Uvod u povijest umjetnosti 2

1. PRETPOVIJEST
razdoblje od pojave ljudske kulture (homo sapiensa), pa do prvih pisanih izvora kod pojedinih naroda podjela se zasniva prema prirodnim materijalima koji su se upotrebljavali kameno doba paleolit mezolit neolit eneolit Hallstadt La Pene

bronano doba eljezno doba

1.1. Paleolit (30.000 - 5.000 g. pr. Kr.)

Arhitektura spilje Altamira i Lascaux Willendorfska Venera, od vapnenca (25.000 - 20.000 pr. Kr.) Bizon, pilja La Madeleine (15.000-10.000 pr. Kr.), jelenji rog Venera iz Lespouguea spiljsko slikarstvo taktilni doivljaj (otisak ruke) koristei prirodne materijale, urezujui, oslikavajui ili kleui, rade se prikazi na povrinama pilja, uglavnom, ivotinja i lova magijski karakter - za uspjeniji ulov, radile bi se slike onoga to se lovi, svladavao bi se duh te ivotinje na zidu, i nerijetko se slikalo preko postojeih slika likovni izraz je realizam koji tei ka apstrakciji stilovi slika na piljama su isti, to pokazuje stabilnost paleolitske kulture istovjetnost slike i predmeta iz oblikovanja proizlazi simbolika animizam - vjera u duhove, kult predaka 1 Skulptura

Slikarstvo

Uvod u povijest umjetnosti 2 Konji, pilja Chauver, Vallon-pont-d'Arc, Ardeche kanjon, Francuska (28.000 pr. Kr) Ranjeni bizon, pilja Altamira, panjolska (15.000-10.000 pr. Kr.) piljske slike, pilja Lascaux (15.000-10.000 pr. Kr.), Francuska

1.2. Neolit (5.000 - 3.000 g. pr. Kr.)

Arhitektura agrarna revolucija, prva sela prve megalitske kamene graevine (mega - velik, lithos - kamen) menhiri - vertikalno postavljeni kameni blokovi, koriteni kao nadgrobni spomenici, ponekad reljefno oblikovani (lik pokojnika vei od ljudske visine) dolmeni - dva vertikalna megalita i jedan horizontalno preko njih, za kue mrtvih (skupne grobnice), prvi se put javlja odnos tereta i nosaa kromleh - predstavlja prostor za vjerske obrede, to je najbolje vidljivo u Stonehengeu u Engleskoj (2.200 - 1.300. g. pr. Kr.), iji najvei krug ima promjer od 50m sa rtvenikom u sredini (za vrijeme ljetnog solsticija sunce pada tono na njega), a za kromleh se pretpostavlja da je imao svrhu kalendara citadele - utvreni breuljci zemunice - na zemlji, uglavnom ukopane i poluukopane sojenice - na zemlji prve nastambe selo Vuedol, temelj kue selo Terozo

Dolmen, Carnac, Bretanja, Francuska (1500. pr. Kr.) Stonehenge, Salisbury Plain (Wiltshire), Engleska (2000. pr. Kr.) oblici se pojednostavljuju, stiliziraju i dolazi apstrakcije jer ovjek poinje misliti i naputa prirodni oblik iz kojega radi simbole geometrizacija Vuedolska golubica - ritualna statua bojana sivom bojom, ornamentirana s tri noice bilo je bitno napraviti stabilnu posudu u obliku ptice menhiri su sadravali reljefne ljudske prikaze u lonarstvu postoje stilovi bez ukrasa, i ornamentirani geometrijskim elementima Boica plodnosti, iz Svetita u Catal Huyuku (6000. pr. Kr.) 2

Skulptura

Uvod u povijest umjetnosti 2 Boica plodnosti, iz Cervanode, Rumunjska (5000. pr. Kr.) Idol s Amorgosa (Kikladi)

Uvod u povijest umjetnosti 2

2. STARI VIJEK
2.1. Mezopotamija (od 3.000 - 331. g. pr. Kr.)
Arhitektura razvila se u dolini Eufrata i Tigrisa, gdje su njeni nositelji bili Sumerani, Asirci i Babilonci grad je bio jedna zatvorena cjelina, zbog poplava podignuta na zemljane terase, utvrena i neplanski graena ije zidine prate konfiguraciju terena unutar grada je bila smjetena kraljevska palaa u sklopu koje je bio hram - zigurat ija se glavna odaja zove cela materijali koriteni u to vrijeme su bili opeka i erpi konstrukcijske elemente koje su poznavali bili su luk, svod i kupola, dok je stup bio slabo zastupljen jer su luk i svodovi nalijegali na zidove prostori su bili natkriveni lanim svodovima i nisu mogli prekriti vee prostore nema kulta pokojnika Bijeli hram na ziguratu, Uruk (Varka) (3500.-3000. pr. Kr.) o glavna odaja zove se cela Lavlja vrata, Bogazkoj, Turska (1400. pr. Kr.) materijali koriteni za skulpture su bili glina i bronca jednako je zastupljena puna i poluplastika osnovni motivi su bili vladari u trenutku slave ili lova ivotinjske likove prikazuju naturalistiki, a ljudske vrlo statine i stilizirane naturalistiki elementi kod prikazivanja ljudskih likova su bile velike izraajne oi Sargonova glava iz Ninive, mezopotamski vladar raen u bronci, nije raen u proporcijama, kovrava brada mu je stilizirana Stela Naram Sina, stojei blok od kamena s isklesanim komemorativnim crteom ili natpisom, najee se nalazio pred grobom nema ukoenosti, hijerarhijski prikazano, na vrhu je Naram Sin s kacigom od rogova a na dnu su vojnici Gudea iz Lagaa - transformirani valjak, sjedi sa arhitektonskim planom bez glave Gudeina glava - svjetlost se na njemu prelijeva, jaka profinjenost, no manje izraena individua Skulptura

Uvod u povijest umjetnosti 2 Lamasu - krilati bik s ovjejom bradatom glavom Hamurabijeva stela, Bog mu predaje zakonike dok se gledaju u oi Asurbanipal u lovu na lavove, raen u plitkom reljefu Stijeg iz Ura - nizanje scena iz ivota, na vrhu stele su vladari, umjetnici, pisari, pa sve prema narodu koji je najmanje vaan Smrtno ranjena lavica iz Ninive, izbodena strijalama, povlai obamrle noge inkrustacija - na jeftini materijal poput opeke se umee skuplji materija poput sedefastog kamena i sl. intarzija - kada se pomou razliitih vrsta drva meusobno umetnutog, razliitim bojama dobivaju slike Zastava Ura (2600. pr. Kr). Gudea, Laga (Telloh) (2120. pr. Kr.) Inana-Itar (2025.-1763. pr. Kr.), ensko krilato bie s pandama na nogama (simbollav) Hamurabijev zakonik (1760. pr. Kr.), stela sa zakonikom Asurbanipal II. ubija lavove, Nimrud (Calah) (850. pr. Kr.) Umirua lavica, Niniva (Kuyunjik) (650. pr. Kr.) Itarina vrata, Babilon (575. pr. Kr.) zidno slikarstvo

Slikarstvo

2.2. Egipat
prastanovnicima Egipta se smatraju Kopti, dok su dananji stanovnici Arapi grad je bio otvoren, bez fortifikacije te neplanski graen grad ivih (od opeke), grad mrtvih (od kamena) grobnice o mastabe - humak etvrtastog oblika obloen opekom ili kamenom iznad pogrebne odaje duboko ispod zemlje. Kau - prostor za prinoenje rtve u mastabi. o stepenaste piramide (Zoserova piramida u Sakkari) o iljaste piramide (Keops, Kefren, Mikerin) hram 5 Arhitektura

Uvod u povijest umjetnosti 2 o posveen samo jednom bogu o uzduni (longitudinalni) - Amonov hram u Luxoru (s pilonima), Carnac o polupodzemni - Hatepsut (na terasama) o podzemni - Ramzes II. pred ulazom u hram se nalazi aleja sfingi, obelisk, piloni, otvoreno dvorite, hipostilna dvorana koja vodi u riznicu i svetite stupovi su imali kapitele u obliku papirusa, palme ili lotusa vezanog vrpcom Imhotep - prvi umjetnik ije je ime poznato povijesti. stupovi su uvijek ugraeni u zidove. Piramide su obloene klesanim pripremljenim kamenim ploama koje su s vremenom nestale. Stepenasta piramida kralja Zosera, Imhotep, Sakkara (2681.-2662. pr. Kr.) piramida Mikerina (2533.-2515. pr. Kr.), kod Gize piramida Kefrena (2570.-2544. pr. Kr.), kod Gize piramida Keopsa (2601.-2528. pr. Kr.), kod Gize, prema Orionu otvori i zvijezdi Izis Pogrebni hram kraljice Hatepsut, Deir el-Bahari (1478.1458. pr. Kr.) Dvorite i pilon Ramzesa II. (1279.-1212. pr. Kr.), kompleks hramova Amon-MutKhonsu, Luxor Kiparstvo materijali koriteni za kiparstvo su uglavnom bili granit, vapnenac, glina i drvo razmjeri skulptura seu od kolosalnih do malih kipia Velika sfinga - kraljeva glava se izdie iz lavljeg tijela puna plastika o monumentalna o obojena o statina o simetrina o frontalna o velike zaobljene plohe o detalji stilizirani reljef o plitki - slikarske karakteristika o likovi - egipatski kanon 6

Uvod u povijest umjetnosti 2 glava i noge - profil oko i ramena - en face

Velika Sfinga, Giza (2570.-2544. pr. Kr.), isklesana u ivoj stijeni Pisar, iz Sakkare, u vapnencu (2400. pr. Kr.) o figura prekrienih nogu sa papirusom na nogama Kraljica Nefertiti (1348.-1335. pr. Kr.) bista tankog vrata, gubi se ukoenost time, no stoasta je glava i umetnute oi Pokrov Tutankhamonova kovega (1327. pr. Kr.) freskama se ispunjavaju se velike zidne plohe ime je vezana za arhitekturu motivi iz svakidanjeg ivota pozadina je uvijek bijela likovi uokvireni jakom crnom linijom zakon kadra i vodoravna kompozicija perspektiva je vertikalna zakon hijerarhije (od faraona koji je velik do roba koji je sitan) egipatski kanon

Slikarstvo

2.3. Kreta
Arhitektura otok u Egejskom moru (2.500 - 1.000 g. pr. Kr) najstarija iskapanja provodi Heinrich Schliemann te sir Arthur Evans linearno pismo B (1400. pr. Kr.) odsustvo sakralne arhitekture (nema hramova) u arhitekturi glavni materijal je krenjak, kamen i drvo poznavali su konstrukciju svodova i kupola koje su primjenjivali u grobnoj arhitekturi - tumulusima - unutranjim prostorima koji su bili pokriveni iljatom kupolom koja se radila isputanjem slojeva kamenih klesanaca graevine na kat - katovi su bili od lakeg materijala stup - tijelo se suava prema bazi s kapitelom koji ima kvadratnu plou i jastuasti dio, bio je polikroman stupovi u palaama nisu opstali jer su bili drvene konstrukcije palae su smjetene na uzvisinama i zbog toga nije bilo jake fortifikacije 7

Uvod u povijest umjetnosti 2 pod utjecajem mezopotamijske palae, prostori se razvijaju oko vie unutranjih dvorita izgradnja je na raznim visinskim nivoima tri velike palae u Knososu, Festosu i Maliji sagraene su istodobno te su i unitene istodobno (1700. pr. Kr.) u potresu, no ona u Knososu je naknadno obnovljena. Palaa kralja Minosa, Knosos, Kreta (1500. pr. Kr.) boica sa zmijama - boica plodnosti vitko ensko tijelo, razgolienih grudi Zmijska boica (1650. pr. Kr.) Riton u obliku glave bika iz Knososa (1500.-1450. pr. Kr.) camares vaze - motiv hobotnica i vodenog svijeta, naturalizam freske - motivi morske flore i faune, utjecaj egipatskog slikarstva Vr s kljunom, Festos (1800. pr. Kr.), stil Kamares Vaza s hobotnicom, Palekastar, Kreta (1500. pr. Kr.), stil Kamares Skulptura

Slikarstvo

2.4. Mikena
Arhitektura osnovni materijal - kamen, zemlja i drvo grad opasavaju kiklopski zidovi unutar zidina je dvorac iji su dijelovi sastavni dio bedema lani iljasti luk koji nastaje isputanjem slojeva iznad nadvratnika megaron - stambena zgrada pravokutnog tlocrta s ognjitem u sredini, i sredinji drutveni prostor iz kojega se kasnije razvija grki hram nema hramova, podzemne zidane grobnice centralnog tlocrta pokrivene lanom kupolom korbeliranje - gradnja konzolama - ispupenja u zidu Lavlja vrata, Mikena, Grka (1250. pr. Kr.), isputanjem slojeva iznad nadvratnika je stvoren otvor koji je rastereivao - lani iljasti luk nadahnuta vjerojatno asirskim demonima Atrejeva riznica, Mikena (1300.-1250. pr. Kr.)

Uvod u povijest umjetnosti 2

2.5. Grka
Grci piu o svojim umjetnicima, zato i poznajemo njihove radove. Te prie ire i Rimljani kolijevka europske umjetnosti, napredak je postojao zbog velike kompetitivnosti meu polisima plemena Eoljani, Dorani i Jonjani. oblici grkih vaza: amfora, pelika, krater s volutama, krater, hidrija, lekit, vinski pehar, kiliks, skifos, kantar, aribal, stamnos. 776. pr. Kr. - osnivanje Olimpijskih igara ovjek je u centru zbivanja, boanstva rade po svojoj slici (ljudski) razvijaju svoj alfabet grku umjetnost dijelimo na: o Protogeometrijsko razdoblje (11.-10. st. pr. Kr.) o Geometrijsko razdoblje (10.-7. st. pr. Kr.) o Arhajsko razdoblje (650.-480. pr. Kr.) o Predklasino razdoblje (480.-450. pr. Kr.) o Klasino razdoblje (450.-330. pr. Kr.) o Helenizam (330.-30. pr. Kr.) Arhitektura Atena - najpoznatiji grki polis, kapilarno irenje ulica, napravljena organski Milet - grki grad - tip geometrijskog grada to poslije primjenjuju Rimljani grki grad se sastoji od dva osnovna dijela: o Akropola - u poetku utvrda, a zatim ograeni prostor s hramovima o Agora - gradski trg pravokutnog oblik koji je uokviren dugim trijemovima s prostorijama za prodavaonice, iza su hramovi, zgrade dravne uprave i sl. te od kulturnih graevina o Teatri - gluma, gledalite prati kosinu terena, radijalno se iri (orkestra, skena i proskenion) o Odeoni - glazba, koji prate kosinu terena o Stadioni - za sportska natjecanja o Gimnazioni - prostorije za vjebu sportaa o Stambena arhitektura - nepravilan oblik pravokutnika s peristilom (otvoreno kuno dvorite.

Uvod u povijest umjetnosti 2

grki hram se sastoji od: o Naos ili Cela - jezgra hrama s kipom boga koja vue korijen iz megarona o Pronaos - trijem ili predvorje sa stupovima u antama (pilastrima) o Kolonada ili peristil o Pteron - postrani stupovi sa postranim prolazom pteromom

hramovi su izgraeni po pravilu zlatnog reza: manji dio prema veem se odnosi kao vei prema cjelini oni su se bojali i zatiivali voskom stereobat - temelj stilobat - posljednja stepenica stup o trup - ukraen kanelirama (uljebljenjima) o kapitel ehinus - jastuasti abakus - etvrtasta ploa

Dorski red

greda o arhitrav - niz vodoravno sloenih kamenih blokova izravno poduprtih stupovima o friz metope triglif mutuli gute

trokutasti zabat - timpanon vijenac o geison - izboena ploa vijenca o nagnuti vijenac o sima - zavrni profil

"Bazilika" (550. pr. Kr.) i "Posejdonov hram", Paestum, Italija (460. pr. Kr.) Partenon, Iktin, Kaliklat i Karpion, Akropola, Atena (448.-432. pr. Kr.), bio je hram posveen Ateni Partenos, zatim za kranstva je bio prvo bizantska, a potom katolika

10

Uvod u povijest umjetnosti 2 katedrala, pod Turcima je bio damija, 1687. ga je unitila eksplozija baruta koji su Turci postavili u celu stupovi su graeni u dorskom stilu, ali imaju profinjenost i dimenzije jonskog pravilo zlatnog reza na proelju su dva reda stupova, sa strana jedan red i stubite Propileji, Mneziklo (437.-432. pr. Kr.), dovren glavni dio, sadravalo je galeriju slika (pinakhotek) Jonski red eutinterija - ploa ispod podnoja stereobat - temelj stilobat - posljednja stepenica stup o baza - 2 ispupene i jedna udubljena ploa o trup - ukraen kanelirama (uljebljenjima) o kapitel greda o arhitrav - niz vodoravno sloenih kamenih blokova izravno poduprtih stupovima o friz - ukrasna ploa, u komadu trokutasti zabat - timpanon vijenac o geison - izboena ploa vijenca o nagnuti vijenac o sima - zavrni profil Hram Atene Nike, Kaliklat (427.-424. pr. Kr.), na Propilejima Erehtion, Mneziklo (421.-405. pr. Kr.) ima tri cele, posveen je mitskom kralju Erehteju prozori se nalaze izmeu polustupova i omoguavaju osvjetljenje trijem je u ast Posejdona Trijem s karijatidama, Erehtion (421.-405. pr. Kr.), ene podupiru arhitrav i krovite stereobat - temelj 11 volute - zavijutak abakus - etvrtasta ploa

Korintski red

Uvod u povijest umjetnosti 2 stilobat - posljednja stepenica stup o baza o trup - ukraen kanelurama (uljebljenjima) o kapitel greda o arhitrav - niz vodoravno sloenih kamenih blokova izravno poduprtih stupovima o friz - ukrasna ploa trokutasti zabat - timpanon vijenac o zupci - izboena ploa vijenca o krune Lizikratov spomenik, Atena (334. pr. Kr.) Kazalite, Epidaur (350. pr. Kr.) Hram Olimpovog Zeusa u Ateni velikih dimenzija izgubljena su sva najpoznatija djela, no primjere poznajemo posredstvom rimskih replika, a kipovi su dosta okrnjeni (razbijeni) ovjek je mjerilo svih stvari, i zato je kiparstvo usmjereno na velianje ivotne ljepote, a ne zagrobnog ivota antropomorfni politeizam - vjerovanje u bogove u ljudskom obliku materijal koji se koristi je bio drvo, kamen, bronca i zrnasti mramor kosa pravilno stilizirana, kao i haljina, krutost, karakteristian izraz lica, arhajski smjeak, simetrija, statinost, frontalnost kurosi, za razliku od kora su nagi Hera, s otoka Samosa (Sama) (570.-560. pr. Kr.) Kore, s otoka Hiosa (520. pr. Kr.) Moskofor (Mladi s teletom) (600. pr. Kr.) astragal akantus abakus - etvrtasta ploa

Skulptura

arhajsko razdoblje

predklasino razdoblje (strogi stil) 12

Uvod u povijest umjetnosti 2 Diskobol (Baca diska), Miron (450. pr. Kr.) ovjekovjeen trenutak, prvi prikaz atlete u tako snanom zamahu jedan od najdinaminijih tijela u pokretu poiva na desnoj nozi, dok je lijevu ruku savio i stvara kompozociju u luku Dorifor (Kopljonoa), Poliklet (450.-440. pr. Kr.) grki kanon (omjer glave naspram tijela iznosi 1:7) i kontrapost, sa svom teinom na desnoj nozi Atena Partenos, Promakos, Fidija visina od 2 metra, naslonjena rukom na zid Zeus na Olimpu, Fidija Bitke izmeu Lapita i kentaura (460. pr. Kr.) sa zabata Zeusovog hrama u Olimpiji Panatenejska povorka - povorka konjanika stranji kraj naslonjen na prednji kombinacija visokog i niskog reljefa prirodan pokret tijela, idealna ljepota i sklad koji je odraz ivota u Ateni (doba Periklove demokracije) doneseno blago iz rata s Perzijom posebna vrijednost grke umjetnosti je sklad arhitekture i skulpture Knidska Afrodita, Praksitel (340.-330. pr. Kr.) prva gola ena, lagani pokret, bezizraajno lice, suptilan nain prikazivanja enskog lika, umjetnost torza Hermes, Praksitel (320.-310. pr. Kr.) mirna lagana kreetnja, ublaava kontrapost Homer, portret kao nova tema Venera Miloska Apolon Belvederski (kraj 4. st. pr. Kr.) mekoa pokreta, plat preko ruke, ideal ljepote u 18. i 19. st., trenutak nakon odapinjanja luka Nika sa Samotrake, Pitokrit sa Roda (200.-190. pr. Kr.) remek djelo helenistike skulpture, dinamian poloaj, tijelo naprijed, pripita draperija i rairena krila Lakoontova skupina, Agesander, Atenodor i Polidor sa Roda (1. st. pr. Kr.) 13

klasino razdoblje

helenistiko razdoblje

Uvod u povijest umjetnosti 2 smrt lakoonta i sinova, primjer uzviene tragedije Gal na umoru - dobro poznavanje gala sa realnom agonijom, dostojanstvom i patnjom protogeometrijsko razdoblje: 11-10. st. pr. Kr. geometrijski ornamenti - meandar stilizirani ljudski likovi, dipilonske vaze (pogrebne vaze) Dipilonska vaza (8. st. pr. Kr.) realizam, ljudski se likovi prikazuju dvodimenzionalno Heraklo davi nemejskog lava, Psiaks (525. pr. Kr.), stil crnih figura trodimenzionalnost Heraklo se hrva s Antejem, Eufronije (510. pr. Kr.), stil crvenih figura geometrijsko razdoblje: 10-7. st. pr. Kr.

Slikarstvo

stil crnih figura: 7-6. st. pr. Kr.

stil crvenih figura: 6-5. st. pr. Kr.

2.6. Rim
uvod u rimsku umjetnost je umjetnost Etruana koja se razvija kad i kretska i mikenska budui da su etrurske graevine bile od drveta, sauvani su samo kameni temelji, a o kuama se saznaje preko skulpturica najvie saznajemo iz grobnica Sarkofag iz Cerveterija (520. pr. Kr.) idealizirani likovi, stilizirana kosa, skulpture djeluju izvijeno, arhajski osmijeh skulpture pokojnika imaju ive ruke, kao da je to spona prema ivotu grobnice su bile ukraene freskama Himena - udovite sastavljeno od dijelova razliitih ivotinja - tijelo lava, rep zmije, na vratu glava ovna, tijelo izvijeno kao s-linija Vuica (500. pr. Kr.) kapitolinska vuica s Romulom i Remom koji su dodani u renesansi ima stav majke, djeluje smireno, ali opasno, pritajena snaga u nogama Svirai i dvoje plesaa (480.-470. pr. Kr.), grobnica s lavicom, Tarkvinija, Italija bjelopute ene i mukarci na sveanosti uz vino

14

Uvod u povijest umjetnosti 2 stupovi podsjeaju na freske, obrisna (konturna) linija unutar koje se likovi ispunjavaju bojom, a sve skupa je ivo i razigrano Razdoblja rimske umjetnosti Arhitektura grad ima sistem antikog rastera o Cardo - sjever-jug o Decumanus - istok-zapad o Forum - trg na sjecitu Carda i Decumanusa Rimska kua - ulazi se kroz Vestibul na peristil - prostor okruen stupovima - do atrija gdje je vrlo esto bio i bazen, prostor za odmor i etnju o Domus - tip kue o Insulae - kua sa najvie pet katova, a na vrhu je kuhinja, doli radionice i duani o Vilae - kua u prirodi Bazilika o tijekom dana trnica, nou sudnica o longitudinalni oblik s tri broda, dvostrukim apsidama o glavni brod, boni brod te apside o gr. bazileus - kralj Hram o longitudinalni (hram Fortune virile) i centralni (Panteon) o visoko podnoje bez stereobata, visoko stubite, duboki trijem o koriste lijev (beton-pijesak i vapno) pa im hramovi due traju o kupolu grade od cigli - kasetirana kupola Teatar - grade na ravnom, ali gledalite kose, polukrug s velikom skenom Amfiteatar o elipsastog tlocrta, gledalite (koso) i sredinji dio arena (to znai - pijesak koji upija krv) o Elementi - polukruni luk, bavasti svod, krini svod Akvadukt - za razliku od Grka, Rimljani imaju tekuu vodu Pont du Gard, Nimes, Francuska (rano 1. st.) 15 330.g - 1. st. pr. Kr - razdoblje utjecaja grke umjetnosti - helenizam 1. st. pr. Kr. - 3. st. - zlatno doba - razdoblje Carstva 3. st. - 476. g. - kasna antika - razdoblje opadanja Rimskog Carstva

Uvod u povijest umjetnosti 2 Cirkus - Spina koja je bogato ukraena skuplturama Terme Karakaline terme, Dioklecijanove terme, mjesta gdje se patriciji okupljaju za rekreaciju i odmor Slavoluk - arhitektonsko-dekorativni element koji je ralanjen s jednim ili tri otvora, a gradili su se u svrhu pobjeda, trijumfa te su bili bogato reljefima Konstantinov slavoluk - Ploni reljef bez skraenja i kontraposta uz kopirane skupture, na medaljonima na boku prikazan njegov govor Senatu Kolumna - arhitektonsko-dekorativni element kao stup ukraen reljefima primjena novih graditeljskih rjeenja - luk, arkada, kupola, kruni svod koriste se razliiti graditeljski materijali u tehniko-funkcionalne te dekorativne svrhe (imali su sklonost ka ukraavanju, da graevina izgleda luksuzno) Panteon, Rim (125.-118.) hram bez prozora, s upljom kupolom na vrhu stupovi na ulazu, poput klasinog grkog hrama kasetirana kupola je imala svrhu olakavanja tereta same kupole na bone zidove uz drugi, dekorativni element izvana je jednostavan, dok je iznutra ralanjen, i izvorni je rimski hram za razliku od Grke, u rimske hramove su vjernici ulazili Vestin hram - sveenice, uvarice kunog ognjita utjecaj grke umjetnosti - cela unutar, a hram je zanimljiv izvana korintski kapitel Kolosej, Rim (72.-80.), amfiteatar za gladijatorske igre raen u nekoliko navrata, arena za borbe je bila u sredini arkade su na prvom katu u dorskom, na drugom u jonskom i na treem u korintskom stilu Dioklecijanova palaa 295.-305. Filotas, Zotikos ima oblik kastruma (rimskog logora, na sjeveru) i rimske vile (na jugu) 16 kula, 4 flankirane (odmah sa zidinama) Vrata o Porta Aurea - Zlatna vrata - na sjeveru o Porta Argentea - na istoku 16

Uvod u povijest umjetnosti 2 o Porta Ferrea - eljezna vrata - na zapadu o Porta Aenea - Mjedena vrata - na jugu Propugnaculum - malo dvorite na ulazu Cardo (Dioklecijanova) i Decumanus (Kreimirova) Peristil Mauzolej (Katedrala sv. Duje) - kasnije se skida trijem i stavlja zvonik Jupiterov hram - Krstionica sv. Ivana Venerin i Kibelin hram Reprezentativni ulaz - Protiron (arhivolt) Vestibul Kriptoportik - carska etnica, otvoreni balkon Substrukcije (Dioklecijanovi podrumi) - iste kao i carski dvori Crkvice - Sv. Martin, Gospa od zvonika, zvonik sv. Duje realan izraz, realizam, naturalizam, iluzionizam, portretne karakteristike, kanon 1:4, 1:5, helenistiki kontrapost Portretne biste kod kojih karakter izbija na povrinu, vidi se inidividualnost Govornike statue - August iz Primaporte (20.) - kontrapost, reljef na oklopu, lagan iskorak, uzdignuta ruka, atleta, ideal na licu, portretnost Konjanike statue - Kip Marka Aurelija na konju (161.-180.), bronca, Piazza del Campidoglio, Rim - snaan i ivahan konj, portret impretora Reljefi na slavolucima, kolumana, rtvenicima Ara Pacis (13.-9. pr. Kr.), narativni, s nizom detalja Slikarstvo freske - zidno slikarstvo (erupcija Vezuva - Pompeji i Herculaneum) mozaici - na podovima i zidovima (bitka kod Issa) enkaustika (Fayunski portreti) ilustracioni stil - prividno prekrivanje tukanih povrina koristei mramorne inkrustacije iluzionistiki stil - izluzija perspektive koja probija interijer narativni stil - vee povrine zida na koje kao da vise uokvirene slike

Skulptura

17

Uvod u povijest umjetnosti 2

3. SREDNJI VIJEK
3.1. Starokranska umjetnost (kasna antika)
Naziv za umjetnost koja je nastala u rimskim katakombama i traje do vladavine Karla Velikog. Faza: Katakombe (do 313.) kranske grobnice pod zemljom, iroke 1m a dugake vie kilometara s lijeve i desne strane se kopaju loculi - rupe ili udubine za pokapanje pokojnika pokrivene sa kamenim ploama u produetku su proirenja, tzv. cubicule na kojima su se odravali pogrebni obredi ploe na loculima su ukraavane reljefima i slikama a prizori su po uzoru na antiku motivi: dobri pastir, golub, riba, janje, paun... likovni izraz je simbolian, slabe umjetnike i tehnike obrade, odsustvo perspektive, kompozicija strogo simetrina, figure frontalne a pokret jednostavan, tehnika - seclo II. Faza: Nakon Milanskog edikta (od 313.) u kuama bogataa se sastaju vjernici da bi vrili kranske obrede - domus ecclesie nakon priznanja kranstva, po svom tlocrtu, najbolja graevina za okupljanje vjernika je rimska bazilika, u apsidu se smjeta oltar a ispred nje je trijumfalni luk na zapadnoj strani se dograuje predvorje ili narteks u kojem su misu sluali nekrteni ili katekumeni, tek nakon krtenja mogu ui u sredinji prostor sredinji brod je najvei i cijelom duinom se otvaraju prozori, to se zove bazilikalno osvjetljenje kranske crkve tog perioda moemo podijeliti na dva osnovna tipa - longitudinalni (vrlo esto trobrodne, crkva Svete Sabine u Rimu iz 5. st.) i centralni (Sv. Konstanca, Rim (350.), kruna crkva) sredinja apsida sa oltarom je najvanija baptisterij ili krstionica - u sreditu iznad stepenica se nalazi baza sa vodom gdje se odrasli peru od grijeha kupola na visokom tamburu, kupola upisana u zidnu masu - Mauzolej Konstantinove keri Skulptura Sarkofag Junija Bassa, Kapitolinski povijesni muzej sv. Petra, Rim (359.)

18

Uvod u povijest umjetnosti 2 visoki reljef, niu se priice iz Kristova ivota, karakteristike rimskog kiparstva su realan izraz, naturalizam, svjetlo-sjena, prostornost, narativnost Sarkofag Teodorusa IV. - reljef je ploan, simetrina, simbolian i tei ka apstrakciji, pun je simbola, stilizacija alfa i omega znae prolaznost ivota, paunovi znae vjeni ivot, vinova loza asocira na posljednju veeru, palma i maslina... Slikarstvo glavne tehnike su freske i mozaici ukraava se svod apside, zidovi sredinjeg broda i druge prazne povrine zadrana je rimska tehnika i kompozicija, ali s likovima kranskog obiljeja pozadina je uvijek bijela, jaka crna obrisna linija, ploni prikaz apstrakcija, duhovnost i simbolizam

Salona - Najznaajniji lokalitet u Hrvatskoj iz svjetske ranokranske arheologije. Moemo kontinuirano pratiti prijelaz iz antikog u ranokranstvo. Antiko razdoblje o Porta Cesarea (glavna vrata) o Forum o Teatar o Amfiteatar (koji se oslanja na gradske zidine na jugu) o Terme II. Starokransko razdoblje Episkopalni centar - oratorij, krstionica, dvojna bazilika (trobrodna + krina Honorija, narteks od antike ulice), basilica discoperta Cemeterijalni kompleksi (grobljanski) o Kaplju - trobrodna bazilika nastala nad grobovima Asterija i etiri vojnika Dioklecijanove strae, nosai - masivni zidani piloni o Manastirine - nad grobom sv. Duje podignuta velika trobrodna bazilika, oko njegova groba su pokopani brojni krani pokopani, tu je jo Tusculum koji je podigao Frane Buli o Marusinac - na ovom lokalitetu nalazimo Mauzolej, u kome je pokopano tijelo sv. Anastazija ili Staa, okolo su pokopani ostali vjernici

19

Uvod u povijest umjetnosti 2

3.2. Bizantska umjetnost

ranokranska umjetnost na istoku 476. - pad zapadnog rimskog carstva 6. st. - Justinijanovo zlatno doba 726. - ikonoklazam - prikaz ljudskog lika kao Boga 1453. - pad Carigrada vano - umjetnost je ostala unutar crkve, bili su strogi zakoni stvaranja ranobizantska umjetnost (VI. i VII. st.) srednjobizantsko doba (VIII. i IX. st.) kasnobizantska umjetnost (X-XV. st.) hramovi su centralnog, longitudinalnog i kombiniranog tlocrta Aja Sofija, Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta, Carigrad, Turska (532.-537.) Turci u 16. st. je pretvaraju u damiju, sa svoja 4 minareta, a danas je muzej izvana je bukana, neinteresantna, ali iznutra raskona tako je prenesena tadanja kranska ideja - skromnost materijalnog, a isticanje duhovnosti, to se vidi u ovoj crkvi na poseban nain bila je prekrivena raznobojnim mramorom, gore su mozaici na zlatnoj podlozi, a dole su skupocjene oplate prozori su veliki i u svim nivoima i ta svjetlost je stvarala polikromiju tako su negirali volumen kojeg su dematerijalizirali ima narteks, volumen raste odozdo prema gore. centralna kupola je najvea i do nje su dvije polukupole grki kri je simbol istonog kranstva (sve strane jednake) sv. Sofija predstavlja kombinaciju centralnog tipa graevine i longitudinalnog centralnom tipu pripada i crkva S. Vitale, Ravenna (526.-547.) izgraena pod biskupom Maksimilijanom u istonom dijelu se nalazi dio sa oltarom, iza njega je apsida na suprotnoj strnai je narteks iji je otklon ostao zagonetkom u tlocrtu je osmerokut natkriven kupolom Eufrazijeva bazilika u Poreu je graevina longitudinalnog tipa atrij podsjea na rimsku arhitekturu - to je peristil upisana u UNESCO 20

Arhitektura

Uvod u povijest umjetnosti 2 graevina s dosta kupola - bizantska umjetnost ili neto vezano uz Bizant skulptura se slabo razvijala i bila je podreena slikarstvu raena je pretenciozno, plono, izgleda poput ipke ostalo su niski reljefi s religioznim temama ikone, detalji crkve, namjetaja, korice knjiga nema prikazivanja ljudskih likova kapiteli su ukraeni perforirane plohe na kapitelu koristilo se zlato koje je naglaavalo da se radi o nadzemaljskim likovima pr. aneo Mihael, nenormalno dugaki prsti, izdueni vrat, dugi nos, mala usta utjecaj orijentalne kulture to prodire u umjetnost Bizanta Bogorodica s djetetom na prijestolju, Aja Sofija, Carigrad (843.-867.), mozaik Bogorodica je idealizirana, simetrina kompozicija Maniera Greca ili zlatna pozadina (grki nain) ikona - svetaki prikaz u malim formatima drvena ploa, na sloju gipsa bi se slikalo temperama dominantna je linija, crte na slici, a boja je tek dopuna mozaici i freske gornji prostor (kupola i potkupolni prostor) oslikan je s prikazom neba, a u njemu Krist Pantokrator - Vladar svijeta, okruen anelima i prorocima u apsidalnom dijelu Bogorodica s djetetom zlatna pozadina (plava), grafizam, jaka obrisna crna linija, zakon kadra, obrnuta perspektiva, izokefalija, vitke figure, minimalne kretnje, ekspresija, ritminost i simetrija

Skulptura

Slikarstvo

3.3. Predromanika u Europi

to je umjetnost seobe naroda (VII. i VIII. st.) ranog srednjeg vijeka utjecaji: o antika umjetnika tradicija o puka umjetnost (pretpovijesnog karaktera - svi donose sa sobom svoju tradiciju) koja se ispreprela sa tradicijom 21

Uvod u povijest umjetnosti 2 Italija - Langobardska umjetnost Francuska - Merovinka umjetnost panjolska - Vizigotska umjetnost Irska - Irska umjetnost Skandinavija - Vikinka umjetnost Dalmacija - Starohrvatska umjetnost Karolinka umjetnost Otonska umjetnost novi centri ivota: samostani i dvorci samostani postaju sredita gradova, dolazi do nove prostorne organizacije u VI. st. Plan samostana sv. Gallena (820.), organizacijski vano, benediktinci postali red Dvorska kapela Karla Velikog (Palatinska), Aachen, Njemaka (792.-805.), nadgleda Ainhard centralni tlocrt osmerokutna je i podijeljena stubovima na dva broda golemi kompleks kojem pripada i klaustar (samostansko dvorite okruen trijemom, i slui sveenicima za meditaciju) je gotiki vidi se utjecaj bizantske i antike umjetnosti razigranost bojama, to je nezamislivo u antici preuzeti su antiki lukovi koji su u razliitoj boji od zida, zatim pilastri, polustupovi izmeu lukova graevina je masivna, ali ta cik-cak igra daje na ivosti ornamentalna dekoracija, pleter, stilizacija, plitki reljef dominiranje ornamenta, stilizacija Skulptura Slikarstvo

Arhitektura

3.4. Starohrvatska umjetnost

9. - 11. st. utjecaji 1. kasnoantiki 2. ranobizantski 3. zapadnofranaki 22

Uvod u povijest umjetnosti 2 Arhitektura Sv. Donat, 9.st. - centralni tlocrt srodna sa S. Vitale u Ravenni i kapelom u Aachenu vue podrijetlo iz antike, prozori zavravaju lukom bifora (dvodijelni prozor) je srednjovjekovno obiljeje lezene - pojaanje zida + dekoracija, dobiva se igra svjetla i sjene ima kupolu s tamburom, jedan joj je brod kruni, a drugi prstenasti na tlocrtu se vidi narteks, graevina krunog oblika sa tri apside, a najvea je u sredini Sv. Trojica, 11. st. - centralni tlocrt u obliku ujednaenog esterolista pravokutan ulaz sa identinim lezenama koje se ponavljaju na oltar padaju suneve zrake u 5h ujutro. Sv. Kri, 11. st - centralni tlocrt kri jednakih krakova Sv. Petar i Mojsije - Solin - 11. st. - longitudinalni tlocrt Sv. Spas na Vrelu Cetine - longitudinalni tlocrt kad su se doselili pravoslavci u okolicu Knina, tu su crkvu preuzimaju kao svoju i pokraj nje pokapaju mrtve osjea se europski utjecaj - predulaz umjesto nekadanjeg narteksa kontrafori se javljaju u srednjem vijeku da ne doe do uruavanja Sv. Petar - Omi - 11. st - kombinirani tip graevine kupola nad centralnim dijelom, ima tri upisane apside i kameni krov o malih dimenzija, rustinost o kasnoantiko naslijee, svodna gradnja o prapovijesni puki izraz, rustinost, kupola upisana u tambur o lezene, tranzene o kamene ploe tipovi graevina - centralni i longitudinalni Lik hrvatskog vladara - Split hrvatski kralj koji ima tri kria na kruni i u ruci, pred njim lei obian kmet, tipina srednjovjekovna hijerarhija Plutej (oltarna pregrada) iz crkve sv. Nediljice, Zadar stiliziranost bez invidualizacije, plonost, horor vakui - strah od praznog prostora 23 Skulptura

Uvod u povijest umjetnosti 2 o ornament o geometrizacija o stilizacija o pleter o plitki reljef o ukoenost o linearnost Slikarstvo inicijali i minijature u rukopisnim knjigama (raene na pergamentu) svaka je knjiga umjetniko djelo plono slikarstvo u kojem caruje stilizirana linija poetna stranica iz evanelja sv. Marka njegov je simbol lav, okvir titi ikonu u kompoziciji prikazi Isusa s apostolima u kadrovima, vlada hijerarhija, simetrija, statinost Baanska ploa (12. st.) - najstariji zapisnik uglate glagoljice freska iz crkve sv. Mihovila likovi su prikazani apstraktno, stilizirani, u zakonu kadra, linearnost i plonost

3.5. Romanika
razdoblje zrelog srednjeg vijeka razdoblje feudalnog sistema, slabo naseljene Europe, doba kriarskih ratova tri glavne hodoasnike putanje 1. Jeruzalem 2. Rim 3. Santiago di Compostella u panjolskoj na tim putevima se osnivaju grobnice, samostani i tu poinju nicati gradovi grad se razvija neplanski, kapilarna mrea ulica, trgovi s crkvama i katedralama pored gradova, na putovima se pojavljuju donuni, plemike kule ili zamci, masivne, zatvorene, voluminozne s malim otvorima samostani dobivaju klaustre - vue porijeklo od peristila, ali je u samostanu tlocrt bazilike je baziran na "latinskom kriu" transept, popreni, uzduni brod sa apsidom 24 Arhitektura

Uvod u povijest umjetnosti 2 sredinji brod ima bavasti svod, a poboni krini svod deambulatorij, iza je kor i apsidiole (male kapeliice), 2 zvonika proelje: troja vrata, sredinja najvea portal stepeniasto uvuen, iznad glavnog portala je luneta rozeta, bazilikalno osvjetljenje slijepe i visee arkade kontrafori - slue za rastereenje zidova triforium - slijepi lukovi sv. Mihajlo u Hidelsheimu, Njemaka romanika se profilirala prema odreenim pokrajinama, rajnska kola dvostruke apside i dvostruki transept, trobrodna crkva dobro osvijetljena zvonik na krianju i dva na proelju karakteristika romanike su debeli, teki, masivni zidovi Crkva Notre-Dame-la-Grande (poetak 12. st.) u Poitieu trobrodna graevina, masivni zidovi ukraeni skulpturama Katedrala i krstionica u Pisi, Italija, (1053.-1272.) tipino za sjevernu Italiju je raznobojni mramor kojim se ukraava crkva (inkrustacija) galerija - stupovi i lukovi koji nisu priljubljeni u zid graevine crkva sv. Stoije u Zadru (12-13. st.) trobrodna graevina sa trojim vrata, rozeta ili prozorska rua, uvueni portal katedrala sv. Lovre u Trogiru (13. st) prvo je izgraena katedrala, pa kasnije zvonik niz arkada ispod krovita predstavlja glavni ulaz - lezene prikazi Bogorodice s djetetom, utjecaj Bizanta totalno podreena arhitekturi, svi slobodni prostori se ukraavaju skulpturama reljefi u luneti crkava linija je stilizirana, perspektiva je vertikalna i obrnuta, kompozicija je vodoravna zakon kadra, ukoenost, simetrinost, izokefalija - sve glave su u istoj ravnini romaniki portal ima stupie ispod kipova, bone stupove, bone skulpture, nadvratnik, timpanon, lunetu i arhivolte Slikarstvo Minijature, vrlo malo fresaka, likovni izraz je kao u kiparstvu. Benediktinski red je posrednik bizantske kulture ak do panjolske i dalje. 25

Skulptura

Uvod u povijest umjetnosti 2 Carmina burana - zbirka pjesama, sauvane u benediktinskom samostanu Gornje Bavarske, na momente posveena uivanju u prirodu, ljubavi i piu, ukraena ilustracijama

3.6. Gotika
I. Rana polovica 12. st. jednostavnost i istoa oblika oslanjanje na romaniku 13. st. vrhunac gotike 14. i 15. st. obilje dekoracija cvjetna gotika (Italija), plamena gotika (Francuska) osnivaju se novi redovi franjevci i dominikanci humanizam (sv. Franjo Asiki) razvoj obrta i trgovine grad je arite kulture, etvrti podijeljene po zanimanjima policentrinost gradova, svjetovne kulture, ire se izvan bedema Carcasone u Francuskoj katedrala - simbol moi i napretka osnovna tenja - velik i jedinstven prostor, uvlaenje transepta i apsida zvonik (2 u 1), naglaena vertikala stremljenje u visinu, rastvaranje volumena velikim prozorima visina je tri puta vea od irine vitraj, krino rebrasti svod, kontraforni sistem, proelje, rozeta izmislili su iljasti ili prelomljeni luk, jer na mjestu dodirivanja je bolja mogunost noenja kontrafori - lukovi koji sa strana podupiru zgradu

II. Klasina

III. Kasna

Arhitektura

26

Uvod u povijest umjetnosti 2 gotiki portal sadrava - trumeau, bone skulpture, nadvratnik, fijale, timpanon, luneta, lukovi, zabat, lancet, perforacije, finial usporedba izmeu romanike i gotike graevine: gotika - perforiranost, transparentnost, skeletna konstrukcija, veliki otvori, iljasti luk, naelo ujedinjavanja romanika - masivnost, debeli zidovi, mali otvori, polukruni luk, naelo adicije Notre-Dame, Pariz (1163.-120.) djeluje kao kamena ipka Katedrala u Amiensu, (1220.), konstrukcija kostura usavrena Santa Maria del Fiore (katedrala), Firenca, Arnolfo di Cambio (1296.) kupolu podigao Filippo Brunelleschi (1420.-1436.) Milanska katedrala (zapoeta 1386.), najvea talijanska gotika graevina Katedrala u Siennu dekorativni zvonici, iljasti zavreci, mozaici na proelju s kojima se postie rasko Italija razvija specifinu gotiku - cvjetnu gotiku ili gotico fiorito Dudeva palaa u Veneciji dekoracija na vrhu, raskone arkade pri dnu sa iljastim lukovima iznad toga cvjetna kamena mrea Ca' d'Oro ("Zlatna palaa"), Venecija (1422.-1440.) obiaj da se kue ukraava zlatom nalazi se na kanalu Grande Katedrala u Glucesteru, Engleska (1332.-1357.), perpendikularni stil (rasko interijera) engleska gotika - zavreci poput tornjeva, podsjea na tvravu interijer gotike crkve sa krino rebrastim svodom katedrala sv. Stjepana u Zagrebu podvrgnuto arhitekturi bogata ralanjenost gotikih fasada, itava slobodna povrina se ispunjavala skulpturama stupovi, pilastiri, kapiteli prekriveni reljefom otvaranje nia

Skulptura

27

Uvod u povijest umjetnosti 2 portali se izbacuju, na kojima su nizovi figura priljubljeni uz polustubove i dovratnike, u lunetama u visokom reljefu sakralni prizori - na proeljima galerije svetakih likova, a na rubovima krovova izljevi oluka timpanon, proelje crkve, gdje je esto bio prikazivan Posljednji sud groteskni likovi - gargoille gotika skulptura se volumenom i prostorom oslobaa zakona arhitektonskog okvira mijenjanju se sadraji - skulptura postaje iva linija i vedrija, ide se ka naturalizmu, linearna stilizacija se lagano gubi i realizam tei na idealizam to omoguavaju i sami novi motivi: pored prizora iz Biblije i prizora iz ivota i svetaca, ukljuuju se i legende, kalendari, scene iz svakidanjeg ivota, likovi suvremenika a u Reimsu ta se skulptura oslobaa diktata arhitekture i postaje realistina (Navjetenje i Pohoenje (1225.-1245.)) u Italiji se javljaju izduenost linije, plastinost S-krivulje tijela - posljedica izraenog kontraposta likova realizam - naturalizam - idealizacija detaljiziranje, obrnuta perspektiva, simbolizam Grobnica viteza, opatija Dorchester, Engleska (1260.) Propovjedaonica krstionice u Pisi, Nicola Pisano, (1259.-1260.) (roenje Kristovo...) nema monumentalnog slikarstva nema praznih zidnih ploha vezana za: o arhitekturu vitraj u Francuskoj, Njemakoj i Engleskoj unutar uskih zidina trakova, javljaju se veliki i visoki prozori ralanjeni tankim kamenim putovima svijetao intenzivan kolorit (rubin crvena i kobaltno plava) to nadvisuje kolorit gotikih fresaka 28 u poetku, kipovi na dovratnicima portala i transepta u Chartresu, Francuska (1215.1220.) - skulpture kao dijelovi stupova koji produuju njihovu vertikalu likovi su zatvoreni, izd

Slikarstvo

Uvod u povijest umjetnosti 2 o knjigu iluminacija i minijatura iz ruku redovnika u ruke svjetovnih majstora svjetovne teme, kao to su prizori lova ili pak vitekih turnira tehnika linearnog crtea (u 15. st. izumljen je tiskarski stroj) tapiserija

o pojave samostalne slike oltarne slike karakteristike o idealni prostor (ptija perspektiva) o napueno s bezbroj pojedinosti o plona, ali s nasluivanjem volumena Rajski vrti - jedna biblijska scena se pokazala kao anr scena obrnuta perspektiva, stol kao da e se izvrnuti sv. Cecilija tafelajna slika, guter - simbol zla i mali vrag, kao na vitrajima, ovdje je polikromija, narativnost (slika pria priu) David i Golijat, Majstor Honore (1295) iz Molitvenika Filipa Lijepog minijatura iz molitvenika, gotike slike su jasne, iste boje Gospa u ruinjaku, Bla Jurjev Trogiranin (15. st.) izdueni prsti, boje priguene, njeni kolorit Gospa sjedi na crvenom jastuku, obrnuta perspektiva Mrtvaki ples - ideja jednakosti poslije smrti narativnost, crvena boja, vizualni ok gotiki Krist je ispaen, dok je romaniki smiren gotika S linija diptih, triptih i poliptih doba kasne gotike, a u 14. st. i rano 15. st. internacionalni stil dvovrsni duh vremena

29

Uvod u povijest umjetnosti 2

4. NOVI VIJEK
4.1. Renesansa
renesansa (tal. Rinascimento, fr. Rennaiscance - preporod) naziv za talijansku umjetnost 15. i 16. st. i za europsku umjetnost koja u tom razdoblju ima renesansne karakteristike rana renesansa (1430-1500), quattrocento visoka renesansa (1500-1527.), cinquecento dogaaju se velike promjene u shvaanju i doivljavanju svijeta i ovjeka razvija se humanizam, vjeruje se u povezanost Boga, ovjeka i prirode razvijaju se znanosti, otkriva se Novi svijet, pobijaju se crkvene dogme, pojavljuju se neoplatonisti, znanstvenici i intelektualci koji objedinjuju kranstvo i antiku idealistiku filozofiju (ovjek mjerilo svih stvari) otkrie ljepote ljudskoga tijela i prirode, razvoj anatomije, perspektive, kanoni, moduli, zlatni rez mecene, pokrovitelji umjetnosti (Milano - Visconti i Sforza, Mantova - Este i Gonzaga, Urbino - Montefeltro, Firezna - Medici) naruuju djela koja bi ukazivala na njihovo podrijetlo rimskih patricija dva najvea zaetnika renesanse su Filippo Brunelleschi, Donatello i Masaccio Brunelleschi je otkrio geometrijsku perspektivu prouavajui antike spomenike na papiru ideja o "homo universalisu", svestranom ovjeku (Leonardo, Alberti, Michelangelo) antika, skladnost u tonim proporcijama, ravnotea i simetrinost te monumentalnost ideja idealnog grada je pravilan zvjezdasti oblik - Filareteova sforzinda - nikad izgraena umjesto prirodnog rasta naselja, usvaja se princip kompozicije kod koje je organizirana shema gradskih ulica i obrambenih objekata podloga za funkcionalno obavljanje ivota u gradu umjesto jednog centra koji su posjedovali ranosrednjovjekovni gradovi, pojavljuje se u strukturi grada vei broj istaknutih sredita trg je pravokutnog tlocrta, okruen zgradama iste visine u prizemlju otvorene arkadama Arhitektura

30

Uvod u povijest umjetnosti 2 naputa se gotiki sustav iljastih lukova i preuzima ravne i jasne linije, stupove, polukruni luk i kupolu antike arhitekture iz ovih elemenata se komponiraju novi oblici jednostavnih harmonikih graevina pored crkvenih graevina, ravnopravno se afirmira graanski palazzo palaa zadrava tlocrt rimske kue s unutranjim otvorenim dvoritem izvana je rustina graevina, s jakim istakama to daje horizontalnu podjelu i igru svjetla i sjene, djeluje masivno i snano s dramatinim zavretkom na vrhu zgrade palae Pitti, Strozzi, Medici-Ricardi dvor kneeve palae u Urbinu - Lucijan Vranjanin schiavoni - pogrdan naziv za nae primorce koji su odlazili u Italiju na kolovanje prva renesansna palaa na koju se ugledaju renesansni arhitekti prostor nije natkriven, arkade, piano nobile (gospodski kat), pilastri, inovativna gradnja Filipo Bruneleschi - Piazza sv. Annuzinziata simetrini renesansni trg pravokutnog oblika, u sredini dvije fontane, a sa strana arkade Kapela Pazzi, S. Croce, Firenza, Filippo Brunelleschi i drugi (1430.-1433.) proelje (fasada) je mirno, arhitrav je prelomljen dekorativnim lukom na kupoli se nalazi lanterna dok su na tamburu okulusi (prozorii) nema niega prenaglaenog, a u tlocrtu je kvadrat kupola nad katedralom u Firenzi S. Pietro in Montorio / Tempietto (1502.-1511.) - Bramante kruni hram, stupovi vezani arhitravom, tambur sa slijepim niama ima vie ukrasa i detalja kako prilii 16. st. crkva sv. Petra - originalno Bramanteov tlocrt kojega je Michelangelo dovrio Michelangelo je jo radio Campidoglio (vrh rimskog Kapitola), na njemu je premjeteni Marko Aurelije (1537.1539.) Biblioteka Laurenziana, Firenza (zapoeto 1524., stubite projektirano 1558.-1559.), stupovi su uvueni u zid, valovito stepenite, prekinut zabat... renesansne crkve su iznutra jednostavne i prozrane prvi nagovjetaji renesansnog kiparstva je natjeaj za sjeverna vrata baptisterije u Firenci 1401. godine na kojemu pobjeuje Lorenzo Ghiberti 31 Skulptura

Uvod u povijest umjetnosti 2 na sjevernim vratima prikazuje teme iz Novog zavjeta uokvirene gotikim etverolistom u 28 reljefa Vrata raja, Lorenzo Ghiberti (1435.) istona vrata Krstionice S. Giovanni, Firenca prikazuje figure u grupama smjetene u pejzae ili arhitektonske prostore u 10 reljefa gotiko shvaanje - kanon izduenih proporcija - harmonija i poetizirani realizam Gozba Herodova, Donatello (1425.), pozlaena bronca baptisterij u Sieni iluzija prostora postignuta gradacijom dubina reljefa i dobrim rjeenjem centralne perspektive David, Donatello (1425.-1430.), bronca prva naga figura, realizam Gattamelata, Donatello (1445.-1450.), konjaniki spomenik, Piazza del Santo, Padova uzor Marko Aurelije, naturalizam Marija Magdalena, Donatello (1455.), drvo, djelomino pozlaeno oslabljeni ekspresionizam monumentalnost sa realistikim i naturalistikim komponentama u poetku je skulptura vezana za arhitekturu, prevladavaju srednjovjekovne likovne sheme, glavni sadraj je potpuno slobodno i vjerno prikazivanje ovjejeg lika Konjaniki spomenik Colleoniju, Andrea del Verrocchio (1483.-1688.), Camo SS. Giovanni e Paolo, Venecija Probueni rob (1525.), u mramoru Pieta (1500), mramor, Sv. Petar, Rim pieta je oplakivanje ili suut David (1501.-1504.), Galleria dell' Academia, Firenca (bio ispred Pallaze Vecchio) omiljeni motiv koji potjee iz starog zavjeta "dobro na kraju pobjeuje" simbol Firence, velik oko 6 metara, poiva na desnoj nozi (kontrapost), u lijevoj ruci dri praku, glava, radi perspektive je neto vea Mojsije (1513.-1515.), S. Pietro in Vincoli, Rim Grobnica Giuliana de Medicija (1524.-1534.), S. Lorenzo, Firenza alegorijske figure Dan i No (umorna ena) koji su prilagoeni stranama sarkofaga raeni od mramora, unutranja snaga se budi iz lika slikarstvo je zaokupljeno problemima plastinosti i prostornosti 32

Slikarstvo

Uvod u povijest umjetnosti 2 otkrivaju se zakoni perspektive prouava se anatomija ovjek i njegova okolina nastoje se to vjernije slikarski ostvariti crteom i bojom Izgon iz raja, Masaccio (1427.), kapela Brancacci, S. Maria del Carmine, Firenca vrlo realistino, chiaroscure Bitka kod San Romana, Paolo Ucello (1455.) bavi se problemom perspektive, slikao uglavnom scene bitaka Portret Federica de Montefeltra, Pietro della Francesca stavljen u prvi plan, iza njega je linearna i atmosferska perspektiva Krtenje Kristovo, Pietro della Francesca dnevni kolorit, bliskost s realizmom Roenje Venere, Sandro Botticelli (1480.) prvi uvodi mitoloke teme, prikazuje ih njeno i sanjarski, slavljenje ivota, obnova ivota u proljee, S linija kao stav tijela Roenje Venere (boica ljubavi) Flora - boica cvijea i bog vjetra nose zagrljeni ogrta Poklonstvo kraljeva, Sandro Boticelli tople boje, tu su pripadnici obitelji Medici, ali i Botticellijev autoportret (asistenca) 15. stoljee vodi realizam, dok 16. stoljee tei ka idealizmu, savrenstvu sv. Ana, Bogorodica i dijete, Leonardo atmosferska perspektiva - zasniva se na promjeni boje piramidalna kompozicija sfumato - zadimljenost / izmaglica Bogorodica u pilji, Leonardo (1485.), ulje na ploi preneseno na platno, Louvre, Pariz Mona Liza, Leonardo (1503.-1505.), Louvre, Pariz, koristi sfumato portret sa zagonetnim osmijehom Posljednja veera, Leonardo (1495.-1498.), Sta. Maria delle Grazie, Milano na zidu, uljenim bojama Freska na svodu Sikstinske kapele, Michelangelo Vatikan, Rim (1508.-1512.) Stvaranje Adama Prvi grijeh i Protjerivanje iz raja

Posljednji sud, Michelangelo (1534.-1541.), freska u Sikstinskoj kapeli

33

Uvod u povijest umjetnosti 2 Apostol Bartolomej koji je bio oderan u ruci dri kou (simbol svog muenitva), ali lice na toj oderanoj koi nije njegovo nego Michelangelovo, ime je prikazao osobnu ispovijed o svojoj krivnji i nedostojnosti Atenska kola, Rafaelo Santi (1510.-1511.) poznat kao slikar Madonna, preuzima sfumato od Leonarda robovao je formalnoj ljepoti, esto bez sadraja poznat po velikim ciklusima fresaka, kojima su kraeni dvorovi aristokrati u sredini atenske kole Urbinska Venera, Tiziano nain slikanja koji istie hedonizam, vrijeme kada je Venecija na vrhuncu moi istie ljepotu ene, zastor dijeli prvi od drugog plana, izraena boja Oluja, Giorgione Tizianov suvremenik, umro sa 24. godine u inozemstvu - Franjo Laurana, Andrija Meduni, Juraj ulinovi, Julije Klovi iz Vinodola (Michelangelo minijature, oslikavao knjige) Portret Arnolfinijevih (zarunika), Jan van Eyck (1434.) bogatstvo boje i tone pojedinosti

4.2. Renesansa u Hrvatskoj

renesansni spomenici u primorju Hrvatske sjeverna Hrvatska se razvija tek u baroku zbog turskih razaranja Dubrovnik - vaan konkurent Veneciji Mineta djelo Jurja Dalmatinca koji je zavrio Michaelo Michelozzi nia sa kipom sv. Vlaha Palaa Divona (P. Milievi i Andriji) - 1520. elegantne arkade, na katu elementi cvjetne gotike (trodijelni prozor - trifora) iznad vijenca na vrhu su gotike fijole - ukrasi Kneev dvor (Michelozzo i Midelozzi) - 1463. trijem sa stupovima (lukovi bogato dekorirani) Ljetnikovac Resti, Sorkoevi ibenik - Katedrala sv. Jakova (1441-1473.) 34

Arhitektura

Uvod u povijest umjetnosti 2 zapoeo je graditi Juraj Dalmatinac, zavrio je Nikola Firentinac trobrodna katedrala, bavasti svod, sklad funkcije, oblika i konstrukcije apsida ukraena vijencem glava - razliite glave - zanimljive studije odreenih ljudi, razliite tipologije, nonji i td. Veliki i Mali Ston sauvane zidine koje su Dubrovani napravili i tako zatitili solane od Turaka Kapela bl. Ivana Ursinija u Trogirskoj katedrali Krstionica u trogirskoj katedrali bavasti svod koji je kasetiran kao u Pantheonu napravio Nikola Firentinac okulusi - prozori dekorirani na renesansni nain, potom visoki reljef 92 glave u kapelici, skulptura dominira nad arhitekturom do katedrale je dograena kapelica sa sarkofagom ona je remek djelo renesansne skulpture Juraj Matejev Dalmatinac - oltar sv. Staa, Bievanje Krista djelo puno ekspresivnosti i dinamike Nikola Firentinac - kapela bl. Ivana Ursinija Ivan Duknovi - sv. Ivan evanelista - Trogir skulptura od mramora Andrija Alei - reljef sv. Jeronima i Krtenje Isusovo - Trogir rodom iz Draa prikazuje sv. Jeronima pustinji kako ita prikazani mali puti (krilati nagi djeaci koji osvjetljavaju put dui), a iznad njih su nie gdje su prikazane skulpture od oko 2 m Slikarstvo u Dubrovniku postoji slikarska kola Bla Juraj Trogiranin - Gospa u ruinjaku Nikola Boidarevi - Navjetenje i sv. Martin prosjak dosta ornamentike, pod utjecajem bizanta strogo centriran lik Bogorodice "Schiavoni" - Juraj Klovi (minijaturist), Andrija Meduli (Historija o Tobiji), Juraj ulinovi (Bog s djetetom)

Skulptura

35

Uvod u povijest umjetnosti 2

4.3. Manirizam
nastao je tako to se umjetniki govor velikih umjetnika poeo prouavati, usvajati, i kada se vie nisu obazirali na njegov sadraj dolazi do manirizma (oponaanja) prva slika manirizma je Posljednji sud u Sikstinskoj kapeli Michelangelo je poeo novi stil unosei zbunjujue situacije, napetost, dramatinost i sl. te dolazi sumnja - to utjee na promjenu stila razlikuje se od renesanse zato to izopauje onu naroitu odmjerenost, ravnoteu izmeu vjere i razuma, naturalizma i idealizacije, sadraja i forme osobine manirizma su: izazvati zapanjenost kombinacijom raznorodnih oblika, zauenost, iznenaenje, traenje tajanstvenosti, enigmatike, kontrasti boja, dematerijalizacija prostora, neobini predmeti i tematike (labirint zrcala, simboli, satovi, smrt) Arhitektura Vila Rotonda, Vicenza, Andrea Palladio (1567.-1570.) iluzionistiki izvedeno, to je jedna igra, udna zagonetka Michelangelo, trg Campidoglio prostor se iri - to je do tada bilo neobino usporedba maniristikog i antikog ideala proporcija A. Durer - mala glava, dugo tijelo, tenja prema neem ekspresivnom Perzej s glavom Meduze, Benvenuto Cellini kanon (1:7) postoje dijelovi koji nas trebaju okirati bronane statue tenja za vanjskim efektima Soljenka za Franju I., Benvenuto Cellini (1539.-1543.) ne slui namjeni, pokazuje rasko Madona s dugim vratom, Parmigianino (1535.) deformacija, cijela pozadina je isto udna i deformirana prostor nije realistiki Palazzo del Te, Mantova, Giulio Romano (1527.-1534.) Iluzionistiko slikarstvo 36

Skulptura

Slikarstvo

Uvod u povijest umjetnosti 2 virtuoznost, biranje kompliciranih situacija - manirizam Tajna veera, Tintoretto stol u dijagonali, aureola nad Kristom, pokrenutost, uzbuenje Krist je u kompozicijskom smislu je zanemaren u manirizmu su u prvom planu sporedne stvari (slukinja, psi, i neki anr prizori) Skidanje s kria, Rosso Fiorentino (1521.) dom, figure, ovjek u utom, sve ostalo u akromatskoj boji Pokop grofa Orgaza, El Greco (Dominikos Theotokopulos) (1586.) posljednji manirist Crkva sv. Tome, oslikan zid jedne kapele, govori o grofu dobroinitelju crkva mu je to napravila u znak zahvale slika u vertikalnoj kompoziciji, dole slika zemaljskog pogreba, gore raj likovi ljudi su izdueni, svjetlo kao da dolazi od Boga sve je treptavo, boje udne i neprirodne Albert Durer - slikar renesanse Adam - deformirani oblik Poklonstvo kraljeva - uplji lukovi, likovi malih glava Grunewald - njemaki manirizam oltar koji se sklapa i otvara likovi izgaraju i u svetom svjetlu

4.4. Barok
rani barok: 1560 - 1633 visoki barok: 1663 - 1700 kasni barok: 1700 - 1750 naziv barok se prvotno upotrebljavao u negativnom smislu, znaenja - nepravilno, izvrnuto, groteskno, prema portugalskom baroque, to je predstavljao nepravilan biser u Francuskoj to predstavlja neobian ukus koji je jasnou renesanse i klasike pretvorio u bizarne, izvitoperene oblike graditeljstvo, kiparstvo i slikarstvo se ogledaju u kienim i bogatim vanjtinama i unutranjosti graevina eli se izraziti snaga, obilje i rasko aristokracije barok je poeo u Italiji iz renesanse i manirizma

37

Uvod u povijest umjetnosti 2 renesansno - linearno ocrtavanje, plono i jasno oblikovanje, zatvorena i mnogolika kompozicija barokno - slikovito ocrtavanje, dubinsko i nejasno oblikovanje te otvorena i jedinstvena kompozicija ne pazi se na klasine proporcije u arhitekturi nestaje organske ravnotee koja ini ujednaeni odnos izmeu lanova koji podupiru i koji terete, jer se javljaju teki vijenci, a stupovi izrastaju u kolosalne vlada pokretljiva i dinamika struktura, izvueni dijelovi, kosi i obli zidovi, volute ljudsko se tijelo izduuje ili prikazuje u spiralnim zaokretima srodnost znanosti i umjetnosti, razvoj matematike, fizike, astronomije astronom J. Kepler: "Putanja planeta" - elipsa I. Newton : "Sila" - spektar boja kroz prizmu statika kruga - sve silnice iz sredita su podjednake, dinamika elipse je zbog nejednakosti silnica eliptina kupola, dvorana, trg (Berninijev trg. sv. Petra u Rimu, dua os je oko 300m) uspravan ovalni okvir tei se u beskraj i beskonanost, za veliinom i dubinom atmosferska perspektiva, iluzionizam dvorac posvaja prirodu i otvara se prema okoliu u obliku slova U najtipiniji je tzv. trokrilni ija glavna zgrada s 2 bona krila okruen nasadima, fontanama i skulpturama perivoj je nova funkcija koja je nerazdjeljiva od dvorca preoblikovanje prirode u "proirenje" drvoreda efekt irenja u nedogled iroke ulice s drvoredima i obrubljene proeljima palaa - efekt kulisa - ire se radijalno (npr. plan Karlovca) i usmjerene su prema fontani, crkvi, trgu veliki trgovi - esto ovalni "isprepletenost" arhitekture, kiparstva i slikarstva (dosad nikad tako izraen) sakralna arhitektura prenapuenost interijera, kienost, ovalnost, dinamika, efekt trajnog "gibanja" profana arhitektura zrcala - nova uloga u umjetnosti urbanizacija baroknog grada 38

Arhitektura

Uvod u povijest umjetnosti 2 zvjezdasti oblik, radijalno irenje ulica koje se spajaju u velike trgove Trg sv. Petra, Lorenzo Bernini eliptian tlocrt, kolonada stupova (dorskih), ovalni oblik, niz baroknih skulptura, bono dvije fontane, trg formira kao rairene ruke Glavni brod i proelje crkve sv. Petra u Rimu, Carlo Maderno (1607.-1615.) monumentalna graevina, kupola s lanternom, dinaminost proelje crkve S. Carlo alle Quattro Fontane, Rim, Francesco Borromini (1665.1667.) dinaminost (konveksno (udubljeno) - konkavno (ispupeno)) stupovi na fasadi, kapele u uglovima, eliptina kupola, igra svjetla i sjene sa stupovima crkva Sta Maria della Salute, 17. st. u Veneciji utjee na izgradnju crkve u Dubrovniku centralni tlocrt, monumentalna u sredinjem ulazu (stupovi, zabati) dinamina forma, kupola s lanternom (tamburi pridravaju dvostruko povijene volute) utjecaj Bizanta, osmerokutna, voluta - element jonskog stupa Versailles, 17. st., dvorac Luja XIV. arhitekti Louis le Vau - sredinji dio dva krila napravio Jules Mansart - ulazno dvorite, sjeverno i juno krilo Andre Le Notre - parkovi, perivoj unutranjost palae rijeili Charles le Brun i J. M. Mansart Galeries des Glaces (Dvorana zrcala), Hardouin-Mansart, Lebrun i Coysevox, palaa u Versaillesu najpoznatija - iluzija prostora i dinaminosti interesantna je zbog javljanja efekta polikromije (raznobojni parket, golemi prozori i preko golema ogledala gdje se reflektira priroda...) bazeni vodoskoci za barok su tipina rjeenja stubita panjolski trg, 18. st. - arhitekt de Sanctis barokno stubite - usklaene razliite gradske razine dinaminost postignuta izmjenom konveksnih i konkavnih oblika katedrala sv. Pavla, Engleska dugo zadran stil renesanse, tako da se to naziva "klasina umjetnost 17. st." Njemaki barok - dosta crkava izgraeno 39

Uvod u povijest umjetnosti 2 Crkva 12 svetaca u Bambergu sve je u elipsi, veliki prozori kroz koje dopire svjetlost Dvorac Eltze u Vukovaru Palaa Patai u Varadinu (utjecaji iz Austrije i eke) u Dalmaciji su talijanski utjecaji sv. Vlaho - kvadrat sa upisanim kriem (gradili ga mletaki arhitekti) sv. Marije Snjene u Hrv. zagorju cijeli prostor prekriven freskama, zlato Palaa Milesi (voni trg) i Cindro (Kreimirova ulica) David, Gianlorenzo Bernini (1623.) Zanos sv. Terezije, Gianlorenzo Bernini (1645.-1652.) barokna komplicirana kompozicija u kojoj dolazi do izraaja virtuoznost patetino lice Tereze

Skulptura

Slikarstvo talijansko slikarstvo Crkva sv. Ignacija, Rim, Andrea Pozzo iluzionisti, slikarstvo, beskrajni prostor - dubina optike varke, skraenje - perspektivno gledanje Caravaggio Smrt Bogorodice - realistiki, da izgleda kao da je anr prizor kao jedan fragment (Bog i ena koja plae) Koara s voem Poziv sv. Mateja - biblijske scene prikazuje u suvremenoj odjei Bahkus - ili Dioniz, bog vina realizam, ak prenaglaen (naturalizam), stil - caravagionizam kontrast svjetla i sjene (chiaroscuro), dramatinost luminizam - lat. lumen - svjetlost - slikanje pomou svjetlosti Frederico Benkovi - pod Caravaggiovim utjecajem Abraham rtvuje Izaka svjetlost dolazi iz gornjeg lijevog luka tople boje Maria de Medici, francuska kraljica, ukrcava se u Marseillesu, Peter Paul Rubens 40

flandrijsko slikarstvo

Uvod u povijest umjetnosti 2 Slamnati eir, Peter Paul Rubens portret njegove ene, profinjeni kolorit, punina ivota odraava aristokratsku klasu, sjaj, rasko Otmica Leukipovih keri bujnost ena, velianje putenosti Flandrija je bila pod utjecajem katolikog Rima njihovi naruitelji su bili crkva i drava, motivi vjerske prirode, reprezentativnost, veliki format, jedan centar, dok je Holandija bila pod utjecajem protestantizma, a njihovi naruitelji su bili privatni kolekcionari, svjetovni motivi, skromnost, mali format, vei broj kola i slikarskih radionica holandsko slikarstvo Pua lule, Frans Hols Ciganka, Frans Hols bio je realist, volio je prikazivati ljude u tipinim situacijama Autoportret, Rembrandt (1658.) radio je autoportrete Jakovljev blagoslov, Nona straa znaajke - psihika dubina likova, topli tonovi, antibaroknost, jednostavnost Posjet i Pogled na Delft (pejza), Vermeer van Delft lazurni, tanki namazi, svijetli tonovi, harmonija i ravnotea umjetnost oslonjena na talijansku renesansu - L'art classique Magdalena pokajnica, Georges de la Tour Caravaggiov sljedbenik, svjetlo presudno na slici dri lubanju, djeluje volumno, to oblikuju sjene, naga koljena i ramena Bijeg u Egipat, Claude Loraine (Loren) kolovan na klasicistikoj renesansnoj formi suptilniji, radio je pejzae Otmica Sabinjanki, Nicolas Poussin (1636.-1637.) teme iz mitologije Povratak s trnice, Jean Baptist-Simeon Chardin (1739.) Kuhinjska mrtva priroda, Jean Baptist-Simeon Chardin (1731.) naglaen je bio religiozni duh 41

francusko slikarstvo

panjolsko slikarstvo

Uvod u povijest umjetnosti 2 Sv. Serapion, Francisco de Zurbaran (1628.) slikao svetake prizore i mrtvu prirodu iskazuje nacionalnost tri grupe predmeta, tolerancije prema ravnotei umjetnik se bavi plastinim oblikovanjem svjetlo prodire s gornje lijeve strane Las Meninas, Diego Velazquez (1656.) pripada zlatnom dobu panjolskog slikarstva, utjecaj Caravaggia, dvorski slikar kasna faza - portreti kraljevske obitelji dvorske gospoice, menine - dadilje, guvernante infantkinja u prednjem planu pozira autoportret njegov u lijevom dijelu kako slika prisutni su i roditelji koji se odraavaju u ogledalu nema intenzivnih boja, tonski slikar i realistiki Bakho s pijancima, Diego Velazquez realistika s naglaenim naturalizmom Predaja Brede, Diego Velazquez priguene boje, jedinstven tonalitet Vodonoa iz Seville, Diego Velazquez (1619.) anr prizori iz seoskog ivota Bogorodica s djetetom, Bartolome Esteban Murillo (1675.-1680.) religiozne i sentimentalne teme ljupka panjolska Bogorodica koristi sfumato kojeg je Leonardo otkrio i zbog toga nema linije

4.5. Rokoko
od fra. rocaille = groteskna koljka javlja se asimetrian dekorativan moment koji podsjea na koljku to je zapravo kasna faza baroka, podudara se sa smru Louisa XIV. upotrebljava se njena ploha sa dekoracijom, umjetnost interijera tapiserije, reljefi, pozlaeni okviri, ornamentike, kineske vaze... dubok sastojak enstvenosti prodire u sve izraze rokokoa i to navodi na ulogu koju ena preuzima u drutvu 18. st. 42

Uvod u povijest umjetnosti 2 Arhitektura Dvorac Sansoucci Dvorac Fridrika II. u Pozdanu Kineska ajane Perivoji kineski utjecaj - porculan Jean Antoine Watleau slike iz ivota aristokracije esto vezane uz glazbu- slikanje tekstila slike djeluju kao iluzija o sretnom ivotu Povratak s pjace (trnice), Jean Baptiste Simeon Chardin Domaica, Jean Baptiste Simeon Chardin on je pjesnik svjetlosti ena u platnenoj odjei, tako da je sjaj na pucetama, boci, pladnju, ali ne i na odjei realistiko slikarstvo koje prikazuje scene iz svakodnevnog ivota francusko prosvjetiteljstvo Ljuljaka, Jean Honore Fragonad sliica iz ivota, blago erotika, aristokratska profinjenost tonsko slikanje, njene boje, sjene, atmosferska perspektiva, kronje fino oblikovane Bogorodica, Tiepolo talijanski slikar kasnog baroka svijetle boje, meki kontrasti - tu se vidi rokoko Francesco Guardi boja djeluje skicozno nanesena venecijanski vedutist Foaje u splitskom teatru nije originalan rokoko - puti, ruice, velika ogledala

Kiparstvo Slikarstvo

43

Uvod u povijest umjetnosti 2

5. STILOVI 19. STOLJEA

5.1. Klasicizam
Otkrie Herkulaneuma i Pompeja sredinom 18. st. je jedna od inspiracija za neoklasicistem Rim postaje neoklasicistiki spiritualni i umjetniki centar njemaki arheolog suprotstavlja barokne forme i deformacije tijela sa antikom uzvienom jednostavnou i velikom mirnoom vizija ovjeka se totalno promijenila, industrijska revolucija, pad reima, apsolutisti i feudalci poinju preispitivati postojanje Boga suprotstavljanje obijesti, pretjeranome, neprirodnome, lanom kranstvo gubi svoju snagu u umjetnosti, kranski motivi nestaju sa slika, mitologija zamjenjuje povijesne teme umjetnost poslije revolucije gubi svoj prijanji poloaj i postaje politika stvar Muzej u Berlinu - helenistika zgrada crkva Madelaine - hram u korintskom stilu (kopiranje rimskog hrama) eklekticizam - ponavljanje ve postojeih oblika (glazbe, filma, likovne umjetnosti) Brandeburka vrata - graena po uzoru na Propileje u dorskom stilu (Langhaus) Teatro della Scala u Milanu, Piermarini Panteon (sveta Genoveva), Jacques-Germain Soufflot (1755.-1792.) palaa Drakovi u Zagrebu Amor i Psiha, Paolina Borghese, Antonio Canova George Washington, Jean-Antoine Houdon (1788.-1792.) Zakletva Horacija - J. L. David David je angairan politiki, njegova je umjetnost nerazumljiva bez konteksta Revolucije i Napoleona, novi stil je u slubi politike poruke i ima tendenciju za monumentalnou Sokratova smrt, Jacques-Louis David (1787.) Madame Arhitektura

Skulptura

Slikarstvo

44

Uvod u povijest umjetnosti 2

5.2. Romantizam
franc. roman, romantique: sredinom 18. st. postaje sinonim za slikovito, piroteskno, isprva samo za engleske parkove, nakon 1800. je simbol za antitradicionalno, antiklasino i antiklasicistiko posebno znaenje imaju Engleska, Francuska i Njemaka (buenje nacionalne svijesti, podrijetlo) romantizam je razvio novi humanizam i idealizam koji naglaava novi nain ivota vivere savie (ivi svoj ivot) slijedei svoje instinkte, a ne bazirati se na drutvena pravila mijenja se ponaanje u drutvu - svjetska bol i reforme predromantini pokret Sturm und Drang (Goethe, Schiller, Hoffman), buntovan je i rui sve tradicije, trai revalorizaciju iracionalnog Arhitektura Skulptura David d'Angers pokuava obnoviti portretnu skulpturu La Marseillase, Francois Rude (1833.-1836.) Kip slobode (Sloboda obasjava svijet), Auguste Bartholdi (1875.-1884.) Splav "Meduze", Theodore Gericault (1818.-1819.) manifest romantizma kontrasti svjetla i sjene, dramatinost Odaliska, Jean-Auguste-Dominique Ingres (1814.) Sloboda na barikadama, Eugene Delacroix (1845.-1850.) srpanjska revolucija (II.) 45 restauracija srednjovjekovnih graevina najaktivniji restaurator tog vremena je Violet le Duc Engleska banka, London, Sir John Soane (1794.) Parlament, London, Sir Charles Barry i A. N. Welby Pugin (1836.) Opera, Pariz, Charles Garnier (veliko stubite) (1861.-1874.) - neobarok Big Ben u Londonu - neogotika Mirogoj u Zagrebu - klasicizam Katedrala u Zagrebu - neogotika

Slikarstvo

Uvod u povijest umjetnosti 2 Dante i Virgilije u paklu, Eugene Delacroix Alirske ene u haremu, Eugene Delacroix doba otkrivanja egzotinih tema, crne puti Ivan Rendi Vjekoslav Karasa - Rimljanka ili Djevojka s lutnjom - na granici klasicizma (volumne ruke) i romantizma (interes za boje, folklor)

5.3. Realizam
likovno ideoloka orjentacija fiksirana u umjetnosti prvih desetljea druge polovice 19. st. koja je preteno zastupljena u slikarstvu i grafici, manje u kiparstvu realizam u likovnoj umjetnosti je gotovo iskljuivo ogranien na Francusku i desetak godina kasnije na Njemaku uvjetovan je politikim i socijalnim zbivanjima te svojevrsna reakcija na romantizam i njegovo naelo je larpurlartizam (umjetnost radi umjetnosti) sudara se s naturalizmom (na podruju vjerodostojnog prikazivanja zadane teme) i dramatinom izraajnou plastike i slikarstva gotike (na podruju postizanja jake ekspresivnosti realizam eli postii izraajnost, realan i uvjerljiv prikaz oblika ili zbivanja bez sitnih detalja koji bi podsjeali na fotografiju glavni predstavnik realizma je Gustave Courbet koji organizira vlastitu izlobu u "Pavillon du Realisme" 1855. jer njegova djela nisu bila slubeno prihvaena Kamenolomci, Gustave Courbet (1849.) slikao je samodopadne portrete, majstorski oslikane aktove i prizore u umi osim njega su predstavnici realizma Honore Daumier (karikature, ilustracije, crtei i slike, Pralja) te Millet (seljake scene, Sijaice), pa ak i E. Manet i C. Monet u svojoj prvoj fazi u skulpturi su dali ekvivalente slikarskim ostvarenjima Constantin Meunier i u svojoj ranijoj stvaralakoj fazi Auguste Rodin

5.4. Impresionizam
1874. izloba impresionista u Parizu radikalni naturalizam, nema ideje, fasade slika, trenutni utisak

46

Uvod u povijest umjetnosti 2 veliku pozornost pridaju svjetlosti i boji u kiparstvu se vidi naturalizam i simbolizam te impresionistika titravost Kristalna palaa, London, Sir Joseph Paxton (1851., rastavljena i ponovno sastavljena u Sydenhamu 1852. i unitena 1936.) Brooklynski most, New York, John i Washington Roebling (1867.-1883.) Eiffelov toranj, Gustave Eiffel (1887.-1889.), napravljen za Svjetsku izlobu 1889. Mislilac, Auguste Rodin (1879.-1889.) Poljubac, Auguste Rodin (1886.-1898.) Spomenik Balzacu, Auguste Rodin (1897.-1898.) Doruak na travi, Edouard Manet Olimpija, Edouard Manet Impresija - izlaz sunca, Claude Monet (1868.) Lopoi, Claude Monet (1907.) Le Moulin de la Galette, Auguste Renoire (1876.) aa apsinta, Edgar Degas (1876.) Prima balerina, Edgar Degas (1876.)

Arhitektura

Skulptura

Slikarstvo

5.5. Postimpresionizam
simbolizam Mlade ene na obali mora, Puvis de Chavanes (1883.-1889) Kiklop, Odilon Redon (1882.) Prikaza (Salomin ples), Gustave Moreau (1876.) uti Krist, Paul Gauguin (1888.) Bretonski svinjar, Paul Gauguin (1897.) Tahianke, Paul Gauguin (1893.-1894.) sinteza oblika, plonost, simbolika boja Krik, Edvard Munch (1893.) itno polje s empresima, Vincent van Gogh (1889.) Autoportret, Vincent van Gogh (1889.) 47

predekspresionizam

Uvod u povijest umjetnosti 2 Goghove boje - uto predstavlja vjeru, pobjedu ili ljubav, karmin je dugovna boja, kobaltno plava je boanska boja, crveno i zeleno oznaavaju strane ljudske strasti) U Moulin Rougeu, Henri de Toulouse-Lautrec (1893.-1895.) Autoportret, Paul Cezanne (1879.) Mrtva priroda s jabukama u zdjeli, Paul Cezanne (1870.-1882.) gradi plohama, toplo-hladni kontrast (modulacija), stereometrijski oblici - kugla, stoac, valjak klasini postimpresionizam

5.6. Secesija (Art nouveau)

secesija - zadnji stil 19. st jugendstil, art nouveau, liberty, modern style Ime dobio po Art Nouveau, trgovini koju je u Parizu 1895. otvorio Siegfried Bing, i koji je uposlio veinu dizajnera toga doba. U Njemakoj i Austriji se naziva Jugendstil, Italiji Stile liberty, panjolskoj Modernista. reakcija na historicizam, linija, ornamentika, florealni motivi, dekorativnost Casa Mila, Barcelona, Antoni Gaudi (1905.-1907.) Robna kua Carson Pirie Scott & Company, Chicago, Louis Sullivan (1899.-1904.) Gunduliev san, Vlaho Bukovac obiljeio 19. st. - Hrvatski preporod literarno proeta slika, Gunduli lei ispod stabla uz obalu oko njega vile i muze koje ga nadahnjuju Mlada patricijka, Vlaho Bukovac izvrstan portretist, odraava se impresionizam, iako je u sutini realist, intenzitet svjetlosti, forma je obla Japanka, Vlaho Bukovac svjetlost, sjene Rai, Kraljevi, Beci - prvi moderni slikari u Hrvatskoj Zagrebaka arena kola - Mato Celestin Medovi - rodom s Peljeca (Kuna, moje malo misto, op.ur.), Klement Crni "Bonaca" Arhitekti: V. Kovai, K. Toni, D. Ibler 48

Uvod u povijest umjetnosti 2 Kipari: I. Rendi, R. Frange-Mihanovi, R. Valdec, B. Dekovi

49

Uvod u povijest umjetnosti 2

6. UMJETNOST 20. STOLJEA

6.1. Arhitektura
novi graevinski materijali - armirani beton, elik i staklo 19. st. pseudostil (imitacije povijesnih stilova) potkraj 19. i na poetku 20. st. pronalazak novih materijala i novih konstrukcija (tradicionalne i moderne) moderna arhitektura se poela razvijati u Americi, Chicagu (prve velike robne kue, poslovni neboderi nastaju u Chicagu) Louis Sullivan - Arhitekt ameriki, koristi ornament Frank Lloyd Wright - bavi se problemom intimnog stanovanja Kua na slapovima - javlja se ideja povezivanja arhitekture i okolia radi niske, izduene kue - prerije staklene povrine su velike, istie ognjite (kamin) koje je od prapovijesti srce kue volumen ulazi u prostor, kontakt s prirodom - organska arhitektura stvorio Helio laboratorij horizontalne konzole, kroz sredinji stub prolaze sve instalacije Antonio Gaudi - panjolski arhitekt Casa Mila (Barcelona), koristi ornament djeluje organiki, forme su zaobljene De Stijl - odbacuje ukrase, to je neoklasicistiki stil Kua Schroder, Utrecht, Nizozemska, Gerrit Rietveld (1924.), utjecaj Mondriana crveni detalji imaju vanu ulogu za koloristiku ravnoteu Bauhaus - grupa umjetnika koju je okupio Walter Gropuis osnovan je u Weimaru, zatvorili ih Nacisti kasnije stvorio moderni izraz, sinteza strojne proizvodnje i umjetnikog obrta zgrada Bauhausa u Dessau tada je to bilo revolucionarno izdanje radionice, prostorije za teoriju, spavaonice - tri osnovna dijela cijela fasada je bila u staklu Le Corbusier bavio se problemom stanovanja za modernog ovjeka Kua Savoye, Poissy-sur-Seine, Francuska, Charles Edouard Jeanneret Le Corbusier

50

Uvod u povijest umjetnosti 2 stoji na tankim stupiima, ini se kao da lebdi, na krovitu je terasa Stambena zgrada, Unite d'habitation, Marseille, Le Corbusier Notre-Dame-du-Haut, Ronchamp, Francuska, Le Corbusier Njemaki paviljon, Meunarodna izloba, Barcelona, Ludwig Mies van der Rohe (1929.), crveni naslonja Kua Tugendhat u Brnu, Ludwig Mies van der Rohe primarna (prostornost) i sekundarna (namjena) funkcija proimanje vanjskog i unutarnjeg prostora, strukturalizam Nacionalni centar za umjetnost i kulturu Georges Pompidou, Pariz, Richard Rogers i Renzo Piano (1971.-1977.) Hongkonka banka, Hong Kong, Foster i suradnici (1979.-1986.)

6.2. Skulptura
Leei akt I., Henri Matisse (1907.) Poljubac, Constantin Brancusi (1909.) Veliki konj, Raymond Duchamp-Villon (1914.) Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru, Umberto Boccioni (1913.) Spomenik treoj internacionali, Vladimir Tatlin (1919./1920.) Prije slomljene ruke, Marcel Duchamp (1945.) Glava ene, Pablo Picasso (1930./1931.) Vrea za led - Mjerilo B, Claes Oldenburg (1970.) Slomljeni obelisk, Barnett Newman (1963./1967.) Okrueni otoci, Projekt za Biscayne Bay, Greater Miami, Florida, Christo (Javacheff) (1982.)

6.3. Ekspresionizam
Fovisti Les Fauves - zvijeri Radost ivljenja, Henri Matisse (1905./1906.), voa pokreta Crveni atelijer, Henri Matisse (1911.) Kristova glava, Georges Rouault (1905.) Stari kralj, Georges Rouault (1916./1937.)

51

Uvod u povijest umjetnosti 2 Njemaki ekspresionizam Die Brucke - Most, skupina slikara iz Dresdena, boemi Der Sturm - Oluja, asopis koji je privukao lanove skupina Die Brucke i Der Blaue Reiter (Plavi jaha) Franz Marc - "Plavo je muko naelo, snano i duhovno, uto je ensko naelo, njeno, spokojno i osjetilno. Crveno je materija, gruba i teka". Autoportret, Ernst Ludwig Kirchner (1907.), die brucke ena pred zrcalom, Erich Heckel (1908.), die brucke Posljednja veera, Emil Nolde (1909.) , die brucke Autoportret, Oscar Kokoschka (1913.), die brucke Skica I za "Kompoziciju VII", Vasilij Kandinski (1913.), der blaue reiter

6.4. Apstraktna umjetnost

Apstrakcija - proces ralambe i pojednostavnjenja promatrane stvarnosti u geometrijske likove (lat. ab - trahere znai odvui, odijeliti) Les Demoiselles d'Avignon, Pablo Picasso (1907.), ul. Avignon iz Barcelone (bordel) Portret Ambroisea Vollarda, Pablo Picasso (1910.) Mrtva priroda s trskom za stolce, Pablo Picasso (1912.) Novine, boca, paket duhana (Pota), Georges Braque (1914.) Tri sviraa, Pablo Picasso Tri plesaice, Pablo Picasso (1925.) Guernica, Pablo Picasso (1937.) Istodobne suprotnosti, Robert Delaunay (1913.) Dinamizam biciklista, Umberto Boccioni (1913.) Nastao u Rusiji. Putnik, Ljubov Popova (1915.) analitiki kubizam sintetiki kubizam

kubizam

orfizam futurizam kubofuturizam

suprematizam 52

Uvod u povijest umjetnosti 2 Prvi potpuno ruski pokret 20. st. Kazimir Maljevi radio nacrte za operu Pobjeda nad suncem, plod jedne od najznaajnijih suradnji u moderno doba. Crni etverokut, Kazimir Maljevi (1913.-1915.) Suprematistika kompozicija: Bijelo na bijelom, Kazimir Maljevi (1918.) De Stijl - Pokret koji je bio kratka vijeka u cjelini, nazivao se jo neoplasticizam, a ime dobiva po nizozemskom asopisu koji zastupa Doesburgove, der Leckomove i Mondrianove ideje Kompozicija s crvenim, modrim i utim, Piet Mondrian (1930.) Trafalgar square, Piet Mondrian Broadway Boogie Woogie, Piet Mondrian

6.5. Fantastina umjetnost

Vie ovisi o stanju duha. Mata (nutarnje oko) je vanija od vanjskog svijeta. Tajnovitost i sjeta ulice, Giorgio de Chirico (1914.), metafiziko slikarstvo Ja i selo, Marc Chagall (1911.) Akt silazi stubama, Marcel Duchamp (1912.) Mladenka, Marcel Duchamp (1912.) Upornost sjeanja, Salvador Dali (1931.) Kompozicija, Joan Miro (1933.) Stroj koji cvrkue, Paul Klee (1922.) Park pokraj Lu(cerna), Paul Klee

6.6. Ostalo
Apstrakcijski ekspresionizam - akcijsko slikarstvo Silazak u tminu, Adolf Gottlieb (1947.) Jetra su pijetlov ealj, Arshile Gorky (1944.) Jesenski ritam: broj 30, Jackson Pollock (1950.) Povezan s optikom, fizikim i psiholokim aspektom vida. Optike iluzije. Prikaza, iz niza U poast pravokutniku, Joseph Albers (1959.), dolazi u Ameriku kada je Hitler zatvorio Bauhaus

op-art

53

Uvod u povijest umjetnosti 2 Ulazak u zeleno, Richard Anuszkiewicz (1970.) Marcel Duchamp i dadaisti su zatitnici pop-arta to to ini suvremeni dom tako razliitim, tako privlanim?, Richard Hamilton (1956.) Djevojka koja se utapa, Roy Lichtenstein (1963.) Zlatna Marilyn Monroe, Andy Warhol (1962.)

pop-art

54