Vous êtes sur la page 1sur 9

Bibli@a, periodika@, efhmeri@dev, radio@fwno sthn Gkri@ko, sto parelqo@n kai sh@mera, epime@leia thv filolo@gou Eufemia Attanasi

apo@ to Sole@to. H Gkri@ko, dhladh@ h ellhnikh@ glw@ssa tou Sale@ntou, metado@qhke proforika@ apo@ genia@ se genia@, toula@ciston apo@ to 1500, diathrw@ntav tiv auqentike@v morfe@v grammatikh@v, alla@ ca@nontav siga@ siga@ polle@v le@xeiv, oi opoi@ev antikatasta@qhkan apo@ thn italikh@ glw@ssa. Diame@sou twn aiw@nwn, a@nqise sthn Gkretsi@a salenti@na mia plou@sia paragwgh@ tragoudiw@n, ta opoi@a (o@pwv h glw@ssa) metafe@rthkan proforika@. Kata@ ton 1800 shmeiw@netai e@na gogono@v apofasistikh@v shmasi@av. Polloi@ melethte@v (Salenti@noi, Italoi@ kai xe@noi) endiafe@rontai gia thn gkraikanikh@ glw@ssa kai koultou@ra. O Witte sto periodiko@ Gesellschalter (1821), o Pott sto periodiko@ Philologus (1856). Mo@no kata@ tiv teleutai@ev dekaeti@ev tou 1800, merikoi@ episth@monev apo@ thn Toska@nh, o Domenico Comparetti sto Spettatore italiano (1859) kai sto Saggi dei dialetti greci nellItalia Meridionale (1866) kai o Giuseppe Morosi sto bibli@o Studi sui dialetti greci della Terra dOtranto (Mele@tev scetika@ me tiv ellhnike@v diale@ktouv tou Otranto), entuposiasme@noi apo@ thn omorfia@ twn tragoudiw@n sthn gkri@ko, ta sune@lexan, akou@gontav ta poih@mata apo@ thn zwntanh@ fonh@ autw@n pou ta milou@san. Aute@v oi sulloge@v, an kai sumantike@v, parousia@zoun sucna@ la@qh antigrafh@v, ofeilo@mena kuri@wv sthn ela@cisth gnw@sh thv gkrekanikh@v glw@ssav. @Enav spoudai@ov melethth@v, tou opoi@ou sh@mera epanektima@tai kai kri@netai prosektika@ to e@rgo tou, ei@nai o V. D. Palumbo (Kalhme@ra, 1856 1918). Ei@nai mega@lov gnw@sthv thv gkri@ko, twn neoellhnikw@n kai a@llwn su@gcronwn glwssw@n pou tou epitre@poun na diadi@dei sthn Eurw@ph thn spoudaio@thta thv gkreka@nikh@v koultou@rav. Sucna@ o Palumbo paineuo@tan o@ti ei@ce sulle@xei o@la ta tragou@dia thv Gkretsi@a se sullogh@, h opoi@a, meta@ to qa@nato@ tou, ca@qhke. Eutucw@v, auta@ ta tetra@dia bre@qhkan kai do@qhkan apo@ touv klh@ronomou@v tou ston politistiko@ Su@llogo Ghetona thv Calimera, pou ta anti@graye kai exe@dwse sto bibli@o Io mia for (Yph@rce mia fora@), epime@leia tou kaqhghth@ Salvatore Tommasi se duo to@mouv (1998). Auta@ ta bibli@a perie@coun 150 dhgh@mata kai paramu@qia, ta opoi@a perigra@foun dia@forouv carakth@rev thv kaqhmerinh@v zwh@v, o@pwv ei@nai gkrinia@rhv o qei@ov, h fronti@da thv mhte@rav kai h ko@rh a@taktov kai moia@zoun me ta pro@swpa pou e@coun ta gkreka@nika bibli@a thv Kalabri@av.
1

Salvatore Tommasi to 1996 e@cei dhmosieu@sei Katalsti o ksmo, bibli@o pou e@graye kata@ thn dia@rkeia tou seminari@ou gia thn gkri@ko (dih@rkesh e@na cro@no) kai summetei@can a@lloi melethte@v, o@pwv Giuseppe Colella, Silvano Palam kai Rocco Aprile. O to@mov perie@cei pollou@v dialo@gouv sthn gkreka@nikh glw@ssa gia tiv salenti@nev para@doseiv, e@na morfo suntaktiko@ kata@logo kai e@na lexiko@ Gkri@ko - Italika@. Na qumh@soume kai to e@rgo tou Alia loja (Li@gev le@xeiv), pou ei@nai sullogh@ poihmatw@n sthn gkri@ko (ed. Ghetonia 2009). O suggrafe@av epe@lexe auto@n ton ti@tlo epeidh@ h@qele na dei@xei o@ti h gkri@ko, an kai me e@na periorisme@no lexilo@gio, mporei@ na ekfra@zei ta sunaisqh@mata kai tiv e@nnoiev eno@v sugkekrime@nou diametrh@matov. Ta a@lla tetra@dia tou Palumbo pou perie@coun ta qrhskeutika@, erwtika@ kai peismatika@ tragou@dia tou Corigliano dOtranto, dhmosieu@thkan apo@ to Salvatore Sicuro sto bibli@o Itela na su p (1999). H Kalhme@ra, mazi@ me to Palumbo, e@cei kai a@llouv melethte@v. Anafe@roume ton iere@a Vito Lefons (1834 1918) kai ton Pasquale Palumbo (1873 1925), ptuciou@co sthn Flwrenti@a me thn ergasi@a Sul dialetto greco di Calimera (Peri@ thn ellhnikh@ dia@lekto thv Kalhme@rav). O Mega@lov Po@lemov fe@rnei se epafh@ thn ellhno@fwnh koino@thta me tiv upo@loipev thv Itali@av kai oi a@nqrwpoi anagka@zontai na mila@ne kai na gra@foun sta italika@. Gia to No@to arci@zei h peri@odov twn koinwnikw@n diekdikh@sewn. @Ustera akolouqei@ h fasistikh@ eikosaeti@a pou den ascolei@tai me tiv eqnike@v glwssike@v meioyhfi@ev, alla@ suntelei@ exi@sou polu@ sthn ptwtikh@ touv porei@a diame@sou tou scolei@ou, o@pwv e@gine sto te@lov tou 1800. H kri@sh thv Gkraitsi@a Salenti@na, h@dh lanqa@nousa epi@ mia triakontaeti@a, wrima@zei kata@ thn dia@rkeia tou deu@terou pagko@smiou pole@mou. Oi blabere@v sune@peiev tou pole@mou kai kuri@wv thv metapolemikh@v perio@dou (gia para@deigma h anergi@a, h pei@na, to me@llon cwri@v prooptike@v) diamorfw@noun ne@a kata@stash, afou@ ka@qe cro@no polloi@ ne@oi afh@noun to gene@qlio cwrio@ h@ gia spoude@v h@ gia douleia@ kai den epistre@foun pia. Thn eikosaeti@a 1950 1970 prokalei@tai anasta@twsh apo@ thn metana@steush, alla@ kai apo@ thn epi@drash twn me@swn mazikh@v enhme@rwshv, twn efhmeri@dwn kai tou scolei@ou. H politistikh@ klhronomi@a thv Gkrai@tsia ei@nai sumbibasmh@, giati@ sta paidia@ dida@sketai mo@no ta italika@ kai ta
2

gkri@ka, pou gia polu@ cro@no h@tan h uperoyi@a tou salenti@nou plhqusmou@, qewrou@ntai ntroph@. En tou@toiv, auto@n ton aiw@na, parathrei@tai e@na endiafe@ron gia tiv ellhno@fwnev meioyhfi@ev kai arci@zoun ereunhtike@v spoude@v ap @ thn meria@ tou Germanou@ Gerhard Rohlfs, tou Giovanni Alessio, tou Cesare Battisti, tou Oronzo Parlangeli apo@ thn Le@tse, tou Giannino Aprile, tou Paolo Stomeo pou di@daske ne@a ellhnika@ sto Panepisth@mio tou Le@tse kai a@llwn Italw@n kai xe@nwn filolo@gwn. To 1935 Domenicano Tondi apo@ to Zollino dhmosi@euse to bibli@o Glossa. La lingua del Salento. To bibli@o auto@ di@nei uliko@ mele@thv gia glwssolo@gouv scetika@ me thn morfologi@a kai th su@ntaxh kai, epi@shv, prosfe@rei stouv ne@ouv e@na bibli@o ana@gnwshv kai mia mikrh@ gkrekanikh@ grammatikh@. Te@lov o Tondi qe@lei na dei@xei sthn kube@rnhsh o@ti sthn Apouli@a upa@rcei ellhniko@ nhsi@ gia na bohqh@soun th diath@rhsh@ tou. Gu@rw apo@ to e@rgo tou Ta pramata Christ, epexergasi@a apo@ ton Leonardo Tondi, apo@ to Tzoli@no (ed. Manni 2008), ei@ce arcika@ e@na sugkekrime@no skopo@ gia na auxhqei@ th summetoch@ sthn ellhnikh@ leitourgi@a kai apo@ touv opoi@ouv mi@lhsan to gkri@ko kai apo@ touv opoi@ouv mi@lhsan th topikh@ dia@lekto. To bibli@o Scavi linguistici della Magna Grecia (Oi anaskafe@v thv glw@ssav sth Mega@lh Ella@da 1972) tou Rholfs, pou pa@nta qewrei@tai e@na klasiko@ tou qe@matov, dei@cnei o@ti oi plhqusmoi@ thv arcai@av Magna Grecia e@coun diathrh@sei polu@ th glw@ssa touv, kata@ thn arcaio@thta kai to mesai@wna kai o@ti auth@ h glw@ssa ei@nai ako@ma zontanh@ se orisme@nev perioce@v thv No@tiav Itali@av. O Giannino Aprile sune@lexe ston to@mo Kalhme@ra kai ta tragou@dia thv ta kalu@tera thv paradosiakh@v poi@hshv thv Kalhme@rav, sunodeu@ontav ta tragou@dia me polle@v plhrofori@ev istorikou@ kai biografikou@ carakth@ra. To bibli@o pou dhmosieu@qhke meta@ ton qa@nato tou suggrafe@a (1972) e@cei xepoulh@sei ame@swv, e@tsi e@gine ana@gkh mia kainou@ria e@kdosh tou e@rgou, pou ekdo@qhke me euqu@nh tou Sullo@gou Ghetona to 1990. En to metaxu@ to 1980, ei@de to fwv o mega@lov to@mov Racconti greci inediti di Sternatia (Ane@kdota ellhnika@ dihgh@mata thv Sternati@av) apo@ ton Paolo Stomeo. To bibli@o Glossa grika tou Angiolino Cotardo, apo@ to Castrinia@no, pou dhmosieu@qhke gia prw@th fora@ to 1974 kai anatupw@qhke to 2010,
3

apotelei@ thn prw@th apo@peira na anaptu@xei mia hv h@v dia@lektou hv h@v glw@ssav. Metaxu# autw@n pou perisso@tero afierw@qhkan sthn diafu@laxh thv gkri@ko kai thv politistikh@v meiono@thtav sthn perioch@ tou Sale@nto, xecwri@zei h morfh@ tou Antonio Anchora, o opoi@ov sunqe@tei sti@couv sth gkrekanikh@ glw@ssa sto e@rgo tou H gkreka@nikh poi@hsh. Pragmatiko@thka na anakalu@youn kai na axiopoih@soun (1998). To bibli@o sugkentrw@nei ta grapta@ twn 18 su@gcronwn poihtw@n, scedo@n o@lev tiv zwntane@v marturi@ev gia thn tera@stia politistikh@ klhronomi@a thv gkri@ko. Ta qe@mata@ touv ei@nai dia@fora: istorike@v mnh@mev, laografika@, qrhskeutika@, o@la qe@mata pou epitre@poun ton prosdiorismo@ tou xecoristou@ carakth@ra eno@v politismou@ pou ri@zwse sto salentino@ e@dafov. To bibli@o Loja jagapi (1997) sulle@gei ta poih@mata 5 poihtw@n thv Kalime@rav, oi opoi@oi ako@ma zoun: Cici Cafaro, Cesare Campanelli, Angela Campi Colella, Leonardo Colaci, Franco Corlian. Ta qe@mata pou kalu@ptontai ei@nai h e@xarsh thv cw@rav touv, h apw@leia thv glw@ssav touv, h aga@ph, h nostalgi@a, h metana@steush. Oi poihte@v autoi@ e@coun epi@gnwsh tou gegono@tov o@ti ta cwria@ me ellhnikh@ dia@lekto diaqe@toun mia anekti@mhth klhronomia@ thv politistikh@v kai koinwnikh@v tau@tothtav. O Rocco Aprile apo@ thn Kalhme@ra sto bibli@o tou Greca salentina. Origine e storia. (Gkretzi@a salenti@na. Proeleush kai istori@a) prosfe@rei stouv anagnw@stev mia istorikh@ prose@ggish gia ta qe@mata thv Greca. Sh@mera ei@nai e@na apo@ touv pio ikano@u@v episth@monev sthn istorikh@ - glwssologikh@ e@reuna kai ei@nai gnwsto@v gia touv agw@nev gia thn diath@rhsh thv ellhnikh@v para@doshv sthn perioch@ mav. @Ecei gra@yei polua@riqma a@rqra kai dhmosieu@sei dia@fora bibli@a, o@pwv Canti damore della Greca salentina (1998 Tragou@dia aga@phv thv Gkretzi@a salenti@nh), pou ei@nai mia anqolo@ghsh poihtw@n me meta@frash sta Ellhnika@. To 1996 gennh@qhke h @Enwsh Dh@mwn thv Gkretzi@av salenti@nhv kai energopoiou@ntai dia@fora sce@dia gia thn prow@qhsh thv gkrekanikh@v perioch@v kai maqh@mata gia thn glw@ssa kai gia th diath@rhsh thv politistikh@v ellhnikh@v klhronomia@v. @Ena apo@ auta@ ta maqh@mata, pou crhmadotei@tai apo@ thn eparci@a thv Lecce, ei@ce wv sto@co na ekpaideu@sei daska@louv gia na dida@xoun thn gkri@ko sta scolei@a. Sto te@lov tou progra@mmatov autou@ do@qhke to e@rgo Loja ce lisaria (2001), to opoi@o
4

sundia@zei tiv mele@tev twn maqhtw@n scetika@ me thn gkrekanikh@ para@dosh kai glw@ssa. Epi@shv perilamba@nei dialo@gouv, poih@mata kai istori@ev pou para@gontai apo@ touv i@diouv maqhte@v sth gkri@ko. Na qumhqou@me to bibli@@o Canti damore e di pianto nellantico Salento (Tou e@rwta kai tou qana@tou) elleno@fwna kai romaika@ moirolo@gia, tou Brizio Montinaro apo@ th Kalhme@ra, sta opoi@a analu@ei thn eiko@na thv gunai@kav pou kla@ei di@pla sto nekro@ sw@ma tou su@zugou@ thv kai o a@ndrav pou, anti@qeta, kla@ei h@suca sto diplano@ dwma@tio. O Montinaro e@graye epi@shv Il tesoro delle parole morte (O qhsau@rov twn nekrw@n le@xewn): thn gkrekanikh@ glw@ssa o@son afora@ th grammatikh@ kai th fonetikh@. To deu@tero me@rov prosfe@rei mia plou@sia anqologi@a poihma@twn se gkri@ko, pou lamba@nontai apo@ thn ellhnikh@ laikh@ para@dosh kai merika@ tmh@mata arcai@wn suggrafe@wn gia na apodei@xei e@na paro@moio politistiko@ kli@ma, epeidh@ proe@rcetai apo@ thn i@dia phgh@. Qumo@maste, epi@shv, to e@rgo H ellhnikh@ dia@lektov sthn topikh@ poi@hsh (2001) tou e@llhna Ste@fanov Lampri@nov o opoi@ov endiafe@retai sthn e@reuna tou Rohlfs kai to 1972 h@rqe sto Sale@nto na gnwri@zei thn ellhnikh@ glw@ssa. To e@rgo tou ei@nai mia prosektikh@ mele@th gia thn dia@lekto twn ellhnikw@n dhmotikw@n tragoudiw@n sthn pe@rioch@ mav. Mega@lh shmasi@a e@cei to bibli@o Jeno kal a ti Xora tou Cristov Tarta@rhv kai tou Carmine Greco. O Greco ei@nai sh@mera e@nav apo@ touv kalu@terouv melethte@v thv gkri@ko thv Sternati@av, pou le@getai Co@ra. E@cei afierw@sei thn zwh@ tou gia na spouda@zei th gkreka@nikh@ grammatikh@ kai koultou@ra. To kei@meno apotelei@ sullogh@ poihma@twn sthn dia@lekto gkri@ko tou Vincenzo Reale ta opoi@a apotelou@n e@na polu@timo ntokoume@nto gia thn lurikh@@ istorikh@ - anqropologikh@ anapara@stash thv zwh@v sto cwrio@ tou. To bibli@o ei@nai ako@mh politistikh@ ergasi@a gia th parousi@ash twn sunistwsw@n se tetraplh@ edoch@, gkri@ko me latiniko@ alfa@bhto, gkri@ko me ellhniko@ alfa@bhto, ellhnika@ kai italika@. H Italia Gemma apo@ th Sternati@a e@graye th Grammatikh@ tou ellhnikou@ idiw@matov thv Sternati@av. Basiko@v sto@cov thv suggrafh@v ei@nai kuri@wv h dia@swsh thv glw@ssav pou siga@ siga@ tei@nei na exafanistei@. H grammatikh@ auth@ afora@ mo@no thn ellhnikh@ dia@lekto thv Sternati@av, giati@ oi prohgou@menoi suggrafei@v anqi@stoicwn e@rgwn den e@laban upo@yh ta
5

fwnhtika@ carakthristika@ pou diaforopoiou@n th dia@lekto thv Sternati@av apo@ ekei@nh twn a@llwn oktw@ cwriw@n thv Gkretzi@av Salenti@nhv. Polla@ bibli@a e@coun epi@shv dhmosieuqei@ apo@ thn dieuqunth@ scolei@o u tou Castrinia@no twn Ellh@nwn, Ada Nucita Stefanelli kai ei@nai: Imesta griki, Il griko dopo 20 anni (H gkri@ko meta@ apo@ 20 cro@nia), I glossa mu, Milume grika, Il griko a scuola (H gkri@ko sto scolei@o). H Stefanelli qe@lei na diathrh@sei zwntano@ to pneu@ma thv ellhnikh@v glw@ssav me th politistikh@ kai qrhskeutikh@ klhronomi@a gia tiv mellontike@v genie@v, me@sw twn maqh@matwn pou dida@skoun thn gkri@ko sta paidia@ apo@ thn prw@th ta@xh. To e@rgo Iv mil to griko tou Giorgio Vincenzo Filieri e@cei idiai@tero endiafe@ron giati@ aposkopei@ na epitre@yei se e@na fi@lo thv Gretzi@av salenti@nhv na ma@qei na epikoinwnei@ sth gkri@ko twn Ellhno@fwnwn tou Sale@nto. To spoudaio@tero carakthristiko@ tou o@mwv ei@nai h makro@cronh flo@ga pou tre@fei gia th glw@ssa kai tiv parado@seiv twn anqrw@pwn tou. To bibli@o H Ella@da tou Sale@nto thv Fwteinh@v Kaima@khv (2010) katagra@fei thn istori@a kai fwtografh@zei tiv toicografi@ev stiv bracw@diev ekklhsi@ev, ta buzantina@ monasth@ria thv kallh@polhv, tou Otrantou, k.t.l. Be#baia, h megalu@terh meri@da ei@nai dosme@nh sthn Gretzi@a Salenti@na: h Kaima@kh fwtografi@zei tiv ekklhsi@ev touv, ta spi@tia, tiv aule@v, touv anqrw@pouv, katagra@fei th glw@ssa touv, to gkri@ko, pou milie@tai 28 aiw@nev adia@spasta. Se ske@sh me ta lexika@ e@coun graftei@ 7 pa@nw apo@ 50 cro@nia. To kalokai@ri tou 1962 h Akadhmi@a Aqhnw@n, meta@ apo@ pro@tash tou dieuqhnth@ Kalla@rhv, anaqetei@ sto kathghth@ Anasta@siov Karanasta@shv to e@rgo thv mele@thv twn ellhnikw@n diale@ktwn thv No@tiav Itali@av. Meta@ apo@ 22 cro@nia e@reunav, emfani@sthke ton prw@to to@mo tou Istoriko@n lexiko@n idioma@twn thv ka@to Itali@av (Lessico storico degli idiomi dellItalia Meridionale), tera@stio e@rgo pou ph@re 30 cro@nia gia thn dhmosi@eush. To teleutai@o to@mo kuklofo@rhse to 1992. O Rholfs dhmosie@use kata@ thn dia@rkeia twn cro@nwn 1956 1961 th prw@th e@kdosh tou Vocavolario dei dialetti salentini (Lexiko@ twn diale@ktwn tou Sale@nto) se treiv to@mouv pou sumboli@zei filologika@ e@na apo@ ta kalu@tera lexika@ gia tiv italike@v diale@ktouv. O Rholfs spou@dase to lexilo@gio thv eparci@av thv Brindisi, thv Taranto kai thv Lecce. Te@lov, ei@nai shmantiko@ kai gia tiv exhgh@seiv kai gia ta sce@dia scetika@ me ta topika@ h@qh kai e@qima.
6

To 1992 ei@de to fwv to Vocabolario greco- salentino (Lexiko@ ellhniko@salenti@no) tou Paolo Stomeo apo@ to Marta@no, pou ei@nai e@na asqenh@ e@rgo mega@lhv episthmonikh@v axi@av, epeidh@ ta le@mmata ei@nai gramme@na se ellhniko@ carakth@ra se sundiasmo@ me thn morfologi@a, kai epi@shv, tou coriou@ o@pou h le@xh crhsimopoiei@tai. Me auto@ to lexiko@ qe@lei na sugkri@nei ta neaellhnika@ me thn gkri@ko cwri@v thn prosfugh@ me thn arcai@a ellhnikh@, o@pwv e@kane o Rholfs. O Antonio Greco (1998) dhmosi@euse to Vocabolario griko italiano e italiano griko (Lexiko@ gkri@ko- italika@ kai italika@- gkri@ko) gia thn dia@lekto tou Kastrini@ano twn Ellh@nwn kai antiproswpeu@ei to o@neiro olo@klhrhv zwh@v. Oi prw@tev le@xeiv pou pro@sfere o@tan h@tan mikro@v h@tan sthn gkri@ko, o@la gu@rw tou mila@gane gkri@ko, alla@ o i@diov gennh@qhke scedo@n tuflo@v kai meleth@qhke me thn crh@sh thv grafh@v Braille pou den tou epitre@pei mia douleia@ to@so du@skolh. @Otan fta@nei h epoch@ twn hlektronikw@n upologistw@n, o opoi@ov antiproswpeu@ei mia epana@stash gia touv tu@flouv, to o@neiro@ tou pragmatopoiei@tai. Ca@rh se suskeuh@ eggrafh@ me thn opoi@a hcografei@ tiv le@xeiv, sth sune@ceia tiv epistre@yei sto di@sko tou upologisth@ tou pou tiv apoqhkeu@ei se alfabhtikh@ seira@. Ei@nai epi@shv shmantiko@ Vocabolario griko italiano (Lexiko@ gkri@ko italika@) tou Mauro Cassoni , epimele@teia tou Salvatore Sicuro (1999). Merika@ cro@nia prin h ekdotikh@ etairi@a Argo apo@ to Lecce kai o Don Ilario, hgou@meno tou monasth@rh tou Martano, protei@noun sto Sicuro, o poi@ov gia polla@ cro@nia ei@ce ergastei@ me ton Rholfs kai me to kathghth@ Karanastashv, na dhmosi@eusei ta le@mmata kai th fraseologi@a pou o kalo@gerov Cassoni ei@cei maze@yei prin apo@ 75 cro@nia. To Lessico di Sternatia (Lexiko@ tou ellhnikou@ idiw@matov thv Sternati@av) tou Carmine Greco kai thv Gewrgi@a Lamprogiw@rgou, pou dhmosieu@qhke to 2001, apoble@pei sth sullogh@ kai organwme@nh katagrafh@ twn crhsimopoioume@nwn ston proforiko@ lo@go le@xewn kaqw@v kai twn paroimiw@n, twn idiowmatikw@n fra@sewn, twn poihtikw@n sti@cwn kai ta loipa@ pou apotelou@n anapo@spasto me@rov thv istorikh@v kai politistikh@v thv klhronomi@av. Basiko@v skopo@v tou lexikou@ den ei@nai mo@no to xanazwnta@mena thv i@diav thv gkri@ko, alla@ kuri@wv h prosfora@ stouv ne@ouv eno@v ergalei@ou pou qa touv parakinh@sei kai qa touv bohqh@sei na crhsimopoih@soun th glw@ssa twn progo@nwn touv. H para@qesh twn
7

lhmma@twn sth Neoellhnikh@ aposkopei@@ na katasth@sei tiv omoio@thtev kai tiv diafore@v twn duo glwssw@n pou sto ba@qov e@coun tiv i@diev ri@zev. To e@rgo perilamba@nei tria me@rh: italika@ - gkri@ko neaellhnika@, gkri@ko italika@ neaellinika@, neaellhnika@ - gkri@ko. To teleutai@o lexiko@ pou dhmosieu@qhke pe@rsi (2010) ei@nai to Vocabolario italiano griko, griko italiano (To lexiko@ italika@ - gkri@ko, gkri@ko italika@) tou Franco Corlian apo@ thn Kalhme@ra, pou perigra@fei e@na e@qnov me ta dika@ thv h@qh kai tiv para@dosei@v thv. Pro@keitai gia mia sullogh@ mega@lhv istorikh@v axi@av kai eu@kolo sth crh@sh. Ei@nai gema@to apo@ fra@seiv, ane@kdota, paroimi@ev sth gkreka@nikh glw@ssa pou crhsmopoei@tai kuri@wv apo@ touv hlikiwme@nouv sthn Gkretzi@a, oi opoi@oi exakolouqou@n na agapou@n kai na milou@n sth gkri@ko. Upa@rcoun dia@fora periodika@ pou e@coun dhmosieutei@ sthn Gretsi@a salenti@nh me ne@a istorika@, politistika@ kai glwssologika@ scetika@@ me ta ellh@nofwna cwria@: To Calendario della Greca salentina (Hmerolo@gio thv Gretzi@a salenti@nh), e@kdosh Ghetonia, apo@ to 1995 me@cri tw@ra To Nuova Messapia (Ne@a Messapi@a), politistiko@ periodiko@ tou Soleto, 2002 H Greca del Salento (H Gretzi@a tou Sale@ntou), periodiko@ enhme@rwshv, koultou@rav kai oikonomi@av. 1999 Zona grika (Gkreka@nikh perioch@), periodiko@ enhme@rwshv thv @Enwshv twn Dh@mwn thv Gkretzi@a Salenti@nh.2004 Nea fon 2003 I spitta (H spi@qa), udrentino@ ellhniko@ periodiko@ apo@ to 2007 me@cri to 2010. Ei@nai efhmeri@da apokleistika@ sthn gkri@ko me skopo@ na proselkustou@n oi ne@oi kai ei@ce mega@lh epituci@a. H epitroph@ e@kdoshv, dhmosieu@se a@rqra istori@av, glw@ssav, parado@sewn. @Ekleise lo@gw e@lleiyhv crhma@twn, epeidh@ h epitroph@ den mpo@rese pia na brei topikou@v corhgou@v. H e@na e@tov (2004) sto Telerama, H fon tis Greca h@tan e@na topiko@ thleoptikw@n delti@wn eidh@sewn se duo glw@ssev gkri@ko kai italika@. H kuri@a ei@dhsh do@qhke mo@no sth gkri@ko me to sco@lio twn eiko@nwn. Epiple@on, uph@rce kai e@na tmh@ma me poih@mata kai paroimi@ev upo@ thn aigi@da thv E@nwshv thv Gretzi@a.
8

Te@lov, o@lev aute@v oi prospa@qeiv e@coun stoceu@sei kai aposkopou@n sthn diasfa@lish thv gkri@ko, me thn elpi@da o@ti oi nee@v genie@v qa anala@boun thn euqu@nh auth@v thv glw@ssav pou e@cei doxasme@nev ri@zev kai o@ti pre@pei na crhsmopoihqei@ xana@ se diaproswpike@v sce@seiv. Ei@nai alh@qeia o@ti h politistikh@ aposkeuh@ thv gkri@ko ei@nai periorisme@nh kai epome@nwv aneparch@ gia na ekfra@sei polle@v apo@ tiv shmerine@v antilh@yeiv. Gia thn e@lleiyh auth@ qa mporou@se na bohth@sei ta Neoellhnika@, ta opoi@a gia perisso@tero apo@ mia dekaeti@a dida@sketai stouv dh@mouv mav, ca@rh sthn oikonomikh@ uposth@rixh thv Ellhnikh@v Kube@rnhshv.

Vous aimerez peut-être aussi