Vous êtes sur la page 1sur 294
nakladnik Matica hrvatska Vrlika za nakladnika Ante Turudić recenzenti prof. fra Josip Ante Soldo prof. Stjepan
nakladnik
Matica hrvatska Vrlika
za nakladnika
Ante Turudić
recenzenti
prof. fra Josip Ante Soldo
prof. Stjepan Puljiz
unos teksta
Zoran Gašpar
lektorice:
Ružica Mijatović
Irena Ivančić
korektor
mr. sc. Zdeslav Ivanković
fotografije
Miljenko Romić
tisak
MAJUMI - Split
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Sveučilišna knjižnica u Splitu
UDK
IVANKOVIĆ, Ante
Podrijetlo hrvatskih rodova vrličkog područja / Ante Ivanković; [fotografije
Romić], - Vrlika: Matica hrvatska, 2003. - 272 stranica, (12 stranica ilustracija).
Miljenko
Bibliografija - str. 261 - 263, bilješka o piscu str. 265.
ISBN 953-98779-1-1
ISBN 953-98779-1-1
Ante Ivanković PODRIJETLO HRVATSKIH RODOVA VRLIČKOG PODRUČJA Vrlika 2003. godine
Ante Ivanković
PODRIJETLO HRVATSKIH RODOVA
VRLIČKOG
PODRUČJA
Vrlika 2003. godine
Sa zahvalnošću i divljenjem Harisu Čerkiću, Ivanu Lelasu, Ivanu Radnicu, Antoniju Režiću, Nenadu Režiću Tomislavu Skorupu,
Sa zahvalnošću i divljenjem
Harisu Čerkiću,
Ivanu Lelasu,
Ivanu Radnicu,
Antoniju Režiću,
Nenadu Režiću
Tomislavu Skorupu,
Mladenu Škalicu,
Slobodanu Totiću,
Vladimiru
Turudiću,
Petru Varnici i
Stipi Vrančiću
palim hrvatskim vitezovima s vrličkog područja,
kojima je Hrvatska iznad svega,
ovu knjigu posvećuje
autor
Ako se nikad ne osvrnu na svoje pretke, ljudi se neće radovati svojim potomcima. Edmund Budre
Ako se nikad ne osvrnu na svoje pretke,
ljudi se neće radovati svojim potomcima.
Edmund Budre
RIJEČ NAKLADNIKA U 18. stoljeću naš Vrličanin fra Filip I danas u zoru trećeg tisućljeća pred
RIJEČ NAKLADNIKA
U 18. stoljeću naš Vrličanin
fra
Filip
I
danas u zoru trećeg tisućljeća pred nama su veliki zahtjevi i izazovi
koji traže odgovore. Kako bi dali prave odgovore, potrebito je znati sve o
sebi i svom rodu, živjeti
bezimeni.
uspravno kako se
ne
bi
izgubili u vrevi kao
Hrvatski rodovi ove naše pitome doline do sada su uvijek davali prave
odgovore svim izazovima, ratujući s mačem istine u ruci, ljubeći križ.
Svako vrijeme nosi nove izazove, svaka generacija ima svoju veliku
zadaću.
Uvijek je vrijeme velikih odgovora.
Ukoliko
smo ovom knjigom pripomogli
ojačati naše
zajedništvo,
spremnost na žrtvu, budućnost
našega roda je sigurna, kročit
će jedinom
pravom globalizacijom,
prezimenom.
globalizacijom
srca, sa svojim punim imenom i
Sve drugo su maglovite iluzije i slobode okovane lancima ovisnosti,
nemira, beznađa i samoće.
Na kraju složno recimo Ne svim zabludama upalimo vatre na
djedovskim ognjištima,
vatre života i s njima rastjerajmo tamu i kročimo
putem svjetla s isukanim mačem istine. Budućnost je naša.
Ante - Tonći TURUDIĆ
7

Grabovac-Grabić u svom djelu

«Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga» ismijavao je naše sinove koji su se u tuđini kitili tuđim haljama i tuđim običajima. Znao je naš Filip da onaj, koji izgubi svoja obilježja i svoje ime, postaje isprazan, svoga se odrekne a samim tim ni drugome nema što dati.

Gradivo se mora naučiti, ono je u srcu, a srce je korektiv svega. Kad je najteže, kad je vrijeme velikih odgovora? To vrijeme je danas, zavirimo u svoja srca, sjetimo se korijena, kleknimo križu, naći ćemo odgovor i nećemo ići stranputicom.

PREDGOVOR Vrlici kao što je to svojom najnovijom knjigom učinio Ante Ivanković, pa uvijek sklona raseljavanju
PREDGOVOR
Vrlici
kao što je to svojom najnovijom knjigom učinio Ante Ivanković,
pa uvijek sklona raseljavanju Imotska krajina, koja je Vrlici
Što se pak tiče
ove knjige,
9

Još nikad nitko nije ovoliko na jednom mjestu napisao o Vrličanima i

kojeg

ponajviše pamtimo kao ratnog reportera Hrvatske televizije s bojišnica Domovinskog rata. Nakon dviju knjiga, Duvanjskih prezimena (2001) i Prezimena općine Dugopolje (2002), Ante Ivanković objelodanjuje svoje treće djelo Podrijetlo hrvatskih rodova vrličkog područja, svrstavajući se tako među istaknuta imena hrvatske onomastike, znanosti što se bavi prezimenima. Kako god je uvjerljivo i strasno izvještavao o briljantnim pobjedama Hrvatske vojske, čini se da je Ante Ivanković i u hrvatsku onomastiku ušao s istom istraživačkom strastvenošću, stalno imajući na umu da mu prezentacija onomastičke građe budu vjerodostojna i urađena s nabojem ljubavi prema narodu kojemu pripada. Autorova znanstvena istraživanja korijena hrvatskih rodova redovito prati nakana da današnjem čitatelju približi ona doba kada su se naši preci u nesklonim im vremenima borili za očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta i narodne opstojnosti u vremenu i prostoru. Obrađujući hrvatske rodove na ograničenim prostorima (Duvno, Dugopolje, Vrlika), Ivanković nastoji i uspijeva gotovo svakome naći odgovarajuće mjesto u biću hrvatskog naroda, te označiti njegove posebnosti kao sastavni dio hrvatskog etniteta i u povijesti i na pojedinim područjima. Praćenje kompliciranih migracija pojedinih rodova diljem hrvatskih etničkih prostora u Ivankovića je uvijek isti rezultat: Hrvati su Hrvati ma gdje bili i bez obzira što su ih često zla vremena i još gori gospodari dijelili i zidovima državnih granica.

To je pokazao i prikazao i na "krvnoj slici" današnjih hrvatskih

rodova u Vrlici, gdje ih je od ukupno 102 najviše, posve precizno 18, ima hercegovačko podrijetlo, 16 ih je doselilo s povijesnog Duvanjskog polja, 15 s druge strane Dinare, dakle s livanjskog, četiri s travničkog područja, srednjoj Bosni, a tek onda dolazi Primorje od Boke do Zadra (11 rodova),

u

dala 8 rodova.

koja Vam je u rukama, nezaobilazna je i

autorova ljubav prema Vrlici i Vrličanima, jer doslovno svaka rečenica svjedoči o znanstveno-istraživačkim naporima u vezi s pronalaženjem, odabirom i analiziranjem novih spoznaja i podataka, među kojima je mnogo onih koje Ante Ivanković prvi put iznosi na vidjelo javnosti. Posebnu vrijednost, dakako, predstavljaju najstariji sačuvani popisi obitelji vrličkog

"Gastikina dolina" Emila Žeravice, pridonijeli ovog posla i uspješno ga okonča. Bit će najbolje ako se
"Gastikina dolina" Emila Žeravice, pridonijeli
ovog posla i uspješno ga okonča.
Bit će najbolje ako se u nekom budućem
drugim
izdanjem "Podrijetla
hrvatskih
rodova vrličkog
područja".
ponajviše ovisiti o nama, Vrličanima,
zar ne?
U Vrlici,
uoči Uskrsnih blagdana 2003. godine
Niko REBIĆ
vrliČki gradonačelnik
10

vremenu javi potreba za

To

područja iz 17. i 18. stoljeća, bez obzira jesu li nađeni u arhivima državnih ili pak crkvenih ustanova, te popis žrtava II. svjetskog rata, koji je krvave stranice svog četverogodišnjeg trajanja obojio i krvlju 596 vrličkih Hrvata, žrtava te kataklizme. Ističem još jednu karakteristiku ovog Ivankovićevog znanstvenog uratka: povezivanje činjenica iz povijesnih izvora i isprava s davno oblikovanom građom obiteljskih predanja, koja su dragocjeni izvor, ali uz kritičko korištenje. Autor se na svoj način suprotstavlja novokomponiranim zaključcima u "popravljanju"prošlosti pojedinih rodova ali i mešetarenjima onih koji pokušavaju vrličke Hrvate ili dio njih upregnuti u kola nekih projekata, koji Hrvatima nikada nisu donijeli nikakva dobra. Upravo zbog svega ovoga Vrlika je dobila svoju knjigu, ali i knjigu koju je itekako zaslužila. Autor pak zaslužuje našu zahvalu za sve što je uradio, a posebno za primjerenu suradnju sa svima koji su pripomogli da se ova knjiga objelodani. Dakako, bilo bi neopravdano ne istaći čelništvo Matice hrvatske iz Vrlike i Gradsko poglavarstvo, koji su nakon zbornika radova o fra Filipu Grabovcu i Milanu Begoviću, te sabranih djela Milana Begovića, Monografije Vrlike autora fra Josipa Ante Solde, zatim romana

da se Ante Ivankovićprihvati

će

POGLAVLJE I.
POGLAVLJE I.
VRLIKA KROZ POVIJEST Današnje područje grada Vrlike smješteno je na sredokrači puta između hrvatskog kraljevskog grada
VRLIKA KROZ POVIJEST
Današnje područje grada Vrlike smješteno je na sredokrači puta
između hrvatskog kraljevskog grada Knina i na drugoj strani Sinja, jednog
od najvećih marijanskih svetišta u Hrvata. Vode, polja i planine osigurale su
temeljne uvjete za život naraštajima, koji su stazama vremena prošli ovim
krajem, ali i onima koji će tek stići. Vrlika, Garjak, Ježević, Koljani,
Kosore, Kukar, Maovice, Matkovina, Podosoje, Vinalić, Zduša sačinjavaju
ono što se danas naziva gradom Vrlikom.
Iako je to područje bilo nastanjeno i u pretpovijesnom razdoblju,
najstariji poznati narod u tom kraju bili su Iliri. Četiri stoljeća prije
utemeljenja Rima, dakle na prijelazu između 12. i 11. stoljeća prije Krista,
Iliri su iz zakarpatskih prostora doselili na Balkanski poluotok. Njihov jezik
pripada satemskoj skupini indoeuropskih jezika. Kako su današnji Albanci
potomci starih Ilira, Ćiro Truhelka i Petar Skok su značenje riječi Ilir
objasnili pomoću albanskog jezika: lirr znači slobodan, a lirrue-osloboditi.
Dakle, Ilirik ili Ilirija je Zemlja slobodnih ljudi, a Ilir je slobodni čovjek.
Ilirima dugujemo i ime Dalmacije, što je u vezi s Dalmatima, najjačim
i najbrojnijim ilirskim plemenom, koje je nastanjivalo prostore između
Neretve i Cetine i na sjever do izvorišta rijeke Vrbasa. U objašnjavanju
značenja ilirskog naziva Dalmacije, znanstvenici nisu posve složni. Jedni
smatraju da dolazi od albanske riječi delma, što znači ovca, pa bi
pohrvaćivanjem Dalmacije nastala Zemlja, ovčara. Dakako, to nije teško
dovesti u vezi s temeljnim zanimanjem pripadnika plemena Dalmata,
stočarstvom odnosno ovčarstvom, Drugi pak drže da se naziv Dalmacija
izvodi od pluralnog oblika djelm ili djelmat imenice djal, što na albanskom
znači junak. Dakle, Dalmati bi bili junaci, a Dalmacija Zemlja junaka
O jakosti i veličini Dalmata svjedoče i ovi podaci: živjeli su
organizirano u 342 župe ili dekurije, dok su primjerice Ardijejci imali 20 a
Daorsi 17 dekurija. Povjesničari smatraju daje u ilirskim dekurijama živjelo
po 200-tinjak stanovnika. Dalmati su dugo živjeli u miru i blagostanju, a
posebno su bili ponosni na svoj glavni i dobro utvrđeni grad Delminij,
smještene na rubu Duvanjskog polja, iznad sela Borčana i Kongore.
Moramo
spomenuti
i
činjenicu
da
su
na
vrličkom
i susjednim
područjima živjeli i Tračani,
koje
su,
izgleda,
još
u pretpovijesnom
razdoblju Iliri potisnuli na istok, u Trakiju. I na vrličko su područje stigli
13
Grci, vjerojatnije kao trgovci, jer za razliku od jadranskog priobalja i otoka, tu nisu podizali svoje
Grci, vjerojatnije kao trgovci, jer za razliku od jadranskog priobalja i otoka,
tu nisu podizali svoje naseobine.
Sredinom 4. stoljeća prije Krista na vrličko područje prodiru i Kelti,
koje su s vremenom Iliri asimilirali u svoj etnički korpus.
VRLIKA U VRIJEME RIMSKE VLADAVINE
Mirni život Dalmata, ali i ostalih ilirskih plemena, narušen je 229.
godine prije Krista, kad su započeli dugotrajni i surovi ratovi s Rimom,
tadašnjom vojnom velesilom, koja je upravo stasavala na suprotnoj strani
Jadranskog mora, na Apeninskom poluotoku. Bio je to ustvari rimski
odgovor pripadnicima ilirskog plemena Ardijejaca, koji su nastanjivali
područje od Neretve do Albanije, odakle su kao gusari napali rimske
brodove, ali i nekadašnje grčke naseobine u Dalmaciji i na njenim otocima.
Snažni Rim pobijedi vojsku ilirske kraljice Teute, koja je nakon toga bila
primorana priznati vrhovnu vlast Rimske Carevine, ali i odreći se dijela
dotadašnjih svojih teritorija.
Nove su prilike ujedinile ilirska plemena na čelu s Dalmatima,
izuzevši Daorsa u dolini Neretve koji su se zadovoljili s rimskom zaštitom.
Sve češći napadaji na brodove i rimske saveznike, izazvali su 156. godine
prije Krista novi rat s Rimljanima. Na njegovom početku rimski vojskovođa
Marcije Figul nije ostvario potpuni uspjeh, iako je spalio glavni delmatski
grad Delminij. Godine kasnije, dakle 155. godine prije Krista, njegov
nasljednik Kornelije Scipion Nazika osvaja utvrđeni Delminij, pretvara ga u
neuglednu vojnu postaju, a Rimska Carevina dobiva nove provincije na
drugoj obali Jadranskog mora. Konačno 9. godine nakon Krista Rimljani
slamaju otpor zavađenih ilirskih plemena i njihovih vođa, ali su za to morali
angažirati čak 15 svojih dobro naoružanih i još bolje uvježbanih legija.
Rimljani postupno romaniziraju starosjedilačko ilirsko stanovništvo, a
u novoj provinciji podižu gradove i kvalitetni sustav cestovnih komunikacija
između njih. Tako primjerice novom cestom je povezana Salona sa
Aequumom (Čitluk-sinjski), a odatle preko Potravlja ili Dabra s Vrlikom. S
vrličkog područja rimska se cesta granala prema Kninu preko Kijeva i
prema Bosni preko Dinare. "U početku rimske vladavine stanovništvo je
živjelo u plemenskim zajednicama, od kojih su poznate dvije: Barizaniata i
Lizavist. Po mišljenju Branimira Gabričevića obitavali su u Kijevu i u
14

Podosoju-Garjaku, a po sudu Ante Miloševića u Koljanima i Baleku. Tek za cara Septimija Severa (193-211) neka su naselja u dolini Cetine dobila rimsko građansko pravo.

1

VRLIKA U HRVATSKOJ DRŽAVI

Velika seoba naroda dovodi u 7. stoljeću Hrvate u novu domovinu. Dominik Mandić tvrdi da se to zbilo 626. godine. Naime, tada su udruženi Avari i Perzijanci napali Carigrad, a bizanstki car Heraklije poziva u pomoć Hrvate. Oni pustoše Dalmaciju, Panoniju i Ilirik, koje su prethodno bili

osvojili Avari. "

...

Hrvati

su osvojili te zemlje za svoj račun, kao svoje

vlastite. A tako je stvar shvaćao i tadašnji rimski svijet širom cijelog Carstva, kako vidimo iz bilješke Izidora Seviljskog, u kojoj on zauzeće Dalmacije i Epira od strane Hrvata zove gubitkom pokrajina za Rimsko Carstvo." Tada je, tvrdi Mandić, doselili oko 300 tisuća Hrvata, koji će ubrzo stvoriti svoju državu, u kojoj će i vrličko područje naći odgovarajuće mjesto. O doseljenju Hrvata svjedočenje je ostavio i bizantski car Konstatin Porfirogenet u svom djelu "De administrando imperio", koje je nastalo polovicom 10. stoljeće. "Hrvati su pak stanovali u ono vrijeme (nakon pada Salone 614-615) s onu stranu Bavarske, gdje su danas Bjelohrvati. Jedan od njihovih rodova, naime petero braće: Klukus, Lobeles, Kosences, Muhlo i Hrobatos i dvije sestre Tuga i Buga, odijelili su se od njih i došli su zajedno sa svojim narodom u Dalmaciju te su tu našli Avare u posjedu te zemlje. Pošto su se nekoliko godina međusobno borili, pobijedili su Hrvati. I neke su od Avara pobili, a ostale su prisilili da im se pokore. Od tada su u toj pokrajini zavladali Hrvati." 3

2

1 Monografija Vrlike, Vrlika 2001., str. 11.

  • D. Mandić, Crvena Hrvatska, Chicago-Roma 1973., str. 254.

  • D. Mandić, Rasprave i prilozi, Rim 1963., str. 54.

15

SV. SPAS - HRVATSKA POVIJESNA ISKAZNICA Najvažniji je spomenik iz tog razdoblja, a koji svjedoči o
SV. SPAS
-
HRVATSKA POVIJESNA
ISKAZNICA
Najvažniji je spomenik iz tog razdoblja, a koji svjedoči o hrvatskoj
nazočnosti na vrličkom području, crkva Sv. Spasa, podignuta u blizini
izvora rijeke Cetine u istoimenom mjestu. Stjepan je Gunjača utvrdio da je
građena etapno u 9. i 10. stoljeću, njezin je monumentalni zvonik jedini
sačuvan na hrvatskim prostorima iz tog vremena, a i šire, koji je odolio zub
vremena. Pronađeni natpis na latinskom jeziku upućuje da je crkva u
vrijeme vladavine hrvatskog kneza Branimira (druga polovica 9. stoljeća)
sagradio župan Gastiha (Gostika), njegova majka Nemira i Gastihini sinovi,
čija imena ne znamo. Inače, ovaj sakralni objekt spada među najvažnije
predromaničke hrvatske građevine, a smatra se i veoma vrijednim
spomenikom cjelokupne europske predromantike.
"Oko crkve nalazi se dosad najveća istražena i proučena nekropola u
nas, s oko 1026 grobova. Nastalo kada i crkva, to se groblje proširilo do
sredine 15. stoljeća. Iako u grobovima nije nađeno previše priloga, mnogi su
veoma vrijedni, ponajprije: naušnice raznih oblika, prstenja, dugmad,
strelice, ostruge, fine tkanine (srma) protkane srebrenim i zlatnim nitima.
Posebno su vrijedni srebreni pojasevi, ostruge sa zvjezdicom nekog viteza,
vjerojatno jednog od vrhričkih velmoža. Na nekim radovima vidljiv je
utjecaj franačkih majstora." 4
Još jedan kulturni biser iz starohrvatskih vremena ima vrličko
podrijetlo-ostaci trobrodne crkve, što je bila sagrađena na mjestu
starokršćanske bazilike na predjelu Crkvina u Koljanima. "Najvrijedniji
ostaci te crkve su kamene ukrasne ploče (pluteji) oltarne ograde. One su
jedne od najljepših klesarskih ostvarenja starohrvatske umjetnosti. Analizom
klesarskih radova s raznih nalazišta Nikola Jakšić je zaključio da su nastali u
radionici tzv. majstora koljanskog pluteja, prvog našeg velikog graditelja i
klesarskog majstora."
5
4
Monografija Vrlike, Vrlika 2001., str. 18.
5
Isto, str. 20.
16
PRVI SPOMEN VRLIKE U POVIJESTI Učvršćivanjem središnje vlasti Kraljevine Hrvatske za vladavine Petra Krešimira IV. (1056-1073)
PRVI SPOMEN VRLIKE U POVIJESTI
Učvršćivanjem središnje vlasti Kraljevine Hrvatske za vladavine Petra
Krešimira IV. (1056-1073) i Dmitra Zvonimira (1076-1089) i vjerskom
obnovom u vrijeme pontifikata pape Grgura VII. i vrličko područje ulazi u
središte onodobnih društveno-političkih zbivanja, jer u njegovoj
neposrednoj blizini grad Knin postaje sjedištem kraljevske vlasti, a
Biskupija, danas istoimeno naselje između Knina i Vrlike, hrvatsko vjersko
središte. Upravo zahvaljujući toj okolnosti dolazi do prvog pisanog spomena
Vrlike, odnosno Vrh Rike, na latinskom jeziku, i to 1185. godine u jednom
spisu splitske sinode (sabora). U tom je dokumentu upisano da hrvatskom
biskupu u Kninu pripada i župa Vrh Rika. Ime župe Vrh Rika različito je
transkribirano: Verchrecha, Vercherica, Verhlichky, Verlechensis,
Werkrika, Verchioc.
Ime Vrlika nastalo je spajanjem dviju imenica: vrh i rika, dakle mjesto
na vrhu, na početku, na izvoru rike, rike Cetine. Mjesto Vrh Rika u početku
se nalazilo na mjestu današnjeg naselja Cetina.
Prvi spomen Vrlike na hrvatskom jeziku uslijedit će gotovo tri stoljeća
kasnije, 1451. godine i glasit će Vrh Rika.
"Kraj oko Vrh Rike je bio relativno miran, a štitili su ga planinski
masivi i tvrđave. Na sjeveroistoku se dizao Glavaš (Dinarić), utvrda, koja je
branila i osiguravala prolaz za Bosnu kroz prodolinu Uništa, na drugoj
strani, u Potravlju, stajao je Travnik, koji se spominje 1372. godine u ispravi
kralja Ljudevita I. Anžuvinskog izdanoj cetinskom knezu Ivanu Nelipcu. Te
dvije utvrde osiguravale su mirni protok trgovine poznatim putovima još od
antičkog doba."
VRLIKA I HRVOJE VUKČIĆ HRVATINIĆ
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1350-1416), kojeg neki povjesničari
smatraju jednom od najznamenitijih osoba svekolike hrvatske povijesti,
knez Donjih krajeva Kraljevine Bosne imenovan je 1388. godine od
bosanskog kralja Tvrtka Kotromanića vojvodom bosanskim, a u vrijeme
sukoba s mađarskim kraljem Žigmundom Luksemburškim i bosanskim
zastupnikom za Hrvatsku sa sjedištem u Kninu. Godine 1391. kralj Ladislav
17
Napuljski, protivnik Žigmundov, postavlja Hrvoja i brata mu Vuka za banove Hrvatske i Dalmacije, a kasnije
Napuljski, protivnik Žigmundov, postavlja Hrvoja i brata mu Vuka za
banove Hrvatske i Dalmacije, a kasnije i svojim glavnim namjesnikom u
Hrvatskoj (1391). Kad je postao pobjednikom u sukobima sa Žigmundom,
bosanski kralj (1398-1404) Hrvoju daruje veliku župu Livno a Dubrovčani
ga proglasiše svojim građaninom (1400). Ovaj uspješni vlastelin i
vojskovođa je 5. srpnja 1403. godine jedan od najuglednijih uzvanika na
krunidbi kralja Ladislava u Zadru, koji ga tada imenuje "glavnim vikarom u
Ugarskoj, Hrvatskoj, Dalmaciji i Bosni", te "hercegom splitskim", darujući
mu i otoke Brač, Hvar i Korčulu. Hrvoje smjenjuje kralja Ostoju i na
prijestolje bosansko dovodi Štipana Tvrtka H (1404-1409).
Godine 1406. Hrvoje Vukčić Hrvatinić dobiva i službeno na dar
tvrđavu Prozor, koju je i sam gradio. S tvrđavom dobiva i njezine
stanovnike iz plemena Čubranića, sa kojima je bio u rodbinskim vezama, te
plemena Mišljenovića. Tvrđavom Prozor, ispod koje će s vremenom nastati
današnje naselje Vrlika, Hrvoje štite interese Ladislava Napuljskog, ali i
brani posjede kneza Ivaniša Nelipca, muža njegove sestre Jelene. Kasnije će
utvrda Prozor pripasti Hrvojevu zetu Ivanišu Nelipcu, a 1411. prigodom
udaje njegove kćeri Katarine Nelipićke darovat će je u miraz zetu Ivanu
(Hanžu) Frankopanu. Godine 1421., kada je vrličkim i susjednim
područjima zagospodario Žigmund Luksemburški, on će Vrh Riku darovati
trogirskom plemiću Mihači Vitturiju sinu Nikolinu.
PRVI VRLIČANI
S
IMENOM I PREZIMENOM
U drugoj polovici 14. i prvoj polovici 15. stoljeća poznata su prva
imena i prezimena tadašnjih stanovnika Vrlike. Ponajprije se to odnosi na
pleme Čubranića, kojima su pripadali i Berislavići, doseljenici s livanjskog
područja. O njima su ostali pisani tragovi koje je sistematizirao J. A. Soldo:
godine 1341. spominje se Tvrdoš Berislavić u darovnici, kojom se
selo Suhač pokraj Sinja daje splitskom nadbiskupu;
godine 1381. bosanska kraljica Jelena, majka prvog bosanskog kraja
Tvrtka Kotromanića, dopušta Vuku Čubraniću da na svoj posjed
Vitak u Vrh Rici naseli Vlahe stočare, koji su oslobođeni poreza, ali
imaju obvezu služenja vojske, kad god to zatreba;
6 Monografija Vrlike, Vrlika 2002., str. 22.
18
1435. godine u Kninu, gdje stoluje hrvatski banovac, među zakletim sucima iz redova hrvatskih plemića je
1435. godine u Kninu, gdje stoluje hrvatski banovac, među zakletim
sucima iz redova hrvatskih plemića je i Vuk Berislavić iz plemena
Čubranića (Wok Berislavich de genere Ciprianorum);
godine 1451. zabilježen je Pavel Berislavić iz Vrhrike kao jedan od
sudaca ratnoga suda u Kninu;
godine 1446. banovac Tomaš Tvrtković zapovijeda kninskom kaptolu
da Vrličanina Ivana Dapčića upiše kao posjednika kuće na Klisu;
godine 1485. banovac Ivan Peciban iz Knina angažira vrličkog
kanonika Tomu Radivojčića da s Tomom Bučićem riješi nastali spor
oko gradova Ostrošca i Sokola.
Polovicom 15. stoljeća na vrličkom području se spominje samostan
(1457), a papa Pavao m. u jednoj ispravi opominje trgovce da vrate
franjevcima iz samostana Varchrioc blago, što su ga fratri kod njih
pohranili bojeći se turskih prodora na vrličko područje.
VRLIKA ZA OSMANLUSKE VLADAVINE
(1522-1688)
Već 1425. godine osmanlijski osvajači prodiru preko Uništa,
zaobilazeći utvrde kao što su Glavaš i Prozor, pljačkaju Vrh Riku, Kijevo, a
zatim i kninsko i drniško područje. Godine 1492., kako je utvrdio S.
Gunjača, Turci su opljačkali i razorili Vrh Riku i crkvu Svetog Spasa. Ipak
Knin i vrličko područje s tvrđavom Prozor potpali su pod tursku vlast 1522.
godine, a Vrlika će postati središte nahije u Kliskom sandžakatu.
Tada nastaju i velike seobe stanovništva, koje će trajati dugo, naročito
u vrijeme mletačko-turskih ratova u 17. stoljeću, zatim nakon oslobođenja
Vrlike od osmanlijskih osvajača pa sve do oslobođenja Bosne i Hercegovine
od turskog jarma 1878. godine. Ispred turskih zulumćara narod se sklanja na
sve strane. Tako je primjerice Ivan Čubretić (Čubranić) Pavlov, koji se na
Božić 1463. godine istakao u okršajima s Turcima za oslobođenje Jajca, što
ga je ugarski kralj Matijaš Korvin preoteo od Osmanlija, dobio za nagradu
stočare iz plemena Tulića u Vrh Rici.
Inače, "hrvatskim plemićima Čubranićima pripadale su obitelji:
Berislavići, Lukačići, Klarići, Vladavići, Jurčići, Mihovići. Pred turskim
prodorima Berislavići su prešli u Turopolje. Tu se nastanio Stjepan
Beryzlawych de Verhreca, kaštelan Lukavca, od kojeg vuku podrijetlo
19
malomlački plemići. Od njih je najpoznatiji Stjepan, koji je igrao značajnu ulogu na dvoru hercega Ivaniša
malomlački plemići. Od njih je najpoznatiji Stjepan, koji je igrao značajnu
ulogu na dvoru hercega Ivaniša Korvina i bio banovac (1596). Bratimio se s
Nikolom Mladenčićem, pa su zajednički povećali posjede u Turopolju. Iz
Vrh Rike su i Križanići. Nastanili su se u gradu Hrasno na Glini i u okolici
Karlovca. Čubranići, kasnije Mihačevići, naselili su se oko rijeke Dobre, a
neki su odabrali Krk za boravište.
Prema tradiciji neke je obitelji 1476. godine odveo župnik Juraj
Cetinjanin (oko stotinjak) na otok Olib, gdje je 1519. godine preminuo. Na
groblju je natpis: "Pop Juraj Cetinjanin parokijan Olibski." 7
U turskom razdoblju mletački providur Jakov Foscari 1572. godine
spominje Vrliku kao tvrđavicu s posadom od 30 vojnika, bez topništva, dok
polovicom 17. stoljeća bosanski izvori potvrđuju da u dobro utvrđenoj
tvrđavi ima pet a u varošu ispod nje osam kuća. U njima je upisan i podatak
da vrličko područje ima tridesetak sela (vjerojatno je riječ o zaseocima), iz
kojih se može angažirati tisuću ratnika pod oružjem.
Ipak najviše podataka o Vrlici iz tog razdoblja sadrži turski defter
(knjiga poreznih obveznika) iz 1604. godine, u kojem su upisani i
muslimani i kršćani prema uobičajenoj turskoj formuli: osobno plus očevo
ime, dakle bez prezimena. Zbog toga, ali i uporabe zajedničkih narodnih
imena, veoma je teško razlikovati katolički i pravoslavni živalj, koji također
doseljava.
Kako je izgledala Vrlika početkom 17. stoljeća? U središtu svih
zbivanja je tvrđava Prozor, u kojoj je boravila posada s obiteljima. Ispod
tvrđave nalazila se kasaba (turski naziv za varoš) s džamijom i visokim
minaretom, otprilike na mjestu današnje katoličke crkve Gospe Ružarice.
Džamiji je pripadao vakuf, dakle vjersko imanje, u čijem su sklopu su i
četiri dućana. U kasabi su živjeli isključivo muslimani, najčešće obrtnici,
koji su bili oslobođeni i poreza i vojne obveze. Oni su također bili
stanovnici onih naselja koja su imala plodniju zemlju, kao što su primjerice
Civljani i Kosore, dok su kršćani nastanjivali Maovice i Ježević, gdje su
prevladavali stočari nomadi, kao i u predjelu Paškog Polja čiji su stočari
imali ispaše u Moćar dolu na Uništima. Oni su plaćali filuriju, porez
karakterističan za vlaški dio tadašnje populacije.
Porez se plaćao na gotovo sve poljoprivredne proizvode: žitarice,
sijeno, lan, povrtnice, pčele, vinograde, kojih je također bilo na vrličkom
području. Na Cetini i drugim vodotocima nalazile su se mlinice tipa
vodenice, kojima su isključivo gospodarili muslimani.
7 Monografija Vrlike, Vrlika 2001., str. 23
20
U sklopu velikih migracija u 15. stoljeću, kada katoličko življe bježi ispred Turaka i sklanja se
U sklopu velikih migracija u 15. stoljeću, kada katoličko življe bježi
ispred Turaka i sklanja se u mletački dio Dalmacije, i na vrličko područje
doseljavaju Vlasi stočari pravoslavne vjeroispovijesti. Primjerice u defteru
iz 1604. godine spominje se crkva Svete Gospoje s baštinom Dragića, sina
Radičinog, i mlinovima na vodotoku Dragoviću. Ostalo je zabilježeno da
dio monaha iz manastira Dragović preseljava u Grabovac (Lika) i tamo
utemeljuju novi manastir, a 1612. godine posve ga napuštaju, što će ubrzati i
uveličati proces islamizacije stanovništva.
U istom se dokumentu spominje i starohrvatska katolička crkva u
Koljanima, pokraj koje se tijekom godine održavaju veliki pazari, od kojih
se ubirao porez od pedeset akči. Dakako, spominje se i crkva Svetog Spasa,
oko koje većinu stanovništva čine kršćani-katolici i samo desetak
muslimanskih domaćinstava. Doduše u defteru iz 1604. spominju se dvije
mezre-Rasad i Rataj, a mezre su nekadašnja imanja sa kojih je stanovništvo
pobjeglo, ali u svakom trenutku spremne da prime nove doseljenike. Cijelo
područje pastorizirali su franjevci samostana Visovac, pa je logično da je
Vrlika u onovremenskim prilikama bila župa visovačkog samostana.
OSLOBOĐENJE VRLIKE OD TURAKA (1688)
Na početku Morejskog rata Vrličani preko svog predstavnika traže da
njihovo područje pripadne Mletačkoj Republici, i obećavaju da će zauzvrat
sudjelovati u svim ratnim aktivnostima budućih gospodara. Kako je
Venecija kninsko-vrličko područje smatrala veoma važnim, u ljeto 1688.
godine s jakim vojnim snagama napada Knin, a s nekoliko manjih postrojba
i Vrliku. Tada su i Knin i Vrlika oslobođeni od Osmanlija i uključeni u
sastav Mletačke Republike. Vrlika je potpala pod jurisdikciju providura u
Kninu, a malo kasnije postaje sastavnim dijelom novoutemeljene Kninske
krajine. 8 Tada je u tvrđavi smještena manja vojnička postrojba, sastavljena
od domaćeg stanovništva, a u neposrednoj blizini nalazilo se i omanje
Iogorište za venecijansko konjaništvo.
Dakako, Turci se ne mire s gubitkom Vrlike, pa ju 1691. godine
hercegovački paša s jakim snagama pokušava preoteti od Mlečana, ali
branitelji uspješno odolijevaju. Sljedeće godine Vrličani skupa s uskocima s
8 F. Dž. Spaho, Jedan turski popis Sinja i Vrlike iz 1604. godine, Zagreb 1985., str. 118-
119.
21
kninskog i drniškog područja poduzimaju vojne akcije u dubokoj ne- prijateljskoj pozadini, paleći i pljačkajući naselja
kninskog i drniškog područja poduzimaju vojne akcije u dubokoj ne-
prijateljskoj pozadini, paleći i pljačkajući naselja na Glamočkom polju. U
vrijeme posljednjeg mletačkoga-turskog rata, poznatog i pod imenom ili
Mali ili Sinjski rat od 1714-1718. godine, vrličko područje ne ostaje izvan
ratnih događanja. Početkom 1715. godine zauzimanjem Strmice vojne
posade tvrđava Vrlike i Glavaša uključuju se u rat, u kojem su Turci
posljednji put napali Sinj i Cetinsku krajinu. Bez obzira na relativno solidne
pripreme za rat i na junaštva branitelja, vrlička tvrđava i njezina posada nisu
uspjeli izdržati snažne napade topništva Mehmed-paše pa su Osmanlije
ponovo zauzele vrličko područje. "Ipak, to je zauzeće Vrlike bilo
privremeno, jer su se neprijatelji morali ubrzo povući, odvodeći sobom
roblje kad su odustali od beznadne opsade Sinja. Izgleda da su Turci i
sljedeće godine pokušali osvojiti Vrliku, gdje su bile stacionirane dvije
kompanije mletačkih vojnika; zahvaljujući isključivo velikom junaštvu
Vrličana nisu je uspjeli i osvojiti. Zadnje godine tog rata su to pokušali još
jedanput, ali ni tada nisu uspjeli u svojoj nakani." 9
Od tada pa sve do pada Mletačke Republike 1797. godine vrličko
područje ostaje pod venecijanskom vlašću.
VRLIKA POD VLAŠĆU MLETAČKE
REPUBLIKE
(1688-1797)
Nakon promjene vlasti vrličko područje ostaje gotovo pusto, jer ga
napušta islamizirano stanovništvo, a s njim i bogata obitelj Salema
Bukaričića. Mletačke vlasti plodne poljoprivredne i šumske površine
proglašuju državnim vlasništvom i dodjeljuju ga novodoseljenim
stanovnicima, a posebno onima koji su se istakli u borbama s Turcima.
U Državnom arhivu u Zadru sačuvan je popis obitelji, nastanjenih na
vrličkom području 1. srpnja 1692. godine, organiziranih u četiri banderije,
prozvanim po imenima njihovih haramabaša (kapetana = baša) Nikole
Biokovića, Pavla Jurića, Ivana Crnice i Nikole Šarca.
Prvi put u hrvatskoj onomastičkoj literaturi objavljujemo potpuni
popis stanovnika vrličkog područja iz 1692. godine.
9 Zbornik "Kačić" Split, 1983., godina 15., str. 39.
22
STANOVNIŠTVO VRLIKE 1692. GODINE 1. Popis obitelji nastanjenih ispod tvrđave Vrlika, koje su pod zastavom kapetana
STANOVNIŠTVO VRLIKE 1692. GODINE
1.
Popis
obitelji
nastanjenih
ispod
tvrđave
Vrlika,
koje
su
pod
zastavom kapetana baše (u banderiji) Nikole Biokovića. Popis je
učinjen 1. srpnja 1692. godine u Vrlici. 10
Ime i prezime
osoba
kanapa
1.
kapetan Nikola Bioković
7
18
2.
Jakov Knežević
9
7
3.
Šimun Marasović
9
6
4.
Jakov Knežević
6
5,5
5.
Šimun Marasović
4
5,5
6.
Lovre Vidović
4
3,5
7.
Jurica Vidović
9
9
8.
Lovre Vučemilović
6
3
9.
Petar (V)uzun
14
18
10.
Grgur Brstić (Brstilo)
7
9
11.
Cvitan Milovac
13
9
12.
Radiša Kovačević
3
7,5
13.
Vučen Petković
15
10
14.
Štipan Radojević
11
3,5
15.
Mikaelo Dragić
7
4
16.
Jakov Roljević
4
11
17.
Štipan Ersech (Erceg, Eržek, Ržek)
4
4,5
18.
Ivan Dilić
5
7,5
19.
Rade Mešter (Maešter)
6
6,5
20.
Marko Miloj ević
5
6
21.
Ivanića Blaževića
2
0
22.
Matij Božinović
6
5,5
23.
Štipan Jajar
6
4
24.
Nikola Jakelić
9
8,5
25.
Nikola Karanzulović
3
4
26.
čauš Cvitko Milković
5
4,5
27.
Jakov Vučenić
4
5
28.
Milinka Kričkovica
2
6
Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije
j 1
23
29. Luka Knežević 3 4,5 30. Radovan Đonlić 5 3 31. Vukadin Buderožić (Bodrožić) 2 _j
29.
Luka Knežević
3
4,5
30.
Radovan Đonlić
5
3
31.
Vukadin Buderožić (Bodrožić)
2
_j
0
32.
Šime Jurić
3
5
33.
Mikaelo Pavić
2
1
34.
Marko Prstojević
3
0
35.
Dragola Popović
8
8
36.
Lucija Ljutić
3
2
37.
Ilija Jakulić (Jakelić)
8
11
38.
Zelko Jakulić (Jakelić)
3
3,5
39.
Jakov Kovač
5
3
40.
Matij Grabovac
7
24
41.
Antona Vuletić
10
18
42.
Dujmo Štrkalj
10
16
43.
Nikola Ćosić
4
4,5
44.
Ivan Batovanja
6
5
45.
Marko Eštek (Estech)
4
4
46.
crkva Svetog Mihovila
0
2,5
47.
Štipan Mažarević
2
3
48.
alfir Radivoj Novoselac
11
0
49.
Savica Vukašević
5
0
50.
Lazo Vuković
6
0
51.
Bogdan Šarac
20
0
52.
Dragosav Ivković
6
0
53.
Radivoj Miljević
8
0
54.
Vukelja Konjević
10
0
55.
Stanko Ivetić
14
0
56.
Mikaelo Novoselac
13
0
57.
Vuko Ivanović
8
0
58.
Milat Bogojević
6
0
59.
Ranisav Rajakovac
7
0
60.
Ivica Rajakovac
3
0
61.
Radojka Rajakovac
4
0
62.
Rajka Vukaševića
6
0
63.
Jovica Vidova
4
0
64.
Jakov Ostojić
8
0
65.
Milivoj Radonić
9
0
66.
gubernator Franko Pavišić
0
30
24
67. Marko Dilić 0 30 68. kapetan Butković 0 73 69. Marko Stipanović 6 0 70.
67.
Marko Dilić
0
30
68.
kapetan Butković
0
73
69.
Marko Stipanović
6
0
70.
Vukovoj Vujičević
8
0
71.
Milivoj Banić
11
0
72.
Miljat Matov
8
0
73.
Vuko Dragosaljević
5
0
74.
Mate Vukašević
7
0
75.
alfir (precrtano) Matij Šimić
10
0
76.
Josip Vrbanović
16
0
77.
Ivan Grubanović
7
0
78.
Ivan Radošević
4
0
79.
Nikola Vuješitić
17
0
80.
Frane Sušnjević
12
0
81.
Matij Radić
11
0
82.
Jure Čerkez
15
0
83.
Pavica Knežević
11
0
84.
Marko Petković
4
0
85.
Jakov Petković
3
0
86.
Marijan Stojanov
16
0
87.
Milanko iz Vrpolja
10
0
88.
Ivan Barić
2
0
Dakle, banderiju Nikole Biokovića sačinjava 88 obitelji s 588 osobe.
One imaju 73 prezimena, od kojih se do danas na vrličkom području
sačuvalo 10: Batovanja, Blažević, Božinović, Grabovac (Grabić), Jakelić,
Marasović (Maras), Milković, Vučemilović, Vuletić i Uzun (odnosi se samo
na hrvatska prezimena).
Upisano je ukupno 48 imena, od kojih su 43 muška i 5 ženska. Od
muških imena najčešća su: Jakov, Nikola i Marko (6 puta); Mate (Matij) i
Ivan (5), Štipan (4); Mijo-Mikaelo (3); Šimun, Lovre, Cvitan (Cvitko),Ilija,
Frane, Radivoj, Milat i Vuko (2); po jednom se pojavljuje 31 ime: Jurica,
Petar, Grgur, Radiša, Vučen, Rade, Ivanića, Milinka, Luka, Radovan,
Vukadin, Dragola, Lucija, Zelko, Antona, Dujmo, Savica (Sava), Lazo,
Bogdan, Dragosav, Vukelja, Stanko, Ranisav, Jovica, Milivoj, Vukovoj,
Josip, Jure, Pavica, Marijan, Milanko, Ivica i Rajka.
Pet je ženskih imena: Ivanića, Pavica, Lucija, Milenka i Rajka. Što se
pak tiče podjele na narodna i biblijsko-svetačka imena, pretežu ova druga
(26), a narodnih je 21.
25
EVO NAJPRIJE NARODNIH IMENA: Cvitan (Cvitko),Radiša, Vučen, Rade, Milinka, Radovan, Vukadin, Dragota, Zelko, Radivoj, Bogdan, Dragosav,
EVO NAJPRIJE NARODNIH IMENA: Cvitan (Cvitko),Radiša,
Vučen, Rade, Milinka, Radovan, Vukadin, Dragota, Zelko, Radivoj,
Bogdan, Dragosav, Vukelja, Stanko, Vuko, Milat, Ranisav, Milivoj,
Vukovoj, Milanko i Rajka.
BIBLUSKO-SVETAČKA IMENA (22) :Nikola, Jakov, Šimun,
Lovre, Jurica, Petar, Grgur, Ilija, Štipan, Mijo (Mikaelo), Ivan, Marko,
Ivanića, Matij, Luka, Lucija, Antona, Dujmo, Sava (Savica), Lazo, Jovica,
Franko, Josip, Jure, Pavica, Marijan i Ivica.
2.
Banderija harambaše(kapetana - baše) Pavla Jurića 11
Ime i prezime
osoba
kanapa
1.
kapetan basa Pavao Jurić
27
0
2.
čauš Petar Tomić
13
0
3.
alfir Jure Lučić
17
0
4.
Marko Lučić
18
0
5.
Filip Božić
9
0
6.
Filip Pavlović
14
0
7.
Pave Marijan
7
0
8.
Ostoja Marković
6
4,5
9.
Filip Vuletić
14
21
10.
za crkvu Gospe od Karmena
0
30,5
11.
Jakov Ilić
2
1
12.
Ilija Vučetić
6
7
13.
sig. Gou. Pavišić
0
2
Najmanja banderija harambaše (kapetana-baše) Pavla Jurića imala je 12
obitelji sa 133 člana. Prezimena je ukupno 11, a najveći dio ih je starinom s
duvanjsko-livanjskog područja.
Od prezimena do danas je sačuvano na vrličkom području samo jedno
: Vuletić, a od Jurića nastali su Oklopčići.
Imena je osam. Po jednom se javljaju: Petar, Jure, Jakov, Ilija, Ostoja i
Marko, dva domaćina nose ime Pavao ili Pave, a trojica imaju ime Filip.
Ime Ostoja je narodno, a ostalih sedam pripadaju biblijsko-svetačkim
imenima.
Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije
j 1
26
3. Banderija harambaše (kapetana - base) Marka Orlandića 12 Ime i prezime osoba kanapa 1. alfir
3. Banderija harambaše (kapetana - base) Marka Orlandića 12
Ime i prezime
osoba
kanapa
1.
alfir Ivan Crnica
5
0
2.
sargenete Marko Juretić (Đuretić)
6
0
3.
kapetan Marko Orlandić
4
0
4.
Stojan Nikić (?)
3
0
5.
Niko Rado
3
0
6.
guverner tvrđave
1
17
7.
Marko Stipče
3
0
8.
Ivan Crnica
2
0
9.
Marko Nikić
2
0
10.
Ivanića udovica pokojnog Marka Crnice
2
0
11.
Nikola Glamočanin
4
0
12.
Paulina Vidović
3
0
13.
Nikat (prezime nije upisano)
Štipan Petković
2
0
14,
1
0
15.
Nikota Marčelo
1
0
16.
Niko Juranov
Luka Mamuzić
1
0
17,
5
0
18.
Nikola Predojević
Bože Čelanović
2
0
19,
2
0
20.
Jure Đulac
3
0
21.
Jakov Lupiš (Vuk-ović)
2
0
22.
batt: Tomaseo
2
0
23.
Vukadin Ljubojević
4
0
24.
Vukota Manolović
12
0
25.
Berisav Gruičić
13
0
26.
Radojica Vlahinić
11
0
27.
Savica Rajković
9
0
28.
Ivana Mikovac
6
0
29.
Jakov Kovačević
4
0
2 Državni arhiv Zadr, Katastri Dalmacije
j 1
27
30. Nikola Bukmanović 8 0 31. Andrija Krašić (Krasić) 8 0 32, Savo Krašić (Krasić) 10
30.
Nikola Bukmanović
8
0
31.
Andrija Krašić (Krasić)
8
0
32, Savo Krašić (Krasić)
10
0
U banderiji harambaše (kapetana-baše) Nikole Orlandića upisane su 1.
srpnja 1692. godine 32 obitelji sa 145 članova. Prezimena je ukupno 25, a
nijedno od njih danas ne pripada Hrvatima katolicima vrličkog područja.
Što se pak tiče imena, ukupno ih je 17, a od toga su dva ženska.
Najzastupljenije ime je Nikola s inačicama Niko Nikat, Nikota (7 puta),
Marko (3), Jakov, Ivana-Ivanica, Savo-Savica i Ivan (2),a po jedanput se
javlja 11 imena: Jure, Andrija, Stojan, Luka, Bože, Vukadin, Vukota,
Radojica, Berisav i Paulina.
Od 17 imena šest je narodnih: Stojan, Bože, Vukadin, Vukota, Berisav
i Radojica, a ostala su biblijsko-svetačka: Nikola, Marko, Jakov, Ivan,
Ivana-Ivanica, Jure, Andrija, Savo-Savica, Luka i Paulina.
4.
Popis obitelji u banderiji harambaše (kapetana-baše) Nikole Šarca 13
Ime i prezime
osoba
kanapa
1.
Nikola Šarac
23
0
2.
Mitar Stipanović
4
0
3.
Petko Dragolović
3
0
4.
Ivan Vukašević
11
0
5.
Savo Gozdenčević
nečitljivo
6.
Doko Vučević
20
0
7.
čauš Nikola Domitić
8
0
8.
Dragosav Maljković
10
7
9.
Matij Ćurčija
5
3,5
10.
Mate Čenević (Kenević)
4
5
11.
Radovan Kosudović (Kusudović)
4
8
12.
Vidak Mušić (Musić)
7
4,5
13.
Nikola Dilić
5
7,5
14.
Vid Milišić (Miličić)
4
1
15.
Lazo Bučelić
14
10
Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije
j 1
28
16. Ivan Djedović 5 3,5 17. Rade Radovanov 3 6 18. Sava Radovanović 7 5,5 19.
16.
Ivan Djedović
5
3,5
17.
Rade Radovanov
3
6
18.
Sava Radovanović
7
5,5
19.
Nikola Kovačević
16
10,5
20.
Tomo Poprašinović
5
4,5
21.
Petar Boljošić
5
7
22.
Radojica Balać
7
3
23.
Nikola Bodrižić
9
4,5
24.
Ivan Krečak
5
10
25.
Nikola Krečak
8
10,5
26.
Ivan Kovačević
6
3,5
27.
Todor Kovačević
4
2
28.
Jakov Crmarić
8
6,5
29.
Štipan Budemirović
6
5,5
30.
Petar Bošnjak
5
5,5
31.
Štipan Paštrović
9
8
32.
Mikat Pančić (Pandžić)
5
3,5
33.
Luka Kovačević
5
3,5
34.
Radivoj Paspalović
7
1
Banderiju harambaše Nikole Šarca sačinjavale su 34 obitelji s 237
osoba. Upisani su pod 31 prezimenom, od kojih, danas izuzev Pandža,
nijedno ne pripada Hrvatima katolicima na vrličkom području.
Što se pak imena tiče, njih je ukupno 21. Najzastupljenije je ime
Nikola (5 puta), Ivan, Štipan, Petar, Matij, Vid i Sava po 2 puta, a 14 imena
se pojavljuje po jednom: Mitar, Petko, Doko, Dragosav, Radovan, Lazo,
Rade, Tomo, Radojica, Todor, Luka, Mikat (Mijat), Jakov.
Popis od 1. srpnja 1692. godine svjedoči da su na vrličkom području
krajem 17. stoljeća živjele 233 obitelji sa 1098 osoba, kojima su
venecijanske vlasti dodijelile 2361 kanap zemlje, pretežito oranica i livada
uz Cetinu, te nešto neobrađenog i neplodnog zemljišta. U posjedu države
ostalo je onoliko zemljišta da se moglo naseliti još 40-tak obitelji iz Bosne
Otomanske, stoje ubrzo i ostvareno.
Mletačke vlasti dopuštaju obnovu u ratu oštećenih ili pak gradnju
novih mlinica na vrličkom području."Već 1691. godine daju sinjskim
franjevcima pored zemlje i pravo da u Karakašici mogu sagrade mlinicu za
29
svoje potrebe, a visovačkim dopuštaju gradnju dvaju mlinova nedaleko od Vrlike u kući nekog muslimana Bukaričića.
svoje potrebe, a visovačkim dopuštaju gradnju dvaju mlinova nedaleko od
Vrlike u kući nekog muslimana Bukaričića. Nadalje, te iste godine vlasti
dodjeljuju vodenicu za mljevenje žita i stuparu obitelji Crnica; kasnije su im
oduzete i dodijeljene nekom Alesandriju pod uvjetom stanovitog podavanja.
Taj mlin-vodenica imao je tri točka, pa je stoga bio vrlo vrijedan."
U sastavu spomenutog popisa od 1. srpnja 1692. godine nalazi se i
dokument naslovljen s "Notta delle Posto da Molino" na Cetini, u kome je
otac poznatog franjevca i književnika Filipa Grabovca Matij upisan kao prvi
suvlasnik mlina s još četiri domaćina: harambašom Nikolom Biokovićem te
Nikom Kovačem, Filipom Vuletićem i Radovanom Kuduzom. Oni su
obvezni godišnje dati u državnu blagajnu 25 lira. Je li ovo onaj mlin što su
ga dobili visovački franjevci ili je novosagrađeni? "Navodno je u istoj
zgradi bilo moguće smjestiti još pet takvih točkova, pa je moguće da su
kasnije i ti tamo napravljeni i smješteni. Nekako u to su doba i četiri mlina
na potoku Koduša bila investirana trima obiteljima za 20 lira godišnjeg
kanona. I ti podaci pokazuju da je tada vrlički kraj imao dovoljno mlinica,
koje su mogle podmiriti potrebe tamošnjeg stanovništva za mljevenje
žitarica i pranje sukna."
Kasnije su mletačke vlasti (1723) sagradile javnu česmu u Vrlici, pa je
to jedino što je Venecija uložila u opće dobro na tom području.
Što se pak tiče sakralnih objekata, krajem 17. stoljeća u Vrlici postoji
samo jedna crkva, koja je do tada bila džamija, pa je pregrađena daskama
tako da su jedan dio koristili katolici a drugi pravoslavci za bogoslužje. Oko
crkve se nalazilo groblje. Katoličku župu u Vrlici pasterizirali su franjevci iz
samostana na Visovcu, a posebno su pazili na dobrosusjedske odnose s
pravoslavnim življem i njihovim svećenicima.
15
VRLIČANI U MLETAČKOM ZEMLJIŠNIKU IZ
1710. GODINE
U Državnom arhivu u Zadru sačuvan je i mletački zemljišnik iz 1710.
godine s posebnim odjeljcima za naselje Vrlika i pripadajuće joj zaseoke,
zatim ponaosob za tri sela: Maovice, Kosore i Civljane. Riječ o dokumentu
na 94 stranice velikog formata.
1
4
Zbornik Kačić Split 1983., godina XV., str. 42.
1 5 Zbornik Kačić Split 1983., godina XV., str. 43.
30
Sve obitelji iz Vrlike i s Maovica pripadale su banderiji harambaše Štipana Biukovića. Čini se da
Sve obitelji iz Vrlike i s Maovica pripadale su banderiji harambaše
Štipana Biukovića. Čini se da je riječ o sinu ili pripadniku obitelji već nam
poznatog harambaše Nikole Biokovića, čije je prezime neznatno
promijenjeno (Bioković: Biuković): dužnost harambaše najčešće je ostajala
u obitelji, zatim ugledni Biokovići nisu mogli tako naprasno, za samo
dvanaest godina, nestati.
POPIS DUŠA NASELJA VRLIKE I PRIPADAJUĆIH JOJ
ZASELAKA (1710) 16
IME I PREZIME, OČEVO IME
M
MD
Ž
ŽD
UK
1.
Ante Grabovac Matijev
2
3
1
2
8
2.
Ante Štrkalj Stojanov
1
3
1
1
6
3.
Anica ud. p. Marka Ćurića
0
1
2
1
4
4.
Anđelija ud. Stanka Bugarina
0
3
1
2
6
5.
Andrij a Novaković Martinov
2
2
2
2
8
6.
Filip Vuletić Markov
5
3
3
5
1
7.
Frane Batovanja Šimunov
1
2
1
1
6
8.
Grgur Bašić Markov
1
1
1
0
5
9.
Grgur Bošnjak Petrov
1
0
2
3
3
10.
Jakov Vrebić Petrov
1
0
2
1
6
11.
Jakov Crmarić Nikolin
2
0
1
1
4
12.
Jakov Kovačević Vujinov
3
0
1
2
4
13.
Jakov Krnjac Ivanov
1
2
1
2
6
14.
Grgur Varnica Grgurov
1
0
1
2
6
15.
Grgur
Radivoj ević Vidov
2
0
1
0
4
16.
Ilij a Naskradinović Milanov
2
0
2
2
3
17.
Ilija Jakelić Ivanov
3
2
3
0
6
18.
Ilija Marasić Grgurov
3
0
1
1
8
19.
Jako Jakelić Ilijin
2
1
1
3
5
20.
Ilija Petrović Petrov rečeni Railić
1
2
2
3
7
21.
Ivica Štrkalj Ivanov
2
0
1
4
8
22.
Ilija Krašić Vukadinov
2
1
2
1
7
23.
Ilija Karluča Blaškov
1
2
1
2
6
24.
Ilija Radanović Milavčev
4
1
6
7
18
25.
Ivanića ud. pok. Nikole Zdilara
0
3
1
1
5
1 6
Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije, Vrlika 1710., str. 10.
* M = muškarci, MD = muška djeca, Ž = žene, ŽD = ženska djeca, UK = ukupno
31
26. Jelica ud. pok. Bukojevića 0 0 1 0 1 27. Lovre Vidović Beričin 5 2
26.
Jelica ud. pok. Bukojevića
0
0
1
0
1
27.
Lovre Vidović Beričin
5
2
4
5
16
28.
Luka Milovčević p. Miaila Debeljaka
2
1
1
3
7
29.
Lazo Knežević Radovanov
1
1
1
0
3
30.
Luka Čelebić Vukov
3
0
2
1
6
31.
Lovre Vučemilović
2
3
1
4
10
32.
Lucija ud. pok.
Ilije Sočiša
0
0
1
0
1
33.
Matij Milković Andrijin
1
0
1
2
4
34.
Mihail Karanđelović Nikolin
1
2
2
2
7
35.
Matij Uzunović Petrov
1
3
1
2
7
36.
Mijat Pandžić Ivanov
2
4
2
4
12
37.
Matij Jakelić Ivanov
2
2
3
1
8
38.
Mijo Jurić reč. Klopčija
1
4
1
1
7
39.
Matij Baturina
Mijin
2
4
1
3
10
40.
Marko Vučemilović Stipanov
8
8
7
9
32
41.
Mihael Crljenović Lukin
2
0
1
0
3
42.
Mihailo Kovačević Petrov
1
0
1
0
2
43.
Mihail Vukošević reč. Spužo
2
2
1
3
8
44.
Marko Roljević Ivanov
2
2
3
3
10
45.
Matij Božinović Tadijin
3
0
2
4
9
46.
Manda ud. pok. Petra Varnice
0
1
1
2
4
47.
Marko Kovačević Ivanov
4
1
2
4
11
48.
Milja ud. Todora Vujinovića
0
0
1
0
1
49.
Mihael Zdravko Jurin
2
1
2
6
12
50.
Mihael Petrović Petrov
2
1
1
2
6
51.
Nikola Modrić Petrov
5
3
3
7
18
52.
Mikola Štrkalj Ivanov
1
3
1
1
6
53.
Nikola Kovačević Vukeljin
4
2
2
1
9
54.
Nikola Lazić Lazin
4
4
3
0
11
55.
Nikola Maesterović Andrijin
3
1
1
0
5
56.
Nikola Ćosić Mijovijov
1
0
1
0
2
57.
Nadal Kovačević Vukeljin
1
2
1
2
6
58.
Nikola Varnica Petrov
3
0
3
2
8
59.
Petar Dragojević reč. Erceg
1
1
1
5
8
60.
Petar Ivešić Jakovljev
3
2
2
1
8
61.
Pavao Berisaljević Beričin
3
3
4
3
13
62.
Petar Marasević Lukin
2
1
2
2
7
63.
Pavao Berber
1
0
1
1
3
64.
Radovan Kuduz Nikolin
3
5
3
4
15
65.
Nikola Mandalić Lovrin
1
2
1
3
7
32
66. Radiša Kovačević Ivanov 1 3 1 2 7 67. Radovan Kovačević Vukeljin 1 0 1
66.
Radiša Kovačević Ivanov
1
3
1
2
7
67.
Radovan Kovačević Vukeljin
1
0
1
1
3
68.
Radivoj Paškaš Dragošenov
2
1
1
2
6
69.
Radivoj Paspalj Ivanov
3
2
1
2
8
70.
Rade Đonlić Radovanov
3
2
1
3
9
71.
Stojan Naskradinović
2
0
2
3
7
72.
Šimun Baturina Petrov
1
1
1
3
6
73.
Štipan Jajar Nikolin
2
2
0
2
6
74.
Stanko Milošević Mirkov
2
1
1
2
6
75.
Cvijo Paspalj Ivanov
2
3
2
3
10
76.
Stanka ud. pok. Petra Rakića
0
3
1
2
6
77.
Štipan Erceg Grgurov
1
0
1
0
2
78.
Štipan Babić rečeni Zdilar
7
6
7
4
24
79.
Štipan Plazonić Markov
4
6
5
3
18
80.
Štipan Varnica rečeni Budimir
1
0
2
3
6
81.
Štipan Mandarić Lovrin
1
2
1
0
4
82.
Štipan Listešević Lovrin
1
0
1
1
3
83.
Savo Knežević Radovanov
1
5
1
2
9
84.
Šimun Jurić reč. Pelalija
1
0
1
0
2
85.
Tomas Pavlović Nikolin
1
2
0
2
5
86.
Todor Vudragović
1
0
0
0
1
87.
Vicko Drnišanin Ivanov
1
3
1
1
6
88.
Vid Jakelić Tadijin
1
2
1
4
8
89.
Vojin Vojnović reč. Kovačević
4
0
1
0
5
90.
Vukosav Didojević Ivanov
4
0
2
0
6
91.
Vučen Lekić Milanov
1
3
2
0
6
92.
Ivan Kovačević Milanov
4
2
2
2
10
93.
Ivan Osmanović Josipov
1
2
1
0
4
94.
Ivan Batovanja Šimunov
1
4
1
1
7
95.
Jure Batovanja Šimunov
1
0
1
2
4
96.
Zelko Jakelić Petrov
1
0
1
0
2
97.
Jure Uzunović Petrov
Vukelij a Gonj ić
1
0
1
0
2
9 8.
3
0
1
0
4
99.
Jure Konjić Ilijin
1
3
1
0
5
100. Ivan Didojević Vučićev
2
2
3
2
9
101.
Ivan Balačić Božin
Ivan Jovanović Vidov
Ivan Kovačević Milanov
3
3
2
2
10
102.
1
2
1
2
6
103.
2
2
4
6
16
104. Jure Galiotović Markov
1
0
2
0
3
105.
Jure Bugarin
1
4
1
0
6
33
106. Ivan Reljanović Petrov 1 0 2 0 3 107. Ivan Petrović reč. Zidarović 5 0
106.
Ivan Reljanović Petrov
1
0
2
0
3
107.
Ivan Petrović reč. Zidarović
5
0
2
0
7
108.
Ivan Bilobrković Franin
2
2
1
2
7
109.
Ivan Žarković Petrov
1
2
1
3
7
110.
Jakov Kovač
3
0
1
2
6
111.
harambaša Štipan Biuković
2
1
2
2
7
Dakle, 1710. godine prema podacima u mletačkom zemljišniku u
Vrlici i obližnjim zaseocima živi 111 obitelji s ukupno 659 osoba, od kojih
je 187 muškaraca sposobnih za vojnu službu. Zanimljivo je spomenuti daje
odnos muške i ženske djece bio 216:179 u korist ovih posljednjih.
U zemljišniku su i podaci o vrličkom stočnom fondu: 42 konja
sedlenika, 149 tovarnih konja, 740 goveda i 4.037 grla sitne stoke (ovce i
koze). Zabilježeni su i domaćini koji uzgajaju po 250 grla sitne stoke. Kako
vrlički pašnjaci nisu mogli zadovoljiti ovoliki stočni fond, stočari sa stadima
često prelaze na pašnjake u susjednoj Turskoj, što je ponekad stvaralo i
međudržavne sporove.
Godine 1710. je i vrijeme kad se postupno upotpunjuju doseljenički
rodovi na ovom području. Tada uz već poznate iz 1692. godine (Batovanje,
Blaževiće, Božinoviće, Grabovce odnosno Grabiće, Jakeliće, Marasoviće
odnosno Marase, Milkoviće, Vučemiloviće, Vuletiće, Kuduze) doseljavaju:
Varnice (5 obitelji), od kojih je jedna zabilježena i s obiteljskim nadimkom
Budimir, zatim Krnjci, Petrovići, od kojih će nastati Zidarovići (današnji
Zidari), Uzunovići (današnji Uzuni), Pandžići (današnje Pandže), Jurići od
kojih će nastati Klopčije (današnji Oklopčići), Baturine, Ercezi (uz prezime
Erceg zabilježeno je da su postali od roda Dragojevića), Plazonići,
Mandarići, Modrici, Galiotovići (današnji Galioti), Biukovići (današnji
Biuci), za koje smo upozorili da mogu biti i Biokovići iz 1692. godine.
Kad je riječ o prezimenima, onda je najviše Kovačevića (9 plus jedna
obitelj s prezimenom Vujnović i obiteljskim nadimkom Kovačević), slijede
Jakelići i Vraniće (s po 5 obitelji), Batovanje, Štrkalji i Petrovići (3),
Bugarini, Naskradinovići, Marasi (Marasić i Marasević), Kneževići,
Vučemilovići, Uzunovići, Jurići i Didojevići (2). Formula jedna obitelj -
jedno prezime zastupljena je u 71 slučaju.
Imenoslovlje vrličkih obiteljskih glavara sastoji se od ukupno 35
imena (27 muških i 8 ženskih). Najzastupljenije je ime Ivan s inačicom Ivica
(11 puta), slijedi Mijo s inačicama Mihael, Miailo, Mijat (8), Ilija (7), Jakov
(6), Matij i Jure (5), Grgur (4),Marko (3), Nikola, Štipan i Ante (2), te po
jedno ime-jedna osoba javlja se 24 puta: Anica, Anđelija, Andrija, Filip,
Frane, Ivanića, Jelica, Lovre, Luka, Lazo, Lucija, Manda, Milja, Savo,
34
Šimun, Tomas, Todor, Vicko, Vid, Vojin, Vukosava, Vučen, Vukelija, Zelko. Popis Vrličana u zemljišniku iz 1710.
Šimun, Tomas, Todor, Vicko, Vid, Vojin, Vukosava, Vučen, Vukelija,
Zelko.
Popis Vrličana u zemljišniku iz 1710. godine svjedoči i da su
biblijsko-svetačka imena posve potisnula narodna, jer je odnos 28:7 na štetu
narodnih imena. Evo ih: Jelka, Milja, Vojin, Vukosava, Vučen, Vukelija,
Zelko (čovjek zelenih očiju, Zele).
POPIS OBITELJI SELA MAOVICA 1710.
U zemljišniku iz
1710. godine obitelji nastanjene na Maovicama
također su zasebno popisane, iako spadaju u istu banderiju harambaše
Štipana Biukovića. 17
IME I PREZIME, OČEVO IME
M
MD
ž
ŽD
UK
1.
Dragić Božić Grujičin
3
4
3
0
10
2.
Elena Gabrilović ud. pok. Filipa
0
0
1
0
1
3.
Filip Totić Ilijin
2
1
1
0
4
4.
Grgur Brstić pok. Marka čauša
3
3
3
0
9
5.
Grgur Grizelj Matijev
4
3
4
2
13
6.
Grgur Dragojević reč. Erceg p. Štipana
3
0
3
1
7
7.
Grgur Vudragović Ivanov
2
2
2
5
11
8.
Ilija Blažević pok.
Ivana Suca
2
4
1
2
9
9.
Josip Škorić Pavlov
4
5
2
2
13
10.
Luka Bilaković reč. Kudumiz p. Pavla
1
1
1
0
3
11.
Mihael Škorić Vidov
2
3
3
2
10
12.
Mihael Bilonosić Martinov
1
0
1
2
4
13.
Matij Ljubišić Lukin
1
1
1
2
5
14.
Miailo Petković Radivojev
3
1
2
2
8
15.
Marko Milković Ivanov
2
2
2
1
7
16.
Marko Milković Tadijin
2
0
3
1
6
17.
Matij Dražić Matijev
3
0
3
1
7
18.
Marko
Milinšin reč. Štrbac Ilijin
2
1
2
2
7
19.
Martin
Štrkalj rečeni Milašić
1
1
1
0
3
20.
Mihiel
Milković rečeni Crni Mijo
1
0
1
2
4
21.
Nikola Blažević Marasov
2
0
2
3
7
22.
Nikola Milaković reč. Skurupin
1
1
3
1
6
23.
Oj dana ud. p. Štipana
Medakovića
0
1
2
1
4
1 7 Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije, Vrlika broj 170., str. 35.
35
24. Radivoj Malković pok. Dragošenov 2 3 2 4 11 25. Šimun Samardžić p. Vida mlinara
24.
Radivoj Malković pok. Dragošenov
2
3
2
4
11
25.
Šimun Samardžić p. Vida mlinara
3
0
2
0
5
26.
Stojan Cvitkovac Milićev
4
6
3
2
15
27.
Stojan Premitić Milin
3
1
3
1
8
28.
Tomica ud. p. Ivana Brtana
0
3
1
3
7
29.
Vučen Petković Vujičin
4
6
4
5
19
30.
Vid Benić Ivanov
4
4
2
1
11
31.
Ivan Božić Radatov
1
3
1
1
6
32.
Ivan Kujundžija Grgurov
4
2
2
2
10
Prema podacima iz zemljišnika 1710. godine na Maovicama su živjele
32 obitelji s ukupno 250 osoba, od kojih je 70 muškaraca sposobnih za
vojnu službu. Za razliku od Vrlike na Maovicama je više muške djece (62)
nego ženske (51).
Što se pak tiče stočnog fonda, brojke izgledaju ovako: 10 konja
sedlenika, konja za vuču 51, goveda (volovi, krave, junad) 394, dok je sitne
stoke bilo 1557 grla. Ima domaćinstava koja uzgajaju 200 ovaca ili pak 30
goveda.
Godine 1710. na Maovicama je zabilježeno ukupno 25 prezimena.
Najbrojniji su Milkovići s tri obitelji, po dvije imaju Blaževići, Škorići,
Petkovići i Božici, dok ostalih 14 rodova imaju po jednu obitelj:
Gabrilovići, Totići, Brstići (Brstile), Grizelji, Dragojevići rečeni Ercezi,
Vudragovići, Bilakovići rečeni Gudumizi, Bilonosići, Ljubišići, Dražići,
Milinšini rečeni Štrpci, Štrkalji, Milakovići rečeni Skurupine (današnji
Skorupi), Maljkovići Samardžići, Cvitkovci, Premitići, Brtani, Benići i
Kujundžije.
Kad je riječ o imenima, njih je ukupno 20 (17 muških i 3 ženska).
Najzastupljenija su Grgur i Mihael s inačicom Miailo (po 4 puta), Marko
(3), te Ivan, Nikola i Stojan (2). I na Maovicama su narodna imena
potisnuta, a prevladavaju biblijsko-svetačka (15:5). Narodna su imena:
Dragić, Radivoj, Stojan, Vučen i Ojdana. Dakle, zemljišnik iz 1710. godine
potvrđuje daje na Maovice stiglo 11 današnjih rodova: Grizelji, Dragojevići
rečeni Ercezi, Blaževići, Škorići, Milkovići, Dražići, Milakovići rečeni
Skurupine (današnji Skorupi), Samardžići, Brtani, Kujundžije (današnji
Kojundžići) i Totići.
36
POPIS OBITELJI SELA KOSORA (1710) IME I PREZIME, OČEVO IME M MD ž ŽD UK 1.
POPIS OBITELJI SELA KOSORA (1710)
IME I PREZIME, OČEVO IME
M
MD
ž
ŽD
UK
1.
kapetan Vujo Crnica
3
6
3
4
15
2.
Ante Palaveršić Jurin
1
2
1
2
5
3. Ilija Lisičar
2
3
2
3
10
4.
Ilija Mrđenović Radinov
2
2
2
3
9
5.
Frano Perić Markov
Luka Mamuzić Mihielov
1
1
1
1
4
6.
2
1
1
2
6
7. Marko Orlandić Vukov
1
3
1
2
7
8.
Marko Crnica Nikolin
2
2
1
1
6
9. Nikola Juranović
1
3
1
2
7
10.
Petar Lončar Matijin
1
2
1
1
5
11.
Pavao Paina Vidov
1
0
1
2
4
12.
Cvijo Vuljanović Vuljanov r. Ratković
1
2
1
1
5
13.
Stojan Stipanović Stipanov
2
2
1
3
8
14.
Ivan Vuković Lovrin
1
2
1
2
6
15.
Ivan Ovljanin Nikolin
2
1
1
3
7
16.
Tadija Davidović
1
0
0
1
2
Dakle, 1710. godine u Kosorima, a u sastavu banderije harambaše
(kapetana-baše) Vuje Crnice, prebivaju 32 obitelji s ukupno 110 osoba. Od
23 odrasla muškaraca samo ih je 8 sposobno za obavljanje vojne službe.
Ženske je djece 36-ero a muške 31.
U Kosorima je i drukčija struktura stočnog fonda: konja je 29 (nisu
odvojeni sedlenici od konja za vuču); krava je 65, volova 51 i 57 junadi. U
Kosorima tada uzgajaju 90 ovaca.
Godine 1710. stanovnici Kosora imaju 15 prezimena. Rod Crnica ima
dvije obitelji, a svi ostali po jednu.
Kosorani iz tog vremena (odnosi se na domaćine obitelji) imaju 12
imena: Ivan, Ilija i Marko javljaju se po dva puta, a ostali deset po
jednom:Vujo, Ante, Frano, Luka, Petar, Pavao, Cvijo, Stojan i Tadija. Tri su
imena narodnog podrijetla (Vujo, Cvijo i Stojan), a ostala su biblijsko-
svetačka.
Od današnjih kosorskih rodova 1710. godine samo su stigli preci
jednog roda-Lisičara.
37
VRLIČANI U POPISU VJERNIKA BISKUPIJE 1725. godine SPLITSKE Godine 1725. u sklopu popisa vjernika Splitske biskupije
VRLIČANI U POPISU VJERNIKA
BISKUPIJE 1725. godine
SPLITSKE
Godine 1725. u sklopu popisa vjernika Splitske biskupije u vrijeme
biskupovanja Ivana Laghija (1720-1730) obavljen je i popis vjernika
katolika župe Vrlika. 18
IME I PREZIME, OČEVO IME
OSOBA
1.
Baković Sergije
12
2.
Baković Šimun
6
3.
Balać Mihailo
3
4.
Baturina Matko
7
5.
Baturina Šimun
5
6.
Berber Pavao
3
7.
Berbanuša Tomica
3
8.
Bilobrk Ivan
5
9.
Bilog Vuka Martin
4
10.
Biuk Štipan
7
11.
Blažević Bože
4
12.
Blažević Ivan
4
13.
Botovanja ....
4
14.
Božinovć Matij
8
15.
Božinović Tadija
3
16.
Ciganin Nikola
5
17.
Ciganin Jure
5
18.
Crnica Vuko
4
19.
Ćorić Jakov
11
20.
Ćurinica Jelena
5
21.
Denjić Martin
3
22.
Denjić Vid
6
23.
Didoš Ivan
7
24.
Dragojević Jerko
12
25.
Dragojević Oršula
3
26.
Dražić Ilija
6
1 8 Radovi Historijskog arhiva u Splitu, svezak VI., Split 1967., B. Zelić-Bućan, Popis
stanovništva Splitske biskupije 1725., str. 285.
38
27. Dražić Mate 5 28. Dumnjak Grgur 6 29. Dumnjak Petar 6 30. Erceg Magdalena 1
27.
Dražić Mate
5
28.
Dumnjak Grgur
6
29.
Dumnjak Petar
6
30.
Erceg Magdalena
1
31.
Ercegovac Ante
7
32.
Giljan Jakov
9
33.
Giljan Lovre
3
34.
Grabić Antun
7
35.
Griželj Nikola
3
36.
Jajar Štipan
3
37.
Jakeljić Katarina
6
38.
Jakeljić Petar
4
39.
Kalinić Luka
6
40.
Kaporović Jakov
4
41.
Kaporović Toma
4
42.
Karanzulović Ivan
2
43.
Krnjač Jakov
3
44.
Kaseljević Andrija
13
45.
Klepić Jakov
11
46.
Konjunžić Mihailo
8
47.
Lisičar Andrija
4
48. MandarićLuka
2
49.
Marasović Miailo
6
50.
Marasović Petar
4
51.
Milanović Ivan
9
52.
Milković Marko
8
53. MirčetaBožo
3
54.
13
55.
3
56.
4
57.
6
58.
10
59.
4
60.
4
61.
6
62.
6
63.
5
64.
65.
66.
Modrić Nikola
Oklopčija Ljubica
Osmanović Ivan
Pandžić Luka
Plazonjić Ante
Plazonjić Marko
Plazonjić Nikola
Plazonjić Štipan
Pivalica Nikola
Pivalica Stojka
Rejo Grgur
Rebić Jakov
Samardžić Grgur
8
1
4
67. Samardžić Mate 6 68. Skaramuca Nikola 5 69. Skorup Nikola 2 70. Skrivan Jakov 4
67.
Samardžić Mate
6
68.
Skaramuca Nikola
5
69.
Skorup Nikola
2
70.
Skrivan Jakov
4
71.
Štrkalj Duje
6
72.
Štrkalj Marko
4
73. ŠkorićMiailo
6
74.
Škorić Šimun
6
75.
Tarle Ivan
5
76.
Teklić Grgur
9
77.
Totić Ilija
2
78.
Tintor Andrija
13
79. UzunovićMate
2
80.
Uzunović Jure
2
81. Varnicalvan
5
82.
Vidaković Miailo
5
83.
Vučemilović Marko
Vučemilović Jure
Vujanić Marko
Vujanić Jure
11
84.
11
85.
14
86.
11
87.
Vujanić Duje
4
88. VujovićAnte
4
89.
Vuletić Grgur
8
90.
Vuletić Pavao
5
91.
Vuletić Petar
5
92.
Žeravica Petar
19
93.
Žižić Matij
4
U popisu vjernika župe Vrlika iz 1725. godine upisane su 93 obitelji
Hrvata katolika s ukupno 549 osoba. Ove se obitelji služe s ukupno 67
prezimena; Plazonjići imaju 4 obitelji, Vujanići i Vuletići po 3, dok po 2
obitelji ima 19 rodova: Bakovići, Baturine, Berberi, Blaževići, Božinovići,
Cigani, Denjići, Dragojevići, Dražići, Dumnjaci, Giljani, Jakelići,
Kaporovići, Marasovići, Pivalice, Samardžići, Škorići, Uzunovići i
Vučemilovići.
Po jednu obitelj 1725. u vrličkoj župi imaju sljedeći rodovi: Biuci,
Batovanje, Ćorici, Ćurci, Ercezi, Grabići, Grizelji, Krnjci, Kaseljevići,
Klepići, Kojundžići, Lisičari, Mandarići, Milan(ović)i, Milkovići, Modrići,
Oklopčije, Pandžići, Rebići, Reje, Skorupi, Tarle, Totići, Vujovići i
Žeravice.
40
Godine 1725. glavari 93 vrličke katoličke obitelji služe se s ukupno 35 imena (26 muških i
Godine 1725. glavari 93 vrličke katoličke obitelji služe se s ukupno 35
imena (26 muških i 7 ženskih). Najpopularnije ime Ivan javlja 8 puta, slijede
Nikola i Jakov (7), te Mate s inačicama Matij i Matko, Marko, Petar, Grgur,
Mihael (5), zatim Jure i Ante (4), te Luka, Šimun, Štipan i Andrija (3), po
dva puta se javljaju imena: Pavao, Martin, Ilija, Bože i Duje. Po jednom su
zastupljena su imena: Sergije, Tomica, Tadija, Vuko, Vid, Jerko, Oršula,
Magdalena, Jelena, Lovre, Katarina, Toma, Ljubica i Stojka.
Ovaj popis dokazuje da su u župi Vrlika prevladala biblijsko-svetačka
imena u odnosu na narodna (21:5). Navodimo samo narodna imena iz ovog
popisa: Bože, Vuko, Jelena, Ljubica i Stojka.
Popis iz 1725. godine svjedoči o ustaljenju stanovništva vrličkog
područja. U odnosu na godinu 1710.U Vrliku se doselilo 12 novih rodova:
Bakovići, Ćorići, Ćurci, Duvnjaci, Giljani, Kaselji, Klepići, Milan(ovići),
Rebići, Tarle, Vujevići i Žeravice.
Uz dvadeset iz 1692. i 1710. novodoseljeni rodovi sačinjavaju 42
prezimena koja su se sačuvala do danas. Dakle, 25 rodova iz 1725. godine je
nestalo iz Vrlike: odselili, izumrli ili su promijenili prezime.
FRA FILIP
GRABOVAC
(1697-1749)
NAJPOZNATIJI
VRLIČANIN
18.
si.
Vrličko područje, Podosoje, dalo je hrvatskom narodu znamenitog fra
Filipa Grabovca: uzornog svećenika, kapelana hrvatskih konjanika u
mletačkoj vojsci, književnika, buditelja i širitelja hrvatske narodne svijesti i
nacionalnog mučenika.
Nakon studija teologije i filozofije u Italiji stekao je naslov "lector et
praedictor", što je ravno današnjoj tituli profesora i donekle doktora
znanosti. Od 1729. do 1747. godine kapelan je hrvatskih konjanika u
mletačkoj vojsci s Veronom kao mjestom službe. Ostalo je zapisano da se
posebno istaknuo požrtvovanošću i golemim odricanjem u vrijeme četiri
velike epidemije kuge od 1735. do 1744. godine, kada mu je veoma ozbiljno
narušeno i zdravlje.
Godine 1729. u Veneciji objelodanjuje u formi letka "Esortazione
amorosa", kasnije poznato pod imenom "Od kolunela kneza Antuna
Kumbata", u kojem se zalaže za hrvatsko nacionalno osvješćenje, te za
čuvanje i njegovanje narodne kulture i prosvjete. Godine 1747. u Veneciji
41
tiska "Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga", djelo religiozne, moralne i poučne naravi. U
tiska "Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga", djelo
religiozne, moralne i poučne naravi. U njemu pisac upozorava "da su stari
nazivi "Iliri" i "Slovinci" sinonimi za riječ Hrvati, a jezik ilirički i slovinski
isto je što i hrvatski. Vrlo je značajno daje gotovo sto godina prije Ljudevita
Gaja za Grabovca materinski jezik ilirski, tj. hrvatski. Ističe kako su se
Hrvati dragovoljno pokrstili i stvorili svoju državu, kojoj su na čelu bili
kraljevi narodne krvi. Ističući na taj način staru slavu indirektno je
upozoravao na suvremene gospodarske, kulturne i društvene probleme i
nepravde."
Već 10. listopada iste, dakle 1747. godine, šestorica Sinjana predaju
tužbu u kojoj navode da se Grabovac izruguje s predstavnicima mletačkih
vlasti, da podstiče narod na pobunu, da vrijeđa pojedine krajeve (Sinj) i
pojedine ljude (kolunelo Grgur Nakić). Za četrdesetak dana strpan je u
zloglasni zatvor "Sotto i piombi", a svih 700 primjeraka njegove knjige,
izuzev šest komada, javno je spaljeno na lomačama u Zadru, Splitu i Sinju
Da ne umre u tamnici, prebačen je kao teški bolesnik i mučenik u
samostan na osamljenom otočiću San Spirito pokraj Venecije, gdje je 13.
veljače 1749. ispustio svoju mučeničku dušu.
Fra Filip Grabovac je "svojim životom i radom, živom i pisanom
riječju branio vjeru, kulturu i nacionalni identitet svog naroda. Zato je on
naš istinski velikan." 20
19
VRLIKA POD AUSTRIJSKOM VLAŠĆU (1815-
1918)
Za austrougarske vladavine Vrlika je sjedište istoimene općine u
splitskom okružju, a od 1849. godine pripast će Kninu.
Austrija je ostavila zemljišnik iz 1830. godine i u njemu mnogo
kapitalnih podataka o stanovnicima vrličkog područja u prvoj polovici 19.
stoljeća. Prvi put objelodanjujemo potupne popise domaćinstava vrličkog
područja. Počinjemo s naseljem Vrlika:
21
1 9
2 0
Zbornik Kačić Split 1983., godina XV., str. 84.
Zbornik Kačić Split 1983., knjiga XV., str. 11.
Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije broj 456-Vrlika
42
VRLIKA 1. Matković Ante 2. Pivalica Ante 3. Pivalica Jakov 4. DRAŽIĆANTE 5. Liskur Ivan pok.
VRLIKA
1.
Matković Ante
2.
Pivalica Ante
3.
Pivalica Jakov
4.
DRAŽIĆANTE
5.
Liskur Ivan pok. Nikole
6.
ZORIĆANTE
7.
Stojisaljević Petar
8.
Vujinović Teodor
9.
Demanio, I. Reg.
10.
Mandušić Jakov
11.
Mandušić Andrija
12.
MILKOVIĆ IVAN
13.
MILKOVIĆ ANDRIJA BAJA
14.
MILKOVIĆ ANDRIJA GADŽO
15.
Midenjak Štipan
16.
Laco Ivan
17.
Barić Andrija
18.
MUTOVIĆ (MUTIĆ) PETAR POK. PETRA
19.
MUTOVIĆ (MUTIĆ) PETAR POK. IVAN
20.
Jukić Ante Giluš
21.
Kalinić Matij
22.
Poleti Ante
23.
PLAZONIĆ PAVAO
24.
KRNJAČ (KRNJAC) JURE
25.
MARKIOLI IVAN
26.
Petrović Ante Mušica
27.
Petrović Josip
28.
Laco Mijo
29.
Broćeta Spiridon
30.
Ivetić Bože
31.
Crkva grčke parohije
32.
Novaković Nikodem
33.
Vuga Ivan
34.
MIŠUR PETAR
35.
VRANČIĆ JURE
36.
Čergić Petar
37.
Balać Mijo
38.
Balać Petar
43
39. Balać Lazar 40. Kuliš Demetrio 41. DIAKOVIĆ MATU 42. Suliš Pavao 43. OKLOPČIĆ NIKOLA 44.
39.
Balać Lazar
40.
Kuliš Demetrio
41.
DIAKOVIĆ MATU
42.
Suliš Pavao
43.
OKLOPČIĆ NIKOLA
44.
OKLOPČIĆ IVAN
45.
OKLOPČIĆ PETAR
46.
TURUDIĆ MARKO
47.
TURUDIĆ BARTOL
48.
DIAKOVIĆ IVAN
49.
BARIŠIĆ IVAN
50.
BARIŠIĆ LUKA
51.
MARKIOLI PETAR
52.
BARIŠIĆ ANTE
53.
BARIŠIĆ CVITKO
54.
Bra(n)dač Štipan
55.
Bra(n)dač Jure
56.
Smolić Mijo
57.
Štipanović Nikola
58.
Mirčeta Božo
59.
Mirčeta Šimun
60.
Tomazeo Ante
61.
Čulić Ante Kalaba
62.
LISIČAR JURE
63.
LISIČIR FRANE
64.
Čulić Ante Koga
65.
ŽERAVICA MARKO
66.
LISIČAR PETAR
67.
Mirčeta Grgur
68.
Midenjak Stipe
69.
Tonković Matij
70.
ĆURKO IVAN
71.
TOTIĆ PAVAO
72.
BIUK JOSIP
73.
BIUK JURE
74.
BIUK NIKOLA
75.
crkva Svetog Petra
76.
Olovani (?) Ilija
77.
Paspalj Ivan
78.
Paspalj Aleksa
44
79. Bačković Tomica 80. Bačković Spiridon 81. Bačković Stanko 82. MATUSINA IVAN 83. MATUSINA PETAR 84.
79.
Bačković Tomica
80.
Bačković Spiridon
81.
Bačković Stanko
82.
MATUSINA IVAN
83.
MATUSINA PETAR
84.
MATUSINA JURE
85.
Babić Mijo
86.
Babić Marko
87.
Savić Ilija
88.
Savić Ivan
89.
Boljić (?) Nikola
90.
BATOVANJA IVAN
Velikim
slovima
upisana
su prezimena,
koja
su
se na vrličkom
području očuvala do danas.
GARJAK
Prema austrijskom zemljišniku iz 1830. godine u Garjaku su obitavala
sljedeća domaćinstva:
22
1.
GALIĆ MARKO ANTIN
2.
GALIĆ ANTE ANTIN
3.
GALIĆ PETAR ANTIN
4.
DUMNJAK (DUVNJAK) BOŽO ANTIN
5.
DUMNJAK MATU JURIN
6.
DUMNJAK JOSIP MARTINOV
7.
DUMNJAK PETAR ANTIN
8.
DUMNJAK MARKO ANTIN
9.
DUMNJAK NIKOLA MUIN
10.
DUMNJAK IVAN ŠIMUNOV
11.
MARKO DUMNJAK JOSIPOV
12.
BUDIŠA IVAN ŠIMUNOV
13.
BUDIŠA ŠTIPAN JURIN
14.
BUDIŠA NIKOLA JOSIPOV
15.
BUDIŠA MATIJ IVANOV
16.
PLAZONIĆ PETAR CVITANOV
2 2 Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije broj 414-Garjak
45
17. PLAZONIĆ IVAN NIKOLIN 18. PLAZONIĆ PETAR LUKIN 19. PLAZONIĆ LUKA FRANIN 20. PLAZONIĆ MARTIN FRANIN
17.
PLAZONIĆ IVAN NIKOLIN
18.
PLAZONIĆ PETAR LUKIN
19.
PLAZONIĆ LUKA FRANIN
20.
PLAZONIĆ MARTIN FRANIN
21.
PLAZONIĆ JOSIP FRANIN
22.
Gadečić (?) Šimun Lukin
23.
MILAN IVAN PAVLOV
24.
BURILO ANTE LUKIN
25.
BURILO PETAR LUKIN
26.
BURILO PAVAO MARTINOV
27.
Karin Pavao Nikolin
28.
Cvitić Jakov Jakovljev
29.
Cvitić Jure Mijin
30.
Cvitić Ante Mijin
31.
Cvitić Božo Mijin
32.
Cvitić Matij Šimunov
33.
Cvitić Grgur Mijin
34.
Vrlja Ante Ivanov
35.
Vrlja Grgur Mijin
36.
Mikulić Ivan Šimunov
37.
Mikulić Bože Lukin
38.
Mikulić Nikola Lukin
39.
Mikulić Matij Antin
40.
Mikulić Petar Božin
41.
MATKOVIĆ IVAN GRGUROV
42.
MATKOVIĆ BOŽO GRGUROV
43.
MATKOVIĆ LUKA TOMIN
44.
MATKOVIĆ PAVAO TOMIN
45.
Škrbić Ivan Tomin
46.
Škrbić Nikola Šimunov
47.
ŽERAVICA PAVAO NIKOLIN
48.
ŽERAVICA JAKOV NIKOLIN
49.
ŽERAVICA ANTE NIKOLIN
50.
Rolj Stanko Tomin
51.
Rolj Mijo Nikolin
52.
Rolj Jure Nikolin
53.
UZUN LUKA STIPANOV
54.
ROMIĆ IVAN ŠIMUNOV
55.
ROMIĆ MATU PETROV
56.
ROMIĆ JOSIP GRGUROV
46
57. Krašić Stanko Stankov 58. Krašić Matij Stankov 59. Didojević Nikola Bazilijev 60. Pivalica Ante Franin
57.
Krašić Stanko Stankov
58.
Krašić Matij Stankov
59.
Didojević Nikola Bazilijev
60.
Pivalica Ante Franin
61.
Buraćin Petar Lazarov
VINALIĆ
Godine 1830. Vinalićie imao 37 domaćinstava, a njihovi domaćini su
upisani ovako u zemljišnik: 3
1.
KUSTURIĆANTE
2.
ROGAČ IVAN
3.
ROGAČ MIJO
4.
ROGAČ PETAR
5.
BIUK VID
6.
GUTIĆANTE
7.
Mukić (Mučić) Ante
8.
Dujmić Božo
9.
ZIDAR ANDRIJA
10.
ZIDAR MATIJ
11.
ZIDAR MARKO
12.
ZIDAR JOSIP
13.
BODULJAK PETAR
14.
BODULJAK BOŽO
15.
BODULJAK IVAN
16.
GVERIĆ ANTE
17.
VULETIĆ PETAR
18.
VULETIĆ MATU
19.
VULETIĆ JAKOV
20.
VULETIĆ IVAN
21.
VULETIĆ PAVAO
22.
VULETIĆ NIKOLA
23.
VULETIĆ ŠTIPAN
24.
Tintor Ante
25.
BAKOVIĆ JURE
26.
BAKOVIĆ MATIJ
27.
BAKOVIĆ GRGUR
2
Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije broj
-
a
47
28. Kurmajić Bože 29. Kurmajić Jakov 30. Kurmajić Mijo 31. Njeguš (?) Saverio (,) 32. Njeguš
28.
Kurmajić Bože
29.
Kurmajić Jakov
30.
Kurmajić Mijo
31.
Njeguš (?) Saverio (,)
32.
Njeguš Božo
33.
GILJAN ŠIMUN
34.
JUNDŽIĆ (KOJUNDŽIĆ) IVAN
35.
JUNDŽIĆ Andrija
36.
BODULJAK NIKOLA
KOSORE
U Kosorima 1830. godine živjele su ove obitelji: 24
1.
Arnaut Nikola
2.
Arnaut Nikola
3.
Arnaut Božo
4.
Arnaut Lazar
5.
Arnaut Anđelija
6.
Ivančić Nikola
7.
LAKIĆ MATIJ
8.
KOSORČIĆANTE
9.
MUČALO IVAN
10.
JOVIĆ JAKOV
11.
RADNIĆ ANTE
12.
RADNIĆ PETAR
13.
Utržen Petar
14.
Novljanović Šimun
15.
KLEPO TOMA
16.
KLEPO NIKOLA
17.
ERCEG LUKA
18.
LISIČAR MIJO
19.
LELAS IVAN
20.
LELAS KRISTOFOR
21.
LELAS JURE
22.
LELAS ŠTIPAN
23.
LELAS ŠIMUN
24.
ERCEG LUKA
2
Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije broj
-
r
48
25. Arnaut Ivan 26. Utržen Ilija 27. RADNIĆ MIJO 28. Arnaut Štipan 29. Arnaut Grgur MAOVICE
25.
Arnaut Ivan
26.
Utržen Ilija
27.
RADNIĆ MIJO
28.
Arnaut Štipan
29.
Arnaut Grgur
MAOVICE
Na Maovicama 1830. godine imaju obitavalište sljedeće obitelji: 25
1.
ŠKORIĆ PETAR NIKOLIN
2.
ŠKORIĆ ANDRIJA MATIN
3.
ŠKORIĆ NIKOLA SKALIC
4.
ŠKORIĆ JURE ANDRIJIN
5.
ŠKORIĆ ANA UDOVA LUKE
6.
ŠKORIĆ JURE MATIN
7.
Cvitković Ilij a Andrij in
8.
Cvitković Jure Markov
9.
Cvitković Mijo Nikolin
10.
BRTAN GRGUR JURIN
11.
BRTAN PAVAO MARKOV
12.
BRTAN ILIJA IVANOV
13.
JERKOVIĆ JAKOV ANTIN
14.
JERKOVIĆ NIKOLA
15.
ERCEG PETAR KOVAČ
16.
ERCEG IVANA UDOVA IVANOVA
17.
TOTIĆ IVAN IVANOV
18.
TOTIĆ JOSIP MARTINOV
19.
GRIZELJ MIJO MARKOV
20.
GRIZELJ JURE GRGUROV
21.
SAMARDŽIČ BOŽE ANĐELOV
22.
SAMARDŽIĆ ILIJA FRANIN
23.
SAMARDŽIĆ CVITKO LUKIN
24.
Karanzul Matij Stipanov
25.
MIŠIĆ MARTIN FILIPOV
26.
Primetica Božica udova Toodorova
27.
Primetica Ante Lukin
28.
Primetica Nikola Mijin
2
Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije broj 1- a
49
29. Primetica Vuko Ignacov 30. Maljković Ilija Filipov 31. Maljković Ilija Filipov 32. Maljković Šimun Šimunov
29.
Primetica Vuko Ignacov
30.
Maljković Ilija Filipov
31.
Maljković Ilija Filipov
32.
Maljković Šimun Šimunov
33.
Maljković Petar Kuzmanov
34.
Maljković Paulina Petrova
35.
BRČIĆ JOSIP MATIN
36.
REJO JOSIP MATIN
37.
BIUK PETAR ANTIN
38.
Novaković Šimun Tadijin
39.
Dragić Filip Ilijin
40.
Cvitkovac Filip Mitrov
41.
Cvitkovac Jure Ristin
42.
Cvitkovac Petar Božin
43.
Petković Bože Jurin
44.
Petković Jure Božin
45.
Petković Bože Nikolin
46.
Petković Petar Pavlov
47.
BLAŽEVIĆ TOMA PETROV
48.
BLAŽEVIĆ MATIJ JURIN
49.
BLAŽEVIĆ PETAR MIJIN
50.
ZEČEVIĆ LUKA MATIJEV
51.
ZEČEVIĆ MATU JURIN
52.
REŽIĆ MATIJ
53.
BATALIĆ JURE JOSIPOV
54.
MILKOVIĆ LUKA ILIJIN
55.
MILKOVIĆ ANTE ILIJIN
56.
MILKOVIĆ JURE MARKOV
57.
MILKOVIĆ MIJO BOŽIN
58.
MILKOVIĆ MATIJ JURIN
59.
MILKOVIĆ MATIJ MIJIN
60.
MILKOVIĆ ANTE MATIJEV
61.
Kalajžić Štipan Mijin
62.
KOJUNDŽIĆ MIJO PETROV
63.
KOJUNDŽIĆ JOSIP MATIJEV
64.
KOJUNDŽIĆ ANTE MATIJEV
65.
KOJUNDŽIĆ ŠIMUN ANTIN
66.
KOJUNDŽIĆ JAKOV
67.
KOJUNDŽIĆ JOSIP
68.
KOJUNDŽIĆ ANTE
50
69. BATAUĆ BOŽO MATIJEV 70. BATALIĆ JOSIP PETROV 71. BATALIĆ DUJE ANTIN 72. HRGA BOŽO MARTINOV
69.
BATAUĆ BOŽO MATIJEV
70.
BATALIĆ JOSIP PETROV
71.
BATALIĆ DUJE ANTIN
72.
HRGA BOŽO MARTINOV
73.
SKORUP RADE STIPANOV
74.
SKORUP MUO PETROV
75.
DENIĆ NIKOLA VIDOV
76.
DENIĆ MARTI1N VIDOV
77.
DENIĆ ANTE VIDOV
78.
GUJAN JOSIP MIJIN
79.
GEJAN ANDRIJA MATIN
80.
Đurić Cvitko Antin
81.
Đurić Todor Božin
82.
Đurić Petar Ivanov
83.
OKLOPČIĆ MARKO ILIJIN
84.
BIUK JURE ANTIN
85.
BIUK PETAR MIJIN
86.
BATURINA CVITKO ŠIMUNOV
87.
BATURINA LUKA MATIN
88.
BATURINA RADE LUKIN
89.
BLAŽEVIĆ ŠTIPAN NIKOLIN
90.
GALIOT MARTIN ANTIN
91.
KUDUZ PETAR MARKOV
Dakle, u pet naselja vrličkog područja 1830. godine živjele su 342
obitelji. Evo i kako je to izgledalo po naseljima:
VRLIKA: -
ukupno 97 obitelji;
-
52 prezimena,
od
kojih
i danas
postoji 20 (odnosi
se
na
hrvatska prezimena);
-
domaćin 97 vrličkih obitelji imali su ukupno 28 imena, od
kojih je samo tri narodnog podrijetla (Bože, Cvitko, Cvita).
Sva su ostala biblijska ili svetačka. Najomiljenije ime tog
vremena u Vrlici je bilo Ivan (13 puta), slijede Ante (11),
Petar (10), Jure (6), Nikola (5), Mijo (4), Andrija, Matij,
Pavao i Štipan (3), Marko, Ilija, Josip i Jakov (2), a jedanput
su zastupljena ova imena: Teodor, Lazar, Demetrio (Mitar),
Bartol, Luka, Cvitko, Božo, Šimun, Frane, Grgur, Aleksa,
Stanko, Tomo.
51
GARJAK: - ukupno 61 obitelj; - 22 prezimena, od koji se do danas očuvalo 10 (riječ
GARJAK: -
ukupno 61 obitelj;
-
22 prezimena, od koji se do danas očuvalo 10 (riječ o
hrvatskim prezimenima);
-
VINALIĆ: -
domaćini gaijačkih obitelji služili su se s ukupno 18 imena,
od kojih je samo jedno narodnog podrijetla (Božo). Ostala su
biblijska i svetačka imena. Najčešće je ime u Garjacima Ivan
(8 puta), slijede Petar (7), Ante i Matej (6), Nikola (5), Božo i
Pavao (4), Josip, Luka i Marko (5), Jakov, Jure, Grgur i
Stanko (2), dok se po jednom javljaju četiri imena: Štipan,
Martin, Šimun i Mijo.
ukupno 36 obitelji;
-
16 prezimena, od kojih se do danas očuvalo 11 (odnosi se
samo na hrvatska prezimena);
-
KOSORE: -
čelnici vinalićkih obitelji imali su tada ukupno 19 imena, od
kojih je samo jedno narodnih korijena (opet Bože).
Najpopularnije muško ime je bilo Ante (5 puta), Ivan i Bože
(4), Matij (3), Mijo, Andrija, Petar, Jakov i Nikola (2), a 10
imena javlja se po jednom: Petar, Vid, Marko, Josip, Pavao,
Štipan, Jure, Grgur, Šimun i Svario (?).
ukupno 27 obitelji;
-
13 prezimena, od koji se 9 sačuvalo do danas (riječ je samo o
hrvatskim prezimenima);
u Kosorima su najčešća imena Ivan i Nikola (3), slijede Ante,
Šimun, Luka, Mijo, Štipan (2), a 11 se imena javlja po
jednom: Božo, Lazar, Anđelija, Matij, Jakov, Šimun, Toma,
Kristofor, Jure, Ilija i Grgur.
MAOVICE: -ukupno 91 obitelj;
-
-
22 prezimena, od koji se do danas sačuvalo 23 (riječ je samo
o hrvatskim prezimenima);
-
domaćini maovičkih obitelji imali su ukupno 29 imena, od
kojih su četiri imala narodne korijene (Božo, Božica, Cvitko i
Rade). Najpopularnije ime je Petar (11 puta), slijede Jure (8),
Josip (7), Ante i Matij (6), Božo i Mijo (5, Nikola i Ilija (4),
Cvitko, Martin, Šimun i Luka (3), Andrija, Jakov, Filip,
Štipan i Rade (2), a jednom se javlja 11 imena: Ana, Grgur,
Pavao, Ivana, Ivan, Božica, Paulina, Toma, Duje, Todor i
Marko.
52
POLITIČKE PRILIKE U AUSTROUGARSKOM RAZDOBLJU Vrlika u vrijeme austrijske vladavine poprima urbana obilježja, kako u izgledu
POLITIČKE PRILIKE U AUSTROUGARSKOM
RAZDOBLJU
Vrlika u vrijeme austrijske vladavine poprima urbana obilježja, kako u
izgledu naselja tako i u životu stanovnika. Utemeljeno je općinsko
poglavarstvo, zemljišni ured, pošta s telefonom i telegrafom, oružnička
postaja, porezni ured s odgovarajućom financijskom službom. Uz postojeće
katoličku i pravoslavnu 1845. godine sagrađena je i crkva Presvete Trojice,
u kojoj bogosluže tek utemeljeni grkokatolici (unijati).
Osnovnu školu Vrlika dobiva 1867. godine, kada počinje i gradnja
nove katoličke župne crkve na zemljištu franjevačkog samostana Visovac.
Općinska vlast iz svojih prihoda plaća liječnika i primalju, a pobrinula se da
u Vrliku stignu javni bilježnik i odvjetnik. Godine 1889. sagrađen je i
općinski dom, u kojem je smješteni sud i zadruga.
Godine 1875. Vrliku posjećuje car Franjo Josip I.,koji je piteoreksni
dio Vrlike nazvao Schonbrunom, kako se zove prekrasni i raskošni dvorac
dinastije Habsburg u Šenbrunskoj šumi u Beču.
Devetnaesto stoljeće je i početak razvitka drukčijeg gospodarstva:
počinju se saditi vinogradi, podizati voćnjaci, u kojima prevladava jabuka i
kruška, podižu se i nasadi dudova zbog uzgoja svilene bube, sije se lan i
konoplja, a uzgaja se i duhan koji otkupljuje režija duhana u Vrlici.
Bilo je to i vrijeme u kojem se odvija proces nacionalnog osvještenja. "Prvo
javno očitovanje želje za sjedinjenjem hrvatskih zemalja u Vrlici bilo je u
revolucionarnoj 1848. godini, kada je ilirac Josip Jelačić postao hrvatski
ban. Između ostalih vrlički načelnik Ante Kalinić i župnik fra Ante Mazalin
uputili su Jelačiću molbu" za sjedinjenje naše ove domovine s' sestrama
Arvazkom i Slavoniom". 26
Već 1854. godine na zgradi vrličke općine zalepršala je trobojna
hrvatska zastava s likom vrličke nebeske zaštitnice Gospe od Ružaija.
Nakon što je 1860. godine slomljen Bachov apsolutizam i vraćen ustav
Vrličani političku aktivnost ispoljavaju kroz Narodnu stranku, koja se zalaže
za ujedinjenje hrvatskog Sjevera i Juga, zahtijeva uvođenje hrvatskog jezika
u škole i ostale javne ustanove i bori se da mjesna samouprava bude
narodna-hrvatska. Unatoč procesu nacionalnog osvještavanja vrlički
općinski načelnici od 1864. do 1918. godine bili su Srbi: Krsto Kulišić, od
1864. do 1873. godine, Atanasije Ristović od 1873-1876. i Joso, sin Krste
2 6 Monografija Vrlike, Vrlika 2002., str. 36
53
Kulišića od 1876. do 1918. godine. Ovaj posljednji crnogorsko- pravoslavnog podrijetla umješno koristi neslogu Hrvata vrličkog
Kulišića od 1876. do 1918. godine. Ovaj posljednji crnogorsko-
pravoslavnog podrijetla umješno koristi neslogu Hrvata vrličkog područja,
sklapajući s katolicima kumstva i osobna prijateljstva i čineći im sitne
usluge i ustupke, stvarao je od njih veoma mu pouzdane glasače.
Jači val osvještavanja Hrvata događa se od godine 1669., kada narodni
tribun iz Dalmacije don Mihovil Pavlinović raskida s panslavenstvom i u
svoj politički program utkiva hrvatstvo. Dakako, istodobno i mjesni Srbi sve
intenzivnije rade na ostvarenju srpskog političkog programa: javno se i
uglavnom deklarativno izjašnjavaju za slogu s Hrvatima, veličaju hrvatski
jezik, ali uporedo traže osnivanje srpskih škola i uvođenje ćirilice, što je
svojedobno na kninskom području propagirao Dositej Obradović.
Zanimljivo je daje dalmatinskim Srbima trn u oku bio don Juraj Bijankini i
njegov rad u uredništvu Narodnog lista.
Kada je 1878. godine Tursku u Bosni zamijenila Austrija, Srbi na novi
način prilaze projektima srpske hegemonije: osnivaju Srpsku stranku,
počinju izdavati Srpski list (1879), a iste se godine pravoslavno svećenstvo
na skupu u manastiru Dragoviću izjašnjava za ujedinjenje svih srpskih
zemalja, proglašavajući i vrličko područje srpskim teritorijem. Na drugoj
pak strani općinski načelnik Kulišić na već isprobani način čuva jedinstvo
Narodne stranke, utemeljujući čitaonicu pod imenom "Sloga", u koju gotovo
isključivo stiže srpski tisak, što čita ispod velikih potreta znamenitih Srba.
Odnos tadašnjeg "zapada" i "istoka" prema političarima Kulišićeve
provincijencije najbolje oslikavaju ove činjenice: vrlički je načelnik
istodobno odlikovan naslovom viteza od cara Franje Josipa I. i najvećim
crnogorskim odlikovanjem knjaza a kasnije i kralja Nikole I. Petrovića.
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće na političku scenu vrličkog područja
stupaju pravaši, i to ponajviše kroz djelovanje dvojice župnika fra Joze
Kitarevića i fra Ivana Barbića, kojima se pridružuju i mjesni uglednici kao
što su: Ivan Planzonić, Dragomir Novaković i Ivan Begović, otac
književnika Milana Begovića. Vrlika dobiva Tamburaško-pjevačko društvo,
Seosku zadružnu blagajnu, a 1894. godine utemeljena je i Hrvatska narodna
čitaonica, čijem svečanom otvaranju nazoče pravaški zastupnici Ante
Trumbić i Juraj Bijankini.
Kako se Prvi svjetski rat približavao kraju, tako se i na vrličkom
području uvećavao odjek utemeljenja Narodnog vijeća u Zagrebu, koje će
na ruševinama Austrougarske Carevine pripremiti nastanak nove države
južnih Slavena pod krunom srpske dinastije Karađorđevića, ali o tome
kasnije u ovom radu.
54
MILAN BEGOVIĆ (1876-1948) - NAJPOZNATIJI VRLIČANIN SVIH VREMENA U Vrlici je 19. siječnja 1876. godine rođen
MILAN BEGOVIĆ (1876-1948) -
NAJPOZNATIJI
VRLIČANIN SVIH VREMENA
U Vrlici je 19. siječnja 1876. godine rođen Milan Begović,
najpoznatiji i najpriznatiji Vrličanin svih vremena vrstan, svestran i plodan
književnik, profesor romanistike i slavistike, dramaturg Deutsches
Schauspielhausa u Hamburgu, redatelj i dramaturg na bečkoj Winer Buhne,
ravnatelj drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, urednik
književnog časopisa "Savremenik", vrstan prevoditelj s više jezika itd.
Unatoč svemu nakon II. svjetskog rata Sud časti Društva književnika
Hrvatske proglašava ovog svestranog Europejca fašistom, te je 13. svibnja
1948. godine u Zagrebu pokopan bez ikakvih počasti, pa čak i bez
nakrologa.
U književnosti se Begović javio 1891. godine s prigodnom pjesmom
"Nad spomenikom viških junaka". 1893. godine u Splitu objelodanjuje
zbirku pjesama "Gretchen"; četiri godina kasnije izlazi mu zbirka pod
naslovom "Pjesme"; Begovićeva "Knjiga Boccadoro", objelodanjena 1900,
godine, postala je svojevrsnim zaštitnim znakom hrvatske moderne.
Godine 1921. Milan Begović tiska svoj roman "Dunja u kovčegu" s
temom iz zavičajne Vrlike; "Giga Barićeva" smatra se najboljim romanom
tadašnje hrvatske književnosti; treći roman "Sablasti u dvorcu" obrađuje
povijesnu tematiku, a objavljen je posthumno 1952. godine.
Ipak Milan je Begović ponajprije dramski pisac: dramolet "Pod
ciganskom čergom" (1894), tročinka "Myrrha" (1894), drama sa socijalnom
tematikom "Za tugom srećom" (1895), jednočinka "Venu vitrix" (1905),
povijesna drama "Gospođa Walewska" (1906), drama iz vrličkog života
"Stana Buičića", mističnoreligiozna drama "Božji čovjek" (1924),
tragikomedija "Pustolov preda vratima (1926), "Amerikanska jahta u
splitskoj luci" (1930), psihološka drama "Bez trećeg" (1941). Dobitnik je i
ugledne Demetrove nagrade.
Vrličani su se odužili svom uvaženom sugrađaninu organiziranjem
velikog međunarodnog znanstvenog skupa "Književno i kazališno djelo
Milana Begovića", održanog 4. i 5. listopada 1996. godine, a radovi s tog
skupa objelodanjeni su godinu dana kasnije u knjizi "Zbornik radova sa
skupa Milan Begović i njegovo djelo".
55
VRLIKA U KARAĐORĐEVIĆA JUGOSLAVIJI (1918-1941) Nakon četiri godine ratne apokalipse u studenom 1918. moćna je Austrougarska
VRLIKA U KARAĐORĐEVIĆA
JUGOSLAVIJI
(1918-1941)
Nakon četiri godine ratne apokalipse u studenom 1918. moćna je
Austrougarska Carevina položila oružje i na njezinim ruševinama stvorena
je nova država Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ili skraćeno SHS, što je
u Vrlici prokomentirano "Srbi hoće sve". Nova će država, koje će se kasnije
preimenovati u Kraljevinu Jugoslaviju s dinastijom Karađorđevića, postati i
neprestano svjedočenje o naivnosti politike čelnika hrvatskog naroda na
jednoj i nezasitnog apetita velikosrpskog ekspanionizma na drugoj strani. U
Vrlici su Srbi bolje organizirani i jedinstveniji od Hrvata pa preko Srpske
radikalne stranke dobivaju izbore, a Hrvati sve više postaju svjesni potrebe
zajedničkog okupljanja oko programa Hrvatske seljačke stranke braće
Radića. To navlastito dolazi do izražaja 1928. godine nakon masakra
hrvatskih zastupnika u beogradskoj Skupštini. Utemeljenje Banovine
Hrvatske kao još jednog pokušaja rješavanja hrvatskog pitanja donosi
konačno Hrvatima pobjedu na izborima i prvi put nakon gotovo sto godina i
vrličkog Hrvata na dužnosti općinskog načelnika, Niku Plazonića. Vrlički
Srbi ne prihvaćaju Banovinu Hrvatsku i pripremaju se za nastupajući Drugi
svjetski rat.
DRUGI SVJETSKI RAT -
596 HRVATSKIH
ŽRTAVA IZ VRLIKE
Drugi svjetski rat donio je i Vrlici goleme nevolje i velike ljudske
žrtve, te nezapamćeno materijalno osiromašenje. Oduševljenje, kojim su
Hrvati vrličkog područja dočekali 10. travnja 1941. godine i utemeljenje
Nezavisne Države Hrvatske kao ostvarenje vjekovnog sna hrvatskog naroda,
pomućeno je pobunom srpskog življa i na tom području već u ljeto 1941.
godine. Četnici, uz obilatu pomoć Talijana, a kasnije i partizani, učini li su
do tada neviđene ratne zločine i goleme materijalne štete. Za četiri godine
rata Vrlika je čak 24 puta zauzimana i oduzimana, a najkrvaviji su se
događaji zbili 26. siječnja 1941. godine s četnicima u glavnoj ulozi, o čemu
je upravu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja pismeno izvijestio
očevidac događaja, tadašnji vrlički župnik fra Jozo Janković.
27
2 7 Vrličko kolo, list župe Gospe Ružarice Vrlika, godina III., br. 2. (7), 1995., str. 36-37.
56
"Javljam Naslovu o nemilim događajima koji su se odigrali u mojoj župi Vrlici. Napustivši partizanske bande
"Javljam Naslovu o nemilim događajima koji su se odigrali u mojoj
župi Vrlici. Napustivši partizanske bande 25.1. 1943. teritorij Vrličke
krajine, sutradan na 26.1. 1943. godine u 8 (osam) sati pojavili su se četnici
sa zloglasnim krvnikom popom Gjujićem (i sa nekoliko talijanskih
bersaljera) na selo Maovice i tu su iskalili sav bijes nad mirnim
stanovništvom paleći kuće i koljući mirni svijet. U ovom samom selu
zaklane su 22 (dvadeset i dvije) osobe i neke mučene na najrazniji način."
Evo imena tih osoba:
1. Blažević Nikola p. Ivana
71
g. star - pekli ga i poslije ubijen
2.
Škalic Mile Petrov
35
godina
star
-
izvadili mu oči
nožem i ubijen
3.
Škalic Stana ž. Mile
30
g. stara - izvadili joj oči i ubili
4.
Škalic Ivan p. Ante
40
godina star - zaklan
5.
Škalic Pera ž. Pavla
60
godina stara - ubijena
6.
Varnica Mile Škovrljev
50
godina star - ubijen
7.
Brtan Ivan
68
god. star - izvadili mu oči i ubili
8.
Brtan Peše brat Ivana
52
godine star - zaklan
9.
Brtan Kaj a kćer Ivana
17 godina stara - ubijena
10.
Brtan Bože p. Nikole
50
godina star - ubijen
11.
Totić Mate p. Ivana
70
godina star - zaklan
12.
Mišić Kata ž. Mile
50
godina stara - ubijena
13.
Mišić Laća kćer Ivanice
15 godina stara - ubijena
14.
Blažević Ana kćer Antina
20
godina stara-od straha izdahnula
15.
Denić Ante p. Marka
50
god. - zaklali ga i na vatri spalili
16.
Kojundžić Mate p. Joke
26
god. star - ubili i u vatru ubacili
17.
Milković Ante p. Ilije
50
godina star - ubijen
18.
Milković Mile p. Ilije
46
godina star - ubijen
19.
Milković Boja ž. Filipa
40
godina stara - ubijena
20.
Milković Marko p. Ilije
65
god. - našast od seljana ispečen
21.
Milković Ivan p. Ilije
45
godina star -
ipekli
mu
ruke i
kolina i još je na životu
22.
Milković Ante p. Ivana
35
godina star - izgorili mu glavu,
ruke i noge i još
nalazi u životu
se u mukama
Ove navedene žrtve vrlo dobro su mi poznate kao dobri vjernici i
rodoljubi. I suviše gotovo sve kuće katoličke su spaljene iako iz čitavog sela
nije bilo nego samo jedan čovjek među partizanima, dok naprotiv od Srba
koji se nalaze na Maovicama bilo ih je među partizanima oko 60, ali uza sve
to nijedna kuća njihova nije spaljena.
57
Istu sudbinu Maovica doživio je i sam varoš Vrlika u kojem je zaklano 11 (jedanaest) osoba
Istu sudbinu Maovica doživio je i sam varoš Vrlika u kojem je zaklano
11 (jedanaest) osoba i to:
1.
Turudić Dujo p. Štipana
star
56. g. uboden
nožem ravno u
srce
2.
Turudić Ilija p. Petra
star 70. g. njemu su kroz usta nož
utjerali i na leđa mu je
odmah izdahnuo
izišao
i
3.
Barišić Joko p. Ante
star 71 godinu zaklan
4.
njegova žena Mara
stara 54 godine zaklana
5.
Turudić Anica ž. Ivana
stara 50 godina ubijena
6.
Markioli Pavica ž. Ivana
stra 41 godinu ubijena
7.
Erdelez Miće p. Josipa
zaklan
8.
Hrnjak Jovo
pravoslavac kojeg su ubili zato što
je
se meni
prijavio
da priđe
na
katoličku vjeru
9.
Milković Jure p. Ivana
star 55 godina ubijen
10.
njegova majka Cvita
stara 74 godine
11.
Vrančić Petar p. Štipana
ubijen
Svi su ovi navedeni bili vrlo dobri vjernici i rodoljubi osim zadnjeg
koji je pod brojem 11, koji je dosta naginjao komunizmu.
I još je vrlo dobri čovjek Lelas Ante Grgin, star 37 godina iz sela
Kosora, također zaklan.
Osim ovih navedenih za neke se ljude, žene i djecu ne zna da li su
zaklani, da li su bačeni u vatru ili da li su se zaklonili u pećine? Prema tome
točni broj žrtava još se ne zna.
Istog dana ovi su razbojnici bili i na Kijevu. Sedam je ljudi zaklano,
trojica odvedeni (vjerojatno i ovi zaklani), mnoge kuće popaljene i mnogi od
ljudi i žena su se razbjegli tako da se i na Kijevu ne zna točni broj žrtava.
I
tako
katolička
sela Vrličke krajine stradaše i ostadoše bez
materijalnih sredstava za uščuvanje golog života. Dok se preko hiljadu
staraca, žena i nejake dječice nalazi sada u Sinju bez robe, nemajući se u što
priobući i bez hrane, vrludajući tamo i amo, tražeći štogod hrane, da ne
poginu od gladi, tvrdo vjerujući u Božju Providnost da će pogledati na ove
nevine žrtve i skratiti patnje ovih bijednika.
fra J. Janković
župni vikar iz Vrlike s. r.
58
N.B. Na 1.11.1943. ovdje u Sinju bio sprovod Brtan Filipu iz sela Maovica, koji je bio
N.B.
Na 1.11.1943. ovdje u Sinju bio sprovod Brtan Filipu iz sela Maovica,
koji je bio priklan i ostao još živ, te je prevezen u sinjsku bolnicu i tu je
podlegao rani.
Inače, II. svjetski rat i surovo komunističko poraće ostavilo je u
Vrličkoj krajini 596 poginulih, počevši od vojnika preko djece, žena do
staraca, koji su stradali na kućnom pragu, diljem nekadašnje Jugoslavije ili
pak na Bleiburgu i Križnom putu. Njima u čast grad je Vrlika izgradio Trg
domovinske zahvalnosti, danas Trg Franje Tuđmana.
POPIS ŽRTAVA II. SVJETSKOG RATA I
PORAĆA U ŽUPI VRLIKA
grad VRLIKA: 28
PREZIME I IME
mjesto pogibije
1.
Batovanja Ilije p. Petra
Bosna
2.
Batovanja Božo p. Cvitka
nepoznato
3.
Batovanja Mile p. Mete
nepoznato
4.
Batovanja Toma p. Mate
nepoznato
5.
Batovanja Marko p. Mile
nepoznato
6.
Matusina Frane p. Ante
Dravograd
7.
Matusina Ivan p. Ivana
Dravograd
8.
Matusina
Božo p. Ivana
Dravograd
9.
Matusina
Miljenko p. Mile
Dravograd
10.
Turudić Ivan p. Mile
Vrlika
11.
Turudić Ivan
(Okman)
1944. bačen u jamu
12.
Turudić Jure p. Nikole
1944.
bačen u jamu
13.
Turudić Mile p. Petra
Cetina
14.
Barišić Ivan p. Ante
Dravograd
15.
Duvnjak Cvitko
Dravograd
16.
Vučemilović Šimunović Filip pok. Ilije
Dravograd
17.
Vrančić Mićo
Dinara
18.
Vrančić Jure p. Petra
Krčići
19.
Vrančić Niko p. Mile
Dravograd
2 8 Vrličko kolo, list župe Gospe Ružarice Vrlika, god. III., br. 2. (7), 1995., str. 25-36.
59
20. Plazonić Radoslav 1944. bačen u jamu 21. Pezo Miro p. Mate Svilaja-bačen u jamu 22.
20.
Plazonić Radoslav
1944. bačen u jamu
21.
Pezo Miro p. Mate
Svilaja-bačen u jamu
22.
Mledenić Miljenko p. Frane
1944. strijeljan
23.
Milković Vlatko p. Nike
nepoznato
24.
Oklopčić Mijo p.
Jure
Vrlika
25.
Turudić Josip
Ježević
26.
Turudić Ivan
umro u zatvoru
27.
Turudić Ante p. Jakova
nepoznato
28.
Turudić Božo Nikin
nepoznato
29.
Begović Miljenko p. Josipa
nepoznato
30.
Mišur Dobran Petrov
nepoznato
31.
Milković Damir p. Nike
nepoznato
32.
Biuk Božidar p. Stipe
Bosna
33.
Vrančić Ivan p. Filipa
nepoznato
34.
Markioli zvani Ramo
nepoznato
35.
Mišur Berislav
Nikin
nepoznato
36.
Petrović (Tule) Ivanov
Vrlika
37.
Turudić Mile p. Mate nepoznato
38.
Petrović Krešo Nikin
Topolje-Knin
39.
Duvnjak Pavao p. Šimuna
bačen
u jamu
40.
Duvnjak
Božo
bačen u jamu
41.
Turudić Ante p. Mate (Carić)
Zagreb
42.
Turudić Niko Jakovljev
Karlovac
43.
Turudić Ivan p. Ante
Virovitica
44.
Oklopčić Niko p. Ivana
nepoznato
45.
Oklopčić Josip Petrov (satnik)
Karlovac
46.
Oklopčić Ivan p. Nike
nepoznato
47.
Oklopčić Ante p. Bože
nepoznato
48.
Turudić Dujo (civil)
zaklan
49.
Turudić Milka pok. Bože (civil)
bačena u jamu
50.
Turudić Kaja p. Miloša (civil)
bačena
u jamu
51.
Turudić Ilija (civil)
zaklan
52.
Turudić Marica ž. Miloša (civil)
zaklana
53.
Vrančić Petar (civil)
zaklan
54.
Markioli Pavica ž. Ivana (civil)
zaklana
55.
Barišić Anica ž. Bože (civil)
zaklana
56.
Barišić Joko (civil)
zaklan
57.
Barišić Mara ž. Joke (civil)
zaklana
60
selo VINALIĆ PREZIME I IME mjesto pogibije 1. Biuk Ivan p. Nike Dravograd 2. Biuk Stipe
selo VINALIĆ
PREZIME I IME
mjesto pogibije
1.
Biuk Ivan p. Nike
Dravograd
2.
Biuk Stipe p. Nike
Dravograd
3.
Biuk Ivan p. Mate
Dravograd
4.
Biuk Filip Božin
Dravograd
5.
Biuk Dujo Božin
Dravograd
6.
Biuk Frane p. Mate
Dravograd
7.
Biuk Ivan p. Mate
Dravograd
8.
Biuk Niko p. Mate
Dravograd
9.
Biuk Božo p. Mate
Biuk Niko p. Nike
Biuk Tomo p. Stipe
Dravograd
10.
Drvar
11.
nepoznato
12. BiukJandre
nepoznato
13.
Biuk Jure p. Petra
Biuk Ante p. Petra
Boduljak Ivan p. Bože
nepoznato
14.
nepoznato
15.
Virovitica
16.
Boduljak Stipe p. Ante
Virovitica
17.
Boduljak Petar p. Ivana
Boduljak Stipe p. Ivana
Boduljak Ivan p. Stipe
nepoznato
18.
nepoznato
19.
Dravograd
20.
Boduljak Ivan p. Joke
Maovice
21.
Boduljak Stipe p. Joke
Dravograd
22.
Boduljak Jozo p. Ivana
Dravograd
23.
Boduljak Stipe p. Ivana
Dravograd
24.
Boduljak Ivan pok. Stipe
Kosore
25.
Boduljak Mate
nepoznato
26.
Baković Mile p. Ivana
Dravograd
27.
Gverić Ilija p. Marka
Zagreb
28.
Gverić Stipe p. Mate
nepoznato
29.
Gverić Niko p.
Stipe
nepoznato
30.
Gverić Ivan p. Stipe
Slavonija
31.
Gverić Mile p. Bože
Knin
32.
Gverić Ante p. Bože
Virovitica
33.
Gverić Ivan p. Joke
nepoznato
34.
Gverić Stipe p. Joke
Maovice
35.
Gverić Niko p. Ivana
nepoznato
36.
Dujmić Ante p. Jakova (časnik)
Dravograd
37.
Dujmić Jakov p. Petra
Dravograd
38.
Kusturić Niko p. Petra
Dravograd
39. Kusturić Božo pok. Petra Dravograd 40. Kusturić Ivan Dravograd 41. Kurmajić Ante p. Stipe Knin
39.
Kusturić Božo pok. Petra
Dravograd
40.
Kusturić Ivan
Dravograd
41.
Kurmajić Ante p. Stipe
Knin
42.
Modrić Ante p. Jakova
Ježević
43.
Modrić Jozo p. Filipa
nepoznato
44.
Zidar Ivan p. Stipe
Koljani
45.
Zidar Ante p. Marka
nepoznato
46.
Plazonić Ivan p. Pavla
Vinalić
47.
Plazonić Ante p. Mate
Vinalić
48.
Plazonić Joko p. Bože
Bihać
49.
Vuletić Ivan p. Ante
Sinj
50.
Vuletić Frane p. Jure
Dravograd
51.
Vuletić Ante
Vrlika
52.
Vuletić Božo
Dravograd
53.
Vuletić Mile p. Marka
nepoznato
54.
Vuletić Nikola p. Joke
Dravograd
55.
Vuletić Ivan p. Pavla (civil)
Vinalić
56.
Vuletić Stipe pok. Ivana
Dravograd
57.
Vuletić Frane p. Jure
Banja luka
58.
Mutić Ante p. Mate
Split
59.
Zorić Joko p. Ante
Vinalić
60.
Rogač Josip p. Nikole
Vinalić
61.
Zorić Frano p. Joke
Vinalić
62.
Zidar Petar p. Marka
nepoznato
63.
Biuk Josip p. Cvitka
nepoznato
Selo MAOVICE
PREZIME I IME
l.Totić Ilija p. Josipa
2.Totić Stipe p. Blaža
3.Totić Ante p. Duje
4.Grizelj Niko Matin
5.Samardžić Stipe Markov
6.Mišić Božo p. Petra
7.Mišić Marko Milin
8.Mišić Božo Milin
9.Mišić Ante p. Mate
10. Erceg Ivan Markov
11. Erceg Mile Markov
mjesto pogibije
Dravograd
Dravograd
Dravograd
Bukova Gradina
Krčići 1941.
1941. godine bačen u jamu
Đakovo
Đakovo
Đakovo
Virovitica
Bosna
62
12. Škalic Cvitko p. Ante 1944-. godine bačen u jamu 13. Škalic Ivan Markov Maovice 14.
12.
Škalic
Cvitko p. Ante
1944-. godine bačen u jamu
13.
Škalic Ivan Markov
Maovice
14.
Škalic Ante pok. Pavla
Dravograd
15.
Škalic Stipe p. Jakova
Dravograd
16.
Škorić Ante Nikolin
Maovice
17.
Škorić Marko p. Ivana
Dravograd
18.
Škorić
Mile p. Ilije
Dravograd
19.
Kuduz
Mile p. Ilije
Vrlika
20.
Blažević Niko p. Tome
1944. godine
bačen u jamu
21.
Blažević Ilija p.
Nike
Maovice
22.
Blažević Marko p. Ivana
nepoznato
23.
Blažević Ante p. Petra
nepoznato
24.
Biuk
Grgo
p.
Šimuna
1944. godine
bačen u jamu
25.
Biuk Mate p. Šimuna
Kijevo
26.
Biuk Ivan p. Nike
Dravograd
27.
Biuk Ante p. Nike
Dravograd
28.
Biuk Petar p.Nike
Bukova Gradina 1943.
29.
Varnica Paško p. Marka
Han -Lisjak
30.
Oklopčić Ilija Milin
Maribor
31.
Denić Paško p. Jure
1944. godine bačen u jamu
32.
Denić Mile p. Tadije
Dravograd
33.
Denić Ivan p. Luke
Dravograd
34.
Denić Ivan p. Ante
Dravograd
35.
Denić Stipe p. Tadije
Dravograd
36.
Denić Tomo p. Bože Dravograd
37.
Blažević Frane Antin
Dravograd
38.
Blažević Mate p. Mile
Dravograd
39.
Skorup Božo Matin
Dravograd
40.
Skorup Mile p. Jandre
nepoznato
41.
Skorup Ante p. Jandre
nepoznato
42.
Skorup Aleksa
(tzv.) p. Jandre
nepoznato
43.
Giljan
Stipe p.
Jure
1944. godine
bačen u jamu
44.
Giljan Ante p. Jure
45.Zečević Božo p. Petra
Dravograd
Ježević (bačen u Cetinu)
46.
Zečević Marko p. Petra
47.Zečević Ilija p. Grge
Dravograd
Dravograd
48.
Zečević Grgo p. Grge
Dravograd
49.
Zečević Ante p. Martina
Dravograd
50.
Brčić Josip Markov
nepoznato
51.
Vuletić Ante p. Josipa
Bosna
63
52. Režić Marko Stipin Kosovo-Knin 53. Režić Stipe p. Stipe nepoznato 54. Režić Ivan p. Stipe
52.
Režić Marko Stipin
Kosovo-Knin
53.
Režić Stipe p. Stipe
nepoznato
54.
Režić Ivan p. Stipe
Maovice
55.
Hežić Nikola
p. Duje
Maovice
56.
Režić Ante p. Marka Maovice
57.
Režić Ante p. Duje
58.Batalić Stipe p. Ilije
Vrdovo
Dravograd
59.
Kojundžić Jure p. Nikole
1944. godine bačen u jamu
60.
Kojundžić Stipe Tomin
Dravograd
61.
Kojundžić Božo Tomin
Dravograd
62.
Kojundžić Andrija p. Petra
Maovice
63.
Kojundžić Mile Ilijin
Sinj
64.
Kojundžić Božo Ilijin
Bosna
65.
Kojundžić Mate p. Josipa
Maovice
66.
Milković Božo p. Ante
1941 godine -Krečci
67.
Milković
Ilija p. Damjana
Vrlika
68.
Milković Ilija Stipin
Kosovo-Knin
69.
Milković Nikola Filipov
Kosovo-Knin
70.
Milković
Ante p. Bože
Dravograd
71.
Milković Ante p. Mile
Dravograd
72.
Milković Ilija p. Ante
Dravograd
73.
Milković Mate p. Martina
1944. godine bačen u jamu
74.
Samardžić Božo p. Jakova
Maovice
75.
Škorić Nikola p. Filipa
nepoznato
76.
Mišić Mate Filipov
Gradac-Drniš
77.
Grizelj Ivan p. Stipe
odselio u Đakovo
78.
Biuk Mara p. Grge
Sinj
79.
Turudić Mile p. Cvitka
Dravograd
80.
Kojundžić Mile p. Ivana
Dravograd
81.
Režić Niko p. Luke
Maovice
82.
Režić Stipe p. Ante
Slavonija
83.
Režić Petar p. Duje
Kosore
84.
Režić Nikola Markov
Dravograd
85.
Režić Joko Ivanov
Maovice
86.
Zečević Ante Ivanov
Maovice
87.
Zečević Nikoj pok Grge
Slavonija
88.
Zečević Mile Markov
Mostar
89.
Zečević Marko p. Ante
Bosna
90.
Milković Filip p. Jure
Ovčara-Đakovo
91.
Milković Marko p. Nikole
Ovčara-Đakovo
64
92. Brtan Petar Antin nepoznato 93. Brtan Božo Antin Bosna 94. Đurić Ante (Srbin, u domobranima)
92.
Brtan Petar Antin
nepoznato
93.
Brtan Božo Antin
Bosna
94.
Đurić Ante (Srbin, u domobranima)
Bosna
95.
Erceg Frane p. Ivana
Ovčara- Đakovo
96.
Hrga Mile p. Ante
Ovčara - Đakovo
97.
Hrga Mate p. Martina
Ovčara - Đakovo
98.
Hrga Marko p. Martina
Ovčara - Đakovo
99.
Vujević Božo Markov
Ovčara
- Đakovo
100.
Vujević Ivan Markov
Ovčara
- Đakovo
101.
Hrga Stipe Antin Ovčara - Đakovo
102.
Hrga Mladen Antin
Ovčara - Đakovo
103.
Kojundžić Mile p. Jakova
Dravograd
104.
Grizelj Ante pok. Simuna
Dravograd
105.
Grizelj Dujo p. Filipa
nepoznato
106.
Grizelj Petar p. Marka Zagreb
107.
Grizelj Jure p. Cvitka
Slavonski
Brod
108.
Grizelj Ivan Petrov
Slavonski
Brod
109.
Grizelj Ante Markov
Slavonski
Brod
110.
Vuletić Božo Josipov
nepoznato
111.
Baturina Ante p. Filipa
nepoznato
112.
Kojundžić Božo Milin
nepoznato
113.
Blažević Luka p. Nikole
nepoznato
114.
Škalic Ante
nepoznato
115.
Škalic Stipe
nepoznato
116.
Škorić Marko p. Ilije
nepoznato
117.
Režić Jela Stipina
Virovitica
118.
Milković Marko p. Hije (civil)
nepoznato
119.
Milković Ante p. Bože (civil)
zaklan
120.
Milković Mile p. Bože
(civil)
zaklan
121.
Milković Boja ž. Filipa
zaklana
122.
Milković Boja Ivanova (civil)
zaklana
123.
Milković Mara ž. Filipa (civil)
zaklana
124.
Milković Ika ž. Filipa (civil)
zaklana
125.
Milković Pera ž. Petra (civil)
zaklana
126.
Milković Ika kći Filipova (civil)
zaklana
127.
Milković Nedjeljka Filipova (civil)
zaklana
128.
Totić Mate p. Ivana (civil)
zapaljen u kući
129.
Mišić Petar p. Blaža (civil)
zaklan
130.
Mišić Kaja ž. Mile (civil) zaklana
131.
Brtan Filip p. Ivana (civil)
zaklan
65
132. Brtan Božo p. Nikole (civil) zaklan 133. Brtan Ivan p. Mate (civil) zaklan 134. Brtan
132.
Brtan Božo p. Nikole (civil)
zaklan
133.
Brtan
Ivan p. Mate (civil)
zaklan
134.
Brtan Petar p. Mate (civil )
zaklan
135.
Brtan Frane p. Mate (civil)
zaklan
136.
Brtan
Kaja kći
Ivanova (civil)
zaklana
137.
Škalic Pera udova Jakova (civil)
zaklana
138.
Škalic Mile p. Petra (civil)
zaklan
139.
Škalic Ika ž. Milina (civil)
zaklana
140.
Škalic Ivan p. Ante (civil)
zaklan
141.
Blažević Niko p. Ivana (civil)
ziv pečen
142.
Varnica Jerko (civil)
zaklan
143.
Blažević Ivan p. Šimuna (civil)
zaklan
144.
Biuk Božo p. Ivana (civil)
zaklan
145.
Kojundžić Mate p. Bože (civil)
zaklan
146.
Režić Luka (civil)
zaklan
147.
Režić Petar p. Bože (civil)
zaklan
148.
Mišić Mate p. Filipa
nepoznato
selo CETINA
PREZIME I IME
mjesto pogibije
1.
Totić Petar p. Ante
Cetina
2.
Totić Ivan p. Joke
1944. godine bačen u jamu
3.
Totić Jozo p. Tome
Zagreb
selo KOLJANE
PREZIME I IME
mjesto pogibije
1.
Perković Mirko
Dravograd
2.
Perković Božo
Dravograd
66
selo KOSORE PREZIME I IME mjesto pogibije 1. Klepo Ante pok. Petra Bosna 2. Klepo Ivan
selo KOSORE
PREZIME I IME
mjesto pogibije
1.
Klepo Ante pok. Petra
Bosna
2.
Klepo Ivan p. Ivane
Kijevo
3.
Klepo
Stipe p. Ilije
Zemun
4.
Klepo Ivan p. Petra
Slavonija
5.
Klepo Marko p. Petra
Slavonija
6.
Erceg Boško p. Luke
nepoznato
7.
Erceg Ivan p. Filipa
Vrlika
8.
Lelas Ante p. Grge
Lelasi
9.
Lelas Mićo
Lelasi
10.
Lelas Ivan p. Ivana
Kijevo
11.
Lelas
Štipan p. Ilije
1944. godine
bačen u jamu
12.
Lelas Ante p. Cvitka
Ježević
13.
Lelas Pavao p. Grge
Dravograd
14.
Lelas Ante p. Čove
Dravograd
15.
Lelas Ivan p. Čove
Dravograd
16.
Leles Niko p. Joze
Ježević
17.
Lelas
Cvitko
p. Ilije
Dravograd
18.
Lelas Ivan p. Petra
Bjelovar
19.
Leles Stipe p. Petra
Kijevo
20.
Lelas
Niko p. Joze
1944. godine
bačen u jamu
21.
Lakić Andrija p. Andrije
Bosna
22.
Radnić Josip p. Lake
Vinalić
23.
Mučalo Josip p. Ante
Kosore
24.
Lisičar Ante p. Martina
nepoznato
25.
Radnić Jure p. Ivana
nepoznato
26.
Lelas Jure
nepoznato
selo PODOSO TE
PREZIME I IME
mjesto pogibije
1.
Grabić Ante p. Bože
Sombor
2.
Grabić Filip p. Paške
1944. godine bačen
u jamu
3.
Grabić Ante p. Ante
nepoznato
4.
Grabić Niko p. Mate
nepoznato
5.
Grabić Petar p. Mate
nepoznato
6.
Grabić Mate p. Josipa
nepoznato
7.
Grabić Božo p. Filipa
Podosoje
8. Grabić Mile p. Petra Maribor 9. Mandarić Božo p. Ive Koljane 10. Mandarić Frane p.
8.
Grabić Mile p. Petra
Maribor
9.
Mandarić Božo p. Ive
Koljane
10.
Mandarić Frane p. Marka
nepoznato
11.
Mandarić Stipe p. Mate
nepoznato
12.
Mandarić Niko Markov
nepoznato
13.
Mandarić Ivan Stipin
nepoznato
14.
Mandarić Josip p. Miće
nepoznato
15.
Kuduz
Ante p. Filipa
nepoznato
16.
Kuduz Mate p. Ivana
Cetina
17.
Kuduz
Marko p. Ivana
Knin
18.
Ljulj Ivan p. Joze
nepoznato
19.
Oklopčić Petar p. Mate
nepoznato
20.
Jakelić Marko p. Ivana
Dravograd
21.
Jakelić Filip p. Ivana
Dravograd
22.
Jakelić Petar Mićin
Dravograd
23.
Jakelić Stipe Mićin
Dravograd
24.
Jakelić Frane Stipin
Dravograd
25.
Jakelić Ivan p. Mile
Dravograd
26.
Kuduz Marko p. Josipa
nepoznato
27.
Maras Ante p. Nike Dravograd
28.
Maras Stipe pok. Nike
Dravograd
29.
Krnjac Filip pok.
Nike
Dravograd
30.
Pandža Ante p. Stipe
nepoznato
31.
Pandža Josip Filipov
nepoznato
32.
Maras Niko Lukin
Slavonija
selo JEŽEVIĆ
PREZIME I IME
mjesto pogibije
1.
Božinović Filip p. Ivana
Ježević
2.
Božinović Petar p. Marka
Ježević
3.
Božinović Stipe p. Cvitka
Srijem
4.
Božinović Mile p. Jure
Srijem
5.
Božinović Marko Cvitkov
Dravograd
6.
Božinović Ivan Cvitkov
Dravograd
7.
Božinović Frano p. Mije
Dravograd
8.
Božinović Ilija p. Ilije
Dravograd
9.
Božinović Mate p. Jakova
Dravograd
10.
Božinović Filip p. Petra
Dravograd
11.
Božinović Petar Majtin
Dravograd
68
12. Božinović Niko Matin Dravograd 13. Tarle Mirko p. Bože Dravograd 14. Tarle Stipe p. Mate
12.
Božinović Niko Matin
Dravograd
13.
Tarle Mirko p. Bože
Dravograd
14.
Tarle Stipe p. Mate
Dravograd
15.
Burilo Grgo p. Luke
Dravograd
16.
Kaselj Tomo p. Joze
Dravograd
17.
Kaselj Marko p. Joze
Dravograd
18.
Kaselj Ivan p. Luke
Dravograd
19.
Kaselj Marko p. Filipa
Dravograd
20.
Ćorić Branko Antin
Polača
21.
Ćorić Petar p. Cvitka
Knin
22.
Ćorić Marko p. Bože
Koljane
23.
Ćorić Jozo p. Mate
Dravograd
24.
Ćorić Ante p. Petra
Dravograd
25.
Ćorić Jandre pok. Joze
Dravograd
26.
Ćorić Filip p. Cvitka
Dravograd
27.
Duvnjak Ante p. Filipa
Dravograd
28.
Duvnjak Božo p. Filipa
Dravograd
29.
Milan Petar p. Filipa
Dravograd
30.
Milan Božo p. Filipa
Dravograd
31.
Dražić Ante p.
Šimuna
Dravograd
32.
Dražić Petar p. Ante
Dravograd
33.
Dražić Božo p. Tome
Vrlika
34.
Dražić Stipe p. Tome
Knin
35.
Ivančić Ante p. Jakova
Ježević
36.
Modrić Grgo p. Štipana
Dravograd
37.
Modrić Marko p. Bože
Dravograd
38.
Modrić Božo p. Luke
Dravograd
39.
Modrić Petar p. Luke
Dravograd
40.
Modrić Ivan p. Luke
Dravograd
41.
Modrić Ivan p. Bartula
Knin
42.
Modrić Marko p. Bartula
Dravograd
43.
Modrić Martin p. Tome
Dravograd
44.
Modrić Grgo p. Filipa (časnik)
Dravograd
45.
Modrić Ante pok. Andrije
nepoznato
46.
Modrić Mate p. Jure
nepoznato
47.
Modrić Ivan p. Jure
nepoznato
48.
Modrić Štipan pok. Ante
Dravograd
49.
Modrić Ilija p.
Ante
Dravograd
50.
Modrić Filip p. Ante
Dravograd
51.
Modrić Marko pok. Bože
Dravograd
69
52. Modrić Jure p. Ante Split 53. Modrić Ante p. Petra bačen u jamu 54. Modrić
52.
Modrić Jure p. Ante
Split
53.
Modrić Ante p. Petra
bačen
u jamu
54.
Modrić Luka p. Šimune
bačen
u jamu
55.
Modrić Ante p. Marka
bačen
u jamu
56.
Modrić Petar Antin
bačen u jamu
57.
Žeravica Jure p. Mate
Ježević
58.
Žeravica
Božo p. Ivana
Dravograd
59.
Žeravica Filip p. Petra
Dravograd
60.
Žeravica Niko p. Petra
Dravograd
61.
Žeravica Marko p. Filipa
Dravograd
62.
Žeravica Jure p. Marka (civil)
zaklan
63.
Žeravica
Stipe p. Ante (civil)
zaklan
64.
Žeravica Dujo p. Mate (civil)
zaklan-Maovice
65.
Vučemilović Alegić Duje p. Grge
Lika
66.
Vučemilović Alegić Petar p. Ilije
Bosna
67.
Vučemilović Grgić Petar p. Štipana
nepoznato
68.
Vučemilović Grgić Ante p. Ivana
Dravograd
69.
Vučemilović Grgić Ivan p. Bože
Dravograd
70.
Vučemilović Grgić Mile p. Marka
Dravograd
71.
Vučemilović Grgić Ivan p. Ante Modraš
72.
Vučemilović Grgić Ante p. Jandre
Modraš
73.
Vučemilović Vranjić Ivan p. Ante
Trogir
74.
Vučemilović Vranjić Petar p. Ante
nepoznato
75.
Vučemilović Jurić Petar p. Ivana
Split
76.
Vučemilović Jurić Marko p. Cvitka
Gradiška
77.
Vučemilović Gajić Ante
Božin
Dravograd
78.
Vučemilović Šimunović Božo p. Josipa
Dravograd
79.
Vučemilović Vranjić Filip p. Ivana Kosore
80.
Vučemilović Šimunović Dujo p. Tome
Dravograd
81.
Vučemilović Šimunović Jakov p. Bože
Dravograd
82.
Vučemilović Šimunović Frane p. Ivana
Slavonija
83.
Vučemilović Šimunović Stipe p. Mate Slavonija
84.
Vučemilović Šimunović Marko p. Mate
Slavonija
85.
Vučemilović Grgić Branko pok. Pavla
Polača
86.
Tarle Marko Nikin
Dravograd
87.
Vučemilović Vranjčić Ante p. Pavla
Dravograd
88.
Vučemilović Vranjčić Ivan p. Bože
Dravograd
89.
Vučemilović Vranjčić Božo p. Paške
Podosoje-Kreoci
90.
Vučemilović Gajić Jure p. Cvitka
Knin
91.
Vučemilović Jurić Božo p. Cvitka
Dravograd
70
MATKOVINA PREZIME I IME 1. Galić Ivan Markov 2. Galić Božo Markov 3. Duvnjak Marko Martinov
MATKOVINA
PREZIME I IME
1. Galić Ivan Markov
2.
Galić Božo Markov
3.
Duvnjak Marko Martinov
4.
Duvnjak Petar Martinov
5.
Duvnjak Ilija Stipanov
6.
Duvnjak Mate Stipanov
7.
Duvnjak Mile Petrov
8.
Duvnjak Ante Petrov
9.
Duvnjak Ivan Božin
10.
Duvnjak Dujo Božin
11.
Duvnjak Petar Božin
12.
Duvnjak Štipan Ilin
13.
Duvnjak Pilip Božin
14.
Duvnjak Pilip Ilin
15.
Duvnjak Luka Ilin
16.
Duvnjak Vrane Antin
17.
Duvnjak Jerkan Jozin
18.
Duvnjak Nikola Antin
19.
Duvnjak Petar Božin
20.
Duvnjak Ante Božin
21.
Duvnjak Marko Božin
22.
Duvnjak Petar Ilin
23.
Duvnjak Jerkan Stipanov
24.
Duvnjak Josip Ilin
25.
Duvnjak Pilip Ilin
26.
Duvnjak Andrija Josipov
27.
Duvnjak Božo Šimunov
28.
Duvnjak Ivan Božin
29.
Duvnjak Jure Šimunov
30.
Duvnjak Božo Paškin
31.
Duvnjak Štipan Grgin
32.
Duvnjak Petar Stipanov
33.
Duvnjak Ante Pilipov
34.
Duvnjak Marko Pilipov
35.
Duvnjak Pilip Šimunov
36.
Duvnjak Pavo Šimunov
37.
Duvnjak Roko Pilipov
38.
Duvnjak Božo Antin
71
39. Duvnjak Ivan Antin 40. Duvnjak Blaž Antin 41. Duvnjak Cvitko Markov 42. Duvnjak Božo Pavlov
39.
Duvnjak Ivan Antin
40.
Duvnjak Blaž Antin
41.
Duvnjak Cvitko Markov
42.
Duvnjak Božo Pavlov
43.
Duvnjak Ivan Milin
44.
Duvnjak Mile Stipanov
45.
Duvnjak Frane Antin
46.
Duvnjak Marko Pavlov
47.
Duvnjak Mate Petrov
48.
Duvnjak Ivan Petrov
49.
Duvnjak Josip Petrov
50.
Duvnjak Mate Petrov
51.
Duvnjak Pilip Stipanov
52.
Duvnjak Anica Ilina
53.
Duvnjak Jure Markov
54.
Duvnjak Božo Paškin
55.
Duvnjak Ivan Božin
56.
Duvnjak Ante Jakovljev
57.
Duvnjak Ivan Antin
58.
Duvnjak Luka Stipanov
59.
Duvnjak Ferdo Ilin
60.
Budiša Pilip Josipov
61.
Budiša Vaso Nikolin
62.
Budiša Ana Ilina
63.
Forlić Vrane Ilin
64.
Galić Stipe
GARJAK
PREZIME I IME
mjesto pogibije
1. Mikulić Ante
Dravograd
2.
Mikulić Dujo Antin
Dravograd
3.
Mikulić Niko Nikin
Dravograd
4.
Mikulić Ivan Antin
Dravograd
5.
Matković Ante Milin
Dravograd
6.
Matković Luka Milin
Dravograd
7.
Matković Jure
Dravograd
8.
Matković Marko
Dravograd
9.
Mikulić Ivan
Vrdovo
10. Žeravica Ivan
nepoznato
11. Žeravica Grgo
nepoznato
72
— u nepoznato 12. 13. Žeravica Rolj Ivan Jure Vještić gora 14. Romić Nikola Dravograd 15.
u
nepoznato
12.
13.
Žeravica Rolj Ivan Jure
Vještić gora
14.
Romić Nikola
Dravograd
15.
Karin Ivan Markov
Dravograd
16.
Plazonić Filip Petrov
Krčić
17.
Plazonić Marko Ivanov
nepoznato
18.
Budiša Filip Jozin
nepoznato
19.
Galić Ivan Markov
Krčić
20.
Plazonić Petar Jozin
Dravograd
21.
Plazonić Petar Božin
Dravograd
22.
Krilić Ivan Petrov
nepoznato
23.
Krilić Božo Markov
nepoznato
24.
Krilić Stipe Markov
nepoznato
25.
Romić Pilip p. Jakova
nepoznato
26.
Romić Nikola
nepoznato
27.
Romić Dujo Jozin
nepoznato
28.
Romić Stipe Dujin
nepoznato
29.
Uzun Toma
nepoznato
30.
Uzun Filip
Dravograd
31.
Uzun Petar
Dravograd
32.
Burilo Ante (civil)
zaklan u Ježeviću
33.
Burilo Božo (civil)
zaklan u Ježeviću
34.
Burilo Grgo (civil)
zaklan u Ježeviću
35.
Krilić Božo (civil)
zaklan u Ježeviću
36.
Romić Jakov (civil)
zaklan u Ježeviću
37.
Romić Dujo p. Joze (civil)
zaklan u
Ježeviću
38.
Romić Božo Jozin (civil)
zaklan u Ježeviću
39.
Matković Marko (civil)
zaklan
u Zadvarju
40.
Uzun Pilip p. Petra
nepoznato
73
VRLIKA U DRUGOJ POLOVICI XX. STOLJEĆA Nakon n. svjetskog rata Hrvatska je ostala u drugoj Jugoslaviji,
VRLIKA U DRUGOJ
POLOVICI
XX.
STOLJEĆA
Nakon n. svjetskog rata Hrvatska je ostala u drugoj Jugoslaviji, u
kojoj je vlast utemeljena na komunističkoj ideologiji i na staljinističko-
boljševičkoj diktaturi, bez obzira što je predsjednik te državne tvorevine
Josip Broz 1948. raskinuo sa Staljinom. I vrličko je područje u punoj mjeri
osjetilo surovost kolektivizacije i otvorene otimačine prinosa i prihoda
hrvatskih seljaka.
Najvažnija su zbivanja u Vrlici u tom razdoblju: 1950. godine počela
radom nova osmogodišnja škola, otvoren dom za retardiranu djecu,
asfaltirane su prometnice prema Kninu preko Polače i cesta prema Sinju;
puštena je u proizvodnju hidroelektrane Peruća, za čije potreba podignuta
velika brana na Cetini i stvoreno akumulacijsko jezero. Nova vodena
površina ne samo da je promijenila izgled krajolika već je prouzročila i
demografsko osiromašenje područja kroz masovno iseljavanje stanovništva.
Hrvatski se narod nije nikada pomirio s jugokomunističkom
strahovladom srpske provinijencije, pa ni onda kada je sedamdesetih godina
20. stoljeća u vrijeme Hrvatskog proljeća upotrijebila surove mjere
kažnjavanja, utamničenja i progonstva hrvatske inteligencije, posebno
sveučilištaraca. Vrličani su tada svoju odanost Hrvatskoj iskazali kroz
učlanjenje u Maticu hrvatsku 1971. godine, koja je ne samo čuvala stečevine
hrvatske kulture već i nacionalnu samobitnost. I tada su sukobi sa
ekstremnim Srbima nastali oko crkve Svetog Spasa, koja je katolicima
jednostavno oteta, a njezin je okoliš pretvoren u pravoslavno groblje sela
Cetine. Već ranije je (1963) uklonjen hrvatski pleter iz zida prezbiterija te
starohrvatske bogomolje.
Režim bratstva i jedinstva pod velikosrpskom kapom nakon Brozove
smrti počeo je pucati po svim šavovima, a porazom europskog komunizma
rušenjem Berlinskog zida put prema stvaranju nezavisne hrvatske države
nisu mogli spriječiti ni memorandumi Srpske akademije ni razulareni srpski
šovinizam Slobodana Miloševića. Na prvim višestranačkim izbornima 22.
travnja i 6. svibnja 1990. godine pobijedila je Hrvatska demokratska
zajednica na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.
I u Vrlici je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica, a to područje u
novoj državi najprije je imalo status općine a zatim i grada.
Da bi sačuvali mladu državu, Hrvati moraju u nametnuti im rat protiv
srbočetničkog agresora. Domovinski rat na vrličkom području započeo je 1.
74
travnja 1991. godine postavljanjem barikade u susjednim Civljanima, a razbuktao se napadom četnika i .JNA na
travnja 1991. godine postavljanjem barikade u susjednim Civljanima, a
razbuktao se napadom četnika i .JNA na Kijevo 25. kolovoza iste godine.
Četnici, pomagani na svaki način od već srbizirane JNA, okupirali su
zapadni dio Cetinske krajine do Hrvača i Bajagića. Hrvatsko stanovništvo
moralo je u progonstvo, a oni koji su bili sposobni za oružje pristupaju
Hrvatskoj vojsci i svojim životima brane nezavisnost i slobodu Hrvatske.
Pobjednička Hrvatska vojska u sklopu briljantne operacije "Oluja" vraća 5.
kolovoza 1995. godine i Vrlici slobodu. Sa slobodom i Vrličani se vraćaju u
porušene domove i prianjaju obnovi onoga što je neprijatelj razrušio.
Vrličani se s posebnim pijetetom sjećaju onih koji su položili život na
oltar Domovine: Ivana Lelasa, Vladimira Turudića, Nenada Režića,
Antonija Režića, Ivana Radnića, Stipe Vrančića, Petra Varnice, Slobodana
Totića, Mladena Škalica, Tomislava Skorupa i Harisa Čerkića, ali i
četvorice vitezova koji su poginuli na teritoriju Vrlike: Ivana Baraća, Ilije
Perajice, Ivana Tomasa i Ive Lelasa.
Bez obzira je što je put kroz predjele povijesti vrličkih Hrvata bio
najčešće posut trnjem, brojne nevolje, kazne i progoni, nikad nisu dovele u
pitanje njihovu pripadnost hrvatskom narodu i katoličkoj crkvi. Oko toga
među Vrličanima nikad nije bilo pogodbe.
75
POGLAVLJE II.
POGLAVLJE II.
IME I PREZIME Dio znanosti o jeziku, lingvistike, koji se bavi proučavanjem značenja i nastanka osobnih
IME I PREZIME
Dio znanosti o jeziku, lingvistike, koji se bavi proučavanjem značenja
i nastanka osobnih (vlastitih) imena naziva se onomastika (grčki
onomastikon-imenski). U uporabi je i naziv onomatologija, što znači
imenoslovlje, pod čime se podrazumijeva ukupnost osobnih, obiteljskih i
imena mjesta, koja se javljaju na određenom etničkom, zemljopisnom ili
jezičnom području.
Dio onomastike koja se bavi proučavanjem zemljopisnih imena, u
koja spadaju imena mjesta (toponimi), planina (oronimi), voda (hidronimi)
naziva se toponomastika ili toponimija (grčki topos-mjesto). Grana
onomastičke znanosti, što se bavi proučavanjem ljudskih imena (osobnih,
obiteljskih, rodovskih, plemenskih, nacionalnih), koja su karakteristična za
određeno zemljopisno, etničko ili jezično područje, nazivi se antropomastika
ili antroponimija (grčki antropos - čovjek).
OSOBNA IMENA
Ime je integralni dio svakog čovjeka kao Božjeg stvora i ljudskog
bića, koje ga prati na cijelom životnom putu, od kolijevke do groba, kao
oznaka pojedinačne posebnosti, kojom se razlikuje od drugih. U početku je
ime imalo magijsko-mistično značenje, a često se vjerovalo da je ono jedna
od važnijih odrednica čovjekove sudbine u vremenu i prostoru.
Primjerice neka afrička i plemena američkih Indijanaca svojim
pripadnicima nadijevaju dvostruka imena: jedno za javnu, svakodnevnu
uporabu i drugo tajno označuje i čuva mistični dio ljudskog bića.
O važnosti imena svjedoče i brojni narodni običaji i razne vjerske
svečanosti, koje se priređuju nekoliko dana nakon dolaska prinove u obitelji:
u kršćanskom dijelu svijeta imenovanje novorođenčeta ili krštenje
podignuto je na stupanj sakramenta; u Židova i u islamskom dijelu
čovječanstva odgovara mu obred obrezivanja; u staroj Indiji organizirane su
posebne svečanosti (namadheye); a u drevnom Rimu im odgovara dies
lustricus itd.
Mijenjanje imena u posebnoj prigodi i s određenom nakanom također
svjedoči o njegovoj važnosti. U nekim dijelovima mnogoljudne Kine
79
čovjeku čak tri puta tijekom života mijenjaju ime: mliječno nakon rođenja, školsko pri upisu u školu
čovjeku čak tri puta tijekom života mijenjaju ime: mliječno nakon rođenja,
školsko pri upisu u školu i ženidbeno prigodom stupanju u brak ili u
punoljetnost. Svojedobno su imena mijenjana robovima, usvojenoj djeci, te
pri prijelazu u drugu vjeru, kao i redovnicima i redovnicama pri polaganju
zavjeta, jer su se tada simbolično odricali cijelog sebe dotadašnjeg i
zavjetovali da će kao novopreporođeni ljudi služiti Bogu i Božjem narodu. I
nasljednici apostola Petra na rimskoj biskupskoj stolici, počevši od pape
Ivana n. (552-535) nakon što ih kardinalski zbor imenuje za papu mijenjaju
kršteno ime, označujući tim činom da se posve mijenjaju s nakanom da što
doličnije služe Bogu na dužnosti Kristova nasljednika na zemlji.
Ime najčešće određuju roditelji, a u nekim dijelovima svijeta i nekim
civilizacijama to čine plemenske poglavice, vračevi, svećenici, rodbina,
prijatelji itd. Često potomci dobivaju imena predaka, u pravilu s nakanom da
bi i novoimenovani bili časni i pošteni ljudi kao i njihovi preci, o kojima su
najčešće čuvaju idealizirane uspomene.
S jezičnog motrišta za osobna imena često su se uzimali nazivi živih
stvorenja i prirodnih pojava: životinja, biljaka, nebeskih tijela, vremenskih
pojava, a sve s nakanom da se imenositelje posredstvom magije i mistike
zaštiti od nesklonih im sila, te da imaju sposobnost raspolaganja njihovom
mističnom snagom.
1. imena nastala od naziva životinja: Vuk s mnoštvom izvedenica:
Vukomir, Vukmil, Vukosav, Vukodrag, Vukoje, Vukac, Vukan, Vukoman,
Vučeta, Vučan, Vučko, Vukač, Vukadin, Vukašin, Vukelja, Vučen, Vuko,
Vukota, Vuksan, Vukša, Vujo, Vujić, Vujilo, Vujin itd.; Kurt(turski),
Wolfgang (njemački), Lykos (grčki) Lupus (latinsk); Lav, Arslan (turski),
Leo ili Leon (latinski); Melita (grčki pčela); Medenko, Bjorn (švedski
medvjed); Jelenko, Jelenka, Srna.
2.
Imena "biljnog podrijetla": Lovorko, Lovorka, Dafna, Dafinka
(grčki dafne = lovor); Smiljan, Smiljko, Smiljana, Smiljka; Ljiljana, Suzana
(hebrejski ljiljan); Ružica, Roza; Jela, Jelena, Helena; Višnja; Dunja,
Malina; Jasen; Rašeljka.
3.
imena nebeskih tijela u službi osobnih imena: Zvjezdana, Ester
(grčki), Stela i Astra (latinski); Danica; Sunčana, Sunčica; Venere; Selena.
4.
Imena nastala od naziva prirodnih pojava: Ognjen, Vatroslav, Zora,
Aurora (latinski); Abel (hebrejski, vjetar); Anatol (grčki izlazak sunca).
5.
imena sastala od naziva raznih materijala i stvari: Kamenko,
Kremenko; Zlatko, Aurel(latinski); Srebrenko, Srebrenka; Biserka,
Margareta (grčki margarites=biser, zrno bisera); Alem (turski dragi kamen);
Petar(grčki petros=kamen, stijena).
80
6. teoforična su imena, koja sadrže ili podrazumijevaju Boga ili božanstva, a nadijevaju se da bi
6. teoforična su imena, koja sadrže ili podrazumijevaju Boga ili
božanstva, a nadijevaju se da bi imenositelje bio sličan svojim nebeskim
uzorima: ono što u hrvatskom znači ime Božidar, u grčkom je Theodoros, u
latinskom Natalis, u hebrejskom Jonatan, u feničkom Hanibal; hrvatsko ime
Mihovil, Mijo dolazi od hebrejskog Mihael što znači "tko je kao Bog";
Danijel ili Dane potječe od hebrejskog Daniel, što znači "moje je sudac
Bog"; Jakov od hebrejskog Jahoqobh = "koga Bog štiti"; Matej ili Matija od