UDK 624.2/8:658.

56

Primljeno 27. 1. 2006.

Hidroelektra u izvedbi projektiranja mostova, vijadukata i nadvonjaka

Snjeana Teovi, Snjeana Alii
Kljune rijei Hidroelektra, Hidroelektra niskogradnja, most, vijadukt, nadvonjak, projektiranje, gradnja Key words Hidroelektra, Hidroelektra niskogradnja, bridge, viaduct, design, construction S. Teovi, S. Alii Struni rad

Hidroelektra u izvedbi i projektiranju mostova, vijadukata i nadvonjaka

Uvodno se daje pregled razvoja cestogradnje u okviru koje se izvode brojni mostovi, vijadukti i nadvonjaci. Mnoge od tih graevina projektirane su i/ili izvoene od Hidroelektre (sada Hidroelektra niskogradnja d.d.). Ovdje se opisuju betonski mostovi, vijadukti i nadvonjaci u ijoj je gradnji imala udjela Hidroelektra kao projektant ili kao izvoa, a esto je bila jedno i drugo. Prikazane su osnovne znaajke dvanaest graevina s opisom uloge Hidroelektra u njihovoj gradnji. S. Teovi, S. Alii Professional paper

Hidroelektra in the realization and design of bridges, viaducts and overpasses

An overview of road construction development, involving also construction of numerous bridges, viaducts and overpasses, is presented in the initial part of the paper. Many of such structures have been designed and/or realized by Hidroelektra (now Hidroelektra niskogradnja d.d.). Concrete bridges, viaducts and overpasses realized with participation of Hidroelektra, either as designer or contractor, and often as both the designer and contractor, are described. Basic features of twelve selected structures are presented, and the role Hidroelektra played in their realization is indicated. S. Teovi, S. Alii Ouvrage professionel

Mots cls Hidroelektra, Hidroelektra niskogradnja, pont, viaduc, tude, construction

Hidroelektra dans la ralisation et l'tude de ponts, viaducs and passages suprieurs

Un aperu du dveloppement de la construction routire, impliquant aussi la construction d'un grand nombre de ponts, viaducs et passages suprieurs, est prsent dans la partie initiale de l'ouvrage. Beaucoup de ces ouvrages ont t tudis et/ou construits par Hidroelektra (maintenant Hidroelektra niskogradnja d.d.). Les auteurs dcrivent ponts, viaducs et passages suprieurs en bton raliss avec l'aide de Hidroelektra, en tant que projeteur ou entrepreneur, et quelquefois comme projeteur et entrepreneur en mme temps. Les proprits principales des douze ouvrages slectionns sont prsentes, et le rle assum par Hidroelektra dans leur ralisation est indiqu. . , .

, , , , oo, ,

, ooo
, oo. / ( ). , oo, , . . S. Teovi, S. Alii Fachbericht

Schlsselworte Hidroelektra, Hidroelektra Tiefbau, Brcke, Talbrcke, berfhrung, Entwefen, Bauen

Hidroelektra in Ausfhrung und Entwurf von Brcken, Talbrcken und berfhrungen

Eileitend gibt man einen berblick ber die Entwicklung des Strassenbaus in dessen Rahmen zahlreiche Brcken, Talbrcken und berfhrungen ausgefhrt werden. Viele dieser Bauwerke wurden von der Baufirma Hidroelektra (jetzt Hidroelektra Tiefbau Ag.) entworfen und/oder ausgefhrt. Hier beschreibt man Beton-Brcken, -Talbrcken und -berfhrungen in deren Bau sich Hidroelektra beteiligte als Entwerfer oder Auftragnehmer, und oft als beides. Dargestellt sind die Grundmerkmale von zwlf Bauwerken mit der Beschreibung der Rolle der Hidroelektra in deren Errichtung.

Autori: Mr. sc. Snjeana Teovi, dipl. ing. gra.; Snjeana Alii, ing. gra., Hidroelektra niskogradnja d.d., Zeleni trg 6a, Zagreb GRAEVINAR 58 (2006) 7, 569-575

569

Mostovi, vijadukti i nadvonjaci 1 Uvod Potkraj ezdesetih i u poetku sedamdesetih godina dolazi do novoga zamaha u cestogradnji. Grade se autoceste Zagreb-Karlovac i Orehovica-Kikovica, gradi se tunel kroz Uku s pristupnim cestama itd.(1) U svezi s tim gradi se i razmjerno velik broj mostova, veinom od prednapetog betona. Uz mjeovitu izvedbu primjenjuje se i graenje na skeli, a osim domaeg sustava prednapinjanja pojavljuje se i sustav BBR za to je zagrebaka Geotehnika otkupila ovlasnicu. Opseg radova naveo je poduzea koja su se graenjem mostova bavila samo sporadino da organiziraju posebne radne jedinice za mostove, a Hidroelektra osniva i vlastiti projektni ured. Nakon kratkotrajnog zatija pri kraju sedamdesetih godina ponovno se vie ulae u cestogradnju, i to vie nego ikada, i gradi se obilazna autocesta oko Zagreba, autocesta Ivanja Reka-Lipovljani, dovrava se tunel kroz Uku s cestom od Matulja do Lipovljana. Naravno, to je pratila i izgradnja brojnih mostova, meu kojima je i prvi betonski most preko Save u Zagrebu Jadranski most. Na autocesti Otrovica-Kikovica istie se dvojni vijadukt Svilno sa 6 otvora, raspona 35 m. Tlocrtno je u krivini polumjera 225 m; uzduni je nagib 6,3%, a popreni 6,0%. Dakle radi se o geometrijskom obliku koji izvanredno oteava izvedbu od predgotovljenih dijelova. Svaki se krak rasponskog sklopa vijadukta sastoji od 4 prednapeta nosaa (sustav BBR) izvedena na trupu autoceste i poloena navlanom reetkom Aspem. To je prvi primjer takve izvedbe u nas. Narasle prometne tekoe u Zagrebu iznudile su 1977. izvedbu dvaju krianja u dvije razine na staroj autocesti. Tako je izgraen nadvonjak preko Selske ceste i podvonjak ispod Avenije Hrvatske bratske zajednice. Oba je mosta projektirao IPZ a izvela Hidroelektra. Nadvonjak nad Selskom cestom istie se izvanrednom vitkou rasponskog sklopa. Gradi se most preko Save kod Ivanje Reke po projektu i u izvedbi Hidroelektre.To je najvei most (po tlocrtnoj plotini) od predgotovljenih nosaa u Hrvatskoj. Godine 1980. gradi se most preko Save kod Siska uz naselje Crnac. Prvi je to sluaj da se projektant i izvoa iz Hrvatske uputaju u graenju postupnim preputanjem (njem. frei Vorbau), no to je provedeno samo djelomice na potezu od po 22,3 m uz rijene stupove, a ostali dio premoten je prethodno izraenim gredama raspona 40 m. Naknadnim napinjanjem natega potez od 209 m mosta nad rijekom pretvoren je u kontinuirani okvir. Godine 1982./83. zavrena je poluautocesta KikovicaOtrovica na kojoj je izvedeno 5 vijadukata ukupne duljine 1343 m. Rasponski su sklopovi nizovi slobodno poloenih greda (po 3 u presjeku) raspona 39 m. Veina nosaa izraena je od 3 dijela, a prije su slijepljeni i napeti. Osamdesetih je godina Hidroelektra izgradila u Aliru nekoliko eljeznikih nadvonjaka, pjeakih mostova i 570

S. Teovi, S. Alii akvadukata od prednapetog betona. I nadvonjaci i akvadukti prednapeti su nategama tipa Freyssinet. Most preko Rjeine kod Banskih vrata na obilaznici Rijeke bit e dvojni most, a 1988. puten je u promet samo sjeverni krak. Rasponski je sklop okvir s kosim stupovima raspona 45 + 96 + 45 m. Kosnici i krajnja polja izvedeni su na skeli, a srednji dio od predgotovljenih odsjeaka duljine 2,45 m koji su se sklapali navlanom reetkom, lijepljeni i privremeno napinjani Dywidagovim ipkama, a u konanoj fazi nategama BBR. Na tom se mostu dolo najdalje u primjeni suvremenih postupaka izvedbe. Godine 1990., nakon prvih slobodnih izbora, u Hrvatskoj je snano ubrzana izgradnja cesta pa tako i mostova. Na cesti Solin-Klis Hidroelektra gradi etiri vijadukta s rasponskim sklopovima od predgotovljenih djelomino prednapetih betonskih nosaa i kolnike ploe iji je donji dio predgotovljen, a gornji betoniran na samome mjestu. Nosai su pravokutna presjeka s malim prepustima u gornjem pojasu i krunim tednim otvorima. Nad potporama je uspostavljen kontinuitet, ali bez prednapinjanja. Najvei od ovih vijadukata su Jamani. U to doba se u blizini Rijeke gradi potez budue autoceste Rijeka-Trst odnosno prikljuak ceste Matulji tunel Uka Lupoglav. Hidroelektra je tu izgradila tri vijadukta - Klesarija, mogori i ivica, iji su rasponski sklopovi naelno slini istarskim. Izbijanjem rata 1991. znatno se usporava izgradnja prometnica, ali se radovi ipak sasvim ne obustavljaju. Tako se gradi obilaznica oko Splita, potez autoceste Karlovac-Rijeka od Otrovice do Vrata u Gorskome kotaru, a od 1993. poinju radovi na obilaznici Pazina odnosno cesti Cerovlje-Rogovii. Na autocesti Karlovac-Rijeka gradi se vijadukt Hreljin od predgotovljenih odsjeaka, po uzoru na srednje polje mosta preko Rjeine kod Banskih vrata, a na zaobilaznici Pazina vijadukt Meari. Jadranska cesta Dubrovnik-Herceg Novi, na mjestu zvanom Ljuta, oteena je miniranjem u ratu na dva mjesta. Oteenje je popravljeno izvedbom dvaju mostova preko suhodoline, koji su nazvani Duboka ljuta I i Duboka ljuta II. Upotrijebljeni su predgotovljeni djelomino prednapeti betonski nosai koji su bili namijenjeni za jedan drugi most, pa je to odredilo tip rasponskog sklopa: slobodno poduprti rotilj od ovih nosaa i dobetonirane kolnike ploe. 2 Betonski mostovi, vijadukti, nadvonjaci

2.1 Most drelac, most Privlaka otok Vir

Izgraeno je mnogo grednih montanih mostova, vijadukata i nadvonjaka na autocestama, uz primjenu prednapetih I nosaa, T nosaa, sanduastih nosaa i klasiGRAEVINAR 58 (2006) 7, 569-575

S. Teovi, S. Alii
PROJEKTANT:

Mostovi, vijadukti i nadvonjaci I. Stojadinovi,dipl. ing. gra. Mostogradnja, Beograd Hidroelektra, Zagreb (kolnika konstrukcija)

IZVOA RADOVA:

2.3 Most preko Save kod Siska

Most preko Save kod mjesta Crnac, nizvodno od Siska, dovren je 1981. godine. Srednji raspon mosta izveden je kao armiranobetonska prednapeta okvirna konstrukcija, samo djelomino sagraena konzolnim postupkom. Na dvojnim stupovima monolitno je izveden osnovni dio u duljini od 14,50 m. Nakon toga postavljene su krletke s pomou kojih se po principu slobodne konzolne gradnje, simetrino s odsjecima, betonirao monolitni dio okvirne konstrukcije.

Slika 1. Most Privlaka-otok Vir

no armiranih T nosaa za nadvonjake (2). Od grednih mostova preko Jadranskog mora, meu prvim takvim konstrukcijama sagraen je 1972. most drelac izmeu otoka Ugljana i Pamana, duljine 210 m. Most je projektiran i izveden s prednapetim montanim nosaima kao i most izmeu Privlake i otoka Vira, duljine 378 m, koji je zavren 1972.
PROJEKTANT: IZVOA RADOVA:

Hidroelektra-Projektiranje-Zagreb Hidroelektra-Zagreb

2.2 Most kopno-otok Krk

God. 1980. puten je u promet most s rekordnim rasponom armiranobetonskog luka od 390,0 m. Za 85,0 m premaen je do tada najvei raspon betonskog luka mosta u Sydneyu.
Slika 3. Most preko Save kod Siska

Duljina odsjeaka iznosila je po 5,0 m, a na svaku stranu stupa izvedena su po 4 odsjeka pa je prepust dugaak 22,65 m. Visina konstrukcije na prepusnom dijelu mijenja se postupno od 3,50 nad stupom do 2,34 u sredini raspona. U glavnom rasponu i u rasponima prema obalama oslonjena su na privremene leaje po etiri armiranobetonska prednapeta nosaa. Leaji montanih nosaa na prepustima bili su privremeni, dok su na stupovima postavljeni stalni neoprenski leaji. Duljina montanih nosaa u glavnom je rasponu 40,0 m, a u rasponima prema obalama 29,5 m. Nosai su montirani navlanom skelom. Nakon zalijevanja sljubnica izmeu montanih ploa sredinjeg dijela mosta, prednapete su natege kojima je ostvaren kontinuitet sredinjeg dijela.
Slika 2. Most kopno otok Krk PROJEKTANT:

Most se sastoji od dvaju neovisnih objekata: jedan raspona 390,0 m spaja kopno s otoiem Sv. Marko, a drugi, manji, raspona 244 m, spaja otoi Sv. Marko s otokom Krkom. Hidroelektra je sudjelovala u stvaranju tog projekta izgradnjom temelja, upornjaka, montanih nosaa, ploe kolnika, prilaznih cesta i rampa, asfaltiranjem te iskopima za naftovod koji je proveden preko mosta. GRAEVINAR 58 (2006) 7, 569-575

IZVOA RADOVA:

Hidroelektra-Projektiranje-Zagreb Hidroelektra-Zagreb

2.4 Jadranski most

Zagreb je 1981. dobio jo jedan most Jadranski most. Projektirao ga je Zvonimir Lonari, a sagraen je s namjerom da zamijeni Savski most koji se svojom irinom vie nije mogao zadovoljiti prometne potrebe. Uz to je 571

Mostovi, vijadukti i nadvonjaci

S. Teovi, S. Alii lektorom kanalizacije koji se nalazi ispod sjevernoga traka Ljubljanske avenije, a iz istog je razloga bilo potrebno oblikovati kose stupove. Glavna rasponska konstrukcija nadvonjaka je kontinuirana prednapeta armiranobetonska ploa raspona 16 + 20 + 28 + 20 + 16 m. Ukupna irina nadvonjaka je 23,5 m u koju nisu ukljuene pjeake staze jer takav promet nije predvien. Potrebno je obratiti panju na oblikovanje ove graevine koja svojim zanimljivim stupovima, vijencima i ogradama odudara od klasinih oblika monotonih tipskih nadvonjaka. Posebna pozornost posveena je ureenju unjeva nasipa s profiliranim betonskim zidiima, kako to i dolikuje nadvonjaku u gradu. Cijeli je nadvonjak izgraen 1978. za svega tri mjeseca, to je izniman uspjeh.

Slika 4. Jadranski most

bilo potrebno prevesti tramvajsku prugu na drugu obalu Save. Ovdje je rije o prvome suvremenom mostu od prednapetog betona preko Save. Most se sastoji od sredinjega dijela izmeu upornjaka sa sedam raspona ukupne duljine 313,7 m i prilaznih vijadukata od kojih sjeverni s jednim rasponom od 18,55 m, a juni sa etiri raspona ukupne duljine 78,4 m. U poprenom smjeru most je ukupne irine 36,8 m s tri prometna traka za svaki smjer vonje, s tramvajskom prugom i dva hodnika irine 2 m za promet pjeaka. Preteiti dio sklopa izveden je povezivanjem montanih nosaa duljine 39 m kolnikom ploom i poprenim nosaima. Da bi se svladao najvei srednji raspon od 63 m, izveden je monolitni dio sanduastog presjeka nad pripadnim stupovima u obliku konzola dugih po 12 m sa svake strane, to s umetnutim montanim nosaem daje ukupnu veliinu raspona. Slino kao to je sluaj i s Mostom mladosti, Jadranski most osim djelominog rjeenja velikoga prometnog problema nije postigao svrhu dodavanja gradu jednog oblikovno atraktivnog mosta. Moda to u ovome sluaju i nije toliko veliki problem jer je tu funkciju preuzeo njemu usporedan Savski most, koji sada slui iskljuivo za pjeaki promet. Svoju punu funkciju most e ostvariti tek izvedbom brze ceste preko vijadukta u arengradskoj ulici. Hidroelektra-Projektiranje-Zagreb IZVOA RADOVA: Hidroelektra-Zagreb
PROJEKTANT:

Slika 5. Nadvonjak na krianju Ljubljanske avenije i Selske ceste PROJEKTANT:

IZVOA RADOVA:

IPZ-Zagreb Hidroelektra-Zagreb

2.6 Most preko kanjona Rjeine

Idui hrvatski konzolni most izveden je 1988. godine. To je razuporni sklop preko kanjona Rjeine, na obilaznici oko Rijeke. Boni otvori i kosnici razupornog sklopa betonirani su na obinoj skeli, dok je glavni otvor izveden od prethodno izraenih odsjeaka, konzolnom montaom uz pomo navlane reetke. Kosnici sanduastog presjeka oslanjaju se na temelje preko Freyssinetovih zglobova. Na upornjacima su elini valjkasti leaji, pomini u uzdunom smjeru. GRAEVINAR 58 (2006) 7, 569-575

2.5 Nadvonjak na krianju Ljubljanske avenije i Selske ceste

Ljubljanska avenija u konveksnoj krivini prelazi iznad Savske ceste, koja pak ispod nje prolazi u konkavnoj krivini. Takav prostorni raspored krianja uvjetovan je ko572

S. Teovi, S. Alii

Mostovi, vijadukti i nadvonjaci suvremenom postupku, pa makar to bilo i neto skuplje. Odluka je potaknuta oekivanjem da e takav postupak graenja nai jo koju primjenu na istoj autocesti. Osim toga, na Grobnikome polju izvoa ima proizvodni pogon na kojem su se ve izraivali odsjeci mosta preko Rjeine, a raspolae i lansirnom reetkom Aspen, duljine 130 m. Rasponski sklop ini sanduasti nosa sastavljen od prednapetih prethodno izraenih odsjeaka duljine 2,35 m. Odsjeci su se izraivali po tzv. postupku duge linije u proizvodnom pogonu, u taktu od dva dana, a ugraivali se pri starosti od najmanje 28 dana. Niz od 21 odsjeka nad stupom jedan u osi stupa i deset parova simetrinih odsjeaka tvore stol. Odsjeci su se tijekom ugradbe lijepili, potom privremeno pridravali tapovima Dywidag, dok se ljepilo ne osui, da bi se na kraju napele trajne naatege. Tijekom izvedbe stol se oslanjao na privremene leaje 4 pjeana lonca na jednom stupu, koji su se nakon spajanja posljednjeg odsjeka oslobaali, da bi se stol oslonio na stalne lonaste klizne leaje. Povezivanje stolova ostvarilo se betoniranjem meuodsjeaka. Visina odsjeaka je 3,50 m, a popreni presjek obuhvaa cijelu irinu rasponskog sklopa. Svaki odsjeak ima rebra na hrptovima za sidrenje natega. Odsjeak nad stupom ima jo i rebro u donjoj ploi, a i bona su mu rebra jaa radi zajamenja potrebne krutosti. Masa je odsjeaka u polju 44,5 t, a onoga nad potporom 70 t.
PROJEKTANT: Hidroelektra-Projektiranje-Zagreb IZVOA RADOVA:

Slika 6. Most preko kanjona Rjeine

Prvotnim projektom bilo je predvieno betoniranje glavnog otvora na krletki u odsjecima duljine 5,00 m, slino kao kod jasenovakog mosta. No ipak je primijenjeno rjeenje s lijepljenjem prethodno izraenih odsjeaka du sukladnih sljubnica, za koje je trebalo utroiti oko 20% vie natega. Odsjeci su dugi 2,45 m, mase 25 t do 65 t, a lijepljeni su epoksidnim ljepilima. Privremeno povezivanje uzastopnih odsjeaka izvedeno je Dywidagovim prednapetim tapovima, sve dok nisu provueni i prednapete natege.
PROJEKTANT: IZVOA RADOVA:

IPZ-Zagreb Hidroelektra-Zagreb

2.7

Vijadukt Hreljin

Vijadukt Hreljin nalazi se na poluautocesti Karlovac Rijeka, na dionici Kikovica Vrata. Gradnja objekta

Hidroelektra-Zagreb

2.8

Vijadukt Drenik

Na potezu autoceste od Karlovca do Bosiljeva nalazi se ovaj najdulji vijadukt u Hrvatskoj. Sastavljen je od dva usporedna vijadukta nosivog sustava kontinuirane grede ukupne duljine 2485 m preko 73 polja raspona 35 m, odnosno 70 m iznad rijeke Kupe. Prvo i posljednje polje duljine su 28 m. Zbog velike duljine mosta izostavljen

Slika 7. Vijadukt Hreljin

zapoeta je 1991. da bi bila znatno usporena zbog rata. Vijadukt preko 11 polja ukupno je dug 535 m, tlocrtno je zakrivljen i nalazi se na teko pristupanom terenu. Izabrani postupak graenja prepusnom montaom predgotovljenih odsjeaka ne daje najgospodarstveniji rasponski sklop, no izvoa radova htio se okuati u ovome GRAEVINAR 58 (2006) 7, 569-575

Slika 8. Vijadukt Drenik

573

Mostovi, vijadukti i nadvonjaci je zaustavni trak te je ukupna irina jednog vijadukta 10,5 m. Rasponski se sklop sastoji od montanih prednapetih uzdunih I nosaa (na osnom razmaku od 2,57 m) te poprenih nosaa i kolnike ploe (debljine 25 cm) betoniranih na mjestu. Uzduni su nosai nepromjenjive visine od 1,82 m, s iznimkom otvora kojim se premouje rijeno korito, gdje ta visina postupno raste po zakonu parabole na 3,5 m. mr. sc.Petar Sesar, dipl. ing. gra., prof. dr. sc. Zvonimir Mari, dipl. ing. gra.IGH-Zagreb IZVOA RADOVA: Hidroelektra-Zagreb
PROJEKTANT:

S. Teovi, S. Alii Rasponska konstrukcija vijadukta formirana je od prednapetih montanih nosaa prosjenog raspona 37,7 m (zbog razliitih zakrivljenosti u poprenoj dispoziciji, nosai se poneto razlikuju u duljini). Za vlastitu teinu i teinu kolnike ploe, nosai su sustava slobodno poloene grede. Nakon betoniranja njihovih uzdunih spojeva iznad stupova, pretvaraju se u sustav kontinuiranih nosaa za sva naknadna optereenja i djelovanja. Sprezanje nosaa s kolnikom ploom i njihovo kontinuiranje na leaju obavlja se s pomou klasine armature. Predvieno je 5 predgotovljenih nosaa u poprenoj dispoziciji vijadukta, na osnom razmaku od 2,60 m. U uzdunoj dispoziciji nosai se iznad stupova oslanjaju na dva leaja koji su na osnom razmaku od 2,2 m, to omoguuje relativno iroka naglavnica. Time se postie jednostavnija izvedba (izravno oslanjanje u montai) te manji rasponi nosaa. Gornja je ploha montanih nosaa u poprenom nagibu od 2,5%, to odgovara nagibu kolnika. To se postie promjenjivom visinom pojasnica na rubovima (17, odnosno 20 cm). Kolnika se ploa, ukupne debljine 25 cm, izvodi polumontano. Donji dio debljine 7 cm izvodi se od montanih omnia ploa, a gornji dio debljine 18 cm monolitno; omnia ploe i monolitni dio kolnike ploe se spreu. Klasina vlana armatura za kontinuiranje rasponskih nosaa iznad leaja veim je dijelom smjetena u kolnikoj ploi, a manjim dijelom u gornjoj pojasnici nosaa. Nosai su prednapeti sa po 4 natege koji su na krajevima usidrene sa sidrima sustava RIZZANI DE ECCHER. Proizvode se u metalnoj oplati na gradilitu i potom montiraju na naglavnice stupova s pomou prijenosne skele. Vidljiva povrina nosaa mora biti glatka i ujednaene boje betona. Nakon montae nosaa sustavom polje po polje izvode se popreni nosai nad leajima i potom se montiraju omnia ploe i betonira kolnika ploa. Na kraju se uspostavlja kontinuitet nosaa betoniranjem njihova nastavka iznad stupa, s pripadnim dijelom kolnike ploe. Takva izvedba omoguuje smanjenje tlanih naprezanja donjeg pojasa nosaa i vlane armature u kolnikoj ploi iznad stupa, uz neznatno poveanje momenata savijanja u polju nosaa. Popreni nosai za ukrutu uzdunih nosaa predvieni su samo iznad oslonaca (u osi leaja). irine su 40 cm i visine 186 cm. Lagano su armirani jer se reakcija uzdunih nosaa prenosi izravno na leaj. Dimenzionirani su za mjerodavno optereenje odizanja pri izmjeni leaja. Nosa je kontinuiran, a kontinuitet armature postie se ostavljanjem otvora u montanom kolnikom nosau. Predvieni su stupovi sanduastoga poprenog presjeka, vanjskih izmjera 5 x 3,2 m, sa stijenkama debljine 30 GRAEVINAR 58 (2006) 7, 569-575

2.9

Vijadukt Severinske drage

Vijadukt ima 18 raspona veliine 38,8 + 16 x 39,9 + 38,8 = 716 m. S krilima upornjaka duljine od po 4 m , ukupna je duljina vijadukta 724 m. Rasponska konstrukcija vijadukta podijeljena je u tri dilatacije duljina 238,3 m + 239,4 m + 238,3 m = 716 m. Visine stupova kreu se od oko 20 m do otprilike 55 m. Na itavom potezu vijadukta os ceste je u krunoj krivini polumjera R = 2655,10 m (os lijevog kolnika). Popreni nagib kolnika takoer je konstantan na itavoj duljini vijadukta i iznosi 2,5%.Niveleta mosta do ST km 78 + 309,76 m je u jednolikome uzdunom nagibu od 5.2505%, a u nastavku u konkavnoj vertikalnoj krivini polumjera R = 12 000 m.

Slika 9. Vijadukt Severinske drage

U poprenom profilu vijadukt ima dva vozna traka irine po 3,5 m i jedan trak za spora vozila irine 3,25 m. Uz irinu zatitnih trakova na rubovima od po 1 m , ukupna irina kolnika ceste na vijaduktu iznosi 12,25 m. Sa irinama odbojnih ograda na rubovima od po 0,46 m, ukupna je irina vijadukta 13,87 m. 574

S. Teovi, S. Alii cm po itavoj visini. Visina stupova kree se od 20 m do 55 m. Stupovi visine vee od 30m imaju po sredini poprenu dijafragmu za ukruenje. Stupovi su temeljeni na masivnim plitkim temeljima visine 2,5 m, irine 9m popreno na vijadukt i 7-9 m uzdu osi vijadukta. Dubina temeljenja odreena je sukladno zahtjevu rezultata geotehnikih istranih radova i nakani da vrh temelja bude ispod razine okolnog terena (to skladnije uklapanje u okoli). prof. dr. sc. Jure Radni, dipl. ing. gra.Split IZVOA RADOVA: Hidroelektra-Zagreb, Konstruktor-Split
PROJEKTANT:

Mostovi, vijadukti i nadvonjaci nosaa iznad stupova osigurava se klasinom vlanom armaturom u kolnikoj ploi, dok se tlana naprezanja prenose preko donjeg pojasa nosaa. Predviena polumontana gredna konstrukcija mostova odabrana je ponajprije zbog svoje racionalnosti, pri emu su odabrani rasponi na granici maksimalnog dosega takvog sustava gradnje. Popreni nosai izvode se samo iznad stupova i upornjaka.

2.10 Mostovi Klievica i Dabar

Glavnu rasponsku konstrukciju mostova Klievica i Dabar tvore kontinuirane prednapete grede konstantne visine, s krajnjim rasponima veliine 40 m i srednjim rasponima veliine 50 m.(3) Predvieno je da se grede izvedu kao predgotovljeni nosai sa irokim gornjim pojasom i montiraju lansirnom skelom jedna do druge.
Slika 11. Most Dabar

Stupovi su sanduastoga poprenog presjeka, debljine stijenki 0,30 m, s masivnom naglavnicom na vrhu. Najvii su stupovi mosta Klievica visoki 45,5 m, a mosta Dabar 62,6 m. Temeljenje je klasino plitko, na masivnim temeljnim samcima. Rasponska konstrukcija mosta Klievica oslanja se na donji ustroj preko elastomernih leaja. Kod mosta Dabar rasponska je konstrukcija kruto vezana sa srednjim stupovima (S2, S3, S4 i S5), dok se na upornjake i rubne stupove (S1 i S6) oslanja preko lonastih leaja. prof. dr. sc. Jure Radni, dipl. ing. gra.Split IZVOA RADOVA: Hidroelektra-Zagreb
PROJEKTANT:

Slika 10. Most Klievica

Kolnika ploa debljine 20 cm izvodi se monolitno na licu mjesta i spree s gornjim pojasom rasponskih nosaa. Ukupna je visina nosaa s ploom 2,6 m. Kontinuitet LITERATURA
[1] Mari, Z.; Velan, D.: Vie od pedeset godina prednapetog betona u Hrvatskoj, XII. kongres Meunarodnog saveza za prednapinjanje, Washington 1994., str. 65.,66., 69.-71., 75.-79. [2] Gukov, I.; avor, Z.; Radi, J.: Betonski gredni mostovi, Zlatni sabor HDGK 1953.-2003., Zagreb 2003., str. 67.-69., 74.,75.

[3] Radni, J.; Smoljanovi M.; Herak, V.; Marovi, D.; Harapin, A.; Nikoli, .; Matean, D.; ari, V.; Nieti, .; Markota, L.; Brzovi, D.; imunovi, T.: Projektna rjeenja graevina na Jadranskoj autocesti od Zadra do Dugopolja, Zlatni sabor HDGK 1953.-2003., Zagreb 2003., str.222.

GRAEVINAR 58 (2006) 7, 569-575

575