni rad.
Postoji 17 LTE komercijalnih mrea u radu.
Prodano preko 1,6 milijardi mobilnih ureaja krajnjim
korisnicima.
` 2011
` Preko 60.000 posjetitelja na Svjetskom mobilnom
kongresu u Barceloni
Preko 500 milijuna HSPA korisnika na svijetu
Preko 6 milijardi mobilnih korisnika na svijetu.
` Frekventni spektar GSM 900 i GSM 1800.
` GSM 900 i GSM 1800 se koriste u sustavima ` GSM 900 i GSM 1800 se koriste u sustavima
u Europi, Bliskom istoku, Africi, Oceaniji,
najveem dijelu Azije i u nekim dravama
june Amerike (Costa Rica, Brazil, El
Salvador i Gvatemala).
` GSM 900: 890 915 MHz (uplink) i 935
960 MHz (downlink).
` GSM 1800: 1710 1785 MHz (uplink) i
1805 1880 MHz (downlink).
` Mobilni telefoni danas koji se danas
proizvode su dual band tj. GSM 900/1800 p j /
(veina radi i na 900/1800/1900) to
operaterima omoguava fleksibilnost u
vlastitoj mrei ali i kod koritenja roaminga.
` GSM 1900 (PCS Personal Communication
Service) uglavnom u USA, Kanadi i veini
drava srednje i june Amerike
` GSM 1900: 1850 1910 MHz (uplink) i
1930 1990 MHz (downlink)
` U podrujima niih frekventih opsega (veih
valnih duljina) lake je pokrivanje veih j j p j
prostora s manje baznih stanica ali
problematino moe biti pokrivanje gradskih
centara.
` U podrujima viih frekventnih opsega
(manjih valnih duljina) tee moe biti
pokrivanje ruralnih podruja i za to je pokrivanje ruralnih podruja i za to je
potrebno vie baznih stanica ali je lake
pokrivanje urbanih podruja.
` Uporaba telefona jednog operatera u mreama drugih
operatera.
` Potrebno je sklopiti roaming ugovore (AA 12 i AA 13) ` Potrebno je sklopiti roaming ugovore (AA.12 i AA.13).
` Razmijeniti podatke o operatorima (AA.14) i razmijeniti
testne SIM kartice.
` Razmjena podataka o GSM operaterima ukljuuje
razmjenu tehnikih postavki, kodova koji karakteriziraju
pojedine operater, cijene za roaming korisnike, kontakt
osobe,
` Otvoriti signalizacijske linkove za potrebe testiranja ` Otvoriti signalizacijske linkove za potrebe testiranja.
Ovu proceduru za veinu mobilnih operatera odrauju
mreni i/ili fiksni operatori (koji imaju meunarodne
centrale i linkove s ostalim meunarodnim mrenim
operaterima).
` Napraviti IREG (International Roaming Expert Group) i TADIG
(Transferred Account Dana Interchange Group) testove.
` Prvo se odrauju IREG pa potom TADIG testovi ` Prvo se odrauju IREG pa potom TADIG testovi.
` Razmijeniti IREG i TADIG testove izmeu operatera.
` IREG testovi se obavljaju na MSC-u, a nakon to testni file se
prebaci na obraunski sustav tamo se obavljaju TADIG testovi
moraju biti usklaeni sa podacima iz IREG testova.
` Nakon uspjeno obavljenih testova, potrebno je dogovoriti
datum komercijalnog poetka roaming ugovora.
` Razmjena TAP (Transferred Account Procedure) file-ova preko
Kli i kih t tki (Cli i H ) Klirinkih tvrtki (Cliring House).
` Svaki operator potpisuje ugovor s jednom takvom tvrtkom
(npr. MACH iz Luksemburga ili EDS iz Njemake) i preko nje
razmjenjuje TAP file-ove s drugim operatorima.
` Nakon razmjene TAP file-ova, svaki operater
potvruje ispravnost testova koji su napravljeni na
d ( k ) drugoj (partnerskoj) strani.
` Nakon ove potvrde, obostrano se potpisuju
dokumenti na kojima je definiran datum putanja
komercijalnog roaming-a. Dokumente u pravilu
potpisuju Roaming coordinator-i
` Nakon komercijalizacije, TAP file-ovi se
razmjenjuju na redovitoj osnovi (svakih nekoliko
dana, dnevno ili dnevno nekoliko puta u ovisnosti o
broju gostujuih korisnika u drugim mreama te o
potrebi za takvom razmjenom.
` Karta pokrivenosti GSM u svijetu
` Karta pokrivenosti GSM u Europi a ta po e ost GS u u op
` Karte pokrivenosti u Sjevernoj i Junoj
Americi, Aziji, Australiji/Oceaniji, Arapskom
poluotoku.
` Pokrivenost 3GSM signalom u ovim
podrujima
` Europa lider u pokrivenosti 3GSM sustavima
(uz Japan)
` IMSI = International Mobile Subscriber
Identity y
` IMSI ima 15 brojeva
` Prva tri su MCC = Mobile Country Code (218
za BiH, 219 za Hrvatsku)
` Sljedea dva su MNC = Mobile Network Code
(03 za HT ERONET)
` Sljedei 10 brojeva su specifini za svaku SIM
karticu i predstavljaju identifikacijski broj
` ICC-ID broj baziran na meunarodnom
standardu ISO/IEC 7812 prema ITU-T
i E 118 preporuci E.118
` Maksimalan broj znamenki u ICC-ID je 20.
` Preferirani broj znamenki je 19 ali kako je
prema prvoj zamisli maksimalan broj bio 20,
mobilni operateri (ako to ele) mogu zadrati
(ili se vratiti) na staro oznaavanje za 20
znamenki.
` IMEI = International Mobile Equipment
Identifier (vezano uz mobilne ureaje)
` Globalni igrai: Vodafone, T-Mobile, Orange,
Telefonica (Movistar, TEM, O2), Hutchinson, , , , ,
Telstra, Verizon, AT&T,
` Najznaajnija i najrazvijenija GSM trita u
Europi: Velika Britanija, Njemaka, Italija,
Francuska, vicarska,, skandinavske drave,
Benelux,
N j j ij i j ij ij GSM i ` Najznaajnija i najrazvijenija GSM trita
izvan Europe: Kina, Indija, Rusija, Japan,
SAD, Brazil, Meksiko,
` Penetracija mobilnih korisnika vie od 100%
ukazuje na dvije injenice: neki korisnici
k i i d j d l f ( l koriste vie od jednog telefona (uglavnom
poslovni korisnici) ali i zbog prirode pre-paid
usluge, mnogi korisnici imaju vie kartica
koje koriste (uobiajeno ne u isto vrijeme).
` Rasprostranjenost GSM-a u cijelom svijetu
najrasprostranjeniji sustav mobilnih
k ik ij ij l ij komunikacija u cijelom svijetu.
` Roaming veliki (najvei!) + u GSM sustavu!
` Broj GSM operatora u svijetu oko 800
` Broj korisnika mobilnih telefona (svih
mobilnih sustava) preko est milijardi.
` Od toga oko 80% su GSM i pripadajue
tehnologije (GPRS, UMTS,)
` 2G/2,5G/2,75G/3G/3,5G/4G
` GSM/GPRS/EDGE/UMTS/HDSPA/LTE (4G)
` Supstitucija fiksnih s mobilnim ureajima ` Supstitucija fiksnih s mobilnim ureajima
` Ovaj trend je prisutan ve desetak godina u
svijetu (u zadnje dvije-tri godine i kod nas).
` Web stranice:
- www.gsm.org gs o g
- www.gsmworld.com
- www.mobileeurope.co.uk
- www.mobilecomms-technology.com
- www.wimaxroaming.com
- www.roamingsims.com g
- www.syniverse.com
- www.rak.ba
` TOP mobilni brandovi u Europi (prema
istraivanju Intangible Business):
1 Vodafone (22 milijardi GBP) 1. Vodafone (22 milijardi GBP)
2. T-Mobile (16,8 milijardi GBP)
3. Orange (15,4 milijardi GBP)
4. Movistar (Telefonica)
5. TEM (Telefonica)
6. 02 (Telefonica)
7. TIM
8. Virgin Mobile, SFR, Telenor, Turkcell,
Bouygoues Telecom, KPN, WIND, E-PLUS, na
29. mjestu je TELE2
25
10
15
20
GB mlrd
0
5
Vod T-M Or Mov TEM O2 TIM
` TOP brandovi u svijetu:
1. China Mobile (31 milijarda GBP) C a ob e (3 ja da G )
2. Vodafone
3. Verizon
4. AT&T
5. T-Mobile
30
35
10
15
20
25
30
mlrd GBP
0
5
ChM Vod Ver ATT T-M
` Iskustvo i praksa Vodafone-a (www.vodafone.com;
www.vodafone.co.uk; www.vodafone.de;...).
` Operator iz Velike Britanije (London).
k b l h (k d ` Strategija kupovine mobilnih operatora (kojima daju ime
Vodafone) drugih ili treih po veliini u dravama u Europi i
svijetu.
` Strategija ulaska korak po korak ili odmah kupovina vie od
50% udjela u mobilnom operatoru.
` Primjeri: D2 (Mannesmann), Telecel (Portugal), Arial
(panjolska),
d kl b k ` Gdje to nije mogue, sklapaju posebne partnerske aranmane
(najee) s najveim operatorom u tim dravama.
` Primjeri: Mobilkom (Austrija), Swisscom (vicarska),
TeleDanmark (Danska),
` Mobilne operatere kupuju (ali i prodaju) i u cijelom svijetu;
JAR, Japan, SAD,
` Iskustvo i praksa DT-a (T-Com sada T-Home i T-
Mobile).
Kupuju fiksne i mobilne operatere (gdje je to mogue) ` Kupuju fiksne i mobilne operatere (gdje je to mogue)
ili samo mobilne operatore.
` Nakon kupovine, kada se steknu svi preduvjeti,
provode re-branding i dodjeljuju im svoje ime , brand
i sve znaajke T operatora.
` Tvrtka koja veinom djeluje u Europi ali ima svoje
operatere i u svijetu (npr. SAD).
f k h b l h ` Kupovinom fiksnih i mobilnih operatera nastoje
smanjiti trokove poslovanja i objediniti djelovanje te
tako nuditi potpune usluge i privatnim i poslovnim
korisnicima.
` Iskustvo i praksa Mobilkoma.
` Regionalni operator i najvei mobilni operator eg o a ope ato aj e ob ope ato
u Austriji (nalazi se u vlasnitvu
telekomunikacijskog operatora A1).
` Interesna zona djelovanja: Austrija, Slovenija,
Hrvatska, Srbija, Bugarska te (plan) u
budunosti BiH, Crna Gora, Makedonija,
Alb ij Albanija,
` Strategija preuzimanja (kupovine) mobilnih
operatora u ovim dravama.
` Telefonica mobilni operator iz panjolske.
` Najvei operator u Junoj Americi.
` U vlasnitvu ima operatere iz Velike Britanije
(O2) i Njemake (O2 - bivi Viag Intercom).
` Jedan od najveih mobilnih operatora u
svijetu vrijednost brandova ovih operatora
kada se zbroji premauje vrijednost branda
Vodafone-a.
` Strategija ne ukljuuje izmjene imena
operatora koje su kupili ako su ti brandovi
ve prihvaeni u dravama u kojima djeluju.
` TIM = Telecim Italia Mobile
` Najvei mobilni operater u Italiji i jedan od najveih
pojedinanih u Europi po broju korisnika pojedinanih u Europi po broju korisnika.
` Interesno podruje djelovanja za proirenje
poslovanja je pronaao u Junoj Americi.
` Jedan od mobilnih operatera s najveim brojem
komercijalnih roaming ugovora.
` Po vrijednosti branda 7. u Europi a nema u svom
vlasnikom portfelju mobilnih operatora u Europi
( k k d ) (osim kao manjinski dioniar).
` Partnerski odnosi s nekim mobilnim operatorima u
svijetu.
` Hutchinson (Hong Kong)
` Telstra (Australija) e st a ( ust a ja)
` Verizon Wireless (USA)
` AT&T (USA)
` Najvei mobilni operater u svijetu po broju
korisnika: China Mobile
` U Kini postoje dva (oba u dravnom p j (
vlasnitvu) mobilna operatera: China Mobile i
China Unicom.
` China Mobile danas ima oko 655 milijuna
korisnika mobilnih usluga (prema podacima iz
sijenja 2012 godine) i pojedinano je naj ei sijenja 2012. godine) i pojedinano je najvei
operater na svijetu.
` 70% trita u Kini (ukupno 935 milijuna
korisnika)
` U periodu najveeg porasta broja korisnika
(2005/ prva polovica 2006) rast je bio izmeu 3 i
5 milijuna korisnika mjeseno 5 milijuna korisnika mjeseno.
` Mobilni operater s najvrjednijim brandom
` Otvaranjem Kine i poveanjem broja turista iz
Kine, znaajno je porasla vrijednost ovog
operatora kao potencijalnog roaming partnera.
` Uz Kinu kao najmnogoljudniju dravu na
svijetu, zanimljivo je promotriti i Indiju
(d d b j ik ) (drugu dravu po broju stanovnika)
` Za razliku od Kine i dravnog monopola, u
Indiji postoji mnogo operatora mobilne
telefonije (dvadesetak) od kojih niti jedan ne
pokriva cjelokupni teritorij Indije niti za to
ima dodijeljenu licencu.
` U ovo trenutku Indija je, uz Kinu, najbre
rastue trite po broju korisnika mobilne
telefonije.
` Situacija u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i
BiH.
` Stvaranje regionalnih igraa na tritu.
` Stanovnici ovih drava iz povijesnih, prijateljskih,
obiteljskih i drugih veza (slini jezici koji se govore
u dravama) dosta su usmjereni jedni na druge i na
putovanja izmeu ovih drava.
` Udruivanje s velikim svjetskim igraima.
` Udruivanje i kupovanje operatera u drugim
dravama u cilju povoljnije ponude za korisnike
koji imaju potrebu komunikacijom u regiji.
` Slovenija: Mobitel, Si.Mobil, Vega
` Hrvatska: T-Mobile, VIPnet i TELE2
` Srbija: MTS, Telenor, VIP
` Crna Gora: T-Mobile, Promonte, M:tel ` Crna Gora: T Mobile, Promonte, M:tel
` HT Eronet, BH Telecom, M:tel
` Svi rade na GSM 900/1800
GSM/GPRS/EDGE/UMTS lii i f j ` GSM/GPRS/EDGE/UMTS u razliitim fazama razvoja
` Post-paid i pre-paid usluge.
` Post-paid usluga je usluga u kojoj se raun ispostavlja na
mjesenoj razini nakon obavljenih usluga.
` Pre-paid usluga plaanja unaprijed za usluge koje e tek
biti iskoritene (na bonove).
` Ponuda paketa usluga i mobilnih ureaja za obje kategorije.
` Telefoni u post-paid usluzi jeftiniji u ponudi u usporedbi s
telefonima iz pre-paid usluge zbog zagarantiranog prihoda
od psota-paid usluge (minimalni zagarantirani prihod =
pretplata uz ugovor na12, 18 ili 24 mjeseca).
` Broj korisnika
` Broj post-paid korisnika
` Broj pre-paid korisnika
` ARPU = Average Revenue per User (prosjean
prihod po korisniku)
` Churn = odljev korisnika
` Fraud = prijevara (odljev korisnika zbog
neplaanja) neplaanja)
` Pokrivenost GSM signalom
` Prihod, rashod i dobit operatera
` Vlasnika struktura
` to razlikuje operatora od operatora?
` Slinosti meu operatorima! S ost eu ope ato a
` Ponuda tarifnih paketa
` Akcije i pogodnosti u paketima
` Pokrivenost kao jedna od najznaajnijih
stavki za svakog operatora
` Nacionalni roamingg
` Roaming ugovori sa ostalim europskim i
svjetskim operaterima globalna pokrivenost
` Konkurencija alternativnih fiksnih operatora
` Broj korisnika ARPU koliina prometa oj o s a U o a p o eta
` Odljev prometa prema alternativcima
` Ponuda povoljnijih paketa i kvalitetnije akcije
` MVNO
` WLAN pokrivenost u gradovima i urbanim
sredinama
` Mobilni ureaji koji podravaju WLAN
standarde.
` Vie sadraja i usluga
` Mobilni operateri sve vie postaju pruatelji ob ope ate s e e postaju p u ate j
sadraja i usluga
` Ponuda sadraja samostalno, preko
partnera ili kombinacijom ova dva pristupa
` ISP sve vie postaju ASP (Application SP)
tako i mobilni operatori postaju sve vie
pruatelji usluga (a ne samo govora i SMS-a).
` FMC = Fixed Mobile Convergence
` F2M substitution subst tut o
` Prethodni pojmovi su dijelom u suprotnosti
jesu li fiksni i mobilni operator partneri ili
neovisni subjekti
` Mobilno plaanje
` Mobilno oglaavanje
` SMS usluge: chat, flat, SMSparking, SMS2e-
mail, SMSfun,
` Usluge inteligentne mree (IN services)
` Partnerstvo operatora i proizvoaa mobilnih
ureaja j
` Partnerstvo za obostrano (poslovno)
zadovoljstvo
` NOKIA, SIEMENS, ERICSSON, NORTEL
NETWORKS, MOTOROLA, ALCATEL, LUCENT,
HUAWEI,...
` GOOGLE, MICROSOFT, APPLE,
` SKYPE i ostali VoIP provideri
` Organizacija je promjenjiva i esto se mijenja
kod pojedinih operatora te prilagoava p j p p g
uvjetima trita.
` Ne postoji tono definirana i jedna
organizacija za sve operatere.
` Openito postoji nekoliko poslova koje svaka
organizacija mora uzeti u obzir.
` Strategija, tehnika, marketing, prodaja, briga
o korisniku, IT podrka, pravni poslovi,
financije.
CEO
CFO CTO CMO CSO
Razvoj Oglaavanje Konkurencija Prijenos Komutacija IN/IT Izgradnja
CEO
CFO CTO Privatni korisnici Poslovni korisnici Pravni i kadrovski
` Tehnika: komutacija, prijenos, izgradnja i
odravanje, radio-frekvencijsko planiranje,
b (billi ) SMS/MMS IN obraun (billing), SMS/MMS centar, IN sustav,
aplikacije.
` IT podrka: sveukupna podrka tehnici ali i
svim ostalim sustavima u mobilnom
operatora orijentirana prema unutra i
prema vani.
` Marketing: razvoj proizvoda i usluga,
oglaavanje i komunikacija, praenje rada
konkurencije.
` Prodaja: prodaja poslovnim korisnicima,
prodaja privatnim korisnicima, rad s p j p ,
prodajnim parterima.
` Briga o korisnicima: pozivni centar (openite
informacije i informacije o brojevima
telefona), briga o korisnicima (rjeavanje
problema i prigovora pomo korisnicima).
P i l i ` Pravni poslovi.
` Financije.
` Tri dominantna operatera (prema RAK-u:
Operatori sa znaajnom trinom snagom): p j g
HT ERONET (Mostar), BH Telecom (Sarajevo) i
M:tel (Banja Luka)
` Alternativni fiksni operateri: Telemach,
Europronet, AirABA, Logosoft, Aneks, T3,
` CATV: Elta NT, Telemach (MONET), HS Cabel,
BH C b l N ELOB BH Cabel Net, ELOB,
` ISP: Zona.ba, Mrea, veina CATV-ova
prua i usluge pristupa internetu.
` Vrijednost telekomunikacijskog trita u BiH
(prema RAK-u) iznosi oko1,3 milijarde KM. p , j
` Udio trita telekomunikacija u ukupnom
iznosu GDP je izmeu 5 do 6 % (slino kao i u
dravama u JI Europi (Hrvatska, Srbija,
Albanija, Makedonija,).
` U dravama EU27 trite telekomunikacija u
k ij d i GDP i i k 2 6% ukupnom vrijednosti GDP-a iznosi oko 2,6%.
` Porast broja korisnika fiksne telefonije u periodu
od 2001. do 2007. godine iznosi oko 20%.
` U proteklih par godina primjetna je stagnacija i
lagano smanjivanje broje fiksnih telefonskih
linija.
` Razloge je prisutna recesija (korisnici , pogotovo
poslovni) odjavljuju fiksne telefonske linije ali je
prisutna i F2M supstitucija korisnici sve vie p sut a supst tuc ja o s c s e e
koriste mobilne telefone.
` Ovo nije karakteristino samo za BiH ve je trend
i u cijelom svijetu.
` Porast mobilnih korisnika u BiH u periodu od 2004 do
2009. je vie nego udvostruen (podaci RAK-a): sa oko
1 5 ilij (2004 ) k 3 4 ilij (2009 di ) 1,5 milijuna (2004.) na oko 3,4 milijuna (2009. godine).
` Krajem 2011. godine prema podacima u BiH je bilo
blizu 4 milijuna mobilnih korisnika
` Ove brojeve treba uzeti s rezervom jer dosta korisnika
ima pre-paid kartice vie operatera koje koriste
povremeno tako da je realan broj aktivnih korisnika
manji. j
` Nije propisano pravilo u kolikom vremenskom periodu
pre-paid kartica se smatra aktivnom tako da operatori
mogu manipulirati s tim podacima.
` Sva tri dominantna telekomunikacijska
operatera pruaju usluge fiksne telefonije, p p j g j ,
mobilne telefonije, pristupa Internetu (dial-
up, ADSL ili stalni pristup Internetu), najam
vodova (poslovnim korisnicima) i ostale
telekomunikacijske usluge.
` Svaki operater, sukladno svojoj poslovnoj
strategiji, ima razliito kreirane paketa za
korisnike, prodajni pristup, organiziranu
brigu za korisnike,
` Poseban pristup za poslovne korisnike
ogledava se u posebnom korisnikom g p
pristupu te organizaciji timova
(marketinko/prodajno/tehniki) koji se
brinu o poslovnim korisnicima.
` Svi dominantni operateri prate nove
trendove u tehnologiji BiH zaostaje za
operaterima u zapadnim (naprednim)
dravama ali manje nego u ostalim
segmentima gospodarstva.
` www.hteronet.ba
` Poslovanje do 2010. bilo podijeljeno na os o a je do 0 0 b o pod je je o a
mobilnu (HT ERONET) i fiksnu direkciju (HT
Mostar).
` U novoj organizaciji zdruivanje
poslovanja: jedna tehnika, jedan marketing,
jedna prodaja.
` Mobilna telefonija: post-paid (segmenti
poslovnih i privatnih korisnika) i pre-paid
` Fiksna telefonija i pristup Internetu (ADSL)
` Fiksna telefonija: osnovni tarifni model, Super
50 i Super 50% paketi te Business paketi i p p p
jedinstveno na BiH tritu DUET paketi
(Telefon + ADSL).
` ADSL: ADSL klasini paketi (Junior, Start,
Maxi) i ADSL FLAT paketi (Plus, Super, Elite i
Pro).
P b i k i l f ij i I ( l i ` Posebni paketi telefonije i Interneta (stalni
pristup Internetu) za poslovne korisnike.
` NetPhone usluga = posebno kreirani paketi
na posebnoj platformi za poslovne korisnike.
` Mobilna post-paid usluga: cijeli niz tarifnih
paketa za privatne i poslovne korisnike. p p p
` Mobilna pre-paid (!hej) usluga: nekoliko
opcija tarifnih modela.
` Tarifni paketi za mobilni Internet.
` Mobilni telefon + tarifni paket za korisnike uz
ugovor na 12/24 mjeseca.
` Za sve usluge HT kreira posebne akcije
ogranienog trajanja u cilju poveanja broja
novih korisnika ali i zadravanja postojeih.
` www.bhtelecom.ba; www.bhmobile.ba;
portal.bih.net.ba p
` Telekomunikacijski operater sa sjeditem u
Sarajevu.
` Poslovanje podijeljeno na segment fiksne
telefonija, mobilne telefonije i pruanja
usluga pristupa Internetu.
` Organizacija tvrtke se (kao i u veini
telekomunikacijskih operatera) kontinuirano
mijenja i prilagoava.
` Poslovanje je podijeljeno na sedam regija
(direkcija). j
` U gradu Mostaru je smjetena jedna od ovih
direkcija regija nova poslovna upravna
zgrada u sjevernom logoru u Mostaru.
` BH Telecom je dominantni fiksni operator na
podruju najveih gradova i regija u BiH
(S j T l Z i Bih di M ) (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Biha, dio Mostara)
` Ovo podruje ima oko 2,2 milijuna stanovnika
(u BiH ima oko 3,9 milijuna stanovnika).
` Fiksna telefonija: osnovni tarifni paket, tarifni
paketi s nadoplatom na osnovni paket (uz dodatne
pogodnosti) posebni tarifni paketi pogodnosti), posebni tarifni paketi.
` ADSL: ADSL klasini tarifni modeli i ADSL FLAT (uz
dosta visok iznos pretplate ovaj segment BH
Telecom nije razraivao u posljednje vrijeme).
` Mobilna telefonija: post-paid i pre-paid.
` Post-paid: tarifni paketi Mini15, Midi30, Maxi50,
Mega100. g
` TOP-TIM grupa za poslovne korisnike (mobilni i
fiksni brojevi u istoj grupi).
` Pre-paid tarifni paket (ULTRA).
` www.mtel.ba
` Telekomunikacijski operater sa sjeditem u e e o u ac js ope ate sa sjed te u
Banja Luci.
` M:tel (bivi MOBIS) privatiziran u ljeto 2007.
godine. Veinski vlasnik Telekom Srbije (65%)
a ostali vlasnici su investicijski fondovi i mali
dioniari.
` Zajedniko poslovanje mobilne i fiksne
direkcije pod istim brandom M:tel.
` Fiksna telefonija: osnovni tarifni model i
posebni paketi s veom pretplatom ali i veim p p p p
bonusima u obliku besplatnih minuta i niih
cijena razgovora.
` ADSL: ADSL FLAT paketi (M:tel je posljednji
uveo ADSL uslugu i odmah je kreirao FLAT
pakete).
M bil l f ij id i id ` Mobilna telefonija: post-paid i pre-paid.
` M:tel je prvi uveo 3G uslugu u mobilne
komunikacije u BiH.
` Post-paid tarifni modeli: M, L, XL i XXL
` Tarifni modeli se razlikuju po pretplatama i
sukladno tomu niim ili viim cijenama
razgovora prema odreenim destinacijama.
` Pre-paid tarifni modeli (FRIEND): Zovi, alji,
Surfaj, Kuliraj...
` Pre-paid tarifni modeli (vidljivo i prema svom
imenu) imaju pogodnosti za odreene usluge ) j p g g
(poziv, surfanje ili SMS).
` Posebno kreirane grupe za poslovne
korisnike.
` Osim tri dominantna postoji devet alternativnih
fiksnih operatora (jo nisu svi zapoeli
k l f k l f k l komercijalno pruanje fiksne telefonske usluge.
` Veina njih nudi i pristup Internetu.
` Glavna prednost: nie cijene telefonskih razgovora
glavni razlog manji operativni trokovi (prije
svega znaajno manji broj uposlenih).
` Neki operatori nude TV i Internet, neki telefoniju i
Internet a Logosoft je uveo za odreenu bazu
korisnika u Sarajevu triple-play uslugu
(telefonija+Internet+TV).
` www.europronet.ba
` Pruatelj usluga fiksne telefonije i Interneta u ate j us uga s e te e o je te eta
(ISP)
` Sjedite u Sarajevu.
` Ogranieno djelovanje na dijelu BiH.
` Neophodno je uspostaviti interkonekcijske
linkove za povezivanje s ostalim operatorima.
` Posebni paketi i pristup za poslovne
korisnike.
` www.airaba.ba
` Tvrtka sa sjeditem u Sarajevu. t a sa sjed te u Sa aje u
` Prua usluge fiksne telefonije i pristupa
Internetu (ISP).
` Poseban naglasak na rad s poslovnim
korisnicima.
` Poseban naglasak je dan i na brigu o
korisniku.
` Djelovanje na jednom dijelu BiH.
` www.logosoft.ba; www.lol.ba;
` Tvrtka koja ima moda i najjai brand meu
alternativnim pruateljima usluga.
` Tvrtka se bavi i informatikom te prua
potpunu podrku korisnicima.
` Pruatelj fiksnih telefonskih usluga.
` Pruatelj pristupa Internetu i CATV.
` Djeluje uglavnom na podruju Sarajeva sa ` Djeluje uglavnom na podruju Sarajeva sa
tendencijom irenja na ostale vee gradove
(za sada Zenica i Tuzla).
` Posjeduje i svoju kabelsku infrastrukturu.
` www.blic.net
` Tvrtka sa sjeditem u Banja Luci.
` U vlasnitvu Telekoma Slovenije.
` Pruatelj usluga pristupa Internetu.
` CATV
` Licenca za pruatelja fiksne telefonije.
` Podruje djelovanja: Banja Luka s
tendencijom irenja na cijelu BiH tendencijom irenja na cijelu BiH.
` Podrka poslovnim korisnicima i posebni
paketi usluga za poslovne korisnike.
` Postoji ukupno 79 licenciranih ISP-ova u BiH.
` Neki pruaju samo usluge pristupa Internetu e p u aju sa o us uge p stupa te etu
ali veina su u sastavu fiksnih operatera ili
pruatelja usluga kabelske televizije.
` Ukoliko djeluju samostalno nastoje se uvezati
u partnerski odnos sa nekim operatorom
fiksne telefonije ili kabelske televizije.
` www.zona.ba
` Pruatelj usluga pristupa Internetu pristup Internetu
beinim putem beinim putem.
` Djelovanje na podruju BiH.
` Djelovanje preko lokalnih partnera koji pruaju
tehniku i prodajnu podrku.
` Pristup prema poslovnim korisnicima meutim
upitna je kvaliteta veze (barem na podruju
Hercegovine).
` Usluga iznajmljenih vodova za poslovne korisnike
(VPN)
` VoIP telefoniranje preko Internet protokola nie
cijene razgovora uz ogranienu kvalitetu.
` www.telemach.ba
` CATV: tri paketa programa. C t pa eta p og a a
` Kombinirani paketi TV i pristupa Internetu.
` Djelovanje na podruju Mostara s
tendencijom irenja djelovanja na apljinu (I
faza) i ostala vea mjesta u Hercegovini:
Livno, Tomislavgrad, (II faza).
` U privatnom vlasnitvu.
` www.elta-kabel.com
` CATV sa sjeditem u Banja Luci (jedan od dva C sa sjed te u a ja uc (jeda od d a
CATV-a u Banja Luci)
` Postoji i CATV Elta NT u Tuzli i jo nekoliko
manjih gradova u BiH (u vlasnitvu ili
suvlasnitvu Elta Banja Luka).
` Pruatelj usluga CATV.
` Jo ne pruaju usluge fiksne telefonije ali ovaj
projekt im je u pripremi.
` www.rak.ba
` RAK = Regulatorna agencija za komunikacije
` etiri glavna sektora djelovanja: Sektor za
emitiranje, Sektor za telekomunikacije,
Ureenje radio-frekvencijskog spektra i Radio
monitoring, informacijsko tehnika podrka i
kontrola potivanja uvjeta dozvola.
` Regulatorna agencija za komunikacije je g g j j j
neovisno tijelo.
` Bavi se reguliranjem (izmeu ostalog)
reguliranjem telekomunikacijskog trita.
` Telekomunikacijski svijet postaje sve vie
FLAT vrijedi i za telefoniju i za Internet.
` Trend je paketiranje razliitih usluga i
kombinacija tih paketa fiksni telefon,
pristup Internetu, TV, mobilni telefon sa
cijelom paletom usluga.
` Pojedini operateri nude sve te usluge ili su se
pojedini manji operateri udruuju i zajedniki
pruaju pakete usluga primjer je
udruivanje fiksnih alternativnih operatera,
Internet pruatelja usluga i CATV operatera.
` Telekomunikacijski svijet sve vie postaje i
beian (po pitanju pristupne tehnologije). (p p j p p g j )
` Pametni telefoni (smartphones) e igrati sve
vaniju ulogu u telekomunikacijama.
` Mobilni pametni telefoni sluit e ne samo
za razgovore i slanje SMS-ova ve i za
mobilno pretraivanje informacija, plaanje
rauna, transakcije novca, klaenje,
rezerviranje u restoranima, kupovinu
poklona
` Mobilno oglaavanje preuzima (za sada u
razvijenijim dravama) sve veu ulogu u j j ) g
marketinkim planovima najveih tvrtki.
` Predvianja (procjena) za kraj 2012. godine
ukazuje na to da bi vrijednost oglaavanja
putem mobilnog pretraivanja u svijetu
moglo iznositi oko 7,2 milijarde $.
(Deloitte)
` VoIP = Voice over Internet Protocol.
` Mobilni VoIP.
` Nie cijene razgovora (pogotovo
meunarodnih).
` Razgovori izmeu dva korisnika i
telekonferencijski razgovori putem VoIP-a.
` Vana uloga pametnih telefona koji imaju
WiFi opciju (uz 3G kompatibilnost). WiFi opciju (uz 3G kompatibilnost).
` Postoji cijeli niz VoIP operatera najpoznatiji
su Skype, Notola, Google Talk, MSN
Messenger, ICQ, 12voip,

Mobilne Komunikacije 2. Dio 2x1

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Mobilne Komunikacije 2. Dio 2x1

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

16.4.2012.

Hrvoje Dujmi, FESB

Hrvoje Dujmi, FESB

Hrvoje Dujmi, FESB 207

Vous aimerez peut-être aussi