ZRZZ Zbornik 2012

4.
Meunarodni struno-znanstveni skup Zatita na radu i zatita zdravlja ZBORNIK RADOVA 4th International Professional and Scientific Conference
Occupational Safety and Health BOOK OF PROCEEDINGS
Veleuilite u Karlovcu Karlovac University of Applied Sciences
Copyright Veleuilite u Karlovcu 2012.
ISBN 978-953-7343-59-0 Izdava / Publisher: Veleuilite u Karlovcu / Karlovac University of Applied Sciences Za izdavaa / For the publisher: prof. dr. sc. Branko Wasserbauer, prof. Ph. D. Urednici / Editors: prof. dr. sc. Jovan Vuini, prof. Ph. D.; mr. sc. Snje ana Kirin, Msc Recenzenti / Reviewers: prof. dr. sc. Antun Alegro; dr. sc. Marijana Bla i; prim. dr. sc. Ana Bogadi are; dr. sc. Marija Buba; mr. sig. Liljana Dolak; prof. dr. sc. Mirjana Dragievi; mr. sc. Jadranka Grbini; Ivan Gunjaa, dr. med.; dr. sc. Atif Hod i; dr. sc. Anica Hursa ajatovi; prof. dr. sc. Zlatko Ivani; Ljiljana Ivi, dipl. ing.; dr. sc. Zlatko Jurac; dr. sc. Dragan Karabasil; mr. sc. Snje ana Kirin; prof. dr. sc. Ksenija Klasi; dr. sc. Bojana Kne evi; prof. dr. sc. Stana Kovaevi; Jasna Krainz, prof.; mr. sc. Damir Kralj; mr. sc. Dubravka Krivai; mr. sc. Damir Kulii; Snje ana Mati, prof.; dr. sc. Bojan Matijevi; prof. dr. sc. Budimir Mijovi; dr. sc. Nenad Mustapi; prof. dr. sc. Bo o Nikoli; mr. sc. Boris O ani; prof. dr. sc. Ante Pavi; dr. sc. Blanka Paagi; dr. sc. Krunoslav Pintur; mr. sc. Jasenka Pivac; prof. dr. sc. Ivan Polajnar; dr. sc. Nina Popovi; mr. sc. Mirjana Ptiar; Ivan tedul, prof.; dr. sc. Nikola Trbojevi; mr. sc. Vladimir Tudi; prof. dr. sc. Marinko Uur; prof. dr. sc. Jovan Vuini; prof. dr. sc. Darko Vyroubal; prof. dr. sc. Branko Wasserbauer; prim. dr. sc. Marija Zavali; prof. dr. sc. Josip uni Grafiki urednik / Graphics editor: Miroslav Kodri Tisak / Print: Tiskara Galovi, Duga Resa Naklada / Circulation: 300 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knji nice u Zagrebu pod brojem 814450
4. Meunarodni struno-znanstveni skup ZATITA NA RADU I ZATITA ZDRAVLJA 19.-22. rujan 2012. Zadar Hrvatska
ZBORNIK RADOVA
BOOK OF PROCEEDINGS
4th International Professional and Scientific Conference OCCUPATIONAL SAFETY AND HEALTH September 19-22, 2012 Zadar Croatia
Karlovac, 2012.
Organizatori / Organizers
Veleuilite u Karlovcu / Karlovac University of Applied Sciences Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu / Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work Hrvatsko ergonomijsko drutvo / Croatian Ergonomics Society Dr avno sveuilite Boise Centar za zdravstvenu politiku / Boise State University Center for Health Policy
Organizacijski odbor / Organizing Committee

prof.dr.sc./prof.Ph.D. Jovan Vuini (predsjednik/ president) prof.dr.sc./prof.Ph.D. Nikola Trbojevi (potpredsjednik/vice-president) prim.dr.sc./Head Doctor Marija Zavali, dr. med./MD, Ph.D. (potpredsjednica/vice-president) mr.sc./MSc Snje ana Kirin (tajnica/secretary) prof.dr.sc./prof.Ph.D. Budimir Mijovi dr.sc./Ph.D. Zlatko Jurac dr.sc./Ph.D. Nina Popovi Ivana Variak, dipl. oec. prof.dr.sc./prof.Ph.D. Uwe Reischl Jasna Krainz, prof./Prof.
Potpora / Support
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta / Ministry of Science, Education and Sports Ministarstvo zdravlja / Ministry of Health Ministarstvo rada i mirovinskog sustava / Ministry of Labour and Pension System Nacionalno vijee za zatitu na radu / National Council for Occupational Safety
Struno-znanstveni odbor / Scientific Board B. Anelkovi (Srbija/Serbia) V. Begovi (Hrvatska/Croatia) A. Bodagi- are (Hrvatska/Croatia) H. Bubb (Njemaka/Germany) M. Bullock (Njemaka/Germany) M. K. Chung (Koreja/Korea) F. atovi (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herzegovina) V. Dolenek (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herzegovina) L. Dolak (Hrvatska/Croatia) E. Falon (Irska/Ireland) P. Falzon (Francuska/France) V. Glivicky (eka/Czech Republic) W. H. Gruber (Austrija/Austria) A. Hod i (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herzegovina) L. Ivi (Hrvatska/Croatia) M. Kacijan (Hrvatska/Croatia) I. Karabegovi (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herzegovina) W. Karwowski (SAD/USA) Y. Kassuto (Izrael/Israel) E. Koningsveld (Nizozemska/Netherlands) K. R. Laughery (SAD/USA) J. Malchaire (Belgija/Belgium) B. Mijovi (Hrvatska/Croatia) J. Mustajbegovi (Hrvatska/Croatia) B. Nikoli (Srbija/Serbia) I. Polajnar (Slovenija/Slovenia) U. Reischl (SAD/USA) M. Skakun (Srbija/Serbia) K. Telebec (Hrvatska/Croatia) D. Ujevi (Hrvatska/Croatia) J. Vuini (Hrvatska/Croatia) M. Zavali (Hrvatska/Croatia) E. M. Y. Wang (Tajvan/Taiwan) B. Wasserbauer (Hrvatska/Croatia) predsjednik/president
Predgovor
Potovani sudionici 4. Meunarodnog struno-znanstvenog skupa Zatita na radu i zatita zdravlja pred Vama je novi Zbornik radova. Unato tekoj recesijskog godini u Hrvatskoj, organizator Skupa je uspio u svom nastojanju da produbljuje, proiruje okupljanje svih struka i profesija koje doprinose razvoju ovog sustava. Obraamo Vam se ohrabreni s uvjerenjem da je na rad na organiziranju ovog Skupa zaista dobar i od ireg interesa, to pokazuje prisutan interes na ovom i prethodnim skupovima, s tendencijom stalnog poveanja broja prijavljenih radova. Svugdje u Europi ova podruja su prva koje je uredilo industrijsko zakonodavstvo. Dobar sustav sigurnosti i zatite zdravlja na radu va an je ne samo radi ljudskog faktora, ve je i nain na koji poduzea postaju uspjenija i odr ivija, dok gospodarstva rastu. U podruju sigurnosti i zatite zdravlja na radu suoavamo se s brojnim promjenama. One ukljuuju demografske promjene, starenje radno-sposobnog stanovnitva te nove trendove u zapoljavanju, kao i porast broja radnih mjesta u malim i srednjim poduzeima. Radni dio Skupa initi e pozvana predavanja, usmena izlaganja po sekcijama, okrugli stolovi, poster prezentacije, predstavljanje tvrtki sa svojim novim sredstvima i opremom iz ovih podruja, te rad u radionicama. Na ovom Skupu biti e prezentirano 126 radova. Na Skupu e aktivno sudjelovati 240 autora i koautora iz vie zemalja. Poziv za Skup upuen je akademskoj zajednici, strunjacima u gospodarstvu, sindikatima kao i svim subjektima koji imaju obvezu i odgovornost u ovom podruju. Uvjereni smo da e ovaj tradicionalni skup imati viestruki znaaj i prigodu za razmjenu iskustava, novih poznanstava kao i uspostavu novih suradnji. U ime organizatora Skupa zahvaljujemo se svim autorima, pokroviteljima, sponzorima, institucijama, sudionicima Skupa i svim ostalim koji su doprinijeli njegovom odr avanju. Predsjednik Struno-znanstvenog odbora prof. dr. sc. Branko Wasserbauer Predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. sc. Jovan Vuini
Foreword
Dear participants of the 4th International professional scientific conference Occupational Safety and Health, there is the new book of proceedings in front of you. Despite the severe recession, in Croatia, the conference organizer has succeeded in its effort to deepen, expand the gathering of each line of work and professions that contribute to the development of this system. Being encouraged we turn to you with confidence that our work on organizing this event indeed is good and of wider interest, indicating present interest in this and the previous meetings, with continuing increase in the tendency of submitted papers. Everywhere in Europe, these areas were the first to be set up by the industrial legislation. A good system of safety and health at work is important not only because of the human factor, but also because of the way in which companies become more efficient and more sustainable, followed by economic growth. In the area of safety and health at work we are facing a number of changes. These include demographic changes, aging of the population able for labour, new trends in employment and growing number of posts in small and medium enterprises. The working part of the conference will consist of invited lectures, oral presentations at sections, panel discussions, poster presentations, presentations of companies with their new equipment in this field, and workshops. There will be 126 papers presented at this Conference. 240 authors and co-authors from several countries will actively participate there. Invitation to the conference is addressed to the academic community, professionals in economy, labour unions and all entities that have the obligation and bear responsibility in this area. We are convinced that this traditional conference will have multiple significance and that it will be an opportunity to exchange experiences, new friendships and establish new collaborations. On behalf of the Conference Organizers we would like to thank all the authors, patrons, sponsors, institutions, the participants and all others who have contributed for this Conference to be held. President of the Scientific Board Prof. Branko Wasserbauer, PhD. President of the Organizing Committee Prof. Jovan Vuini, PhD.
Sadr aj Table of Contents
1
POZVANI RADOVI INVITED PAPERS
Jadranka MUSTAJBEGOVI 27
NATIONAL OCCUPATIONAL HEALTH PROGRAMME FOR HEALTH WORKERS IN CROATIA NACIONALNI PROGRAM ZATITE NA RADU ZA RADNIKE U ZDRAVSTVU U HRVATSKOJ
2
ZATITA NA RADU OCCUPATIONAL SAFETY
Andreja CESAR, Zlatko ARI, Sonja DAMJANOVI DEI 37
OSOBNA ZATITNA SREDSTVA ZA ZATITU DINIH ORGANA U PROIZVODNJI NAMJETAJA PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT FOR RESPIRATORY TRACT IN WOOD-PROCESSING INDUSTRY
Mirjana FUDURI JELAA, Morena MILKOVI, Sanja GRAHOVAR, Gordan ALFIREV 43
PROCJENA RIZIKA OTEENJA ZDRAVLJA RADNIKA VIBRACIJAMA U POGONU PJESKARENJA RISK ESTIMATE OF WORKERS HEALTH DAMAGE BY VIBRATION IN SANDBLASTING FACILITIES
Zlatko HARAMUSTEK 49
UVOENJE U RAD VANJSKIH IZVOAA RADOVA NA POSLOVIMA U ELEKTROPRIJENOSNIM POSTROJENJIMA I OBJEKTIMA INTRODUCING EXTERNAL WORKERS INTO BUSINESS ON POWER TRANSMISSION FACILITIES AND OBJECTS
Ljiljana IVI
55
METODOLOGIJA IZVJEIVANJA EUROPSKOG UREDA ZA STATISTIKU O OZLJEDAMA NA RADU REPORTING METHODOLOGY OF THE EUROPEAN STATISTICS
Robert LECHPAMMER, Sanja GRAHOVAR, Hrvoje BAI 61
PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA ZA RADNA MJESTA S POSLOVIMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA U TISKARSKOJ DJELATNOSTI EVALUATION OF RESIDUAL RISK FOR POSITIONS WITH SPECIAL WORKING CONDITIONS IN THE PRINTING INDUSTRY
Boris O ANI 67
ANALIZA SIGURNOSTI N-1 S PRIMJENOM NA SN MRE U 35 kV ELEKTRE KARLOVAC SECURITY ANALYSIS OF N-1 WITH APPLICATION TO THE MV NETWORK 35 kV OF ELECTRICAL KARLOVAC
Ana IJAKOVI, Marija BATAK, Ivana KRITO 75
NORME ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA STANDARDS FOR RISK MANAGEMENT

Ana IJAKOVI, Marija BATAK, Ivana KRITO 81
SMJERNICA ZA ISTRA IVANJE NESREA NA RADU GUIDELINE ON INVESTIGATION OF OCCUPATIONAL ACCIDENTS

Zlatibor TOMAS, Marko O URA, Davorin ANDRIJAEVI 87
NEKI ELEMENTI SIGURNOSTI I ZATITE NA RADU ZA LOVNOTEHNIKE OBJEKTE SOME ELEMENTS OF WORK SAFETY AND PROTECTION FOR GAMEHUNTING STANDS
Magdalena TRAJKOVSKA TRPEVSKA, Elena TRPCEVSKA, Dejan MITREVSKI, Trajce SRBINOSKI 93
RISK ASSESSMENT OF WORKING PLACES AT POWER PLANT REK BITOLA, REPUBLIC OF MACEDONIA, ACCORDING TO OCCUPATIONAL SAFETY AND HEALTH PROCJENA RIZIKA RADNIH MJESTA NA ELEKTRANI REK BITOLA, REPUBLIKA MAKEDONIJA, PREMA ZATITI NA RADU I ZATITI ZDRAVLJA
Nikola TRBOJEVI, Anica KRI ANI RATKOVI, Bojan TRBOJEVI 101
ANALIZA OZLJEDA, PROFESIONALNIH BOLESTI I POREMEAJA U PROCESU RADA ADRIADIESEL d.d. ANALYSIS OF INJURIES, OCCUPATIONAL DISEASES AND DISORDERS IN THE WORKING PROCESS OF ADRIADIESEL d.d.
Nikola TRBOJEVI, Marija ZAVALI, Tihomir FABIJANI 107
ANALIZA OZLJEDA NA RADU U GRAEVINARSTVU ANALYSIS OF INJURY TO WORK IN CIVIL ENGINEERING
Marinko . UUR
115
PRAVILNIK O ZATITI NA RADU NEZAMJENJIV AUTONOMNI OPI AKT POSLODAVCA OCCUPATIONAL SAFETY REGULATIONS IRREPLACEABLE AUTONOMOUS GENERAL ACT OF THE EMPLOYER
Marinko . UUR 123
ZATITA NA RADU U ETIKOM KODEKSU OCCUPATIONAL SAFETY IN ETHICAL CODES

Biljana VRANJE1, Nikola TRBOJEVI2 131
MODIFICIRANA AUVA METODA PROCJENE RIZIKA NA RADNIM MJESTIMA THE MODIFICATION AUVA METHOD RISK ASSESSMENT AT THE WORK PLACES
3
ZDRAVSTVO PUBLIC HEALTH
Marko BAKOTA, Duanka PEJI 139
POVREDE NA RADU SA SMRTNIM ISHODOM U HEMIJSKOJ INDUSTRIJI FATAL OCCUPATIONAL INJURIES IN CHEMICAL INDUSTRY
Razija BEGI, Azra IMAMOVI, Ramo HALILAGI 145
ESTICE ZAVARIVAKOG DIMA GENERISANE ZAVARIVANJEM Cr-Ni RUTILNOM ELEKTRODOM, UTICAJ NA ZDRAVLJE ZAVARIVAA I ZATITA WELDING FUMES PARTICLES GENERATED DURING Cr-Ni RUTIL ELECTRODE WELDING, IMPACT ON WELDERS HEALTH AND PROTECTION
Josip BIAN, Vlatka BIAN 153
PRIMJENA MOX OSJETILA PLINA U SVRHU KONTROLE ZRAKA I ZATITE ZDRAVLJA U RADNOM OKRU ENJU APPLICATION OF MOX GAS SENSORS FOR AIR CONTROL AND HEALTH PROTECTION AT WORKPLACE
Sonja DAMJANOVI DEI, Zlatko ARI, Ljiljana IVI 159
UTJECAJ PROVEDBE UREDBE REACH NA ZATITU ZDRAVLJA I OKOLIA IMPLEMENTATION OF REACH REGULATION AND ITS INFLUENCE ON PROTECTION OF HUMAN HEALTH AND THE ENVIRONMENT
Vedran JURAC, Damir KRALJ, Darko MARKOVI 165
RAZVOJ PROGRAMSKE PODRKE ZA PROVEDBU PROCJENE KVALITETE ZDRAVSTVENIH USLUGA U OPOJ BOLNICI KARLOVAC DEVELOPMENT OF THE HEALTH SERVICES QUALITY ASSESSMENT SOFTWARE SOLUTION IN THE GENERAL HOSPITAL KARLOVAC
Isak KARABEGOVI, Edina KARABEGOVI, Ermin HUSAK, Mehmed MAHMI
171
APLIKACIJA SERVISNIH ROBOTA ZA SIGURNOST I ZATITU ZDRAVLJA APPLICATION OF SERVICE ROBOTS FOR SAFETY AND PROTECTION OF HEALTH
Bojana KNE EVI, Katarina ZAHARIEV VUKINI, Natalija PEJNOVI 179
HIV TESTIRANJE U ORDINACIJAMA MEDICINE RADA HIV TESTING IN OFFICES OF OCCUPATIONAL MEDICINE
Dijana KRITO, Ana BOGADI ARE, Bojana KNE EVI 185
INFORMIRANOST ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA O POSTUPKU KOD UBODNIH INCIDENATA HEALTHCARE WORKERS KNOWLEDGE OF HANDLING AND REPORTING PERCUTANEUS INJURIES
Tanja LELAS, Ines KOVAEVI CVETKO, Mirjana PTIAR 191
RAD S CITOTOKSINIM LIJEKOVIMA PRIKAZ STANJA WORKING WITH CYTOTOXIC DRUGS OVERWIEV
Iveta MARKOV, Jn ZELEN, Marianna MU KOV 197
RISK FACTORS WHEN WORKING WITH ASBESTOS IMBENICI RIZIKA U RADU S AZBESTOM
Bojan MATIJEVI, Mirela MABI 205
PREHRAMBENE NAVIKE TIJEKOM RADNOG VREMENA DIET HABITS DURING WORKING HOURS
Mirjana PTIAR, Tanja LELAS, Tamara STEVI 211
TEMELJNI PRINCIPI U PROVOENJU PREVENTIVNIH PREGLEDA RADNIKA BASIC PRINCIPLES IN CONDUCTING PREVENTIVE EXAMINATIONS OF WORKERS
Tamara STEVI, Mirjana PTIAR, Ines KOVAEVI CVETKO 217
RIZICI KOD RADA S KARCINOGENIM I MUTAGENIM TVARIMA RISKS OF WORKING WITH CARCINOGENIC AND MUTAGENIC AGENTS
Goranka KEVA, Tamara STEVI,Tanja LELAS 223
USKLAENOST ZDRAVSTVENOG PREGLEDA VATROGASACA PREMA ZAHTJEVIMA RADNOG MJESTA HARMONISING MEDICAL EXAMINATIONS OF FIREFIGHTERS TO JOB REQUIREMENTS
Amra ZALIHI, Mirela MABI, Ana-Marija BARA 229
STRES U ZDRAVSTVU ISKUSTVA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U HERCEGOVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI STRESS IN HEALTH PROFESSION EXPERIENCE OF HEALTH WORKERS IN HERZEGOVINA-NERETVA CANTON
Marija ZAVALI 235
UTJECAJ PREKOVREMENOG RADA NA ZDRAVLJE RADNIKA INFLUENCE OF OVERTIME ON WORKERS HEALTH
Josip UNI, Andreja VIDAI MARKOVI, Mirjana LONARI KATUIN
243
INHALACIJSKI ANESTETICI: LOKALNI I GLOBALNI PROBLEMI INHALATION ANESTHETICS: LOCAL AND GLOBAL ISSUES
4
TEHNIKO-TEHNOLOKI IMBENICI ZATITE TECHNICAL-TECHNOLOGICAL PROTECTION FACTORS
Sarajko BAKSA, Aleksandar HAN I, Ines BAKSA 249
KONSTRUKTIVNE ZNAAJKE VIDEO NADZORNIH SUSTAVA TEHNIKE ZATITE CONSTRUCTION PROPERTIES OF TECHNICAL PROTECTION VIDEO SURVEILLANCE SYSTEMS
Marijana BLA I, Sandra ZAVADLAV 259
FUNKCIONALNE STARTER KULTURE ZNAENJE I PRIMJENA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI FUNCTIONAL STARTER CULTURES SIGNIFICANCE AND APPLICATION IN FOOD INDUSTRY
Zlatko JURAC, Kristina STANIA, Maja MATELJAN 265
OPASNE RADNE TVARI U PROCESU PRANJA FERMENTORA HAZARDOUS SUBSTANCES IN THE PROCES OF WASHING FERMENTORS
Zlatko JURAC, Vuk ZLATAR, Vedran JURAC 273
OPASNE RADNE TVARI REGARDING DANGEROUS REFRIGERANTS

Zlatko JURAC, Vuk ZLATAR, Kristina STANIA 279
SIGURNOST I ZATITA PRI PROIZVODNJI ASFALTA SAFETY IN ASPHALT PRODUCTION

Snje ana KIRIN 287
RASVJETA RADNOG OKOLIA U TEHNOLOKOM PROCESU KROJENJA LIGHTING OF THE WORK ENVIRONMENT IN THE CUTTING PROCESS
Nenad MUSTAPI, Radoslav KORBAR, Robert LATIN 293
MOGUNOSTI INDUSTRIJSKOG KORITENJA VRTLO NIH CIJEVI POSSIBILITIES OF INDUSTRIAL APPLICATION OF VORTEX TUBES
Nenad MUSTAPI, Vuk ZLATAR, Luka PAVLAKOVI 303
KORITENJE NOVIH TEHNOLOGIJA U PROIZVODNJI BIODIZELA USING OF NEW TECHNOLOGIES IN PRODUCTION OF BIODIESEL
Salah-Eldien OMER 311
SIGURNOST I ZDRAVLJE U PROIZVODNJI PERPLOA SAFETY AND HEALTH IN THE PRODUCTION OF PLYWOOD
Salah-Eldien OMER, Minka EHI
317
ZATITA NA RADU U PROIZVODNJI DRVENIH KUA OCCUPATIONAL SAFETY IN THE PRODUCTION OF WOODEN HOUSES
Darko UJEVI, Beti ROGINA-CAR, Bla enka BRLOBAI AJATOVI, aklina DOMJANI 323
UTJECAJ RADNOG MJESTA NA PRODUKTIVNOST I ZDRAVLJE RADNIKA U TEHNOLOKOM PROCESU IVANJA IMPACT OF THE WORKPLACE ON PRODUCTIVITY AND WORKERS HEALTH IN THE TECHNOLOGICAL SEWING PROCESS
Samir VOJI, Damir HOD I, Amel D ANI 327
SIGURNOST KOD UPOTREBE PROIZVODNIH STROJEVA SAFETY OF THE USE OF PRODUCTION MACHINES
Vuk ZLATAR, Vedran JURAC, Zlatko JURAC 333
GLICEROL SPOREDNI PROIZVOD PROIZVODNJE BIODIZELA KAO IMBENIK ODR IVOG RAZVOJA GLYCEROL BYPRODUCT OF BIODIESEL PRODUCTION AS FACTOR OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT
5
ZATITA I SPAAVANJE PROTECTION AND RESCUE
Branko BABI 345
SISTEM ZATITE I SPAAVANJA STANOVNITVA U VANREDNIM SITUACIJAMA POPULATION PROTECTION AND RESCUE SYSTEM IN EXTRAORDINARY SITUATIONS
Marija BLAGOJEVI, elimir KEETOVI 351
CONSEQUENCES OF EMERGENCY SITUATIONS ON SAFETY OF HUMAN POPULATION POSLJEDICE VANREDNIH SITUACIJA NA SIGURNOST LJUDSKE POPULACIJE
Tatjana UMPEK 357
SUSTAV ZATITE I SPAAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ PROTECTION AND RESCUE IMPLEMENTED IN REPUBLIC OF CROATIA
Martin OVO 365
UKLANJANJE ONESPOSOBLJENOG VAZDUHOPLOVA SA MANEVARSKIH POVRINA AERODROMA REMOVAL DISABLED AIRCRAFT FROM THE MANOEVRING AREAS AT AIRPORTS
Mensur FERHATOVI, Danijela AVRAMOVI, Dragan SPASI
371
UESNICI NA GAENJU PO ARA PARTICIPANTS IN FIREFIGHTING

Ivan GRGINI, Marko O URA, Vesna RUKAVINA 377
ZATITA UMA OD PO ARA NA PODRUJU UPRAVE UMA PODRU NICE KARLOVAC OD 1995.DO 2010. PROTECTION OF FORESTS FROM FIRE IN THE AREA OF FOREST ADMINISTRATION SUBSIDIARY IN KARLOVAC FROM 1995 TO 2010
Zlatko HARAMUSTEK, Berislav HENGL 383
ZATITA OD PO ARA ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA I OBJEKATA NAPONSKE RAZINE 110-400 kV FIRE PROTECTION OF POWER FACILITES AND OBJECTS 110-400 kV VOLTAGE LEVEL
Zlatko IVANI, eljko POLJAK, eljko STANI 391
HALONI I ZAMJENSKI PLINOVI HALONS AND THE SUBSTITUTE GASESS

Dragan KARABASIL, Bo o NIKOLI 397
PO ARI KOJI SU SE DESILI U DISKOTEKAMA OPOMENE I POUKE FIRES WHICH OCCURRED IN DISCOTHEQUES - WARNING AND LESSONS
Slobodan KRNJETIN, Bojana BERONJA, Milo KOLAREVI 405
MODELI PO ARA I MODELOVANJE EVAKUACIJE LJUDI MODELS AND MODELING OF FIRE EVACUATION OF PEOPLE
Damir KULII, Goran MEDI 413
ZNAKOVITI MOTIVI PALE I OSOBNIH AUTOMOBILA SIGNIFICANT MOTIVES OF ARSON OF PASSENGER CARS
Robert LECHPAMMER, Damir BAI, Mladen ITKOVI 421
PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA VATROGASCA U JVP GRADA SAMOBORA EVALUATION OF RESIDUAL RISK TO FIREFIGHTERS IN CITY OF SAMOBOR PUBLIC FIRE DEPARTMENT
Eva MRAKOV 427
THE RISKS ASSOCIATED WITH EXPOSURE NOISE IN FIRE AND RESCUE CORPS IN SLOVAK REPUBLIC RIZICI POVEZANI S IZLO ENOU BUCI KOD VATROGASNIH ODREDA I ODREDA ZA SPAAVANJE U REPUBLICI SLOVAKOJ
Aleksandar REGENT 437
ANALIZA ZATITNIH PARAMETARA MULTIFUNKCIJSKE ODJEE ZA SPAAVANJE I GAENJE PO ARA PROTECTIVE PARAMETERS ANALYSIS OF MULTIFUNCTIONAL CLOTHING FOR FIREFIGHTING AND RESCUE
Dragan SPASI, Milena KOSTI, Mensur FERHATOVI
447
NEPOSREDNA MATERIJALNA TETA PROUZROKOVANA UMSKIM PO ARIMA IMMEDIATE MATERIAL DAMAGE CAUSED BY FOREST FIRE
Zlatko ARI, Andreja CESAR, Sonja DAMJANOVI DEI 455
OSOBNA ZATITNA OPREMA U POLJOPRIVREDI PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT IN AGRICULTURE

Rijad II, Mirza HAMUSTAFI, Edin DELI, Zvjezdan KARAD IN 461
CFD STUDIJA EKSTREMNIH AEROLOKIH USLOVA PRILIKOM POLETNO-SLETNIH MANEVARA NA MEUNARODNOM AERODROMU DUBRAVE CFD STUDY OF EXTREME AEROLOGIC CONDITIONS DURING TAKE OFF-LANDING MANEUVERS AT DUBRAVE INTERNATIONAL AIRPORT
Jasminka TAJCER 467
PLAN MJERA ZA SLUAJ OPASNOSTI U KNJI NICAMA EMERGENCY MEASURES PLAN FOR LIBRARIES
6
ERGONOMIJA ERGONOMICS
Rastislav BEO, Martina JAKBOV 477
USING OF CPM FOR PLANNING OF ERGONOMICS PROJECTS FOR SOCIALLY RESPONSIBLE COMPANIES PRIMJENE CPM ZA PLANIRANJE ERGONOMSKIH PROJEKATA ZA DRUTVENO ODGOVORNA PODUZEA
Edvin BOLI, D enana GAO, Azra AVDAGI ESPERANA 485
NEPOVOLJNI UINAK VIBRACIJA I BUKE NA RADNU SPOSOBNOST RADNIKA ADVERSE EFFECT OF VIBRATION AND NOISE ON WORK CAPACITY OF WORKERS
Vilma OSI 491
PREVENCIJA SMETNJI SUSTAVA KRALJE NICE KAO VA NOG IMBENIKA SMANJENE RADNE SPOSOBNOSTI SPINAL DISTURBANCE PREVENTION AS VERY IMPORTANT FACTOR OF MINOR WORK ABILITY
Danijela DOMLJAN, Zoran VLAOVI, Marina JAJINOVI, Ivica GRBAC 495
ZATITA ZDRAVLJA UENIKA PRI SJEDENJU NA KOLSKIM STOLICAMA PROTECTION OF PUPILS HEALTH DURING SITTING ON THE SCHOOL CHAIRS
Katarina GALOF, Lea UC
503
SLIJEENJE ZAKONITOSTIMA ERGONOMIJE I NJIHOV UTJECAJ NA ZDRAVLJE ZAPOSLENIH NA FAKULTETU ZA ZDRAVSTVO CONSIDERING ERGONOMIC PRINCIPLES AND THEIR INFLUENCE ON STAFF HEALTH AT FACULTY OF HEALTH SCIENCES
Biljana KOLAKOVI 511
ZDRAVSTVENE POTEKOE PRI RADU S RAUNALOM THE CAUSES HEALTH PROBLEMS WORKING WITH COMPUTERS
Stana KOVAEVI, Snje ana BRNADA, Irena ABARI 519
ANALIZA POKRETA I OPTEREENJE TIJELA PRIMJENOM MODAPTS METODE ANALYSIS OF MOVEMENTS AND BODY LOAD USING MODAPTS METHOD
Muhidin OMERDI, Fikret VELJOVI, Diana MILI 525
ERGONOMSKI PRINCIPI U SIGURNOSTI NA RADU U PROIZVODNOM PROCESU KARTONSKE AMBALA E ERGONOMIC PRINCIPLES IN OCCUPATIONAL SAFETY IN THE PRODUCTION PROCESS OF CARDBOX PACKAGING
Ivan POLAJNAR, Mirko UDINA, Jurij PREZELJ 533
ADVANCED APPROACH TO NOISE PROTECTION FOR WELDERS SUVREMENI PRISTUP ZATITI OD BUKE KOD ZAVARIVAA
Jadranka PROTI, Marko PRAHOVI 541
ZNAAJ TJELOVJE BE U ZATITI ZDRAVLJA OSOBA STARIJE IVOTNE DOBI THE IMPORTANCE OF EXERCISE IN HEALTH CARE OF ELDERLY PERSONS
Marina TEVI, Branislav ORI 547
POSTUPAK OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI NAPRAVE ZA PODIZANJE TERETA NA NAELIMA EU DIREKTIVA CONFORMITY ASSESSMENT PROCEDURES FOR LIFTING DEVICE IN ACCORDANCE WITH THE PRINCIPLES OF THE EU DIRECTIVE
7
EKOLOGIJA ECOLOGY
Asmira BEIRAJ, Ermina RAMI 557
UREDBA RIM II MJERODAVNO PRAVO ZA TETU U OKOLIU THE ROME II REGULATION APPLICABLE LAW FOR ENVIRONMENTAL DAMAGE
Jadranka GRBINI 563
GOSPODARENJE RADNIM TVARIMA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI THE MANAGEMENT OF REFRIGIRANTS AND THEIR IMPACT ON THE ENVIRONMENT
Petra JUREVI, Marko O URA, Davor TRUPKOVI
571
POVIJESNI RAZVOJ VRTA VELEUILITA U KARLOVCU I PRIJEDLOG NJEGOVE OBNOVE I ZATITE HISTORICAL DEVELOPMENT OF KARLOVAC UNIVERSITY OF APPLIED SCIENCES GARDEN AND ITS PROPOSED RENEWAL AND PROTECTION
Snje ana KRALJ 577
UPRAVLJANJE ODSTUPANJIMA U PODRUJU SIGURNOSTI I ZATITE OKOLIA MANAGING EHS DEVIATIONS

Fatka KULENOVI, Aladin CRNKI 583
OPTIMIZACIJA LOKACIJA U SISTEMU INTEGRALNOG UPRAVLJANJA OTPADOM U REGIJI BIHA LOCATION OPTIMIZATION IN THE SYSTEM OF INTEGRATED WASTE CONTROL IN THE BIHACS REGION
Bojan MATIJEVI, Goran MATIJEVI, Andrea MATOK 591
KONTAMINANTI IZ OKOLIA PRISUTNI U MLIJEKU ENVIRONMENTAL CONTAMINANTS PRESENT IN MILK

Sanja MIKETI-CURMAN, Liljana DOLAK 597
ZATITA OKOLIA I ODR IVI RAZVOJ UZ PROVEDBU KOORDINIRANOG INSPEKCIJSKOG NADZORA ENVIRONMENTAL PROTECTION AND SUSTAINABLE DEVELOPMENT WITH IMPLEMENTATION OF INSPECTION SUPERVISION
Marko O URA, Lucija VARGOVI, Adela STAREINI 603
ANALIZA PRISTUPANOSTI ZELENIM POVRINAMA OSOBAMA S INVALIDITETOM U HRVATSKOJ ANALYSIS OF GREEN AREA ACCESSIBILITY FOR DISABLED PEOPLE IN CROATIA
Nina POPOVI, Ines CINDRI 609
FITOREMEDIJACIJA ODR IVO RJEENJE ZA ZATITU OKOLIA PHYTOREMEDIATION SUSTAINABLE SOLUTION FOR ENVIRONMENTAL PROTECTION
Vladimir TUDI, Ljubomir MAJDAND I, Josip GRO 615
EUROPSKA ENERGETSKA STRATEGIJA: CCS PROGRAM ALAT ZA SMANJENJE EMISIJE CO2 U ATMOSFERU EUROPEAN ENERGY STRATEGY: CCS DIRECTIVE KEY TOOL FOR CO2 CUTTING EMMISIONS
Vladimir TUDI, Ljubomir MAJDAND I, Ivan TEDUL 625
ZNAAJ KORITENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U SVRHU OUVANJA OKOLIA ENVIRONMENTAL BENEFITS OF RENEWABLE ENERGY USE
Milorad VOJVODI, Ivica KISI
633
MOGUNOST KORITENJA SANIRANOG PROSTORA ODLAGALITA OTPADA U POLJOPRIVREDI (AGULJE-IVIK NOVA GRADIKA) POSSIBLE USAGE OF REHABILITATED AREA OF LANDFILL AGULJE-IVIK, NOVA GRADIKA IN AGRICULTURE
Sne ana IVKOVI, Mirko MARKI 643
ZATITA OKOLIA KAO ASPEKT KVALITETE I DRUTVENE ODGOVORNOSTI ENVIRONMENTAL PROTECTION AS ASPECT OF QUALITY AND SOCIAL RESPONSIBILITY
8
OSOBNA ZATITNA SREDSTVA I OPREMA PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT
Esad BAJRAMOVI, Fadil ISLAMOVI, Atif HOD I 653
OSIGURANJE KVALITETA INTERNIM AUDITOM U PROIZVODNJI ZATITNE ODJEE INTERNAL AUDIT QUALITY ASSURANCE IN THE MANUFACTURING OF PROTECTIVE CLOTHING
Mirjana FUDURI JELAA, Darko VINICKI, Stanislav TOPI, Sanja GRAHOVAR 657
PREDVIDIVI UINAK ZATITE SLUHA RADNIKA UNIM ULOCIMA ALA-NOISE_X PRI GEOISTRA IVAKIM RADOVIMA FORESEEABLE EFFECTS OF WORKERS HEARING PROTECTION BY ALA-NOISE_X EARPLUGS IN GEOLOGICAL RESEARCH WORK
Snje ana KIRIN, Ivan MARELJA 663
ZATITA GLAVE VATROGASCA PROTECTION OF THE FIREFIGHTERS HEAD

Stana KOVAEVI, Jovan VUINI, Snje ana KIRIN 667
ZATITNE RUKAVICE PROTECTIVE GLOVES

Natalija PEJNOVI, Ana BOGADI ARE, Marija BUBA, Bojana KNE EVI, Dijana KRITO, Katarina ZAHARIEV VUKINI 673
OSOBNA ZATITNA SREDSTVA ZA ZATITU SLUHA PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT FOR THE PROTECTION OF HEARING
Jadranka RAUO, Alessandro GIORDANI, Zoran VUINI 679
MATERIJALI ZA IZRADU ZATITNE ODJEE MATERIALS FOR THE PRODUCTION OF PROTECTING CLOTHING
Aleksandar REGENT, Ana KAC
685
IZBOR ODJEE ZA GAENJE STRUKTURNIH I PO ARA OTVORENOG PROSTORA TEMELJEM PROCJENE RIZIKA CASE STUDY SELECTION OF CLOTHING FOR THE EXTINCTION OF STRUCTURAL FIRE AND OPEN SPACE FIRE BY USING FIRE RISK ASSESSMENT CASE STUDY
Dragan SPASI, Dinko JURJEVI, Milan SAVI 693
UTVRENI NEDOSTACI NA SREDSTVIMA LINE ZATITE NA RADU OD STRANE INSPEKCIJE RADA SHORTCOMINGS OF PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT DETERMINED BY THE LABOUR INSPECTION
Daniela ZAVEC PAVLINI, Anica HURSA AJATOVI, Igor B. MEKJAVI 701
UTJECAJ OSOBNE ZATITNE OPREME NA ZDRAVLJE RADNIKA THE IMPACT OF PERSONAL PROTECTION EQUIPMENT ON WORKERS HEALTH
Daniela ZAVEC PAVLINI, Anica HURSA AJATOVI, Igor B. MEKJAVI 707
VREDNOVANJE INTERVENTNE ODJEE ZA VATROGASCE POMOU PO ARNE LUTKE EVALUATION OF FIREFIGHTERS FLAME RETARDANT COVERALL USING FLAME MANIKIN
Tomi ZLATAR 713
ODABIR KACIGA U GAENJU UMSKIH PO ARA HELMET SELECTION IN FOREST FIRES EXTINGUISHING
9
MULTIDISCIPLINARNI ASPEKT MULTIDISCIPLINARY ASPECTS
Matej BAREI 721
ISPITIVANJE STRUKTURE, DIMENZIJSKIH KARAKTERISTIKA I MEHANIKIH SVOJSTAVA MATERIJALA SA Gore-tex FUNKCIONALNOM MEMBRANOM EXAMINATION OF STRUCTURE, DIMENSION PROPERTIES AND MECHANICAL CHARACTERISTICS OF MATERIALS WITH Gore-tex FUNCTIONAL MEMBRANE
Matej BAREI 729
UTJECAJ NJEGE I OBRADE ULTRAZVUKOM NA KARAKTERISTIKE ZATITNE ODJEE OD MATERIJALA SA Gore-tex ePTFE FUNKCIONALNIM MEMBRANAMA EFFECT OF CARE AND ULTRASOUND TREATMENT ON CHARACTERISTICS OF PROTECTIVE CLOTHES WITH Gore-tex ePTFE FUNCTIONAL MEMBRANES
Bojana BERONJA, Dragan SPASI, Suzana SAVI, Miodrag HAD ISTEVI
737
EDUCATION CONCERNING PROTECTION AT WORK IN THE COUNTRIES IN TRANSITION THE EXAMPLE OF SERBIA EDUKACIJA O ZATITI NA RADU U ZEMLJAMA U TRANZICIJI PRIMER SRBIJE
Karmen DE MAR KRAINZ, Jasna KRAINZ, Ivana MATKOVI 743
ULOGA MENAD MENTA LJUDSKIH POTENCIJALA U ZATITI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI RADNIKA NA RADU THE ROLE OF HUMAN RESOURCE MANAGEMENT IN OCCUPATIONAL HEALTH AND SAFETY
Liljana DOLAK, Stanislav TOPI, Anita JELI KI 749
STRATEGIJE I METODE ZA KVALITETNIJE UENJE KOLEGIJA OSNOVE SIGURNOSTI STRATEGIES AND METHODS FOR BETTER QUALITY LEARNING IN THE BASICS OF SAFETY COURSE
Dinko JURJEVI, Danijela AVRAMOVI, Dragan SPASI 755
INVESTICIJE U LINU ZATITU NA RADU INVESTMENT IN PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT

Gorana LIPNJAK, Zlatko PAP 763
KOMUNIKACIJA JEDAN OD KLJUNIH FAKTORA ZATITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU COMMUNICATION ONE OF KEY FACTORS OF OCCUPATIONAL HEALTH AND SAFETY
Darko MARKOVI, Ivan TEDUL, Vedran JURAC 769
SIGURNOST I ZATITA U RADU S WEB APLIKACIJAMA WEB APPLICATION SECURITY AND PROTECTION
Ivica MEDAK, aklina MILIVOJEVI VUKOVI, Dragan SPASI 775
UTICAJ ZATITE NA RADU NA EKONOMINOST POSLOVANJA THE IMPACT OF OCCUPATIONAL SAFETY ON ECONOMIC EFFICIENCY
Sanja MIKETI-CURMAN, Leon VEDENIK, Liljana DOLAK 781
EDUKACIJA IZ PODRUJA SIGURNOSTI I ZATITE ZDRAVLJA U OBRAZOVANJU GLAZBENIKA HEALTH AND SAFETY EDUCATIONS PART OF MUSICAL EDUCATION
Jasmina MILOVI 789
KNJI NICE ZA ODR IVI RAZVOJ LIBRARIES FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT

Darko PALAI, Marija PETRAS 795
PROVEDBA ZAHTJEVA NORME OHSAS 18001 U FUNKCIJI UPRAVLJANJA LJUDSKIM RESURSIMA U PODRUJU ZATITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU IMPLEMENTATION OF THE REQUIREMENTS OF OHSAS 18001 STANDARD THROUGH HUMAN RESOURCES MANAGEMENT FUNCTION IN THE FIELD OF OCCUPATIONAL HEALTH AND SAFETY
Zlatko PERI, Mika FRANO, Sabatino De SANCTIS, Andrea FORZAN, Darren MATKIN, Davide SCOTTI
801
LEADING BEHAVIOUR ISTAKNUTO PONAANJE U SIGURNOSTI

Mateja PETRAI, Ivana VARIAK, Branko WASSERBAUER 809
ODR IVO POSLOVANJE ZA ODR IVU BUDUNOST SUSTAINABLE BUSINESS FOR SUSTAINABLE FUTURE
Krunoslav PINTUR, Albert OFNER, Vedran SLIJEPEVI, Davorin ANDRIJAEVI 817
MJERE SIGURNOSTI PRI PROVEDBI SKUPNIH LOVOVA GROUP HUNT SAFETY MEASURES
Nikola PROTRKA, Davor KALEM, Ante MARKI 823
ZATITA PODATAKA U INFORMACIJSKOM SUSTAVU DATA PROTECTION IN THE INFORMATION SYSTEM

Andreja RO I DIZDAR, Dra en KAPUSTA, Vinka LONGIN PE 829
PREGLED TROKOVA OSIGURATELJA U ZATITI ZDRAVLJA NA RADU EXPENSES OF CROATIAN HEALTH INSURANCE INSTITUTE IN AREA OF HEALTH PROTECTION AT WORK OVERVIEW
Kornelija SEVEROVI, eljko MARTIKOVI, Nikolina VOJAK 839
SPRJEAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U BANKARSKOM SEKTORU RH PREVENTING MONEY LAUNDERING AND TERRORIST FINANCING IN THE BANKING SECTOR IN REPUBLIC OF CROATIA
Damir NEPERGER, Hrvoje FILIPOVI 845
PREVENCIJA KRIMINALITETA PRIMJENOM SUSTAVA VIDEO-NADZORA CRIME PREVENTION SYSTEM USING VIDEO SURVEILLANCE
Bruno TAJNER, Ivana BLA ENKA, Mario HAAK 855
OSIGURANJE OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUAJA NA RADU INSURANCES AGAINST ACCIDENTS AT WORK AND OCCUPATIONAL DISEASES
Ivan TEDUL, Anamarija KIRIN, Slaven LULI 861
KVANTNA RAUNALA NOVA PERSPEKTIVA RAUNALNE SIGURNOSTI QUANTUM COMPUTERS A NEW PERSPECTIVE OF COMPUTER SECURITY
Violeta TADIN, Saa BRITVI, Ivana MASLA 871
METODA ENERGOTERAPIJE ZA SMANJENJE POJAVE STRESA NA RADNOM MJESTU ENERGOTHERAPY METHOD FOR WORKPLACE STRESS REDUCTION
Nikolina VOJAK, Vesna NIKOLI, Miran PAVLI, Josip TARADI 877
DODATNE STIMULACIJE ZA RAD STRUNJAKA ZA ZATITU NA RADU ISTRA IVANJE U HRVATSKOJ ADDITIONAL STIMULATIONS FOR OCCUPATIONAL SAFETY PROFESSIONALS RESEARCH IN CROATIA
Mihaela VRATARI, Zoran VUINI
885
UTJECAJ UVJETA RADA I MOTIVACIJE RADNIKA NA RADNU PRODUKTIVNOST I SIGURNOST RADA THE INFLUENCE OF CONDITIONS OF WORK AND STAFF MOTIVATION ON WORK PRODUCTIVITY AND SAFETY AT WORK
Zoran VUINI, Ivan TRUBI, Dalibor KRU I 895
ANALIZA OSPOSOBLJENOSTI IZ PODRUJA ZATITE NA RADU ANALYSIS TRAINING IN THE FIELD OF PROTECTION AT WORK
Zoran VUINI, Jovan VUINI 905
ANDRAGOKI ASPEKT ZATITE NA RADU ANDRAGOGIC ASPECTS OF OCCUPATIONAL SAFETY

Marija ZAVALI, Marija ZAVALI, Snje ana MATI 915
ISPITIVANJE RAZINE STRESA NA RADNOM MJESTU TEST LEVELS OF STRESS IN THE WORKPLACE Indeks autora Authors Index Adrese autora Authors addresses 923 927
POZVANI RADOVI INVITED PAPERS
ZATITA NA RADU I ZATITA ZDRAVLJA OCCUPATIONAL SAFETY AND HEALTH
NATIONAL OCCUPATIONAL HEALTH PROGRAMME FOR HEALTH WORKERS IN CROATIA

NACIONALNI PROGRAM ZATITE NA RADU ZA RADNIKE U ZDRAVSTVU U HRVATSKOJ
Jadranka MUSTAJBEGOVI
University of Zagreb, School of Medicine, Andrija tampar School of Public Health, Rockefellerova 4, 10000 Zagreb, CROATIA, E-mail: jadranka.mustajbegovic@snz.hr
Abstract: Even if the health sector in Croatia does have educated health workers, they may be reluctant to remain in their jobs due to substandard working conditions and remuneration. However, transitional countries such as Croatia face the challenge of dealing with the changing nature of work in health sector, the demand for flexible contracts, job insecurity, high work pace, long and irregular working hours, low control over job content, low salary and occupational hazards accompanying the old and new technologies. The solutions have to take into account and carefully balance the rights, interests, and obligations of major health system related stakeholders. The Ministry of Health of the Republic of Croatia decided to develop the National Occupational Health Programme for Health Workers under the umbrella of the National Health Strategy 2012-2020. Keywords: health workers, national occupational programme Sa etak: Iako zdravstveni sustav Republike Hrvatske ima obrazovane zdravstvene radnike, oni mogu biti neskloni ostanku na svojim radnim mjestima zbog loih uvjeta rada i naknada. Ipak, tranzicijske zemlje, kao to je i Hrvatska, suoene su s izazovom promjene prirode posla u zdravstvenom sektoru, potra njom za fleksibinijim ugovorima, nesigurnou posla, brzim tempom rada, dugim i nepravilnim satima rada, niskom razinom kontrole nad sadr ajem poslova, niskom plaom i profesionalnim opasnostima koje prate stare i nove tehnologije. Rjeenje je da se uzmu u obzir i pa ljivo uravnote e, prava, interesi i obveze svih glavnih dionika u sustavu zdravstva. Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske odluilo je razviti Nacionalni program zatite na radu za zdravstvene djelatnike u skladu s Nacionalnom strategijom zdravstva 2012-2020. Kljune rijei: zdravstveni djelatnici, nacionalni program zatite na radu
HRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_______________________________________________________
27
4. Meunarodni struno-znanstveni skup 4 th International Professional and Scientific Conference
The human beings are not resources, they are sources! Rudolf Karazman The health sector has a vital role to play in the prevention, diagnosis, treatment and care for health issues in the population it serves. However, there are enormous challenges in attaining that goal. Now the sector is experiencing a global health worker shortage of staggering proportions, stressed more than ten years ago1, 2. Health workers capacity to live a good life of their own choosing, which includes their work-family balance, ability to work, their productivity, is made much more difficult when they cannot get the adequate occupational health protection they need. Whole societies suffer when their health workers are unhealthy with social, political, and economic ramifications everywhere. The World Health Assembly Resolution endorsing the Global Plan of Action on Workers Health3 calls upon Member States to develop national occupational health programmes to protect health workers. WHO, together with experts on occupational health of health workers in the WHO global network of collaborating centres in occupational health developed a Global Framework for National Occupational Health Programmes for Health Workers4 to assist member countries to implement their agreements under the Global Plan of Action. The Global Framework is consistent with the International Labour Organization Conventions on Occupational Safety and Health (No. C-155), Promotional Framework for Occupational Safety and Health Convention, 2006 (No. C-187) and the Nursing Personnel Convention, 1977 (No. C-149). Recently, in March 2012 the WHO held the 9th meeting of the Global Network of Collaborating Centres for Occupational Health in Cancun, Mexico, to review the progress made by the WHO and its CCs in implementing the Global Plan of Action for Workers Health (GPA) and to propose and agree upon a strategic Work plan for further implementation of the GPA objectives for the period 2012-2017. The agreed Global Master Plan (GMP) for implementing the Global Plan of Action on Workers Health 2012-2017 by WHO and its Collaborating Centres for Occupational Health recognized as Priority 2: National programmes and good practices for occupational health and safety of health care workers. In 2013 and 2018, WHO have to report back to the World Health Assembly on the progress of the implementation. The number of people in the world needing health services is rising5, 6. There are multiple complex causes: population growth, increased purchasing power for health services, increased life expectancy, rise of chronic disease, spread of HIV, health workers skills in demand in diverse settings. The health workers shortage is one of the most pressing and serious issues facing the world today1,7. Rich and poor societies alike require an expanding health workforce to meet their populations needs for prevention and treatment of injury and disease. There is a continuing trend of people investing more of their disposable income in health services8 with demand often rising with the growth in GDP. A serious human resource shortage in the health sector, the World Health Assembly calls a crisis in health, affects developed and developing countries, debilitating the health systems particularly in low- and middle-income countries. In rich and poor countries alike, the good health of individuals, particularly the most economically disadvantaged, is being compromised because of a lack of skilled workers6, 7. The World Health Organization (WHO) estimates that 4.3 million more health workers are required to meet the health Millennium Development Goals (MDGs)a global compact to reduce and
28
_____________________________________________________
CROATIA Borik September 19-22, 2012
combat diseases by 2015. And the shortage includes more than physicians and nurses-extending to health workers across the spectrum, including pharmacists, dentists, laboratory technicians, emergency medical personnel, public health specialists, health sector management, and administrative staff8. Health workers have a significant influence on peoples health and their lives. In this way, they assume a great responsibility that cannot be defined by means of laws and regulations alone. Respect and development of human values in this occupation ensure health workers personal growth and contentment at work. In hospitals, as well as in the global competition, the key factor is the personal productivity of the workforce. In the challenging working environment, one way to empower staff is to allow them to make decisions about their tasks of care delivery or get them involved in a participative way9. These management practices not only enhance the contributions or productivity of health workers in an effective manner, but also enable them to exercise their autonomy, to sense their value of work and satisfaction10. Thus, it is important to identify factors that enhance the work environment for health workers in order to improve work effectiveness and provide quality of patient care 5. For a functioning health system to work, having the appropriate mix of skilled health care workers is fundamental. The European hospital workforce is highly educated and characterised by a broad tradition of individual competence and responsibility integrated in a good team quality. The development of the European societies will lead to a future with longer education periods of young people and increase of population in retirement, which means increasing social responsibilities of the working population for those who are not at work. A considered national plan in Croatia for responding to the domestic human resource shortage does currently exist in the National Strategy 2012-2020. According to the Croatian Medical Chamber and the Croatian Nursing Council in 2011 the estimated shortage of health care workers was 4300 medical doctors, while the estimates for nurses vary from 3000 to 6000 and even to 13000 11. Even if the health sector in Croatia does have educated health workers, they may be reluctant to remain in their jobs due to substandard working conditions and remuneration. However, transitional countries such as Croatia face the challenge of dealing with the changing nature of work in health sector, the demand for flexible contracts, job insecurity, high work pace, long and irregular working hours, low control over job content, low salary and occupational hazards accompanying the old and new technologies. In addition, modern working life changes constantly due to rapid scientific and technological advances: health workers have to deal with increased demands for learning new skills, the need to adopt new ways of working, higher job competition, less benefits, increased time pressure and less time for socialising 1 ,4, 12, 13. These conditions sometimes drive workers to migrate to foreign countries. Health workers health, personal development and life quality represents a high value not only for employers but also for countries democratic sustainability and social coherence based on human sustainable development13, 14. Thus, the development of the National Programme includes investigation of current productivity, work ability and life quality of Croatian health workers. The comprehensive approach to this topic will include transfer of knowledge, adaptation, specific development and implementation of sustainable huHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_______________________________________________________
29
man resources management and development of indicators for monitoring sustainable work ability. The regional specificity of hospitals in Croatia, as a well-known tourist destination, is also based on the fact that the number of hospital health workers is determined and employed according to the number of permanent residents. However, during the tourist seasons some hospitals suffer from additional health workers shortage due to an increased number of patients. Restructuring and changes in organizational hierarchy, increased workload (both physical & psychological), lack of recognition and few rewards, lack of autonomy at the bedside, reality shock, underutilisation of nurses abilities, feeling trapped in the situation, having to sacrifice safety to complete tasks require new era in health sector management. The overall objective is to provide an approach how to improve productivity and quality of life of hospital workers as a strategic goal to support the health system to cope with the shortage of future hospital workforce. The keys to achieve this are to promote psychosocial and psychobiological sustainability of hospital health care workers over the whole working life and to accomplish a specific management approach. To get human sustainable performance in the hospitals it is necessary to create and implement cultural, structural and personal measures. The solutions have to take into account and carefully balance the rights, interests, and obligations of major health system related stakeholders. Primarily it is directed to managers at all hospital levels, hospital staff, experts for personal development and members of health and safety committees. Other targets include trade unions, employers organisations, relevant public administrations and training organisations particularly operating in the occupational health field and health workers. The overall objective of the Programme is to provide an approach how to improve productivity and quality of life of health workers as a strategic goal to support the health system to cope with the shortage of future health workforce. The keys to achieve this are to promote psychosocial and psychobiological sustainability of hospital health care workers over the whole working life and to accomplish a specific management approach. To get human sustainable performance at their workplaces it is necessary to create and implement cultural, structural and personal measures. The solutions have to take into account and carefully balance the rights, interests, and obligations of major health system related stakeholders. The Programme is primarily directed to managers at all levels in health sector, hospital staff, experts for personal development and members of health and safety committees. Other targets include trade unions, employers organisations, relevant public administrations and training organisations particularly operating in the occupational health field and health workers. WHO held its 9th Global Meeting of the Network of Collaborating Centres for Occupational Health (CCs) in Cancun, Mexico on 1516 March 2012. The meeting was organized back to back with the International Commission on Occupational Health Congress, ICOH, 1823 March. One hundred and twenty representatives from the CCs were present at the Network meeting including three Regional Advisers (AMRO, EURO, SEARO) and the WHO Headquarters secretariat, the ILO and the NGOs in official relations, namely the International Commission on Occupational Health (ICOH), the International Ergonomics Association (IEA) and the International Occupational Hygiene Association
30
_____________________________________________________
(IOHA). All members present worked on redefining their focused contributions towards the implementation of the WHO Global Plan of Action for Workers Health, 20082017. The results of a number of working groups were collected in a Global Master Plan with seven priority areas that would be covered by WHO and the CCs during that period with clearly defined activities and outcomes. Within the Global Master Plan (GMP) for implementing the Global Plan of Action on Workers Health 2012-2017, for the Priority 2. National programmes and good practices for occupational health and safety of health workers the Health Workers Working Group was established. Group met together over two days with 26 participants from 15 countries during the 9th Meeting of the Global Network of WHO Collaborating Centres in Occupational Health. In line with the global product 2.1. WHO/ILO global framework and guidance for the development of national occupational health programmes for health workers, identification of responsible persons, timeline, indicators, methods of communication and dissemination of intermediate progress and results were decided. The Croatian WHO CC was chosen to be responsible for EUR Regional Product 2.9. South East European network for collaboration on occupational health and safety of health workers 15, 16. The Ministry of Health of the Republic of Croatia decided to develop National Occupational Health Programme for Health Workers under the umbrella of the National Health Strategy 2012-2020. In the cooperation with the WHO CC CRO, it needed to consult and work together with the Ministry of Labour and Pension System, Croatian Institute for Health Insurance, National Council for Occupational Safety, Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work, National Committee for Prevention and Control of Healthcare-Associated Infections, Croatian Medical Chamber, Croatian Chamber of Nurses, Croatian Medical Association, Croatian Nurses Association, Croatian Society for Occupational Medicine, four trade unions in health sector and other relevant institutions responsible for the protection and promotion of health worker health and safety in the private as well as public sector. The goals of the Programme are: n Develop a written policy on safety, health and working conditions for health workforce protection at the national and workplace levels. n Provide access to occupational health services and allocate sufficient resources/budget to the program, occupational health professional services, and the procurement of the necessary personal protection equipment and supplies. n Encourage joint labour-management health and safety committees, with appropriate worker and management representation. n Provide ongoing (or periodic) education and training that is appropriate to all to all parties, including occupational health practitioners, senior executives, front-line managers, health and safety committees, front-line workers, and the general public. n Identify hazards and hazardous working conditions to prevent and control hazards and manage risks by applying the occupational hygiene hierarchy of controls, which prioritizes elimination or control at the source. n Provide immunization against hepatitis B and other vaccine preventable diseases at no cost to the employee and ensure all three doses of the hepatitis B immunization have been received by all workers at risk of blood exposure (including cleaners and waste handlers).
_______________________________________________________
31
n n n
n n
Promote exposure and incident reporting, eliminating barriers to reporting and providing a blame-free environment. Promote health worker access to diagnosis, treatment, care and support for HIV, TB and hepatitis B and C. Utilize appropriate information systems, to assist in the collection, tracking, analyzing, reporting and acting upon data to promote health and safety of the healthcare workplace and health workforce. Ensure that health workers are provided with entitlement for compensation for work-related disability in accordance with national laws. Promote research on OHS issues of concern to health workers, particularly with respect to combined exposures and applied intervention effectiveness research15, 16.
Pilot Programmes Implementation The pilot hospital is County General Hospital Karlovac, a significant regional institution with 24 medical departments and 6 service departments counting 780 employees of which 608 are health care workers (159 physicians, 433 nurses/medical technicians and 16 other university graduate employees). There are 429 beds with an average occupancy rate with around 80%. 1) Presentation of Programme in the hospital and training of hospitals stake holders In several meetings a comprehensive overview about Programme will be given to managers, trade unions and hospital workers of different profession and the issue of enhancement of human and performance sustainability in the hospital by developing leadership, processes and personal abilities will be presented as first step. A deeper introduction will be given by specific trainings of managers, health workers and experts (supervisors, trainers, ergonomists, controlling, time management...) according to their different roles and responsibilities in this co-evolutionary organisational process. 2) SWOT-Analysis of Hospital Culture, Processes & Personal Abilities on Human Sustainability at Work The analysis will be done by structured interviews, focus groups, measurement, survey, observation, document analyses and by interpreting and summarising the different results to an organisational diagnosis. The results of the SWOT-analysis will be discussed with all stake holders, if they are right and complete. As result of this discussion-process a final common diagnosis on sustainability status in hospital work is the common theoretical basis for the further process. 3) Designing specific Programme for respective hospital Depending on the strengths and weaknesses in sustainability of work dynamics occurring in the SWOT-analysis the fields with need of improvement are defined commonly. Organisation- and human resources goals for the Programme will be identified. Indicators for monitoring and evaluation will be defined or must be developed as an indicator board for process-management. The measures have to be implemented by changes in the 3 domains culture, work organisation and person to achieve sustainable changes. A time plan will be developed. There will be common measures with impact on the hospital staff in total. And one goal is to decide and develop for every professional group minimum one measure on sustainability at work. 4) Management Workshop for Decision on specific Programme
32
_____________________________________________________
The hospital specific proposal for the Programme will be presented in a strategic management meeting, discussed and changed and decided to be implemented in the final version. In the management workshop must be decided: 1. fields and goals, 2. measures and responsible persons, 3. benefit and indicators, 4. time-plan, 5. budget, 6. intranet (communication, exchange, knowledge, public website, pr), 7. steering committee (persons, rules, rights, limits). 5) Implementation of measures and continuous improvement For every measure the Programme team has to be established to elaborate an exact plan and to start with implementation, monitoring and exchange. The intranet will be enlarged to the persons of Programme steering and Programme groups for monitoring and exchange, documentary and learned lessons, new ideas and dont&dos. Regular meetings of steering group and Programme groups, quarterly reports to management, health and safety committees and trade unions should enhance continuous improvement of the implementation quality. 6) Evaluation of changes in human sustainable work quality and organisational effects Qualitative and quantitative analysis will be done in an evaluation phase: a) Comparison of indicators defined at baseline and discuss the relation of changes to the Programme; b) Interviews and focus-group on experienced benefits or failures in the process and elaborating needs to redesign the Programme; c) Information about results of evaluation for all stake holders; d) Management workshop with decision about suggestions for changing the measures and defining standards for the future. 7) Redesign and generalisation of the Programme 8) Integrating learned lessons, results of evaluation and results of the internal discussion to a redesign of all elements: manual, questionnaire and reference scales, tool box, indicator board, presentation material. Since the methodology and knowledge introduced by the WHO CC CRO can be of general use in different strategic management development and healthy leadership programme for health workers, its transfer to the countries in the SEE Region, could significantly improve the current state of knowledge. Results of this project would reform policies and programmes to improve occupational health and safety in the health sector and support development of the National Occupational Health Programmes for Health Workers in the SEE Region and beyond. The WHO has a clear interest in reforming its human resources policies domestically and globally. The benefits of doing so would flow to SEE and others in the Europe, particularly to the most disadvantaged.
_______________________________________________________
33
References
1. Chen L, Evans T, Anand S, Boufford JI, Brown H, Chowdhury M, et al. Human resources for health: overcoming the crisis. Lancet 2004;364(9449):1984-90. 2. Peske T. Looking for long-term solutions to the health care labor shortage. Biomed Instrum Technol 2001;35(6):429-30. 3. World Health Organization. Global Plan of Action on Workers Health 2007. 4. World Health Organization. Global Framework for National Occupational Health Programmes fot Health Workers, 2007. 5. Global health worker shortage jeopardising development goals. 6. OBrien P, Gostin O. Health Worker Shortages and Global Justice. New York: Milbank Memorial Fund, 2011. 7. World Health Organization. The World Health Report 2006 - working together for health, 2006. 8. World Health Organization. Health Systems Financing: the path to universal coverage, 2010. 9. Spreitzer GM. An empirical test of a comprehensive model of intrapersonal empowerment in the workplace. Am J Community Psychol 1995;23(5):601-29. 10. Morrison RS, Jones L, Fuller B. The relation between leadership style and empowerment on job satisfaction of nurses. J Nurs Adm 1997;27(5):27-34. 11. Dnevnik.hr. U Hrvatskoj sve manje lijenika! Kako poveati broj?, 2012. 12. Wischet W, Schusterschitz C. Quality management and safety culture in medicine - Do standard quality reports provide insights into the human factor of patient safety? Ger Med Sci 2009;7:Doc30. 13. European Agency for Safety and Health at Work. Work-related stress, 2006. 14. Karazman R, Kloimller I, Karazman-Morawetz I. From Work Ability Index to Human Work Index. People and Work. Research Reports, FIOH, Helsinki 2002. 15. http://www.who.int/occupational_health/publications/newsletter/newsletter_17_global_issues/en/index.html 16. http://www.cdc.gov/niosh/ccc/CCCnewsV2N6.html (approached 16/04/2012)
34
_____________________________________________________
ZATITA NA RADU OCCUPATIONAL SAFETY
OSOBNA ZATITNA SREDSTVA ZA ZATITU DINIH ORGANA U PROIZVODNJI NAMJETAJA

PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT FOR RESPIRATORY TRACT IN WOOD-PROCESSING INDUSTRY
Andreja CESAR1, Zlatko ARI1, Sonja DAMJANOVI DEI1
1Hrvatski
zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, hzzzsr@hzzzsr.hr
Sa etak: U drvnoj industriji prilikom mehanike obrade drva postoji problem izlo enosti radnika lebdeim esticama drvene praine. Pri proizvodnji namjetaja od tzv. tvrdog drveta (bukva, grab, orah, hrast), poveana je opasnost jer je praina tvrdog drveta prema Pravilniku o graninim vrijednostima izlo enosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima (NN 13/09) razvrstana u kategoriju karcinogenih tvari. Praina drveta mo e izazvati razne zdravstvene probleme, na primjer utjecati na respiratorni sustav te na ko u i nos. Cilj ovog rada je pomoi pri pravilnom odabiru odgovarajueg osobnog zatitnog sredstva za zatitu dinih organa. Kljune rijei: drvna industrija, drvna praina, osobna zatitna sredstva za zatitu dinih organa Abstract: Workers in wood-processing industry are exposed to wood dust particles during the mechanical wood processing. Hard wood particles (beech, hornbeam, valnut, oak) had been classified as carcinogenic substance according to Regulation of occupational exposure limit values to dangerous substances and biological limit values (NN 13/09). Wood dust is hazardous to health e.g.it can affect the respiratory system, skin and nose. The aim of this paper is to help choosing the appropriate personal protective equipment for the respiratory system. Keywords: wood-processing industry, wood dust particles, personal protective equipment for the respiratory system
1. Uvod
U drvnoj industriji prilikom mehanike obrade drva, postoji problem izlo enosti radnika lebdeim esticama drvene praine. Obzirom da je praina tvrdog drveta (bukva, grab, orah, hrast) karcinogena, razvrstana u 1A kategoriju prema Pravilniku o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima (NN 40/07) [1], pri proizvodnji namjetaja od ove vrste drva radnici su izlo eni poveanom riziku. Granina vrijednost izlo enosti (GVI) za prainu tvrdog drva iznosi 5 mg/m 3[1].
_______________________________________________________
37
Ako poslodavac ne mo e zamijeniti opasne radne tvari bezopasnim ili manje opasnim, te primjenom tehnikih i organizacijskih mjera ukloniti ili smanjiti rizik od udisanja tih tvari na prihvatljivu razinu, mora radnicima osigurati odgovarajua osobna zatitna sredstva (OZS) za zatitu organa za disanje. OZS moraju ispunjavati zahtjeve propisane Pravilnikom o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN br. 39/06) [2]. Vrstu OZS za zatitu dinih organa koja e se primjenjivati na mjestu rada odreuje razina rizika, uestalost izlaganja riziku, karakteristike mjesta rada, okolnosti, vrijeme i uvjete u kojima ih radnik mora upotrebljavati. Poslodavac je du an osigurati svakom radniku njegovo OZS, a ukoliko vie radnika koristi jedno OZS, poslodavac mora poduzeti sve to je potrebno da takva uporaba kod korisnika ne uzrokuje zdravstvene ili higijenske tekoe [2]. Poslodavac mora u okviru osposobljavanja za rad na siguran nain osposobiti radnike za pravilnu uporabu OZS za zatitu dinih organa i dati im tehnike upute i upute za njihovu uporabu [2].
2. Osobna zatitna sredstva za zatitu dinih organa u drvnoj industriji na bazi filtracije
OZS koja vre proiavanje okolnog zraka uz pomo filtra, smatraju se zatitnim sredstvima na bazi filtracije. Oprema na bazi filtracije za zatitu od plinova, para i estica upotrebljava se u radnim prostorima kad je poznato da koncentracija oneienja u zraku nije via od 1% vol., a istodobno koncentracija kisika nije manja od 17% vol. Vrsta oneienja mora biti pouzdano utvrena, a filtar mora biti odgovarajui [3]. Prema normi HRN EN 132:2004 maske su dio zatitnih naprava za disanje koje povezuju dine putove korisnika s filtrom, a istovremeno i odvajaju dine putove od okolne atmosfere [4]. Prema normi HRN EN 132:2004 [4] maske se dijele na: 1. maska za cijelo lice; 2. polumaska i etvrtmaska; 3. filtarska polumaska; 4. filtri.
2.1. Maske za cijelo lice
Maske za cijelo lice moraju biti izraene sukladno normi HRN EN 132:2004 koja propisuje da maska mora biti tijesno priljubljena na lice te prekrivati usta, nos, oi i bradu [4]. Maske za cijelo lice u proizvodnji namjetaja koriste se najee prilikom ienja sustava za ventilaciju, ukoliko postoji opasnost od iritacije odnosno na poslovima gdje je pored zatite organa za disanje potrebno zatititi i oi. Sukladno normi HRN EN 143:2005 najvea masa filtra namijenjenog za neposredno spajanje na masku za cijelo lice je 500 grama [5]. Prije stavljanja maske za cijelo lice radnik prvo mora pritegnuti stezne trake, zatim staviti masku prvo na bradu, a potom i na lice te ponovno pritegnuti stezne trake da vrsto prionu. Nadalje, potrebno je pokriti dlanom ventil za udah, udahnuti zrak ispod maske i priekati kako bi se utvrdilo da li podtlak ispod maske poputa. Ukoliko podtlak poputa, daljnjim pritezanjem potrebno je popraviti prianjanje obrazine uz lice. Ako i nakon toga zrak prodire pod masku, maska je neispravna i ne smije se koristiti. Na ispravnu masku treba staviti i vrsto pritegnuti odabrani filtar, dlanom pokriti otvor na ulazu u filtar i po38
_____________________________________________________
SLIKA 1: Pravilno stavljanje i skidanje maske [6]
novno provjeriti propusnost. U kontaminirani prostor dozvoljeno je ui samo s pravilno stavljenom ispravnom maskom.
2.2. Polumaska i etvrtmaska (polumaska s filtrom)
Polumaske i etvrtmaske moraju biti izraene sukladno normi HRN EN 132:2004, koja propisuje da polumaske moraju biti tijesno priljubljene na lice i prekrivati usta, nos i bradu, dok etvrtmaske moraju prekrivati samo usta i nos [4]. Va no je da spomenute maske budu priljubljene na lice kako ne bi dolo do uvlaenja oneienog zraka sa strane. Maske sukladno normi HRN EN 143:2005 najvea masa filtra namijenjenog za neposredno spajanje na polumasku je 300 grama [5]. U proizvodnji namjetaja, ukoliko se radi s tvrdim drvetom, polumaske i etvrtmaske koriste se u na poslovima monta e pranjavih dijelova namjetaja, piljenja, bruenja, rezanja i sl.
2.3. Filtarska polumaska (respirator)
Filtarska polumaska mora biti izraena sukladno normi HRN EN 132:2004, odnosno mora biti napravljena od filtrirajueg materijala (gaze, celuloze ili specijalno slo enih papira), s ventilima za udah ili bez njih [4]. Slo enija filtarska polumaska ima kvalitetnu silikonsku ili gumenu polumasku u koju se umee filtrirajui element. Ova vrsta maske slui za jednokratnu uporabu, za zatitu od estica nakon ega se odbacuju u cijelosti i nosi oznaku FF (engl. Filtering Face Piece). Filtarska polumaska u drvnoj industriji koristiti se prilikom bruenja, piljenja, monta e, sastavljanja i rezanja tvrdog drveta.
_______________________________________________________
39
a) Respirator prisloniti na lice pokrivajui nos i usta, paziti da metalni dio bude na nosu
b) Povui steznu traku i staviti je malo iznad uiju
c) Ukoliko respirator ima dvije stezne trake, prvu staviti kako je opisano pod b), a drugu stegnuti ispod razine uiju
d) Kada je respirator stavljen, metalni dio pritisnuti uz nos kako bi se osiguralo dobro brtvljenje
SLIKA 2: Pravilno stavljanje filtarske polumaske (respiratora)
2.4. estini filtri
estini filtri (v. Slika 3) imaju to veu prostrujnu povrinu za zadr avanje estica (sadr e vie slojeva s odreenim sposobnostima filtracije) i koriste se u drvnoj industriji prilikom bruenja drveta. Materijal od kojeg se izrauje estini filtar ne bi smio biti tanak i ne smije djelovati na principu sita. estini filtri, kako i filtri za zatitu dinih organa moraju imati CE oznaku, vrstu i razred filtra, identifikaciju proizvoaa, broj europske norme, rok uporabe i piktogram [3].
SLIKA 3: estini filtar [7]
Ovi filtri oznauju se prema Tablici 1, a razvrstani su prema djelotvornosti filtriranja. Prema normi 133:2002 postoje tri razreda filtara za estice, poredanih prema rastuoj djelotvornosti: P1, P2 i P3. Zatita koju osigurava filtar razreda P2 ili P3 ukljuuje i zatitu koju osigurava filtar ni eg razreda [8].
TABLICA 1: Oznaavanje i vrste estinih filtra [3]
Oznake opreme za zatitu od estica
P1, P2, P3 FF TM TH
filtri za zatitu od estica (praha) filtrirajue polumaske (respiratori), engl. Filtring Face Piece lagano prijanjajue maske s nadtlakom, engl. Turbo Mask zatitne kapuljae ili kacige s nadtlakom, engl. Turbo Hood
40
_____________________________________________________
Vrste estinih filtra zraka obzirom na sposobnost hvatanja estica
P1, FFP1, TM1P, TH1P P2, FFP2, TM2P, TH2P P3, FFP3, TM3P,T H3P
Niska sposobnost hvatanja Srednja sposobnost hvatanja Visoka sposobnost hvatanja
Za odabir odgovarajueg estinog filtra za radnike koji rade u drvnoj industriji pri koncentracijama viim od GVI osim kemijskih svojstava estica potrebno je poznavati i spektar veliina estica te oblik estica. Vrste i klase estinih filtara za zatitu od estica praine prikazane su u Tablici 2 [9].
TABLICA 2: Vrste i klase estinih filtara za zatitu od estica praine [9]
Uinkovitost Klasa hvatanja estinog filtra estica Maksimalno doputene koncentracije tvari prema klasi estinog filtra Zatita
Niska
P1
4 x GVI za polumasku / 5 x GVI za masku za cijelo lice
od inertnih estica (koje smetaju, ali nisu tetne), netoksine, neotrovne, neagresivne praine
Srednja
P2
od estica niske toksinosti (opasne po zdravlje), 12 GVI za polumaske / 16 GVI lebdee praine, insekticida, pesticida, para metala i kremena, dima i magle odnosno estica tvari za za maske za cijelo lice koje je GVI 0,1 mg/m3 48 GVI za polumaske / 1000 GVI za maske za cijelo lice od estica visoke toksinosti, od estica tvari za koje je GVI tvari 0,1 mg/m3, praine koje izazivaju kancerogene bolesti, estice radioaktivnih tvari te klica bakterija i virusa.
Visoka
P3
3. Odr avanje osobnih zatitnih sredstava za zatitu dinih organa

Maske treba temeljito oistiti i dezinficirati nakon svake uporabe. Pri uporabi sredstva za ienje i dezinfekciju potrebno je potivati upute proizvoaa. Masku treba detaljno isprati u tekuoj vodi nakon ienja i dezinfekcije. Suenje se vri u viseem poloaju u prostoriji s prirodnim strujanjem zraka ili u ormaru za suenje (izbjegavati temperaturu viu od 60C). Nakon ienja, dezinfekcije i suenja, a prije pakiranja masku treba pregledati, (ispitati). Za ienje gumenih ili silikonskih dijelova ne smiju se koristiti organska otapala (aceton, alkohol, i dr.). Maske se ne smiju uvati na mjestima koja su neposredno izlo ena suncu, niti u prostorijama u kojima uvjeti (temperatura, vlaga, vibracije, zagaenja) mogu tetno djelovati na kvalitetu maski. Radnici koji moraju koristiti masku ne bi smjeli imati brkove jer kod njih nije nemogue postii potpuno prianjanje obrazine uz lice, dok radnici koji nose naoale trebaju upotrebljavati masku za cijelo lice sa posebno izvedenim vizirom. Preporuuje se da svaki radnik ima svoju masku [9]. estini filtri se skladite u prostorijama pri sobnoj temperaturi i vlazi gdje nisu izloeni nikakvom zagaenju, vibracijama i korozivnim materijalima. Isti moraju biti zapakirani tako da prilikom rukovanja budu sigurni od mehanikih oteenja. Ako se filtar otvori (bez da bude koriten), rok trajanja se smanjuje na najvie 6 mjeseci. Filtri kojima je proao odreeni rok skladitenja ne smiju se vie upotrebljavati. Filtri za jednokratnu
_______________________________________________________
41
uporabu, nakon koritenja moraju se adekvatno zbrinuti. Prilikom koritenja viekratnih filtara, mora se voditi evidencija koritenja odnosno na filtru mora biti oznaen datum prvog otvaranja i uporabe [9].
4. Zakljuak
U proizvodnji namjetaja od tvrdog drva potrebno je koristiti OZS za zatitu dinih organa budui je praina tvrdog drva prema Pravilniku o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima (NN 40/07) [1], karcinogena. Prednost se uvijek daje skupnim mjerama zatite nad pojedinanim mjerama. U proizvodnji namjetaja, posebno ako se radi s tvrdim drvetom, potrebno je odabrati maske za cijelo lice, polumaske ili respiratore s odgovarajuim estinim filtrima. U proizvodnji namjetaja prilikom rada s tvrdim drvetom preporuuje se uporaba estinih filtara P2 i P3. Ukoliko opasnosti prisutne na radnom mjestu zahtijevaju uporabu OZS za zatitu dinih organa, poslodavac je du an svakom radniku osigurati ista, a radnik ih je du an koristiti tijekom rada.
Literatura
[1] Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, Narodne novine (40/07) [2] Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava, Narodne novine (39/06) [3] Horvat, J.; Regent, A.: Osobna zatitna oprema, Veleuilite u Rijeci, ISBN 978-953-6911-43-1, Rijeka, (2009) [4] HRN EN 132:2004 Zatitne naprave za disanje - Definicije naziva i piktogrami [5] HRN EN 143:2005 Zatitne naprave za disanje - Filtri za estice - Zahtjevi, ispitivanje, oznaivanje [6] Vuini, J.; Vuini, Z.: Osobna zatitna sredstva i oprema, Veleuilite Karlovac, ISBN 978-953-7343-48-4, Karlovac, (2011) [7] DVD Krapinske Toplice: Zatitne naprave za disanje, Available from www.zatitne naprave za disanje Accessed: 2011.12.22. [8] HRN EN 133:2002 Zatitne naprave za disanje - Razredba [9] Drger, Filter Selection Guide, Available from www. Filter Selection Guide Accessed: 2011.12.01
42
_____________________________________________________
PROCJENA RIZIKA OTEENJA ZDRAVLJA RADNIKA VIBRACIJAMA U POGONU PJESKARENJA

RISK ESTIMATE OF WORKERS HEALTH DAMAGE BY VIBRATION IN SANDBLASTING FACILITIES
Mirjana FUDURI JELAA1, Morena MILKOVI2, Sanja GRAHOVAR3, Gordan ALFIREV4
kola za sigurnost, I. Luia 5, Zagreb, HRVATSKA, mirjana.fuduric-jelaca@vss.hr 2Dalekovod TIM-tvornica istegnutih metala d.d., kolska bb, Topusko, HRVATSKA morena.milkovic@dalekovod.hr 3Visoka kola za sigurnost, I. Luia 5, Zagreb, HRVATSKA, sanja.grahovar@vss.hr 4Visoka kola za sigurnost, I. Luia 5, Zagreb, HRVATSKA, gordan.alfirev@vss.hr
1Visoka
Sa etak: Postupak pjeskarenja je najuestaliji nain pripreme metalnih konstrukcija za zatitu od korozije. Svrha postupka je uklanjanje re do metalnog sjaja. Pjeskarenje se obavlja pomou kvarcnog pijeska koji se izbacuje komprimiranim zrakom prema povrini koja se obrauje. Tijekom pjeskarenja radnik rukom dr i pitolj kroz koji struji komprimirani zrak pomijean sa sredstvom za pjeskarenje uslijed ega je ruka radnika izlo ena vibracijama. Ukoliko su prisutne vibracije iznad graninih vrijednosti izlo enosti mogua je pojava vibracijskog sindroma ake i ruke pa je izuzetno va no odrediti razinu vibracija kako bi se procijenilo da li postoji rizik oteenja zdravlja. Kljune rijei: pjeskarenje, vibracije, rizik, vibracijski sindrom Abstract: The sandblasting procedure is the most common form of preparing a metal construction for anti-corrosive protection. The purpose of the procedure is the removal of rust until a metal glow is reached. Sandblasting is performed using quartz sand which is thrown out by compressed air towards the surface being treated. During sandblasting, a worker uses his hand to hold the gun which compressed air flows through, mixed with the sandblasting agent, exposing the workers hand to vibration. If vibration above borderline values of exposure is present, vibration syndrome of the fist and hand can occur, so it is extremely important to determine the level of vibration in order to estimate whether there is any health damage risk. Keywords: sandblasting, vibration, risk, vibration syndrome
_______________________________________________________
43
1. Uvod
Kod radnika svakodnevno izlo enih prekomjernim razinama vibracija koje se prenose na ake i ruke tijekom vremena mo e se pojaviti vibracijski sindrom [1,2]. Vibracijski sindrom obuhvaa poremeaj krvnog protoka u prstima, neuroloke poremeaje te poremeaj kotano-zglobnog sustava ruku i aka. Poremeaj krvnog protoka u prstima manifestira se bijelim prstima, neuroloki poremeaji utrnulou i obamrlou prstiju i aka a poremeaj kotano zglobnog sustava u miinoj slabosti, pojavi osteoartritisa runog i lakatnog zgloba i drugim tegobama. U cilju zatite zdravlja radnika va no je uoiti mjesta rada na kojima se javljaju vibracije i kvantificirati njihove vrijednosti. Pjeskarenje je uobiajen nain skidanja oksida s metalne povrine prije nanoenja boje. Postupak se odvija u specijalnim komorama pri emu se koristi poseban ureaj (v. Slika 1) iji su glavni dijelovi spremnik sa sredstvom za pjeskarenje, zrani kompresor i zrani pitolj. Tijekom rada radnik stoji na betonskom podu i vrsto dr i s obje ruke zrani pitolj koristei zatitne rukavice (v. Slika 2).Pomou pitolja mlaz sredstva za pjeskarenje pomijean komprimiranim zrakom usmjerava se na povrinu sa koje se uklanjaju oksidni slojevi dok se ne postigne isti metalni sjaj. Pri pjeskarenju javlja se buka i znatna koliina praine pa radnik koji obavlja posao pjeskarenja koristi izolacijsku opremu s dovodom svje eg zraka (v. Slika 2). Vibracije na podu nisu registrirane. Ali je primijeeno da su prisutne na ruci pa je odlueno da se izmjeri razina vibracija kojoj je izlo ena ruka.
SLIKA 1: Ureaj za pjeskarenje
SLIKA 2: Radnik na poslovima pjeskarenja
2. Mjerenje vibracija
Mjerenje razina vibracija obavljeno je u tri meusobno okomite osi x, y i z. Za vrijeme mjerenja povremeno se ukljuivao zrani kompresor da bi postigao potrebni tlak a onda bi se iskljuivao. Izmeu radnog prostora i kompresorske stanice ugraen je meuspremnik stlaenog zraka pa su rezultati mjerenja bili jednaki u radnom ciklusu kompresora i praznom hodu.
44
_____________________________________________________
2.1. Mjerna oprema koritena za mjerenje
Mjerenje vibracija obavljeno je ureajem za mjerenje i analizu vibracija te uravnote ivanje rotora SVAN-956 i pretvaraem apsolutnih vibracija DYTRAN 3185D. SVAN956 [3] (v. Slika 3) je digitalan ureaj koji mjeri razinu vibracija uz pomo analizatora. Instrument je namijenjen za ope mjerenje vibracija, a omoguava prikaz vibracijskog ubrzanja, vibracijske brzine i vibracijskog pomaka. Ureaj zadovoljava zahtjeve norme ISO 10816[3].
2.2. Prikaz rezultata mjerenja
Rezultati mjerenja vibracija koje se javljaju tijeSLIKA 3: SVAN 956 Ureaj za mjerenje i kom pjeskarenja prikazani su na Slikama 4, 5 i 6 te u analizu vibracija Tablici 1.
SLIKA 4: Rezultati mjerenja vibracija u smjeru osi x X
SLIKA 5: Rezultati mjerenja vibracija u smjeru osi y
_______________________________________________________
45
SLIKA 6: Rezultati mjerenja vibracija u smjeru osi z TABLICA 1: Rezultati mjerenja vibracija ruku
Smjer mjerenja Vibracijsko ubrzanje (m/s2) RMS
hwx hwy hwz
0,28 0,30 0,82
3. Analiza rezultata mjerenja

Analiza rezultata mjerenja vibracija obavljena je prema preporukama EN ISO 5349 1:2001[4]; EN ISO 5349 2:2001[5] i prema Pravilniku o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti vibracijama na radu [6]. Ukupna razina vibracija kojoj je radnik izlo en izraunata je prema Jednad bi 1 i iznosi:
2 2 = 2 hwx + hwy + hwz
(1)
0,282 + 0,302 + 0,822 = 0,92 m / s 2
S garniturom za buenje u punoj fazi rada radi se cca 5 h na dan pa je izraunata dnevna razina izlo enosti (Jednad ba 2).
A(8) = A(8) = 0,92 Ti T (2)
5 = 0,72 m / s 2 8
4. Zakljuak
Izmjerene vrijednosti pokazuju da dnevna razina izlo enosti vibracijama za podruje aka-ruka radnika na poslovima pjeskarenja iznosi 0,72 m/s2. Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti vibracijama na radu propisuje graninu vrijednost izlo enosti za podruje aka-ruka za osamsatno radno vrijeme amax= 5 m/s2 a upozoravajuu vrijed46
_____________________________________________________
nost aupoz=2,5 m/s2. Rezultati mjerenja pokazuju da su izmjerene vrijednosti znatno ni e ak od donje upozoravajue vrijednosti pa se mo e zakljuiti da nivo vibracija kojima je izlo en radnik na poslovima pjeskarenja ne e imati tetan utjecaj po njegovo zdravlje. Takoer je vidljivo da kad bi radnik radio na poslovima pjeskarenja puno radno vrijeme razina vibracija i tada bi bila ispod graninih vrijednosti izlo enosti.
Literatura
[1] ari M., ukin E., i dr.: Medicina rada i okolia, Zagreb, Medicinska naklada, 2002. [2] Bovenzi M: Exposure-response relationship in the hand-arm vibration syndrome: and overview of current epidemiology reseearch. International Archieves of Occupational and Environmental Health 1998;71: 509-519 [3] http://svantek.com/vibration-meters-analysers/svan-956advanced-vibration-analyser.html [4] EN ISO 5349 1:2001;Mechanical vibration - Measurement and evaluation of human exposure to hand-transmjtted vibration - General requirements [5] EN ISO 5349 2:2001; Mechanical vibration - Measurement and evaluation of human exposure to hand-transmjtted vibration Practical guidance for measurement at the workplace [6] Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti vibracijama na radu, NN br. 155/08
_______________________________________________________
47
48
_____________________________________________________
UVOENJE U RAD VANJSKIH IZVOAA RADOVA NA POSLOVIMA U ELEKTROPRIJENOSNIM POSTROJENJIMA I OBJEKTIMA

INTRODUCING EXTERNAL WORKERS INTO BUSINESS ON POWER TRANSMISSION FACILITIES AND OBJECTS
Zlatko HARAMUSTEK
HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o. Zagreb Prijenosno podruje Osijek, etalite k. F. epera 1a, HRVATSKA, zlatko.haramustek@hep.hr
Sa etak: Primjena Pravila i mjera sigurnosti pri radu na elektroprijenosnim postrojenjima i objektima obvezna je pri svakom radu na ili u blizini elektroprijenosnih postrojenja i pripadajuih instalacija, a radi spreavanja nezgoda na radu ili oteenja postrojenja, do kojih mo e doi zbog nepoznavanja, neuoavanja ili podcjenjivanja opasnosti i tetnosti koje su prisutne u takvim prostorima. Kao jedan od priloga Pravilnika o zatiti na radu HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o. napravljena su Opa pravila o zatiti na radu s vanjskim izvoaima radova. Ovim pravilima tono su definirane obveze kao vanjskog izvoaa radova te Prijenosnog podruja kao investitora. Kljune rijei: vanjski izvoa radova, elektroprijenosnih postrojenja, odgovornosti Abstract: Implementation of Rules and measures of safety working on power transmission facilities and objects is obligatory for each working task on or nearness power transmission facilities, towards working injuries and facilities damage prevention, that colud happened because of ignorance, not perceiving or deprecitation of risk and adversity that are immanent to power facilities.Common rules of safety working with external workers are made as one of attachments of Safety working rulebook of HEP Transmission system operator. That rules precisely defines external workers responsibility and obligations, so as HEP Transmission system operator responsibility like investor. Keywords: external workers, power transmission facilities, responsibility
_______________________________________________________
49
1. Uvod
Poslove voenja sustava, upravljanja mre om, te odr avanja opreme radi obavljaju zaposleni radnici vlasnika elektroprijenosnih postrojenja (kod nas Hrvatska elektroprivreda d.d. Operator prijenosnog sustava). Vee i obimnije te zahtjevnije poslove rade vanjski izvoai radova. Vanjski izvoai temeljem dogovora mogu izvoditi radove na: n odr avanju; n izgradnji; n rekonstrukciji ili remontu elektroprijenosnih postrojenja, vodova, instalacija i objekata. Po vrsti poslova to mogu biti elektriarski radovi, koji u nekim sluajevima zahtijevaju specijalnu opremu ili graevinski poslovi. U oba sluaja za radnike vanjskog izvoaa radova obvezno je potivanje pravila i mjera vezanih uz radnu disciplinu unutar objekata HEP Operatera prijenosnog sustava d.o.o. i propisa za obavljanje radova. O izvoenju pojedinih radova s vanjskim izvoaem se sklapa Ugovor u kojemu se mora naznaiti obveze vanjskog izvoaa na provoenje mjera zatite na radu, prema Zakonskim i podzakonskim odredbama Republike Hrvatske, te internim pravilima HEP Operatera prijenosnog sustava d.o.o. Iz razloga sigurnosti i definiranja odgovornosti napravljena su Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroprijenosnim postrojenjima kao temeljni dokument svakom radu na ili u blizini elektroprijenosnih postrojenja i pripadajuih instalacija i Opa pravila o zatiti na radu s vanjskim izvoaima radova kao prilozi Pravilnika o zatiti na radu HEP-OPS-a.
2. Opasnosti pri izvoenju radova vanjskih izvoaa u elektroenergetskim postrojenjima

Opasnosti od elektrinog napona. U elektroprijenosnim postrojenjima to je primarno napon u postrojenju koji mo e biti od 110 do 400 kV. Svaki i najmanji pogrean pristup, naruavanje sigurnosnog razmaka mo e izazvati teke opekotine a u najveem sluaju i smrt radnika. Opasnost predstavljaju i upravljaki naponi 220 V. Radi definiranja opasnosti od elektrinog napona, postrojenja su u skladu s poveanim opasnostima podijeljena na zone opasnosti: III. zona - zona opasnosti je prostor oko dijela pod naponom u kojem izolacijska razina granini odnosno sigurnosni razmak, ne osigurava zatitu od elektrine opasnosti u sluaju ulaska u taj prostor bez zatitnih mjera (v. Slika 1). II. zona - zona pribli avanja je prostor oko zone opasnosti u kojem se prigodom radova moraju primijeniti odreene mjere zatite za sprjeavanje prodora tijela radnika ili njegovog alata u zonu opasnosti (v. Slika 1). I. zona - zona slobodnog kretanja je prostor izvan zone pribli avanja i zone opasnosti unutar elektrinog postrojenja, odnosno dijela stupa nadzemnog voda od zemlje do zone pribli avanja (Dl = zona opasnosti, Dv = zona pribli avanja) Vanjski izvoai radova obavljaju radove u svim zonama, te za njih se postavlja zatitna oprema u postrojenjima jednaka kao i kada rade radnici Prijenosnog podruja (zatitna uzemljenja, psiholoke ograde i ostalo).
50
_____________________________________________________
SLIKA 1: II. i III. zona opasnosti u vanjskom rasklopnom postrojenju
Opasnosti od pada (visina i dubina). Veina opreme postavljena je na portale te postoji mogunost od pada. U tlu su ukopani kabelski kanalii te postoji mogunost pada u dubinu. Mehanike opasnosti. Dijelovi postrojenja gdje se obavljaju mehanike radnje. Rastavljai, rotirajui dijelovi na kompresorima itd. Buka i vibracije. Pri radu kompresora i vakuumskih prekidaa javlja se velika buka. Opasnosti pri rukovanju opasnim radnim tvarima. Tu spadaju opasnosti od kiselina u akumulatorima i opasnosti pri radu s prekidaima novije generacije koji za gaenje luka pri radu koriste sumporni heksaflorid.
3. Opa pravila o zatiti na radu s vanjskim izvoaima radova

Kao prilog Pravilnika o zatiti na radu i va ei dokument kojim su regulirani poslovi vanjskih izvoaa radova u postrojenjima HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o. napravljena su Opa pravila o zatiti na radu s vanjskim izvoaima radova. Prvi dojam koji bi se mogao stei je prenoenje odgovornosti za sluaj ozljeivanja ili nastanka tete. Pomnijom analizom dolazi se do zakljuka da je smisao prije svega poveanje zatite pri izvoenju radova i definiranje pravila i odgovornosti. S vanjski izvoaem radova prije izvoenje radova mora se planirati i dogovoriti sve aktivnosti oko prijave radilita inspekciji zatite na radu, izrade plana izvoenje radova i ureenja radilita. Potrebno je definirati imenovanje koordinatora 2 (prilikom izvoenja radova) u skladu s Pravilnikom o zatiti na radu na privremenim i pokretnim radilitima (NN 51/08).
_______________________________________________________
51
Kod izvoenja radova od strane vanjskih izvoaa radova mora se imenovati struna i odgovorna osoba iz HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o., koja e obavljati nadzor. Ime i prezime osobe zadu ene za nadzor nad vanjskim izvoaem radova, kao i ime i prezime odgovorne osobe vanjskog izvoaa radova mora biti naznaeno u Ugovoru. Svi poslovi koji se obavljaju prema dokumentaciji (projekti, rekonstrukcije, nadogradnje itd.) rade se u skladu s Elaboratom zatite na radu koji je revidiran od strunjaka zatite na radu. Nadzor o pridr avanju i provedbi mjera zatite na radu vanjskog izvoaa radova ovisan je o vrsti poslova koji se obavljaju te mo e biti trajan ili povremen. Ostale nadzorne aktivnosti (tehniki dio) provode nadzorni in enjeri prema svojim strukama i imenovanjima. Prilikom uvoenja u posao vanjskog izvoaa treba upozoriti u pismenom obliku da su du ni potivati zakonske propise i obveze, te pravila zatite na radu u elektroprijenosnim postrojenjima. Osoba zadu ena za nadzor vanjskog izvoaa radova zajedno sa izdavateljem dokumenta Dozvole za rad vanjskom izvoau radova du na je vanjske izvoae radova upoznati s opasnostima u postrojenju, prilaznim putovima, pravcima kretanja, prostoru za skladitenje opreme, sanitarnim vorom itd.
SLIKA 2: elektriarski radovi u elektroprijenosnom postrojenju
4. Obveze vanjskih izvoaa radova

Prije nego li se krene s radovima, obavlja se provjera i pie zapisnik o tome dali je za radove koji traju du e od pet dana vanjski izvoa radova najmanje osam dana prije poetka radova prijavio privremeno radilite i dostavio plan ureenja privremenog radilita inspekciji rada, strunjaku zatite na radu i zatite od po ara, te osobi zadu enoj za nadzor. Plan ureenja radilita mora biti u skladu s Pravilnikom o sadr aju plana ureenja privremenih i zajednikih privremenih radilita, odobren od strane inspektorata zatite na radu.
52
_____________________________________________________
Takoer mora se imenovati odgovornog rukovoditelja radilita i ovlatenog neposrednog rukovoditelja radnika vanjskog izvoaa radova (ovlatenika poslodavca za provedbu mjera zatite na radu). Prijaviti radnike, alat, vozilo i materijal ovlatenim osobama i osobi zadu enoj za nadzor. Na radilitu mora biti popis radnika i dokumentacija vezanu za osposobljavanje radnika za rad na siguran nain i zatitu od po ara, uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika, ispitivanju orua za rad sa poveanim opasnostima, te odobrenu tehniku dokumentaciju ukoliko se radovi izvode po graevinskoj dozvoli. U skladu s Zakonom o zatiti na radu na radilitu mora biti dovoljan broj radnika osposobljenih za pru anje prve i medicinske pomoi. Radnici vanjskog izvoaa radova moraju radove obavljati u propisanoj zatitnoj obui i odjei s vidljivim natpisom pripadnosti izvoditelju, te koristiti osobna zatitna sredstva i zatitne naprave.
SLIKA 3: Graevinski radovi u elektroprijenosnom postrojenju
5. Obveze investitora, vlasnika elektroprijenosnog postrojenja

Pravilima i mjerama za siguran rad u elektroprijenosnim postrojenjima definirani su dokumenti gdje su naznaene sve obveze prilikom radova vanjskog izvoaa radova. Ovlatena osoba popunjava i daje odgovornom rukovoditelju vanjskog izvoaa radova na uvid sljedee dokumente: n Isprava o razgranienju ovlasti (ZN R-9). n Uputa za kretanje i rad vanjskih izvoaa u transformatorskim stanicama i rasklopnim postrojenjima (ZNR-15) ili za vodove. n Uputa za kretanje i rad vanjskih izvoaa nadzemnim vodovima visokog napona (ZNR-19).
_______________________________________________________
53
Potpisana Izjava o preuzimanju odgovornosti ovlatenog rukovoditelja vanjskog izvoaa (ZNR-13). n Od svakog radnika, potpisana Izjava radnika drugih tvrtki koje rade u postrojenju (ZNR-14) i n Dozvola za rad vanjskom izvoau (ZNR-17). Nakon toga obje strane potpisuju dokument zapisnik o uvoenju vanjskog izvoaa radova u poslove. Tek nakon obavljenih predradnji i uvida da su ispunjeni svi uvjeti moe se otpoeti s obavljanjem radova. Ako je potrebno osigurava se mjesto rada, postavljaju se zatitne naprave i znakovi upozorenja. Ispravom o razgranienju ovlasti jasno i nedvojbeno je izreeno tko postavlja pojedine mjere zatite za osiguranje mjesta rada, uspostavlja li se trajni nadzor, nain pristupa na mjesto rada i njegovo oznaavanje. Trajni nadzor potreban je: a) kod svih radova koje obavljaju radnici ne elektriarskih struka vanjskog izvoaa u svim zonama elektroprijenosnih postrojenja; b) za sve vrste radova pri kojima se koriste kranovi, dizalice, teleskopske koare, a obavljaju se u tzv. proirenoj zoni opasnosti; c) kod svih radova koje obavljaju radnici ne elektriarske struke vanjskog izvoaa u II. i III. zoni dvosistemskih vodova ako je jedan od vodova pod naponom; d) kada radove obavljaju radnici ne elektriarske struke kao podizvoai vanjskog izvoaa radova elektro struke, nadzor obavlja ovlateni rukovoditelj radova vanjskog izvoaa ili odgovarajua struna osoba anga irana od tvrtke s kojom je sklopljen ugovor o izvoenju radova. Povremeni nadzor je potreban za radnike vanjskog izvoaa elektrostruke pri radovima u II. zoni - zoni pribli avanja i I. zoni zoni slobodnog kretanja. Nakon okonanja svih radova ovlateni rukovoditelj radova obavjetava odgovornu osobu investitora da su okonani svi poslovi i da je postrojenje spremno za normalni rad. Popunjava i potpisuje Obavijest o zavretku rada vanjskog izvoaa (ZNR-18) gdje potvruje da su okonani radovi i da je stanje normalno i spremno za rad. Zajedno obilaze postrojenje.
n
6. Zakljuak
Svi poslovi koji se obavljaju u elektroprijenosnim postrojenjima obzirom na opasnosti predstavljaju kako za same zaposlene radnike tako i za radnike koji rade kao vanjski izvoai radova veliki rizik. U skladu s time u Hrvatskoj elektroprivredi napravljena su pravila i definirane obveze koje moraju potivati vanjski izvoai radova u svrhu zatite zdravlja i sigurnosti. Planirano je u budunosti provesti obavezu minimalnog osposobljavanja za sve vanjske izvoae koji rade u elektroenergetskim postrojenjima kao to je to praksa u EU ili u veim sustavima u RH (INA). Time bi se postigla vea sigurnost pri radu ali i kvalitetnije obavljanje samih poslova.
Literatura
[1] Bilten HEP broj 180.; Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektroprijenosnim postrojenjima [2] Bilten HEP broj 164.; Opa pravila o zatiti na radu s vanjskim izvoaima radova _____________________________________________________
54
METODOLOGIJA IZVJEIVANJA EUROPSKOG UREDA ZA STATISTIKU O OZLJEDAMA NA RADU

REPORTING METHODOLOGY OF THE EUROPEAN STATISTICS
Ljiljana IVI
Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Radoslava Cimermana 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, ljivic@hzzzsr.hr
Sa etak: Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju dr ava postaje obvezna dostavljati podatke o ozljedama na radu Europskom uredu za statistiku (EUROSTAT) sukladno metodologiji Europske statistike ozljeda na radu (ESAW). Svrha izrade metodologije Europske statistike ozljeda na radu je dobivanje konzistentnih podataka na europskom nivou kako bi se uspostavio nadzor nad zdravljem i sigurnosti na radu kao i nad uinkovitou propisa u tom podruju. Obveza Hrvatske je da podatke koji se prikupe o ozljedama na radu kodira prema metodologiji ESAWA i dostavi EUROSTAT-u. Podaci koji se sada prikupljaju o ozljedama na radu dijelom nisu kompatibilni s podacima koji su potrebni da bi se moglo obaviti tono i kvalitetno kodiranje naih podataka. U ovom radu e se pokazati koje podatke o ozljedi na radu treba dobiti institucija u RH koja e kodirati te podatke prema ESAW metodologiji i dostavljati EUROSTAT-u. Kljune rijei: ozljeda na radu, metodologija ESAW, podaci o ozljedi na radu, kodiranje podatka Abstract: By admission to the European Union Republic of Croatia becomes obliged to report on accidents at work to European Statistics (EUROSTAT) according to the European Statistics on Accidents at Work (ESAW). The purpose of elaboration of the European Statistics on Accidents at Work methodology is acquiring consistent data on the European level as to establish surveillance of health and safety at work as well as efficient related legislation. The obligation of the Republic of Croatia is to codify gathered data according to the ESAW methodology and report that to EUROSTAT. Data on accidents at work collected at this moment are partially not corresponding with the data required for exact and proper coding of our data. This paper will present the required data related to an accident at work that should be submitted to the coding institution as to perform reporting in accordance with ESAW methodology and report on the results to EUROSTAT. Keywords: accident at Work, ESAW methodology, dana on accidents at work, dana coding
_______________________________________________________
55
1. Uvod
Okvirna Direktiva 89/391/EEC o uvoenju mjera za poticanje poboljanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu uvela je obvezu poslodavca da vodi evidenciju o nesreama na radu koje su rezultirale nesposobnou radnika za rad du e od tri dana, te da u skladu s nacionalnim zakonodavstvom izradi izvjetaj o nesreama na radu koje su pretrpjeli njegovi radnici. Poetkom 1990-tih poeo je rad na europskom nivou kako bi se uskladili kriteriji i metodologije koje se koriste za evidentiranje podataka o nesreama na radu. Rezultat opse nog rada, koji je proveden zajedno sa zemljama lanicama, je metodologija Europske statistike ozljeda na radu (ESAW) [2], koja ukljuuje i alate za usklaivanje kako bi se mogli analizirati uzroci i okolnosti ozljeda na radu (prikupljanje podataka, klasifikacija, pravila kodiranja). Dobiveni rezultati omoguavaju bolji nadzor nad primjenom direktiva, ukoliko je potrebno i preoblikovanje direktiva, te uvoenju novih politika na nivou EU. Prema zakonodavstvu Republike Hrvatske i prije usklaivanja naih propisa s propisima EU, poslodavac je bio obvezan dostavljati obavijesti o ozljedi na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i inspekciji rada na propisanim obrascima. Ti obrasci sadr e podatke o poslodavcu, radniku koji je ozlijeen, poslovima koje je radnik obavljao, mjestu ozljede, nainu i dr., te voditi evidenciju o ozljedama na radu. Nakon pristupanja Republike Hrvatske u punopravno lanstvo EU, Hrvatska e biti obvezna dostavljati Europskom uredu za statistiku (EUROSTAT) podatke o ozljedama na radu kodirane sukladno metodologiji ESAW-a.
2. ESAW metodologija izveivanja

Povod za pokretanje ESAW projekta je Okvirna direktiva o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu koja tra i da se usklade podaci o nesreama na radu. Cilj ESAW projekta je na nivou itave Europske unije prikupiti podatke o ozljedama na radu koji se mogu meusobno usporeivati te osnovati baze podataka. Podaci o ozljedama na radu koji se mogu usporeivati su preduvjet za praenje zatite zdravlja i sigurnosti na radu i promicanje prevencije ozljeda na radu kako na nivou Unije tako i na nivou pojedinih zemalja lanica. Razvijanje projekta odvijalo se u tri faze. Faza I. i II. projekta odvijaju se od 1993., odnosno 1996. godine, a prva referentna godina* za fazu III. je 2001. godina. Faza I. obuhvaala je varijable koje se odnose na gospodarsku djelatnost poduzea, zanimanje, dob i spol ozlijeenog radnika, prirodu ozljede i ozlijeeni dio tijela, kao i zemljopisnu lokaciju poduzea, datum i vrijeme nesree na radu. Fazom II. su dopunjeni poetni podaci informacijama o veliini poduzea, nacionalnosti i zaposlenikom statusu ozlijeenog radnika, kao i o posljedicama nesree na radu u smislu broja izgubljenih radnih dana, odnosno trajne nesposobnost za rad ili smrti koja je rezultat nesree. Varijable iz prve dvije faze pru aju informacije koje omoguuju identifikaciju karakteristika poduzea, ozlijeenog radnika, ozljede i njenih posljedica, kao i datuma i mjesta nesree.
*
Referentna godina = prikupljeni podaci o nesreama u toj godini. _____________________________________________________
56
Kako bi se potakla aktivnija politika za prevenciju nesrea na radu u Fazi III. ESAW projekta uvedene su nove usklaene varijable i klasifikacije o uzroku i okolnostima nesrea na radu, kao pomo pri utvrivanju situacija i uvjeta koji su prevladavali u vrijeme same nesree. Faza III. je metodoloka osnova za koritenje podataka o okolnostima nesrea na radu za sve relevantne institucije koje se bave sigurnou i zatitom zdravlja na radu u zemljama lanicama u cilju prevencije nesrea na radu Potrebno je naglasiti da je ESAW projekt meunarodno priznat Rezolucijom Meunarodne organizacije rada o Statistici ozljeda na radu koje su posljedice nesrea na radu* koja je prihvatila velik dio ESAW metodologije Europske komisije. To je pomoglo da se usklade podaci o ovoj temi u zemljama lanica Europske Unije kao i drugim zemljama koje koriste ovaj sustav. Rezultat rada na metodologiji za sve tri faze ESAW-a, na kojem od 1990. godine rade slu be Komisije i strunjaci iz relevantnih institucija koje se bave sigurnou i zatitom zdravlja na radu u zemljama lanicama, je itav set varijabli zajedno s njihovim klasifikacijama, napomenama za pojanjenje i vodiem za kodiranje. Prilikom izrade sustava cilj je bio da se napravi alat za prikupljanje podataka koji e biti koristan u prevenciji nesrea na radu diljem Europe, a pri tom osigurati maksimalnu kompatibilnost s postojeim statistikim sustavima u zemljama lanicama.
2.1. Definicija nesree na radu
Prema ESAW metodologiji: n nesrea na radu oznaava zaseban dogaaj u toku rada koji dovede do fizike ili mentalne tete. Izraz u toku rada podrazumijeva obavljanje poslovne aktivnosti ili vrijeme koje se provede na poslu. To ukljuuje i nesree u prometu koje se dogode u toku rada, ali iskljuuje nesree dnevnih migracija to jest nesree u prometu koje se dogode tijekom putovanja od mjesta stanovanja do mjesta rada i nazad (v. Tablica 1.); n smrtna nesrea je nesrea koja je prouzroila smrt ozlijeenog unutar godine dana od nesree. Ukratko, u ESAW metodologiju su ukljuene sve nesree koje su posljedica svih rizika kojima je radnik izlo en u toku svog rada. To se odnosi ne samo na rizike kojima je radnik izlo en u prostoru poslodavca, ve i na rizike izvan prostora poslodavca kojima u toku rada mo e biti izlo en, npr. na javnim prometnicama, u transportnim sredstvima, ili rizicima uzrokovanim od tree osobe. Navedeno ne ovisi o tome da li je poslodavac mogao sprijeiti ili djelomino umanjiti razinu tih rizika izvan svojih prostora. ESAW metodologija ne ukljuuje nesree navedene u sa etku Tablice 1. Nesree lanova javnosti nisu ukljuene u ESAW metodologiju. ak i ako je do nesree dolo zbog radne aktivnosti unutar poduzea, ona se nee smatrati nesreom na radu u smislu ESAW metodologije. lanovi javnosti su osobe koje obavljaju aktivnosti koje nisu sastavni dio njihovog rada, na primjer posjet trgovini, administrativnoj upravi, banci, osiguravatelju, telekomunikacijskoj kui, bolnici, potanskom uredu, pristajalitu brodova, zranoj luci itd.
*
Usvojena na 16-oj Meunarodnoj konferenciji o statistici rada, eneva, 6.-15. listopada 1998. _______________________________________________________
57
lanovi obitelji radnika ili poslodavca koji u prostoru poduzea do ive ozljedu smatraju se lanovima javnosti i ne ukljuuju se u ESAW metodologiju. Gore navedeno odnosi se i na djecu, na primjer djeji vrti u poduzeu. Nesree koje imaju medicinsko porijeklo (nesree od iskljuivo prirodnih uzroka) su iskljuene iz ESAW metodologije. Ovo se odnosi, na primjer na srane ili mo dane udare, ili neke druge iznenadne medicinske poremeaje koji su se dogodili tijekom rada, ali nisu a priori povezani s radnom aktivnou ozlijeenog i ozljeda je vezana samo za medicinski poremeaj. Meutim, ukoliko su identificirani i drugi uzroni elementi vezani uz rad takvi sluajevi se ne iskljuuju iz ESAW metodologije. Na primjer, ako je zidar osjetio nesvjesticu (medicinski uzrok) i pao sa skele (element uzroka vezan za rad) nesreu je potrebno ukljuiti u ESAW metodologiju budui je te ina posljedice pada znaajno poveana samim prisustvom radnika na skeli, to je uzroni element vezan uz rad.
TABLICA 1: Tipovi nesrea koje ukljuuje/ne ukljuuje ESAW metodologija
Tip nesree Ukljueno DA/NE
Akutno trovanje Nasilni in druge osobe Nesree na javnim mjestima ili u transportnim sredstvima prilikom putovanja u toku rada Prometne nesree u toku rada (javne prometnice, parkirana vozila, prometnice unutar prostora poduzea) Druge nesree (pokliznua, padovi, agresija, itd.) na javnim mjestima (plonici, stubita itd.) ili na mjestima polazaka i dolazaka (stanice, pristanita, zrane luke itd.) transportnih sredstava za vrijeme putovanja u toku rada Nesree u transportnim sredstvima koja se koriste u toku rada (podzemna eljeznica, tramvaj, vlak, brod, zrakoplov itd.) Nesree koje se dogode u prostoru drugog poduzea ili fizike osobe koje ne zapoljava ozlijeenog, u toku rada Namjerno samo-nanesene ozljede Nesree na putu koje su se dogodile prilikom dolaska ili odlaska s posla Nesree koje imaju samo medicinsko porijeklo u toku rada i profesionalne lanovi javnosti, izvan bilo koje radne aktivnosti bolesti*
DA DA DA DA
DA
DA DA NE NE NE NE
2.2. Nesree na radu ukljuene u ESAW podatke
Svi sluajevi nesrea na radu zbog kojih radnik izostane s posla du e od tri kalendarska dana (neovisno da li su to radni ili neradni dani) su ukljueni u ESAW podatke. Koncept vie od 3 dana odsutnosti s rada implementiran je na sljedei nain u ESAW metodologiju (v. Tablica 2). Termin vie od 3 dana znai barem 4 dana to podrazumijeva da se u ESAW metodologiju ukljuuju samo nesree s povratkom na rad najranije petog dana nakon nes*
Komisija je razvila Europsku statistiku profesionalnih bolesti (EODS faza I.) koja se primjenjuje od referentne 2001. godine nadalje. _____________________________________________________
58
ree (iskljuuje se dan kada se nesrea dogodila). Slijedom toga broj izgubljenih dana se broji zapoevi od 4 izgubljena dana ako se povratak na posao dogodio petog dana nakon nesree, 5 izgubljenih dana ako se povratak na posao dogodio estog dana itd.
TABLICA 2: Koncept nesree s izostankom s rada du im od tri dana i broj izraunatih izgubljenih dana prema ESAW metodologiji
Povratak na rad Nesrea se ukljuuje u ESAW Broj izgubljenih dana
Na dan nesree Od prvog do etvrtog dana nakon nesree Petog dana nakon nesree esti dan nakon nesree/ili du e
NE Ne ukljuuje se
NE Ne ukljuuje se
DA 4
DA 5/ili vie
2.3 Struktura podataka potrebnih za ESAW metodologiju
Struktura podataka koje je potrebno prikupiti za svakog ozlijeenog radnika, kako bi se mogli kodirati sukladno ESAW metodologiji, odreena je i sadr i sljedee varijable [1]: n Broj sluaja: Jedinstveni broj kojim e se identificirati svaka pojedina prijavljena nesrea Eurostatu. Svaka zemlja lanica odreuje svoju formu broja sluaja s tim da prve etiri znamenke broja predstavljaju godinu kada je nesrea prijavljena nadle nim tijelima; n Gospodarska aktivnost poslodavca: oznaava glavnu aktivnost poslodavca prema detaljnoj verziji (4 znamenke) NACE Rev. 2.; n Zanimanje ozlijeenog: oznaava zanimanje ozlijeenog radnika u vrijeme nesree prema skraenoj verziji (2 znamenke) ISCO-08; n Starost ozlijeenog: oznaava starosti ozlijeenog u vrijeme nesree (2 znamenke); n Spol ozlijeenog: oznaava spol ozlijeenog radnika (1 znamenka); n Vrsta ozljede: oznaava fizike posljedice za ozlijeenog (3 znamenke); n Ozlijeeni dio tijela: oznaava ozlijeeni dio tijela (2 znamenke); n Zemljopisna lokacija nesree: odnosi se na teritorijalnu jedinicu na kojoj se nesrea dogodila prema NUTS klasifikaciji (5 znamenki); n Datum nesree: oznaava kada se nesrea dogodila (godina, mjesec, dan); n Vrijeme nesree: oznaava vrijeme nesree, interval u satima sukladno ESAW metodologiji (2 znamenke); n Veliina poduzea: oznaava broj zaposlenih na lokaciji gdje je radnik ozlijeen sukladno ESAW metodologiji; n Nacionalnost ozlijeenog: oznaava zemlju dr avljanstva ozlijeenog sukladno ESAW metodologiji; n Zaposleniki status ozlijeenog: oznaava vrstu zaposlenja ozlijeenog sukladno ESAW metodologiji; n Izgubljeni dani, te ina nesree: oznaava broj kalendarskih dana za vrijeme kojih je ozlijeeni nesposoban za rad sukladno ESAW metodologiji; n Radno mjesto/radna stanica: oznaava uobiajeno ili pak povremeno mjesto/stanicu na kojoj se radnik nalazio u vrijeme nesree sukladno ESAW metodologiji (1 znamenka); n Radni okoli: oznaava mjesto rada, radni prostor ili openiti okoli na kojem se nesrea dogodila; sukladno ESAW metodologiji (3 znamenke);
_______________________________________________________
59
Radni proces: oznaava glavnu vrstu posla ili zadatka (opu aktivnost) koju je izvodio ozlijeeni u vrijeme nesree sukladno ESAW metodologiji (2 znamenke); n Specifina radna aktivnost: oznaava tonu fiziku aktivnost ozlijeenog u trenutku nesree sukladno ESAW metodologiji (2 znamenke); n Materijalna sredstva specifine radne aktivnosti: oznaava alat, predmet ili spravu koju je koristio ozlijeeni kada se nesrea dogodila sukladno ESAW metodologiji (4 znamenke); n Poremeaj u radnom procesu: oznaava posljednji dogaaj koji je odstupio od normalnog i doveo do nesree sukladno ESAW metodologiji (2 znamenke); n Materijalno sredstvo poremeaja u radnom procesu: oznaava alat, predmet ili spravu koji su ukljueni u neuobiajeni dogaaj sukladno ESAW metodologiji (4 znamenke); n Kontakt nain ozljeivanja: oznaava nain kako je ozlijeeni zadobio ozljedu (fiziku ili mentalnu traumu) od strane materijalnog sredstva koje je uzrokovalo ozljedu sukladno ESAW metodologiji (2 znamenke); n Materijalno sredstvo kontakta naina ozljeivanja: oznaava alat, predmet ili spravu s kojom je ozlijeeni doao u kontakt ili psiholoki nain ozljeivanja sukladno ESAW metodologiji (4 znamenke). Nain na koji se najlake mo e doi do gore navedenih potrebnih podataka je preko prijave nesree (ozljede) na radu, koju poslodavac mora ispuniti i predati osiguratelju kako bi ostvario prava s osnove osiguranja radnika od ozljede na radu. Iz va eeg obrasca prijave ozljede na radu nije mogue dobiti sve potrebne podatke radi kodiranja sukladno ESAW metodologiji. Zbog toga bi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje trebao izmijeniti obrazac prijave ozljede na radu na nain da on sadr i sve podatke koji se moraju kodirati sukladno ESAW metodologiji, te da se osigura da u obrascu moraju biti upisani svi tra eni podaci. Tada bi institucija koja se na nivou Republike Hrvatske ovlasti za kodiranje prikupljenih podatka i dostavljanje EUROSTAT-u mogla dostavljati relevantne podatke o ozljedama na radu u Republici Hrvatskoj.
n
3. Zakljuak
Republika Hrvatska ulaskom u Europsku Uniju postaje obvezna dostavljati podatke o ozljedama na radu Europskom uredu za statistiku (EUROSTAT) sukladno metodologiji Europske statistike ozljeda na radu (ESAW). Kako bi bilo mogue ispuniti tu zadau potrebno je osigurati prikupljanje tono odreenih podataka o ozljedi na radu, kodirati ih i dostaviti EUROSTAT-u. Najlaki nain prikupljanja podataka bi bio izmjenom obrasca o prijavi ozljede na radu osiguratelju, na nain da obrazac pored podataka potrebnih osiguratelju sadr i i sve podatke potrebne za kodiranje sukladno ESAW metodologiji. Popunjen obrazac, sa unesenim svim tra enim podacima, treba biti dostavljen instituciji koja e biti ovlatena za kodiranje ozljeda na radu.
Literatura
[1] Commission Regulation (EU) No 349/2011 of 11 April 2011 implementing Regulation (EC) No 1338/2008 of the European Parliament and of the Council on Community statistics on public health and health and safety at work, as regards statistics on accidents at work, Official Journal of the European Union, Vol 54, Luxembourg, 2011. [2] European Commission: European statistics on accidents at work, Methodology 2001. Ed, European Communities, Luxembourg, 2002. _____________________________________________________
60
PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA ZA RADNA MJESTA S POSLOVIMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA U TISKARSKOJ DJELATNOSTI
EVALUATION OF RESIDUAL RISK FOR POSITIONS WITH SPECIAL WORKING CONDITIONS IN THE PRINTING INDUSTRY
Robert LECHPAMMER1, Sanja GRAHOVAR1, Hrvoje BAI1
1Visoka
kola za sigurnost, Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, HRVATSKA, robert.lechpammer@fsb.hr
Sa etak: Neovisno o djelatnosti, djelatnici koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada imaju najvei rizik. Poslodavci koji moraju osigurati sigurne uvjete rada svim svojim zaposlenicima, znaju da s rastom rizika moraju rjeavati zahtjevnije i kompleksnije probleme u zatiti na radu. Procjena preostalog rizika za radna mjesta s poslovima s posebnim uvjetima rada u tiskarskoj industriji prema AUVA metodi ukazuje na karakteristine opasnosti, tetnosti i napore djelatnika. Kvalitetna procjena preostalog rizika uvjet je za stvaranje odgovarajueg plana mjera za smanjivanje opasnosti. To znai poveanje sigurnosti rada. Kljune rijei: rizik, opasnosti, tetnosti, napori, sigurnost Abstract: Regardless of their industry, employees who perform tasks with special working conditions suffer from the greatest risk. Employers must provide safe working conditions to all their employees, in the knowledge that with the growth of risk they must also address the more demanding and complex issues of safety at work. Evaluation for residual risk for jobs with special working conditions in the printing industry by AUVA method indicates the specific employee dangers, hazards and strains. The quality estimate of residual risk is a basis for the creation of an appropriate plan of risk-reducing measures. This means an increase in safety at work. Keywords: risk, danger, harmfulness, effort, safety
1. Uvod
Pratiti tehnoloki razvoj neke djelatnosti mo e se izradama procjene opasnosti te svake dvije godine izradama revizija procjena opasnosti. Autori su godinama izraivali procjene opasnosti tvrtke koja se bavi tiskarskom djelatnou (ime tvrtke poznata autorima). Radi se o tvrtki koja se tijekom godina razvijala od dvadesetak do konanih pedesetak zaposlenih. Procjena preostalog rizika napravljena je za karakteristino radno mjesto
_______________________________________________________
61
s posebnim uvjetima rada koje mo e predstavljati primjer problematike tiskarske djelatnosti u naim dananjim uvjetima.
2. Procjena preostalog rizika

Procjena preostalog rizika obavljena je po metodi AUVA (ime dolazi od skraenice njemakog naziva Ope ustanove za osiguranje od nesrea iz Bea, Allgemeine Unfallversicherungsanstalt ) koja je razvila metodu za procjenu opasnosti u skladu s odredbama Zakona o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu (BGBI, Nr. 450/1994) kao i Pravilnika o dokumentu s obzirom na sigurnost i zatitu zdravlja (BGBI, Nr 155/1996.). Na radnom mjestu se za svaku utvrenu opasnost numeriki ili tekstualno procjenjuje vjerojatnost nastanka ozljede odnosno oboljenja i procijeni se razred rizika. Tablino je prikazana kompletna procjena. Zakljuci procjene slu e za procjenjivanje ukupnog rizika na radnom mjestu. TABLICA 1: Izraun razine rizika nastanka ozljeda i bolesti
Vjerojatnost nastanka Te ina ozljede ili bolesti A B C D E
I. II. III. IV. V.
Neznatna Mala Srednja Velika Vrlo velika
1 1 1 2 2
1 1 2 3 3
1 2 3 3 4
2 3 3 4 5
2 3 4 5 5
TABLICA 2: Klasifikacija vjerojatnosti nastanka ozljeda i bolesti

Vjerojatnost I. II. III. IV. V. Neznatna Mala Srednja Velika Vrlo velika
Opis
Dogodit e se samo u iznimnim situacijama Malo vjerojatno da e se dogoditi Mo e se dogoditi Za oekivati je da e se dogoditi Skoro sigurno e se dogoditi
TABLICA 3: Klasifikacija te ine ozljeda i bolesti

Te ina ozljede Te ina bolesti
A B C D E
vrlo laka laka srednje teka teka
bez ikakvih posljedica posljedice koje bitno ne utjeu na radnu sposobnost, koje uzrokuju privremenu radnu nesposobnost posljedice koje mogu ograniiti radnu sposobnost trajne posljedice koje uzrokuju gubitak radne sposobnosti, koje dijelom ograniavaju ivotnu aktivnost, bolest progresivne prirode
vrlo teka, smrtna znaajno ograniena ivotna aktivnost, smrtna bolest
62
_____________________________________________________
TABLICA 4: Procjena razine rizika

Razred rizika Rizik Objanjenje
1. 2. 3. 4. 5.
zanemariv radni uvjeti zadovoljavajui, nije potrebno poduzimati dodatne mjere prihvatljiv mogu velik vrlo velik radni uvjeti ne prekorauju propisane granice ili razine, potrebno je odr avati sustav i dugorono kontrolirati uvjete radni uvjeti mogu u nekih osoba uzrokovati smetnje, neophodno planirati i poduzeti mjere, kontrolirati zdravstveno stanje radni uvjeti mogu ugroziti zdravlje, potrebno je poduzeti mjere u kratkom roku i kontrolirati zdravstveno stanje radni uvjeti mogu ugroziti ivot, potrebno je zaustaviti proces, odmah poduzeti mjere i provesti kontrolu zdravstvenog stanja
Radno mjesto s posebnim uvjetima rada tiskara-strojara je rad u nepovoljnoj mikroklimi (buci) prema l. 3 toka 18 (19) Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada[7]. Specifinost takvog radnog mjesta je ujedno to je tiskar-strojar izlo en naporima vida jer moderna tehnologija ukljuuje upravljanje rada tiskarskim strojevima pomou raunala, a stalna kontrola ispravnosti u radnom procesu tra i rad na zaslonu raunala kombiniran sa svim ostalim poslovima u pogonu.
TABLICA 5: Procjena razine rizika ozljeda tiskara-strojara
Vrsta opasnosti 1. 2. 3. 4. 5.
Vrsta ozljede Vjerojatnost Te ina Razina rizika
Mehanike opasnosti Rane, nagnjeenja, zgnjeenja Padovi i ruenja Elektrina struja Po ar i eksplozija Vrue i hladne tvari Nagnjeenja, iaenja, prijelomi
I I
D C
2 2
Zakljuci procjene uz odgovarajue toke u Tablici 5: n Uz toku 1: Zbog upotrebe alata i rada sa strojem prisutna je opasnost od ozljede, to se mo e prevenirati radom na siguran nain i primjenom osobne zatitne opreme. n Uz toku 2: Podovi radnih prostorija i prostora trebaju se redovito odr avati i istiti, trebaju biti prohodni i nezakreni odlo enim predmetima i stvarima koje ometaju nesmetan i siguran rad, da bi se sprijeio nastanak ozljeda zbog padova.
_______________________________________________________
63
TABLICA 6: Procjena razine rizika bolesti tiskara-strojara

Bolest Vrsta opasnosti Profesionalna U svezi s radom Vjerojatnost Te ina Razina rizika
6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.
Praine Kemijske tetnosti Bioloke tetnosti Buka Vibracije Zraenja Nepovoljni klimatski uvjeti Neodgovarajua rasvjeta Fiziki napori Nefizioloki polo aj tijela Psihofizioloki napori Ostale opasnosti
(NAPOR VIDA)
Dermatitis Bronhitis
III. I.
B C
2 1
Nagluhost
Neauditivni uinci
III. III.
C B
3 2
Psihosomatski poremeaji Astenopija
III. III.
B B
2 2
Zakljuci procjene uz odgovarajue toke u Tablici 6: n Uz toku 7: Prisutna je opasnost naruavanja zdravlja zbog rada sa kemijski tetnim tvarima. Pranje valjaka obavlja se u zatvorenim kadama. Zahtijeva se ispravan radni postupak i osposobljenost radnika za rad sa opasnim tvarima te koritenje osobne zatitne opreme. n Uz toku 9: Razina buke na tiskarskom stroju prelazi graninu vrijednost, a iznosi od 88-90 dB. Zbog rada u buci prisutna je opasnost od psihofiziolokih smetnji i opasnost od oteenja sluha. Zbog rada u buci koja prelazi granicu oteenja sluha radnici moraju koristiti osobna zatitna sredstva za zatitu sluha. Za navedene poslove prema l. 12 Pravilnika o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu [11] i l. 3 toka 18 (19) Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada [7] potrebni su redoviti zdravstveni pregledi kod specijaliste medicine rada. n Uz toku 16: Zbog smjenskog rada prisutni su psihofizioloki napori posljedice toga mogu biti psihosomatske bolesti, te razvoj poremeaja nekih fiziolokih funkcija u organizmu, na to se mo e utjecati organizacijskim mjerama. n Uz toku 17: Rad na zaslonu raunala i posljedino naprezanje oiju zahtijevaju organizaciju prekida rada od 5 do 10 minuta u svakom satu i pri tom odmor oiju zatvaranjem oiju ili gledanjem u daljinu. Prema Pravilniku o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom [11] zbog rada s raunalom u trajanju vie od 4 sata dnevno, obvezna je kontrola vida kod specijaliste medicine rada pri prethodnom pregledu, svake dvije godine u sluaju koritenja korekcijskih pomagala te na zahtjev radnika zbog primijeenog nepovoljnog utjecaja rada s raunalom.
64
_____________________________________________________
3. Zakljuak
Kvalitetna procjena opasnosti ili revizija procjene opasnosti sadr i odgovarajuu procjenu preostalog rizika na temelju koje se mo e napraviti plan mjera za otklanjanje uoenih nedostataka u zatiti na radu. Na konkretnom sluaju mo e se ustanoviti da navedeni poslovi spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada prema l. 3 toka 18 (19) -rad u buci Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada [7]. Iz toga proizlazi da je prema lanku 7. Pravilnika o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu [11] poslodavac du an izraditi i provoditi program tehnikih i/ili organizacijskih mjera koje imaju za cilj smanjiti izlo enost buci. Mjesta rada na kojima su radnici izlo eni buci koja premauje gornje akcijske vrijednosti izlo enosti trebaju biti obilje ena primjerenim oznakama. Takva podruja takoer treba ograditi i ograniiti im pristup tamo gdje je to tehniki izvedivo i gdje rizik zbog izlo enosti to opravdava. Poslodavac takoer treba osigurati i dati radnicima na raspolaganje odgovarajua osobna zatitna sredstva, u skladu s odredbama Pravilnika o uporabi osobnih zatitnih sredstava [9] i prema lanku 10 Pravilnika[9] provesti odgovarajue informiranje i osposobljavanje kojim e se uputiti radnike u koritenje osobnih zatitnih sredstava na ispravan nain kako bi se njihova izlo enost buci smanjila na najmanju moguu razinu.
Literatura
[1] Zakon o zatiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09) [2] Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN br. 48/96, 114/02, 126/03) [3] Pravilnik o ispitivanju radnog okolia te strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (NN br. 114/02) [4] Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN br. 21/08) [5] Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN br. 97/09) [6] Pravilnik o listi strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (NN br. 47/02) [7] Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/84) [8] Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti kemijskim tvarima na radu (NN br. 155/08) [9] Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN br. 39/06) [10] Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (NN br. 79/07, 113/08) [11] Pravilnik o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu (NN 46/08) [12] Pravilnik o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom (NN 69/05)
_______________________________________________________
65
66
_____________________________________________________
ANALIZA SIGURNOSTI N-1 S PRIMJENOM NA SN MRE U 35 kV ELEKTRE KARLOVAC

SECURITY ANALYSIS OF N-1 WITH APPLICATION TO THE MV NETWORK 35 kV OF ELECTRICAL KARLOVAC
Boris O ANI
HEP ODS Elektra Karlovac Vladka Maeka 44, 47 000 Karlovac, HRVATSKA, boris.ozanic@hep.hr
Sa etak: U referatu je dan opis mjere robusnosti oznake N-1 i faktora sigurnosti J kao osnovne mjere za analizu sigurnosti EE sistema u sluaju ispada generatorskog ili jednog dijela potroakog kapaciteta mre e. U radu je opisan postupak izvoenja sigurnosne analize, nain modeliranja vanjske mre e, kao i koncepciju razvoja mre e na podruju odgovornosti Elektre Karlovac. Takoer je opisana implementacija sofisticiranog programa CADDiN Modul-a kao alata za planiranje optimalnog razvoja mre e. Kljune rijei: analiza sigurnosti n-1 ;sigurnosna analiza; strukture mre e Abstract: This paper is a description of the measures of robustness marks N-1 and J factors of safety as the primary measure for analyzing the safety of EE system in case of an outage of generator or a consumer of network capacity. This paper describes a procedure for performing safety analysis, the method of modeling the external network, and the concept of network development in the area of responsibility Elektra Karlovac. It also describes the implementation of sophisticated software CADDiN module as a tool for optimal planning of network development. Keywords: analysis of n-1 security, security analysis, network structure
1. Uvod
Analiza sigurnosti N-1 je mjera robusnosti EES-a na temelju koje se mo e zakljuiti kako ispadi pojedinih elemenata elektroenergetskog sistema djeluju na njenu sigurnost. Njome se ispituje sposobnost zadr avanja stabilnosti sistema nakon ispada elemenata. Posljedice ispada u sistemu koji zadovoljava kriterij sigurnosti N-1 mora se u to manjoj mjeri odraziti na ispravnost rada i kvalitetu isporuke elektrine energije. Va no je napomenuti da analiza sigurnosti N-1 spada u statike analize sistema, jer se njome ispituje stanje nakon poremeaja, a ne analizira se sama prijelazna pojava. Pri tom se provjerava optereenost svih grana mre e (vodovi, transformatori), naponi vorita, te proizvodnja djelatne i jalove snage u referentnom i PV voritima u novom stacionarnom stanju mre e.
_______________________________________________________
67
U sistemima za voenje prijenosnih mre a analiza sigurnosti N-1 koristi se za predvianje kritinih oklopnih i pogonskih stanja, kako bi se na vrijeme uoili eventualni problemi do kojih mo e doi u normalnom pogonu. Analiza sigurnosti N-1 se izvodi u ON-line modu rada, a ulazne podatke o trenutnom uklopnom i pogonskom stanju mre e preuzima iz estimatora stanja. Osim u ON-line re imu rada, analiza sigurnosti N-1 se koristi i u studijskim analizama za kratkorono i dugorono planiranje rada mre e.
2. Postupak izvoenja sigurnosnih analiza

Ve se iz samog naziva predmetne analize N-1 mo e se zakljuiti da se njome analiziraju stanja nakon ispada samo jednog elementa EES-a. Pri tom je va no razlikovati ispade grana mre e od ispada generatora. Osnovna razlika je u tome, to prilikom ispada generatora dolazi do znaajnijeg naruavanja odnosa izmeu ukupne proizvodnje i potronje EES-a, dok prilikom ispada vodova ili transformatora u pravilu dolazi samo do beznaajne razlike izmeu ukupne proizvodnje i potronje. Razlog tome je to u sluaju ispada neke grane mre e dolazi samo do preusmjeravanja tokova snaga, te uslijed toga i do odgovarajue promjene gubitaka u mre i. Za potrebe analize sigurnosti trebalo bi provesti simulaciju ispada svih elemenata EES-a, ali se to najee ne radi, ve se simuliraju samo ispadi onih elemenata koji bi mogli dovesti do naruavanja sigurnosti rada sistema. Stoga se prilikom pripreme ulaznih podataka za analizu sigurnosti N-1 odreuju pragovi optereenja grana, odnosno proizvodnje generatora, te se iskljuuju samo oni elementi koji su iznad zadanog praga. Osim toga, elementi iji e se ispad simulirati mogu se zadati i preko listi, koje se formiraju na osnovi iskustva dispeera. U EES-ima s velikim brojem vodova, transformatora i generatora izvoenje analize sigurnosti N-1 moglo bi biti dugotrajno, te je stoga prilikom odreivanja listi za simulacije ispada va no voditi rauna, ne samo o optereenju pojedinog elementa, ve i o ozbiljnosti uinka njegova ispada. U literaturi postoje razliiti algoritmi na temelju kojih se u stvarnom vremenu stvaraju
Slika 1: Postupak izvoenja sigurnosnih analiza ispada
68
_____________________________________________________
liste ispada koje uzimaju u obzir njegovu va nost. Na Slici 1 prikazan je pojednostavljeni postupak izvoenja sigurnosnih analiza koji uva ava ozbiljnost uinka pojedinog ispada. Sljedei va an element o kojem treba voditi rauna u analizama sigurnosti N-1 je djelovanje primarne regulacije i utjecaj vanjske mre e pri ispadu generatora. Naime, za razliku od prorauna tokova snaga u kojem se sva razlika izmeu zadane proizvodnje i potronje, te gubici u mre i uravnote uje u referentnom voritu, u analizi sigurnosti N-1 ta se razlika nadoknauje iz svih generatora nadzirane mre e koji sudjeluju u primarnoj regulaciji, te iz vanjskih mre a. Za odreivanje iznosa snage koja se nadoknauje iz pojedine vanjske mre e potrebno je poznavati tzv. regulacijsku konstantu nadziranog EES-a i svih ostalih EES-a vezanih na nju. Regulacijska konstanta sistema definirana je izrazom (1):
= P 1 P MW = f s f Hz (1)
pri emu je: P - proizvodnja sistema (MW); s - statizam sistema: f frekvencija. Manjak snage u nadziranom sistemu nadoknauje se iz njega samog i iz svih ostalih interkonektiranih sistema u omjeru njihovih regulacijskih konstanti. Nakon to se odredi dio snage koji se nadoknauje iz nadziranog sistema, raspodjela po pojedinim generatorima koji sudjeluju u primarnoj regulaciji odreuje se prema njihovim statizmima.
3. Ekvivalentiranje vanjske (nenadzirane) mre e

Za potrebe prorauna tokova snaga i analize sigurnosti N-1 neophodno je modelirati vanjsku (nenadziranu) mre u. Postoje dva osnovna klasina naina rjeavanja problema ekvivalentiranja vanjske mre e za potrebe prorauna proirenog realnog vremena: n djelomini (reducirani) postupak ekvivalentiranja vanjske mre e (utjecaj nadomjeten na graninim voritima); n potpuni (nereducirani) postupak ekvivalentiranja vanjske mre e (zasnovan na tokovima snaga ili procjeni stanja). to se tie primjene ova dva postupka u dispeerskim centrima mo e se konstatirati da se u starijim centrima uglavnom koriste djelomini postupci za nadomjetanje vanjske mre e. Razlog tome su ogranienja raunala, mali broj dostupnih telemjerenja i signalizacija iz vanjske mre e i dr. Za razliku od njih, u novijim dispeerskim centrima se zbog boljih karakteristika raunala i telekomunikacijske opreme uglavnom koriste potpuni postupci za nadomjetanje vanjske mre e. Osim toga, esto se i kombiniraju ova dva naina, kako bi se to bolje iskoristile dobre strane jednog i drugog pristupa. Sasvim openito primjena djelominog postupka ekvivalentiranja vanjske mre e moe se ukratko opisati na sljedei nain: u off-line modu izraunaju se ekvivalentni multipoli (grane) vanjske mre e u graninim voritima za razliita oklopna stanja iz napona graninih vorita, odreenih programom estimacije stanja, odrede se ekvivalentni injektori (narinute snage) vanjske mre e u realnom vremenu. U literaturi najee se spominju dva osnovna tipa ekvivalenta: WARD i REI ekvivalent. Njihovim modifikacijama i unapreenjima dobiveno je mnotvo izvedenih ekvivalenata kojima je u osnovi uvijek jedan od navedena dva tipa.
_______________________________________________________
69
Primjena potpunog postupka ekvivalentiranja vanjske mre e razlikuje se od djelominog naina u dva bitna elementa: n vanjska mre a se detaljno analizira; n podaci vanjske mre e se ekstrapoliraju ili pretpostavljaju. Kao osnova djelominog postupka ekvivalentiranja vanjske mre e obino se koriste programi za proraun procjene (estimacije) stanja i tokova snaga.
4. WARD ekvivalent
Za odreivanje WARD ekvivalenta polazi se od osnovne matrine jednad be cijelog elektroenergetskog sistema prkazanog na Slici 2. (2) [I ] = [Y ]x [V ] Ako se gore navedeni izraz podjeli u blokove unutarnje i vanjske mre e s graninim voritima koji ve u ova dva dijela dobiva se:
Iu Yuu Yug Yuv Vn Ig = Ygn Ygg Ygv Vg Iv Yvu Yvg Yvv Vv (3)
SLIKA 2: WARD ekvivalent vanjske mre e
Budui da unutarnja i vanjska mre a nisu vezane direktno, nego samo preko graninih vorita, njihova meusobna admitancija jednaka je nuli, tj. vrijedi da je Ym, = YVtt = 0. Pored toga u podmatrici Ygg treba odvojiti admitancije graninih vorita prema vanjskom i unutarnjem dijelu, pa se tako za Y mo e pisati
Ygg = Ygg +Ygg (4)
tj. dobivena je matrina jednad ba:

ANALIZA SIGURNOSTI N-1 Yug Yuv Vn Iu Yuu Ig = Ygn Ygg u + Ygg v Ygv Vg Yvg Yvv Iv Yvu Vv (5)
Ovim je, zapravo, vanjska mre a matematiki odvojena od unutarnje mre e. S obzirom da je cilj ekvivalentirati vanjsku mre u, gornju matrinu jednad bu treba primjenom Gaussove eliminacije reducirati na vorita unutarnje mre e i granina vorita. Da bi se
70
_____________________________________________________
to ostvarilo potrebno je krenuti od posljednjeg retka matrine jednad be i iz njega izraziti napone vanjske mre e:
Vv = Yvv-1 Iv Yvv-1 Yvg Vg Ig-YgvYvvIv=YguVu+YggVg+(Yvgg-YgvY-1ggYvg)Vg (6)
Uvrtenjem ovog izraza u drugi redak matrine jednad be nakon sreivanja dobije se
(7)
Uvoenjem oznaka za ekvivalentnu struju i admitanciju

Yekv=Yvgg-YgvY-1ggYvg Iekv=-YgvY-1ggIv (8) (9)
i matrina jednad ba prelazi u sljedei oblik

Iu Ynu Yug Vu = Ig + Iekv YguY' ' gg +Yekv Vg (10)
U proraunima elektroenergetskih mre a uobiajeno je da se umjesto struja koriste snage. Stoga je, umjesto ekvivalentnih struja, potrebno odrediti izraze za ekvivalentne snage u graninim voritima mno enjem konjugirano kompleksnih struja s naponima graninih vorita. Matrino se to mo e pisati na sljedei nain:
Sekv=VgIekv=Vg(-YgvYvv-1Iv)=Vg(-Ygv)(Yvv)-1(Vv)-1Sv (11)
U gornjem izrazu Vg i Vv su kvadratne matrice u kojima su na glavnoj dijagonali naponi graninih vorita, odnosno vorita vanjske mre e, a ostali su elementi jednaki 0.
5. Primjena matematikog modela na 35 kV razdjelnu mre u distributivnog podruja Elektre Karlovac

Elektra Karlovac za distribuciju elektrine energije koristi pet naponskih nivoa 110, 35, 20, 10 i 0,4 kv. Dok se 110 kV mre a planira na nivou prijenosa najvii napon na nivou DP je 35 kV pa je interesantno kada se gore navedeni model primjeni na analizu mre e tog naponskog nivoa. Na donjoj slici prikazana je mre a 35 kV na nivou Elektre Karlovac (v. Slika 3). Analizirajui mre u na Slici 3 primjenjujui kriterij N-1 vidljivo je da taj kriterij ne zadovoljavaju TS 35/10 kV Jasenak, Ozalj, Cvetkovi i Plaki dok je TS 35/10 Dubovac vika i predstavlja hladnu rezervu. Kriterij N-1 vrlo je bitan u daljnjem planiranju mree i odabiru koncepcije koja e taj kriterij zadovoljiti a sve u cilju sigurnosti opskrbe potroaa.
SLIKA 3: Mre a 35 kV na nivou Elektre Karlovac
_______________________________________________________
71
6. Odabrane koncepcije razvoja mre e u Elektri Karlovac

Pri odabiru koncepcije razvoja mre e treba odabrati optimizacijski modul koji e nastale probleme rijeiti u realnom vremenu. Pri kreiranju optimalnog rjeenja uzima u obzir ne samo trokove izgradnje, ve i trokove pogona. Jedan od takvih sofisticiranih programa za planiranje mre e je CADDiN Map Modul. Pri izradi rjeenja raspleta distribucijske mre e CADDiN mo e napraviti sljedee varijante: n radijalna mre a; n prstenasta mre a; n povezna mre a; n mre a s protustanicom; n mre a s meustanicom. Radijalna mre a je oblik distribucijske mre e kod kojeg pojna toka napaja izvode koji nisu prostorno povezani. To je, s aspekta sigurnosti opskrbe, najloije rjeenje jer u sluaju kvara na izvodu svi potroai koji se nalaze dalje od mjesta kvara ostaju bez elektrine energije zbog nepostojanja rezervnog smjera napajanja. Radijalne mre e se najee koriste za napajanje udaljenih, ruralnih potroaa. Druga struktura mre e je prstenasta struktura.
SLIKA 4: Prstenasta struktura
Prstenastu strukturu karakterizira prostorno spajanje izvoda (u parovima). Kod nje postoji mogunost dvostranog napajanja, ali iz iste pojne toke. Pogonski su to dva polu prstena. Mjesto prekida se odabire tako da se postignu najmanji gubici ili kod bitnog potroaa. Budui da mora postojati mogunost napajanja svih potroaa voda iz jednog smjera, najnepovoljniji kvar je na poetku voda jer tada drugi kraj mora preuzeti cijeli teret. Zbog toga je svaka polovica maksimalno optereena s 50% prijenosne snage voda. Povezna mre a Kod povezne mre e svaka pojedina potroaka stanica se mo e napajati iz dvije uklopnice. Odabir mjesta pogonskog prekida se vri na temelju prorauna najmanjih gubitaka. Povezna struktura je kvalitetnije rjeenje od prstenaste strukture jer zahtjeva manju
72
_____________________________________________________
SLIKA 5: Povezna mre a
rezervu snage u pojedinoj uklopnici i u sluaju kvara na uklopnici omoguava napajanje svim potroaima koji su do kvara bili spojeni na nju. Zbog toga je povezna mre a najei odabir u urbanim podrujima koja se napajaju iz nekoliko uklopnica: n TS VN/SN n TS SN/NN n Protustanica - rezervni kabel Sistem protustanice Struktura mre e s protustanicom prikazana je na gornjoj slici. Potroai se napajaju direktno iz pojne toke dok protustanica slu i kao rezervni put napajanja. Takvim je rjeenjem omogueno maksimalno optereenje voda u pogonu, za razliku od 50% kod prstena, te je time smanjen ukupni broj izvoda iz uklopnice. U sluaju kvara, potroai se napajaju iz protustanice koja je spojena na uklopnicu rezervnim kabelom koji inae nije u funkciji.
SLIKA 6: Sistem protustanice
_______________________________________________________
73
Mre a s meustanicom Konfiguracija mre e s meustanicom je slina onoj kod mre e s protustanicom, ali je rasklopno postrojenje (meustanica) rezervnim kabelom, koji je u normalnom pogonu van funkcije, povezano s vie uklopnica. To rjeenje ima sve prednosti povezne konfiguracije. Konfiguracija mre e s meustanicom je slina onoj kod mre e s protustanicom, ali je rasklopno postrojenje (meustanica) rezervnim kabelom, koji je u normalnom pogonu van funkcije, povezano s vie uklopnica. To rjeenje ima sve prednosti povezne konfiguracije.
SLIKA 7: Mre a s meustanicom
7. Zakljuak
Analizu sigurnosti N-1 jedna je od osnovnih analiza sigurnosti EE sistema. Kad se desi neki ispad potrebno je odrediti njegovu te inu tj. ozbiljnost njegovih posljedica. Ozbiljnost ispada se rauna pomou tzv. faktora sigurnosti J pa se dalje mogu formirati tzv. liste ispada. Faktor sigurnosti odreuje i stanje rada EES-a tj. pokazuje da li sistem radi u sigurnom, nesigurnom ili kritinom stanju. No analiza sigurnosti N-1 je svakako osnovni kriterij za planiranje EE mre a uz to optimalnije ulaganje i koja ima znaajan utjecaj na faktor sigurnosti.
Literatura
[1] Studija razvoja ee mre e Elektre Karlovac institut za elektroprivredu i FER- 2012 [2] Zbornik radova CIRED Pariz 2011
74
_____________________________________________________
NORME ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA

STANDARDS FOR RISK MANAGEMENT
Ana IJAKOVI1, Marija BATAK2, Ivana KRITO3
1HZZZSR,
R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, asijakovic@hzzzsr.hr 2HZZZSR, R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, mbatak@hzzzsr.hr 3HZZZSR, R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, ikristo@hzzzsr.hr
Sa etak: Sigurnost svakog poslovnog ali i proizvodnog sustava mora se prilagoditi i uskladiti s realnim rizicima. Odavno je poznato da ne postoji O - nulti rizik, stoga je neophodno u svim podrujima poslovanja a posebice u podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu provoditi kvalitetnu identifikaciju, analizu i valorizaciju rizika, te nakon toga odrediti mjere za smanjivanje rizika tj. dovoenje u stanje prihvatljivog rizika. Cilj ovog rada je prikazati norme za upravljanje rizicima: ISO Guide 73:2009; ISO 31000:2009; ISO 31010:2009 i ISO 31100:2011. Pobrojane norme su generike to znai da je omoguena njihova primjena u gotovo svim podrujima ljudskog djelovanja i nisu predviene za certifikaciju od nezavisnih tijela, ve sadr e smjernice i metodologiju za praktinu primjenu. Kljune rijei: rizik, norma, generika norma, metodologija, smjernica za primjenu Abstract: Safety of every business and production systems must be adapted and matched to real risks. It has long been known that there is no O zero risk, therefore, it is necessary, in all areas of business, especially in the field of occupational health and safety to implement high-quality identification, analysis and evaluation of risks, and then to specify measures to minimize the risk i.e. achieving the state of acceptable risk. The aim of this paper is to present standards for risk management: ISO Guide 73:2009, ISO 31000:2009, ISO 31010:2009 and ISO 31100:2011. Listed standards are generic, which means that their use is enabled in almost all areas of human activity and are not intended for certification by independent bodies, but contain guidelines and methodologies for practical application. Keywords: risk, standard, generic standard, methodology, guideline for application
_______________________________________________________
75
1. Uvod
Sve na zemaljskoj kugli to se mo e povezati sa ljudskim ivotima je izlo eno raznovrsnim rizicima koji mogu dovesti drutvo ali i pojedinca do neprocjenjivih gubitaka. Rizici su sastavni dio ivota i kao takvi dobivaju sve vei znaaj u poslovnim aktivnostima svih poslovnih organizacija koje ele ostvariti eljene poslovne ciljeve. Sigurnost svakog poslovnog ali i proizvodnog sustava mora se prilagoditi i uskladiti s realnim rizicima. Odavno je poznato da ne postoji O - nulti rizik, stoga je neophodno u svim podrujima poslovanja a posebice u podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu provoditi kvalitetnu identifikaciju, analizu i valorizaciju rizika, te nakon toga odrediti mjere za smanjivanje rizika tj. dovoenje u stanje prihvatljivog rizika. Organizacije najprije moraju razumjeti rizike i pravovremeno ih prepoznati da bi mogle s njima pravilno upravljati. U tom sluaju potrebno je upoznati sve dostupne standarde koji su izdati od strane meunarodnih i nacionalnih tijela i institucija. Za poslovne organizacije posebice u podruju sigurnosti i zatite zdravlja u sutini najva nije je shvaanje to su rizici i na koji nain mogu utjecati na ostvarivanje odreenih ciljeva u sigurnosti i zatiti zdravlja.
2. Definicija rizika
Definicije rizika su razliite i ovise o izvorima. Prema ISO Guide 73 rizik je uinak nesigurnosti na ciljeve (effect of uncertainty on objectives). Uinak rizika mo e biti pozitivan, negativan ili odstupanje od oekivanog, a rizik se esto opisuje dogaanjem, nekom promjenom na zadanim okolnostima ili posljedicama. Rizik je odnos vjerojatnosti nastanka i veliine posljedice ukoliko se ne postignu definirani ciljevi projekta/procesa. Rizik predstavlja i nedovoljno poznavanje buduih dogaaja i mo e biti definiran kao funkcija neizvjesnosti i mogue nastale tete. Rizik takoer mo e biti definiran kroz uzroke rizika te mjere predostro nosti da se izbjegnu opasnosti. Rizik najee tumaimo kao mogunost pojave ne eljenog dogaaja i njegovog negativnog utjecaja na oekivani rezultat ili stanje. Tako rizici mogu biti neposredni ili posredni i mogu imati pozitivan i negativan utjecaj na poslovanje. Poslovni rizici mogu biti: n gospodarski rizik; n tr ini rizik; n financijski rizik; n kadrovski rizik; n socijalni rizik; n sigurnosni rizik i drugi. Kako bi se u svijetu rizika jednoznano tumaili pojmovi izraene si norme od strane ISO.-a. koje su prihvaene u gotovo itavom svijetu.
76
_____________________________________________________
3. Standardi/norme za upravljanje rizicima

Norme za upravljanje rizikom su generike norme, to znai da su ope prihvatljive i primjenjive u svim djelatnostima od javnih poduzea, dr avnih institucija, udruga ili pojedinaca. ISO norme za upravljanje rizicima su proizale i australskog i novozelandskog standarda za upravljanje rizicima AS/NZS 4360:2004 Standard for Risk Management i u veini sluajeva podloga su ISO normama.
TABLICA 1: Pregled normi za upravljanje rizicima
Naziv norme/standarda Svrha ili opis Djelokrug primjene
ISO Guide 73:2009 Risk Management Guidelines Smjernica za upravljanje rizicima
Ovaj rjenik/vodi pru a definicije opih pojmova vezanih za upravljanje rizikom. Cilj je poticati dosljedna shvaanja pristupa i opisa aktivnosti koje se odnose na upravljanje rizicima te koritenje jedinstvene terminologije upravljanja rizikom u poslovnim procesima, Ova norma pru a principe i ope smjernice za upravljanje rizicima. Odnosi se na bilo koju vrstu rizika bez obzira na njegovu prirodu, pozitivne ili negativne posljedice
Odnosi se na sve koji se bave upravljanjem rizicima kao i na one koji razvijaju vodie, procedure i pravila postupanja koji se odnose na upravljanje rizicima
ISO 31000:2009 Risk Management Upravljanje rizicima ISO 31010:2009 Risk Management Risk Assessment Techniques Upravljanje rizicima Tehnike procjene rizika ISO 31100:2011 Risk Management Upravljanje rizicima
Mo e se primijeniti na sve vrste organizacija, nije specifina za odreenu djelatnost; Primjena je dobrovoljna
Ova norma bavi se metodama procjene rizika, procesima procjene i odabirom tehnika procjene rizika
Ova norma pru a principe dobre prakse i smjernice za provedbu ISO 31000:2009
3.1. Okvir za upravljanje rizicima
Okvir za upravljanje rizicima prema ISO 31000 je sukladan PDCA krugu u sustavu upravljanja kvalitetom. Kada se uspostavi metodologija i obveze koje stvara spirala koja ukljuuje: n dizajn okvira; n provoenje upravljanja rizikom; n nadzor i pregled okvira i n stalno poboljavanje okvira. Ovo predstavlja PDCA krug za upravljanje poslovnim procesima aktivnosti po fazama PDCA kruga prikazane su u Tablici 2.
_______________________________________________________
77
TABLICA 2: Faze PDCA kruga za upravljanje rizicima prema ISO 31000:2009

Faza Aktivnosti
Plan Do Check Act
- utvrivanje konteksta - procjena rizika - plan obrade rizika - prihvaanje preostalog rizika Implementacija plana obrade rizika (kontrola sigurnosnih mjera) Kontinuirani nadzor i pregledi Odr avanje i poboljavanje procesa upravljanja rizicima
SLIKA 1: PDCA u ISO 31000:2009 Izvor: vlastiti
3.2. Upravljanje rizikom
Upravljanje rizikom je praksa u kojoj postoje procesi, metode i sredstva za upravljanje rizicima. Upravljanje rizikom osigurava disciplinirano okru enje za proaktivno donoenje odluka u kojem se: n obavljaju razliite aktivnosti u organizaciji; n vri kontinuirana procjena kako bi se utvrdilo to bi moglo krenuti u ne eljenom pravcu (rizici); n identificiraju rizici koji postoje; n vri procjena tih rizika i to iz aspekta njihove mogue uestalosti, vjerovatnoe i ozbiljnosti; n utvruje kojim rizicima treba posvetiti posebnu pa nju; n eliminiraju rizici koji se mogu eliminirati;
78
_____________________________________________________
smanjuju efekti onih rizika koji se ne mogu eliminirati; primjenjuju strategije o postupanju s tim rizicima; n uspostavljaju financijski mehanizmi kojima e se apsorbirati financijske posljedice onih rizika koji preostaju. Ciljevi upravljanja rizikom: n identificirati rizike, izvriti njihovu procjenu, a zatim ih eliminirati ili smanjiti na prihvatljiv nivo; n uspostaviti sisteme i procedure koje e se baviti identificiranim rizicima i to na proaktivan nain; n smanjiti direktni utjecaj ili posljedice i trokove incidenata koji se i dalje deavaju, tako to e se uspostaviti efikasne procedure rjeavanja incidenta.
n n
SLIKA 2: Prikaz upravljanja rizikom Izvor: vlastiti
_______________________________________________________
79
3. Zakljuak
Naprijed izneseno upuuje nas da u svim granama ljudskog djelovanja prisutni su razliiti rizici. Rjenik, terminologija i poimanje rizika bili su raznoliki, razliiti i donoenje normi koje su generike dobili smo ni alata primjenjivih u svim djelatnostima kako bi rizike prepoznali, evaluirali, utjecali na njih razliitim mjerama i na kraju upravljali istima. Najjednostavniji nain poimanja rizika i postupanja s istim je jednoznano odreivanje terminologije normama koje su meunarodno prihvaene i primjenjive.
Literatura
[1] ISO Guide 73:2009 Upravljanje rizicima Rjenik [2] ISO 31000:2009 Upravljanje rizicima Principi i smjernice [3] ISO 31010:2009 Upravljanje rizicima Tehnike procjene rizika [4] ISO 31100:2011 Upravljanje rizicima - Management
80
_____________________________________________________
SMJERNICA ZA ISTRA IVANJE NESREA NA RADU

GUIDELINE ON INVESTIGATION OF OCCUPATIONAL ACCIDENTS
Ana IJAKOVI1, Marija BATAK2, Ivana KRITO3
1HZZZSR, 2HZZZSR,
R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, asijakovic@hzzzsr.hr R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, mbatak@hzzzsr.hr 3HZZZSR, R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, ikristo@hzzzsr.hr
Sa etak: Svrha Zakona o zatiti na radu je provoenje mjera za poticanje unapreivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprjeavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia tj. prevencija. Zapoinjanje bilo koje preventivne aktivnosti u podruju sigurnosti i zatite zdravlja tra i analizu postojeeg stanja, a broj ozljeda na radu kod svakog poslodavca jedan je od va nih pokazatelja stanja i stupnja sigurnosti i zatite zdravlja radnika na radu. Pored svih mjera u zatiti na radu nesree nam se ne dogaaju, one su uvjetovane raznim rizicima, koji mogu potjecati od radnika, strojeva ili ureaja, opreme ali i upravljakog tima. Svrha ovog rada je prikazati filozofiju razmiljanja kako istra ivati nesree na radu prema Bowtai manici nizozemskog Storybildera, kao alata za temeljito istra ivanje uzroka nastanka incidenata i naina kako ta saznanja upotrijebiti u prevenciji nesrea kako se ista tetna situacija ne bi ponovno dogodila.
Kljune rijei: prevencija, ozljeda, nesrea, Bowtai alat, storybilder

Abstract: The purpose of The Occupational Health and Safety Act is to establish measures to improve workers health and safety, prevent injuries, occupational diseases, other diseases related to work and protection of the environment i.e. prevention. Starting any preventive activity in this area requires an analysis of existing conditions and the number of injuries at work is one of the most important indicators of health and safety condition at work. Alongside all safety measures, occupational accidents do not just happen to us, they are caused by various risks, which may derive from employees, machines or devices, equipment and management team. The aim of this paper is to present the philosophy of thinking as a team for investigation of occupational accidents according to the Bowtie - Dutch Storybuilder as a tool for thorough researching causes of incidents and ways to use this knowledge in prevention of accidents so that the same adverse event wouldnt reoccur.
Keywords: prevention, injury, accident, Bowtie tool, Storybuilder

_______________________________________________________
81
1. Uvod
Svrha i cilj zatite na radu je sprjeavanje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, bolesti vezanih uz rad te zatita radnog okolia ali i ouvanje radne sposobnosti svakog pojedinog radnika tijekom njegova radnog vijeka. Zatita na radu mo e se provoditi samo onda kada su poslodavcu i radniku poznati rizici, uzroci nesrea na radu i naini sprjeavanja njihova nastanka, te kada radnik zna, mo e i eli raditi na siguran nain. Cjelovito istra ivanje uzroka nastanka nesrea na radu treba biti podloga za sistematsko poduzimanje mjera sigurnosti sa temeljnom svrhom ouvanja zdravlja i ivota. Zdravlje svakog pojedinog radnika jedan je od osnovnih preduvjeta za ostvarenje sve dueg radnog vijeka, kvalitete proizvoda ali i poveanja produktivnosti. Osim brojanih pokazatelja, stvarnu i dublju sliku stanja zatite na radu kod poslodavca mogue je dobiti istra ivanjem svih incidenata vezanih za zatitu na radu. Cilj ovog rada je prikazati smjernicu za istra ivanje nesrea na radu temeljenu na filozofiji Bowtai- manice nizozemskog Storybildera kao alata za temeljito istra ivanje uzroka nastanka incidenata i naina kako ta saznanja upotrijebiti u utvrivanju direktnog, indirektnog i temeljnog uzroka tj. prevenciji kako se isti tetni dogaaj ne bi ponovno dogodio.
2. Pokazatelji zatite na radu u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj bilo je prema podacima Dr avnog zavoda za statistiku u 2010. godini bilo registrirano cca 120.000 pravnih subjekata koji su zapoljavali cca 1.400.000 radnika i zatitu na radu su poslodavci morali provoditi sukladno Zakonu o zatiti na radu. U 2010. godini prema podacima HZZZSR-a dogodilo se cca 13.588 ozljeda na radu i iz analize ozljeda koje je proveo HZZZSR za 2010. godinu najei uzrok nastanka ozljeda je via sila s 30% uea te ostali uzroci s 20% uea, to nam govori da na gotovo 50% uzroka nastanka ozljeda nemamo saznanja to je iste uzrokovalo kao to nemamo niti odgovor u smislu preporuke mjera kako se iste ozljede ne bi ponovile.
3. Kako istra ivati

Poetak bilo koje preventivne aktivnosti u podruju sigurnosti i zatite zdravlja tra i analizu postojeeg stanja, a broj ozljeda na radu kod svakog poslodavca jedan je od va nih pokazatelja stanja i stupnja sigurnosti i zatite zdravlja radnika na radu. Osim brojanih pokazatelja, stvarnu i dublju sliku stanja zatite na radu kod poslodavca mogue je dobiti samo istra ivanjem svih incidenata vezanih za zatitu na radu. U sklopu projekta Matra 2011. koji je Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu provodio u suradnji s nizozemskom vladom i njihovim ekspertima u podruju sigurnosti i zatite zdravlja, prikazan nam je online alat sa grafikim sueljem za koritenje bowtai manice koji se koristi za registraciju i analiziranje nesrea/incidenata na radu, unoenjem uzronih putova po modelima koji su standardizirani za 36 scenarija (najeih naina uzroka nastanka ozljeda). Dobrobit od istra ivanja je prije svega u identifikaciji uzroka (direktnih, indirektnih i temeljnih) nesrea/incidenata kojima trebamo sprijeiti ponavljanje istih ili slinih nesre82
_____________________________________________________
SLIKA 1: Bowtai manica Izvor: www.storybiler.eu
a, to je takoer nain kako da se poboljaju radne procedure i upute, i naravno poboljanje sigurnosti radnog okolia koje sigurno dovodi do vee produktivnosti. Temeljni pojmovi: n Nesrea na radu je neplanirani, ne eljeni dogaaj koji remeti normalnu radnu aktivnost i vodi do ozljeda ili materijalnih gubitaka. n Incident je neplanirani i ne eljeni dogaaj koji remeti normalnu radnu aktivnost ali ne rezultira ozljedom ili materijalnom tetom. n Direktni uzrok nesree predstavlja neplanirano oslobaanje/djelovanje energije ili opasnog materijala. n Indirektni uzrok nesree predstavljaju nesigurni radni postupci ili proizlaze iz nesigurnih radnih uvjeta. n Stvarni (temeljni) uzrok nesree predstavljaju neadekvatne Odluke poslovodstva, nedostatak ili neadekvatna politika sigurnosti, osobni imbenici i imbenici radnog okolia.
TABLICA 1: Primjeri direktnog, indirektnog i temeljnog uzroka
Direktni uzrok Indirektni uzrok Temeljni uzrok
Pad radnika s visine Zahvaanje ruku radnika izmeu pokretnih dijelova Premorenost Udar vozila
Neispravna zatitna ograda Neispravna zatita Nesigurni radni postupci Kvar koionog sustava
Nedostatak nadzora / loe odr avanje Nedostatak nadzora / loe odr avanje Radna i sigurnosna politika Neadekvatno odr avanje
_______________________________________________________
83
4. Kako istra ivati

Sam postupak istra ivanja definira se kao promjenjiv i dinamian proces. Od istra itelja se zahtjeva da bude struan, etian a ipak fleksibilan i prilagodljiv, pristup istra ivanju treba biti smislen, planski i organiziran. S ciljem da istra ivanje bude uspjeno, ono mora ukljuiti osnovne elemente koji smjernica daje, mora imati suvisle ciljeve, mora imati koncipiranu strategiju i raspolo ive resurse. Potrebno je istai da ne postoje dva ista istra ivanja (kao ni dvije identine nesree) i da svako od njih ima svoje karakteristike i osobitosti. Istra ivanja zahtijevaju veliku koliinu resursa ali i vremena za rjeavanje problema, to je obino u suprotnosti s politikom poslovanja koja se temelji na naelu da je vrijeme novac. Tim za istra ivanje trebao bi se sastojati od najmanje tri lana, od kojih voditelj tima treba biti strunjak za zatitu na radu, tehnolog i rukovoditelj radnog procesa. Istra ivanje je potrebno provesti kroz 5 koraka: 1) Kontrola mjesta tetnog dogaaja (prije svega potrebno je ozlijeenima osigurati prvu pomo, kontrolirati prisutne opasnosti, osigurati mjesto dogaaja i sauvati dokaze). 2) Prikupljanje svih podataka o incidentu (preporua se snimiti karakteristine fotografije, izraditi tlocrte, crte e obaviti izmjere, prikupiti podatke o nesrei na nain da se odgovori na pitanja: l to se je dogodilo, l tko je ozlijeen ili tko je bio ukljuen, l gdje se je incident dogodio, l kada u koje vrijeme, u kojoj fazi procesa, l zato je nesiguran postupak ili uvjet rada bio dozvoljen, nedovoljna edukacija, nadzor, neprovoenje pravila, odr avanje) l kako se ponavljanje slinog dogaaja mo e sprijeiti u budunosti?, 3) Analiziranje podataka. Pri analizi dobivenih podataka bitno je utvrditi to je bilo propisani proces, koje je odstupanje utvreno, to je utvreno. 4) Pisanje detaljnog izvjetaja. O svemu utvrenom potrebno je napisati iscrpno izvjee sa svim utvrenim injenicama, potrebno je sve radnike upoznati sa nalazom, potrebno je sve nivoe ovlatenika poslodavca upoznati s izvjeem, i naravno rezultate ukljuiti u reviziju Procjene opasnosti. 5) Provoenje korektivnih mjera i povratne informacije. Potrebno je provesti korektivne-popravne radnje u smislu prevencije ponavljanja dogaaja i provoditi nadzor nad stanjem sigurnosti. Pod toj aktivnosti podrazumijeva se i izrada Plana i programa osposobljavanja za rad na siguran nain i po potrebi i naknadnog doosposobljavanja u odnosu na utvreno injenino stanje rezultata istra ivanja.
5. Zakljuak
Uloga strunjaka zatite na radu u istra ivakom postupku je od posebne va nosti i preporua se dodatno struno osposobljavanje za provoenje takvih zahtjevnih aktivnosti.
84
_____________________________________________________
Svrha istra ivanja ozljeda/nesrea ili incidenata ne smije slu iti iskljuivo u svrhu pronala enja krivaca, ve utvrivanje stvarnih uzroka nesree/incidenta, kako bismo utvrdili i proveli korektivne mjere sigurnosti i zatite zdravlja koje e sprijeiti ponavljanje istih ili slinih nesrea u budunosti. Bitno je da svi oni koji sudjeluju u istra ivanju nesrea u potpunosti razumiju slijed dogaaja, da mogu odrediti trenutak u kojem je neto krenulo po zlu, to je faza kada istra iva mo e zapoeti slijediti tijek ne eljenih dogaanja i utvrditi zato se incident dogodio i jo va nije koji su temeljni uzroci incidenta, i koje su korektivne mjere da se isti ne ponovi. Obzirom na stanje zakonodavstva zatite na radu potrebno je definirati Zakonom o zatiti na radu to je ozljeda na radu, nesrea na radu, incident i ni drugih pojmova da budu jednoznano odreeni. Takoer je potrebno definirati te inu ozljede kako bi se olakalo postupanje strunjaku za zatitu na radu tako i poslodavcu koji koristi ugovorne usluge ovlatenih drutava za zatitu na radu. Obzirom na skori ulazak Hrvatske u EU preporua se hitno izraditi/preuzeti ifriranje ozljeda na radu i profesionalnih bolesti sukladno ESAW-u i EODS-u.
Literatura
[1] Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 114/03, 100/04 (l. Zakona o gradnji), 86/08, 116/08 (l. Zakona o Dr avnom inspektoratu), 75/09) [2] Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz podruja zatite na radu (NN 52/84) [3] www.storybuilder.eu od 28.03.2012.
_______________________________________________________
85
86
_____________________________________________________
NEKI ELEMENTI SIGURNOSTI I ZATITE NA RADU ZA LOVNOTEHNIKE OBJEKTE

SOME ELEMENTS OF WORK SAFETY AND PROTECTION FOR GAMEHUNTING STANDS
Zlatibor TOMAS1, Marko O URA2, Davorin ANDRIJAEVI3
1Vodovod
i kanalizacija, d.o.o, HRVATSKA, zlatibor.tomas@gmail.com 2Veleuilite u Karlovcu, HRVATSKA, marko.ozura@vuka.hr 3Hrvatske ume, d.o.o., HRVATSKA, davorin.andrijasevic@hrsume.hr
Sa etak: Lovstvo je gospodarska djelatnost u sklopu koje se dio lovnih aktivnosti koja se dijelom odvija na visini te kao takva podrazumijeva odreene rizike za same sudionike. Lovnotehniki objekti ne podlije u ishoenju dozvola za gradnju, ali moraju zadovoljavati ope graevinske norme statike i sigurnosti. U ovom radu cilj je analizirati lovnotehnike objekte kao graevinske objekt i usporediti ih sa opasnostima jednog gradilita. Kljune rijei: lovnotehniki objekti, rad na visini, sigurnost i zatita na radu, lovstvo Abstract: Hunting is an activity that partly occurs at an altitude and as such it implies certain risks for the participants. Hunting-technical facilities are not subject to obtaining building permits, but they must meet the general construction standards of statics and safety. The aim of this paper is to analyze the hunting-technical facilities as construction facilities and compare them with the dangers of a construction site. Keywords: hunting-technical facilities, work at an altitude, work safety and protection, game hunting
1. Uvod
Lovstvo i lovljenje divljai nije samo rekreativna aktivnost, ve i gospodarska djelatnost koja obavezuje lovoovlatenika na provedbu mjera gospodarenja divljai, odnosno provedbu lovnogospodarske osnove propisane Zakonom o lovstvu [13]. Sukladno lovnogospodarskoj osnovi u lovitu se izrauju razni lovno - tehniki i lovno - gospodarski objekti koji omoguavaju jednostavnije i kvalitetnije gospodarenjem divljai. Svi navedeni objekti (zasjedi, osmatranice, otvorene ili zatvorene, natkrivene ili nenatkrivene eke,..) konstruktorski pripadaju jednakim zakonitostima statike i redovitog odr avanja bez obzira na svrhu i nain upotrebe. U ovom lanku nee biti obraivani i valorizirani objekti
_______________________________________________________
87
neprofitabilnih lovakih udruga i pojedinaca, ve gospodarskih i pravnih subjekata registriranih za djelatnost iz podruja lovstva. Takoer treba naglasiti da gospodarski subjekt koji posluje na odreenom tr itu, du an je brinuti, ne samo o sigurnosti i zatiti na radu vlastitih djelatnika, ve i pru atelju usluge (kupcu), u ovom sluaju lovnom gostu. Izgradnja objekata u lovitu prethodno mora biti raunski provjerena i statiki dokazana od ovlatene osobe za projektiranje. Kvaliteta lovnotehnikih objekata odraz je strunosti upravljanja lovitem i gospodarenja divljai.
2. Rasprava
Lovnotehniki objekti - eke namijenjeni su lovu i koritenju divljai [6] te moraju biti izgraeni u potrebnom broju koji osigurava provedbu propisane lovnogospodarske osnove (LGO) sadr aj lovnogospodarske osnove definiran je Pravilnikom o sadr aju, nainu izrade i postupku donoenja, odnosno odobravanja LGO, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai [6]. Iako se eka tumai kao jednostavna graevina [4] Zakon o prostornom ureenju i gradnji[9] definira da se pri graenju jednostavnih graevina i radova, drugih graevina i radova te drugih zahvata u prostoru mo e pristupiti bez akta kojim se odobrava graenje i/ili bez lokacijske dozvole. Vrlo je va na konstatacija da se pri graenju graevina i izvoenju gore navedenih radova investitor i izvoa du ni pridr avati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje [4]. Propisi vezani uz zatitu na radu ne propisuju niti eksplicitno spominju eke. Ipak treba naglasiti da je lovno tehniko osoblje tj. zaposlenici lovita, kao pravnog subjekta, obavljajui svoje svakodnevne poslovne obveze, izlo eno slinim opasnostima, kao i izvoai graevinskih radova na skeli. Kroz ovu raspravu stvoreno je miljenje da bi se osnovne dimenzije kritinih elemenata eke (ljestve, ograde, podovi) trebali to se nosivosti tie izvoditi po statikom projektu, a konstrukcijski minimalno potivati dimenzije, visine i razmake navedene u Pravilniku o zatiti na radu za radne i pomone prostore i prostorije, bez obzira to ovi objekti njima ne podlije u. Ugovorom su definirani meusobni odnosi, izmeu ostalog i odredbe o dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehnikih objekata, te njihovoj pripadnosti nakon isteka trajanja ugovora, kao i naknada za negativnu razliku divljai, lovnotehnikih i lovnogospodarskih objekata nakon trajanja koncesije, otkaza ili jednostranog raskida ugovora.
3. Analiza opasnosti
Korisnici (lovni gosti ili lovno tehniko osoblje) eka izlo eni su brojnim opasnosti. U radu su navedena mjesta izvora opasnosti uzrokovanih nepravilnom konstrukcijom i neadekvatnim odr avanjem. Ljestve su nu ni element za svladavanje visinske razlike. Penjui se ljestvama korisnik je izlo en mogunosti pada sa ljestvi, zbog: n neispravne/ nepropisne izvedbe; n nepropisnog rasporeda poprenih preki (nepravilni i/ili prevelik razmak); n nepravilne irine ljestvi; n strah od visine i vrtoglavica; n dotrajalosti ili oteenosti ljestvi (trulost, oteenje ivotinjama).
88
_____________________________________________________
Ograda na odmoritu, takoer mo e biti izvor opasnosti i povrede - pada ukoliko nije propisane visine, nema dovoljan broj horizontalnih ili vertikalnih preki (uz uvjet da nije ispuna). Ograda treba biti adekvatne visine, kako bi poslu ila kao fiziki oslonac i stabilizacija lovcu pri odstrelu. Takoer empirijski je dokazano, da ograda eke mora biti ispunjena zbog lakeg prikrivanja korisnika. Nepostojanje zatitnih vrata na eki ili na odmoritu izvedene zatite od pada u dubinu mo e biti jedan od uzroka ozljeivanja. Takoer dotrajalost ili oteenost ograde je znaajan izvor opasnosti. Podnica odmorita meu prirunim stubama kao i podnica unutranjosti eke, ukoliko je poddimenzionirana i nekvalitetno izvedena, dotrajala ili oteena takoer mo e biti uzrok pada korisnika. Uzrok opasnosti mo e biti i naruena stabilnosti cijelog objekta ili njegovih pojedinih dijelova.
4. Mjere zatite i sigurnosti

Lovnogospodarski i lovnotehniki objekti su objekti u lovitu podlo ni oteenjima od divljai, atmosferilija kao i napadima sekundarnih tetnika na drvu. U obrascu LGO 11 i PUD 12 predviena je evidencija radova na objektima u lovitu. Tijekom lovne godine trebalo bi uestalije i detaljnije obavljati interne (na razini lovita) kontrolne preglede (opirniji i uestaliji nego u LGO 11). Pri tome bi bilo dobro voditi internu evidenciju na nivou tzv. kontrolne knjige eke (iji pojam i postojanje predla emo) gdje bi se u kontrolnim listovima eke koji su sastavni dio kontrolne knjige (i predstavljaju neispunjene obrasce za popunjavanje) uestalijim opa anjima kritinih dijelova eke (ljestve, ograde, podovi) sistemom upitnika i opisom oteenja izvrio pregled eke. Uestalost pregleda eke bi trebalo poveati odnosno pregled obavljati poslije nevremena, teta od divljai, po ara, poplave i sl. Miljenja smo da LGO-11 i PUD-12 ne daju dovoljno dobru sliku za sigurnost korisnika tih objekata. Dosljednija primjena propisa kod konstrukcije izvedbe objekata prema pravilima ZNR [12, 7, 8] sadr i: n razmak horizontalnih preki ljestava ne vei od 30 cm [7, 8]; n debljina horizontalnih preki koja zadovoljava nosivost kao letva 2448 mm, urezinih u vertikalne preke [7]; n zabranjena je upotreba ljestava sa prekama prikovanim avlima za strane, kao i ljestava sa polomljenim ili nedostajuim prekama ili drugim oteenjima (napukla strana ili preka i sl.) [7]; n irina ljestava izmeu vertikalnih preki minimalno treba biti 45 cm; n visina ograde na odmoritu min 100 cm. [7, 8]; n razmak horizontalnih preki ograde ne smije biti vei od 25 cm [8]; n postava vrata ili po penjanju na odmorite postavljanje monta no-demonta nih horizontalnih preki na otvor u razmaku i dimenzijama kao i dijelovi ostale ograde; n izvedba poda od mosnica min. debljine 50 mm. Razmisliti o uvoenju uestalijeg (prema Procjeni opasnosti samo za zaposlenike lovita) od 5 godina kontrolnog lijenikog pregleda vezanog uz rad na visini (lijeniki pregled za noenje oru ja sadr i elemente pregleda za rad na visini no on se ponavlja tek
_______________________________________________________
89
svake 5. godine, dok se lijeniki pregled u graevinarstvu za rad na visini ponavlja svake godine [5]).
SLIKA 1: Skica nekih izvora opasnosti na zatvorenoj eki [1, 2]
5. Zakljuak
Iz dosadanje prakse viene u lovitima mogue je zakljuiti da treba: n Poveati sigurnost pri koritenju lovno tehnikih objekata zbog poveanja gospodarske i turistike ponude u lovitima RH. n Kroz primjenu propisa ZNR pridonosi se profesionalizmu i udobnosti pri koritenju objekata. n Lovnotehniki objekti ne smiju biti na ivim stablima [11] n Lovnotehniki objekti su odraz stanja, brige i strunosti u gospodarenju nekim lovitem. Kroz ovaj lanak nisu date primjedbe na va ee zakonske propise ve osvrt i prijedlog lovozakupnicima na poveanje sigurnosti korisnika eka.
90
_____________________________________________________
Literatura
[1] Andrai, D. Objekti tehnikog ureenja lovita i uzgajalita divljai, Lovaki savez Hrvatske, 1982. [2] Andrai,D.: Zoologija divljai i lovna tehnologija, SNL, Zagreb. [3] Darabu,S., Jakeli,I. Z.: Osnove lovstva, Hrvatski lovaki savez, Zagreb, ISBN 953-6109-03-4,1996. [4] Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima (NN 21/09, 57/10,126/10,48/11) [5] Pravilnik o poslovima na kojima radnik mo e raditi samo nakon prethodnog i redovitog utvrivanja zdravstvene sposobnosti (NN 70/10) [6] Pravilnik o sadr aju, nainu izrade i postupku donoenja, odnosno odobravanja LGO, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai (NN 40/06) [7] Pravilnik o zatiti na radu u graevinarstvu (SL br. 42/68) [8] Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (NN br. 6/84 i 42/05) [9] Serti,D.:Uzgoj krupne divljai i ureivanje lovita, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, ISBN 978-9537343-14-9,2008. [10] Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07,38/09, 55/11, 90/11) [11] Zakon o umama (NN 140/05., 82/06., 129/08. i 80/10) [12] Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09) [13] Zakonu o lovstvu (NN 140/05 i 75/09, 153/09)
_______________________________________________________
91
92
_____________________________________________________
RISK ASSESSMENT OF WORKING PLACES AT POWER PLANT REK BITOLA, REPUBLIC OF MACEDONIA, ACCORDING TO OCCUPATIONAL SAFETY AND HEALTH
PROCJENA RIZIKA RADNIH MJESTA NA ELEKTRANI REK BITOLA, REPUBLIKA MAKEDONIJA, PREMA ZATITI NA RADU I ZATITI ZDRAVLJA
Magdalena TRAJKOVSKA TRPEVSKA, Elena TRPCEVSKA, Dejan MITREVSKI, Trajce SRBINOSKI
Tehnolab Ltd, Skopje, PO.Boxz. 827, MACEDONIA, tehnolab@tehnolab.com.mk
Abstract: The employer is responsible for providing conditions concerning health and safety of the employee during the working processes, considering every occupational aspect. The employer is obligated to adjust the working process in accordance with the employees abilities, thus working environment and work equipment must be safe and harmless taking in consideration the health of the employee and characteristics of the working process. The right of occupational health and safety is common human and working right. The analysis and risk assessment of working places is a complex process with multidisciplinary approach consisted of three mutually connected and consecutive processes: risk assessment, risk management and risk reporting. Risk assessment is the key element of risk analysis. This Paper describes the procedure for risk assessment of the working places in power plant REK Bitola, Republic of Macedonia (energy industrial facility, power plant with mine). Risk assessment of 652 working places at REK Bitola is prepared using the BG (Berufsgenossenschaften) method and Nohl-Thiemeck matrix. The range of occupational risk (P) is defined as multiple of the weight of harmful consequence (T) and the probability (B), P=TxB. Regarding the assessed increased and medium high risk the employee REK Bitola is conducting activities for eliminating and decreasing the occupational risk. Keywords: occupational safety and health, risk assessment, BG method, Identified dangers and hazards, range of occupational risk.
_______________________________________________________
93
Sa etak: Poslodavac je odgovoran za osiguravanje uvjeta u vezi zdravlja i sigurnosti zaposlenika tijekom radnog procesa, razmatrajui svaki aspekt sigurnosti pri radu. Poslodavac je du an prilagoditi radni proces u skladu sa zaposlenikovim sposobnostima, ime radno okru enje i oprema za rad moraju biti sigurni i bezopasni uzimajui u obzir zdravlje zaposlenika i karakteristike radnog procesa. Pravo zatite zdravlja i sigurnosti je uobiajeno ljudsko i radno pravo. Analiza i procjena rizika radnih mjesta je slo en proces multidisciplinarnog pristupa a sastoji se od tri meusobno povezana i konsekutivna procesa: procjena rizika, upravljanje rizikom i izvjetavanje o riziku. Procjena rizika je kljuni element analize rizika. Ovaj rad opisuje postupak za procjenu rizika radnih mjesta u elektrani REK Bitola, Republika Makedonija (energetski industrijski pogon, postrojenje s rudnicima). Procjena rizika od 652 radnih mjesta u REK Bitoli je pripremljena pomou BG (Berufsgenossenschaften) metode i Nohl-Thiemeck matrice. Raspon profesionalnog rizika (P) je definiran kao umno ak te ine tetnih posljedica (T) i vjerojatnosti (B), P = TxB. Uzimajui u obzir procjenjeni poveani i srednje visoki rizik za zaposlenike, REK Bitola provodi mjere za eliminaciju i smanjenje profesionalnih rizika. Kljune rijei: zatita na radu i zatita zdravlja, procjena rizika, BG metoda, Identificirane opasnosti i rizici, raspon profesionalnih rizika
1. Introduction
Occupational safety and health is not only legal issue, it is an essential component for increasing the production and economic growth of each company. At the same time it means an opportunity for establishing balance between the economic interest, productivity, health and working capability of the working population. The right of occupational health and safety is common human and working right. Humans health is the most important issue. The workers are spending 8 hours of the day at work. Therefore, the basic human right for fair and reasonable working conditions must be respected and it is an obligation and responsibility of the community. The key elements for achieving the goal no accidents at work are continued education, activity, significance and experience. It is everybodys obligation to take care for his own safety as well as for the safety of his colleagues during the working process which is a basic preventive measure regarding human and material level. The studies of the working processes have shown that occupational safety and health aims to determine the interconnection of the production factors whish will provide the optimal protection of the workers life, health and working ability. It means that the aim of occupational safety and health is to assess the risks and hazards which can lead to professional injuries and diseases in order to take preventive actions. According to the Law on Occupational health and safety (Official Gazette of R.M. No 92/07) the employer is responsible for providing conditions concerning health and safety of the employee during the working processes, considering every occupational aspect . The employer is obligated to conduct occupational safety and health measures according to the following principles: n avoiding and assessing the risks which can be avoided, n managing the risks from the beginning,
94
_____________________________________________________
adjusting the job to the person, especially regarding the characteristics of the working place and working environment, n adjusting the technological progress and providing full safety strategy for the working conditions, n giving priority to collective safety measures against individual measures, n adjusting the working process to the workers ability taking into account the nature of the work. According to the principles above the employer is obligated: n to prepare a risk assessment for each working place, n to prepare a Safety statement for each working place. The energy industrial facilities are bound to invest in safe working technologies and processes, improvements of working conditions and preventing professional injuries and diseases. They have to create and develop policies for healthy worker at healthy working place. This paper describes the procedure for risk assessment of working places at energy industrial facility AD ELEM Skopje, power plant REK BITOLA, Bitola.
n
2. Risk Assesment
Risk assessment is a quantaty measure of the possibility of occurring harmful effects on workers health as a result of existing dangers and hazards. The risk assessment of the working place includes analysis of: n Basic data (name, qualifications, working abilities and requrements). n Description of the organization of work. n Technology and working process at the working place, description of work equipment and personal protective equipment. n Testing of the exsisting safety and helath conditions. n Recognition and determination of the dangers and hazards at the working place. n Quantity determination of the hazards (chemical, physical and biological) and dangers. n Assessment of the exposition and effects and defininig the risk level (low, increased, medium high, high and particularly hign risk). n Planning of preventive of corrective actions to eliminate or reduce the risk. n Documenting the conducted risk assessment. The most comlex part of the risk assessment is determing the working conditions which includes: n Identification and quantity determination of the hazards (chemical, physical and biological) and dangers. n Assessment (determination) of the exposition to these hazards and dangers. n Quantification of the risk. Identification of the hazard is a procedure for recognizing the environmental factor and defining its physical, chemical and other characteristics. During hazard identification the presence of the harmful agens in the environment and in humans body is determined as well as the ability of the agens to cause adverse health effects and diseases. Assessment of the exposition means determing the harmful substances which are present in the working environment and absorbing of those substances into the body of the professional exsposed workers.
_______________________________________________________
95
Quantification of the risk includes assessment of the possible impact of the identified hazard and danger on the workers health, as well as the occurrence of the adverse health effects and disease. During year 2010 and 2011 Tehnolab Doo Skopje has performed risk assessment of 652 working places in the energy industrial facility Power plant REK BITOLA, Bitola. The risk assessment is conducted according to applied techniques for identification of hazards and dangers (measurements of microclimate conditions, physical and chemical hazards and identification of the present dangers in the working environment at energy industrial facilities), the risk range is determined and plan for risk reducing measures is prepared. The risk assessment is prepared using the BG (Berufsgenossenschaften) method. According to this method the range of occupational risk (P) is defined as multiple of the weight of harmful consequence (T) and the probability (B), P=TxB and Nohl-Thiemeck matrix. (Table 1).
TABLE 1: Nohl-Thiemeck matrix (55)
T = weight of harmful consequence INJURY DISEASE (1) = very unlikely (2) = probably, but uncommon B = Probability dangers/hazards/efforts (3) = probably under certain conditions (4) = can be expected (5) = occurs without a doubt A A 1 2 3 4 5 B B 2 4 6 8 10 C C 3 6 9 12 15 D D 4 8 12 16 20 E E 5 10 15 20 25
Legend
Weight of the harmful consequence - INJURY A - very light injury B - light injury C - medium severe injury D - severe injury E - very severe injury, collective accident, lethal injury Weight of the harmful consequence - DISEASE A no consequences B consequences which have significant impact on the working ability / consequences which cause temporary work inability C consequences which can limit the working ability D permanent consequences which cause working disability E permanent consequences which significantly limits the human activities / lethal disease
Table 2 presents the significance of risk range in terms of urgency and priority of implementing the safety measures.
TABLE 2: Urgency for implementing safety measures
Risk range Urgency for implementing safety measures
1, 2, 3, 4, 5 6, 8, 9 10, 12 15, 16 20, 25
low risk, planning and implementin additional measures is not required, the current condition should be maintained increased risk, planning and implementing safety measures within one to two years is required medium high risk, planning and implementing safety measures within 6 months is required high risk, planning and implementing safety measures within 1 month is required particularly high risk, the working process should be stopped in the danger area and safety measures must be implemented
96
_____________________________________________________
3. Research Results
Danger recognition, identification and determination of the hazards as well as the assessment of the exposition on the working places is done using the following techniques: n Onsite inspection . n Check list for danger and hazard checking - questionnaire . n Interview with the worker. n Measuring the working conditions (microclimatic conditions, physical and chemical hazards). Example of working place risk assessment The risk assessment of working places at REK Bitola is conducted using the NohlThiemeck risk matrix (5 x 5), (Table 3).
TABLE 3: Example of risk assessment of working place at REK Bitola
Exposition during 8 hour working shift Consequence Injury Propability Professional Weight Disease Disease related with the job Risk Weight Weight 10 11
Hazards/dangers/loads
Working places
Type
Type
Type
Spinning and moving parts Bagger operator Internal transport Dust
from 21 to 40%
Lacero contusional injury, amputation Pushing, falling and contusion /
10
less than 20% from 41% to 60% from 61 to 80%
5 Chronic bronchitis
Noise
Ear damage
Incorrect body position (sitting, bending, e.t.c)
from 61% to 80%
Mascular and skeleton loads, back pain
Risk quantification The working place bagger CPc 1300 operator is asigned as working place with medium high risk.
_______________________________________________________
97
Most influential dangers and hazards in REK Bitola, Bitola For all of 652 working places at REK Bitola, Bitola most characteristic dangers and hazards are: n Mechanical dangers, spinning and moving parts and internal transport. n Dangers related with the characteristics of the working place slippery surfaces and working on hight. n Chemical hazards dust and gases. n Physical hazards noise, vibrations, radiation, working on open space. n Hazards related with psychological efforts incorrect body position (longtime sitting, standing, bending e.t.c). n Hazards related with the organization of work psychological loads and responsibilities.. Summary for the total risk for the identified dangers and hazards for working places at REK Bitola (power plant and mine) are given on Figure 1 and Figure 2.
FIGURE 1: Dangers and hazards at working places in power plant
FIGURE 2: Dangers and hazards at working places in mine
98
_____________________________________________________
Defined risk level by working places at REK Bitola, Bitola The risk assessment of 652 working places at energy industrial facility REK Bitola leads to the following conclusion: 143 working places (22%) are with small occupational risk, 395 working places (61%) are with increased occupational risk and 114 working places (17%) are with medium high occupational risk for the employees (Table 4).
TABLE 4: Research results
Total number of working places Defined risk level Low risk Increased risk Medium high risk
Production unit
Power plant Mine Suvodol and Brod Gneotino Total for REK Bitola, Bitola
295 357 652
98 45 143 (22%)
179 216 395 (61%)
18 96 114 (17%)
4. Conclusions
n n
Risk assessment of the working places is a legal obligation for the employer according to the Macedonian laws. The risk assessment goals are: l Minimizing/eliminating the dangers and hazards; l Informing of the employees; l Trainings of employees; l Implementing organizational, technological and personal protection measures The analysis of total 652 working place has shown the following: l 14 working places or 17% are evaluated as working places with medium high occupational risk. For those working places measures should be planned and carried out within 6 months. l 395 working places or 61% are evaluated as working places with increased risk. For those working places measures should be planned and carried out within one or two years. l 43 working places of 22% are evaluated as working places with small risk. For those working places there is no need for planning and carring out additional measures. As a result of present dangers and hazards at energy industrial facilities impact on the workers health is expected and this can lead to temporary or limited working disability. Energy industrial facility REK Bitola is obligated to implement measures for occupational and health safety according to the conducted risk assessment.
Literature
[1] Law for occupational safety and health (Official Gazzeta of Republic of Macedonia no.92/07 dated 24.07.2007) [2] Rulebook for preparing Safety Statement, its content, as well as data according to which the risk assessment is based (Official Gazzeta of Republic of Macedonia no.02/09) _______________________________________________________
99
[3] Prepared documents Safety statement with risk assessment of working places in energy industrial facilities in Republic of Macedonia, prepared by Tehnolab Doo Skopje [4] Bsc. Trajkovska Trpevska M., Tehnolabs experiences in determination of working conditions, Risk assessment,Januari 2008 [5] Prof. D-r Stikova E. Risk and risk analysis, march 2008 [6] Bsc. Trajkovska Trpevska M., Determination of working conditions as basic for risk assessment of the working places, International symposium Energetic 2008, Ohrid, Republic of Macedonia [7] Bsc. Trajkovska Trpevska M., Trpcevska E., Mitrevski D., Atanasovska L. Risk assessment of working places at energy industrial facilities according to Law on occupational safety and health, International symposium Energetic 2010, Ohrid, Republic of Macedonia
100
___________________________________________________
ANALIZA OZLJEDA, PROFESIONALNIH BOLESTI I POREMEAJA U PROCESU RADA ADRIADIESEL d.d.

ANALYSIS OF INJURIES, OCCUPATIONAL DISEASES AND DISORDERS IN THE WORKING PROCESS OF ADRIADIESEL d.d.
Nikola TRBOJEVI1, Anica KRI ANI RATKOVI 2, Bojan TRBOJEVI3
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47 000 Karlovac, HRVATSKA, nikola.trbojevic@vuka.hr 2Adriadiesel d.d., Mala vara 155, 47 000 Karlovac, HRVATSKA, znr@adriadiesel.hr 3Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, R. Cimermana 64, 10 020 Zagreb, HRVATSKA, btrbojevic@hzzzsr.hr
1Veleuilite
Sa etak: Analiza ozljeda na radu raena je za vremensko razdoblje 2006.2010. godine. Namjena praenja ozljeda na radu i analiza istih, u promatranom periodu, je poduzimanje odgovarajuih organizacijskih mjera u proizvodnom procesu, koje za cilj imaju otklanjanje uzroka koji dovode do ozljeda radnika, profesionalnih bolesti i drugih poremeaja u procesu rada. Kljune rijei: proces rada, ozljede na radu, analiza ozljeda Abstract: Analysis of occupational injuries was performed for the period 2006-2010. The purpose of monitoring occupational injuries and their analysis for the observed period is to take appropriate organizational measures in the manufacturing process aimed at eliminating the causes that lead to worker injuries, occupational diseases and other disorders in the work process. Keywords: work process, occupational injuries, injury analysis
1. Uvod
U svim proizvodnim procesima postoji mogunost ozljeivanja radnika. Iz tog razloga zadatak je organizacije zatite na radu da mogue ozljede svede na najmanju moguu mjeru. Praenje ozljeda, profesionalnih bolesti i poremeaja u procesu proizvodnje te evidencija istih u proteklom vremenskom razdoblju, od 2006. do 2010. godine, raena je u tvrtci Adriadiesel d.d. uz odgovarajuu analizu radi poduzimanja potrebnih organizacijskih mjera koje za cilj imaju smanjenje ozljeda i profesionalnih bolesti.
_____________________________________________________
101
2. Pregled ozljeda
Kretanje ozljeda u tvrtki u vremenskom periodu od 2006. do 2010. godine prikazano je u
Tablici 1.
TABLICA 1: Pregled ozljeda po godinama
Godina Broj ozljeda Od toga tekih Od toga skupnih
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupno za 5 godina
2 8 4 8 5 27
0 1 1 0 0 2
0 0 0 0 0 0
U razdoblju zadnjih 5 godina dogodilo se 27 ozljeda na radu, od toga 2 teke ozljede. U navedenom razdoblju nije bilo skupnih niti smrtnih ozljeda. Takoer nije bilo sluajeva profesionalnih bolesti radnika, niti poremeaja u procesu rada.
3. Analiza ozljeda
3.1. Izvor ozljeda
Pregled izvora ozljeda prikazan je na Slici 1.
SLIKA 1: Izvor ozljeda
Izvor najveeg broja ozljeda bili su ureaji i strojevi za preradu te mehaniku i toplinsku obradu metala [107] 7 ozljeda, zatim prostorije i povrine za kretanje osoba na radu [502] 4 ozljede, runi alat [309] 3 ozljede, drugi izvori ovisno o procesu rada [450] 2 ozljede, objekti namijenjeni za rad [501] 2 ozljede. Izvor ostalih ozljeda bili su strojevi na vlastiti pogon [105], ostala navedena postrojenja [150], sredstva za horizontalni prijenos tereta [206], skele [306], ostala sredstva opreme [350], pomone prostorije i njihove instalacije i ureaji [ 503] te ostali izvori [ 700].
___________________________________________________
102
3.2. Uzrok ozljede
Pregled uzroka ozljeda prikazan je na Slici 2.
SLIKA 2: Uzrok ozljeda
Najvie ozljeda rada dogodilo se zbog loe organizacije rada [859] 6 ozljeda. Zbog neprimjenjivanja osnovnih pravila zatite na radu [850] dogodilo se 5 ozljeda, zbog vie sile [891] 4 ozljede, zbog neispravnosti sredstava rada [811] 3 ozljede, zbog neispravnosti, klizavosti i zakrenosti prolaza i povrina s kojih se obavlja rad [812] 3 ozljede, zbog izvoenja radnih operacija na nain protivan pravilima zatite na radu [855] 3 ozljede, zbog izvoenja radne operacije bez upotrebe odgovarajueg osobnog zatitnog sredstva ili neispravnog osobnog zatitnog sredstva [856] 2 ozljede. Jedna ozljeda dogodila se zbog nedostatke zatitnih ograda i drugih naprava za zatitu radnika od pada s visine u dubinu [813].
3.3. Nain nastanka ozljede
Pregled naina nastanka ozljede prikazan je na Slici 3.
SLIKA 3: Nain nastanka ozljeda
_____________________________________________________
103
Osam ozljeda navedeno je kao ostali naini nastanka ozljede [9], sedam ozljeda nastalo je zbog pada predmeta na radnika [2], est ozljeda nastalo je zbog pada radnika [1]. Tri ozljede nastale su zbog sudara radnika s predmetima [3], dvije ozljede nastale su zbog ukljetenja tijela radnika [4] i jedna ozljeda je nastala zbog prekomjernog tjelesnog naprezanja odnosno pogrenog pokreta radnika [ 5].
3.4. Priroda ozljede
Pregled prirode ozljeda prikazan je na Slici 4.
SLIKA 4: Priroda ozljede
Prema prirodi ozljede su bile prijelomi [10] 3 ozljede, uganue i nategnue [25] 7 ozljeda, ostale rane [41] 9 ozljeda, povrinske povrede [50] 3 ozljede, kontuzije i nagnjeenja [55] 5 ozljeda.
3.5. Ozlijeeni dio tijela
Pregled ozlijeenih dijelova tijela prikazan je na Slici 5.
SLIKA 5: Ozlijeeni dio tijela
Najvie su bili ozlijeeni prsti ruke [047] 5 ozljeda i skoni zglob [055] 5 ozljeda. Dijelovi glave [011] i [017] bili su ozlijeeni kod est ozljeda. U etiri ozljede bili su
104
___________________________________________________
ozlijeeni laktovi [043], natkoljenice [052] i stopala [056]. Jednom je bila ozlijeena kralje nica [031], zatim rame [041], aka [046], koljeno [053] i potkoljenica [ 054].
3.6. Usporedba broja ozljeda na 1000 radnika u odnosu na dotinu djelatnost
Prema dobivenim podacima o postojeem stanju, te prema statistikim podacima o broju ozljeda na 1000 radnika u djelatnosti: proizvodnja strojeva, izraunat je odnos izmeu broja ozljeda na 1000 radnika u tvrtki i djelatnosti (grani) (v. Tablica 2).
TABLICA 2: Usporedba broja ozljeda
Godina Broj ozljeda na 1000 zaposlenih u tvrtki Broj ozljeda na 1.000 zaposlenih u djelatnosti (grani) Odnos izmeu broja ozljeda na 1.000 zaposlenih u tvrtki i djelatnosti
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
8 31 15 29 22
34,47 32,25 30,27 13,42 8,16
0,23 0,96 0,49 2,16 2,69
Iz Tablice 2 je vidljivo da se 2009. i 2010. god. u tvrtki pojavljuje vei broj ozljeda na 1.000 radnika nego u djelatnosti.
3.7. Analiza svih sluajeva profesionalnih bolesti U razdoblju od zadnjih 5 godina (2006.-2010.) nije bilo sluajeva profesionalnih bolesti radnika. 3.8. Analiza svih sluajeva poremeaja u procesu rada koji bi mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika Uvidom u postojeu dokumentaciju, u razdoblju od zadnjih 5 godina nije bilo poremeaja u procesu rada, koji bi mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.
4. Zakljuak
a) Rezultati provedene analize: n U razdoblju zadnjih 5 godina (2006.-2010.) nije bilo niti jedne smrtne ozljede. n U navedenom razdoblju nije zabilje en niti jedan sluaj profesionalnih bolesti radnika, kao niti sluaj poremeaja u procesu rada. n U navedenom razdoblju dogodilo se ukupno 27 ozljeda na radu. n Sve ozljede su se dogodile u sektoru proizvodnje. n Najvei broj ozljeda dogodio se zbog loe organizacije rada i neprimjenjivanja osnovnih pravila zatite na radu. Uzrok ovih ozljeda su neispravne, klizave i zakrene povrine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreu radnici. n Osim ostalih naina nastanka ozljede, najvie je to bilo zbog pad predmeta na radnika i pada radnika. n Kod svih navedenih ozljeda, radnici su bili osposobljeni za rad na siguran nain, te kontinuirano educirani. n Sve ozljede na radu dogodile su se na poslovima s posebnim uvjetima rada.
_____________________________________________________
105
b) Mjere za poboljanje stanja zatite na radu U cilju poboljanja ukupnog stanja zatite na radu u tvrtci potrebno je: n Odr avati prostorije, prolaze i prilaze nezakrenima i neklizavima. n Provoditi analizu ozljeda na radu. n Kontinuirana edukacija ovlatenika i povjerenika o mjerama sigurnosti u procesima rada. n Izvjeivanje radnika o opasnostima koje proizlaze iz njihovih poslova kao i o mjerama zatite koje trebaju primijeniti. n Obavljati kontinuirani nadzor nad provoenjem mjera iz zatite na radu i poduzimati potrebne aktivnosti u tom cilju.
Literatura
[1] Kri ani-Ratkovi, A.: Analiza ozljeda,profesionalnih bolesti i poremeaja u procesu rada Adriadiesel d.d.,Karlovac, (2011) [2] Vuini, J.: Pravno reguliranje zatite na radu, Veleuilite u Karlovcu, ISBN 978-953-7343-17-0, Karlovac, (2008) [3] Vuini, J.: Osobna zatitna sredstva i oprema, Veleuilite u Karlovcu, ISBN 978-953-7343-12-5, Karlovac, (2007) [4] Zakon o zatiti na radu, NN (59/96,94/96,114/03,86/08,75/09)
106
___________________________________________________
ANALIZA OZLJEDA NA RADU U GRAEVINARSTVU

ANALYSIS OF INJURY TO WORK IN CIVIL ENGINEERING
Nikola TRBOJEVI1, Marija ZAVALI2, Tihomir FABIJANI3
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47 000 Karlovac, HRVATSKA, nikola.trbojevic@vuka.hr 2Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, R. Cimermana 64, 10 020 Zagreb, HRVATSKA, mzavalic@hzzzsr.hr 3Student, Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47 000 Karlovac, HRVATSKA
1Veleuilite
Sa etak: U radu se analiziraju ozljede na radu u graevinarstvu, grani gospodarstva koja je u vrhu po broju ozljeda i smrtnih stradanja. Cilj je ovog istra ivanja utvrditi koliko se nesrea dogodilo i na koji nain, koji je uzrok istih, uz analiziranje ostalih parametara kako bi se na odreeni nain pokualo iste posljedice svesti na najmanju moguu mjeru. Kljune rijei: graevinarstvo, ozljede, gradilita, priroda, uzrok ozljeda Abstract: This paper analyzes the work injuries in construction industry in which the top in the number of injuries and deaths of suffering. The aim of this study was to determine how the accident happened and how, the cause thereof, along with analysis of other parameters to be determined in the same way an attempt to reduce the consequences to a minimum. Keywords: construction, injuries, construction site, the nature, cause injury
1. Uvod
Priroda posla izvoenja graevinskih radova predstavlja znatan problem u kvalitetnom provoenju cjelokupnog sustava zatite na radu. Ovaj problem manifestira se estim ozljedama na radu a ne rijetko i sa smrtnim ishodom. U ovom e se radu baviti problematikom i cjelokupnim sustavom planiranja zatite njihovim nedostacima a sve u svrhu to kvalitetnijeg provoenja zatite na radu. Specifini problemi zatite na radu sa kojima se kod nas suoavaju izvoditelji graevinskih radova pa i sami strunjaci zatite na radu, kod kojih su ozljede na radu meu najuestalijim i najopasnijim. Da bi se poveala kvaliteta zatite pri izvoenju graevinskih radova, odnosno smanjio rizik od ozljeda na radu valja prouiti i detektirati nedostatke te ih smanjiti na najmanju moguu mjeru.
2. Problem istra ivanja

Problem zatite na radu pri izvoenju graevinskih radova oituje se u velikom broju ozljeda na radu iji su uzrok ne pridr avanje pravila odnosno izvoenje radova protivno
_____________________________________________________
107
sigurnosnim pravilima, ne primjene osobnih zatitnih sredstava, a jo i sama priroda posla esto ote ava kvalitetnu zatitu rada.
3. Cilj istra ivanja i analize

Cilj ovog istra ivanja tj. analize jest utvrditi koliko se nesrea dogodilo na koji nain te koji je njihov uzrok kako bi se na adekvatan i primjeren nain otklonile ili barem svele na najmanju moguu mjeru.
4. Hipoteze
a) Glavna Ozljede na radu prema mjestu nastanka bit e ee i te e sa obzirom na kompleksnije graevinske radove.
b) Pomone Najvei se broj ozljeda dogaa obino prvi radni dan tj. u ponedjeljak, pred kraj radnog tjedna kada su radnici umorni od poslova te manje pa nje pridaju zatiti i pravilima sigurnog rada, dok za vikend znatno manje budui da je uglavnom neradni. Stariji i iskusniji radnici prema iskustvu vie pridaju va nosti zatiti i sigurnom radu budui da su i sami bili svjedoci mnogobrojnih ozljeda te, a radnici osposobljeni za rad na siguran nain su upoznati sa opasnostima te ih nastoje izbjei, zbog toga e najmanji broj ozljeda biti u ove dvije kategorije radnika. Radnici vie strune spreme bolje uoavaju opasnosti ali sami manje sudjeluju u naopasnijim radovima na gradilitu te zbog toga i manje ozljeuju. to se tie vrsti rada i ugovora o radu najvie se ozljeda dogaa u samom radnom vremenu budui da je to najvei broj radnih sati. U graevini su najee ozljede od padova i prignjeenja jer se radovi odvijaju na visini te su uzrokom ozljede esti ne primjerene sigurnosne ograde, kosi prilazi i rampe. Osobna zatitna sredstva su obavezna u gotovo svim poslovima pri izvoenju graevinskih radova.
5. Metode istra ivanja

Za ovu analizu uzeti su podaci koje su sami poslodavci ispunili kao prijave ozljeda na radu te dostavili Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) radi ostvarivanja prava utvrenih Zakonom o zdravstvenom osiguranju do 22. veljae 2012 godine. Uz analizu sadr aja i dokumentacije koritena je i statistika metoda.
6. Analiza statistikih podataka

Od ukupnog broja ozljeenih radnika ak njih 90,69% ozlijedilo se na radnom mjestu to se i oekivalo budui da je velik broj radnih mjesta upravo poslovi sa posebnim uvjetima rada u kojima i zbog male ne pa nje ili nepotivanja propisanih mjera lako dolazi do ozljeda. Takoer do velikog broja ozljeda na radnom mjestu dolazi i zbog veeg broja kooperanata koji istovremeno rade na istom mjestu bez potrebne koordinacije i dobre us108
___________________________________________________
klaenosti razliitih izvoaa radova. S obzirom na velik broj ozljeda nastalih na radnom mjestu samo manji broj radnika je stradao na putu do radnog mjesta tek 9,31% (v. Slika 1).
SLIKA 1: Ozljede prema mjestu nastanka
Prema danu u tjednu u djelatnosti graditeljstva najvei broj ozljeda na radu dogodio se ponedjeljkom i srijedom (251 ozljeda) a na mjestu rada (229, 230) (v. Slika 2).
SLIKA 2: Ozljede prema danima u tjednu
Najvei broj ozljeda ponedjeljkom i to 251 ozljeda zbog nepa nje i nedovoljne koncentracije radnika budui da je to prvi radni dan nakon vikenda. Taj trend velikog broja ozljeda ponedjeljkom se kroz graevinu provlai i godinama unazad. U djelatnosti graditeljstva od ukupnog broja ozlijeenih radnika na mjestu rada 98,13% radnika je bilo osposobljeno za rad na siguran nain, ostali nisu ili za njih nema podatka o tome (v. Slika 3). Najvei broj ozljeenih radnika je srednje ivotne dobi odnosno 31-40 godina pa mlai radnici od 18-30 godina. Upravo se tra e takvi radnici zbog te ih fizikih poslova i fi-
_____________________________________________________
109
SLIKA 3: Ozljede prema osposobljenosti radnika za rad na siguran nain
zike sposobnosti pa i najvie stradavaju. Prema ovim podacima najvei broj ozljeenih radnika ak njih 98,13% bilo je osposobljeno za rad na siguran nain to dovodi u pitanje kvalitetu osposobljavanja, provjeru primijenjenog znanja iz podruja zatite i sigurnosti na radu. Prema starosti radnika u djelatnosti graditeljstva na mjestu rada najvie se ozljeuju radnici starosti izmeu 31-40 godina, a slijede radnici starosti izmeu 18-30 godina. Na gradilitima negativan utjecaj od strane radnika dolazi zbog neodgovornosti i nediscipline, te njihove neobuenosti, to rezultira nepotivanjem pravila sigurnog rada, kao to izbjegavanje koritenja zatitnih sredstava ili njihova pogrena primjena i nepravilno rukovanje s alatom i strojevima (suprotno uputstvima za upotrebu ili pravilima struke). Dogaa se i da radnici znaju samoinicijativno skinuti zatitnu napravu s nekog stroja jer im je ona ba smetala u radu. Tu je u pitanju jedna dosta specifina vrsta radne snage. Danas postoji potreba za radnicima koja je vea od broja izuenih graevinskih radnika kod nas, a i oni su uglavnom ni eg stupnja obrazovanja (priueni u praksi). Radna snaga se esto mijenja, a poznato je kako na radu najee stradavaju novozaposleni radnici. esto je rije o mlaim osobama (zbog potrebnih fizikih predispozicija za obavljanje poslova na gradilitu) koje podcjenjuju opasnost i precjenjuju svoje sposobnosti, nisu svjesni va nosti zatitnih mjera i skloni su pojednostavljivanju procesa. Od ukupnog broja ozlijeenih radnika na mjestu rada 1041 ili 97,20% radnika je ozlijeeno u redovnom radu, a prema ugovoru o radu 72,74% radnika je imalo ugovor o radu na neodreeno vrijeme 24,00% radnika na odreeno vrijeme a ostalo nije poznato (v. Slika 4).
SLIKA 4: Ozljede prema vrsti ugovora o radu
110
___________________________________________________
Poveanju rizika pridonose poslodavci koji zapoljavaju radnike na odreeno vrijeme ili ih ne prijavljuju, tako da radnici prije poetka svog rada nisu upoznati s opasnostima na radnom mjestu, a ne prolaze ni propisanu obuku za siguran rad. Posebno je rizino kada poslove koji su ionako meu najopasnijima, kao to je postavljanje ili rad na skelama, koritenje pokretnih skela ili rad na krovovima, rade neosposobljene osobe koje prije dolaska na taj posao nisu prole ni zdravstvene i psiholoke kontrole kod specijalista medicine rada. Poslodavci poslovino te e brzoj zaradi, pa je gotovo uobiajena stvar da se improviziranim mjerama zatite na radu pokuava br e i jeftinije odradi posao, a obveze prema vlastitim radnicima se zanemaruju. Raspadom velikih graevinskih tvrtki nastao je veliki broj manjih poslodavaca (prete ito do 50 zaposlenih), meu njima i dosta obrtnika, koji ne pokazuju dovoljno interesa za kvalitetnu provedbu i primjenu pravila ZNR i obino nemaju strunjake za to. Tako nitko niti ne obavlja interni nadzor na gradilitima, a obzirom na manji broj zaposlenika svi rade sve, bez obzira na njihovu struku, obavljajui esto i vie poslova s posebnim uvjetima rada. Poveana opasnost nastaje kada pritisnu rokovi, pa se od radnika tra i vie, a da se pri tome ne razmilja o njihovoj sigurnosti. Tako se zna dogoditi da radnici rade i po 16 sati dnevno, ime im se uskrauje nu an dnevni odmor i smanjuje koncentriranost, pa lake dolazi do ozljeivanja (obino se dozna tek kada se dogodi neka nesrea). Rizik od nastajanja ozljeda poveava se s brojem radnika na gradilitu, koji istodobno obavljaju razliite poslove. Oito je da zapravo i nai poslodavci i zaposleni uestalo kre zakon i propise o ZNR, prvi, ponajvie svjesno, iz elje za veom zaradom, a drugi uglavnom zbog neznanja i nu de (socijalne situacije), ne elei ugroziti svoje zaposlenje. Ozljede na mjestu rada prema izvoru ozljeda prikazane su na Slici 5.
SLIKA 5: Ozljede na mjestu rada prema izvoru ozljeda
Najei izvor ozljeda na mjestu rada u djelatnosti graevine su prostorije i povrine kretanja osoba na radu [502], 133 ozljede, a slijede sredstva i oprema [350], 112 ozljeda. Prema kvalifikacionoj strukturi najvie su se ozljeivali radnici srednje strune spreme (390) a zatim slijede nekvalificirani (268) pa kvalificirani (260) radnici (v. Slika 6).
_____________________________________________________
111
SLIKA 6: Ozljede prema kvalifikacijama radnika
Analiza govori da je najvei broj ozlijeenih radnika u graevini upravo onih sa srednjom strunom spremom, velik broj ozlijeenih radnika sa srednjom strunom ili ni om spremom je zapravo i najvei broj zaposlenih radnika. esto takvi radnici nisu ni pravilno upoznati sa radom na siguran nain nego je to osposobljavanje esto provedeno na nain da zadovolji formu i propise. Takoer je vidljivo iz Slike 6 da zaposlenici sa viom ili visokom strunom spremom manje i rijetko stradavaju to se opravdava injenicom da i manje sudjeluju u takvim opasnim poslovima te veinom rade manje fiziki i rizino zahtjevne poslove kao to su npr. poslovi projektiranja, nadzora i sl.
7. Nain i priroda nastanka ozljeda

Najvei broj ozljeda radnika u graevini uzrokovan je padom radnika i to ak 357 radnika ili 33,33% se ozlijedilo na taj nain, pa slijede slijedi sudar radnika s predmetom zbog ega se ozlijedilo 260 radnika ili 24,28%, te pad predmeta na radnika, zbog ega se ozlijedilo 145 radnika ili 13,54%. Pad radnika je najei nain ozljeivanja budui da velik broj radova se upravo odnosi na radove na visini i dubini. Uzrok tolikom broju ozljeda zbog pada radnika je i u looj organizaciji gradilita, looj provedbi sigurnosnih pravila polazei od sigurnosnih ograda i prilaza. Krivnja za ovo ne svaljuje je se samo na organizaciju nego i na nepridr avanje radnika pri noenju OZS-a tj. zatitne opreme za rad na visini. Prijelomi kao najzastupljenija povreda na radu od 310 ozljede ili 28,94%, je upravo direktna posljedica unaprijed spomenutog naina nastanka ozljede i to padom radnika ili sudarom radnika s predmetom. Slijede ostale rane sa 253 ozljeda ili 23,62% nastale zbog raznih uzroka nepridr avanje pravila. Takoer je i vei broj ozljeda uganua, iaenja, kontuzija 177 ozljeda ili 16,52% uzrokovano loom organizacijom samog radnog mjesta i radnih povrina njihovom neprohodnou i zakrenou, kao i upotreba orua i strojeva za rad bez adekvatnih zatitnih naprava kao i nepravilno koritenje i odr avanje istih.
112
___________________________________________________
Neodgovarajua priprema zatitnih mjera i nedovoljna kontrola njihove provedbe imati e za posljedicu loe ureenje gradilita (radnih mjesta) i cijeli niz vjerojatnih problema sa zatitom pri izvoenju radova. Sredstva rada na gradilitu koja nose dodatni rizik, poput dizalica, utovarivaa, bagera, rovokopaa ili dozera vrlo esto nisu kvalitetno odr avana, atestirana ili se neredovito kontroliraju, pa ih je dosta zastarjelo, oteeno ili samo djelomino ispravno (mogu donekle izvravati poslove, ali nisu sigurni koliko je potrebno). Najei uzrok ozljeda na mjestu radu u djelatnosti graevinarstva je via sila (302 ozljede), slijedi neispravnost, klizavost i zakrenost prolaza i povrina s kojih se obavlja rad (205 ozljeda) i ostala neprimijenjena posebna pravila zatite na radu (158 ozljeda). U djelatnosti graevinarstva od ukupno 1.071 ozljede na mjestu rada za 460 (42,95%) ozljeda ne zna se uzrok ozljede. Uzrok ozljede ovdje naveden kao via sila mo e biti samo u sluajevima jakih potresa i iznenadnih velikih elementarnih nepogoda. Prema tome via sila kao uzrok ozljede na radu ne mo e biti uzrok za svih 302 ozljeda na radu u graevini, te u ovom sluaju daje nejasnu predod bu za ovu analizu te se prepisuju nepotpunom ispunjavanju obrazaca koji su poslodavci ispunjavali. Od ukupnog broja ozlijeenih radnika na mjestu rada u djelatnosti graevinarstva 96,36% ih je koristilo osobna zatitna sredstva u vrijeme ozljede na radu (v. Slika 7).
SLIKA 7: Ozljede na mjestu rada uz koritenje OZS-a
Iako prema ovim statistikim podacima 96% ozlijeenih radnika nosilo je osobna zatitna sredstva, praksa je pokazala drugaije stanje i taj broj je zapravo puno manji. Ovdje su prikazani rezultati takvi jer za ne koritenje osobnih zatitnih sredstava slijede sankcije i za poslodavca i za radnika.
8. Zakljuak
Radovi na gradilitu ve godinama spadaju meu najrizinije djelatnosti glede ozljeivanja, pogotovo s vrlo tekim i smrtnim posljedicama. Nema niti jednostavnog, niti nekog sve primjenjivog rjeenja ovog problema, ali nu no je biti svjestan njegovog postojanja i prvo ga locirati i definirati, a onda i detektirati uzroke i po mogunosti ih rangirati. Sve dok se zatita u gradilinoj praksi zanemaruje, zaobilazi i obavlja samo formalno, izbjegavanje ozljeda ovisiti e ponajvie o srei i spretnosti radnika. Zbog nastajanja ozljeda na radu mo e doi do nastanka brojnih trokova.
_____________________________________________________
113
Uz trokove u svezi ozljeda zaposlenika, uslijed nezgoda koje su posljedica loe provedbe mjera zatite, mogu nastati znatne tete na strojevima i opremi, a dogaaju se i zastoji u planiranoj dinamici izvoenja radova. Sustav kvalitete prema ISO 9000 nala e da se kvaliteta prati i mjerenjem trokova, a ovakvi trokovi se smatraju trokovima nekvalitete. Smanjenje trokova je mogue samo u sluaju kada su bile ispotovane sve propisane mjere zatite. Djelotvorna zatita na radu ne mo e biti rezultat djelovanja samo jedne osobe, nego je neizostavno potreban timski rad svih sudionika.
Literatura
[1] Praenje uzroka ozljeda na radu, analiza ozljeda na radu po privrednim granama, za Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu [2] Zakon o zatiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03,86/08,75/09) [3] Pravilnik o privremenim i pokretnim radilitima (NN 51/08) [4] Pravilnik o postupku utvrivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN 125/07)
114
___________________________________________________
PRAVILNIK O ZATITI NA RADU NEZAMJENJIV AUTONOMNI OPI AKT POSLODAVCA

OCCUPATIONAL SAFETY REGULATIONS IRREPLACEABLE AUTONOMOUS GENERAL ACT OF THE EMPLOYER
Marinko . UUR
Znanstveni savjetnik, Rijeka, Bulevar osloboenja 31, HRVATSKA, marinko.ucur051@gmail.com
Sa etak: Autonomni opi akti koje donose poslodavci da bi njima uredili radne odnose i uvjete rada imaju sva svojstva propisa. Kada su doneseni, objavljeni i kada stupe na snagu, a odredbe su u skladu s Ustavom i zakonom, imaju dr avnu zatitu, kao dio njezinog pravnog sustava. To se odnosi i na pravilnike o radu, a u odnosima zatite na radu na pravilnik o zatiti na radu. Njegova izrada (do donoenja) zahtjeva ispunjavanje brojnih nomotehnikih pretpostavki (objektivnih i subjektivnih) o injenicama, pojavama, stanju, znanju, uzrocima i brojim subjektima. Norme u pravilniku su posebne naravi i odnose se na sve radnike (i osobe koje se nalaze u prostoru i prostorijama poslodavca), bez obzira na trajanje radnog odnosa i sadr aj ugovora o radu. To je partikularan propis koji uva ava specifinosti djelatnosti i organizaciju rada, kategoriju zaposlenih i druge odnose. Kljune rijei: pravilnik, zatita na radu, propis, specifinost, autonomnost Abstract: General autonomous acts, which are emanated by employers to set the labour relations and work conditions have all the characteristics of acts. When they are enacted, published and in force, and their provisions are in accordance with the Constitution and Act, they have the state protection and are a part of its legal system. This is also applicable to work regulations, and in the relations of safety at work to the regulation of safety at work. Its process of emanation (till the enactment) needs the fulfillment of numerous nomotechnics presumptions (objective and subjective) about facts, phenomenon, conditions, knowledge, cause and numerous subjects. Norms in the regulation are of special nature and are applicable to all the employers (and persons that are to be found in the employers place of work), without the prerequisite of duration of the labour relation and the content of the contract of employment. It is a particular act which take in consideration the specificity of the activity and the organization of work, category of employees and other relations. Keywords: regulations, safety on work, act, specificity, autonomy
_____________________________________________________
115
1. Uvod
Pravo zatite na radu ureeno je brojnim heteronomnim i autonomnim normama. Heteronomne norme su u Ustavu Republike Hrvatske, u organskim zakonima, u univerzalnim (meunarodnim) propisima, konvencijama, paktovima, deklaracijama i drugima, ali i u regionalnim (to multilateralnim, to bilateralnim vrelima), kao npr. pravna steevina Europske unije i drugi, a onda Zakoni i podzakonski (provedbeni) propisi. Autonomni propisi su brojni, slo eni i zahtjevni kako u stvaranju, tako i u realiziranju i zatiti, kao to su: kolektivni ugovori, pravilnici o radu, statuti, izjave, sporazumi i drugi opi akti o statusu poslodavca, ali i brojne odluke, poslovnici i drugi akti s opim normama. Posebnu pozornost zahtijevaju sadr aji navedenih propisa o zatiti posebnih kategorija radnika ili se odnose na posebne uvjete rada. To se tie: ena radnica, ena-trudnica, ena-majki, majki-dojilja, majki blizanaca, troje i vie djece te djeteta sa smetnjama u razvoju, a zatim mlade i, invalida i starijih radnika. Poslodavac ih donosi po posebnom postupku i sa posebnim sadr ajem. Nit koja prati svaki propis, pa i propise u oblasti rada i radnih odnosa su naela ustavnosti i naela zakonitosti (svi zakoni moraju biti u skladu sa Ustavom, a drugi propisi u sukladnosti i sa zakonom i s Ustavom). Svatko je du an dr ati se Ustava i zakona i potivati pravni poredak Republike Hrvatske. * Teko je u tom sustavu i u prihvaenoj hijerarhiji dosljedno i cjelovito objasniti mjesto i ulogu pravilnika o zatiti na radu. Pravilnik o zatiti na radu, kao propis donosi se in futuro i neogranienog je trajanja. Podlo an je promjenama i to se rjeava izmjenama i dopunama i to je nastojanje da se praksa i neregulirani odnosi u zatiti na radu i pravno pokriju. Ima tono odreenog donosioca propisa, to se izra ava u vizi ili preambuli (pravnoj osnovi) pravilnika o radu. Ima odreen sadr aj koji se oznaava u uvodnim odredbama, a preciznije ureuje u sredinjim odredbama: ravnopravnost i hijerarhiju subjekata kod poslodavca o zatiti na radu; openitost normi (erga omnes), trajnost utvrenih obveza za potencijalne titulare prava i subjekte odnosa u zatiti na radu, s pozivom na Ustav, zakone i druge heteronomne i autonomne propise iz zatite na radu. Pretpostavke za izradu pravilnika o radu su vieznane, viedimenzionalne, heterogene, (ne)dovoljno poznate i definirane. Pravni sustav ne mo e bez toga autonomnog opeg akta. Propisani i dogovoreni odnosi ureuju se kolektivnim ugovorima, kao specifinim autonomnim opim aktima o uvjetima rada (fizike, ekonomske, socijalne i pravne naravi). Po Zakonu o zatiti na radu reguliranje odnosa u kolektivnom ugovoru spada u ugovorena pravila zatite na radu. **
2. Pravilnik o zatiti na radu

U pravilniku o zatiti na radu nalaze se opa i posebna pravila na radu. Opa se odnose na sve radnike, a posebna na radnike i na nain obavljanja radnog postupka, usklaen s heteronomnim pravnim normama. To se, napose odnosi na poslove s posebnim uvjetima
* **
Ustav Republike Hrvatske (NN 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 pro. tekst). Zakon o zatiti na radu (NN 59/96 do 75/09). ___________________________________________________
116
rada.* Proizlaze iz posebnih uvjeta na radu i posebnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, koji se i posebno propisuju.** Odnose se na: dob ivota, spol, strunu sposobnost, zdravstveno, tjelesno i psihiko stanje i sposobnost i dr. Samo ako ispunjava te posebne uvjete radnik mo e zasnovati radni odnos. *** Pravna osnova (viza, preambula) pravilnika o radu je Zakon o radu (odredbe lanka). Iz toga se vidi vrsta propisa (pravilnik kao autonomni opi akt) i karakter sadr aja propisa (zatita na radu). Sadr i ope odredbe o organizaciji zatite na radu (primjerene djelatnosti i organizaciji rada poslodavca), osposobljavanje za rad na siguran nain, prava i obveze poslodavca i radnika u zatiti na radu i dr. kao npr.: povjerenik radnika zatite na radu, informiranje, osobna i zajednika sredstva zatite, objekti za rad, opasne i tetne tehnologije, radni postupci, okoli, upute, itd. **** To su originalna rjeenja svakog poslodavca, jer se pravilnik o radu, kako je reeno, odnosi na sva mjesta rada i radni okoli (prostori) pod neposrednim ili posrednim nadzorom poslodavca na kojima se radnici moraju nalaziti ili do kojih moraju doi tijekom rada. Za vremensko va enje pravilnika o radu bitno je: kada je donesen, kada je objavljen, kada je stupio na snagu, od kada se primjenjuje, rjeenja u prijelaznim odredbama i dr. Najvea vrijednost svakog pravnog sustava je pravna sigurnost i zatita ljudskih prava i sloboda. To se posebno vidi u zatiti na radu, kao slobodi i pravu, kao temeljnim ljudskim vrijednostima. Bez obzira to se propisom regulira najni a razina, rije je o zatiti, o pravu, o slobodi u minimumu, a onda ako se to uredi vie i povoljnije rije je o autonomnom pravu i slobodi i dosljednijem potivanju naela in favorem laboratores, pa imaju prednost pred drugim heteronomnim i autonomnim propisima. Prednost ima ono pravno pravilo koje je povoljnije za radnika. U autonomnom ureivanju zatite na radu puno je elementa koji zatitu na radu kao sastavni dio organizacije rada vide autonomno, originalno, posebno i specifino (posebno) uva avajui sve te okolnosti kod pojedinog poslodavca (broj radnika, djelatnost, organizaciju, tehnoloki proces i drugo). Sve to nije ureeno drugim propisima o zatiti na radu ima mjesta u pravilniku o radu. +
2.1. Nomotehnika u Pravilniku o zatiti na radu
Pravni odnosi u zatiti na radu zahtijevaju dobro znanje nomotehnike i pravila o znanstvenom izra avanju, jezinom, logikom i politikom znanju u reguliranju. Radi se o slo enoj i veoma zahtjevnoj dokumentaciji.
2.1.1. Viza ili preambula pravilnika
Pravila Nomotehnike nala u da svaki opi pravni akt ima uvod, vizu odnosno preambulu iz koje se vidi: tko donosi propis i vrelo iz kojeg se uzima (ili ima) ovlast da ureuje odreene odnose. To su dva bitna elementa propisa, pa i pravilnika o zatiti na radu:
Zakon o zatiti na radu, cit. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84). *** Zakon o radu (NN 149/09 i 61/11). **** Poslovi s posebnim uvjetima rada, privremena radilita, izvanredni dogaaji, prva i medicinska pomo, evakuacija, zabrana uzimanja alkohola, evidencije, itd. + UUR, Marinko, Nomotehnika u radnom pravu i pravu zatite na radu, Veleuilite, Rijeka, 2007. str. 262. i dr.
* **
_____________________________________________________
117
1)ime, naziv (tvrtka) poslodavca odnosno njegovog organa koji donosi pravilnik i 2) ime i odredba propisa kojim je predviena ovlast za njegovo donoenje. Uvod (viza, preambula) omoguava prepoznavanje tog opeg akta i nomotehniku dotjeranost. Tvrtku (ime, naziv) poslodavca treba navesti onako kako je upisana u odreeni registar i kako se koristi u pravnom prometu, kao i puni naziv organa (tijela) koji donosi pravilnik. Pozivanje na pravne osnove treba biti jednostavno: to su odredbe lanka 125. i 126. Zakona o radu NN 149/09 i 61/11 i odredba lanka 116. Zakona o zatiti na radu NN 59/96 do 75/09. U vizi pravilnika treba naznaiti: dan i mjesto donoenja (a omoguava preciznije prijelazne i zavrne odredbe, te datiranje, objavljivanje i stupanje na snagu ovog propisa.)* Prilikom oznaavanja (navoenja) organa (tijela) donosioca pravilnika treba dobro poznavati organizaciju poslodavca i njegove organe (uprava, nadzorni odbor, upravni odbor, vijee i dr.) i njihovu nadle nost (ovlast) unaprijed odreenu osnivakim i drugim aktima.
2.1.1. Naziv (ime, naslov)
Po nazivu se pravilnik o zatiti na radu razlikuje od drugih (heteronomnih i autonomnih) propisa. Iz naziva se vidi vrsta propisa i karakter njegovog sadr aja (treba biti u irem smislu) i napisan u jednoj reenici, odvojeno od ostalih dijelova jasno i uoljivo. Naslov je reprezentativan i podesan za primjenu. Pravilnik o zatiti na radu mo e se donijeti i za pojedine ustrojbene dijelove organizacije poslodavca (vea trgovaka drutva, vie djelatnosti, dislocirani pogoni, podru nice pa i za pojedine skupine radnika (koji su razliitih i posebnih strunih, radnih i/ili drugih sposobnosti ili to zahtijevaju uvjeti rada, vea izlo enost opasnostima i tetnostima i sl.). To je sve posljedica slo enosti, mnogostrukosti i promjenljivosti uvjeta rada i radnih odnosa.
3. Sadr aj Pravilnika o zatiti na radu

Dati sadr aj pravilnika znai obuhvatiti njegovim odredbama pitanja i odnose zatite na radu koji odgovara ovlastima poslodavca da ih ureuje. Sadr aj mora biti pregledan to olakava apercipiranje. Sadr aj je konkretan s primjenljivim normama. Norme moraju biti jednostavne, aplikativne, originalne, prepoznatljive za odreenog poslodavca. Vei broj odredbi bolje izra ava sadr aj. Pojedina pitanja koja regulira pravilnik posebno se izdvajaju u odreene cjeline ime se posti e pravno precizno i jasno iskazivanje naglaenih specifinosti njegovih bitnih i karakteristinih oznaka. Sadr aj mora imati unutarnju logiku vezu, bez obzira na broj oznaka u sadr aju (dijelovi, glave, odsjeci, lanci, stavci, alineje, toke itd.). Sadr aj pravilnika o zatiti na radu je minimalno propisan (Zakonom o radu, Zakonom o zatiti na radu, pojedinim podzakonskim (provedbenim) aktima itd.). Praksa e ga doraivati i potvrivati, uva avajui specifinosti svakog poslodavca. Svi dijelovi pra*
Isto: str: 350. i druge. ___________________________________________________
118
vilnika trebaju predstavljati zaokru enu ciljnu cjelinu te jezinu i logiku konstrukciju. Dijelovi pravilnika pripadaju neproturjenoj cjelini, a oni su za sebe konzistentna cjelina.
3.1. Uvodne odredbe (Ope - Uvodni dio)
Uvodne odredbe piu se u prvim lancima. Njima donosilac ukazuje na razloge donoenja pravilnika o zatiti na radu, cilj koji se eli postii i principe kojih se dr i prilikom primjene i interpretacije pravilnika o zatiti na radu. Prednost treba dati taksativnom normiranju, ali se koriste i druge metode (primjerino i dr.) Npr. lanak 1. Pravilnikom o zatiti na radu (u nastavku: pravilnik) ureuju se kod poslodavca IZVOR, d.o.o. iz Rijeke (u nastavku: poslodavac) ova pitanja i odnosi: du nost potivanja pravilnika o zatiti na radu, obveza poslodavca da pravilnik na prikladan nain uini dostupnim radnicima, subjekti, radnje i rokove u provedbi zatite na radu, a sve sa svrhom spreavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatite radnog okolia. Poslodavac ima ureenu organizaciju rada i radnih mjesta pa se ovim Pravilnikom polazi od te i takve organizacije, kako se primjenom sustava mjera zatite na radu postigla najvea svrha zatite na radu u skladu sa Zakonom i drugim propisima. lanak 2. Poslodavac zapoljava, prvenstveno radnike-mukarce, ali i radnice- ene, mlade , invalidne osobe (odnosno radnike sa umanjenim radnim sposobnostima) i starije radnike i radnice. Ovim Pravilnikom, u skladu s propisima, ureuju se ostvarivanje i zatita navedenih kategorija radnika radi ouvanja njihovog nesmetanog duevnog i tjelesnog razvitka, ostvarivanja majinstva, a invalida i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oteenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti. Poslodavac je du an starije radnike posebno tititi odlukama i aktivnostima o rasporedu rada, radnog vremena, odmora i dopusta i u ostvarivanju drugih prava u granicama primjerenim njihovoj ivotnoj dobi i drugim sposobnostima. lanak 3. Poslodavac je du an primjenjivati pravila i mjere zatite na radu od uvoenja radnika u posao do prestanka radnog odnosa. Ta pravila i mjere odnose se na tehnike, zdravstvene, pravne, pedagoke, andragoke, psiholoke, socijalne i druge naravi kako bi se otkrile i otklonile opasnosti i tetnosti to ugro avaju ivot i zdravlje radnika. Poslodavac je du an utvrditi zdravstvenu sposobnost radnika prije nego to sa njim sklopi ugovor o radu. Poslodavac je du an radnika osigurati od ozljede na radu i profesionalne bolesti kod osiguravajueg drutva. U sadr aj pravilnika ne treba unositi odredbe propisa koji se neposredno primjenjuju. U ostvarivanju individualnih prava i obveza na radu u svezi s radom navedene odredbe ine pravnu osnovu za pojedinane odluke koje poslodavac donosi.
3.2. Organizacija zatite na radu
Polazi se od broja radnika koje poslodavac zapoljava i od specifinosti djelatnosti koju poslodavac realizira. Poslodavac mo e umjesto uprave ovlastiti i drugog radnika da bude ovlatenik poslodavca u poslovima zatite na radu, odreujui mu, pored ostalog, i dnevni raspored radnog vremena na poslovima zatite na radu. U tom sluaju ovlatenik ima ovlasti iz strunjaka za zatitu na radu po Zakonu o zatiti na radu i ovom pravilniku. Pravilnikom treba propisati prava i obveze ovlatenika.
_____________________________________________________
119
Za poslodavca koji zapoljava vie od 50 radnika propisana je obveza osnivanja Odbora za zatitu na radu (to bi se uredilo posebnom odlukom: sastav, funkcija, mandat i nain rada).
3.3. Osposobljavanje za rad na siguran nain
To se treba posebno urediti. Polazi se od procjene opasnosti zatite na radu (program, svjedod ba, prethodno osposobljavanje i raspored na radno mjesto, nadzor, koji radnici se prethodno osposobljavaju (teoretski i praktini dio), nain osposobljavanja (a svi trokovi to nastanu u svezi osposobljavanja padaju na teret poslodavca).
3.4. Prava, obveze i odgovornosti radnika
U ovom dijelu Pravilnika polazi se od obveze da radnici uvaju sredstva rada, da prije i poetka rada ureuju radno mjesto, da su se du ni pridr avati se propisanih mjera zatite na radu i da zahtijevaju od poslodavca te da se i sami osiguraju od opasnih i tetnih utjecaja na njihovu zdravstvenu i radnu sposobnost. U ostalim odredbama treba urediti: osposobljavanje za siguran rad, pristupati lijenikim pregledima, obavjetavati poslodavca o smetnjama na radu (subjektivne i objektivne naravi), te precizno, prvo propisati du nosti, a onda prava i odgovornosti radnika (sa pravom na zatitu povrijeenosti prava u propisanim radnjama, rokovima i tijelima).
3.5. Obveza poslodavca
Precizno se ureuju obveze pojedinih organa (tijela) poslodavca u reguliranju, ostvarivanju i zatiti prava u zatiti na radu (posebno anga iranje pravne i/ili fizike osobe registrirane za zatitu na radu), odnos prema ovlateniku, donoenje posebnih odluka (s opim normama) i drugo.
3.6. Posebne odluke u sadr aju pravilnika
U sadr aju pravilnika trebaju biti i odredbe o: povjereniku radnika za zatitu na radu; n obavjetavanju; n osobnim zatitnim sredstvima; n odr avanje objekta namijenjenih za rad; n primjeni manje opasnih i tetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari; n izradi pisanih uputa za provedbu procesa rada sukladno pravilima zatite na radu; n ispitivanju radnog okolia te strojeva i ureaja s poveanim opasnostima; n poslovima s posebnim uvjetima rada; n radovima na privremenim radilitima; n organiziranju, evakuaciji i spaavanju radnika za sluaj iznenadnog dogaaja, organiziranja i pru anja prve pomoi; n planu spaavanja i evakuacije za sluaj izvanrednog dogaaja; n zatiti nepuaa, zabrani uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti; n ispravama i evidencijama; n drugim subjektima i odnosima.
120
___________________________________________________
3.7. Prijelazne i zavrne odredbe
Ovim odredbama treba odrediti rok ustrojavanja zatite na radu kod poslodavca, po ovom pravilniku. U tim odredbama treba propisati da se izmjene i dopune pravilnika vre po istom postupku po kojem je pravilnik donesen (suradnja sindikata, radnikog vijea, ovlatenika poslodavca za zatitu na radu, povjerenika radnika, timova strunjaka, prethodna rasprava itd.) Takoer, treba propisati kada i kako pravilnik stupa na snagu i od kada se primjenjuje. Naglaava se potreba propisati koje odluke i u kojem roku poslodavac donosi kao posebne ope akte kojima ureuje pojedina pitanja i odnose u vezi zatite na radu (osnivanje odbora za zatitu na radu, o ovlateniku poslodavca, o osposobljavanju za rad na siguran nain, o uputama za rad, o odr avanju objekta namijenjenih za rad i dr.).
4. Zakljuak
4.1. Zatita zdravlja je ope ljudsko pravo. Ve e se za zatitu na radu radi potpune fizike, moralne i socijalne dobrobiti radnika. Zatita zdravlja i zatita na radu ne mogu biti zavreni procesi. Budunost e zahtijevati sve bolje i sigurnije uvjete rada (fizike, ekonomske, socijalne i pravne naravi). To onda znai bolje reguliranje, realiziranje i zatita propisanog. To se posebno odnosi na autonomno ureivanje pitanja i odnosa u oblasti zatite na radu. Nema suvremene organizacije rada i proizvodnje (izvoenje radnog procesa bez organizirane i provedene zatite na radu.) Vei broj pravnih propisa ne znai smanjenje broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom. To se pogotovo odnosi na slo en, skup, zahtjevan i dugotrajan postupak ostvarivanja reguliranih a povrijeenih prava. Va no je da rad bude sigurniji i zdraviji. 4.2. Hrvatsko zakonodavstvo propisuje brojne obveze poslodavcima i radnicima. Poslodavac ureuje, organizira, plaa i odgovara za sve odnose zatite na radu u realiziranju djelatnosti. Ima pravo sve to autonomno urediti, u skladu sa zakonom. Ali ima i obvezu da to uredi. Dr ava stoji iza njegove autonomne regulative. Pored kolektivnog ugovora, pravilnik o zatiti na radu je nezamjenjivi autonomni propis. Na temelju njega poslodavac e donositi pisane upute kojima osigurava provedbu procesa rada. Tim aktima pripada mjesto i uloga originalnosti, provodivosti i praktine primjene u tono odreenoj organizaciji i proizvodnji (sa primjerenim obrazovanjem, zatitnim sredstvima, radu i radnom vremenu, odmorima i dopustima, konkretnim sredstvima i ureajima i dr.). Iz dobro organizirane i realizirane zatite na radu izlazi zdrav i produktivan radnik, siguran na radu, cijenjen i uva avan. Zatita na radu pripada radniku. Originalnosti su u pravilniku o zatiti na radu - nezamjenjivom autonomnom opem aktu poslodavca.
Literatura
[1] okevi, Svjetlana, (2007) Zakon o zatiti na radu s komentarskim biljekama, Zagreb, TIM Press [2] Uur, M. (2005.), Osnove prava i zakonodavstvo sigurnosti, Rijeka, Veleuilite u Rijeci [3] Uur, M. (2007.) Nomotehnika u radnom pravu i u pravu zatite na radu, Veleuilite u Rijeci [4] Uur, M. i Laleta, S. (2007.), Konvencije meunarodne organizacije rada s komentarima, Zagreb, TIM Press [5] Ustav Republike Hrvatske (proieni tekst) NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/01 i 85/10 (proieni tekst) [6] Zakon o radu, NN 149/09 i 61/11 [7] Zakon o zatiti na radu, NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09 _____________________________________________________
121
122
___________________________________________________
ZATITA NA RADU U ETIKOM KODEKSU

OCCUPATIONAL SAFETY IN ETHICAL CODES
Marinko . UUR
Znanstveni savjetnik, Rijeka, Bulevar osloboenja 31, HRVATSKA, marinko.ucur051@gmail.com
Sa etak: U realiziranju rada, u radnom procesu, a sve u okviru registrirane djelatnosti poslodavca, radnici rade u takvim uvjetima rada u kojima je potrebno (a i obvezatno) propisivanje i poduzimanje odgovarajuih mjera, da bi se smanjila, oktrorirala ili sprijeila tetnost utjecaja razliitih uvjeta rada. Brojni propisi, prvenstveno heteronomne naravi, ureuju zatitu na radu, koja je postala toliko bitna i nezaobilazna za rad i radni odnos, da se posebno i specijalistiki izuava. Zatita na radu je zatita osobe koja radi. Sustavni je dio proizvodnje. Bez obzira na mjesto rada i na poslodavca, radnik ima pravo na uvjete rada koji osiguravaju njegov fiziki i moralni integritet, ivot i zdravlje i normalno obavljanje ivotnih funkcija, osobito dostojanstvo i njegove druge moralne vrijednosti, njegovu ekonomsku i socijalnu sigurnost, kao i osobnu sigurnost na radu, zatitu ivota i zatitu od naruavanja integriteta osobe. Etiki kodeks je vrelo prava, bez obzira da li je heteronomne ili autonomne naravi. ine ga naela i postupci kojih se moraju dr ati brojni subjekti. Kada je u pitanju zatita na radu to su, prvenstveno poslodavci i radnici, njihovi ovlatenici i povjerenici te drugi koji izravno ili neizravno sudjeluju u sustavu zatite na radu. Kljune rijei: zatita na radu, etiki kodeks, poslodavci, radnici, uvjeti rada Abstract: In the realization of work in the work process, and all in the registered employers activity, employees work in such work conditions in which it is needed (and obligatory) the prescription and the undertaking of corresponding measures to diminish, impose or prevent the harmful influence of different work conditions. Numerous acts, primary of heteronorm nature, regulate the safety at work, which has become so important and indispensable for work and the labour relation, that is specially and professionally researched. The safety at work is the safety of the person that works. It is a systematic part of the process of production. Without the place of work and the employer, the employee has the right to the work conditions which safeguard its physical and moral integrity, life and health and the normal fulfillment of living functions, particularly the dignity and other moral value, its economic and social security, along with the personal safety at work, the safeguard of life and the safeguard of the disruption of the persons integrity. The code of ethics is a source of law, never mind of it heteronorm or autonomous nature. It is composed of principles and procedures to which numerous subjects should comply with. When it is in question the safety at work,
_____________________________________________________
123
there are firstly the employers and employees, their authorized persons and commissioners and others which directly or indirectly take part in the system of the safety at work. Keywords: safety on work, the codex of ethics, employers, employees, work conditions
1. Uvod
Vrela prava zatite na radu su u Ustavu, kao najviem pravnom i politikom aktu dr ave, zatim u univerzalnim (meunarodnim) aktima (dokumentima), u konvencijama i preporukama Meunarodne organizacije rada (MOR-a, ILO), poveljama, smjernicama i drugim propisima Europske unije, u zakonima, te brojnim podzakonskim aktima, ali i autonomnim aktima kao to su kolektivni ugovori, statuti, pravilnici o radu, procjene opasnosti, odlukama s opim normama, poslovnicima i drugima. Etiki kodeks je vrelo prava pa i prava zatite u radu. Najdu e radno vrijeme odreuje se zakonom. Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne mo e odrei. Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom. Pravo u vezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuje se zakonom. Svakom se jami pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa zakonom. Svatko ima pravo na zdrav ivot. Dr ava osigurava uvjete za zdrav okoli. Svatko je du an, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia. U najvie ustavne vrednote Republike Hrvatske spada i potivanje prava ovjeka. Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje .* Zatita fizikog integriteta podrazumijeva sigurne uvjete rada koji se ostvaruju primjenom suvremenih, tehnikih, zdravstvenih, odgojnih i drugih mjera sprjeavanja i otklanjanja opasnosti, tetnosti i ostalih uzoraka koji mogu dovesti do ugro avanja odnosno oteenja ovjekova organizma na radu ili u svezi s radom. Zatita moralnog integriteta obuhvaa i socioloki aspekt zatite na radu (socioloke uvjete rada: radno i slobodno vrijeme, zatitu ovjeka od otuenja, zatitu dostojanstva ovjeka i dr.). Zatita na radu ulazi u red osnovnih prava ovjeka. Etika odnosno etiki stavovi su posebni dio filozofije. Etika je znanost o moralnosti. Etiki kodeks odgovara i na pitanje kakav je radnik ovjek na koga se taj kodeks odnosi, kakva je linost kao pojedinac ali i kada se nae u odreenom kolektivitetu, njegov odnos prema drugima individualnim i kolektivnim subjektima. Znanje o samosvijesti jeste okvir i temelj za ponaanje prema kodeksu. Treba analizirati postojee odnose a istovremeno projektirati budue odnose u vezi s promjenama uvjeta ivota i rada. Treba odgovoriti na pitanje o izvorima moralnosti, o moralnom fenomenu, o obliku te o svrsi (smislu) moralnosti (a time i kodeksu morala).
*
Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10 - proieni tekst, l. 56, 57, i dr.). ___________________________________________________
124
Etika je praktina filozofija, znanost o udoreu u zajednitvu, pa i radei i koristei sve svoje radne, strune i druge sposobnosti, ali raditi da to bude sigurno za sebe, za druge osobe, za sredstva rada i za radni okoli. Vrline se stjeu i primjenjuju. Kada je rije o radu (radnom odnosu) onda se te vrline manifestiraju u procesu rada u najirem smislu rijei. U zatiti na radu to se prvenstveno odnosi na propisivanje minimalnih mjera i obveze poslodavcima i radnicima, primjenom opepriznatih mjera, utvrivanjem povoljnijih uvjeta rada od propisanih, nadzor nad primjenom propisanih mjera zatite na radu i izricanje sankcija, te ukljuivanjem u ovu oblast velikog broja subjekta (poslodavca i njihovih udruga, radnika i sindikata, slu bi i lijenika u medicini rada, dr ave i njezinih tijela i brojnih drugih). Od ljudi u navedenim odnosima oekuje se razborito ponaanje i mudrost da se uva zdravlje i ivot (u svim dimenzijama) i donoenje odluka, jer je moral jedan od oblika neposrednog naina ovjekova drutvenog i ljudskog suodnoenja, ocjena ovjekovog stava, naina djelovanja, odnosa prema ivotu i radu. Sadr aj i obim je razliit. To, posebno dolazi do izra aja u zatiti na radu i potivanju toga ljudskog temeljnog prava. U ovim okolnostima vide se moralne odgovornosti i neodgovornosti. U odnosima zatite na radu govori se o funkcionalnoj etici jer se odnosi na realizaciju funkcija organizacije i organa poslodavca. Ona izvire iz sustavne etike jer je zatita na radu sastavni dio proizvodnje (u kojoj se sueljavaju moral ekonomije, politike, prava, religije i drugih). Sustavna etike postavlja i pred poslodavce i pred radnike tra enje i pronala enje sporazuma ali u postupanja po nareenim i drugim propisanim normama, a sve u okvirima etike, ekonomije politike, prava i dr. Interesi raaju sukobe. Zbog njih se kre moralne norme, pravila o nagraivanjima, socijalnoj jednakosti, o integritetu linosti.
2. Etiki kodeks pravilnik ponaanja

Teko je oekivati da e svaki poslodavac donijeti (imati) etiki kodeks, ali je izvjesno da e veliki poslodavci (koji zapoljavaju preko 250 radnika) odluiti se za donoenje tog akta propisa specifinih oznaka. Etiki kodeks omoguava promiljeno i transparentno djelovanje. Suprotno je esto protupravno ponaanje, nezakonite odluke, kaznena i druga odgovornost, poveani trokovi, gubitak ugleda, a u oblasti zatite na radu (propisanih, ugovorenih, priznatih, nareenih mjera i autonomnih akata poslodavca). Postojanje etikog kodeksa i ponaanja po njemu ima za cilj uspjeh, odnose na postizanju kvalitete, br e tehnoloke promjene, davanje ovlatenja pojedincima, sputanjem ovlasti za odluivanje do najni e mogue razine, a da se pri tome ne naruava etika poslodavca. Etika osoba djeluje u okvirima propisa, u okviru ekonomskih i socijalnih pitanja neobuhvaenih tim propisima, ali prvenstveno radi po vlastitom izboru. Jedan broj autora tvrdi da je poslovanje udaljeno od etike iako kodeksi ponaanja kod poslodavca, prvenstveno u svijetu, postaju pravilo. Ponaanje po njima je pravilno, iskreno, potenije uz potovanje drugih, s veim obzirom, uslu nou, dr anjem obeanja, estitost i povjerenje.
_____________________________________________________
125
Zatitu na radu, prvenstveno je zahtjev proizvodnje, pravila koja su stroga, imperativna pa njihova povreda, najee je te e protupravno djelo. Pravilo u propisu i pravila etike treba pribli iti cilju: smanjenja protupravnih djela, smanjenja novanih i drugih kazni, odr avanja poslovne razine, dobrog morala zaposlenih, odr anja povjerenja poslovnog svijeta, komitenata i ugleda poslodavca. Novac, zarade iznad normalnog, sirovost tr ita upuuju esto na pogreno ponaanje, pokoravanje viim autoritetima. Zaboravlja se da su elnici poduzea, kao moralni lideri odgovorni za organizaciju rada, za rad drugih radnika. Posjeduju odreene osobne vrijednosti, moralne norme i svakodnevno ih plasiraju, odnosno realiziraju u poslovnim odlukama. Poslovne odluke u zatiti na radu su nadasve vrlo slo ene. Te odluke su zahtjevne. Nepoduzimanje propisanih mjera i aktivnosti mo e imati pogibeljne posljedice po zdravlje i ivot radnika, po sredstva rada i radni okoli. Moralna odluka mora biti donesena u skladu s propisima. Nedostaci se ne mogu otkloniti samo propisima. Moralne prepreke su brojne. Tu su i razliiti interesi: poslodavca i radnika. Razlika je u cilju tih subjekata. Poslodavci oekuju vei prihod (dobit), a radnici sigurniji status i vee zarade, uz druge bolje uvjete rada. Mnogi vlasnici ne znaju upravljati sustavima. Pada povjerenje u rukovodee strukture. To djeluje i na moral radnika. Faktor povjerenja pada. Nema osobnog preuzimanja rizika. Teko je dobiti odgovore to treba a to ne treba initi u smislu djelovanja u skladu s pravnom normom. Nezadovoljan radnik ne potuje ili izbjegava potivanje minimalnih pravila zatite na radu, slabi radna disciplina, pada produktivnost i kvalitetu rezultata radu. Ima li poslodavac drukiju etiku, etike standarde od onih koji va e u prevladavajuoj tradiciji morala datog drutva. Treba raditi legalno (po propisima) i legitimno (po ovlastima). To va i i za radnike. Da li je dovoljno raditi legalno i legitimno? Gdje je granica moralnog rada? Navedeni subjekti moraju se sve vie pribli avati istini. Radnici esto blefiraju: glume da koriste minimalna sredstva i mjere zatite na radu, pogotovo osobna i zajednika zatitna sredstva. Oni znaju da zbog protupravnog ponaanja mogu dobiti i otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponaanja pa i izvanredni otkaz ugovora o radu. Uz to ide lojalnost poslodavcu (ne iriti glasine o njemu, o drugim radnicima (korisnicima usluga i dr.).Gdje je granica privatnog i radnog (slu benog) standarda ponaanja? Za neke normalna poslovna prava nemaju veze sa etikom. Praksa je esto sirova i surova: zanemaruje se rad po uputi poslodavca i lege artis; nedostaci se skrivaju od povjerenika radnika, ovlatenika poslodavca, lanova odbora za zatitu na radu, od sindikata i radnikog vijea (tamo gdje postoje), a pogotovo od inspektora, poslovnih partnera (sakrivanjem va nih injenica) i pretjerivanja u marketingu. To ne povlai nikakvu moralnu krivicu. To kratkorono mo e imati uspjeha, ali je gubitak na du u stazu. Za uspjeh na du u stazu treba poslovati ujednaeno bez velikih oscilacija, uva avati sve propise koji se odnose na djelatnost poslodavca, poznavati i uva avati psihologije drugih, razvijati samopouzdanje, visoku samodisciplinu i sposobnost brzog reagiranja (efikasnost) na brojne okolnosti. U zatiti na radu to prvenstveno znai izdvajati i ulagati sredstva u preventivu, u obrazovanje i informiranje radnika, u nova sredstva i tehnologije.
126
___________________________________________________
Mo e se prigovoriti da su skupi zahtjevi spram poslodavca zbog stanja recesije i brojnih problema u gospodarskom i drugom ivotu u drutvu. Sve je to prisutno i treba vrednovati, ali svaki poslodavac koji planira rad i poslovanje u budunosti mora maksimalno na to misliti: konkurentna djelatnost ali i zdravih radnika sa radnim i strunim iskustvima, vjetinama, zvanjima i znanjima, svjesnih da potivanje pravila zatite na radu znai manje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom, vie zdravlja i socijalne sigurnosti za sebe, lanove svoje obitelji i druge. Potrebno je mnogo poslovnog iskustva da se pribli e osobni in (ponaanje) i pravila. Oni koji u ime i za raun poslodavca vode organizaciju ne smiju zanemariti etiku na svom radnom mjestu iako etiki ideali drutva nisu esto poslovni principi. esto kolidiraju (a kad bi se nekim etikim postavkama dala prednost, javili bi se poslovni poremeaji i neuspjesi). Radnik stalno postavlja pitanje svoga ponaanja u odnosu na ponaanje poslodavca. Iskuenja su stalna. Oni su igrai igre na pobjedu, na koju rauna i poslodavac. Potiskivati treba osobna osjeanja (privatna). U poslu se ne mora dolaziti do uspjeha beskrupulozno, okrutno, grubo, nevjerno, ve uglednim integritetom, iskreno i poteno, bez obzira to e morati (katkad) odstupiti od istine. Zahtjevi su moralna kultura i moralna autonomija. Pojedinac mora biti moralno autonoman. Nije organizacija poslodavca prosti zbir pojedinaca. Njih ve e cilj, svrha, strategija, misija, politika i drugo to toga poslodavca karakterizira. Ispred i iza toga su pojedinci koji se vide u dobrom i manje dobrom djelovanju. Moralnu autonomiju i odgovornost pojedinaca poslodavac treba koristiti i uva avati njihov etiki integritet. Iz moralnosti pojedinaca izrasta moralnost organizacije poslodavca. Ta organizacija na taj nain nad ivi pojedince koji su je stvorili, jer socijalna kultura i pojedinac ne mogu da postoje jedan bez drugog. Kulturna organizacija poslodavca mora biti oblikovana sa moralnog stajalita. Organizacija i radnici moraju da brinu o etikim injenicama. To determiniraju okru enje, pritisci, propisi i konkurencija. Moralnost se dokazuje djelima. Etiki kodeksi su vrelo prava: sadr e elemente prinude naspram prava (dozvola). Neetiko ponaanje ne smije biti nagraeno bez obzira to mo e imati financijski pozitivne rezultate.
3. Zatita na radu u etikom kodeksu

Brojne su odredbe o zatiti na radu u analiziranim etikim kodeksima, to izravno to neizravno.
3.1. Etiki kodeks kompanije STRABAG (Be, listopad 2007.)
Postavljene su temeljne vrijednosti meu kojima i svjesnost odgovornosti (Ispunjavamo svoje obveze i preuzimamo osobnu odgovornost za svoje djelovanje), potenje, timski rad i kultura rizika. Na etiki kodeks treba sprijeiti pogreke.... Iako pravilnici, upute, instrukcije i prirunici poduzea i glavnih podruja poduzea STRABAG nisu dio etikog kodeksa, odra avaju vrijednost i naela sadr ana u tom dokumentu.
_____________________________________________________
127
Prema zaposlenicima... prikladne radne uvjete... k tome su nam sigurnost i zdravlje naih zaposlenika na centralnom mjestu. Osnovana je privatna zaklada STRABAG radni i socijalni fondovi, kako bi se olakao ivot socijalno ugro enim sluajevima, posebice nakon povreda na radu ili u slobodno vrijeme, kod dugotrajnih bolesti, smrtnih sluajeva, katastrofa i gubitka radnog mjesta. ... potivati pravilnike, prirunike i uobiajene poslovne prakse u odreenom podruju zadataka i primjenjivati iste savjesno na najbolji mogui nain; osiguranje pridr avanja etikog kodeksa ima... u radnim i drugim ugovornim odnosima; ...pose e se i za disciplinskim-radno pravnim mjerama, od opomene do otkaza- kako bi se bez obzira na kaznenopravne posljedice, moglo na odgovarajui nain reagirati na utvrena krenja propisa te stati nakraj svim buduim protupropisnim djelima.
3.2. Etiki kodeks dr avnih slu benika (NN 40/11 i 13/12)
Dr avni slu benik du an je u okviru nadle nosti osigurati ostvarivanje prava, potivanje integriteta i dostojanstva graana i drugih dr avnih slu benika bez diskriminacije, po bilo kojoj osnovi, a ima pravo i na zatitu od uznemiravanja...koje uzrokuje strah.
3.3. Etiki kodeks Sveuilita u Rijeci (Rijeka, 2006.)
Od svih lanova/lanica sveuiline zajednice oekuje se potivanje svih pravnih propisa i pravnih postupaka koji se tiu njihovih obveza kao lanova /lanica sveuiline zajednice.... Sveuilite je obvezno da ih upozna sa svim relevantnim pravilima koja se tiu njihovih obveza.
4. Zakljuak
4.1. Zatita na radu je neotuivo pravo ali i obveza radnika kod poslodavca, kao sastavni dio organizacije rada i proizvodnje. Ureena je pravilima (propisanim, ugovorenim, priznatim, autonomnim, te nareenim) zatite na radu. U novije vrijeme sve vei broj subjekata donosi etike kodekse. Oni mogu biti heteronomne i autonomne naravi. Primjenjuju se kod jednog ili vie poslodavca, odnosno zajednica (udruge i dr.). U pravilu, prilikom zasnivanja radnog odnosa radnik se izjanjava da e se, pored ostalog, ponaati po etikom kodeksu koji se primjenjuje kod poslodavca. Kodeks je svojevrsni pravilnik (propis) sa jasno izra enim osnovnim principima i oekivanjima i mora se primjenjivati. Radnika treba nagraivati za etika ponaanja i ka njavati za neetika ponaanja. Za to treba imati unutarnji i vanjski nadzor. Pravi primjer za to je u odnosima zatite na radu na svim razinama i od svih subjekata zatite na radu. Za neetiko ponaanje suprotno etikom kodeksu sve su sankcije mogue. Etika je integrativna snaga koja stvara veu profitabilnost i fleksibilnost, a mo e biti prisutna u meuodnosima radnika i uprave, ovlatenika i povjerenika u zatiti na radu, ali i u odnosima sa svim subjektima te oblasti. Ulazi u kulturu organizacije, u ciljeve i odnos pojedinane i kolektivne odgovornosti. Svaka organizacija poslodavca jeste ono za to se ona zala e (centralni i tradicionalni etiki koncept), nain djelovanja i nain postojanja. Etika mora biti u sustavu odluivanja (briga za dobro i vrijedno). Etika i ekonomska racionalnost se isprepliu i nadopunjavaju.
128
___________________________________________________
4.2. Propisi se moraju primjenjivati, sa njima nema polemike. Sa opim etikim naelima se razgovara: iskrena komunikacija, poteni tretman i konkurencija, drutvena odgovornost, dobra usluga, kvalitetan proizvod, rad po znanju (lege artis), po uputama poslodavca. Ima segmenata u odnosima u kojima se ne mo e koristiti prinuda. Mo e se govoriti i o povezivanju etike i zatite na radu, zatite ivotne (ovjekove) okoline. Tu nije dovoljno samo ono to zahtjeva zakon. Treba izgraivati i primjenjivati i vlastiti stav o etikim vrijednostima. 4.3. Poslodavci (profesionalci u njima) moraju se baviti pojedinim radnikom, njegovim poslovima i zadacima, organizacijom radnog mjesta i ponaanjem unutar organizacija. U tom smislu je i pitanje pravilnog formiranja radnih timova (grupa) i pripadnika istog poslovnog znanja. Tu je i pridavanje va nosti sigurnog rada svakog radnika i razliitosti, kolektivnosti i individualnosti (jer se etika, u osnovi odnosi na ponaanje pojedinaca). Etika je uvijek povezana sa linou (odnos radnika prema osobnim zatitnim sredstvima, prema sredstvima rada, prema okru enju u najirem smislu rijei). Etika razvija osobnu svijest. Kodeksi su norme i mjerenja. Ureuju nain razmiljanja i model odnosa koji e dovesti do eljenog ponaanja. 4.4. Propisi u oblasti zatite na radu definiraju (propisuju) ono to mora da se ini. Etika zahtjeva besprijekornost, prijedlog i molbu da se postupa po pravilima (pa ak to i zahtjeva). Rukovodstvo poslodavca, ovlatenici poslodavca u zatiti na radu, lanovi odbora za zatitu na radu, povjerenici radnika za zatitu na radu, strunjaci zatite na radu i drugi subjekti interno i eksterno (vanjski), moraju biti maksimalno anga irani na prevenciji i kurativi u zatiti na radu, a pravno i etiki su nezamjenjivi i treba da imaju isti cilj: sprijeiti ozljede na radu, profesionalne bolesti i druge bolesti u vezi s radom i osigurati proizvodnju u kojoj je zatita na radu njen sastavni dio.
Literatura
[1] Etiki kodeks STRABAG (Pravilnik ponaanja poduzea Strabag SE Be, 2007.) [2] Poslovna Etika, John Drummond i Bill Bain, Menaging Business ETHICS, CLIO, 2001. [3] Balj Branko, Uvod u poslovnu etiku, IP Beograd, 2006. [4] Kangrga Milan, Etika, Golden Marketing, Tehnika knjiga, Zagreb, 2004. [5] Etiki kodeks Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2006. [6] Pupovac Drago, Etika za menad ere, Veleuilite Rijeka, 2005. [7] Uur Marinko, Nomotehnika, Veleuilite u Rijeci, Rijeka, 2005.
_____________________________________________________
129
130
___________________________________________________
MODIFICIRANA AUVA METODA PROCJENE RIZIKA NA RADNIM MJESTIMA

THE MODIFICATION AUVA METHOD RISK ASSESSMENT AT THE WORK PLACES
Biljana VRANJE1, Nikola TRBOJEVI2
fakultet, Vojvode S. Stepanovia 71, 78 000 Banja Luka, R. Srpska, BOSNA I HERCEGOVINA, biljanavmr@teol.net 2Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47 000 Karlovac, HRVATSKA, nikola.trbojevic@vuka.hr
1Mainski
Sa etak: Primjena preventivnih mjera na svim nivoima rada podrazumijeva stvaranje takvih uvjeta kojima se prilikom organiziranja rada i radnog procesa vri procjena rizika i njegovo otklanjanje ili svoenje na najmanji mogui nivo. Analiza, upravljanje i ocjena rizika zasniva se na normama ISO 9000, ISO 14000 i OHSAS 18000. Primjenom u praksi razliitih metoda procjene rizika, dolo se do zakljuka da one koje se koriste u EU, ne mogu u potpunosti odgovoriti specifinim zahtjevima i uvjetima dr ava koje prolaze i jo uvijek se nalazi u periodu tranzicije. AUVA metoda procjene rizika daje mogunosti prilagoavanja metode uvjetima rada i ciljevima procjene u konkretnom proizvodnom sistemu i dovoljnu fleksibilnost u odnosu na mogui nivo sudjelovanja svih zainteresiranih. Kljune rijei: rizik, procjena rizika, metode procjene rizika Abstract: The application of preventive measures at all levels of work implies creating conditions in the course of organizing the operation process to carry out risk assessment and to eliminate or reduce risk to the minimum. The analysis, management and risk assessment are based on ISO 9000, ISO 14000 and OHSAS 18000 standards. By applying various risk assessment methods, it has been concluded that the ones being used in the EU cannot completely meet specific requirements and conditions of the stats, which are still undergoing transition. The AUVA method risk assessment gives possibilities to modify the method according to the conditions of work and goals of assessment in the concrete production system and enough flexibility in regards with participation possibilities for all those interested. Keywords: risk, risk assessment, risk assessment methods
_____________________________________________________
131
1. Uvod
Tehniko-tehnoloki razvoj uvjetuje modernizaciju i racionalizaciju proizvodnje, uz poveanje produktivnosti i dobiti, ali on predstavlja progres samo ako su iskljueni izvori i uzroci opasnosti u radnoj sredini, koji mogu da ugroze zdravlje ljudi, prirodna i materijalna dobra. Primjena preventivnih mjera u svim segmentima rada podrazumijeva stvaranje takvih uvjeta kojima se prilikom organiziranja rada i radnog procesa vri procjena rizika i njihovo otklanjanje ili svoenje na najmanji mogui nivo. Kvaliteta radne sredine ukazuje na postojee stanje radnih uvjeta i inicira ureenje sustava upravljanjem sustavom sigurnosti i zatite zdravlja na radu, na osnovi procjene rizika, jer je ureeniji sustav efikasniji i efektivniji u postizanju svojih ciljeva. Proces procjene rizika je dinamian i progresivan, odvija se u vie meusobno povezanih koraka od kojih je svaki pomak prema uoavanju i procjeni rizika za pojedinu opasnost i/ili tetnost. Pri procjeni rizika podaci dobiveni ispitivanjem uvjeta rada i radne sredine kombinira se sa podacima iz drugih izvora, kao to su podaci dobiveni praenjem zdravstvenog stanja radnika, epidemioloke studije pojedinih zanimanja, specifine izlo enosti radnika, matrice poslova i ekspozicija, granine vrijednosti dozvoljenih nivoa izlaganja pojedinim tetnostima (buka, vibracije, zraenja, otrovne tvari...). Metodologija procjene rizika obuhvata procedure od donoenja odluke o provoenju, izbora procjenjivaa, odreivanja pokazatelja i kriterija, plana istra ivanja sa fazama prikupljanja podataka, metodama obrade do interpretacije dobivenih rezultata. U zemljama EU postoje razliite metodologije za procjenu rizika, a zakonska regulativa nije definirala konkretnu metodu. Razliitost tehnologija i nivoa organizacije poduzea doveo je do pojave veeg broja opih metoda za procjenu rizika na radnom mjestu: AUVA, Australijski savjetodavni standard 2000, KINNEY, BG, WK, SME, kombinirane i druge. Iako su meusobno razliite u pojedinostima sve ove metode u cjelini su manje-vie sline, jer se rizik na radnom mjestu uvijek procjenjuje na osnovi utvrenih opasnosti i tetnosti, uzimajui u obzir vjerojatnost, uestalost, trajanje izlo enosti i te inu moguih povreda ili oboljenja. Primjenom u praksi razliitih metoda procjene rizika, dolo se do zakljuka da one ne mogu u potpunosti odgovoriti specifinim zahtjevima i uvjetima privrede, koja je prolazila i jo uvijek se nalazi u periodu tranzicije.
2. AUVA metoda procjene rizika na radnom mjestu

AUVA metode se zasniva na dva osnovna pristupa: n radnom mjestu, tako to se ispituje odreeno radno mjesto na temelju postavljenog zahtjeva; n odreenim opasnostima/tetnostima, tako to se ispituju radna mjesta na temelju odreenih vrsta opasnosti/tetnosti. Prema ovoj metodi vrednuje se uestalost, nivo zatite, vjerojatnost, te ina posljedica, procjenjuje se rizik i odreuju mjere zatite. Nivo rizika (NR) je definiran kao proiz132
___________________________________________________
vod ranga vjerojatnosti nastanka ne eljenog dogaaja (RV) i ranga te ine mogue povrede (RT) [2].
NR = RV * RT (1)
Vjerojatnost nastanka opasnosti, odnosno tetnosti zavisi od izlo enosti zaposlenih opasnostima i tetnostima i stanja radne sredine (postojeeg stanja sigurnosti i zdravlja na radu). Prednosti AUVA metode su u: n pristupu utvrivanju programa izrade procjene u pripremnoj fazi koja omoguuje fleksibilnost u odnosu na mogui nivo sudjelovanja svih zainteresiranih; n mogunosti prilagoavanja metode uvjetima rada i ciljevima procjene u konkretnom proizvodnom sustavu; n definiranju poslova sa svim elementima relevantnim za utvrivanje vrsta i ranga rizika i potrebnim mjerama sigurnosti i zatite zdravlja te dodjeljivanje tako definiranih poslova radnim mjestima, to omoguuje a urno praenje promjena; n navoenju zateenog stanja zatite uz svaku opasnost ili tetnost utvrenu u analizi; n izradi Plana mjera za otklanjanje nedostataka s prijedlozima rokova za primjenu.
3. Modifikacija AUVA metode procjene rizika na radnom mjestu

Metoda je modificirana na sljedei nain i to [3]: Izlo enost zaposlenih opasnostima i tetnostima se vrednuje prema Tablici 1.
TABLICA 1: Rangiranje izlo enosti opasnostima i tetnostima
Izlo enost opasnostima i tetnostima tijekom radnog dana (nedjelje, mjeseca, godine) u% Kvalitativno rangiranje izlo enosti opasnostima i tetnostima Kvantitativno rangiranje izlo enosti opasnostima i tetnostima
< 20% 21% - 50% 51% - 80% > 80%
rijetko povremeno vei dio radnog vremena sve radno vrijeme
1 2 3 4
Stanje radne sredine se analizira na osnovi usklaenosti sa zahtjevima sigurnosti i zdravlja na radu i incidencije povreda za danu vrstu posla. Incidencija povreda ukazuje na uestalost pojavljivanja povreda kod odreenih poslova, zbog prisutnosti veeg broja opasnosti /tetnosti. Usklaenosti sa zahtjevima sigurnosti i zdravlja na radu se odreuje prema Tablici 2.
_____________________________________________________
133
TABLICA 2: Usklaenosti sa zahtjevima sigurnosti i zdravlja

Ispunjenost zahtjeva sigurnosti i zdravlja na radu (SZR) u % Kvalitativno rangiranje ispunjenosti zahtjeva sigurnosti i zdravlja Kvantitativno rangiranje ispunjenost zahtjeva sigurnosti i zdravlja
SZR > 80% 50% < SZR 80% 20% < SZR # 50% SZR # 20%
zadovoljavajue potreban mjere u odreenom vremenskom periodu kratkorono potrebne mjere potrebne mjere u to kraem roku, krajnja prekid radnog procesa
1 2 3 4
Incidencija povreda, u odreenom vremenskom periodu, najmanje 5 godina, za odreenu vrstu posla rauna se prema jednad bi [2]:
Stopa incidencije = broj povrijeenih u analiziranom periodu 100 prosjean broj eksponiranih radnika (2)
Stopa incidencije povreda na radu predstavlja odnos broja povreda u odreenom vremenskom periodu (najee godina dana) i prosjenog broja zaposlenih izlo enih riziku povreivanja. Stopa incidencija povreda na radu ima realno znaenje i primjenjuje se ako je izvedena iz dovoljno velikog broja sluajeva koji su se dogodili za vrijeme dovoljno dugog perioda promatranja. Stope incidencije povreda se vrednuju prema Tablici 3.
TABLICA 3: Rangiranje stope incidencije povreda
Stope incidencije povreda za odreenu vrstu posla u odreenom vremenskom periodu Kvalitativno rangiranje stope incidencije Kvantitativno rangiranje stope incidencije
# 2%
2,1% -3% 3,1%-6%
niska stopa umjerena stopa visoka stopa izrazito visoka stopa
1 2 3 4
$6,1%
Analiza stanja radne sredine se zavrava popunjavanjem matrice prema Tablici 4.

TABLICA 4: Matrica stanja radne sredine
4 Usklaenost sa zahtjevima sigurnosti i zdravlja 3 2 1
4 3 2 1
1
8 6 4 2
2
12 9 6 3
3
16 12 8 4
4
Stopa incidencije povreda
Na osnovi matrice se vri rangiranje stanja radne sredine prema Tablici 5.
134
___________________________________________________
TABLICA 5: Rang stanja radne sredine prema modificiranoj AUVA metodi

Rang stanja radne sredine Kvalitativno rangiranje Kvantitativno rangiranje
1,2 3,4,6 8,9 12,16
zadovoljavajue potrebne mjere u odreenom vremenskom periodu kratkorono potrebne mjere potrebne mjere u to kraem roku, krajnja prekid radnog procesa
1 2 3 4
Ukoliko u analiziranom proizvodnom sustavu za koji se vri procjena profesionalnog rizika ne postoje podaci o povredama u prethodnom periodu, rangiranje stanja radne sredine mo e se vriti samo na osnovi rangiranja ispunjenosti zahtjeva sigurnosti i zdravlja na radu. Mjera vjerojatnosti nastanka opasnosti, odnosno tetnosti se odreuje prema Tablici 6.
TABLICA 6: Mjera vjerojatnosti nastanka opasnosti/tetnosti prema modificiranoj AUVA metodi
4 3 Rang izlo enosti 2 1
4 3 2 1
1
8 6 4 2
2
12 9 6 3
3
16 12 8 4
4
Rang stanja radne sredine
Rang vjerojatnosti nastanka opasnosti, odnosno tetnosti odreuje se prema Tablici 7. Rang te ine moguih posljedica odreuje se prema Tablici 8. Mjera rizika odreuje se kao proizvod ranga vjerojatnosti nastanka opasnosti/tetnosti i ranga te ine moguih posljedica prema Tablici 9.
TABLICA 7: Rang vjerojatnosti nastanka opasnosti/tetnosti prema modificiranoj AUVA metodi
Mjera vjerojatnosti opasnosti i tetnosti Kvalitativno rangiranje vjerojatnosti opasnosti i tetnosti Kvantitativno rangiranje vjerojatnosti opasnosti i tetnosti
1,2 3,4,6 8,9 12,16
zanemariva mala srednja velika
1 2 3 4
TABLICA 8: Rang te ine posljedica prema modificiranoj AUVA metodi

Rangiranje te ine mogue posljedice Rangiranje te ine mogue posljedice
Laka Srednje teka Teka Smrtna ili kolektivna
1 2 3 4
_____________________________________________________
135
TABLICA 9: Mjera rizika prema modificiranoj AUVA metodi

4 3 Rang vjerojatnosti 2 1
4 3 2 1
1
8 6 4 2
2
12 9 6 3
3
16 12 8 4
4
Rang te ine posljedice
Rangiranje rizika na trostupanjskoj skali vri se na osnovi Tablice 10.

TABLICA 10: Trostupanjska skala rangiranja rizika modificirane AUVA metode
Mjera rizika Kvalitativno rangiranje rizika Kvantitativno rangiranje rizika
1, 2, 3, 4, 6 8, 9 12,16
prihvatljiv srednji visok
A B C
Radna mjesta sa rangom rizika A, smatraju se radnim mjestima sa prihvatljivim rizikom. Rangovi B i C, odreuju radna mjesta sa poveanim rizikom. Na ovaj nain modificirana AUVA metode omoguuje da se skrati postupak jer je izvreno rangiranje elemenata rizika prema etverostupanjskoj skali, a rangiranje nivoa rizika je izvreno prema trostupanjskoj skali. U analizu je uveden novi element za rangiranje stanja radne sredine, stopa incidencije povreda, koji je na osnovi mojih saznanja u toku obrade ove teme znaajan za sveobuhvatnu analizu radne sredine izabranog proizvodnog sustava.
4. Zakljuak
Proces procjene rizika je slo en i multidisciplinaran i treba mu posvetiti posebnu pa nju. Vezuje se za radno mjesto, odnosno rizike radne sredine, koje treba analizirati i rjeavati u okviru sistema upravljanja kvalitetom. Upravljanje ili menad ment rizikom je neophodna i objektivna pretpostavka poslovnog uspjeha, koja treba da osigura kontinuiranu egzistenciju sistema. Opa filozofija menad menta rizicima koncipirana je na principima menad menta kvaliteta, a OHSAS 18001 je planski usklaen sa strukturom QMS normi. Garancija uspjeha su integrirani sustavi menad menta, koji upravljanjem rizikom zadr avaju kvalitetu sustava i u sluaju moguih realizacija rizinih dogaaja.
Literatura
[1 Anelkovi, B.: Rizik tehnolokih sistema i profesionalni rizik, Monografija, Jugoslovenski savez Drutva inenjera i tehniara zatite, Ni (2002) [2] Krsti, I.: Modeli za sistemsku analizu rizika tehnolokih sistema, Doktorska disertacija, Fakultet zatite na radu u Niu, Ni (2010) [3] Vranje, B.: Procjena profesionalnog rizika kao element upravljanja kvalitetom radne sredine, Magistarski rad, Mainski fakultet u Banja Luci, Banja Luka (2011) ___________________________________________________
136
ZDRAVSTVO PUBLIC HEALTH
POVREDE NA RADU SA SMRTNIM ISHODOM U HEMIJSKOJ INDUSTRIJI

FATAL OCCUPATIONAL INJURIES IN CHEMICAL INDUSTRY
Marko BAKOTA1, Duanka PEJI2
d.d., Osijek, M. Gupca 2, 31103 Osijek, HRVATSKA, marko.bakota@saponia.hr 2Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu, arnojevia 10a, 18000 Ni, SRBIJA, dusanka.pejcic@znrfak.ni.ac.rs
1Saponia
Sa etak: Kao krajnje nepovoljne neposredne posledice javljaju se povrede na radu sa smrtnim ishodom, koje izazivaju znatne ekonomske posledice, kako po preduzee, tako i po porodice poginulih i drutvo u celini. S obzirom na injenicu da se u hemijskoj industriji deava znatan broj povreda na radu sa smrtnim ishodom, to je neophodno posvetiti znatno veu pa nju ovoj grani industrije sa aspekta zatite na radu. Naime, statistiki podaci ukazuju da smrtne povrede u ovoj grani industrije, kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj, uestvuju sa preko 10% u odnosu na ukupan broj povreda na radu sa smrtnim ishodom evidentiranih u industriji i rudarstvu. Kljune rei: smrtna povreda, hemijska industrija, zatita na radu Abstract: Fatal occupational injuries can occur as adverse effects, causing considerable economic consequences in the company, families of the killed people and society as a whole. Taking into account the fact that a significant number of fatal accidents occur in chemical industry, it is necessary to pay much more attention to this branch of industry, in terms of safety. In fact, statistics indicate that injuries which result in death in this industry, both in Serbia and Croatia, account for over 10% of the total number of fatal accidents in other industry and mining. Keywords: fatal injury, chemical industry, occupational safety
1. Uvod
Hemijska industrija je skup industrijskih preduzea srodnih po tehnolokom procesu proizvodnje, prema izraenim proizvodima, potrebnim sirovinama za proizvodnju datog proizvoda, tj. kod kojih postoje slinosti u zahtevima za vrstom i kvalitetom strunosti vodeih radnika i radne snage uopte, slinostima u zahtevima za odgovarajua sredstva rada, kvalitetom i strukturom. U okviru hemijske industrije proizvodi se veliki broj hemijskih proizvoda, kao to su na primer:
_____________________________________________________
139
osnovne industrijske organske i neorganske hemikalije, kao to su boje, organski pigmenti, kiseline, lu ine, industrijski gasovi,... n hemijski materijali za atomsku fisiju i fusiju, n vetaka ubriva, sredstva za zatitu bilja, insekticidi, pesticidi,... n sintetika vlakna i plastine mase, n lekovi i farmaceutske hemikalije, n sredstva za pranje i kozmetiki preparati, n premazna sredstva, n proizvodi od plastine mase, n sredstva za poliranje, dezinsekciju i deratizaciju, n lepila, eksplozivi i dr. Hemijska industrija sa jedne strane prouzrokuje veliki broj akcidenata koji se podjednako deavaju ne samo u zemljama u razvoju (Indija, Meksiko,...), ve i u razvijenim zemljama (Italija, vajcarska, SAD, Japan, Kina,...), a koji za posledicu imaju sve vee ugro avanje ivotne sredine. Na drugoj strani, nepovoljni uslovi rada u ovoj grani industrije prouzrokuje i znatan uticaj na zdravlje i ivote zaposlenih. Zbog toga esto dolazi do ne eljenih dogaaja koji se manifestuju u naruavanju telesnog integriteta radnika, a koji se nazivaju povredama na radu, odnosno povredama na radu sa smrtnim ishodom. Iz tih razloga, u okviru ovog rada izvrie se sagledavanje dinamike smrtnih povreda u jednom du em vremenskom periodu u hemijskoj industriji Srbije.
n
2. Pojam povreda na radu sa smrtnim ishodom

U teoriji i praksi se susreemo sa razliitim definicijama povreda na radu zbog ega su prisutni i razliiti pristupi ovom problemu, to u mnogome ote ava komparaciju izvedenih parametara koji se koriste pri statistikom i epidemiolokom prouavanju povreda na radu. Daleko su jo vee razlike u pogledu definicije povrede na radu sa smrtnim ishodom. Naime, definisanje pojma smrtna povreda je razliito u pojedinim zemljama. Tako, zavisno od zemlje, postoje vrlo raznoliki kriterijumi, koji se kreu od sluaja samo kada je unesreeni umro na mestu deavanja nezgode, do proteka izvesnog roka posle toga, pa ak i do otputanja iz bolnice. U Francuskoj se smatra smrtnom ona povreda koja je prouzrokovala smrt radnika za vreme rada u godini koja se posmatra. U Sjedinjenim Amerikim Dr avama pojmom smrtne povrede obuhvata se svaka povreda koja je prouzrokovala smrt radnika u roku od godinu dana od deavanja nezgode. U nekim drugim zemljama sveta prijavljuju se svi sluajevi kod kojih je smrt nastupila kao posledica povrede i do dva meseca nakon povrede, a u nekima samo smrtne povrede na radu (Turska, Izrael, Meksiko, ri Lanka, Nigerija i dr.). Meutim, u veini dr ava, ukljuuju se u povrede sa smru sve one, kod kojih je nastupila smrt pre zakljuenja izvetaja u izvesnom odreenom roku u vezi sa statistikom obradom. U Srbiji pojam smrtne povrede je utvren propisom kojim je normirano podnoenje prijave o povredi na radu. Prema Prijavi o povredi na radu i objanjenju za popunjavanje
140
___________________________________________________
te prijave, smrtnim se sluajem smatra samo povreda zbog koje je lice poginulo na mestu nezgode ili je umrlo na putu do zdravstvene ustanove . Koliko god precizan, ovakav kriterijum za smrtnu povredu je vrlo usko odreen, s obzirom da e se svi sluajevi kada je smrt usledila u zdravstvenoj ustanovi neposredno posle nezgode ili u toku leenja evidentiran samo kao povreda. Suvie usko definisanje smrtne povrede na radu kod nas, kao i u nekim drugim zemljama, prikazuje u stvari nedovoljno realnu sliku, naroito kod kolektivnih nezgoda. Tako na primer, u veim katastrofama (po ari, eksplozije i sl.) deava se da vei broj unesreenih umre u bolnici posle nekoliko sati ili dana, pa se ovakvi sluajevi evidentiraju kao povrede na radu. Ovakve razlike u definiciji smrtne povrede dovode i do razlike u statistikim podacima. Zbog toga, broj smrtnih povreda na radu zvanino evidentiran iz prijava povreda na radu ne sme se poistovetiti sa stvarnim brojem umrlih radnika usled povreda na radu, koji je svakako znatno vei. Razlog razlike u broju smrtnih povreda i stvarno umrlih usled povreda na radu proistie iz okolnosti to se kod nas, prema zvaninom uputstvu o popunjavanju prijave o povredi na radu, smrtnom povredom na poslu smatra samo ona povreda na radu ili u putu usled koje je smrt nastupila na mestu udesa ili u putu do zdravstvene ustanove. Ako je smrt nastupila kasnije u bolnici (u toku leenja) ili nakon izlaska iz bolnice, tada se zadobijena povreda ne registruje kao smrtna, tj. sam sluaj se ne smatra smrtnom povredom na radu.
3. Povrede na radu sa smrtnim ishodom u industriji i rudarstvu

S obzirom da se u oblasti industrije i rudarstva deava najvei broj povreda na radu sa smrtnim ishodom (31,51%), to je posebno interesantno da se sagleda dinamika nastanka smrtnih povreda na radu po granam industrije i rudarstva. Sumiranjem podataka o ukupnom broju povreda na radu sa smrtnim ishodom u Srbiji u periodu od 1977 do 2005. godine mo e se zakljuiti da od ukupno 35 grana industrije i rudarstva, kod 29 grana njihovo pojedinano uee u ukupnom broju povreda na radu sa smrtnim ishodom je ispod 5%. Izuzetak su: n proizvodnja uglja (15,44%); n proizvodnja prehrambenih proizvoda (11,73%); n elektroprivreda (9,25%); n metalopreraivaka delatnost (8,89%); n hemijska industrija (6,55%) i n mainogradnja (5, 61%). Znai, na ovih 6 grana industrije i rudarstva otpada 57,47% povreda na radu sa smrtnim ishodom, a sve ostale grane industrije i rudarstva (29) uestvuju sa 42,53% u odnosu na ukupan broj povrede na radu sa smrtnim ishodom koje su se dogodile u oblasti industrije i rudarstva. S obzirom na injenicu da se u hemijskoj industriji deava vei broj povreda na radu sa smrtnim ishodom, to je posebno znaajno da se sagleda njihova dinamika u jednom du em vremenskom periodu.
_____________________________________________________
141
4. Povrede na radu sa smrtnim ishodom u hemijskoj industriji

Dinamika povreda na radu sa smrtnim ishodom u hemijskoj industriji Srbije u periodu od 1977. do 2005. godine data je u narednom tabelarnom pregledu (v. Tablica 1).
TABLICA 1: Povrede na radu sa smrtnim ishodom u hemijskoj industriji Srbije u periodu od 1977. do 2005. godine
Povrede na radu Godina Proizvodnja baznih hemijskih proizvoda Prerada hemijskih proizvoda Ukupno
1977. 1978. 1979. 1980. 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
Ukupno God. prosek %
1 1 5 4 4 2 1 3 1 2 5 2 2 3 1 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
39 1.34 43.3
0 1 1 4 0 3 4 1 4 2 1 3 3 1 1 0 2 0 13 3 3 0 0 0 1 0 0 0 0
51 1.76 56.7
1 2 6 8 4 5 5 4 5 4 6 5 5 4 2 1 2 1 13 3 3 0 0 0 1 0 0 0 0
90 3.10 100.0
142
___________________________________________________
Podaci o povredama na radu sa smrtnim ishodom u hemijskoj industriji Srbije u periodu od 1977. do 2005. godine pokazuju da se u ovoj grani industrije desilo 90 smrtnih povreda na radu, odnosno da su se proseno godinje desile po tri smrtne povrede na radu. S obzirom da u Srbiji hemijsku industriju sainjavaju Proizvodnja i Prerade hemijskih proizvoda, to bi bilo znaajno da se izvri sagledavanje broja smrtnih povreda na radu i u okviru ove klasifikacije. Na osnovu podataka mo e se zakljuiti da se u Proizvodnji hemijskih proizvoda dogodilo ukupno 39 smrtnih povreda, ili 43,3%, a u Preradi hemijskih proizvoda 51 smrtna povreda, ili 56,7%.
5. Povrede na radu sa smrtnim ishodom na 10.000 zaposlenih u hemijskoj industriji

Broj povreda na radu sa smrtnim ishodom na 10.000 zaposlenih (N10000) dobija se iz odnosa broja smrtnih povreda na radu (Nsp), pomno enih sa konstantom (10000) i prosenog broja zaposlenih radnika u jedinici posmatranja (Z):
N10000 = N sp 10000 Z (1)
Ovako dobijeni kolinik pokazuje koliko se smrtnih povreda na radu desi na 10000 zaposlenih. Ovaj indikator omoguava odreivanje mesta preduzea u odnosu na prosene uslove u odnosu na granu industrije kojoj pripada. Broj povreda na radu sa smrtnim ishodom na 10000 zaposlenih u hemijskoj industriji Srbije u periodu od 1977. do 2005. godine dato je u Tablici 2.
TABLICA 2: Povrede na radu na 10.000 zaposlenih u hemijskoj industriji Srbije u periodu od 1977. do 2005. godine
Broj smrtnih povreda na radu na 10.000 zaposlenih Godina Proizvodnja baznih hemijskih proizvoda Prerada hemijskih proizvoda
1977. 1978. 1979. 1980. 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990.
0,5 0,4 2,0 1,5 1,4 0,7 0,4 1,0 0,3 0,6 2,0 1,0 1,0 1,0
0,0 0,5 0,5 1,8 0,0 1,2 1,5 0,4 1,4 0,7 0,5 1,4 0,9 0,4
_____________________________________________________
143
Broj smrtnih povreda na radu na 10.000 zaposlenih Godina Proizvodnja baznih hemijskih proizvoda Prerada hemijskih proizvoda
1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
0,0 0,3 0,0 0,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
0,4 0,0 0,6 0,0 4,1 0,9 0,9 0,0 0,0 0,0 0,4 0,0 0,0 0,0 0,0
6. Zakljuak
Posledice koje prouzorkuju povreda na radu sa smrtnim ishodom, osim to direktno pogaaju radnika i njegovu porodicu, zbog svoje te ine prouzrokuju i ozbiljan drutveni problem, jer izazivaju posledice znaajne za ekonomiju poslovanja. Naime, u takvoj situaciji istovremeno se poveavaju obaveze radno aktivnog dela stanovnitva da snosi teret poveanih davanja u okviru fondova zdravstvenog i penzijsko-invalidskog osiguranja i drugih oblika zatite. Zbog toga, opravdanost preventivnih i korektivnih mera zatite na radu u hemijskoj industriji, a naroito onih koje zahvataju vee materijalne izdatke, mogu se mnogo bolje uoiti, a samim tim bi se ove mere intenzivnije i svestranije sprovodile ako bi se sagledala dinamika povreda na radu sa smrtnim ishodom u ovoj grani industrije.
Literatura
[1] Avramovi, D. i Spasi, D.: Gubici i izdaci prouzrokovani povredama na radu sa smrtnim ishodom, Posvet z mednarodno udele bo Varstvo pri delu, varstvo pred po ari in medicina dela, Elektronska knjiga ISBN 978-961-6756-25-9, Portoro (2011) [2] Izvetaj o nezgodama na poslu, Republiki zavod za zatitu zdravlja Milan Jovanovi- Batut, Beograd. [3] Izvetaj Smrtne povrede na radu, Ministarstvo rada, boraka i socijalna pitanja Republike Srbije, Beograd. [4] Jevti, D.: Ekonomske posledice povreda na radu sa smrtnim ishodom, Magistarska teza, Fakkultet zatite na radu, Ni, (2004). [5] Spasi, D.: Ekonomika zatite na radu, Grafika Galeb, ISBN 86-74-80-017-3, Ni, (2003). [6] Peji, D., Spasi, D., Bakota, M.: Pokodbe pri delu v hemijski industriji, Posvet Varstvo pri delu, varstvo pred po ari in medicina dela, Fakultet za kemijo in kemijsko tehnologijo, Portoro , (2011). ___________________________________________________
144
ESTICE ZAVARIVAKOG DIMA GENERISANE ZAVARIVANJEM Cr-Ni RUTILNOM ELEKTRODOM, UTICAJ NA ZDRAVLJE ZAVARIVAA I ZATITA
WELDING FUMES PARTICLES GENERATED DURING Cr-Ni RUTIL ELECTRODE WELDING, IMPACT ON WELDERS HEALTH AND PROTECTION
Razija BEGI1, Azra IMAMOVI2, Ramo HALILAGI1
fakultet Univerziteta u Bihau, Irfana Ljubijankia bb. 77 000 Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, razijabegic@yahoo.co.uk, halilagic.r@gmail.com 2 Farmaceutski fakultet Univerziteta u Sarajevu, ekalua 90, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA
1Tehniki
Sa etak: Zavarivaki dimovi se generiu pri svim postupcima elektrolunog zavarivanja. Najtetniji sastojci zavarivakog dima kod zavarivanja sa visokolegiranim Cr-Ni elektrodama su estovalentni krom (Cr VI), Ni, Mo, Mn itd., a tetni su se pokazali i mnogi drugi sastojci estica dima. Radi se o akutnim i kroninim efektima na respiratorni sistem te kancerogenim uticajima. Eksperimentalna istra ivanja su raena sa visokolegiranom CrNi rutilnom elektrodom, E 23 12 2 LR 12. Utvren je kvalitativni i kvantitativni hemijski sastav generisanih estica dima u toku REL postupka zavarivanja. U skladu sa dobivenim rezultatima potrebno je provesti odgovarajue mjere zatite zavarivaa i okoline u skladu sa propisima o zatiti i sigurnosti na radu. Kljune rijei: zavarivaki dim, estice, visokolegirane elektrode, zatita zdravlja Abstract: Welding fumes are generated during all arc welding. The most harmful components of welding fumes from welding high alloyed Cr-Ni electrodes are Hexavalent chromium, Ni, Mo, Mn, etc., and have proved harmful and many other constituents of fume particles. These are acute and chronic effects on the respiratory system, and carcinogenic effects. Experimental studies were conducted with high alloyed CrNi rutile electrode, E 23 12 2 LR 12. There was a qualitative and quantitative chemical composition of fume particles generated during REL welding process. In accordance with the results obtained it is necessary to implement appropriate measures to protect the welder and the environment in accordance with the regulations on the protection and safety. Keywords: welding fumes, particles, the high alloyed electrodes, health
_____________________________________________________
145
1. Uvod
Zavarivaki dimovi, koji se definiu kao toksini metalni dimovi, su nerazdvojiva hemijska i fizika emisija koja se, u manjoj ili veoj mjeri, dogaa pri svim postupcima elektrolunog zavarivanja [1]. Epidemioloke studije su, kod zavarivanja nehrajuih elika elektrolunim postupcima zavarivanja, pokazale da su estovalentni krom i nikl kancerogeni i mutageni, mangan neurotoksian, molibden teti jetri i bubrezima [2].
1.1. Zdravstveni uinci hemijskih komponenti u zavarivakom dimu
Otrovne tvari u dimnim plinovima pri zavarivanju se po jaini otrovnosti mogu podijeliti u tri skupine. Neke od njih i njihove maksimalno dozvoljene koncentracije u prostoru su navedene u Tabeli 1 [3].
TABELA 1: Otrovne supstance u zavarivakom dimu
Otrovne supstance u zavarivakom dimu I. skupina II. skupina III. skupina
jako otrovne supstance

MDK* < 0,1 mg/m3
otrovne supstance
MDK 0,13,0 mg/m3
tetne supstance
MDK > 3,0 mg/m3
metalni oksidi i soli Cr, Ni, Mo, Co, V, Cd, Pb, Be, O3, N2 H4 hidrazin
Cu, As, Mn, Zn, F, Cl, Ba HCHO - formaldehid NaOH, KOH, CaO, COCl2 fosgen
U ovu skupinu spadaju sve ostale supstance, npr: Si i silikati, Al, Fe, Al, Mg, Sn, Ti, W
*MDK maksimalno dozvoljena koncentracija
Fundamentalni uinci opasnih tvari na ljudski organizam se dijele na 5 grupa: iritativni, otrovni, alergijski, kancerogeni i temperaturni uinci. Svih pet navedenih uinaka na zdravlje mogu da nastanu kod zavarivaa izlo enih zavarivakim dimovima koji se generiu u toku REL postupka zavarivanja. tetni sastojci estica zavarivakog dima su najvie oksidi metala i drugi hemijski spojevi koji nastaju hemijskim reakcijama izmeu hemijskih elemenata od kojih se sastoje osnovni i dodatni materijal, a svi se nalaze na listi svih do sada ispitanih i registriranih opasnih supstanci po zdravlje ovjeka koju koriste instituti kod ocjene tetnosti zavarivakih dimova na zavarivaa, (Material Safety Data Sheet - MSDS), lista se formira veoma dugi niz godina i jo uvijek nije konana [4].
1.2. Ocjena uticaja supstanci zavarivakog dima na zdravlje zavarivaa
Postupci zavarivanja i srodni postupci proizvode supstance koje zagauju zrak i u koncentracijama iznad ograniavajuih vrijednosti mogu biti tetne za zdravlje. Zakoni koji se odnose na sigurnost i zdravlje navode da se nastali tetni utjecaji moraju ocjenjivati tako da se odrede mjere potrebne za zatitu zdravlja. S obzirom da zavarivanje i srodni postupci sadr e velike koliine tetnih supstanci, potrebna je evaluacija teta prouzrokovanih njihovim hemijskim efektima. Postoje metode koje mogu pomoi preduzeima da ocjene tetnost ovakvih supstanci po zdravlje ljudi i da se na osnovu tih zakljuaka izaberu odgovarajue zatitne mjere. Za ocjenu tipa i koliine tetnih supstanci, odluujui faktori su procesi i materijali koji se koriste, a klasifikacija tetnosti se vri na slijedei nain [5]: prema procesima (procesi koji oslobaaju plinove i estice); prema efektima (efekti koji utiu na respira146
___________________________________________________
torni traht i plua, toksini i toksino nadra ujui i kancerogeni efekti); prema faktorima radnog mjesta. Hemijski sastav odreene tetne tvari uglavnom ovisi o hemijskom sastavu koritenih materijala i parametrima zavarivanja. S obzirom na rezultate dostupne iz studija o stvaranju tetnih supstanci tokom zavarivanja i na osnovu utjecaja tetnih supstanci na ljudsko tijelo predlo ena je procedura u kojoj su ukljuena navedena tri faktora za ocjenu tetnosti.
1.2.1. Faktori procesa i efekata
Faktori procesa i efekata s jedne strane uzimaju u obzir stepen emisije mg/s, a s druge strane efekte plinova i estica na zdravlje. estice za razliku od plinova nastaju u skoro svim procesima u kombinaciji sa materijalima koji se zavaruju te je problem njihovog prisustva kompleksan zbog koliine i hemijskog sastava. S obzirom da isparavanja koja nastaju u toku zavarivanja imaju komplikovanu i razliitu strukturu, kontrola na radnom mjestu se izvodi na osnovu toksinosti kljunih komponenti. Termin kljune komponente predstavlja supstancu koja dominira u mjeavini. Kljune komponente za REL zavarivanje i neke osnovne materijale su prikazan u Tabeli 2 [5].
TABELA 2: Kljune komponente kod REL zavarivanja
Proces Metal Kljuna komponenta
3)
Nelegirani ili niskolegirani elik REL zavarivanje

1)
Zavarivaki dimovi 1) Krom VI sastojci Nikl oksid, bakar oksid2)
Krom nikl elik sa 20% Cr i 30% Ni Nikl, nikl legure sa > 30% Ni
Ogranienja za izlaganje respiratornih organa se koriste kao limiti izlaganja zav. dimu. Samo za odreene legure nikla sa bakrom, uzimaju se vrijednosti isparavanja bakra 3) Sadr aj legirajuih elemenata treba biti < 5%
2)
Kljune komponente nastaju tokom procesa zavarivanja i potiu: iz dodatnog materijala (elektroda, obloga elektrode, punjenja ice i ice); iz spojeva koji sadr e estovalentni krom, posebno su to komponente nastale kod REL zavarivanja sa visokolegiranim elektrodama, zatim kod MAG zavarivanja sa legiranom punjenom icom; iz punjene ice koja sadr i Ni, formira se nikl oksid, nastao MIG postupkom zavarivanja; iz isparavanja u toku zavarivanja koja nastaju u formi eljeznog oksida, kod REL zavarivanja nelegiranim i nisko legiranim oblo enim elektrodama; fluoridi iz bazine obloge ili punjene ice; sastojci koji sadr e barijum, u veini sluajeva su to ice u postupcima zavarivanja koji razvijaju zatitne gasove [5].
_____________________________________________________
147
TABELA 3: Podjela isparavanja generisanih u procesu zavarivanja

Klase zavarivakog dima Stepen emisije mg/s Postupak zavarivanja A B C Klase efekata zavarivakog dima
1. stepen nizak stepen emisije < 1 2. stepen srednji stepen emisije (12) 3. stepen visok stepen emisije > (225) 4. stepen vrlo visok stepen emisije > 25
TIG zavarivanje, EPP zavarivanje lasersko zavarivanje REL, MAG zavarivanje
A1-E/T A2-E A3-E A4-E
B1-E/T B2-E B3-E B4-E
C1-E/T C2-E C3-E C4-E
T - ventilacija u prostoriji E - ventilacija na izvoru nastanka
Isparavanja koja nastaju tokom zavarivanja se prema specifinim efektima individualnih komponenti na ljudsko tijelo mogu podijeliti u 3 klase. Efekti klase A: To su isparavanja bez toksinih supstanci koja utiu na respiratorni trakt i plua unutar vrijednosti MDK, npr. eljezni oksid. Efekti klase B: To su isparavanja sa toksinim ili toksino iritirajuim supstancama unutar vrijednosti MDK, npr. fluoridi, mangan oksid, bakar oksid itd. Efekti klase C: To su isparavanja sa kancerogenim supstancama sa graninim vrijednostima: prosjena vrijednost (Technishe Richtkonzentration - TRK, npr. krom (VI) spojevi, nikl oksid itd. S obzirom na stepen emisije estica, mg/s i efektima, procesi zavarivanja se mogu podijeliti na 4 stepena (klase). Ova klasifikacija u kombinaciji sa vrstama primijenjene ventilacije, je prikazana u Tabeli 3 [5,6]. Faktori klase zavarivakih dimova su poredani odozgo prema dole po tetnosti uticaja na zdravlje [5,6]: n klasa A1 predstavlja nizak nivo tetnosti za zdravlje; n klase A2, B1, C1 predstavljaju srednji nivo tetnosti za zdravlje; n klase A3, B2, B3, C2, C3, predstavljaju visok nivo tetnosti za zdravlje; n klase A4, B4, C4 predstavljaju veoma visok nivo tetnosti za zdravlje. Kad se radi sa visoko legiranim elektrodama legiranim kromom i/ili niklom bez adekvatnih mjera za prozraivanje prostora u kom se izvodi zavarivanje, uvijek se mo e oekivati poveana koliina krom (VI) spojeva i nikl oksida, to ovisi o kombinaciji procesa i materijala (REL zavarivanje sa visokolegiranim oblo enim elektrodama, MIG zavarivanje sa icom koja sadr i najvie Ni). Dakle, visoka tetnost za zdravlje nastaje od isparavanja koja se generiu tokom zavarivanja i kada njihove koncentracije prelaze dozvoljene limite izlaganja. Procjena se mo e provesti na osnovu mjerenja na radnom mjesta i mjerenja prikupljenih iz ranijih iskustava i ranijih studija.
1.2.2. Faktori radnog mjesta
Kljune varijable za evaluaciju tetnosti efekata radnog prostora na zdravlje su: veliina prostora, prozranost, pozicija glave i tijela zavarivaa. Efektivno izvlaenje tetnih supstanci na izvoru njihovog nastajanja mogu bitno smanjiti tetnost za zdravlje izlaga148
___________________________________________________
nju krom (VI) spojevima, prilikom zavarivanja REL postupkom sa visoko legiranim elektrodama. Koncentracija krom (VI) spojeva u zoni zavarivanja e tada biti ispod granine vrijednosti.
2. Rezultati
Za ispitivanje zavarivakog dima generisanog u toku rada sa visokolegirani Cr-Ni elektrodama, napravljeno je 6 eksperimentalnih elektroda, zavarivanje je obavljeno u zavarivakoj komori REL postupkom zavarivanja. Osnovni materijal je bio elik S235JRG2. Kako bi se utvrdio kvalitativni i kvantitativni hemijski sastav estica zavarivakog dima izraena je zavarivaka komoru, prema standardu EN ISO 15011. U radu je prikazan nain odreivanja kljunih komponenti u esticama dima za navedene elektrode. Na osnovu dobivenih kvantitativnih sadr aja konstatovano je da neke od oblo enih elektroda generiu vee koliine tetnih supstanci od dozvoljenih [9].
2.1. Odreivanje kljunih komponenti u zavarivakom dimu
Da bi se izraunala koncentracija pojedinih komponenti zavarivakog dima u radnom prostoru, potrebno je poznavati dozvoljene limite izlaganja za te komponente kao i procentualne koliine produkovanih komponenti. Svaka pojedina komponenta zavarivakog dima ima limit dozvoljenog izlaganja koji je odreen na osnovu tetnosti na ljudski organizam i koji se ne smije prei, kao to ni ukupna koliina tetnih sastojaka u zavarivakom dimu ne smije prei gornju granicu od 3 mg/m3[3]. Procentualno uee pojedinih komponenti u zavarivakom dimu se rauna prema obrascu [7,8]:
K (x ) = L X mg/m3 100 (1)
gdje je: K(x) koncentracija komponente u zavarivakom dimu mg/m3; L dozvoljeni limit izlaganja komponente ili dozvoljena ukupna emisija dima mg/m3; X koliina produkovane komponente u dimu%.
2.2. Limitirajue vrijednosti Mn, Cr, Cr(VI), Cr(III), Mo i Ni u esticama
Nakon izvedenih hemijskih analiza estica zavarivakog dima potrebno je analizirati dobivene vrijednosti sadr aja najtetnijih komponenti, Cr, Cr(VI), Cr(III), Mn, Mo i Ni [9]. Kako u literaturi i praktinoj primjeni ima velik broj razliitih vrsta limita, koji su razliiti u pojedinim dr avama, za primjer je uzeta prosjena vrijednost izlo enosti na temelju 8 sati rada na dan ili 40 sati sedminog rasporeda rada za period izlo enosti vie od prosjeka ivotnog vijeka bez negativnih zdravstvenih uinaka, TLV (Threshold Limit Value) [9]. Sadr aj Cr u esticama dima se kree od 5,01 (elektroda E) do 5,91(elektroda A). Sadr aj Cr(III) se kree od 0,21% (elektroda D) do 0,37% (elektroda B). Sadr aj Cr(VI) se kree od 4,72% (elektroda B) do 5,63% (elektroda A). Sadr aj Mn u esticama dima se kree od 2,27 (elektroda F) do 2,85 (elektroda A). Sadr aj Mo u esticama dima se kree od 0,06 (elektroda C) do 0,23 (elektroda B). Sadr aj Ni u esticama dima se kree od 0,28 (elektroda C) do 0,43(elektroda A). Navedene vrijednosti limita ogranienja najtetnijih supstanci i njihov najvei sadr aj u esticama dima su prikazani u Tabeli 4 [9].
_____________________________________________________
149
TABELA 4: Limitirajue i stvarne vrijednosti tetnih supstanci u esticama dima

tetna supstanca Maksimalni sadr aj supstance Limit TLV
w% 5,91 0,37 5,63 2,85 0,23 0,43
mg/m3
mg/m3 0,50 0,50 0,05 0,20 0,02 0,20
Cr Cr(III) Cr(VI) Mn Mo Ni
0,18 0,01 0,14 0,09 0,06 0,013 0,523
Prema Tabeli 4, se mo e zakljuiti da je vrijednost sadr aja Cr(VI) od 0,14%, vea od dozvoljene vrijednosti, koja iznosi 0,05%. Vrijednost sadr aja Mo od 0,06% vea od dozvoljene vrijednosti, koja iznosi 0,02%. Sadr aji ostalih tetnih komponenti, Cr(III), Mn i Ni, su manji od limitirajuih. Ukupan sadr aj analiziranih tetnih supstanci u esticama dima iznosi 0,523% to je znatno manje od ukupne emisije estica dima (3 mg/m3), sa napomenom da u ukupnu koliinu emisije nisu uraunati tetni sadr aji ostalih supstanci koje nisu praene u ovom radu.
3. Zakljuak
Izlaganje zavarivakom dimu je specifino. Ne postoji niti jedan materijal od bilo kojeg izvora koji se mo e direktno uporediti sa kompozicijom i strukturom isparavanja proizvedenog zavarivanjem. Kontrola izlaganja isparavanjima je va no pitanje za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu. Istra ivanja visokolegiranih Cr-Ni elektroda su pokazala da se kod oblo enih elektroda najvie tetnih supstanci generie iz obloge elektrode. S tog aspekta bi se sa promjenom hemijskog sastava obloge elektrode moglo utjecati na smanjenje koliine i vrste tetnih supstanci u esticama zavarivakog [9]. Drugi nain smanjenja tetnog uticaja na zdravlje zavarivaa i okoline je primjena line zatite zavarivaa, primjena lokalne ventilacije na mjestu nastanka i primjena ventilacije radnog prostora i okoline kroz sistem filtriranja. Zavod za javno zdravstvo u zakonski propisanom vremenskom periodu vri mjerenje koncentracija tetnih plinova u zoni radnika, radnom prostoru i okolini, kako bi se u skladu sa stepenom emisije estica i efektima na zdravlje mogle poduzeti odgovarajue mjere zatite. tete nanesene zdravlju zavarivaa izlo enih prekomjernim dozama ovakvih tetnih tvari, dugoroni efekti na zdravlje usljed dugotrajnog izlaganja, iziskuju velike novane izdatke za osiguravajua drutva ukoliko se ocijene kao takve. Svako smanjenje tetnih emisija u atmosferu bi doprinjelo ukupnom smanjenju tetnih emisija u okolinu, to bi trebao da bude zadatak svih subjekata u drutvenoj zajednici.
150
___________________________________________________
Literatura
[1] OSHA Occupational Safety & Health Administration, Washington, DC 20210, august 2003. [2] H. R.CASTNER and C. J. NULL, Chromium, Nickel and Manganese in Shipyard Welding Fumes, Welding Research Supplement, june 1998. [3] Hrvatsko Drutvo za Tehniku Zavarivanja, Zatita na radu pri zavarivanju, 2. Dio, Zagreb 2006. [4] MSDS, National Standard, Stainless steel welding wire, februar, 2010. [5] V.-E. SPIEGEL-CIOBANU, Norddeutsche Metall-Berufsgenossenschaft, Germany, Evalution of Health Hazard Caused by Hazardous Substances in Welding, Welding Research, ASR International Conference, Bucharest, 2003. [6] V.-E. SPIEGEL-CIOBANU, Schadstoffe beim Schweien und bei verwanten Verfahren BG-Information, 2006. [7] Recommendations for a standard NIOSH, 1970. [8] Welding fumes, BG Rules for Occupational, Healt and Safety, BGR 220, januar 2006. [9] Begi R., Istra ivanje optimalnog tehnolokog sastava obloge elektrode sa aspekta minimiziranja zavarivakog dima, Doktorski rad, Tehniki fakultet Biha, septembar 2011.
_____________________________________________________
151
152
___________________________________________________
PRIMJENA MOX OSJETILA PLINA U SVRHU KONTROLE ZRAKA I ZATITE ZDRAVLJA U RADNOM OKRU ENJU
APPLICATION OF MOX GAS SENSORS FOR AIR CONTROL AND HEALTH PROTECTION AT WORKPLACE
Josip BIAN1, Vlatka BIAN2
1Fakultet
elektrotehnike i raunarstva, Unska 3, 10000 Zagreb, HRVATSKA, josip.biscan@net 2Veleuilite u Karlovcu, Strossmayerov trg 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, vlatka.biscan@vuka.hr
Sa etak: Kroz svoju svakodnevnicu, ljudi esto dolaze u interakciju s potencijalno opasnim plinovima. Od velike je va nosti pravovremeno otkrivanje prisutnosti pojedinih plinova i odreivanje njihove koncentracije, kako bi se moglo na pravi nain reagirati i tako sprijeiti ne eljene posljedice. Mikroelektronika osjetila s osjetnim slojem oksida metala se istiu zbog svojih performansi, prilagodljivosti odreenoj primjeni i brzim, lako upravljivim procesima proizvodnje. Koje e osjetilo biti ugraeno ovisi o ciljanom plinu, te radnom okru enju u kojem e osjetilo raditi. Naime, za osjetila plina se postavlja problem selektivnosti na odreeni plin, tako da osjetilo reagira samo na eljeni plin, a ne na neku njemu slinu tvar. S druge strane, treba uzeti u obzir potronju takvih osjetila, koja mo e biti velika zbog potrebe za grijaem osjetnog sloja. Kljune rijei: oksid metala, opasni plinovi, osjetilo, senzor Abstract: Through their everyday life, people often interact with potentially hazardous gases. Of great importance is timely detection of the presence of certain gases and determination of their concentrations, to find the right way to react and thus prevent unwanted consequences. Microelectronic sensors with a sensing layer of metal oxides stand out for their performance, flexibility in application and rapid, easily controllable production processes. Selection of sensor depends on the target gas and the working environment in which the sensor will operate. For gas sensors, there is the problem of selectivity to the gas, so that the sensor responds only to the desired gas, and not on a similar matter to that gas. On the other hand, the consumption of such sensors should be taken into account, which can be large due to the need for a heater of sensing layer. Keywords: dangerous gases, metal oxide, sensor
_____________________________________________________
153
1. Uvod
Kroz svoju svakodnevnicu, ljudi esto dolaze u interakciju s potencijalno opasnim plinovima. Koliku e opasnost pojedini plin predstavljati ovisi o njegovim svojstvima i njegovoj koncentraciji u odreenom prostoru. Od velike je va nosti pravovremeno otkrivanje prisutnosti pojedinih plinova i odreivanje njihove koncentracije, kako bi se moglo na pravi nain reagirati i tako sprijeiti ne eljene posljedice. Ljudska osjetila nisu u mogunosti spoznati prisutnost nekih plinova (npr. CO, CO2), a koji mogu djelovati tako da dezorijentiraju osobu i onemogue ispravno prosuivanje situacije. U prostorima s poveanim rizikom nastanka takvih plinova, potrebno je postaviti odgovarajua osjetila, kako bi se sprijeilo stvaranje opasne koncentracije plinova. Zapaljivi plinovi mogu uzrokovati po are ili eksplozije. Neki od njih, kao vodik, ne predstavljaju neposrednu opasnost pri disanju, dok plinovi poput raznih ugljikovodika mogu imati nadra ujue djelovanje, dok pare benzena spadaju u kancerogene tvari. Koje e osjetilo biti ugraeno ovisi o ciljanom plinu te radnom okru enju u kojem e senzor raditi, odnosno koji su initelji prisutni i mogu utjecati na ishod mjerenja. Naime, za osjetila plina se postavlja problem selektivnosti na odreeni plin, tako da osjetilo reagira samo na eljeni plin, a ne na neku njemu slinu drugu tvar, koja mo e na isti nain reagirati s osjetnim slojem. U ovom radu su opisana osjetila plina, temeljena na tehnologiji poluvodikog oksida metala (engl. metal oxide skraeno MOX) kao osjetnog sloja na koji se apsorbira plin. Zbog svojih malih dimenzija, velike osjetljivosti i irokog mjernog podruja, takva osjetila su vrlo fleksibilna prema specifinoj primjeni.
2. Poluvodika osjetila plina

Mjerenje koncentracije plina u nekom prostoru se zasniva na apsorpciji plina na osjetljivi sloj nainjen od oksida metala, koji se nalazi na silicijevoj ploici. Da bi se odreeni materijal rabio kao osjetljiv sloj senzora, mora biti pogodan svojom konstrukcijom te morfolokim i strukturalnim svojstvima [3]. Apsorpcija plina na povrinu sloja oksida metala mijenja vodljivost tog sloja, proporcionalno s koncentracijom plina u odnosu na vodljivost u istom zraku. Ta pojava se manifestira kao promjena otpora izmeu elektroda osjetila, koja se mo e mjeriti [1]. Vodljivost poluvodia ovisi o broju slobodnih nosioca naboja. Elektroni se u kristalnoj reetki nalaze na energetskoj razini koja se zove valentna traka. Ti elektroni ne mogu voditi struju, sve dok ne prijeu u energetski viu, vodljivu traku. Za izolatore je razlika tih dviju energetskih razina (Fermijeva energija) vrlo velika (>10 eV), to onemoguuje da izolatori provedu struju. S druge strane, kod vodia dolazi do preklapanja tih razina, tako da su vodii uvijek sposobni voditi struju. Poluvodii, meutim, imaju malu energetsku razliku izmeu valentne i vodljive trake te je potrebno dovesti energiju da se elektroni prebace iz ni e u viu energetsku razinu i poluvodi postane vodljiv. Dopirani poluvodii su oni kojima su u kristalnu strukturu uneseni drugi elementi, kako bi se poveao ili smanjio broj negativnih nosioca naboja - elektrona (n-tip), odnosno pozitivnih nosioca naboja - upljina (p-tip). Reakcijom plina na povrini osjetila (v. Slika 1), mijenja se broj nosioca naboja, ovisno o dopiranom tipu poluvodia i o vrsti plina. Za oksidacijske plinove vrijedi, da apsorpci154
___________________________________________________
jom na n-tip poluvodia poveavaju vodljivost sloja, dok se apsorpcijom na p-tip, vodljivost sloja smanjuje. Za redukcijske plinove je efekt suprotan.
SLIKA 1: Vodljivost p-tipa poluvodikog osjetnog sloja u ovisnosti o koncentraciji apsorbiranog redukcijskog plina 1. Inicijalizacija osjetila u istom zraku; 2. Stacionarno stanje u istom zraku; 3. Prijelazna pojava kod uvoenja redukcijskog plina, smanjuje se gustoa iona, vodljivost sloja se poveava; 4. Novo stacionarno stanje u uvjetima redukcijskog plina; 5. Reinicijalizacija osjetila nakon uklanjanja redukcijskog plina [2]
2.1. Graa osjetila
Osnovni dijelovi osjetila plina su podloga (substrat), na kojoj je smjeten grija te iznad grijaa osjetni sloj kojim se detektira ciljani plin (v. Slika 2). Substrat predstavlja tijelo na koje se sla u svi ostali dijelovi osjetila. Materijal podloge bi trebao biti termiki izolirani dielektrik [5]. Debljina substrata je reda veliine nekoliko stotina mikrometara. Na substratima poput kvarca, prvo se postavlja grija, a na njega odreenim postupkom osjetni sloj. Ista je izvedba mogua i na podlozi od silicija, meutim izvedbom u MEMS tehnologiji, osjetni sloj i grija su suspendirani na dr aima iznad upljine (kanala) u ploici silicija. Kako se koncentracija plina mjeri preko naela promjene vodljivosti osjetnog sloja, va na je dobra apsorpcija plina na osjetni sloj. Ubrzanje kemijske reakcije se posti e zagrijavanjem osjetnog sloja grijaem, koji se nalazi na nosivom supstratu, ispod osjetnog sloja. U praksi su grija i osjetni sloj jo odvojeni slojem elektrinog izolatora. Na viim temperaturama se lake odvijaju reakcije oksidacije ili redukcije (ovisno o vrsti plina i osjetila), tako da se dobiva bolja informacija o stvarnoj koncentraciji plina. Kod odabira materijala grijaa uzima se u obzir mogunost jednolikog zagrijavanja cijelog osjetnog sloja, potronja energije i temperaturna brzina odziva (termika inertnost). Materijali s brzim odzivom imaju vrlo dobru toplinsku vodljivost, ali zato i veliku
_____________________________________________________
155
potronju. Kako bi se smanjila potronja energije, osjetila esto rade u impulsnom radu, to takoer povoljno djeluje i na njihovu selektivnost [5]. Kod naglih promjena temperature je potrebno naglasiti termiko naprezanje, koje se mo e javiti unutar osjetila i utjecati na njegov rad. Naime, kako se osjetilo sastoji od vie slojeva, svaki od tih slojeva ima razliit temperaturni koeficijent rastezanja. Zagrijavanjem osjetila, dolazi do naprezanja izmeu susjednih slojeva, zbog njihovih razliitih promjena dimenzija pod utjecajem promjene temperature. U sluajevima velikog naprezanja, mo e doi do pucanja slojeva. Uz termiko naprezanje, postoji i intrinzino naprezanje, koje je posljedica svojstva materijala i postupka proizvodnje, a javlja se u obliku dodatnih praznina u materijalu, kristalnih deformacija, interakcije zrnaca i prijelaza u fazi materijala [6]. Utjecaj termikog i intrinzinog naprezanja se donekle mo e smanjiti arenjem. Neki od materijala koji se upotrebljavaju kao grijai su: platina, kositar(IV) oksid, polikristalni silicij i dr. Kao plemeniti metal, platina ima visoko talite i sporo oksidira. Pogodna je zbog malog specifinog otpora i pozitivnog temperaturnog koeficijenta, tako da se mo e upotrijebiti kao temperaturno osjetilo i za regulaciju temperature. Naparivanjem na silicij, dolazi do reakcije platine i silicija, tako da se stvara silicid, PtSi, koji uvruje vezanje grijaeg sloja na substrat. Meutim, na vrlo visokim temperaturama dolazi do degradacije materijala. Veu stabilnost na visokim temperaturama pokazuje kositar(IV) oksid (poluvodiki oksid metala), takoer je visokog talita i neaktivan s kisikom. Specifini otpor mu je velik i ima negativni temperaturni koeficijent, to se rjeava dopiranjem. Openito, poluvodiki materijali e imati bolja svojstva (linearnost, ivotni vijek) na visokim temperaturama od grijaa napravljenih od metala. Razlog tomu su manje gustoe struja i manje difuzijske konstante materijala [7]. Osjetilni sloj se smjeta na substrat iznad grijaa. Najpovoljniji materijali za osjetilni sloj su poluvodiki oksidi metala. Proizvodnja oksidnih slojeva je brza, a procesi su ponovljivi i lako upravljivi [1]. Izbor osjetnog sloja ovisi o namjeni osjetila, koja odreuje materijal i koncentraciji plina se mjeri, maksimalno do reda veliine 1 ppb. Na primjer, za kontrolu koncentracije ugljik(IV) oksida, nee se koristiti isto osjetilo za praenje koncentracije u domainstvu ili ispunim cijevima motornih vozila.
2.2. Selektivnost osjetila i vanjski utjecaji na mjerenje
Prisutnost drugih tvari uz ciljani plin, u atmosferi oko osjetila, mo e imati nepovoljan utjecaj na mjerenje. Strani plin mo e promijeniti vodljivost osjetnog sloja tako da mjerena veliina vie ne odgovara stvarnoj koncentraciji ciljanog plina. Problem selektivnosti se istie kod mjerenja koncentracije hlapljivih organskih spojeva. Hlapljivi organski spojevi (engl. volatile organic compound - VOC) podrazumijevaju hlapljive organske spojeve na sobnoj temperaturi i atmosferskom tlaku. Sloj oksida metala reagira na sve sline organske spojeve ciljanome plinu. Na primjer, ista vrsta osjetila mo e detektirati metilni, etilni, izopropilni i butilni alkohol, a da ih nije u mogunosti razlikovati. Velika rasprostranjenost plinovitih ugljikovodika predstavlja problem kod takvih osjetila [1]. Radna temperatura osjetila se optimira s obzirom na selektivnost na ciljani plin. Naime, ako u atmosferi postoji plin slinih svojstava, pravilnim izborom radne temperature se mo e ukloniti njegov utjecaj. Na primjer, apsorpcija ciljanog plina mo e se provoditi na ni im temperaturama, dok je interferentni plin jo uvijek neaktivan. Takoer, na viim temperaturama dolazi do manjeg utjecaja vlage na mjerenje. Ako je uz osjetilo integrira156
___________________________________________________
na i elektronika za obradu signala, potrebno je osigurati da grija zagrijava samo osjetni sloj, a ne i elektronike komponente. Kod mjerenja treba imati na umu i temperaturu okoline, jer temperatura ima utjecaj i na osjetljivost, reaktivnost te poetnu otpornost osjetnog sloja. Iako je nu no da su osjetila izlo ena zraku, potrebno ih je zatititi od vanjskog protoka zraka. Preveliki protok zraka mo e utjecati na temperaturu osjetnog sloja, odvodei previe topline, a s time i na tonost mjerenja. Preporuka je smjestiti osjetila u kuite iza teflonske membrane, koja dozvoljava difuziju plinova, a smanjuje utjecaj strujanja zraka. Voda u zraku djeluje na sloj n-tipa oksida metala, tako to hidroksidni ioni, OH-, uvode elektrone na povrinu oksida metala, poveavajui mu vodljivost. Preostali vodikovi, H+, ioni reagiraju s kisikom s povrine, dodatno poveavajui vodljivost sloja. Voda dakle djeluje kao redukcijski plin, meutim, u veini sluajeva je taj utjecaj malen i mo e se zanemariti kod mjerenja koncentracija redukcijskih plinova. Kod osjetila p-tipa ovaj efekt nije izra en. Prisutnost ozona ima slian uinak, samo to ozon popunjava upljine na povrini osjetila te tako smanjuje vodljivost sloja.
3. Ugradnja osjetila i funkcionalnost

MOX osjetila se elektriki nadomjetavaju s dva otpornika: otpornik grijaa i promjenjivi otpornik osjetnog sloja. Na otporniku grijaa se disipira toplina, koja zagrijava osjetni sloj na radnu temperaturu (350-400 C). Za vrijeme rada, osjetila predstavljaju velik potroa energije, tako da je u primjenama s baterijskim napajanjem preporuljivo iskljuiti tu komponentu kad nije potrebna ili implementirati impulsni nain rada osjetila, kako bi se dobilo na du oj autonomiji ureaja. Grija je reda veliine do 100 . Radi manjeg rizika od oteenja osjetila, preporuuje se istosmjerno napajanje grijaa (v. Slika 2). Iako nije neophodno za rad, sklopovlje osjetila bi trebalo imati regulator snage koja se disipira na grijau.
SLIKA 2: Prikaz osnovnih dijelova osjetila i spajanje u mjerni krug [3]
Kako bi se mjerila koncentracija plina, potrebno je izmjeriti otpor osjetnog sloja, odnosno njegovu promjenu u odnosu na otpor pri atmosferskoj koncentraciji plina. Mjerenje otpora se u veini sluajeva svodi na mjerenje pada napona na otporniku sloja, bilo da je sloj spojen npr. u naponsko djelilo ili se kroz njega proputa poznata struja iz strujnog
_____________________________________________________
157
izvora. Otpor osjetnog sloja jako varira ovisno o tipu osjetila no reda veliine nekoliko desetaka kiloohma. Mjereni signal napona se uglavnom dovodi na analogno digitalni konverter mikrokontrolera, koji obrauje signal, izraunava vrijednost koncentracije i upravlja svim potrebnim sklopovljem u radu osjetila.
4. Primjena MOX osjetila

Rad u zatvorenim prostorima gdje postoji mogunost stvaranja ili istjecanja opasnih plinova predstavlja poseban rizik pa je praenje sastava zraka na tim mjestima od velike va nosti za zatitu zdravlja radnika. Ureaji za mjerenje koncentracija plinova mogu biti u fiksnoj ili mobilnoj izvedbi. Zbog male veliine MOX osjetila, ti ureaji su praktini za noenje i monta u na odjeu ili opremu, a mobilna izvedba ima prednost to daje podatke o koncentracijama iz neposredne blizine osobe. Nedostatak mobilne izvedbe je velika potronja osjetila, to rezultira kratkim vremenom autonomije ureaja. Osjetila u fiksnoj izvedbi se mogu postaviti na strateka mjesta u industrijskim postrojenjima, skladitima i laboratorijima, kako bi moglo otkriti dolazi li do curenja spremnika s plinovima ili nastao plin kao nusprodukt procesa.
5. Zakljuak
MOX osjetila su osjetila kod kojih elektrini otpor poluvodikog sloja ovisi o koncentraciji plina u zraku. Otpor sloja se mijenja s apsorpcijom plina na njega, to se bolje odvija na viem temperaturama i za to je potrebno sloj zagrijavati. Promjena otpora sloja se manifestira kao promjena pada napona na poluvodikom sloju. Osjetila su malih dimenzija i vrlo fleksibilna u primjeni. Mobilna osjetila mogu biti izuzetno korisna u postrojenjima gdje mo e doi do razvijanja ugljik(II) oksida ili ugljik(IV) oksida, budui da te plinovi ne podra uju ljudska osjetila, a pri udisanju predstavljaju opasnost od trovanja, odnosno guenja. U skladitima plinova poput vodika ili zapaljivih organskih plinova, mogu se instalirati fiksna osjetila na mjestima uz spremnike plinova.
Literatura
[1] Fine, F. G., Cavanagh, L. M., Afonja, A., Binions, R.: Metal oxide semiconductor gas sensors in environmental monitoring, Sensors, Vol. (2010.) No. 6, pp. 54695502, 1424-8220 [2] Gas sensors Work in the gas sensor field, Available from http://nano.aalto.fi/en/research_groups/ electron_physics/research/gas_sensors/ Accessed: 2012-06-10. [3] Ghimbeu, C. M., Lumbreras, M., Schoonman, J., Siadat, M.: Electrosprayed metal oxide semiconductor films for sensitive and selective detection of hydrogen sulfide, Sensors, Vol. (2009.) No. 9, pp. 91229132, 1424-8220 [4] Ke, M.-T., Lee, M.-T., Lee C.-Y., Fu, L.-M.: A MEMS-based Benzene Gas Sensor with a Self-heating WO3 Sensing Layer, Sensors, Vol. (2009.) No. 9, pp. 2895-2906, 1424-8220 [5] Puigcorb, J., Vogel, D., Michel, B., Vil, A., Grcia, I., Can, C., Morante, J. R.: Thermal and mechanical analysis of micromachined gas sensors, Journal of micromechanics and microengineerin, Vol. (2003.), No. 13, pp. 548556, S0960-1317(03)55237-8 [6] Sadek, K., Moussa, W.: Studying the effect of deposition conditions on the performance and reliability of mems gas sensors, Sensors, Vol. (2007.) No. 3, pp. 319340, 1424-8220 [7] Spannhake, J., Schulz, O., Helwig., A., Krenkow, A., Mller, G., Doll, T.: High-temperature mems heater platforms: Long-term performance of metal and semiconductor heater materials, Sensors, Vol. (2006.) No. 4, pp. 405419, 1424-8220 ___________________________________________________
158
UTJECAJ PROVEDBE UREDBE REACH NA ZATITU ZDRAVLJA I OKOLIA

IMPLEMENTATION OF REACH REGULATION AND ITS INFLUENCE ON PROTECTION OF HUMAN HEALTH AND THE ENVIRONMENT
Sonja DAMJANOVI DEI1, Zlatko ARI1, Ljiljana IVI1
Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, sdamjanovic-desic@hzzzsr.hr
Sa etak: Uredba REACH (Registration, Evaluation, Authorisation and restriction of CHemicals) stupila je na snagu 1. lipnja 2007. godine. Dijelovi Uredbe ve su preuzeti u hrvatsko zakonodavstvo, a njena potpuna primjena oekuje se pridru enjem Hrvatske Europskoj Uniji. Znanstveno je dokazano da opasne kemikalije imaju razliite tetne uinke na zdravlje ljudi i okoli. U radu je prikazana korist provedbe uredbe REACH na smanjenje uestalosti bolesti kod ljudi uzrokovane tetnim djelovanjem kemijskih tvari te utjecaj na smanjenje zagaenja okolia kemijskim tvarima. Kljune rijei: uredba REACH, zatita zdravlja, zagaenja okolia Abstract: REACH regulation (Registration, Evaluation, Authorisation and restriction of CHemicals) entered into force on 1 June 2007. Parts of REACH regulation had been implemented in Croatian legislation, although full application is expected at the time of association of Croatia to EU. It has been proved scientifically that dangerous chemicals have different hazardous influence on human health and environment. In this paper, usefulness of REACH regulation to reduction of influence of dangerous compounds to illness rate in humans has been shown, as well as influence of dangerous compounds to reduction of environmental pollution. Keywords: REACH regulation, health protection, environmental pollution
1. Uvod
Registracija, evaluacija, autorizacija i ograniavanje kemikalija odnosno REACH (engl. Registration, Evaluation, Authorisation and restriction of CHemicals) predstavlja uredbu Europske unije (EU) za kemikalije i njihovu sigurnu uporabu. Uredba je stupila na snagu 1. lipnja 2007. godine, a do 2020. godine eli se postii da proizvodnja i uporaba kemikalija ima to manje tetne uinke na zdravlje ljudi i okoli [1]. Svrha REACH-a je unaprijediti zatitu ljudskog zdravlja i okolia putem bolje i ranije identifikacije svojstava kemijskih tvari. U Europi se godinama na tr ite stavlja velik broj
_____________________________________________________
159
supstanci i proizvoda, ponekad u velikim koliinama, iako ne postoje potpune informacije o tetnom uinku istih na ljudsko zdravlje i okoli. U pravilu, REACH se odnosi na sve kemijske supstance, ne samo na one koje se koriste u industrijskim procesima ve i u suvremenom nainu ivotu (sredstva za ienje, konzervansi, umjetni materijali, boje za odjeu i drugo). Proizvoai i uvoznici obvezni su predvidjeti izlo enost ljudi i okolia u primjeni kemijskih tvari, predlo iti nain razvrstavanja i obilje avanja tvari, izraditi sigurnosno tehnike listove (STL) te izraditi prijedlog mjera za sigurno gospodarenje tvarima. Prema podacima Europske komisije iz 2006. godine [2], podaci o kemikalijama (koje se na tr itu EU nalaze u koliinama veim od 1.000 tona godinje) veinom su nepotpuni, nedostatni ili ih uope nema (v. Slika 1). Uredba REACH stavlja veu odgovornost na industriju kako bi upravljala rizicima od kemikalija i omoguila sigurnosne informacije o kemijskim tvarima. Istovremeno se potie zamjeSLIKA 1: Podaci o kemikalijama prema European Commission Environmental Fact Sheets 2006 [2] na tetnih kemikalija s manje tetnim te zabrana stavljanja u promet jako opasnih kemikalija po zdravlje ovjeka i okolia. Takoer, promoviraju se alternativne metode za procjenu tetnosti supstanci kako bi se smanjio broj testova na ivotinjama [9]. Temeljem Zakona o kemikalijama (NN 150/05 i NN 53/08) [10,11] Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping (HZTA) mora voditi evidenciju o zbirnim godinjim podacima iz oevidnika pravnih i fizikih osoba u Republici Hrvatskoj (RH). Uvoz i izvoz opasnih kemikalija nadzire se izdavanjem uvoznih i izvoznih dozvola koje izdaje Ministarstvo zdravlja. Prema podacima iz HZTA, u RH je u 2009. godini proizvedeno 9.429.028 tona, a uvezeno 4.152.159 tona kemikalija koje su razvrstane kao otrovne, jako otrovne, tetne, nagrizajue i SLIKA 2: Koliine proizvedenih i uvezenih kemikalija u RH nadra ujue (v. Slika 2).
u 2009. godini (Izvor: HZTA)
Da bi se kemikalije mogle registrirati prema REACH-u, trebaju se odrediti sva fizikalno-kemijska, toksikoloka te ekotoksikoloka svojstva. Postupak registracije tvari provodi Europska agencija za kemikalije (ECHA) u Helsinkiju, a oekuje se registracija oko 30.000 tvari. ECHA je zamiljena kao sredinja toka REACH sistema jer gradi javnu bazu podataka u kojoj korisnici i strunjaci mogu nai informacije o rizicima. Ako se rizicima ne mo e upravljati, dr avna tijela mogu ograniiti uporabu supstanci na razliite naine. Dugorono, uredba REACH potie na progresivnu zamjenu najopasnijih kemikalija manje opasnima, ukoliko je poznata prikladna alternativa [1].
160
___________________________________________________
2. Utjecaj uredbe REACH na zdravlje ljudi

Opasne kemikalije mogu imati razliite tetne uinke na zdravlje ljudi jer mogu imati iritativno, toksino i korozivno djelovanje, mogu izazvati karcinome, mutacije i poremeaje u reproduktivnom sustavu. Pretpostavlja se da su opasne kemikalije uzrok brojnim alergijama, astmi, razliitim bolestima ko e, promjenama u respiratornom, ivanom, krvo ilnom, probavnom i endokrinolokom sustavu, bolestima oiju, jetre, bubrega, malignim bolestima, a mogu se akumulirati i u majinom mlijeku te tako ugroziti zdravlje djeteta [2]. Obzirom na podatke koje zahtijeva REACH, u svrhu sigurnijeg koritenja kemikalija dosadanje informacije o kemikalijama trebaju se upotpuniti u STL-u tonim informacijama o fizikalno-kemijskim svojstvima, akutnoj toksinosti (udisanjem ili u kontaktu s ko om), klasifikaciji i obilje avanju, korekcijama graninih vrijednosti, postavljanju i specificiranju restrikcija te autorizaciji. REACH uvodi obaveznu implementaciju mjera za smanjenja rizika koja se upisuje u STL i scenarij izlo enosti koji je dio tzv. procjene kemijske sigurnosti i mora se pripremiti za tetne kemijske tvari koje se proizvode ili uvoze u godinjim koliinama veim od 10 tona. Osobe koje na radnom mjestu koriste opasne kemikalije, prije stupanja na radno mjesto moraju biti upoznate s pravilima rada to ukljuuje znanja o skladitenju otrova, mjerama u sluaju incidenta, prvoj pomoi i samopomoi, sredstvima osobne zatite te zbrinjavanju ostataka otrova. Ispitivanje radnog okolia odnosno utvrivanje prosjene koncentracije prisutnih opasnih tvari u okoliu jedan su od elemenata za izradu procjene rizika od utjecaja kemikalija na zdravlje radnika [8]. Obzirom na opasna svojstva kemikalija potrebno je odrediti odstupanja od graninih vrijednosti izlo enosti (GVI), vrijeme trajanja i nain izlo enosti (udisanjem, gutanje, putem ko e). GVI je prosjena koncentracija tvari (plinovi, pare, aerosoli, praine) u zraku na mjestu rada u zoni disanja radnika pri temperaturi od 20 C i tlaku zraka od 1013 mbara, a koja prema sadanjim saznanjima ne dovodi do oteenja zdravlja pri svakodnevnom osam-satnom radnom vremenu (uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fiziko naprezanje) te je izra ena u ml/m3 (ppm), odnosno u mg/m3 ili u broju vlakana/cm3 [8]. Prema podacima iz 2003. godine, u Europi 16% radnika u radu koristi tetne tvari, a 22% je izlo eno toksinim parama [3]. Izlo enost tetnim tvarima mo e se dogoditi na razliitim poslovima: na farmama, frizerskim salonima, automehaniarskim radionicama, kemijskoj industriji itd. Prema istra ivanju University of Sheffield (Velika Britanija), od ukupnog broja profesionalnih bolesti koje su priznate u Europi, oko 30% povezano je s izlo enou kemikalijama. Tako je pokazano da e korist od REACH-a na profesionalne ko ne i respiratorne bolesti biti 21-160 bilijuna dolara u slijedeih 30 godina [6]. Prema Europskoj agenciji za zatitu i zdravlje na radu (EU-OSHA) profesionalne ko ne bolesti uzrokuju oko 3 milijuna radnih dana bolovanja svake godine, to izra eno u novanoj valuti iznosi 600 milijuna eura godinje. Procjenjuje se da e uvoenjem REACH-a trokovi lijeenja bolesti ko e i respiratornog sustava, a koje se ve u na izlo enost kemikalijama, biti smanjeni za 3.433 milijuna eura u 10 godina odnosno 90.951 milijuna eura u 30 godina[6]. Ove procjene govore da e biti smanjen postotak profesionalnih bolesti i to 50% kad se govori o astmi, 10% u sluaju kronine opstruktivne plune bolesti i 50% u sluaju dermatitisa [6].
_____________________________________________________
161
Strunjaci procjenjuju da je 20% karcinoma uzrokovano od trenutno nepoznatih karcinogena, a uredba REACH e ubrzati proces utvrivanja tvari s karcinogenim i mutagenim svojstvima [7].
3. Utjecaj uredbe REACH na okoli

Ouvanje zdravlja ljudi i kvaliteta ivljenja ovise o zdravom okoliu te je potrebno dugorono i ciljano pratiti utjecaj okolinih imbenika na mo ebitno tetno djelovanje po zdravlje ljudi i ivotinja. Za kemijske tvari koje nakon uporabe dospijevaju u vode potrebno je imati vodopravnu dozvolu. To je dokument koji se izdaje radi osiguravanja jedinstvenog vodnog re ima i ostvarivanja upravljanja vodama na temelju Zakona o vodama [12], a izdaje ga, na temelju podataka o kemikalijama, nadle ni Ured dr avne uprave, Slu ba za gospodarstvo, po prethodno pribavljenom miljenju Hrvatskih voda. Na temelju broja izdanih vodopravnih dozvola mogue je procijeniti trend potronje kemikalija koje kao otpad dospijevaju u vode. Najei uzroci zdravstvene neispravnosti vode za pie obzirom na kemijska ispitivanja ukazuju da je najei uzrok poveana koncentracija amonijaka, nitrata, eljeza i mangana. Ova oneienja primarno su posljedica organskog oneienja vode, iako posljedice mogu biti i prirodno mineralnog podrijetla [4]. Kako bi se smanjio negativni utjecaj kemijskih tvari na okoli, a time i izlo enost ljudi putem okolia uredba REACH propisuje obvezno utvrivanje svojstva postojanosti, bioakumalacije i otrovnosti. Ukoliko se neka tvar razvrsta kao opasna (engl. Persistent, Bioaccumulative and Toxic, PBT ili Very Persistent and Very Bioaccumulative, vPvB) treba izraditi ocjenu izlo enosti i karakterizaciju rizika. Potrebno je odrediti razine tvari iznad kojih je izlo enost ljudi opasna za zdravlje (engl. Derived No-Effect Level, DNEL) te razinu koncentracije tvari ispod koje se ne oekuju zabrinjavajui tetni uinci na okoli (engl. Predicted No-Effect Level, PNEC). Ukoliko neka tvar ima neprihvatljive rizike za ljudsko zdravlje i okoli ista podlije e restrikciji (ogranienje proizvodnje, stavljanja u promet i uporaba) [4]. Organske oneiujue tvari (engl. Persistent Organic Pollutants) su spojevi otporni na fotolitiku, kemijsku ili bioloku razgradnju, karakterizirani su niskom topljivou u vodi, a visokom u mastima te se akumuliraju u masnom tkivu ivih organizama. Ova skupina obuhvaa pesticide (aldrin, klordan, DDT, dieldrin, endrin, heptaklor, heksaklorbenzen, mireks, toksafen, heksaklorbenzen), poliklorirane bifenile, poliklorirane dibenzo-p-dioksine i poliklorirane dibenzofurane [4]. Hrvatske vode prate koncentraciju organoklornih pesticida u vodama, dok zavodi za javno zdravstvo provode kontrolu ovih spojeva u hrani, ive nim namirnicama i predmetima ope uporabe [4]. Dr avni hidrometeoroloki zavod provodi kontinuirano mjerenje oneiujuih tvari iz zraka (sumporov dioksid, duikovi oksidi, lebdee estice, ugljikov monoksid, benzen, amonijak, sumporovodik, nemetanski hlapljivi organski spojevi) koje u previsokim koncentracijama mogu imati tetni utjecaj na zdravlje ljudi [4]. Uredba REACH obvezuje proizvoae i uvoznike kemikalija da prikupe to vie informacija o kemijskim tvarima u svrhu smanjenja utjecaja na zdravlje ljudi i ivotinja putem zagaenja okolia.
162
___________________________________________________
4. Zakljuak
Uvoenje REACH-a e unaprijediti zatitu ljudskog zdravlja i okolia putem bolje i ranije identifikacije svojstava kemijskih tvari. Procjenjuje se da e troak registracije, koja ukljuuje i testiranja, iznositi oko 2,3 milijarde eura u periodu od 11 godina, a ukupni trokovi, koji ukljuuju i krajnje korisnike, mogli bi iznositi 2,8-5,2 milijardi eura u periodu od 15 godina. Ako se uvoenjem REACH-a stopa profesionalnih bolesti povezanih s izlo enou opasnim kemikalijama uspije smanjiti za samo 10%, korist za ouvanje zdravlja procjenjuje se na 50 bilijuna eura u periodu od 30 godina [6]. Potencijalna korist primjene REACH-a na okoli i ljude putem okolia procjenjuje se na 150-500 milijuna eura do 2017. godine [5].
Literatura
[1] European Chemicals Agency (ECHA): Regulations - REACH, Available from: http://echa.europa.eu/ web/guest/regulations/reach Accessed: 2012-12-03. [2] European Commission 2006: Environment fact sheet: REACHa new chemicals policy for the EU. Available from: http://ec.europa.eu/environment/pubs/pdf/factsheets/reach.pdf Accessed: 2012-02-04. [3] European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions: Third European survey on working conditions 2000, Office for Official Publications of the European Communities, ISBN 92-897-0130-7, Luxembourg (2001). [4] Konani nacrt izvjea o stanju okolia u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2005. 2008, Agencija za zatitu okolia, 2009. Available from: www.vlada.hr/hr/content/download/169450/2474690/.../135_5.pdf Accessed: 2012-15-03. [5] Pedersen, F., Samsoe-Petersen, L. Gustavson, K., Hglund, L., Koundouri, P., Pearce, D., The impact of REACH on the environment and human health. Report to DG Environment. DHI Water and Environment, Denmark, 2005. Available from: http://ec.europa.eu/environment/chemicals/reach/background/docs/ impact_on_environment_report.pdf Accessed: 2012-08-05. [6] Pickvance, S., Karnon, J., Peters, J., El-Arifi, K., The impact of REACH on occupational health with a focus on skin and respiratory diseases (Final report), School of Health and Related Research, University of Sheffield, UK, ISBN 2-87452-008-X, Brussels, (2005). [7] Postle, M., Vernon, J., Zarogiannis P., Salado, R., Assessment of the Impact of the New Chemicals Policy on Occupational Health (Final report), Prepared for European Commission, Environment Directorate, Risk & Policy Analysts Ltd., Norfork, UK, 2003. [8] Pravilnik o graninim vrijednostima izlo enosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima, Narodne novine 13/09. [9] Scialli, A.R. The challenge of reproductive and developmental toxicology under REACH, Regulatory Toxicology and Pharmacology 51 (2008) 2., 244250, ISSN: 0273-2300. [10] Zakon o izmjenama i dopunama zakona o kemikalijama, Narodne novine 53/08. [11] Zakon o kemikalijama, Narodne novine 150/05. [12] Zakon o vodama, Narodne novine 153/09.
_____________________________________________________
163
164
___________________________________________________
RAZVOJ PROGRAMSKE PODRKE ZA PROVEDBU PROCJENE KVALITETE ZDRAVSTVENIH USLUGA U OPOJ BOLNICI KARLOVAC
DEVELOPMENT OF THE HEALTH SERVICES QUALITY ASSESSMENT SOFTWARE SOLUTION IN THE GENERAL HOSPITAL KARLOVAC
Vedran JURAC1, Damir KRALJ2, Darko MARKOVI3
bolnica Karlovac, Andrije tampara 3, 47000 Karlovac, HRVATSKA, jurac.vedran@gmail.com 2 MUP RH - PU karlovaka, Trg hrvatskih redarstvenika 6, 47000 Karlovac, HRVATSKA, damir.kralj@ka.t-com.hr 3 Veleuilite u Karlovcu, Ivana Metrovia 10, 47000 Karlovac, HRVATSKA, darko.markovic@vuka.hr
1Opa
Sa etak: Postupak akreditacije hrvatskih bolnikih zdravstvenih ustanova provodi se od 2011. godine od strane Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Za potrebe prikupljanja podataka u cilju analiziranja objektivnih pokazatelja kvalitete rada i pru enih zdravstvenih usluga u Opoj bolnici Karlovac razvijena je programska podrka Kvaliteta, koja ima za cilj unaprijediti i ubrzati provedbu postupka akreditacije. Ovo je ujedno i dobar primjer sveobuhvatnog bolnikog analitikog sustava koji se temelji na sekundarnoj primjeni elektronikih zdravstvenih zapisa. U radu je prikazan ustroj i analizirane su temeljne funkcionalnosti ove programske podrke koja se u praksi pokazala vrlo uspjenom. Osim za potrebe aktualnog postupka akreditacije, predviamo da e ova programska podrka biti i u narednom periodu temelj kontinuirane kontrole i unaprjeenja kvalitete rada bolnikog sustava poevi od skrbi za pacijente pa do uprave bolnice. Kljune rijei: bolnike ustanove, akreditacija, kvaliteta rada, programska podrka, elektroniki zdravstveni zapisi Abstract: The procedure of Croatian hospitals accreditation is conducted since 2011 by the Croatian Agency for Quality and Accreditation in Health and Social Care. For the purposes of data collection for analysis of objective quality indicators of work and health services in the General Hospital Karlovac, a software solution called Quality was developed. The aim of this software solution was to improve and accelerate the implementation of the accreditation process. This is a good example of a comprehensive hospital analytic system which is based on the secondary use of data stored in elec_____________________________________________________
165
tronic health records. This paper describes structure and analyzes the basic functionality of the software solution that is in practice proved to be a very successful. Except for the actual accreditation process, we anticipate that in the coming period this software solution will be the foundation of the continuous control and improvement of hospital care system quality, starting from the patient care to the hospital administration. Keywords: hospitals, accreditation, quality of work, software, electronic healthcare records
1. Uvod
U dananje vrijeme sve je vea potreba za praenjem i poboljavanjem kvalitete zdravstva, odnosno akreditiranje zdravstvenih ustanova. Razloga za akreditiranje je mnogo, ali najznaajniji su: 1. ljudske greke; 2. neprihvatljive razlike u pru anju zdravstvenih usluga i neprihvatljivi ishodi; 3. koritenje neefikasnih tehnologija; 4. nezadovoljstvo pacijenata; 5. liste ekanja; 6. trokovi za drutvo; 7. starenje populacije.[1] Institute of Medicine (IOM) je 1999. prvi put u SAD-u objavio podatke o medicinskim grekama iz dviju amerikih bolnikih ustanova, na temelju kojih je poelo intenzivno istra ivanje problema medicinskih pogreaka i komplikacija, odnosno tetnih dogaaja. Prema tim podacima nainjene pogreke iznose 37 milijardi amerikih dolara, od toga 17 milijardi je povezano sa grekama koje su mogle biti sprijeene.[2] Smanjenje broja tetnih dogaaja i njihova prevencija je mogua ako se svaki tetni dogaaj registrira, analizira i ako se nakon toga poduzmu odgovarajue mjere bez tra enja i ukazivanja na krivca jer je svrha akreditacije poveanje sigurnosti pacijenata.[2] Naravno, preduvjet za postizanje pozitivnih promjena i unaprjeenja kvalitete je informatizacija svih kljunih segmenata u postupku pru anja zdravstvene skrbi. Postupak informatizacije poslovanja Ope bolnice Karlovac intenzivira 1994. godine nakon razdvajanja nekadanjeg Medicinskog centra Karlovac na tri samostalne radne jedinice: Opu bolnicu Karlovac, Dom zdravlja Karlovac i Zavod za javno zdravstvo upanije karlovake. Kadrovska evidencija, obraun plaa, materijalno i financijsko knjigovodstvo su programske podrke kojima se 1995. godine pridru uje i program za fakturiranje stacionarnih, te usluga polikliniko-konzilijarne zdravstvene zatite. Tijekom 1996. godine pristupilo se razvijanju raunalne mre e po odjelima Ope bolnice Karlovac i prijamnim uredima polikliniko-konzilijarnog dijela, te se 1997. godine poelo s obraunom zdravstvenih usluga na radilitima gdje su usluge i izvrene. Tijekom 1997. godine implementirani su programi za evidenciju pacijenata u urolokoj ordinaciji, te na Odjelu za patologiju (indeksi biopsije i knjiga umrlih). Programska podrka za potrebe Slu be za zatitu na radu uvedena je 2000. godine. Uvelike je povean broj korisnika sustava sve u cilju br eg i djelotvornijeg sustava kako bi se poveala produktivnost i kvaliteta usluga prema pacijentima. Tijekom 2005. godine je izvrena instalacija i putanje u rad Laboratorijskog informacijskog sustava (LIS-a). U 2006. godini izvren je prelazak na
166
___________________________________________________
novi poslovno-medicinski bolniki informacijski sustav (BIS) kojim je modernizirano cjelokupno bolniko poslovanje svih slu bi i odjela dok su lijenici dobili moderan sustav za rad sa pacijentima i njihovom dokumentacijom. Kontinuiran razvoj informatikog sustava vidljiv je i iz porasta broja instaliranih raunala na radilitima Ope bolnice Karlovac, od svega nekoliko raunala 1994. godine (veinom neumre enih), do 2012 godine sa vie od 350 raunala i printera, povezanih u raunalnu mre u. Potreba za provoenjem postupka akreditacije bolnikih usluga i trenutni stupanj informatizacije temeljen na ovakvom smislenom porastu raunalnih kapaciteta bile su poticaj i temelj za projekt razvoja programske podrke za provedbu procjene kvalitete zdravstvenih usluga u Opoj bolnici Karlovac.
2. Razvojna metodologija
Razvojna metodologija temelji se na slijedeim koracima: sagledavanje temeljnih pretpostavki i zahtjeva koje je postavila struna radna skupina, analiza mogunosti postojeeg BIS-a, oblikovanje logikog i dinamikog modela podataka novog informacijskog podsustava koji se temelji na utvrenim pretpostavkama i zahtjevima, oblikovanju nove baze podataka koja se temelji na ovom modelu, izrada programske podrke za upravljanje podacima ovog informacijskog podsustava, testiranje i otklanjanje moguih problema, putanje u pogon, te okvirna analiza rada. Nekoliko je temeljnih pretpostavki na kojima se zasniva pristup naem razvojnom projektu: n akreditacija je dokaz kvalitete i sigurnosti neke bolnice te dokument koji jami provoenje zdravstvene zatite sukladno suvremenim medicinskim spoznajama, strunim protokolima te meunarodnim kriterijima i indikacijama kvalitete[3]; n isto tako, akreditacija je postupak kojim nadle no mjerodavno tijelo ocjenjuje i potvruje da zdravstvena ustanova zadovoljava unaprijed definirane i objavljene standarde koji se na nju odnose; n akreditacijski postupak zdravstvene ustanove nije trajan ve se obnavlja svake etiri godine; n akreditirana ustanova kroz prikupljene i analizirane izvjetaje mora zadovoljiti traene standarde. Najvea potekoa je upravo u prikupljanju podataka ukoliko isti nisu na nekom elektronikom zapisu ili nemaju rijeenu metodu prikupljanja i prikazivanja putem izvjetaja [4]. U suradnji sa strunom radnom skupinom za provoenje postupka akreditacije dogovoreno je, sukladno postavljenim zahtjevima, da se izradi programska podrka koja e podr avati nekolicinu programskih modula koji bi uvelike skratila vrijeme prikupljanja i analiziranja podataka, te pisanje izvjetaja. Takoer je uzeto u obzir da programska podrka mora osigurati i nesmetan daljnji razvoj u narednom periodu. Kljuna tehnika pretpostavka i pogodnost bila je i injenica da u Opoj bolnici Karlovac egzistira sofisticirani BIS koji sadr i glavninu bitnih podataka o pacijentima, te njihovim tijekovima lijeenja. Postojanje tih podataka je ujedno i operativni temelj razvoja programske podrke. Pristup podacima bolnikog informacijskog sustava nije ogranien ni vremenski niti podatkovno, tako da je u svakom trenutku mogue primijeniti vanjski generirane proizvoljne upite za izdvajanje tra enih podataka, te ih koristiti u izradi potrebitih propisanih izvjea.
_____________________________________________________
167
Detaljnom analizom baze podataka BIS-a utvreno je koji entiteti su zadu eni za pohranjivanje relevantnih informacija. Svaki entitet sadr i pripadajue relacije tako da se pretra ivanjem ovisnosti entiteta dobije ira slika i razumjevanje sustava. Nakon uoenih kljunih detalja i nakon definiranja koncepta za pristup tra enim relevantnim podacima, a da se pritom ne utjee ne izvornu bazu podataka, razraen je logiki model podataka i dinamiki model procesa na temelju kojih je donesena odluka da se odabir i zahvat podataka ostvari u obliku dinamikih pohranjenih procedura koje se uobiajeno koriste kada je potrebno dohvatiti skup zapisa temeljenih na razliitim ulaznim parametrima. Na taj nain smanjuje se koliina potrebnog koda u glavnom dijelu programa, znatno se ubrzava pristup odabranim podacima te su u sluaju izmjena lake vri odr avanje.[5]
3. Tijek razvoja
Postupak razvoja programske podrke za ubrzavanje provedbe akreditacijskog postupka u Opoj bolnici Karlovac zapoeo je sredinom 2011. godine. Na temelju zahtjeva koje je postavila radna skupina za provoenje postupka akreditacije razraen je model entiteta i veza (EV). Na Slici 1 prikazan je model jednog kljunog dijela baze podataka zadu enog za evidentiranje tijeka lijeenja umrlih osoba na kojima se razraivala strategija lijeenja ovih bolesnika te strunih sastanaka pojedinih slu bi.
SLIKA 1: EV model modula za tijek lijeenja umrle osobe i unos strunih sastanaka
U prikazanom modulu kljuni entiteti su TijekLijecenja i StrucniSastanci te su povezani sa ifrarnicima koji odreuju status napisanog izvjetaja, odjel, razlog prijave te grupu pripadajueg djelatnika. Na alost, detaljnija analiza i prikaz zahtijevali bi puno vie prostora nego to je predvieno za ovaj lanak. Baza podataka sastoji se od 20-tak meusobno povezanih tablica, 10 pogleda te 40 pohranjenih procedura. Podaci se spremaju u izdvojenu SQL bazu koja se nalazi na jednom od poslu itelja na kojem je i glavna baza BIS-a. Komunikacija izmeu dvije baze je vrlo jednostavna i koncipirana na nain da se odvija u samo jednom smjeru tako da baza programske podrke Kvaliteta ni na koji nain ne utjee na konzistenciju izvornih podataka. Kroz nekoliko mjeseci finalizirana je prva verzija programske podrke koja je instalirana na 50-tak raunala. Sadr avala je na168
___________________________________________________
josnovnije module za prikupljanje podataka o tijeku lijeenja umrlih osoba te kliniki i kirurki sustavni pregled. Kasnijim nadograivanjima programske podrke dodavani su moduli za evidenciju ne eljenih dogaaja, upis strunih sastanaka, te modul za evidentiranje komplikacija u anesteziji. Svaki modul ima mogunost kreiranja izvjea po vremenskom periodu ili na osnovu nekih drugih ulaznih parametara. Proirenje funkcionalnosti programske podrke tj. uvoenje novih verzija, zahtijevalo je i razradu sustava za praenje aktualnih verzija istog. Tehnologija razvoja programske podrke temelji se na Microsoft Visual Studio 2008 platformi, programskom jeziku C# i ClickOnce tehnologiji koja je napravila revoluciju u distribuciji i instalaciji kod tzv. pametnih klijentskih MS Windows programskih podrki na nain kako to ve egzistira u okviru tehnologije izrade i primjene WEB usluga [6]. Zahvaljujui ovim prednostima uspjeno su rijeena tri temeljna problema: 1. slo enost mehanizma instalacije i nadogradnje ( update) klijentske podrke; 2. instalacija programske podrke po MS Windows korisnikim raunima; 3. potrebne administracijske ovlasti kod instalacije programske podrke. Kod samog pokretanja, programska podrka sprema u radnu memoriju znatan broj ifrarnika kao npr. popis lijenika, dijagnoza, odsjeka itd. Na taj nain zauzme se otprilike 65 MB memorijskog prostora, a daljnjim pokretanjima pretraga kao to je npr. popis pacijenata, taj se iznos povea za dohvaenu koliinu podataka. Primjer jednog obrasca za pretragu pacijenata iz bolnikog informacijskog sustava prikazan je na Slici 2.
SLIKA 2: Podobrazac modula Tijek lijeenja umrle osobe
Na obrascu Tra enje pacijenata mogue je napraviti pretragu po tijeku lijeenja, kirurkim sustavnim pregledima i klinikim sustavnim pregledima. Nakon dobivenog skupa podataka, odabire se tra eni pacijent te se otvara obrazac za unos analize dogaaja koja se po zavretku sprema u bazu programske podrke Kvaliteta. U obrascu Pregled tekstova pretra uju se svi podaci u lokalnoj bazi programske podrke i ukoliko je potrebno rade izmjene ili oblikuju izvjea. Iz navedenih primjera mo e se sagledati samo dio moguih funkcionalnosti i fleksibilnost ove programske podrke. Na alost, podrobnija analiza prela bi ogranienja ovog lanka.
4. Analiza iskustava u primjeni

Razvoj projekta unutar ustanove je dobra opcija ukoliko postoje resursi koji osiguravaju da jedan takav projekt bude finaliziran. Kao to je navedeno u uvodnom dijelu rada, Opa bolnica Karlovac je na zadovoljavajue visokom nivou informatizacije tako da nije bilo nikakvih problema u infrastrukturnom dijelu razvoja. to se tie trokova razvoja
_____________________________________________________
169
ovakvog tipa programske podrke, oni su svedeni na minimum, budui da je jedini troak vrijeme djelatnika koji rade na razvoju tako da cijeli ovaj projekt s ekonomske strane moemo smatrati vrlo efikasnim i isplativim. Na temelju analize tr ita i tra enih ponuda od vanjskih ponuaa, utvreno je da za razvoj informacijskih podsustava ovakve vrste i razvojne dinamike od strane neke vanjske tvrtke trebalo bi izdvojiti viestruke svote novaca, te po instalaciji plaati naknadu za odr avanje pogona. S ergonomske strane takoer istiemo niz prednosti. Korisniko suelje ove programske podrke je vrlo jednostavno za koritenje, budui da se sastoji od jednog glavnog ekranskog obrasca na kojem se vrlo lako izmjenjuju radni moduli kao i pripadajui sadr aj. Efikasnost i kvalitetu ove programske pogreke zasada smo samo pokuali izmjeriti na temelju uporabnog zadovoljstva korisnika i izmjerena ocjena na ljestvici od 1-5 iznosi 4,43 (N = 30)[7]. Zahvaljujui naelu uporabne jednostavnosti korisnici vrlo brzo naue koristiti module u okviru svojih ovlasti. U sigurnosnom smislu, zatita privatnosti pacijenata i zatita od neovlatenog pristupa podacima rijeena je podjelom korisnika po ulogama na: lijenike, medicinsko osoblje i administratore. Svaka grupa korisnika ima predodreene mogunosti rada u programskoj podrci, kako bi se izbjegle neovlateni pristupi i radnje. Konzistentnost podataka osigurana je praenjem kompletnosti unesenih podataka na nain da ukoliko korisnik nije unio sve tra ene podatke u obrazac trenutnog modula, program nee dopustiti njihovo spremanje u bazu. Tek nakon unosa svih obaveznih podataka mogue je njihovo pohranjivanje. Programska podrka je trenutno instalirana na 80 raunala pri emu paralelni rad korisnika ni najmanje ne utjee na ukupna svojstva sustava niti stvara komplikacije u radu.
5. Zakljuak
Postupak akreditacije bolnica u Republici Hrvatskoj potaknuo je razvoj opisane programske podrke, ili je mo da bolje rei, informacijskog podsustava u okviru postojeeg BIS-a koji se pokazao kao vrlo dobar alat za prikupljanje, analizu, pohranjivanje te isporuivanje informacija. U budunosti se predvia izrada modula za evidenciju invazivnih postupaka, to ukazuje da je programska podrka jako dobro prihvaena od strane korisnika te im tedi vrijeme koje mogu posvetiti pacijentima. Osim toga razvoj programske podrke Kvaliteta otvorio je jedan novi pristup u sekundarnoj uporabi zdravstvenih podataka u Opoj bolnici Karlovac.
Literatura
[1] Schweiger, B.(Ed).: Quality policy in the health care systems of the EU accession countries, Federal Ministry of Social Security and Generations, Vienna, (2001), Available from www.gesundheit.bmsg.gv.at Accessed: 2012-06-01 [2] Cafuk, B.: Odteta bez krivnje, Lijenike novine, No.50, Available from http://www.hlk.hr/1143 Accessed: 2012-06-01 [3] Available from http://www.pacijent.org/2011/11/zdravstvo/prvih-deset-hrvatskih-bolnica-u-postupkuakreditacije Accessed: 2012-06-01 [4] Nasi, M.: Kvaliteta u zdravstvu, Lijenike novine, No.68, Available from http://www.hlk.hr/1384 Accessed: 2012-06-01 [5] Available from http://www.codeproject.com/Articles/20815/Building-Dynamic -SQL-In-a-Stored-Procedure Accessed: 2012-06-01 [6] Available from http://www.mscommunity.ba/blogs/bhrnjica/archive/2008/01/06/clickonce-tehnologija-i-vs2008.aspx Accessed: 2012-06-01 [7]Petter, S., DeLone W., McLean E.: Measuring information systems success: models, dimensions, measures, and interrelationships, European Journal of Information Systems (2008), Available from http://www. palgrave-journals.com/ejis/journal/v17/n3/pdf/ejis200815a.pdf Accessed: 2012-07-03 ___________________________________________________
170
APLIKACIJA SERVISNIH ROBOTA ZA SIGURNOST I ZATITU ZDRAVLJA

APPLICATION OF SERVICE ROBOTS FOR SAFETY AND PROTECTION OF HEALTH
Isak KARABEGOVI1, Edina KARABEGOVI1, Ermin HUSAK1, Mehmed MAHMI1
1Univerzitet
u Bihau, Tehniki fakultet, dr. Irfana Ljubijankia bb., 77 000 Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, isak1910@hotmail.com
Sa etak: Servisni roboti za sigurnost i zatitu zdravlja predstavljaju veliki izazov u naunim razmiljanjima jo od kasnih 80-ih godina prolog stoljea. Potra nja za ovakvim robotskim sistemima stvorila je potrebu za stvaranje potpuno autonomnih robota za razliku od teleoperiranih ureaja kojima upravlja ovjek. Razvoj ovakvih sistema predstavlja vrhunac razvoja vjetake inteligencije i to prvenstveno u aktivnostima kakvo je mapiranje. Servisnih roboti koji su po stepenu autonomnosti vrlo bliski robotima spasiocima, i koji predstavljaju prototip autonomnih robota danas u svom razvoju imaju dva akcenta; prvo, neophodno je razviti vrhunsku tehnologiju robota sa velikim stepenom autonomnosti i drugo sistem mora biti jednostavan i efikasan, te cijenom prihvatljiv irem tr itu. U radu je prikazana distribucija servisnih robotu u Svijetu na svim poljima primjene sa posebnim osvrtom na distribuciju servisnih robota za sigurnost i zatitu. Prikazani su primjeri konkretnih servisnih robota i njihova aplikacija u razliitim uslovima. Data je analiza primjene ovih servisnih robota u budunosti. Kljune rijei: servisni robot, aplikacija robota, sigurnost, zatita Abstract: Service robots for safety and protection of health are major challenge for scientists and research since the late 1980s. High demands for these kinds of robotic systems influenced to necessity for development of absolute autonomous robots unlike the teleoperating devices controlled by humans. Developments of these systems are top of the artificial intelligence application mostly in mapping activities. Service robots with degree of autonomy like rescue robots are prototype of autonomous robot. Two elements of service robots development are highlighted, first is developing high technology for the robots to be autonomous and second, system has to be simple and efficient and to have acceptable price on market. In this paper distribution of the service robots in the World is given by application areas where especially are described service robots for rescue and protection. Examples of service robots and their application are presented for different tasks. Analysis for the service robots application in the future is given. Keywords: service robot, robot application, safety, protection of health
_____________________________________________________
171
1. Uvod
Spasilaka robotika predstavlja veliki izazov u naunim razmiljanjima jo od kasnih 80-ih godina prolog stoljea. Velika potra nja za ovakvim robotskim sistemima formirala je potrebu za stvaranje potpuno autonomnih servisnih robota za razliku od teleoperiranih ureaja kojima upravlja ovjek. Razvoj ovakvih sistema predstavlja vrhunac razvoja vjetake inteligencije i to prvenstveno u aktivnostima kakvo je mapiranje. Servisnih roboti koji su po stepenu autonomnosti vrlo bliski robotima spasiocima, i koji predstavljaju prototip autonomnih robota danas u svom razvoju imaju dva akcenta; prvo, neophodno je razviti vrhunsku tehnologiju robota sa velikim stepenom autonomnosti i drugo sistem mora biti jednostavan i efikasan, te cijenom prihvatljiv irem tr itu. Prva konkretna upotreba servisnih robota u urbanim potragama i spaavanju desila se nakon prvi katastrofa odnosno nakon uruavanja raznih objekata. Servisni roboti su koriteni za: n sigurnost i zatita ljudi i objekata; n otkrivanje opasnih materija; n potragu za rtvama; n tra enje izlaznih putanja u ruevinama; n strukturalnu inspekciju. Sve navedene oblasti koritenja servisnih robota su iz razloga to je za ovjeka nepristupano i opasno po ivot. Koritenjem ovi robota posti u se daleko bolji rezultati a sigurnost ovjeka je zagarantovana. Pored ovih oblasti servisni roboti se koriste za zatitu i poboljanje zdravlja ovjeka putem rehabilitacije [1,2,3,7,14,17,22,26].
2. Distribucija servisnih robota za spaavanje i zatitu zdravlja

Statistiki podaci primjene servisnih robota u Svijetu preuzeti su od United National Economic Commission for Europe (UNECE) i International Federation of Robotics (IFR). Podaci prikazani u Tabeli 1. daju ukupna primjena servisnih robota za profesionalne usluge od 2005 godine do 2010 godini [3,4,7,6]. Ukoliko analiziramo Tabelu 1. primjena servisnih robota od 2005. godine do 2010. godine, prema klasifikaciji servisnih robota dolazimo do zakljuka da se po broju primjene istie i na prvo mjesto dolazi primjena robota u odbrani, U 2005. godini primjenjeno je 2.475 jedinica a 2010. godine 6.125 jedinica to znai da trend primjena za pet godina uveao za 2,5 puta. Na drugo mjesto dolaze servisni roboti za poljoprivredu tako da je 2005. godine primjenjeno 1.260 jedinica dok 2010. godine 4.198 jedinica to predstavlja trend uveanje za 3,4 puta u zadnji pet godina. Na tree mjesto i etvrto mjesto dolaze servisni roboti za logistike sisteme i medicinski servisni roboti gdje pripadaju i servisni roboti za zatitu zdravlja.
172
___________________________________________________
TABELA 1: Primjena servisnih robota za profesionalne usluge od 2005.-2010. godine

Godinja primjena servisnih robota Primjena/godina 2005. 2007. 2008. 2009. 2010.
Odbrana Poljoprivredna oblast Medicina Logistiki sistemi Graevinarstvo Mobilne platforme ienje Pregledi i odr avanje Podvodni sistemi Spaavanje i sigurnost Odnosi sa javnou
UKUPNO
2.475 1.260 476 290 286 679 200 41 375 114 5.882
4.581 3.603 651 475 285 272 156 190 155 116 27
10.395
6.274 4.959 867 533 362 352 156 170 182 182 49
13.904
6.070 4.013 818 826 356 361 220 167 126 241 51
13.249
6.125 4.198 932 906 406 379 240 186 174 350 45
13.741
Na osnovu Slike 1. na kojoj je prikazana godinja primjena servisnih robota u medicini zakljuujemo da se iz godine u godinu primjena robota u ovoj oblasti poveava tako da je u 2010. godini dostigla 932 jedinice. Kada je u pitanju primjena servisnih robota za sigurnost i zatitu zdravlja trend je usponu kao to pokazuje Slika 2.
SLIKA 1: Godinja primjena servisnih robota u medicini (za zatitu zdravlja)
SLIKA 2: Godinja primjena servisnih robota za sigurnost i zatitu zdravlja [3]
_____________________________________________________
173
3. Aplikacija servisnih robota za spaavanje i zatitu

Mnoge kompanije razvijaju servisne robote a neke su razvile i nalaze se ve u implementaciji za spaavanje, sigurnost i zatitu ovjeka [7-27]. Servisni robot Banryu je mali robot koji je opremljen senzorima koji mogu da reagiraju na mirise sa velikom tanou. U mogunosti su nam dati informaciju o po aru prije nego se po ar proiri. Kompanija Mostitech je napravila servisni robot za nadzor Mir-H koji je opremljen tako da mo e da vri daljinski nadzor, sigurnost, zabavu pa ak i kuno umre avanje. U mogunosti je da razgovara, prepoznaje glasovne naredbe, obavjetava vas putem mobilnog telefona ili interneta. Mo e da igra igre, slua muziku, vremensku prognozu itd. Servisni robot za nadzor Sentrybot se upotrebljava za privatne nadzore objekata, zatitu ljudi i objekata od nepo eljni osoba. Opremljen je kamerom a nadzor je na daljinu putem raunara i Solid plazmom kompaktnim oru jem da mo e nepo eljnog posjetitelja onesposobiti.
SLIKA 3: Servisni roboti za spaavanje i zatitu (Banryu,Sentrybot i Mit-H) [8,20]
Razvoj rehabilitacijskih robota poma e kod hitnih potreba onesposobljenih korisnika. Stvarna inovacija mo e biti postignuta samo ako rezultati dovode do stvarne koristi za osobe s invaliditetom. Ovo je vrlo zahtjevan cilj jer vrsta hendikepa, njihovo ekonomsko stanje i esto njihova kulturalna pozadina moraju biti razmotreni. Poboljanje u djelatnosti i smanjenim trokovima su primarni interes u poveanju njihove efektivnosti. Lokomat od Hocoma AG (vicarska) je robotski exoskeleton noen od pacijenta tokom monotonog rada hodanja. etiri motorizirana spoja (dva po nozi) pomjeraju kukove i koljena dok je pacijentova tjelesna te ina rasporeena po potrebi dodatnom opremom. AutoAmbulator, razvijen od HealthSouth Korporacije (SAD), sastoji se od dvije ruke robota koje poma u pacijentima da stanu na monotoni rad s njihovom tjelesnom te inom
SLIKA 4: Servisni roboti za rehabilitaciju (Lokomat i AutoAmbulator) [21,22]
174
___________________________________________________
rasporeenom po potrebi. Interfejs za noge pacijenta je osiguran preko traka na bedru i gle nju. ReWalk je nosiva, motorizovana kvazi-robotska serija od Argo medicinske Tehnologije (Izrael). Korisnik hoda pomou taka, kontrolne serije kretanja kroz suptilne promjene u te itu i gornjeg dijela tijela pokreta. Exoskeleton nudi ambulantne alternative za invalidska kolica korisnika, omoguavajui paraliziranim ljudima da stoje, etaju pa ak i da se penju uz stepenice. WAO-1 (Waseda Asahi Oral-Rehabilitation Robot No. 1). je rehabilitacijski robot dizajniran za masa nu terapiju maksilofacijalnog regiona. WAO-1 ima dvije ruke, od kojih svaka ima po est stepeni slobode, i utore na kraju ruku u koje se stavljaju odreeni nastavci masa eri, ovisno o tome o kojoj je masa i rije. Takoer, tu su i sigurnosni dodaci koji su potrebni da bi se maksimalno zaobili rizici pacijenta.
SLIKA 5: Servisni roboti Exoskeleton i WAO-1 [8,23]
Ruka robota ima trinaest stepeni slobode kretanja tako da ima potrebnu vjetinu a iste su du ine prosjene ruke jedne ene. Vrhovi prsti su izraeni od mekog materijala sa blago zakrivljenim povrinama kao kod ovjeka, a osposobljeni su sa senzorima sila tako da mogu prihvatiti osjetljive predmete kao to su staklene ae, plastine predmete a da ih ne zdrobe. Zahvaljujui sofisticiranom vizuelnom sistemu za raspoznavanje samostalno se kree po kui izbjegava prepreke i ljude na svoj nain u realnom vremenu.
SLIKA 6: Servisni robot Twendy-One poma e inalidu [24]
Na Slici 6. servisni robot Twendy-One poma e invalidu da ustane iz kreveta i da sjedne u invalidska kolica. Robot Twendy-One koristi CCD kamere za stereo vid, ima zvunika i prepoznavanje govora, kao i senzore na glavi koji se mogu osjeati ljudski dodir. Twendy-One u potpunosti je prekriven mekom ko om u silikon (gotovo neprimjetna). Robot Twendy-One je veliine 1,47 m a te i 111 kg. Zahvaljujui sofisticiranom vizuelnom sis-
_____________________________________________________
175
temu za raspoznavanje samostalno se kree po kui izbjegava prepreke i ljude na svoj nain u realnom vremenu. On predstavlja jedan do danas od najmobilnijih servisnih robota koji se koriste za pomo ljudima.
SLIKA 7: Servisni robot Twendy poma e hendikepiranoj osobi
Slijedea grupa servisnih robota su roboti za hendikepirane osobe koji imaju zadau da poma u hendikepiranim osobama da se mogu kretati i da se vrate u normalno obavljanje svakodnevnog poslova. Servisni mobilni robot bi moglo imati tokove, a najee e imati noge tako da se mo e penjati stepenicama i neravnom terenu. To takoer mo e poprimiti oblik mobilnosti odijelo, to je neka vrsta robota koji okru uje oblik vaem tijelu, rukama i nogama. Na slijedeim slikama pokuati emo prikazati odreeni broj servisni robota za hendikepirane osobe. Ovo je prvi servisni robot za hendikepirane osobe nevjerojatne mobilnost, mo e izgledati kao bilo koja elektronska invalidskim kolicima, ali ne dopustite da vas zavara. Kolica AIST inteligentna imaju 36 kamere koje zajedno stvaraju 360 stepeni pogled na u okolinu i prikazuje na ekranu ispred korisnika. Osim toga, AIST Inteligentna kolicima prikuplja podatke o okolini, tako da se mo e sprijeiti sudar, ako korisnik ne vidi da dolaze na zaslonu. Takoer otkriva kako korisnik radi, tako da se moe poslati hitan signal ako se otkrije neto neobino.
SLIKA 8: AIST inteligentna kolica [25]
176
___________________________________________________
Kompanija Vecna Robotics razvila je robot BEAR (Battlefield Extraction Assist Robot), to je ustvari robotizirano vozilo a namjenjena mu je uloga izvlaenja ranjenika sa bojnog polja. Robotom upravlja ovjek preko daljinskih kontrola, na automatizaciji ovog robota uveliko se radi. BEAR je neto manji od odraslog ovjeka, dovoljno je sna an da mo e da ponese vojnika.
SLIKA 9: Servisni robot BEAR [26]
Iako je projektovan za vojnu upotrebu BEAR se uspjeno koristiti i pri izvlaenju povrijeenih u saobraajnim nesreama, prirodnim i industrijskim katastrofama i slino. Kree se na gusjenicama, opremljen je sa dvije mehanike ruke. Mo e da se penje po stepenicama, hoda po neravnom terenu, mo e da klekne te da se okree u mjestu. Drutveno pomona robotika se fokusira na pomo ljudskim korisnicima radije kroz drutvenu nego fiziku interakciju. Ona ima potencijal da pobolja kvalitet ivota za iroku populaciju korisnika: starije osobe, osobe sa fizikim nedostacima i osobe sa invaliditetom i razvoja kognitivnih i socijalnih poremeaja. Glavni proizvod u drutveno pomonoj robotici je PARO, napredan interaktivan robot razvijen od AIST (Japan).
SLIKA 10: Servisni robot PARO [27]
Terapeutski robot mladune morskog tuljana Paro koriten u Danskoj sistematina kuna njega da bi olakao odvikavanje ljudi od stresa, agresivnosti i susreta invalidnosti.
4. Zakljuak
Servisni roboti su postali dio naih ivota. Kao dru ioci za starije osobe, poma ui kirurzima u medicinskim operacijama, intervenirajui u opasnim ili po ivot kritinim okru enjima, te djelujui na poljima u podrujima umarstva, poljoprivrede, rudarstva, prijevoza tereta, graenja i ruenja, za vojne i policijske aplikacije a mogu se nai i kako istra uju svemira i iste nae domove. esto su priznati zbog svoje vjetine, napredne vizualizacijske tehnologije i mehanike otpornosti. Pomenute uloge servisnih robota samo
_____________________________________________________
177
su od nekih koje oni danas igraju. Imaju potencijal da promjene nau ekonomiju, nae zdravstvo, ivotni standard i svijet u kojem ivimo. Jedna od najznaajnijih uloga servisnih robota u dananje vrijeme pripada onima koji se koriste na polju medicine. Mogu se nai kako obavljaju jednostavne zadatke poput dostavljanja lijekova, hrane ili pote u bolnikim ustanovama, zatim slo enije zadatke kao robotski sistemi koji se koriste za spaavanje, sigurnost i zatitu zdravlja. Kompanije razvijaju servisne robote koje podr avaju vje be za rehabilitaciju i specifine pokrete koje ovjek ne mo e da izvede sam, te roboti koji asistiraju ovjeku za izvoenje odreenih zadataka. Primjer praktine aplikacije servisni robota za pomo ovjeku, prikazani su na slikama 3-10. Kada je trend primjene ovih robota sa slike 1. i slike 2. vidimo da je on iz godine u godinu u poveanju. U budunosti sa razvojem novih tehnologija i senzorske tehnologije doi e do razvoja i vee primjene ovih servisnih robota.
Literatura
[1] Doleek V.; Karabegovi I.; I dr.: Robotika, Tehniki fakultet, Biha, 2002. [2] Doleek V.; Karabegovi I.; I dr.: Roboti u industriji, Tehniki fakultet, Biha, 2008. [3] World Robotics 2011, United Nations, New York and Geneva, 2011. [4] World Robotics 2010, United Nations, New York and Geneva, 2010. [5] World Robotics 2008, United Nations, New York and Geneva, 2008. [6] World robotics 2007, IFR Industrial Robotics Suppliers Group, 2007. [7] http://www.worldrobotics.org [8] http://www.technovely.com [9] http://www.eere.energy.gov/industry/mining/pdfs/robot. [10] http://www.vorwerkteppich.de/sc/vorwerk/vorwerk_presents_RFID.html [11] http://www.ad.siemens.de/sinas/index_00.htm [12] Karabegovi I.; Voloder A.: Aplicativen of Hamilton-s principe on the dynamic model of flexibe robotic manipulator, III International Congres of Croatian society of mechaniks, Cavtat, 2000 [13] Karabegovi I.; Doleek V.; Voji S.: Programiranje industrijskih robota u realnom i virtualnom okru enju, Zbornik radova RIM 2003, 25-27., Tehniki fakultet Biha, 2003. [14] Karabegovi I.; Jurkovi M.; Voji S.: Virtualni sistemi i aplikacije virtualne stvarnosti, Mehanika 2004,, Kaunas, Lithvania, 2004. [15] Karabegovi I.; Voji S.; Doleek V.: Programiranje industrijskih robota u procesu sortiranja i skladitenja gotovih proizvoda, Zbornik radova RIM 2005, Drutvo za robotiku B&H, Biha, 2005. [16] Kozlica, I.: Diplomski rad Roboti za edukaciju, laboratorijsko istra ivanje industrijske aplikacije, Tehniki fakultet Biha, 2007. [17] World Disaster Report, United Nations, 2000. [18] Special Issue on Rescue Robotics, Advanced Robotics, 2003. [19] Tadokoro S. Special Project on Development of Advanced Robots for Disaster response (DDT Project), IEEE Workshopon advance robotics and its social impacts (ARSO 05), 2005. [20] www.robotik.dfki-bremen.de [21] www.hocoma.com [22] www.apparelyzed.com [23] www.exoskeleton-suit.com [24] www.twendyone.com [25] www.aist.org [26] www.vecnc.com [27] www.soundcloud.com ___________________________________________________
178
HIV TESTIRANJE U ORDINACIJAMA MEDICINE RADA

HIV TESTING IN OFFICES OF OCCUPATIONAL MEDICINE
Bojana KNE EVI1, Katarina ZAHARIEV VUKINI1, Natalija PEJNOVI1
1Hrvatski
Sa etak: Prema podacima iz Registra o zdravstvenim pregledima pomoraca Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnost na radu u 2011. godini u ordinacijama medicine rada pregledano je 2068 pomoraca. Neki od njih se zapoljavaju u stranim kompanijama koje tra e testiranje na HIV. Testiranje se mo e provoditi u laboratorijima ili u ordinacijama medicine rada brzim testovima. Kako bi se HIV testiranje provelo na pravilan nain sukladno strunim preporukama va no je provoditi uz testiranje i HIV savjetovanje. Veina specijalista medicine rada prola je edukaciju iz vjetina HIV savjetovanja. U ovom radu prikazano je koliko je pomoraca u 2011. godini bilo testirano i kojom vrstom testova te kakvi su bili rezultati testa. Va no je i dalje u okviru Nacionalnog preventivnog programa za sprjeavanje HIV zaraze provoditi edukaciju za specijaliste medicine rada koji imaju veliku ulogu u prevenciji zaraze u ovoj populaciji. Kljune rijei: HIV, pomorci, HIV testiranje Abstract: According to data from the Register of medical examinations of seafarers Croatian Institute for Health and Safety at Work in 2011. year in the practice of occupational medicine has been health examined 2068 sailors. Some of them are employed in foreign companies seeking HIV testing. Testing can be conducted in laboratories or in offices of occupational medicine with rapid tests. To HIV testing conducted in a proper manner in accordance with expert recommendations, it is important to conduct HIV testing and counseling. Most specialists in occupational medicine has undergone training in HIV counseling skills. This paper shows how the sailors in 2011. year were tested, and what kind of tests and what were the results of the test. It is still within the national action program for the prevention of HIV infection conducted training for specialists in occupational medicine that have a major role in the prevention of infection in this population. Keywords: HIV, seafarers, HIV testing
1. Uvod
HIV/AIDS je prepoznat kao globalni javnozdravstveni problem. U svijetu ima prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije preko 33,5 milijuna zara enih HIV-om [11]. dok u europskoj regiji ivi oko 2 milijuna ljudi s HIV/AIDS-om. Va no je istaknuti da u istonoj Europi izrazito raste broj novooboljelih [8]. Prema dosadanjim epidemioHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
179
lokim istra ivanjima, Hrvatska pripada skupini zemalja s malim brojem zara enih HIV-om. Rairenost HIV-a u Hrvatskoj bitno je ni a od one u veini drugih istonoeuropskih zemalja to ju svrstava u zemlje s niskom prevalencijom HIV-a [4, 5, 6, 7]. Do sada je u razdoblju od 1985. do 2010. godine u Hrvatskoj registrirana 862 osoba zara ena HIV-om, od toga je 325 osoba oboljelo od AIDS-a i 176 umrlo. Godinje se registrira 15 oboljelih od AIDS-a, to Hrvatsku uvrtava u zemlje s niskom razinom uestalosti te bolesti. Godinji broj novooboljelih od AIDS-a kree se u vrijednostima manjim od 4 na milijun stanovnika zahvaljujui intenzivnim, kontinuiranim i sustavnim mjerama [10]. Budui da je vie od polovice osoba koje su zara ene HIV-om u Hrvatskoj zarazu dobilo u inozemstvu, prepoznata je potreba da hrvatski radnici koji ive i rade u inozemstvu budu obuhvaeni preventivnim programima kako bi sauvali svoje zdravlje i zdravlje svojih partnera. Prevalencija HIV-a u populaciji radnika migranata je via nego u opoj populaciji, procjenjuje se prema provedenim istra ivanjima, da je oko 0,2% [6, 7, 12-16] dok je, prema podacima laboratorija koji provode testiranje na HIV, prevalencija pozitivnih testova na HIV meu svim testiranim osobama u Hrvatskoj u razdoblju od 2003. 2006. godine bila oko 0,007% [11]. Meu pomorcima je u razdoblju od 1985. 2009. godine bilo zara eno njih 0,25% [9]. U Hrvatskoj se provodi preventivni program Ministarstva zdravlja pod nazivom Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a za razdoblje od 2011. do 2015. godine. Glavni cilj programa je osigurati i dalje nisku razinu pobola od HIV infekcije i AIDS-a u Republici Hrvatskoj. U preventivnim aktivnostima jedan od va nijih ciljeva je podizati svijest o radnoj migraciji kao imbeniku koji mo e dovesti do rizinih situacija i rizinog ponaanja radnika te aktivnosti usmjeriti na usvajanje znanja, stavova i preventivnih ponaanja u migranata vezano na HIV i ostale spolno prenosive bolesti. Potpisivanjem Deklaracije UN-a o HIV/AIDS-u iz 2001. godine Republika Hrvatska se obvezala da e kontinuirano pratiti podatke vezane uz HIV infekciju i dostavljati izvjea o provedbi Ujedinjenim narodima u planiranim rokovima. U Republici Hrvatskoj podatke objedinjava Slu ba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Svi laboratoriji koji provode testiranja na HIV dostavljaju svoje podatke Slu bi za epidemiologiju HZJZ-a. Poseban problem su brzi testovi koji se za sada gube iz evidencije epidemioloke slu be zadu ene za praenje testiranja u Republici Hrvatskoj, budui da samo ovlateni laboratoriji alju izvjetaje o provedenim HIV testiranjima. Specijalisti medicine rada u svojim ordinacijama obavljaju preglede pomoraca prije izdavanja i produ ivanja pomorske knji ice ili prije dobivanje odobrenja za ukrcaj. Pojedini strani poslodavci, iako Meunarodna organizacija rada ne preporuuje da se HIV testiranje tra i prilikom profesionalne selekcije, tra e testiranje na HIV radi zaposlenja. Testiranje na HIV mo e se provoditi na dva naina, tako da se osoba uputi na vaenje krvi u ovlateni laboratorij ili se mo e provoditi takozvanim brzim testovima koji se mogu napraviti u ordinaciji. Uzorci za testiranje prisutnosti anti HIV protutijela mogu biti puna krv, serum, plazma ili slina. Kako bi specijalisti medicine rada mogli na kvalitetan nain sudjelovati u provoenju preventivnih programa vezanih uz HIV i spolno prenosive bolesti, te slijediti pravila struke vezane uz preporuke o HIV testiranju va no je da imaju odgovarajuu edukaciju iz savjetovanja o HIV/AIDS-u [5, 10].
180
___________________________________________________
2. Cilj
U svrhu boljeg praenja provoenja HIV testiranja u populaciji pomoraca i lanova posade brodova u Republici Hrvatskoj cilj ovog rada bio je istra iti koliko je pomoraca i lanova posade brodova tijekom 2011. godine testirano na HIV radi zaposlenja u stranim kompanijama te koliko je od njih testirano brzim testovima u ordinacijama medicine rada, koji ne podlije u obvezi izvjeivanja epidemiolokoj slu bi HZJZ.
3. Metode
Prema podacima iz Registra o zdravstvenim pregledima pomoraca, koji se vodi u Hrvatskom zavodu za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, u 2011. godini rada pregledano je 2.068 pomoraca u 39 ordinacija medicine. Istra ivanje je provedeno upitnikom. Upitnik je poslan na e-mail adrese svim specijalistima medicine rada koji imaju licencu za pregled pomoraca i lanova posade brodova. Pismenim putem odgovorili su na pitanja o ukupnom broju testiranih pomoraca, broju brzih testova u ordinacijama medicine rada te broju HIV pozitivnih nalaza.
4. Rezultati i rasprava
Specijalisti medicine rada podatke o pregledanim pomorcima dostavljaju u Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, no nedostaju izvjetaji o pomorcima testiranim na HIV koji bi bili va ni zbog praenja i unaprjeivanja kvalitete provoenja testiranja i preventivnih programa u ovoj populaciji. Na upitnik proveden od strane Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnost na radu meu specijalistima medicine rada koji pregledavaju pomorce odgovorilo je 23 specijalista medicine rada, od kojih je njih 13 pregledalo pomorce koji su, u svrhu zaposlenja u stranim kompanijama, trebali napraviti testiranje za HIV u okviru zdravstvenog pregleda. Provedenim upitnikom zatra eni su podaci koji u Izvjetajima o pregledima pomoraca nedostaju: ukupan broj HIV testiranih, nain kojim su provedena testiranja te broj pozitivnih nalaza. HIV testiranje je provedeno u 657 pomoraca, od toga su 362 (55%) testirana brzim testovima u ordinacijama medicine rada, a 295 (45%) ih je testirano u ovlatenim laboratorijima. Od ukupno 657 testiranih pomorca 6 (0,9%) ih je bilo pozitivnih na HIV. HIV pozitivne osobe obratile su se svom lijeniku obiteljske medicine i upuene su na daljnju obradu u kliniku za zarazne bolesti. Pomorci koji su bili pozitivni na HIV, testirani su u laboratoriju. Specijalisti medicine rada koji pregledavaju pomorce proli su edukacije iz savjetovanja u medicini rada u okviru prijanjih projekata vezanim uz prevenciju HIV/AIDS-a [5] i u okviru teaja iz pomorske medicine koji im je potreban za stjecanje licence za pregled pomoraca. Testiranje brzim testovima nije uobiajena praksa testiranja na HIV. Radi se o relativno novim testovima na tr itu te je njihova upotreba izazvala brojne strune rasprave. Brzi su testovi prikladni za male zdravstvene ustanove u kojima se obrauje mali broj uzoraka na dan. Va no je napomenuti da se u sluaju brzih testova ne radi o dijagnostikom, ve o probirnom testiranju, te se rezultati testa trebaju i interpretirati kao takvi. Kao svaki test tako i brzi testovi imaju svoje prednosti i mane. Ovisno o testu, uzorci za testiranje prisutnosti anti HIV protutijela mogu biti puna krv, serum, plazma ili slina
_____________________________________________________
181
to pru a mogunost jednostavnog i brzog uzorkovanja izvan laboratorija. Kao to im i ime ka e, za oitavanje rezultata treba manje od 30 minuta. Na tr itu postoje razliiti brzi HIV testovi, koji se ovisno o vrsti, temelje na razliitim principima. Testovi validirani i odobreni od Svjetske zdravstvene organizacije imaju visoku osjetljivost i specifinost (osjetljivost 99% i specifinost 98%). Prema Zakonu o lijekovima i Zakonu o medicinskim proizvodima, dijagnostiki test mora biti registriran, tj. upisan u oevidnik medicinskih proizvoda da bi dobio dozvolu za promet u Republici Hrvatskoj. Stoga u ordinacijama treba koristiti iskljuivo testove koji su registrirani u Hrvatskoj preko Agencije za lijekove i medicinske proizvode to je jamstvo vrijednosti testova. Brzi HIV-testovi mogu se primjenjivati samo u zdravstvenim ustanovama i mogu ih primjenjivati zdravstveni djelatnici koji su dodatno educirani iz podruja HIV savjetovanja i testiranja i koji su u mogunosti savjetovati ispitanika i osigurati provoenje potvrdnog testa. U razgovoru s osobom koja se testira treba upotrebljavati izraze reaktivan, a nikako pozitivan jer samo na temelju potvrdnog testa mo e se govoriti o tome je li rezultat pozitivan. Nereaktivan test u osoba koje nisu imale rizik za HIV u posljednja tri mjeseca mo emo interpretirati kao negativan, a reaktivan test samo kao potrebu za upuivanje u laboratorije za testiranje ili centre gdje e se obaviti dijagnostiko testiranje i savjetovanje. Osobe koje pristupaju bilo kojem testiranju na HIV moraju prije postupka biti upoznate s moguim interpretacijama nalaza te dati informirani pristanak. Informirani pristanak treba sadr avati osnovne informacije o HIV/AIDS-u, o nainima prenoenja, HIV testu, mogunostima lijeenja i povjerljivosti te se potpisuje nakon savjetovanja s lijenikom. Teme koje se moraju obraditi prilikom savjetovanja prije testiranja moraju obuhvatiti objanjenje HIV testiranja, razliku izmeu HIV-a i AIDS-a, Period prozora za HIV testiranje, medicinske prednosti saznavanja HIV-statusa i opcije lijeenja, naine prijenosa HIV-a, prakticiranje sigurnih spolnih odnosa i smanjenje (redukcija) rizika, sigurnije uzimanje droga za intravenozne korisnike i posebno povjerljivost svih podataka. Potrebno je takoer objasniti da anonimnost prestaje u sluaju lijeenja i razgovarati koji je najbolji nain za obavjeivanje spolnog partnera o rezultatima testiranja.
5. Zakljuak
Prema provedenom istra ivanju, oko etvrtine pregledanih pomoraca je u okviru zdravstvenog pregleda u svrhu ocjene radne sposobnosti za rad na stranim brodovima bilo testirano na HIV. Malo vie od polovice testirano je u ordinacijama medicine rada brzim testovima na HIV, dok su ostali testirani u laboratorijima. Meu testiranim pomorcima 6 ih je bilo HIV pozitivno. Kako bi testiranje bilo pravilno provedeno va no je da specijalisti medicine rada provode savjetovanje prije i poslije testiranja te da se kontinuirano educiraju iz ovog podruja. Takoer je va no da u svrhu to kvalitetnijeg provoenja i praenja Hrvatskog nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a alju Hrvatskom zavodu za zatitu zdravlja i sigurnost na radu u okviru postojeih izvjetaja o pregledima pomoraca i izvjetaje o provedenim testiranjima na HIV.
182
___________________________________________________
Literatura
[1] Baak, V., oh D.: Vozai kamiona u meunarodnom transportu i HIV/AIDS u Hrvatskoj: kvalitativno pilot istra ivanje, IOM, Zagreb, 2005. [2] Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj. Slu ba za epidemiologiju zaraznih bolesti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2011. Dostupno na: http://www.hzjz.hr/epidemiologija/hiv.htm Datum: 2012-05-12. [3] Gjenero-Margan, I. i sur.: Druga generacija praenja HIV infekcije i AIDS-a u Republici Hrvatskoj 2003-2006, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2006. [4] Gjenero-Margan, I., Kolari, B.: Epidemiology of HIV Infection and AIDS in Croatia-An Overview, Coll Antropol 30(2006) 2, 11-16. [5] Greiner, N., Kne evi, B., Mustajbegovi, J., Zavali, M.: HIV/AIDS prirunik u medicini rada i porta, IOM, Zagreb, 2006. [6] Kolari, B. Druga generacija nadzora nad HIV infekcijom-seroprevalencija u grupama s poveanim rizikom, dizertacija, Sveuilite u Zagrebu Medicinski fakultet, Zagreb, 2007. [7] Kolari, B.: Croatia: still a low-level HIV epidemic? seroprevalence study, Coll Antropol 35(2011) 3, 861-865. [8] Mati, S., Lazarus, J.V., Donoghoe M.C. (ur.): HIV/AIDS in Europe, WHO Regional Office for Europe, Copenhagen, 2006. [9] Muli, R., Vidan, P., Polak, NK.: HIV infection among seafarers in Croatia, Int Marit Health 62(2010) 4, 209-214. [10] Nemeth Bla i, T. (ur.): Prirunik za HIV savjetovanje i testiranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, 2006. [11] Nemeth Bla i, T. (ur.): Prirunik za HIV savjetovanje i testiranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 3.izdanje, Zagreb, 2009. [12] Sesar, ., Vlah, V., Vukeli, M., Cuculi, M.: Knowledge of seafarers about AIDS problems and their vulnerability to HIV infection. Bull Inst Marit Trop Med Gdynia 46(1995) 1-4, 19-22. [13] Sesar, .: Epidemioloko istra ivanje infekcije HIV-om u naih i stranih pomoraca duge plovidbe, doktorska disertacija. Rijeka: Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci, 1998, [14] tulhofer, A.: Informiranost o HIV/AIDS-u, stavovi i seksualno ponaanje radnika migranata u Republici Hrvatskoj, IOM, 2004. [15] tulhofer, A., Brouillard, P., Nikoli, N., Greiner, N.: HIV/AIDS and Croatian migrant workers, Coll Antropol 30(2006a.) 2, 105-114. [16] tulhofer, A.: Rizici zaraze HIV-om meu hrvatskim radnicima migrantima 2004.-2006., IOM, Zagreb, 2006b.
_____________________________________________________
183
184
___________________________________________________
INFORMIRANOST ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA O POSTUPKU KOD UBODNIH INCIDENATA

HEALTHCARE WORKERS KNOWLEDGE OF HANDLING AND REPORTING PERCUTANEUS INJURIES
Dijana KRITO1, Ana BOGADI ARE2, Bojana KNE EVI3
Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Cimermanova 64a, 10 000 Zagreb, HRVATSKA, 1dkristo@hzzzsr.hr, 2abogadi-sare@hzzzsr.hr, 3bknezevic@hzzzsr.hr
Sa etak: Ubodni incidenti (ubodi iglom ili otrim predmetima) predstavljaju veliki rizik pri radu svih djelatnika u zdravstvenim ustanovama budui da do takvih incidenata esto dolazi pri obradi pacijenta te manipulaciji medicinskim otpadom. Glavnu opasnost pri tom predstavlja mogunost zaraze ukoliko je igla ili otri predmet bio prethodno u dodiru sa zara enim bolesnikom. Iako se ubodni incident priznaje kao ozljeda na radu, veina djelatnika ne pokree postupak prijave ozljede na radu nakon ubodnog incidenta zbog neinformiranosti ili zbog dugotrajnog i kompliciranog postupka prijave ozljede na radu. Stoga je potrebno, uz provoenje edukacije, pojednostavniti sam postupak prijavljivanja ubodnog incidenta kao ozljede na radu. Kljune rijei: ubodni incident, djelatnik u zdravstvenim ustanovama Abstract: Sharps/needlestick incidents (percutaneous injuries) pose a considerable occupational risk for all healthcare workers because they frequently occur while providing patient care or handling medical waste. The major risk of percutaneous injuries is an infection following the contact between the needle or any sharp object and an infected patient. Although percutaneous injuries belong to a group of occupational injuries, most employees do not officially report on these incidents because they are either uninformed or think that the reporting process is time-consuming and complicated. It is therefore necessary to conduct the appropriate training of healthcare workers and to simplify the reporting procedure. Keywords: percutaneous injuries, healthcare workers
1. Uvod
Djelatnici u zdravstvu izlo eni su na svom radnom mjestu mnogim rizicima od kojih znaajno mjesto zauzima opasnost od ubodnih incidenata koji najee nastaju pri aplikaciji terapije ili dijagnostikim procedurama [1,2]. U ovom radu pod izrazom ubodni incident podrazumijevaju se ubodi iglom te otrim predmetima s kojima djelatnici u zdravstvu dolaze u dodir na svom radnom mjestu. Vrlo su esti ubodi upotrijebljenim (kontaminiranim) iglama. Te ozljede znaajne su ne toliko zbog te ine ozljede koliko zbog
_____________________________________________________
185
opasnosti od prenoenja zaraze[1,2]. U praksi je prepoznato vie od 20 patogena koji na taj nain mogu prenijeti zarazu [3], ali se kao najee i najopasnije navode zaraze virusom hepatitisa B (HBV), virusom hepatitisa C (HCV) i virusom humane imunodeficijencije (HIV) [2]. Profesionalna izlo enost tim krvlju prenosivim patogenima preko uboda iglom i prilikom drugih ozljeda otrim predmetima predstavljaju ozbiljan problem, meutim u praksi se pokazalo da se takve ozljede esto mogu sprijeiti odgovarajuom prevencijom [5]. Prema podatcima Amerikog Centra za kontrolu bolesti i prevenciju (The Centers for Disease Control and Prevention - CDC) procjenjuje se da bolniko osoblje u Sjedinjenim Amerikim Dr avama svake godine pretrpi 385 000 uboda iglom i ostalih ozljeda otrim predmetima. Prema istom izvoru, stvarni broj ubodnih incidenata meu djelatnicima u zdravstvu je zapravo vrlo teko odrediti budui da u taj broj nisu ukljueni mnogi zdravstveni djelatnici koji rade na radnim mjestima izvan bolnica kao to su njega u kui, privatne zdravstvene ustanove itd. Uz to su ankete provedene meu zdravstvenim djelatnicima ukazale na injenicu da 50% i vie zdravstvenih djelatnika ne prijavljuju ubodne incidente koje do ive na svom radnom mjestu. [3] U Nacionalni sustav za nadzor zdravstvenih radnika (NaSH) koju je osmislio gore spomenuti CDC kao dobrovoljnu bazu podataka, prikupljani su u periodu od 1995. do 2007. godine podatci koji su se pokazali izuzetno va ni za osmiljavanje prevencije profesionalne izlo enosti i zaraza meu zdravstvenim djelatnicima. Podatci iz NaSH-a pokazuju da meu djelatnicima u zdravstvu medicinske sestre pretrpe najvei broj ubodnih incidenata [8]. Takoer, podatci iz NaSH baze pokazuju da se najvei broj ozljeda dogodi nakon uporabe i prije odlaganja igle odnosno otrog instrumenta (40%), tijekom koritenja na pacijentu (41%) te tijekom i nakon odlaganja (15%) [3]. Ubodi kontaminiranim iglama su esti i u pomonog osoblja u zdravstvu koji iste i rukuju medicinskim otpadom. este su povrede otrim instrumentima u predjelu aka u operatera i osoblja koje obavlja ienje i sterilizaciju [1, 2]. Tako su i tijekom prikupljanja podataka za ovaj rad, u razgovoru djelatnici iznosili i neka svoja osobna iskustva vezano uz ubodne incidente, a navodili su i tragine primjere za koje su uli o drugim kolegama. Jedan od najupeatljivijih je primjer kirurga koji se zarazio hepatitisom nakon ubodnog incidenta kojeg je do ivio za vrijeme obavljanja kirurkog zahvata na zara enom pacijentu. Kod kirurga je dolo do razvoja fulminantnog oblika hepatitisa i nakon nekoliko dana je umro. Ovaj primjer nam dodatno ukazuje na va nost cijepljena, praenja te ranog otkrivanja i otklanjanja potencijalnih opasnosti od ozljeda i zaraza kod ubodnih incidenata s naglaskom na va nost provoenja tzv. pre- i post-ekspozicijske profilakse krvlju prenosivih bolesti. U literaturi se takoer navode primjeri ubodnih incidenata kao to je sluaj sta ista koji se poetkom 90-tih zarazio HIV-om nakon uboda iglom upotrijebljenom na pacijentu oboljelom od AIDS-a. Naveden je i drugi primjer sta ista, ovaj put iz 2002. godine koji je bio izlo en virusu HIV i HCV, nakon uboda pri uvoenju intravenskog katetera. Kod njega sreom nije dolo do razvoja infekcije, ali je ozljeda izazvala veliki emocionalni udarac to se vidi iz njegove izjave: Nema te cijene kojom se mo e naplatiti pretrpljena emocionalna patnja nakon ubodnog incidenta i pretrpljeni strah koji se stvori pri pomisli na mogunost zaraze HIV virusom ili virusom hepatitisa C i/ili B. [4]. Takvi slini sluajevi su se dogaali i ranije u prolosti te se ve poetkom 80-tih poelo s provoenjem edukacije meu zdravstvenim djelatnicima, prilagodbom procedura i protokola u cilju sigurnijeg rada i smanjivanja broja ubodnih incidenata [4]. Takoer treba obratiti pozornost i na trokove vezane uz ubodne incidente i njihove posljedice. Takvi trokovi znaju biti znaajni, a uk186
___________________________________________________
ljuuju prvenstveno izravne trokove povezane s inicijalnim i popratnim lijeenjem izloenog zdravstvenog djelatnika. Trokovi koje je te e procijeniti ukljuuju emocionalni troak povezan sa strahom i tjeskobom radi brige o moguim posljedicama izlo enosti, direktne i indirektne trokove vezane za toksini uinak lijekova, izostanke s posla te pad produktivnosti zbog zaraze (npr. HIV HCV). Takoer treba voditi rauna i o trokovima moguih parnica. [3, 4] Odredbama Pravilnika o uvjetima i nainu obavljanja mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija (NN 93/2002) propisuju se mjere za sprjea-vanje, suzbijanje i praenje bolnikih infekcija unutar zdravstvenih ustanova, ordinacija privatne prakse i u stacionarima ustanova za stare i nemone osobe te nain rada Bolnikog povjerenstva za kontrolu bolnikih infekcija i Povjerenstva za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija Ministarstva zdravstva [6]. U sklopu svake zdravstvene ustanove djelatnici su du ni prijaviti svom Bolnikom povjerenstvu izmeu ostalog i svaki ubodni incident koji se dogodi tijekom rada. Na osnovu dostavljenih podataka putem Bolnikih izvjea, Povjerenstvo za spreavanje i suzbijanje bolnikih infekcija Ministarstva zdravlja donosi Godinje izvjee o spreavanju i suzbijanju bolnikih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj. Iz toga Izvjea mo e se dobiti uvid u ukupan broj prijavljenih ubodnih incidenata Bolnikim povjerenstvima u RH. Ozljede na radu prijavljuju se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje temeljem Pravilnika o pravima, uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u sluaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN br. 1/11) na tiskanici OR u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih postoji obveza osiguranja za sluaj ozljede na radu [7].
2. Cilj
Cilj je ovog rada prikazati nesrazmjer u broju ubodnih incidenata prijavljenih kao ozljeda na radu u Republici Hrvatskoj u usporedbi s brojem ubodnih incidenata prijavljenih bolnikim povjerenstvima te s brojem ubodnih incidenata koji su se zaista dogodili, a nisu prijavljeni niti bolnikim povjerenstvima niti kao ozljeda na radu. Takoer je cilj predlo iti mjere koje bi se mogle poduzeti kako bi se poveao broj prijava ubodnih incidenata kao ozljede na radu, te time posljedino utjecati na smanjenje broja ubodnih incidenata na radnim mjestima i opasnih posljedica po zdravlje djelatnika do kojih takvi incidenti mogu dovesti.
3. Metode
Koriteni su podatci za 2010. i 2011. godinu iz baze podataka Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR-a), zatim podatci iz Godinjeg izvjea o spreavanju i suzbijanju bolnikih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj za 2010. godinu, podatci dobiveni uinjenim pilot istra ivanjem meu nasumino odabranim djelatnicima u zdravstvu te literaturni podaci. Navedeno pilot istra ivanje uinjeno je za potrebe ovog rada, a obuhvatilo je djelatnike u zdravstvu raznih zanimanja (kirurge, medicinske sestre, pomono osoblje, laboratorijske tehniare). Istra ivanje je provedeno putem anonimne ankete, a djelatnicima su postavljena pitanja o tome da li su do sada na radnom mjestu do ivjeli ubodni incident te da li se to dogodilo jednom ili vie puta, zatim da li bi oni prijavili i kome bi prijavili
_____________________________________________________
187
ubodni incident te da li se po njihovom miljenju ubodni incident treba prijaviti kao ozljeda na radu.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) obavezan je dostavljati Hrvatskom zavodu za zatitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) podatke o svim ozljedama na radu (ONR) koje su priznate u Republici Hrvatskoj. Tako se u bazi HZZZSR- a nalaze znaajni podatci o gotovo 17.000 priznatih ozljeda na radu u 2010. godini i neto vie od 14.000 priznatih ozljeda na radu u 2011. godini. Broj priznatih ozljeda na radu koji se odnosi samo na ubodne incidente nastale u bolnicama dobiven je iz baze podataka HZZZSR-a filtriranjem podataka prema: djelatnosti (NKD toka 86 Djelatnost zdravstvene zatite), broju zaposlenih, zanimanju, ifri dijagnoze i uzroku ozljede (W45 i Y60.0 prema MKB). Na taj nain dobili smo podatak da su se u bolnicama Republike Hrvatske tijekom cijele 2010. godine dogodile 32 ozljede koje su nastale doticajem sa stranim tijelom ili predmetom koje je prodrlo kroz ko u, a koje su priznate kao ozljeda na radu (0,02% svih priznatih ozljeda na radu u RH u 2010.) U istom razdoblju je za podruje upanije Grada Zagreba, kao ozljeda na radu, priznato samo 5 takvih ubodnih incidenata. Za 2011. godinu dobili smo podatke da je takvih priznatih ozljeda za podruje RH bilo 58 (0,04% svih priznatih ozljeda na radu u RH u 2011.), a samo 4 za podruje Grada Zagreba. Usporedimo li ovaj podatak, dobiven iz baze HZZZSR za 2010. godinu od 32 priznate ozljede na radu koje se mogu smatrati ubodnim incidentom, s podatkom navedenim u Godinjem izvjeu o spreavanju i suzbijanju bolnikih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj za 2010. godinu od ukupno 887 ubodnih incidenata prijavljenih bolnikim povjerenstvima u Republici Hrvatskoj, razvidno je da je samo 3,6% ubodnih incidenata prolo postupak priznavanja ozljede na radu. Za potrebe ovog rada poetkom ove godine uinjeno je pilot istra ivanje anonimnom anketom koje je obuhvatilo 57 djelatnika zdravstvenih ustanova. Istra ivanje je pokazalo da je veina anketiranih (njih 67%) na svom radnom mjestu do ivjela jednom ili vie puta ubodni incident (najee ubod iglom). Njih 70% smatra da se ubodni incident prijavljuje kao ozljeda na radu dok njih 30% smatra da se ne prijavljuje ili ne znaju da li se ubodni incident uope prijavljuje kao ozljeda na radu. Kao razloge zbog kojih ne bi prijavili ubodni incident navode to to ne znaju kome niti kako prijaviti ili smatraju postupak prekompliciranim. Nama najznaajniji odgovori dobiveni su na pitanje kome bi prijavili ubodni incident kao ozljedu na radu. Od 43 odgovora dobivena na to pitanje njih 31 (72%) bi ubodni incident prijavilo nadle noj sestri ili osobi koja je u ustanovi zadu ena za prijave ubodnih incidenata. Nadle nom specijalistu medicine rada bi ubodni incident kao ozljedu na radu prijavilo njih 4 (9%), a 3 (7%) ispitanika je odgovorilo da bi ubodni incident prijavili obiteljskom lijeniku. Iz razgovora s pojedinim djelatnicima u zdravstvenim ustanovama razvidno je da veina djelatnika zna kome unutar ustanove trebaju prijaviti ubodni incident i uglavnom znaju jedino za taj postupak prijave. Neki djelatnici su naglasili da ne prijavljuju odnosno da ne bi prijavili ubodni incident ukoliko procjene da ne postoji dodatni rizik od pojave zaraze ili neke druge posljedice. Meutim, veina djelatnika nije upoznata s postupkom prijave ubodnih incidenata kao ozljede na radu HZZO-u, a neki koji su upoznati s postup188
___________________________________________________
kom, smatraju da je kompliciran i ne bi ponovno pokretali postupak zbog prevelikog gubitka vremena. Iz svega navedenog razvidno je da su u djelatnika u zdravstvu uz postupak prijave ubodnih incidenata kao ozljede na radu vezane mnoge nejasnoe koje je potrebno otkloniti kako bi se prijavljivanjem ubodnih incidenata kao ozljeda na radu dobio uvid u njihov stvarni broj i eventualne posljedice. Time bi se omoguilo pokretanje i provoenje adekvatnih preventivnih mjera kojima bi se broj ubodnih incidenata mogao smanjiti i sprijeiti opasnosti od zaraze krvlju prenosivim bolestima kao posljedice ubodnih incidenata. Preventivni program za ozljede uzrokovane iglom i otrim predmetima ukljuuje vie strana koje trebaju djelovati usuglaeno kako bi se postigla to uinkovitija zatita zdravstvenog osoblja od uboda iglom i od ozljeda ostalim otrim predmetima. Taj program je mogue ukljuiti u ve postojee mjere poboljavanja uinkovitosti, kontrole infekcija i provoenja mjera sigurnosti. [4]
5. Zakljuak
Analizom i usporedbom podataka dobivenih iz baze HZZZSR, iz Godinjeg izvjea o spreavanju i suzbijanju bolnikih infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj za 2010. godinu, te putem provedene anonimne ankete, dobiveni su rezultati koji pokazuju da je informiranost djelatnika u zdravstvu u Republici Hrvatskoj o prijavi ubodnih incidenata kao ozljede na radu te o samom postupku prijave ozljede na radu manjkava. Razvidno je da je veina djelatnika svjesna da se ubodni incident treba prijaviti, meutim, oni taj incident prijave najee samo nekoj od odgovornih osoba unutar ustanove. Vrlo mali broj djelatnika pokrene postupak prijavljivanja ozljede na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje jer veina djelatnika niti ne zna da se takav postupak mo e pokrenuti za ubodni incident. Oni koji znaju za taj postupak opisuju ga kao kompliciran i dugotrajan. Iz tog razloga su neki djelatnici odustali tijekom samog procesa prijave, a neki koji su taj proces proli, rekli su da ga vie ne bi ponovili, osim u iznimnim sluajevima. Dodatni problem djelatnicima u zdravstvu predstavlja i specifino radno vrijeme koje esto ukljuuje i prekovremeni rad i de urstva te im je stoga teko izdvojiti jo i vrijeme za postupak prijave ozljede na radu. Iz svega navedenog je razvidno da je prvenstveno potrebno provesti organizirani program edukacije djelatnika u zdravstvu o postupku prijave ubodnih incidenata kao ozljede na radu, upoznati djelatnike sa samim postupkom, objasniti im zato je taj postupak potreban i koje koristi imaju sami djelatnici od pokretanja postupka Prijave ozljede na radu. Takoer bi bilo neophodno u suradnji s HZZO-om pokuati pojednostaviti i skratiti sam postupak prijave ubodnih incidenata kao ozljede na radu, kako bi se djelatnici lake odluivali na postupak prijave. Na taj nain bi se dobio uvid u donekle stvarni broj ubodnih incidenata, a to je jo va nije, time bi omoguili djelatnicima da im se priznaju i eventualne posljedice nastale vezano uz ubodni incident (npr. zaraza HBV, HBC ili HIV). Isto tako je u sklopu navedene suradnje potrebno pronai i rjeenje kojim bi se omoguilo i pojednostavnilo provoenje postupaka odgovarajue profilakse, dijagnostike i terapije zdravstvenih djelatnika koji su na svom radnom mjestu izlo eni poveanom riziku od ubodnog incidenta.
_____________________________________________________
189
Literatura
[1] ari, M.; ukin, E.: Medicina rada i okolia, Medicinska naklada Zagreb, ISBN953-176-165-5, Zagreb, (2002.) [2] Pranji, N.; Medicina rada, ARTHUR, ISBN 978-9958-9110-0-2 Tuzla, (2007.) [3] The Centers for Disease Control and Prevention CDC; Workbook for designing, implementing, and evaluating a sharps injury, 2008 Revision, Dostupno s www.cdc.gov/sharpssafety/pdf/sharpsworkbook_2008. pdf, Pristupljeno: 2012-03-12 [4] The Centers for Disease Control and Prevention CDC; Proceedings of the National Sharps Injury Prevention Meeting, Summary Report for Blood and Body Fluid Exposure Data Collected from Participating Healthcare Facilities (June 1995 through December 2007), Crowne Plaza Atlanta Airport Hotel Atlanta, GA September 2005, Dostupno s http://www.cdc.gov/sharpssafety/pdf/proceedings.pdf, Pristupljeno: 201203-30 [5] Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu; Prirunik o standardima kvalitete zdravstvene zatite i nainu njihove primjene, Dostupno s http://www.aaz.hr/aktualno.php?AktualnoID=119 Pristupljeno: 2012-04-10 [6] Pravilnik o uvjetima i nainu obavljanja mjera za sprjeavanje i suzbijanje bolnikih infekcija (NN 93/2002) [7] Slu bena stranica Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnost na radu; Dostupno s http://www. hzzzsr.hr/?what=content&ID=71&cat=0, Pristupljeno: 2012-04-12 [8] U.S. Department of Health and Human Services; Centers for Disease Control and Prevention; National Surveillance System for Healthcare Workers (NaSH) Report, Dostupno s http://www.cdc.gov/nhsn/PDFs/ NaSH/NaSH-Report-6-2011.pdf Pristupljeno: 2012-04-11
190
___________________________________________________
RAD S CITOTOKSINIM LIJEKOVIMA PRIKAZ STANJA

WORKING WITH CYTOTOXIC DRUGS OVERWIEV
Tanja LELAS1, Ines KOVAEVI CVETKO1, Mirjana PTIAR1
1Hrvatski
zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Cimermanova 64a, 10 000 Zagreb, HRVATSKA, tlelas@hzzzsr.hr; ikovacevic@hzsssr.hr; mpticar@hzsssr.hr
Sa etak: Zbog rizika od oteenja zdravlja radnici u zdravstvu koji rade s citotoksinim lijekovima podlije u zakonskim odredbama: Naredba o nainu rukovanja lijekovima koji sadr e citotoksine supstance (NN 30/91) i Pravilnik o zatiti od rizika zbog izlo enosti kancerogenim i /ili mutagenim tvarima (NN 40/07) (dalje Pravilnik). Prema Pravilniku poslodavci koji koriste ove spojeve du ni su podatke o radnicima dostavljati Hrvatskom zavodu za zatitu zdravlja i sigurnost na radu. Prikazana je analiza dostavljenih podataka, a rezultati obrade ukazuju na potrebu boljeg provoenja postojeih propisa i na potrebu donoenje novih propisa koji bi regulirali podruje rada sa citotoksinim lijekovima, zatitna sredstva i procedure zatite zdravlja radnika. Kljune rijei: citotoksini lijekovi, zdravstveni radnici, Hrvatski Zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, zatita zdravlja radnika Abstract: Workers who work with cytotoxic drugs are in risk of health damage and therefore are regulated with Ordination on handling drugs that contains cytotoxic substances (Official Gazette 30/91) and Regulation on the protection of workers from the risk related to exposure to carcinogens or mutagens (Official Gazette 40/07) (further Regulation). According to Regulation employers are bound to send data on workers who work with cytotoxic drugs to Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work. In this paper is shown the analysis of received data and the results indicate need for better implementation of existing regulations and need for new regulations on handling cytostatic drugs, personal protective equipment and health surveillance. Keywords: cytotoxic drugs, health workers, Croatian Institute for Health Protection and Safety at Work, worker health protection
1. Uvod
Citoksini lijekovi (citostatici, antineoplastini lijekovi) koe rast i diobu stanice te se stoga koriste za lijeenje karcinoma i autoimunih bolesti. Veliki broj citotoksinih lijekova su kancerogeni, mutageni i teratogeni za ljude. Njihovo djelovanje je neselektivno tj. djeluju i na tumorske i na zdrave stanice [1,2]. Nedavne studije ukazuju na poveani rizik kod profesionalnog izlaganja citotoksinim lijekovima. Viegodinji rad mo e izazvati razliite zdravstvene potekoe: promjene na DNA, promjene na ko i, alergijske reakciHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
191
je, disfunkciju reproduktivnih organa (oteenja jajnika, smanjenu plodnost, izvanmaternine trudnoe, pobaaje) [2]. U radnom procesu radnici dolaze u kontakt s citotoksinim lijekovima prilikom prijevoza (prijevoz citotoksinih lijekova od centralne ljekarne do odjela), zaprimanja, prireivanja, primjene, odlaganja citotoksinih lijekova te rukovanja tjelesnim izluevinama kontaminiranim razgradnim produktima citotoksinih lijekova. Medicinske sestre i farmaceutski radnici su glavne skupine koje su izlo ene ovim lijekovima [4,7]. Radnici u zdravstvu mogu biti izlo eni direktnim kontaktom preko ko e ili inhalacijom kapljica aerosola. Do poveane izlo enosti mo e doi i zbog loih higijenskih navika kao to su jedenje, pijenje ili puenje za vrijeme pripreme lijekova, primjene ili odlaganja citotoksinih lijekova [5,7]. Zanimanje za siguran rad s citotoksinim lijekovima poelo je ve krajem sedamdesetih godina prolog stoljea. U posljednje vrijeme u velikom broju zemalja, briga javnozdravstvenih institucija sve vie se okree na promociju akcija u cilju ouvanja zdravlja zdravstvenih radnika koji rukuju s citotoksinim lijekovima kako bi poboljali suradljivost zdravstvenih radnika za koritenje sigurnosnih mjera, smjernica i jasnih procedura [7]. U Republici Hrvatskoj radnici u zdravstvu koji rade s citotoksinim lijekovima podlije u zakonskim odredbama: Naredba o nainu rukovanja lijekovima koji sadr e citotoksine supstance (NN 30/91; dalje Naredba) i Pravilniku o zatiti od rizika zbog izlo enosti kancerogenim i /ili mutagenim tvarima (NN 40/07; dalje Pravilnik). Organizacije zdravstva u kojima se primjenjuju lijekovi koji sadr e citotoksine supstance (citostatici) du ne su i prema glavi I. stavku 4 Naredbe u cilju neugro avanja zdravlja zdravstvenih radnika, radnika u zdravstvu, bolesnika i posjetitelja u bolnici, odnosno radi nezagaivanja radne i ire okoline, osigurati evidenciju radnih mjesta i osoblja koje dolazi u neposredan dodir s lijekovima koji sadr e citotoksine supstancije [3]. Prema lanku 6. Pravilnika poslodavac je du an u roku od 30 dana obavijestiti nadle no tijelo inspekcije rada i Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu o koritenju karcinogenih i/ ili mutagenih tvari te prema lanku 12. istog Pravilnika voditi a uriran popis radnika koji obavljaju takve poslove [6].
2. Cilj
Cilj ovog rada je prikazati postojee stanje vezano uz rad s citotoksinim lijekovima i ukazati na obvezu provedbe postojeih zakonskih propisa.
3. Materijali
U skladu sa navedenim zakonskim propisima se pri Hrvatskom zavodu za zatitu zdravlja i sigurnost na radu vodi Registar radnika koji rade s citotoksinim lijekovima (dalje: Registar). Za potrebe ovog rada analizirani su podaci koji se nalaze u Registru. Podatke su dostavile 22 zdravstvene ustanove putem obrasca koji popunjava zdravstveni radnik. Obrazac sadr i slijedee podatke: ime i prezime, godina roenja, struna sprema, odjel na kojem osoba radi, radni proces u kojem sudjeluje, nain kontakta, broj pripravaka mjeseno, vrste pripravaka u primjeni, trajanje dnevne izlo enosti, ukupni broj godina izlo enosti, osobna zatitna oprema i zdravstveni nadzor.
192
___________________________________________________
U Registar je u periodu od o ujka 2010. do kraja svibnja 2012. upisano 720 osoba. ena je 686 (95%), a mukaraca 35 (5%). Prosjek godina je 42.210.9. Prema strunoj spremi najvie zaposlenih je srednje strune spreme 468 (65%), a zatim vie strune spreme 126 (17%) i visoke strune spreme 77 (10%) (v. Slika 1).
SLIKA 1: Struna sprema radnika
Najvie radnika je na odjelu onkologije 243, hematologije 161, na zdru enom odjelu onkologije i hematologije 66, internom odjelu 61, zdru enom odjelu onkologije i radioterapije 46, te bolnike ljekarne 45 (v. Tablica 1).
TABLICA 1: Broj radnika po odjelima
Odjel Broj radnika
Onkologija Hematologija Onkologija i hematologija Interna medicina Onkologija i radioterapija Bolnika ljekarna Pulmologija Pedijatrija Reumatologija Djeja kardiologija Nefrologija Kirurgija Urologija Imunologija i reumatologija
243 161 66 61 46 45 16 15 13 6 6 5 4 7
_____________________________________________________
193
U procesu rada s citotoksinim lijekovima 239 radnika obavlja prijevoz citotoksinih lijekova (prijevoz citostatika od centralne ljekarne do odjela), 457 radnika radi na zaprimanju, 475 na prireivanju, 581 na primjeni, 554 na rukovanju tjelesnim izluevinama kontaminiranim razgradnim produktima citotoksinih lijekova, te 537 na odlaganju citotoksinih lijekova (v. Slika 2).
SLIKA 2: Broj radnika po radnim procesima
Iz dobivenih podataka vidljivo je da jedan ili vie radnika sudjeluje u vie radnih procesa, a prema podacima iz Registra 186 (26%) radnika sudjeluju u svim ispred navedenim radnim procesima, a samo njih 13 (2%) sudjeluju samo u prijevozu, 19 (3%) pri zaprimanju, 13 (2%) pri rukovanju s tjelesnim izluevinama te pri odlaganju 24 (3%) radnika. Sudjelovanje radnika u vie radnih procesa ukazuje na poveanu izlo enost te nemogunost adekvatnog provoenja pravila zatite na radu. Slika 3 prikazuje naine izlo enosti radnika citotoksinim lijekovima iz koje je vidljivo da kod najveeg broja radnika postoji kombinacija izlo enosti preko ko e i udisanjem (82%).
SLIKA 3: Nain izlo enosti
Prema Naredbi organizacije zdravstva su du ne radnicima osigurati odgovarajua zatitna sredstva [3]. Poslodavac je du an osigurati zatitna sredstva i prema Pravilniku uz obvezu informiranja i osposobljavanja radnika za rad s kancerogenim i mutagenim tvarima [6].
___________________________________________________
194
Analizirani su podaci o koritenju osobnih zatitnih sredstava i prikazani su u Tablici 2. Vidljivo je da 95% radnika koristi zatitne rukavice prilikom rada s citotoksinim lijekovima, 83% koristi ogrta, 82% koristi masku, a 34% koristi kapu.
TABLICA 2: Koritenje osobnih zatitnih sredstava
Osobna zatitna sredstva %
Rukavice Maska Maska s vizirom Naoale Kapa Ogrta
95 82 10 32 34 83
Isto tako, prema Naredbi organizacije zdravstva trebaju radnicima osigurati zasebnu prostoriju za prireivanje citostatika. Iz dostavljenih podataka razvidno je da 135 (19%) radnika izjavilo da na svojim odjelima imaju zasebne prostorije, a od toga njih 119 (17%) radi na prireivanju citotoksinih lijekova. Svu zatitna sredstva (rukavice, maska, kapa, ogrta i naoale) koristi 21% radnika, a samo 3% uz sva zatitna sredstva koristi i zasebnu prostoriju za prireivanje. Razlozi nekoritenja odgovarajue zatitne opreme mogu biti da radnici nisu svjesni ili namjerno zanemaruju rizik od izlaganja citotoksinim lijekovima ili da poslodavac nije osigurao sva potrebna sredstva za zatitu na radu. Ovo bi ukazalo na potrebu za boljom i kontinuiranom edukacijom radnika, te potrebu inspekcijskog nadzora. Prema stavku 2, Naredbe organizacije zdravstva du ne su osigurati prethodne te redovne preventivne (periodike) zdravstvene preglede za osoblje koje dolazi u dodir s lijekovima koji sadr e citotoksine supstancije [3]. U skladu s lankom 14. Pravilnika poslodavac mora osigurati preventivne zdravstvene preglede radnika koji rade s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima prije poetka rada na dotinom mjestu rada te za vrijeme obavljanja posla na tom mjestu rada. Prethodne zdravstvene preglede poslodavci moraju radnicima osigurati prije poetka rada, a usmjerene povremene ili ciljane preventivne zdravstvene preglede radnicima koji obavljaju poslove pri kojima su izlo eni karcinogenim i/ili mutagenim tvarima [6]. Prema podacima iz obrasca prethodne i periodike zdravstvene preglede obavilo je 342 (47%) radnika, samo prethodni pregled obavilo je 142 (20%), samo redovite periodike preglede 66 (9%), dok 170 (24%) radnika nije obavilo ni prethodne i ni periodike preglede. S obzirom da je Naredba donesena 1991., za radnike koji su zapoeli raditi s citotoksinim lijekovima prije donoenja iste, poslodavac nije bio obvezan uputiti ih na zdravstvene preglede. Ipak od 167 radnika koji rade vie od 21 godinu s citotoksinim lijekovima njih 115 (69%) imaju obavljen prethodni pregled. Iz dostavljenih podataka razvidno je da za pojedine radnike nisu uinjeni propisani prethodni i periodiki pregledi iako je poslodavca prema Naredbi i Pravilniku bio du an to uiniti.
_____________________________________________________
195
5. Zakljuak
Navedeni podaci ukazuju na to da se u veini zdravstvenih organizacija ne provode u potpunosti zakonski propisi vezani uz rad s citotoksinim lijekovima. Zbog neuinkovite zatite zdravlja radnika i razliitih procedura koje se koriste pri obavljanju pojedinih od navedenih radnih procesa, razliite primjene opih i posebnih pravila zatite na radu, neophodno je u Republici Hrvatskoj donijeti propise koji jasno reguliraju podruja rada sa citotoksinim lijekovima, te propisuju zatitna sredstva i procedure koje se primjenjuju u svrhu zatite zdravlja. Uz to je neophodno propisati i sadr aj programa edukacije pojedinih skupina radnika, obvezu obavljanja preventivnih pregleda, rokove i sadr aj tih pregleda.
Literatura
[1] Connor T.H., McDiarmid M.A.: Preventing occupational exposures to antineoplastic drugs in health care settings. CA Cancer J Clin. Vol.6 (2006), No 56, 354-365 [2] Krei,V: Centralna jedinica za primjenu citostatske i intravenozne terapije-standardi kvalitete- Sestrinski glasnik (2009), No 2, 1-12 [3] Naredba o nainu rukovanja lijekovima koji sadr e citotoksine supstance (NN 30/91) [4] Polovich M.: Safe Handling of Hazardous Drugs. OJIN Vol 9 (2004), No 3 [5] Power, L.A. ; Polovich M.: Safe handling of hazardous drugs: Reviewing standards for worker protection. Clin Oncol News (2009)March/April, 9-16. [6] Pravilnik o zatiti od rizika zbog izlo enosti kancerogenim i /ili mutagenim tvarima (NN 40/07) [7] Turk, M.; Davas, A.; Ciceklioglu, M.; Sacaklioglu, F.; Mercan, T.: Knowledge, Attitude and Safe Bahaviour of Nurses Handling Cytotoxic Anticancer Drugs in Ege University Hospital. Asian Pacific J Cancer Prev Vol. 5 (2004), No 5, 164-168
196
___________________________________________________
RISK FACTORS WHEN WORKING WITH ASBESTOS

IMBENICI RIZIKA U RADU S AZBESTOM
Iveta MARKOV1, Jn ZELEN2, Marianna MU KOV3
1Matej
Bel University Bansk Bystrica, Faculty of Natural Sciences, Department of Environmetal. Bansk Bystrica, SLOVAKIA, tel. 0042148 446 5805, jan.zeleny@umb.sk 2Matej Bel University Bansk Bystrica, Faculty of Natural Sciences, Department of Environmetal. Bansk Bystrica, SLOVAKIA, tel. 0042148 446 5805, jan.zeleny@umb.sk 3 Hospital Koice-aca 0421557234 700 of_the_skype_highlighting
Abstract: The asbestous is carcinogenic material. We have to follow established safety rules EU. Paper deals with evaluation of asbestos as chemical and carcinogen factor, which is concerning to work environment. Law novels in field of safety and health work protection stop Works and activities with asbestos to 1. 1. 2005 (Public notice MH SR 67/2002 in register chosen chemical substances and chosen chemical products, which introducing and using are delimited or stopped 31.12.2004). For all that places of work or environments exist, where we can contact with asbestos. Asbestos as carcinogen has very negative incidence on human body. In conclusion paper are shoved actualities of action asbestos on human body. Keywords: asbestous, risk factors, risk analysis Sa etak: Azbest je kancerogeni materijal. Moramo slijediti utvrena sigurnosna pravila EU. Rad se bavi procjenom azbesta kao kemijskim i kancerogenim faktorom, koji se odnosi na radno okru enje. Zakonske novosti su u podruju sigurnosti i zatite zdravlja na radu zaustavile radove i aktivnosti s azbestom od 1. 1. 2005. (Javna obavijest MH SR 67/2002. u registru odabranih kemijskih tvari i odabranih kemijskih proizvoda, ije je uvoenje i koritenje ogranieno ili zaustavljeno 31.12.2004.). Za sva ona radna mjesta ili okru enja koje postoje i gdje mo emo doi u doticaj s azbestom. Azbest kao kancerogena tvar ima vrlo negativan utjecaj na ljudsko tijelo. U zakljuku rada su prikazana stvarna djelovanja azbesta na ljudsko tijelo. Kljune rijei: azbest, faktori rizika, analiza rizika
_____________________________________________________
197
1. Introduction
The asbestos is a name for a group of fibrous minerals which naturally occur in earth crust. From mineralogical point of view it belongs to silicate crystals with two basic different forms: serprentine (Chrysotile, crocidolite and amosite) and amphibole [1]. In spite of the abovementioned facts there are still places where it is possible to encounter the asbestos. It can be found in many high-rise buildings, schools, gyms, offices, and buildings designed for public use which were built between 1970 and 1990. These materials are often in bad condition and the asbestos fibers are being released in to the environment. Contamination of the environment and exposure of the employees often occur during demolition work, construction work, reconstruction, and unprofessional demounting. Based on the previous facts, Government Regulation No. 356/2006 Coll. [2] was prepared in order to set limits of occurrence of the respirable fractions (volant submicroscopic particles of the asbestos), as well as methods and procedures for handling with the asbestos. Special attention is devoted to health supervision of the employees who are exposed to effects of the asbestos. In the past, in Slovakia, the chrysolite was mined in quarry Dobin. Asbestos was processed in Ferenit Nitra. Currently mining and processing of the asbestos is prohibited in the Slovakia. Properties of the asbestos are a result of their fibrous character. In general, asbestos minerals are not evaporable and are chemically stable. They have high toughness in traction, flexibility, high thermal insulation, and flame resistance2. They have ability to create freely volant submicroscopic particles which are called respirable fraction. From the view of health protection the most important is respirable fraction defined by thickness and length of the fiber. Thickness of the fiber must be smaller than 3 m, length of the fiber higher than 5 m and their mutual proportion must be equal or higher than 3:1. Long-term studies of the International Agency for Research on Cancer (IARC) and World Health Organization (WHO) have proved carcinogenic features of the asbestos fibers. Therefore all types of the asbestos regardless the difference of their chemical composition were classed in the category 1, i.e. proved carcinogen for the people (Government Regulation No. 356/2006 Coll.[2]).
TABLE 1: List of harmonized classification and labeling of dangerous substances (Table 3.1 from Law No.67/2010 Coll [4])
Classification No. index International identification of substances No. in ES No. in CAS Codes of classes and categories of danger Code warnings Labeling Codes pictograms and signal words Codes of warnings
650-013-00-6 asbestos -
12001-28-4
Carc.1A
H350 H372 ()
GHS08 Dgr
H350 H372()
132207-32-0 STOT RE1 12172-73-5 77536-66-4 775-36-68-6 775-36-67-5 12001-29-5
198
___________________________________________________
TABLE 2: List of harmonized classification and labeling of dangerous substances (Table 3.1 from Law No.67/2010 Coll [4]).
International identification of substances, Notes
No. index
No. in ES
No. in CAS
Clasification
Labeling
650013-00-6 asbestos -
12001-28-4 132207-32-0 12172-73-5 77536-66-4 775-36-68-6 775-36-67-5 12001-29-5
Carc.1A R45 T; R48/23
T R:45-48/23, S:48-53
The asbestos is defined as a dangerous chemical. In December 2010 we have new law about dangerous substances No.67/2010, which based on Article ES . 1272/2008 CLP (Classification, Labeling & Packaging) at 31. December 2008 (Table 1 and Table 2). This the low also doesnt describe of concentration limits for asbestos.
2. Hazards Identification
Due to safe manipulation the cover of the product must be marked as stipulated in Picture 1.
PICTURE 1: Marks for covers of the asbestos pursuant to valid regulations [3]. a) safety travel, b) Diamont, c) REACH (Directive 67/548/EHS or 1999/45/ES, d) CLP (ES No. 1272/2008).Text editor: Microsoft Word
_____________________________________________________
199
3. Evaluation of Risk
The risks related to the asbestos have been gradually monitored since beginning of the past century. The experiments and results of the studies show latent period between the asbestos exposure and occurrence of the disease, i.e. 20 to 40 years. There is no known safe level of the asbestos exposure (harmless level of breathing in the asbestos fibers is not stated). The more is person exposed to the asbestos, the higher is the risk of the diseases related to the asbestos occurrence. It has been recognised that exposure to fibreglass may cause some people to suffer from skin and eye irritation and the inhalation of fibres may irritate the upper respiratory tract. Professional exposure is crucial for occurrence of the diseases related to the asbestos. Secondary professional, paraprofessional, and unprofessional risks and other prospective risk factors can not be ignored. These risk factors in combination with the asbestos have multiplicative impacts on the human body. Bonnefoy [6] presents professional, secondary professional, paraprofessional, and unprofessional risk and potential risk factors related to the asbestos exposure via examples, as follows: mining of the rocks, which include asbestos, in deep and opencast mines, transportation and grinding of the asbestos, industrial processing of the asbestos fibers, production of the asbestos concrete textile fabrics, safety clothing for firemen and workers in metallurgical premises, production of the roofing materials, production of water and waste pipes, facing panels, production of spray asbestos mortar, production of brake and cluth covering, isolation panels, sealing devices, fire-stopping panels, production of the cigarette filters by adding asbestos fibers (example of untypical usage is potentiation of carcinogenic effect), construction of the ships, installation work, demolition work where materials containing asbestos occur. (Maintenance staff, repairmen, plumbers, electricians, and other professionals are endangered), cabins for drivers of lorries and trucks, production of the cleaners which contain asbestos, production of the dyestuffs which contain asbestos. Potential risk factors of asbestos influence [1]: n Environment (polycyclic hydrocarbon, exhaust fumes) n Risk factors arising out of work environment, i.e. work in the environment with risk of exposure to carcinogens. n Smoking. Primary professional exposure risk of asbestos may be plumbers, heating technicians, electricians, carpenters, carpet layers and other floor materials, workshops assemblers, maintenance staff including contracting staff and guard-duty, layers, cleaning and tidying-up staff and other occupations which need to gain access to the holes in the roof and places under the panels or other hidden places. Based on the facts it is possible to define examples of secondary professional exposure and paraprofessional risk [7]: n Leak of the processed asbestos to atmosphere, i.e. risk for the inhabitants living nearby the factory. n Office staff in the asbestos factories that are in contact with workers or their relatives exposed to the asbestos. n Washing the clothes and garments for relatives of people exposed to the asbestos.
200
___________________________________________________
In connection with smoking, facts from the literature and clinical practice have confirmed that heavy smoker without professional risk of the asbestos exposure compared to non-smoker has 20 to 25 times higher probability of bronchioloalveolar cancer occurrence. In a case when heavy smoker works in the environment with risk of the asbestos exposure probability is 50 to 90 higher than for a non-smoker who is not in a contact with the asbestos. Therefore smoking has been categorized as a contraindication for work with risk of the asbestos exposure [9]. Permissible limits of the fibers in 1 cm3 of air have been stated for fibrous mineral dusts. The reason is that presence of the fibers and their concentration is decisive for the carcinogenic effects. Limit level for concentration of the asbestos fibers in work environment for chrysotile is 0,6/cm3 of air. The most pathogenic elements are 30-50 mm long. (Government Regulation No. 356/2006 Coll. [2]).
4. Proper Pocedure for Identification of the Workplace with Asbestos Occurrence

Pursuant to Section 10, Par. 7, Subpar. b) of the Act. No. 355/2007 Coll. [9]) on Protection, Support, and Development of Public Health as amended; the requirements for Safety and Health Protection at Work for work with the asbestos have been modified. Legal person and natural person conducting business are obliged to file Application for Issuance of Permission for Removal of the Asbestos Materials which must include the following. a) Company name, legal form of the business, registered office in the case of a legal person or name, surname, and permanent address in the case of a natural person. b) Certificate of authorization to conduct business and company identification number if appropriated. c) Name, surname, and permanent address of the person responsible for the operation (manager) together with the information about his/her education. d) Documentation with description of the business activities or technologies for the asbestos waste removal which must include information about technical equipment. Conditions related to adjustment of the workplace for the asbestos removal: I. During removal of the asbestos materials from the constructions without connection with inner premises designated for peoples utilization and in which from the technical point of view it is not possible to create controlled zone with vacuum system: l Industrial vacuum dust cleaner with filter with minimal 99,99% interception of the fibers (photo documentation must be attached). High-pressure airless spraying device for application of the materials (fixtures) used for reconstruction work of the materials with high content of the asbestos. Name and composition of the material for fixing residual fibers in objects with Certificate of Compliance Proof (safety data card must be attached). Name and composition of the fixture for stabilization of the asbestos waste (safety data card must be attached). Name and composition of the material for fixation and encapsulation of the materials which include the asbestos when these materials are left in the
_____________________________________________________
201
construction with Certificate of Compliance Proof (safety data card must be attached). II. During removal of the asbestos materials in the interiors of the buildings with utilization of the vacuum system including assurance of the covering of the building facades used for peoples utilization [9]: Exhaust device with electric driver and HEPA filter with minimal 99,99% interception and preliminary filter, with performance providing minimal 5 times exchange of the air in the controlling zone during continual underpressure from 20 to 50 Pa during construction work. Furthermore minimum 10 Pa during breaks not longer than one hour (photo documentation must be attached). Device for continual measuring and record of under pressure in the controlled zone during the whole time of its existence. (photo documentation must be attached). Technical device for vacuum-tight separation of the work space (controlled zone) by using materials resistant to suction power of underpressure till 50 Pa with holes for fresh air inlet which are automatically closed after pressure adjustment. Optical or sound signalization of the pressure decrease under 20 Pa. Three-chamber system of inlet and outlet from the controlled zone with regulated inlet and outlet in the last chamber outwards from the controlled zone (with door opening limiter and light signalization). ndustrial vacuum cleaner with filter with minimal 99,99% interception of dust elements (photo documentation must be attached). High-pressure airless spraying device for application of the fixtures used for reconstruction work on materials with the asbestos content. Name and content of the fixture for residual fibers in objects with Certificate of Compliance Proof (safety data card must be attached). Name and composition of the fixture for stabilization of the asbestos waste (safety data card must be attached). Name and composition of the material for fixation and encapsulation of the materials which include the asbestos when these materials are left in the construction with Certificate of Compliance Proof (safety data card must be attached). Other documents necessary for issuance of the permission are List of the employees with their names, surnames, and profession. The Certificate of professional preparation of the employees issued by a legal or natural person competent for training and education.
5. Conclusion
The Public Health Authority of the Slovak Republic warns that usage of declared technical equipment must be part of a work plan which is necessary to submit prior to beginning of the work to competent Regional Public Health Authority and it will be controlled within the framework of the state health surveillance. In the Slovak Republic, due to the above mentioned reasons, private companies which deal with the asbestos have been established. When it is found in the work place it is possible to contact these private companies which meet the requirements for work with the asbestos.
202
___________________________________________________
References
[1] Urnkov, M.: Azbestov expozcia - minulos sasnos . http://www.sazp.sk/slovak/periodika/ enviromagazin/enviro1_3/azbest22.html [2] Nariadenie vldy 356/2006 Z. z. o minimlnych bezpenostnch po iadavkch pri prci s karcinognnymi a mutagnnymi faktormi. [3] Btov, . Kok, .: Prruka nebezpen ltky. MVSR, Bratislava, 2007. [4] Law No. 67/2010 Coll. obout chemical substances (Chemical law). [5] Material safety data sheet http://www.sciencelab.com/msds.php?msdsId=9926600 [6] Bonnefoy X. 2000 (prelo il Miroslav Machata,).: Azbest a zdravie. ttny zdravotn stav SR v rmci programu NEHAP 2000. 28 s. ISBN 80-88743-45-1, www.bozpinfo.cz/win/clanky/chemicke_latky/-azbest_ rijen031106.html [cit.: 2011-05-04]. [7] Markov I.- Mu kov, M.: Work and Health Risks Associated with Exposure to the Asbestos. In: Risk and safety engineering. proceedings of 7th international conference. Abstract. 29.1. 4.2.2012, Kopaonik Published by Higher Education Technical School of Professional Studies. kolska 1, 21000 Novi Sad, Serbia 2012, p. 225-261. [8] Mu kov, M.- Markov, I. 2011. Rizik svisiace s expozciou azbestom. Associated with exposure to the asbestos. Eds. Rusko, M. Klinec, I.. 2011: Sustabinibility Environment Safety 2011. Zbornk z vedeckej konferencie s medzinrodnou as ou. Bratislava, 16. november, 2011. 1. vydanie, ilina: Strix, Edcia, ESE-7, 2011, s. 181-187. ISBN 978-80-89281-77-0. [9].Zkon 355/2007 Z.z o ochrane, podpore a rozvoji verejnho zdravia a o zmene a doplnen niektorch zkonov.
_____________________________________________________
203
204
___________________________________________________
PREHRAMBENE NAVIKE TIJEKOM RADNOG VREMENA

DIET HABITS DURING WORKING HOURS
Bojan MATIJEVI1, Mirela MABI2
1Veleuilite
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, bojan.matijevic@vuka.hr 2Ekonomski fakultet Sveuilite u Mostaru, Matice hrvatske bb, 88000 Mostar, BOSNA I HERCEGOVINA, mirela.mabic@tel.net.ba, mirela.mabic@gmail.com
Sa etak: Intenzivna istra ivanja ljudskog zdravlja i faktora koji na njega utjeu pokazala su da je zdravlje ljudi usko povezano s njihovim prehrambenim navikama. Kao najee posljedice nezdravog i neodgovarajueg naina prehrane navode se pretilost, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, lokomotorni problemi te razliita maligna oboljenja. Dananji ivot se generalno opisuje rijeima dinamian i brz, to od pojedinca zahtjeva kontinuiranu i konstantnu posveenost poslovnim obvezama. Spomenuto djeluje na tetu svih ostalih obveza i potreba pojedinca to u konanici znai znatno manje vremena za primarne, fizioloke potrebe pojedinca. Pod pritiskom obveza ljudi sve manje vremena provode hranei se te informirajui se o hrani i prehrambenim navikama. Kontinuirana izlo enost medijima koji svakodnevno donose rezultate istra ivanja na relaciji prehrana - zdravlje neminovno tjera pojedinca da se zamisli nad svojim zdravljem te nainima na koje se ono mo e poboljati. Imajui u vidu znaaj hrane za ovjekovo zdravlje, primarna preventivna akcija je intenzivna briga za nain i kvalitetu prehrane, a pri tome treba naglasiti da ista mora biti kontinuirana to podrazumijeva i poslovnu sferu pojedinca. Vodei se spomenutim za cilj rada je postavljeno istra iti stavove prema znaenju hrane i prehrambenih navika za zdravlje ovjeka te istra iti prehrambene navike ljudi tijekom njihovog radnog vremena. Kljune rijei: hrana, zdravlje, prehrambene navike, posao, radno vrijeme Abstract: Intense researches of human health and factors that influence it have demonstrated that human health is closely connected to human eating habits. The obesity, cardiovascular diseases, diabetes, locomotor problems, and various malignant diseases are stated as most common consequences of unhealthy and inadequate way of eating. The modern life is generally described as dynamic and fast which is making the individual to be continuously and constantly dedicated to business obligations. This situation has its negative influence to all other obligations and needs of the individual which in the end means less time for primary, physiological needs of the individual. Being under lot of pressure from work obligations, people spend less time eating and informing themselves about food and eating habits. Continuous exposure to the media who daily bring research results
_____________________________________________________
205
from relation nutrition - health inevitably forces an individual to stop and think about their health and the ways in which it can be improved. Bearing in mind the importance of food for human health, primary preventive action is intense concern for the manner and quality of eating, and it should be noted that this concern must be continuous which includes extending it to the business sphere of individuals life. Guided by the above mentioned facts, the aim of this paper is set to explore attitudes towards the meaning of food and eating habits for the health of humans and to investigate the dietary habits of people during their working hours. Keywords: food, health, diet habits, work, working hours
1. Uvodna razmatranja
Otkad ljudski rod postoji na Zemlji ovjek radi. Svrha tog ovjekovog rada je njegovo pre ivljavanje i opstanak, naravno uz njihovo olakavanje i prilagodbu potrebama ovjeka. Navedeno je univerzalna injenica i kao takva karakterizira sve faze povijesti ljudskog roda. Ono to se pak kroz povijest ljudskog rada mijenja su uvjeti rada. U poetku je ovjek svojim radom doprinosio prvenstveno sebi i svojoj obitelji, a u znatno manjoj mjeri drutvu, dok je dananja situacija znatno drukija. Ne mo e se rei da danas svrha ovjekovog rada i anga mana u drutvu nije prvenstveno njegov probitak, ali se isto tako ne mo e ne zapitati jesu li koristi koje drutvo u cjelini ima od ovjeka znatno vee od koristi koje iz toga rada nastaju upravo za ovjeka (radnika). Iako je razvijenost dananjih zemalja na svijetu znatno razliita sve navodi na zakljuak da su karakteristike dananjeg drutva profit i materijalizam te te nja ovjeka za novim olakicama svakodnevnog ivota. S jedne strane, spomenuto je pohvalno jer ovjeka aktivira i tjera na kontinuiranu akciju, ali s druge strane dovodi do mijenjanja hijerarhije potreba* pojedinca. U dananjem vremenu ovjek esto previe zanemaruje i rtvuje fizioloke potrebe u korist drugih, na razmiljajui o dugotrajnim posljedicama takvog ponaanja. Potrebno je naglasiti da, esto, prevelik anga man ovjeka koji nepovoljno djeluje na njegove fizioloke potrebe nije i ovjekova volja nego mu to namee drutvo i njegova okolina. Pri tom se pod anga manom prvenstveno misli na radne obveze pojedinca. Naravno, kako bi svaki pojedinac pre ivio nu no je da ima izvor svoje egzistencije posao odnosno radno mjesto, bilo da ga dobiva od poslodavca ili je samostalni poduzetnik. Posao (radno mjesto) se definira kao skup radnih zadaa koje izvrava jedna osoba, a propisane su razliitim aktima. Izvravanje radnih zadataka nu no zahtijeva i organizaciju vremena njihova izvravanja te se sukladno tome definira i radno vrijeme. Idealna situacija bi bila kad bi ovjek sve svoja zadae mogao obaviti u radnom vremenu, ali, na alost, realnost najee nije takva. Problem nastaje kad se u organizaciji pod utjecajem njene interne i eksterne okoline dogaaju razliite turbulencije koje rezultiraju nemogunou izvravanja svih predvienih zadaa u predvienom (radnom) vremenu. Navedeno od ovjeka zahtijeva da rtvuje druge svoje aktivnosti, obveze i potrebe kako bi ispunio sve to mu je poslom nametnuto. To esto znai da ovjek mora ranije doi na posao, du e ostati na poslu ili pak rtvovati svoje vrijeme previeno za predah i okrjepu. Svi pobrojani, dodatni, zahtjevi koji se nameu pred pojedinca remete njegove navike, prvenstveno
*
Prema A. H. Maslowu hijerarhija ovjekovih potreba je sljedea (od prvog do petog mjesta): fizioloke potrebe, potrebe za sigurnou, potreba za pripadanjem i ljubavlju, potreba za potovanjem i samopotovanjem, potreba za samoostvarenjem. ___________________________________________________
206
prehrambene navike to je jako pogubno jer je prehrana izvor ovjekova zdravlja i njegovih sposobnosti. Uslijed velikih poslovnih obveza i jako dinaminog i brzog, nametnutog naina ivota ljudi zanemaruje svoje potrebe za hranom te sve manje vremena provode hranei se te informirajui se o hrani i prehrambenim navikama. Pri tome se pod zanemarivanjem ne misli na prestanak konzumiranja hrane nego na ne voenje brige o uestalosti jedenja i kvaliteti konzumirane hrane to se u veini sluajeva jako negativno odra ava na samog ovjeka, a za eventualne popravke esto bude kasno. Uslijed jaanja ovakvog trenda brzog naina ivota jaa i trend propagiranja va nosti i nu nosti zdrave prehrane svakog pojedinca. Naime, intenzivna istra ivanja ljudskog zdravlja i faktora koji na njega utjeu pokazala su da je zdravlje ljudi usko povezano s njihovim prehrambenim navikama, a kao najee posljedice nezdravog i neodgovarajueg naina prehrane navode se pretilost, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, lokomotorni problemi te razliita maligna oboljenja. Kontinuirana izlo enost medijima koji svakodnevno donose rezultate istra ivanja na relaciji prehrana - zdravlje neminovno tjera pojedinca da se zamisli nad svojim zdravljem te nainima na koje se ono mo e poboljati. Imajui u vidu znaaj hrane za ovjekovo zdravlje, primarna preventivna akcija je intenzivna briga za nain i kvalitetu prehrane, a pri tome treba naglasiti da ista mora biti kontinuirana to podrazumijeva i privatni i poslovnu sferu pojedinca. Vodei se spomenutim za cilj rada je postavljeno istra iti stavove prema znaenju hrane i prehrambenih navika za zdravlje ovjeka te istra iti prehrambene navike ljudi tijekom njihovog radnog vremena. Ostvarivanje postavljenog cilja bi uvelike olakalo izbor strategije borbe protiv prehrambene neosvijetenosti ljudi ija bi uspjena provedbe osigurala znatno bolje zdravstveno stanje ljudi kao direktnu posljedicu pravilnog naina prehrane i zdravih prehrambenih navika.
2. Materijal i metode istra ivanja

Empirijsko istra ivanje je provedeno tijekom lipnja 2012. godina na prigodnom uzorku (n = 42). Prikupljanje upitnika se vrilo osobnim uruivanjem ili slanjem e-mailom. Rezultati su izra eni apsolutnim i relativnim frekvencijama (%) te prosjenim vrijednostima (M) i prosjenim odstupanjima odnosno standardnim devijacijama (SD). Kao instrument istra ivanja je koriten anketni upitnik sainjen od 40 pitanja te 10 tvrdnji koje su ispitanici ocjenjivali ocjenama od 1 do 5 *. Potrebno je istaknuti kako su se autori za navedeno istra ivanje odluili potaknuti vlastitim navikama, navikama svojih radnih kolega, istra ivanjem objavljenim na portalu www.moj-posao.net [1] te rezultatima vlastitih prethodnih istra ivanja (istra ivanja o uestalosti konzumiranja light proizvoda, koritenje web tehnologija za istra ivanja o hrani, re imima prehrane i prehrambenim navikama studenata razliitih usmjerenja). Analiza dostupne znanstvene literature nije pokazala da su provoena znanstvena istra ivanja koja bi se mogla koristiti kao polazite za oblikovanje anketnog upitnika koji bi se koristio u istra ivanju prehrambenih navika zaposlenih ljudi tijekom njihovog radnog vremena. Iz ovih razloga je anketni upitnik formiran metodom brainstorminga na*
Likertova skala intenziteta s pet stupnjeva pri emu stupnjevi imaju sljedee znaenje: 1 = nikako se ne sla em, 2 = vie se ne sla em nego sla em, 3 = niti se sla em niti se ne sla em, 4 = vie se sla em nego ne sla em, 5 = potpuno se sla em. _____________________________________________________
207
kon komuniciranja dostupnih literaturnih materijala koji se tiu posla, radnog vremena i prehrane radnika, va nosti zdrave prehrane [2,3].
3. Rezultati
Karakteristike ispitanika se ogledaju u sljedeem: n 28,6% mukaraca i 71,4% ena, n 11,9% ispitanika mlaih od 30 godina, 66,7% starih izmeu 30 i 45 godina i 21,4% starijih od 45 godina, n 16,7% ispitanika ima srednju strunu spremu, 69% viu ili visoku strunu spremu, a 14,3% su magistri ili doktori znanosti, n posao za 85,7% ispitanika podrazumijeva direktni rad sa strankama, dok ostali ne dolaze s njima u kontakt ili je to samo povremeno, n 64,3% ispitanika radni u javnim/dr avnim institucijama, a ostali u privatnom sektoru, n 54,8% ispitanika dnevno radi 8 sati, 19% krae od 8 sati, a 26,2% du e od 8 sati, n 69% ispitanika radi samo prvu smjenu, 26,2% i prvu i drugu smjenu, a 4,8% u tri smjene, n 35,7% ispitanika vikendom radi puno radno vrijeme, 14,3% skraeno, a polovina ih vikendom nema obveza vezanih za svoje radno mjesto, Za poetak se ispitanike pitalo koliko imaju obroka te koji je obrok (doruak, ruak, veera, u ina) prema njihovim miljenju najva niji za ovjeka. Najvie ispitanika (45,2%) se izjasnilo da dnevno 3 puta konzumira hranu, relativno puno njih (38,1%) dva puta ili samo jedanput, a ostali to ine vie puta. to se tie va nosti obroka preko dana, neto manje od 3/4 ispitanika smatra da je to doruak, za 23,8% njih je to ruak, a 4,8% dr i da je to veera. Nitko od ispitanika kao odgovor nije naveo u inu. Sukladno davanju najvee va nosti doruku, bilo je za oekivati da e veina ispitanika istaknuti kako prije posla (prije prve radne smjene) dorukuje doma, meutim to je odgovorilo samo 42,9% ispitanika. to se pak tie pauze tijekom radnog vremena, svi ispitanici su istaknuli da ju imaju s tim da ih neto vie od 60% ima mogunost odrediti kad e pauza poeti, dok ostali ispitanici imaju odreeno, fiksno vrijeme koje im je na raspolaganju za pauzu. Skoro za sve ispitanike pauza traje pola sata, samo 9,5% ispitanika ima du u pauzu. Nekakvo je uvrijeeno miljenje da se kod prvih radnih smjena koje poinju oko 7:00, 8:00 sati pauza pravi u razdoblju od 10:00 do 11:00, zanimljivo je da veina ispitanika, koji iako sami odreuju vrijeme pauze, to ine u navedenim klasinim terminima. Najvie ispitanika pauzu koristi svaki dan (69%), najee u uredu (50%) i najee za objed (57,1%). Za du inu obroka ispitanici najee navode 20 minuta te je za veinu ispitanika vrijeme predvieno za pauzu dovoljno za objed (92,9%), ali ga ak njih 42,9% ne koristi uvijek za objed. Kad pauzu ispitanici koriste za objed, najee odgovaraju na telefonske pozive (45,2%), a 19% ih tijekom objeda radi kao da nije pauza. Samo 35,7% ispitanika tijekom pauze u kojoj objeduje ignorira posao i sve pozive. Dvije treine ispitanika pauzu i objed provede u drutvu i razgovoru o svemu i svaemu, a izmeu ostalog i o hrani i prehrambenim navikama, 78,5% ispitanika navodi da to ini s kolegama s posla. Osim takvog naina informiranja o hrani, 66,7% ispitanika se o hrani i prehrambenim navikama informira i na druge naine itanjem lanaka u novina208
___________________________________________________
ma, na Internetu ili kroz dokumentarne emisije na televiziji. Nasuprot ovome pak, stoji injenica da je samo 38,1% ispitanika italo o prehrambenima navikama poslovnih ljudi, odnosno tijekom radnog vremena. to se tie sastava objeda koji ispitanici imaju tijekom pauze u svom radnom vremenu kratko bi se mogao opisati kao suh i brz. Naime, ispitanici su najvie navodili razliite sendvie, pizzete, pite te peciva s razliitim dodacima patete, naresci, mlijeni namazi. Nekolicina ispitanika je navela da tijekom radnog vremena konzumira i kuhanu hranu iz restorana. Osim navedenog 33,3% ispitanika je istaknulo da i mimo pauze tijekom ostatka svog radnog vremena konzumiranju nekakvu hranu, najee, voe, mlijene napitke, grickalice, energetske ploice. Samo 9,5% ispitanika hrani nosi od kue, svi ostali ispitanici ju kupuju direktno na pauzi ili neposredno prije posla troei pri tome u prosjeku 20-30 kuna. Na kraju upitnika ispitanici su trebali iskazati svoje slaganje/neslaganje s odreenim, za istra ivanje relevantnim, tvrdnjama. Rezultati su prikazani u Tablici 1.
TABLICA 1
Tvrdnja Min Max M SD % O1 % O5
Va no je da jedem kvalitetnu hranu Nije va no gdje jedem (radno mjesto, kantina) Pauza za doruak nee tetiti poslodavcu Nije mi teko pripremiti hranu kod kue i ponijeti ju na posao Posao mo e ekati Pravilna prehrana je bitna za moje zdravlje Nije dobro preskakati doruak Nain prehrane utjee na zdravlje organizma Vrsta hrane utjee na zdravlje organizma Pauzu je bolje iskoristiti za druge aktivnosti nego za objed
1 1 1 1 1 3 1 3 3 1
5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
4,4 2,9 4,4 3 2,8 4,8 4,4 4,9 4,8 1,9
1 1,5 1 1,6 1,3 0,5 1 0,4 0,4 1,3
4,8 26,2 2,4 26,2 16,7 0 4,8 0 0 57,1
59,5 21,4 64,3 26,2 14,3 83,3 66,7 88,1 85,7 7,1
O1 nikako se ne sla em; O5 potpuno se sla em; Min najmanja ocjena, Max najvia ocjena, M prosjena ocjena, SD prosjeno odstupanje
Nije potrebno detaljno analizirati rezultate iz gornje tablice. Prosjene ocjena tvrdnji (M) dovoljno govore za sebe. Rezultati ukazuje na injenicu da ispitanici imaju pozitivno miljenje o hrani, njenom uinku na zdravlja i potrebi kvalitetne realizacije pauze tijekom radnog vremena, ali je bitno napomenuti da su ovo stavovi koje ispitanici u stvarnosti u potpunosti ne realiziraju o emu svjedoe prethodno prezentirani rezultati. Stoga bi svaki pojedinac trebao poduzeti korektivne akcije kako bi se koliko toliko uspostavila ravnote a izmeu stavova i praske, ali naravno ne na tetu stavova. Ono to nu no treba korigirati su prehrambene navike ljudi openito, i u privatnom i u poslovnom vremenu.
_____________________________________________________
209
4. Zakljuak i smjernice za nastavak istra ivanja

Rezultati provedenog istra ivanja pokazuju kako prehrambene navike poslovnih ljudi nisu na zavidnoj razini. Iako ispitanici smatraju da je va no voditi rauna o prehrani jer nain prehrane i vrsta hrane direktno utjeu na zdravlje organizma te im ja va no da kvalitetno jedu i jo k tome smatraju da pauzom nee natetiti svom poslodavcu i nije ju dobro koristiti za druge aktivnosti osim objeda skloni su konzumiranju nezdrave hrane i pogrenom nainu koritenje pauze. Jako malo ispitanika tijekom radnog vremena konzumira kuhanu hranu, odnosno takozvanu hranu kaikom ili pak hranu priprema doma i nosi na posao. Najee se konzumira brza hrana, a vrijeme predvieno za pauzu se ne iskoristi cijelo za objed neko podrazumijeva i druge aktivnosti. Bitno je naglasiti da se dobiveni rezultati se ne mogu generalizirati niti se na temelju njih mogu donijeti konkretni zakljuci o prehrambenim navikama ljudi tijekom njihovog radnog vremena. Za to postoji nekoliko razloga koji ujedno ine i smjernice za nastavak istra ivanja u istom pravcu i provedbu daljnjih empirijskih istra ivanja. Iako je istra ivanja provedeno na, prema teorijskim postavkama statistike, velikom uzorku* autori se nisu upustili u istra ivanje statistiki znaajnih razlika u odgovorima ispitanika razliitih karakteristika (spol, dob, radno mjesto, du ina radnog sta a, radna smjena, du ina ranog vremena, poetak radnog vremena i sl.). U prilog ovakvoj odluci autora ide i injenica da je istra ivanje provedeno na prigodnom uzorku. Osim toga ispitanici ive u razliitim podnebljima to takoer ne doputa izvoenje openitih zakljuaka jer bi za to trebalo detaljnije analizirati i prehrambene navike njihovih podruja s posebnim naglaskom na tradiciju. Isto tako provedeno istra ivanje je zapravo preliminarno istra ivanje koje je ukazalo na potrebne korekcije instrumenta kako bi se dobili kvalitetniji rezultati. Osim toga istra ivanja navedena u literaturi ukazuju na nu nost istra ivanja stava ljudi prema hrani kao njihovom pokretau te njihovim sposobnostima upravljanja vremenom. Stoga bi za nastavak istra ivanja problematike prehrambenih navika tijekom radnog vremena trebalo poduzeti sljedee: modificirati anketni upitnik, osigurati vei uzorak u koji e biti izabrani sluajni ispitanici, istra iti prehrambene navike odreenih geografskih podruja. Isto tako trebalo bi provesti istra ivanje meu poslodavcima i njihovom vienju pauze tijekom radnog vremena te njihovim prehrambenim navikama. Kombiniranje dobivenih rezultata bi sliku o stvarnom stanju prehrambenih navika tijekom radnog vremena znatno upotpunilo. Ipak ono to se mo e istaknuti kao preporuka koje se temelji na provedenom istra ivanju je intenziviranje informiranja o hrani openito te zdravoj prehrani, njenim uincima na zdravlje svakog pojedinca. Spomenuto treba raditi kako meu radnicima, tako i meu poslodavcima jer se nebriga za zdravlje kroz prehrambene navike samo jedne osobe mo e negativno odraziti na znaajan dio njegove okoline.
Literatura
[1] Anonimus: Prehrana na poslu, dostupno na http://www.moj-posao.net, pristupano: 2012-05-07 [2] Stroebele, N., De Castro, J.M.: Effect of ambience on food inteke and food choice, Nutrition, 20 (2004), pp. 821-838 [3] Vant Riet, J., Sijtsema, S.J., Dagevos, H., De Bruijn, G.J.: The importance of habit sin eating behaviour. An overview and recommendations for future research, Appetite, 57 (2011), pp. 585-596
*
Svaki uzorak jedinica koji ukljuuje njih 30 ili manje smatra se malim uzorkom i nije pogodan za donoenje zakljuaka za cijelu populaciju, u protivnom se uzorak smatra velikim uzorkom. ___________________________________________________
210
TEMELJNI PRINCIPI U PROVOENJU PREVENTIVNIH PREGLEDA RADNIKA

BASIC PRINCIPLES IN CONDUCTING PREVENTIVE EXAMINATIONS OF WORKERS
Mirjana PTIAR, Tanja LELAS, Tamara STEVI
Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Cimermanova 64a, 10 000 Zagreb, HRVATSKA, hzzzsr@hzzzsr.hr
Sa etak: Izlo enosti tetnostima, naporima i opasnostima, te posljedini rizik razvoja profesionalnih bolesti i ozljeda na radu mogu biti uzroci oteenja zdravlja radnika zbog kojih se moraju organizirano provoditi preventivni medicinski pregledi. Vrstu, sadr aj i dinamiku preventivnih pregleda u nas ureuju sada ve neki zastarjeli provedbeni propisi, te itav niz posebnih propisa. Upitna je, s jedne strane opravdanost pregleda iji sadr aj i dinamika nisu dovoljno povezani sa rezultatima mjerenih vrijednosti na radnom mjestu, dok se s druge strane dovodi u pitanje i njihova preventivna uinkovitost. Detaljan ulazni pregled s obzirom na oekivane vrijednosti tetnosti i/ili opasnosti, te ciljani periodini pregledi jednog radnika ili grupe radnika u odnosu na stupanj izlo enosti svakog radnika trebaju biti osnovna pravila postupanja. Kljune rijei: rizik izlo enosti, granina vrijednost, preventivni medicinski pregled, dinamika pregleda Abstract: Exposure to hazards, strains and risks, and the consequential risk of occupational diseases and injuries at work can cause health damage and therefore preventive medical examinations must be carried out organizedly among workers. The type, content and dynamics of preventive examinations are with us determined by regulations that are presently outdated, and with number of specific regulations. Justifiability of the examinations whose content and dynamics are not sufficiently related to the results of values measured at the workplace is questionable, as well as their prevention effectiveness. A detailed pre-employment examination taking into consideration the expected values of hazards and/or risks, and the targeted periodic examination of a worker or a group of workers depending on the degree of individual exposure should be the basic rules of conduct. Keywords: risk exposure, limit value, preventive medical examination, dynamic inspection
_____________________________________________________
211
1. Uvod
Zakon o zatiti na radu u Republici Hrvatskoj utvruje uvjete i obveze vezane za spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom te zatitu radnog okolia[9]. Zakon o zdravstvenoj zatiti ureuje naela i mjere zdravstvene zatite, te prava i obveze osoba u koritenju zdravstvene zatite [8]. Planom i programom mjera specifine zdravstvene zatite radnika utvrene su mjere specifine zdravstvene zatite radnika te izvritelji i sudionici koji su obvezni osigurati i provoditi iste [4]. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (u daljnjem tekstu PUR) utvruje poslove za koje radnik mora ispunjavati posebne uvjete zdravstvene i psihike sposobnosti radi spreavanja tetnog utjecaja rada na ivot i zdravlje radnika [5]. itav niz aktualnih posebnih propisa utvruju uvjete i nain praenja zdravstvenog stanja radnika, preglede, dijagnostike postupke i rokove obavljanja pregleda vezano uz izlo enost odreenoj opasnosti, a u svrhu zatite zdravlja prema vrsti djelatnosti. Poslovi s poveanim rizicima su poslovi na kojima postoji rizik od opasnosti tetnog utjecaja rada i radnog okolia na zdravlje radnika tetnosti i napori, te rizik od opasnosti za sigurnost zdravlja i ivota radnika ako radnik ne zadovoljava potrebne zdravstvene i psihofizioloke uvjete za obavljanje poslova (upravljanje strojevima, graevinarstvo, uvanje ljudi i imovine i dr.) Svrha svih preventivnih medicinskih pregleda radnika je utvrditi da li postojee zdravstveno stanje omoguuje radniku obavljanje poslova bez opasnosti od ugro avanja svojega ili tueg zdravstvenog stanja [7], te rano prepoznavanje promjena zdravstvenog stanja koje mogu nastati zbog izlo enosti tetnostima, opasnostima ili naporima na radnom mjestu [6]. Rezultati preventivnih pregleda jednog radnika ili grupe radnika na istim poslovima mogu biti upozorenje za intenzivnije provoenje postojeih mjera tehnike zatite i/ili znak za poduzimanje drugih mjera zatite [2]. Za odreivanje protokola medicinskih pregleda potrebno je prethodno dobro upoznati rizike radnog mjesta i radnog okolia [3]. Opseg i sadr aj medicinskog pregleda ovisi o vrsti poslova, nainu obavljanja poslova, poznavanju tetnih imbenika izlo enosti na radnom mjestu i njihovom utjecaju na zdravlje radnika. Anamnestiki podaci radnika o zdravstvenom stanju tijekom rada, pravilna interpretacija dobivenih rezultata medicinskog pregleda, analiza odstupanja od oekivanih vrijednosti i davanje preporuka radniku i poslodavcu vezano uz rezultate pregleda va ni su dijelovi cjelokupnog zdravstvenog nadzora. Uinkovitost preventivnih medicinskih pregleda i kvaliteta zdravstvenog nadzora su temeljni principi za provoenje prakse. U Republici Hrvatskoj poslovi s poveanim rizikom utvreni su provedbenim propisima kao poslovi s posebnim uvjetima rada i/ili kao poslovi za koje je potrebna provjera zdravstvene i psihike sposobnosti prema kriterijima koje definiraju mnogi posebni propisi. Iako svi ovi propisi ureuju poslove s poveanim rizikom za zdravlje radnika postoje razliitosti u protokolima pregleda, posebno u dijelu opsega i sadr aja pregleda i standarda koji odreuje i plaa osiguravatelj. Namjera je bila, vodei se temeljnim principima provoenja prakse, izraditi dokument koji e dati kompetentne preporuke o sadr aju, vremenskim rokovima i opsegu medicinskih pregleda radnika s obzirom na vrstu poveanog rizika.
212
___________________________________________________
Mnoge europske direktive bave se opim naelima prevencije profesionalnih rizika, zatitom zdravlja i sigurnosti na radu i utvruju minimalne standarde koje svaka zemlja lanica mora potovati bez obzira na postojee zakonodavstvo i praksu na nacionalnoj razini. Radi osiguranja standarda i kontrole na podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu, Republika Hrvatska treba prilagoditi svoje zakonodavstvo uvjetima koji su propisani europskim direktivama [1]. U sklopu IPA projekta Zdravlje i zatita na radu i Aktivnosti o medicinskim pregledima sukladno Twinning ugovoru, obavljena je analiza propisa i nain provoenja medicinskih pregleda u Republici Hrvatskoj, te su sukladno odredbama europskih direktiva i europskom standardu, izraene preporuke za provoenje medicinskih pregleda radnika koji rade na poslovima s poveanim rizikom.
2. Cilj
Cilj ovog rada je prikaz smjernice o medicinskim pregledima kao osnove za provoenje zdravstvenog nadzora radnika koji obavljaju poslove sa poveanim rizikom za zdravlje, a koja je izraena u suradnji sa strunim savjetnicima iz Austrije i strunjacima iz Hrvatske. Smjernica sadr ava opa i specifina naela zdravstvenog nadzora na podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu uzimajui u obzir postojee stanje i praksu u Republici Hrvatskoj, te daje prijedloge za principe i protokol postupanja kod preventivnih medicinskih pregleda prema vrsti rizika u skladu sa standardima zadanim relevantnim europskim direktivama. Kod izrade smjernice koritena su iskustva i primjeri dobre prakse u Republici Austriji. Uz preporuke koje daje smjernica, cilj ovog rada je dati prikaz naela i kriterija koji su koriteni prilikom izrade smjernice.
3. Materijali i metode
Za izradu smjernice o medicinskim pregledima koriteni su svi hrvatski propisi koji se odnose na zdravstvene preglede radnika s obzirom na vrstu rizika od tetnosti, opasnosti i napora te sve relevantne europske direktive. Poslovi s poveanim rizikom za zdravlje radnika svrstani su u grupu poslova koji nose rizik od profesionalne bolesti zbog izlo enosti opasnim kemijskim, fizikalnim i biolokim tetnostima, poslove koji imaju poveani rizik opasnosti od ozljeda na radu, te poslove koji imaju rizik od nastanka profesionalnih bolesti i ozljeda na radu. Kod izrade smjernice koriteni su primjeri dobre prakse, provjerene metode i principi rada u prevenciji oteenja zdravlja radnika u Austriji kao i principi na kojima su utemeljene obveze i odgovornosti poslodavaca i radnika. Kod definiranja kriterija za sastavljanje protokola medicinskih pregleda radnika izlo enih tetnostima uzete su u obzir propisane granine vrijednosti izlo enosti. U smjernici se predla e vrsta, sadr aj i opseg preventivnih medicinskih pregleda, provjere mjerenja tetnosti u radnom procesu, te obveza informiranja zaposlenika o moguem tetnom utjecaju na zdravlje. U dokumentu su predlo eni i obrasci za voenje evidencija o pregledima, te nainu izvjeivanju radnika, poslodavca i osiguravatelja o rezultatima medicinskog pregleda
_____________________________________________________
213
Prema naelu odgovornosti poslodavac je du an poduzimati sve propisane mjere za zatitu zdravlja i sigurnosti radnika. U sklopu prevencije od profesionalnih rizika, poslodavac je obvezan dati radniku informaciju o vrsti opasnosti, provoditi osposobljavanje radnika, te provesti organizacijske promjene rada u sluaju kada se utvrdi da uvjeti rada ne zadovoljavaju propisane uvjete. U podruje odgovornosti poslodavca spadaju i sve druge tehnike i sigurnosne radnje u sluaju rizika koji se ne mogu izbjei u procesu rada kao to je suzbijanje rizika na izvoru i zamjena opasnih poslova neopasanim ili manje opasnim. Ope i kolektivne zatitne mjere uvijek imaju prednost u odnosu na pojedinane. Na temelju procjene zdravstvenih i sigurnosnih rizika na radnom mjestu, poslodavac mora izraditi preporuke za siguran rad i osigurati lijenike preglede radnika koji su propisani kao mjera prevencije od profesionalnih bolesti i ozljeda na radu. Svaki radnik mora biti osposobljen za rad na siguran nain te je odgovoran za osobnu sigurnost i sigurnost drugih radnika, a u skladu s procjenom opasnosti. Medicinski pregledi slu e u svrhu spreavanja bolesti, odr avanja zdravlja i sigurnosti radnika, a odstupanje rezultata medicinskih pregleda od referentnih vrijednosti treba koristiti kod predlaganja i poduzimanja preventivnih tehnikih mjera u radnom procesu. Za obavljanje medicinskih pregleda trebaju biti zadovoljeni sljedei kriteriji: n mora postojati stvarna opasnost od tetnog utjecaja radnog mjesta na zdravlje radnika, -mora postojati ciljani pregled kojim e se moi prepoznati naznake bolesti ili predispozicija za razvoj bolesti; n sve metode medicinskog pregleda moraju biti niskog rizika za radnika. S obzirom da sve dr ave lanice Europske Unije trebaju voditi evidenciju o svakom radniku koji prolazi zdravstveni nadzor prema vrsti izlo enosti, u smjernici su dani prijedlozi prema hrvatskim i austrijskim iskustvima. U smjernici su takoer predlo eni principi davanja miljenja i ocjene zdravstvene sposobnosti na temelju rezultata zdravstvenog nadzora uz podatke o vrsti izlo enosti radnika na radnom mjestu. Kopije obrasca o evidencijama dostavljaju se nadle nim tijelima na zahtjev. Svi podaci su povjerljivi i svaki radnik ima pravo pristupa podacima koji se odnose na njega. Kada poslodavac prestane s radom, svi zapisi se uvaju kod osiguravatelja. Ako se medicinskim pregledom utvrdi da postoje tetni uinci na zdravlje radnika zbog izlo enosti na radu i /ili su prekoraene bioloke granine vrijednosti izlo enosti tetnim tvarima u procesu rada, radnik mora biti osobno o tome obavijeten od strane lijenika. Uz ovu informaciju radniku treba dati savjete o potrebi prestanka izlaganja riziku te potrebi daljnjeg zdravstvenog nadzora. U navedenom sluaju, poslodavac je du an ponovno izvriti procjenu rizika i razmotriti predviene mjere za uklanjanje ili smanjenje rizika. Poslodavac je takoer obvezan postupiti prema savjetima lijenika i drugih strunjaka zatite zdravlja na radu ili nadle nog tijela, te provesti potrebne mjere za uklanjanje ili smanjenje rizika, ukljuujui i rasporeivanje radnika na drugo radno mjesto bez rizika od daljnje izlo enosti. Poslodavac je takoer du an omoguiti radniku nastavak zdravstvenog nadzora i osigurati preglede za ocjenu zdravstvenog stanja svih drugih radnika koji su na isti ili slian nain bili izlo eni. Dakle bilo koja bolest ili relevantni zdravstveni uinak zbog izlo enosti radni214
___________________________________________________
ka, otkriven tijekom lijenikih pregleda, obvezuje poslodavca na razmatranje promjena radnog procesa i osiguravanje medicinskih pregleda drugih radnika. U smjernici su poslovi s rizikom grupirani prema vrsti rizika u tri skupine: n Prva skupina poslova se bavi rizicima kod izlo enosti opasnim kemijskim, fizikalnim ili biolokim tetnostima. Iako se takvi rizici mogu javiti u vrlo razliitim radnim situacijama i zanimanjima, iskustvo govori da su ee susree samo na ogranienom broju radnih mjesta. n Druga skupina se bavi poslovima koji nose rizik od razvoja kotano-miinih bolesti zbog statikog i dinamikog miinog optereenja. Bolesti ove vrste imaju veu prevalenciju i velik utjecaj na broj izgubljenih radnih dana zbog bolovanja te odlaska radnika u prijevremenu mirovinu zbog invalidnosti. Postoji irok izbor zanimanja i poslova koji ukljuuju rad s teretima, nefizioloke polo aje tijela ili rad u nepovoljnim uvjetima s obzirom na fiziologiju pokreta. n Trea skupina poslova se fokusira na zanimanja i poslove s poveanim rizikom od nastanka ozljede na radu, a medicinski pregledi imaju zadatak utvrditi zdravstvenu sposobnost radnika radi spreavanja ozljeda u takvim opasnim procesima rada (primjerice poslovi signalizacije). Smjernica daje lijenicima preporuke za donoenje ocjene kod inicijalnog (ulaznog) pregleda, redovnog periodinog pregleda, kontrolnog pregleda, izlaznog pregleda i izvanrednog pregleda radnika. Takoer, u smjernici su precizno izraeni prijedlozi vremenskih rokova odnosno dinamika za obavljanje redovnih i kontrolnih pregleda prema vrsti izlo enosti, te vrsta dijagnostikih postupaka i referentnih vrijednosti rezultata na temelju kojih lijenik treba donijeti ocjenu zdravstvene sposobnosti: sposoban, nesposoban i sposoban uz obvezu prijevremenog pregleda. Medicinski pregledi (inicijalni, periodini, kontrolni, izvanredni, izlazni) predstavljaju samo korak u ukupnoj strategiji prevencije radnika. Lijenik temelji savjetovanja radnika o zatiti od tetnog utjecaja specifinih rizika na radnom mjestu prema nalazima i ocjeni zdravstvene sposobnosti kod inicijalnog pregleda, te sudjeluje u odabiru sredstava osobne zatite.
5. Zakljuak
Europske direktive daju okvir za obvezna postupanja u provoenju zdravstvenog nadzora radnika, a detalji provoenja utvruju se u nacionalnim zakonskim propisima. Uinkovitost zatite zdravlja radnika ne ovisi samo o broju izvrenih medicinskih pregleda ve o cjelokupnoj anga iranosti lijenika medicine rada u radnom okoliu gdje uvjeti rada predstavljaju zdravstveni rizik za radnike. Nadalje medicinski pregledi radnika na poslovima s poveanim rizicima imaju zadatak praenja, analize i utvrivanja znakova i simptoma bolesti, funkcionalnih oteenja i/ili promjene zdravstvenog stanja koje mogu dovesti do pojave invalidnosti zbog toga to poslodavac ne poduzima sve potrebne tehnike mjere zatite. Kada se tijekom vrednovanja rizika na radnom mjestu, otkriju zdravstveni rizici te njihov uinak na zdravlje vidljiv u rezultatima medicinskih pregleda radnika, tim strunjaka zatite zdravlja i zatite na radu vri ponovnu procjenu rizika. Ovisno o zakonskim odredbama, rezultati evaluacije medicinskih pregleda moraju se evidentirati na odgovarajui nain i radnici moraju o njima biti obavijeteni na prikladan nain.
_____________________________________________________
215
U Republici Hrvatskoj neophodno je donijeti i uskladiti postojee propise prema zadanim standardima europskih direktiva na podruju zatite zdravlja na radu i propisati uvjete koji jasno obvezuju sve sudionike na suradnju. Uz to je neophodno provoditi programe edukacije poslodavaca, strunjaka zatite na radu, lijenika medicine rada i radnika. Potrebno je povezivanje svih sudionika u sustavu zatite zdravlja i sigurnosti na radu (poslodavac, strunjak zatite na radu, medicina rada, Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, inspekcija rada) u cilju stalnog nadzora i provjere rizika izlo enosti radnika (mjerenje izlo enosti, biomonitoring, procjena radnih mjesta).
Literatura
[1] Directive EU.http;//eur-lex.europa.eu/LexUriServ [2] Medical Surveillance, Available from www.ncsu.edu/ehs/www99/right/handsMan/worker/med.html www. ncsu.edu Accessed: 2012-04-19 [3] Occupational medical examinations and surveillance manual, DoD 6055.05-M, May 2, 2007. [4] Plan i program mjera zatite specifine zdravstvene zatite (NN 122/07) [5] Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84) [6] ari M, Ribi Z, engi-Buranji Z, Serti Z. Radna sposobnost. IMI 1984. [7] ari M, ukin E.i urednici;Medicina rada i okolia, Medicinska naklada Zagreb 2002. [8] Zakon o zdravstvenoj zatiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12) [9] Zakon o zatiti na radu (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12)
216
___________________________________________________
RIZICI KOD RADA S KARCINOGENIM I MUTAGENIM TVARIMA

RISKS OF WORKING WITH CARCINOGENIC AND MUTAGENIC AGENTS
Tamara STEVI1, Mirjana PTIAR1, Ines KOVAEVI CVETKO1
1Hrvatski
Sa etak: Rad s karcinogenim i mutagenim tvarima sa svim svojim posljedicama je veliki izazov na podruju zatite zdravlja kako za specijaliste medicine rada, tako i za strunjake zatite na radu i radnike, te poslodavce. U Hrvatskoj je rad s karcinogenim i mutagenim tvarima propisan Zakonom o zatiti na radu ((NN 59/96, 114/03, 100/04), Pravilnikom o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti karcinogenim i/ ili mutagenim tvarima (NN 40/07) i Pravilnikom o graninim vrijednostima izlo enosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima (NN 13/09), no istima su zadane samo okvirne smjernice. Cilj ovog rada je ukazati na problem tehnikog nadzora radnog mjesta i izlo enosti, kao i zdravstvenog nadzora radnika izlo enih ovim tvarima. S obzirom na najnovija znanstvena i tehnika stremljenja u svijetu, potrebno je utvrditi postupnik, a u svrhu pravovremenog reagiranja i maksimalnog smanjivanja moguih tetnih posljedica na zdravlje radnika i okoli. Kljune rijei: karcinogene, mutagene, zdravlje, radnik, zatita na radu Abstract: Working with mutagenic and carcinogenic agents and its consequences represent a great challenge in the field of occupational health and safety at work both for occupational medicine specialists, safety experts and workers as well as the employers. In Croatia, working with carcinogenic and mutagenic agents is regulated with Health and Safety at Work Act (NN 59/96, 114/03, 100/04), Ordinance on the protection of workers from risks related to exposure to carcinogens and/or mutagenic substances (NN 40/07) and Ordinance on limit values for exposure to hazardous substances at work and on the biological limit values (NN 13/09),but only with framework guidelines. The objective of this paper is to indicate the problem of technical surveillance of a workplace and exposition as well as health surveillance of workers exposed to these agents. According to the latest scientific and technical achievements and in order to respond promptly and maximally reduce possible hazardous consequences on health of workers and environment, it is necessary to establish a protocol. Keywords: carcinogenic, mutagenic, health, worker, safety at work
_____________________________________________________
217
1. Uvod
Karcinogeni i mutageni uinci pojedinih tvari ve du e vrijeme zaokupljaju pa nju znanstvenika i zdravstvenih djelatnika. Smrtnost od zloudnih tumora je druga po redu najeih uzroka smrti u Hrvatskoj i u svijetu, odmah iza smrtnosti od bolesti krvo ilnog sustava. Primjerice, 2010. godine u Hrvatskoj je umrlo 13.698 osoba od zloudnih tumora [2]. U naem okoliu, kako ivotnom, tako i radnom, nalaze se brojne tvari koje imaju karcinogeni i mutageni uinak ili za koje se smatra da imaju karcinogeni uinak. Prisutnost tih tvari, genetska predispozicija i ivotni stil uvelike utjeu na pojavnost zloudnog tumora/raka u odreene osobe. Ipak, za razliku od ivotnog okolia, radni okoli mo emo kontrolirati do odreene mjere. Isto se posti e identifikacijom tetnih tvari i njihovih koncentracija u radnom okoliu, kontroliranim radnim uvjetima, adekvatnom zatitnom opremom, specifinim zdravstvenim nadzorom i adekvatnom organizacijom radnog vremena sukladno zdravstvenim preporukama. U sklopu IPA projekta Zdravlje i zatita na radu prema Twinning ugovoru, izraena je Praktina smjernica za rad s karcinogenim i mutagenim tvarima namijenjena lijenicima specijalistima medicine rada i strunjacima zatite na radu za postupanje pri radu s karcinogenim i mutagenim tvarima sukladno odredbama europskih direktiva i europskom standardu, te najnovijim znanstvenim spoznajama.
1.1. Zdravstveni uinci rada s karcinogenim i mutagenim tvarima
Zdravstveni uinci karcinogenim i mutagenih tvari na ljudski organizam nisu dvojbeni. Pouzdano se zna da niz tvari uzrokuje pojavu zloudnog tumora/raka. Mehanizam nastanka zloudnog tumora ili karcinogeneza zasniva se na principu sposobnosti neke tvari da izazove malignu transformaciju stanice. Takve maligne stanice zaobilaze normalnu staninu regulaciju i kontrolu dijeljenja to uzrokuje nekontrolirani rast i stvaranje tumora te njihovo irenje u okolna i udaljena tkiva. Ta maligna transformacija mo e biti uzrokovana s genotoksinim i negenotoksinim tvarima. Genotoksine tvari djeluju direktno na genetsku strukturu stanice tj. na DNA, mijenjajui je ga, dok negenotoksine tvari sudjeluju u mehanizmu karcinogeneze na razne druge naine kao to su poticanje proliferacije stanica, blokiranje apoptoze, modulacije genske ekspresije, citotoksinost i sl. S druge strane, mutagene tvari su tvari koje uzrokuju promjenu u genetskom materijalu, tako da prikladno mo emo naelno rei da su svi mutageni karcinogeni, ali svi karcinogeni nisu mutageni. No ipak treba razluiti da postoje mutageni tvari koje utjeu na somatske stanice (na koje se odnosi prije navedeno) i mutagene tvari koje utjeu na zametne stanice. Mutagenost na zametnim stanicama ne odlikuje se razvojem zloudnog tumora u pojedinca u kojem se mutacija desila ve se takva mutacija prenosi na potomstvo uzrokujui razne poremeaje i bolesti. Agencija za istra ivanje raka identificirala je 107 agenasa koji sigurno uzrokuju zloudni tumor/rak (grupa 1) i jo 63 agensa koja vjerojatno uzrokuju rak (grupa 2A) [4].
218
___________________________________________________
SLIKA 1: The IARC Monographs Volume 100: The known causes of human cancer by organ site (preuzeto s www.iarc.hr)
_____________________________________________________
219
2. Cilj
Cilj ovog rada je ukazati na neka otvorena pitanja proizala iz hrvatskih zakonskih propisa, prvenstveno na nedovoljno definirane mjere zatite na radu u smislu tehnikog nadzora radnog mjesta, te na nedostatak postupnika za provoenje zdravstvenog nadzora s opsegom i vrstom medicinskih pregleda.
U izradi ovog rada koriteni su trenutno va ei hrvatski i europski propisi, te nova znanstvena saznanja iz ovog podruja, temeljitije obraena u smjernici proizaloj iz IPA projekta Zdravlje i sigurnost na radu. Istu su izradili Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u suradnji sa strunjacima iz Austrije.
3.1. Zakonska osnova rada s karcinogenim i mutagenim tvarima u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je rad s karcinogenim i mutagenim tvarima propisan Zakonom o zatiti na radu (NN 59/96, 114/03, 100/04), Pravilnikom o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima (NN 40/07) [3] i Pravilnikom o graninim vrijednostima izlo enosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima (NN 13/09). U zakonu o zatiti na radu opisane su obveze poslodavca i njegovih ovlatenika o provedbi mjera. Pravilnikom o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima odreene su obveze poslodavca u pogledu zatite zdravlja i sigurnosti radnika pri radu s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, ukljuujui prevenciju i nain primjene takvih tvari. Istim su pravilnikom utvreni minimalni zahtjevi u pogledu graninih vrijednosti te su definirani pojmovi karcinogena tvar, mutagena tvar, rad, radni okoli, granina vrijednosti i nadle na tijela odgovorna za nadzor rada s karcinogenim i mutagenim tvarima. Pravilnikom o graninim vrijednostima izlo enosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima utvruju se granine vrijednosti izlo enosti (GVI) opasnim tvarima pri radu koje mogu biti prisutne u radnom okoliu ili su rezultat bilo kakve radne aktivnosti ili procesa u kojima se koriste takve tvari. Takoer, ovim se Pravilnikom propisuju za odreene opasne tvari i kratkotrajne granine vrijednosti izlo enosti (KGVI) odnosno ona koncentracija opasne tvari kojoj radnik mo e biti izlo en kroz krae vrijeme bez opasnosti od oteenja zdravlja (ta je vrijednost obino vea od GVI). Istim pravilnikom se definiraju pojmovi kemikalija, opasna kemikalija i rad koji ukljuuje kemikalije, bioloke granine vrijednosti, opasnost, rizik, tehnike mjere zatite i zdravstveni nadzor. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada definira takve poslove kao i posebne uvjete koje radnik mora zadovoljavati za obavljanje tih poslova, no oni se veinom odnose na zdravstvene kontraindikacije. Toan postupnik pregleda radnika koji rade s karcinogenim i/ili mutagenim tvarima nije odreen.
3.2. Europske direktive
Direktiva koja odreuje europske uvjete vezane za zatitu radnika od rizika izlo enosti karcinogenima na radnom mjestu je Direktiva 2004/37/EZ [1]. Tom su direktivom definirani osnovni pojmovi (karcinogena tvar, mutagena tvar, granina vrijednost), podruje primjene utvrivanje i procjena rizika, obveze poslodavca, odgovarajue tehni220
___________________________________________________
ke mjere koje imaju za cilj zatititi radnika od rizika izlo enosti karcinogenim i mutagenim tvarima, ali i sprijeiti samu izlo enost, obavjetavanje nadle nih tijela, te zdravstveni nadzor i adekvatno voenje evidencije. U prilozima te Direktive takoer se nalaze i praktine preporuke za zdravstveni nadzor i granine vrijednosti profesionalne izlo enosti za pojedine tvari.
4. Rasprava
Usporedbom Pravilnika o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima i Direktive 2004/37/EZ vidljivo je da su iste usklaene. Oba propisa ukazuju na podruje primjene istih, a to je utvrivanje i procjena rizika. Dakle, isti se primjenjuju na radnicima koju su izlo eni ili postoji mogunost od izlo enosti karcinogenim i mutagenim tvarima. U sluaju aktivnosti koja ukljuuje rizik od izlo enosti karcinogenim i mutagenim tvarima potrebno je ustanoviti vrstu, stupanj i trajanje izlo enosti uzimajui u obzir i putove izlo enosti, to je u Hrvatskoj odreeno Pravilnikom o izradi procjene opasnosti. Prema tom Pravilniku, potrebno je procjenu opasnosti redovito revidirati kako bi se utvrdila uinkovitost primijenjenih mjera. Oba propisa definiraju i obveze poslodavca koji mora, na temelju rezultata procjene opasnosti, provesti odgovarajue mjere zatite. U radu s karcinogenim i mutagenim tvarima to su slijedee mjere: smanjenje i zamjena karcinogene i mutagene tvari u radnom procesu, spreavanje i smanjivanje izlo enosti tim tvarima, obavjetavanje nadle nog tijela o postojanju izlo enosti u odreenim radnim procesima, mjere pri nepredvienoj i predvienoj izlo enosti, osiguravanje pristupa podrujima rizika, metode higijenske i individualne zatite, osiguravanje obavjetavanja i izobrazbe radnika, te savjetovanje i sudjelovanje radnika. Naim propisima definirano je redovito mjerenje karcinogenih i mutagenih tvari na radnom mjestu. Zakonom o zatiti na radu ispitivanja radnog okolia se moraju obavljati redovito u razmacima ne du im od 2 godine [5]. Preporuka struke za radna mjesta u kojima postoji rizik od izlo enosti karcinogenim i mutagenim tvarima je kontinuirano mjerenje prisutnosti tih tvari na radnom mjestu. Oba propisa takoer sadr e osnovne principe zdravstvenog nadzora koja definiraju vrste zdravstvenih pregleda (ulazni, periodiki, kontrolni, izvanredni i izlazni) i vremenske rokove njihovog obavljanja, no nijedan od propisa ne utvruje opseg tih pregleda. Prema najnovijim znanstvenim i praktinim spoznajama, za rad s karcinogenim i mutagenim tvarima neophodno je utvrditi postupnik zdravstvenih pregleda kojim je e se odrediti opseg pojedinih vrsta medicinskih pregleda, kao i specifine dijagnostike metode. Upravo zbog toga je u smjernici predlo en postupnik pregleda kao i popis tvari za koje su potrebni posebni medicinski pregledi (aluminijska proizvodnja, aromatski amini i nitrozoamini, arsen i njegovi spojevi, azbestna praina, benzen, kadmij i njegovi spojevi, tetraklorugljik, klorobenzeni, kloroform, spojevi esterovalentnog kroma, katran i smola ugljena, destilacija, kobalt i njegovi spojevi, olovo i njegovi anorganski spojevi, nikal i njegovi spojevi, kvarcna praina, tetrakloroetilen, trikoroetilen i pare kod zavarivanja). Definirana su i podruja primjene pregleda s obzirom na meunarodnu GHS klasifikaciju (kategorije 1A i 1B). Temeljem sadanjih znanstvenih spoznaja, postoje specifine metode kao to su procjena tumorskih markera i imunolokih, procjena citogenetskih markera (izmjena sestrinskih kromatida, mikronukleus test etc.), odreivanje adukata i odreivanje onkogena koHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
221
je se zasad nemaju specifino znaenje u zdravstvenom nadzoru. S obzirom da trenutno ne postoje dovoljno specifini i osjetljivi biomarkeri kojima se nedvojbeno mo e izmjeriti dogaaj kljuan za karcinogenezu i ustanoviti rizik od nastanka zloudnog tumora, gore navedeni testovi ne mogu poslu iti za ocjenu rizika izlo enosti pri medicinskom pregledu pojedinca. Ako uzmemo za primjer dobro poznati mikronukleus test, poveani broj mikronukleusa u pojedinca mo e upuivati na: njegovu poveanu osjetljivost na karcinogene agense, rezultat izlo enosti ispitivanog tkiva genotoksinim agensima tijekom pojedinih razvojnih ciklusa stanice, pojaanu tjelesnu aktivnost, uinke prehrane, puenje, nedavne dijagnostike pretrage i sl. Zato izvedbom ovog testa ne mo emo odgovoriti na pitanja poput da li bi osobu s takvim nalazom trebalo udaljiti s radnog mjesta i da li se ta osoba treba smatrati nesposobnom za rad na radnom mjestu s potencijalno poveanim rizikom za razvoj zloudnog tumora.
5. Zakljuak
Propisi vezani uz rad s karcinogenim i mutagenim tvarima u Hrvatskoj su u potpunosti usklaeni s nadle nim europskim direktivama, prvenstveno s Direktivom 2004/37/EC. No treba imati na umu da su europske direktive okvirne smjernice, te da je potrebno unutar pojedine dr ave utvrditi detaljnije smjernice za adekvatan tehniki i zdravstveni nadzor. Stoga ukazujemo na potrebu kontinuiranog mjerenja prisutnosti karcinogenih i mutagenih tvari na radnom mjestu, kao i primjenu svih propisanih mjera zatite uz adekvatan nadzor nadle nih tijela kao i na potrebu koritenja postupnika zdravstvenog nadzora. Zasad ne postoje specifini i dovoljno osjetljivi biomarkeri rizika od razvoja malignih tumora, a i tijek bolesti je identian bilo da se radi o profesionalno uvjetovanom malignom tumoru ili malignom tumoru koji nije uzrokovan tetnim tvarima na radnim mjestu. Upravo zbog toga prvi i osnovni princip prevencije tetnih uinaka i zatite zdravlja radnika je adekvatan nadzor radnog mjesta uz primjenu svih trenutno dostupnih mjera zatite.
Literatura
[1] Directive 2004/37/EC of the European Parliament and of the Council, Official Journal of the European Union L 158 of 30 April 2004 [2] Izvjee o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2010.godini, Hrvatski Zavod za javno zdravstvo, srpanj 2011., dostupno na www.hzjz.hr [3] Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti karcinogenim i/ili mutagenim tvarima, Narodne novine 40/07 [4] The IARC Monographs Volume 100: The known causes of human cancer by organ site Available from http://www.iarc.hr Accessed: 2012-06-06. [5] Zakon o zatiti na radu, Narodne novine 59/96, 114/03, 100/04
222
___________________________________________________
USKLAENOST ZDRAVSTVENOG PREGLEDA VATROGASACA PREMA ZAHTJEVIMA RADNOG MJESTA

HARMONISING MEDICAL EXAMINATIONS OF FIREFIGHTERS TO JOB REQUIREMENTS
Goranka KEVA1, Tamara STEVI1,Tanja LELAS1
1Hrvatski
zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, R. Cimermana 64a, 10000 Zagreb, HRVATSKA, gskeva@hzzzsr.hr, tstevic@hzzzsr.hr, tlelas@hzzzsr.hr
Sa etak: S obzirom na mnogobrojne potencijalne opasnosti, tetnosti i napore kojima su vatrogasci izlo eni tijekom obavljanja vatrogasnih intervencija i zdravstveni nadzor vatrogasaca mora biti sveobuhvatan i kontinuiran kako bismo pravovremeno uoili odstupanja i sprijeili daljnja pogoranja zdravlja. Trenutno u RH imamo dva zakonska okvira za zdravstveni pregled vatrogasaca to znai neujednaenost zdravstvenih kriterija prilikom pregleda. U Zakonu o vatrogastvu (NN 139/04) postoji obveza (lanak 9. i 23.) da Ministar unutarnjih poslova na prijedlog Hrvatske vatrogasne zajednice propie mjerila za utvrivanje tjelesne i duevne sposobnosti za obavljanje poslova profesionalnog i dobrovoljnog vatrogasca te rokove i nain provjere tih sposobnosti. Meutim taj propis odnosno pravilnik jo uvijek nije donesen. U ovom radu predla e se opseg i periodinost zdravstvenog pregleda ovisno o poslovima koje obavljaju pojedine kategorije vatrogasaca. Kljune rijei: vatrogasci, zdravstveni pregled vatrogasaca Abstract: Given the numerous potential hazards, risks and strains to which are firefighters exposed during firefighting intervention, health surveillance of firefihters must be comprehensive and continuous in order to promptly observe discrepancies and prevent further deterioration of health. Currently there are two legal frameworks for medical examinations of firefighters in Croatia. The latter leads to inconsistency of health criteria for examination. In Firefighting Law (NN 139/04) there is an obligation (article 9. and 23.), to Minister of Internal Affairs to prescribe criteria for determining physical and mental ability and skills necessary for performing tasks of professional and volunteer firefighters as well as deadlines and methods of assessing these abilities according to the proposal of Croatian Firefighting Community. This regulation is still not adopted. In this paper we propose the scope and periodicity of medical examination depending upon the tasks of individual categories of firefighters Keywords: firefighters, medical examination of firefighters
_____________________________________________________
223
1. Uvod
Praenje zdravstvenog stanja vatrogasaca od posebne je va nosti zbog razliitih potencijalnih opasnosti, tetnosti i napora kojima su izlo eni na radu te njihovim akutnim i kroninim uincima na zdravlje. Kako bi se na vrijeme sprijeilo i uoilo naruavanje zdravstvenog stanja potrebni su redovni i sveobuhvatni zdravstveni pregledi vatrogasaca. U Republici Hrvatskoj postoje dva pravilnika za zdravstveni pregled vatrogasaca. Ocjena zdravstvene sposobnosti dobrovoljnih vatrogasaca donosi se temeljem Pravilnika o poslovima sa posebnim uvjetima rada (PUR)[3]. Ocjena zdravstvene sposobnosti profesionalnih vatrogasaca mo e se donijeti temeljem PUR-a i temeljem Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o psihikim, fizikim i zdravstvenim sposobnostima koje moraju ispunjavati izvritelji na poslovima ovlatene slu bene osobe Ministarstva unutarnjih poslova (gdje su vatrogasci oznaeni kao kategorija H za zdravstveni pregled)[3,2]. Propisani opseg zdravstvenog pregleda vatrogasaca kao i rok za ponovnu provjeru njihovog zdravstvenog stanja razliiti su u navedenim pravilnicima. Iako temeljem Zakona o vatrogastvu postoji obveza da Ministar unutarnjih poslova na prijedlog Hrvatske vatrogasne zajednice propie mjerila za utvrivanje tjelesne i duevne sposobnosti za obavljanje poslova profesionalnog i dobrovoljnog vatrogasca te rokove i nain provjere tih sposobnosti taj propis odnosno pravilnik jo uvijek nije donesen [5].
2. Cilj
Cilj je ovog rada utvrditi jednoznane kriterije zdravstvenog pregleda vatrogasaca, a s obzirom na vrste poslova odnosno predvienih radnih zadataka.
Analizirani su va ei pravilnici temeljem kojih se danas provode zdravstveni pregledi vatrogasaca. Predla e se opseg i periodinost zdravstvenog pregleda koji bi vie odgovarao sadanjem stanju organizacije vatrogasne slu be.
4. Rezultati
Prema PUR-u zdravstveni pregled vatrogasaca obavlja se svakih 24 mjeseca, a provjera psihike sposobnosti svakih 48 mjeseci)[3]. Nije definiran opseg zdravstvenog pregleda ve su navedeni zdravstveni i psihiki zahtjevi koje vatrogasac na pregledu mora zadovoljiti npr. uredan sluh, vid, funkcija kardiovaskularnog sustava itd. Takoer su navedene kontraindikacije za obavljanje vatrogasnih poslova. Pregled obavlja specijalist medicine rada, a provjeru psihike sposobnosti vri psiholog. Konanu ocjenu zdravstvene sposobnosti vatrogasca daje specijalist medicine rada koji je obavio pregled. Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o psihikim, fizikim i zdravstvenim sposobnostima koje moraju ispunjavati izvritelji na poslovima ovlatene slu bene osobe Ministarstva unutarnjih poslova [2] zdravstveni pregled vatrogasaca obavlja se svakih 36 mjeseci (pregled ukljuuje i provjeru psihike sposobnosti). Opseg pregleda definiran je djelomino jer se uz nalaze specijaliste medicine rada i psihologa tra e i nalazi psihijatra, neurologa, otorinolaringologa, oftalmologa, ortopeda i interniste
224
___________________________________________________
te laboratorij i RTG snimka srca i plua[4]. Nije meutim navedeno koje se laboratorijske pretrage rade kao niti npr. da li se radi EKG u sklopu internistikog pregleda. Takoer su navedeni zdravstveni i psihiki zahtjevi koje vatrogasci moraju ispunjavati kao i vrlo detaljan popis kontraindikacija, bolesti i stanja koje predstavljaju zapreku za obavljanje vatrogasnih poslova. Konanu ocjenu zdravstvene sposobnosti vatrogasca donosi zdravstvena komisija [2,4]. S obzirom na poslove koje obavljaju te zdravstvene i tjelesne zahtjeve koji su potrebni za obavljanje istih predla emo da se operativni profesionalni i dobrovoljni vatrogasci razvrstaju u tri kategorije: 1. vatrogasci u dr avnim intervencijskim postrojbama te vatrogasci sa posebnim specijalizacijama; 2. vatrogasci koji u radu koriste samostalne ureaje za disanje i rade na visini ; 3. vatrogasci koji u radu ne koriste samostalne ureaje za disanje i ne rade na visini, vatrogasni zapovjednici koji ne sudjeluju /fiziki/ u intervencijama. Predla e se da prethodni zdravstveni pregled za 1. kategoriju vatrogasaca obuhvaa sljedee preglede i pretrage: n kompletan specijalistiki pregled specijaliste medicine rada (anamneza opa i radna, detaljan kliniki pregled); n laboratorijske pretrage krvi i urina (SE, KKS, GUK, AST, ALT, GGT, ureja, kreatinin, bilirubin direktni i ukupni, KG i Rh faktor, urin biokemijski i sediment, test urina na psihoaktivne tvari odnosno droge /kokain, opijati, kanabis, amfetamin, metamfetamin, ecstasy, metadon, buprenorfin, po potrebi i druge vrste droga, na indikaciju serologija na HIV i virusni hepatitis tip B/C); n RTG snimku srca i plua; n spirometriju; n dinamometriju; n status zuba (pregled i nalaz stomatologa); n ispitivanje vidnih sposobnosti (funkcije otrine vida na daljinu i na blizinu i to za svako oko posebno te binokularno, ispitivanje osjeta za boje, ispitivanje forije i fuzije te dubinskog vida i vidnog polja, ispitivanje mezoptikog vida odnosno brze adaptacije na tamu); n ispitivanje audiovestibularnih sposobnosti (ispitivanje sluha tonskom liminarnom audiometrijom tonalnim audiogramom koji pokriva frekvencije 250, 500, 1000, 2000, 3000, 4000, 6000 i 8000 Hz; ispitivanje vestibularne sposobnosti rotatornim testovima); n EKG u mirovanju; n ergometriju na pokretnoj traci sa submaksimalnim optereenjem; n psihologijsku obradu (utvrivanje ope intelektualne sposobnosti, procjenu osobina linosti, ispitivanje okulomotornih i psihomotornih sposobnosti). Prethodni zdravstveni pregled za 2. i 3. kategoriju vatrogasaca bio bi jednak pregledu za 1. kategoriju sa izuzetkom ergometrije koja bi se radila samo na indikaciju, a EKG pretraga bi se radila u mirovanju i nakon optereenja. Predla e se da se periodiki zdravstveni pregledi obavljaju za 1. kategoriju vatrogasaca svakih 12 mjeseci, za 2. kategoriju vatrogasaca svakih 24 mjeseca, a za 3. kategoriju vatrogasaca svakih 36 mjeseci.
_____________________________________________________
225
Periodiki zdravstveni pregled za 1. kategoriju vatrogasaca bio bi identian prethodnom pregledu sa izuzetkom pretraga RTG srca i plua te KG i Rh faktor. RTG snimka srca i plua radila bi se samo na indikaciju. Periodini zdravstveni pregled za 2. i 3. kategoriju vatrogasaca bio bi identian prethodnom pregledu za te kategorije sa izuzetkom pretrage RTG srca i plua te KG i Rh faktora. Za 3. kategoriju vatrogasaca EKG bi se radio samo u mirovanju.
5. Rasprava
Po sadanjim zakonskim propisima prethodni i periodiki zdravstveni pregled profesionalnih vatrogasaca mo e se uiniti prema dva pravilnika koji se razlikuju kako po opsegu pregleda tako i propisanom vremenskom roku za ponovni zdravstveni pregled. Zdravstveni pregled dobrovoljnih vatrogasaca radi se prema jednom pravilniku. Niti jedan od ovih pravilnika ne razlikuje zdravstveni pregled po kategorijama vatrogasaca s obzirom na potencijalne opasnosti, tetnosti i napore kojima su oni tijekom rada izlo eni. Temeljem Zakona o vatrogastvu u vatrogasnim intervencijama sudjeluju profesionalni i/ili dobrovoljni vatrogasci. Zbog potrebe za brzim djelovanjem u gaenju po ara prvenstveno otvorenog prostora osnovane su dr avne intervencijske postrojbe (DIP)[1]. Pripadnici DIP-a su profesionalni vatrogasci osposobljeni za najzahtjevnije zadae gaenja po ara danju i nou te desantiranje iz helikoptera. Postrojbe DIP-a se dodatno popunjavaju u ljetnoj sezoni i dobrovoljnim i profesionalnim vatrogascima koji zbog toga prije svake ljetne sezone prolaze posebnu obuku [1]. Unutar dobrovoljnih vatrogasnih drutava takoer postoji neujednaenost s obzirom na postojeu vatrogasnu opremu koja se koristi te osposobljenost vatrogasaca za razliite vatrogasne intervencije. Slijedom navedenog te prema naim saznanjima na istovrsnim se vatrogasnim intervencijama, prvenstveno kod gaenja veih po ara, esto nalaze istovremeno i profesionalni i dobrovoljni vatrogasci. Smatramo da se zdravstveni pregled vatrogasaca prvenstveno mora temeljiti na procjeni ugro enosti njihova zdravlja. Zato se predla u tri kategorije vatrogasaca, a s obzirom na poslove koje obavljaju te zdravstvene i tjelesne zahtjeve koji su potrebni za obavljanje istih. Predla e se opseg i periodinost zdravstvenog pregleda precizno definiran za svaku od navedene tri kategorije. U prvoj kategoriji su vatrogasci koji se upuuju na najzahtjevnije vatrogasne intervencije kao npr. gaenje velikih i otvorenih po ara, spaavanje unesreenih iz ruevina, iz dubina, sa visina ili iz vode, pomo u sluaju katastrofa, velikih nesrea i akcidenata s opasnim tvarima na teritoriju Republike Hrvatske, sudjelovanje u vatrogasnim akcijama na podruju drugih zemalja i sl. Kako u navedenim intervencijama tijekom ljeta sudjeluju i dobrovoljni i profesionalni vatrogasci iz cijele Hrvatske koji se svake godine ponovno odabiru te prolaze posebnu obuku i provjeru osposobljenosti, potrebno je da ova grupa vatrogasaca svake godine obavi zdravstveni pregled. S obzirom da su izlo eni iznimnim tjelesnim naporima pregled treba ukljuivati i ergometriju i spirometriju. U drugoj kategoriji su vatrogasci koji se upuuju na vrlo zahtjevne intervencije koje ukljuuju npr. gaenje svih vrsta po ara otvorenog i zatvorenog prostora, pomo u prometnim nezgodama, pomo u elementarnim nepogodama i sl., a osposobljeni su i da rade na visini, koriste ljestve kao i izolacijske aparate za disanje. Stoga se njihovi pregledi tre226
___________________________________________________
baju obavljati u periodima od dvije godine, a pregled treba sadr avati i spirometriju te EKG u mirovanju kao i nakon optereenja. Trea kategorija ukljuuje operativne vatrogasce prvenstveno dobrovoljne koji sudjeluju u neto manje zahtjevnim intervencijama te ne rade na visini i ne koriste izolacijske aparate za disanje. Takoer su u ovu kategoriju ukljueni vatrogasci sa zapovjednim funkcijama, ali koji ne sudjeluju direktno, fiziki u vatrogasnoj intervenciji. Zdravstveni pregledi ove kategorije mogu se obavljati u periodima od tri godine u neto manjem opsegu pretraga.
6. Zakljuak
Opseg i periodinost zdravstvenog pregleda vatrogasaca trebao bi se temeljiti na procjeni ugro enosti njihova zdravlja. Zato se predla u tri kategorije vatrogasaca, a s obzirom na poslove koje obavljaju te zdravstvene i tjelesne zahtjeve koji su potrebni za obavljanje istih. Predla e se opseg i periodinost zdravstvenog pregleda precizno definiran za svaku od navedene tri kategorije.
Literatura
[1] Klear, S.; Kratohvil, M.; Marotti, R.; Paluh, M.; Szabo, N.; Vinkovi, M.; Vueti, M.: Osnove gaenja po ara raslinja, Mi Star d.o.o., ISBN 978-953-96741-2-8, Zagreb, (2010) [2] Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o psihikim, fizikim i zdravstvenim sposobnostima koje moraju ispunjavati izvritelji na poslovima ovlatene slu bene osobe Ministarstva unutarnjih poslova (NN 88/94) [3] Pravilnik o poslovima sa posebnim uvjetima rada (NN 5/84) [4] Pravilnik o psihikim, fizikim i zdravstvenim sposobnostima koje moraju ispunjavati izvritelji na poslovima ovlatene slu bene osobe Ministarstva unutarnjih poslova (NN 8/93) [5] Zakon o vatrogastvu (NN 58/93, 106/99, 117/01, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09, 80/10)
_____________________________________________________
227
228
___________________________________________________
STRES U ZDRAVSTVU ISKUSTVA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U HERCEGOVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI

STRESS IN HEALTH PROFESSION EXPERIENCE OF HEALTH WORKERS IN HERZEGOVINA-NERETVA CANTON
Amra ZALIHI1, Mirela MABI2, Ana-Marija BARA3
1Odjel
obiteljske medicine, Dom zdravlja Mostar, Hrvatskih branitelja bb, 88000 Mostar, BOSNA I HERCEGOVINA, dia.zalihic@tel.net.ba 2Ekonomski fakultet Sveuilite u Mostaru, Matice hrvatske bb, 88000 Mostar, BOSNA I HERCEGOVINA, mirela.mabic@tel.net.ba, mirela.mabic@gmail.com 3Dom zdravlja iroki Brijeg, dr. Jure Grubiia 17, 88220 iroki Brijeg, BOSNA I HERCEGOVINA, anambarac@gmail.com
Sa etak: Zdravstveni djelatnik je osoba koja ima obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pru a zdravstvenu zatitu stanovnitvu, uz obvezno potivanje moralnih i etikih naela zdravstvene struke. Djelatnosti zdravstvene zatite od djelatnika iziskuju velike fizike, a posebice psihike napore u vidu produljenog radnog vremena, rada u smjenama i nonog rada, odgovornosti pri donoenju odluka, kontakta s oboljelima i njihovim obiteljima te vrlo esto i emocionalnog iscrpljivanja. Uslijed kontinuiranog djelovanja navedenih, ali i drugih, kemijskih, biolokih i fizikalnih imbenika zdravstveni djelatnici esto dolaze u stanje organizma u kojem do ivljavaju prijetnju vlastitom integritetu, odnosno u specifino stanje koje se jednom rijeju naziva stres. Osim toga, kako zdravstvena djelatnost podrazumijeva kontinuiran rad s ljudima razliitih osobnosti ona predstavlja plodno tlo za razvoj stresa. Cilj rada je istra iti stavove zdravstvenih djelatnika na podruju Hercegovako-Neretvanske upanije o stresu u njihovom profesionalnom ivotu, spoznati izvore stresa (stresore) i njihov utjecaj na zadovoljstvo i zdravlje djelatnika to e u konanici predstavljati polazite za daljnja istra ivanja te smjernice za ouvanje i odr anje fizikog, a posebice psihikog zdravlja i radne sposobnosti zdravstvenih djelatnika. Kljune rijei: stres, zdravstveni radnici, zdravstvena djelatnost, izvori stresa Abstract: The health worker is a person who has a medical education and directly through professional occupation is providing health care for the population, with obligatory respect of the moral and ethical principles of medical profession. The work of providing health protection requires great physical and mental effort especially in the form of extended working hours, shift work and night work, accountability in decision making, contact with patients
_____________________________________________________
229
and their families, and very often emotional exhaustion. Due to these ongoing activities, as well as other chemical, biological and physical factors, healthcare workers often come into the state in which their own integrity is in threat, that is the specific condition defined as stress. Besides, as the profession in health area is consisted of continuous work with people with different and versatile personalities it represents fertile ground for the development of stress. The aim of this paper is to explore the attitudes of health professionals in the Herzegovina-Neretva Canton related to stress in their professional lives, to understand the sources of stress (stressors) and their influence on satisfaction and health of employees that will ultimately form the starting point for further research and guidelines for the preservation and maintenance of physical and in particular mental health and work ability of health professionals. Keywords: stress, health workers, health profession, sources of stress
1. Uvodna razmatranja
Stres je pojam koji se posljednjih godina sve ee to uje to izgovara u bilo kojim situacijama i u bilo kojem kontekstu. Skoro da je za pojedinca sve postalo stresno. Ono to je ovdje bitno istaknuti je opeprihvaeno(?) miljenje o stresu kao neem negativnom. Meutim dublja analiza stresa, njegovih manifestacija i uinaka na pojedinca ukazuje na postojanje i pozitivnog stresa. Ipak, na alost, negativni stres je postao svakodnevnica. Kad se ve stres toliko svakodnevno spominje namee se pitanje to taj pojam zapravo znai. Prilikom pokuaja njegova definiranja nastaju problemi. Naime, slino kao i pojam kvaliteta, jako ga je teko definirati jer mu se pristupa s razliitih stajalita, ali i povijesnih toaka. Openito govorei, stres je pojam koji oznaava stanje organizma u kojem osoba do ivljava prijetnju vlastitom integritetu, a promatrano s fiziolokog stajalita stres je prirodni mehanizam koji organizam dovodi u stanje prikladno za obranu ili bijeg [1,2]. U kontekstu medicine stres se shvaa kao uzronik razliitih nepovoljnih tjelesnih stanja pojedinca (bolesti). Iz ove tri kratke definicije stresa oito je da se stres smatra uzronikom, ali se u literaturi identificiraju i faktori koji uzrokuju upravo stres. Takvi faktori se nazivaju stresori i najee izviru iz sveope okoline pojedinca, odnosno uzrokuju ga turbulencije u okoliu, obitelji, meu prijateljima, na posla. Kako e pojedinac reagirati na stres, ovisi od njega samoga, a obino to podrazumijeva neku od psiholokih (tjeskoba, gubitak pa nje, depresija, umor,...), ponaajnih (povlaenje, razdra ljivost, agresivnost, porast ovisnosti,...) ili fiziolokih (povean kolesterol, vii krvni tlak, probavne smetnje, glavobolja,...) reakcija koje se manifestiraju razliitim intenzitetom [3]. Stresori direktno utjeu na pojedinca, ali promatrano u kontekstu globalnog drutva i ekonomije direktan utjecaj na pojedinca se indirektno odra ava i na njih. Poremeaji, intenzivni ili ne, koji nastaju kod pojedinca kao njegova reakcija na stresore istoga ine manje radno sposobnim to uzrokuje problem kako u njegovom privatnom tako i poslovnom ivotu. Kako bi se utjecaj stresora na pojavu stresa kod pojedinaca barem smanjio, ako ne i minimizirao, nu no je iste, pravovremeno i pravovaljano, prepoznati i djelovati na njih. Ubrzanim razvojem u poslovnom pogledu, posljednjih godina sve vie jaa utjecaj stresora s kojima se pojedinac susree na radnom mjestu, a koji se najee klasificiraju kao opi i specifini [1]. Opi stresori se identificiraju u veini zanimanja, a prvenstveno
230
___________________________________________________
se odnose na lou organizaciju posla i meuljudske odnose, dok su specifini karakteristini za neka zanimanja i odnose se na zadatke, aktivnosti i uvjete rada vezane za ta zanimanja. Posebno zanimljiva djelatnost za prouavanje utjecaja stresa na pojedinca i otkivanje uzronika njegovog nastanka je zdravstvo kao javna usluga dostupna svima. Svaki pojedinac i jednostavnim razmiljanjem o zdravstvenoj djelatnosti mo e zakljuiti da se radi o specifinoj djelatnosti koja sa sobom nosi i veliku odgovornost jer se tie direktno ljudskih ivota. Stoga nije ni udo da su zdravstveni djelatnici jako izlo eni stresu, odnosno stresorima, ali utjecaj svakog od njih ovisi od pojedinca do pojedinca. Zdravstveni djelatnik je osoba koja ima obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pru a zdravstvenu zatitu stanovnitvu, uz obvezno potivanje moralnih i etikih naela zdravstvene struke. Djelatnosti zdravstvene zatite od zdravstvenih djelatnika iziskuju velike fizike, a posebice psihike napore u vidu produljenog radnog vremena, rada u smjenama i nonog rada, odgovornosti pri donoenju odluka, kontakta s oboljelima i njihovim obiteljima te vrlo esto i emocionalnog iscrpljivanja. Uslijed kontinuiranog djelovanja navedenih, ali i drugih, kemijskih, biolokih i fizikalnih imbenika zdravstveni djelatnici esto dolaze u specifino stanje organizma poznato kao stres. Osim toga, kako zdravstvena djelatnost podrazumijeva kontinuiran rad s ljudima razliitih osobnosti ona predstavlja plodno tlo za razvoj stresa. Cilj rada je istra iti stavove zdravstvenih djelatnika na podruju Hercegovako-Neretvanske upanije o stresu u njihovom profesionalnom ivotu, spoznati izvore stresa (stresore) i njihov utjecaj na zadovoljstvo i zdravlje djelatnika to e u konanici predstavljati polazite za daljnja istra ivanja te smjernice za ouvanje i odr anje fizikog, a posebice psihikog zdravlja i radne sposobnosti zdravstvenih djelatnika.
2. Materijal i metode istra ivanja

Empirijsko istra ivanje je provedeno tijekom lipnja 2012. godine meu zdravstvenim djelatnicima (lijenicima, medicinskim sestrama i tehniarima) na podruju Hercegovako-Neretvanske upanije. Sudjelovanje u istra ivanju je bilo dobrovoljni i anonimno, a obuhvatilo je 100 ispitanika. Prikupljanje upitnika se vrilo osobnim uruivanjem ili slanjem e-mailom. Nakon logike i tehnike analize prikupljenih upitnika za daljnju analizu je prihvaeno njih 93. Kao instrument istra ivanja je koriten anketni upitnik sainjen iz dva dijela. Prvi dio upitnika sadr i opa pitanja o sociodemografskim karakteristikama ispitanika (spol, dob, zanimanje, radno mjesto, duljinu radnog sta a). Drugi dio upitnika sadr i niz od 37 stresora (moguih uzronika stresa) kod zdravstvenih djelatnika. Stresori su preuzeti iz doktorske disertacije Milana Miloevia pod naslovom Izrada mjernog instrumenta stresa na radnom mjestu bolnikih zdravstvenih djelatnika i procjena njegove uporabne vrijednosti obranjene u o ujku 2010. godine na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Stresori se odnose na organizaciju rada, smjenski rad, napredovanje u struci, edukaciju, profesionalne zahtjeve, meuljudsku komunikaciju (s kolegama i s pacijentima) te na strah od opasnosti i tetnosti u zdravstvu. Ispitanici su do ivljaj svakog pojedinog stresora stresnim iskazivali kroz petostupanjsku Likertovu skalu intenziteta sa sljedeim znaenjem ocjena: 1 = uope nije stresno, 2 = rijetko je stresno, 3 = ponekad je stresno, 4 = stresno; 5 = izrazito stresno. Na temelju stresora formirano je 6 faktora stresa [3] i to:
_____________________________________________________
231
F1: Organizacija i financije ine ga stresori: Neadekvatna osobna primanja, Neadekvatna materijalna sredstva, Neadekvatan radni prostor, Mala mogunost napredovanja, Oskudna komunikacija s nadreenima, Nedostatan broj djelatnika, Loa organizacija posla, Svakodnevno nepredviene situacije, Administrativni poslovni, Preoptereenost poslom; n F2: Javna kritika i sudske tu be ine ga stresori: Prijetnja sudske tu be i/ili parnienja, Neadekvatna oekivanja od strane bolesnika i obitelji, Izlo enost neprimjerenoj javnoj kritici, Pogreno informiranje bolesnika od strane medija i drugih izvora, Sukobi s bolesnikom ili lanovima obitelji bolesnika, Nemogunost odvajanja privatnog i profesionalnog ivota, 24-satna odgovornost; n F3: Opasnosti i tetnosti na poslu ine ga stresori: Strah od izlo enosti ionizacijskom zraenju, Strah od izlo enosti inhalacijskim anesteticima, Strah zbog izlo enosti citostaticima, Strah zbog mogunosti zaraze, Strah zbog mogunosti ozljede otrim predmetom, Suoavanje s neizljeivim bolestima; n F4: Sukobi i komunikacija na poslu ine ga stresori: Sukobi s kolegama, Sukobi s drugim djelatnicima, Oskudna komunikacija s kolegama, Sukobi s nadreenim; n F5: Smjenski rad Noni rad, Smjenski rad, Prekovremeni rad, De urstva (24 sata); n F6: Profesionalni i intelektualni zahtjevi ine ga stresori: Uvoenje novih tehnologija, Bombardiranje novim informacijama iz struke, Nedostatak odgovarajue trajne edukacije, Nedostatak potrebne literature, Pritisak vremenskih rokova za izvravanje zadataka, Vremensko ogranienje za pregled pacijenata. Za potrebne izraune koriten je program Excel iz paketa Microsoft Office 2007. Rezultati su iskazani apsolutnim i relativnim frekvencijama, prosjenim vrijednostima (M) i prosjenim odstupanjima (SD). Prema uputama uz upitnik skor stresnosti pojedinih faktora formiranih od stresora je izraunat prema izrazu [3]
n
bodovi ljestvice pojedinog faktora - najmanji mogui iznos ljestvice faktora 100 mogui raspon ljestvice faktora
Tumaenje je uinjeno na sljedei nain: vea vrijednost skora znai i vei do ivljaj stresa (veu stresnost), manja vrijednost skora znai manji do ivljaj stres (manju stresnost), a svi skorovi vei od 60 upuuju da je pojedini faktor stresan [3].
3. Rezultati
Karakteristike ispitanika koji su sudjelovali u istra ivanju se ogledaju u sljedeem: n spol (n = 92): 30,4% mukaraca i 69,9% ena; n dob (n = 93): 21,5% ispitanike je mlae od 30 godina, 34,4% ima izmeu 30 i 40 godina, 22,6% izmeu 40 i 50 godina, a 21,5% je starije od 50 godina; n duljina radnog sta a (n = 93): 31,2% ispitanika radi manje od 5 godina, 17,2% izmeu 5 i 10 godina, 20,4% izmeu 10 i 20 godina, a 31,2% du e od 20 godina; n zanimanje (n = 93): 41,9% ispitanika su lijenici, a 58,1% medicinske sestre i tehniari. Rezultati analize stresnosti pojedinih faktora prikazani su u Tablici 1.
232
___________________________________________________
TABLICA 1: Pokazatelji stresnosti prema faktorima stresa

Ocjene od 1 do 5 Faktori stresa MSD M 4 >60 0 MSD Skorovi
Organizacija i financije (F1) Javna kritika i sudske tu be (F2) Opasnosti i tetnosti na poslu (F3) Sukobi i komunikacija na poslu (F4) Smjenski rad (F5) Profesionalni i intelektualni zahtjevi (F6) Ukupni do ivljaj stresa
3,20,8 2,91,0 2,61,2 2,51,1 2,51,3 2,51,0 2,80,7
17 (18,3%) 18 (19,4%) 19 (20,4%) 11 (11,8%) 10 (21,5%) 6 (6,5%) 9 (9,7%)
34 (36,6%) 32 (34,4%) 23 (24,7%) 18 (19,4%) 25 (26,9%) 16 (17,2%) 14 (15,1%)
0 3 (3,2%) 4 (4,3%) 9 (9,7%) 20 (21,5%) 7 (7,5%) 0
54,020, 1 45,324, 0 38,929, 2 37,827, 9 35,633, 0 37,924, 8 43,618, 3
Izvor: Izrada autora na temelju rezultata empirijskog istra ivanja
Rezultati provedenog istra ivanja pokazuju da se kao najstrasniji faktor meu zdravstvenim djelatnicima Hercegovako-neretvanskog kantona istie organizacija posla i financije (F1), prosjena ocjena spomenutog faktora iznosi 3,20,8 to prema definiranoj skali znai da su organizacija i financije ponekad stresni s te njom da se klasificiraju kao stresni. U spomenutom faktoru se dva stresora istiu kao najstrasniji: Neadekvatna materijalna sredstva za primjeren rad (financijska ogranienja) i Preoptereenost poslom. Spomenute stresore je po 54,3% ispitanika okarakteriziralo strasnima ili izuzetno stresnima. Na drugom mjestu po stresnosti se nalazi faktor javna kritika i sudske tu be (F2). Prosjena ocjena za spomenuti faktor iznosi 2,91,0, a najstrasniji stresor unutar ovog faktora je 24-satna odgovornost koja je stresna ili izuzetno stresna za 45,1% ispitanika. Ostali faktori imaju prosjek oko 2,5 to ukazuje da stresori koji ih ine zdravstvenim djelatnicima rijetko stresni ili samo ponekad stresni. Najmanje stresni su faktori F4, F5 i F6, a zanimljivo je istaknuti da su ispitanici stresore iz faktora F4 i F6 najee oznaavali kao ponekad stresne (otprilike po 50% ispitanika je svaki od ponuenih stresora okarakteriziralo kao ponekad stresan). Najmanje stresan faktor je faktor Smjenski rad (F5) unutar kojeg za otprilike 40% ispitanika niti jedan od ponuenih stresora nije uope stresan. Ukupan do ivljaj stresa, odnosno prosjena ocjena za sve ponuene stresore iznosi 2,80,7 to navodi na zakljuak da ispitani zdravstveni djelatnici svoj poziv, openito, ponekad do ivljavaju strasnim. Analiza rezultata preko izraunatog skora stresnosti takoer navodi na sline zakljuke. Vie od 1/3 ispitanika faktore F1 i F2 smatra stresnima, dok je najmanje stresan faktor F6 - Profesionalni i intelektualni zahtjevi kojeg formiraju dimenzije vezane za uvoenje novih tehnologija, nove informacije iz struke, odsustvo trajne edukacija i literature te vremenska ogranienja i rokovi.
_____________________________________________________
233
Skor stresnosti 0 nije utvren niti kod jednog ispitanika za faktor F1 organizaciju i financije to samo doprinosi znaenju dimenzija spomenutog faktora kao znaajnih stresora u analizi stresnosti zdravstvenih djelatnika. Analogno ve izreenom najmanje stresni su stresori faktora F5 - Smjenski rad - noni, smjenski i prekovremeni rad te de urstva (21,5% ispitanika ima skor stresnosti za spomenuti faktor 0). Iako prosjeci i stresni skorovi za navedene faktore variraju to ukazuje da je njihov utjecaj na zdravstvene djelatnike razliitog stupnja, zanimljivo je istaknuti da svi faktori imaju prosjek vei od 2 to ukazuje da se svi mogu klasificirati kao znaajni stresori. Zanimljivo je istaknuti da niti jedan od faktora nema prosjek 1 odnosno vrijednost iz intervala (1,2) to bi ukazivalo da se on ne mo e smatrati stresorom kod zdravstvenih djelatnika.
4. Zakljuak
Zdravstveni djelatnici (lijenici, medicinske sestre i tehniari) su svoj posao podredili psihikom i fizikom zdravlju ljudi to podrazumijeva kontinuiranu i konstantu komunikaciju kako s pacijentima tako i meu sobom. Osim toga zdravstvena djelatnost je jako slo ena aparatura te zahtijeva kvalitetna sredstva i uvjete rada te dobru organizaciju. Upravo ta njena slo enost predstavlja neiscrpan izvor razliitih stresora za zdravstvene djelatnike, a empirijska istra ivanja o stupnju stresnosti pojedinih stresora ili niza stresora imenovanih faktorom moraju potaknuti odgovorne na razliite akcije smanjivanja ili potpunog eliminiranja negativnih utjecaja stresora kako bi se ouvalo i odr alo fiziko, a posebice psihiko zdravlje i radna sposobnost zdravstvenih djelatnika. Provedeno istra ivanje je polazina toka za nastavak daljnjih istra ivanja u kojima bi trebalo istra iti razlike u do ivljaju stresa izmeu zdravstvenih djelatnika koji su specijalizirali obiteljsku medicinu i ostalih specijalizacija jer su lijenici obiteljske medicini prva karika u procesu lijeenja. Nadalje trebalo bi usporediti stavove o stresorima zdravstvenih djelatnik koji rade u razliitim smjenama. Osim toga zanimljivo bi bilo istra iti i do ivljaje stresa lijenika, s naglaskom na stresore koji se tiu direktnog odnosa s pacijentima, s obzirom na njihov radni sta . Posebice ako se radi o komunikaciji s pacijentima koji su prije posjeta zdravstvenoj ustanovi zahvaljujui Internetu sami sebi postavili dijagnozu i odredili terapiju jer sama komunikacija s takvim pacijentima nerijetko mo e biti jako stresna za zdravstvene djelatnike.
Literatura
[1] Kne evi, B.: Stres na radu i radna sposobnost zdravstvenih djelatnika u bolnicama, doktorska disertacija, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2010. [2] Kne evi, B., Golubi, R., Miloevi, M., Matec, L., Mustajbegovi, J.: Zdravstveni djelatnici u bolnicama i stres na radu: Istra ivanje u Zagrebu, Sigurnost, Vol. (2009) No.2, pp. 85-92 [3] Miloevi, M.: Izrada mjernog instrumenta stresa na radnom mjestu bolnikih zdravstvenih djelatnika i procjena njegove uporabne vrijednosti, doktorska disertacija, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2010.
234
___________________________________________________
UTJECAJ PREKOVREMENOG RADA NA ZDRAVLJE RADNIKA

INFLUENCE OF OVERTIME ON WORKERS HEALTH
Marija ZAVALI
1Hrvatski
zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Cimermanova 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, mzavalic@hzzzsr.hr
Sa etak: Vie od 13% radnika u zemljama Europske unije radi prekovremeno, a tek u zadnjih desetak godina, za razliku od ranije, prekovremeni rad je ogranien do najvie deset sati tjedno. Mnogobrojnim studijama utvreno je da radnici koji rade prekovremeno ee od drugih radnika iste dobi i spola, obolijevaju od akutnog sranog infarkta, povienog tlaka, eerne bolesti, da imaju ee povien holesterol i masnoe u krvi. Ujedno su ee prekomjerne tjelesne mase, ea su u njih oteenja vratne i slabinske kralje nice, a vei broj ih pui i konzumira alkohol. Kako na ove bolesti osim dobi, spola i genetske predispozicije bitno utjeu nain prehrane, fizika neaktivnost i nain noenja sa stresom, neophodno je da specijalisti medicine rada i strunjaci zatite na radu educiraju ove radnike o uzrocima njihove bolesti i nainu sprjeavanja, a u sluaju pojave i lijeenja te redovito prate njihove tegobe, provjeravaju navike te kontroliraju zdravstveno stanje. Kljune rijei: prekovremeni rad, zdravlje, imbenici rizika, edukacija Abstract: More than 13% of workers in the European Union is working overtime, and only in the last ten years, unlike earlier, overtime is limited to a maximum of ten hours per week. Numerous studies have found that workers who work overtime more often than other workers of the same age and sex, suffer from acute myocardial infarction, hypertension, diabetes, to have more elevated cholesterol and blood fats. They are also more overweight, more common in this damage the cervical and lumbar spine, and a higher number of them smoke and drink alcohol. As the disease than age, sex and genetic predisposition significantly affect diet, physical inactivity and how to cope with stress, it is essential that a specialist in occupational medicine and occupational health specialists educate these workers about the causes of their illnesses and how to prevent, in case of I treatment and regularly monitor their symptoms, check the habits and health status are controlled. Keywords: overtime, health, risk factors, education
_____________________________________________________
235
1. Uvod
Prekovremeni rad i rad u smjenama je dugi niz godina bio obilje je industrijskog drutva [3, 10]. Prema izvjeu Meunarodne organizacije rada (ILO) iz 2007. godine, poetkom ovog stoljea je ak 28,1% japanskih zaposlenika radilo vie od 50 sati tjedno [10]. Mnogi radovi ukazuju na razliite negativne zdravstvene uinke prekovremenog rada: prekovremeni je rad povezan s pojavom niza bolesti i s poveanom smrtnosti [4, 5, 6, 14, 15, 23]. U Japanu je jo u prolom stoljeu provedeno niz istra ivanja o utjecaju prekovremenog rada na zdravlje radnika jer je utvreno da je znatan broj radnika koji su umrli od kardiovaskularnih uzroka (npr. mo danog udara, nagle srane smrti, infarkta miokarda i rupture aorte) u svojim najproduktivnijim godinama radilo prekovremeno [9,11].. Japanci su takve smrti nazvali Karoshi, to znai smrt od pretjeranog rada [9]. Zbog toga je japanska vlada poduzela mjere kojih se moraju pridr avati poslodavci iji radnici rade prekovremeno vie od 100 sati godinje [9]. U europskim zemljama prekovremeno radi 13,1% radnika, ali je daleko nii broj onih koji rade vie od 50 sati tjedno; u Nizozemskoj 1,4% radnika, u vedskoj 1,9%, Finskoj 4,5%, a Njemakoj 5,3% [7]. Nema objavljenih podataka o tome koliko radnika u Republici Hrvatskoj radi prekovremeno. Europska direktiva o radnom vremenu (punim imenom: Directive concerning certain aspects of the organisation of working time) je obvezan propis s kojim su sve zemlje lanice EU-a du ne usuglasiti svoje zakone i druge propise o radnom vremenu zaposlenika. lanovi EU parlamenta predlo ili su 2004. godine da radni tjedan mo e trajati i du e od 48 sati tjedno, ako radnik dobrovoljno potpie pristanak na to, ali samo za period od godine dana. Taj se oblik naziva opt-out i masovno je bio zloupotrebljavan od poslodavaca. Po va eem Zakonu o radu najdu e tjedno radno vrijeme ukljuujui i prekovremeni rad ne mo e biti du e od 48 sati, a samo u sluaju vie sile, izvanrednog poveanja opsega poslova i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi du e od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najvie do osam sati tjedno, a prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati du e od trideset dva sata mjeseno niti du e od sto osamdeset sati godinje. Izuzetno, ako prekovremeni rad svih radnika odreenog poslodavca prelazi deset posto ukupnoga radnog vremena u odreenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada u roku od osam dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti. Inspektor rada zabranit e prekovremeni rad ako tetno utjee na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika.
2. Prekovremeni rad i spol, dob i zanimanje

Kodz i suradnici su 2001 godine [12] objavili podatke o raspodjeli radnog vremena za razliite skupine ljudi u zemljama Europske unije. U odnosu na spol, 41% mukaraca i 40% ena radi standardnih 31 do 40 sati tjedno. Prekovremeno, i to od 49 do 60 sati tjedno radi 19% mukaraca i 4% ena. to se tie dobi, utvreno je da prekovremeno rade najee oni radnici u dobi izmeu 30 i 49 godina (npr. 31% radnika u dobi od 30 do 39 godina starosti radi vie od 48 sati tjedno dok svega 5% radnika u dobi od 20 do 24). U odnosu na one s obiteljskim obvezama, mukarci ee nego ene rade prekovremeno i to od 49 do 60 sata, ako imaju djecu onda ak 22% mukaraca i tek 2% ena radi prekovremeno. U pogledu zanimanja, Kodz i suradnici pokazuju da prekovremeno ee rade me236
___________________________________________________
nad eri i zaposlenici visoke strune spreme, trgovci, obrtnici i uslu ne djelatnosti te zaposleni u dr avnim i javnim slu bama.
3. Dosadanja istra ivanja o utjecaju prekovremenog rada na zdravlje radnika

Kao zajednika poveznica najveem broju oteenja zdravlja najee se spominje stres na radnom mjestu, nedostatak sna i loe ivotne navike, iako jo nema zajednikih stavova o tome koji su sve uzroci posljedice stresa na radnom mjestu. Niz autora navodi da posljedice stresa ovise o dobi, socioekonomskim prilikama u kojem radnici ive, kulturolokim obilje jima, podneblju te vrsti posla koju radnici obavljaju [1, 2, 5, 9]. Postoje i oprene studije kojima je dokazano da su radnici koji rade prekovremeno zdraviji od nezaposlenih radnika. Te studije podupiru miljenja da je svaki rad pa i prekovremeni, dobar za zdravlje dok je nezaposlenost uzrok prekomjernog stresa [14, 15, 16]. Znanstvenici istiu povezanost prekovremenog rada s oteenjem zdravlja, ali naglaavaju da na oteenje zdravlja utjeu slijedei imbenici: spol, dob, struktura linosti, zvanje, zanimanje vrsta posla i radni zadaci te vrsta radnog okru enja i kultura. Bez obzira na ove razlike velik broj studija naglaava negativan uinak rada na zdravlje pojedinca. Tako su Sparks i koautori pomou meta-analize ispitivali odnos izmeu duljine radnog tjedna i zdravstvenih simptoma i zakljuili da su umor i iscrpljenost najei poetni simptomi vezani za prekovremeni rad i da esto ukazuju na poetak bolesti [27]. Park i sur. ustanovili su povezanost izmeu prekovremenog rada i sranih bolesti. Njihova je hipoteza da prekovremeni rad najprije dovodi do kroninog umora to u konanici dovodi do smanjena kardiovaskularne funkcije [23]. Nedostatak sna kao rezultat prekovremenog rada dokazan je u nizu studija [19, 20, 21, 29]. Smatra se da nedovoljno sna mo e poveati aktivnost simpatikog ivanog sustava, poveati broj otkucaja srca i krvni tlak, to mo e biti va an put za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Spavanje krae od est sati dnevno povezano je s poveanim rizikom od sranih bolesti u usporedbi s normalnim vremenom spavanja sati (7-8 sata dnevno). Veina studija u zakljuku istie da prekovremeni rad mo e djelovati izravno kao stresor, da mo e djelovati kao kofaktor u poticanju nezdravih navika, osobito puenja, uzimanje prekomjernih obroka, sni enu tjelesnu aktivnost, povean broj pretilih osoba i povean broj osoba sa eernom boleu Tipa II [4, 9, 11, 12]. Utjecaj prekovremenog rada na zdravlje vee je za radnike u stresnim poslovima, radnike koji rade na odreeno vrijeme, radnike koji su nezadovoljni na poslu, onih koji uz to rade u smjenama, za starije radnike, i ene. Kod svih su ovih skupina u usporedbi sa kontrolnim skupinama ustanovljena vea uestalost hipertenzije i ostalih bolesti kardiovaskularnog sustava [1, 16, 23, 24, 26, 29, 30, 31].
4. Povezanost smjenskog rada i poveanja kardiovaskularnog morbiditeta

Povezanost izmeu smjenskog rada i poveanja kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta je ojaala u posljednjih nekoliko godina. Da je prekovremeni rad kroz mjesec dana povezan s poveanim rizikom od akutnog infarkta miokarda dokazali su brojni autori [1, 17, 18, 22, 23, 24]. Najei je zakljuak da radnici koji rade vie od 61 sat tjedno imaju znatno ee akutni infarkt u vrijeme dok rade po tom re imu nego radnici istog zaHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
237
nimanja, dobi i spola koji rade normalno radno vrijeme. Takoer je ustanovljena vea uestalost hipertenzije kod dr avnih slu benika i prodavaa koji rade dulje od 60 sati tjedno u odnosu na slinu skupinu na istim poslovima, ali 40 sati tjedno [21, 19, 20]. Dvije japanske studije dokazale su povezanost prekovremenog rada i povienog krvnog tlaka meu radnicima koji rade vie od 55 sati tjedno [17, 19]. Naen je i znaajno vii sistoliki krvni tlak meu trgovcima u dobi od 50-60 godina, ako su radili vie od 61 sati tjedno ak u odnosu na one koji su radili 57 sata ili manje. U mlaih radnika i trgovaca nije ustanovljena ova razlika. Park et al. primijetio vii krvni tlak u skupini slu benika koji rade vie od 60 sati prekovremeno mjeseno u odnosu na one koji rade manje od 30 sati prekovremeno mjeseno. Radnici koji su du e radili i imali povien tlak imali su i znaajno ni e vrijeme spavanja [12, 17, 18, 20, 22, 24]. Brojne studije potvruju povezanost prekovremenog rada i prvog sranog udara u mukaraca [26, 30]. Utvrena je dvostruko vea mogunost prvog infarkta kod mukaraca koji rade vie od 60 sati tjedno u odnosu na one koji rade 40 sati tjedno ili manje. Takoer je utvreno da san koji traje krae od pet sati dnevno ili nedostatak sna (dva ili vie dana tjedno s manje od pet sati sna) poveava 2-3 puta rizik od prvog infarkta. Sokejima et al. otkrili znaajan trend poveanja rizika od sranog udara s brojem prekovremenih sati prethodne godine, ak ako u godini infarkta radnik nije radio prekovremeno [26]. Britanske studije na slu benicima pokazale su da oni koji rade 11 ili vie sati dnevno imaju 1,67 puta vei rizik za razvoj KV bolesti u usporedbi s onima koji od 7 do 8 sati dnevno [28, 31].
5. Prekovremeni rad i eerna bolest

Kroenke i sur [13] ustanovili su da postoji pozitivna veza izmeu eerne bolesti tipa II i prekovremenog rada u populaciji mladih i sredovjenih ena i da pojava eerne bolesti nije povezana u ovih radnica sa debljinom. Autori smatraju da je razlog obolijevanja od eerne bolesti stres na radnom mjestu bilo da na razvoj dijabetesa utjee promjenom ponaanja ili djeluje direktno na metabolizam aktivacijom veze hipotalamus-hipofiza-nadbubre na lijezda dovodei do poveanja krvnog tlaka i glukoze u krvi. Oslobaanjem hormona kortizola kod kroninog stresa takoer dovodi do sredinjeg nakupljanja masnog tkiva, dislipidemija, hipertenzije, i inzulinska rezistencija. Drugi su autori postavili hipotezu da pojaan stres na poslu uzrokuje dijabetes zbog poveanja tjelesne mase. Dijabetes mo e dijelom biti posredovan poveanjem tjelesne te ine jer je zbog poremeenog cirkadijarnog ritma povean unos ugljikohidrata i masti, ali je smanjena i tjelesna aktivnost. Studije provoene u Japanu ne daju jednoznaan rezultat. Jednim se istra ivanjem u mukih industrijskih radnika naao vei rizik od dijabetesa tipa 2 kod onih koji rade vie od 50 sati u odnosu na one koji rade manje od 25 sati tjedno te kod onih koji rade i vie od 11 sati dnevno u odnosu na manje od 8 sati dnevno[19], ali ne i u uredskih radnika. To su potvrdili i rezultati istra ivanja Kroenkea i sur [13].
6. Prekovremeni rad i bolesti sustava za kretanje

Meu radnicima koji rade vie od 13 sati dnevno, utvren je povean broj radnika s bolovima u leima i vratnom dijelu kralje nice. [18, 20, 24] To su najee radnici koji rade na kompjuteru, graevinski radnici i trgovci. Grosch i sur., utvrdili su da je rizik od bolesti sustava za kretanje pet puta vei ukoliko radno vrijeme iznosi vie od 70 sati tjedno u odnosu na radnike koji rade od 35-40 sati tjedno [7].
238
___________________________________________________
Rizik od poveanja bolova u rukama i leima poveao se za 60 posto kod radnika koji su radili vie od 70 h tjedno u odnosu na one koji su radili tjedno. Meutim, u ovim istraivanjima nije utvreno da su uestaliji bolovi ako radnici rade izmeu 40 i 70 sati tjedno. Prema Lipscombu i sur. radno vrijeme preko 12 sati dnevno poveava rizik od bolesti lokomotornog sustava za tri do etiri puta [10]. Takoer su utvrdili da je rizik od miino-kotanih poremeaja linearno povezan s brojem odraenih sati tjedno. Radno vrijeme du e od 12 h sati dnevno, a vie od 40 sati tjedno poveava rizik pobola od bolesti lokomotornog sustava do tri puta ee nego kod radnika koji rade redovito radno vrijeme.
7. Prekovremeni rad i ozljede na radu

Dosta je studija prouavalo utjecaj prekovremenog rada i rizika od ozljeda na radu. Ustanovljena je poveana uestalost od ozljeda na radu meu radnicima u odreenim zanimanjima i privrednim granama. To se osobito odnosi na graevinske radnike, medicinske sestre, anesteziologe, veterinare, vozae, slu benike, veterinare, druge zdravstvene radnike, rudare, vozae autobusa, vozae kamiona, vatrogasce i radnike u nuklearnim elektranama [20, 21, 27, 28, 29, 23]. Najee se ozljede dogaaju nakon vie od 9 sati rada dnevno.
8. Druge bolesti vezane uz prekovremeni rad

Neka istra ivanja pokazuju povezanost izmeu prekovremenog rada i smrtnosti [22], neprikladnog ponaanja, kao to su poveane konzumacije alkohola, puenje, ili nedostatak fizike vje be i nezdravo debljanje [20, 32]. Skraeno trajanje sna mo e pretvoriti poveati rizik od nekoliko drugih zdravstvenih poremeaja kao to je prekomjerna te ina ili slabljenje imunolokog sustava [5].
9. Prerano umirovljenje i prekovremeni rad

Brojne studije su takoer pokazale da dugogodinji prekovremeni rad dovodi do preranog umirovljenja, a da su osnovni uzrok umirovljenja bolesti lokomotornog sustava te kardiovaskularne bolesti. Prospektivno praenje provedeno u Finskoj pokazalo je da su radnici koji su radili vie od 60 sati tjedno imali 2,75 puta vei rizik od odlaska u mirovinu u sljedee etiri godine od zaposlenika rade do 40 sati [25, 33].
10. Zakljuak
Rezultati dosadanjih istra ivanja pokazali su da radnici koji rade prekovremeno, osobito oni koji rade vie od 50 sati tjedno, obolijevaju ranije od niza kroninih bolesti nego njihovi vrnjaci koji rade do 40 sati tjedno. Dokazana je vea uestalost i akutnog infarkta miokarda, vei je broj puaa i osoba koje prekomjerno piju u skupini radnika koji rade prekovremeno. Iako je Europskom direktivnom o radnom vremenu odreeno i definirano radno vrijeme, podaci pokazuju da se jo uvijek ni sve zemlje Unije ne pridravaju ove direktive.
_____________________________________________________
239
Literatura
[1] Alfredsson L, Spetz C, Theorell T. Type of occupation and near-future hospitalization for myocardial infarction and some other diagnoses. Int J Epidemiol 1985; 14:378-88 [2] Baker K, Olson J, Morisseau D. Work practices, fatigue, and nuclear power plant safety performance. Human Factors1994;36:24457. [3] California Health Interview Survey. CHIS 2001 Methodology Series:Report 4 response rates. Available at: http://www.chis.ucla.edu/ methods_design.html. Accessed April 2006. [4] Candyce H. et al. Work Characteristics and Incidence of Type 2 Diabetes in Women. Am Journ of epidemiology 2006;165 [5] Caruso C, Hitchcock EM, Dick RB, Russo JM, Schmit JM. Overtime and Extended Work Shifts: Recent Findings on Illnesses, Injuries and Health Behaviors. Cincinnati, OH: National Institute for Occupational Safety and Health; 2004:1 49. [6] de Castro JM. The time of day of food intake influences overall intake in humans. J Nutr Wardle J [7] European Commission. Study to support an Impact Assessment on further action at European level regarding Directive 2003/88/EC and the evolution of working time organisation. Annex 1 - Study on health and safety aspects of working time. December 2010 [8] Grosch, J.W., Caruso, C.C., Rosa, R.R Sauter, S.L. 2006. Long hours of work in theU.S.: Associations with demographic and organizational characteristics, psychosocial working conditions, and health. American Journal of Industrial Medicine 49, 943-952.. [9] Hoshuyama T. Overwork and its health effects current status and future approach regarding Karoshi. Sangyo Eiseigaku Zasshi. 2003;45:187193. [10] International Labour organisation (ILO). 2007. Decent working time. Balancing workers needs with business requirements. International Labour Office, Geneva, 28p. [11] Kawakami N, Araki S, Takatsuka N, Shimizu H, Ishibashi H. Overtime, psychosocial working conditions, and occurrence of non-insulin dependent diabetes mellitus in Japanese men. J Epidemiol Community Health 1999; 53:359-63. [12] Kodz,J.at al.Working long hours:A rewiew of literature and secondary data analysis. [13] Kroenke at al.The PHQ-9 validy of a brief depresion severity measure. J Gen Int Med, 2001. 16 (9);760-764. [14] Landsbergis P. Long work hours, hypertension, and cardiovascular disease. Cad Saude Publica. 2004;20:1746 1748. [15] Landsbergis PA, Schnall PL, Pickering TG, Warren K, Schwartz JE. Lower socioeconomic status among men in relation to the association between job strain and blood pressure. Scand J Work Environ Health. 2003;29:206 215. [16] Lipscomb, J.A., Trinkoff, A.M., Geiger-brown, J. Brady, B. 2002. Work-schedule characteristics and reported musculoskeletal disorders of registered nurses. Scandinavian Journal of Work, Environment and Health 28(6), 394-401. [17] Mntyniemi, A. et all. Occup doi:10.1136/oemed-2011-100411 Job strain and the risk of disability pension due to musculoskeletal disorders, depression or coronary heart disease: a prospective cohort study of 69?842 employees. Environ Med.2012. on line publication; [18] McCartt A, Rohrbaugh J, Hammer M, et al. Factors associated with falling asleep at the wheel among long-distance truck drivers. Accident Anal Prev2000;32:493504. [19] Nakamura at al. 1998. Increases in body mass index and waist circumference as outcomes of working overtime. Occupational Medicine 48(3), 169-173 [20] Nakanishi N, Nishina K, Yoshida H, et al Hours of work and the risk of developing impaired fasting glucose or type 2 diabetes mellitus in Japanese male office workers. Occup Environ Med 2001;58:569-74. [21] Nakata A. Effects of long work hours and poor sleep characteristics on workplace injury among full-time male employees of small- and medium-scale businesses. J Sleep Res 2011 Dec; 20(4):576-584. [22] Nylen, L., Voss, M. Floderus, B. 2001. Mortality among women and men relative to unemployment, part time work, overtime work, and extra work: a study based on data from the ___________________________________________________
240
[23] Park J, Kim Y, Cho Y, Woo K, Chung H, Iwasaki K, et al. Regular overtime and cardiovascular functions. Ind Health 2001; 39:244-9. [24] Schnall P, Belkic K, Landsbergis P, Schwartz J, Gerber L, Baker D, et al. Hypertension at the workplace-often an occult disease: The relevance and potential in Japan for work site surveillance? Japanese Journal of Stress Science 2000; 15:152-74. [25] Seitsamo J. Qualities of work, functioning and earlyretirement. A longitudinal study among Finnish ageing workers in 19811997. International Congress Series:2005.Vol.1280;136-141 [26] Sokejima S, Kagamimori S. Working hours as a risk factor for acute myocardial infarction in Japan: case-control study. BMJ 1998; 317:775-80. [27] Sparks K, Cooper C, Fried Y, Shirom A. The effects of hours of work on health: a meta-analytic review. Journal of Occupational and Organizational Psychology 1997; 70:391-408. [28] Spurgeon A, Harrington JM, Cooper CL. Health and safety problems associated with long working hours: a review of the current position. Occup Environ Med 1997; 54:367-75. [29] Steenland K. Shift work, long hours, and CVD: a review. Occupational Medicine: State-of-the-Art Reviews 2000; 15:7-17. [30] Steptoe A, Willemsen G. The influence of low job control on ambulatory blood pressure and perceived stress over the working day in men and women from the Whitehall II cohort. J Hypertens. 2004;22:915920. [31] Theorell T, Rahe RH. Behavior and life satisfactions of Swedish subjects with myocardial infarction. J Chron Dis 1972; 25:139-47 [32] Tsutsumi A, Kayaba K, Tsutsumi K, Igarashi M. Association between job strain and prevalence of hypertension: a cross sectional analysis in a Japanese working population with a wide range of occupations: the Jichi Medical School cohort study. Occup Environ Med. 2001;58:367373. [33] Vahtera J. et all. Employee control over working times and risk of cause-specific disability pension: the Finnish Public Sector Study. Occup Environ Med 2010;67:479-485
_____________________________________________________
241
242
___________________________________________________
INHALACIJSKI ANESTETICI: LOKALNI I GLOBALNI PROBLEMI

INHALATION ANESTHETICS: LOCAL AND GLOBAL ISSUES
Josip UNI, Andreja VIDAI MARKOVI, Mirjana LONARI KATUIN
Slu ba za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i lijeenje boli, Opa bolnica Karlovac
Sa etak: Mogunost nepovoljnog utjecaja inhalacijskih anestetika na zdravlje zdravstvenih djelatnika i zagaenje okolia razmatra se ve nekoliko zadnjih desetljea. Zdravlje bolesnika, lijenika i ostalog osoblja u operacijskim salama moglo bi biti ugro eno zbog utjecaja inhalacijskih anestetika. Osim ovog problema, tu je i mogunost nepovoljnog utjecaja inhalacijskih anestetika na globalnu ekologiju. Problem modernog doba je rapidno poveanje koncentracije stakleninih plinova; dolazi do sve veeg zagrijavanja zemljine povrine i promjene klimatskih uvjeta na Zemlji. Inhalacijski anestici posjeduju potencijal za razaranje ozona i doprinose globalnom zatopljenju. Iako je utjecaj anestetika na atmosferu relativno malen u usporedbi s puno potentnijim plinovima, anesteziolozima se sugerira da svakako doprinesu minimiziranju zagaivanja atmosfere i brizi za vlastito zdravlje optimalnim koritenjem inhalacijskih anestetika. Kljune rijei: inhalacijski anestetici, zdravlje medicinskog osoblja, zagaenje okolia Abstract: During the last few decades there has been some cocern about the influence of inhalation anesthetics on medical stuff health and environment pollution. Medical stuff health and patient health in the operating rooms could be endangerd because of the influence of inhalation anesthetics. There is also a possibility of negative influence of inhalation anesthetics on global ecology. A problem of modern era is rapid increment of greenhouse gases concentration followed by global warming and climate changes on Earth. Inhalation anesthetics have a potential for ozone depletion and they contribute to global warming problem. Although the influence of inhalation anesthetics on atmosphere is relatively small compared to mach more potent gases, suggestions to anestesiologists are to contribute minimazing atmosphere pollution and taking care of their own health by optimal utilisation of inhalation anesthetics. Keywords: volatile anesthetics, medical stuff health, environment pollution
1. Problem izlo enosti zdravstvenih djelatnika

Mogunost nepovoljnog utjecaja inhalacijskih anestetika na zdravlje zdravstvenih djelatnika razmatra se ve nekoliko zadnjih desetljea. Zdravlje bolesnika, lijenika i ostalog osoblja u operacijskim salama moglo bi biti ugro eno zbog utjecaja inhalacijskih anestetika kao to su duini oksidul, halotan, sevofluran, izofluran, isofluran, enfluran.
_____________________________________________________
243
Metaanalize ukazuju na to da kronina izlo enost inhalacijskim anesteticima mo e dovesti do mutacija DNA (1, 2). Da bi se smanjila izlo enost zdravstvenih djelatnika nepovoljnom utjecaju inhalacijskih anestetika, utvrene su dozvoljene granine vrijednosti izlo enosti ovim plinovima. Analiza izmjene sestrinskih kromatida u limfocitima osjetljiva je i iroko prihvaena metoda humanog biomonitoringa (3). Brojne studije pokazale su da se u operacijskim salama s modernim sustavima klimatizacije i odvoenja tetnih plinova rijetko prijee granina koncentracija inhalacijskog anestetika (4). Da bi se minimalizirala izlo enost osoblja inhalacijskim anesteticima, potrebno je provesti sve mjere adekvatnog proiavanja prostora, a va na je i vjetina anesteziologa tijekom indukcije na masku inhalacijskim anestetikom. Nadalje, kad god je mogue, preporuuje se koritenje anestezije s niskim protokom plinova. Duini oksidul koristi se u klinikoj praksi ve 150 godina. Meutim brojne studije zadnjih 50-ak godina dokazale su njegov tetni hematoloki, neuroloki kao i imunoloki utjecaj kod dugotrajne izlo enosti, kao i vei incidenciju postoperativne munine i povraanja (4). Novija istra ivanja provedena in vitro na limfocitima pokuavaju objasniti mehanizam oteenja stanice utjecajem inhalacijskih anestetika. Pretpostavka je da anestetici izazivaju pojaano oslobaanje kalcija iz endoplazmatskog retikuluma. Isofluran ima puno vei utjecaj na oslobaanje kalcija od sevoflurana i desflurana. Duini oksidul je najdulje koriten inhalacijski anestetik. Unatrag nekoliko desetaka godina mnogobrojne studije potvrdile su njegov tetan utjecaj na hematolki, neuroloki i imunoloki sustav, genotoksinost, te negativan utjecaj na reproduktivnu funkciju (4). tetni utjecaj oksidul posti e inhibicijom metionin-sintetaze koja je va na za sintezu va nih molekula kao to su DNA, RNA, mijelin.
2. Globalni ekoloki problem

ovjek svojim aktivnostima utjee na klimatske promjene. Glavnina utjecaja se odvija se kroz poveanje koncentracije odreenih plinova u atmosferi, a koji se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine: n toksini plinovi izravno tetno djelovanje na ivi svijet; n plinovi od znaaja za klimu nisu izravno toksini, djeluju na razliite naine klimatski aktivni plinovi (engl. trace gases). Zahvaljujui prirodnom fenomenu efekt staklenika oko 84% energije odzraene s povrine Zemlje biva apsorbirano i reemitirano atmosferom. Ova pojava poiva na injenici da tro i vieatomni plinovi proputaju zraenje ni ih valnih du ina, a apsorbiraju dugovalno infracrveno zraenje. Ovi plinovi nazivaju se staklenini plinovi i meu njih se ubrajaju vodena para, ugljini dioksid, duini oksidul, metan, ozon i sintetski organski spojevi (freoni, haloni, organska otapala i drugi). Uslijed efekta staklenika, na zemljinoj povrini ustaljena je prosjena temperatura od 15oC, u odnosu na 270oC u prostoru oko Zemlje. Da nema ovog prirodnog fenomena, prosjena temperatura na zemljinoj povrini bila bi -18oC. Problem modernog doba je rapidno poveanje koncentracije stakleninih plinova, ime dolazi do sve veeg zagrijavanja zemljine povrine i promjene klimatskih uvjeta na Zemlji.
244
___________________________________________________
Nakon ugljinog dioksida i metana, duini je oksidul trei najpotentniji plin u izazivanju efekta staklenika. Za anesteziju se koristi oko 150 g, a poluvrijeme ivota u atmosferi je 120 godina. Njegova je koncentracija u atmosferi mala, no po jedinici mase apsorbira oko 310 puta vie energije nego CO2. Duini oksidul djeluje i kao razara ozona u stratosferi. Koncentracija u atmosferi mu je u blagom, ali stalnom porastu. Potjee iz proizvodnje plastinih masa, raspada umjetnog gnojiva, spaljivanja biomase, poljoprivrede i medicinskih izvora. Halotan, enfluran, isofluran, sevofluran i desfluran su halogenirani ugljikovodici. Unatrag oko 150 godina halogenirani ugljikovodici primjenjuju se u anesteziji. Halotan u svojoj strukturi od halogenih elemenata sadr i atome broma, klora i fluora, isofluran i enfluran sadr e klor i fluor, a desfluran i sevofluran samo fluor. Halotan, enfluran i isofluran po kemijskoj strukturi su srodni hidroklorofluorougljicima (HCFC), i klorofluorougljicima (CFC), ali su puno nestabilniji od CFC. CFC se koriste u rashladnim ureajima, aerosolima, pjenama i dr., a imaju ogroman i zabrinjavajui utjecaj na razaranje ozonskog omotaa (5). Udio inhalacijskih anestetka u koliini CFC i HCFC je svega 0,01%. Halotan ima najvei potencijal razaranja ozonskog omotaa jer sadr i atom broma, uz klor i fluor. Devedesetih godina prolog stoljea raste interes o utjecaju halogeniranih anestetika na globalno zatopljavanje. Inhalacijski anestetici oteuju ozonski omota u stratosferi. Budui da u svom kemijskom sastavu sadr e C-H vezu, za pretpostaviti je da e u troposferi reagirati sa deioniziranim molekulama kao to je hidroksilni radikal. Poluvrijeme raspada inhalacijskih anestetika varira od 4,0-21,4 godine. Izraunato je da oko 20% inhalacijskih anestetika ulazi u stratosferu gdje utjeu na razaranje ozonskog omotaa. Halotan koji sadr i atome i broma i klora najvie doprinosi oteenju ozonskog omotaa, s oko 1%, dok enfluran i isofluran koji ne sadr e brom doprinose sa svega 0,002%. S obzirom da ne sadr e brom niti klor, sevofluran i desfluran ne utjeu na razaranje ozonskog omotaa. Inhalacijski anestetici globalnom zatopljenju pridonose s oko 0,03%. Utjecaj halotana, isoflurana i enflurana na ozon od rastue je va nosti zbog globalnog utjecaja klorofluorokarbona na ozonski omota. Prema poluvremenima raspada plinova u troposferi, mo e se odrediti njihov potencijal globalnog zagrijavanja. Najdulje poluvrijeme raspada ima desfluran (21,4 godina), te tako ima i najvei utjecaj na globalno zatopljenje meu halogeniranim anesteticima. Slijede ga enfluran, isofluran, te na kraju halotan i sevofluran koji imaju jednak koeficijent utjecaja na globalno zatopljenje. Destruktivni utjecaj klorofluorougljika postao je oit otkriem ozonske rupe nad Antarktikom 1985. godine. Kao posljedica toga, uporaba CFC regulirana je Montrealskim protokolom iz 1987. godine i amandmanima donesenim 1990.i 1991. godine. Prema tim dokumentima, uporaba ovih spojeva u medicini prikazana je kao nu na, ali nisu uvedene restrikcije za medicinske svrhe. Halogenirani spojevi koji se koriste bez restrikcija su inhalacijski anestetici (halotan, isofluran, enfluran, sevofluran, desfluran). Godinje se u svijetu potroi oko 10 kilotona ovih plinova. Poznato je da se 80% anestetika nemetabolizirano izdahne iz bolesnikovih plua, te odlazi u atmosferu. Trenutne spoznaje o halogeniranim inhalacijskim anesteticima sugeriraju da oni predstavljaju ipak minimalnu opasnost za ozon. Za duini oksidul poznato je da posjeduje potencijal za razaranje ozona koji je proporcionalan njegovoj koncentraciji u troposferi. Takoer je i plin koji znaajno doprinosi globalnom zatopljenju. Iako je utjecaj anesHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
245
tetika na atmosferu relativno malen u usporedbi s puno potentnijim plinovima, anesteziolozima se sugerira da svakako doprinesu minimiziranju zagaivanja atmosfere (6). Kao potencijalni plin za anesteziju 21. stoljea, spominje se ksenon, plemeniti plin koji se u vrlo maloj koncentraciji od 0,000008% nalazi u zraku (7). Budui da je prirodni plin u zraku, nije zagaiva. Nije teratogen niti fetotoksian, ne utjee na razaranje ozonskog omotaa kao klorofluorougljici i duini oksidul. Ne utjee niti na globalno zatopljenje.
3. Zakljuak
Prema dosadanjim spoznajama o utjecaju anesteziolokih plinova na okoli i zdravlje ljudi, prednost se daje novijim inhalacijskim anesteticima kao to su sevofluran i desfluran, u tehnici anestezije niskih protoka, te uz primjenu suvremenih metoda odvoenja tetnih plinova iz operacijskih sala. Ksenon, kao anestetik budunosti jo uvijek je globalno nedostupan radi visoke cijene i potrebe za uvoenjem nove opreme. Duini oksidul, bez obzira na nepovoljan utjecaj na okoli i zdravlje ljudi, jeftin je plin, jo uvijek iroko koriten, posebno u zemljama u razvoju. Iako je utjecaj inhalacijski anestetika na atmosferu u konanici relativno malen, rastue nepovoljne klimatske promjene na Zemlji postavljaju pred svakog anesteziologa zahtjev da, kad god je to mogue, u svom radu odabere tehnike anestezije koje e uzrokovati najmanje oneienje atmosfere.
Literatura
[1] Hoerauf KH, Lierz M, Wiesner G, Schroegendorfer K, Lierz P, Spacek A, Brunnberg I, Nusse M, Genetic dammage in operating room personel exposed to isoflurane and nitrous oxide, Occup Environ Med 1999; 56:433-437. [2] Pasquini R, Scasellati-Sforzolini G, Fatigoni C, Marcarelli M, Monarca S, Donato F, Cencetti S. Sister chromatide exchange and micronuclei in lymphocites of operating room personnel occupationaly exposed to isoflurane and nitrous oxide. J Environ Pathol Toxicol Oncol 2001; 20:119-126. [3] Eroglu A, Celep F, Ercyes N, A comparison of sister chromatid exchanges in lymphocites of anesthesiologists to nonanesthesiologists in the same hospital. Anesth Analg 2006;102:1573-1577. [4] Sanders RD,Weimann J, Maze M, Biologic efects of nitrous oxide, Anesthesiology 2008; 109:707-722. [5] Montreal protocol on substances that deplete the ozone layer. United Nations Environment Programme 1987. [6] Logan M, Farmer JG. Anaesthesia and the ozone layer. Br J Anaesth 1989; 63: 645647. [7] Joyce J. Xenon: Anesthesia for 21st century. AANA J. 2000;68:259-264.
246
___________________________________________________
TEHNIKO-TEHNOLOKI IMBENICI ZATITE TECHNICAL-TECHNOLOGICAL PROTECTION FACTORS
KONSTRUKTIVNE ZNAAJKE VIDEO NADZORNIH SUSTAVA TEHNIKE ZATITE

CONSTRUCTION PROPERTIES OF TECHNICAL PROTECTION VIDEO SURVEILLANCE SYSTEMS
Sarajko BAKSA1, Aleksandar HAN I2, Ines BAKSA3
1Meimursko
veleuilite u akovcu, MEV, akovec, HRVATSKA, sarajko_baksa@yahoo.com 2Alzas Alarms d.o.o., akovec, HRVATSKA, aleksandar.hanzic@gmail.com 3SABA Art Studio d.o.o.,SABAArt, Zagreb, HRVATSKA, ines_baksa@yahoo.com
Sa etak: Svi zainteresirani entiteti unutar video nadzornih sustava tehnike zatite; od investitora, korisnika, projektanata, ugraditelja, proizvoaa i ostalih sudionika u lancu potrebno je da determiniraju, koje su mogunosti i granice elemenata koji ine video nadzorni sustav i kako te mogunosti i granice utjeu na svrhu koja se ima na umu prilikom planiranja video nadzornih sustava. Unutar rada definirat e se, osim relevantnog znaaja konstruktivne irine vidnog polja kamere i nesporna kvaliteta video zapisa nastala radom video nadzornog sustava, a odreena razinom uma, vjernou reprodukcije boje i osvjetljenja, te optikom prostornom razluivou i razluivou formata prostorne frekvencije reprodukcije kojega predmetni sustav koristi. Kljune rijei: konstruktivne znaajke, tehnika zatita, video nadzorni sustavi Abstract: All the stakeholders interested in technical protection video surveillance systems: investors, users, designers, constructors, manufacturers and other participants in the chain should determine the possibilities and limitations of the elements that constitute a video surveillance system, and how these possibilities and limitations affect the purpose which should be kept in mind while planning and designing a video surveillance system. In this paper, apart from the relevant significance of construction width of the camera visual field, the undisputed quality of a video recording created by a video surveillance system will be specified, which is defined by the noise level, the colour and lighting reproduction quality, as well as by optical spatial resolution and the resolution of a spatial frequency reproduction format used by the system concerned. Keywords: construction properties, technical protection, video surveillance systems
_____________________________________________________
249
1. Uvod
Video nadzorni sustavi kao elementi tehnike zatite predstavljaju jedan segment ireg pojma koji se oznaava nazivom televizija zatvorenog kruga (engl. Closed Circuit Television, CCTV). Razlika izmeu ope poznatog pojma radio difuzne televizije i televizije zatvorenog kruga, le i u injenici to CCTV sustav rezultat svojega rada emitira samo u em, ovlatenom broju korisnika. ira javnost u dananje vrijeme video nadzorne sustave percipira kao ureaje ija je iskljuiva namjena sigurnosni nadzor u smislu odvraanja od poinjenja kaznenih djela i identifikacije poinitelja kaznenih djela, no izvorna namjena glede koje je dolo do nastanka i razvoja video nadzornih sustava bila je potreba za vizualnim praenjem procesa u okolini koja je opasna za boravak ljudi kao neposrednih promatraa. Ovu tvrdnju potkrepljuju i povijesni dogaaji; tvrtka Siemens je 1942. godine razvila prvi video nadzorni sustav u svrhu praenja pokusa i ispaljivanja raketa V-2 u kompleksu Peenemnde [1]. Sve do 1968. godine video nadzorni sustavi koristili su se u znanstvenim institucijama i na vojnim poligonima za nadzor i praenje po ivot opasnih dogaaja i procesa.
2. Podruja primjene video nadzornih sustava

Video nadzorni sustavi koriste se u svim onim podrujima proizvodnje, javnog i privatnog ivota u kojima se oekuje da e njihova upotreba dati doprinos ili omoguiti utedu resursa. U irem kontekstu, mogu se izdvojiti slijedea podruja u kojima je primjena sustava video nadzora potrebna, po eljna ili prikladna: a) Nadzor procesa u okolini opasnoj po ivot i zdravlje. b) Upravljanje prometom; video nadzorni sustavi koriste se za nadzor optereenosti prometnih koridora i preusmjeravanje sudionika u prometu na alternativne pravce. c) Osiguranje kvalitete proizvoda na automatiziranim proizvodnim linijama; funkcionalnost automatskih proizvodnih linija pod nadzorom je ovjeka. Jedna osoba moe, primjenom video nadzornog sustava, nadzirati tok proizvodnog procesa i na veem broju proizvodnih linija. d) Uenje na daljinu (engl. distance education) u sluajevima kada polaznici teajeva nisu u mogunosti direktno prisustvovati nastavi ve je prate sa udaljenih lokacija. e) Analiza ponaanja kupaca; suvremeni sustavi video nadzora sa ugraenom analitikom, omoguuju grafiki prikaz kretanja i zadr avanje kupaca pred odreenim proizvodima, ime se prati uinkovitost marketinkih strategija reklamiranja i naina ponude proizvoda unutar trgovakih centara. f) Nadzor produktivnosti zaposlenika. g) Javna i privatna zatita; ovaj segment uporabe sustava video nadzora je najire poznat. Funkcije video nadzornih sustava u javnoj i privatnoj zatiti, prema preporuci Hrvatskog ceha zatitara su: odvraanje potencijalnog poinitelja kaznenog djela, detekcija kretanja unutar tienog prostora, prepoznavanje poznate osobe identifikacija poinitelja kaznenog djela [2]. U bilo kojem od navedenih podruja, sustavi video nadzora uvijek se sastoje od istih konstruktivnih elemenata. To su; kamera, objektiv, ureaj za snimanje i pregled zapisa, o ienje i monitor [3]. Kvalitativni uinak ovih elemenata podlije e uvijek istim fizikalnim zakonitostima, no u segmentu javne i privatne zatite vrlo esto dolazi do odstupanja
250
___________________________________________________
od zahtjeva oblikovnih znaajki, to je posebice vidljivo na temelju javno objavljenih video zapisa poinitelja kaznenih djela, kao to je prikazano na Slikama 1 i 2 [4]. Uzroci ovih odstupanja mogu se pronai i na strani investitora i na strani projektanta. Projektant sustava nalazi se pod pritiskom neodgovornih konkurenata koji istom investitoru daju ponude sa minimalnim brojem elemenata sustava niske kvalitete.
2.1. Specifinosti video nadzornih sustava prema podruju primjene
SLIKA 1: PU Split, razbojnitvo u ljekarni
SLIKA 2: PU Karlovac, kraa u trgovini
Za razliku od svih ostalih podruja primjene, video nadzorni sustavi u javnoj i privatnoj zatiti osoba i imovine, nikada se ne nalaze u stabilnoj i predvidivoj okolini. U segmentu nadzora automatiziranih proizvodnih linija kamera je usmjerena na jedan, unaprijed definiran dio prostora. Ona je ugraena na nain da scena koju snima ima umjetnu rasvjetu optimalne kvalitete, a predmeti koje kamera nadzire kreu se u poznatim i unaprijed definiranim smjerovima kao to je prikazano na Slici 3 [5].
SLIKA 3: Ilustracija prikaza rasporeda elemenata sustava video nadzora unutar optimalno osvijetljene automatizirane proizvodne linije
Budui da ovjek permanentno nadzire proizvodni proces u realnom vremenu, ne primjenjuju se algoritmi kompresije koji degradiraju detalje scene. Slino je i sa nadzo-
_____________________________________________________
251
rom proizvodnih procesa u okolini opasnoj po ivot i zdravlje ovjeka: kamera je usmjerena na dio opreme, prikaz slike na monitoru je optimalan i omoguuje prikaz svih detalja bitnih za praenje procesa. Operater istodobno nadzire i funkcionalnost video nadzornog sustava i kvalitetu prikaza slike, te u sluaju nezadovoljavajue funkcionalnosti sustava odmah je u mogunosti izvriti korekciju suboptimalnih imbenika. Djelatni elementi koji ine scenu ili miruju ili se gibaju u definiranim smjerovima koje objektiv kamere zahvaa u punom opsegu. Izvori umjetne svjetlosti su rasporeeni za optimalno osvjetljavanje nadzirane scene i primjerenu reprodukciju na zaslonu monitora. Situacija kod sustava koji nadziru promet je analogna prethodnoj. Sudionici u prometu prometuju unaprijed definiranom putanjom ceste ili prometnog koridora. Kamere su usmjerene na segment prostora u kojem se odvija promet i prikaz slike na zaslonu monitora omoguuje operateru uvid u odvijanje prometnog okru ja u nadziranom segmentu prostora. U sluaju neispravnosti ili degradacije kvalitete slike operater je trenutno u mogunosti izvriti korekciju suboptimalnih elemenata sustava, odnosno zatra iti intervenciju osoblja zadu enog za odr avanje sustava. Video nadzorni sustavi u podruju privatne zatite, nakon ugradnje i putanja u rad, funkcioniraju manje vie samostalno. Elementi ovakvih sustava nadziru otvorene i zatvorene prostore koje osvjetljavaju prirodni i/ili umjetni izvori svjetlosti. Ljudi i predmeti u nadziranim prostorima ne kreu se definiranim i predvidivim putanjama i brzinama. Osim kod posebnih primjena nadzora prostora kao to su institucije od posebnog znaaja, ne postoji operater koji neprekidno prati rad ovakvih sustava. Suboptimalna funkcija elemenata ovakvih sustava, stoga mo e ostati prikrivena do trenutka kada sustav mora ispuniti svoju zadau: prikazati sliku tijeka dogaaja, identificirati poinitelja, odnosno dati elemente osobnog opisa koji e omoguiti pronala enje poinitelja.
3. Konstrukcijski zahtjevi elemenata sustava video nadzora

Svrha video nadzornog sustava na nekom objektu ili javnoj povrini, u irem smislu, je odvraanje mogueg poinitelja od izvrenja tetnoga djela. U u em smislu, video nadzorni sustav omoguuje detekciju dogaaja ili osobe, prepoznavanje poznate osobe i utvrivanje tjelesnih osobina nepoznate osobe koje mogu poslu iti za utvrivanje njenoga identiteta, odnosno osobnih karakternih znaajki po kojima se ona nedvojbeno razlikuje od svih ostalih osoba. Ovako definiranu svrhu omoguit e samo onaj video nadzorni sustav iji su elementi pravilno konstruirani i nedvojbeno tehniki primijenjeni. Konstruktivni zahtjevi elemenata sustava video nadzora omoguiti e konstrukcijski ispravnu detekciju osobe ako njen prikaz na zaslonu monitora zauzima najmanje 10% visine zaslona monitora, kao to je prikazano na Slici 4. Mogunost prepoznavanje poznate osobe pru iti e onaj sustav iji je konstrukcijski sklop elemenata u mogunosti prikazati osobu u punoj visini na najmanje 50% visine zaslona monitora, kao to je prikazano na Slici 5. Razluivost kamere pri tome ne smije biti manja od 400 TVL, a razluivost monitora mora biti vea od 500 TVL. U sluajevima kada se koriste raunalni monitori, a ne analogni zasloni, isti ne smije imati razluivost manju od 780.000 pixela. Nadalje ureaji na koje se pohranjuje video zapis ne smiju algoritmom kompresije smanjivati razluivost ispod 300 TVL i stoga, ureaji za pohranu moraju konstrukcijski omoguiti pohranu u
252
___________________________________________________
2CIF format, a kako bi snimljeni materijal pru io realni uvid u kretanje osobe u prostoru, brzina snimanja ne smije biti manja od 2 slike u sekundi. Glede ostvarenja mogunosti utvrivanja identiteta nepoznate osobe na temelju video zapisa, konstrukcijski elementi sustava moraju odgovarati sljedeim zahtjevima: n osoba ili predmet zauzima 100% visine zaslona monitora, kako je vidljivo na Slici 6; n koriste se kamere u boji razluivosti 480 TVL u strogo kontroliranim uvjetima osvjetljenja; n razluivost monitora je najmanje 600 TVL, a u sluaju kada se koristi raunalni monitor, razluivost ne smije biti manja od 1.300.000 piksela i n ureaj na koji se pohranjuje video zapis mora imati algoritam kompresije takav da ne smanjuje razluivost ispod 400 TVL, a brzina kojom se pohranjuju slike na vrsti disk mora biti najmanje 2 slike u sekundi[6].
SLIKA 4: Detekcija osoba u tienom prostoru, osoba ili predmet zauzima najmanje 10% visine zaslona na monitoru
SLIKA 5: Prikaz osobe zauzima 50% visine zaslona, time je omogueno prepoznavanje poznate osobe
SLIKA 6: Prikaz osobe zauzima 100% visine zaslona, omoguena je identifikacija osobe
3.1. Znaaj irine vidnog polja kamere
Tehnike karakteristike kvalitetne i srazmjerno skupe opreme sustava video nadzora mogu se vrlo lako degradirati nepravilnom primjenom radnih elemenata. Nepravilna primjena mo e se ogledati u neodgovarajuem izvoru rasvjete, te u irini scene koju kamera snima. U sluajevima kada kamera snima preiroku scenu, tehnike karakteristike sustava se umanjuju i sustav postaje uporabno beskoristan [7]. Nerijetko se susreemo sa video nadzornim sustavima koji snimaju scenu iroku preko 90, kako je zorno prikazano na Slici 7. irina scene, kakva je prikazana na slici, ne moe osigurati ni prepoznavanje, ni identifikaciju osobe u nadziranom prostoru. U najboljem sluaju omogueno je detektiranje prisutnost osobe koja se nalazi na drvenoj platformi, pri emu ljudska figura zauzima 5% visine slike. Gusta sjena na sasvim desnom donjem dijelu onemoguiti e detekciju, osim u sluaju ako osoba nosi svijetlu odjeu. Smanjivanjem irine scene na polovicu prethodne (v. Slika 8) vidljivo je da kamera zahvaa manje prostora unutar svog vidnog polja. Na drvenoj terasi ispred bijele zgrade oevidna je mrlja koja ne pripada konstrukciji zgrade... Da li je to ovjek? Daljnjim smanjivanjem irine scene (v. Slika 9) ispunjava se prostor kojega je na prethodnoj slici zauzimala mrlja. Sada se na vie od 5% visine scene, zornije prikazuje ranije uoena mrlja i postoji realna mogunosti detekcije kako je u pitanju ljudsko bie koje sjedi na stolici. Da li je u pitanju muka ili enska osoba jo uvijek nedvojbeno nije mogue utvrditi.
_____________________________________________________
253
SLIKA 7: irina scene 99
Daljnjim smanjivanjem vidnog polja (v. Slika 10) uoava se da postoji odreena, ali ne znaajna mogunost, da ova ena bude prepoznata od strane osoba koje je poznaju. Razmjerno je velika vjerojatnost da nee doi do ispravnog prepoznavanja ukoliko ispitanik poznaje dvije ili vie ena iste boje kose ili sline frizure. Osobne znaajke, primjerice; oi, nos i usta jo uvijek, u dovoljnoj mjeri nisu raspoznatljivi. Smanjenjem vidnog polja na 6 (v. Slika 11) poinju se nazirati detalji bitni za prepoznavanje poznatih osoba: oi sa obrvama, nos i usta. Jo uvijek se ne vide dovoljno otro, ali postoji velika vjerojatnost da bi ispitanik koji dobro poznaje osobu sa slike mogao sa visokim stupnjem sigurnosti utvrditi njen identitet. Uoava se da promatrani entitet zauzima otprilike 50% visine slike. Vidno polje kamere se od poetnih gotovo 100 suzilo na otprilike 2 (v. Slika 12) a osoba zauzima gotovo 100% visine slike prikazane na zaslonu monitora. Model bi posve sigurno bio identificiran od strane osoba koje je dobro poznaju.
SLIKA 12: irina scene 2 40
3.2. Do ivljaj otrine elemenata slike i razluivost optikih elemenata
Za evaluaciju nepokretne slike (fotografije ili jednog zaustavljenog filmskog okvira) dva su bitna imbenika koji utjeu na kvalitetu prikaza slike; strana tehnikog sredstva i evaluacije slike od strane ovjeka. To je razluivost kojom je slika snimljena odnosno reproducirana i otrina kojom je operateri opa aju. Razluivost, odnosno granica razluivosti, govori o tome koliko informacija se nalazi u pojedinoj slici. Koliina takvih informacija nije nu no u vezi sa do ivljajem otrine koju osoba ima prilikom evaluacije slike. Slika 13 lijevo, sastavljena je od dvostruko veeg broja detalja, koji se pojedinano mogu razluiti, tzv. piksela, nego to je to slika na desnoj strani. No ipak, slika na desnoj strani do ivljava se kao otrija. Fini detalji koji ine sliku nisu bitni za percepciju otrine, premda ljudsko oko svojom graom omoguava razluivanje vrlo finih detalja, pa ak i na veim udaljenostima. Dakle, rezoluciju slike i do ivljaj otrine, je potrebno razlikovati, glede toga, to mali detalji koji se na slici mogu razluiti, ne doprinose do ivljaju otrine. Do ivljaju otrine pridonose krupniji detalji,
254
___________________________________________________
oni koji definiraju konture koje slika prikazuje. Do ivljaj otrine slike dobiva se u sluaju kada su takvi detalji prikazani u poveanom lokalnom kontrastu [8].
SLIKA 13: Upravljaki dio studijske kamere
Pojam razluivosti ili rezolucije umnogome je zlorabljen od strane marketinkih odjela proizvoaa konzumne elektronike koji se vole izra avati velikim brojevima. Megapikseli kojima se reklamiraju digitalni foto senzori ili brojevi poput; tisua piksela u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini, kojima se reklamiraju najnoviji monitori, su u stvari brojevi koji oznaavaju format slike, tzv. rezolucija formata, a rezolucija formata je informacija koja oznaava broj piksela ili TV linija koji ine sliku na ekranu. Formati se mogu podijeliti na televizijske i na raunalne formate, to je zorno prikazano unutar Tablice 1.
TABLICA 1: Prikaz razliitih rezolucija formata
Video formaT NTSC PAL HDTV VGA XGA
Opis Format vertikalne rezolucije (Vid. po okviru) Format horizontalne rezolucije (Vid. po okviru)
TV format, SAD, Japan
Europa i J. Amerika
Format digitalne televizije
Raunarski: Video graphic array 480
Raunarski: Extended graphics array 768
525 Ovisno o irini propusnog opsega signala od 320 do 650
625 Ovisno o irini propusnog opsega signala od 320 do 720
1080
1920
640
1024
3.3. Prostorna razluivost i funkcija modulacije prijenosa
Prostorna razluivost oznaava sposobnost nekog vizualnog sustava da razlikuje paralelne linije. to je vie paralelnih linija na jedinici povrine, to je vea prostorna frekvencija. Kod prijenosa analogne slike u digitalni oblik, kao na primjer u sluaju video nadzornih sustava, kada se slika sa analogne kamere dovodi u ureaj za snimanje i zapisuje na vrsti disk, u takvom sluaju va i Nyquist-Shannonov teorem: kontinuirani signal odreene frekvencije treba uzorkovati frekvencijom veom od dvostruke najvee frekvencije toga signala [8]. Najvia korisna prostorna frekvencija pri tome ovisi od udaljenosti promatraa, osvijetljenosti predmeta i od kontrasta. Vei kontrast poveava prostornu razluivost koja se percipira kao otrina. Meusobni utjecaj ovih imbenika interpretira se kao via razluivost. Pod kontrastom se podrazumijeva razlika izmeu najsvjetlijeg i najtamnijeg mjesta na slici.
_____________________________________________________
255
Za odreivanje prostorne rezolucije, uobiajeno se koristi jedinstvena karta za testiranje koja se sastoji od uzoraka crno bijelih linija, tzv. parova linija ili ciklusa. Jedan ciklus je par kojeg ine crna i bijela linija. Umjesto takve specijalizirane karte za testiranje mo e se poslu iti fotografijom dijela stvarnoga svijeta, kako bi sezornije pribli ilo znaenje pojma prostorne rezolucije. Na Slici 14 je vidljivo, kako je sve te e razluiti letvice na ogradi i prostor izmeu njih, a sa poveanjem udaljenosti. Ova pojava, smanjenje razluivosti sa poveanjem udaljenosti je temeljni problem svake fotografije. U prednjem planu slike, gdje letvice i razmaci jo nisu pribli eni jedno uz drugo, glede perspektive, mo e se raspoznati kao razmjerno velika razlika izmeu svijetlih i tamnih dijelova. to su letvice i razmaci u daljini vie primaknuti jedno uz drugo, SLIKA 14: Smanjenje razluivosti sa to se uoava i manja razlika izmeu svjetlijih i poveanjem udaljenosti tamnijih dijelova, odnosno manje je kontrasta reproducirano na slici na tom dijelu povrine. Preciznu vezu izmeu rezolucije i otrine definira funkcija modulacije prijenosa (engl. modulation transfer fuction - MTF), (v. Slika 15). Krivulja MTF opisuje odnos kontrasta i prostornih frekvencija. Na lijevoj strani slike je promatrani uzorak para crne i bijele linije. to je vie crno bijelih linija na istoj povrini, ka e se da je prostorna frekvencija uzorka vea. Sa desne strane slike prikazan je grafopis nakon to proe kroz jedan element video sustava, npr. objektiv. to je via prostorna frekvencija uzorka to se vie smanjuje kontrast nakon prolaska kroz element video sustava, a to je prikazani kontrast na slici manji, to je manji i do ivljaj SLIKA 15: Funkcija modulacije prijenosa (Modulation Transfer Function-MTF) otrine slike [9].
4. Zakljuak
Sustav video nadzora ine kamera, objektiv, ureaj za snimanje i pregled zapisa, te o ienje i monitor. Kljune toke unutar sustava kod kojih se degradacija kvalitete mo e pojaviti, a zatim u znatnoj mjeri utjecati na cijeli sustav su: objektiv, optiki CCD ili CMOS senzor u kameri, sklopovi unutar kamere koji su zadu eni za digitalnu obradu signala, instalacijski materijal kojim se povezuju elementi sustava i njegova podlo nost na utjecaj elektromagnetskih smetnji, sklopovi za analogno digitalnu konverziju u ureaju za snimanje, algoritam kompresije u ureaju za snimanje te monitor za prikaz slike i pregled video zapisa snimljenih dogaaja. Krajnji proizvod rada sustava, zavisno o nje-
256
___________________________________________________
govoj namjeni, je slika prikazana na zaslonu monitora, na kojoj se mogu osobe ili predmeti detektirati, prepoznati i identificirati. ovjek kao krajnji evaluator slike koja nastaje radom sustava video nadzora do ivljava otrinu slike i uoava detalje na slici sukladno svojim psihofiziolokim osobinama. Konstruktivne znaajke elemenata koji ine sustav, a posebno kamere i monitora, neminovno moraju biti prilagoene nainu percepcije ovjeka. Erich Heynacher iz tvrtke Zeiss je 1970. godine dokazao da ljudi jae do ivljavaju krupnije detalje slike koji definiraju konture nego fine detalje. On je utvrdio da povrina ispod krivulje MTF odgovara utisku otrine kojega percipira ljudsko oko. Jednostavnije reeno, to je vea povrina ispod krivulje to je vea percepcija otrine[8]. Percepcija otrine slike ne ovisi samo o rezoluciji. Modulacija (kontrast) na ni im prostornim frekvencijama (dijelovima slike sa krupnijim elementima koji definiraju konture) je va nija. Takvi detalji slike koji definiraju konture, vie pridonose percepciji otrine slike, nego utisak otrine detalja na granici razluivosti. Specijalizirane karte za testiranje prostorne razluivosti imaju uzorke koji omoguavaju testiranje i vertikalne i horizontalne razluivosti. Na temelju tih etalona mo e se zakljuiti da granica prostorne razluivosti le i na mjestu na kojem vie nema dovoljno kontrasta kako bi se razlikovao popunjeni i prazni proctor, odnosno preciznije definirano, u toki grafa prostorne frekvencije u kojoj vie nema dovoljno kontrasta koji bi omoguavao jasno razluivanje tamnog podruja i pripadnog meuprostora.
Literatura
[1] http://en.wikipedia.org/wiki/Closed-circuit_television (preuzeto 05.05.2012.)
[2] Baksa, S.; Baksa, I. & Han i. A: Kognitivno projektiranje video nadzornog sustava, AKD Zatita, Glasnik, Vol. VI (2011), No. 7-8, pp. 6-11. [3] Donevi, R.: Odabir sustava video nadzora sukladno potrebama primjene, A&S ADRIA, listopad,(2011) [4] www.mup.hr, (preuzeto 05.05.2012.) [5] http://www.cognex.com/ProductsServices/Video.aspx?id=7846, (preuzeto 5.5.2012.) [6] Cohen, N.; Gattuso, J. &MacLennan-Brown. K.: CCTV Operational Requirements Manual 2009 Publication, No. 28/09, Home Office Scientific Development Branch, England, (2009) [7] http://imaging.nikon.com/lineup/lens/simulator/index.htm, (preuzeto 05.05.2012.) [8] Kiening, H.: Theory Basics for Motion Picture Imaging, ARRI [9] http://www.microscopyu.com/articles/optics/mtfintro.html, (preuzeto 05.05.2012.)
_____________________________________________________
257
258
___________________________________________________
FUNKCIONALNE STARTER KULTURE ZNAENJE I PRIMJENA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

FUNCTIONAL STARTER CULTURES SIGNIFICANCE AND APPLICATION IN FOOD INDUSTRY
Marijana BLA I1, Sandra ZAVADLAV2
1Veleuilite
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47 000 Karlovac, HRVATSKA, mblazic@vuka.hr 2Pardus, Folnegovieva 10, 10000 Zagreb, HRVATSKA, szavadlav@pardus.hr
Sa etak: Bakterije mlijene kiseline su gram-pozitivne bakterije (s niskim sadr ajem gvanina i citozina u molekuli DNA) koje su prirodno prisutne na supstratima bogatim hranjivim tvarima. Ovi mikroorganizmi su industrijski vrlo va ni i upotrebljavaju se kao starter kulture za dobivanje razliitih fermentiranih proizvoda. Takoer, primjena bakterija mlijene kiseline koje proizvode bakteriocine ili primjena istih preparata bakteriocina mo e poveati zdravstvenu sigurnost tih proizvoda. U novije vrijeme, bakterije mlijene kiseline primjenjuju se kao probiotici i sinbiotici (probiotici u kombinaciji s prebioticima). Kako su zahtjevi potroaa za prirodnim proizvodima, posebno u podruju hrane i dodataka prehrani sve vei, takva je situacija otvorila mogunost primjene probiotika kao funkcionalnih starter kultura u proizvodnji fermentirane hrane. Funkcionalne starter kulture su definirane kao starter kulture koje posjeduju najmanje jedno funkcionalno svojstvo u svrhu poboljanja kvalitete finalnog proizvoda. Osnovni parametri kod primjene starter kultura su sigurnost, tehnoloka uinkovitost i ekonominost. Kljune rijei: bakterije mlijene kiseline, probiotici, starter kulture Abstract: Lactic acid bacteria are gram-positive bacteria (with low content of guanine and cytosine in DNA molecule) that are naturally present in nutrient-rich substrates. These microorganisms are very important in food industry and they are used as starter cultures in the production of various fermented products. Also, the application of lactic acid bacteria that produce bacteriocins or pure bacteriocin preparations may increase the product health safety. Recently, lactic acid bacteria have been used as probiotics and synbiotics (probiotics in combination with prebiotics). As consumer demand for natural products, especially in the field of food and dietary supplements, is constantly increasing, this situation opens the possibility to apply probiotics as functional starter cultures in fermented food production. Functional starter cultures are defined as starter cultures that have at least one functional property used to improve the quality of a final product. Basic parameters for the application of starter cultures are safety, efficiency and technological economy. Keywords: lactic acid bacteria, probiotics, starter cultures
_____________________________________________________
259
1. Uvod
Bakterije mlijene kiseline (BMK) su specifina skupina srodnih bakterija koje rastu u mikroaerofilnim ili u anaerobnim uvjetima, te proizvode mlijenu kiselinu kao krajnji proizvod metabolizma. To su gram-pozitivne, nesporogene, mezofilne, kemoorganotrofne, katalaza-negativne bakterije koje rastu samo na kompleksnim hranjivim podlogama. Karakterizira ih GRAS (engl. Generally Regarded As Safe) status. Vrlo su va ni industrijski mikroorganizmi koji se primjenjuju kao starter kulture za dobivanje razliitih fermentiranih proizvoda. Pojedini predstavnici BMK proizvode bakteriocine to mo e doprinijeti zdravstvenoj sigurnosti fermentiranih proizvoda, te se takvi sojevi BMK, osim kao starter kulture, mogu djelovati i kao biokonzervansi, no va no je naglasiti i znaaj BMK u aromi, teksturi i hranjivim vrijednostima fermentiranog proizvoda. Funkcionalne starter kulture su definirane kao starter kulture koje posjeduju najmanje jedno funkcionalno svojstvo koje poboljava kvalitete finalnog proizvoda [11]. Njihovom primjenom posti e se ujednaenost proizvoda, ali se gubi autentinost tj. izvorna kvaliteta i okus tradicionalnih proizvoda. Primjer tradicionalnog proizvoda je svje i sueni sir. Iako se tradicionalni svje i sueni sir proizvodi spontanom fermentacijom mlijeka djelovanjem BMK, primjena starter kultura omoguuje kontroliranje procesa proizvodnje i dobivanje ujednaene kvalitete sira, a autohtoni sojevi bakterija mlijene kiseline mogli bi doprinijeti ouvanju autohtone arome i teksture.
2. Bakterije mlijene kiseline

2.1. Sistematika bakterija mlijene kiseline
BMK ine specifinu grupu srodnih, nesporgenih, Gram-pozitivnih bakterija. Pojavljuju se u obliku tapia ili koka, rijetko sintetiziraju enzim katalazu, kemoorganotrofi su i rastu na kompleksnim hranjivim podlogama pri mikroaerofilnim, do iskljuivo anaerobnim uvjetima. Kao izvor energije koriste fermentabilne ugljikohidrate. Homofermentativne bakterije mlijene kiseline fermentiraju heksoze u potpunosti do mlijene kiseline, dok heterofermentativne do mlijene kiseline, ugljikovog dioksida, etanola (i/ili octene kiseline), formijata i sukcinata [11]. BMK su dio mikrobne populacije gastrointestinalnog trakta (GIT) zdravih ljudi i ivotinja i ukljuene su u njihov metabolizam. Korisne uinke BMK, unesenih fermentiranim mlijenim proizvodima, na regulaciju crijevne mikroflore, uoio je Metchnikoff poetkom 20. stoljea [10]. Moderna klasifikacija bakterija utemeljena na komparativnim analizama sekvencija 16S ribosomske ribonukleinske kiseline (16S rRNA) je znaajno unaprijedila filogenetiki odnos meu prokariotima, osobito meu BMK. Na temelju 16S i 23S rRNA sekvencijskih produkata razlikuju se dvije linije potomstva Gram-pozitivnih bakterija. Jedna linija se sastoji od Gram-pozitivnih bakterija koje u sastavu DNA sadr e manje od 50% G + C parova baza, takozvana grana Clostridium, dok druga grana rod Actinomyces, obuhvaa bakterije sa sadr ajem G + C parova baza u molekuli DNA u postotku veem od 50%. Prema ovoj podjeli BMK svrstane su u slijedee rodove: Lactobacillus, Leuconostoc, Oenococcus, Pediococcus, Carnobacterium, Streptococcus, Lactococcus, Enterococcus, Vagococcus, Aerococcus, Alloiococcus, Tetragenococcus i Atopobium [5].
260
___________________________________________________
2.1.1. Primjena bakterija mlijene kiseline
Pojedine bakterije mlijene kiseline su znaajne starter kulture za pripremu razliitih fermentiranih proizvoda. Najee se kao starter kulture primjenjuju BMK iz rodova: Lactobacillus, Lactococcus, Streptococcus, Leuconostoc i Pediococcus, a glavni proizvod njihovog metabolizma je mlijena kiselina. Osobito je znaajna primjena bakterija iz roda Lactobacillus u proizvodnji razliitih fermentiranih proizvoda, s naglaskom na fermentirane mlijene proizvode, a i njihova primjena kao probiotika u farmaceutici. Naime, veina probiotikih sojeva upravo je definirana iz Lactobacillus vrsta, te se istra uje uloga razliitih probiotikih sojeva u profilaksi i njihov bioterapijski uinak pri poremeajima crijevne mikroflore u gastrointestinalnom traktu [1]. Zajednika karakteristika ovih bakterija je da imaju antimikrobno djelovanje prema razliitim patogenim mikroorganizmima. Velik broj po eljnih svojstava crijevne mikroflore pripisuje se BMK, odnosno pojedinim vrstama bakterija koje uglavnom pripadaju rodovima Lactobacillus i Bifidobacterium. Po eljno djelovanje BMK na zdravlje domaina u prvom redu obuhvaa: poboljanje metabolizma laktoze, stimulaciju imunolokog sustava, suzbijanje urogenitalnih i crijevnih infekcija (prevenciju kolonizacije patogena mehanizmom kompetitivne ekskluzije), regulaciju koncentracije kolesterola, antitumorno djelovanje, suzbijanje alergijskih reakcija i modifikaciju crijevne mikroflore. Zbog ovih navedenih svojstava, poeljno je primijeniti BMK u prehrani kao funkcionalne starter kulture i u terapeutici kao probiotike, posebno u sluajevima poremeaja ravnote e crijevne mikroflore [5]. Pod pojmom probiotik podrazumijeva se jedna ili vie kultura ivih mikroorganizama koji, primijenjeni u ivotinja ili ljudi, djeluju korisno na domaina, poboljavajui svojstva autohtone mikroflore probavnog sustava domaina [10]. esto iste probiotike kulture, koje prehrambene tvrtke nazivaju funkcionalnim dodacima hrani, farmaceutska industrija naziva nutraceuticima [8]. Nekoliko preglednih znanstvenih radova detaljno opisuje fizioloku aktivnost i mehanizam djelovanja probiotika kao i rezultate provedenih klinikih istra ivanja koja potvruju korisne znanstvene uinke probiotika [2] [10] [7] [11] [12].
2.2. Starter kulture
U poetku su se fermentacijski procesi (alkoholno vrenje, octeno vrenje i mlijenokisela fermentacija) uglavnom koristili za zatitu hrane od biljnih i ivotinjskih nametnika. Razvojem toplinske sterilizacije i rashladnih sistema fermentacijski procesi su izgubili va nost u ouvanju hrane od kvarenja. Meutim, tijekom godina, ljudi su nauili kontrolirati te procese, tako da fermentirana hrana i danas zauzima va no mjesto meu prehrambenim proizvodima [4] [9]. Pri fermentaciji hrane se kao starter kulture ee koriste bakterije i kvasci, nego plijesni. Meu bakterijama su najva nije bakterije mlijene kiseline. U Tablici 1 su navedeni proizvodi dobiveni fermentacijom pomou BMK. Neki proizvodi su dobiveni samo mlijeno kiselom fermentacijom s BMK, a neki kombinacijom razliitih vrsta mikroorganizama [3] [9].
_____________________________________________________
261
TABLICA 1: Primjena starter kultura pri proizvodnji fermentirane hrane na europskom tr itu [3] [9]
Mikroorganizmi uz BMK Fermentirani proizvod Sirovina Bak. Kv. P S.K.
Kiseli kupus Razliito povre Masline Sok od povra Sojini proizvodi Umak od soje Kiselo tijesto Kakao Kava Vino Pivo Suha kobasica Jogurt Sir Maslac Sirevi s plemenitim plijesnima
Kupus
+ +
Zelene i crne masline Razliito povre Sojini proteini Soja u zrnu Penino i ri ino brano A * * * * Gro e Slad Meso razliitih ivotinja Mlijeko Mlijeko Vrhnje Mlijeko * D B * * *
+ ++ +++
++
+++ +++ C +++ +++ +++ +++
Bak. bakterije; Kv. kvasci; P plijesni; S.K. upotreba starter kultura (+, rijetko; ++, esto; +++, uvijek); A bakterije octene kiseline; B mikrokoki i stafilokoki; C razlikuje se ovisno o zemlji proizvodnje; D propionske bakterije
2.2.1. Funkcionalne starter kulture
Prirodne fermentacije su spontani procesi uzrokovani mikroorganizmima prisutnim na sirovinama ili u okoliu, koje ljudi u davna vremena nisu znali objasniti. No, ve tada su razvijene starter kulture sline dananjima. U posebnim zemljanim kacama se fermentirao kupus mikroorganizmima prisutnima u porama kaca. Od doba Pasteura je bilo poznato da prirodna fermentacija ovisi o autohtonoj mikroflori prisutnoj na namirnicama. Na temelju te injenice istra ivali su se mikroorganizmi prikladni za fermentaciju odreene hrane. Christian Hansen je 1890. godine prvi izolirao poseban kvasac koji se koristio u pivarskoj industriji. Na taj nain je stvorena prva starter kultura [9]. Funkcionalne starter kulture mo emo definirati kao kulture koje posjeduju barem jedno nasljedno, funkcionalno svojstvo s ciljem poboljanja kvalitete proizvoda. Pripravci upotrijebljeni kao starter kulture klasificiraju u tri kategorije: 1. Nedefinirane kulture koje se u mljekarstvu nazivaju kulture mjeovitih sojeva. Ovi starteri se zasnivaju na koritenju fermentiranog supstrata uzetog iz procesa koji je rezultirao dobrom kvalitetom konanog proizvoda. 2. Starter kulture koje sadr e jedan soj. 3. Starter kulture koje sadr e vie sojeva iste vrste.
262
___________________________________________________
Uz starter kulture, koriste se i tzv. back slopping kulture u fermentacijskim tehnologijama. Ovaj proces se zasniva na kontinuiranoj inokulaciji nove ar e s gotovim proizvodom iz prethodne ar e (postupka). Tablica 2 daje pregled tipova starter kultura koji se koriste u razliitim fermentacijama [3] [9].
TABLICA 2: Tipovi starter kultura koji se primjenjuju u razliitim fermentacijama [3] [9]
Fermentirani proizvod Starter kulture koje sadr e jedan soj Starter kulture koje sadr e vie sojeva iste vrste Kulture mjeovitih sojeva Back slopping
Kiseli kupus Razliito povre Sok od povra Sojini proizvodi Vina Suha kobasica Mlijeni proizvodi Kiselo tijesto
+ + + + + + + +
+ + + +
+ +
+ + (-) +
-, ne primjenjuju se; +, primjenjuju se
2.2.2. Zahtjevi za izbor starter kultura Osnovni parametri va ni kod primjene starter kultura su sigurnost, tehnoloka uinkovitost i ekonominost (v. Tablica 3). Specifini parametri su na primjer poboljanje hranjive vrijednosti proizvoda, kontrola intestinalnih infekcija, poboljanje probavljivosti laktoze, kontrola nekih tipova raka i kontrola razine kolesterola u serumu [6].
TABLICA 3: Opi kriteriji za izbor starter kultura [4] [9]
Starter kulture ne smiju bit patogene ili toksine 1. Sigurnost Priprava starter kultura mora biti provedena pod strogo kontroliranim aseptinim uvjetima Starter mikroorganizmi moraju dominirati nad spontanom mikroflorom 2. Tehnoloke karakteristike Starter mikroorganizmi moraju biti metaboliki aktivni Tijekom tehnolokog postupka proizvodnje starter kultura ne smije doi do kontaminacije Uzgoj starter kultura mora biti isplativ s ekonomskog aspekta 3. Ekonominost uvanje starter kultura mo e biti provedeno metodama smrzavanja ili liofilizacije s minimalnim gubitkom metabolike aktivnosti kulture Va na svojstva starter kultura moraju biti stabilna pod definiranim uvjetima uvanja tijekom nekoliko mjeseci
Tijekom odabira starter kultura treba sagledati brojne aspekte, kao to su karakteristike sirovine, primijenjena tehnologija, eljena metabolika aktivnost i eljene karakteristike konanog proizvoda [9].
_____________________________________________________
263
3. Zakljuak
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), stanje s antibiotikom rezistencijom je alarmantno. Stoga, znanstvena zajednica, unazad desetak godina, intenzivno istra uje naine za ouvanje zdravlja to bi smanjilo uporabu antibiotika, a samim time i porast antibiotike rezistencije. Primjena probiotikog i prebiotikog koncepta te funkcionalnih starter kultura nudi rjeenje za smanjenje antibiotike rezistencije. Na temelju najnovijih spoznaja iz funkcionalne i komparativne genomike, provode se istra ivanja funkcionalnih aspekata probiotikih sojeva, razvijaju se nove aplikacije bakterija mlijene kiseline u suzbijanju glavnih izvora kontaminacije hrane - biofilmova patogenih mikroorganizama na povrini biljnih i animalnih sirovina za proizvodnju hrane.
Literatura
[1] Coutinho, H.D.M., Lobo, K., Bezerra, D.A.C., Lbo, I. (2008) Peptides and proteins with antimicrobial activity. Indian J. Pharmacol. 40, 3-9 [2] Goldin B. R., Gorbach, S.L. (1992) Probiotics for humans. U: Probiotics The Scientific Basis, R. Fuller (ured.), Chapman and Hall, London, str. 355-376 [3] Hammes, W.P. (1990) Bacterial starter cultures in food production. Food Biotechnol. 4, 383-397 [4] Holzapfel, W.H., Hammes, W.P. (1989) Diebedeutung moderner biotechnologischer Methoden fr die Lebensmittelherstellung. U: Biotechnologie in der Agrar-und Ernhrungswirtschaft Berichte ber Landwirtschaft, 201, Sonderheft, V.P. Parey (ured.), Hamburg i Berlin [5] Kos, B. (2001) Probiotiki koncept: in vitro istra ivanja s odabranim bakterijama mlijene kiseline. Disertacija, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu [6] Marshall, V. M. E., Henry, C. J. K. (1990) Nutritional benefits of food biotechnology-the microorganisms contribution. U: Processing and Quality of food. 2., P. Zeuthen, J.C. Cheftel, C. Ericsson, T.R. Gormley, P.Linko, Paulus, K. (ured.), Food Biotechnology: Avenues to Healthy and Nutritious Products, Elsevier Applied Science, London i New York [7] Reid, G. (1999) Testing the Efficacy of Probiotics. U: Probiotics. A Critical Review, G. W. Tannock (ured.), Horizon scientific press, England, str. 129-140 [8] Sleator, R.D., Hill, C. (2008) New frontiers in probiotic research. Lett. Appl. Microbiol. 46, 143-147 [9] ukovi, J. (2005) Fermentacija kiselog kupusa, predavanja iz kolegija Probiotici i starter kulture, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu [10] ukovi, J. (1996) Rast i probiotiko djelovanje odabranih bakterija mlijene kiseline. Disertacija, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu [11] ukovi, J., Kos, B. (2001) Interna skripta iz kolegija Probiotici i starter kulture, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu [12] ukovi, J. (2009) Probiotici kao ivi lijekovi, predavanje iz kolegija Probiotici i starter kulture, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
264
___________________________________________________
OPASNE RADNE TVARI U PROCESU PRANJA FERMENTORA

HAZARDOUS SUBSTANCES IN THE PROCES OF WASHING FERMENTORS
Zlatko JURAC1, Kristina STANIA2, Maja MATELJAN3
1Veleuilite 2Studentica,
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA Miroslava Krle e 87, 47000 Karlovac, HRVATSKA 3Studentica, Domagojeva 14, 47000 Karlovac, HRVATSKA
Sa etak: Glavni dio rada odnosi se na proces pranja fermentora, na opasne tvari koje se koriste za pranje fermentora, te na nain pranja fermentora, kao i na zatitnu opremu i sredstva koja se koriste pri pranju. Zbog osjetljivosti poslova i moguih opasnosti pri radu sa opasnim tvarima, te njihovom zbrinjavanju, vri se stalna edukacija zaposlenika, a samim time se broj nesrea i ozljeivanja svodi na najmanji mogui broj. Kljune rijei: opasne radne tvari, pranje, fermentor Abstract: The main part of the thesis applies to the process of cleaning fermentors, the hazardous substances used for cleaning fermentors, and the way of cleaning fermentors, as well as protective equipment and devices which are used in washing. Due to the sensitivity of jobs and possible hazards when working with hazardous substances and their disposal continuous education of employees should be carried out, and as a result the number of accidents and injuries is reduced to the smallest p number possible. Keywords: hazardous substances, washing and cleaning, fermentor
1. Uvod
Povijest Karlovake pivovare
Karlovaka pivovara imenom i prezimenom uvijek vezana uz Karlovac, najstarije je karlovako poduzee. Pivo se u Karlovcu pije stoljeima ali je manje poznato da se proizvodilo i davno prije nastanka dananje Karlovake pivovare. Po istra ivanjima profesorice Marinke Mu ar, najstariji dokazani trag pivarstva u Karlovcu vodi u 1779. godinu. Zna se takoer da su krajem 18. stoljea na Dubovcu dr ali pivovaru Antun i Apolonija Koler. Nadalje karlovaki graditelj Johan Stiller projektirao je 1789. godine pivovaru i gostionicu u Karlovcu, a taj plan se mo e vidjeti u Dr avnom arhivu u Budimpeti. Temeljitija ispitivanja povijesne grae i sauvanih dokumenata moglo bi tradiciju Karlovake pivovare pomaknuti za tono 75. godina unazad, umjesto u 1854. u 1779. godinu [1]. Ve 1918. godine osjea se porast potronje piva, a tadanji kapacitet bio je 1600 hl piva godinje. Prva rekonstrukcija izvrena je tek 1929. godine izgradnjom varionice, kotlovnice, te punionice boca i baava ime se posti e kapacitet od 20000 hl piva, a u sladari 400 tona slada.
_____________________________________________________
265
Otprilike sa tim kapacitetima Karlovaka pivovara je doekala zavretak Drugog svjetskog rata. Tehnologija je bila zastarjela, a strojevi dotrajali. Kolektiv sa 120 radnika naao se pred odlukom ili rekonstruirati i modernizirati pivovaru ili obustaviti proizvodnju. Radnici su se odluili za rekonstrukciju. Sav dohodak i amortizacija ili su za obnovu tvornice, uz svjesno odricanje na konto osobnih primanja i drutvenog standarda zaposlenih ali rezultati nisu izostali. Godine 1950. pivovara je predana na upravljanje radnicima. Pristupa se rekonstrukciji i kroz deset godina proizvodnja se podvostruila tako, da 1960. godine iznosi 50.000 hl godinje. Uoivi takovo stanje i zahvaljujui znatnijim sredstvima amortizacije i dohotka, koja su ulo ena u drugu rekonstrukciju pivovara je u 1963. godini realizirala proizvodnju od 250.000 hl piva. Dakle, u 20 godina kapaciteti su poveani za 12 puta i taj podatak najbolje govori o proizvodnoj i poslovnoj ekspanziji Karlovake pivovare. Samo 5 godina kasnije uz znatna ulaganja pivovara je sa svojim proizvodnim kapacitetima od 500.000 hl piva, ulazi u drutvo najveih proizvoaa piva u bivoj Jugoslaviji [1]. Od 1. travnja 2003. Karlovaka pivovara je postala lanicom Heineken grupacije, vodeeg proizvoaa piva i tr inog lidera u Europi. Na hrvatskom tr itu piva Karlovaka pivovara nalazi se na drugom mjestu, dok je zadr an primat u izvozu.
2. Tehnoloki proces proizvodnje piva

2.1. Kemijski sastav i karakteristike piva
Glavni sastojci gotovog piva su: voda, alkohol, CO2 i ekstrakt. Ovisno od vrste piva sadr aj alkohola u pivu kree se od 2-6%. U pivu normalno ima 0,30-0,40% CO2. Prisutnost CO2 povoljno djeluje na okus, daje svje inu, a predstavlja i va nu komponentu za pjenuavost piva. Sposobnost zadr avanja pjene ovisi o koliini i kemijskom sastavu ekstrakta. Od piva se tra i da pri punjenju u au pjeni, tako da se gusta i vrsta pjena zadr i na povrini. Mjehurii CO2 koji se di u od dna prema povrini poma u u odr avanju pjene. Ekstrakt piva prete no ine ugljikovi hidrati i manja koliina proteina, aminokiselina, glicerina i sastavnih dijelova hmelja. Od sastava ekstrakta zavisi punoa okusa piva. Kemijski sastav ekstrakta ne ovisi samo od vrste slada nego i o nainu proizvodnje sladovine i voenja fermentacije, odnosno stupnju konanog pred vrenja na kraju fermentacije.
2.2. Osnovne karakteristike proizvodnje piva
Prema starim iskopinama i zapisima arheolozi su ustvrdili da su stari Babilonci proizvodili pivo i domainstvu jo 7.000 godina pr.n.e. Imali su 16 vrsta piva, a za vrenje su koristili jemeni eer i penicu. Odavde se proizvodnja piva prenijela u stari Egipat, Perziju i druge zemlje. U tim vremenima pivo se proizvodilo iz eera ali bez hmelja, tako da je dobiveni proizvod bio kiseo. Tada su u pivo dodavali razliite trave, lupin, glog i dr. Primjena hmelja predstavlja va no otkrie, a prvi put se poinje koristiti u Rusiji. Tehnologija proizvodnje piva obuhvaa: 1. proizvodnja sladovine; 2. glavno i naknadno vrenje; 3. bistrenje i istakanje piva.
266
___________________________________________________
SLIKA 1: Shematski prikaz proizvodnje piva
Proizvodnja sladovine mo e se podijeliti na sljedee faze: 1. drobljenje slada; 2. ekstrakcija slada; 3. kuhanje i hmeljenje slada; 4. bistrenje i hlaenje sladovine. Osnovnu tehnologije dobivanja, piva sainjava alkoholno vrenje. Proces vrenja je ivotna pojava disanja kvasaca, kada dolazi do razgradnje eera u alkohol [2]. Uzronici vrenja mogu biti: kvasci, bakterije i plijesni. Za proizvodnju piva slu e pivski kvasci. To su jednostanini organizmi koji se razmno avaju pumpanjem. U pivarstvu se dijele na pahuljaste i prakaste. Pahuljasti imaju ni i stupanj vrenja sladovine jer s zgruavaju i imaju manju kontaktnu povrinu sa sladovinom. Prakasti kvasci imaju vii stupanj vrenja sladovine jer je vea kontaktna povrina sa sladovinom. Za naknadno vrenje karakteristina je lagana fermentacija eera pri kojoj se odigravaju isti procesi, kao kod glavnog vrenja ali oni teku sporije. Brzina biokemijskih reakcija se smanjuje uslijed ni ih temperatura i manjeg broja stanica kvasaca, jer se glavni dio kvasaca uklanja po zavretku glavnog vrenja. Dva su osnovna postupka bistrenja piva: separacija piva i filtracija piva Bistrenje piva na separatoru odvija se na bazi centrifugalne sile. Krute estice se izdvajaju uslijed centrifugalne sile, pa na taj nain dolazi do stvaranja taloga koji se nakon nekog vremena izbacuje. Osnovna prednost filtracije je mogunost otrije filtracije i postizanje vee bistrine piva. U veini sluajeva estice zamuenja su male, pa je potrebno stvoriti porozni sloj koji e zadr ati estice prilikom filtracije. Za filtriranje se obino koriste ploasti filtri. Filtrirano pivo dolazi u tankove pod pritiskom u kojima se treba zadr ati 8-12 sati prije punjenja. Ohlaeno pivo puni se pod barometarskim tlakom, a pod time se podrazumijeva konstantni postotak CO2, kojim se omoguuje normalno punjenje piva i koji spreava gubitak CO2 i oksidaciju piva.
_____________________________________________________
267
3. Opasne radne tvari u procesu pranja fermentora [3, 4]

TABLICA 1: Sastav NaOH, natrijev hidroksid
Kemijski naziv CAS broj EU broj Koncentracija % Skupina otrovnosti Stupanj opasnosti
Natrijev hidroksid
1310-73-2
215-185-5
20-50
II
Osobna zatitna oprema: n gumene rukavice, zatitne naoale, gumene izme, zatitno odijelo; n zatitna oprema od ogranienog materijala (ko a, vuna) ne smije se upotrijebiti.
TABLICA 2: Sastav DIVO 109, tekua smjesa neopasnih tvari i slijedeih bitnih sastojaka
Bitni sastojci % Oznaka R-grupa Skupina otrovnosti
Fosfonati Neionski tenzidi EDTA. Na-sol
<5 <5 5-15
Xi Xi Xn
41 36/38 22-36-52/53
III
Divo 109 je aditiv za ienje spremnika s otopinama natrijevog- hidroksida, a spreava pjenjenje lu ine, prilikom CIP postupaka, u koncentraciji 0,3-0,6% sa 2% NaOH. n agregatno stanje tekuina, blijedo ute boje; 3 n specifina te ina 1,139 g/cm . Osobna zatitna oprema: n zatitno odijelo, gumene izme, gumene rukavice, titnik za oi i lice, naoale. Tekua smjesa neopasnih tvari i slijedeih bitnih sastojaka prikazana je u Tablici 3.
TABLICA 3: Sastav BRUSPRAY ACID
Bitni sastojci % Oznaka R-grupa Skupina otrovnosti
Fosfatna kiselina Neionski tenzidi
30-40 <5
C Xi
34 36/38
II
Opis proizvoda Bruspray Acid je bezbojna tekuina, jako oksidacijsko sredstvo, burno reagira s veinom metala, nagriza beton, organske materijale i dr. Efikasno otapa mlad pivski kamenac, a namijenjen je za niskotlano ienje tankova, u koncentraciji 1%. n agregatno stanje tekue; 3 n specifina te ina 1,37 g/cm ; n Ph vrijednost 1,3; n toka vrenja 100C. Osobna zatitna oprema: n zatitno odijelo, plastine ili gumene rukavice, titnik za lice, naoale.
268
___________________________________________________
TABLICA 4: Sastav DIVOSAN ACTIV

Naziv sastojka % Oznak a Oznaka upozorenja Skupina otrovnosti
Peroksiacetatna kiselina Vodikov peroksid Acetatna kiselina
1-5 15-30 5-15
C,O,N C,O C
R7-10-20/22-35-50 R8-34 5-15
II
Divosan Activ je visoko djelotvorno oksidirajue sredstvo za dezinfekciju na bazi perokosiacetatne kiseline sa irokom primjenom u prehrambenoj industriji, industriji napitaka i mljekarskoj industriji. Koristi se kao sredstvo za dezinfekciju protiv svih vrsta mikroorganizama, ukljuujui bakterije, kvasce, spore i viruse. Koncentracija se u koncentraciji od 0,1-4%.
TABLICA 5: MDK opasnih radnih tvari
Naziv opasne tvari MDK ppm mg/ m3
Vodikov peroksid Acetatna kiselina
2 15
2,8 37
Osobna zatitna oprema: n zatitne rukavice, naoale, zatitno odijelo, izme gumena pregaa
4. Proces pranja fermentora [5, 6, 7]

ienje i dezinfekcija imaju va nu ulogu u proizvodnji piva, jer mogunost infekcije je jako velika. U proizvodnji piva postoje pogodni mediji, kao to su: zrak, voda, jeam, slad, hmelj i kvasac, koji mogu uzrokovati kvarenje i infekcije gotovog proizvoda, ali i izvori infekcija mogu biti i u samom pogonu. Oni se javljaju na dijelovima tehnike opreme koji su teko dostupni za ienje i gdje zaostaju razni sirovinski materijali, koji predstavljaju centar infekcije i od kuda se zaraza iri. Da bi se sprijeilo takvo irenje infekcije svi strojevi i cjevovodi moraju biti takve konstrukcije i polo aja da se mogu temeljito lako istiti, te da nema zaostajanja u mrtvim kutovima. Ako to nije mogue tada takve nepovoljne dijelove treba uoiti i na njih obratiti posebnu pozornost prilikom ienja, jer se u protivnom mo e dogoditi velika kontaminacija i materijalni gubici. Kako sladovina iz varionice izlazi gotovo sterilna treba u fermentorima osigurati minimalnu mogunost kontaminacije, a to se posti e kvalitetnim provoenjem CIP postupaka, te samom konstrukcijom i koritenjem materijala u izradi tehnike opreme. Fermentori su izraeni od nehrajueg elika ili drugih metalnih materijala koji su otporni na djelovanje dezinfekcijskih sredstava, te ne utjeu na sam tijek fermentacije i kvalitetu proizvoda. Glavna metoda ienja u dananjim modernim pivovarama je CIP (cleaning in place). Glavna odlika CIP metode je ta to je to automatizirana, brza, efikasna i jeftina metoda koja ne zahtjeva otvaranje i ponovo sastavljanje opreme, te se nakon ienja stvaraju
_____________________________________________________
269
gotovo sterilni uvjeti. CIP sustav pru a vrlo veliku sigurnost pri radu jer se ne dolazi u direktan dodir sa kemijskim sredstvima koja slu e za ienje. CIP sustav sastoji se od stanice u kojoj se pripremaju kemijska sredstva, a to su: otopina lu ine, kiseline, te sustava cjevovoda koji su spojeni sa tehnolokom opremom. Kemijska sredstva kroz sustav cirkuliraju pomou pumpi i komandne ploe, preko koje se upravlja postupkom. Pranje samih fermentora se odvija preko niskotlanih rotirajuih glava za prskanje koje se nalaze na glavi ili dnu fermentora. Kemijska sredstva koja se koriste za pranje i dezinfekciju mogu biti razliita, ovisno o cilju ienja, materijalu koji je upotrijebljen u izradi opreme, a najee mogu biti slaba ili jaka lu ina, odnosno kiseline, a nalaze se u tankovima, prikazano na Slici 2.
SLIKA 2: Tankovi za kemikalije
Vrijeme trajanja procesa pranja ovisi o oneienju i vrsti samog kemijskog sredstva, te se mo e programirati tako da najbolje zadovoljava korisnika. Sredstva koja se koriste moraju: n se brzo otapati i odstranjivati sve taloge koji potjeu od pjene, kvasaca, proteina i sl.; n biti indiferentna i nekorozivna prema materijalima fermentora i cjevovoda; n imati visoku sposobnost apsorpcije neistoa i dobru mo kvaenja; n ne smiju se pjeniti niti stvarati taloge. Iz ovog proizlazi da je mogunost dobivanja kvalitetnog i dobrog proizvoda jedino mogue odr avanjem besprijekorne mikrobioloke istoe u pogonu, koja se odr ava kvalitetnim i pravilnim upravljanjem CIP metode ienja.
4.1. Osobna zatitna oprema za rad u CIP-u i tehnike mjere zatite
Od osobnih zatitnih sredstava i opreme za siguran rad prilikom manipulacije sa kemikalijama koriste se zatitne rukavice, zatitne naoale ili vizir, gumene izme, radno odijelo, a po potrebi i gumeno odijelo. Proces pranja je automatiziran, a kao dodatna mjera zatite postavljeni su tuevi za oi.
270
___________________________________________________
5. Zakljuak
Proces pranja CKT ili fermentora je automatiziran proces i prilikom rada se koriste agresivne kemikalije sa kojima treba postupati pa ljivo i raditi po uputama koje su naznaene. Uz koritenje osobnih zatitnih sredstava, i pravilan rad po prilo enim uputama, mogunost ozljeivanja kod ovog procesa je svedena na minimum.
Literatura
[1] Povijest Karlovake pivovare 1854-1992 [2] Pivarski prirunik Karlo tefani, Vladimir Mari Jugoslavensko udru enje pivovara, Beograd, 1990. [3] Temeljni pojmovi iz toksikologije Franjo Plavi, Alka Wolf-oporda, Zdravko Lovri, Zagreb, 1990. [4] Zakon o kemikalijama NN 150/05, NN 53/08 [5] Interni propisi za rad sa opasnim sredstvima, Karlovaka pivovara [6] Zakon o zatiti na radu, NN 114/03, NN 86/08 [7] Zakon o zatiti okolia, NN 110/07, NN 114/08
_____________________________________________________
271
272
___________________________________________________
OPASNE RADNE TVARI

REGARDING DANGEROUS REFRIGERANTS
Zlatko JURAC1, Vuk ZLATAR2, Vedran JURAC3
1Veleuilite 2Biotron
u Karlovcu, Trg J. J. Strosmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA d.o.o., Pogon Ozalj, Karlovaka cesta 124, Ozalj, HRVATSKA 3Opa bolnica Karlovac, Andrije tampara 3, 47000 Karlovac, HRVATSKA
Sa etak: U ovom radu smo nastojali iznijeti barem dio problematike opasnih radnih tvari, s obzirom na njihov tetan utjecaj na zdravlje zaposlenika, te njegov radni okoli. Kako su takve tvari, bilo da se radi o kemijskim tvarima ili biolokim agensima, neminovno osnova ili barem dio mnogih tehnolokih procesa, jedino pravilnom uporabom istih mogu se smanjiti negativne popratne pojave. Stoga treba naglasiti da ovdje veliku ulogu imaju strunjaci iz podruja zatite na radu koji provedbom pravila i danih propisa, te svojim strunim profesionalnim radom, doprinose smanjenju rizika od moguih tetnih djelovanja razliitih tvari. Kljune rijei: opasne radne tvari, radni okoli Abstract: In this paper, we have tried to introduce at least a part of the problem regarding dangerous refrigerants due to their harmful effects on health of employees and their working environment. As these substances are inevitably basis or at least a part of many technological processes, only their proper use may reduce negative side-effects. Therefore, it should be noted that the great role here is lead by the experts in occupational safety, and implementation of rules and regulations provided, who with their professional work can contribute in reducing the risk of possible harmful effects of various substances. Keywords: regarding dangerous refrigerants, working environment
1. Uvod
Kemijske tvari su neminovno sastavni dio naeg ivota, koje svojom primjenom potpoma u mnoge od naih aktivnosti, kontroliraju stadije raznih bolesti, poveavaju poljoprivrednu proizvodnju te su vrlo esto osnova mnogih tehnolokih procesa. Ukoliko se ne upotrebljavaju pravilno, u znatnoj mjeri ugro avaju nae zdravlje i okoli. Kemijske tvari mogu zagaditi zrak, vodu i hranu, natetiti umama, jezerima, razarajui floru i faunu mijenjajui ekosustave. Ako smo prisiljeni koristiti opasne tvari i istovremeno sauvati zdravlje zaposlenika koji njima rukuju i zatititi ovjekovu okolinu, namee se potreba racionalnijeg, sigurnijeg i organiziranijeg koritenja tih tvari smanjujui tako negativne popratne pojave.
_____________________________________________________
273
2. Definicije i podjela opasnih radnih tvari

Pod pojmom opasne ili tetne radne tvari podrazumijevaju se sve one tvari koje za vrijeme proizvodnje, rukovanja, transporta, skladitenja ili koritenja, isputaju ili stvaraju infektivne, iritirajue, toksine ili druge tetne praine, dimove, magle, pare ili vlakna, u koliinama koje mogu dovesti do oteenja zdravlja osoba koje s njima dolaze u dodir [1] S obzirom na svojstva i nain djelovanja sve tetne i opasne tvari mogu se podijeliti u sljedee grupe: n otrovne tvari; n agresivne ili nagrizajue tvari; n lako zapaljive ili eksplozivne tvari. Tvari tetne za zdravlje su sve one tvari koje su otrovne, nagrizajue, zaguljive, nadra ujue, kancerogene, mutagene, teratogene, kronino tetne, fibrogene, radioaktivne, infektivne ili one koje imaju druga za zdravlje tetna djelovanja. U grupu otrovnih tvari spadaju i neki metali (olovo, iva, kadmij), zatim neki pesticidi, te plinovi kao to su CO 2, arsenovodik, cijanovodik itd. U grupu agresivnih tvari spadaju kiseline (sulfatna, kloridna) i lu ine (natrijeva, kalijeva). Agresivne tvari mogu izazvati teka oteenja ko e, oiju, dinih putova i probavnih organa. U grupu lako zapaljivih tvari ubrajaju se neki industrijski plinovi (propan, butan, acetilen), te veliki broj organskih otapala i razrjeivaa (benzen, alkoholi, ester, eter). Pored toga to su lako zapaljive tekuine mnoga organska otapala su i otrovna. Drugo svojstvo je da djeluju na ko u, te na ivani sustav. Pored navedenih tetnosti u radnim prostorima pojavljuju se i bioloke tetnosti. To su virusi, bakterije, paraziti, gljivice, insekti i razne tvari organskog porijekla koji uzrokuju profesionalna oboljenja karakteristina za pojedina zanimanja. Pri proizvodnji, preradi i koritenju opasnih tvari primjenjuju se mjere i normativi zatite na radu, te mjere i normativi propisani posebnim propisima i odgovarajuim hrvatskim normama u pogledu manipulacije, pakiranja, oznaavanja, smjetaja i uvanja opasnih tvari [2].
3. Skupine koje uzrokuju rizike na zdravlje

Praina mo e biti vrlo tetna, a opasnost zavisi o vrsti materijala u praini te koliini i veliini estica. to je estica manja ulazi dublje u plua s udahnutim zrakom pri tome zaobilazei obrambeni sustav plua. Takve se vrste praina mogu nagomilavati du e vrijeme u pluima i uzrokovati pneumokoniozu*. To su prvenstveno praine koje sadr e kristalni silicij (pijesak, neke vrste kamena, mnoge rude, beton, keramika i sl.) ili azbest. Azbest je prirodno mineralno vlakno vrlo otporno na vatru i kemikalije. Zato se prijanjih godina esto upotrebljavao u materijalima za izolaciju, zatitnim tepisima i odijelima. Unato svim pozitivnim karakteristikama, azbest ima i negativna obilje ja. Opasan je za zdravlje i ivot ovjeka, a istra ivanja su pokazala da dulji kontakt s njime izaziva teke kronine bolesti i smrt. Azbest se upotrebljava u razliitim granama proizvodnje. Zbog velike smrtnosti i obolijevanja od azbestoze, strunjaci Svjetske zdravstvene organizaci*
Pneumokonioza - profesionalna bolest plua uzrokovana udisanjem estica fibrogene mineralne praine, a uzrokuje smanjenje kapaciteta plua. ___________________________________________________
274
je (WHO), Meunarodne organizacije rada (ILO) i Meunarodne agencije za istra ivanje rada (REC) predlo ile su prekid uporabe azbesta krajem 80ih godina [1]. Azbestoza je bolest koja nastaje udisanjem azbestne praine. Azbest mo e uzrokovati razne bolesti, kao to su maligne bolesti plua. Ne postoji stupanj izlo enosti koji se mo e tretirati sigurnim. Posljedice od ove bolesti e i nakon zabrane proizvodnje, prometa i uporabe azbesta biti jo nekoliko desetaka godina. Zabrana proizvodnje, prometa i uporabe azbesta ne znai puno ako se ne dekontaminira podruje oneienja. * Dimovi metala uzrokuju oteenje zdravlja, a neminovno se pojavljuju prilikom zavarivanja kada je radnik izlo en osim dimovima i toksinim plinovima, krutim esticama i praini. Dimovi su vrste estice koje nastaju kondenzacijom iz plinovitog/parnog stanja u termikim procesima koje mo e pratiti proces oksidacije. U atmosferi dimovi se ponaaju kao plinovi. Nakon hlaenja nastaju estice promjera 0.01-0.5 m. Plinovi se definiraju kao agregatno stanje tvari koja ne posjeduje vlastiti oblik i volumen, ve ispunjava prostor u kojem se nalazi. Oni se brzo i lako apsorbiraju u sistemsku cirkulaciju ovjeka preko velike povrine plua od oko 80 etvornih metara, koju ini pribli no 300 milijuna alveola. U mnogo sluajeva ve tada je dolo do kobnih posljedica na izlo enu osobu. Plinovi mogu imati nadra ujue djelovanje ili ulaze u krvotok i uzrokuju unutarnja oteenja. Sumporni dioksid (SO2), duini oksidi, klor (Cl) i amonijak (NH3) su otrovni plinovi koji djeluju nagrizajue i iritirajue na respiratorni sustav, a koriste se u velikim koliinama u industriji. Fozgen (COCl2) nastaje kada otapala koja sadre klor dolaze u kontakt s vruim povrinama ili plamenom. Fozgen mo e biti smrtonosan i prije nego li se zamijeti njegov miris. Neki plinovi prodiru kroz ko u kao npr. cijanovodik (HCN). Otapala su u veini sluajeva tekue organske kemikalije. Upotrebljavaju se da otope druge tvari osobito masti, koje su netopive u vodi. Mnoga od njih brzo hlape na sobnoj temperaturi, a s obzirom da se radi o zapaljivim parama, postoji velika opasnost od zapaljenja. Pare se kreu u struji zraka i mogu se zapaliti i na udaljenom mjestu od samog izvora. Udisanje je najei nain ulaska para u tijelo, a neka od njih mogu prodrijeti i kroz ko u. Ulaskom u krvotok prodiru do drugih organa poput mozga, jetre, bubrega, kotane sr i ili ivanog sustava te uzrokuju potekoe i oteenja. Metali ulaze u tijelo u obliku praine i dimova kod proizvodnih procesa poput bruenja, zavarivanja i sl. ili ak kroz ko u. iva je prisutna u mnogim pesticidima i kupkama za obradu. U okoliu se mo e akumulirati u ribama. Poto isparava na sobnoj temperaturi mogua su otrovanja ukoliko se udahnu njene pare, a izlo ena osoba mo e imati tetne posljedice na ivani sustav. Olovo se upotrebljava u proizvodnji akumulatora, stakla, u rudarstvu te tiskarama. eline konstrukcije se zatiuju antikorozivnim bojama koje sadr e olovo. Ono se, primjerice, oslobaa prilikom zavarivanja (brodogradnja). Nikal je prisutan s drugim kovinama u raznim slitinama, a on ili njegove slitine djeluju senzibilizirajue**. Nakon to osoba ima alergijsku reakciju na nikal, reakcija se ponavlja i u sluaju da se radi o neznatnim koncentracijama nikla u odreenim proizvodima (ko a, cement, kvake, nakit, posue i sl.). Spojevi kroma osobito kromati i bikromati imaju takoer veliku uporabu u industriji. Spojevi izazivaju alergijske reakcije ili ak rak plua, te deformacije ploda ukoliko je trudnica bila izlo ena njihovim djelovanjima u trudnoi.
* **
Ibidem. Izaziva preosjetljivost, alergije. _____________________________________________________
275
Arsen i njegovi spojevi izmeu ostalog imaju kancerogeno djelovanje, a upotrebljavaju se u pesticidima, insekticidima i nekim bojama. Kronino trovanje arsenom poinje nadra ivanjem respiratornog sustava, upalom oiju ili nadra ivanjem ko e iza ega slijedi oteenje ivanog sustava. U nagrizajue tvari ubrajamo kiseline i lu ine. Opasnost za zdravlje varira od nagrizajueg do iritirajueg djelovanja ovisno o vrsti i koncentraciji aktivne tvari. Ako je pH vrijednost neke tvari manja od 7 tada smatramo tu tvar kiselom, a ako je vea od 7 tada je ona lu nata. pH vode je tono 7 i ona se smatra neutralnom.
pH = log pOH = log c H+ c H + = 10 pH mol dm-3 (antilogaritam) mol dm-3 cOH mol dm-3 cOH = 10 pOH mol dm-3 (antilogaritam) pH + pOH = 14
Tako pH vode pri 25C iznosi 7. Vrijednost pH se mo e odrediti na vie naina. Najpogodniji je univerzalni indikatorski papir, a za precizno odreivanje se koriste pH metri.
SLIKA 1: pH vrijednosti nekih tvari i namirnica
Kiseline i lu ine obino se prevoze koncentrirane (90-95% sumporna kiselina, 65% duina, 30% solna, 50% natrijev hidroksid itd.). Nagrizajue tvari svojim djelovanjem na odjeu, metale i druge materijale, prilikom razgradnje oslobaaju toplinu i plinove, a u nekim sluajevima i izrazito zapaljiv vodik. Sluajnim mijeanjem razliitih nagrizajuih
276
___________________________________________________
materijala dolazi do burne reakcije pri kojoj se oslobaa velika koliina plinova i toplina (egzotermna reakcija). Kiseline se rabe u industriji kao sirovine ili kao sredstva za ienje, nagrizanje, pri galvanizaciji* i obradi metala. Dolaze u tekuem ili krutom stanju, no u veini sluajeva kao vodene otopine. Pri radu s kiselinama mo e doi do stvaranja maglica koje takoer imaju nagrizajue djelovanje. Veina kiselina je akutno otrovna, vrlo brzo prodiru kroz ko u uzrokujui teke opekline i oteenja tkiva ispod ko e. Lu ine ili baze upotrebljavaju se za ienje i ispiranje. Akutno su otrovne posebice ukoliko su u koncentriranom obliku. Najee se koriste amonijak, natrijeva lu ina (NaOH) i kalijeva lu ina (KOH). Pesticidi se koriste za kontrolu ili pak unitenje tetoina svih vrsta. Tako u poljoprivredi kontroliraju razne insekte, korov, gljivice, glodavce i sl., dok se u industriji koriste za impregnaciju drveta. Neke zemlje ograniavaju uporabu nekih pesticida, a u Europi su neki zabranjeni zbog izrazito tetnog djelovanja. Tu spadaju kamfeklor, klordan, DDT, lindan, nitrofen itd. Zapaljive i eksplozivne tvari. Plinovi i pare, koji se nalaze u zraku, uslijed poveanja temperature reagiraju s kisikom iz zraka i sagorijevaju. Ako je sagorijevanje tako naglo da je popraeno razvijanjem velike koliine topline sagorijevanja i naglim poveanjem tlaka plinova sagorijevanja, onda to nazivamo eksplozijom. Oni plinovi i pare koji tako naglo sagorijevaju u zraku nazivaju se zapaljivi plinovi i zapaljive pare, a njihova smjesa sa zrakom naziva se~eksplozivna smjesa. Eksplozivna reakcija je kemijski proces koji se odvija prema uobiajenim stehiometrijskim zakonima. Meutim, opa eno je da do eksplozije ne dolazi samo kod stehiometrijskog odnosa plin-zrak, nego i kada je koncentracija ni a ili via. Zapaljivi plinovi i pare imaju tzv. podruje zapaljivosti i eksplozivnosti unutar kojeg oni mogu pri zapaljivanju na vie ili manje eksplozivan nain sagorjeti. Ona najni a koncentracija zapaljivih plinova i para koja mora postojati u smjesi sa zrakom da mo e doi do sagorijevanja naziva se donja granica eksplozivnosti ili zapaljivosti. Ako je koncentracija zapaljivog plina ili pare u eksplozivnoj smjesi ni a od te granice, nee doi do sagorijevanja i eksplozije. Maksimalna koncentracija zapaljivih plinova i para u smjesi sa zrakom koja mo e sagorjeti naziva se gornja granica eksplozivnosti ili zapaljivosti. Iznad te granice eksplozivna smjesa se ne mo e zapaliti jer je premalo kisika u odnosu na zapaljivi plin ili paru da bi moglo doi do sagorijevanja. To znaci da do izgaranja metana u smjesi sa zrakom i do eksplozije nee doi ako je koncentracija ni a od 5,3 i via od 14,9 vol%. U podruju koncentracije izmeu graninih vrijednosti doi e do sagorijevanja metana u smjesi sa zrakom i do pojave eksplozije, koja je slabija to su koncentracije metana bli e donjoj i gornjoj granici eksplozivnosti, a bit e to jaa, to je koncentracija metana bli a stehiometrijskoj smjesi (9,5 vol%). Granice eksplozivnosti obino se izra avaju u vol% zapaljivog plina ili pare, a rjee u gramima na 1 m3 zraka (g/m3) [3, 4]. Zatita djelatnika, zatita okolia, rukovanje i upotreba opasnim radnim tvarima provodi se po propisanim zakonima i pravilnicima [5, 6, 7].
Galvanizacija je elektrolitiki postupak nanoenja metalne prevlake na izabrani predmet. _____________________________________________________
277
TABLICA 1: Granice eksplozivnosti i stehiometrijske smjese za neke najznaajnije zapaljive plinove i pare
Zapaljivi plin ili para Donja vol% Gornja vol% Stehiometrijska smjesa vol%
Metan Etan Ugljini monoksid Vodik Sumporovodik Laki benzin Teki benzin Benzen Acetilen Gradski rasvjetni plin (prema sastavu)
5,3 5,3 12,5 4,0 4,3 1,2 0,7 1,4 2,3 6,5-8
14,9 12,5 75,0 75,0 46,0 7,0 5,0 7,45 80,5 19-53,8
9,5 5,66 29,6 29,6 12,3 2,2 1,35 2,72 7,75 16-23
4. Zakljuak
Kada se govori o opasnim radnim tvarima (razliitim kemikalijama, plinovima, eksplozivima, biolokim agensima, nagrizajuim tvarima i sl.) uvijek treba imati na umu potencijalnu opasnost za zaposlenika i njegov radni okoli. Profesionalne bolesti su bolesti u potpunosti uzrokovane tetnim utjecajem radnog mjesta, a obilje ava ih neposredna povezanost sa zanimanjem, odnosno djelovanjem tetnosti na radnom mjestu. Profesionalna bolest najee je uzrokovana jednim uzronim imbenikom, za kojeg je poznato i dokazano da uzrokuje upravo takvu bolest. Te ina bolesti odgovara razini i trajanju izlo enosti, pa se profesionalne bolesti uglavnom pojavljuju nakon viegodinje ekspozicije tetnom imbeniku.
Literatura
[1] Z. Jurac: Kemijske i bioloke tetnosti, Veleuilite u Karlovcu, 2010. [2] F. Plavi et al.: Osnove toksikologije, O-tisak d.o.o., Zagreb, 2001. [3] F. Marovi: Opasne radne tvari, Biblioteka in enjera sigurnosti, Iproz, Zagreb, 1999. [4] Z. Ivanovi: Metodologija izrade znanstvenog i strunog djela, Sveuilite u Rijeci, Rijeka 1996. [5] Zakon o zatiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09) [6] Zakon o normizaciji, (NN br. 55/96) [7] Zakon o kemikalijama, (NN br. 150/05)
278
___________________________________________________
SIGURNOST I ZATITA PRI PROIZVODNJI ASFALTA

SAFETY IN ASPHALT PRODUCTION
Zlatko JURAC1, Vuk ZLATAR2, Kristina STANIA3
1Veleuilite 2Biotron
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA d.o.o., Pogon Ozalj, Karlovaka cesta 124, Ozalj, HRVATSKA 3Miroslava Krle e 2c, 47000 Karlovac, HRVATSKA
Sa etak: U radu obraena je proizvodnja asfalta u asfaltnoj bazi Hrvatsko arite, zatim sirovine potrebne za dobivanje asfalta. U podruju sigurnosti i zatite obraene su mogue opasnosti i mjere zatite koje treba poduzeti. Poto je baza novija proizvodnja, veina je zatite posveena zatiti postrojenja. Utjecaj na okoli je zanemariv jer baza posjeduje suvremeno filtarsko postrojenje. Kljune rijei: sigurnost, zatita, proizvodnja asfalta Abstract: This essay analyses facturing of asphalt in asphalt base Hrvatsko arite so as raws needed for getting asphalt. In the filed of security and protection are discribed possible dangers and measures of percautions that should be taken. Since asphalt base is relativly new, the most of protection is given to the protection of the base itself. Keywords: safety, protection, production asphalt
1. Uvod
Drutvo Ceste Karlovac d.d. kao pravni sljedbenik Poduzea za ceste koje je osnovano 1962. godine bavi se odr avanjem cesta na cestovnoj mre i kao svojom osnovnom djelatnou, ali obavlja i druge graevinske radove. Uspostavom jedinstvenog javnog poduzea Hrvatske ceste za cjelokupno podruje Republike Hrvatske, Drutvo od 1991. djeluje pod nazivom Hrvatske ceste tehnika ispostava Karlovac. Donoenjem Zakona o javnim cestama iz 1996. godine dolazi do nove organizacije Drutva pa isto od 1. sijenja 1998. poinje djelovati pod nazivom Ceste Karlovac d.o.o. [1, 2]
2. Proizvodnja asfalta
2.1 Sirovine
2.1.1. Bitumen
Bitumen se u irem smislu definira kao plinovita, tekua, polu vrsta ili vrsta tvar koja se nalazi u prirodi ili nastaje pirogenim raspadom organskih stanica, a ime joj dolazi iz latinskog jezika i ima znaenje zemljana smola. Sastoji se prete no od ugljikovodika i topiva je u ugljinom disulfidu, CS 2.
_____________________________________________________
279
U tom smislu u bitumen spadaju: zemni plin, nafta, asfaltiti, zemni vosak, u CS2 topljivi dio bitumeniziranog ugljena, prirodnog asfalata i bitumeniziranih kriljevaca, a takoer i produkti suhe destilacije, oksidacije i krekiranja, tj. cijepanja, nafte i ugljena. U u em, tehnikom, smislu bitumen je crna, ljepljiva, na sobnoj temperaturi vrsta ili polu vrsta masa koja se sastoji od ugljikovodika i njegovih nemetalnih derivata, topljiva je u CS2, a nalazi se u prirodi ili se dobiva preradom nafta, prikazano na Slici 1. Pojam bitumena, kao i pojam asfalta dugo su vremena bili tumaeni na razliite naine. SLIKA 1: Bitumen crna, ljepljiva Kongresom u Milanu 1928. donijeta je rezolucija tekuina prema kojoj je posebni komitet 1931. godine dao tonu nomenklaturu i klasifikaciju bitumena. Tom su nomenklaturom definirani slijedei nazivi: a) bitumen je asfaltna supstanca sastavljena od ugljikovodika, od kondenziranih aromatskih naftenskih jezgri koje pored atoma ugljika mogu sadr avati i atome duika, kisika ili sumpora razliite molekularne mase, kao i smjese raznoraznih ugljikovodika razliitih molekularnih masa, i njihovih derivata topivih u CS 2; b) asfaltni bitumen je prirodno ili umjetno dobiveni bitumen, dobiven iz prirodnih ugljikovodika ili derivata prirodnih ugljikovodika destilacijom, oksidacijom, termikim cijepanjem; c) asfalt je prirodna ili umjetna smjesa u kojoj je asfaltni bitumen pomijean s mineralnim materijalima;
2.1.2. Prirodni bitumen
Prirodni bitumen esto se nalazi u oneienim mineralnim tvarima kao prirodni asfalt, a rjee se nalazi ist. isti bitumen dolazi kao prirodni bitumen, kao mekana, vrsta ili polu vrsta lako topljiva tvar ili kao asfaltit, vrsta, tvrda i teko topljiva ili netaljiva masa. Nalazita prirodnog bitumena razasuta su po cijeloj zemljinoj povrini, a kao krupnija, poznata su nalazita u Trinidadu, Venezueli, SAD-u, Siriji, Madagaskaru, Kanadi.
2.1.3. Umjetni bitumen
Umjetni bitumen dobiva se frakcijskom destilacijom zemnog ulja, nafte. Prema njenom sastavu, naftu dijelimo u tri grupe: n asfaltna nafta koja sadr i znatnu koliinu asfaltnih proizvoda i koji uope nemaju ili imaju tek neznatnu koliinu tvrdog parafina; n polu asfaltna nafta koja sadr ava razmjerno malo asfaltnih produkata, ali koji destilacijom uvijek daju produkte sline bitumenu; n nafta koja ne sadr i asfaltne produkte, ali se mo e upotrijebiti kao sirovina iz koje se ti produkti dobivaju putem destilacije. Za proizvodnju bitumena uzimaju se asfaltne nafte, a u nekim sluajevima i polu asfaltne nafte. Destilacijom mazuta dobiva se strojno ulje za podmazivanje te bitumen.
280
___________________________________________________
Slika 2: Postrojenje za proizvodnju bitumena MODIBIT Ozalj
Prema nainu destilacije bitumen dijelimo na: a) bitumen proizveden u jednom ili vie destilacionih kotlova; b) destilirani bitumen; c) vakuumski ili visoko vakuumski bitumen; d) oksidirani bitumen. a) Bitumen dobiven destilacijom u jednom ili vie reaktora danas se u pravilu ne proizvodi za graevinske svrhe. b) Destilirani bitumen dobiva se frakcijskom destilacijom pomou sustava cijevi. To je takozvana cijevna destilacija. Pomou ove metode dobiva se uglavnom mekani bitumen sa ni om tokom razmekavanja (PK- metoda, prsten-kuglica). c) Vakuumski ili visoko vakuumski bitumen dobiva se naknadnom destilacijom u visoko vakuumskim destilacijskim postrojenjima. Naknadnom visoko vakuumskom destilacijom u bitumenu se smanjuje koliina uljnih sustava. O koliini ulja asfalta i smole ovisi gipkost bitumena pa se visoko vakuumskom destilacijom dobivaju tvrdi bitumeni sa visokom tokom razmekavanja. d) Oksidirani bitumen dobiva se naknadnim strujanjem zraka kroz rastopljenu masu bitumena pri temperaturi zraka izmeu 200 i 300oC. Prema vremenu trajanja oksidacije dobiva se meki odnosno tvri oksidirani bitumen.
_____________________________________________________
281
SLIKA 3: Spremnici za bitumen
2.1.4. Bitumenska emulzija
Bitumenska emulzija je mjeavina sastavljena od bitumena, vode i sredstva za emulgiranje. Svrstava se u tekui bitumen jer je za razliku od bitumena pri okolnoj temperaturi u tekuem stanju. Koristi se da bi se smanjila viskoznost bitumena kako bi se isti mogao upotrijebiti i pri ni im temperaturama. Kada se bitumenska emulzija pomijea s agregatom, ona se razbija (na bitumen i vodu) i to zato to kapljice bitumena reagiraju s povrinom agregata i s njom uspostavljaju vezu, pri emu istiskuju vodu koja se nalazi izmeu bitumena i agregata, a time se dobiva kontinuirani film bitumena na agregatu ili kolniku. Pojedinane se vrste koriste na sljedei nain: 1. nestabilne emulzije - za povrinske obrade, makadam; 2. polu stabilne emulzije - za hladne mjeavine bitumena i agregata diskontinuiranog sastava; 3. stabilne emulzije - za prskanje, kako bi se poboljala prionjivost, emulzijske obrade i agregata kontinuiranog sastava. U proizvodnji asfaltne mjeavine kao osnovne sirovine koriste se kameni agregati razliitih granulacija, bitumeni, kameno brano. Budui da Ceste Karlovac d.d. ne posjeduju vlastiti kamenolom, kamene agregate nabavljaju iz okolnih kamenoloma. To su najee: a) kamenolom Zveaj Zveaj; b) kamenolom Plakarica Bosiljevo; c) kamenolom Jare Polje Jare Polje; d) kamenolom IGM Tounj Tounj.
282
___________________________________________________
2.1.5. Prijevoz opasne tvari, bitumena poviene temperature
Vozila namijenjena prijevozu opasnih tvari u cisternama moraju u potpunosti odgovarati ADR zahtjevima. Vozilo s cisternom koje prevozi vrue opasne tvari klase 9 oznaava se naranastom ploom s brojevima, oznaavaju koja se tvar prijevoz, sprijeda i straga i na objema bonim stranama, te s listiem opasnosti koji oznaava kontroliranu temperaturu opasne tvari [3, 4, 5]. Cisterne za prijevoz bitumena spadaju u skupinu vozila FL. i AT, a time izrada cisterni za prijevoz bitumena te montirane opreme na samu cisternu mora biti u skladu s odreenim standardima i to kako slijedi: a) cisterna - ADR 2003; b) svjetlosna oprema ECE-R-48.01; c) bona zatita ECE-R-73.01; d) oznaka tekih i drugih vozila ECE-R-70.01.
3. Opasnosti u proizvodnji
Asfaltna baza je nova i u potpunosti automatizirana, a proizvodni proces je sasvim zatien sigurnosnim napravama, ogradama, reetkama i signalnim ureajima ili senzorima za iskljuivanje. Mala je mogunost da doe do nezgode ako nije uvjetovana nepa njom zaposlenika ili nestrunim rukovanjem. Ipak postoje neke opasnosti i tetnosti.
3.1. Opasnosti
n n n n
mehanike opasnosti; padovi i ruenja; opasnosti od vruih dijelova tvari; opasnosti od po ara i eksplozije.
3.2. tetnosti
neodgovarajua mikroklima, temperatura, vla nost i strujanje zraka; buka; n vibracije; n kemijske tetnosti; n praina. Od specifinih opasnosti na asfaltnoj bazi mogue su [6, 7]: n prilikom pretakanja bitumena iz cisterni u spremnike za bitumen mo e doi do prolijevanja u okoli; n pri pretakanju goriva u spremnike takoer postoji velika mogunost za prolijevanje i mo e doi i do zapaljenja i eksplozije; n pri utovaru pijeska u dozatore mo e doi do presipavanja, a time i do topanja na transportnoj traci; potrebno je oistiti runo, a tu postoji opasnost od zahvaanja dijelova odjee ili ekstremiteta radnika koji to ienje obavljaju; n velika opasnost mo e nastati i kod utovara gotove mase jer je asfaltna mjeavina na temperaturi od 160-1700C i mo e doi do odlijetanja vruih zrnaca asfalta koji mogu opei radnika u blizini ili vozaa.
n n
_____________________________________________________
283
3.3. Mjere zatite na postrojenju

n
n n n
Upravljanje postrojenjem se obavlja iz zatvorene upravljake prostorije iz koje je osiguran dobar pregled postrojenja. Pristup do upravljake prostorije je izveden jednokratnim stabilnim metalnim stepenitem koje je propisno ograeno [8]. Upravljake sklopke i tipkala na upravljakom pultu i na razvodno-upravljakim ormarima su odgovarajue oznaene, postavljeni su natpisi uz iste, i radnje se odvijaju u skladu s oznakama iste. Upravljaka prostorija je opremljena klima ureajima za klimatiziranje prostora. Svjetlosne signalizacije radnog stanja postavljene su i dobro vidljive. Pristup do sita, vaga i mijealica je osiguran metalnim viekrakim stepenitem odnosno stabilnim metalnim ljestvama. Stepenite i radni prilazi su propisno ograeni stabilnim metalnim ogradama, a gazita stepenica izvedena su od metalne reetke. Vertikalne ljestve su na visini veoj od oko 2 m od nivoa opremljene lenom zatitom, prikazano na Slici 4.
SLIKA 4: Pristup situ, vagama i mijealicama osiguran viekratnim stepenitima

n
Rotirajui dijelovi transportne trake ispod dozatora pijeska i trake do suare su odgovarajue zatieni zatitnom mre om odnosno vrstim titnicima. S donje strane trake su postavljene zatitne mre e. Po cijeloj du ini trake ispod dozatora je postavljeno u e povlaenjem kojeg se mo e iskljuiti pogon trake. Za iskljuivanje pogona trake u sluaju nu de postavljeno je i tipkalo STOP. Pristup do pogonskog motora i reduktora za pogon kosog transportera do suare izveden je stabilnim metalnim ljestvama koje su opremljene lenom zatitom. Pristup je ograen stabilnom metalnom ogradom visine oko 1 m. Pogonski elektromotori, prijenosnici snage i gibanja i valjci za rotaciju suare su odgovarajue zatieni. Za iskljuivanje pogona u sluaju hitnosti uz suaru je postavljeno STOP tipkalo.
___________________________________________________
284
4. Zakljuak
U radu prikazan je u kratkom presjeku nain proizvodnje asfalta, potrebne sirovine, opasnosti u proizvodnji i transportu kao i mjere sigurnosti koje treba poduzeti u toj proizvodnji. Asfaltna baza je novije proizvodnje, iz 2004. godine i u potpunosti je automatizirana i zatiena i s ugraenim sustavom za odvajanje praine i filtriranje. Ipak, uza sve to potrebno je veliku pa nju posvetiti opasnostima koje mogu nastati. Uz stalno usavravanje i osposobljavanje djelatnika za rad na siguran nain i velike mjere zatite na postrojenju mogunost nesree je smanjena, a rad na bazi laki i humaniji. Ugradnjom filtra za filtriranje kvaliteta zraka u okoliu je zadovoljavajua, a emisije tetnih plinova smanjene na minimum. Buka je u dozvoljenim granicama, a otpadnih voda nema. Mjere zatite su poduzete da ne doe do ekoloke nesree kod pretakanja bitumena ili lo ivog ulja u rezervoare, a za sluaj izbijanja po ara koriste se aparati za gaenje i hidrantska mre a. Objekt je pod stalnim video nadzorom te je i na taj nain zatien od moguih nesrea. Postrojenje odgovara svim standardima HRN i zadovoljava sve zahtjeve usklaene s normama Europske Unije (CE certifikat). Poveanjem prometa poveava se i potreba za putovima, cestama i autocestama. Kvalitetna proizvodnja i ugradnja asfalta jedan je od osnovnih preduvjeta za udobnost i sigurnost saobraaja na cestama.
Literatura
[1] Grupa autora: Vrue asfaltne mjeavine, materijali, projektiranje i ugradnja, Karlovac, 200. [2] Studija o utjecaju na okoli nove asfaltne baze, Ceste Karlovac d.d. [3] Pravilnik o zapaljivim tekuinama, Narodne novine 54/99 [4] Zakon o zatiti na radu, Narodne novine, 46/92 [5] Zakon o prijevozu opasnih tvari, Narodne novine 53/93 [6] Zakon o zatiti okolia, Narodne novine 82/94 [7] Pravilnik o tehnikim normativima za hidrantsku mre u za gaenje po ara, Slu beni list 30/91 [8] Uredba o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, Narodne novine 140/97
_____________________________________________________
285
286
___________________________________________________
RASVJETA RADNOG OKOLIA U TEHNOLOKOM PROCESU KROJENJA

LIGHTING OF THE WORK ENVIRONMENT IN THE CUTTING PROCESS
Snje ana KIRIN
Veleuilite u Karlovcu, Odjel Tekstilstva, Trg J. J. Strossmayera 9, 47 000 Karlovac, HRVATSKA, snjezana.kirin@vuka.hr
Sa etak: Izvoenje tehnolokih operacija krojenja od radnika zahtjeva visok stupanj usredotoenosti vida prilikom rada s materijalom razliitih veliina, nijansi i obojenja zbog primjeivanja detalja i dijelove, razlikovanja boja i kontrasta. Stoga je u radnim procesima neophodna adekvatna rasvjeta uz koju se mo e ugodno i uspjeno izvoditi radni zadaci U radu je istra ivan intenzitet rasvjete u tehnolokom procesu krojenja u realnom proizvodnom procesu kroz est radnih dana kod razliitih vremenskih uvjeta. Dobiveni rezultati usporeeni su s normom HRN EN 12464-1:2008, pri emu je zakljueno da rasvjeta ne udovoljava zahtjevima radnih mjesta. S ciljem zadovoljenja ope rasvjete radnim zadacima predla e se uvoenje dodatne rasvjete. Kljune rijei: osvjetljenje, tehnoloki proces krojenja, norma HRN EN 12464-1:2008 Abstract: The cutting process puts high requirements on the worker, especially to highly focus the vision when working with materials of different sizes, shades and coloration in order to perceive details and parts and to distinguish colors and contrasts. This is the reason why adequate lighting is indispensable for work processes as it provides a comfortable and successful implementation of work tasks. The paper explores lighting intensity in the cutting process within the real manufacturing process for a period of six work days under different weather conditions. The results obtained were compared to the standrd HRN EN 12464-1:2008 and it was concluded that the lighting does not meet the requirements of work places. In order to meet the requirements of general lighting for the purposes of work tasks, it is suggested that additional lighting is installed. Keywords: lighting, cutting process, standard HRN EN 12464-1:2008
_____________________________________________________
287
1. Uvod
Tehnoloki proces krojenja je prva faza rada u procesu proizvodnje odjee, gdje se rad izvodi u stojeem polo aju, pri emu radnik koristi trup i gornje udove za rukovanje materijalom i/ili ureajem [1,2]. Izvoenje tehnolokih operacija krojenja zahtjeva od radnika visok stupanj koordinacije tijela i gornjih udova, te usredotoenosti vida zbog rada s materijalom razliitih veliina i boja. Odluujui faktor za postizanje zadovoljavajuih vidnih zahtjeva je osvjetljenje radnog mjesta i radnog okolia na kojem se izvodi odreeni radni zadatak. Osvijetljenost radnog prostora posti e se prirodnim dnevnim svjetlom koje u zatvorenom prostoru mo e iznositi do 1000 lx, ovisno o razini svjetla vanjskih prostora i veliini povrine propusne na svjetlost (prozora). Nedovoljna prirodna osvijetljenost zatvorenih prostora nadopunjuje se umjetnom rasvjetom, u pravilu pomou elektrine rasvjete i time se osigurava radniku nesmetano odvijanje radnog procesa [3]. Umjetna rasvjeta izvodi se sustavom ope rasvjete tj. izvorima svjetla koji se postavljaju tako da osvjetljavaju itavu prostoriju ili sustavom kombinacije ope s dodatnim izvorom za osvjetljenje odreene povrine ili lokacije u zatvorenom prostoru [4]. Osim potrebne razine osvijetljenosti za dobro vienje potrebna su i kvalitativna svojstva rasvjete kao ravnomjernost, osvijetljenost, usmjerenost, jednolika iluminacija, zadovoljavajui kontrast, vremenska ravnomjernost, boja svjetla, te adekvatna raspodjela izvora svjetlosti to ovisi o tipu rasvjete [5]. Da bi se postigao dobar raspored rasvjetnih tijela i odgovarajue sveukupne distribucije svjetla, izvori svjetla ne bi se smjeli nalaziti u vidnom polju nijednog radnika za vrijeme radnih operacija, te crta od oka prema izvoru svjetla mora initi kut s horizontalom vei od 30. Prilikom ugradnje rasvjetnih tijela po eljno je postavljanje pod pravim kutom u odnosu na crtu gledanja pri emu je bolje koristiti vie rasvjetnih tijela manje snage, nego malo rasvjetnih tijela vee snage.
2. Utjecaj rasvjete na oblikovanje radnih mjesta u tehnolokom procesu krojenja

Radni proces se izvodi uz potrebnu kontrolu vida koja se ostvaruje prenoenjem i/ili koncentracijom pogleda, te e u regulacijskom sustavu ovjeka na osnovu vidnog zapaanja, kao ulazne informacije dati podra aj za aktiviranje miinog sustava za pokretanje ili donoenje odluke o nastanu pokreta. U tehnolokom procesu krojenja potrebno je da radnik ima izrazito dobre senzorske sposobnosti osjetilnih organa vida koje se odnose na otrinu vida kao sposobnost primjeivanja detalja i dijelova pri emu je va na otrina vida na blizinu (do 5 cm) i na daljinu (vie od 1 m). Rad s materijalom razliitih nijansi i obojenja zahtjeva dobre vidne sposobnosti razlikovanja boja kao i sposobnost i uoavanje predmeta u prostoru. Zbog visoke dinaminosti pokreta koji se izvode na radnom mjestu, takoer su potrebne dobre sposobnosti akomodacije i adaptacije vida. Kod izvoenja tehnolokih operacija krojenja, gdje je potreban visok stupanj vizualne kontrole potrebno je radno mjesto tako oblikovati da se koriste vidne zone koje se na288
___________________________________________________
laze u udobnom podruju prenoenja pogleda pomakom linije gledanja i u udobnom podruju rotacije oiju i pokreta glave. Kod osvjetljenja radnih prostorija, kao i samog radnog mjesta znai ostvariti onaj intenzitet, raspodjelu i vrstu rasvjete uz koju se mo e udobno i uspjeno udovoljiti radnim zadacima, a da pri tome ne doe do naprezanja oiju i razliitih neugodnih posljedica vidnog umora. Dugotrajno naprezanje oiju uzrokovano loim osvjetljenjem i bljetavilom u vidnom polju dovodi do pojave vidnog umora koji se manifestira kao bolna iritacija oiju, dvostruke vidne slike, glavobolja, smanjenje mogunosti akomodacije, smanjenje otrine vida, osjetljivost na kontraste i brzinu percepcije [6]. Kao posljedica vidnog umora dolazi do smanjenja produktivnosti, kvalitete rada, poveanje broja greaka pri radu, broja nesrea na radu, te openito problema s vidom. Uslijed neadekvatnog osvjetljenja radnog mjesta esto dolazi i do nepovoljnog radnog polo aja nastojanjem radnika da smanji udaljenost oiju od predmeta rada, to uzrokuje poveanje kuta zakrivljenja kralje nice i pojaanu fleksiju glave. Stoga je pri oblikovanju stanja radne okoline ispravno i dovoljno jako osvjetljenje znaajno za povoljni radni polo aj. Nadalje, pri oblikovanju rasporeda elemenata rada potrebno je da se kontrola pomou vidnog sustava ostvari unutar udobnih anatomskih mogunosti prenoenjem linije gledanja to omoguava ni i stupanj zamora i ve koordinaciju pokreta [7,8]. Prema normi HRN EN 12464-1:2008, koja definira rasvjete radnih mjesta za unutranje radne prostore potrebna minimalni intenzitet osvijetljenosti u tehnolokom procesu krojenja je 750 lx. Intenzitet osvijetljenosti/rasvjete odreen je tako da budu ispunjene tri temeljne ljudske potrebe [9]: n vizualna udobnost pri emu radnici imaju osjeaj zadovoljstva, to utjee na razinu proizvodnosti i uinkovitosti; n mogunost obavljanja vizualnih zadataka kroz osam satno radno vrijeme i n sigurnost. U ovom radu prikazani su rezultati mjerenja razine osvijetljenosti na radnim mjestima u tehnolokom procesu krojenja koji su usporeeni s minimalnim vrijednostima va ee norme HRN EN 12464-1:2008.
3. Eksperimentalni dio
Za istra ivanje intenziteta rasvjete u tehnolokom procesu krojenja odabrane su tri linije za krojenje na kojima se izvode u nizu tehnoloke operacije runog polaganja krojnih slojeva iskrojavanje krojnih slojeva udarnim no em i kompletiranje krojnih dijelova (v. Tablica 1). Mjerenje je provedeno u pogonima tvrtke T7 VIS d.o.o. kroz est radnih dana za vrijeme razliitih vremenskih uvjeta u rasponu od dva sata. Rasvjeta je mjerena ureajem Multinorm M16201 na koji je bila spojena luksmetar sonda. Mjerenja su izvrena na stolovima na visini od 0,85 m.
_____________________________________________________
289
TABLICA 1: Popis radnih mjesta na kojima se izvodilo mjerenje

Linija za krojenje Oznaka radnog mjesta Naziv radnog mjesta
RMA1 Linija za krojenje 1 RMA2 RMA3 RMB1 Linija za krojenje 2 RMB2 RMB3 RMC1 Linija za krojenje 3 RMC2 RMC3
Polaganje krojnih slojeva Iskrojavanje krojnih slojeva Kompletiranje krojnih slojeva Polaganje krojnih slojeva Iskrojavanje krojnih slojeva Kompletiranje krojnih slojeva Polaganje krojnih slojeva Iskrojavanje krojnih slojeva Kompletiranje krojnih slojeva
U tehnolokom procesu krojenja uzdu radne prostorije postavljeni su prozori kroz koje dopire dnevna svjetlost, dok je umjetna rasvjeta izvedena fluorescentnim cijevima 36 W koji se prote u iznad stolova za krojenje u sedam redova, pri emu svaka svjetiljka ima dvije cijevi. Udaljenost svjetla od poda je 3,20 m. Izmjerene vrijednosti obraene su koritenjem raunala u raunalnom program Excel. Rezultati dobiveni mjerenjem usporeeni su s minimalnim potrebnim osvjetljenjem radnih mjesta u tehnolokom procesu krojenja prema normi HRN EN 12464-1:2008.
U tehnolokom procesu krojenja izvreno je mjerenje intenziteta osvijetljenosti na devet radnih mjesta (RMA1, RMA2, RMA3, RMB1, RMB2, RMB3; RMC1, RMC2, RMC3), kroz est radnih dana u rasponu od dva sata pri emu je sakupljeno 216 mjerenja. Na Slici 1 prikazane su izmjerene srednje vrijednosti intenziteta osvijetljenosti po radnim mjestima i danu. Osvijetljenost na RM1 kree se u rasponu od 545-643 lx, RMA2 559-623 lx, RMA3 440- 499 lx, RMB1 516-586 lx, RMB2 479-574 lx, RMB3 552-584 lx, RMC1 222-242 lx, RMC2 236-252 lx, RMC3 600-784 lx. Izmjerene vrijednosti po danu ukazuju da je osvijetljene po radnim mjestima i po danu ispod minimalne doputene vrijednosti za tu vrstu radnih zadataka, s izuzetkom RMC3 treeg dana gdje je osvijetljenost iznosila 787 lx.
SLIKA 1: Izmjerene vrijednosti intenziteta osvijetljenosti po radnom mjestu i danu
290
___________________________________________________
Na Slici 2 prikazane su izmjerene srednje vrijednosti intenziteta osvijetljenosti po radnom mjestu i dobi dana. Na RMA1 raspon osvijetljenosti kree se od 572-623 lx, RMA2 545-633 lx, RMA3 432-502 lx, RMB1 545-613 lx, RMB2 500-565 lx, RMB3 555-625 lx, RMC1 206-239 lx, RMC2 225-257 lx, RMC3 513-799 lx. Vrlo loe osvjetljenje zamijeeno je na RMC1 i RMC2 ije su vrijednosti neto vie od 200 lx. Na RMC3 u 11 sati izmjerena je vrijednost od 799 lx, koja ujedno zadovoljava propisanoj minimalnoj osvijetljenosti radnog mjesta s obzirom na vrstu radnog zadatka.
SLIKA 2: Izmjerena vrijednost intenziteta osvijetljenosti po radnom mjestu i dobi dana
Na Slici 3 prikazane su izmjerene srednje vrijednosti intenziteta osvjetljenja po radnim mjestima i usporeeni s minimalnim potrebnom osvijetljenou od 750 lx, s obzirom na vrstu radnih zadataka, a u skladu s normom HRN EN 12464.1:2008. IZ prikazanih vrijednosti uoljivo je da je osvijetljenost na RMC1 i RMC2 vrlo niska i iznosi 223 lx, odnosno 243 lx. Takoer je vidljivo iz srednjih izmjerenih vrijednosti osvijetljenosti da ni jedno radno mjesto ne udovoljava zahtjevima norme HRH EN 12464-1:2008.
SLIKA 3: Usporedba srednje vrijednosti po danu s dozvoljenim minimalnim vrijednostima prema HRN EN 12464-1:2008
U tehnolokom procesu krojenja radnice prilikom obavljanja svojih radnih zadataka znatno optereuju vid to dovodi i do smanjenja produktivnosti, kvalitete rada, te su mogui i problemi s vidom. Stoga se predla e da se ugradi dodatna opa rasvjeta jae snage u radni pogon iz razloga to zbog vrste radnih zadataka nije mogue postavljanje dodatne rasvjete na samo radno mjesto. Time bi se radnicama osiguralo nesmetano odvijanje procesa rada uz znatno manje optereenje vida i smanjenje vidnog umora.
_____________________________________________________
291
5. Zakljuak
U realnom proizvodnom procesu proizvodnje odjee u sklopu tehnolokog procesa krojenja izvreno je mjerenje intenziteta osvijetljenosti na devet radnih mjesta koje ukazuje da opa rasvjeta ne udovoljava minimalnim propisanim vrijednostima od 750 lx, s obzirom na vrstu radnih zadatka. Stoga se predla e uvoenje dodatne ope rasvjete vee snage u proizvodni pogon, jer dodatna rasvjeta na samim radnim mjestima nije mogua zbog karaktera radnih zadataka. Uslijed nedovoljne rasvjete po radnim mjestima dolazi do optereenja vida radnika to se manifestira na proizvodnost i mogunost pojave greaka u radu ili ne eljenih nesrea ili povreda.
Literatura
[1] Kirin S., Dragevi Z., Polajnar A.: Radno optereenje i zamor u tehnolokom procesu ivanja, Tekstil, 53 (2004.), 5, 226-243 [2] Mijovi B. i sur.: Fizikalne znaajke rasvjete radnog okolia, Sigurnost 49, 2, 2007., 91-101 [3] Podhorsky R. i sur.: Elektrino osvjetljenje, Tehnika enciklopedija, 4 svezak, Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 1973., 263-283 [4] Doko Jelini J. i sur.: Rasvjeta radnog okolia u aluminijskoj industriji, Sigurnost 52, 4, 2010., 381-386 [5] Britvi J.: Osvjetljenje na radnom mjestu, www. poduzetnitvo.org., pristupljeno 20.01.2012. [6] Kroemer K.H.E.,Grandjean E.: Prilagoavanje rada ovjeku, Ergonomski prirunik, Ed.I. Manenica, Ud benik Sveuilita u Splitu, Split, 1999., ISBN 953-191-096-0 [7] Kirin S., Dragevi Z.: Prilog istra ivanju optereenja radnika u tehnolokom procesu ivanja, Zbornik radova 5. meunarodnog znanstveno-strunog savjetovanja Tekstilna znanost i gospodarstvo (Ur. Ujevi D., Penava .), Tekstilno-tehnoloki fakultet,26.sijenja, 2012., Zagreb; Hrvatska, ISSN 1847-2877 [8] Kirin S.: Ergonomija na ivaim radnim mjestima, Zbornik radova 3. meunarodnog struno-znanstvenog skupa Zatita na radu i zatita zdravlja (Ur. Vuini J.), Veleuilite u Karlovcu, 22.-25. rujna 2010., Zadar, Hrvatska, ISBN 978-953-7343-4-8 [9] HRN EN 12464-1:2008, www.dzn.hr, pristupljeno 20.3.2012.
292
___________________________________________________
MOGUNOSTI INDUSTRIJSKOG KORITENJA VRTLO NIH CIJEVI

POSSIBILITIES OF INDUSTRIAL APPLICATION OF VORTEX TUBES
Nenad MUSTAPI1, Radoslav KORBAR2, Robert LATIN3
1Veleuilite
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, Karlovac, HRVATSKA, nenad.mustapic@vuka.hr 2Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, Karlovac, HRVATSKA, radoslav.korbar@vuka.hr 3Tvornica turbina d.o.o., Vrazova 53, Karlovac, HRVATSKA, robert.latin@ttk.hr
Sa etak: U radu su opisane neke mogunosti koritenja vrtlo ne cijevi u industriji. Dana je podjele i konstrukcijski parametri vrtlo nih cijevi. Opisan je nain rada i karakteristike vrtlo nih cijevi. Najvei potencijal praktinih primjena vrtlo nih cijevi nalazi se u podruju industrijskog hlaenja. Kljune rijei: vrtlo na cijev, industrijsko hlaenje, upotreba Abstract: Some industrial application possibilities of vortex tubes are described in this work. An appropriate division of vortex tubes is given, along with their design parameters. The principle of operation and properties of vortex tubes are described. The greatest potential for practical use of vortex tubes lies in the domain of industrial cooling. Keywords: vortex tube, industrial cooling, application
1. Uvod
Vrtlo na cijev je ureaj bez gibajuih mehanikih dijelova, koji pretvara plinoviti tok fluida, poetne temperature okolia, u dva odvojena toka plina razliitih temperatura. U vrtlo noj cijevi se komprimirani ulazni tok plina razdvaja na dva toka od kojih jedan ima temperaturu znaajno ni u od okolinje temperature, dok drugi tok ima temperaturu znaajno viu od okolinje temperature. Vrtlo na cijev je jednostavne je konstrukcije, te se sastoji od dijelova koji su prikazani na Slici 1: jedne ili vie ulaznih sapnica, vrtlo ne komore, otvora na hladnom kraju, regulacijskog ventila na toplom kraju, te cijevi toplog kraja. Vrtlo na cijev u praksi ima vie naziva. Najei nazivi su vrtlo na cijev, Ranqueova vrtlo na cijev, Hilschova vrtlo na cijev, Ranque-Hilschova vrtlo na cijev te Maxwell-Demonova vrtlo na cijev [1,2]. Procese u vrtlo noj cijevi prvi je prouavao tridesetih godina prolog stoljea francuski metalurg i fiziar Georges J. Ranque. Godine 1933. predstavio je rad o vrtlo noj cijevi francuskom znanstvenom drutvu, ali je naiao na nevjericu i nezainteresiranost njenih lanova [3,4]. Nakon toga je pao zaborav na njegovo otkrie, sve dok etrdesetih godina prolog stoljea njemaki in enjer Rudolf Hilsch nije ponovno poeo eksperimentalna istra ivanja na vrtlo noj cijevi [5]. Hilsch je sistematski ispitivao utjecaj ulaznog
_____________________________________________________
293
tlaka i geometrijskih parametara vrtlo ne cijevi na njene performanse te je dao mogue objanjenje procesa koji se u njoj odvijaju.
SLIKA 1: Shematski prikaz osnovnih dijelova vrtlo ne cijevi
2. Podjela i konstrukcijski parametri vrtlo nih cijevi

Prema smjetaju hladnog toka zraka, postoje dvije izvedbe: a) protustrujna vrtlo na cijev; b) istostrujna vrtlo na cijev. Kod protustrujnih vrtlo nih cijevi, izlazni otvor hladnog toka fluida je smjeten na suprotnoj strani od izlaza toplog toka fluida, kako je prikazano na Slici 2. Radni medij, najee komprimirani zrak, se kroz sapnice tangencijalno uvodi u vrtlo nu komoru koja se nalazi neposredno uz otvor hladnog toka. Na takav nain se u vrtlo noj komori formira sna ni vrtlo ni tok fluida. Vrtlo ni tok plina se kree kroz cijev toplog kraja vrtlo ne cijevi prema izlaznom otvoru toplog toka fluida, kako je to shematski prikazano na Slici 1. Tijekom strujanja vrtlo nog toka fluida dolazi do trenja izmeu vrtlo nog toka i stijenke cijevi, to ima za posljedicu poveavanje temperature vrtlo nog toka. Nakon odreenog vremena dolazi do stvaranja stagnacijske toke negdje u sredinjem dijelu cijevi, te dio fluida u cijevi poinje strujati od toplog kraja prema hladnom kraju cijevi. Taj povratni vrtlo ni tok fluida daje dio svoje energije vanjskom vrtlo nom toku fluida, tako da se zbog toga vanjskom toku fluida dodatno poveava temperatura, dok se unutarnji tok intenzivno hladi. Tako stvoreni povratni hladni tok fluida izlazi kroz otvor na lijevoj strani vrtlo ne cijevi, kako je to prikazano na Slikama 1 i 2. Topli tok fluida naputa cijev kroz kontrolni ventil koji omoguava regulaciju udjela toplog i hladnog toka fluida [1, 6].
SLIKA 2: Shematski prikaz protustrujne vrtlo ne cijevi
Kada je izlazni otvor hladnog toka smjeten na istoj strani kao i izlaz hladnog toka, tada se radi o istostrujnoj vrtlo noj cijevi ili vrtlo noj cijevi sa paralelnim tokovima fluida,
___________________________________________________
294
kako je to prikazano na Slici 3. Osnovni nain rada ove konfiguracije je isti kao i kod protustrujne vrtlo ne cijevi. Razlika je u tome to su izlazni otvor hladnog toka i regulacijski ventil na istom kraju cijevi, dok je druga strana cijevi na kojoj se nalazi vrtlo na komora zatvorena. Eksperimentalno je pokazano da istostrujne cijevi imaju znatno loije performanse od protustrujnih [1, 6].
SLIKA 3: Shematski prikaz istostrujne vrtlo ne cijevi
Prema nainu izmjene topline vrtlo ne cijevi dijelimo na: a) adijabatske ili nehlaene vrtlo ne cijevi; b) neadijabatske ili hlaene vrtlo ne cijevi. Kod adijabatskih vrlo nih cijevi je prijenos toplinskog toka prema okoliu zanemarivo mali, zbog postojanja toplinske izolacije. Kod neadijabatskih vrtlo nih cijevi dolazi do prijenosa topline izmeu radnog fluida visoke temperature i rashladnog fluida. Slika 4 shematski prikazuje neadijabatsku vrtlo nu cijev. Razlikuju se od vrtlo nih cijevi sa odvajanjem toka u tome to je cijev toplog toka zatvorena, a oko nje je kouljica u koju se uvodi rashladni fluid, tako da se sav plin koji je kroz vrtlo nu komoru hladi, te je udio hladnog toka fluida 100%. Hlaene vrtlo ne cijevi ne posti u velike efekte hlaenja, ali se razlikuju od drugih vrtlo nih cijevi prema veliini snage hlaenja [7].
SLIKA 4: Shematski prikaz hlaene (neadijabatske) vrtlo ne cijevi
Prema nainu odvoenja tokova fluida vrtlo ne cijevi se mogu podijeliti na: a) vrtlo ne cijevi sa odvajanjem tokova; b) vrtlo na cijev sa unutarnjim hlaenjem; c) vrtlo ni ejektori. Vrtlo ne cijevi sa odvajanjem toka su najpoznatiji i najraireniji tipovi vrtlo nih cijevi. Postoji desetak izvedbi takvog tipa vrtlo nih cijevi koje se mogu koristiti u raznim granama industrije [8,9]. Jedna od posebnih izvedbi vrtlo ne cijevi sa odvajanjem tokova je ona s dodatnim tokom fluida, kako je to prikazano na Slici 5. U centru regulacijskog ventila koji se nalazi na kraju cijevi toplog toka, postoji otvor, koji omoguava ulaz dodatnog toka fluida. Takve konstrukcije cijevi nazivaju se i dvostrujne vrtlo ne cijevi. Prvi
_____________________________________________________
295
tok fluida se sastoji od radnog fluida koji ulazi u cijev kroz vrtlo nu komori, dok je drugi tok fluida dodatni toka fluida koji ulazi u vrtlo nu cijev kroz otvor regulacijskog fluida. Zato je maseni protok hladnog fluida koji izlazi kroz izlaz hladnog toka vei je od masenog protoka ulaznog toka fluida. Dodatni tok fluida uvodi se kroz otvor u regulacijskom ventilu u zonu reduciranog tlaka u osi vrtlo ne cijevi. Takve konstrukcije vrtlo nih cijevi prikazuju da se prijenos energije mo e zbiti izmeu perifernog vrtloga i nerotirajueg dodatnog toka fluida s izrazitim efektom hlaenja. Stupanj ovakvih vrtlo nih cijevi je za 30% vei nego kod vrtlo ne cijevi drugaijih izvedbi. Takva konstrukcija vrtlo nih cijevi omoguuje poveanje snage hlaenja i poveanje stupnja korisnosti vrtlo ne cijevi [7,10].
SLIKA 5: Shematski prikaz vrtlo ne cijevi s dodatnim tokom fluida
Trostrujna vrtlo na cijev za razliku od uobiajene vrtlo ne cijevi sa odvajanjem toka sadr i unutarnju cijev, koja s kuitem formira cilindrini meuprostor. Hlaenjem sredinjeg toka fluida, na primjer u sluaju zemnog plina mo e doi do odvajanja kondenzata. Nastali kondenzat se isputa kroz periferni dio cijevi u okolinu, kako je to prikazano na Slici 6. Koliina kondenzata separirana u trostrujnoj vrtlo noj cijevi mo e iznositi od 40% do 90% ukupnog kondenzata sadr anog u plinu. To pokazuje visoku uinkovitost trostrujne vrtlo ne cijevi kao separatora kondenzata [7]. Vrtlo ne cijevi sa unutarnjim hlaenjem Karakterizirane su maksimalnom snagom hlaenja, veom od ostalih izvedbi vrtlo nih cijevi, zbog pada tlaka u paraksijalnoj zoni, to se posti e ugradnjom dva ili vie difuzora na toploj strani cijevi (v. Slika 6). Vrtlo na cijev sa unutarnjim hlaenjem objekta ne doputa emitiranje hladne struje u okoli i primjenjuje se primarno, za duboko hlaenje cilindrinih tijela [7]. Vrtlo ni ejektori s odreenim geometrijskim parametrima i dinamikim karakteristikama mogu proizvesti i odr avati tlak ispod atmosferskog u paraksijalnoj zoni. Za razliku od konvencionalnih mlaznih ejektora, vrtlo ni ejektori nisu osjetljivi na velike promjene ulaznih parametara, te stoga imaju pribli no konstantan stupanj korisnosti.
SLIKA 6: Shematski prikaz trostrujne vrtlo ne cijevi
296
___________________________________________________
SLIKA 7: Shematski prikaz vrtlo ne cijevi s unutarnjim hlaenjem
SLIKA 8: Shematski prikaz vrtlo nog ejektora
Veliki broj razliitih konstrukcijskih parametara utjee na protok i performanse vrtlo ne cijevi, koji su dani u Tablici 1. Konstrukcijske parametri vrtlo nih cijevi mogu se podijeliti u nekoliko kategorija, kao to su to: geometrijski parametri, veliina masenih tokova, parametri ulaznog toka fluida, svojstva radnog plina, unutarnji parametri toka i drugi faktori [11, 12]. Kao to je vidljivo iz Tablice 1, da bi se izvela optimalna konstrukcija vrtlo ne cijevi za pojedinu praktinu industrijsku primjenu potrebno je pomno prouiti utjecaj svakog od navedenih konstrukcijskih parametara.
TABLICA 1: Prikaz konstrukcijskih parametara vrtlo nih cijevi
Geometrijski parametri Veliina masenih tokova Parametri ulaznog toka fluida Svojstva radnog plina Unutarnji parametri toka Drugi utjecajni faktori
Duljina cijevi toplog toka fluida
Veliina masenog udjela hladnog toka fluida Odnosi masenih udjela hladnog i toplog toka fluida
Vrijednost veliine tlaka i temperature plina na ulazu Veliina gustoe plina na ulazu
Veliina viskoznosti plina
Tlak na izlaznom otvoru hladnog toka fluida Tlak na izlaznom otvoru toplog toka fluida
Materijal vrtlo ne cijevi
Ppromjer cijevi toplog toka fluida
Veliina toplinske vodljivosti plina Veliina specifinog toplinskog kapaciteta plina pri konstantnom tlaku
Hrapavost unutarnjih povrina vrtlo ne cijevi
Broj, promjer i orijentacija ulaznih sapnica u vrtlo nu komoru
_____________________________________________________
297
Geometrijski parametri
Veliina masenih tokova
Parametri ulaznog toka fluida
Svojstva radnog plina
Unutarnji parametri toka
Drugi utjecajni faktori
Promjer izlaznog otvora hladnog toka fluida Oblik i duljina regulacijskog ventila Konstrukcija vrtlo ne komore
Veliina koeficijenta toplinske ekspanzije plina Ulazni molarni udjeli sastojaka plina Molekukarna masa plina
3. Karakteristike vrtlo nih cijevi

Komercijalne vrtlo ne cijevi proizvode se u dvije izvedbe. Prva izvedba ima svrhu postizanja maksimalnog hlaenja, dok druga izvedba realizira minimalnu temperaturu hladnog toka fluida. Vrtlo na cijev sa maksimalnim efektom hlaenja konstruirana je tako da mo e postii maksimalni temperaturni pad, pri najveem iznosu hladnog toka fluida uz najvei stupanj djelovanja. Maksimalno hlaenje posti e se kada vrtlo na cijev radi sa 60% do 70% udjela hladnog toka. Tada je umno ak masenog protoka hladnog toka fluida i razlike temperature fluida na ulazu i temperature hladnog toka najvei. S druge strane neke primjene vrtlo ne cijevi zahtijevaju najni u moguu temperaturu hladnog toka fluida. Minimalna temperatura hladnog toka fluida mo e se koristiti za hlaenje staklenih dijelova raznih optikih ureaja, vruih dijelova pojedinih ureaja, tijekom provoenja razliitih laboratorijskih eksperimenata, kod testiranja elektronikih komponenti itd. Eksperimentalno je pokazano da se ni e vrijednosti temperatura hladSLIKA 9: Izlazne temperature hladnog i toplog toka fluida kao funkcija masenog udjela hladnog zraka i nog toka fluida realiziraju pri manjim ulaznog tlaka fluida vrijednostima masenog protoka. Na Slici 9 prikazan je utjecaj udjela hladnog toka fluida i veliine tlaka fluida na ulazu u vrtlo nu cijev na izlaznu temperaturu hladnog toka fluida. Najni e temperature hladnog toka fluida realiziraju se pri masenom udjelu hladnog toka fluida od 0.2 do 0.3, dok se najvie temperature toplog toka fluida realiziraju pri masenom udjelu hladnog toka od 0.75 do 0.85. Vea vrijednost tlak fluida na ulazu u vrtlo nu cijev omoguuje ni u temperaturu hladnog i toplog toka fluida.
298
___________________________________________________
Zbog velikih brzina strujanja fluida, posebice na izlaznim otvorima vrtlo ne cijevi, stvara se buka, pa je u praktinim primjenama u veini sluaja potrebna ugradnja priguivaa na oba kraja vrtlo ne cijevi.
4. Mogunosti praktine upotrebe vrtlo nih cijevi

Glavne prednosti upotrebe vrtlo nih cijevi u praksi su: 1. nema pokretnih dijelova; 2. kompaktna izvedba; 3. niski investicijski trokovi; 4. nije potrebno odr avanje ureaja; 5. mogunost regulacije temperature hladnog toka i snage hlaenja. Glavni nedostatak vrtlo nih cijevi je u tome to imaju nisku vrijednost stupnja djelovanja pri hlaenju, koji je puno ni i od drugih rashladnih sustava. Meutim, u situacijama gdje nije potrebno kontinuirano hlaenje, ve povremeno, te u situacijama gdje je o primarne va nosti pouzdanost i robusnost rashladnog sustava, ovi nedostatci vrtlo nih cijevi ne dolaze do izra aja. Budui da ima mnogo prednosti, vrtlo na cijev je vrlo zanimljiva za primjenu u industriji, posebice tamo gdje se kao osnovni zahtjevi postavljaju kompaktnost, sigurnost i niska cijena opreme, npr. za potrebe industrijskog grijanja i hlaenja, razdvajanja mjeavina plinova, prevoenja iz plinovitog u tekue agregatno stanje, u kemijskoj industriji, pri proizvodnji elektronike opreme, za proizvodnju umjetnog snijega itd. Danas, vrtlo ne cijevi proizvode razne komercijalne kompanije za iroku primjenu. Najvei potencijal praktinih primjena vrtlo nih cijevi nalazi se u podruju industrijskog hlaenja. Svaku upotrebu vrtlo nih cijevi za industrijsko hlaenje potrebno je analizirati za pojedinane sluajeve, gdje se za svaku praktinu situaciju kroji po mjeri optimalno rjeenje. Mnogobrojne su primjene vrtlo nih cijevi za tokasto hlaenje mjesta obrade kod itavog niza strojeva sa skidanjem strugotina. To posebice dolazi do izra aja pri obradi specijalnih vrsta materijala gdje je potrebna kontrola temperature u uskim granicama tijekom obrade. Na taj nain dolazi do ubrzavanja procesa proizvodnje, uz postizavanje visoke tonosti obrade raznih vrsta specijalnih materijala. U tekstilnoj industriji su posebne konstrukcije vrtlo nih cijevi koritene za hlaenje igala pri radu sa tvrim i robusnijim materijalima. U ljevaonicama, kovanicama, u pogonima za proizvodnju boca, rezervoara i kutija od plastinih masa upotreba vrtlo nih cijevi za brzo hlaenje pojedinih proizvoda, ili njihovih dijelova, omoguila je poveavanje kapaciteta proizvodnje, a time i poveanje rentabilnosti proizvodnje. Posebno konstruirane vrtlo ne cijevi koriste se za hlaenje kuita elektronike strojeva u proizvodnim pogonima, kao i za hlaenje kuita servera u raunskim centrima. Na taj se nain odr ava dovoljno niskom temperatura unutar kuita elektronskih upravljakih sustava strojeva, ime se poveava njihova pouzdanost pri nepovoljnim mikroklimatskim uvjeta u proizvodnim halama. Posebno interesantna primjena vrrtlo nih cijevi, posebice sa stanovita zatite na radu, su koritenje personalnih zrakom hlaenih zatitnih radnih odijela. Takva odijela tite radnike od utjecaja visokih temperatura na radnim mjestima u eljezarama, ljevaonicama, elianama, lakirnicama i ostalim slinim industrijama. Ovakva hlaena odijela
_____________________________________________________
299
mogli bi koristit vatrogasci pri specijalnim intervencijama. Potrebno je razmotriti i koritenje ovakvih odijela ili prsluka u specijalnim skuenim prostorima kao to je to tenk odnosno podmornica. Komprimirani zrak (iz kompresora) uvodi se u specijalno konstruiranu vrtlo nu cijev gdje se hladni tok fluida uvodi u dvoslojno zatitno odijelo ili prsluk. Unutarnji sloj zatitnog odijela je perforiran, tako da kroz rupice prolazi rashlaeni tok zraka i dolazi u dodir s tijelom radnika. Posebno izvedeni krajevi rukava, kragna i pojas zatitnog odijela omoguuju zadr avanje hladnog zraka u doticaju s tijelom radnika, te na taj nain poveavaju efekt hlaenje tijela, kako je to prikazano na Slici 10. Ve du e vrijeme se u plinarstvu razmatra niz patenata koji se zasnivaju na principu vrtlo ne cijevi, a koji se koriste u sklopu redukcijskih stanica tlaka u plinskim mre ama, te za separaciju kondenzata plina u postrojenjima za obradu prirodnog plina. Teoretskom analizom utvreno je da bi se upotrebom vrtlo nih cijevi realizirala znaajna poboljanja u energetskim postrojenjima, rashladnim sustavima, te u ureajima za izdvajanje vlage iz zraka.
SLIKA 10: Prikaz primjene vrtlo nih cijevi kod personalnih zrakom hlaenih zatitnih radnih odijela i prsluka
5. Zakljuak
Zbog itavog niza prednosti upotreba vrtlo nih cijevi u praktinim industrijskim aplikacijama ima znaajan potencijal, koji se danas ne koristi u dovoljnoj mjeri. Najvei potencijal praktinih primjena vrtlo nih cijevi nalazi se u podruju industrijskog hlaenja. Svaku upotrebu vrtlo nih cijevi za industrijsko hlaenje potrebno je analizirati za pojedinane sluajeve, gdje se za svaku praktinu situaciju kroji po mjeri optimalno rjeenje. Glavni nedostatak vrtlo nih cijevi je u tome to imaju nisku vrijednost stupnja djelovanja pri hlaenju, koji je puno ni i od drugih rashladnih sustava. Meutim, u situacijama gdje nije potrebno kontinuirano hlaenje, ve povremeno, te u situacijama gdje je o primarne va nosti pouzdanost i robusnost rashladnog sustava, ovi nedostatci vrtlo nih cijevi ne dolaze do izra aja.
300
___________________________________________________
Literatura
[1] Gao C.: Experimental study on the RanqueHilsch vortextube, Ph.D. Thesis, Technische Universiteit Eindhoven, 2005. [2] Eiamsa-ard S., Promvonge P.: Review of RanqueHilsch effects in vortex tubes, Renew. Sustain. Energy Rev., doi:10.1016/j.rser.2007.03.006, 2007 [3] Ranque G.J.: Experiments on expansion in a vortex with simultaneous exhaust of hot air and cold air, Journal of Phys. Radium 4, 112114, 1933. [4] Ranque G.J.: Method and apparatus for obtaining from a fluid under pressure two outputs of fluid at different temperatures, US patent 1,952,281 (1934) [5] Hilsch R.: The use of expansion of gases in a centrifugal field as a cooling process, Revue Sci. Instrumentation 18 (2), 108113, 1947. [6] Cockerill T.T.: Thermodynamics and fluid mechanics of a RanqueHilsch vortex tube, Ph.D. Thesis, University of Cambridge, 1998. [7] Khodorkov L, Poshernev NV, Zhidkov MA (2003) The vortextube-a universal device for heating, cooling, cleaning, and dryinggases and separating gas mixtures. Chem Pet Eng 39 (78): 409415 [8] Azarov A.I.: Industrial application of the range of vortexcoolers, Proceedings of conference Application ofthe Vortex Effect in Engineering, SGAI, 7579, Samara, 1993. [9] Azarov A.I.: Ways of improving commercial vortex tubes, Chem. Pet. Eng. 40 (78), 411416, 2004. [10] Piralishvili S.A., Polyaev V.M.: Flow and thermodynamic characteristics of energy separation in a doublecircuit vortex tube- an experimental investigation. International Journal of Exp. Therm. Fluid. Sci. 12 (4), 399410, 1996. [11] Cockerill T.T.: Thermodynamics and fluid mechanics of a RanqueHilsch vortex tube, Ph.D. Thesis, University of Cambridge, 1998. [12] Behera U., Paul P.J., Kasthurirengan S., Karunanithi R., Ram S.N., Dinesh K.: CFD analysis and experimental investigationstowards optimizing the parameters of RanqueHilschvortex tube, International Journal of Heat. Mass. Transfer, 48 (10), 19611973, 2005.
_____________________________________________________
301
302
___________________________________________________
KORITENJE NOVIH TEHNOLOGIJA U PROIZVODNJI BIODIZELA

USING OF NEW TECHNOLOGIES IN PRODUCTION OF BIODIESEL
Nenad MUSTAPI1, Vuk ZLATAR2, Luka PAVLAKOVI3
1Veleuilite
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, nenad.mustapic@vuka.hr 2Biotron d.o.o.- Pogon Ozalj, Karlovaka cesta 124, 47280 Ozalj, HRVATSKA, vuk.zlatar@ka.t-com.hr 3Damon d.o.o., Senjska 14, 47000 Karlovac, HRVATSKA, p_luka@hotmail.com
Sa etak: Biodizel se danas proizvodi iskljuivo alkalno kataliziranom transesterifikacijom, uglavnom iz sirovina prve generacije. Prednosti proizvodnje ovim nainom su relativno niski investicijski trokovi, blagi reakcijski uvjeti, kratka vremena reakcije i visoka iskoritenja. Za taj postupak potrebna je vrlo ista sirovina koja se sastoji od triglicerida sa minimalnom koliinom primjesa. Visoka cijena sirovina prve generacija dovodi u pitanje ekonominost proizvodnje. Stoga su trendovi istra ivanja proizvodnje biodizela usmjereni ka koritenju jeftinijih otpadnih sirovina druge generacije koja su esto i ni e kakvoe, koritenju novih kemijskih reakcija za proizvodnju iz nekonvencionalnih sirovina i/ili reakcija gdje glicerol nije nusproizvod, i unapreivanju novih tehnologija za intenziviranje novih kemijskih procesa pri proizvodnji biodizela iz nekonvencionalnih sirovina. Pri tome je te ite istra ivanja usmjereno na esterifikaciju slobodnih masnih kiselina, hidrolizu triglicerida, acidolizu triglicerida s octenom kiselinom, glicerolizu slobodnih masnih kiselina, reakciju triglicerida, diglicerida i monoglicerida s metil acetatom i reakciju triglicerida (diglicerida i monoglicerida) s dimetil karbonatom. Kljune rijei: biodizel, kemijska reakcija, tehnologija, esterifikacija, transesterifikacija Abstract: Today biodiesel is produced solely via alkaly catalysed transesterification, mostly from first generation raw materials. Advantages of these productiona are relatively low production costs, mild reaction conditions, short reaction times and high yields. This process needs high purity raw material composed of triglyceride with minimal quantity of impurities. High cost of first generation raw materials brings to question economic efficiency of production. Thus, research trends of biodiesel production are directed towards using more cost effective second generation waste raw materials which are often of low quality, using of new chemical reactions for production from unconventional raw materials and/or reactions where glycerol is not by-product, and improving of new technologies for intensification of new
_____________________________________________________
303
chemical processes in production from unconventional raw materials. Thereat main direction is of research is esterfication of free fatty acids, hydrolysis of triglyceride (diglyceride and monoglycerde), acidolysis of triglycerdes with acetic acid, glycerolysis of free fatty acids, reaction of triglyceride, diglycerde and monoglyceride with methyl acetate, and reaction of triglyceride (diglycerida and monoglyceride) with dimethyl carbonate. Keywords: biodiesel, chemical reaction, technology, esterification, transesterification
1. Uvod
Proizvodnja biodizela, metil ester masnih kiselina, veinom se sastoji od standardnih tehnologija koje se baziraju na kemijskoj reakciji preesterifikacije transesterifikacije triglicerida (ulja i masti) s metanolom uz prisustvo alkalnih katalizatora (KOH ili NaOH). Prednosti ovog postupka proizvodnje biodizela su u tome se reakcija odvija pri relativno niskim temperaturama (60C) i atmosferskom tlaku uz relativno veliku brzinu odvijanja kemijske reakcije [1], unutar jednog sata realizira se 98% pretvorbe triglicerida u biodizel. Glavni nedostatak ovog postupka proizvodnje je to sirovina mora imati minimalne udjele vode i slobodnih masnih kiselina, jer u protivnom dolazi do znaajnog nastajanja sapuna koji izazivaju niz problema u daljnjem postupku proizvodnje. Ulazna sirovina (trigliceridi) mora zadovoljavati naredne karakteristike: n maksimalni sadr aj slobodnih masnih kiselina 2% najbolje manje od 0,5%; n maksimalni sadr aj vode od 0.5% i n minimalni sadr aj fosfolipida, lecitin, gume. Stoga se proizvodnja biodizela iz sirovina koje imaju relativno visok udio vode i slobodnih masnih kiselina ne mo e provesti u veini dananjih pogona za proizvodnju biodizela [2]. Visoka cijena kotanja rafiniranih ulja iz uljarica, konvencionalne sirovine za proizvodnju biodizela, dovodi u pitanje ekonominost masovne proizvodnje biodizela iz tih sirovina. Opse nom analizom strune i znanstvene literature mo e se zakljuiti da su trendovi istra ivanja novih naina proizvodnje biodizela u posljednjih nekoliko godina usmjerena ka narednim ciljevima: n upotreba jeftinijih sirovina za proizvodnju biodizela, koje u pravilu imaju visoke udjele slobodnih masnih kiselina, nekonvencionalne sirovine za proizvodnju biodizela; n koritenje novih kemijskih reakcija za proizvodnju biodizela iz nekonvencionalnih sirovina i/ili iz reakcija gdje glicerol nije nusproizvod; n unaprjeivanje novih tehnologija za intenziviranje novih kemijskih procesa pri proizvodnji biodizela iz nekonvencionalnih sirovina.
2. Koritenje nekonvencionalnih sirovina za proizvodnju biodizela

U principu biodizel se mo e proizvesti od bilo kojeg ulja uljarica ili masti ivotinjskog porijekla (trigliceridi), pa i od otpadnog jestivog ulja sakupljenog iz restorana i domainstava, te od ostalih potencijalnih sirovina. Sve te alternativne sirovine za proizvod304
___________________________________________________
nju biodizela mogu se zajednikim imenom nazvati nekonvencionalne sirovine za proizvodnju biodizela. Primjeri takvih nekonvencionalnih sirovina za proizvodnju biodizela su: n otpadno jestivo ulje, sadr aj slobodnih masnih kiselina od 2% do 8%; n kafilerijska tehnika mast, sadr aj slobodnih masnih kiselina od 10% do 30%; n mast iz separatora ulja i masti iz objekata za pripremu hrane (sadr aj slobodnih masnih kiselina do 60%); n masti iz separatora ulja i masti iz postrojenja za obradu otpadnih voda, sadr aj slobodnih masnih kiselina do 95% i n nusproizvodi iz rafinacije jestivih ulja, kao na primjer destilat deodorizacije i sapunica iz procesa neutralizacije biljnih ulja, sadr aj slobodnih masnih kiselina do 70% od koje se proizvode slobodne masne kiseline itd. Naknadnom obradom nusproizvodi iz obrade ulja nastaju tehnike masne kiseline, koje sadr e maksimalno 2% vode, te do 90% slobodnih masnih kiselina. Glavna karakteristika veeg dijela nekonvencionalnih sirovina za proizvodnju biodizela je visok udio slobodnih masnih kiselina, te visok udio vode i raznih neistoa. Voda i neistoe moraju se izdvojiti u slo enom postupku predobrade, koji obuhvaa niz procesa kao to su gruba i fina filtracija, higijenizacija, centrifugiranje itd. Da bi se od ovakvih sirovina mogao proizvesti biodizel potrebno je koristiti drugaije procese proizvodnje nego kao to je to sluaj kod sadanjih tehnologija za proizvodnju biodizela. Prema udjelu slobodnih masnih kiselina nekonvencionalne sirovine za proizvodnju biodizela mogu dijele se u etiri osnovne grupe: n sirovine s niskim sadr ajem slobodnih masnih kiselina do 2%; n sirovine s umjereno visokim sadr ajem slobodnih masnih kiselina do 10%; n sirovine s visokim sadr ajem slobodnih masnih kiselina do 60%; n sirovine s ekstremno visokim sadr ajem slobodnih masnih kiselina od 60 do 95%. Svaka od ovih grupa potencijalnih sirovina za proizvodnju biodizela zahtjeva drugaije procese obrade.
2.1. Neutralizacija s lu inama i alkalno katalizirana transesterifikacija
Ako potencijalna sirovina za proizvodnju biodizela nema sadr aj slobodnih masnih kiselina vei do 10%, tada se odvajanje slobodnih masnih kiselina mo e izvesti procesom neutralizacije s lu inom [3]. Slobodne masne kiseline reagiraju s lu inom KOH ili NaOH, a kao produkti nastaju sapuni i voda. Sapuni otopljeni u vodi se lagano odvajaju od ostatka sirovine (trigliceridi), pa se na ovakav nain mo e izdvojiti cjelokupni udio slobodnih masnih kiselina. Tako obraena sirovina mo e se u konvencionalnom postrojenju, koji koristi kemijski proces transesterifikacije triglicerida sa metanolom uz koritenje homogenih lu natih katalizatora, pretvoriti u biodizel.
2.2. Kiselo katalizirana esterifikacija i alkalno katalizirana transesterifikacija
Proces proizvodnje biodizela od sirovina s visokim sadr ajem slobodnih masnih kiselina, do 60%, u pravilu se sastoji od dva stupnja. Nakon postupka predobrade, proces proizvodnje biodizela mogue je realizirati na dva naina. Prvi nain se sastoji od proceHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
305
sa esterifikacije u prvom stupnju obrade, gdje se slobodne masne kiseline uz prisustvo kiselog katalizatora (H2SO4) i metanola pretvaraju u metil estere masnih kiselina, biodizel. Nakon toga, kao drugi stupanj obrade, slijedi proces transesterifikacije s lu natim katalizatorom, NaOH ili KOH gdje se preostali trigliceridi u reakciji s metanolom pretvaraju u biodizel [4].
2.3. Gliceroliza i alkalno katalizirana transesterifikacija
Proces se sastoji od glicerolize u prvom stupnju obrade, gdje slobodne masne kiseline, uz prisustvo cinka u prahu ili cinkovog acetata kao katalizatora, reagiraju sa glicerolom, te nastaju gliceridi, prvenstveno monogliceridi, a u manjoj mjeri digliceridi i trigliceridi [5]. Nakon toga, kao drugi stupanj obrade, slijedi konvencionalni proces transesterifikacije s alkalnim katalizatorom, NaOH ili KOH gdje se smjesa triglicerida, diglicerida i monoglicerida u reakciji s metanolom pretvara u metil ester masnih kiselina ili biodizel.
2.4. Esterifikacija i transesterifikacija u superkritinim uvjetima
Najvei napredak u rjeavanju problema koji nastaju u standardnom procesu transesterifikacije (preesterifikacije), te koritenje novih kemijskih reakcija u proizvodnji biodizela realizirano je u nedkritinim reaktorima. S ciljem da se prevladaju nedostatci konvencionalnog postupka proizvodnje biodizela predlo en je postupak transesterifikacije triglicerida s metanolom u nadkritinim uvjetima bez koritenja katalizatora [6], takozvani Saka postupak. Metanol u kritinoj toki ima vrijednosti temperature TC = 239oC i tlaka PC = 80,9 bara [7]. Eksperimentalno je utvreno da se u ovom postupku kao ulazna sirovina mogu koristiti ulja i masti s visokim sadr ajem slobodnih masnih kiselina, jer se simultano odvija i proces esterifikacije. Ovim postupkom mo e se postii visok postotak pretvorbe triglicerida u biodizela (metil estera masnih kiselina), te ne dolazi do nastajanja sapuna. Takoer je razdvajanje nastalih produkata procesa transesterifikacije relativno jednostavno, te se dobivaju produkti (biodizel i glicerol) visoke istoe. Za razliku od standardnog postupka transesterifikacije triglicerida uz prisustvo alkalnih katalizatora, kod transesterifikacije triglicerida u nadkritinim uvjetima mogu se koristiti i alkoholi s relativno dugim lancima [8]. Glavni nedostatak ove metode to ona zahtjeva ekstremne radne uvjete od 350oC i 430 bara. Kod ovih ekstremnih radnih uvijete mo e nastupiti izomerizacija nezasienih masnih kiselina iz cis-tipa u trans-tip, te mo e doi do dekompozicije nezasienih masnih kiselina, to rezultira negativnim svojstvima biodizela pri niskim temperaturama [9][10]. Visoka cijena kotanja i pogona nadkritinih reaktora najvea je prepreka za implementaciju ove tehnologije proizvodnje biodizela. Zbog nedostataka Saka postupka razvijen je dvostupanjski postupak uz koritenje metanola u nadkritinim radnim uvjetima, takozvani Saka-Dadan postupak [11]. U prvom stupnju ovog proizvodnog postupka provodi se hidroliza triglicerida, dakle razdvajanje triglicerida na slobodne masne kiseline i glicerol pomou vode. Hidroliza je provedi pri temperature od 270oC i tlaku od 70 bara. Kod ovakvih uvijete nije potrebna upotreba katalizatora. Tijekom eksperimenata je uoeno [12] da pri hidrolizi triglicerida, kod visokih tlakova i temperatura, nastale slobodne masne kiseline disociraju te se ponaaju kao kiseli katalizatori, kako je to prikazano na Slici 1. U drugom stupnju provodi se esterifikacija slobodnih masnih kiselina, nastalim u prvom stupnju ovog postupka, u reakciji s metanolom, a kao produkti nastaju biodizel (metil ester masnih kiselina) i voda. Reakcija esterifikacije se u Saka-Dadan postupku odvija pri vrlo visokim temperaturama i tlakovima
306
___________________________________________________
od 270oC i 200 bara. Takvi parametri omoguuju da se reakcija esterifikacije odvija bez katalizatora, odnosno i u ovoj reakciji je ustanovljeno da dolazi do autokatalizacijskog mehanizma slobodnih masnih kiselina [12], kako je to prikazano na Slici 2. Za ovaj postupak provedena je energetska analiza u realnim industrijskim uvjetima, te su provedene procjene dodatnih istra ivanja koja je potrebno provesti na putu praktine primjene ovog postupka.
SLIKA 1: Ilustracija pretpostavljenog mehanizma ponaanja slobodnih masnih kiselina (SMK) kao kiselih katalizatora, pri hidrolizi triglicerida (TG) kod visokog tlaka i temperature (sline mehanizme je mogue definirati i za hidrolizu diglicerida i monoglicerida)
SLIKA 2: Ilustracija pretpostavljenog mehanizma ponaanja slobodnih masnih kiselina (SMK) kao kiselih katalizatora, pri reakciji esterifikacije slobodnih masnih kiselina s metanolom kod visokog tlaka i temperature (BD metil ester masnih kiselina, odnosno biodizel; MeOH- metanol)
2.5. Hidroliza glicerida i enzimska esterifikacija hidroesterifikacija
Realizacija dvostupanjskog procesa hidrolize triglicerida, nakon koje slijedi esterifikacija nastalih slobodnih masnih kiselina s metanolom, realizirana je i uz koritenje enzima lipaze kao katalizatora u prvom stupnju procesa [13]. Predlo en je i naziv za ovaj dvostupanjski proces: hidroesterifikacija. Koritenje enzima kao katalizatora u raznim procesima proizvodnje biodizela openito je imalo niz pozitivnih svojstava kao to su: n kemijske reakcije odvijaju se pri ni im temperaturama, to onemoguuje degradaciju produkata i smanjuje potronju energije u procesima; n enzimi su biorazgradivi, te predstavljaju puno manju opasnost za zagaenje okolia od kemijskih katalizatora (kiseline i lu ine); n vea kvaliteta glicerola koji u sebi ne sadr i ni soli niti metanol, pa se ak mo e koristiti za prehranu ivotinja; n produkti reakcije se lake razdvajaju i n mogu se koristiti ulazne sirovine s visokim udjelima slobodnih masnih kiselina i sa udjelom vode.
_____________________________________________________
307
Osim pozitivnih osobina koji karakteriziraju koritenje enzime, oni imaju niz loih osobina koje sprjeavaju njihovo ire koritenja kao katalizatora u praktinoj primjeni: n visoka cijena kotanja enzima; n dulje vrijeme odvijanja reakcije, odnosno ni e brzine odvijanja kemijske reakcije i n deaktivacija enzima alkoholom.
3. Koritenje spojeva glicerola kao sastavne komponente biodizela

Drugi bitan faktor koji je utjecao na razvoj novih kemijskih reakcija za proizvodnji biodizela bio je taj to u standardnom postupku putem reakcije preesterifikacije (transesterifikacije) triglicerida (ulja i masti) kao nusproizvod nastaje glicerol. S poveavanjem kapaciteta proizvodnje biodizela na svjetskom tr itu dolo je i do masovne proizvodnje sirovog glicerola tj. glicerina to je imalo za posljedicu znaajno smanjenje njegove trine cijene. Ovisno o primijenjenoj tehnologiji proizvodnje sirovi glicerol koji nastaje u standardnom postupku reakcije preesterifikacije transesterifikacije triglicerida prosjeno sadr i od 8% do 15% vode, od 1% do 10% metanola, znaajan udio soli, te odreeni udio mono- i diglicerida. Za odvajanje vode iz sirovog glicerola potrebno je ulo iti veliku koliinu toplinske energije u procesu destilacije, a i ostali postupci purifikacije znaajno povisuju cijene tog nusproizvoda. Kada se uraunaju i transportni trokovi, tada se mo e tvrditi da kod postojeih cijene proiavanje sirovog glicerola nije ekonomski isplativo. Ta injenica je imala za posljedicu gomilanje velikih koliina sirovog glicerola kod proizvoaa biodizela, do tolikih razmjera da se sirovi glicerol poeo razmatrati kao ekoloki problem. Razmatrani su postupci njegovog zbrinjavanja i uporabe u druge tr ino vrednije proizvode [14]. Jedan od pristupa rjeavanja problema produkcije glicerola pri proizvodnji biodizela je koritenje novih kemijskih reakcija u proizvodnji biodizela. Takve nove kemijske reakcije su transesterifikacije triglicerida s dimetil karbonatom uz koritenje baznih katalizatora [15] i proces interesterifikacije triglicerida (ulja i masti) s metil acetatom. Na takav nain nastaju nove vrste biogoriva koje su mjeavina metil estera masnih kiselina (biodizela) i drugih gorivih supstanci i aditiva. Takva nova biogoriva ne zadovoljavaju striktno standarde za kvalitetu biodizel, kao na primjer EN 14214, pa e u skoroj budunosti morati doi do ponovnog preispitivanja definicije biodizel. Znaajni znanstveni doprinosi u vezi tehnologije proizvodnje i koritenja biogoriva dobivenog iz kemijskih reakcija ulja i masti s dimetil karbonatom i metil acetatom, tek se oekuju u skoroj budunosti.
4. Zakljuak
Iz dosad iznesenog mogue je izdvojiti niz novih postupaka proizvodnje (novih tehnologija) biodizela iz sirovina s visokim udjelom slobodnih masnih kiselina, gdje se koriste nove kemijske reakcije: n dvostupanjski postupak - esterifikacija slobodnih masnih kiselina (hidroesterifikacija) s kiselim katalizatorom i transesterifikacija (preesterifikacija) triglicerida s metanolom uz prisustvo baznih katalizatora; n dvostupanjski postupak - hidroliza triglicerida i esterifikacija slobodnih masnih kiselina tj. hidroesterifikacija s kiselim katalizatorom;
308
___________________________________________________
dvostupanjski postupak - gliceroliza slobodnih masnih kiselina i transesterifikacija (preesterifikacija) triglicerida, diglicerida i monoglicerida s metanolom uz prisustvo baznih katalizatora; n reakcija triglicerida s dimetil karbonatom; n reakcija triglicerida s metil acetatom tj. interesterifikacija i n trostupanjskii proces - hidroliza triglicerida, reakcija slobodnih masnih kiselina s dimetil karbonatom i reakcija glicerola s dimetil karbonatom. Uoeno je niz moguih novih kemijskih reakcija za proizvodnji biodizela koji jo nisu pobli e istra eni: n dvostupanjski proces - acidoliza triglicerida s octenom kiselinom i esterifikacija slobodnih masnih kiselina; n dvostupanjski proces - gliceroliza slobodnih masnih kiselina i reakcija triglicerida, diglicerida i monoglicerida s metil acetatom; n dvostupanjski proces - gliceroliza slobodnih masnih kiselina i reakcija triglicerida (diglicerida i monoglicerida) s dimetil karbonatom i n trostupanjski proces - hidroliza triglicerida, reakcija slobodnih masnih kiselina s metil acetatom i reakcija glicerola s metil acetatom. Iz navedenih (novih) kemijskih reakcija i tehnologija u proizvodnji biodizela mo e se zakljuiti da je te ite istra ivanja usmjeren na naredne kemijske reakcije: n esterifikacija slobodnih masnih kiselina tj. reakcija metanola i slobodnih masnih kiselina s kiselinama kao katalizatorom; n hidroliza triglicerida tj. reakcija triglicerida i vode s kiselinom kao katalizatorom; n acidoliza triglicerida s octenom kiselinom tj. reakcija octene kiseline s trigliceridima; n gliceroliza slobodnih masnih kiselina (reakcija glicerola i slobodnih masnih kiselina); n reakcija triglicerida, diglicerida i monoglicerida s metil acetatom i n reakcija triglicerida, diglicerida i monoglicerida s dimetil karbonatom. Primjena modernih konstrukcija reaktora za intenziviranje novih kemijskih reakcija za proizvodnju biodizela svakako predstavlja tehnoloki i znanstveni zadatak u budunosti.
n
Literatura
[1] Gerpen, J.V. ; Biodiesel processing and production, Fuel Processing Technology 86 (2005) 1097-1098 [2] Tomaevi, A. V., Marinkovi, S.: Methanolysis of used frying oil, Fuel Process Technol. (2003) 8, 16, [3] Gerpen, J.V., Shanks, B., Pruszko, R., Biodiesel Production Technolgy, NREL Report 2002-2004 [4] Zhang, J., Dube, M. A., McLean, D. D., Kates, M. ; Biodiesel production from waste coooking oil: 1. Process designa and technological assesment, Bioresource Technology 89 (2003), 2-14 [5] Nouredinni, H. ; A Continuous Process for the Glycerolysis of Soybean Oil, University of Nebraska - Lincoln, Papers in Biomaterials (2004), 1-10 [6] Saka, S., Kusdiana, D.: Biodiesel fuel from rapeseed oil as prepared in supercritical methanol, Fuel 80 (2001), 22531 [7] Goodwin, R. D.: Methanol thermodynamic properties from 176 to 673 K at pressures to 700 bar, Journal Phys. Chem. Ref. Data 16 (1987), 799892 [8] Kusdiana, D., Saka, S.: Methyl esterification of free fatty acids of rapeseed oil as treated in supercritical methanol, Journal Chem. Eng. Japan 34 (2001), 383387 [9] Warabi, Y., Kusdiana, D., Saka, S.: Biodiesel fuel from vegetable oil by various supercritical alcohols, Applayd Biochem. Biotechnol. 115 (2004), 793801 _____________________________________________________
309
[10] Tabe, A., Kusdiana, D., Minami, E., Saka, S.: Kinetics in transesterification of rapeseed oil by supercritical methanol treatment, Proceedings of the second world biomass Conferency Biomass for Energy, Industry and Climate Protection (2004), 15531556 [11] Imahara, H., Minami, E., Hari, S., Saka, S.: Thermal stability of biodiesel in supercritical methanol, Fuel 87 (2008), 16 [12] Kusdiana, D., Saka, S.: Two-step preparation for catalyst-free biodiesel fuel production, Appl. Biochem. Biotechnology 115 (2004), 78191 [13] Cavalcanti-Oliveira, E. D., Rufino da Silva, P., Ramos A. P., Gomes Aranda, D. A., Guimaraes Freire D. M.: Study of Soyabean Hydrolysis Catalyzed by Thermomyces Ianuginosus Lipase Its Application to Biodiesel Production via Hydroesterification, Enzyme Research 2011, 1-8 [14] Johnson, D. T., Taconi, K. A.: The glycerin glut: options for the value-added conversion of crude glycerol resulting from biodiesel production, Environmental Progres, Vol. 26 (2007), 338348 [15] Fabbri, D., Bevoni, V., Natari, M., Rivetti, F.: Properties of a potential biofuel obtained from soybean oil by transesterification with dimethyl carbonate, Fuel, Vol. 86 (2007), 690697
310
___________________________________________________
SIGURNOST I ZDRAVLJE U PROIZVODNJI PERPLOA

SAFETY AND HEALTH IN THE PRODUCTION OF PLYWOOD
Salah-Eldien OMER
Tehniki fakultet Biha, Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, sagzagreb@hi.htnet.hr
Abstract: Safety and health in plywood production, before the producers of sophisticated equipment are solving a great deal of it, needed to be solved. In our production process of plywood, even it is not so old one; there were several problems which needed to take care of. In this paper we will only present the important and necessary steps for the safety and health in such production. Keywords: safety and health, plywood production, necessary steps Sa etak: Sigurnost i zdravlje u proizvodnji perploe je problem koji je potrebno rijeiti prije to proizvoai opreme nisu poeli proizvoditi sofisticirane opreme s kojim su rijeili vei dio te problematike. U naem procesu proizvodnje perploe makar da oprema nije bila tako stara, bili su niz problemi koji je bilo potrebno rijeiti. U ovom lanku prezentirat emo va ne i potrebne korake za osiguravanje sigurnosti u radu i zdraviji ambijent u procesu proizvodnje perploe. Kljune rijei: Sigurnosti i zdravlje, proizvodnja perploa, potrebne zahvate u procesu
1. Introduction
In our factory in Bosna and Hercegovina we took over a very well organized line of production for veneer and plywood. One of the biggest problems that faced us was the safety and health security in the production hall. The system of production. The system of production was situated in a very in a very good industry hall built for that production. The problem of safety and health generally in timber industry processing was limited to the working machines, equipment and the working places attached to the certain operation in the production. When we spoke about timber processing production units which are mainly divided into sveral phases. The first phase is the handling and preparation of incoming raw material which is basicly logs. The second phase is related to the hidratermal preparation of material where is necessary. Then the primary processing of logs followed by secondary processing of sawn timber in elements. In these phases there is about 30 to 40% residue of material which is organized inorder to be converted usually into energy in different process.Then when we come to the upgrading phases of basic products into higher values which means into semi-half products for further processing or for the market, it is a specific phase for treatment.
_____________________________________________________
311
In this phase we consider the production of veneer and the preparation of veneer to plywood production is a very complex and sensitive phase. Based on that we observe the safety and health security as a very important matter. [4]. In all the first three phases of timber processing the safety and health security is coming to the design of the working equipment and the addtional equipment which insure that. Usually the producers of machines, tools and the whole production lines are abligatory to install all the necessary elements which insure safety and health conditions at the working place. In the instalation process of the production line in these phases it is necessary to check all the measures that recommend the relevent standards and requirements. Mostly id we require safety and health for the worker in these lines we have to eliminate all things which can cause a risk in this matter. Simply to check the adequate guards on machines, the equipment cannot be turned on or off without control and maintenance of machines and devices from time to time and before the beginning of work.
2. Production of Plywood
The production of plywood in general contain the preparation of veneer for that production. Mainly, they have a production of rotary veneer line to assure the adequate input for the planned production of plywood. In this paper we will represent the complete plywood production line by machinery phases. In the following picture we will show all these phases and the requirements of working places. [2]
FIGURE 1: Complete plywood production line
312
___________________________________________________
In Figure 1 we can see the process is starting from the log debarker to the optical centering of the log to the rotary machine. In these three phases we have two working places at the process of peeling the log. From the peeling machine we have two technical operations which need follow up but here we have only qualified worker. At the peeling veneer area which is coming out wet and after heating it creates an evaporation of different chemicals from the inside of the sheets to the surrounding area above. The veneer then goes in continuous layers to the cutting unit and control before drying process. In this line we have three workers; one at the cutting machines and the other two at the handling of veneer. The next phase is the drying process of veneer. It is close and well organized unit which nees feeding in and out sorting after sorting after the drying process. Here we have four workers; two at each side. After the veneer is sorted, some of them is organized for commercial sale and the others are transfered to get organized and prepared as sheets for gluing process. In this phase the veneer sheets are joined by different process and prepared as adequate sheets for gluing in a continuous process. At the phase of preparing and joining the veneer we need four workers. At the phase of preparing the veneer there are certain measures that are needed for the safety and health issue. At the gluing process, since there is a special glue for such production, there are also certain measures needed to be taken and organized. When the veneer is glued and the plywood board is constructed the board continues to the pre press and to the hot press where finally the board is made. In those two phases, since the process of feeding the presses are automatic, we need only one worker. The phase of hot pressing create an evaporationof glues freed from the board and they need certain solution for the safety and healthy security. Finally, the boards come to the edding and sanding process where two working places are necessary. At last the boards are transported to the warehouse where they need to be condensed for at least 24 hours.
3. Safety and Health Measurements in the Production of Plywood

The regulations of safety and health require no risk or minimum risk to people from equipment and tools that are used at work to prevent or be controlled.
In general terms the regulation of safety and health require that the equipment provided or installed for use at work should be: [1]. n suitable for the intended use, n safe for use, maintained in a safe condition and inspected to ensure that, n used only by people who have recieved adequated information, instruction and training, n accompanied by suitable safety measures, protective devices, markings and warnings. In all cases the regulations require from the responsible people in production to ensure that risks created by the use of the equipment are eleminated where possible or controlled totaly by hardware measures and software measures.
_____________________________________________________
313
Understanding ergonomics at work also reduce accidents and ill health and increase productivity by fitting the task to the worker. Especially, working place (position) physical enviroment (temperature, humidity, lighting, noise and vibration) and the social enviroment. Considering all the above mentioned information, in the plywood production we start from the manipulation of the input of logs. We ensure that all the equipment are secured for usage and well controlled and maintained. It is a daily job before each handling of the logs. The second phase is the hidrotermal preparation of the logs in the pools with highly heated water. So it should be ensured that all the instrument for manipulation of logs in and out from the pool are secured and adequate. The measuring instrument for heating process and its control are adequate and correct and calibrated. Most of all the ventilation of the released steam from the pool is functioning. Now we come to the adjusting of the logs and peeling process. It should be assured by all the means of protection from injury and approach of the machine during work. The postion of the worker should also be adequate during the working process. The rotary machine in the process of peeling the logs free the layers of veneer so all the chemicals and gases are emitting around the surrounding. So also the ventilation over that area should continuously and proprerly be installed and controlled to ensure healthy and safe ambient free from toxic gases. The same process should be ensured to the following phases of the production line of the dryers. The dryers are well designed usually with all the necessary instruments which ensure control of heat emission and air in and out of it. [3] The production phase of the veneer preparation for the gluing process are usually ensured by the vacuuming of the dust and other matters from the machine as well as from the working place. When it comes to the gluing line the ensuring of the security system by mechnical protection which prevent the approach of the machine during the working process. [5]. The same treatment is needed for the direct vacuuming of the concentrated air over the working places. The position of the worker in this place should be assured to be ergonomic. The following places of pre-pressing and hot pressing should be ensured with all the security systems from approaching the presses to the high vacuuming of the evaporated glues around. The final phase of production which is sizing and sending to storage place also strongly recommend to be mechnically assured and enviromental by high vacuuming.
4. Conclusion
Safety and health regulation are advancing from year to year and they became, concerning timber industry process a very essential in the production and generally in most of the factory area. In well production processing of timber where the machines which are very dangerous to the workers as well as the evaporation of gases and similar from the timber, the regulation of safety and health are implemented. From the above mentioned information in the paper we can conclude the following: 1. The safety and health regulation in timber industry processing are well standardized locally and on European level. 2. Two levels of safety and health regulation must be respected in production the mechanical and human levels. On the machines all the required safety guards and
314
___________________________________________________
preventive mechnical systems should be installed originally in their production before installing them in function. 3. Around and over the machines the vacuum systems should be installed where necessary 4. The ergonomic regulation should be implemented on all working places, especially where the process is continuously working, 5. In the plywood production all necessary mentioned measures should be implemented to avoid direct and indirect injuries and affects on workers. Finally, benefits and costs of good safety and health in industry reduces costs of production, reduce risks, less employee absence and turnover rates and less threat of legal actions.
Reference
[1] HSE: Safe use of woodworking machinery. Provision and use of work equipment regulation (ISBN 0717616304), (1989) [2] HSE: Health and Safety in the working industry (2009) [3] HSE Books: Simple Guide to the Provision and Use of Work Equipment Regulation (ISBN 0717624293) (1999) [4] Hackitt, Judith: Chair, Health and Safety Executive (2008) [5] Omer Salah-Eldien: Kontaminacija radnog ambijenta upotrebom ljepila za drvo, Struni rad. SIGURNOST (asopis za sigurnost u radnoj i ivotnoj okolini.Zavod za istra ivanje i razvoj sigurnosti d.d. Zagreb Travanj lipanj (2007)
_____________________________________________________
315
316
___________________________________________________
ZATITA NA RADU U PROIZVODNJI DRVENIH KUA

OCCUPATIONAL SAFETY IN THE PRODUCTION OF WOODEN HOUSES
Salah-Eldien OMER1, Minka EHI2
1 Tehniki
fakultet Biha, Ul. Dr. Irfana Ljubijankia bb, Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, salah-el-dien.omer@zg.t-com.hr 2Tehniki fakultet Biha, Ul. Dr. Irfana Ljubijankia bb, Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, tfdrvo@yahoo.com
Sa etak: Drvene kue se primjenjuju kao objekti za odmor, ali i za stanovanje. Primijenjeni materijali u proizvodnji bi trebali ispuniti stroge zahtjeve zatite okolia. Proizvodnja drvenih kua zahtijeva primjenu sofisticirane tehnoloke opreme i postrojenja, te strunu obuenost radnika koji rade na njoj. U radu e biti prezentirani glavni aspekti zatite na radu pri proizvodnji drvene kue, te predlo ene konkretne smjernice za poboljanje zatite na radu pri proizvodnji drvenih kua. Kljune rijei: drvena kua, proizvodnja, zatita na radu Abstract: Wooden houses are used as objects for the holidays, but also for housing. Applied materials in production should meet stringent environmental requirements. Production of wooden houses requires the application of sophisticated technological equipment and facilities, and vocational training of workers who work on it. The paper will be presented the main aspects of occupational safety in the manufacture of wooden houses, and proposed specific guidelines for improving occupational safety in the production of wooden houses. Keywords: wooden houses, production, occupational safety
1. Uvod
Uporaba drvenih kua kod nas u BiH, a slino je i u Hrvatskoj, je najee za objekte za odmor, dok u zemljama srednje i sjeverne Europe, SAD, Kanade i drugih podrujima koja karakteriu hladne zime, drvene kue se koriste kao objekti za stanovanje. Pri izgradnji drvenih kua se polazi od potreba i individualnih elje krajnjeg korisnika u pogledu izgleda objekta, funkcionalnog rasporeda unutranjeg prostora, ali i stupnja energetske zatite objekta (niskoenergetski ili pasivni objekti). Drvene kue se mogu izraivati od: oble rezane grae, masivnih drvenih greda pravougaonog ili kvadratnog presjeka, lijepljenih lameliranih greda (GLULAM), KLH ploa (kri no uslojenih lijepljenih drvenih ploa), Dendro Light ploa, LVL (Laminated Veneer Lumber) ploa, Parallam (PSL), LSL (Laminated Strand Lumber) ploa, ali i primjenom klasinih ploa na bazi drveta (perploa, OSB, iverica). U proizvodnji drvenih kua se koriste i odgovarajui izolacioHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
317
ni materijali (radi poboljanje toplotnih, hidroizolacionih, zvunih svojstava izgraenog objekta). Svi primijenjeni materijali u izgradnji drvene kue moraju ispunjavati stroge propise zatite okolia.
2. Tehnologija proizvodnje drvenih kua

Pri proizvodnji drvenih kua primjenjuje se nekoliko tehnika graenja (balonska, platformska ili panelna gradnja). U zavisnosti od izabrane tehnike graenja razlikuju se odreena konstruktivna rjeenja za podne, zidne, stropne i krovne konstrukcije. Na naem podruju je najee panelna gradnja, koju karakterie izrada pojedinanih konstrukcija kue npr. zidova u tvornici sa svim potrebnim instalacijama (vodovodne, elektrine, telefonske i druge instalacije), a na gradilitu se izvri samo povezivanje pojedinih konstrukcija (podnih, zidnih, stropnih i krovnih) u jednu cjelinu. Svaki pojedini tip uporabljenog graevnog materijala za izradu i zahtijevane izolacione karakteristike drvenih kua odreuju konstruktivna rjeenja za zidove, podove, stropove i krovita. U proizvodnji drvenih kua se primjenjuje nekoliko tipinih konstruktivnih rjeenja zidova kue u zavisnosti od uporabljenog materijala. Na Slici 1 su prikazani karakteristini popreni presjeci elemenata za izradu zidova i zidova, kao i naini kutnog povezivanja susjednih elemenata zidova drvenih kua Tekst editor: Microsoft Word.
SLIKA 1: Izgled karakteristinih popreni presjeci elemenata za izradu zidova drvenih kua i naini kutnog povezivanja susjednih elemenata zidova drvenih kua
318
___________________________________________________
Za izradu ovih elemenata zidova, kao i elemenata podnih ili krovnih konstrukcija neophodno je imati odreenu sofisticiranu tehniko-tehnoloku opremu (strojeve, linije i postrojenja). Pri proizvodnji drvenih kua minimalno je potrebna slijedea tehnoloka oprema: pila/e za podu no i popreno rezanje (greda, gredica ili ploa), blanjalica, stroj za izradu odgovarajueg profila grede (profilna glodalica), stroj za izradu elementa spoja izmeu susjednih elemenata zida (razliite glodalice), odreenih builica, brusilica. U zavisnosti da li je potrebno osuiti grau za izradu greda ili gredica (na vla nost od 9 do 12%) ili pak potrebno izvriti lijepljenje elemenata s ciljem dobivanja debljih i/ili irih greda iz kojih e se proizvesti greda odreenog poprenog presjeka za izradu zida kue, proizvodna tehnoloka linija se poveava za suare (vakuumske ili kondenzacione) i/ili za liniju za lijepljenje elemenata (stroj za obradu sljubnica, ureaj za pripremu ljepila, stroj za nanoenje ljepila, ureaj za ostvarenje potrebnog pritiska odgovarajui stezni mehanizmi i/ili prese). Uz ovu minimalno potrebnu tehnikotehnoloku opremu potrebno je imati i odgovarajui sustav transporta. S obzirom da se svaka pojedinana drvena kua izrauje prema potrebama i individualnim eljama korisnika, proces proizvodnje treba da je brz, ekonomian, fleksibilan u pogledu dizajna i koliine. Ove zahtjeve je mogue ispuniti primjenom CNC strojeva i poluautomatskih i automatskih linija, robota, suvremenog sustava transporta. Na tr itu postoji nekoliko proizvoaa opreme koji su se specijalizirali za ovaj vid proizvodnje (njemaki Hundegger i REX", italijanski Stromab Autoblox, vicarski Krsi").
SLIKA 2: Prikaz neke tehnoloke opreme i nekih tehnolokih operacija u procesu proizvodnje elemenata za izradu drvene kue
Osim suvremene proizvodne opreme za izradu je mogue primijeniti i klasine strojeve, ali im je kapacitet i fleksibilnost proizvodnje, te kvalitet obrade ni i.
_____________________________________________________
319
3. Zatita na radu pri proizvodnji drvenih kua

Zatita na radu bi trebala biti sastavni dio organizacije rada i izvoenja radnog proizvodnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zatite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zatite na radu te nadreenih mjera i uputa poslodavaca. U skladu sa Zakonom o zatiti na radu pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila zatite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada (osnovna pravila zatite na radu), a ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zatite na radu, primjenjuju se posebna pravila zatite na radu. Osnovna pravila zatite na radu sadr e zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a naroito glede: opskrbljenosti sredstava rada zatitnim napravama, osiguranja od udara elektrine struje, spreavanje nastanka po ara i eksplozije, osiguranja stabilnosti objekata u odnosu na statika i dinamika optereenja, osiguranja potrebne radne povrine i radnog prostora, osiguranja potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju radnika, osiguranja istoe, potrebne temperature i vla nosti zraka, ogranienja brzine kretanja zraka, osiguranje potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okolia, ogranienja buke i vibracije u radnom okoliu, osiguranja od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja po zdravlje tetnih tvari i zatita od elektromagnetskih i drugih zraenja te osiguranja prostorija i ureaja za osobnu higijenu. Posebna pravila zatite na radu sadr e uvjete glede dobi ivota, spola, strune spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duevnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati zaposlenici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. Posebna pravila zatite na radu sadr e i: obvezu i naine koritenja odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava i zatitnih naprava, posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, obvezu postavljanja znakova upozorenja od odreenih opasnosti i tetnosti, obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju odreenih poslova, nain na koji se moraju izvoditi odreeni poslovi ili radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednolinog rada i rada po uinku i postupak s unesreenim ili oboljelim radnikom do upuivanja na lijeenje nadle noj zdravstvenoj ustanovi. Zatitu na radu pri proizvodnji drvenih kua se organizuje i ureuje u skladu sa Zakonom o zatiti na radu, Pravilnikom o zatiti na radu pri mehanikoj preradi i obradi drveta i slinih materijala i Pravilnikom o zatiti na radu u graevinarstvu. U skladu sa Zakonom i pomenutim Pravilnicima potrebno se je pridr avati slijedeih zahtjeva u procesu proizvodnje drvenih kua: 1. Istovar i slaganje trupaca i rezanog materijala na stovaritu i skladinom prostoru mogu vriti samo radnici koji su za te poslove osposobljeni. Slo ajevi moraju biti stabilni, a prolazi izmeu slo ajeva ne smiju biti manji od 1,5 m. Graa sa slo aja mora se postepeno skidati odozgo prema dolje. Zabranjeno je ruenje slo aja, izvlaenje pojedinih komada grae s dna ili iz sredine slo aja. 2. Stovarite trupaca i drvene grae, na kojem se obavlja rad nou, mora biti osvijetljeno opim osvjetljenjem jakosti najmanje 20 luxa. Zavisno od slo enosti procesa rada koji se obavlja nou na mjestima rada pored ope rasvjete treba osigurati i funkcionalnu rasvjetu.
320
___________________________________________________
3. Prostorije u kojima su smjeteni strojevi za preradu i obradu drveta i slinih materijala moraju imati izveden sistem ope i posebne ventilacije kojim se osigurava usisavanje piljevine, drvne i druge praine, plinova i dima, tako da njihova koncentracija bude ispod maksimalno dozvoljene koncentracije propisane po standardu. 4. Sistem za odvoenje praine na oruima za rad mora biti povezan s ureajem za ukljuivanje orua za rad tako da se orue za rad ne mo e staviti u pogon ako sistem za otpraivanje nije ukljuen. 5. Poduzee je du no osigurati da sva sredstva rada koja se koriste pri mehanikoj preradi i obradi drveta i slinih materijala budu ispravna i opremljena zatitnim napravama. 6. Strojevima za preradu i obradu drveta i slinih materijala smiju rukovati samo oni radnici koji su osposobljeni za obavljanje tih poslova na siguran nain kojim se osigurava rad bez ugro avanja vlastitog i tueg ivota i zdravlja. 7. Prije rezanja trupaca i ostale drvene grae mora se materijal koji se obrauje pregledati oevidom a prema potrebi i posebnim ureajima da u njima nema ostataka eljeza ili slinih materijala kako bi se sprijeilo pucanje reznog alata i povreivanje radnika. 8. Dijelovi strojeva koji se pokreu, osim reznih alata i transportnih traka, moraju biti ograeni sa svih strana. 9. Prije poetka rada na stroju, radnik mora provjeriti da li je alat stroja ispravan, pravilno postavljen i sigurno privren, te da li su zatitne naprave ispravne, dobro postavljene i sigurno privrene. 10. Na stroju smiju biti postavljeni samo oni alati koji se koriste za odreenu tehnoloku obradu materijala. Alati koji nisu potrebni u fazi rada stroja moraju se sa stroja skinuti i odlo iti na odgovarajue mjesto. 11. Privrivanje i skidanje alata sa stroja smije se obavljati samo uz pomo za to predvienog alata prema uputama za rukovanje i odr avanje stroja. 12. Brzina obrade na stroju mora biti odreena prema karakteristikama stroja, alata i materijala kojim se obrauje. 13. Pri obavljanju svih tehnolokih procesa shodno Procjeni opasnosti i Pravilniku o koritenju osobnih zatitnih sredstava obvezno koristiti ista pri radu. Svi radnici moraju imati ocjenu zdravstvene sposobnosti za svoja radna mjesta. Svaki pojedini tip stroja mora ispunjavati odreene zahtjeve sa stanovita zatite na radu. U procesu proizvodnje drvenih kua se primjenjuju razliiti tipovi kru nih pila, blanjalice, glodalice (stolne i nadstolne), builice, brusilice. Pravilnik o zatiti na radu pri mehanikoj preradi i obradi drveta i slinih materijala definie zahtjeve za svaki pojedini tip stroja. Za kombinirane strojeve za obradu drveta i slinih materijala na kojima se obavlja vie radnih operacija primjenjuju se pravila zatite na radu propisana za svaku pojedinu radnu operaciju. Kod ovih strojeva ako se kod izvoenja radnih operacija koriste pojedini alati, alati koji se pri obradi ne koriste moraju se zatititi ili skinuti. Valjci za nanoenje ljepila moraju biti zatieni. Kod runog pranja valjaka potrebno je valjke zaustaviti i dovesti ih u polo aj krajnje razmaknutosti kako bi se onemoguilo ukljetenje ruku.
_____________________________________________________
321
Pomenuti zahtjevi i propisi se odnose kada se izrada drvenih kua vri sa klasinim strojevima. Suvremeni strojevi (CNC strojevi, poluautomatske i automatske linije) imaju ugraena zatitna sredstva (kape, zatitne oklope, senzore pokreta i slino) ime je obezbjeena zatita radnika. Sa pomenutom opremom mogu rukovati samo struno osposobljeni radnici.
4. Zakljuak
1. U procesu proizvodnje drvenih kua za odmor ili stanovanje se koriste ekoloki prihvatljivi materijali. 2. Zahtjevi zatite na radu pri proizvodnji drvenih kua su odreeni Zakonom o zatiti na radu, Pravilnikom o zatiti na radu pri mehanikoj preradi i obradi drveta i slinih materijala i Pravilnikom o zatiti na radu u graevinarstvu. 3. Ovim propisima su definisani osnovna i posebna pravila zatite na radu. . Proizvodnja drvenih kua zahtijeva primjenu sofisticirane tehnoloke opreme i postrojenja. 5. Sva oprema i postrojenja koja se koriste za izradu drvenih kua moraju imati adekvatnu zatitu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada s ciljem obezbjeenja sigurnosti i zdravlja radnika. 6. CNC strojevi, poluautomatske i automatske linije koje se primjenjuju za proizvodnju drvenih kua imaju ugraena zatitna sredstva (kape, oklope, senzore pokreta i slino), ime se znaajno smanjuje opasnost od povreda radnika pri radu na njima. 7. Ovaj vid proizvodnje zahtijeva struno obuenost radnika za rukovanje sa ovom tehnolokom opremom i postrojenjima.
Literatura
[1] Omer S.E., ehic M., trkonji A.: Passive wooden house, Proceedings of 14th International Research/Expert Conference Trends in the Development of Machinery and Associated Technology TMT 2010, Mediterranean Cruise, 11-18 September 2010 [2] Zakon o zatiti na radu, Narodne novine br. 114 od 19. srpnja 2003. [3] Pravilnik o zatiti na radu pri mehanikoj preradi i obradi drveta i slinih materijala, Narodne novine br.49/86 od 25.11.1986. [4] http://www.ownwoodenhouse.com
322
___________________________________________________
UTJECAJ RADNOG MJESTA NA PRODUKTIVNOST I ZDRAVLJE RADNIKA U TEHNOLOKOM PROCESU IVANJA

IMPACT OF THE WORKPLACE ON PRODUCTIVITY AND WORKERS HEALTH IN THE TECHNOLOGICAL SEWING PROCESS
Darko UJEVI1, Beti ROGINA-CAR1, Bla enka BRLOBAI AJATOVI 1, aklina DOMJANI1
1Tekstilno-tehnoloki fakultet, Prilaz baruna Filipovia 28a, 10 000 Zagreb, HRVATSKA, darko.ujevic@ttf.hr, blazenka.brlobasic@ttf.hr, zaklina.domjanic@ttf.hr, beti.rogina-car@ttf.hr
Sa etak: Kod tehnolokog procesa ivanja radnici su izlo eni mnogim opasnostima koje mogu zavriti s vrlo ozbiljnim posljedicama. Zbog rada koji se odvija prete no u sjedeem polo aju, radnici su skloni obolijevanju na podruju slabinskog, lenog i vratnog dijela stupa kralje nice. Da bi se osigurala konstantna proizvodnost radnog procesa vrlo je bitno uz ergonomsko oblikovano radno mjesto, praenje oneienja zraka koje kao produkt proizvodnog procesa ima negativan utjecaj na zdravlje radnika. Poboljanjem radnog mjesta primjenom ergonomskih naela mogu se izbjei oboljenja nastala zakrivljenim polo ajem stupa kralje nice tijekom ponavljajuih tehnolokih operacija. Posebno je potrebno voditi rauna o najviim i najni im osobama. u veini sluajeva radna mjesta moraju biti oblikovana tako da s obzirom na tjelesne dimenzije mogu koristiti ene i mukarci izmeu 20 ili 65 godina ivota. Kljune rije: tehnoloki proces ivanja, oteenja kralje nice, ergonomija radnog mjesta Abstract: In the technological sewing process workers are exposed to several dangers having severe consequences. Due to the work being done mainly in the sitting position workers are prone to falling ill in the area of lumbar, dorsal and cervical spine. In order to ensure constant productivity of the manufacturing process, together with ergonomically engineered workplace it is very important to monitor air pollution which as a product of the manufacturing process has a negative effect on workers health. By improving the workplace using ergonomic principles it is possible to avoid becoming ill due to the curved position of the spine during repetitive technological operations. Ii is particularly important to take account of the tallest and shortest persons. In most cases workplaces should be designed in such a way that with regard to body dimensions they can be used by women and men aged between 20 and 65 years. Keywords: technological sewing process, damaged spine, workplace ergonomics
_____________________________________________________
323
1. Uvod
Za efikasan rad i produktivnost neophodni su slijedei parametri: prirodni pokreti i stav tijela, te dimenzije radnog mjesta prilagoene tjelesnim dimenzijama i pokretima samih radnika. esto je vrlo teko provesti oblikovanje radnog mjesta zbog velikih razlika u tjelesnim dimenzijama. U tehnolokom procesu ivanja prisutne su slijedee opasnosti: najveu opasnost predstavljaju univerzalni i specijalni ivai strojevi zbog moguih povreda za vrijeme rada, takoer postoji opasnost od zahvaanja dijelova odjee i tijela radnika remenskim prijenosnim ureajima, pogotovo na onima na kojima nedostaju odgovarajue zatitne naprave. Postoji takoer opasnost od po ara zbog velikih koliina tkanine. Kod ovakvog proizvodnog procesa radnici stalno rade u sjedeem polo aju to je nepovoljni polo aj tijela, koji uzrokuje razne tegobe [1].
2. Nepovoljan polo aj tijela na radnom mjestu

Veina radnika u tehnolokom procesu ivanja radno vrijeme provedu u sjedeem polo aju, uslijed ega kontinuirano izvode istu tehnoloku operaciju. Iz toga proizlazi da rade cijelo radno vrijeme iste ponavljajue pokrete u sjedeem polo aju. Uslijed takvog viegodinjeg rada, dugotrajno sjedenje izaziva razne tetne posljedice i promjene u organizmu. Neke od posljedica su: oteenje kralje nice, uslijed ega nastaju bolovi u ramenima i rukama, koenje vrata, pa do promjene u prsnom kou, te trajno iskrivljenje kralje nice, te ostali zdravstveni problemi. Radno mjesto bi trebalo biti oblikovano tako da sadr i odgovarajui anatomski stolac s naslonom. Stolac mora biti tako izveden da se svakom pojedinanom radniku mo e prilagoditi visina sjedala i visina naslona [2]. Stolci s naslonima mogu se podeavati po visini i kutu, naginju se i olakavaju radnje i podupiru kralje nicu. Visina sjedenja na stolcu se, uzimajui u obzir tjelesnu visinu i polo aj gazila, mo e podeavati tako da se mo e zauzeti to uspravnije dr anje tijela kod sjedenja. Stopalo mora moi bez potekoa upravljati gazilom, noga u koljenom zglobu trebala biti savijena oko 95, dok natkoljenica treba biti vodoravna (v. Slika 1) [3, 4].
SLIKA 1: Sjedee radno mjesto u tehnolokom procesu ivanja
324
___________________________________________________
Bol koja se javlja kod radnika u sjedeem polo aju je posljedica pritiska gornjeg dijela tijela na leni dio kralje nice. To je posljedica statikog optereenja vrata, lea, nadlaktica i ramena. Kod dugotrajnog sjedeeg polo aja uzrokuje se veliko optereenje lenih miia i intervertebralnih diskova. Ove su bolesti najei uzrok dugotrajnog izostanka radnika s radnog mjesta. Stoga intenzitet bolova ovisi o duljini statikog i dinamikog optereenja vratnog segmenta. Uzrok statikog optereenja vrata i pojave bolova su izvoenje ponavljajuih tehnolokih operacija tijekom cijelog radnog vremena. To je vrlo est sluaj kod radnika koji rade sjedei cijelo radno vrijeme u prisilnom polo aju tijela [5].
3. Rezultati
Analiza je provedena pomou anketnog upitnika na 328 ispitanika u tehnolokom procesu ivanja.
SLIKA 2: Raspored polo aja radnika na radnom mjestu u tehnolokom procesu ivanja
Iz dijagrama je vidljivo da u tehnolokom procesu ivanja najvei broj radnika cijelo radno vrijeme provodi u sjedeem polo aju. Jedan dio radnika za vrijeme radnog vremena stoji, dok vrlo mali dio radnika samo polovicu radnog vremena provodi u sjedeem polo aju.
4. Zakljuak
Radno mjesto treba biti ergonomski oblikovano kako bi to bolje dimenzijski odgovaralo radniku i ubla ilo konstantno statiko optereenje koje je uzrokovano ponavljanjem istih pokreta u sjedeem polo aju tijekom cijelog radnog vremena. Bitno je minimalnim zamorom i optereenjem postii maksimalnu uinkovitost i efikasnost. Da bi dugotrajno sjedenje bilo udobno i tijelo se odr alo u pravilnom obliku sjedala bi trebala biti prilagoena zahtjevima radnog mjesta i radniku osobno. Va an imbenik proizvodnosti u procesu proizvodnje odjee je takoer i radna okolina u koju spada mikroklima, rasvjeta, buka i vibracija.
_____________________________________________________
325
Literatura
[1] Kroemer, K. H. E.; Granjean, E.: Prilagoavanje rada ovjeku, Ergonomski prirunik, Naklada Slap, ISBN 953-191-096-0, Jastrebarsko, (1999) [2] Zavod za istra ivanje i razvoj sigurnosti, Available from http://www.zirs.hr /publikacije.asp?publication=141 Accessed: 2012-05-10. [3] Eberle, H. at all: Method study, Clothing Technology, Europa Lehrrnittel, ISBN 3-8085-6221-8, Haan-Gruiten, (1995), pp. 187 [4] Mijovi, B., Ujevi, D. & Stracaboko, R.: Prilog istra ivanjima ergonomskih naela optereenja radnika u procesu ivanja odjee, Tekstil, Vol. 41 (1992.) No. 9, pp. 439-443, ISSN 0492-5882 [5] Zavali, M.: Work- Related Diseases, First B&H Congress of Occupational Medicine, Available from http://www.zdravstvo.com/medrada/radovi/zavalic.htm Accessed: 2012-05-30
326
___________________________________________________
SIGURNOST KOD UPOTREBE PROIZVODNIH STROJEVA

SAFETY OF THE USE OF PRODUCTION MACHINES
Samir VOJI1, Damir HOD I2, Amel D ANI3
1Univerzitet
u Bihau/Tehniki fakultet, dr. Irfana ljubijankia bb, 77000 Biha, BOSNA I HERCEGOVINA,vojics@gmail.com 2Univerzitet u Bihau/Tehniki fakultet, dr. Irfana ljubijankia bb, 77000 Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, hodzic.damir@bih.net.ba 3Univerzitet u Bihau/Tehniki fakultet, dr. Irfana ljubijankia bb, 77000 Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, amel.dzanic@gmail.com
Sa etak: Strojevi i oprema su tokom vremena evoluirali tako da zadovolje potrebe proizvodnje, mijenjanja ili pomjeranja materijala i komponenti. Posmatrano sa aspekta sigurnosti za ljude koji ih koriste, strojevi su u poetku bili oskudni. Sva oprema i strojevi za rad moraju biti projektovani i izvedeni tako da ne utiu na zdravlje ljudi i da ne izazivaju povreivanje ljudi. U radu je dat pregled odreenih zakonskih regulativa vezanih za problematiku sigurnosti i strategija za odabir odgovarajuih zatitnih mjera. Kljune rijei: sigurnost, stroj, upotreba strojeva Abstract: Machinery and equipment have been evolved over time to satisfy the needs of production, changing or moving of materials and components. From the aspect of safety for people who use it, machines in the beginning were scarce. All equipment and machinery for the work must be designed and constructed so as not to impact on health of people and that people are not induced injury. The paper gives an overview of certain legal regulations related to safety issues and strategies for the selection of appropriate protective measures. Keywords: safety, machines, use of machines
1. Uvod
U sutini pojam oprema za rad obuhvaa svu opremu koja se koristi u procesu rada. Za smanjenje rizika pri upotrebi opreme za rad i proizvodnih strojeva razvijene su mnoge tehnike koje su dostupne konstruktorima strojeva i korisnicima moderne opreme. Za sve strojeve koji su dizajnirani i proizvedeni u skladu sa Evropskim normama (EN) obavezno je isticanje CE znaka na strojeve (v. Slika 1) [1]. U sluaju strojeva visokog rizika koji nisu proizvedeni u skladu sa odreenim standardima ili ne postoje
SLIKA 1: CE znak
_____________________________________________________
327
odgovarajui standardi primjer stroja mora biti u skladu sa relevantnim bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima, te takav da se mo e koristiti na siguran nain.
2. Strategija za odabir zatitne mjere

U fazi projektiranja nove radne opreme ili modifikacije postojee opreme potrebno je izvesti procjenu rizika kako bi se osigurala sigurnost ili nastavak sigurnosti opreme ili bilo kojeg posljedinog uinka radnih metoda. U tu svrhu strategija treba biti razvijena tako da obuhvata slijedee faze: 1. Identifikacija opasnosti. 2. Eliminisanje opasnosti ili njena redukcija na minimum. 3. Provoenje procjene rizika od ostatka opasnosti. 4. Konstrukcija/odabir mjere zatite. 5. Razvoj sigurnosnih metoda. 6. Informisanje operatora o opasnosti i njihova obuka u sigurnosnim radnim metodama. 7. Instaliranja zatite. 8. Nadgledanje uinkovitosti i prihvatljivosti mjera zatite i mijenjanje u sluaju potrebe. Identifikacija opasnosti provodi se na svim nivoima koritenja proizvodnih strojeva i obuhvata [2]: n fizike dimenzije; n metode pomjeranje i zahtjevi snage; n parametre brzine, pritiska, temperature, veliine rezanja, mobilnosti itd.; n materijale koji se obrauju i metod opslu ivanja; n pozicija operatora i kontrole; n pristup za podeavanje, prilagodbu i odr avanje; n faktore okoline kao to su praina, dim, buka, temperatura, vla nost zraka itd. Tipini rizici koji se mogu javiti su: porezivanje, smicanje, uplitanje, ubadanje ili buenje, trenje ili abrazija, izbacivanje fluida pod visokim pritiskom, elektrini udar, buka i vibracije, kontakt sa ekstremnim temperaturama. Identifikacija opasnosti zavisi od personalnog poznavanja opreme, od opisa datih u EN292-1 ili od koritenja tehnika opisanih u aneksu B EN1050. Tehnike za uklanjanje ili redukciju opasnosti ukljuuju: n mijenjanje procesnog materijala sa manje opasnim; n modificiranje procesa; n reduciranje ekstremnih radnih vrijednosti brzine, pritiska temperature itd.; n automatizacija proizvodnje ili opslu ivanja strojeva; n kontrola procesa sa udaljene sigurne pozicije. Tamo gdje se opasnosti ne mogu u potpunosti ukloniti poduzimaju se odreene zatitne mjere koje utiu na smanjenje rizika.
3. Tehnike zatite
Kod novih strojeva sistem zatite bi trebao biti sastavni dio stroja, dok bi kod postojeih strojeva sistem zatite trebao biti konstruisan tako da osigura maksimalnu zatitu ali tako da minimalno utie na ometanje rada stroja. Postoji irok izbor razliitih tipova i teh328
___________________________________________________
nika zatite kao to su: fiksna zatita, zatita rastojanja, podesiva zatita, tunelska zatita, fiksna zatvorena zatita, kombinovana zatita, automatska zatita, itd. Fiksna zatita definisana je kao zatita koja je stalno postavljena na odreeni stroj koja se uklanja samo povremeno radi odr avanja ili ienja [3].
SLIKA 2: Fiksna zatita
Zatita rastojanja je jednostavno barijera koja je smjetena na odreenoj udaljenosti od potencijalne opasnosti.
SLIKA 3: Zatita rastojanja
_____________________________________________________
329
Podesiva zatita je takva zatita kod koje imamo fiksnu zatitu sa odreenim podesivim elementima koje operater mo e prilagoavati ovisno o potrebama [3].
SLIKA 4: Podesiva zatita
SLIKA 5: Tunelska zatita
Tunelska zatita koristi se u sluajevima automatske obrade ili opslu ivanja odreenog stroja. U sluajevima kada zatitu treba pomjerati ili esto otvarati za njenu realizaciju koristi se kombinacija mehanikih, pneumatskih, elektrinih i drugih komponenti. Pri tome moraju biti ispunjena dva osnovna kriterija, dok zatita nije zatvorena stroj ne bi trebao biti sposoban za rad i stroj bi se trebao zaustaviti im se vrata zatite otvore [4]. Blokade se mogu aktivirati na vie naina: n direktni runi prekida ili blokirajui ventil; n mehanika blokada koja pru a direktnu mehaniku vezu zatite i pogonskog vratila stroja; n podesive granine sklopke.
330
___________________________________________________
SLIKA 6: Direktni runi prekida
SLIKA 8: Podesive granine sklopke
SLIKA 7: Mehanika blokada
Izbor odgovarajueg naina aktivacije blokade zavisi od konkretnog sluaja primjene.
4. Zakljuak
Upotreba proizvodnih strojeva je bitna injenica industrije i komercijalnog ivota, ali ne postoji razlog zato bi njihovo koritenje trebalo nanijeti neku tetu ili ozljedu. Tokom godina, proizvodni standardi i tehnike koritenja strojeva su razvijani tako da se osigura njihovo sigurno, efikasno i racionalno koritenje tokom itavog ivotnog vijeka stroja. Konstruktori i korisnici opreme moraju se pridr avati postojeih normi tako da svi rizici koritenja nekog stroja budu svedeni na minimum. U Republici Hrvatskoj primjenjuje se Pravilnik o sigurnosti strojeva NN 135/2005 koji je donijelo Ministarstvo gospodarstva, rada i okolia.
Literatura
[1] [European Union, Council Directive concerning the minimum health and safety requirements for the use of work equipment by workers at work, as amended by Directive No. 95/63/EC, EU, Luxembourg (1995) [2] [Health and Safety Executive, Publication L112, Safe use of power presses, HSE Books, Sudbury (1998) [3] [Health and Safety Executive, Publication L114, Safe use of woodworking machinery, HSE Books, Sudbury (1998) [4] [Ridley, J. and Pearce, R., Safety with machinery, Butterworth-Heinemann, Oxford (2006)
_____________________________________________________
331
332
___________________________________________________
GLICEROL SPOREDNI PROIZVOD PROIZVODNJE BIODIZELA KAO IMBENIK ODR IVOG RAZVOJA
GLYCEROL BYPRODUCT OF BIODIESEL PRODUCTION AS FACTOR OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT
Vuk ZLATAR1, Vedran JURAC2, Zlatko JURAC3
1BIOTRON
d.o.o., Pogon Ozalj, Karlovaka cesta 124, 47280 Ozalj, HRVATSKA, vuk.zlatar@ka.t-com.hr 2Opa bolnica Karlovac, Andrije tampara 3, 47000 Karlovac, HRVATSKA, vedran.jurac@gmail.com 3Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, zlatko.jurac@vuka.hr
Sa etak: Glicerol je najsvestranija danas poznata kemikalija koja svoju primjenu nalazi u kao sastojak brojnih proizvoda, prekursor za proizvodnju mnogih drugih kemikalija, pomono sredstvo u proizvodnji, mo e se koristiti i kao energent, a nove primjene se neprestano iznalaze. Ima potencijal postati glavna bazna kemikalija u buduim biorafinerijama. U prirodi se nalazi u obilnim koliinama kao sastavni dio ulja i masti u masenom udjelu od prosjeno 10%. Pojavom biodizela kao alternativnog goriva i ekspanzijom njegove proizvodnje na tr ite dolazi i sve vea koliina glicerola koji nastaje kao sporedni proizvod industrije biodizela. Velike koliine glicerola kao sporednog proizvoda uvjetuju da je njegova proizvodnja znatno vea od potra nje, to mu sni ava cijenu. Meutim glicerol iz proizvodnje biodizela sadr i primjese i potrebno ga je rafinirati. Rafinacija glicerola podi e njegovu cijenu, a i mnogi proizvodni postupci u kojima bi se glicerol mogao koristiti jo nisu ekonomski izvedivi, pa je potrebno pronai nove i uinkovitije postupke rafinacije i proizvodnje na bazi glicerola. Svrha ovog rada je prikazati i analizirati glicerol, mogunosti njegova koritenja, te kakvou i postupanje s glicerinom u proizvodnji biodizela. Kljune rijei: glicerol, biodizel, sporedni proizvod, odr ivi razvoj Abstract: Glycerol is the most versatile chemical substance known today, which is used as ingredient of numerous products, precursor in production of many other chemicals, utensil in production, it can be used as fuel, and new aplications have been found continuously. Glycerol has prospective to became main platform chemical in future biorefinery. In nature it is found in abundance as part of oils and fats in avarege mass portion of 10%. Advent of biodiesel as alternative fuel, and expansion of its production, is putting on market increasing quantity of glycerol, which arises as by-product of biodiesel industry. Vaste amount of glycerol as by-product causes that its production exceeds its demand which lowers its price. However, glycerol from bio_____________________________________________________
333
diesel production contains impurities, so it is necessary to refine it. Refinement of glycerol raises its price, and many of processes which could use glycerol are still not commercially feasible, so it is necessary to invent new and more efficient processes of rafination and production based on glycerol. The purpose of this work is to depict glycerol, possibilities of its use, and also quality and handling of glycerine in biodiesel production. Keywords: glycerol, biodiesel, by-product, sustainable development
1. Uvod
Glicerol je kemijska tvar koja nalazi iroku primjenu u industriji. Ima potencijal postati bazna kemikalija za cijeli niz proizvoda i procesa u buduim biorafinerijama. U prirodi se glicerol nalazi u velikim koliinama jer ini prosjeno 10% masenog udjela ulja i masti [1]. Industrijski se mo e dobit kemijskom sintezom, biofermentacijom, a najeee se dobiva kao sporedni proizvod iz onih industrijskih grana koje kao sirovinu koriste ulja i masti, a to su industrija sapuna, deterd enata, masnih kiselina, masnih alkohola i njihovih derivata, a u novije vrijeme sve vie i industrija biodizela. Stoga za razliku od ostalih industrijskih kemikalija ponudu glicerola ne odreuje njegova potra nja ve potra nja za glavnim proizvodima navedenih industrija. Glicerol koji primarno dolazi iz industrijskih procesa sadr i brojne primjese poput vode, sapuna, neizreiralih glicerida, lu ina i sl., i takav glicerol naziva se glicerin. Iako se termini glicerol i glicerin esto koriste naizmjenino, glicerol je pravilan naziv za smjese u kojima se on nalazi veinom u istom stanju (>99,9%), dok se naziv glicerin koristi za neisti glicerol [2]. Sve vea proizvodnja biodizela kao alternativnog goriva dovodi i do stvaranja velikih koliina glicerola koji tu nastaje kao sporedni proizvod. Glicerol koji nastaje kao sporedni proizvod industrije biodizela u usporedbi sa glicerolom od proizvodnje sapuna i masnih kiselina je bolje kakvoe i pogodniji za daljnju preradu. Neposredno prije i tijekom drugog svjetskog rata potreba za glicerolom kao sirovinom za proizvodnju eksploziva potakla je istra ivae na razvijanje postupaka koji e dati glicerol vie kakvoe pogodniji za preradu u nitroglicerin. Najkvalitetniji glicerin dobiven je transesterifikacijom ulja i masti metanolom uz natrij ili kalij hidroksid kao katalizator. Mnogi postupci koji se danas koriste u proizvodnji biodizela proizali su iz istra ivanja proizvodnje metilestera da bi se kao primarni proizvod dobio kvalitetniji glicerin [3].
2. Glicerol
Prema broju primjena kao ishodina tvar u industriji i kao sastojak u svakodnevnim proizvodima glicerol je najkorisnija i najsvestranija poznata kemijska tvar. Poznat je ve preko tri tisue godina i prva je organska tvar koja je izolirana, i to grijanjem ulja i masti sa pepelom u svrhu proizvodnje sapuna. Prvi put ga je identificirao Carl W Schele 1779. g. grijanjem olovnog oksida sa maslinovim uljem. Naziv glicerol dolazi od grke rijei glykys to znai slatko. Ima jedinstvena fizikalna i kemijska svojstva koja nalaze primjenu u mnogim komercijalnim proizvodima i pripravcima. Stabilan je tijekom skladitenja, kompatibilan sa veinom tvari, netoksian, i nema negativnih uinaka na okoli [1].
334
___________________________________________________
2.1. Fizikalno-kemijske karakteristike glicerola
Tekuina bez boje i mirisa, slatkog okusa. Viskozan je, higroskopan, mjeiv sa vodom i alkoholima. Slabo se mijea sa veinom uobiajenih otapala poput etera i dioksana, a s ugljikovodicima se ne mijea. Nije toksian, izuzev u velikim koliinama kada do izra aja dolazi njegovo dehidratacijsko djelovanje. U istom bezvodnom obliku ima specifinu te inu 1,261 g mL-1, vrelite 260C [4]. Hlaenjem ne kristalizira ve tvori pothlaenu vrstu masu koja se topi na 18,2C. Tek na izrazito niskim temperaturama tvori kristale koji se tope na 17,9C. Dvije treine glicerina i jedna treina vode tvore eutektiku smjesu koja se smrzava na -46,5C [5]. Osnovne fizikalno kemijske karakteristike glicerola dane su u Tablici 1.
TABLICA 1: Fizikalno-kemijska svojstva glicerola na 20C
Kemijska formula Molarna masa Gustoa Viskoznost Toka topljenja Toka kljuanja Energetska vrijednost Plamite Povrinska napetost Temperaturni koeficijent C3H5(OH)3 92,09382 g mol-1 1,261 g cm-3 1,5 Pa s 18,2C 290C 4,32 kcal g-1 160C 64,00 mN m-1 -0,0598 mN (mK)-1
SLIKA 1: Glicerol ; strukturna formula i modeli molekule sa i bez prikaza meuatomskih veza
3. Uporaba glicerola
Glicerol trenutno ima vie od 1.500 razliitih primjena [5]. Mo e se koristiti kao aditiv, ili kao sirovina ija primjena je od prehrambene, duhanske i farmaceutske industrije, pa sve do sinteze nitroglicerina, alkidnih smola, poliuretana, triacetina, emulgatora itd. Sastojak je krema, pasti za zube, sapuna, boja, lakova, tinti, ljepila i adheziva, kao zaslaiva i stabilizator u prehrambenim proizvodima, kao punilo u farmaceutskim proizvodima, a sve ee i kao zamjena za propilen-glikol. Udio koritenja glicerola u pojedinim privrednim sektorima prikazan je Slikom 2.
_____________________________________________________
335
SLIKA 2: Raspored uporabe glicerola u pojedinim privrednim sekstorima u svijetu 2002. godine
Kao aditiv u prehrambenoj industriji glicerol nosi oznaku E422. esto se koristiti kao zamjensko sladilo umjesto dugih poliola. Slatkoa mu je 60% od slatkoe saharoze, ne podi e razinu eera u krvi, a bakterije u ustima ga ne metaboliziraju pa ne stvara plak niti karijes. U industriji smrznute hrane glicerol se koristi, u smjesi s vodom za zamrzavanje imerzijom, a u proizvodnji i dobivanju prirodnih spojeva kao otapalo za ekstrakciju. Jedna od glavnih primjena glicerola je da slu i kao humektant tj. sredstvo koje dr i vodu u smjesama i na taj nain daje mekou. Ve ui vodu apsorpicjom glicerol oslobaa toplinu. Dodatkom u pekarske proizvode sni ava gubitak vode i produljuje trajnost. U regeneriranoj celulozi i alkidnim smolama slu i kao sredstvo za mekanje i plastifikator. Radi svoje netoksinosti koristi se kao sredstvo za podmazivanje u prehrambenoj industriji, i to onih strojnih dijelova koji dolaze u izravni kontakt s proizvodom, zatim za podmazivanje pumpi i le ajeva izlo enim nepolarnim otapalima koja bi otopila klasina ulja za podmazivanje. Obzirom da je oksidacijski stabilniji od ostalih sredstava primjenu nalazi za podmazivanje kompresora koji rade sa fluidima koji sadr e kisik [1][5]. Glicerol i glicerin se mogu koristiti kao gorivo. Glicerin iz industrije biodizela je osobito pogodan kao hranjiva podloga za anaerobnu fermentaciju u proizvodnji bioplina. Problem koritenja glicerina kao goriva, a posebice onog zaostalog od proizvodnje biodizela jest velika koliina sapuna i mineralnih tvari koje stvaraju dosta pepela i naslaga, pa je pei i raspriivae potrebno esto istiti i servisirati. Izgaranjem glicerina na nedovoljno visokim temperaturama nastaje toksini akrolein. Iz glicerola kao polazne sirovine mogu se dobit razliiti proizvodi. Pri tome se mogu primijeniti najrazliitije kemijske reakcije kao: esterifikacija, eterifikacija, oksidacija, redukcija, aminacija, halogenacija, fosforilacija, nitracija, sulfonacija. Od glicerola se mo e proizvesti i metanol te vodik i sintetska goriva tzv. APR (Aqueous Phase Reforming ) procesima. Acetali, ketali i eteri glicerola i ni ih alkohola se istra uju kao potencijalni aditivi za poboljanje cetanskog broja, i hladnih svojstava dizel goriva, te hladnih svojstava i sni enja viskoznosti metilestera.
336
___________________________________________________
Triacetin, ester glicerola i octene kiseline se koristi kao antidetonator za motorne benzina, a mo e biti i zamjena za prehrambene masti viih masnih kiselina. Reakcijom sa HCl daje glicidol (epiklorhidrin), katalitikom oksidacijom dihidroksiaceton, glicerolnu kiselinu i sirovine za PLA-polimere [4][6]. Reakcijom glicerola sa ugljik dioksidom, ureom ili metanolm nastaje glicerolkarbonat, industrijsko otapalo i prekursor za mnoge polimere [7]. Biofermentacijom uz glicerol kao supstrat mo e se dobiti najiri spektar korisnih kemikalija poput limunske kiseline, sukcinata, vodika, butanola, pripionske kiselina, 1,3-propanendiola, 3-hidroksipropionaldehida i dr. [8].
4. Proizvodnja glicerola
Glicerol se danas komercijalno dobiva iz tri glavna izvora: sintetski iz propilena, mikrobnom fermentacijom melase ili nekog drugog hranjivog supstrata. Kao nusproizvod dolazi iz prerade masti i ulja i to za proizvodnju biodizela, proizvodnju sapuna i proizvodnju masnih kiselina [9]. Sintetski glicerol kao i glicerol mikrobnog porijekla proizvode se u vrlo malim koliinama, pa najvea koliina glicerola dolazi od proizvodnje sapuna i masnih kiselina, a u novije vrijeme sve vie i metilestera.
4.1. Glicerol iz propilena
Propilen se klorira na 510C, a nastali alil-klorid se tretira sa hipokloritnom kiselinom na 38C pa se dobije diklorhidrin koji se hidrolizira 6%-tnom kaustinom sodom da se dobije glicerol. Radi vee ekonominosti umjesto kaustine sode ee se koristi kalcij-hidroksid [10]. Reakcije sinteze glicerola iz propilena prikazuju sljedee jednad be:
CH3CH=CH2 + Cl2 CH2ClCH=CH2 + HCl CH2ClCH=CH2 + HOCl CH2ClCHClCH2OH CH2ClCHClCH2OH + 2NaOH CH2OHCHOHCH2OH + 2NaCl 4.2. Glicerol biofermentacijom
Pojedini mikroorganizmi (kvasci, plijesni i bakterije), u procesu dobivanja energije iz ugljikohidrata, kao sekundarni metabolit stvaraju glicerol, koji se potom iz mikrobne biomase izdvaja razliitim tehnolokom operacijama.
4.3. Glicerol kao sporedni proizvod
Kako su ulja i masti esteri glicerola i masnih kiselina, to se u procesu proizvodnje sapuna (soli masnih kiselina), biodizela (metilestera) i masnih kiselina dobiva glicerol kao sporedni proizvod. Takav glicerol je neist pa ga je potrebno rafinirati. Glicerol koji se dobiva kao sporedni proizvod cijepanja masti i ulja radi dobivanja masnih kiselina, ili saponifikacijom masti i ulja u svrhu dobivanja sapuna, proizvodi se iz tzv. glicerinske vode koja je zapravo izravni nusproizvod ovih procesa, a sadr i do 15% glicerola [10].
_____________________________________________________
337
Glicerinska voda se u glicerin i glicerol prerauje na jedan od dva postupka a to su: n klasini postupak; n postupak s ionskim izmjenjivaima. I jednom i drugom postupku prethodi predobrada koja se sastoji od proiavanja glicerinske vode na nain da se voda zakiseli kako bi se sapuni preveli u masne kiseline, koje su netopive i nemjeive s vodom, i izdvojili u gravitacijskom ili centrifugalnom separatoru. Sa masnim kiselinama izdvoji se dio neizreagiralog neutralnog ulja koje je u glicerinskoj vodi bilo emulgirano pomou sapuna. Zatim se pH glicerola podeava na 6,5 i dodaje flokulant FeCl3 koji ukloni veinu neistoa, a smjesa se zatim filtrira i pH opet podeava na 6,5. Klasinim postupkom glicerin se uparava i koncentrira u jednom ili vie stupnjeva, a neistoe se skupljaju u sabirnoj posudi ispod uparivaa. Potom slijedi vakuum destilacija uz injektiranje pare kako se glicerin ne bi pregrijao i polimerizirao. Destilirani glicerin se frakcijski kondenzira, a zatim deodorizira injektiranjem pare u vakuumu. Tako dobiveni glicerin se mijea sa aktivnim ugljenom radi adsorpcije preostalih neistoa i izbjeljivanja, u jednom ili vie stupnjeva, te se tako dobije glicerin istoe >99,9% tj. glicerol [11]. Postupak s ionskim izmjenjivaima je praktian i zahtjeva malo energije. Sastoji se u provlaenju predfiltrirane glicerinske vode preko jako kationske, zatim slabo aninonske, i potom mijeane ionoizmjenjivake mase. Prolaskom kroz ionoizmjenjivaku masu uklanjaju se slobodne masne kiseline, boje, mirisni sastojci i mineralne neistoe. Nakon ienja u ionskim izmjenjvaima, glicerin se uparava u viestupanjskoj uparnoj stanici, zatim slijedi dekoloracija s aktivnim ugljenom i konano filtracija. Za postupak s ionskim izmjenjivaima potrebno je glicerol razrijediti vodom do koncentracije od najvie 25%.
5. Glicerol u proizvodnji biodizela

Glicerin iz proizvodnje biodizela mo e biti sirovi i polurafinirani. Sirovi glicerin je smjesa vie razliitih komponenti koje se prema tehnolokom znaaju mogu podijeliti na etiri osnovne grupe: n glicerol; n MONG (matter organic non glycerin) ; neglicerinska organska tvar koja se sastoji od sapuna, glicerida i metilestera, te ostalih organskih sastojaka izdvojenih i uljne i esterske faze tijekom razliitih procesa u proizvodnji biodizela; n metanol; n ostalo ; voda, alkalijski hidroksidi, anorganske soli i drugi nespecificirani sastojci. Sastav sirovog glicerina varira u zavisnosti od stupnja konverzije, iskoritenja procesa, te primijenjene tehnologije. Iz procesa u kojima se kao katalizatori koriste metoksidi obino je, radi veeg iskoritenja, udio MONG-a ni i. Kako su glicerol te trigliceridi i esteri nemjeivi, a sapuni te mono i digliceridi efikasni emulgatori to se MONG u glicerinskoj fazi nalazi u emulgiran. Prosjeni sastav glicerina iz procesa u kojima se kao katalizator koristi NaOH prikazan je grafikonom na Slici 3. Takav sirovi glicerin ima gustou 1,07 g cm-3 i energetsku vrijednost 23 MJ kg -1.
338
___________________________________________________
Polurafinacija glicerina u postrojenjima za proizvodnju biodizela najee se provodi na sljedei nain: Nakon to se odvoji od esterske faze u gravitacijskim ili centrifugalnim separatorima glicerolu se najprije dodaje mineralna kiselina, najee 30%HCl kao bi se razbila emulzija. Pritom se glicerin rasloji na donji glicerolni sloj i gornji sloj koji se sastoji od MONG-a. pH glicerolnog sloja podeava se na 6. Uljna faza se izdvoji u separatorima a glicerol se uparava u uparivaima kako bi se iz njega izdvojila voda i metanol. Voda i metanol se pomijeaju sa metanolom koji se zasebno upari iz esterske faze i alje dalje na destilacija radi rekuperacije metanola.
SLIKA 3: Prosjeni sastav glicerina iz procesa u kojima se kao katalizator koristi NaOH
5.1. Skladitenje i otprema sirovog glicerina
Kako se glicerin na niskim temperaturama <10C zgunjava i skruuje, to su sve posude u kojima se skladiti glicerin, kao i pumpe i cjevovodi kojima se transportira, izolirani i grijani duplikatorima te fleksibilnim plastinim ili gumenim cijevima kroz koje struji najee topla voda temperature 60-75C. Glicerin se skladiti u vertikalnim cilindrinim spremnicima iji je volumen 100 ili vie prostornih metara. Donji dio, ili cijeli spremnik ima duplikator koji se grije toplom vodom kako bi se temperatura glicerina odr avala na optimalnih 60C. Kako je mogue da se duljim stajanjem glicerin kompaktizira i na povrini izdvoji sloj zaostale uljne faze to je ponekad pogodno da spremnici imaju koljanaste ventile ili sifon ventila za ispust na jednoj ili vie razina. Sirovi glicerin se otprema se najee autocisternama, ali po potrebi mo e se pomou crijeva gravitacijski istakati i u bave, IBC-e, i kanistere. U cisterne se puni putem usipne lule kroz poklopce na vrhu cisterne, pomou viestupanjske centrifugalne pumpe. Cisterna se parkira bono ispod usisne lule tako da poklopac komore u koju e se puniti bude tono ispod lule. Otvore se ventili na izlazu iz spremnika i pumpe. Djelatnik se popne na cisternu i otvori poklopac komore u koju e se puniti. Ispod usisne lule nalazi se posuda u koju se po zavretku istakanja cijedi zaostali glicerin sa stijenki lule. Djelatnik izmakne posudu okaenu ispod usisne lule, a sadr aj istrese u
_____________________________________________________
339
cisternu, otpusti konicu te spusti lulu do cisterne, zatim otvori ventil na cijevi iznad lule te pritiskanjem tipkala ili okretanjem sklopke pored lule ukljuuje pumpu koja prepumpava glicerin iz spremnika u cisternu. Odmjeravanje koliine glicerina koji se puni se mo e vriti pomou protokomjera na tlanom cjevovodu, vage na kojoj stoji cisterna ili mjerenjem vremena rada pumpe uz prethodno izraunatu glicerina koju pumpa prebaci u ovisnosti o vremenu. Po zavretku punjenja zatvori se usisni ventil pumpe, i pusti jo nekoliko sekundi da pumpa radi, kako bi se to vie glicerina istisnulo iz cijevi, i tako smanjila koliina glicerina koji bi se mogao skrutnuti. Naprednije tehnologije na poetku tlanog voda pumpe imaju cijevi za dovod komprimiranog zraka, koji se po zavretku rada pumpe pusti u cjevovod kako bi istisnuo zaostali glicerin. Istiskivanje vika glicerina, kao i mogunost grijanja krutog cjevovoda za usipno punjenje s vrha cisterne, su razlozi zato se za otpremu glicerina koristi usipno punjenje umjesto podnog punjenja ije grijanje je te e izvesti. Cisterne za otpremu glicerina su izolirane te se u njima glicerin mo e zadr ati dovoljno dugo vremena koliko je potrebno za transport do kupca, a da se pritom ne ohladi do temperature skruivanja. U sluaju da se glicerin zgusne i postane pastozan, takve cisterne imaju na vrhu svake komore prikljuke za komprimirani zrak, kojim se povea tlak na povrini kapljevine pa se omogui br e istiskivanje sadr aja. Ukoliko se glicerin potpuno skrutne, potrebno je u cisternu s gornje strane, kroz poklopce spustiti grijae koji e ga otopiti od povrine prema dolje, a taj postupak mo e trajati i po nekoliko sati. Postoje i cisterne s ugraenim grijaim spiralama ili dvostrukim dnom, pa se u sluaju skruivanja sadr aja cisterne na mjestu istakanja spoje na dovod pare (ukoliko postoj)i koja zatim zagrije sadr aj do topljenja. Sirovi glicerin radi prisutnosti metanola podlije e ADR propisu [12], a cisterne koje prevoze glicerin imaju tablicu sa UN brojem 1992 i Kelmerovim brojevima 36.
SLIKA 4: Shema punjenja sirovog glicerina u cisternu
340
___________________________________________________
6. Zakljuak
Ekspanzija proizvodnje biodizela stvara i sve veu koliinu glicerina i glicerola. Trenutno, a i u bliskoj budunost je ta koliina vea od one koja je stvarno potrebna, tako da se taj glicerin prodaje po relativno niskim cijenama. Sirovi glicerol iz industriji biodizela mo e zasad se efikasno koristi kao hranjiva podloga za anaerobnu fermentaciju u proizvodnji bioplina. Glicerol je najsvestranija postojea kemikalija koja mo e postati baza za kemijsku i biotehnoloku proizvodnju u buduim biorafinerijama. Meutim procesi u kojima bi se glicerol mogao koristiti u najveim koliinama kao to su proizvodnja goriva i mikrobni procesi u biotehnolkoj proizvodnji su jo uvijek nedovoljno istra ni i/ili preskupi. Troak rafinacije glicerola u proizvod visoke istoe (>99,7%) je takoer previsok. Razvojem novih i modifikacijom postojeih procesa mo e se troak prerade glicerina sniziti i poveati isplativost. Iznala enjem novih primjena za glicerin mogue je tu isplativost jo i vie poveati. ira primjena glicerina dovele bi do njegove vee potra nje pa je mogue da bi njegova cijena tada porasla. Vea cijena glicerina poveala bi isplativost proizvodnje biodizela. Zadatak nadle nih tijela i dr avnih institucija tada e biti izregulirati cijenu glicerina kako ne ona ne bi bila previsoka i tako omoguiti tvrtkama koje ulo e u tehnologiju prerade glicerina da efikasno povrate svoje investicije. Tako se ne bi samo potaklo tvrtke na ulaganja u navedene tehnologije i procesa ve se i poveana cijena glicerina ne bi odrazila i na krajnjeg potroaa kroz veu cijenu proizvoda. Poveana cijena proizvoda dovela bi do smanjenja potronje i sukladno tome profitabilnost tvrtke, to utjee na rast cijena i tako stvara zaarani krug, koji se mo e razbiti jakom i efikasnom dr avnom regulativom.
Literatura
[1] Pagliaro, M., Rossi, M. ; The Future of Glycerol New Ueses of Versatile Raw Material, RSC Publishing (2008), 1-14 [2] Appleby, D.B. ; Glycerol u ; The Biodiesel Handbook, Knothe, G., Van Gerpen, J., Krahl, J., urednici, AOCS Press, (2004) [3] Gerpen, J.V., Shanks, B., Pruszko, R. ; Biodiesel Production Technology, NREL Report (2002-2004), 56 [4] Koppe, S.W., Glycerine - Its Production Uses and Examination, Scott, Greenwood & Son, London (1915), 1-12 [5] SDA ; Glycerina: an overview (1990) [6] Sincic, D. Biodizel svojstva i tehnolgija proizvodnje, (2008), 164-165 [7] Lelovsky, M., Kaszonyi, A. ; Glycerol carbonate from bioglycerol 44th International Petroleum Conference, Bratislava September 2009, 1-2 [8] Rywinska, A., Rymowicz, W., Marcinkiewicz, M. ; Valorazation of raw glycerol for citric acid produstion by Yarrowia Lipolytica yeast, Electronic Journal of Biotechnoloy, 4 Vol. 13, (2010), 1-3 [9] Schroeder, K., Glycerine u ; Baileys Industrial Oil and Fat Products, Volume 6, 6th ed, Fereidoon Shahidi, urednik, Willey (2005), 1-32 [10] Speight, J.G. ; Chemical and process design handbook, McGraw-Hill (2002), 309-311 [11] Mautner, M., Tehnoloki procesi u hemijskoj industriji u shemama, Industrijska knjiga Beograd (1949), 124-126 [12] Jurac, Z. ; Kemijske i bioloke opasnosti, Veleuilite u Karlovcu (2010), 155-187
_____________________________________________________
341
ZATITA I SPAAVANJE PROTECTION AND RESCUE
SISTEM ZATITE I SPAAVANJA STANOVNITVA U VANREDNIM SITUACIJAMA

POPULATION PROTECTION AND RESCUE SYSTEM IN EXTRAORDINARY SITUATIONS
Branko BABI
Visoka tehnika kola strukovnih studija, Novi Sad, SRBIJA, babic_sombor@yahoo.com
Sa etak: Svako organizovano i ureeno drutvo pitanju bezbednosti stanovnitva posveuje posebnu pa nju. Mnogobrojni su izazovi, rizici i pretnje po bezbednost stanovnitva to namee potrebu da se formira efikasan sistem zatite i spaavanja koji e biti spreman i sposoban, u svakom trenutku, da pru i svu potrebnu pomo stanovnitvu, da spasi njegova materijalna i kulturna dobra a time i ivotnu sredinu. Po donoenju Zakona o vanrednim situacijama (2009. g.) Republika Srbija je pristupila izgradnji efikasnog sistema civilne odbrane, kao jednog od osnovnih stubova sistema odbrane, a time i sistema zatite i spaavanja. Kljune rei: sistem odbrane, civilna odbrana, sistem zatite i spaavanja Abstract: Every organised and arranged society pays attention to the matter of populations safety. There are numerous challenges, risks and threats to the populations safety which impose a need for forming an efficient protection and rescue system that will always be able to provide all necessary help to the population, rescue their material and cultural goods and thus save the environment. After passing the Emergency Management Law in 2009, the Republic of Serbia has started developing an efficient civil defence system, which is one of the pillars of both the defence system and the protection and rescue system. Keywords: defence system, civil defence, protection and rescue system
1. Uvod
Vijekovima je dr ava imala obavezu da organizuje i preduzima sve potrebne mere u cilju ZiS stanovnitva od svih moguih izvora/rizika ugro avanja bezbednosti i zdravlja. Sistem bezbednosti u Republici Srbiji definisan je, izmeu ostalog, Ustavom [1] Strategijom nacionalne bezbednosti [2] i Strategijom odbrane [3]. Stalni rizik i pretnju po bezbednost stanovnitva R. Srbije predstavljaju posledice elementarnih nepogoda i tehnikih i tehnolokih nesrea, kao i ugro avanje ivotne sredine i zdravlja graana usled radioloke, hemijske i bioloke kontaminacije [3]. Znaajan rizik predstavljaju tehnoloke nesree u kojima efekti dejstva opasnih materija mogu zahvatiti ne samo teritoriju R. SrHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
345
bije ve i susedne dr ave. U razmatranju moguih rizika i posledica po stanovnitvo polazni kriterijum je te ina posledica po bezbednost i zdravlje i spremnost dr ave da odgovori na mogue rizike. Za delovanje u takvim situacijama anga uju se svi subjekti sistema odbrane, a posebno komponenta civilna odbrana koja se organizuje na itavoj teritoriji dr ave. Pored ostalih misija koje izvrava, civilna odbrana obezbeuje ZiS stanovnitva, sklanjanje materijalnih dobara i ouvanje ivotne sredine od moguih izazova, rizika i pretnji bezbednosti, posebno u elementarnim nepogodaama, tehnikim i tehnolokim nesreama. Intenzivnije formiranje novog sistema ZiS poelo je sa donoenjem Zakona o vanrednim situacijama (krajem 2009. g.) i tee planiranom dinamikom.
2. Polazne osnove za formiranje sistema zatite i spaavanja

Polazne osnove za uspostavljanje sistema le e u Ustavu Republike Srbije [1] koji definie da su osnovna prava svakog oveka: pravo na zatitu svog fizikog i psihikog zdravlja.... Nadle nost R. Srbije je da ureuje i obezbeuje odbranu i bezbednost R. Srbije i njenih graana i mere za sluaj vanrednog stanja; sistem zatite i unapreenja ivotne sredine; zatitu i unapreivanje biljnog i ivotinjskog sveta; proizvodnju, promet i prevoz otrovnih, zapaljivih, eksplozivnih, radioaktivnih i drugih opasnih materija; i zatitu kulturnih dobara. Nadle nost optine je da se preko svojih organa: stara o zatiti ivotne sredine, zatiti od elementarnih i drugih nepogoda i zatiti kulturnih dobara. Strategija nacionalne bezbednosti [2] kao najva niji strateki dokument koji utvruje osnove politike bezbednosti u zatiti nacionalnih interesa, identifikuje i definie 22 (dvadesetdva) izazova, rizika i pretnju po bezbednost R. Srbije. Dva rizika direktno utiu na bezbednost stanovnitva i materijalnih dobara: 1)Posledice elementarnih nepogoda i tehnikih i tehnolokih nesrea, kao i ugro avanje ivotne sredine i zdravlja graana usled radioloke, hemijske i bioloke kontaminacije, i 2) Opasnosti povezane sa pojavljivanjem i irenjem infektivnih bolesti kod ljudi i zaraza kod ivotinja... mogao biti sve izra eniji. Jedan od osnovnih ciljeva politike nacionalne bezbednosti je i unapreenje bezbednosti graana, drutva i dr ave, kroz formiranje efikasnog sistema odbrane. Strategija odbrane R. Srbije [3] definie 10 (deset) izazova, rizika i pretnji po odbranu R. Srbije, od kojih se posebno izdvaja: 1) elementarne nepogode i hemijske, bioloke, nuklearne, tehnike i tehnoloke nesree; definie tri osnovna cilja politike odbrane od kojih je posebno va an: formiranje efikasnog sistema odbrane, iji je cilj zatita odbrambenih interesa kroz realizaciju vojne i civilne odbrane. Nosilac civilne odbrane su subjekti odbrane (od Republike do optine), privredna drutva, javne slu be i ostali subjekti i snage sistema odbrane. Te ina misije civilne odbrane je zatita i spasavanje, prvenstveno ljudi, zatim materijalnih i kulturnih dobara, ouvanje ivotne sredine, sa osnovnom snagom odbrane-civilnom zatitom (v. Slika 1). Zakon o odbrani Republike Srbije [4], u glavi VII, od lanova 77.-80. regulie civilnu zatitu, koja se organizuje, priprema i sprovodi kao sistem zatite i spaavanja ljudi, ivotinja, materijalnih i kulturnih dobara, od elementarnih nepogoda, tehniko-tehnolokih nesrea i katastrofa. Zakon o vanrednim situacijama sa izmenama i dopunama Zakona [5] sistem zatite i spaavanja (u daljem tekstu: ZiS) definie kao deo sistema nacionalne bezbednosti i in346
___________________________________________________
tegrisani oblik upravljanja i organizovanja subjekata sistema ZiS na sprovoenju preventivnih i operativnih mera i izvravanju zadataka ZiS ljudi i dobara od posledica elementarnih nepogoda i drugih nesrea, ukljuujui i mere oporavka od tih posledica.
Slika 1: Misije civilne odbrane (izvor: autor)
3. Sistem zatite i spaavanja

Osnovni zadaci sistema ZiS su: 1) programiranje i planiranje mera i aktivnosti na ZiS; 2) zatita, kao skup preventivnih mera usmerenih na jaanje otpornosti zajednice, otklanjanje moguih uzroka ugro avanja, smanjenje uticaja elementarnih nepogoda, spreavanje drugih nesrea i umanjenje njihovih posledica; 3) spaavanjei pru anje pomoi; 4) ubla avanje i otklanjanje neposrednih posledica elementarnih nepogoda i drugih nesrea; 5) organizovanje, opremanje i osposobljavanje subjekata odbrane i snaga za ZiS; 6) organizovanje i osposobljavanje graana za linu, uzajamnu i kolektivnu zatitu; 7) pruanje, tra enje pomoi i saradnja sa drugim zemljama i meunarodnim organizacijama; 8) upravljanje, rukovoenje i koordinacija subjektima i snagama sistema ZiS i... Subjekti sistema ZiS su: 1) organi dr avne uprave, organi autonomne pokrajine i organi jedinica lokalne samouprave; 2) privredna drutva, druga pravna lica i preduzetnici i 3) graani, grupe graana, udru enja, profesionalne i druge organizacije. Snage ZiS su: tabovi za vanredne situacije, jedinice civilne zatite, vatrogasno-spasilake jedinice, policija, Vojska Srbije, i subjekti ija je redovna delatnost zatita i spasavanje, kao i privredna drutva i druga pravna lica, Crveni krst Srbije, Gorska slu ba spaavanja Srbije i udru enja koja su osposobljena i opremljena za zatitu i spasavanje. Objekti i sredstva za ZiS obuhvataju sklonita i druge zatitne objekte, skladita, zatitnu i spasilaku opremu i orua, opremu za osposobljavanje i obuku, prevozna sredstva, telekomunikacione i alarmne ureaje i druge materijale koji se koriste za zatitu i spasavanje. Mere civilne zatite predstavljaju planske i organizovane radnje i postupke koje pripremaju i sprovode svi subjekti sistema ZiS radi ZiS ljudi i materijalnih dobara od opasnosti i posledica elementarnih nepogoda i drugih nesrea. Mere zatite i spaavanja obuhvataju preventivne i operativne aktivnosti, radnje i postupke u cilju zatite i spaavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara, otklanjanja posledica vanrednih sitauacija...
_____________________________________________________
347
Preventivne mere ZiS, obuhvataju, izmeu ostalih: uspostavljanje Nacionalne strategije ZiS u vanrednim situacijama; procenu rizika i ugro enosti od elementarnih nepogoda i drugih nesrea; mere pri izgradnji na trusnom podruju ili izgradnji objekata koji mogu ugroziti ivote ljudi i materijalna dobra; izgradnju odbrambenih nasipa; obele avanje mesta i procenu rizika od lavina; regulisanje vodotokova; protivgradnu odbranu; razbijanje leda na vodotokovima; izgradnju potpornih zidova; protivpo arne mere, i... Mere zatite u sluaju neposredne opasnosti od elementarnih nepogoda i drugih nesrea, kao deo mera civilne zatite, obuhvataju prikupljanje podataka o nastupajuoj elementarnoj nepogodi i drugoj nesrei sa procenom njenog dejstva i moguih posledica; obavetavanje i uzbunjivanje stanovnitva i dr avnih organa; aktiviranje tabova za vanredne situacije; mobilizaciju jedinica civilne zatite i materijalnih sredstava; rasporeivanje ljudstva i tehnike na najugro enija podruja. Mere zatite kada nastupe elementarne nepogode i druge nesree, kao deo mera civilne zatite, predstavljaju organizovano uee ljudstva i sredstava u zatiti i spasavanju stanovnitva i materijalnih dobara, izvravanje zadataka privrednih drutava i drugih pravnih lica i pojedinaca u spasavanju ugro enog stanovnitva i materijalnih dobara (evakuacija, zbrinjavanje, pru anje prve, medicinske pomoi i dr.) uz procenu potrebe za tra enje pomoi Vojske Srbije ili meunarodne pomoi i preduzimanje drugih mera na spreavanju ili ubla avanju posledica elementarnih nepogoda i drugih nesrea. Mere ubla avanja i otklanjanja neposrednih posledica od elementarnih nepogoda i drugih nesrea, kao deo mera civilne zatite, obuhvataju radnje kojima se stvaraju uslovi za normalan ivot i rad na ugro enom podruju, prikupljanje podataka, procenu i utvrivanje visine nastale tete, organizovanje prikupljanja i raspodele pomoi i druge mere kojima se ubla avaju ili otklanjaju neposredne posledice od elementarnih nepogoda i drugih nesrea.
4. Nedostaci sistema zatite i spaavanja

Nacionalna strategija za zatitu i spasavanje[6] definie zatitu ivota, zdravlja i imovine graana, ivotne sredine i kulturnog naslea R. Srbije. Na osnovu izvrene analize u oblasti vanrednih situacija, Strategija prepoznaje sledee nedostatke, i to: 4.1.) institucionalno-organizacioni : nepostojanje uslova za doslednu primenu propisa; neodgovarajua organizacija i sprovoenje preventivnih mera; nedostupnost specijalizovanih katastara; nepostojanje sveobuhvatnih mapa rizika; neravnomerna raspodela kapaciteta slu bi za reagovanje na teritoriji Republike Srbije; neuspostavljen sistem 112; nepostojanje metodologije upravljanja opasnim otpadom; 4.2.) materijalno-tehniki : nezadovoljavajui nivo saobraajne i druge infrastrukture; zastarela, nepouzdana oprema, sredstva i vozila slu bi za reagovanje u vanrednim situacijama; neadekvatno finansiranje odr avanja sistema zatite i spaavanja ; nepostojanje specijalizovanih vozila i opreme za reagovanje u hemijskim udesima u drumskom, eleznikom i renom saobraaju; nedovoljan broj mobilnih eko-toksikolokih jedinica; 4.3.) saradnja, koordinacija i raspolo ivost informacija: nedovoljna koordinacija izmeu subjekata sistema zatite i spaavanja u vanrednim situacijama; nedovoljna saradnja izmeu naunih i istra ivakih institucija i direktnih korisnika istra iva348
___________________________________________________
nja; nedovoljna saradnja sa nevladinim i privatnim sektorom; potreba za unapreenjem meunarodne saradnje; 4.4.) ljudski resursi i edukacija: neadekvatna struna kvalifikovanost i tehnoloka disciplina raspolo ivih ljudskih resursa; nedostatak specijalizovanih kadrova; nedovoljna obuenost profesionalnog kadra; nepripremljenost i nizak nivo kapaciteta lokalne samouprave; i nerazvijena kultura prevencije.
5. Dokle se stiglo u formiranju sistema zatite i spaavanja

Odmah po donoenju Zakona o vanrednim situacijama R. Srbija je stvorila uslove za izgradnju jedinstvenog sistema zatite i spaavanja. Stvoreni su svi preduslovi da se formira novi sistem koji bi bio daleko efikasniji od prethodnog i da se donesu odreena podzakonska akta za primenu Zakona. Bilo je potrebno doneti petnaest Uredbi i Odluka (nivo Vlade R. Srbije) i esnaest Pravilnika (na nivou ministra unutranjih poslova); izraditi procene ugro enost i planove ZiS na lokalnom, regionalnom i republikom nivou; uvesti jedinstven broj za hitne pozive 112; razvijanje i unapreenje meunarodne saradnje;... Doneta su sledea podzakonska akta: Odluka o osnivanju bud etskog fonda za vanredne situacije [7]; Uredba o sastavu i nainu rada tabova za vanredne situacije[8]; Uredba o obaveznim sredstvima i opremi za linu i kolektivnu zatitu od elementarnih nepogoda i drugih nesrea[9]; Uredba o sadr aju i nainu izrade plana zatite i spaavanja u vanrednim situacijama[10]; Uredba o sprovoenju evakuacije[11]; Odluka o obrazovanju Republikog taba za vanredne situacije[12]; Odluka o odreivanju ovlaenih i osposobljenih pravnih lica[13]; Odluka o obrazovanju pokrajinskog taba za vanredne situacije[14]; Pravilnik o organizaciji i nainu upotrebe specijalizovanih jedinica CZ[15]; Uredba o visini i nainu ostvarivanja prava na jednokratnu novanu pomo [16]. Da bi se sistem ZiS u potpunosti formirao, potrebno je doneti i sledea dokumenta: 1) Uredba o nainu davanja i korienja materijalnih dobara za potrebe zatite i spaavanja i nainu ostvarivanja prava na naknadu za korienje materijalnih dobara; 2) Uredba o nainu utvrivanja visine tete, vrsti, visini i nainu pru anja i korienja pomoi jedinicama lokalne samouprave za otklanjanje teta izazvanih elementarnim nepogodama i drugim nesreama; 3) Uredba o slu bi u aktivnoj rezervi u civilnoj zatiti; 4) Uredba o organizaciji i funkcionisanju sistema osmatranja, ranog upozoravanja, obavetavanja i uzbunjivanja; 5) Uredba o zatiti od neeksplodiranih ubojnih sredstava; 6) Uredba o kriterijumima i nainu utvrivanja zdravstvene sposobnosti graana za uee u organima i jedinicama civilne zatite...
6. Zakljuak
Prva praktina primena sistema zatite i spasavanja je bila u periodu od 05.02. do 27.02. 2012. godine, kada je proglaeno vanredna situacija zbog niskih temperatura i velike koliine snega. Vlada Republike Srbije donela je 05. 02. odluku o proglaenju vanredne situacije na celoj teritoriji R. Srbije zbog toga to su obimne i intenzivne padavine ugrozile normalno funkcionisanje ivota u zemlji i to posledice nevremena nije bilo mogue otkloniti redovnim delovanjem nadle nih organa i slu bi. Republiki tab za vanredne situacije koordinirao je i rukovodio svim poslovima ZiS u toku vanredne situacije. Prema proceni Republikog taba, 70.000 ljudi je bilo zavejano i odseeno od civilizaciHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
349
je. Mere koje je tab odmah preuzeo odnosile su se na mobilizaciju i anga ovanja dodatne mehanizacije i ljudstva optinskim i okru nim tabovima. Pravi efekti funkcionisanja sistema zatite i spasavanja moi e se videti tek posle detaljno izvrenih analiza funkcionisanja svih subjekta ZiS-a. Tada e se stei realna slika pripremljenosti drutva za reagovanje i delovanje u vanrednim situacijama i koje je mere potrebno to hitnije preduzeti u cilju poboljanja pripremljenosti celokupnog drutva i svih subjekata zatite i spaavanja za delovanje u vanrednim situacijama.
Literatura
[1] Ustav Republike Srbije, Slu beni glasnik R. Srbije, broj 98/2006. [2] Strategija nacionalne bezbednosti Republike Srbije, Slu beni glasnik R. Srbije broj 88 od 28.10.2009. [3] Strategija odbrane Republike Srbije, Slu beni glasnik R. Srbije broj 88 od 28.10.2009. [4] Zakon o odbrani Republike Srbije, Slu beni glasnik R. Srbije, broj 116/2007; dopune broj 88/2009. [5] Zakon o vanrednim situacijama, Slu beni glasnik R. Srbije, broj 111 od 29.12.2009., Izmene i dopune Slu beni glasnik R. Srbije broj 92/07.12. 2011. [6] Nacionalna strategija za zatitu i spasavanje, Slu beni glasnik R. Srbije, br. 86/11 od 18.11.2011. [7] Odluka o osnivanju bud etskog fonda za vanredne situacije, Slu beni glasnik R. Srbije, br. 92/10 od 05.12.2010. [8] Uredba o sastavu i nainu rada tabova za vanredne situacije, Slu beni glasnik R. Srbije, br. 98/10 od 24.12.2010. [9] Uredba o obaveznim sredstvima i opremi za linu i kolektivnu zatitu od elementarnih nepogoda i drugih nesrea, Slu beni glasnik R. Srbije, br. 3/11 od 24.01.2011. [10] Uredba o sadr aju i nainu izrade plana zatite i spaavanja u vanrednim situacijama, Slu beni glasnik R. Srbije, br. 8/11 od 11.02.2011. [11] Uredba o sprovoenju evakuacije, Slu beni glasnik R. Srbije, br. 22/11 od 31.03.2011. [12] Odluka o obrazovanju Republikog taba za vanredne situacije, Slu beni glasnik R. Srbije, br. 32/11 od 13.05.2011. [13] Odluka o odreivanju ovlaenih i osposobljenih pravnih lica, Slu beni glasnik R. Srbije, br. 36/11 od 27.05.2011. [14] Odluka o obrazovanju pokrajinskog taba za vanredne situacije, Slu beni list APV, br. 11/11 od 01.07.2011. [15] Pravilnik o organizaciji i nainu upotrebe specijalizovanih jedinica CZ, Slu beni glasnik R. Srbije, br. 26/11 od 15.04.2011. [16] Uredba o visini i nainu ostvarivanja prava na jednokratnu novanu pomo, Slu beni glasnik R. Srbije, br. 98/10 od 24.12.2010.
350
___________________________________________________
CONSEQUENCES OF EMERGENCY SITUATIONS ON SAFETY OF HUMAN POPULATION*

POSLJEDICE VANREDNIH SITUACIJA NA SIGURNOST LJUDSKE POPULACIJE
Marija BLAGOJEVI1, elimir KEETOVI2
1Academy
of Criminalistic and Police Studies, 196 Cara Dusana Street, 1080 Zemun-Belgrade, SERBIA, marija.blagojevic@kpa.edu.rs 2University of Belgrade Faculty of Security, 50 Gospodara Vuia Street, Belgrade, SERBIA, zelimir.kesetovic@gmail.com
Abstract: In time of emergency situation, life and working conditions of individuals, social group and society as a whole are inevitably changed. Violation of established conditions of life results in displacement of the population with the occurrence of financial losses. Emergency situations incorporate many of the factors adverse for environmental and occupational activities that cause different changes in behaviour. The consequences of emergency situations caused by natural disasters, technogenic accidents and catastrophes, the use of weapons of mass destruction, anthropogenic effects on nature include personal and common social and material goods often have significant impact on the economic survival and functioning of the communities affected by emergency situation. Common consequences of emergency situations, regardless of their differences, is the large number of human casualties and destruction and therefore a great potential danger to people and society as a whole. Keywords: emergency situation, safety, consequences of emergency situations Sa etak: U vrijeme vanredne situacije nu no se mijenjaju uvjeti ivota i rada pojedinca, drutvene grupe kao i drutva u cjelini. Naruavanje ustaljenih uvjeta ivota ima za posljedicu dislokaciju stanovnitva uz pojavu materijalnih gubitaka. Vanredne situacije objedinjuju mnoge faktore nepovoljne za ivotne i radne aktivnosti koje izazivaju razliite promjene u ponaanju.
*
This paper is the result of the realisation of the Scientific Research Project entitled The Development of Institutional Capacities, Standards and Procedures for Combating Organized Crime and Terrorism in the International Integration Conditions. The Project is financed by the Ministry of Education and Science of the Republic of Serbia (No 179045), and carried out by the Academy of Criminalistic and Police Studies in Belgrade (2011-2014). The leader of the Project is Associate Professor Saa Mijalkovi, PhD. This paper is the result of the realisation of the Scientific Research Project entitled Improvement of Forensic Methods and Their Application. The Project is financed by the Ministry of Education and Science of the Republic of Serbia (No 34019), and carried out by the Academy of Criminalistic and Police Studies in Belgrade (2011-2014). The leader of the Project is Assistant Professor Stevo Jaimovski, PhD. _____________________________________________________
351
Posljedice kod vanrednih situacija koje izazovu elementarne nepogode, tehnogene havarije i katastrofe, primjena sredstava za masovno unitenje i antropogeno djelovanje na prirodu obuhvaaju lina i zajednika drutvena materijalna dobra i esto bitno utjeu, na ekonomski opstanak i funkcioniranje izvanrednom situacijom zahvaenih sredina. Zajednika posljedica izvanrednih situacija bez obzira na njihovu razliitost je veliki broj ljudskih rtava i razaranja te stoga i velika potencijalna opasnost za ljude i drutvo u cjelini. Kljune rijei: vanredna situacija, sigurnost, posljedice vanrednih situacija
1. Introduction
Emergency situations are stressful life situations that have health, social, and economic impacts on the environment and working environment. They are as old as mankind and are continually threatening human existence. When an emergency situation arises, conditions of life and work of the individual and society in general are changing. In the last decades of the last century, many natural and industrial disasters, terrorist attacks and other emergencies occurred, with significant consequences to human populations, material and cultural goods. The motive to maintain security of society is to provide protection and response to risks that are either naturally caused emergencies, disasters or intentional and unintentional, that leave consequences on human population, living and working environment and great technical systems that are relevant for the security of society and the country. Any sudden large-scale threat produces certain negative reactions, characterized by massive and uncontrolled behavior of the population. Increase of unfortunate situations took on dramatic dimensions in the last decades of the previous century. The reasons for that is rise of world population, urbanization and uncontrolled exploitation of natural resources etc.
2. The Sociological Dimension of Emergency Situations

Emergencies can be seen as tightening of the differences between certain countries, or elements within a country, as well as the result of intensifying conflict between society and nature that are related to the great influence of mankind on the environment. They can actually represent the cause of the crisis understood as a complex situation of social, national, political, economic or ecological character, which are present in the social and natural subsystem. Research of emergency situations is the subject of studies of a larger number of sciences, since the causes of these may be natural, anthropogenic and naturalanthropogenic, and more recently, sociological. [3] In a study of emergency situations from a sociological standpoint, it should be noted that they consolidate many factors that adversely affect the life and work activity. At the same time, one must start from a few facts. First, the emergency situation may be the subject of sociological research, or to be studied as a social category only when affects the socium and human activity (e.g., seasonal temperature fluctuations can be seen as an emergency situation only if it directly or indirectly affect the socium through life and working activities of people). Second, in the study of emergency situations as a social category, one must start from actual conditions in a society, regime of government and type of activity. Third, in the history, there were periods,when socium as a whole moves to the
352
___________________________________________________
mode of life appropriate to emergency situation (e.g. at the time of social unrest, external aggression and large-scale natural disasters). [1] Under the influence of external and internal factors, extreme conditions occur, whose main features are: space-time localization, the complexity of predicting the results of action of certain subjects in these conditions and character of development of the very situation, informational disbalance, limited time for decision-making and concrete actions, the presence of high levels of responsibility for the decisions, increased importance of action of each group member for the welfare and security of individuals and groups, changing the rhythm of activities and social time. [1]
3. Forms of Manifestation of Consequences of Emergency Situations

Observed in a broader context, emergency situations have medical, social, physical and ecological consequences. Health consequences are particularly pronounced in intensive elementary disasters situations, such as earthquakes. In extraordinary circumstances generated by this disaster people who are affected by physical trauma, a serious injury requiring urgent medical treatment and the presence of a large number of deaths dominate Due to the changed conditions and reduced standards, rapid changes in lifestyle, inadequate personal and collective hygiene are fertile ground for the emergence of infectious diseases that can lead to epidemics. Psychiatric and mental-hygiene problems are manifested in both the early and later stages in the form of various psychoreactive manifestations. The more the intensity of distruction is higher, these manifestations are nore various and present, thus the individuals are unable to participate in self-saving actions and involve in joint action of removing the consequences. We should also bear in mind the rapid deterioration of health of certain categories of people such as cardiac patients and elderly persons. Specifically, in these circumstances which are dictated by an emergency situations, fear and the initial shock can cause panic, and can direct people towards robbery and other criminal activities. The behavior is individual, and some people find salvation in these conditions in increased use of alcohol and drugs. [8] During the emergency situations, people may develop various forms of psychological reactions and psychiatric disorders, such as fear and anxiety, panic and stress conditions. While perceiving danger or threat, basic cause of fear is lack of power or ability to cope with danger, the impossibility of escaping from dangerous situations, not knowing the ways of defense from hazards, and severe threats to the individual from persons in the surroundings. The fear that was created as a product of accident can cause panic in people and direct them to some deviant acts. Panic is defined as a group, collective or mass, suddenlz emerged fear, which can not be managed and which is simultaneously experienced by all individuals in a group, collective, and crowd that are exposed to a rapid, sudden occurrence of environmental hazards or threats of real or imaginary danger. [2] The reactions of people in emergency situations are going through several phases:
_____________________________________________________
353
The phase of the shock is short and corresponds to the perception of real or imaginary danger. Intense fear occurs due to vital threat, with vegetative disturbances (palpitations, sweating, rapid of difficult breathing). At this stage there is bewilderment, shock, inhibition of thinking and reasoning skills, while there is aggravation of certain communications between individuals, impaired perception of external stimuli and later, partial amnesia. The phase of reaction corresponds to a real panic with uncontrollable behavior and can last for several days. The phase of arrangement is characterized by the reduction of fear, which enables more realistic view of the situation and planning and implementation of organized activities for self-protection and protection of others, rescue and providing of assistance to the injured. The phase of unreasonable optimism (euphoria and uncritical behavior), in which satisfaction due to surviving of danger occurs. [6] The phase of sobering up is characterized by realistic view of current status and future, with the occurrence of depression and anxiety as well as with justified and unjustified disappointment with assistance provided, which never fully meets expectations. A variety of psychosomatic and neurotic symptoms are also coming to the fore. The phase of reorganization or the final settling is the stage where people are beginning to rebuild a new life in an organized way, realizing that the future mostly depends on them. Possible mistakes or omissions in achieving the set goals, are folowed by feeling of bitterness, depressed mood, anxiety and loss of confidence, but also a noticeable tendency to blame the others, towards whom they can develop hostile feelings. In all stressful situations, especially those that affect large population groups, people become very suggestible and superstitious, and tend to believe in the various rumors, prophecies etc. [2] The reaction of a group will depend on the socio-cultural characteristics of individuals which compose it, their beliefs, ethnic characteristics etc. Forms of reactions that are described in the International Classification of Diseases of World Health Organization are: The reaction to intense stress and reaction of adjustment, include acute stress reaction, post-traumatic stress disorder and adjustment reaction, and are the most common forms of response to emergencies. If the most prominent are the emotional disorders, we usually meet various manifestations of fear, that we refer to as a horror, fear, anxiety, worry, terror, agitation, panic. Besides fear, there is anger, resentment, rage, guilt, hatred, feelings of uncertainty, hopelessness, helplessness. If in the basic form of behaviour and reaction dominates awareness disorder, different forms of avoidance of confrontation with reality most often appear, such as disorientation, confusion, and from disorders of psychomotorics, most common is disorganization of motoric behavior. All aforementioned forms of behavior and reactions may occur in different combinations, and are manifested in the form of anxiety, histerical, phobic, manic, depressive, paranoid and other syndromes. [7] Basic forms of behavior and response to emergency situation can have a dual evolution. Individuals may experience mobilization of internal forces and seeking of new for354
___________________________________________________
ms of activity in the surrounding environment, leading to their better functioning. They may develop the so-called immunization to certain stressful situations. It can lead to various psychological and physiological disorders, and disorders in interpersonal relationships that can become more or less chronic, in which case they can take the form of various types of neurosis and even psychosis. 5 ] The forms of individual responses in emergency situations depends on the individuals personality, his health prior to the emergency situation and his ability to adapt. Group identification and group responses are particularly evident several hours after the outbreak of emergency situation, when a rational response begins to emerge, more or less directed towards a common social goal. Massive type of reaction depends on the intensity of experiencing of the emergency situation and the homogeneity of the population structure (if the population structure is homogeneous and the intensity of the situation is quite strong, mass type of reaction will quickly develop, although it may not always have pathological form). A major problem certainly lies in the disturbance of normal conditions of life, and it is normal in these cases that dislocation of the population occurs, with the occurrence of financial loss, thus in these situations direct help to reduce the financial consequences would be desirable. [4] Material consequences of emergency situations include personal and joint social and material goods and often significantly affect the economic survival and functioning of communities affected by natural disasters. There is no universal picture of human behavior, given that its conditioned by dependence of the type of natural disaster, organization, experience, population structure etc. Generally accepted opinion about the behavior of people in emergency situations can be summed up in the following: n the victims are confused, shocked and not interested in cooperation, although in this confusion people are still helping each other, n accidents cause panic, people are not able to act rationally and flee from danger, but this rationality is individual, and n any kind of assistance is necessary, especially when it comes from the side. [8]
4. Conclusion
By systematic approach to the problem of emergency situations and its prevention, suppression and recovery of consequences, emergency services are enabled to respond in a quality manner to the event that has occurred, and the units that directly carry out activities in the field are adequately prepared and equipped with technical devices, logistic support and training. Good organization of prevention can protect us from emergencies, but some situations can not be avoided, and one cannot completely remove the possibility of an emergency, but reduce the expected consequences (earthquake, storm, flood, etc.). The goal is to become a community ready to respond to every emergency situation through programs that strengthen the technical and management capacities of governments, organizations and community at a given moment. For adequate actions of professionals in emergency situations, as well as of ordinary citizens, it is necessary to develop a sense of solidarity in everyday life, but also in emerHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
355
gency conditions, regardless of whether they are natural disasters, technical and technological disasters and risks, by creating conditions for rapid response in order to save lives, reduce property damage and protect environment; preparation of citizens for adequate and active participation in emergency situations; establishment of an efficient information system; application of modern methods of training in schools, colleges and courses for professional training of personnel for emergency situations, and establishment of coordination and control of the functioning of all entities that act in emergency situations. Achieving these objectives is only possible with the existence of appropriate legislative ground.
References
[1] Blagojevi M., Bezbednost, zatita i spasavanje u vanrednim situacijama, (monografija), Zadu bina Andrejevi, ISBN 978-86-7244-970-9, Beograd, 2011. [2] Blagojevi M., Karkali R., Specifinosti nastanka i manifestacije stresa, Procena rizika, Kopaonik, februar 2009., Visoka tehnika kola strukovnih studija u Novom Sadu i dr. [3] Carrel L., Training Civil Servants for Crisis Management, Journal of Contingencies and Crisis Management No.4, 2000. [4] Doebbeling E., Bezbednost drutva spremnost i reagovanje na incidente, Meunarodni nauni skup Vanredne situacije, ISBN 978-86-335-0274-0, Zbornik radova, Beograd, 2009. [5] Ili I., Jovanovi J., Anelkovi M., Procena psihosocijalnih rizika, Procena rizika, Kopaonik, februar 2009., Visoka tehnika kola strukovnih studija u Novom Sadu i dr. [6] Pearlin, L. I., The sociological study of stress, Journal of Health and Social Behavior, No. 2, 1989. [7] Svetska zdravstvena organizacija, ICD - 10 Klasifikacija mentalnih poremeaja i poremeaja ponaanja, Zavod za ud benike i nastavna sredstva Beograd, 1992. [8] armati ., Aleksi ., Razorne sile, Radnika tampa, ISBN 86-7073-101-0, Beograd, 2004.
356
___________________________________________________
SUSTAV ZATITE I SPAAVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

PROTECTION AND RESCUE IMPLEMENTED IN REPUBLIC OF CROATIA
Tatjana UMPEK
Dr avna uprava za zatitu i spavanje, Podruni ured za zatitu i spaavanje, dr. Vladka Maeka 8, 47 000 Karlovac, HRVATSKA, tatjana.cumpek@duzs.hr
Sa etak: Razvijanje sustava zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj poinje krajem 2004. godine donoenjem Zakona o zatiti i spaavanju, te ustrojavanjem samostalne institucije - Dr avne uprave za zatitu i spaavanje (DUZS), 01.01.2005. g. Unutar DUZS djeluju 3 operativne Slu be Slu ba za vatrogastvo, Slu ba za sustav 112, Slu ba za civilnu zatitu te obrazovni centar za obuku i osposobljavanje snaga zatite i spaavanja - Uilite vatrogastva i zatite i spaavanja. Od tada sustav zatite i spaavanja (ZiS) razvijamo podjednako na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Nacionalna razina (DUZS) odgovorna je za ukupnu organizaciju zatite i spaavanja, struno usavravanje te savjetovanje i dijelom financiranje snaga ZiS. Lokalna razina odgovorna je operativnost, funkcionalnost te primjenu mjera ZiS. Kljune rijei: Dr avna uprava za zatitu i spaavanje, sustav urne pomoi, koordinacija, krizno upravljanje Abstract: With Law enforcement on Protection and rescue, by the end of 2004., Croatia begun process of developing system which brings together all forces involved in protection and rescue. With 01.01.2005. we inaugurate National protection and rescue directorate, with 3 practical sectors; Fire-fighting Sector, 112- Emergency call Sector, Civil Protection Sector, and educational sector with Fire fighting and Protection and Rescue School. Since then we equally develop both national and local segment of civil protection and emergency respond mechanisms. Responsibility on the state level is most through organization, education, counseling and partly financing. On the operational level local sector is responsible for finance and implementation of security operational mechanisms due to their risk analysis. Keywords: National Protection and Rescue directorate, implementing quick respond mechanisms, coordination, and crisis management
_____________________________________________________
357
1. Uvod
Razlozi i razvoj sustava zatite i spaavanja u RH Sustav zatite i spaavanja u RH samostalno se razvija od donoenja Zakona o zatiti i spaavanju u prosincu 2004. godine. (NN 174/04). tete od prirodnih elementarnih nepogoda u Hrvatskoj za period od 1980. godine do 2002. godine iznosile su 5,5 milijardi dolara. Dotadanji sustav spaavanja i pravodobne reakcije na velike nesree i katastrofe bio je zaputen i razjedinjen. Temeljne zadae Temeljne zadae uspostavljenog sustava zatite i spaavanja je da prosuuje mogue ugro avanje i posljedice, planira i posti e pripravnost za reagiranje, da reagira u zatiti i spaavanju u sluaju katastrofa i velikih nesrea te poduzima potrebne aktivnosti i mjere za otklanjanje posljedica radi urne normalizacije ivota na podruju na kojem je dogaaj nastao. Zakon o zatiti i spaavanju Ovim se Zakonom ureuje sustav zatite i spaavanja graana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i veim nesreama; nain upravljanja, rukovoenja i koordiniranja u aktivnostima zatite i spaavanja u katastrofama i veim nesreama; prava, obveze, osposobljavanje i usavravanje sudionika zatite i spaavanja; zadae i ustroj tijela za rukovoenje i koordiniranje u aktivnostima zatite i spaavanja u katastrofama i veim nesreama, nain uzbunjivanja i obavjeivanja, provoenje mobilizacije za potrebe zatite i spaavanja te nadzor nad provedbom ovoga Zakona. Zakon, takoer, propisuje ogranienja vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama i pokretninama radi zatite ivota i zdravlja ljudi. Zatita i spaavanje od interesa je za Republiku Hrvatsku te u iva njezinu osobitu skrb. Organizirana je na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Vlada Republike Hrvatske odgovorna je za upravljanje i uinkovito funkcioniranje sustava zatite i spaavanja u katastrofama. Ustrojavanjem DUZS poinje razdoblje razvijanja jedinstvenog i organiziranog sustava s tono podijeljenim zadaama i odgovornostima te povezivanjem svih institucija i udruga ije je djelovanje u sferi ZiS. Poinje implementacija suvremenog kriznog upravljanja to znai poinje se proaktivno i preventivno djelovati na razliite prijetnje. Na taj nain se umanjuje rizik od njihova prerastanja u krizu, odnosno umanjuju se njezini negativni uinci, ukoliko se dogodi.
2. Ustroj DUZS
DUZS se sastoji od nekoliko ustrojstvenih jedinica: Slu ba za vatrogastvo, Slu ba za sustav 112, Slu ba za civilnu zatitu, te Uilite vatrogastva, zatite i spaavanja.
358
___________________________________________________
SLIKA 1: Ustroj DUZS
3. Planiranje i prevencija
Shvaajui realnost prirodnih nesrea i katastrofa te sve vee ugroze iz domene tehniko-tehnolokih nesrea, ne gajimo iluzije da nas organiziranje institucije na nacionalnoj razini titi od nepogoda i nesrea. Iskustva organiziranog djelovanja ukazuju na bitno smanjenje posljedica nesree te sprjeavanje daljnjeg pogoranja situacije uslijed nepostojanja koordiniranog djelovanja u pru anju pomoi. Zadae DUZS ostvaruju se: n identifikacijom opasnosti, procjenom uinaka, ocjenjivanjem stanja operativnih snaga zatite i spaavanja te izradom procjene ugro enosti i planova djelovanja, mjera i postupaka; n organiziranjem djelotvornog praenja aktivnosti opasnih izvora i potencijalno opasnih situacija; n voenjem evidencije svih izvora rizika i opasnosti; n praenjem i prosudbom aktivnosti od nastanka i razvoja katastrofe i vee nesree; n prevencijom, organiziranjem i pripremanjem aktivnosti i mjera kojima je svrha poveati i unaprijediti pripravnost postojeih operativnih i institucionalnih snaga za reagiranje u katastrofama i veim nesreama; n trajnim organiziranjem, pripremanjem, osposobljavanjem, uvje bavanjem i usavravanjem sudionika zatite i spaavanja;
_____________________________________________________
359
uzbunjivanjem graana i priopavanjem uputa o ponaanju glede mogue opasnosti; n obavjeivanjem sudionika zatite i spaavanja o prijetnjama te mogunostima, nainima, mjerama i aktivnostima zatite i spaavanja; n aktiviranjem i djelovanjem operativnih snaga; n ostvarivanjem zadaa zatite i spaavanja u suradnji s nadle nim tijelima drugih dr ava i meunarodnih organizacija, na temelju sklopljenih meunarodnih ugovora informiranjem javnosti. Povezivanje svih subjekata zatite i spaavanja; institucija, udruga graana, svih relevantnih informacija znaajnih za procjenu opasnosti i rizika, daje pregled nositelja aktivnosti ali i moguih resursa za odgovor u kriznim situacijama.
n
4. Naglasak na zatitu i spaavanje u jedinicama lokalne samouprave

Jaanje sposobnosti lokalne zajednice za pru anje odgovora na razliite prijetnje i izazova sredinje je pitanje uspjeha ili neuspjeha sustava zatite i spaavanja. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrenih Ustavom i zakonom, ureuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zatitu i spaavanje. Polazei od injenice da je lokalna zajednica prvi imbenik koji odgovara na krizu jasno je da je i organizacija odgovora usmjerena na elnike lokalne uprave. Zato je i utvrivanje moguih ugroza bazirano na iskustvima lokalne sredine te je u domeni opina i gradova procjenjivanje, utemeljeno na iskustvu, moguih opasnosti. Stoga je zakonska obveza svake lokalne zajednice da za svoje podruje donese Procjenu ugro enosti stanovnitva, materijalnih, kulturnih dobara i okolia od katastrofa i velikih nesrea kao i operativni plan postupanja, raspolo ivih snaga i resursa za sluaj nesree. Odgovor na krizu i podizanje snaga koje sudjeluju u zatiti i spaavanju, proporcionalan je opsezima nesree i snagama kojima raspola e lokalna zajednica. Za organizirano djelovanje snaga zatite i spaavanja, na lokalnoj razini, odgovoran je elnik jedinice lokalne samouprave upan, gradonaelnik ili naelnik. elnik organizira struno i koordinativno tijelo koje okuplja osobe odgovorne za pojedina podruja djelovanja u sustavu zatite i spaavanja. Struno i koordinativno tijelo naziva se Sto er zatite i spaavanja. Uz Sto ere zatite i spaavanja (organizirane na tri razine lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj) koji okupljaju struku, sustav zatite i spaavanja ne bi bio djelotvoran bez operativnih snaga. Da bi se izbjeglo produciranje i financiranje dodatnih snaga koje se bave zatitom i spaavanjem, inicijativa DUZS bazirala se na ekonominom koritenju ve postojeih snaga u sustavu. Tako da uz postojee operativne vatrogasne postrojbe koristimo i lanove udruga graana koji se bave specifinim aktivnostima i raspola u specifinim vjetinama. Tako operativne snage (na svim razinama) ine najbolji pripadnici Hrvatske gorske slu be spaavanja (HGSS-a), Planinarskih udruga, Ronilakih udruga, Hrvatskog Crvenog kri a itd., a organizirani su kao postrojbe civilne zatite koje vodi Za360
___________________________________________________
povjednitvo civilne zatite. Time se posti e funkcionalnost i ekonomino koritenje resursa bez anga iranja i uvje bavanja novih snaga. Opine, gradovi i upanije, prema ugrozama iskazanim u procjenama ugro enosti, mogu osnivati postrojbe CZ ope i specijalistike namjene. Postrojbe su potpora za provoenje mjera ZiS prethodno navedenim operativnim snagama (koje se u okviru redovne djelatnosti bave ZiS te provoenjem mjera CZ). Operativnim snagama zatite i spaavanja na razini lokalne i podrune (regionalne) samouprave rukovode i koordiniraju opinski naelnik, gradonaelnik i upan, uz strunu potporu sto era zatite i spaavanja. Njihove zapovjedi do operativnih snaga, odnosno, postrojbi prenosi i operacionalizira - Zapovjednitvo civilne zatite. U katastrofama i velikim nesreama opinski naelnik, gradonaelnik i upan izravno zapovijedaju operativnim snagama zatite i spaavanja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
4.1. Dr avne intervencijske postrojbe
U situacijama kad planirane snage lokalne razine nisu dovoljne kao odgovor na katastrofu i sanaciju posljedica, aktiviraju se dr avne interventne postrojbe. Na razini RH osnivaju se interventne specijalistike postrojbe CZ (ISP CZ) i postrojbe za uzbunjivanje DUZS. Prema namjeni osnovane su ISP CZ za spaavanje iz ruevina, ISP CZ za zatitu i spaavanje iz vode, ISP CZ za radioloku, kemijsku, bioloku i nuklearnu zatitu (RKBN), ISP CZ za logistiku. Osnivaju se kao priuvni kapaciteti za interveniranje u katastrofama i velikim nesreama na podruju RH i nadopunjavaju sposobnosti drugih operativnih snaga ZiS, kad su te snage nedostatne. Postrojbe se sastoje od specijalistikih timova, a prema anga iranim snagama i slo enosti zadaa, dijele se u kategorije: laka, srednja i teka. Sve postrojbe CZ (ISP CZ te ope i specijalistike postrojbe lokalne samouprave) popunjavaju se lanovima udruga graana, klubova, organizacija i zajednica koje se bave odreenim oblikom zatite i spaavanja u svojoj redovitoj djelatnosti ili su za to osnovani, kao i osobama koje posjeduju odreena specijalistika znanja i vjetine znaajne za sustav ZiS. Popunu, rasporeivanje, uvje bavanje, opremanje i uporabu postrojbi nadle nost je DUZS. Postrojbe su rasporeene prema zonama (regijama).
TABLICA 1: Specijalistike postrojbe u RH
Postrojbe
Ruevine 20 30 30 66
146
Voda
RKBN
Logistika
Ukupno
Z-Osijek Z-Rijeka Z-Split Z-Zagreb

Ukupno
36 36 35 54
161
29 29 29 40
127
99 99 99 96
393
184 194 193 256

827
_____________________________________________________
361
Za potrebe obavljanja slo enih zadaa ZiS, kao i za sudjelovanje u meunarodnim operacijama mogu se formirati mjeoviti timovi. Dr avne postrojbe opremaju se i financiraju iz prorauna.
5. Centar 112
Radi uinkovitog prikupljanja obavijesti o dogaajima te prosljeivanja informacija sudionicima zatite i spaavanja - u javnoj telefonskoj mre i Republike Hrvatske koristi se besplatni pozivni broj 112, kao jedinstveni europski broj za hitne slu be. Jedinstveni operativno-komunikacijski centar (u daljnjem tekstu: Centar 112), zaprima sve pozive vezane uz hitne situacije, nesree i prijetnje od nastanka katastrofe te putem sredstava veze, na temelju standardnih operativnih postupaka, urno izvjeuje sve nadle ne slu be i koordinira djelovanje po pozivu. Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija. Slu bena priopenja o prijetnjama od katastrofa ili velikih nesrea, o opsegu tih prijetnji te aktivnostima i mjerama u zatiti i spaavanju koje se poduzimaju daje Uprava. Ravnatelj Uprave, uz suglasnost ministara nadle nih za poslove zdravstva, unutarnjih poslova, obrane, mora, prometa i veza, propisuje standardne operativne postupke.
6. Zakljuak
Glomazan mehanizam civilne zatite, koji smo poznavali u bivem drutveno- politikom sustavu SFRJ, ukljuivao je itavu drutvenu zajednicu i pripremao graanstvo za obranu i drutvenu samozatitu. Mobiliziranje i uvje bavanje irokih masa bilo je skupo i nefunkcionalno. Osnova djelovanja sustava zatite i spaavanja u RH bazira se na malim operativnim snagama koje ve postoje u sustavu, uvje bane su i dodatno organizirane kroz struno-koordinativnu strukturu lokalne zajednice. Stavljen je naglasak na brz i operativno koristan protok informacija, te na brigu o raspolo ivim ljudskim i materijalnim resursima. Aktiviranje potrebnih snaga organizirano je na tri razine lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj. Opseg anga iranja snaga proporcionalan je uincima nesree. Ukoliko lokalna zajednica ne raspola e resursima za saniranje posljedica nesree razina anga iranja i dostave pomoi di e se na viu razinu. Na ovaj nain posti e se funkcionalno aktiviranje i ekonomino raspolaganje snagama i resursima, prema vrsti nesree i potrebama lokalne zajednice. Naravno, treba imati na umu da nakon detaljno razraenih uloga i zadaa u sustavu, djelovanje u konanici ovisi o brzini reakcije na odreenu opasnost, kao i stvarnu (a ne samo naelnu) spremnost na reagiranje lokalne zajednice. Rascjepkanost zadaa i odgovornosti funkcionira u dobro uvje banim sustavima, no ostaje pitanje kako e se anga irati sustav koji ipak, zahvaljujui malom obimu nesrea, jo uvijek nije imao prilike testirati sve razine reagiranja.
362
___________________________________________________
Literatura
[1] Zakon o zatiti i spaavanju, NN 174/04, 79/07, 38/09i 127/09) [2] Dr avna uprava za zatitu i spaavanje: Ustroj; Propisi i programi; www.duzs.hr [3] Javornik, N.: Model sinergijskog prevladavanja mnogih nevolja kojima emo biti izlo eni, Slu beno glasilo Nacionalnog drutva Hrvatskog Crvenog kri a, br. 2, lipanj 2008. [4] Dr avna uprava za zatitu i spaavanje, Zbornik radova: Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa, Zagreb, 2010. [5] Krle a, M.: Uloga Dr avnog centra 112 u sustavu zatite i spaavanja RH (Zbornik radova str. 24) [6] imac, Z.: Smanjenje rizika od katastrofa (SROK), Zbornik radova str. 35 [7] Prizmi, V.: ezdeset desetljea slu be za koju ne postoji nemogua misija, SOS 112, Glasilo Dr avne uprave za zatitu i spaavanje, godina II, br. 2 [8] Nastavni centar openarodne obrane: Prirunik za obuku jedinica civilne zatite, Zagreb, 1984. [9] Centar za obuku openarodne obrane Narodnog sveuilita grada Zagreba: Civilna zatita, podsjetnik za graane, Zagreb 1979.
_____________________________________________________
363
364
___________________________________________________
UKLANJANJE ONESPOSOBLJENOG VAZDUHOPLOVA SA MANEVARSKIH POVRINA AERODROMA

REMOVAL DISABLED AIRCRAFT FROM THE MANOEVRING AREAS AT AIRPORTS
Martin OVO
Direktorat civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije, Novi Beograd, SRBIJA, mdjovcos@cad.gov.rs
Sa etak: Nezgoda vazduhoplova na manevarskoj povrini aerodroma negativno utie na bezbednost aerodroma i, sem privremenog zatvaranja aerodroma, priinjava mnogobrojne probleme i to ne samo na aerodromu. Ako aerodrom nije pripremljen za bezbedno i efikasno uklanjanje onesposobljenog vazduhoplova, problemi vezani za uklanjanje su slo eniji i te e se reavaju. U radu se govori o specifinostima uklanjanja onesposobljenog vazduhoplova sa PSS aerodroma, potrebi izrade odgovarajueg Plana uklanjanja i njegovim osnovnim elementima. Kljune rijei: vazduhoplov, uklanjanje, aerodrom Abstract: The Aircraft accident on the maneuvering areas at airports adversely affects the airport safety and, except for temporary closure of airports, causes a lot of problems and not only at the airport. If the airport is not prepared for safe and efficient removal of the aircraft, the problems related to the removal of the aircraft are more complex and more difficult to solve. This paper deals with the specifics of removal of disabled aircraft from the airport runway, need of developing an appropriate plan of removal, covering its basic elements. Keywords: aircraft, removal, airport
1. Uvod
Onesposobljeni vazduhoplov je svaki vazduhoplov koji nije u stanju da se kree na sopstveni pogon ili putem normalne upotrebe odgovarajue lep slu be. Onesposobljeni vazduhoplov ometa normalne aktivnosti na aerodromu i zahteva preduzimanje hitnih interventnih mera. Dakle, to je vazduhoplov na kome je, najee, dolo do zabravljivanja
_____________________________________________________
365
stajnoga trapa, zaustavljanja aviona van poletno sletne staze (PSS) aerodroma, zaglavljivanja u blatu ili snegu van PSS ili rulne staze aerodroma. Zbog uklanjanja onesposobljenog aviona sa PSS aerodroma, aerodrom se privremeno zatvara za vazduni saobraaj ili se redukuje saobraaj, to ak i u kratkom vremenskom periodu, predstavlja gubitak za svaki aerodrom. Osim toga, privremeno zatvaranje aerodroma, ili redukcija saobraaja, stvara probleme u redu letenja, esto stvara haos u vazdunom prostoru, zbog ega materijalne gubitke nema samo aerodrom, ve i avio prevozici koji su direktno ili indirektno ukljueni, ili su zateeni procesom uklanjanja vazduhoplova.
SLIKA 1: Nezgoda vazduhoplova na aerodromu u Podgorici, 25.01.2005. g.
Ako aerodromi nisu pripremljeni za uklanjanje onesposobljenog vazduhoplova, onda su problemi na aerodromu mnogo slo eniji, te e se reavaju i naravno, stvaraju vee materijalne gubitke. Tipian primer, koji ilustruje ovu konstataciju, dogodio sa na aerodromu Dijego Garsija, na atolu u samom srcu Indijskog okeana, udaljenog oko 1.600 km od najju nije take indijskog poluostrva. Na ovom ostrvu, sem vojnog aerodroma, nalazi se nekoliko luka, u kojima su stalno stacionirani vojni brodovi. Ovi brodovi donose medicinsku i vojnu opremu (tenkove, d ipove, helikoptere i dr.) amerikim snagama anga ovanim u regionalnim sukobima. Zbog znaaja ove luke i opremljenosti raznom tehnikom namenjenom za istovar brodova, (dizalice, kranovi i dr. oprema) podrazumevalo se da je na ovom ostrvu mogue reiti sve probleme koji se tiu uklanjanja onesposobljenog vazduhoplova sa PSS aerodroma. Meutim, kako se kasnije ispostavilo, uklanjanje onesposobljenog vazduhoplova, stvorilo je dosta problema. Dana 08. maja 2006. g. vojni avion bombarder sa promenljivim geometrijom krila B-1B, sleteo je na stomak na PSS ovoga aerodroma. Uzrok ovakvog sletanja je bio uvuen zabravljen stajni trap ovoga aviona. Nakon po ara na avionu, koji se pojavio u toku
366
___________________________________________________
klizanja po PSS i koji je ubrzo ugasila vatrogasna jedinica aerodroma, posada aviona se bezbedno evakuisala, a avion je sa manjim vidljivim oteenjima ostao na PSS aerodroma. Trebalo je da proe tri nedelje da se obezbedi neophodna oprema za uklanjanje aviona, a kada je avion konano uklonjen sa PSS, ukupna materijalna teta procenjena je na oko 7,9 miliona dolara.[5]
2. Planiranje uklanjanja vazduhoplova

U naoj zemlji, operatori aerodroma (aerodromska preduzea) klasifikuju uklanjanje aviona prema te ini odvijanja procesa uklanjanja, na tri kategorije: n kategorija I laki sluaj (vazduhoplov zaglavljen u blatu ili snegu koji mo e sam izai sa PSS ili se mo e vui na sopstvenim tokovima); n kategorija II srednji sluaj (jedan toak ili vie tokova stajnoga trapa nisu izvueni, ali se nakon podizanja vazduhoplova tokovi mogu izvui, nakon ega se vazduhoplov mo e vui na sopstvenim tokovima); n kategorija III teki sluaj (tokovi stajnoga trapa su odvojeni od strukture vazduhoplova, ili su toliko oteeni da vazduhoplov ne mo e biti vuen na sopstvenim tokovima). Zbog toga, to onesposobljeni vazduhoplov na PSS aerodroma u znatnoj meri smanjuje, ili potpuno obustavlja normalni re im saobraaja na aerodromu, planiranje uklanjanja onesposobljenog vazduhoplova je imperativ bezbednosti i efikasnosti rada svakog aerodroma. Efikasno uklanjanje onespsobljenog vazduhoplova je, takoe, obaveza koja proistie iz meunarodnih, nacionalnih i lokalnih propisa iji je cilj da se blagovremeno pristupi planskoj pripremi za uklanjanje vazduhoplova. Efikasno uklanjanje onesposobljenog vazduhoplova sa PSS aerodroma zahteva izradu odgovarajueg aerodromskog Plana uklanjanja, iji je sadr aj regulisan meunarodnim propisom - ICAO Airport Services Manual [2]. Prema ovom propisu, obaveza je avio prevozioca da ukloni svoj vazduhoplov sa PSS, ali to istovremeno obavezuje i operatora aerodroma da izvri sve planom utvrene aktivnosti kojima reava nastale probleme. Avio prevozilac je obavezan da ukloni svoj vazduhoplov, a za izvrenje ovoga zadatka u najveoj meri se anga uje aerodromsko preduzee, to istovremeno znai da je avio prevozilac obavezan da nadoknadi aerodromu sve trokove ili gubitke nastale zbog uklanjanja onesposobljenog vazduhoplova. Da bi se ovi trokovi sveli na najmanju moguu meru, operator aerodroma je obavezan da izradi Plan uklanjanja onesposobljenog vazduhoplova koji, naelno, sadr i ove elemente: n uvodni deo; n uklanjanje; n procedure za uklanjanje; n oprema i ureaji neophodni za uklanjanje; n metode ukalanjanja; n dostavljanje informacija. U uvodnom delu plana govori se o cilju izrade plana uklanjanja a glavni cilj je identifikacija i naini reavanja problema koji se javljaju prilikom uklanjanja vaazduhoplova. Osnovni uslov koji se postavlja pred aerodrom, jeste da se vazduhoplov ne sme ukloniti dok se ne dobije za to saglasnost Komisije za ispitivanje udesa u civilnom vazduhoplovHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
367
stvu, osim u sluajevima kada su ugro eni ivoti ljudi ili da bi se spreio daljnji rizik od oteenja imovine. U tom sluaju, ako je neophodno ukloniti vazduhoplov pre zavretka istrage, moraju se preduzeti posebne mere koje podrazumevaju, pre svega, snimanje ili fotografisanje lica mesta sa svim potrebnim detaljima, obele avanje mesta i pozicija svih rasutih delova na zemlji i izradu dijagrama mesta istrage sa tragovima na zemlji. U drugom delu Plana uklanjanja vazduhoplova govori se o planiranju i primeni metodologije uklanjanja vazduhoplova koja u mnogome zavisi od veliine vazduhoplova. Ovde se posebna pa nja posveuje te ini i centra i vazduhoplova koja opet odreuje: n tehniku i nain podizanja vazduhoplova; n tip opreme koji e se koristiti; n oekivane mase tereta za podizanje; n odreivanje ostalih parametara balansa vazduhoplova; n odreivanje ostalih parametara (bonih i uzdu nih) koji ne smeju biti premaeni u toku proces ukalnjanja vazduhoplova.
SLIKA 2: Nivelisanje vazduhoplova
Najva niji elemenat, jeste odreivanje te ine i centra gravitacije vazduhoplova (predstavlja zamiljenu taku u kojoj deluje rezultanta gravitacionih sila te ine svih delova vazduhoplova, neto te ina oporavka NRW i te ina praznog vazduhoplova REW) kojima se odreuje stabilnost vazduhoplova i tip opreme za uklanjanje vazduhoplova. U znatnoj meri, na planiranje uklanjanja uticae i veliina vazduhoplova. Po meunarodnoj klasifikaciji svi vazduhoplovi se dele prema veliini, u odreene kategorije, a veliina vazduhoplova (raspon krila i razmak glavnih nogu stajnoga trapa aviona) definisae
368
___________________________________________________
slovnu kategorija aerodroma (od A do F) i indirektno odrediti postupak uklanjanja vazduhoplova. Drugi, veoma va an elemenat, jeste odreivanje operativne te ine vazduhoplova u koju spada: n standardna oprema (neiskorieno gorivo i mazivo u vazduhoplovu, kiseonika oprema i druga razna oprema vazduhoplova); n operativna oprema (prtljag posade i putnika, kontejneri hrane i pia, tehnika voda, oprema za sluaj opasnosti, kante za otpad i dr.). Planom uklanjanja onesposobljenog vazduhoplova potrebno je detaljno predvideti sve mogunosti uklanjanja dela standardne i operativne opreme iz vazduhoplova, ime se u znatnoj meri olakava postupak uklanjanja vazduhoplova. Proces uklanjanja vazduhoplova je slo en proces u kojem svaki planirani elemenat vremenski skrauje uklanjanja vazduhoplova. Od posebne va nost je planiranje tehnike pripreme za uklanjanje vazduhoplova koja ima za cilj stabilizaciju vazduhoplova vezivanjem, ili podupiranjem, ime se predupreuje ne eljeno oteenje vazduhoplova. Veoma va an elemenat ovoga dela plana jeste, postupak planskog uklanjanja oteenih delova onesposobljenog vazduhoplova radi bezbednog i efikasnog uklanjanja. Znatan uticaj na bezbedno i efikasno uklanjanje vazduhoplova imaju i vremeski uslovi (jak vetar, jaka meava i dr.), kao i podloga sa koje se vri uklanjanja vazduhoplov (trava, meka raskvaena podloga, peskovita podloga i sl.), to opet zahteva planiranje stabilizacije podloge i planiranje redukcije te ine vazduhoplova. Svako osposobljavanje vazduhoplova zahteva adekvatno planiranje pre poetka podizanja vazduhoplova, a nivelisanje vazduhoplova je posebno znaajna - prethodna, faza rada. Vazduhoplov mora, pre podizanja, biti nivelisan, a to podrazumeva tano odreivanje svih taaka nivelacije vazduhoplova radi bezbednog polo aja vazduhoplova pri podizanju. Sledei preduslov efikasnog uklanjanja vazduhoplova, jeste odreivanje mesta postavljanja pneumatskih dizalica radi podizanja vazduhoplova, ili radi nesmetanog dovoenja u funkciju stajnoga trapa vazduhoplova. Planom treba predvideti najte e varijante postavljanja dizalica na podlogu, kako bi se blagovremeno planirala nabavka ili izrada, potrebnih drvenih podloga ili podmetaa za postavljanje pneumatskih jastuka ili dizalica. Veliinu dizalica odredie veliina onesposobljenog vazduhoplova (A ili F) i to tako da planirani kapacitet dizalice bude vei od te ine vazduhoplova koji se podi e. Procedurama za uklanjanje onespsobljenog vazduhoplova planira se postupak uklanjanja vazduhoplova, a ovo proceduru e odrediti veliina vazduhoplova, kategorija oteenja vazduhoplova i raspolo iva oprema za uklanjanje koja se tom prilikom anga uje. U ovom delu plana propisuju se postupci uklanjanja vazduhoplova, a u drugom delu plana metode za uklanjanje. Ovde se detaljno opisuju metode uklanjanja, kao npr. da se nakon bonog i uzdu nog nivelisanja, vazduhoplov podi e na potrebnu visinu to se posti e pomou odgovarajuih kranova, dvokrakih ipki sa prikljucima na koje se kae traka za podizanje, ili da je ponekad efikasnije, umesto dvokrakih ipki na koje se kae trake za podizanje, vriti podizanje vazduhoplova sa dva krana. Metodologijom uklanjanja treba razraditi i mogue varijante uklanjanja. Sve ove metode podizanja imaju jedan zajedniki cilj a to je da se, prvo, premetanje vazduhoplova sa neodgovarajue podloge izvri na odgovarajuu - vrstu stabilnu podloHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
369
gu a, zatim, ako je to mogue, vazduhoplov premesti sa mesta onesposobljavanja do mesta popravke pomou sopstvenog stajnoga trapa. Oprema za uklanjanje vazduhoplova je od presudnog znaaja za efikasno i bezbedno uklanjanje onesposobljenog vazduhoplova, te je ovo poseban deo Plana uklanjanja onesposobljenog vazduhoplova. Deo opreme za uklanjanje je mogue anga ovati sa aerodroma na kome je dolo do incidenta, ali najvei deo te opreme, a pogotovu specijalne opreme kao to su kranovi i dizalice, nije mogue pribaviti sa ovog aerodroma. Zbog toga, potrebno je u planu predvideti, neophodnu opremu za uklanjanje za one kategorije vazduhoplova koje koriste aerodrom za koji se radi Plan uklanjanja, kao i adrese i brojeve telefona preduzea koja raspola u sa takvom opremom. Efikasno uklanjanje podrazumeva, pre svega, da e se nedostajua specijalna oprema za uklanjanje obezbediti u najkraem vremenskom periodu, radi ega je potrebno blagovremeno sklopiti odgovarajue ugovore sa preduzeima koje imaju takvu opremu. Sklapanje ugovora je esto uslovljeno finansijskim uslovljavanjem vlasnika specijalne opreme za uklanjanje, ali i pored toga, to to esto puta predstavlja znaajan finansijski izdatak za operatora aerodroma, neophodno je imati sklopljene pismene ugovore, a deo trokova koji su proistekli iz sklapanja ovakvih ugovora, mogue je prebaciti na avio prevozioca iji se vazduhoplov uklanja. Poseban deo Plana uklanjanja vazduhoplova jeste deo u kome se govori i informisanju. Ovo podrazumeva, pre svega, informisanje o ovom dogaaju na nain kako to regulie meunarodni propis ICAO Manual of Aircraft Investigation i Uputstvo u vezi informisanja koje je du no da uradi svako aerodromsko preduzee. Cilj ovakovog informisanja je blagovremeno i propisno obavetavanje svih subjekata o nezgodi na aerodromu, a sve to radi pravovremenog intervenisanja kojim se bezbednost na aerodromu, u to kraem vremenskom periodu, podi e na potreban nivo.
3. Zakljuak
Uklanjanje onesposobljenog vazduhoplova sa manevarskih povrina aerodroma predstavlja poseban izazov za svaki aerodrom. Zbog uklanjanja onesposobljenog vazduhoplova, aerodrom se privremeno zatvara za vazduni saobraaj, ili se redukuje saobraaj, to ak i u kratkom vremenskom periodu predstavlja gubitak za svaki aerodrom. Samo planskim uklanjanjem vazduhoplova, problemi na aerodromu se svode na prihvatljivi nivo, radi ega je neophodno izraditi odgovarajui Plan uklanjanja vazuhoplova i u njemu razraditi sve, realno mogue situacije, procedure i planirati opremu za uklanjanje onesposobljenog vazduhoplova.
Literatura
[1] International Standards and Recommended Practices, ICAO Annex 14, Chapter 9.3 [2] ICAO Airport Services Manual Part 5, Removal of Disabled Aircraft, Edition 2009) [3] Zakon o vazdunom saobraaju (Slu beni glasnik RS 72/2010) [4] Pravilnik o vatrogasno spasilakoj slu bi i obezbeenju na aerodromima (Slu beni glasnik RS 93/2009) [5] http://www.targetlock.org.uk/b-1/recovery.html
370
___________________________________________________
UESNICI NA GAENJU PO ARA

PARTICIPANTS IN FIREFIGHTING
Mensur FERHATOVI1, Danijela AVRAMOVI2, Dragan SPASI3
1Udruga
profesionalnih vatrogasaca Hrvatske, Ksaverska cesta 107, 10000 Zagreb, HRVATSKA, fermen1963@gmail.com 2Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu, arnojevia 10a, 18000 Ni, SRBIJA, danijela.avramovic@znrfak.ni.ac.rs 3Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu, arnojevia 10a, 18000 Ni, SRBIJA, dragan.spasic@znrfak.ni.ac.rs
Sa etak: U cilju gaenja po ara anga uju se vatrogasne jedinice, pripadnici vojske, radnici iz preduzea i graani. U cilju sagledavanja broja i strukture uesnika u gaenju po ara, u radu se iznose podaci koji se odnose na Srbiju. Inae, u akcijama na gaenju po ara najvie su anga ovani vatrogasci, lanovi profesionalnih vatrogasnih jedinica i lanovi dobrovoljnih vatrogasnih jedinica. Ovako veliko brojano uee vatrogasaca, njihova strunost i nesebino zalaganje u mnogome doprinose da se po ari to uspenije saniraju, a samim tim spasu mnogi ljudski ivoti i smanji materijalna teta. Kljune rei: po ar, uesnik, vatrogasac, gaenje po ara, utroeno vreme Abstract: Firefighting is the act that involves firefighting units, soldiers, employees and citizens. In order to evaluate the number and structure of the actors in firefighting, the paper presents the data relating to Serbia. The actions of firefighting engage firefighters, members of fire brigades and members of voluntary fire brigades. Such a huge participation of firefighters, their professionalism and selfless commitment greatly contribute to successful fire extinguishment, saving human lives and reducing property damage. Keywords: fire, participant, fire-fighter, fire extinction, time spent
1. Uvod
Gubici prouzrokovani po arima predstavljaju neostvarenu vrednost rada zbog izgubljenog radnog vremena, zastoja i prekida u procesu proizvodnje prouzrokovanih nastalim po arima. Ukupno izgubljeno radno vreme predstavlja zbir vremenskih gubitaka nastalih zbog: n odsutnosti sa posla povreenih radnika; n anga ovanja radnika na gaenju po ara; n zastoja i prekida u procesu proizvodnje; n odsutnosti sa posla radnika koji su ukazivali pomo povreenim radnicima; n anga ovanja radnika na saniranju posledica po ara i sl. S obzirom na injenicu da navedeni gubici mogu biti veliki, neophodno ih je obraunavati u cilju sagledavanja ukupne tete koja je nastala kao posledica konkretnog po ara. Neki od ovih gubitaka se u praksi utvruju, kao to je na primer utroeno vreme na gaenju po ara od strane vatrogasaca, pripadnika Vojske, graana i radnika preduzea. Zato
_____________________________________________________
371
je neophodno da se ovi gubici utvruju neposredno po nastanku po ara od strane lica koja uestvuju u utvrivanju posledica po ara i uzmu u obzir prilikom utvrivanja konane tete prouzrokovane nastalim po arom.
2. Anga ovanje radnika na gaenju po ara

U cilju gaenja po ara anga uju se: n vatrogasne jedinice; n pripadnici Vojske; n radnici preduzea i n graani. Radi sagledavanja strukture uesnika na gaenju po ara u Srbiji u periodu od 1979. do 1990. godine u Tabeli 1, je prikazana dinamika broja uesnika u gaenju po ara u pomenutom periodu.
TABELA 1: Uesnici u gaenju po ara u Srbiji u periodu od 1979 do 1990. godine
Godina 1979. 1980. 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990.
Ukupno God. prosek Vatrogasci Vatrogasci profesionalnih dobrovoljnih vatrog. jedinica vatrog. jedinica Radnici preduzea Pripadnici vojske Graani Ukupno
18360 16935 17388 17258 19252 16374 20276 20506 24473 24154 21431 24027
240434 20036
4664 4266 4448 4624 5514 3910 4879 3663 2591 2219 1734 2108
44620 3718
4258 3229 2479 2078 2652 1658 3122 1895 1474 1916 1124 1654
27539 2295
563 645 928 1481 907 354 1271 1033 1208 1242 689 1295
11616 968
29705 21332 24217 30303 29847 22478 38627 26103 26664 25043 16097 19546
309962 25830
57550 46407 49460 55744 58172 44774 68175 53200 56410 54574 41075 48630
634171 52848
Na gaenju po ara u Srbiji u periodu od 1979. do 1990. godine anga ovano je ukupno 634171 lice ili proseno godinje oko 52800 uesnika. Jo jasniju sliku o veliini zastupljenosti broja anga ovanih lica na gaenju po ara pokazuju podaci o prosenom broju anga ovanih lica po mesecima i danima. Naime, proseno meseno se anga ovalo po 4400 lica na gaenju po ara, to znai da se svakog dana na gaenju po ara anga ovalo po 174 lica. Ako se uzme u obzir i broj po ara koji su se dogodili u ovom periodu (61134), proizlazi da se u proseku na gaenju po ara u ovom periodu anga ovalo po 10 lica.
372
___________________________________________________
U Tabeli 2 prikazano je procentualno i proseno uee vatrogasaca, radnika, pripadnika vojske i graana u gaenju po ara.
TABELA 2: Prosean broj uesnika u gaenju po ara u periodu od 1979 do 1990. godine
Uesnik Vatrogasci prof. vatrog. jedinica Vatrogasci dobr. vatrog. jedinica Radnici preduzea Pripadnici vojske Graani Ukupno
Broj % Prosean broj uesnika anga ovanih na gaenju jednog po ara
240434 44620 27539 11616 309962

634171
37,91 7,04 4,34 1,83 48,88

100,00
3,93 0,73 0,45 0,19 5,07

10,37
Analizirajui strukturu uesnika u gaenju po ara u ovom periodu, evidentirano je da su najvie u ovakvim sluajevima anga ovani graani, na koje otpada 48,88% od ukupnog broja uesnika koji su radili na lokalizovanju po ara. Ovo ukazuje na podatak da su proseno 5,07 graana bila neposredno anga ovana na gaenju svakog od 61134 po ara koji su se gasili u ovom dvanestogodinjem periodu. Nakon graana, u akcijama gaenja nastalih po ara, najvie su se anga ovali vatrogasci lanovi profesionalnih vatrogasnih jedinica ije uee iznosi 37,91% i lanovi dobrovoljnih vatrogasnih jedinica sa ueem od 7,04%, a najmanje radnici preduzea (4,3%), odnosno pripadnici vojske (1,83%). Meutim, ako se posmatra ukupan broj vatrogasaca uesnika u gaenju po ara, bez obzira da li su lanovi profesionalnih ili dobrovoljnih vatrogasnih jedinica, proizlazi da je njihovo brojano uee u ovim akcijama najvee i iznosi 44,95%. Ovo ukazuje na injenicu da je svaki drugi uesnik u gaenju po ara vatrogasac, odnosno da je proseno svaki po ar gasilo po 5 vatrogasaca. Ovako veliko brojano uee vatrogasaca lanova profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica, njihova strunost i nesebino zalaganje u mnogome su doprineli da se po ari to uspenije saniraju, a samim tim spasu mnogi ljudski ivoti i smanji materijalna teta, odnosno zatiti priroda. Uz to uoljivo je da se u posmatranom periodu poveava broj anga ovanih vatrogasaca u odnosu na ukupan broj anga ovanih lica iz godine u godinu. Tako je, na primer u 1979. godini uee broja anga ovanih vatrogasaca profesionalnih vatrogasnih jedinica u odnosu na ukupan broj radnika iznosio 31.9%, dok se u 1990. godini to uee povealo na ak 49.0%.
3. Utroeno vreme na gaenju po ara

Vreme trajanja gaenja po ara se kree u velikom rasponu. Naime, neki se mogu lokalizovati za nekoliko minuta, dok je za suzbijanje velikih po ara, na primer umski po ari, potrebno du e vreme, koje se kree u rasponu od nekoliko asova do vie dana. U cilju sagledavanja utroenog vremena na gaenje po ara u Republici Srbiji u periodu od 1979 do 1990. godine, u Tabeli 3 su dati podaci o broju asova utroenih na intervencije gaenja od strane pojedinanih grupa uesnika u gaenju po ara.
_____________________________________________________
373
TABELA 3: Utroeno vreme na gaenju po ara u Srbiji u periodu od 1979 do 1990. godine
Utroeno vreme - broj asova na gaenju po ara Godina Profes. vatrogas. Dobrovoljni vatrogas. Radnici preduzea Pripadici Vojske Ukupno Graani
1979. 1980. 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. Ukupno God. prosek
25256 37926 36352 39164 46028 31755 40796 38377 41193 35686 38783 52909
464225 38685
7342 6514 11396 8003 7484 5242 8442 5459 4670 5938 3886 20283
94659 7888
6731 4925 5401 2704 4218 3090 20739 5923 3618 5173 1798 4598
68918 5743
206 2176 1585 4524 2334 724 4779 5123 5743 3599 3813 12550
47156 3930
4605 51048 55501 55048 79715 42609 120700 53149 69731 47922 33533 62798
676359 56363
44140 102589 110235 109443 139979 83420 195456 108031 124955 98318 81813 153138
1351517 112626
Na gaenje po ara u ovom periodu utroeno je ukupno oko 1,3 miliona radnih asova ili proseno godinje oko 112000 asova. Ako se utroeno vreme iska e u danima, proizlazi da je utroeno ukupno 56313 radnih dana ili proseno godinje 4693 dana. U Tabeli 4 su prikazani podaci o proseno utroenom vremenu na gaenje po ara u Srbiji u periodu od 1979. do 1990. godine.
TABELA 4: Proseno utroeno vreme na gaenje po ara u Srbiji u periodu od 1979 do 1990. godine
Ukupno utroeno na gaenju po ara u periodu od 1979. do 1990. Broj asova Broj dana % Proseno utroeno vreme na gaenje 1 po ara (u asovima)
Uesnik
Prof. vatrogasne jedinice Dobrov. vatrogasne jedinice Radnici preduzea Pripadnici Vojske Graani
Ukupno
464225 94659 68918 47156 676359

1351517
19343 3944 2872 1965 28182

56305
34,3 7,00 5,10 3, 49 50,05

100,00
7,59 1,55 1,13 0,77 11,06

22,10
Uzimajui u obzir ukupan broj po ara u periodu od 1979. do 1990. godine (61.134) i utroeno vreme (1351517 asova), dolo se do podataka da se proseno godinje utroi 22,104 asa na gaenju jednog po ara.
374
___________________________________________________
Analizirajui strukturu ukupno utroenog vremena na gaenju po ara mo e se zakljuiti da je najvee uee graana (50,0%) i vatrogasnih jedinica (41,3%). Najmanje je uee pripadnika vojske (3,5%) i radnika preduzea (5,1%). S obzirom na specifinost umskih po ara, bilo bi posebno interesantno da se sagleda kako broj anga ovanih lica na gaenju umskih po ara, tako i vreme trajanja gaenja umskog po ara.
4. Broj anga ovanih lica i vreme trajanja gaenja umskih po ara

U cilju gaenja nastalih umskih po ara anga uju se vatrogasne jedinice, pripadnici vojske, radnici iz preduzea i graani. Radi sagledavanja broja i strukture uesnika na gaenju umskih po ara daje se sledei pregled (v. Tabela 5).
TABELA 5: Ukupan i prosean broj uesnika u gaenju umskih po ara u Srbiji u 1990. g.
Utroeno vreme na gaenju umskog po ara Broj % Broj umskih po ara u 1990. g. Proseno utroeno vreme na gaenju jednog po ara
Uesnik
Vatrogasac PVJ Vatrogasac DVJ Radnici iz pred. Pripadnici vojske Graani Ukupno
962 369 138 918 3258

5645
17,1 6,5 2,4 16,3 57,7

100,0
2091 2091 2091 2091 2091

2091
0,5 0,2 0,1 0,4 1,6

2,7
Na gaenju umskih po ara u Srbiji u 1990. godini anga ovano je ukupno 5.645 lica. Ako se uzme u obzir i broj umskih po ara u ovoj godini (2091), proizlazi da se u proseku na gaenju jednog umskog po ara anga uju tri lica. Analizirajui strukturu uesnika na gaenju po ara u ovom periodu, evidentirano je da su najvie u ovakvim situacijama anga ovani graani, na koje otpada 57,7% od ukupnog broja uesnika koji su radili na lokalizovanju po ara. Ovo ukazuje na podatak da su proseno 1,6 graana bila neposredno anga ovana na gaenju svakog od 2091 po ara koji su se desili u ovoj godini. Posle graana, u akcijama na gaenju nastalih po ara, najvie su se anga ovali vatrogasci lanovi profesionalnih vatrogasnih jedinica ije uee iznosi 17,1% i lanovi dobrovoljnih vatrogasnih jedinica sa ueem od 6,5%, a najmanje radnici iz preduzea (2,4%) odnosno pripadnici vojske (16,3%). Meutim, ako se posmatra ukupan broj vatrogasaca uesnika na gaenju po ara, bez obzira da li su lanovi profesionalnih ili dobrovoljnih vatrogasnih jedinica, proizlazi da je njihovo brojano uee u ovim akcijama najvee i iznosi 23,6%. Ovako veliko brojano uee vatrogasaca lanova profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica, njihova strunost i nesebino zalaganje u mnogome su doprineli da se po ari to uspenije saniraju a samim tim spasu mnogi ljudski ivoti i smanji materijalna teta, odnosno prirodna dobra, biljni i ivotinjski svet.
_____________________________________________________
375
Vreme trajanja gaenja umskih po ara se kree u velikom rasponu. Naime, neki se mogu suzbiti za nekoliko minuta, dok je za suzbijanje velikih umskih po ara potrebno du e vreme koje se kree u rasponu od nekoliko asova do vie dana. U cilju sagledavanja utroenog vremena na gaenju umskih po ara u Srbiji u narednom pregledu (v. Tabela 6.) daje se ukupno utroeno vreme na gaenju ovih po ara.
TABELA 6: Utroeno vreme na gaenju umskih po ara u Srbiji u 1990. godini
Utroeno vreme na gaenju umskog po ara Uesnik asova Dana % Broj umskih po ara u 1990. g. Proseno utroeno vreme na gaenju jednog po ara
Vatrogasac PVJ Vatrogasac DVJ Radnici iz pred. Pripadnici vojske Graani

Ukupno
17276 9664 1153 11305 22393

61791
720 403 48 471 933

2575
28,0 15,6 1,9 18,3 36,2

100,0
2091 2091 2091 2091 2091

2091
8,3 4,6 0,6 5,4 10,7

29,6
Na gaenju umskih po ara u 1990. godini u Srbiji utroeno je ukupno oko 62 hiljade asova. Ako se utroeno vreme iska e u danima, proizlazi da je ukupno utroeno preko 2.500 dana. Inae, iz iznetih podataka mo e se zakljuiti da najvie vremena na gaenju umskih po ara provedu graani (36,2%), vatrogasci PVJ (28,0%), pripadnici vojske (18,3%), vatrogasci DVJ (15,6%) i radnici iz preduzea (1,9%). Uzimajui u obzir ukupan broj umskih po ara u 1990. godini (2091) i utroeno vreme na gaenju umskih po ara (61791 asa), dolo se do podataka da se proseno utroi 29,6 asova na gaenju jednog umskog po ara.
5. Zakljuak
Jedna od najznaajnih stavki u ukupnim gubicima ini anga ovanje radnika na gaenju po ara. Naime, u cilju gaenja po ara anga uju se: vatrogasne jedinice, pripadnici vojske, radnici iz preduzea i graana. Na osnovu iznetih podataka mo e se zakljuiti da se u proseku na gaenju po ara u Srbiji anga uje po 10 lica. Uz to iz godine u godinu se poveava broj anga ovanih vatrogasaca, tako da je danas svaki drugi uesnik u gaenju po ara vatrogasac. Ovo je za posledicu prouzrokovalo da je strunost, opremljenost i nesebino zalaganje vatrogasaca doprinelo da se po ari to pre i uspenije saniraju, a samim tim spasu mnogi ivoti, smanje materijalne tete i sauva priroda.
Literatura
[1] Interni statistiki podaci o po arima i eksplozijama, Ministarstvo unutranjih poslova Republike Srbije, Beograd [2] Spasi, D., Tomanovi, D.: Po ari i eksplozije u Republici Srbiji u periodu od 1976. do 2006. godine, Roller print, ISBN 978-86-8061-88-1, Ni, (2008) [3] Spasi, D.: Ekonomika zatite na radu, Grafika Galeb, ISBN 86-74-80-017-3, Ni, (2003) [4] Statistiki bilten Po ari i eksplozije, Savezni sekretarijat za unutranje poslove, Beograd [5] ivkovi, S.: Organizacija zatite od po ara, Roller print, ISBN 978-86-6093-029-5, Ni (2011) ___________________________________________________
376
ZATITA UMA OD PO ARA NA PODRUJU UPRAVE UMA PODRU NICE KARLOVAC OD 1995. DO 2010.
PROTECTION OF FORESTS FROM FIRE IN THE AREA OF FOREST ADMINISTRATION SUBSIDIARY IN KARLOVAC FROM 1995 TO 2010
Ivan GRGINI1, Marko O URA2, Vesna RUKAVINA1
1Hrvatske ume, d.o.o., HRVATSKA, ivan.grgincic@hrsume.hr, vesna.rukavina@ hrsume.hr 2 Veleuilite u Karlovcu, HRVATSKA, marko.ozura@vuka.hr
Sa etak: umski po ari se svrstavaju u po are otvorenih podruja i uzrok su velikim tetama ne samo financijskim ve i ekolokim. Na podruju Uprave ume podru nice Karlovac u periodu od 1995. -2010. godine zabilje en je 163 po ar i pritom je opo areno 2266,78 ha ume i umskog zemljita. U ovom radu su prikazane zakonske mjere, usporedba dosadanjih po ara i davanja va nosti edukaciji zbog spoznaje da je najznaajniji uzronik umskih po ara ovjek. Kljune rijei: po ari otvorenih prostora, zatita uma, opo arene povrine, umski po ari Abstract: Forest fires are classified as fires of open areas and cause great damage which is not only financial but also environmental. In the area of forest administration subsidiary in Karlovac in the period from 1995 to 2010 there were 163 fires recorded, and thereby 2266.78 hectares of forest and forest land were affected. This paper describes the legal measures, the comparison of previous fires and the importance of education due to the recognition that the most important causes of forest fires are humans. Keywords: open space fires, forest protection, fire affected areas, forest fires
1. Uvod
ume treba gledati kao viestruku vrijednost koja se ogleda u ope korisnim funkcijama ume (OKF). Danas kada sve dobiva svoju valorizaciju, niti odreena vrijednost uma nije samo drvna zaliha, odnosno sirovina koju pojedinac ili zajednica plasira na tr ite. umu i umska zemljita potrebno je vrednovati i kroz zatitne i socijalne funkcije. Protuerozijska, devlacijska, vodozatitna, takoer rekreacijska, rehabilitacijska, estetHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
377
ska,... funkcije su koje bivaju primijeene tek kad nestanu esto u po arima otvorenih prostora. U cilju smanjenja opasnosti od nastanka i brzog irenja umskih po ara, ranog otkrivanja i dojave, te pravovremenog djelovanja u gaenju umskog po ara provode se tehnike (stupanj opasnosti i pregledni zemljovidi) i preventivno-uzgojne mjere (njega sastojina, pravodobna proreda sastojina, kresanje i uklanjanje suhog granja, izrada i odr avanje protupo arnih prosjeka i putova, itd.) [4]. Takoer, vrlo je bitno razvijati kontinuiranu edukaciju (televizija, novine, panoi,...) domicilnog stanovnitva o opasnostima, preventivnim zahvatima te postupcima gaenja kao i va nosti hitnog obavjetavanja nadle nih slu bi. Najei uzrok po arima je ovjek, stoga treba pravovremeno informirati i educirati stanovnitvo kako bi svojim odgovornijim postupcima i poveanim oprezom doprinijelo smanjenju mogunosti nastanka po ara. Jedna od najsigurnijih mjera spreavanja po ara je uzgajanje klimatogene vegetacije odreenog podruja kao mjeovite umske sastojine. U sluaju umskih kultura, unko [6] navodi metodu podizanja vatrobranih pruga irine 12-25 m listaa, 2 m istine i nastavno etinjae. Nadalje napominje potrebu odr avanja spomenutih istina bez vegetacije, to je mogue i novano stimulirati zbog sve znaajnijeg tr ita biomasom.
2. Prostor prouavanog podruja

Uprava uma Podru nica Karlovac, jedna je od 16 podru nica Hrvatskih uma, d.o.o. Zagreb (v. Slika 1). Gospodari sa 82.000 ha dr avnih uma i pru a strune usluge u privatnim umama kojih ima 40.000 ha. Neposredno gospodarenje umama organizirano je kroz etrnaest umarijama.
SLIKA 1: Geografski polo aj UP Karlovac
378
___________________________________________________
Strukturu umskog fonda ini: n 90% prirodnih uma, 10% umjetno podignutih; 3 3 n 16 milijuna m drvne zalihe (194 m /ha); 3 3 n 470 tisua m godinjeg prirasta (5,7 m /ha); 3 3 n 290 tisua m godinjeg etata (3,5 m /ha); n 69% glavnog prihoda, 29% prethodnog prihoda i 2% opeg prihoda u godinjem etatu. Glavne umske zajednice ovog podruja su, gotovo na 50% povrine, zajednice obine bukve, zatim u podjednakom odnosu dolaze zajednice hrasta kitnjaka (13%) i hrasta lu njaka (13%). Osnovne klimatske vrijednosti mogu se iitati iz klima dijagrama na Slici 2.
SLIKA 2: Klimadijagrami meteorolokih postaja za podruje Slunja i Karlovac
3. Rasprava
U promatranom razdoblju, 1995.-2010. godine, na podruju UP Karlovac zabilje ena su 163 po ara, koja su opo arila 2266,78 ha ume. Meu podacima, uoen je 2008. godine i jedan podzemni po ar. Podzemni po ari su malobrojni na podruju UP Karlovac, pogotovo u nizinskim umama, a njihovo gaenje je kompleksno i dugotrajno. Ostali zabilje eni sluajevi svrstani su veinom u prizemne po are, koji nisu uzrokovali trenutno vidljive tete u srednjodobnim i starijim sastojinama. Iz dostupne literature[6] zakljueno je da tete ponekad nisu odmah uoljive, a da suenje pojedinih dijelova ume mo e prouzroiti i sama poviena temperatura po ara. Takvu injenicu potvruje istra ivanje odnosa debljine kore i temperature plamena, uslijed koje ugiba kambij to na habitusu rezultira naglim suenjem svih dijelova. Kod po ara koji zahvate mlade sastojine i kulture teta je vie struka, jer vrijednosti sadnica treba pribrojiti vrijednost provedenih uzgojnih radova koji esto premauju samu financijsku vrijednost sadnica. Na alost, takoer se zanemaruje i ope korisna funkcija mladih sastojina pogotovo na prostorima gdje je do tada nije bilo. Tlo je potencijal i osnovni preduvjet za nastanak ume bez obzira na bonitet. Proces sindinamike i sukcesije u
_____________________________________________________
379
smjeru stvaranja klimatogene umske zajednice vrlo je teko financijski valorizirati, vrijeme potrebno za razvitak je nepovratno. Stoga laiki gledano, male tete i konstatacije da ikare nisu vrijedne, krajnje je deplasirano. Iz podataka u Grafikonu 1 o prosjenim opo arenim povrinama na podruju UP Karlovac po umarijama mo e se uoiti povean broj po ara na podruju umarija koje se nalaze na poetku krke Hrvatske ili na granici sa nizinskim djelom Hrvatske. Jednako tako, mali broj i starosna struktura stalnog stanovnitva na podruju tih umarija, tj. zaputene poljoprivredne povrine i nain ivota (tjedne migracije selo / grad) pogoduju poveanju opasnosti od nastanka po ara. Treba istaknuti da prilikom po ara u kulturama smreke (golosjemenjaa openito), ali i listaa, pri procjeni i obraunu tete treba uzeti u obzir i vrijednost radova koji su bili izvedeni, jer vrijednosti njega i ienja mladih sastojina redovito premauje trenutnu vrijednost drvne zalihe sastojina.
GRAFIKON 1: Prosjena veliina opo arene povrine u UP Karlovac po umarijama, za 2002.-2010.
GRAFIKON 2: Prosjena veliina opo arene povrine po ha za UP Karlovac - ukupno kr, kontinent i Hrvatska u razdoblju 2010.-2005.
380
___________________________________________________
U Grafikonu 2 prikazana je prosjena veliina opo arene povrine, izra ene u hektarima, na razini Hrvatskih uma, d.o.o. za razdoblje 2005.-2010., koja potvruje poveanu opasnost od po ara na kru, a to je rezultat odnosa klime i vegetacije. Za vrijeme suhih zima (II. i III. mjesec) podruje umarija Duga Rese i Slunja posebno je izlo eno opasnosti od umskih po ara. Podruje ovih dviju umarija je na kru, imaju veliko uee kultura crnogorice, poljoprivredne povrine nisu obraene to sve poveava stupanj opasnosti od po ara. Nije manje va no navesti i podatak da je uzrok najveeg broja umskih po ara nepa nja ovjeka. U pravilu svi po ari su u umu proireni sa poljoprivrednih povrina.
4. Zakljuak
Radi smanjenja opasnosti od nastanka i brzog irenja umskih po ara, njegovog ranog otkrivanja i dojave, te pravovremenog djelovanja u gaenju provode se tehnike i preventivno uzgojne mjere. No unato svim poduzetim mjerama najvei broj po ara u kontinentalnom dijelu Hrvatske deava se na podruju UP Karlovac. Podruje kra, od Duga Rese do Slunja i Rakovice, gotovo je nenaseljeno, poljoprivredno zemljite je neobraeno i uglavnom obraslo korovskom vegetacijom te predstavlja izuzetno veliku opasnost za nastanak po ara. Posebna opasnost za nastanak po ara je u danima vikenda, zbog tjednih migracija stanovnitva iz grada u selo, kao i proljetni poljoprivredni radovi, kada se obavlja ienje zaputenih povrine paljenjem korova. Radi sprjeavanja umskih po ara potrebno je provoditi tehnike i preventivno uzgojne mjere. Gradnja protupo arnih prosjeka s elementima ceste je najuinkovitija mjera u suzbijanju umskih po ara. Zakonom i Pravilnikom propisana je protupo arna sezona koja bi trebala biti fleksibilnija za pojedina podneblja, zbog uestalosti broja po ara na kontinentu u proljee (veljaa, o ujak i travanj) nakon suhe zime. Veliku brigu treba posvetiti protupo arnoj preventivi i prezentaciji pojma i vrijednosti ume kroz edukaciju stanovnitva, privatnih umovlasnika, ali i slu bi koje se bave ovom problematikom. Takoer, edukacija stanovnitva trebala bi obuhvatiti i odreene spoznaje o redovnim umsko uzgojnim zahvatima, jer koliina mrtve/ suhe tvari esto je prevelika, a samim time predstavlja potencijalnu opasnost kod irenja umskih po ara. Bez obzira na ulo ena znaajna sredstva u tiskane materijale, rezultati su ispod oekivanja, a sve eljene poruke trebalo bi slati i putem elektronskih medija - lokalnih televizijskih postaja. Zatita uma od po ara treba biti briga svih ljudi, jer vrijednost ume se ne odreuje samo na temelju koliine drvnih sortimenata, ve i opekorisnih funkcija ume koja vie puta premauje drvnu zalihu.
_____________________________________________________
381
Literatura
[1] Dimitrov, T. umski po ari i sistemi procjene opasnosti od po ara, Iz Osnove zatite uma od po ara, CIP, ISBN 86-7125-016-4, Zagreb, (1983) [2] Glava, M. umski po ari i protupo arna zatita na podruju Uprave uma podru nice Senj od 1994-2003. umarski list, Vol. (2003)1-2, pp 79-90. ISSN 0373-1332 [3] Margaleti,.J.& Margaleti, M. Po ari u umi i na umskom zemljitu kao imbenici degradacije stanita, umarski list, Vol. 127(9-10), pp 475-482. ISSN 0373-1332 [4] O ura, M., Grgini, I. Rukavina, V. Provoenje mjera zatite uma od po ara, Proceedings of 2nd International conference Vallis Aurea focus on: Regional developmentKatalinic, B. (Ed.), pp1035-1039,ISBN 978-953-7744-06-9, Po ega Viena 03.09.2010. Polytechnic of Po ega, Croatia& DAAM International Viena, Austria (2010) [5] Pravilnik o zatiti uma od po ara NN 026/2003 [6] unko, O. Protupo arna zatita uma, SIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja umarstva i drvne industrije SR Hrvatske 80-86, Zagreb (1976)
382
___________________________________________________
ZATITA OD PO ARA ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA I OBJEKATA NAPONSKE RAZINE 110-400 kV

FIRE PROTECTION OF POWER FACILITES AND OBJECTS 110-400 kV VOLTAGE LEVEL
Zlatko HARAMUSTEK1, Berislav HENGL2
1HEP-Operator prijenosnog
sustava d.o.o. Zagreb Prijenosno podruje Osijek etalite k. F. epera 1a, HRVATSKA, zlatko.haramustek@hep.hr 2Vatrogasna zajednica osjeko-baranjske upanije, HRVATSKA, berislav.hengl@os.t-com.h
Sa etak: Po ari u elektroenergetskim postrojenjima i objektima naponske razine 110-400 kV kao posljedicu mogu imati prekid napajanja velikog broja potroaa na du e vrijeme (sluaj Dubrovnik). Objektima i postrojenjima, a koje ine transformatorske stanice 110/ x kV, 220/x kV i 400/x kV i dalekovodi razliitih duljina 110, 220 i 400 kV u Republici Hrvatskoj upravlja HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o. Zatiti od po ara osim propisanih radnji zakonima i pravilnicima se posveuje velika pa nja. Osnova je preventiva u to prije svega spada kvalitetno odr avanje aparata i ureaja, te sustava tehnike zatite. Jedan od va nijih dijelova je i suradnja s nadle nim vatrogasnim postrojbama u ijoj se blizini nalaze elektroenergetski objekti i postrojenja. Kljune rijei: elektroenergetsko postrojenje, vatrogasna postrojba, HEP-Operator prijesnog sustav Abstract: Fire in power facilites voltage level from 110 to 400 kV could have consequences like as power supply interruption of huge number of consumers for a long period (like as incident in Dubrovnik).Power facilities, as substations 110/x kV, 220/x kV, 400/x kV and transmission lines 110, 220 and 400 kV, in Republic Croatia are under HEP Transmission System Operator control. Fire protection in power facilities is under significant attention. Fundament lies in prevention, like as apparatus and devices maintenance and technical protection system quality. Very important is cooperation with local fire department responsible for area where are power objects and facilities situated. Keywords: power facility, fire department, HEP Transmission System Operator
_____________________________________________________
383
1. Elektroenergetska postrojenja
to bismo mogli rei ili kako definirati to je to elektroenergetsko postrojenje (u daljem tekstu EEP)? U Pravilniku o tehnikim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeninih napona iznad 1 kV ka e se da je elektroenergetsko postrojenje skup meusobno povezanih proizvoda odnosno elektrine opreme za elektroenergetska postrojenja s nazivnim izmjeninim naponima iznad 1 kV i nazivnom frekvencijom do ukljuivo 60 Hz ugraenih u graevinu s meusobno usklaenim znaajkama radi ispunjavanja odreene namjene u vezi s proizvodnjom, prijenosom, distribucijom, opskrbom i/ili koritenjem elektrine energije.* U Republici Hrvatskoj elektroenergetskim postrojenjima upravlja Hrvatska elektroprivreda d.d. kao nacionalna elektroenergetska tvrtka a postrojenja se prema naponu (iznad 1000 V) razvrstavaju na: visokonaponska (400, 220, 110 kV), srednjonaponska (35, 20, 10 kV), te niskonaponska postrojenja (10 i 0,4 kV).
SLIKA 1: Vanjsko postrojenje TS 110/ kV Donji Andrijevci
EEP sastoje se iz: n Elektrinog djela koji ine: l primarno, glavno postrojenje; l sekundarno, pomono postrojenje; l pomoni ureaji i sustavi; l telekomunikacije; l uzemljenje. n Graevinskog dijela (specifini i opi objekti). n Elektrina postrojenja EEP su sastavljena od sljedee opreme: l sabirniki i spojni vodii, izolatori; l kabeli u postrojenjima;
*
Pravilnik o tehnikim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeninih napona iznad 1 kV, Narodne novine broj 20/2010. ___________________________________________________
384
rastavljai, prekidai, sklopke, osigurai; odvodnici prenapona; l mjerni transformatori (strujni i naponski); l energetski transformatori u postrojenjima; l prigunice, kondenzatori, otpornici i ostala oprema. Materijali koji se koriste za SU vodie E-Cu, E-Al, AlMgSi 0,5, za izolaciju (kruti) porculan, epoksidna smola, XPE, za izolaciju (tekui), transformatorsko ulje i za izolaciju (plinoviti) - zrak, SF6.
l l
2. Mogui uzroci po ara u elektroenergetskim postrojenjima

S obzirom da je osnovna funkcija EEP vezana uz struju i prijenos elektrine energije, osnovni uzroci po ara su vezani uz opasnosti nastanka po ara od djelovanja elektrine struje. Kao najvee opasnosti od po ara u EEP su: a) Energetski transformatori Najvea opasnost od po ara u EEP je vezana uz energetski transformator. Vee koliine ulja koje se nalazi u kotlu transformatora (koliina ulja u transformatoru ovisi o snazi i vrsti transformatora) mogu biti uzrok nastanka po ara. Do njega mo e doi uslijed kvara ili poremeaja u radu transformatora, proboja izolacije, neispravne zatite, neredovitog odr avanja, kontrole itd. Po ari transformatora najee se ne mogu ugasiti, pa se poduzimaju aktivnosti kojima se nastoji sprijeiti prijenos po ara na susjednu opremu. b) Visokonaponski ureaji kao izvor opasnosti U postrojenju postoji cijeli niz ureaja kod kojih postoji mogunost nastanka po ara uslijed kvara ili neispravnosti, proboja izolacije, neispravne zatite, atmosferskih neprilika, nepravilnog rukovanja i odr avanja. Sastavni dio nekih ureajima (sklopke, mjerni transformatori, strujni transformatori) sadr e manje koliine ulja, te postoji mogunost zapaljenja. Osim po ara dogaa se i eksplozija ureaja koja mo e izazvati i manje po are na ureajima. c) Kompresorska postrojenja U jednom djelu postrojenja (starije verzije) koristi se vakuum i komprimirani zrak, te su izgraena kompresorska postrojenja. U kompresorskom postrojenju postoji mogunost nastanka eksplozije koja je esto popraena po arom. Do eksplozije dolazi uslijed neispravnih kontaktnih manometara, propusnih i sigurnosnih ventila. d) Akumulatorska postrojenja Prilikom rada akumulatora, naroito prilikom punjenja dolazi do razlaganja elektrolita i razvijanja plina koji sa okolnim zrakom tvori eksplozivnu smjesu. Do eksplozije i poara mo e doi pri unoenju otvorenog plamena, puenja i unoenja u arenih predmeta. e) Ureaji za elektromotorni pogon Elektromotori se koriste za upravljanje rastavljaa, ventilatora za hlaenje i druge namjene. Uslijed preoptereenja, kvara zatite, trenja u le ajevima, proboja izolacije ili nekog drugog poremeaja u radu mo e doi do nastanka i irenja po ara.
_____________________________________________________
385
f) Nepa nja ovjeka ovjek u postrojenju je uvijek potencijalni izaziva kvarova praenih po arom, ukoliko se ne pridr ava pogonskih uputa i upozorenja, te nepravilno rukuje postrojenjem. Posebne opasnosti mogu nastati prilikom veih i du ih poslova remonta, godinjih pregleda ureaja itd.
3. Mjere za sprjeavanje nastanka po ara

Osim samog Zakona o zatiti od po ara* veina obveza iz oblasti zatite od po ara u EEP odreena je Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zatitu od po ara elektroenergetskih postrojenja i ureaja** kojim se odreuju tehnike i organizacijske mjere za zatitu od nastanka po ara, njegovog irenja unutar postrojenja na druge dijelove tog postrojenja ili vanjske graevine, te gaenja nastalog po ara na elektroenergetskom postrojenju i ureaju. Radi smanjenja opasnosti od nastanka po ara u elektroenergetskim postrojenjima mora biti udovoljeno ovim uvjetima: 1. elektrini rotacijski strojevi, energetski transformatori i drugi elektrini ureaji moraju biti zatieni od kratkih i dozemnih spojeva, opasnih prenapona i nedoputenih optereenja; 2. elektrini rasklopni aparati u pravilu moraju biti bez ulja ili sa malo ulja; 3. svi aparati odnosno ureaji moraju se pravilno rabiti i odr avati. Mjere zatite od irenja po ara s obzirom na vrstu elektroenergetskog postrojenja jesu: 1. izbor pogodne lokacije elektroenergetskog objekta i odgovarajueg razmjetaja postrojenja, opreme i ureaja koji sadr e ulje; 2. prikladno grupiranje opreme koja mo e izazvati po ar u po arne sektore, vodei rauna o njezinoj namjeni, znaenju i po arnom optereenju; 3. mjere za brzo odvoenje ulja; 4. pravovremeno i pouzdano otkrivanje nastalog po ara i prosljeivanje informacije u nadzorni centar; 5. postavljanje odgovarajuih ureaja za gaenje po ara na mjestima ugro enim od po ara; 6. osiguranje potrebne koliine vode za gaenje nastalog po ara; 7. organizacijske mjere zatite od po ara. Osnova svih navedenih mjera je preventiva. Samo kvalitetnim pristupom odr avanja EEP mogue je svesti opasnosti na najmanju mjeru. Va an je pravilan odabir, od lokacije za izgradnju objekta, naina izgradnje, grupiranja opreme, odabira opreme i osposobljenosti ljudi koji rade u EEP. U transformatorske stanice sve vie se uvode sustavi daljinskog upravljanja koji rade bez posade. Samim time u objektima se provodi ugradnja sustava za rano otkrivanje poara Elementi sustava (javljai) se moraju ugraditi u prostorije u kojima se nalaze oprema i ureaji koji mogu uzrokovati po ar i koji su va ni za siguran rad elektroenergetskog ob* **
Zakon o zatiti od po ara, Narodne novine broj 92/2010. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zatitu od po ara elektroenergetskih postrojenja i ureaja, Narodne novine broj 146/2005. ___________________________________________________
386
jekta (srednjonaponsko postrojenje, generatorski prostor, transformatorski prostor, upravljaki prostori i sl.).
4. Osposobljavanje radnika
Pravilnikom o zatiti od po ara u HEP-operatoru prijenosnog sustava d.o.o. utvrene su odgovorne osobe za organizaciju provedbe zatite od po ara. Iste imaju du nosti i ovlatenja da predla u i izrauju programe osposobljavanja radnika iz podruja zatite od po ara. Rukovoditelji odjela zatite od po ara organiziraju i provode osposobljavanja i obuku radnika za rukovanje opremom i sredstvima za gaenje. Svaki radnik prije rasporeda na radno mjesto u EEP mora proi osnovno osposobljavanje na nain i prema programu s posebnim naglaskom na suradnju s nadle nim vatrogasnim postrojbama. Provodi se i dodatno osposobljavanje radnika za odreena radna mjesta. Osnovno i dodatno osposobljavanje radnika provode osobe koje ispunjavaju uvjete za osposobljavanje i imaju odobrenje od nadle nog organa dr avne uprave. Osim toga svakog radnika koji prvi put zapoinje s radom na odreenom radnom mjestu neposredni je rukovoditelj obvezan upoznati s opasnostima glede nastanka po ara na tom radnom mjestu i u njegovoj okolini te s poduzimanjem potrebnih mjera zatite od po ara. Radnici takoer trebaju biti upoznati s odredbama Pravilnika i Plana iz podruja zatite od po ara. Radnik koji primijeti neposrednu opasnost od nastanka po ara ili po ar, du an je odmah pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gaenju po ara u SLIKA 2: Obuka radnika za gaenje u PrP Rijeka poetnoj fazi uporabom vatrogasnih aparata za poetno gaenje po ara i po mogunosti lokalizirati ili ugasiti po ar. Pri tome treba voditi rauna da ne dovede u opasnost sebe ili drugu osobu. Ako radnik nije uspio otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti po ar, du an je postupati prema Operativnom planu alarmiranja i gaenja u sluaju po ara. Radi uinkovite provedbe ovih postupaka neophodno je kontinuirano i ciljano osposobljavanje svih radnika. Cilj osposobljavanja je sigurno postupanje radnika u sluaju neposredne opasnosti od po ara ili pojave po ara. Od velike va nosti je i suradnja svih radnika prilikom po ara i njihova meusobna usklaenost od dojave radnika u postrojenju u nadle ni Mre ni centar s zahtjevom da se pozove vatrogasna postrojba do samog doeka na ulazu u objekt. U okviru suradnje s nadle nim vatrogasnim postrojbama neophodno je provoditi vje be (uz vje be evakuacije i spaavanja) postupanja u sluaju po ara. U vje bama se izmeu ostalog mjerenjem utvruje vrijeme od dojave do dolaska vatrogasne postrojbe a simulira se i nastup radnika i vatrogasaca u sluaju po ara. Ovakvim vje bama vri se usHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
387
klaivanje i koordinacija svih odgovornih navedenih u Operativnim planovima alarmiranja i gaenja po ara, te se na taj nain podi e sigurnost i razina pripremljenosti za sluaj po ara.
5. Postupanje u sluaju po ara EEP

Na glavnim ulaznim vratima u elektroenergetski objekt mora biti natpisna ploa sa slijedeim podacima: n naziv elektroenergetskog objekta; n naziv vlasnika odnosno korisnika objekta; n telefonski broj na koji se mogu javiti neobinosti zapa ene na objektu. Za EEP nazivnog napona 110 kV i viim odnosno nazivne jedinine snage 10 MVA i vie, mora se izraditi Operativni plan alarmiranja i gaenja u sluaju po ara te osigurati provedba tog plana. O operativnom planu gaenja i alarmiranja u sluaju po ara mora biti upoznata lokalna vatrogasna postrojba koja e postupati po tom planu. SLIKA 3: Natpisna ploa na ulazu u TS Sastavni dio operativnog plana gaenja i alarmiranja u sluaju po ara su i upute o postupcima osoblja u centru daljinskog upravljanja prilikom dojave po arnog alarma iz tienog elektroenergetskog objekta, nain obavjeivanja najbli e teritorijalne vatrogasne postrojbe i upute za iskljuenje elektrine energije te druge upute va ne za postupanje u sluaju po ara. Djelovanje vatrogasaca na elektroenergetskim postrojenjima doputeno je samo uz suradnju s osposobljenim djelatnicima za upravljanje i nadzor odnosno za voenje ili/i odr avanje elektroenergetskog postrojenja. Vlasnik odnosno korisnik elektroenergetskog postrojenja, obvezan je, za tu svrhu, osigurati najbr u i pouzdanu komunikaciju svojih osposobljenih radnika. Pripadnici vatrogasnih postrojbi su u intervencijama u podruju elektroenergetskih postrojenja posebno ugro eni. U takvim situacijama zatitne mjere i oprema koja je uinkovita pod normalnim okolnostima, mo e pod utjecajem mehanikih oteenja, utjecaja po ara ili vode za gaenje postati djelomino ili potpuno neuinkovita. Ukoliko se na mjestu intervencije u EEP ne mo e osigurati uinkovito iskljuenje napona, vatrogasci se moraju pridr avati sigurnosnih udaljenosti pri prila enju ili gaenju po ara. Prilikom postupanja na mjestu intervencije, voditelj intervencije mora zatra iti dodatne informacije i savjete od osposobljenih djelatnika koji je u stanju prepoznati i procijeniti opasnosti i predlo iti odgovarajue zatitne i druge mjere. Osnovni cilj zatite vatrogasaca na mjestu intervencije u EEP i u njenoj okolini postie se provoenjem mjera koje sprjeavaju ozlijede vatrogasaca od elektrinog napona. Prilikom intervencije vatrogasne postrojbe trebaju se posebno pridr avati tehnikih i
388
___________________________________________________
drugih strunih smjernica (kao npr. DIN VDE 0132*) koji upuuju na sigurnosne mjere. Najuinkovitija je zatita uspostava beznaponskog stanja, odnosno potpuno iskljuivanje ugro enog podruja. U sluaju da to nije mogue ili nije provedivo, obvezno je pridr avati se sigurnosnih udaljenosti pri pribli avanju i gaenju po ara. Elektrina postrojenja koja su pod naponom, stavljaju se izvan napona od strane strunog osoblja prema slijedeim pravilima: n iskljuiti napon; n osigurati od ponovnog ukljuivanja; n utvrditi beznaponsko stanje; n uzemljiti i kratko spojiti n susjedne, pod naponom stojee dijelove pokriti ili ograditi. Ukljuivanje i iskljuivanje smiju provoditi samo struno osoblje EEP. Kod pristupanja objektima pod naponom s ciljem izvianja ili spaavanja moraju se potivati minimalne udaljenosti.
TABLICA 1: Sigurnosne udaljenosti kod pribli avanja EEP**
Naponi do 1 kV od 1 do 110 kV od 110 do 220 kV preko 220 kV
Minimalne udaljenosti
1m 3m 4m 5m
Minimalne udaljenosti kod gaenja po ara odnosno udaljenosti od mlaznice do objekta pod naponom tite interventne snage od djelovanja elektrine energije. Kod primjene normirane c-vienamjenske mlaznice treba potivati preporuene sigurnosne udaljenosti (za puni mlaz 10 a za raspreni mlaz minimalno 5 m udaljenosti)***. Za daljnje detaljizirane podatke oko uporabe vode, pjene, praha i CO2 kao sredstva za gaenje EEP treba konzultirati DIN VDE 0132 ili druge norme i prihvaena pravila tehnike prakse.
6. Zakljuak
Odgovorna osoba u EEP treba biti upoznata s time tko su odgovorne osobe interventnih slu bi s kojima treba u sluaju nesree kontaktirati. Zbog toga je vrlo va no da se sudionici Operativnog plan alarmiranja i gaenja u sluaju po ara EEP meusobno poznaju te da su u povremenom kontaktu. Operativni plan slu i br em orijentiranju i procjeni stanja u intervenciji a pravilnom pristupu pridonijet e i bolje poznavanje tehnolokog procesa, organizacije i drugih detalja koji mogu utjecati na donoenje odluka. Ovu razinu mogu znatno poboljati povremeni struni posjeti EEP od strane nadle nih vatrogasnih postrojbi, a koje su navedene u operativnom planu.
*
** ***
Njemaka norma DIN VDE 0132 2001:08 Brandbekmpfung im Bereich elektrischer Anlagen (Verband der Elektrotechnik Elektronik Informationstechnik e.V.). Isto. Bundesverband der Unfallkassen, GUV-I 8651 Sicherheit im Feuerwehrdienst, Mnchen, 2006. _____________________________________________________
389
Operativnim planom treba unaprijed utvrditi i primjenu vrste sredstava za gaenje, nain i redoslijed nastupa interventnih snaga prilikom spaavanja i gaenja kao i opasnosti mjere za vatrogasno osoblje.
Literatura
[1] Pravilnik o tehnikim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeninih napona iznad 1 kV, Narodne novine broj 20/2010 [2] Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zatitu od po ara elektroenergetskih postrojenja i ureaja, Narodne novine broj 146/2005 [3] Njemaka norma DIN VDE 0132 2001:08 Brandbekmpfung im Bereich elektrischer Anlagen (Verband der Elektrotechnik Elektronik Informationstechnik e.V.) [4] Bundesverband der Unfallkassen, GUV-I 8651 Sicherheit im Feuerwehrdienst, Mnchen, 2006.
390
___________________________________________________
HALONI I ZAMJENSKI PLINOVI

HALONS AND THE SUBSTITUTE GASESS
Zlatko IVANI1, eljko POLJAK2, eljko STANI3
u Karlovcu, Strossmayerov trg 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, zlatko.ivancic@vuka.hr 2HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o., Kupska 4, 10000 Zagreb, HRVATSKA, zeljko.poljak@ hep.hr 3HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o., Kupska 4, 10000 Zagreb, HRVATSKA, zeljko.stanic@hep.hr
1Veleuilite
Sa etak: U radu su opisani naini uporabe halona kao sredstva za gaenje. Osnovne fizikalno-kemijske karakteristike, kao i novija dostignua u primjeni halona. Opisana su i zamjenska sredstva sa slinim ili boljim fizikalno- kemijskim karakteristikama, novija dostignua u primjeni najee upotrebljavanih halona a koritenjem novijih literaturnih podataka preporuena je primjena novih zamjenskih plinova. Kljune rijei: haloni, halogenirani ugljikovodici, zamjenski plinovi Abstract: The subject of this paper is usage of halon one of halocarbons as a fire-extinguishing agent; basic physical and chemical properties are described, same as recent application procedures. The paper also contains description of various substitute agents of similar or superior physical/ chemical characteristics and recent achievements in the use of the most frequently used halons; usage of new substitute fire-extinguishing gases is also recommended (on the basis of recent literature) Keywords: halons, halogenated hydrocarbon, substitute gases
1. Uvod
Haloni spadaju u grupu tvari ija je uporaba zbog utvrene osobine tetnog djelovanja i razaranja ozonskog omotaa Zemlje, sve manje aktualna te se prema meunarodnim konvencijama ograniava uporaba ovih medija s tendencijom potpune zamjene. Kada je 1985. godine objavljen prvi dokaz o antarktikoj ozonskoj rupi zapoelo se sa globalnim pregovorima koji su u rujnu 1987. godine doveli do usvajanja Montrealskog protokola o tvarima koje oteuju ozonski omota (TOOO). Na temelju ratifikacije Montrealskog protokola o tvarima koje oteuju ozonski omota i Uredbe o tvarima koje oteuju ozonski omota koju je izradilo Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, od 30. rujna 2005. godine, Republika Hrvatska se obvezala halone povui iz uporabe i trajno zbrinuti do 1. sijenja 2011. godine. Montrealskim protokolom pored smanjivanja i ukidanja tra i se razvijanje kemijskih nadomjestaka, zamjenskih proizvodnih procesa i postupaka uporabe te izdvajanje radi ponovne uporabe.
_____________________________________________________
391
Nacionalna banka halona (centar za prikupljanje i obnavljanje halona u Republici Hrvatskoj) je mjesto gdje e se prikupljati svi haloni nakon to se izvade iz protupo arnih ureaja i aparata prilikom servisiranja ili iskljuivanja iz uporabe. Ti e se haloni reciklirati i koristiti za kritine primjene (koriste se u vojnim vozilima, avionima), a kad to ne bude mogue, haloni e se organizirano izvesti na unitavanje izvan RH. U odabiru zamjenskih sredstava za gaenje treba voditi rauna o racionalnom pristupu i koritenju postojeih sustava za gaenje halonima. Razvojem tehnologije pronalaze se nova zamjenska sredstva tzv. clean agent koja su razvili razliiti proizvoai no nisu uspjela u potpunosti objediniti sve dobre osobine halona kao sredstva u zatiti od po ara, a da prema sadanjim saznanjima budu potpuno nekodljivi za ozonski omota Zemlje.
2. Haloni kao sredstvo za gaenje po ara i mogunost njihove zamjene

Poetkom primjene halona, stabilni sustav za gaenje halonom postao je najuinkovitiji od svih stabilnih sustava za gaenje po ara. Naroito je bio primjenjiv u prostorima i na ureajima gdje je bitna osobina medija elektrika nevodljivost. Kod zatite dijelova elektroenergetskih postrojenja u zatvorenim prostorijama kao to su transformatori, generatori, prostori sa uljnim prekidaima i sklopkama, komandne prostorije i upravljaki pultovi, sve komponente ureaja za gaenje moraju biti tako smjetene da se odr e propisane minimalna sigurnosne udaljenosti od dijelova pod naponom. Iako je uinkovitost ovih sustava nedvojbena, danas se koriste za zatitu od po ara, samo u posebnim okolnostima, kada je njihova upotreba opravdana posebnim razlozima. Ovaj tip stabilnih sustava upotrebljava se za zatitu objekata od iznimne va nosti kao to su raunalni i telekomunikacijski centri, radijski i televizijski ureaji, arhive, muzeji, sefovi te razliiti kulturni i povijesni objekti velikih materijalnih vrijednosti. Osim to su vrlo djelotvorno sredstvo za gaenje poetnih po ara (2-3 puta uspjenije od ugljinog dioksida i praha), halon kao sredstvo za gaenje ima prednost u odnosu na druga sredstva gaenja jer ne izaziva zaprljanje, a posebno va no kod elektronske opreme je da ne izaziva hladni ok i oteenje te se oprema poslije po ara mo e odmah ponovno upotrijebiti. Pogodni su za sve vrste po ara, osim po ara lakih metala. Zamjena halona kree se drugim smjerom, prvenstveno upotrebom fino rasprene vode i aerosola. Koritenje ovih sredstava ekoloki je vrlo podobno i opravdano, tako da se neka postrojenja IBM-a tite sustavom koji vodu raspruje u kapljicama promjera 80-200 m. U smislu primjene tehnike regulative, bazni propisi / preporuke koje se koriste pri odabiru zamjenskih plinova za gaenje po ara u stabilnim sustavima jesu EN/ ISO 14520 i NFPA 2001 s prateim preporukama i smjernicama, a u naem sluaju primjenjivi kao tehnika praksa sa stanovita protupo arne zatite.
2.1. Haloni halogenirani ugljikovodici
Prema kemijskom sastavu halon spada u halogene ugljikovodike. Molekule halona sastoje se od potpuno halogeniranog jednog ili dva ugljikova atoma. Halogene spojeve
392
___________________________________________________
dobiva se ako u nekom obinom ugljikovodiku, kao to je metan ili etan, zamijenimo jedan ili vie atoma vodika poznatim halogenim elementima, kao to su: fluor, klor, brom ili jod. Brojane oznake pod kojima se vode haloni, daju objanjenje o zastupljenost ugljika i halogenih elemenata u halonu: prvi broj oznaava broj atoma ugljika, drugi broj oznaava atome fluora, trei broj atome klora, a etvrti broj atome broma. Kada u nekom spoju nema nekog od navedenih elemenata onda je na tom mjestu oznaka nula. Prikaz je dan u Tablici 1.
TABLICA 1: Brojane oznake Halogenih spojeva
Halon 1 1 2 3
Broj atoma
1 0
1 1
ugljik C
fluor F
klor Cl
brom Br
Prema takvom oznaavanju proizlazi kemijska formula halona 1211 = C F2 Cl Br, dok je kemijska formula halona 1301 = C F 3 Br. Halon je inertan ukapljeni plin, bez boje i mirisa, koji ima nisku toku vrenja i visoki stupanj gustoe. Kao sredstvo za gaenje najee su se upotrebljavale dvije vrste halona: halon 1301 i halon 1211, pri emu je halon 1211 manje zastupljen zbog svoje izra enije otrovnosti. Osnovni efekt gaenja halonom je antikatalitiko i inhibicijsko djelovanje halona na reakciju gorenja. Halogenizirani se ugljikovodici na temperaturi po ara razgrauju, pri emu nastaju slobodni radikali koji imaju sposobnost vezanja reakcijskih lanaca gorenja. Na taj se nain prekida lanani tok zapoetog procesa gorenja. Glede opasnosti po ljudsko zdravlje, smatra se da svako izlaganje utjecaju halona treba izbjegavati. Do sada provedenim istra ivanjima, dolo se do odreenih saznanja o utjecaju halona na ljudsko zdravlje te su postavljene granice izlo enosti halonu kod kojih nije bilo tetnih utjecaja na zdravlje i ivot ljudi. Obzirom na koncentraciju halona, vrijeme izlo enosti prikazano je u Tablici 2.
TABLICA 2: Vrijeme izlo enosti u odnosu na koncentraciju halona 1301
Koncentracija (%) Doputeno vrijeme izlo enosti
do 7 od 7 do 10 od 10 do 15 iznad 15
15 minuta 1 minuta 30 sekundi nije doputeno izlaganje
U trenutku kada se halon nae u po aru i pone svoje djelovanje, kao produkti razgraenog halona nastaju fluorovodina i bromovodina kiselina koje u odreenim koncentracijama mogu biti smrtonosne. Raspadanjem halona 1211 koji sadr i klor nastaje i fozgen, dok je halon 1301 zbog toga manje opasan, obzirom da ne sadr i klor.
_____________________________________________________
393
3. Ugljik (IV) oksid kao sredstvo za gaenje po ara

Ugljik (IV) oksid je najstarije sredstvo za gaenje po ara koje se primjenjuje u stabilnim sustavima za gaenje po ara. CO2 je stabilan plin koji po ar gasi efektom guenja te je prikladan prvenstveno za potpunu zatitu, ali i za lokalnu primjenu i to u veoma irokom rasponu, za industrijska postrojenja, za transformatore u zatvorenom prostoru i lakirnice. Potrebna koliina odreuje se proraunom na temelju tienog volumena i koeficijenta ovisnog o vrsti tienog prostora i materijala. Posebno mjesto zauzimaju brodski CO2 ureaji za zatitu strojarnica, prostora tereta, te lokalni ureaji za zatitu motora, skladita boja i ventilacijskih napa. Brodski ureaji se istiu veliinom i do 40 tona ugljik (IV) oksida, te brojnim specifinim zahtjevima kvalitete i sigurnosti. Ugljik (IV) oksid je plinovito sredstvo za gaenje manjih poetnih po ara klase B i C. Pri gaenju po ara klase A (krutih gorivih tvari) u nedostatku gore navedenih sredstava potrebno je obratiti pozornost na mogunost povrata plamena, jer ugljik (IV) oksid ima vrlo mali uinak hlaenja ara.
4. Zamjenski plinovi za gaenje po ara

Potreba za zamjenskim sredstvom za halone rezultat je tetnog djelovanja halona na ozonski omota. Stoga se nastoji pronai sredstvo koja nee imati tetno djelovanje na ozonski omota, a da po djelovanju bude to sliniji halonu 1301. Sintetiziranje takvog sredstva omoguilo bi jednostavnu zamjenu, bez potrebe konstrukcijskih preinaka postojeih stabilnih sustava. Sva zamjenska sredstva imaju ili vee gasive koncentracije ili vee razlike drugih fizikalnih znaajki za postojei halon. Sredstva koja se predla u kao zamjenska, prema standardu NFPA 2001, mogu se podijeliti u dvije grupe s obzirom na uinak gaenja: n sredstva koja gase inhibirajue; n sredstva koja gase uguujue; Sredstva koja gase inhibirajue su stvarna zamjena za halone poto gase istim uinkom kao haloni, to jest inhibirajuim djelovanjem. Sredstva koja gase uguujue u kemijskom smislu nisu stvarna zamjena za halone, jer se radi o smjesi inertnih plinova koja gase uguujui. Po sastavu su isti argon ili smjesa argona, duika i ugljinog dioksida
4.1. Plin inergen
Inergen je mjeavina inertnih atmosferskih plinova, sadr i 52% duika, 40% argon, 8% ugljik (IV) oksida. isti agens se upotrebljava u plinovitom stanju za spreavanje i gaenje po ara. Inergen ne sadr i halogenirane ugljikovodike, zbog ega nije tetan za ozonski omota. Netoksian je, koristi se pri koncentraciji od 40 do 50% gdje sni ava koncentraciju kisika na onu koja ne podr ava gorenje. Koristi se za zatitu elektronikih podataka, telekomunikacijskih objekata, kontrolnih soba, i druge, koje zahtijevaju da je agens elektrino neprevodljiv. Inergen je sigurniji od ugljik (IV) oksida u situacijama gdje je evakuacija nemogua prije primjene agensa. Inergen u sustavima za gaenje po ara smanjuje koncentraciju kisika do razine koja ne ugro ava ljudski ivot a istovremeno je nedovoljna za daljnje podr394
___________________________________________________
avanje gorenja. Inergen ne stvara maglu tijekom gaenja, zbog toga je put za izlaz iz ugro enog prostora vidljiv.
4.2. Plin FE-13
Plin FE-13 ima sve prednosti halona i nema opasnih tetnosti za okoli (ozonski omota, globalno zagrijavanje). Pogodan je za koritenje tamo gdje se nalazi potreba za isto suzbijanje po ara, netoksian je, nije korozivan, bez mirisa, ne ostavlja talog i ima manji utjecaj nego neki inertni sustavi s manjim pritiskom. Mjeavina je 50: 50 plinova argona i duika, stoga mu je gustoa slina zraku. Kao mjeavina ima mogunosti da zadr i koncentraciju u rizinom podruju dulje nego halon, stoga je neaktivan i dovodi do minimalnog rizika od posljedica tete. Najsigurniji je za uporabu od tako zvanih istih sredstava (FE-13, FM-200, Inergen). Uobiajena uporaba je u koncentracijama od 16 do 21%. Uporaba FE-13 nije propisima ograniena sve do koncentracija od 30% ili viih. Mogunost uporabe i veih koncentracija od onih nu nih za gaenje ini FE-13 idealnim sredstvom za zatitu prostora gdje borave ljudi i gdje je nu no brzo gaenje po ara. Zbog njegove niske temperature vrelita, FE-13 se mo e rabiti i u prostorima ni ih temperature do 4,4C. Uporaba je mogua u: arhivama, ustanovama s raunalnom obradom podataka, kulturno-povijesnim ustanovama, bolnicama i veini medicinskih ustanova, muzejima i umjetnikim galerijama, elektroenergetskim objektima, telekomunikacijskim centrima.
4.3. Plin FM-200
Od mnogobrojnih zamjenskih sredstava za halone ija primjena je postepeno prestala po odredbama Montrealskog protokola radi zatite ozonskog omotaa, plin FM-200 se pokazao kao veoma prikladan za gaenje prostorija sa skupom opremom, gdje bi gaenje drugim sredstvima moglo nanijeti dodatne tete. Koristi se za gaenje elektronske opreme, u laboratorijima, muzejima i vrijednim arhivama. Plin FM-200 gasi po ar tako to inhibira kemijsku reakciju izmeu gorivog materijala i kisika, a za punu efikasnost je potrebno brzo istjecanje i ravnomjerna raspodjela plina u koncentraciji potrebnoj za gaenje u itavoj prostoriji (totalna zatita). Sustav zatite u kojem se koristi FM-200 naroito je podoban jer: atmosfera plina u projektiranim koncentracijama (7 do 9%) nije opasna za zdravlje ljudi te minimalno smanjuje vidljivost u prostoru djelovanja, ima veliku efikasnost gaenja po ara i veliku brzinu djelovanja, posti e se maksimalna disperzija plina unutar tiene prostorije, nije korozivan, ne provodi elektrinu struju i ne izaziva hladne okove na osjetljivoj opremi. Postojei ugljik (IV) oksid i halon sustavi su ti koji se mogu jednostavno zamijeniti s plinom FM-200, a zbog slinosti oprema u ugljik (IV) oksid i halon sustavu, zamjena sustava s FM-200 mo e se provesti bez zastoja u radu.
5. Zakljuak
Koritenje inertnih plinova ima iroku primjenu u gaenju po ara, prvenstveno zbog njihovih pozitivnih svojstava. Upotrebljavaju se u razliitim granama industrije, tehnolokim postrojenjima prerade i proizvodnje te u tehnologiji svemirskih istra ivanja. Da bi postigli sigurnost kod uporabe stabilnih sustava, sam projekt mora biti izraen u skladu s va eim propisima, mora imati ugraenu kvalitetnu i certificiranu opremu, kvaHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
395
litetno izvedene radove, te redovito odr avanje i atestiranje u skladu s propisima i uputama samog proizvoaa. Na temelju Montrealskog protokola mora se smanjiti i u samoj konanici potpuno ukinuti uporaba ugljik (IV) oksida i halona, a u u i izbor zamjene navedenih plinova ulazi inergen, FE-13 i FM-200 koji ispunjavaju zahtjeve navedenog protokola, a ije prednosti su navedene u ovome radu.
Literatura
[1] mejkal, Z.: Ureaji, oprema i sredstva za gaenje i zatitu od po ara. Zagreb: SKTH/Kemija u industriji, 1991. [2] Friedman, R., Fire safety in the low-gravity spacecraft environment. Washington: NASA Glenn Research Center, 2000. [3] Takahashi, F., Schmoll, W. J., Strader, E., and Belovich, V. M., Suppression of Step-Stabilized Nonpremixed Flames, Combustion and Flame, 122, 105-116 (2000) [4] Ivani, Z.; Kirin, S.: Izvori po arne opasnosti,VUKA-Karlovac, 2010.
396
___________________________________________________
PO ARI KOJI SU SE DESILI U DISKOTEKAMA OPOMENE I POUKE

FIRES WHICH OCCURRED IN DISCOTHEQUES - WARNING AND LESSONS
Dragan KARABASIL1, Bo o NIKOLI2
1Visoka
tehnika kola strukovnih studija u Novom Sadu, SRBIJA, vtsns@eunet.rs 2Visoka tehnika kola strukovnih studija u Novom Sadu, SRBIJA, direktor@vtsns.edu.rs
Sa etak: Rad obrauje dva po ara u diskotekama u Novom Sadu sa velikim brojem rtava koje su se mogle izbei. Analizirani su: zakonska regulativa, nain zatite objekata za javno okupljanje, obrazovanje u funkciji elementarnog ljudskog prava prava na ivot, kao i psihiki profili rtava (ukupno 14) u ova dva po ara. Predlo ena su konkretna reenja, u smislu mera, koje bi ovaj vrlo nepovoljan trend zaustavila. Reenje je originalno i ve je primenjeno u objektu Visoke tehnike kole u Novom Sadu. Kljune rijei: po ar, diskoteka, masovno okupljanje, automatski sistemi za gaenje po ara Abstract: The paper deals with two fires in two discoteques in Novi Sad with enormous number of victims that could have been avoided. Analysed as: legislation, the way of protection facilities for public gatherings of people, education as a function of elemental human rights - the right to live and psychological profiles of victims a total of 14 in these two fires. Concrete solutions are proposed as measures that will stop this very negative trend. The solution is original and has been applied in Higher Technical School of Professional Studies of Novi Sad. Keywords: fire, disco, mass meeting, automatic fire extinguishing systems
1. Uvod
Zabava se mo e pretvoriti u pravi pakao. Osvrt kroz istoriju jasno nam alje poruke da ponekad preterana elja za zabavom ili neija gruba greka mogu usmrtiti stotine ljudi. esto ljudi pri kreiranju scenarija zabave gostiju zaslepljeni ciljem koji su sebi zacrtali a to je zabava za pamenje i zabava o kojoj e se u gradu priati meu onima koji tra e mesto za sutranji provod, zaborave na elementarnu bezbednost. Pogledajmo kako to izgleda iz igla istorije. U Tabeli 1 su prikazane rtve nekih po ara u nonim klubovima i lokalima kroz istoriju.
_____________________________________________________
397
TABELA 1: Po ari u diskotekama i dansing salama kroz istoriju*

Red. br. Datum Vrsta objekta koji je unitio po ar Broj mrtvih
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.
23.04.1940. 28.11.1942. 01.11.1970. 28.05.1977. 25.03.1990. 18.03.1996. 20.02.2003. 30.12.2004. 21.09.2008. 01.01.2009. 05.12.2009. 01.04.2012. 01.04.2012.
Izgoreo je Ritam klub, Nejiz, Masausets, USA Izgoreo je Cocoanut Grove, Boston, Masausets, USA Izgoreo je klub Pet-sedam Sen Loren di Pon, FR Izgoreo je Super klub, Kentaki, USA Izgoreo je Happy Land, New York, USA Izgoreo je Ozone Disco Club, Quezon City, Filipini Izgoreo je The Station, West Warwick, Rhode Island, USA Izgoreo je Repblica Croman, Buenos Aires, Argentina Izgoreo je Wuwang Club, Shenzhen, China Izgoreo je Santika, Bangkok, Thailand Izgoreo je Lame Horse Club, Perm, Rusija Izgoreo je Lounge Novi Sad, Srbija Izgoreo je Contrast Novi Sad, Srbija
207 492 146 168 87 162 100 194 43 66 150 8 6
U po arima u Novom Sadu koji su se desili u dva kafia u periodu kraem od 5 godina stradalo je 14 mladih ljudi. Postavlja se pitanje kako tragedija koja se desila godine 2008. u ,Launu, i ponovila 2012. u Kontrastu, gotovo identino, nije proizvela dovoljno pouka i odgovora u svesti svih nas o ovoj vrsti ugro avanja. Jedna pouka se odnosi na ljude iz drutvenih, politikih i strunih organizacija, a druga na one koji stradaju, ovog puta mlade. Iste fatalne greke su gotovo preslikane to baca senku na rad pre svega zadu enih za po ar i kolstvo u Srbiji, dakle sistema.. Podsetimo na injenicu da predkolska deca u Japanu dobijaju od svojih vaspitaa smernice i uve bavaju postupke za iznenadne situacije kao to su po ar, zemljotres, cunami i drugo. U dva navedena po ara stradali su uglavnom intelektualci. Veina je bila ili studenti ili osobe sa zavrenim fakultetom, pa ak i sa diplomama jo vieg stepena. Prava je tragedija da su, uz sve to su sluali u toku kolovanja, nauili tako malo o kljunom ubici u po arima dimu. to se tie ljudi kojima je po ar osnovna briga, umesto zaslu nog ka njavanja oni su na tim nesreama gradili svoje karijere i bili nagraivani jo boljim pozicijama.
2. Naini nastanka po ara u nonim klubovima

Noni klubovi su mesta gde ljudi ne odlaze da bi itali knjige ili pripremali ispite ve su mesta gde se mladi oslobaaju stresa i njegovog pogubnog uticaja na zdravlje. Tu im je potrebna zabava i to agresivna zabava koja e im odagnati probleme svakodnevnog bitisanja. Po ar je poslednje to oekuju u nonim klubovima. Naravno da njega i nisu svesni, na horizontu moguih opasnosti vezanih za kafane, diskoteke, kafie i druga mesta gde se nudi alkohol i gde se mogu sresti ljudi pod dejstvom alkohola i u pripitom stanju.
*
Karabasil, D.: Osnove taktike gaenja po ara, Budunost, Novi Sad, 1998. ___________________________________________________
398
Bogat lakozapaljiv dekor je ambijent po kome se ovakva mesta prepoznaju. Propisi, bar to se tie Srbije ne ograniavaju unos dekorativnih tkanina prema zapaljivosti ili eventualno prema razvijanju toksinih produkata sagorevanja. U barove i none klubove vlasnici smeju unositi ba sve i svata jer je cilj imati lokal drugaiji i atraktivniji od drugih - konkurencije. Dakle, koeficient po arnog optereenja sadr aja objekta se znatno poveava, kao i koeficient sagorljivosti. Na ovaj nain je poveanjem verovatnoe nastanka po ara povean i rizik. Uz lakozapaljivi dekor obavezno idu i svee, cigarete, upaljai i druga sredstva iz pribora za puenje. Ovakav scenario je samo, na korak daleko od tragedije. Uopte nije pitanje da li e se navedeni dekor zapaliti, u takvim uslovima, ve samo kada e uz ovako ispunjene uslove doi do tragedije. Pored toga u nonim klubovima se obilato koristi pirotehnika za izazivanje raznih efekata koji uz muziku treba da odrade posao i odagnaju stress od ljudi kojima je dosta svakodnevice. Izbor pirotehnikih sredstava i mere zatite kreiraju iskljuivo vlasnici ili osobe koje vezane i ukljuene u program. Struni ljudi ovlaeni od poslodavca znatno ree uestvuju u kreiranju programa, izboru pirotehnikih sredstava i primeni mera zatite koje bi obezbedile sigurnost i ivote gostiju. Naravno da gosti mogu imati i imaju razne psihike potekoe, koji svakako nisu za potcenjivanje, ali esto nisu poznati ljudima koji od njih boluju. Ovde se u prvom redu misli na piromane. Za ulazak u noni klub nije potrebno lekarsko uverenje, koje morate prikazati fizikom obezbeenju na ulazu. Posebnu kategoriju ine ratni veterani sa vijetnamskim i zalivskim sindromom iji su mozgovi iza zavese nae ivotne stvarnosti. I ove ljude ne mogu identifikovati slu benici fizikog obezbeenja, niti ko to od njih oekuje. Poslednja kategorija gostiju su teroristi. Motivi terorista su razliiti a najei su: politiki terorizam i terorizam vezan za neku linost sa raznim motivima od begstva ispred zakona do rasnih, verskih seksualnih i drugih motive. Svi gosti zajedno dolaze u none klubove i barove da se zabave a to najee podrazumeva konzumaciju alkohola koji im poma e da se opuste. Ovde prednjae mladi ljudi, koji nemaju iskustva sa konzumiranjem pia, naroito estokih alkoholnih pia. Alkohol je jedina supstancija koja se resorbuje sa zidova eludca. Resorpcija vode je iz debelog creva. Sve ostale resorpcije su iz tankog creva. Osoba koja ima prazan eludac e se napiti od 2 do 3 aice estine. Neki mladi u toj meri preteruju da je neophodna intervencija hitne pomoi i ispiranje eludca da bi im se spasao ivot. Naravno da je osoba pod dejstvom alkohola smanjene uraunljivosti i su ene svesti, pa je kao takva potencijal opasnosti za ivote drugih bez obzira na stepen njihove alkoholisanosti. Da je alkoholisana osoba opasna pokazuje i Zakon o osnovama bezbednosti saobraaja koji ne dozvoljava konzumiranje niti imanje alkohola u krvi za vreme upravljanja motornim vozilom. Ni jedan zakon u Srbiji ne zabranjuje toenje alkohola sem maloletnicima. Postoji zabrana prodaje alkohola i duvana maloletnicima ali u trgovinama. Nismo videli da konobari legitimiu goste kako bi utvrdili u koju kategoriju gostiju spadaju. Dr ava koja vodi rauna o kolektivnoj bezbednosti ne mo e da zabrani vo nju pod uticajem alkohola a da dozvoli posetu nonim klubovima u kojima se konzumira alkohol. I u nonim klubovima alkoholisane osobe mogu da ugroze bezbednost vie desetina pa i stotina ljudi (Tabela 1). Pod dr avom se ovde ne podrazumeva samo republika SkuptiHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
399
na i Vlada nego i lokalna samouprava. Svaka optina mo e da donese lokalne norme i propise i obezbedi sigurnost ljudima koji su u nonim klubovima i barovima.
3. Mehanizam generisanja rtava u po arima ovog tipa

U veini nonih klubova nema automatskog sistema za alarmiranje. Za gaenje jo manje. Kada po ar krene jedina ansa da se svi obaveste o opasnosti je da se iskoristi razglas koji poseduje muzika ili disk-d okej. Na alost i za ovu vrstu uzbunjivanja je neophodna sinhronizacija i uve bavanje. Veina osoblja nonih klubova i barova ne zna pravi postupak u sluaju po ara u ovoj vrsti objekata. Ni jedan ugostiteljski objekat koji je pretrpeo po ar u Novom Sadu nije imao automatski sistem za alarmiranje. Nepostojanje sistem automatskog alarmiranja i automatskog obavetavanja vatrogasaca o po aru pravi dvostruku tetu. Nema poziva vatrogascima i nema brze evakuacije. Praksa da e vlasnik, konobari ili neko od prisutnih obavestiti vatrogasce uvek se izjalovi jer e gosti samo u krajnjoj nu di posegnuti za svojim mobilnim telefonom i pozvati vatrogasce. Praksa u Novom Sadu pokazuje da e se to odraditi tek kada situacija postane kritina i konstatuju da je njihov prijatelj u smrtnoj opasnosti od po ara i da mu nema spasa. Kada prisutni nazovu vatrogasce ve su svi, koji se nisu evakuisali, odavno mrtvi. Poznato je da u po aru trening predstavlja znaajnu meru za smanjenje rizika to ukazuje na ozbiljnost problema. Kanjenje u prve dve faze dovee do lananih kanjenja u svim operacijama koje slede i iji je cilj zaustavljanje po ara. Gaenje poetnih po ara je od ivotne va nosti za sve ugro ene. Mogu ga obaviti samo oni koji su ovladali rukovanjem aparatom i njegovu taktiku primenu.. Iskustva iz po ara u Novom Sadu pokazala su da u oba objekta ni jedan aparat nije aktiviran. U Kontrastu je bilo 6 aparata i prema procenama oko 350 gostiju. Verovalo se da e bar jedna osoba umeti da aktivira aparat i zaustavi tragediju. Osnova masovnog obuavanja iz zatite od po ara trebalo bi da budu dobrovoljna vatrogasna drutva. Oni okupljaju graane upuuju ih u elementarne faze razvoja po ara i efikasnog gaenja sa praktinim radom na poligonu. Njihov rad je trenutno u Srbiji znaajno zapostavljen tako da su izostali i rezultati. U razvijenim evropskim dr avama to se obavlja u firmama koje raspola u sa poligonima i uz novanu naknadu obuavaju sve koji su zainteresovani i mogu to da plate. Dobrovoljna vatrogasna drutva to obavljaju besplatno pa bi broj onih koji prou obuku mogao biti znaajan. Ne postoji nijedan centar za obuku stanovnitva Srbije u rukovanju aparatima i gaenju poetnih po ara. Posle svih navedenih neuspenih faza, da bi se izbeglo najgore, ostaje jo samo samospasavanje. Osoba mora da je svesna opasnosti, sposobna da hoda, edukovana dovoljno da zna da se najbli im putem uputi ka izlazu, da ne udie dim i toksine u njemu i da posle naputanja objekta udalji se 10 do 15 m od njega kako ne bi stradala od plamenih udara. Sve rtve u po arima u Novom Sadu u ova dva kluba su pobegli ili se nali na najviljoj koti opo arenog objekta, izuzev jedne koja je pronaena u prizemlju u sanitarnom voru. Na Slici 1 su prikazane rtve i njihov polo aj na spratu objekta.
400
___________________________________________________
Koji su problemi u ovoj fazi? Kasno ragistrovanje po ara, zbog izostajanja po arnog alarma i poziva za evakuaciju je osnovni problem u ovoj fazi. Posebna opasnost u objektima ovog tipa je korienje raznih vrsta vetakih dimova tako da pojavu pravog dima ubice u po arima, prisutni ne uoe jer ih ne razlikuju ili bar ne uoe na vreme. Nastavljaju aktivnosti kao da se nita ne deava. Igraju na podijumu ili sede za svojim stolovima. Pojava plamena takoe ih ne asocira na po ar jer razni scenski efekti koji se redovno koriste imaju sopstvenu vatru i plamen koji je teko uz priguena svetla mogu registrovati kao po ar. rtve toksina iz dima po ara imaju ozbiljne probleme sa funkcijama mozga i rasu ivanjem, koje ostali prisutni nee ragistrovati jer su i sami zauzeti sopstvenim spasavanjem. Prvi problem sa rasuivanjem je odabir zaklona koji u po aru apsolutno ne SLIKA 1: rtve po ara u Novom Sadu postoji. Odabiraju prostoriju koja je sa malim po arnim optereenjem i tu se sklanjaju ne slutei da su u smrtonosnoj klopki i da dim neumoljivo prodire u odabrani deo prostora i usmruje ih. Jedino bezbedno mesto je najhitnije nasputanje opo arenog objekta. U stanovima koji su opo areni esto e odabrati kupatilo i napuniti kadu vodom gde e ih spasioci pronai ali mrtve. Drugi problem u rasuivanju je katatonijski stupor, odnosno edem mozga usled dejstva toksina na CNS. Katatonijski stupor je stanje mozga koje laici ne mogu prepoznati Postoje dve naizmenine faze: omamljenost i uzbuenje. U katatoninoj omamljenosti, ukoenost skeletnih miia se poveava do take gde rtva po ara ostaje blokiran u bilo kom polo aju (onom u kojem se nalazi na poetku napada), to mu zadaje veoma neprijatan oseaj. Krutost miia mo e da dosegne i krajnje miine napetosti: grenje miia postaje toliko intenzivno u miiima bli im trupu da osoba zauzima fetalni polo aj (v. Slika 1). Izraz lica je zamrznut, a rtva ostaje potpuno nema. rtva ne reaguje na spoljne uticaje (na primer, bol), ili ak vanredne okolnosti (po ar, zemljotres) tako da ak ni kada bi to bilo logino, rtva ne pokuava da se zatiti. Svaki pokuaj da promenite polo aj osobe u dubokoj omamljenosti e izazvati dodatni otpor miia.
_____________________________________________________
401
Katatonino uzbuenje mo e biti bizarno i patetino ( rtve se ponaaju budalasto, buncaju, pevaju, govore glasno ili viu, napadaju sve oko sebe): impulsivno, izbezumljeno, i agresivno. rtvino seanje na dogaaje pod katatoninim uzbuenjem je uglavnom jasno, tek se ponekada desi da se rtva sea dogaaja kao kroz maglu, ali jedno je zajedniko za sve, a to je da svi pamte ta se dogodilo. Katatonija se, u po arima lei primenom sile. Najei recept novosadskih vatrogasaca je da dva jaa vatrogasca dograbe rtvu i silom ga izvuku iz opo arenog objekta. Ako je vatrogasac sam rtvu obara pesnicom i iznosi iz objekta na mesto za trija u.
4. Reenje
Duboko smo svesni da je ova vrsta objekata veoma osetljiva na po are i ishode koji se kvantificiraju velikim brojem rtava. Sigurno se mo e postii odreeno uspeno reenje. U ovakvoj vrsti objekata, sa ovakvom namenom, jedino sto ima smisla je upotreba automatskih sistema, kako za dojavu, tako i za gaenje po ara. Osim ove mere sigurno je da je potrebno sprovoenje i nekih dopunskih mera. Ovakvo reenje je potpuno pouzdano i nije ni cena projektovanja, ugradnje, eksploatacije i odr avanja velika. Dakle, reenje je realno, sa bilo kog stanovita da se ocenjuje. Predlo eni nain zatite je automatska instalacija za gaenje po ara tipa sprinkler. Ovaj sistem deluje potpuno automatski. Ne mo e se zbuniti, zavarati svetlosnim efektima i ima sirene iji zvuk mora biti za 30 dB jai od srednjeg nivoa buke u tienom prostoru. Takoe ovaj sistem automatski obavetava vatrogasce i to nee propustiti da uradi bez obzira na koliinu alkohola koje je te noi istoena za ankom. Problem koji je prisutan je cena. Investitori se je e pri samoj pomisli na sprinkler i njegovo instaliranje jer je to oko 10% od ukupne vrednosti cele investicije. Reenje, koje nudimo je u vezivanju sprinklera direktno za javni vodovod preko protivpovratnog ventila koji e spreiti aktiviranje alarma kod nestanka vode u javnom vodovodu (v. Slika 2). Ovakav sistem smo instalirali pre dve godine za zatitu potkrovlja u koli koje je adaptirano u kabinete profesora. Statistiko praenje sprinklera pokazuje, to se tie njihove efikasnosti, da sa jednom aktiviranom mlaznicom automatskog sprinklera preko 60% po ara budu potpuno pogaeni ili lokalizovani. Ovo se odnosi na sve automatske sprinklerske sisteme instalirane u zatiti industrijskih pros- SLIKA 2: Automatski sprinkler instaliran na tora gde su uslovi potrebni za gaenje po ara i loVTSS u Novom Sadu sa PP ventilom kalizaciju mnogo te i nego u ugostiteljskim objektima. Logino je da e efikasnost sprinkler sistema biti u ovim objektima biti neto vea od iskazane. Naravno da e svaki vodovod izdr ati tri i vie aktiviranih mlaznica (neto vie nego tri aktivirane slavine) pa je uspenost ovakvih sistema ohrabrujua. Osim toga postoji i alarm i direktno obavetavanje vatrogasaca. Statistika efikasnost sprinkler sistema u USA od 1896. do 1970. godine na uzorku od 90.000 uspeno pogaenih po ara prikazana je u Tabeli 2.
402
___________________________________________________
TABELA 2: Statistika efikasnost sprinklera*

Broj mlaznica koje su ugasile po ar aktiviranjem sprinklera No Naziv 1 do 2 3 do 5 6 do 10 11 do 20 Preko 20
1. 2.
Br. pogaenih po ara % pogaenih po ara
55.800 62%
11.700 13%
8.100 9%
5.400 6%
4.500 5%
Oko 70% po ara je bilo kontrolisano sa manje od 5 aktiviranih mlaznica. U stambenim objektima je dovoljno da se aktivira samo jedna mlaznica da bi se ugasio po ar.** Statistiki podaci u Tabeli 2 se odnose na sve instalirane sprinklere ukljuujui one u fabrikama i skladitima, tako da je njihova efikasnost u ugostiteljskim objektima jo i vea zbog relativno malih poetnih po ara koji se oekuju, slino stambenim prostorima. Na Slici 3 je prikazan indikator protoka koji preko centrale alarmira korisnike prostora o po aru i direktno obavetava vatrogasce o nastalom po aru objektu i njegovoj lokaciji. Materijali za ugradnju cevi je plastina masa odreene tvrdoe. Ove cevi se koriste u vodovodnim instalacijama u zgradama. Kako se sprinkler mlaznica aktivira na 58oC ne postoji opasnost da se cevi otete visokom temperaturom i ugasie po ar. Ako nema vode u vodovodu nastupie totalna vatra koja e unititi sve pa i plastine cevi. Uostalom i eline cevi u sprinklerskim sistemima uz sve uslove ne mogu da preu pouzdanost od 95% bez obzira na vea ulaganja. U mnogim zemljama, SAD, Kanada, Novi Zeland, Australija, Ju na Afrika i druge, plastine cevi se iskljui- SLIKA 3: Indikator protoka na sprinkler sistemu instaliranom na VTSS u N. Sadu vo koriste za sprinkler sisteme.
SLIKA 4: Plastine cevi sprinkler sistema instaliranog na VTSS u Novom Sadu

* **
Karabasil D., Sekulovi D.: Snabdevanje vodom za zatitu od po ara Via tehnika kola, Novi Sad, 2006. Sekulovi D.: Sprinkler instalacija, Zbornik radova 1. Meunarodna nauna konferencija Bezbednosni in enjering Novi Sad 2008. _____________________________________________________
403
5. Zakljuak
U procesu gaenja po ara su prisutni elementi, oprema, sredstva, taktika i ljudi. Korienje opreme i sredstava od strane ljudi zahteva odlino poznavanje taktike gaenja. Ali, sve ovo nije dovoljno ako organizacija i utreniranost ekipe nije savrena. Neophodna je i zatita organa za disanje jer je mozak prvi ovekov organ koji e otkazati u po aru ako toksini po ara i toplota prodru u tela onih koji interveniu, to znaajno ini problem slo enim, komplikovanim i gotovo nereivim. Na ega bi liilo da se u diskoteci susretnete sa osobom koja ima na leima i nosi aparat za disanje. U radu se govori o objektima u kojima povremeno ili stalno boravi veliki broj ljudi koji nisu organizovani ni po bilo kom osnovu, osim po prisustvu dogaaju. Kvalitet, starost i stanje prisutnih je razliito i nekontrolisano. Prema tome, neorganizovanu ekipu treba utrenirati, to je ovde teko mogue. ak, na ovaj nain ukljueni potpuni profesionalci, s obzirom na uslove, verovatno ne bi bili efikasni. Zato, upotreba automatskog sistema za detekciju dojavu i alarmiranje, kao i stacionarnog automatskog sistema za gaenje, koji ne zavise od bilo kakvih okolnosti, potpuno tite objekat i ljude u njemu. Cena ovakvog sistema je znatno ni a od pomenute. Nedostatak ovog sistema je nestanak vode u mre i. Osiguranje rezervnih izvora napajanja vodom eliminisalo bi ovaj nedostatak, ali i znaajno povealo cenu sistema.
Literatura
[1] Benjamin L. A. The fire challenge of smoke, Fire Safety 1984. [2] Beriti T., Zrili I., Antabak A.: Dim i nemo, Po ar Eksplozija Preventiva, Sarajevo, 1990. [3] Clark C. J., Reid W. H., Gilmour W.h. Campell D. Mortality probability in victims of fire trauma, Revised Equation to include inhalation injury, Br. Med. J. 1986. [4] Karabasil D.: Osnove taktike gaenja po ara, Budunost Novi Sad, 1998. [5] Karabasil D., Sekulovi D.: Snabdevanje vodom za zatitu od po ara Via tehnika kola, Novi Sad, 2006. [6] Nikoli, B.,: Procena po arnog rizika konstrukcije objekta, 1. Meunarodna konferencija: zatita, ekologija, bezbjednost, Fakultet za pomorstvo Kotor, Bar 2012, str. 245. -255 [7] Purser D., Grimshaw P., Berril K. R. Intoxication by Cyanide in fires: A study in monkeys using polyacrylonitrile, Arch Environ Helth, 1984. [8] Sekulovi D.: Sprinkler instalacija, Zbornik radova 1. Meunarodna nauna konferencija Bezbednosni inenjering Novi Sad 2008. [9] http://www.minddisorders.com/Br-Del/Catatonic-disorders.html#b
404
___________________________________________________
MODELI PO ARA I MODELOVANJE EVAKUACIJE LJUDI

MODELS AND MODELING OF FIRE EVACUATION OF PEOPLE
Slobodan KRNJETIN1, Bojana BERONJA2, Milo KOLAREVI2
1Fakultet
tehnikih nauka, 21000 Novi Sad, Trg Dositeja Obradovia 6, SRBIJA, krnjetis@ptt.rs) 2Fakultet tehnikih nauka, 21000 Novi Sad, Trg Dositeja Obradovia 6, SRBIJA
Sa etak: U radu su prikazane mogunosti modelovanja po ara u zatvorenim zgradama. Opisano je nekoliko poznatih modela koji se koriste u svetu, a kojima se opisuje irenje produkata po ara kroz prostorije. Posebno su razmatrani parametri, koji opisuju kretanje ljudi tokom evakuacije i prikazana mogunost njihove grafike simulacije. Kritiki su analizirani poznati grafiki modeli evakuacije ljudi u uslovima po ara i date preporuke za dalja istra ivanja. Kljune rijei: modeli po ara, produkti sagorevanja, evakuacija, modeli evakuacije Abstract: The paper discusses the possibility of modeling fires in enclosed buildings. Describes several well-known models used in the world, which graphically describes the products of fire spread through the room. In particular, the considered parameters, which describe the movement of people during the evacuation, and presents the possibility of their graphical simulation. Have been analyzed graphically known models of evacuation of people in fire conditions and recommendations for further research. Keywords: models of fire, combustion products, evacuation, evacuation models
1. Uvod
Akcidentalne situacije po ara su visoko stresne, u kojima reakcija ljudi esto ne mo e da se predvidi. Elementi panike, koji su mogui u ovakvim situacijama, samo ote avaju evakuaciju. Prema ispitivanjima psihologa, u sluaju po ara mogue su 23 razliite reakcije. Najea reakcija je pokuaj gaenja po ara 15%, a zatim oseaj radoznalosti 12%. Reakcija izai iz zgrade otkrivena je u 8% ispitanika. Meutim, reakcija u drugom i naredim koracima su bitno drugaije: poveava se procenat reakcije ta drugi rade (ak do 43%), a smanjuje oseaj radoznalosti. Kako bi se obezbedila efikasna evakuacija lica iz objekta, potrebno je da se izabere pravilna trasa evakuacionog puta, optimalna irina svih elemenata evakuacionog puta, neophodan broj, pravilan raspored i dimenzije izlaza, kao i konstruktivna reenja elemenata puta za evakuaciju, koja e obezbediti njihovo to du e korienje u uslovima po ara, bez posledice na ljude.
_____________________________________________________
405
U skladu sa uputstvima datim u EVROKODU ENV 1991 EC1 (Osnove prorauna i dejstva na konstrukcije, Deo 2-2: Dejstva na konstrukcije izlo ene po aru), graevinski objekti moraju biti projektovani i graeni na takav nain, da se u sluaju izbijanja po ara: n odr ava nosivost konstrukcije u toku odreenog vremena; n ograniava stvaranje i irenje vatre i dima unutar objekta; n ograniava irenje vatre na susedne objekte; n omoguava evakuacija ljudi iz objekta ili njihovo spasavanje na drugi nain; n uzima u obzir bezbednost spasilakih ekipa. Prema SRPS TP 21 (va ee tehnike preporuke, koje se u Srbiji odnose na graevinske mere zatite od po ara kod izgradnje javnih, poslovnih i stambenih zgrada) stambene i poslovne zgrade treba da budu projektovane i izgraene tako, da omogue bezbednu evakuaciju u sluaju po ara i da konstrukcija zgrade ouva integritet i nosivost i u vremenu pripreme vatrogasne intervencije, pa do njenog punog anga ovanja. Meutim, osnovni problem kod donoenja odluka o pravcu i vremenu potrebnom za vatrogasnu intervenciju i evakuaciju ljudi iz zapaljenog objekta je predvianje brzine i pravca irenja opasnih produkata po ara. Takoe, kretanje ljudi (ljudski tok) kroz objekat zavisi od uslova okru enja, strukture objekta, drugih uesnika, i/ili parametara po ara. Brojni su matematiki modeli, koji su u tu svrhu uraeni u svetu i koji uglavnom opisuju tok evakuacije, gde se za jednaine kretanja uesnika koriste jednaine iz oblasti dinamike fluida ili magnetizma. Slo eniji modeli mogu imati mogunost da u simulaciju evakuacije ukljue i efekte po ara.
2. Osnovni pojmovi vezani za evakuaciju

Osnovni pokazatelji kretanja ljudi u grupi (ljudskog toka) jesu: n gustina ljudskog toka (D) koja predstavlja odnos zbira horizontalnih projekcija ljudi koji formiraju kolonu, prema povrini poda:
D = f [m2/m2] A
(1)
Veliina f - projektovana povrina oveka, ima vrednosti od 0,10 do 0,27 m2. Kao minimalnu vrednost f, za praktine proraune treba uzeti 0,22 m 2. Gustina ljudskog toka ( D) mo e imati vrednosti od 0,01-0,92. apsolutna gustina ljudskog toka () predstavlja odnos broja ljudi prema povrini evakuacionog puta i u uslovima nu ne evakuacije iznosi 10-12 pers/m2 za odrasle ili 20 - 25 pers/m2 za decu starosti do 9 godina; brzina kretanja ljudskog toka (v) zavisi od gustine ljudskog toka, kao i vrste kretanja (slobodno, u gu vi na mestu su enja prolaza, niz stepenice, uz stepenice, kroz otvore). Raunska brzina kretanja, pri najveoj gustini ljudskog toka D = 0,92 m2/m2 iznosi 16 m/min po horizontalnom putu, 10 m/min niz stepenite, a 8 m/min uz stepenite. Za brzine se proseno mogu uzeti: 36 m/min po horizontali i 27 m/min stepenitem. Ako se uzme u obzir apsolutna gustina ljudskog toka ( ), tada se brzine kretanja izraunate u m/sec, mogu dobiti preko relacija:
V = 1,3 - 0,0901 4,3758 za < 1,2 pers/m2 V = 1,272
- 0,7954
(2) (3)
za 1,2 pers/m
406
___________________________________________________
Prema ovoj relaciji za = 1,2 pers/m2, brzina kretanja iznosi V= 1,1 m/sec (66 m/min), a za = 11 pers/m2, brzina kretanja iznosi V = 0,19 m/sec (11 m/min). specifina propusna mo otvora (qo) pokazuje broj ljudi koji proe kroz izlaz irine 1 m u toku 1 minuta. Mo e se uzeti da za irine prolaza od 0,90 m iznosi 48-62 per/m.min, za irinu 1.40 m iznosi 78-90 per/m.min i za irinu 1.80 m iznosi 98-108 per/m.min. Vee vrednosti se usvajaju za decu od 5-15 godina, a manje za odrasle, slabije pokretne i sl. Va no je uoiti da poveanje otvora ne prati linearno poveanje propusne moi.
3. Pregled modela za evakuaciju

Da bi se postigao realniji proraun evakuacije, formirani su brojni raunarski modeli za evakuaciju i za procenu bezbednosti. U ovom poglavlju e biti pru en pregled nekoliko prethodnih i aktuelnih modela za simulaciju evakuacije postojeim i potencijalnim korisnicima modela. Osnovna podela modela je izvrena na osnovu njihove dostupnosti: n javno dostupni; n dostupni na savetodavnoj osnovi; n ili je njihova upotreba prevaziena. Razlikuju se po osnovnim karakteristikama modela, kao to su: metod modelovanja, svrha, struktura i perspektiva modela, naini simulacije pokreta i ponaanja, upotrebi izlaza, upotrebi parametara po ara, vizualizacija, upotreba CAD crte a i oceni validnosti. Ovaj pregled daje na uvid informacije o raznim modelima evakuacije, nekoliko detaljnijih objanjenja funkcija modela, nainima funkcionisanja modela, metodama ocena validnosti svakog modela pojedinano i njihova ogranienja. Neki od modela imaju mogunost simuliranja evakuacije u razliitim okru enjima, kao to su transportna sredstva, saobraajna ili industrijska infrastruktura. Dalji tekst e biti skoncentrisan samo na evakuaciju iz zgrada. U svetskoj praksi poznatiji su sledei modeli: n Javno dostupni modeli: FPETool, EVACNET4, TIMTEX, WAYOUT, STEPS, PedGo, Simulex, building EXODUS, Legion. n Modeli dostupni na savetodavnoj osnovi: PathFinder, EESCAPE, Myriad, ALLSAFE, CRISP, EGRESS. n Uslovno prevazieni modeli: Takahashis Fluid Model, EgressPro, BFIRES-2, VEgAS. Neki modeli imaju mogunost da u simulaciju evakuacije ukljue i efekte po ara. To mo e biti uraeno na neki od sledeih naina: n unoenjem parametara po ara iz drugog modela, n.p. softvera Fire Dynamics Simulator (FDS); n unoenjem parametara od strane korisnika u odreenim momentima simulacije evakuacije; n sam model ima mogunost da istovremeno simulira evakuaciju i po ar. Ukoliko model nema mogunost ukljuivanja parametara po ara u simulaciju evakuacije, tada se ka e da sve simulacije rade u re imu po arne ve be, ili u re imu bez poara. Svrha ukljuivanja ovih podataka u simulaciju evakuacije je procena bazbednosti ljudi u objektima zahvaenim po arom. Model mo e da ima mogunost vizuelnog prikaza procesa simulacije evakuacije. Tako korisnik vizuelno utvruje lokacije u prostoru na
_____________________________________________________
407
kojima e doi do stvaranja gu vi i uskih grla. Veliki broj modela ima mogunost makar dvodimenzionalne vizualizacije, dok noviji daju i trodimenzionalni prikaz uz pomo dodatnih programskih paketa. Svaki model pored osnovnih karakteristika ima i posebne opcije, koje potvruju sposobnost modela za vrenje makar jedne od sledeih funkcija: n simuliranje uticaja mimoila enja uesnika u evakuaciji; n blokiranje izlaza - postavljanje prepreka u prostoru od strane korisnika; n uticaj uslova i parametara po ara na ponaanje uesnika u evakuaciji; n definisanje grupa uesnika; n grupe onesposobljenih/usporenih uesnika (usled fizikog stanja ili starosne dobi); n upotreba liftova; n uticaj intoksikacije produktima sagorevanja; n uticaj nestrpljenja ili nagona uesnika; n izbor evakuacionih puteva od strane uesnika i njihov raspored u prostoru; n mogunost simuliranja zakasnele reakcije, odnosno vremena od po arnog signala do poetka kretanja.
3.1. Model evakuacije EVACNET4
Model (Proizvoa: Kisko, Francis, and Nobel, University of Florida, U.S.A), mo e biti korien za bilo koji tip zgrade, kao to su poslovne, stambene, hoteli, pozorita, stadioni, kole. Svrha modela je da opie optimalni proces evakuacije odreenog objekta, to znai da model minimizira vreme evakuacije. EVACNET4 je naslednik prethodne verzije program EVACNET+. Tip modela: model kretanja. Struktura (mre a): model je sa grubom mre om. Na Slici 1 su prikazani razliiti blokovi: prostorije za boravak WP (workplaces), hodnik HA (hallway), stepenite SW (stariwell), predvorje LO (lobby), odredite ili spoljanjost DS (destination). Blokovi su spojeni vezama (strelicama). Korisnik sam dodeljuje vrednosti u blokovima i pored strelica: za svaki blok korisnik navodi njegov kapacitet i poetni sadr aj, tj. broj ljudi. Za svaku vezu, korisnik navodi vreme prolaska veze i kapacitet protoka. Model nema mogunost obrade CAD crte a.
SLIKA 1: Struktura objekta, blokovi i veze [3]
408
___________________________________________________
3.2. Model evakuacije SIMULEX
Simulex (Proizvoa: P. Thompson, Integrated Environmental Systems, United Kingdom) je deo analitikog paketa VE-Pro. itav paket programa je dostupan uz licencu od strane IES, Integrated Environmental Solutions, Ltd. UK. Takoe postoje i akademske licence. Simulex je model sposoban da simulira evakuaciju velikog broja ljudi iz geometrijski slo enih objekata. Zasniva se na odnosu meusobnog rastojanja izmeu uesnika, i brzina kretanja uesnika. Model ukljuuje preticanje, rotaciju tela, koraanje postrance, i koraanje unazad. Glavno ogranienje je sposobnost rada hardvera sa simulacijama koje ukljuuju veliki broj uesnika. Pri definisanju grupa uesnika u evakuaciji, svaku grupu karakterie procenat tipova tela uesnika, kao u Tabeli 1.
TABELA 1: Grupe uesnika i raspodela tipova uesnika u njima [3]
Tip uesnika % Proseni % Muki % enski % Dete
Osoblje Putnici Kupci kolarci Stariji Svi muki Svi enski Sva deca
30 30 30 10 50 100 0 0
40 30 20 10 20 0 0 0
30 30 30 10 30 0 100 0
0 10 20 70 0 0 0 100
SLIKA 2: Prikaz prostora Simulex-a [3] i model Buiding EXODUS [7]
_____________________________________________________
409
Pored dvodimenzionalne animacije, na kraju simulacije se dobijaju sledei podaci: ukupan pregled ulaznih podataka o objektu: broj spratova, stepenita, izlaza, broj uesnika u evakuaciji, ulazni podaci o spratu: poetni broj uesnika na spratu, podaci o stepenitima i izlazima, podaci o stepenitima: poetni broj uesnika na stepenitima, ukupno vreme evakuacije nakon to svi uesnici dospeju do izlaza, broj uesnika koji prolaze kroz sve ili kroz pojedinane izlaze u intervalima od 5 sekundi i podaci o iskorienosti pojedinanih izlaza.
3.3. Model evakuacije BuildingEXODUS
Simulira evakuacije veeg broja ljudi iz razliitih vrsta zatvorenih prostora. Softverski paket EXODUS (Proizvoa: E. Galea and FSEG Group, University of Greenwich, UK) sadr i pet modula, meu kojima i buildingEXODUS. Ovaj model posmatra uzajamno delovanje ljudi, po ara i objekta. Podmodel toksinosti odreuje uticaj toksinih produkata sagorevanja na uesnike u evakuaciji. Ove informacije se prosleuju podmodelu za kretanje preko bihevioralnog podmodela. Za odreivanje efekata parametara po ara, ukljuujui i efekte toplotnog zraenja, koristi se model udela efektivne doze (Fractional Effective Dose model - FED). Ovaj model uzima u obzir efekte toplotnog zraenja, HCN, CO, CO2, i nedostatka O2 radi procene vremena potrebnog za onesposobljavanje osobe. Ote ano i usporeno kretanje je proizvod efekata ovih gasova. U toku simulacije uesnici mogu doneti odluku da krenu drugim evakuacionim putem pri nailasku na dimnu ili vatrenu prepreku. Korienje parametara po ara: Hazard podmodel odreuje toplotne i toksine uslove u objektu. U ovom podmodelu su definisani atributi, koji opisuju toksine efekte po ara: n Udeo onesposobljavajuih gasova sa narkotinim dejstvom (Fractional Incapacitating Narcotics - FIN) - odreuje ukupan efekat gasova. n Udeo onesposobljavajue temperature (Fraction of Icapacitating Heat - FIH) odreuje efekte temperature i toplotnog fluksa. n Udeo onesposobljavajueg ugljen dioksida (Fraction of Incapacitating Carbon Dioxide - FICO2) - odreuje narkotini efekat ugljen dioksida. n Lina onesposobljavajua doza (Personal Incapacitating Dose - PID) - doza ugljen monoksida potrebna za onesposobljavanje osobe. n (Respiratory Minute Volume - RMV) - zapremina udahnutog gasa u toku jednog minuta. Definiu se tri nivoa ovog atributa, za laki, srednji i teki rad koji mogu obavljati uesnici u simulaciji. Nivo ovog atributa zavisi od aktivnosti uesnika. n Zapremina CO2 (VCO2) - faktor ubrzavanja disanja pod uticajem CO 2. n Udeo onesposobljavajueg ugljen monoksida (Fraction of Incapacitating Carbon Monoxyde - FICO) - odreuje CO komponentu FIN atributa. n Udeo nesposobljavajueg vodonik cijanida (Fraction of Incapacitating Hydrogen Cyanide - FIHCN) - odreuje HCN komponentu FIN atributa. n Udeo onesposobljavajue niskog nivoa kiseonika (Fraction of Incapacitating Low Oxygen - FIO2) - odreuje smanjenje komponente O 2 kod FIN atributa [7]. Ovaj model mo e da razmatra i uticaj iritantnih gasova kao to su HCl, HBr, HF, SO2, NO2... Uticaj gasova na kretanje uesnika se mo e videti preko mogunosti simularanja ote anog i usporenog kretanja. Takoe postoji mogunost izbora drugog evakuacionog puta pri nailasku na dimnu barijeru, a na osnovu parametara koji opisuju poznavanje objekta.
410
___________________________________________________
Literatura
[1] Kleut, N.; Krnjetin, S.; Drpi, M.; & Milutinovi, S.: SRPS TP21, Savezni zavod za standardizaciju, Beograd 2003. [2] Korhonen, T.; Hostikka, S.: FDS+EVAC Technical Reference and Users Guide, Technical Research Centre of Finland, 2010. [3] Kuligowski, E.; Peacock, R.:A Review of Building Evacuation Models, National Institute of Standards and Technology, Technical Note, 2005. [3] SIMULEX Users Guide, Integrated Environmental Solutions Limited, 2006. [4] http://usrwww.mpx.com.au/~firecomp/, maj 2012. [5] http://www.steps.mottmac.com/, maj 2012. [6] http://www.legion.com/legion-evac/, maj 2012. [7] http://fseg.gre.ac.uk/exodus/, maj 2012
Zahvalnost. Ovaj rad je pomognut sredstvima Ministarstva za nauku i tehnoloki razvoj Republike Srbije (Projekat br. III 44003)
_____________________________________________________
411
412
___________________________________________________
ZNAKOVITI MOTIVI PALE I OSOBNIH AUTOMOBILA

SIGNIFICANT MOTIVES OF ARSON OF PASSENGER CARS
Damir KULII1, Goran MEDI2
1Visoka
policijska kola MUP-a RH, Av. G. uka 1, 10040 Zagreb, HRVATSKA, dkulisic@fkz.hr 2MUP-a RH, II. postaja prometne policije Zagreb, 10000 Zagreb, HRVATSKA, spirkooo@gmail.com
Sa etak: ak i ako se uspjeno prepozna tragove pale i (podmetanja poara) na ostacima opo arenog osobnog automobila i forenzino uspjeno identificira ostatke zlorabljenog pale nog sredstva, nerijetko ostaje veliki problem otkrivanja identiteta poinitelja i moguih vrstih dokaza njegove veze s tim zlodjelom. Mali obujmi prostora osobnih automobila, uz relativno vrlo velike gustoe i ogrjevne moi (lako)zapaljivih i (sa)gorivih materijala koji se u njima mogu nalaziti, mogu pogodovati vrlom brzom razvitku po ara i posvemanjem unitenju istra no/dokazno vrlo vrijednih biolokih i inih kontaktnih (mikro)tragova u vozilu, na njemu i pored njega. Radi toga se radom skree pozornost na nekoliko tipinih motiva pale i takvih objekata koji mogu pomoi u br em su avanju kruga istrage i pravodobnom pronalasku predmeta kaznenog djela, prije nego li ih poinitelj uspije unititi ili bolje sakriti. Kljune rijei: osobni automobil, motivi pale i, tragovi pale i, forenzika poara. Abstract: Even if you successfully detect the traces of arson which remain on a burned passenger car and by using forensic methods successfully identify the remains of the abused material, there often remains a major problem disclosing the identity of the perpetrator and potential firm proofs of his connection with these crimes. Small volumes of the space of passenger cars, with a relatively high density and heating power with flammable and combustible materials that can be contained therein, may favour the rapid development of the illustrious fire and lead to complete destruction of the investigative / procedural and evidentiary valuable biological and other (micro) contact traces in the car, upon it and next to it. Therefore, this paper pays attention to some typical arson motives of such objects which may assist in narrowing the circle of investigation and finding the objects of criminal offense faster and before the offender manages to destroy them or hide them better. Keywords: passenger car, arson motives, traces of arson, fire forensics
_____________________________________________________
413
1. Uvod
Podrobno poznavanje strukture, sastavnica i temeljnih funkcija pojedinih sustava i podsustava po arno i eksplozijski potencijalno ugro enih objekta ili prostora, uz struno razlikovanje i razumijevanje relevantnih obilje ja mogueg naina nastanka, moguih uzroka nastanka te obilje ja moguih uvjeta i okolnosti nastanka po ara ili eksplozije, na bilo kojoj vrsti po arno i eksplozijski ugro enog objekta ili prostora, pa tako i na ovim radom razmatranoj specifinoj skupini cestovnih vozila - osobnih automobila, omoguuje djelotvornije istra ivanja i dokazivanja uzroka i naina nastanka po ara i eksplozija. Zbog relativno vrlo malih veliina obujma prostora osobnih automobila, relativno velike gustoe i ogrjevne moi (sa)gorivih materijala koji se u njima mogu nalaziti, brzina razvitka i snaga po ara na takvim vozilima mo e biti vrlo velika. Zbog toga, veliki dio istra no/dokazno vrlo va nih tragova koji bi mogli ukazati na mogui uzrok (a otuda i na mogui nain) nastanka po ara mo e biti u velikoj mjeri ili skoro posve uniten. Zato je vrlo va no da istra itelji uzroka po ara, pored prije navedenog, dobro poznaju i principe te mehanizme nastanka i dinamike razvitka, razbuktavanja i irenja po ara. Kada se zna koliko poguban utjecaj na istra no va ne tragove mjesta po ara cestovnog vozila mogu imati mnogobrojne radnje vlasnika vozila, osoba priteklih u pomo i potom pristiglih gasitelja po ara te pojedinih uporabljenih sredstva za gaenje po ara, vrlo koncentrirane na povrinom tako malom prostoru, onda je jasno da posao istra itelja na takvom traseoloki intenzivno degradiranom i kontaminiranom mjestu dogaaja nije nimalo lagan ni jednostavan. Kako se radi o vrsti tetnih dogaaja koje se, u pravilu, istra uje po slu benoj du nosti i koji se u naoj istra iteljskoj praksi pojavljuju prosjeno 1-2 puta dnevno diljem prostora RH (vidi statistike podatke predoene Tablicom 1), s ukupno golemim materijalnim tetama* i s jo uvijek poprilino velikim brojem ukupno nerazjanjenih sluajeva (vidi podatke predoene Tablicom 2), autori su, u nedostatku veeg raspolo ivog prostora, dr ali korisnim ovim radom ukazati barem na tipine motive pale i na vozilima koji bi mogli biti od koristi u br em identificiranju mogueg poinitelja, kada se utvrdi da je po ar podmetnut.
TABLICA 1: Broj po ari prema vrsti cestovnog vozila u razdoblju 2001.-2011. godine [5]
Vrsta prometnog sredstva Ukupno Osobno vozilo Teretno vozilo Cestovna vozila Autobus Motocikl Autocisterna Kamp prikolica Ostala cestovna vozila 2001. 666 2002. 652 2003. 718 2004. 661 2005. 648 2006. 660 2007. 626 2008. 608 2009. 582 2010. 533 2011. Ukupno 518 6.872 5.615 557 224 141 15 94 226
565 46 18 10 1 5 21
544 47 24 7 3 11 16
604 53 23 10
562 44 19 7 3
537 56 15 9
542 52 24 13
486 57 24 20 3
484 54 21 17 2 9 21
461 47 21 19
415 54 19 16 1
415 47 16 13 2 8 17
4 24
3 23
13 18
10 19
10 26
15 19
6 22
Ukupne materijalne tete od po ara na svim cestovnim vozilima, u razdoblju 2001.-2011. g., procjenjuju se na 182,759.098 kuna, od ega se ak 117,073.249 kuna odnosi na tete nastale na osobnim automobilima [5]. ___________________________________________________
414
2. Naini i mjesta nastanka po ara na osobnim automobilima

Openito gledajui, sve po are ili eksplozije, s motrita mogueg naina njihova nastanka, mo e se grubo razvrstati na one nastale ljudskim djelovanjem i djelovanjem vie sile (Bo je volje) ili, neto preciznije, na one ljudskim djelovanjem sluajno uzrokovane, podmetnute/(zlo)namjerno uzrokovane i uzrokovane viom silom.
TABLICA 2: Statistika po ara na osobnim automobilima, u razdoblju 2001.-2011. godine, prema nainu nastanka [5]
Osobni automobil 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Ukupno
namjerno nehaj i nepa nja djeja igra prirodna pojava neutvreno Ukupno
37 448 4
44 419 4
47 493 5
41 485 4
45 452 4 1
69 436 6
67 390 5
38 403 3
33 393 2
49 338 1
36 350 1
506 4607 39 1
76
565
77
544
59
604
32
562
35
537
31
542
24
486
40
484
33
461
27
415
28
415
462
5615
Glede prostora mogueg nastanka i razvitka poetnog po ara na osobnom automobilu, razvrstavaju se na po are nastale u prostoru motora (vidi sliku 1), u prostoru putnike kabine, u prtlja nom prostoru, prostoru ispod karoserije vozila, prostoru povrh karoserije vozila i prostoru pored vozila. Svi tehniki sustavi opo arenog osobnog automobila ine predmet od posebnog istra iteljskog zanimanja. Na njima se pozornim strunim istra iteljskim pregledom mogu pronai i vjetaenjem dokazati forenzino relevantni tragovi pojave i djelovanja nekog od uzroka po ara. Ovisno o njihovoj namjeni/funkciji, razvrstava ih se na po are nastale na pogonskom agregatu vozila, na sustavu za opskrbu motora motornim gorivom, na elektrinom sustavu vozila, na ispunom sustavu motora, na konikom sustavu vozila, na sustavu elemenata ureenja i opreme interijera kabine vozila namijenjenih udobnom i sigurnom smjetaju vozaa i njegovih suputnika tijekom vo nje te na sustavu elemenata ureenja i opreme unutarnjosti prtlja nog prostora vozila .
3. Znakoviti uvjeti, sredstva i motivi pale i

Pale i na osobnim vozilima se skoro uvijek dogaaju u situacijama kada je vozilo parkirano na nekom, posebice slabije preglednom, otvorenom ili, vrlo rijetko, u zatvorenom prostoru (u zakljuavanoj gara i). Obino se to dogaa u kasnim veernjim ili nonim satima, kada u blizini nema prolaznika (moguih oevidaca), premda ima primjera i drskih pale i u pol bijela dana, u situacijama kada u vidokrugu oko vozila trenutano nema nikoga tko bi mogao zapaziti da se neto udno dogaa. Poinitelji obino na glavu stavljaju motoristike kacige, bez obzira jesu li se na mjesto pale i dovezli motociklom ili ne, ili duboko navlae kapuljae, finske/skijake kape ili kape ilterice, visoko podi u ovratnike vjetrovki te stavljaju sunane naoale bez obzira na godinje doba i doba dana.
_____________________________________________________
415
SLIKA 1: Primjer stadija razvitka po ara vozila [4]*
Najee se zapaljiva naprava (vidi primjere na Slikama 2 i 3) ili pale no tvorivo, po razbijanju stakla ili po obijanju brave vrata, ubacuje u unutarnjost vozila ili postavlja pod vozilo, obino u dijelu podvozja gdje se nalazi motor, gdje prolaze cijevi s motornim gorivom, gdje se nalazi njegov spremnik ili uz kotae vozila (v. Slike 4 i 5).
SLIKA 2 (lijevo): Primjer izgleda improvizirane zapaljive naprave s tajmerom** SLIKA 3 (desno): Primjer izgleda improvizirane zapaljive naprave s budilicom***
SLIKA 4 (lijevo): Primjer tragova pale i vozila [4]**** SLIKA 5 (desno): Primjer tragova ostataka pale nog sredstva [4]+ Po ar je vjerojatno nastao u prostoru motora ili je mo ebitno podmetnuto ispod njega. Improvizirana zapaljiva naprava s lakozapaljivom kapljevinom i ugraenim kuhinjskim tajmerom za vremenski odgoeno aktiviranje paljenja, otkrivena neaktivirana ispod jednog osobnog automobila. *** Improvizirana zapaljiva naprava s budilicom kao napravom za vremenski odgoeno aktiviranje, u njemakom BKA nazvana Nobelkarossentod (Nobelova smrtonosna koija) zbog zloporabe u jednoj seriji mafijakih pale i osobnih vozila suparnike mafijake skupine u Berlinu (Zahvaljujui ljubaznosti kolega iz LKA KT Berlin, u Zagrebu, rujna 2005.). **** Pale om posve opo aren cijeli prednji dio osobnog automobila, ukljuujui sve (sa)gorive sadr aje unutar prostora pod poklopcem motora. + Forenzino vrlo uspjeno posve identificirani neizgorjeli ostaci zlorabljenog pale nog sredstva, sadr aja razvidno donesenog prikrivenog u kartonskoj kutiji i postavljenog u kasnim nonim satima pored prednjeg lijevog kotaa vozila.
* **
416
___________________________________________________
Motivi podmetanja po ara na osobnim vozilima mogu biti mnogobrojni. Tipini su sljedei [1, 3, 8]: n Stjecanje osobne materijalne koristi prijevarom osiguravateljske tvrtke. Primjerice, ako je kasko osigurana vrijednost vozila kupljenog na kredit bitno vea od one koliko ono zapravo na tr itu rabljenih automobila aktualno vrijedi. To je lako mogue u onim situacijama kada vlasnik vozila uope ne brine o svom vozilu i ne odrava ga te ga rabi do krajnjih granica. Kada je nakon, primjerice, 2 ili 3 godine takvog nehajnog koritenja vozila ono skoro posve uniteno, a vlasniku preostaje jo 2 ili 3 godine otplaivanja iznosa kredita koji daleko premauje vrijednost koju vozilo mo e imati po otplati kredita, on se mo e odluiti na spaljivanje vozila i naplatu (totalne) tete od osiguravateljske tvrtke od koje oekuje kako e mu lakovjerno odmah isplatiti puni iznos vrijednosti vozila starog samo 2 godine. Obino planiraju tim novcem otplatiti kreditni dug i ostatak ulo iti u kupnju novog vozila na kredit. n Prikrivanje tragova drugog kaznenog djela, ponajee poradi unitavanja predmeta kaznenog djela te biolokih i inih kontaktnih tragova poinitelja i svih inih mo ebitnih korisnika (zlo)rabljenog ili ukradenog vozila toplinskim uincima po ara (primjerice, nakon teke prometne nesree, razbojnitva, umorstva u vozilu, prijevoza rtve umorstva ili otmice, poinjene provale i krae).* Poinitelji pale i vozila mogu biti i vlasnici vozila ili pojedini lanovi njihove obitelji koji pale om pokuavaju prikriti tragove teke prometne nesree na vozilu i tragove svog sudionitva u njoj, nakon ega obino prijavljuju nestanak/krau svog vozila. n Osveta, iznuda ili prijetnja vlasniku vozila, obino zbog ljubomore ili stanovite poslovne prijevare/svae poslovnih partnera, odnosno kao svojevrsno upozorenje vlasniku zbog odbijanja (daljeg) plaanja reketa, nevraanja (lihvarskih, kockarskih ili poslovnih) dugova, ili kao sredstvo zastraivanja policijskih i sudskih istraitelja te moguih svjedoka protiv pripadnika zloinakih organizacija. n Vandalska navijaka pale , obino odmah nakon neoekivanog sramotnog poraza/neuspjeha njihova portskog kluba u vrlo va noj kvalifikacijskoj ili derbi utakmici ili pod utjecajem ireg navijakog dojma o pregruboj igri protivnika ili sudakoj pristranosti/pokradenosti njihove momadi (znatno ea pojava u sluajevima poraza na vlastitom ili neutralnom terenu), odnosno pri meusobnim obraunima suparnikih navijakih skupina pod utjecajem alkohola ili tijekom sukoba dijela navijaa s policijom (vlasnikovo vozilo obino biva tek sluajno odabranom metom pale nog napada, ponajee zbog registracijskih oznaka grada, regije ili dr ave suparnike navijake skupine ili zbog mo ebitno istaknutih/imajuih suparnikih navijakih simbola/rekvizita, odnosno zbog policijskih oznaka slu benog vozila).**
*
**
Kako se netom ukradena (za krau jo neprijavljena ili nepotra ivana) vozila ponajee zlorabe pri poinjenju razbojnitva, umorstva ili ine vrste tekog kaznenog djela, poinitelji ga po izvrenju kaznenog djela odvoze na neko pusto ili dobro zaklonjeno mjesto izvan naselja, poliju iznutra (i iz vani) motornim gorivom ili nekim razrjeivaem za boje/lakove i posve spale. Pozornim pregledom snimki nadzornih gradskih video kamera, policijskih i novinarskih video snimki skupina sudionika navijakih nereda, uz prepoznavanje poinitelja vandalskih akata (ak i ako su pritom bili maskirani) od strane dijela uhienih i privedenih sudionika nereda te uz svjedoenje izravnih oevidaca dogaaja, mo e se uspjeno identificirati poinitelje takvih pale i i inih vandalskih akata. _____________________________________________________
417
Mladenaka huliganska pale , obino poradi samodokazivanja, oblika izra avanja prosvjeda autoritetima, nametanja vodstva ili stjecanja ugleda unutar delinkventskih skupina mlade i (vlasnikovo vozilo je najee tek sluajno odabrana meta pale nog napada (v. Slika 6) osim ako se ne radi o prije spomenutom motivu osvete, tj. o njegovu sukobu s pojedinim pripadnicima ulinih/kvartovskih delinkventskih skupina mlade i).*
SLIKA 6: Dio pale nog kompleta jedne peterolane delinkventske skupina mlade i**
n
Nasilno izra avanje prosvjeda vlastima prilikom masovnih, politikim ili socijalnim pitanjima potaknutih, demonstracija mjestimice preraslih u nerede i napade na imovinu (vlasnikovo i ina okolna vozila, prizemni dijelovi graevina i ina pritom opo arena, porazbijana i otuena imovina su tek sluajno/prigodno odabrane mete napada poinitelja (v. Slika 7).
SLIKA 7: Primjer pale i vozila pri socijalnim neredima***

*
**
***
U sluaju krae vozila za potrebe zabave/nonog provoda skupine malodobnika, mo e se dogoditi da na naputenom vozilu podmetnu po ar nakon slijetanja s ceste ili nakon bijega oteenim vozilom s mjesta uzrokovanja prometne nesree. Detaljnije vidi primjerice: Putnam, C.T. i Kirkpatrick, J.T., May 2005. Znakovit je primjer pogibeljno opasnog pononog vandalskog pale nog pohoda trojice odgojno posve zaputenih malodobnika i dvojice mlaih punoljetnih osoba (s ve podebljim policijskim dosjeima), 3. rujna 2009. g., u Zagrebu. Oni su uz pomo cigaretnih upaljaa i posudice s benzinom za cigaretne upaljae, s gumenim rukavicama na rukama (!), prvo podmetnuli po ar u 2 kontejnera za smee, a potom je jedan od njih podmetnuo po ar na jednom osobnom automobilu u vozilima prepunoj podzemnoj gara i obli nje stambene zgrade. Dok se po ar s njega irio na susjedno vozilo, oni odlaze u podzemnu gara u druge zgrade, u malo daljoj ulici, i tamo podmeu po ar na jo 2 osobna automobila. Sve podmetnute po are su snimali kamerama svojih mobitela i potom pozivali svoje vrnjake da dou vidjeti kako gori pota i kako ima 6 mrtvih. Nakon toga su cijelo vrijeme iz prikrajka promatrali i komentirali dolazak i rad vatrogasaca i policije na mjestima pale i [14]. Socijalni neredi (najvei u zadnjih 25 godina), pale i i pljake, koji su potresali najmanje 8 siromanijih okruga Londona, tijekom 7.-9. kolovoza 2011., ubrzo su se prenijeli i na drugi najvei grad V. Britanije, Birmingham, a potom i na gradove Liverpool i Bristol [13], ___________________________________________________
418
U nastupu nekontroliranog bijesa vlasnika vozila ili lana njegove obitelji zbog estih kvarova i veih izdataka za popravak vozila (stare kante) ili kao jedna od posve sluajno odabranih/nazonih meta razbijakog iskaljivanja bijesa tijekom estoke obiteljske svae (vjerojatno u stanju bitno smanjene ubrojivosti poinitelja). Akt terorizma ili njemu sadr ajno vrlo blisko iskazivanje individualnog/ skupnog ekstremizma (zloin pale i vozila ili ine imovine poinjen iz ope mrnje ili netrpeljivosti prema svim osobama druge rase, nacije, narodnosti, vjeroispovijesti, politike pripadnosti, drutvenog statusa, drugaijeg spola ili drugaije spolne orijentacije). * Piroma(nij)ski poriv, zbog svojevrsnog psihikog u itka u promatranju, pa ak i u djelatnom sudjelovanju u gaenju, podmetnutog po ara. Pojavljuje se u relativno vrlo malog broja osoba iz skupine duevno zaostalih ili duevno poremeenih. Piromanske pale i vrlo rijeko pogaaju objekte kao to su osobni automobili.
4. Zakljuak
Pored taktike i tehnike istra ivanja uzroka, naina, uvjeta i okolnosti nastanka po ara na cestovnim vozilima, specifine traseologije po ara na vozilima, sastavnica uobiajenih i posebnih (dopunskih) tehnikih sustava konstrukcije i opreme cestovnih vozila i naina njihova normalnog (sigurnog) te mo ebitno po arno opasnog funkcioniranja , istraitelji uzroka po ara moraju jako dobro poznavati mogue vrste i tipina obilje ja tragova moguih sredstava za podmetanje po ara, kao i znaajke moguih motiva pale i, ako se istragom uzroka po ara utvrdi kako se radi o inu pale i. Zbog toga se kompleksne strune radnje utvrivanja uzroka takvih po ara mora preputati samo vjetacima ili strunim osobama koje su po svojoj temeljnoj profesiji i specijaliziranosti, tj. s forenzinog motrita, posve kompetentne za provjeru zadaa istra ivanja onih sastavnica moguih uzroka po ara koji su posve specifine (automobilske) strojarske, elektrotehnike i/ili elektronine naravi. Na taj nain, i tzv. operativni rad ostalih sudionika istrage (kriminalista), temeljen na pouzdanoj spoznaji o eventualnoj pale i kao nainu nastanka takvog po ara, mo e biti posve plodonosan u smislu tra enja i prikupljanja moguih indicija/dokaza koji ukazuju na neki od ovim radom navedenih motiva, na (iskoritenu) pogodnu priliku i na zlorabljeno stanovito sredstvo, odnosno na stanoviti modus operandi, neije zlonamjerne aktivnosti koja je rezultirala po arom na osobnom automobilu.
Literatura
[1] Cole, L.S. (2002). Investigation of Vehicle Fires, 4th Ed., San Anselmo: Lee S. Cole + Associates Inc. [2] Kulii, D. (2008). Indicije pale i zloporabom gorivih kapljevina. U: Vuini, J., Pavi, A., Mijovi, B. (urednici). Zbornik radova II. meunarodnog struno-znanstvenog skupa Zatita na radu i zatita zdravlja (24. 09. - 27. 09. 2008., Bjelolasica). Karlovac: Veleuilite u Karlovcu, str. 405-409
*
Ovoj kategoriji motiva bi se, vrlo vjerojatno, mogla pripisati cijela serija od ak 52 pale i osobnih vozila diljem Los Angelesa, izvedena samo tijekom tri dana novogodinjeg vikenda. Pale ni napadi su zapoeli u rano jutro, u petak (30. prosinca 2011.) i nastavljeni su tijekom sljedee tri noi (do 2. sijenja 2012.). Kako je veliki dio zapaljenih vozila bio parkiran u natkrivenim skupnim gara nim prostorima ili u pojedinim gara ama ispod stambenih zgrada, vee materijalne tete su nastale i na mnogim stambenim zgradama. Prosuuje se kako je ovom svojevrsnom pale nom olujom uzrokovana ukupna teta vea od 3 milijuna USD [6]. _____________________________________________________
419
[3] Kulii, D. (2003). Metodika istra ivanja po ara i eksplozija. Studijska skripta (rukopis), Zagreb: D. Kulii [4] Medi, G. (2010). Po ari na vozilima u cestovnom prometu (Zavrni struni rad). Karlovac: Veleuilite u Karlovcu [5] MUP RH (2012). Tabelirani elektronini izvodi iz statistikih podataka o po arima na osobnim automobilima, Zagreb: Odjel za analitiku i razvoj MUP-a RH (po specificiranoj zamolbi autora 11. svibnja 2012.) [6] Nagourney, A., Los Angeles Police Arrest Suspect in Car Arsons, New York Times, January 2, 2012 [7] NFPA 921 (2011). Motor Vehicle Fires. U: Guide for Fire and Explosion Investigations. Quincy (MA): National Fire Protection Association (NFPA). Str. 233-258 [8] Noon, R.K. (2001). Automotive Fires. U: Forensic Engineering Investigation. Boca Raton (FL): CRC Press, str. 354-364 [9] Paelat, R., Zori, Z. (2003). Istra ivanje uzroka po ara. Zagreb: Zavod za istra ivanje i razvoj sigurnosti (ZIRS d.d.), str. 163.-169 [10] Peruko, S., Belas, D. (2010). Uzroci po ara vozila, Policija i sigurnost, 19 (1), 107-114 [11] Peters, G.A., Peters, B.J. (2002). Automotive Vehicle Safety. London: Taylor & Francis [12] Putnam, C.T., Kirkpatrick, J.T., Juvenile Fire Setting: A Research Overview, U.S. Department of Justice (Office of Justice Programs, Office of Juvenile Justice and Delinquency Prevention), Juvenile Justice Bulletin, May 2005 [13] Somaiya, R., Burns, J.F., Rioting Widens in London on 3rd Night of Unrest, New York Times, August 8, 2011 [14] Z. A., Seminarski rad iz kolegija Po ari, eksplozije, terorizam, VP MUP-a RH, listopada 2010.
420
___________________________________________________
PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA VATROGASCA U JVP GRADA SAMOBORA

EVALUATION OF RESIDUAL RISK TO FIREFIGHTERS IN CITY OF SAMOBOR PUBLIC FIRE DEPARTMENT
Robert LECHPAMMER1, Damir BAI1, Mladen ITKOVI2 Visoka kola za sigurnost, Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, HRVATSKA, robert.lechpammer@fsb.hr 2Javna vatrogasna postrojba Grada Samobora, Stra nika 5, 10430 Samobor, HRVATSKA, jvp.grada.samobora@email.t-com.hr
1
Sa etak: Poslovi vatrogasca su izrazito slo eni jer su sadanjom regulativom vatrogasne postrojbe odgovorne za rjeavanje niza razliitih problema. Veliko podruje odgovornosti ukljuuje prevenciju zatite od po ara i eksplozija, gaenje po ara i spaavanje ljudi i imovine ugro enih po arom i eksplozijom, pru anje tehnike pomoi u nezgodama, opasnim situacijama, nesreama i ekolokim incidentima. Na radnom mjestu vatrogasac obavlja poslove s posebnim uvjetima rada. Na primjeru procjene preostalog rizika vatrogasca u Javnoj vatrogasnoj postrojbi grada Samobora po AUVA metodi, prikazana je kompleksnost poslova vatrogasca. Samo zdrav, sposoban i izvje ban vatrogasac mo e pomoi ili zatititi ugro enu osobu, imovinu ili okoli. Ako je ozlijeen ili onesposobljen, postaje jo jedna rtva kojoj je potrebna pomo. Kljune rijei: osposobljenost, rizik, vatrogasac Abstract: Firefighter operations are extremly complex because the current regulation provide that a firefighter is responsible for solving a variety of problems. A wide area of responsibility includes prevention in fire safety and explosion, fire extinguishing, rescuing persons and property endangered by fire and explosion, providing technical support in accidents, dangerous situations and environmental incidents. This is a job with special conditions of work. Evaluation of residual risk in the City of Samobor Public Fire Department by AUVA method shows the complexity of firefighting work. Only a healthy, capable and trained firefighter can help or protect endangered persons, property or environment. If they are injured or incapacitated, they become yet another victim in need of help. Keywords: competence, firefighter, risk
_____________________________________________________
421
1. Uvod
Vatrogasac obavlja poslove s posebnim uvjetima rada. Vatrogasne postrojbe odgovorne su za prevenciju zatite od po ara i eksplozija, du ne su gasiti po are, spaavati ugro ene osobe i imovinu u svim moguim raznovrsnim nezgodama, nesreama, vremenskim nepogodama, ekolokim incidentima i katastrofama. S obzirom na nepredvidivost opasnosti, tetnosti i napora u intervencijama, nametnuta je potreba odgovarajue osposobljenosti i izvje banosti svakog pojedinca u vatrogasnoj postrojbi.
2. Procjena preostalog rizika

Procjena preostalog rizika obavljena je po metodi AUVA (ime dolazi od skraenice njemakog naziva Ope ustanove za osiguranje od nesrea iz Bea, Allgemeine Unfallversicherungsanstalt) koja je razvila metodu za procjenu opasnosti u skladu s odredbama Zakona o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu (BGBI, Nr. 450/1994) kao i Pravilnika o dokumentu s obzirom na sigurnost i zatitu zdravlja (BGBI, Nr 155/1996.). Na radnom mjestu se za svaku utvrenu opasnost numeriki ili tekstualno procjenjuje vjerojatnost nastanka ozljede odnosno oboljenja i procijeni se razred rizika. Tablino je prikazana kompletna procjena. Zakljuci procjene slu e za procjenjivanje ukupnog rizika na radnom mjestu.
TABLICA 1: Izraun razine rizika nastanka ozljeda i bolesti
Te ina ozljede ili bolesti Vjerojatnost nastanka A B C D E
I. II. III. IV. V.
neznatna mala srednja velika vrlo velika
1 1 1 2 2
1 1 2 3 3
1 2 3 3 4
2 3 3 4 5
2 3 4 5 5
TABLICA 2: Klasifikacija vjerojatnosti nastanka ozljeda i bolesti

Vjerojatnost Opis
I. II. III. IV. V.
neznatna mala srednja velika vrlo velika
dogodit e se samo u iznimnim situacijama malo vjerojatno da e se dogoditi mo e se dogoditi za oekivati je da e se dogoditi skoro sigurno e se dogoditi
422
___________________________________________________
TABLICA 3: Klasifikacija te ine ozljeda i bolesti

Te ina ozljede Te ina bolesti
A B C D E
vrlo laka laka srednje teka teka
bez ikakvih posljedica posljedice koje bitno ne utjeu na radnu sposobnost, koje uzrokuju privremenu radnu nesposobnost posljedice koje mogu ograniiti radnu sposobnost trajne posljedice koje uzrokuju gubitak radne sposobnosti, koje dijelom ograniavaju ivotnu aktivnost, bolest progresivne prirode
vrlo teka, smrtna znaajno ograniena ivotna aktivnost, smrtna bolest
TABLICA 4: Procjena razine rizika

Razred rizika 1. 2. 3. 4. 5.
Rizik Objanjenje
zanemariv prihvatljiv mogu velik vrlo velik
radni uvjeti zadovoljavajui, nije potrebno poduzimati dodatne mjere radni uvjeti ne prekorauju propisane granice ili razine, potrebno je odr avati sustav i dugorono kontrolirati uvjete radni uvjeti mogu u nekih osoba uzrokovati smetnje, neophodno planirati i poduzeti mjere, kontrolirati zdravstveno stanje radni uvjeti mogu ugroziti zdravlje, potrebno je poduzeti mjere u kratkom roku i kontrolirati zdravstveno stanje radni uvjeti mogu ugroziti ivot, potrebno je zaustaviti proces, odmah poduzeti mjere i provesti kontrolu zdravstvenog stanja
Radno mjesto s posebnim uvjetima rada vatrogasca je zbog rukovanja i upravljanja strojevima i ureajima na mehanizirani pogon na kojima se ne mo e primijeniti zatita od mehanikih opasnosti prema l. 3 toka 1 Pravilnika [7], poslova vatrogasca prema l. 3 toka 14 Pravilnika [7] i poslova koji se izvode na visini prema l. 3 toka 17 Pravilnika [7].
TABLICA 5: Procjena razine rizika ozljeda vatrogasca
Vrsta opasnosti Vrsta ozljede Vjerojatnost Te ina Razina rizika
1. 2. 3. 4. 5.
Mehanike opasnosti Nagnjeenja, rane, prijelomi, viestruke ozljede Padovi i ruenja Elektrina struja Po ar i eksplozija Vrue i hladne tvari Nagnjeenja, iaenja, prijelomi, viestruke ozljede Udar elektrine struje Opekotine, ozljede Opekotine
III. III. I. III. III.
C-E D-E D-E C B-C
3-4 3-4 2 3 2-3
Zakljuci procjene uz odgovarajue toke u Tablici 5: Uz toku 1: Koritenje alata i motorne pile je znaajan potencijalni izvor ozljeda, zbog ega je potrebno primjenjivati pravila rada na siguran nain, potrebno je koristiti osobnu zatitnu opremu i kontrolirati zdravstveno stanje radnika prema l. 3 toka 1 PraHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
423
vilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada[7]. Pri intervencijama je mogu pad i uruavanje dijelova objekata, zbog ega je potrebno koritenje zatitne odjee, obue i kacige, struna osposobljenost i pravilna organizacija aktivnosti na mjestu intervencija. Ozljede su mogue i pri vje bama za odr avanje kondicije, to se prevenira adekvatnim planiranjem i provoenjem vje bi. Uz toku 2: Podovi radnih prostorija i prostora trebaju se redovito odr avati i istiti, trebaju biti prohodni i nezakreni odlo enim predmetima i stvarima koje ometaju nesmetan i siguran rad. Na mjestu intervencija treba se kretati uz povean oprez te koristiti odgovarajuu obuu. Zbog opasnosti od padova potrebno je koristiti sredstva za rad na visini te provoditi redovitu kontrolu zdravstvenog stanja radnika prema l. 3. toka 17. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada [7]. Uz toku 3: Pri intervencijama je prisutan rizik od udara elektrine struje, to se mo e prevenirati radom na siguran nain, strunom osposobljenou, pravilnom organizacijom aktivnosti na mjestu intervencija i koritenjem odgovarajue zatitne opreme. Uz toke 4 i 5: Pri intervencijama je prisutan rizik od eksplozija, po ara i vruih tvari to rezultira opekotinama i ozljedama. Mjere zatite zdravlja su rad na siguran nain, struna osposobljenost i pravilna organizacija aktivnosti na mjestu intervencija.
TABLICA 6: Procjena razine rizika bolesti vatrogasca
Bolest Vrsta opasnosti Profesionalna U svezi s radom Vjerojatnost Te ina Razina rizika
Praine Toksini pluni edem Otrovanje zaguljivcima Otrovanja Oteenja ko e Zarazne bolesti Ugrizi ivotinja i insekata II. II. II. III. III. II. D C-E C-D B-C C-E B-D 3 2-3 2-3 2-3 3-4 1-3
Kemijske tetnosti
8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
Bioloke tetnosti Buka Vibracije Zraenja Nepovoljni klimatski uvjeti
Dermatitis Upalne bolesti
II IV III
B B-C B-D C C C
1 3 2-3 3 3 3
Neodgovarajua rasvjeta Ozljede Fiziki napori Nefizioloki polo aj tijela Psihofizioloki napori Ostale opasnosti Bolesti sustava za kretanje Bolesti sustava za kretanje Psihosomatske bolesti
III III IV
Zakljuci procjene uz odgovarajue toke u Tablici 6:
424
___________________________________________________
Uz toku 7: Pri gaenju po ara je mogue djelovanje dimova i plinova izgaranja te drugih kemijskih tvari s kojima se u intervencijama dolazi u kontakt. Koritenje izolacijskog aparata, odgovarajue zatitne odjee i obue ovaj rizik mo e smanjiti na prihvatljivu mjeru[8,9]. Uz toku 8: Intervencije obuhvaaju aktivnosti u razliitim incidentima i prometnim nesreama te zbog toga omoguuju kontakt s ozlijeenima i njihovom krvlju te predstavljaju rizik obolijevanja od zaraznih bolesti, kao to su hepatitisi i AIDS. Cijepljenje, koritenje vatrogasne odjee, obue i rukavica te pa ljiv rad mogu smanjiti rizik od ovih bolesti. Pri intervencijama prisutna je opasnost od uboda insekata i ugriza zmija, opasnost od biljnih alergena te zoonoza, prvenstveno krpeljnog meningoencefalitisa. Propisuje se cijepljenje protiv meningoencefalitisa[10]. Takoer se preporuuje alergoloko ispitivanje preosjetljivosti na pelud. Zatita od uboda insekata i ugriza ivotinja obuhvaa i koritenje vatrogasne odjee i obue . Uz toku 11: Djelovanje toplinskog zraenja mo e se sprijeiti upotrebom zatitnog odijela i zatitne kacige sa vizirom. Uz toku 12: Izlo enost nepovoljnim atmosferskim uvjetima zahtijeva koritenje odgovarajue odjee i obue. Uz toku 13: Zbog slabe osvijetljenosti nou na mjestu intervencija mogue je ozljeivanje, to se mo e prevenirati koritenjem odgovarajuih rasvjetnih tijela. Uz toke 14 i 15: Pri intervencijama postoji potreba fizikog naprezanja i rada u prisilnim nefiziolokim polo ajima tijela. Pravilna organizacija aktivnosti na mjestu intervencije i redovite vje be za odr avanje fizike kondicije mogu smanjiti ovaj rizik. Uz toku 16: Zbog nepredvidivosti situacija, stresnih situacija i smjenskog rada postoji mogunost psihikih i organizacijski uvjetovanih napora i posljedino razvoj psihosomatskih smetnji. Zbog prisustva mnogih opasnosti, tetnosti i napora koji mogu ugroziti zdravlje, sloenosti radnih zadataka i visokih radnih zahtjeva, poslovi vatrogasca zahtijevaju redovito odr avanje psihike stabilnosti i tjelesne kondicije te provjeru zdravstvenog stanja prema l. 3 toka 14. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada [7].
3. Zakljuak
Procjenom preostalog rizika na konkretnom primjeru stekao se uvid u kompleksnost i slo enost poslova vatrogasca. Samo zdrav, sposoban i izvje ban vatrogasac mo e pomoi u odreenim situacijama ili zatititi ugro enu osobu, imovinu ili okoli. Ako je ozlijeen ili onesposobljen postaje jo jedna rtva kojoj je potrebna pomo. Literatura
[1] Zakon o zatiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09) [2] Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN br. 48/96, 114/02, 126/03) [3] Pravilnik o ispitivanju radnog okolia te strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (NN br. 114/02) [4] Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN br. 21/08) [5] Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN br. 97/09) [6] Pravilnik o listi strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (NN br. 47/02) [7] Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/84) [8] Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izlo enosti kemijskim tvarima na radu (NN br. 155/08) [9] Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN br. 39/06) [10] Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (NN br. 79/07, 113/08) _____________________________________________________
425
426
___________________________________________________
THE RISKS ASSOCIATED WITH EXPOSURE NOISE IN FIRE AND RESCUE CORPS IN SLOVAK REPUBLIC
RIZICI POVEZANI S IZLO ENOU BUCI KOD VATROGASNIH ODREDA I ODREDA ZA SPAAVANJE U REPUBLICI SLOVAKOJ
Eva MRAKOV
Technical University in Zvolen, Faculty of Wood Sciences and Technology, Department of Fire Protection, SLOVAKIA mrackova@tuzvo.sk
Abstract: The Paper is focused on measuring of noise at the regional directorate of Fire and Rescue Department in Zvolen. The main objective is to determine whether it is exceeded the limit value of noise exposure at selected fire rescue trucks inside the cabin when the engine and siren are switched on, as well as outdoor environment. Method, such as the paper was worked-out is simple, once performed in accordance with the procedures consulted and approved by the professional consultant of work. Measured results are evaluated according to applicable regulations and standards, graphically processed and compared with each other. In conclusion are proposed effectives labor means of hearing protection. Keywords: exposure to noise, risk, safety, employees Sa etak: Rad je fokusiran na mjerenje buke u regionalnoj upravi Odjela za vatrogastvo i spaavanje u Zvolenu. Glavni cilj je utvrditi je li prekoraena granina vrijednost buke na odabranim vatrogasnim vozilima za spaavanje unutar kabine dok su motor i sirene ukljuene, kao i s obzirom na vanjski okoli. Metoda je, poput rada jednostavna, jednom provedena u skladu s procedurama koje su savjetovali i odobrili strunog savjetnici. Izmjereni rezultati procijenjeni su prema va eim propisima i standardima, grafiki obraeni i usporeeni jedni s drugima. U zakljuku se predla u uinkovite mjere za zatitu sluha. Kljune rijei: izlo enosti buci, rizik, sigurnost, zaposlenici
_____________________________________________________
427
1. Introduction
In Slovakia the noise is from the aspect of a risk factor most frequently occurring workplace. Documentation of the risk work deals about that the more than 87,000 employees work in the risk of noise. If we compare it with the total number 170,000 employees working in risk employments, it means that nearly every second human is employed in risk sectors in excessive noise. The above alarming numbers, as well as the many tens of years, new technical disorders of origin are granted every year (the fifth the most common confirmed illness of profession is occupational hearing loss), are sufficient arguments to this problem, we take due attention. The hearing loss rise after prolonged exposure of noise at work over 80 dB. That`s why employers are according to the legislation and regulations obligated to assess and evaluate the risks associated with exposure of noise. The level of noise exposure for employees is determined by assessing workflow with processing of information about the sound equipment used by the manufacturers, therefore data obtained measurements. The level of noise of firefighters is a cause an increased risk of hearing loss. With using acoustic protection device can prevent noise-induced hearing loss. However, the knowledge is really small and it is about how firefighters perceive hearing loss influence of noise and what is their attitude towards the use of hearing protection devices. In fire intervention is necessary to account because of obtain high quality data such as control of fire vehicles using sirens, running water pumps, saws and other devices for intervention, also shouting, they use to communicate with citizens and the firefighters. Firefighters respect importance of preserving hearing and benefit from hearing the conversation, which includes each year exercise and the identification of several problems that may be included in a tactical exercise. This work is focuses on the impact of noise on firefighters in their workplace.
2. Technical requirements
2.1. The noise
The noise is able to excite even the hardest steel. For this reason, a new term was introduced to the technical terminology material fatigue due to noise. That is why the selection of suitable material is also considering the impact of noise. Aerodynamic smash can cause damage to windows and cracking plaster, but the worst is when the slightest noise damages and also the most complex device to his income the human hearing. The most important risk factor after smoking is noise - according to statistics in the SRN 2000 people die annually influence of to noise. Continuously acting sound level of 65 db increase the likelihood of heart attack by 20%, 55 dB is the level which we consider a noisy sound [1].
2.2. The assessment workplace of noise
The assessment workplace of noise in the Evaluation of noise and work environment is governed by rules:
428
___________________________________________________
Directive of Slovak republic and Council 2002/49/ES from 25 June about the assessment and management of noise in environment. Government regulation of Slovak republic no. 115/2006 about the minimum health and safety requirements to protect workers from risks related with exposure of noise. Government regulation of Slovak republic no. 555/2006 which amends Government regulation of Slovak Republic no. 115/2006 of the minimum health and safety requirements to protect workers from the risks related with exposure of noise. Edict of the Ministry of Health of the SR no. 549/2007 of laying down details of permissible values of noise, infrasound and vibration requirements and the objectification of noise, infrasound and vibration in the environment. Edict of the Ministry of Health of the SR no. 448/2007 about the details of the factors of work and working environment in relation to the categorization of work in terms of health risks and the particulars of the proposal for Occupational categories of factors determines the details of work and working environment according to occupational categories. The objective of the work was to measure the noise of fire station in Zvolen, which was made multifunctional sound level meter VOLTCRAFT MS4 IN1, the car fire rescue services. It is about the Mercedes Benz Atego, CAS 30 - Iveco Trakker, CAS 32 - Tatra 148 and Tatra Trucks 816. Furthermore, measurement of air-conditioning equipment compressor for performance cylinders and compressor for filling the air to the car. The task was to determine whether firefighters are exposed to noise above the permitted threshold limit values for exposure LAEX, 8h, L = 87 dB, according Government regulation of Slovak republic no. 115/2006. Because that it was the first screening measurements, it was not followed the methodology of ISO 5128 and Directive 70/157 EHS under EHK OSN R9. The procedure was such that the first to measure the noise exposure limits in the first car inside the cab when engine is running, and then turned on and the siren. Furthermore, a similar procedure in the external environment - the measurement of the engine is running and using the siren. They also measured the noise of the pump, which is located in the back of a car radio station. The measurement was made on another fire on the technique similarly. However, if the recorded sound is fixed, the measured value is recorded only one. If noise levels fluctuate more than 5 dB, 10 measurements were carried out, reported in a given period of time (30 s). Background noise. Was also recorded. The background noise is noise or other impacts registered measuring device even if the noise source which has to be assessed on the basis of measurement, does not present. When measuring the noise consideration under source acts except the noise consideration under source Lsource, Lpoz the background noise, which constitute together totalized level L S [2]. When measuring the noise consideration under source acts except the noise consideration under source Lsource Lpoz the background noise, which constitute together totalized level LS.
_____________________________________________________
429
FIGURE 1: Figure of examples measurements of noise exposure in fire cars
Furthermore, the equivalent sound level A is calculated, which is defined by the relationship
LAeq 1 t2 p 2 (t )dt t1 A = 10 log T dB 2 p 0 (1)
where: pA(t) - the time function of the instantaneous sound pressure weighted weighting function A (Pa), T - the duration of integration, T = t2 t1, t - the time of observation, resp. subtracting the value, po - reference sound pressure, po = 2. 10 - 5 Pa. In the case of activity steady state Li during the interval Ti maybe Leq you can set the relationship (2)
1 n Leq = 10 log T i 100 ,1 Li n dB T =1 (2)
where: Li - steady noise (dB), Ti - time intervals (t), T - sum of all Ti To determine the noise exposure of employees during the 8 hours of working time normalized noise exposure is used there. It is level determined by the level of equivalent. And sound calculation of nominal 8-hour working day according to the relation (3).
430
___________________________________________________
T LAEX ,8 H = LAeq ,T + 10 log Tn
(3)
where: LAeq,T - equivalent level of A sound T - duration of the equivalent sound level A during the work shift, Tn - nominal duration of the the work shift 8 hours. For each level because of additive noise it is possible to use arithmetic average. For these measurements we use the average energy.
Li = 10 log 100 ,1 L = 10 log (100 ,1 84 ,9 + 100 ,1 87 ,3 )
i =1 n
(4)
2.3. Maximum allowable noise
The method of assessment of noise and maximum values defining the parameters of noise at work regulations provide for the protection of health or noise. the technical standards especially for the current audible sound, infrasound, ultrasound, high frequency noise and low frequency sound. At present in accordance with the European Parliament and Council 2003/10/ES into our legislation are introduced three terms: a) limit values for noise exposure L AEX,8h,L = 87 dB a LCPk = 140 dB b) upper exposure action values of noise L AEX,8h,L = 85 dB a LCPk = 137 dB c) lower exposure action values of noise L AEX,8h,L = 80 dB a LCPk = 135 dB Noise exposure action values are the values of noise at work, above which they no longer need to implement measures to reduce noise. Resolution of action to lower levels of exposure action values and the upper action values are connected with different rights and obligations of employees and employers to protect workers health. The exposure limit of the of noise is value of the noise that can not be an employee exceeded under any circumstances, even with the use of hearing protectors.
3. The measurement results were as follows

3.1. Measurement - Mercedes Benz Atego
We got in our measurements for automobile Mercedes Benz Atego, the following information:
TABLE 1: Table sources of of noise measured on Mercedes Benz Atego
Sources of the noise Exposure limit values L (dB)
The external engine noise Engine noise in cabin Borne noise in the cabin The background noise Pump noise Noise from radio
84,9 72,1 87,9 75,4 87,3 92,3
FIGURE 2: Figure of conduct of noise measurement on Mercedes Benz Atego
_____________________________________________________
431
The external siren noise is calculated based on average energy, because this noise had the difference of values measured noise levels greater than 5 dB. In this case, the measured values we obtain by 10 record noise levels at intervals of 30 seconds, from which then we obtain the energy a mean level of the noise source. The recorded data is shown in Table 2.
TABLE 2: Outside siren noise
Measurement 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
L (dB)
115,4
116,1
111,1
108,9
113,8
109,2
102,2
114,7
107,6
113,8
TABLE 3: Energetic average of according to the formula (4)

Energetic average for outside siren noise Energetic average for outside engine and pump noise Energetic average for engine and siren in cabin noise Li = 122,77 dB Li = 89,27 dB Li = 88 dB
Equivalent sound level A and in the external environment: The expected duration of a single intervention can range from several minutes to several days. Considering that a house fire optimal intervention takes 1 hour and hits per day are few, we statistically determine that the time for action will be 1 day 3 hours. The calculation of according to the formula (2) L A,eq,3h = 89,27 Db. Equivalent sound level A and in the cabin: The maximum time range, from the fire station to the farthest point is about 20 minutes. During the day are possible some trips Taking into account that, firefighters will be exposed therefore in the cabin during the day about 1 hour noise from the sirens and car engine in the cab. Therefore, when calculating the equivalent sound level A and time T = 1 h according to the formula (2) L A,eq,1h = 88,00 dB. The sum of outside noise and noise in the cabin for 24 hours working time with time for rest - for the calculation the required residence time in the cabin, the intervention time staying at fire station and the time allotted for rest. Period of stay at fire station lasts 17 hours with noise levels around 60 dB, from which is deducted the time when firefighters are on the trip, rest lasts for 8 hours with a noise level 40 dB. Calculation according to formula (2) LA,eq,24h = 81,22 dB. Normalized noise exposure We take into account that firefighters are exposed to noise for about 1 hour in the cabin of the car until they get to the place of action and about 3 hours for intervention in the external environment. However, ordinary people at work are usually exposed to noise for 8 hours. Therefore, normalized noise exposure calculate time that firefighters are exposed for 8 hours, even if their work shift is 24 hours., during which they are exposed to noise as well as his exposure to the rest, which is much lower. Then according to the formula (3) LAEX, 8h = 85.99 dB.
3.2. Measurement- CAS 30 Iveco Trakker
We obtain to measure the noise exposure for Iveco Trakker, the following data: = 85.99 dB.
432
___________________________________________________
TABLE 4: Sources of noise measured for 30 Iveco Trakker

The external engine noise Engine noise in cabin Borne noise in the cabin The background noise Pump noise Noise from radio
88,2 100,7 77,6 77,8 75,4 93,6
FIGURE 3: The course of the measurement noise on CAS 30 Iveco Trakker
TABLE 5: Siren noise in cabin Iveco Trakker

Measurement L (dB)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
78,9
77,4
71,8
76,1
80,1
84,5
77,3
79,5
74,7
70,2
Energetic average Li = 88,78 dB (4)

TABLE 6: Energetic verage calculated according to formula (4)
Energetic average for the outside noise a motor and pump Energetic average for the engine noise and sirens in the cabin Equivalent sound level A and in the external environment Again, we assume the duration of action about three hours in one day. Equivalent sound level A in the cabin The duration of the driving range on the fire ground T = 1 hour The sum of outside noise and noise in the cabin for the 24 hours working time with time for rest - rest time and stay at the station and the noise level is the same as before Normalized noise exposure Li = 88,42 dB Li = 89,09 dB LA,eq,3h = 88,42 dB LA,eq,1h = 89,09 dB LA,eq,24h = 80,83 dB LAEX,8h = 85,6 dB
3.3. Measurement - Cas 32 Tatra 148

TABLE 7: Measured noise for Tatra 148
The outside engine noise The outside siren noise Outside horn noise Engine noise in cabin Siren noise in cabin Horn noise in the cabin
94,3 106,4 126,9 78,5 91,1 95,5
_____________________________________________________
433

Energetic average for the engine noise and siren in the cabin Equivalent sound level A and in the external environment Equivalent sound level A in the cabin The sum of outside noise and noise in the cabin for a 24 hour working time Normalized noise exposure Li = 91,33 dB LA,eq,3h = 94,3 dB LA,eq,1h = 91,33 dB LAEX,24h 85,95 dB LAEX,8h = 90,72 dB
3. 4. Measurement Trucks Tatra 816

TABLE 9: Measured noise for the Trucks Tatra 816
Sources of the noise The outside engine noise The outside siren noise Engine noise in cabin Siren noise in cabin
Exposure limit values L(dB)
84,1 108,2 76,6 93,5

Energetic average for the engine noise and siren in the cabin Equivalent sound level A and in the external environment Equivalent sound level A in the cabin The sum of outside noise and noise in the cabin for a 24 hour working time Normalized noise exposure Li = 93,58 dB LA,eq,3h = 84,1 dB LA,eq,1h = 93,58 dB LA,eq,24h = 81,06 dB LAEX,8h = 85,83 dB
3.5. Measurement- Compressors

TABLE 11: Measured noise for the compressors
The compressor to fulfill cylinders Noise at start Noise at idling The noise in venting air 105,9 dB 86,5 dB 101,3 dB
Air compressor for committing to cars
Compressor noise
102,4 dB
3.6. Measurement- motor chainsaw

TABLE 12: Measured noise for motor chainsaws
The compressor to fulfill cylinders Noise at idling Noise at work 80,3 dB 103,8 dB
434
___________________________________________________
4. Evaluation of results
The measurements indicate that employees are Fire and Rescue Service exposed to noise during the 8-hour working time, and using the car, which is the measurement. Signaling of the trip to action, the road to intervention, intervention, and stay on the way back and the noise level at fire stations are audible noise.
FIGURE 4: The resulting values measured for the all cars
The risk assessment clearly showed excess of the lower and upper exposure action values of noise, so the employer is obliged to give available to employees hearing protection and ensure that the employee received adequate information and practical training related to potential risks arising from the use of hearing protectors at work.
FIGURE 5: Peltor Optime I with the possibility of hearing protection provided in the table
5. Conclusion
From this gross indicative measurement clearly shows that the firefighter exposure limit values are exceeded noise occupational. The hearing protection cannot use in this work due to the character. Firefighter uses a fire helmet, must be ready to deploy at any breathing apparatus. He is in conjunction with the commander of interference with a radio in action. Hearing is important indicator of what is happening in a burning building. Modern vehicles and equipment associated with them - soundproofed compressors, saws, hydraulic and water pumps are the only way to reduce the load noise. Acknowledgement: The authors wish to thank the financial support of the grant Project No.VEGA1/0345/12.
_____________________________________________________
435
References
[1] Nmec, J., Ransdorf, J., ndrle, M.: Hluk a jeho sni ovn v technick praxi, STNL Nakladatelstv technick literatury, Praha, 1970, 340 s. [2] Beranek, L.: Sni ovn hluku, Sttn nakladatelstv technick literatury, Praha, 1965, 744 s.
436
___________________________________________________
ANALIZA ZATITNIH PARAMETARA MULTIFUNKCIJSKE ODJEE ZA SPAAVANJE I GAENJE PO ARA

PROTECTIVE PARAMETERS ANALYSIS OF MULTIFUNCTIONAL CLOTHING FOR FIREFIGHTING AND RESCUE
Aleksandar REGENT
Veleuilite u Rijeci, Vukovarska 58, 51000 Rijeka, HRVATSKA aregent@veleri.hr
Sa etak: Tehniki odbori ISO i CEN razvili su u proteklih nekoliko godina norme (ISO i EN) kojima se specificiraju minimalni zatitni parametri za odjeu namijenjenu razliitim aktivnostima pri gaenju strukturnih i po ara otvorenog prostora, spaavanju i pretra ivanju pri incidentima u gradovima (USAR), dok BSI ak ima normu za odjeu namijenjenu suzbijanju nasilja u gradovima. Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na takvu odjeu odnose se na razinu zatite od razliitih vrsta toplinskih utjecaja izvana, diljivost odjee, te na mehaniku vrstou materijala. Izbor, uporaba, njega i odr avanje takve odjee opisani su u zasebnim tehnikim dokumentima. Budui da su zahtjevi normi slini, ali nisu jednaki, u slu bama koje se bave gaenjem poara i spaavanjem postavlja se pitanje da li je nu no da se za svaku od ovih vrsta intervencije predvidi zasebna zatitna odjea. Koritenje nekoliko razliitih vrsta zatitne odjee donijelo bi ne samo dodatne trokove nabave, ve i dosad nepoznate komplikacije glede pohrane odjee, transporta i presvlaenja na mjestu incidenta itd. Organizacija JOIFF predlo ila je specifikaciju multifunkcijske odjee za spaavanje i gaenje po ara, namijenjenu za sve aktivnosti osim gaenja po ara u zgradama. U radu se uz analizu i procjenu rizika pri aktivnostima gaenja po ara i spaavanja daje kritika usporedba zahtjeva specifikacije JOIFF sa zahtjevima relevantnih ISO, EN, BS i HRN normi. Kljune rijei: gaenje po ara, spaavanje, multifunkcijska odjea, procjena rizika, norme Abstract: During past several years Technical Committees of ISO and CEN developed standards (ISO and EN) specifying minimum protective performance of clothing intended for use at various activities such as fighting structural and wildland fires, urban search and rescue (USAR), while BSI has a standard for clothing intended for use during suppression of urban violence. Main characteristics required from such clothing are related to the protection level against various kinds of external heat, breathability of clothing and mechanical properties of materials. Selection, use, care and mainte_____________________________________________________
437
nance of such clothing are described in separate technical documents. As the requirements of the standards are similar, but not identical, a question has been opened within fire and rescue services whether it is necessary to provide different type of protective clothing for each kind of intervention. Operational use of several different types of protective clothing would entail not only additional purchasing costs, but also currently unknown complications such as storage, transport and donning/doffing of such clothing at the incident site etc. Organization JOIFF has developed a specification for multifunctional fire and rescue protective clothing useable for all activities apart from structural fires. In the paper, the analysis and assessment of risk in various activities of firefighting and rescue is presented, as well as critical comparison of the performance requirements of JOIFF specification with those of relevant ISO, EN, BS and HRN standards. Keywords: firefighting, rescue, multifunctional clothing, risk assessment, standards
1. Uvod
Vatrogasci i pripadnici drugih slu bi kojima je zadatak zatita i spaavanje (ZiS) u incidentnim situacijama svoj osnovni posao obavljaju u opasnim i esto nepredvidivim situacijama, te po definiciji idu prema opasnostima u trenutku kada svi drugi bje e od njih. Opasnosti kojima su izlo eni su plamen i toplina po ara, ruenje zgrada koje mogu izgubiti stabilnost pod utjecajem po ara, potresa i sl., rad na visini ili u ogranienim prostorima, smrskani automobili, avioni ili vagoni, razliite kemikalije i bioloki agensi, tjelesne tekuine unesreenih osoba itd. Sve se to dogaa u uvjetima koji su psihiki stresni, a od osoba koje interveniraju redovito zahtijevaju visoku koncentraciju, intenzivan rad i tjelesni napor popraen sna nim razvojem metabolike topline. Posljedice povienja tjelesne temperature iznad 38,5-39oC na ovjeka dobro su poznate i oituju se u smanjenoj moi rasuivanja, usporenom donoenju uestalo pogrenih odluka, znatno poveanom optereenju kardiovaskularnog i respiratornog sustava itd. No pripadnik intervencijske slu be je radnik, a svakom je radniku njegov poslodavac du an osigurati maksimalnu realno moguu zatitu pri radu. I on ima pravo kui doi zdrav i zdrav doekati mirovinu. Bitan dio sigurnosti na radu za takve radnike nesporno predstavljaju dobro osmiljene radne procedure (standardni operativni postupci), redovito teoretsko i praktino uvje bavanje tih postupaka u to realistinijim uvjetima i okru enju, kvalitetna oprema, ureaji i instrumenti, upoznavanje okolia u kojima e se intervencije vjerojatno dogaati itd. Ipak, bez dobre i prikladne osobne zatitne opreme (OZO) nije mogue zamisliti njihov siguran rad. Od sve OZO, vjerojatno je najva nija zatitna odjea (ZO), koja pokriva nekih 90% povrine tijela ovjeka (sve osim glave, aka i stopala). U suvremenom civiliziranom drutvu, vatrogasci su, uz policiju i hitnu medicinsku slu bu, jedina organizirana snaga koju je na svaki incident mogue gotovo trenutno uputiti. Vrijeme izlaska profesionalnih vatrogasaca standardno je unutar 1 minute po zaprimljenom pozivu, a dobrovoljnih u pravilu ne du e od 10-15 minuta. Iako to iz njihovog tradicionalnog naziva vatrogasci nije uoljivo, u veim se gradovima ve vie od 50% izlazaka odnosi na tehnike intervencije i to s tendencijom rasta, a manji dio na po arne intervencije. Za po arne intervencije u urbanim sredinama, vatrogasci nose vieslojna intervencijska odijela. Pri izlasku na po ar raslinja na otvorenom prostoru, nosi se jednoslojni vatrootporni (VO)
438
___________________________________________________
kombinezon ili VO jakna + hlae. Pitanje koje se postavlja u struci je: kakvu odjeu odjenuti za nepo arne tehnike intervencije, koje mogu ii od spaavanja bolesnih ili unesreenih ljudi iz sredine u koju hitna medicinska pomo ne mo e sigurno pristupiti, preko intervencija nakon potresa ili drugih prirodnih nepogoda/katastrofa, osiguranja objekata/dogaaja uz policiju, teroristikih djelovanja, suburbanih po ara otvorenog prostora itd., imajui u vidu da se potreba za izvjesnom razinom zatite od topline i/ili vatre mo e uvijek neplanirano pojaviti. Pri svim ovim izlascima intervencijsko osoblje izlo eno je visokoj razini fiziolokog napora, pa bi uz optimalnu zatitu od niza opasnosti, odjea morala pru iti izvrsno odvoenje metabolike tjelesne topline. Nadalje, je li uope mogue za svaki od radnih zadataka imati zasebno odijelo? Uz veliki troak nabave i pohrane, pitanje je kako bi se i gdje osoblje presvlailo, tko bi prevozio nekoliko razliitih vrsta odjea, da li bi zbog toga intervencija kasnila? Oito je da postoji potreba za odjeom koja bi se mogla nazvati multifunkcijskom, koja bi u sebi na neki nain pomirila zahtjeve za dovoljnim stupnjem zatite od najeih opasnosti s izvrsnom udobnou i diljivou.
2. Zahtjevi propisa
U skladu sa Zakonom o zatiti na radu (ZNR) [1] i Pravilnikom o uporabi osobnih zatitnih sredstava [2], poslodavac je du an, dr ei se prioriteta i naela zatite, redom: n procijeniti opasnosti i tetnosti te rizike koji iz njih proistjeu; n eliminirati/umanjiti opasnosti na izvoru (u ZiS to nije mogue); n eliminirati/umanjiti rizike in enjerskim (kolektivnim) mjerama (u ZiS je to uinkovito planiranje i zapovijedanje); n eliminirati/umanjiti rizike administrativnim mjerama (u ZiS je to uinkovito i relevantno uvje bavanje); n odabrati prikladnu OZO prema procjeni realnih preostalih rizika. Izbor prikladne OZO morao bi se temeljiti na primjeni odgovarajuih tehnikih normi (HRN, EN, ISO), naravno, ako takve postoje. injenica je da europskih normi za OZO, specifinih za pojedino podruje djelatnosti, radno mjesto i opasnost(i) ima sve vie, a jer je Hrvatski zavod za norme (HZN) punopravni lan CEN-a, te norme istodobno postaju i HRN. Tako npr. za kacige/titnike za zatitu glave, uglavnom od mehanikih opasnosti, postoji ak 18 razliitih HRN EN [3], pa bi se mogao stei dojam da su se norme poele izmiljati. Ipak, poslodavac u odreenoj djelatnosti vrlo teko u praksi mo e sebi dozvoliti da ne primijeni neku od HRN, ako ona postoji i ako nosi naziv koji odgovara toj djelatnosti (npr. vatrogastvo ili planinarenje). Bez obzira na procjenu rizika koju je sam napravio, u sluaju bilo kakve nezgode vrlo e se teko pred javnou ili na sudu obraniti od optu bi da je primijenio neprikladnu OZO ako odlui da svoje radnike opremi s OZO izraenom po nekoj drugoj nespecifinoj normi. S druge strane, koritenje OZO certificirane prema harmoniziranim EN za poslodavca je veliki benefit, jer znai presumpciju ispunjavanja bitnih zahtjeva Direktiva [4, 5] za zatitom ivota i zdravlja zaposlenika, te ga praktiki ispriava od odgovornosti. Ako pojedina specifina HRN EN ima samo jednu razinu performansi, razumno je zakljuiti da izrada procjene rizika postaje samo formalnost za poslodavca. ak ako u normi i postoje 2 ili 3 razine rizika, jednostavnim odabirom vie razine performansi, problem se lako i elegantno rjeava. Izvrstan primjer toga su vatrogasna intervencijska odijela prema EN 469:2005 koja predvia 2 razine performansi, ali u praksi nitko ne odabire ni u razinu pa je proizvoai stoga niti ne proizvode. DruHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
439
gi primjer je zatita prstiju nogu vrstom kapicom, gdje se obua prema EN 20246 praktiki ne koristi, ve se skoro svaki poslodavac odluuje za viu razinu zatite prema EN 20345. Daljnje pitanje koje se mo e postaviti, posebno ako poslodavac nema dodatnih zahtjeva iznad norme je: tko je tu zapravo napravio procjenu rizika na radnome mjestu. Odgovor na to pitanje je vrlo jednostavan i glasi: nadle ni tehniki odbor CEN/TC koji je tu normu razvio. Kako lanovi toga odbora nemaju ba nikakav uvid u procjenu rizika na odreenom radnom mjestu za koje je takva OZO odabrana, mo e se zakljuiti da su time dovedeni u pitanje i sam cilj i svrha postojanja europskih direktiva o ZNR i EN, te da su tehniki odbori CEN-a na sebe preuzeli ulogu slu be ZNR poslodavca, a EN faktiki postale obvezne za primjenu.
3. Zahtjevi normi
Ako se pretpostavi da za odreene rizike/radno mjesto postoji EN za ije postojanje poslodavac zna, koju akceptira i eli je primijeniti prilikom nabavke OZO, mo e se postaviti pitanje: koliko je poslodavac upoznat s detaljima te norme, s nainom testiranja pojedinih osobina OZO i s meusobnom vezom izmeu performansi tra enih normom i opasnosti/rizika na odreenom radnom mjestu. Budui da ispod zahtjeva norme ne bi smio ii, a standardnih proizvoda OZO koji ne ispunjavaju barem minimalne zahtjeve na tr itu i onako nema, preostaje mu mogunost da po potrebi samo doda neke zahtjeve i povisi performanse. Imajui u vidu da se u veem broju EN izriito navodi da parametri koji se testiraju ne imitiraju uvjete na radnom mjestu, nejasno je na koji bi nain poslodavac mogao smisleno i realistiki povisiti parametre neke EN u svojoj specifikaciji. Iz vlastitog iskustva, autor smatra da je to praktiki nemogue, osim ako se korisnik osloni na savjet proizvoaa OZO, koji e ga vjerojatno pokuati navesti na to da specificira neke posebne osobine upravo njegovog proizvoda. U situaciji kada specifina norma ne postoji, u praksi se kao baza za osnovne zahtjeve redovito odabire norma koja opisuje neku slinu i blisku OZO, to se po potrebi nadopunjuje pojedinim zahtjevima iz neke druge norme. Ovaj princip je naelno ispravan, uz uvjet da poslodavac detaljno poznaje norme na koje se poziva i njihovu relevantnost u odnosu na stvarne uvjete radnoga mjesta. Ipak, time se u pravilu znatno su ava krug moguih proizvoaa/dobavljaa, pa nije rijedak sluaj da tra enu OZO ima samo jedan, oito unaprijed odabrani proizvoa.
4. Je li multifunkcijska ZO mogua?
Ve je iz samog naziva ove odjee jasno da se od multifunkcijske ZO tra i gotovo nemogue, odnosno da je nizu zahtjeva za esto oprenim performansama mogue udovoljiti samo djelomino. U relativno e hladnom okoliu, mo da do cca 10oC, intervencijsko vatrogasno odijelo u skladu s EN 469 [6] pru iti vie nego dovoljnu razinu zatite od svih objektivno moguih eih opasnosti, a njegova e zatita od vanjske topline tada prikladno poslu iti kao toplinska izolacija od vanjske hladnoe. U vrlo toplom okoliu, mo da negdje iznad 25-28oC, posebno ako je prisutna i znaajna razina insolacije ili ako je relativna vlaga zraka visoka, ugraena toplinska izolacija odijela po EN 469 izazvati e intenzivno znojenje i brzi porast tjelesne temperature, to e ovjeka ve nakon nekih pola sata rada dovesti u nepodnoljive uvjete [16]. Situacija se mo e slikovito opisati kao
440
___________________________________________________
obavljanje tekog fizikog rada ljeti u zakopanom skijakom skafanderu. U tom bi okoliu jednoslojna odjea prema EN 15614 [7] bila mnogo prikladnija, no u hladnome e okoliu razina njene toplinske zatite od vanjska hladnoe biti posve nedovoljna. Meutim, odsutnost vodonepropusne/ diljive membrane u njoj znai da e pri svakoj kii ili prskanju promoiti, a zatite od kemikalija, mikrobiolokih agensa i prskajue vode jednostavno nema. Prije nekih 8 godina ISO je zapoeo rad na normi za USAR, Urban Search and Rescue odjeu [8], koja je trebala specificirati zatitnu odjeu prikladnu za traganje i spaavanje u gradovima te za RTA, Road Traffic Accidents. Bitne znaajke takve odjee bile su [9]: n prilagoenost za akcidente koji tra e prisutnost vie razliitih agencija/organizacija; n lako razlikovanje ovakvog kompleta odjee od odijela za gaenje po ara struktura i po ara raslinja; n kroj s maksimalnom udobnou i prilagodljivou za sve oblike tijela; n poveane dimenzije odjee zbog udobnog pristajanja preko ispravne veliine stationwear odjee, da se dobije sloboda pokreta i mogunost dodavanja slojeva u zimskim uvjetima rada; n kombinacija materijala za optimalne performanse, uz minimalnu moguu te inu, tj. za minimiziranje toplinskog stresa uz potrebnu razinu zatite; n potpuna diljivost svih slojeva, podstava koja odvodi tjelesnu vlagu i posebni otvori ispod pazuha koji reduciraju nakupljanje metabolike topline (moisture management); n kompatibilnost sa irokim spektrom uobiajene vatrogasne opreme, dobra uoljivost (HiVis); n mogunost dodavanja/ugradnje penjakog pojasa; n mogunost uporabe s pojasom za spaavanje u vodi ili izolacijskim dinim aparatom; n izvjesna razina zatite od uobiajenih kemikalija. Iz autoru nepoznatih razloga, rad ISO na projektu USAR odjee je obustavljen. Potrebu za multifunkcijskom odjeom u meuvremenu je prepoznala udruga JOIFF (International Organization for Industrial Hazard Management), te je godine 2009. objavila JOIFF specifikaciju [10]. U Tablici 1 dana je usporedba bitnih zahtjeva specifikacije JOIFF, odjee za gaenje po ara raslinja, odjee za zatitu radnika od topline i vatre (najni e razine, A B1 C1) i odjee za specijalnu policiju U.K.S obzirom na razliite uvjete primjene, svaka od njih ima svoje specifine zahtjeve, no poznavanje i usporedba njihovih zahtjeva mo e pomoi korisnicima pri izboru i definiranju zahtjeva koje e unijeti u vlastitu specifikaciju izraenu na temelju individualne procjene rizika.
_____________________________________________________
441
TABLICA 1: Usporedba bitnih zahtjeva normi za potencijalno multifunkcijsku ZO

JOIFF specifikacija [10]
(Redni br. iz JOIFF) EN 15614:2007 [7] EN ISO 11612:2008 [11] BS 7971-10:2004 [12]
1.2. Opseg, vodna barijera Nema zahtjeva, osim ako procjena rizika poka e da je potrebna. 2.1.2.2. Openito, preklop Najmanje 30 cm za dvodijelnu odjeu po cijelom opsegu ako nema spoja. 2.2.1. Materijal odjee Mora biti inherentno VO (IVO). 3.1.1. Predtretman: 5 ciklusa ienja sa specificiranim predtretmanom, isti kao EN 15614:2007 ienje prema uputama proizvoaa ili 5 ciklusa ienja. Predtretman. ienje prema uputama proizvoaa ili 5 ciklusa ienja. Predtretman kao u EN 15614:2007 5 ciklusa ienja sa specificiranim predtretmanom, isti kao EN 15614:2007 Nema zahtjeva. Nema zahtjeva. Nema zahtjeva. Najmanje 15 cm za dvodijelnu odjeu, u razliitim polo ajima tijela (sagibanje i dr.) Najmanje 20 cm za dvodijelnu odjeu pri stajanju. Preklop se mora odr ati u svakom polo aju. Dvodijelna odjea mora imati sustav privrivanja dijelova bez prekida spoja. Nema zahtjeva, osim ako to eli proizvoa. Tada su test i klasifikacija prema EN 343. Tip 1- ograniena, a Tip 2- visoka zatita od ugljikovodika, kiselina i drugih tekuina.
Nema zahtjeva.
3.2. Zahtjevi za otpornost na plamen i toplinu 3.2.1. irenje plamena Test prema EN ISO 15025:2002, procedura A Test sustava zatvaranja plamenom u zatvorenom i (ne)pokrivenom polo aju. Mora djelovati nakon testa. Test prema EN ISO 15025:2002, procedura A ili B Svaki materijal se testira na temp. 180 5 0C, 5 minuta. Sustav zatvaranja mora funkcionirati nakon testa. Test prema EN ISO 15025:2002, procedura A ili B Test prema EN ISO 15025:2002, procedura A. Sustav zatvaranja mora djelovati nakon testa. Test prema EN ISO 15025:2002, procedura A
Nema zahtjeva.
3.2.2. Prijelaz topline (radijacija) RHTI24 11 s. Ne smije se zaokru ivati rezultat na vie. RHTI24 11 s. Vie razina performansi, najni a RHTI24 7 s. RHTI24 13 s
3.2.3. Prijelaz topline (konvekcija) HTI24 4 s. Ne smije se zaokru ivati rezultat na vie. 3.2.4. Otpornost na toplinu Ne tra i se. Vie razina performansi, najni a HTI24 4 s. HTI24 7, test prema EN 367 s 80 kW/m2
442
___________________________________________________

(Redni br. iz JOIFF)
EN 15614:2007 [7]
EN ISO 11612:2008 [11]
BS 7971-10:2004 [12]
Svaki materijal se testira na 180 5oC, 5 min.
Svaki materijal se testira na 180 5oC, 5 min. Materijal najbli i ko i test na 260 5oC, 5 min.
Svaki materijal se testira na 180 5oC, 5 min. Materijal najbli i ko i test na 260 5oC, 5 min.
Nema zahtjeva.
Napomena: Svrha testa pri 260 5oC je osigurati da se materijali koji se pri izlaganju toplini tale ne nose neposredno uz ko u. Ako se odjea nosi tamo gdje je mogue izlaganje toplini ili plamenu, JOIFF spec. tra i netaljivost i neskupljanje od materijala takve odjee, kao i kod eventualnih slojeva koji se nose ispod nje. 3.2.5. Otpornost na plamen konca glavnih avova Test otpornosti na plamen. Test otpornosti na plamen. Test otpornosti na plamen. Test prema EN ISO 15025:2002, procedura A
3.2.6 .Otpornost na toplinu konca glavnih avova Test na toplinsku otpornost pri 260 5oC 3.3. Mehaniki zahtjevi 3.3.1 Vlana vrstoa Test prema EN ISO 13934-1:1999, 450 N. 3.3.2 vrstoa na trganje Test prema EN ISO 13937-2:2000, 15 N. Test prema EN ISO 13937-2:2000, 20 N. Test prema EN ISO 13937-2:2000, 15 N. Test prema EN ISO 4674-1:2003, metoda A 25 N. Test prema EN ISO 13934-1:1999, 450 N. Test prema EN ISO 13934-1:1999, 450 N. Test prema EN ISO 13934-1:1999 450 N. Test na toplinsku otpornost pri 260 5oC Nema zahtjeva za testom na toplin. otpornost. Nema zahtjeva.
3.3.3 vrstoa glavnih avova Test prema EN ISO 13935-2:2000, 225 N. 3.4. Openiti zahtjevi 3.4.1 Dimenzijske promjene nakon pranja i/ili kemijskog ienja Ne vie od 3% Ne vie od 3% Ne vie od 3% Ne vie od 3% Test prema EN ISO 13935-2:2000, 225 N. Test prema EN ISO 13935-2:2000, 225 N. Test prema EN ISO 13935-1:1999, 450 N.
3.4.2 Uoljivost: retrorefleksivnost, materijalni kombiniranih svojstava i fluorescentni* Retrorefleksivni materijal: performanse ekvivalentne razini 2 EN 471:2007 Fluorescentni materijal: performanse boje prema 5.1 u EN 471:2007 Retrorefleksivni materijal: performanse ekvivalentne razini 2 ili kombinirana svojstva EN 471:2007 Fluorescentni materijal: performanse boje prema 5.1 u EN 471:2007
Nema zahtjeva.
Nema zahtjeva.
Nema zahtjeva.
Nema zahtjeva.
_____________________________________________________
443

(Redni br. iz JOIFF)
EN 15614:2007 [7]
EN ISO 11612:2008 [11]
BS 7971-10:2004 [12]
Min. koliina materijala: HiVis materijali oko torza, rukava, nogu i preko ramena (primjer u Dodatku 3)
Min. koliina materijala: 0,13 m2 retrorefleksivnog materijala, 0,20 m2 fluorescentnog materijala. Oba materijala moraju dati vidljivost sa svih strana i okru iti noge, rukave i torzo.
Nema zahtjeva.
Nema zahtjeva.
3.4.3 Toplinski otpor i otpor za vodenu paru Rct 0,055 m2K/W Ret 15 m2Pa/W (ako odjea sadr i vodnu barijeru) Rct 0,055 m2K/W Ret 10 m2Pa/W Nema zahtjeva, osim ako to eli proizvoa. Tada je test i klasifikacija prema EN 343.
Ret 20 m2Pa/W
*U JOIFF specifikaciji: elementi uoljivosti se postavljaju tamo gdje procjena rizika poka e da je to potrebno. Isto va i za izbor antistatikog materijala.
Tablica 1 mo e poslu iti kao vodi za izradu konkretne specifikacije za multifunkcijsku ZO. Bez obzira na to to je multifunkcijsku ZO za intervencijske snage mogue razviti s jednom jedinstvenom razinom zatite, procjena rizika mo e dovesti do potrebe za noenjem vie vrsta ZO, ve prema zahtjevu situacije. Ovu potrebu prepoznaju i CEN norme, gdje se izriito navodi: Ako konani rezultat procesa izbora od poslodavca tra i da za razliite zadatke/aktivnosti osigura nekoliko posebnih komada ZO, tada se korisniku/nositelju smije dozvoliti (nakon to je proao odgovarajuu obuku) da odabere one dijelove odjee koji e tijekom vremena uporabe pru iti potrebnu zatitu. Svaki izbor napravljen u toj fazi mora se bazirati na procjeni rizika koju je napravio poslodavac ili pak na informiranoj dinamikoj procjeni rizika koju je korisnik napravio u vrijeme uporabe [13, 14]. Vodi [13] u Dodatku C daje prikladnu tablicu koja mo e korisno poslu iti za odabir ZO od topline, vatre i prateih opasnosti, u kojoj se uz opasnost navode i primjeri tih opasnosti, te na kraju i prijedlog prema odreenoj EN kojoj bi ZO za takav sluaj trebala odgovarati. Ovdje ipak treba primijetiti da npr. odjea preporuena za po ar raslinja (B2 i C2 prema EN 531) podrazumijeva znatno viu razinu zatite od topline nego [7], to prema miljenju i iskustvu autora ne samo da nije potrebno, ve je i kontraproduktivno zbog poveanja fiziolokog optereenja vatrogasca.
5. Zakljuak
n
Vodna barijera (diljiva vodonepropusna membrana) se ne tra i niti u jednoj normi, pa je treba specificirati jedino u sluaju kada procjena rizika za odreeno radno mjesto/ posao zahtijeva zatitu od prodora vode i/ili kemikalija. Pritom treba imati na umu da e se time znatno poveati Ret i sposobnost odvoenja latentne topline od nositelja, jer membrana uvijek predstavlja najvei pojedinani otpor odvoenju para znoja. Kod dvodijelne odjee mora se osigurati dovoljan preklop jakne i hlaa. Zahtjevi usporeenih normi su slini, ali nisu identini.
___________________________________________________
444
Inherentno VO (IVO) materijal tra i jedino JOIFF specifikacija. Ipak, prednosti IVO u odnosu na VO tretirane materijale nisu upitne (do ivotna vatrootpornost, osjetno via mehanika vrstoa i trajnost izra ena kao broj pranja i to uz ni u povrinsku masu tkanine, via otpornost na kemikalije i bioloku degradaciju), ali je i cijena IVO odjee gotovo dvostruko vea od cijene odgovarajue odjee od VO tretiranih materijala (npr. VO pamuka). Uz iznimku BS 7971-10 [12] koja tra i neto viu otpornost na radijacijsku i konvekcijsku toplinu, odstupanja meu ostalim normama su u relativno uskim granicama, pa rezultiraju izborom IVO tkanina povrinske mase oko 200 g/m 2 10%. Zahtjevi za mehanikim osobinama (vlanom vrstoom materijala i vrstoom na trganje) su takoer relativno ujednaeni u usporeenim normama, a sline zahtjeve postavlja i EN 469 [6]. Tipian IVO materijal koji se koristi za izradu ovakve odjee, npr. Nomex ili Kermel mase 200 10%, ima vlanu vrstou od oko 1000 N ili vie i vrstou na trganje oko 30 N ili vie, pa potpuno odgovara zahtjevima. Mo da je zanimljivo spomenuti da je ISO/CD (2) 16074 [15] tra io osjetno vri materijal od prethodno navedenih (vlanu vrstou 1000 N i vrstou na trganje 50 N). Visoka uoljivost nesporno je potrebna u civilnim slu bama zatite i spaavanja, jer uoljivost osoblja poveava sigurnost nositelja i olakava meusobnu komunikaciju. Stoga je primjena zahtjeva EN 471, barem na najni oj razini (1), opravdana. Bolja diljivosti tkanine uvijek je prednost za nositelja i njezina je veliina ograniena jedino tehnikim mogunostima membrane. Stoga bi iz pozicije nositelja bilo bolje granicu prihvatljivog Ret postaviti na 10 m2Pa/W nego na neku veu vrijednost. Ovdje se mo e navesti da se s najnovijim 3-slojnim kombinacijama materijala, koje zadovoljavaju zahtjeve vie razine EN 469 [6], ve posti u Ret veliine 14-15 m2Pa/W. to je iri spektar poslova pri kojima multifunkcijska odjea pru a zatitu, to e manje prikladna ta ZO biti za svaki pojedinani posao, a jer se u pravilu moraju zadovoljiti zahtjevi definirani veim brojem normi, takva odjea biti e manje fleksibilna, manje udobna, skuplja i sve vie fizioloki optereujua za nositelja. Uza sve dosad navedeno, konana specifikacija zahtjeva korisnika za njegovu ZO morala bi proistei iz detaljne procjene opasnosti i rizika na radnome mjestu, potujui raspolo ivi financijski okvir koji stoji na raspolaganju. Pri tom bi svakako trebalo uzeti u obzir prednosti koje donosi skuplja ZO (npr. vea fleksibilnost i udobnost, produktivniji rad, vea trajnost i sigurnost, manji troak odr avanja ako se odabere IVO), a ne samo inicijalna nabavna cijena.
Literatura
[1] Zakon o zatiti na radu, NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08 i 116//08 [2] Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava, NN 39/06 [3] Horvat, J., Regent, A.: Osobna zatitna oprema, Veleuilite u Rijeci, Rijeka 2009., ud benik-prirunik [4] Council Directive 89/391/EEC of 12 June 1989 on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of workers at work [5] Council Directive of 30 November 1989 on the minimum health and safety requirements for the use by workers of personal protective equipment at the workplace (third individual directive within the meaning of Article 16 (1) of Directive 89/391/EEC) (89/656/EEC) [6] EN 469:2005: Zatitna odjea za vatrogasce - Zahtjevi za svojstva zatitne odjee za gaenje po ara _____________________________________________________
445
[7] EN 15614:2007: Zatitna odjea za vatrogasce - Laboratorijske ispitne metode i zahtjevi za svojstva za odjeu koja se nosi na otvorenome prostoru [8] ISO/NP 16074-2: Standard for PPE for firefighters during rescue - Part 2: Protection of the body, Final Workshop Report, Standardization Related to Biological and Chemical Threat Agents, A Publication of the ANSI Homeland Security Standards Panel, December 2004. [9] Bristol Uniforms, Tech. Description, Urban Search & Rescue/RTA Suit - General History/Development [10] JOIFF Specification for Multifunctional Heat and Flame Protective Work Wear, 2009-08, available from www.joiff.com accessed: 2012-05-02. [11] EN ISO 11612:2008: Zatitna odjea - Odjea za zatitu od topline i plamena [12] BS 7971-10:2004: Protective clothing and equipment for use in violent situations and in training - Part 10: Coveralls - Requirements and test methods (korigirana 29.10.2012.) [13] PD CEN/TR 14560:2003: Guidance for selection, use, care and maintenance of protective clothing against heat and flame. [14] PD CEN/TR 15321:2006: Guidelines on the selection, use, care and maintenance of protective clothing [15] ISO TC 94/SC 14 N 127, ISO/CD (2) 16074: Personal Protective Equipment for Firefighters during rescue, 2004-07-14 [16] Forschungsinstitut Hohenstein: Test report No. 92.4.2242/1, Fabrics, material assemblies and garment ensambles for firefighters protective clothing, Sept. 1993., dr/umb/d
446
___________________________________________________
NEPOSREDNA MATERIJALNA TETA PROUZROKOVANA UMSKIM PO ARIMA

IMMEDIATE MATERIAL DAMAGE CAUSED BY FOREST FIRE
Dragan SPASI1, Milena KOSTI2, Mensur FERHATOVI3
1Univerzitet
u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu, arnojevia 10a, 18000 Ni, SRBIJA, dragan.spasic@znrfak.ni.ac.rs 2Tigar a.d. - Obezbeenje Pirot, Nikole Paia 213, SRBIJA 3Udruga profesionalnih vatrogasaca Hrvatske, Ksaverska cesta 107, 10000 Zagreb, HRVATSKA, fermen1963@gmail.com
Sa etak: Od momenta otkrivanja, poetka gaenja, pa sve dok se po ar sasvim ne ugasi, anga uje se veliki broj ljudi, razliita oprema i sredstva. Ovim nastaju znatni trokovi (unitena drvna masa, infrastrukturni objekti, gorivo, prevoz ljudstva, ishrana, opslu ivanje...) ija visina zavisi od vie faktora. Inae, najznaajniji faktori su: nain i vreme gaenja po ara, veliine umskog podruja zahvaenog po arom, vrste i starosti ume, koliine unitene drvne mase, broja anga ovanih osoba na gaenju i dr. Zbog toga se u ovom radu vri sagledavanje i procena neposredne materijalne tete prouzrokovane umskim po arima u Srbiji. Kljune rei: umski po ar, neposredna materijalna teta, procena, gaenje umskog po ara Abstract: From the moment of fire burnout, fire extinction, to the moment until the fire is completely extinguished, a large number of people, different equipment and supplies are involved. This causes considerable expenses (destroyed density, infrastructure facilities, fuel, transportation of personnel, food, handling, etc.). The value of these costs depends on several factors. The most important factors are: method and time of fire extinction, the size of forest area affected by fire, forest type and forest age, the amount of timber destroyed, the number of persons involved in firefighting, etc. Therefore, this paper is a review and evaluation of the immediate material damage caused by forest fires in Serbia. Keywords: forest fire, immediate material damage, assessment, wildland firefighting
1. Uvod
umski po ari se javljaju na svim geografskim irinama i pod razliitim klimatskim uslovima, u zemljama sa visokim i slabo razvijenom kulturom, sa visokim i niskim standardom, u regionima gusto i retko naseljenim stanovnitvom kakve su mnoge evropske zemlje, Australija, Kanada, SAD i Azijski deo Rusije. umski po ari se javljaju u svetu
_____________________________________________________
447
svake godine na vie miliona hektara i postaju veliki svetski problem. Izraunato je da se godinje izgubi oko 12 miliona hektara uma samo u zemljama u razvoju (Afrika, Latinska Amerika i Jugoistona Azija). Veliki po ari javljaju se i u industrijskim najrazvijenijim zemljama u Evropi i Severnoj Americi. Tako je u SAD samo u toku 1970. godine bilo 154200 po ara koji su unitili umu na povrini od 1.65 miliona hektara. U po arima je izgubljeno 21.5 miliona kubika drveta, ija je vrednost iznosila 35.543 miliona dolara. U Kanadi samo u toku jednog velikog po ara koji je opustoio povrinu od 600 km2 u toku 9 dana trokovi gaenja iznosili su 2.25 miliona dolara. U drugom sluaju, za vreme pojave velikog po ara, moralo je biti evakuisano 6000 stanovnika sa ugro enog podruja. U Evropi umski po ari se javljaju u svim zemljama, ali su najei u Italiji, Francuskoj, paniji, Poljskoj i Nemakoj. U Republici Srbiji umski po ari su takoe esti. Bli e o umskim po arima u Srbiji u periodu od 1976 do 1995. godine mo e se videti iz Tabele 1 i Grafikona 1.
TABELA 1: umski po ari u Srbiji u periodu od 2001.-2010. godine
Godina Broj po ara Indeks
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Ukupno God. prosek
385 643 595 264 259 837 1627 552 437 273
5872 587
100.0 167.0 154.5 68.6 67.3 217.4 422.6 143.4 113.5 70.9
U analiziranom periodu u Srbiji je evidentirano ukupno 5872 po ara ili 587 po ara proseno godinje. To znai da se u Srbiji desi po 49 po ara meseno, ili po 1.6 po ara svakog dana. Ovi umski po ari prouzrokuju znaajne ekoloke i ekonomske posledice. Najznaajniji poremeaji ekolokih funkcija uma kao posledica umskih po ara su: n poremeaji u proizvodnji kiseonika i filtriranja zagaenog vazduha; n poremeaji u sferi hidrolokoh funkcija uma; n poremeaji u umskom zemljitu; n aktiviranje bujinih tokova i erozija; n uestalost poplava i tete koje nastaju; n gubitak estetsko-dekorativnih funkcija; n gubitak higijensko-zdravstvenih funkcija; n gubitak rekreativne funkcije;
448
___________________________________________________
gubitak mogunosti organizovanja sportskih aktivnosti; gubitak mogunosti organizovanja turistikih aktivnosti i dr. Ekonomske posledice umskih po ara klasifikuju se na: n neposrednu (direktnu) i n posrednu (indirektnu) tetu. U okviru ovog rada bli e e se sagledati neposredna materijalna teta prouzrokovana umskim po arima.
n n
2. Neposredna teta prouzrokovana umskim po arima

Naposredna teta prouzrokovana umskim po arima zavisi od: n veliine umskih prostora zahvaenog po arom; n vrste ume; n starosti ume; n koliine unitene drvne mase; n naina gaenja umskog po ara; n du ine gaenja umskih po ara; n broja anga ovanih lica i dr. U cilju potpunijeg sagledavanja i procenjivanja neposredne materijalne tete prouzrokovane umskim po arima u okviru ovog rada napravie se krai osvrt na neke od navedenih faktora od kojih u najveoj meri zavisi teta, kao to su: n veliina umskog prostora; n koliina unitene drvene mase i n vrsta ume. Podaci o opo arenim povrinama i oteenoj drvnoj masi u umama Srbije dati su u Tabeli 2.
TABELA 2: Opo arene povrine i oteena drvna masa u umama Srbije u periodu od 2001. do 2010. godine
Godina Opo arena povrina (ha) Oteena drvna masa (m3)
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Ukupno God. prosek
459 969 1402 202 52 494 22161 575 1210 503

28027 2803
2979 12785 37521 1502 526 1080 5818 7149 1932 57

71349 7135
_____________________________________________________
449
Na osnovu iznetih podataka mo e se zakljuiti da umski po ari u Srbiji proseno godinje zahvate povrinu od oko 2.8 hiljada hektara, odnosno otete drvnu masu od preko 7 hiljada metara kubnih. Podaci o ukupnoj teti od po ara na umama, odnosno o teti na etinarima i liarima dati su u Tabeli 3.
TABELA 3: tete u dr avnim umama od po ara u Srbiji u periodu od 2005. do 2010. godine
Ukupna teta Godina m3 % m3 % m3 % etinari Liari
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

430 1073 3157 5996 1897 16

12569 2095 100.00
100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00

100.00
30 137 1174 3519 1687 1

6548 1091 52.10
6.98 12.77 37.19 58.69 88.93 6.25

52.10
400 936 1983 2477 210 15

6021 1004 47.90
93.02 87.23 62.81 41.31 11.07 93.75

47.90
Iz iznetih podataka mo e se zakljuiti da je ukupna teta od po ara u dr avnim umama proseno godinje iznosila preko 2 hiljade metara kubnih oteene drvne mase. Od toga, oteenja na etinarima ine 52.1%, a na liarima 47.9%. Zbog toga je posebno interesantno da se sagleda visina tete u umama od po ara po tipovima uma u Srbiji (v. Tabela 4.).
TABELA 4: tete od po ara po tipovima uma u Srbiji u periodu od 2005 do 2010. godine (u ha)
Vrsta ume 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Ukupno
iste sastojine Liari Bukva Hrast Ostali tvrdi liari Ttopole Ostali meki liari etinari Smra Jela Crni bor Beli bor
30 11 2 2
715 671 201 427 14
15839 13719 6157 6635 920 6 1
254 146 76 28 14 20 8 108 61
1056 834 180 613 39 1 1 222
674 630 146 339 44
18568 16011 6762 8044 1031 63
29
101 44 10
111 2557 331 0
19
44
2120 260
1 18
43
157 1688
12 34
9 32
19 11
241 1783
450
___________________________________________________
Vrsta ume
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Ukupno
Ostali etinari Meovite sastojine Liari Bukva-hrast-ostali liari Bukva-ostali liari Hrast-ostali liari Ostali liari etinari Smra-jela Crni bor-beli bor Ostali etinari Liari-etinari Smra-jela-bukva Crni bor-beli bor-hrast Ostali etinari-liari
Ukupno 54
1 24 24 188 185 95 20 2 2 0 61 29 2
15 6322 6107 3103 412 1636 956 15
1 321 279 81
181 113 34 15
4 16 12
202 6984 6641 3294 432
101 97 20
11 8 70
10 2 4 1
1821 1094 111 1 109 1
14 1
20
70
200 1 181
22
9 9
232 10 182 40
1 21
575 1169 690
1
903
18
22161
25552
Da bi se dobio uvid o teti koju prouzrokuju prizemni i visoki umski po ari u Tabeli 5, iznose se podaci o teti u dr avnim umama od ovih po ara u Srbiji u periodu od 2005. do 2010. godine.
TABELA 5. tete u dr avnim umama od prizemnih i visokih po ara u Srbiji u periodu od 2005. do 2010. godine (u m3)
Prizemni po ari Godina etinari Liari Visoki po ari etinari Liari etinari Ukupno Liari
2005 2006 2007 2008 2009 2010

30 10 1174 4 1
1219 244 18.62
10 919 1911 2477 210 15

5542 924 92.04
127 3519 1683 5329 1776 81.38
390 17 72 479 160 7.96
30 137 1174 3519 1687 1

6548 1091 100.00
400 936 1983 2477 210 15

6021 1004 100.00
Na osnovu iznetih podataka mo e se zakljuiti da je u ukupnoj teti iskazanoj kroz izgorelu koliinu umskog drvea, skoro podjednako izgorelo etinara (6548 m3) i liara (6021 m3). Meutim, situacija se znatno razlikuje kada se radi o teti koju prouzrokuju prizemni, odnosno visoki po ari. Naime, prizemni po ari u znatno veoj meri unitavaju
_____________________________________________________
451
liare (82.0%), nego erinare (18.0%), dok visoki po ari znatno vie ugro avaju etinare (91.7%), nego liare (8.3%). Da bi se sagledala teta zbog umskih po ara u Tabeli 6, dat je pregled kako ukupne tete, tako i tete po vrstama ume.
TABELA 6: Materijalna teta po vrstama uma u R. Srbiji u periodu od 1992.-1995. godine (u din.)
Vrste ume Materijalna teta (1992., 1994. i 1995.) Godinji prosek %
Listopadna etinarska Meana Makija Ostala

Ukupno
30.521.424,89 92.185.586,03 183.278,55 1.037,94 218.385.728,85

341.277.056,26
10.173.808,29 30.728.528,67 61,092,85 345,98 72.795.242,95

113.759.018,75
8,97 27,06 0,06 0,01 63,99

100,00
Iz iznetih podataka mo e se zakljuiti da se najvea teta nanela sledeim vrstama uma: ostale ume (63,99%), etinarske (27,06%) i listopadne (8,97%). Inae, izraunavanje koliine unitene drvne mase u po aru vri se na sledei nain: Ako je, npr. po ar unitio drvnu masu na 100 ha borove ume na kojoj se nalazila prosena zaliha drvne mase od 198 m3 po hektaru, bie uniteno 19800 m 3 drveta.
3. Trokovi sanacije unitenih uma

Brzina razaranja i spiranja hranljivog sloja zemljita pod dejstvom kie, vetra i snega na povrini ogoleloj od po ara zavisi od debljine pedolokog sloja, nagiba zemljita, nadmorske visine, kao i uestalosti i intenziteta padavina posle po ara. Ovi podaci su veoma znaajni za procenu stepena ugro enosti, pa ih treba uzeti u obzir prilikom planiranja radova na sanaciji povrine na kojoj je po ar unitio umu. Takva povrina treba da ima prioritet u planu podizanja uma i sprovoenju uzgojnih radova i mora se tretirati kao vanredna mera. Pri tome treba imati u vidu, da, to je vremenski period od po ara do poumljavanja krai, utoliko je uspeh poumljavanja vei, a posledice od erozije i zakorovljenja manje. Programom sanacije treba obuhvatiti radove za pripremu povrine i izradu plana poumljavanja, nege i zatite. Ovo neplanirano poumljavanje zahteva odgovarajua finansijska sredstva za sledee radove: n izrada plana poumljavanja, mere zatite; n priprema povrine za poumljavanje; n nabavke i prevoza sadnica; n kopanje i sadnju sadnica i n negu i zatitu mlade kulture. Detaljnijim pregledom povrine utvruju se radovi koje treba prethodno obaviti da bi se povrina mogla poumiti. Najpre treba izvriti pregled preostalih stabla i utvrditi njihovo zdravstveno stanje. Pri tome se stabla mogu razvijati u 5 grupa:
452
___________________________________________________
grupa 1 stabla izgorela, preostali samo jai panjevi; grupa 2 kronje izgorele, deblo delimino izgorelo; n grupa 3 kronja zdrava, deblo jako oteeno samo pri zemlji; n grupa 4 kronja zdrava, deblo pri zemlji malo oteeno; n grupa 5 neoteena stabla. Na osnovu izvrene klasifikacije, stabla iz grupe 2 i 3. se poseku i uklanjaju sa povrine s tim da se drvo, koliko je mogue, iskoristiti, a sve ostalo, iz sanitarnih razloga, spaljuje. Stabla iz grupe 4 i 5 se ostavljaju s tim da se kasnije vri sanitarna kontrola stabla iz grupe 4, jer se mo e dogoditi da nastupi suenje, naroito tamo gde je kambijum bio jae oteen.
n n
4. Zakljuak
Neposredna materijalna teta od po ara, obuhvata neposrednu tetu nastalu na objektima, opremi, proizvodima, drugih materijalnim dobrima i prirodi, a koja su delimino ili u potpunosti unitena u nastalim po arima. Neposredna materijalna teta, prouzrokovana umskim po arima zavisi od veeg broja faktora, kao to su na primer veliina umskog prostora zahvaenog po arom, vrste ume, starosti ume, koliine unitene drvne mase, naina gaenja umskog po ara, du ine gaenja, broja anga ovanih lica i dr. Na osnovu iznetih podataka u ovom radu mo e se zakljuiti da umski po ari u Srbiji proseno godinje zahvate povrinu od oko 2,8 hiljada hektara, odnosno otete drvnu masu od preko 7 hiljada metara kubnih. Zbog toga je neophodno posvetiti znatno veu pa nju preventivnoj zatiti uma od po ara, nego troiti sredstva za gaenje umskih po ara i njihovu sanaciju.
Literatura
[1] Interni statistiki podaci o po arima i eksplozijama, Ministarstvo unutranjih poslova Republike Srbije, Beograd [2] Spasi, D.: Ekonomika zatite na radu, Grafika Galeb, ISBN 86-74-80-017-3, Ni, (2003) [3] Statistiki bilten Po ari i eksplozije, Savezni sekretarijat za unutranje poslove, Beograd [4] Vasi, M.: Zatita uma od po ara, Institut za umarstvo i drvnu industriju, Beograd, (1983)
_____________________________________________________
453
454
___________________________________________________
OSOBNA ZATITNA OPREMA U POLJOPRIVREDI

PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT IN AGRICULTURE
Zlatko ARI1, Andreja CESAR1, Sonja DAMJANOVI DEI1
1Hrvatski
zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Radoslava Cimermana 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, hzzzsr@hzzzsr.hr
Sa etak: Prema podacima Meunarodne organizacije rada (ILO), poljoprivredni sektor je jedan od onih koji sadr e najvee rizike po zdravlje radnika. Radnici koji obavljaju poljoprivredne poslove izlo eni su razliitim opasnostima, tetnostima i naporima. O uestalosti ozljeda uslijed neuporabe ili uporabe neodgovarajue osobne zatitne opreme pri izvoenju poljoprivrednih radova u Republici Hrvatskoj nema relevantnih podataka. Ipak, pretpostavlja se da je niska razina znanja i svjesnosti poljoprivrednih radnika o va nosti pravilnog odabira i uporabe osobne zatitne opreme. Cilj ovog rada je pomo pri pravilnom odabiru odgovarajue osobne zatitne opreme ovisno o poljoprivrednoj aktivnosti i opasnostima koje iz tih aktivnosti proizlaze. Kljune rijei: poljoprivredni sektor, odabir i uporaba osobne zatitne opreme Abstract: According to the International Labour Organization (ILO), the agricultural sector is one of the highest risk to the health of workers. Workers who perform agricultural activities are exposed to various risks, hazards and efforts. There is no relevant data in the Republic of Croatia about the incidence of injuries due to non-use or inappropriate use of personal protective equipment when carrying out agricultural activities. Although one can assume low level of agricultural workers awareness and knowladge about the importance of proper use and proper selection of personal protective equipment. The aim of this paper is to help choosing the appropriate personal protective equipment in accordance to specific agricultural activity and the risks arising from those activities. Keywords: agricultural sector, selection and use of personal protective equipment
1. Uvod
Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. Dr avnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj bilo je 449.896 poljoprivrednih gospodarstava, od ega 448.532 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a 1.364 poslovnih subjekata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom (pravne osobe i obrtnici). [1] Iz ovih podataka je vidljivo da je puno vei udio radnika u poljoprivredi koji rade na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Ti radnici ne posjeduju ugovor o
_____________________________________________________
455
radu te nisu u sustavu zatite na radu i na njih se ne primjenjuju odredbe Zakona o radu, Zakona o zatiti na radu ni zakonska regulativa koja proizlazi iz navedenih zakona. Radnici uposleni u poljoprivrednim poduzeima (kombinatima) obavljaju samo poljoprivredne radove i dodjeljuje im se odgovarajua OZO, dok poljoprivrednici na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima uglavnom nisu upoznati sa svim opasnostima kojima su izlo eni i veliinom rizika koji proizlazi iz tih opasnosti pa uope ne upotrebljavaju ili upotrebljavaju neodgovarajuu osobnu zatitnu opremu. U poljoprivredi su najee prisutne mehanike opasnosti (rad s poljoprivrednim strojevima, ureajima i opremom te odr avanje istih), opasnosti od elektrine struje (rad s elektrinom opremom, odr avanje elektrinih instalacija i opreme, popravak oteenih elektrinih ograda i slini poslovi), kemijske tetnosti (uporaba pesticida, rad s ureajima za aplikaciju pesticida i odr avanje istih, rad s umjetnim gnojivima), opasnosti od po ara i eksplozije (koritenje i odr avanje opreme poput tankova, spremnika goriva, silosa koja sadr i opasne i eksplozivne tvari), opasnosti pri radu sa ivotinjama (ugrizi, prignjeenja). Od tetnosti prisutne su bioloke tetnosti (rad sa ivotinjama, odr avanje i ienje objekata kontaminiranih biolokim agensima, spremnika s gnojnicom, kanala za odvod ivotinjskih fekalija, rad u silosu, rad sa sijenom, te rad u organskoj praini), nepovoljna mikroklima (rad na otvorenom), buka i vibracije (rad sa poljoprivrednim strojevima i ureajima koji pri radu stvaraju vibracije), rasvjeta (esti rad pri nedovoljno jakom osvjetljenju). Uz sve to poljoprivrednik je izlo en tekom fizikom naporu (noenje tekih tereta), esto posao obavlja u nefiziolokom polo aju, prisutan je i psihiki napor jer radno vrijeme nije uobiajeno (8 sati) ve se radi dok se posao ne zavri (berba, isporuka proizvoda, vremenski uvjeti, i itd.). Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu poljoprivrednik ponekad obavlja i poslove pri kojima je izlo en toplinskim opasnostima (koritenje i odravanje opreme i ureaja za zavarivanje ili grijanje, opreme s vruim povrinama, rad s pogonskom tekuinom).
2. Osobna zatitna oprema u poljoprivredi

Uporaba osobne zatitne opreme (OZO) obvezna je pri izvoenju radnih zadataka gdje rizici za zdravlje i sigurnost radnika nisu na prihvatljivoj razini obzirom na primjenu osnovnih pravila zatite na radu i organizaciju radnih zadataka. Odabir OZO temelji se na osnovu utvrenih rizika u procjeni opasnosti za odreeno radno mjesto, a odabrana OZO mora osigurati najveu moguu razinu zatite radnika uz uvjet da omoguava normalno odvijanje radnih aktivnosti te da je udobna radniku. [2] Kod obavljanja najeih poljoprivrednih poslova potrebno je uporabiti OZO za zatitu glave, sluha, oiju i lica, dinih organa, ruku, nogu i stopala te radnu odjeu ovisno o opasnosti kojoj je poljoprivrednik izlo en pri obavljanju pojedine radne aktivnosti.
2.1. Zatita glave
Oprema za zatitu glave obvezna je na svim radnim mjestima gdje postoji opasnost od ozljede uzrokovane padajuim predmetima, gdje je radni prostor ogranien pa postoji opasnost od udara glavom u opremu ili predmete, za zatitu od sluajnog dodira sa elektrinim vodovima ili dijelovima pod naponom, za zatitu glave u radnoj okolini sa povienom temperaturom, odnosno openito na radnim mjestima gdje postoji opasnost od ozljeda glave.[2]
456
___________________________________________________
Pri obavljanju poljoprivrednih poslova za zatitu glave koriste se zatitne kacige i industrijske protuudarne kape. Zatitne kacige moraju imati oznaku hrvatske norme HRN EN 397:2001 i upotrebljavaju se ukoliko postoji opasnost od udara predmeta u glavu i kod obavljanja radova na kojima postoji mogunost pada s visine, kod rada u skuenim prostorima (silosi, spremnici i sl.). Kod poslova pri kojima postoji opasnost od ogrebotina u predjelu glave kao i pri radu u blizini dijelova strojeva s rotirajuim dijelovima zbog opasnosti od zahvaanja kose, koriste se industrijske protuudarne kape (ilterice). Isto tako pokrivala za glavu treba nositi i na radnim mjestima na kojim su prisutne organske praine, ali i pri radu s kemijskim tvarima (pesticidima). [2]
2.2. Zatita sluha
Jedna od specifinosti poljoprivrede je da poljoprivrednik obavlja vie vrsta poslova s razliitim strojevima i ureajima koji proizvode buku. Prema Pravilniku o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu (NN 46/08), kada izlo enost buci prelazi donju upozoravajuu granicu izlo enosti od 80 dB(A), poslodavac radnicima stavlja na raspolaganje osobnu opremu za zatitu sluha s preporukom da je radnici upotrebljavaju a kada je izlo enost buci jednaka ili via od gornje upozoravajue granice izlo enosti od 85 dB(A), poslodavac mora radnicima osigurati odgovarajuu osobnu opremu za zatitu sluha a pri buci od 87 dB(A) koja je granina vrijednost izlo enosti, radnik mora upotrebljavati dodijeljenu OZO. [3] U tu svrhu preporuuje se sljedea OZO: 1. Uni titnici (prema normi HRN EN 352 1. dio) koje poljoprivredni radnik nosi preko uiju, a privruje ih posebnim dr aem preko glave. Ovisno o materijalu i izvedbi, unim titnicima mogue je priguiti buku u rasponu od 21 do 36 dB. Uporaba unih titnika preporua se na poslovima pri kojima se prekomjerna buka javlja povremeno, kratkotrajno, odnosno pri kratkotrajnom zadr avanju u podruju djelovanja buke. 2. Uni epovi (prema normi HRN EN 352-2. dio) koje radnik stavlja u uni kanal ili unu upljinu, a izrauju se od specijalne zatitne vate ili umjetnih materijala (poliuretanska pjena ili silikon). Ovisno o materijalu i vrsti izvedbe mogu priguiti buku u rasponu od 23 do 37 dB. Slu e kao sredstvo za dodatno priguenje buke pri koritenju unih titnika ili ako nema posebnih razloga za uporabu unih titnika na poslovima pri kojima postoji trajna izlo enost djelovanju buke te pri pojavi jaeg znojenja korisnika unih titnika. 3. Otoplastika koja se izrauje prema individualnim mjerama korisnika i nosi se u unom kanalu. [3] Izlaganje razliitim izvorima buke tijekom jednog dana, to je karakteristika obavljanja poljoprivrednih aktivnosti (npr. traktor, motorna pila, kosilica za travu), ima kumulativni uinak i mo e uzrokovati oteenje sluha ak i kod kratkotrajne izlo enosti. Kod intenzivnog stoarstva, gdje je prisutan veliki broj ivotinja, mo e nastati razine buke iznad 85 dB(A). Na primjer, hranjenje svinja mo e stvoriti razinu buke od 100 dB ili vie. Tablica 1 prikazuje u kojem vremenu, kod svakodnevne poljoprivrednikove izlo enosti buci, dolazi do prekoraenja dnevne razine izlo enosti buci od 80 dB(A). [4]
_____________________________________________________
457
TABLICA 1: Vrijeme potrebno za oteenje sluha obzirom na vrstu izvora i jainu buke
Izvor buke Jaina buke (dB) Vrijeme potrebno za prekoraenje dnevne razine od 80 dB(A) uz svakodnevnu izlo enost
Stari traktor Vakuumska pumpa Visokotlani pera Automatska hranilica za svinje Mini utovariva Mlin ekiar
96 95 100-107 93-102 90-105 80-105
15 minuta 15 minuta 2 minute 10 minuta 5 minuta 6 minuta
2.3. Zatita oiju i lica
Oprema za zatitu oiju i lica titi oi i lice od ozljeda mehanike prirode (upadi estica raznih materijala u oko, nagrizajuih i nadra ujuih tvari u obliku praine, tekuine, pare, dima i plina te od ozljeda koje mogu nastati radi djelovanja tetnih vidljivih ili nevidljivih zraenja. Ova sredstva ukljuuju naoale (otvorenog i zatvorenog tipa), titnike za oi i lice, maske za zatitu oiju pri zavarivanju. Naravno, koje sredstvo upotrijebiti ovisi o poslu koji se obavlja i o opasnosti koju donosi takav rad. [2] Obzirom da poljoprivredni radnici na obiteljskim gospodarstvima obavljaju razliite poslove poput rada s opasnim tvarima (pesticidima) i poslove odr avanja, obavezna je uporaba sredstava za zatitu lica i oiju prilikom obavljanja navedenih poslova. Prilikom rada s pesticidima potrebno je uporabiti zatvorene naoale ili titnike za oi i lice, a za poslove poput buenja, bruenja, rezanja i slinih pri kojima postoji mogunost mehanikog oteenja oka leteim dijelovima treba koristiti zatvorene naoale, a prilikom zavarivanju obvezna je uporaba maske za zavarivanje.
2.4. Zatita organa za disanje
Opremu za zatitu dinih organa treba koristiti prilikom obavljanja svih poljoprivrednih poslova pri kojima postoji opasnost od udisanja tvari koje mogu izazvati oteenje zdravlja. Tu se prvenstveno misli na rad sa pesticidima, rad u prostorima u kojima je prisutna organska praina, rad u prostorima u kojima su prisutni opasni plinovi (silosi, spremnici za gnojnicu). U OZO za zatitu dinih organa spadaju sredstva na bazi filtracije (maske za cijelo lice, polumaske i etvrtmaske, filtarske polumaske, odnosno respiratori i) koja se koriste kada je koncentracija kisika u zraku manja od 17%, a ako je koncentracija kisika nepoznata ili ako je nedostatna zatita sredstvima na bazi filtracije uporabljuju se sredstva na bazi izolacije (npr. ulazak u zatvorene spremnike poput silosa ili gnojnica). [2] Najei poslovi u poljoprivredi pri kojima poljoprivrednik treba koristiti osobnu zatitnu opremu za zatitu dinih organa su runa manipulacija mokrim sijenom, rad u silosu, rad s krmivima, rad s kukuruznom sila om, ienje otpada od itarica, rad u objektima gdje je prisutan izmet ptica ili praina iz ivotinjske dlake, perja ili krzna, rad s otrovnim tvarima (npr. gnojiva, pesticidi, fumiganti), ienje jama s gnojnicom. Zbog vrlo irokog izbora i karakteristika OZO za zatitu dinih organa najbolje je posavjetovati se sa strunom osobom.
458
___________________________________________________
2.5. Zatita ruku
Poslovi u poljoprivredi pri kojima treba zatititi ruke obuhvaaju aktivnosti na kojima su prisutne mehanike, toplinske, kemijske, bioloke ili opasnosti od elektrine struje. Od materijala koji se uporabljuje za izradu rukavica koje tite od mehanikih oteenja ruku najei su ko a i nitril u kombinaciji sa pamukom. [2] Zatita od kemijskih opasnosti u poljoprivredi odnosi se na preosjetljivost i iritaciju ko e prilikom rada sa pesticidima pri emu dolazi do pojave kontaktnog dermatitisa ali kod dulje izlo enosti mo e doi do trovanja organizma. Najbolju zatitu pru aju rukavice od nitrila ili prirodne gume. Rukavice od lateksa pru aju dobru zatitu ali mogu uzrokovati dermatitis. Mogue su i kombinacije zatite od vie opasnosti istodobno (npr. uporabom rukavica od polikloroprena istovremeno se titimo od mehanikih i kemijskih opasnosti). Kod radova pri kojima je poljoprivredni radnik izlo en biolokoj opasnosti (mikroorganizmi, bakterije, virusi, paraziti) poput rada sa ivotinjama, pri kontaktu sa ivotinjskim ostacima ili biljnim otpadom najbolje je uporabiti rukavice od nitrila. Ukoliko se tra i istodobna zatita ruku od biolokih i mehanikih opasnosti, takve rukavice moraju biti izraene od polikloroprena ili gume. Rad na niskim temperaturama zahtjeva uporabu rukavica koje imaju dobra termoizolacijska svojstva i tite ruke od hladnoe. Pri radu sa otrim predmetima gdje postoji opasnost od porezotina i kod rada s vruim predmetima preporuuju se rukavice od Kevlara.
2.6. Zatita nogu i stopala
OZO za zatitu nogu i stopala kod poslova u poljoprivredi slu i zatiti od mehanikih, toplinskih i kemijskih djelovanja. Ovisno o opasnostima, tetnostima i naporima na pojedinom radnom mjestu govorimo o uporabi sigurnosne, zatitne i/ili radne obue. Takva obua ne smije biti teka i neudobna, odnosno mora biti oblikovana u skladu sa ergonomskim zahtjevima. [2] Izbor obue ovisi o vrsti zatite koju pru a korisniku. Piktogrami odnosno simboli koji se nalaze na obui vizualno prikazuju svojstvo obue. Kod obavljanja poljoprivrednih radova najee se pred obuu postavljaju zahtjevi za potplat otporan na probijanje, gornjite otporno na absorpciju i proputanje vode, zatita gle nja, otpornost na ulja i goriva, protuklizni potplat te izolacija od hladnoe.
2.7. Zatitna odjea
Zatitna odjea je OZO koja titi ljudsko tijelo od tetnih utjecaja. Za zatitu od mehanikih opasnosti prilikom rada s poljoprivrednim strojevima i ureajima kod kojih postoji opasnost od zahvaanja dijela tijela od strane rotirajueg dijela stroja (remenice, kardansko vratilo, zupanici, valjci i sl.) treba odabrati jednodijelno radno odijelo pripijeno uz tijelo. Poseban naglasak treba biti na izboru radne odjee za rad s kemijskim tvarima poput pesticida i tekuih umjetnih gnojiva koja mora biti izraena od visokokvalitetnih materijala koji e radniku osigurati potpuno siguran rad. Danas se u tu svrhu koriste materijali poput poliamida, butila, vitona, poliestera i slinih koji se odlikuju velikom otpornou na djelovanje kemikalija a izraena su prema normama koje su garancija kvalitete i sigurnosti. Kod rada na otvorenom za zatitu tijela od kie i padalina treba koristiti odjeu
_____________________________________________________
459
(jakna, kabanica) pred koju se postavljaju zahtjevi u pogledu vodonepropusnosti i otpornosti na prolaz vodene pare (diljivost) a u uvjetima niskih temperatura najva nija su dobra izolacijska svojstva odjee od hladnoe. [2]
3. Zakljuak
Velik broj prisutnih opasnosti i tetnosti karakteristinih za poljoprivrednu djelatnost, zahtijevaju koritenje osobne zatitne opreme. Za odabir odgovarajue OZO, osim rizika na radnom mjestu, treba poznavati i karakteristike samog osobnog zatitnog sredstva. U RH, vei dio poljoprivrednika (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima) nije ukljuen u sustav zatite na radu, te nisu upoznati s opasnostima koje su prisutne prilikom obavljanja svojih radnih aktivnosti. Slijedom navedenog mo e se zakljuiti da je poljoprivrednicima izbor odgovarajue OZO vrlo te ak a ovaj skraeni pregled OZO za rad u poljoprivredi trebao bi poslu iti kao smjernica.
Literatura
[1] Dr avni zavod za statistiku, 2003., Popis poljoprivrede 2003., dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv/ censuses/agriculture2003/census_agr_met.htm, pristupljeno 06.6.2012. [2] Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Osobna zatitna sredstva, dostupno na: http://www. hzzzsr.hr/?what=content&ID=26&cat=3, pristupljeno 05.6.2012. [4] Noise in agriculture, dostupno na: http://www.agrinoise.com/, pristupljeno 14.6.21012. [3] Pravilnik o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu (NN 46/08)
460
___________________________________________________
CFD STUDIJA EKSTREMNIH AEROLOKIH USLOVA PRILIKOM POLETNO-SLETNIH MANEVARA NA MEUNARODNOM AERODROMU DUBRAVE
CFD STUDY OF EXTREME AEROLOGIC CONDITIONS DURING TAKE OFF-LANDING MANEUVERS AT DUBRAVE INTERNATIONAL AIRPORT
Rijad II1, Mirza HAMUSTAFI2, Edin DELI3, Zvjezdan KARAD IN4
2Klosterska
2, Tuzla, BOSNA I HERCEGOVINA, rijad.sisic@untz.ba 38, 75000 Tuzla, BOSNA I HERCEGOVINA, mirza_stupine@yahoo.com 3Univerzitetska 2, Tuzla, BOSNA I HERCEGOVINA, edin.delic@untz.ba 4Univerzitetska 2, Tuzla, BOSNA I HERCEGOVINA, zvjezdan.karadzin@untz.ba
1Univerzitetska
Sa etak: Osnovni cilj istra ivanja u ovom radu je definisanje kljunih aerolokih faktora koji utiu na sigurnost letenja u podruju kontrole Meunarodnog aerodroma Dubrave. Obuhvatit e analizu prirodnih faktora (geografskih, meteorolokih, klimatskih, reljefnih), te uoiti situacije u kojima su, prilikom poletno-sletnih manevara, ugro ene sigurnosne procedure uslijed nepovoljnih aerolokih uslova. U radu e biti analizirani razliiti scenariji normalnih i ekstremnih, ali realno moguih aerolokih uslova u podruju aerodroma, te na taj nain doprinijeti ukupnoj sigurnosti aerodroma. Takoer, u radu se pokazala upotrebljivost numerikih simulacija (CFD) za analizu sigurnosti objekata kao to su aerodromi i njihova neometana funkcionalnost. Kljune rijei: CFD simulacija, aeroloki uslovi, opasni vjetrovi Abstract: The prime objective of conducted research is to define key aerologic factors influencing flight safety in the control area of Dubrave International Airport. It includes analysis of natural factors (geographical, meteorological, climate and landscape), in order to identify situations when the safety procedures are violated during takeoff - landing maneuvers due to unfavorable aerologic conditions. The paper gives an overview of various scenarios including possible aerologic conditions, both normal and extreme, that can occur in the area of the airport as a basis required to improve the overall safety at the airport. Furthermore, application of numerical CFD simulations for this case proved very useful in analyzing the airport safety aspects. Keywords: CFD simulation, aerologic conditions, winds
_____________________________________________________
461
1. Uvod
Meteorologija je kompleksna nauna disciplina, koja na osnovu utvrenog trenutnog stanja atmosfere pokuava predvidjeti meteoroloke prilike za odreenu mikro ili makro lokaciju u nekom buduem trenutku, koristei se razliitim prirodnim zakonitostima, uoenim trendovima, meusobnim uticajem niza faktora, te posebno razvijenim matematskim modelima. Kako, sa matematskog aspekta, meteorologija nastoji obuhvatiti to vei broj uticajnih faktora (varijabli) na mikroklimatske uslove odreene lokacije, analiza i predikcija su kompleksan problem. Utoliko vie ako se radi o objektima ija je funkcionalnost osjetljivi na klimatske i meteoroloke promjene, kao npr. aerodromi. Iako su konfiguracija terena i meteoroloki uslovi na Meunarodnom aerodromu Dubrave povoljni za funkcionalnost i sigurnost zranog prometa tokom gotovo cijele godine, mogunost trenutnih ili dugoronih klimatskih i reljefnih promjena, bilo prirodnog ili antropogenog porijekla, ne mogu se sa sigurnou iskljuiti. Upravo povoljni uslovi i dugogodinje relativno sigurno funkcionisanje aerodroma inicirali su ideju simulacije aerolokih i meteorolokih uslova, koji za podruje na kojem se nalazi Meunarodni aerodrom Dubrave, predstavljaju ekstremne, ali realno mogue.
2. Geografske i klimatske karakteristike ireg podruja Meunarodnog aerodroma Dubrave

Zahvaljujui veoma povoljnim fizikogeografskim uslovima na prostoru opine ivinice postoje idealni uslovi za razvoj zranog saobraaja. Reljefni sklop omoguio je izgradnju Meunarodnog aerodroma Dubrave 5 km istono od ivinica i 8 km jugoistono od Tuzle, u sredinjem ravniarskom dijelu opine. Aerodrom zauzima povrinu od 332 hektara. Povoljni prirodno geografski uvjeti ine ga i najsigurnijim za polijetanje i slijetanje u Bosni i Hercegovini. Klima ovog prostora predstavlja donekle ograniavajui faktor za razvoj zranog saobraaja. Najvei uticaj na klimu opine ivinice zimi ima sibirska anticiklona, a registrovana su i pojave termike inverzije [2]. U aerolokom smislu, temperatura vazduha igra manje znaajnu ulogu na sigurnost poletno-slijetnih manevara, osim kod eventualne pojave znaajnijih temperaturnih razlika kod relativno malih razdaljina, to kao posljedicu mo e imati razliite gustine vazduha, odnosno pritiske. U takvim uslovima mo e doi do miko-pokreta vazduha, uslojavanja i smicajnih vjetrova (windshear). Visoka vla nost vazduha mo e djelovati na vidljivost prilikom poletno-slijetnih manevara. Trendovi relativne vla nosti za opinu ivinice uklapaju se u prosjek za pripadajui klimatski tip, te su generalno bez veeg uticaja na sigurnost manevara. Magla predstavlja smetnju normalnom zranom saobraaju. Meutim, osoblje Meunarodnog aerodroma Dubrave bez veih problema odr ava redovan zrani saobraaj, jer se magla ak i za vrijeme pomenutih maglovitih dana rijetko kada zadr ava du e od jutarnjih ili prijepodnevnih sati na podruju kontrole saobraaja aerodromske slu be. Najmanja prosjena vidljivost je tokom zimskog perioda (decembar - januar, prosjeno 1670 m), to se poklapa sa periodom sa najveom relativnom vla nou i najveim brojem oblanih dana.
462
___________________________________________________
Na sigurnost zranog saobraaja, a naroito na poletno-slijetne manevre, najvie utiu mogue snije ne padavine. Ovim se ne iskljuuje relativna opasnost od drugih vrsta padavina, naroito obilnih i iznenadnih olujnih kia. Prostor opine ivinice karakteriu uglavnom slabi vjetrovi, a javljaju se iz svih pravaca. Najei vjetrovi imaju pravac sjeveroistok - jugozapad. S obzirom da je vjetar jedan od najutjecajnijih klimatskih, ali i sigurnosnih faktora, naroito u fazama polijetanja i slijetanja na predmetni aerodrom, autori su se fokusirali upravo na utjecaj vjetra pri ovim kritinim fazama leta. Prosjene brzine vjetra na podruju Meunarodnog aerodroma Dubrave, prema uobiajenoj klasifikaciji, spadaju u kategoriju umjereni povjetarac (5,66-8,23 m/s), odnosno po Beaufortovoj skali, u kategoriju 4. Maksimalni izmjerene brzine, prema istim klasifikacijama, spadaju u kategoriju 8 prema Beaufortovoj skali, a obino se opisuju kao svje i vjetar (17,49-20,58 m/s). Izlo eni podaci u analizi klimatskih odlika podruja opine ivinice poslu it e kao ulazni parametri za simulacije mogunosti pojave posebnih aerolokih fenomena na podruju Aerodroma, kao to je windshear.
3. Aeroloki 3D model podruja Meunarodnog aerodroma Dubrave

Za modeliranje i simulaciju aerolokih osobina podruja Meunarodnog aerodrome Dubrave koriten je softverski paket Fluent 6. Model terena izraen je na osnovu digitalizovane topografske karte ireg podruja Aerodroma na kojoj je definisano oko 3000 taaka sa x, y i z apsolutnim koordinatama. Domena prorauna, odnosno dimenzije prostora u kojem e se odvijati simulacije, ini podruje dimenzija 6500 x 8300 m, u ijem se centralnom dijelu nalazi kompleks Meunarodnog aerodroma Dubrave. Model zahvata visinu od prosjeno 1900 m. Kod odreivanja dimenzija domene prorauna morao se uzeti u obzir zadovoljavajui nivo detalja. Preliminarno je izraen digitalni elevacioni model (DEM), da bi se dobio pribli an osjeaj 3D izgleda reljefa i eventualno izvrila korekcija u smislu dimenzija domene prorauna. DEM domene prorauna prikazana je na Slici 1.
SLIKA 1: Digitalna elevaciona mapa (DEM) domene prorauna
_____________________________________________________
463
Domena prorauna podijeljena je na 259 307 tetraedarskih elementarnih zapremina. elije su adaptirane tako da su najgue (veliki broj manjih elija) u podruju uzletno-slijetnog koridora, odnosno same USS. Pripremljen 3D model u modulu Gambit i osnovne fizike postavke modela prikazani su na Slici 2. Objekti, kako aerodromski, tako i okolni, nisu modelirani, jer su u odnosu na veliinu domene prorauna zanemarivo mali i ne igraju znaajnu ulogu u aerolokoj slici makrolokacije.
Parametar Solver Model turbulencije Fluid Operativna temperatura Uticaj gravitacije
Vrijednost / Opis
Segregacioni, implicitni Standardni kVazduh, idealan gas 288,16 K Da
SLIKA 2: 3D domena prorauna i osnovne postavke fizikog modela
4. Simulacija uobiajenih i ekstremnih aerolokih uslova za podruje Meunarodnog aerodroma Dubrave

Imajui u vidu sve izlo eno o geografskim i klimatskim odlikama podruja opine ivinice, kao realno mogue pojave koje mogu ugroziti sigurnost i normalno funkcionisanje Meunarodnog aerodroma Dubrave nameu se opasne forme vjetrova, posebno smicajui vjetrovi. Uobiajena praksa u CFD modeliranju je da se prije simulacije razliitih moguih scenarija izvri CFD simulacija uobiajenih (normalnih) uslova za domen prorauna. Rezultati simulacije normalnih uslova prikazani su na nekoliko narednih slika.
SLIKA 3: Konture i vektori brzina (m/s) u uzdu nom presjeku (sjever-jug)
Simulacija uobiajenih aerolokih uslova pokazuje zadovoljavajue slaganje sa ranije izlo enom meteorolokom statistikom.
464
___________________________________________________
4.1. Simulacija pojave smicajuih vjetrova uslijed microburst (downdraft) efekta
Downdraft efekat predstavlja pojavu kada vazduh, obino naglo ohlaen ljetnim pljuskovima u zoni padavina, biva dodatno potisnut samom kinetikom energijom kinih kapi, te se kree ubrzano prema tlu, gdje se nakon sudara iri u stranu i mijea sa neohlaenim vazduhom. U zoni mijeanja i sudara dva fronta nastaju turbulencije i esto pojava smicajuih vjetrova. S obzirom na estu pojavu iznenadnih i jakih ljetnih olujnih kia na podruju opine ivinice, realna je mogunost opisane pojave. U tu svrhu simulirana je pojava olujnih oborina i downdraft - efekta istono od aerodromskog kompleksa. Na desnoj strani slike, pod uticajem ohlaenog vazduha uslijed padavina, uoljiva je pojava vrtlo nih strujanja (detalj, Slika 4), sa brzinama turbulentnih vrtloga od pribli no 2-3,5 m/s. Topliji vazduh iz pravca aerodromskog kompleksa struji preko vrtloga hladnijeg vazduha, hladi se i savija unutar struktura vrtloga. Horizontalni vrtlog prikazan na slici zahvatio je prostor pribli nih dimenzija 5000 x 2000 m, do visine od pribli no 1400 m.
SLIKA 4: Konture brzina vjetra (m/s) u uzdu nom presjeku i detalj sa vrtlo nim strujanjima i pojavom smicajuih vjetrova
Nakon analize simulacija, mo e se zakljuiti da je pojava vrtlo nih strujanja i smicajuih vjetrova uslijed naglih i obilnih olujnih padavina mogua na bilo kojoj lokaciji u okviru podruja Meunarodnog aerodrome Dubrave. Ista e imati znaajnog utjecaja na sigurnost poletno-slijetnih manevara.
4.2. Simulacija mogue pojave smicajuih vjetrova uslijed termalne inverzije
Termalna inverzija je pojava uslojavanja toplijeg vazduha na odreenoj visini u atmosferi, tako da dolazi do naruavanja kontinuiranog pada temperature sa poveanjem visine. Pojave termalne inverzije utvrene su na podruju opine ivinice [2], a karakterie ih pojava inverznog sloja na odreenoj visini. Efekat termalne inverzije simuliran je sa dva suprotno usmjerena vjetra razliitih temperatura. Na narednoj slici prikazane su konture promjene gustine vazduha sa visinom, i to u uzdu nom presjeku kroz domenu prorauna. Vidljiva je znaajna razlika u gustinama vazduha pri tlu. Radi potrebe ograniavanja veliine domene prorauna iz ranije navedenih razloga, proraunom je obuhvaena visina do pribli no 1900 m (u ovisnosti od visine reljefa), te se u ovoj simulaciji uslijed tog ogranienja ne vidi prelaz iz zone toplijeg vazduha (inverzne zone) u normalnu atmosferu iznad zone invezije. Efekat termalne inverzije na poletno-slijetne manevre obiHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
465
no se ogleda u naglom propadanju ili udarima, odnosno naglim promjenama visine, to u kritinim fazama polijetanja i slijetanja, na malim visinama, mo e ugroziti sigurnost zrakoplova.
Slika 5: Konture slojeva vazduha sa razliitim gustinama (kg/m3) i dijagram promjene statikog pritiska sa visinom za popreni presjek kroz domenu prorauna
5. Zakljuak
Nakon opse nije analize svih va nijih meteorolokih faktora na podruju Meunarodnog aerodroma Dubrave izdvojene su mogunosti pojave ekstremnih formi smicajuih vjetrova i termike inverzije. U simulacijama izvedenim u ovom radu pretpostavljeni su polazni uslovi za formiranje smicajuih vjetrova. Zatim je simulacijom dokazano da se smicajui vjetrovi javljaju u svojim prepoznatljivim oblicima. Iz ovog se mo e izvesti regresivan zakljuak: ako se pojedini jednostavniji i prepoznatljiviji meteoroloki fenomeni uoe na vrijeme (pribli avanje obilnijih padavina tokom ljeta - ljetni pljuskovi, vjetrovi pribli no suprotnih pravaca i sl.), sa relativno velikom sigurnou mogu se oekivati i smicajui vjetrovi. Za potvrdu izvedenih simulacija i zakljuaka potrebno je izvriti validaciju. Generalno se iz izlo enog u ovom radu mo e zakljuiti da, poznavajui mehanizme nastanka smicajuih vjetrova, te geografske, reljefne i klimatske odlike mikrolokacije aerodroma, metodologijom i alatima CFD-a mogue je simulirati potencijalno opasne meteoroloke pojave i uslove njihovog nastanka, te na taj nain eventualno unaprijediti sigurnost poletno-slijetnih manevara.
Literatura
[1] Hamustafi, M.; Prezime, I.: Analiza aerolokih uslova na Meunarodnom aerodromu Dubrave u funkciji sigurnosti poletno-sletnih manevara, magistarski rad, Rudarsko-geoloko-graevinski fakultet Tuzla, Tuzla, (2011) [2] Ahmetbegovi, S. & Prezime, I.: Fizikogeografski faktori kao osnova prostornog planiranja opine ivinice, magistarski rad, Univerzitet u Tuzli, (2008) [3] Pilot Windshear Gude, U.S. Department of Transportation, Federal Aviation Administration, (1988) [4] Low-Altitude Wind Shear and Its Hazard to Aviation, Report of the Committee on Low-Altitude Wind Shear and Its Hazard to Aviation, National Academy Press, Washington DC, (1983) [5] CFD simulations of the wind environment around an airport terminal building, Environmental Modelling & Software, Volume 21, Issue 4, (2006)
466
___________________________________________________
PLAN MJERA ZA SLUAJ OPASNOSTI U KNJI NICAMA

EMERGENCY MEASURES PLAN FOR LIBRARIES
Jasminka TAJCER
Medicinska kola Karlovac, dr. Andrije tampara bb, Karlovac, HRVATSKA, jasminka.stajcer@gmail.com
Sa etak: Prema Procjeni ugro enosti od prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea Dr avne uprave za zatitu i spaavanje, Hrvatska je u visokom stupnju ugro enosti od poplava i potresa. Rad pokazuje va nost izrade Plana mjera za sluaj opasnosti koje su na temelju zakona knji nice du ne izraditi. Iako su hrvatske knji nice do ivjele ratna razaranja, a mogunost prirodnih katastrofa je visoka, knji ice jo uvijek nemaju razvijene sustave zatite u sluaju opasnosti. Podizanje svijesti o potrebi pripremljenosti osoblja knji nica da se nose s kriznim situacijama va no je za kvalitetnu organizaciju zatite i spremnost u sluaju opasnosti. Procjena rizika, prevencija i zatita, pripravnost za sluaj opasnosti, reakcija i odgovor na katastrofu te obnova nakon katastrofe moraju biti sastavni dio Plana. Kljune rijei: knji nica, plan mjera, procjena rizika, mjere pripravnosti, plan spaavanja Abstract: According to the assessment of the National Protection and Rescue Directorate of the danger of natural and technical or technological catastrophes and major accidents, there is a great risk of floods and earthquakes in Croatia. The work has shown the importance of making the Emergency Measures Plan which all libraries have to do according to the law. Despite the fact that Croatian libraries suffered war damage and that the possibility of natural disaster is high, there is still no protection system for libraries in case of emergency. Raising the awareness of the need for library staff to be able to cope with the crisis is important to organize good protection and be prepared in case of a danger. Risk assessment, prevention and protection, emergency readiness, reaction and disaster response as well as reconstruction after disasters should be an integral part of the Plan. Keywords: library, the plan of measures, risk assessment, preparedness measures, rescue plan
1. Uvod
U dananje doba katastrofe se dogaaju esto i iznenada. Hrvatska od proglaenja samostalnosti nije do ivjela veu prirodnu katastrofu osim ratnih razaranja u kojima je uniteno puno kulturne i spomenike batine. Kako bi se knji nina graa ouvala i sprijeilo se propadanje i unitenje vrijedne grae i zbirki izuzetno su va ne mjere zatite u sluaju katastrofa. Svaka ustanova mora procijeniti glavne opasnosti, pripremiti postupHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
467
ke za djelovanje u sluaju katastrofe i odr avati plan aktivnim, odnosno odr avati svjesnost svih djelatnika o va nosti plana. Ne postoji jedinstven plan nego ga svaka knji nica stvara na temelju svojih specifinosti i potreba. Veina ustanova e razvijati plan za postojeu zgradu pa e time njene mogunosti biti ograniene postojeim arhitektonskim i graevinskim uvjetima i financijskim potrebama. Idealno bi bilo kad bi se svi sigurnosni uvjeti predvidjeli tijekom gradnje. Republika Hrvatska je vrlo izlo ena opasnostima od prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea. Plan mjera za sluaj opasnosti koji pripremaju knji nice i sustav zatite i spaavanja koji je prioritetni nacionalni interes zajedniki stvaraju dobru koordinaciju za stvaranje uvjeta za smanjenje rizika od posljedica katastrofa ime bi se smanjile i ljudske rtve i materijalne tete. Na temelju zakona iz podruja knji niarstva, IFLA-inih preporuka kako izraditi plan mjera za sluaj opasnosti, Procjene ugro enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko tehnolokih katastrofa i velikih nesrea mogu se dati smjernice koje bi bile temelj Plana za sluaj opasnosti u knji nicama. Temeljna je svrha plana za sluaj katastrofa: n umanjiti rizik katastrofe koliko god je to mogue; * n maksimalno uveati uinkovitost reakcije ako do katastrofe doe.
2. Zatita knji nine grae

Knji nice su prema lanku 48. Zakona o knji nicama (NN 05/98, NN 104/00, NN 69/09) i prema Pravilniku o zatiti knji nine grae (NN 52/05) obavezne izraditi Plan mjera za sluaj opasnosti. Bez obzira na zakonsku obvezu jo uvijek vrlo mali broj knji nica ima pripremljen Plan. To je pokazala anketa doc. sc. Ane Barbari ije je rezultate iznijela na Skupu 12. dani specijalnih i visokokolskih knji nica (Opatija 11.5. 2011.-14.5.2011.). Na pitanje Postoji li u knji nici pisani plan pripravnosti i postupanja u sluaju opasnosti, od 29 odgovora (43 upuena upita) knji nica znanstveno-nastavnih i umjetniko-nastavnih sastavnica Sveuilita u Zagrebu i Nacionalne i sveuiline knji nice u Zagrebu, samo je jedna knji nica odgovorila pozitivno. Knji nice su du ne poduzimati mjere za zatitu i uvanje knji nine grae prema Pravilniku o zatiti knji nine grae, to ga na prijedlog Hrvatskog knji ninog vijea donosi ministar kulture. Na jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knji ninu grau koja ima obilje ja kulturnog dobra, odnosno koja je od posebnog znaenja ili vrijednosti, primjenjuju se i propisi o zatiti kulturnih dobara te se ta graa mo e koristiti samo pod posebnim uvjetima.** Knji nice su du ne sustavno provoditi osnovne mjere zatite svoje grae i to zatitu od: n poplave; n po ara; n provale; n elementarnih nepogoda i n ratnih razaranja.
*
**
IFLA-in kratki prirunik za pripravnost i planiranje mjera zatite u sluaju katastrofa. Zagreb: Hrvatsko knji niarsko drutvo, 2012. Zakon o knji nicama, Narodne novine 105/09. ___________________________________________________
468
Osnovne mjere zatite provode se postavljanjem odgovarajuih sigurnosnih sustava (protuprovalnih, vododojavnih, protupo arnih i sl.) prema posebnim propisima. *
IFLA-ina naela za skrb i rukovanje knji ninom graom navode tri skupine mjera za zatitu knji nine grae: administrativno-tehnike, preventivne i kurativne. Administrativno-tehnikim mjerama, usko povezanim s koritenjem grae, odreuju se pravila ponaanja korisnika i knji ninog osoblja prema grai i sprjeava se njezino nepotrebno oteivanje. Preventivnim se mjerama unaprijed zatiuje knji nina graa. Va no je detektirati opasnosti i uskladiti prema tome postojee preventivne mjere. Ispitivanjima su utvreni najpovoljniji uvjeti pohrane knji nine grae, kojima se tetni utjecaji svode na najmanju mjeru ili potpuno iskljuuju. Izmeu ostalog to su: o o n temperatura 16-18 C (u radnim prostorijama 18-20 C); n relativna vlaga zraka 50-60%; n stalno proiavanje zraka (mehaniko ili ureajima za proiavanje); n iste i zrane prostorije, zatiene od direktnog sunevog utjecaja. Za grau posebne vrste osiguravaju se drugi, primjereni uvjeti. U zatiti grae od propadanja danas su znaajne tehnike mikrofilmiranja, reprografske tehnike do digitalizacije. Kurativnim se mjerama popravljaju oteenja nastala zbog pogrenog rukovanja i neprimjerenog odnosa spram grae.**
3. Smjernice za izradu plana mjera za sluaj opasnosti

Plan mjera za sluaj opasnosti obvezno sadr i sljedee elemente: n procjenu ugro enosti tj. utvrivanje opasnosti za zgradu i grau; n mjere preventivne zatite kojima se uklanja ili umanjuje opasnost za zgradu i grau; n mjere pripravnosti koje obvezno sadr e: n popis postupaka za sluaj opasnosti; n opis spaavanja grae s prioritetom spaavanja; n popis opreme potrebne za spaavanje; n popis zaposlenika knji nice koji obvezno sudjeluju u spaavanju i zbrinjavanju grae i popis dragovoljaca izvan knji nice; n nain osiguranja prostora privremene pohrane grae; n nain saniranja posljedica s prioritetom saniranja oteenja zgrade i grae; n popis strunjaka za konzervaciju grae; n plan spaavanja grae tijekom i neposredno nakon sluajeva iz lanka 3. Pravilnika o zatiti knji nine grae i n plan saniranja posljedica tj. saniranja oteenja i restauriranja grae, uz obvezan popis strunjaka za konzervaciju grae. ***
3.1. Procjena ugro enosti
Kod sastavljanja Plana svaka ustanova treba procijeniti to predstavlja rizik za ustanovu, osoblje knji nice, korisnike i knji ninu grau. Treba procijeniti rizike u sluaju:
* ** ***
Pravilnik o zatiti knji nine grae, Narodne novine 52/2005. IFLA-ina naela za skrb i rukovanje knji ninom graom. Zagreb:Hrvatsko knji niarsko drutvo, 2003. Pravilnik o zatiti knji nine grae. Narodne novine 52/2005. _____________________________________________________
469
n n n n n
poplave; po ara; potresa; krae, provala i prepada; tehniko-tehnolokih opasnosti.
3.2. Mjere preventivne zatite
Nakon procjene ugro enosti potrebno je odrediti prioritete u odnosu na mogue rizike i nedostatke zgrade i sustava zatite. Jedan od najjednostavnijih i efikasnih naina prevencije je redovit pregled zgrade i okolia zgrade. Svi elektroniki sustavi moraju biti redovito testirani i servisirani. Redovito odr avanje instalacijskih sustava preduvjet je kvalitetne zatite od poplava i po ara unutar knji nice. Ostale preventivne mjere zatite ine vatrodojavni sustavi te sustavi za runo i automatsko gaenje po ara.
3.3. Mjere pripravnosti
Kod izrade Plana potrebno je imenovati osobu koja e biti voditelj tima u sluaju opasnosti. Osim strunosti, voditelj tima mora biti osoba koja e svojim autoritetom moi mobilizirati osoblje. Svaki lan tima mora znati koja su njegova zadu enja u sluaju opasnosti. I ostalo osoblje ustanove koje nije u timu treba imati zadu enja Kako bi provoenje Plana bilo odr ivo, barem jedanput godinje, potrebno je proi vje bu u kojoj bi svaki lan tima mogao ponoviti svoj dio zadu enja. Isto tako, barem jedanput godinje, potrebno je napraviti i reviziju plana. Plan mjera u sluaju opasnosti mora biti dostupan, a odreeni broj kopija treba biti u plastinim omotima ili laminiran za sluaj opasnosti od vode. Svaka knji nica bi morala imati pripremljen i dostupan popis postupaka u sluaju opasnosti i definiranu jezgru grae odnosno kulturnu batinu od nacionalnog interesa jer je ona prioritet kod spaavanja. Preporuuje se da knji nina graa koja se definira kao najvrjednija ne prelazi 4% ukupne knji nine grae. * U Planu mora biti predvieno da ako najvrjednija knji nina graa nije zatiena in situ (u zgradi gdje je pohranjena) i treba se evakuirati u sklonite, koji e to biti prostor. Preseljenje grae treba biti to br e uz nadzor zadu enih djelatnika knji nice. Nakon iznenadnih katastrofa, na licu mjesta se, procjenjuje teta zgrade i grae. Prema procjeni tete utvruje se postupak sanacije i obnove. Plan mora sadr avati i popis strunjaka za konzervaciju knji nine grae te popis i kontakte institucija koji se bave uvanjem kulturnih dobara.
4. Opasnost od poplava
Budui da je prema procjeni Dr avne uprave za zatitu i spaavanje Republika Hrvatska u visokom stupnju ugro enosti od poplava i potresa ovaj rad e vie pozornosti posvetiti tim rizicima koji ugro avaju knji ninu grau.
*
Plathe, Axel. UNESCO-v program hitnih mjera za zatitu vitalnog gradiva u sluaju oru anog sukoba.//Arhivski vjesnik, 43(2000), str.83. ___________________________________________________
470
Procjenjuje se da poplave potencijalno ugro avaju oko 15% dr avnog kopnenog podruja, od ega je vei dio znatno zatien razliitim mjerama i razinama sigurnosti.
Poplave su prirodne opasnosti koje mogu rezultirati gubitcima ljudskih ivota, velikim materijalnim tetama, devastiranjem kulturnih dobara i tetama po okoli; iako pojavu poplave esto nije mogue izbjei, poduzimanjem razliitih preventivnih graevinskih i negraevinskih mjera, rizici od poplavljivanja mogu se smanjiti na prihvatljivu razinu. Znatan su problem poplave u urbanim sredinama, zbog kratkotrajnih oborina visokih intenziteta, koje zbog velikih koncentracija stanovnitva na relativno malim prostorima esto uzrokuju velike materijalne tete, a za koje se zatitne mjere planiraju na lokalnim razinama u okviru poslova odvodnje oborinskih voda iz naselja. * Kod izrade procjene od poplave potrebno je koristiti se Kartom zatienosti podruja Republike Hrvatske od poplava i Kartom moguih ugroza RH Dr avne uprave za zatitu i spaavanje. Osim prirodne opasnosti od poplave mogue su i poplave uzrokovane puknuem vodovodnih cijevi ili proputanjem krova to ovisi o starosti instalacija i odr avanju zgrade knji nice. Zato je potrebno redovno odr avanje svih instalacijskih sustava u kojima se nalazi voda. Preporua se postavljanje slavina koje se iskljuuju automatski. Mogua je i poplava uzrokovana gaenjem po ara u knji nici do koje dolazi zbog loih protupo arnih mjera. Kako bi se omoguile kvalitetne preventivne mjere potrebno je modernizirati sustave za praenje i prognoziranje hidrometeorolokih pojava i komunikacijske sustave kako bi se pravovremeno reagiralo na moguu opasnost od poplave. Procjena jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave od prirodnih katastrofa i velikih nesrea temelji se na ralambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovnitvo, materijalna i kulturna dobra te okoli i to: od poplava (hidroloki pokazatelji, hidrometeoroloki uvjeti, infrastruktura i sl.), od nastanka potresa i od ostalih prirodnih uzroka.** Na temelju procjene ugro enosti utvruju se i propisuju preventivne mjere zatite knji nine grae kako bi se smanjile mogue posljedice djelovanja prirodnih katastrofa.
5. Opasnost od potresa
Republika Hrvatska je u visokom stupnju rizika od potresa zbog vrlo izra ene seizmike aktivnosti posebno u priobalnom podruju, sjeverozapadnom dijelu i ju noj Dalmaciji. Najdetaljnija seizmika istra ivanja propisana su za tzv. objekte izvan kategorije u koje spadaju skladita toksinih materijala, znaajniji objekti veza i telekomunikacija, hidroenergetski objekti, va nija industrijska postrojenja, bolnice kole i sl. *** Kod gradnje novih knji nica svakako bi trebalo kao mjeru prevencije napraviti seizmoloko istra ivanje.
*
** ***
Dr avna uprava za zatitu i spaavanje. Procjena ugro enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko tehnolokih katastrofa i velikih nesrea. Dostupno na: http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=31 (23.05.2012.). Pravilnik o metodologiji za izradu procjene ugro enosti planova zatite i spaavanja. Narodne novine 38/08. Dr avna uprava za zatitu i spaavanje. Procjena ugro enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko tehnolokih katastrofa i velikih nesrea. Dostupno na: http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=31 (23.05.2012.). _____________________________________________________
471
Protupotresna zgrada treba biti vrsta, ali elastina zgrada koja mo e podnijeti trenju, a da se pritom ne srui. Takve su zgrade graene od armiranog betona. Koliina razaranja ovisi i o jaini i dubini potresa te o udaljenosti epicentra potresa od naseljenog mjesta. Obino stradavaju stari dijelovi grada izgraeni od cigle. Po karti oekivanih maksimalnih intenziteta potresa MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnik), za povratno razdoblje 500 godina, u Hrvatskoj se svih 20 upanija i Grad Zagreb nalaze u seizmikom podruju u rasponu od VI. do IX. stupnja. * Od pustonih i razornih potresa posebno je ugro ena kulturna batina poput starih gradova, dvoraca, utvrda, crkava, zatienih povijesnih cjelina, muzeja, arhiva i knji nica. Kod izrade Plana potrebno je predvidjeti iroke i sigurne evakuacijske putove kako bi se omoguio pristup svih vrsti pomoi u skladu s va eim propisima. U graevinama drutvene infrastrukture, poput knji nica, koje koristi vei broj korisnika, treba osigurati prijem priopenja nadle nog upanijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti. Iako je kratkotrajan i iznenadan, potres mo e otetiti ili potpuno unititi knji nice te uzrokovati veliku materijalnu tetu. Mo e doi do uruavanja ili ruenja stubita i nemogunosti rada dizala to bi ote alo evakuaciju i spaavanje djelatnika i korisnika knji nice. Opasnosti i posljedice: n zatrpavanja zaposlenika i ostalih prisutnih osoba i materijalnih dobara, te ugro avanje istih prainom i eventualno osloboenim tetnim medijima iz cjevovoda i spremnika; n pojava paninog ponaanja; ** n mogua je i pojava po ara. Zato je potrebno pridr avati se Plana koji ukazuje na postupke u sluaju opasnosti.
6. Zakljuak
Nakon dva razorna potresa jaine 6.0 po Richteru i mnogo serijskih potresa, ali slabijeg intenziteta koji su tijekom svibnja 2012. godine pogodili regiju Emillia Romagna u Italiji u kojima je bilo ljudskih rtava, mnogo ozlijeenih i evakuiranih, velike materijalne tete i oteenih i unitenih spomenika kulture, treba se ponovno podsjetiti na va nost jaanja svijesti o postojanju opasnosti i rizika od katastrofa. Potrebna je permanentna edukacija o preventivnim mjerama kojima se mogu ubla iti mogue posljedice. Ustanove poput knji nica u kojima se uva kulturna batina od nacionalnog interesa moraju biti kvalitetno pripremljene za sluaj opasnosti. Osim vrijedne grae u knji nicama je svakodnevno velik broj ljudi za koje se takoer moraju pripremiti sigurnosni postupci kako ne bi dolo do ljudskih rtava. Zato Plan mjera za sluaj opasnosti u knji nicama trebaju izraditi specijalizirane ustanove, u skladu sa zakonskom regulativom i na temelju procjene ugro enosti.
*
**
Dr avna uprava za zatitu i spaavanje. Procjena ugro enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko tehnolokih katastrofa i velikih nesrea. Dostupno na: http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=31 (23.05.2012.). Plan evakuacije i spaavanja u Nacionalnoj i sveuilinoj knji nici u Zagrebu/izradio Ivan Topi, dipl. ing./Inspekt: kontrola i druge usluge, Zagreb, 2009. Interni dokument. ___________________________________________________
472
Potrebno je kroz du e razdoblje odr avati svijest o va nosti poznavanja postupaka za sluaj opasnosti jer jedino na taj nain Plan mjera za sluaj opasnosti u knji nicama mo e biti uinkovit.
Literatura
[1] Dr avna uprava za zatitu i spaavanje. Procjena ugro enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko tehnolokih katastrofa i velikih nesrea. Dostupno na: http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=31 (23.05. 2012.) [2] IFLA: kratki prirunik za pripravnost i planiranje mjera zatite u sluaju katastrofa. Zagreb: Hrvatsko knji niarsko drutvo, 2012. [3] IFLA: naela za skrb i rukovanje knji ninom graom. Zagreb : Hrvatsko knji niarsko drutvo, 2003. [4] Plan evakuacije i spaavanja u Nacionalnoj i sveuilinoj knji nici u Zagrebu/izradio Ivan Topi, dipl. ing./Inspekt: kontrola i druge usluge, Zagreb, 2009. Interni dokument [5] Plathe, A.: UNESCO-v program hitnih mjera za zatitu vitalnog gradiva u sluaju oru anog sukoba.//Arhivski vjesnik, 43(2000), str. 83 [6] Pravilnik o metodologiji za izradu procjene ugro enosti planova zatite i spaavanja. Narodne novine 38/08 [7] Pravilnik o zatiti knji nine grae. Narodne novine 52/2005
_____________________________________________________
473
ERGONOMIJA ERGONOMICS
USING OF CPM FOR PLANNING OF ERGONOMICS PROJECTS FOR SOCIALLY RESPONSIBLE COMPANIES
PRIMJENE CPM ZA PLANIRANJE ERGONOMSKIH PROJEKATA ZA DRUTVENO ODGOVORNA PODUZEA
Rastislav BEO1, Martina JAKBOV2
1,2Slovak
Technical University in Bratislava, Faculty of Materials Science and Technology in Trnava, Institute of industrial engineering, management and quality, Paulnska 16,917 01 Trnava, SLOVAKIA, rastislav.beno@stuba.sk, martina.jakabova@stuba.sk
Abstract: Planning of ergonomics project which are focused to adaptation of work, work conditions and work environment parameters for employees present the challenging and hard task for any ergonomist or managers who participated on realization of ergonomics projects. To ergonomics project planning process entered many of variables which affected the whole process. These ergonomics projects represent for the companies demands to sources, finance as well as time. The time is just the most exact parameter which play big role during the preparation and realization of projects. This article is devoted to using of CPM (critical path method), which represent the effective and fast tool for planning of ergonomics projects. With using of mentioned CPM method we can define the critical path on which are the critical activities that represent the risk of ergonomics project failure. The application and implementation properly and thoroughly prepared ergonomics project may improve the image of company in relation to employees as well as to declare the corporate social responsibility within the social and ergonomically acceptable work environment. Keywords: ergonomics, projects, CPM, corporate social responsibility Sa etak: Planiranje ergonomskih projekata koji su usmjereni na prilagodbu rada, uvjeta rada i radnog okru enja parametri su za zaposlenike koji predstavljaju izazovan i te ak zadatak za bilo kojeg ergonomista ili menad era koji je sudjelovao na realizaciji projekata ergonomije. Za proces planiranja ergonomskih projekata unijete su mnoge varijable koje su utjecale na cijeli proces. Ti ergonomski projekti tvrtkama predstavljaju zahtjeve za izvorima, financijama kao i za vremenom. Vrijeme je upravo najtoniji parametar koji igra veliku ulogu u pripremi i realizaciji projekata. Ovaj lanak je posveen koritenju CPM (metoda kritinog puta), koja predstavlja uinkovit i brz alat za planiranje projekata ergonomije. Uz koritenje spomenute CPM metode mo emo definirati kritini put na kojem su kritine aktivnosti koje predstavljaju rizik od neuspjeha ergonomskih projekata. Primjena i provedba pravilno i temeljito pripremljenog ergonomskog pro_____________________________________________________
477
jekta mo e poboljati imid tvrtke u odnosu prema zaposlenicima, kao i za proglaenje drutvene odgovornosti u socijalnom i ergonomski prihvatljivom radnom okru enju. Kljune rijei: ergonomija, projekti, CPM, korporativna drutvena odgovornost
1. Introduction
Ergonomics is a science, which affected our lives till the second half of last century. Ergonomics helps to create the conditions and limits, when the man is so loaded, that is able to offer the stabile work performance without the injury or harm of its health in the long term. Nowadays the ergonomics cannot do without using of modern tools for realization of simulations and risk assessment. The modern tools can allow the realization of work activities simulation, modelling of work places and the work environment conditions, as well as to creation of complex databases which are necessary for the solving of proposals. Even though the progress of computer technology, which significantly can helps to ergonomist work, at Slovak republic a lot of employees still dominate the troubles which are connected to their work performance. The following table shows the example, from realized survey in selected industrial company, which area of business is the The XY employees were participated of selected survey, which was focused to influence of selected modifiable and unmodifable ergonomics risk factors to the musculoskeletal disorders.
TABLE 1: Influence of factors of work condition
Epidemiologic indicators Factors of work conditions Statistical confidence of odds
Odds Ratio (OR) 7,11 3,48 3,30 2,99 4,03 2,76 2,35 2,24 2,24 2,19 2,02 1,87 1,80 1,51 1,30
95% confidential limits
% of risk
P(
Repetitive work (monotonous) Long remaining in work position Not appropriate work rest schedule Work after injuries and illness Microclimatic conditions High work tempo Forced working postures Quality of work organization Heavy material handling Quality of tools Quality of training and workshops Working above the head Working on physical possibility limits Manipulation with small objects Excessive trunk bending and twisting
1,66 < OR < 30,22 1,05 < OR < 10,83 1,00 < OR < 10,24 0,84 < OR < 10,44 0,72 < OR < 20,54 0,72 < OR < 10,17 0,62 < OR < 8,55 0,60 < OR < 8,10 0,60 < OR < 8,10 0,63 < OR < 7,49 0,58 < OR < 6,89 0,54 < OR < 6,36 0,52 < OR < 6,11 0,44 < OR < 5,08 0,36 < OR < 4,57
92,75 92,74 92,68 92,56 91,48 92,06 91,86 91,80 91,80 92,10 91,96 91,81 91,74 91,34 90,82
0,0033 0,0548 0,0678 0,0994 0,1376 0,1624 0,2568 0,2928 0,2928 0,2717 0,3375 0,4097 0,4479 0,6552 0,8768
** -
478
___________________________________________________
2. Selected survey method

The study of the Case control [3, 4, 6, 7, 11] type was used for the purposes of the realized study for the evaluation of the modifiable factors of work and work environment. There was compared the frequency of exposition between groups with difficulties and disorders related to the work and without them as shows the next table.
TABLE 2: Case control study
ILL HEALTHLY
YES
Exposed
A C
B D
NO
Then the Odds ratio, respectively the proportion of probability was calculated. The equation of OR is the follows: Equation (1) Odds ratio (proportion of probability):
OR = OR = A/B AD , = C / D B C (1)
(ill exposed) (health unexposed) (ill unexposed) (health exposed)
Interpretation:
OR = 1 then risk is the same for exposed and unexposed workers, OR < 1 then risk factor is not risk for the monitored group of workers, OR > 1 then so many times have the exposed workers bigger risk of disease for the monitored illness. By the retrospective cohort analysis in the monitored company the significant factors of work conditions which affected the creation of musculoskeletal disorders are the follows: n repetitive works (monotonous) - in exposed warehouse workers is 7.11 times greater probability of disease than the unexposed workers, n long remaining in work position - in exposed warehouse workers 3.48 times greater probability of disease than the unexposed workers, n not appropriate work rest schedule - in exposed warehouse workers is 3.30 times greater probability of disease than the unexposed workers. One of the possible reasons of the negative results may be the planning and realization of ergonomics project, or ergonomics process through ergonomics programs. Therefore flowing from the philosophy of sustainable development and corporate social responsibility, that respect the current constrains with the main aim of defining the new sources for ensuring the requirements of entire mankind not only at local level, but from global point of view, is necessary to devote the selected issue the appropriate attention.
3. Planning of ergonomics projects with CPM

In many economics decision processes, especially in organization of work and in process of projecting are very often used the principles of project network analysis. The characteristics of those processes are possibility of its visual display through graphic tools [2]. The project network analysis is a part of mathematical programing at its theoretical base and methodical apparatus is based by theory of graphs and theory of probability [9,
_____________________________________________________
479
11]. The graph is such unit, which can be illustrating in plane with points event (peak) and their flowline edge. (The properties of graphs are generally dealt by the theory of graphs. See: [1, 5, 8, 10, 13]). Application of selected methods of project network analysis represented by the CPM and PERT can realized even in preparation, time planning and managing of ergonomics projects. The model of ergonomics project is flowchart, that is coherent, edged (respectively evented) evaluated, oriented, acyclic, ending and expressing the relation of individual project activities. In practice the mostly using formulation of flowchart is graphical, with table, incidence matrix, mathematically or by Gantt diagram. For the requirements of this paper is under mentioned the model case of time analysis of ergonomics project by CPM. The CPM appears from the presumption, that all parameters of individual activities are exactly defined, so it is the deterministic task of critical path searching.
3.1. Time analysis of flowchart by CPM
The first step of solution is time analyses, i.e. the calculation of data, which characterize the process of project work at create the base of time plan of whole project. The time analysis creates the starting point for cost and source analysis [9, 11]. The determining importance in time analysis have the data about moments in which the individual events are happened, data about duration, beginning and finishing of individual activities and the project as whole and data about reserves. It is [9, 11]: a) time characteristic relative to the project as a whole: T0 time of project beginning (can be defined absolutely as a specific date or relatively as a time 0) Tn estimated time of project duration (the duration of project is given by addition of activities which create the critical path = length of critical path) Tp planned time of project duration (project duration which correspond to required date). b) time characteristic relative to the individual activities: tij duration of activity (i,j) (definite by selected time units days, weeks, months and so on) c) time characteristic relative to the individual nodes: TMi earliest possible date of node i, i.e. time moment, when the event defined by correspondent node can be earlier realized TPi latest acceptable date of node i, i.e. time moment, when the event defined by correspondent node must be realized Ri reserve of the node i, i.e. difference between earliest possible and the latest acceptable date of node ( Ri = TPi TMi) In followed calculations we will assume, that the planned duration of project will be calculated duration and a time of project beginning will be defined relatively, i.e. T0 = 0. The time characteristic are calculating by following recurrent formulas. The calculation has two phases. In first phase we proceed from first node to the last and we assign the earliest possible date of activities and nodes, and in second phase we proceed from the last to the first node and we proceed the latest acceptable date of activities and nodes [9, 11].
480
___________________________________________________
The earliest possible and latest acceptable date of node can be defined by followed equations: TMi = ZMij TMi = T0 = 0 (first node of graph with index 1), TMi = max TMh + thi (h are indexes of all nodes, from which go out the edges h entered to node i), (last node of graph with index m), TPm = TMm = Tn (k are indexes of all nodes, to which entered the edges, TPj = min (TPk tjk) k which go out from the node i). Progression of edges (activities) connecting the first and the last node of graph, in which every followed activity start in node, where the antecedent activity finish is called the path. Duration of path is a sum of duration of all activities which create the path. The path with longest duration is called critical path. Every activity which creates the critical path is a critical activity. The activity is critical when: tij = TPj - TMi Critical activities have a zero reserves. Critical path go through nodes, which have zero reserve of node. A several critical paths can be in flowchart and they can be branch. Critical path can contain fictive activities. The fictive activities have zero duration. Activities which are not at critical path are called noncritical activities. The noncritical activities has at least nonzero total reserve and in some cases they can have nonzero the other reserves [9, 11]. For the illustration is at followed text mentioned model example of time analysis of ergonomics project with CPM. In Table 3 are defined activities which are realized within the project together with their time duration and dependencies. Consequential time analysis is realized in flowchart (Figure 1) based on antecedent formulas.
TABLE 3: Example of ergonomics project input data
Activity Activity code Following Activity duration
Preparation of ergonomics team Obtaining the required financial sources for ergonomics rationalization project Analysis of risk and the causes of the ergonomics problems creation 0Creation of organizational measures Creation of technical measures Preparation of workplace for realization of ergonomics rationalization measures Realization of ergonomics rationalization measures Training of employees from selected workplace Optimization of proposed ergonomics rationalization measurements
A B C D E F G H I
C D,E,F D,E,F G G H H I
1 3 4 5 4 3 7 2 5
_____________________________________________________
481
FIGURE 1: Time analysis of ergonomics project in CPM flowchart
4. Conclusion
For successful realization of projects, there is necessary their solid planning. In case of ergonomics project, when it comes about the successful managing of adaptation of work conditions and parameters of work environment to employees represent its planning the most important part. The time analysis of ergonomics project plan through the CPM can lead to revelation of narrow places and define the areas, to which the main attention is necessary to donate. With the right planned ergonomics project the company can ensure the sustainable work performance of its workers; create them the appropriate work conditions and declare the corporate social responsibility.
References
[1] Brezina, I. ikov, Z. Reiff, M.: Kvantitatvne metdy v logistike. Zbierka prkladov, Ekonm, Bratislava, 2005 [2] Brezina, I. - Ivaniov, Z. - Pekr, J.: Operan analza, Iura Edition, ISBN 978-80-8078-176-7, Bratislava, 2007 [3] Egnerov, A.: Zklady epidemiolgie. Vysokokolsk uebn texty, Fakulta zdravotnctva a socilnej prce Trnavskej univerzity, SAP spol. s. r. o., Trnava, 1999 [4] Eisen, E. A. Wegman, D. H.: Epidemiology. In: Levy, B. S. Wegman, D. H.: Occupational Health: Recognizing and Preventing Work Related Disease. 3rd Edition. Little, Brown Company, Boston 1995. [5] Gupta, P. K. Mohan, M.: Operation Research an Statistical Analysis. Delhi: Arhana Printers, 1989 [6] Greensberg, R. E. et all.: Medical Epidemiology. A Lange medical books, second edition, Appleton & Lange, Connecticut 1996 [7] Hatiar, K.: Ergonmia a preventvne ergonomick programy (3): Hodnotenie rizk v~pracovnom procese z hadiska ergonmie, Bezpen prca, 35, 2004, 3, p.3 10, INDEX 49032 ISSN 0322-8347 [8] Hillier, F. S. Lieberman, G. J.: Introduction to Operation Research. 4th Edition. New York: McGraw-Hill Publishing Company, 1986 [9] Hrablik Chovanova, H. - Sakl, P., Operation Research I., AlumniPress, ISBN 978-80-8096- 151-0, Trnava, 2011 [10] Ivaniov, Z. Brezina, I. Pekr, J.: Operan vskum, Iura Edition. Bratislava, 2002 ___________________________________________________
482
[11] Janout, V.: Klinick epidemiologie nedln soust klinickch rozhodovacch proces, Grada Publishing, Praha, 1998 [12] Sakl, P. - Jerz, V.: Operan analza v praxi mana ra I., SP SYNERGIA, ISBN 80-968734- 3-1, Trnava, 2003 [13] Unovsk, L. a kol.: Modely sie ovej analzy, Alfa, Bratislava, 1991
This paper was supported by the Slovak Research and Development Agency under the contract No. LPP-0384-09: Concept HCS model 3E vs. Concept Corporate Social Responsibility (CSR). The paper is also a part of submitted KEGA project No. 037STU-4/2012 Implementation of the subject Corporate Social Responsibility Entrepreneurship into the study programme Industrial management in the second degree at MTF STU Trnava.
_____________________________________________________
483
484
___________________________________________________
NEPOVOLJNI UINAK VIBRACIJA I BUKE NA RADNU SPOSOBNOST RADNIKA

ADVERSE EFFECT OF VIBRATION AND NOISE ON WORK CAPACITY OF WORKERS
Edvin BOLI1, D enana GAO2, Azra AVDAGI ESPERANA 3
u Bihau, Tehniki fakultet Biha, dr Irfana Ljubijankia bb,77000 Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, edvinbolic@hotmail.com 2Univerzitet u Bihau, Visoka zdravstvena kola,Irfana Ljubijankia bb, 77000 Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, dzgaco@bih.net.ba 3Lisabon, PORTUGAL, azra.esperanca@gmail.com
1Univerzitet
Sa etak: Cilj ovog rada je upozoriti zakonodavca u Bosni i Hercegovini i ostale sudionike na svim nivoima sistema zatite na radu na neadekvatno zakonodavstvo u podruju zatite od uticaja vibracija i buke. Uglavnom rad se bavi vibracijama i bukom koju stvaraju graevinske maine na gradilitu ali i vibracijama i bukom koja dolazi izvan gradilita. Prezentirana je situacija na gradilitima koja su konstantno izlo ena djelovanju vibracija i buke (preko 50 dBA), to bi predstavljalo granicu koja kod radnika izaziva slabljenje psiho fizikih sposobnosti koje utiu na koncentraciju i radnu sposobnost radnika na gradilitu. Cilj ovog rada je da uka e na postojanje ovih problema te da se mora ozbiljnije pristupiti zatiti na radu kroz bolje zakonodavstvo ali i poveanje ozbiljnosti poslodavca u strogom provoenju sigurnosnih mjera u svrhu zatite zdravlja uposlenika, smanjenja ozljeda na radu te poveanja same produktivnosti rada. Kljune rijei: vibracije i buka na gradilitu, zatita zdravlja na radu, psiholoki i socijalni rizici, stres, radna sposobnost Abstract: The purpose of this paper is to alert legislators to the Republic of Bosnia and Herzegovina and other participants at all levels of system safety is inadequate legislation in the field of safety from the harmful effects of noise. Mainly, the work is related to vibration and noise caused by the construction machines that are used for works on the site, and vibration and noise coming from the outside of construction site. There is presented the situation on the work site, constantly exposed to the level of vibration and noise (over 50dB), which is within the limits in which the workers causes the weakening of psychological and physical effects of concentration on the performance for the work activities. This paper aims to point out that it must improve this aspect of health and safety through better legislation and obligations of employers on the implementation of rigorous safety measures to protect the health of employees reduce injuries and increase worker productivity. Keywords: vibration and noise on the site, occupational health, psychological and social risks, stress, work effort
_____________________________________________________
485
1. Uvod
Gradilita gdje se odvijaju radovi sa velikim brojem graevinskih maina koje emituju velike vibracije i buku su podruja konstantnog rizika i estih povrjeda radnika. Pretjerana buka uzrokuje trajna oteenja sluha, ak mo e dovesti i do potpunog gubitka sluha ako je osoba izlo ena vibracijama i buci tokom du eg vremenskog razdoblja. Gradilita gdje se emitira visok nivo buke kao to su kamenolomi, ljevaonice, tvornice, radovi u cestogradnji i slini spadaju u podruja izlo ena velikom riziku. Ovom problemu se mora studiozno prii jer posljedice mogu biti kobne po radnike (nerijetko dolazi do gubitka ivota radnika i trajnih oteenja zdravlja istih).
Ovdje elimo kroz primjer koji se odnosi na radove u cestogradnji pokuati da uka emo na va nost ove problematike. Odr avanje cesta u dananjim uslovima zahtjeva da se opravke nerijetko moraju raditi u veoma kratkim vremenskim rokovima da bi obustave saobraaja bile to manje, da se ne ometa tok saobraaja sa njegovim uesnicima, to poveava stepen rizika u radu. U ovakvim radnim uvjetima radnik je veoma izlo en rizicima, osjetljiv i njegovoj zatiti se maksimalno moramo posvetiti kako kroz legislativu tako kroz provoenje iste od strane izvrioca radnih aktivnosti na gradilitima.
2. Mjerenje i klasifikacija buke proizvedene na gradilitu

Bukom smatramo svaki zvuk koji nam je neugodan i koji nas ometa u obavljanju naih radnih aktivnosti. Mjerenja nivoa buke potrebno je vriti na svim podrujima na kojima imamo poveanu emisiju zvukova koji tetno utiu na okolinu. Mjerenja obino vrimo instru-
mentima za mjerenje nivoa buke, sound level meter (SLM). Mjerenja treba izvriti na cijelom gradilitu a prema skici mjerenja (v. Slika 1). Danas su koritena dva osnovna sistema za ocjenjivanje i normiranje buke. Prvi koji se temelji na mjerenjima visine zvunog pritiska LA u dB(A) i drugi sistem koji se temelji na sistemu familija tzv. N-krivulja, standardiziranih od ISO, koji odgovara oktavnoj visini zvunog pritiska kod 1000 Hz. Nivo buke na gradilitima kree se najee od 50 do 130 dB. Obzirom na dejstvo buke na ovjeka mo emo SLIKA 1: Skica mjerenja nivoa buke postaviti klasifikaciju visine buke (A): n do 60 dB (A) podruje samo psiholokog djelovanja na ljudski organizam; n od 60 dB do 90 dB (A) podruje ozbiljnih psiholokih i neurovegetativnih smetnji na ljudski organizam; n preko 90 dB (A) podruje u kome dolazi do oteenja sluha kod ovjeka; n iznad 120 dB (A) podruje u kome dolazi do akutnih i trajnih oteenja sluha kod ovjeka. Ovo nam pokazuje da je gradilite redovno mjesto na kome uslovi rada u pogledu buke i vibracija su nepovoljni.
486
___________________________________________________
3. tetni uinci buke na gradilitu

Saobraajnice zahtijevaju svakodnevni monitoring, redovna odr avanja kao i izvanredna odr avanja i rehabilitacije pojedinih dionica. Preoptereenost cesta u Bosni i Hercegovini kao i u okolnim zemljama u regionu dovodi do estih oteenja koja ugro avaju bezbjednost u saobraaju i udobnost pri vo nji tzv. Ride quality. Rehabilitacija konstrukcija najee obuhvata presvlaenja, odnosno sanaciju asfaltnih kolovoza, zavisno od stepena oteenja. Ovakvi radovi neesto zahtijevaju da se radovi odvijaju pod saobraajem, zbog nemogunosti iznala enja adekvatne alternativne saobraajnice. U ovakvim uslovima se deava da na gradilitu imamo buku koju stvaraju graevinske maine koje izvode radove ali i vozila koja prometuju tim saobraajnicama, to u mnogome komplikuje rad te negativno utie na tok izvoenja radova. Radovi na rehabilitacijama esto zahtijevaju da se svi poslovi linijski otvore tako da imamo na gradilitu na relativno malim povrinama stroj za struganje asfalta, kamione za odvoz strugotine, maine za zasijecanje asfalta, kamione koji vre preprskavanje emulzijom, finiere za polaganje asfaltne mase, kamione za dovoz asfalta te valjke. Ova gradilita su veoma dinamina i buna to uslo njava izvoenje radova. Ovdje u navesti primjer iz moje prakse na projektu Rehabilitation of existing Bhaipery. Radovi su izvoeni u Pakistanu, na gradilitu udaljenom 50 km od Lahorea, mjesto Bhai Phery. Vreno je struganje habajueg sloja asfalta u debljini od 6 cm i ponovno presvlaenje asfaltnom masom uz lijeenje udarnih rupa isjecanjem i zamjenom loeg materijala. Saobraaj se odvijao sa dvije kolovozne trake od kojih je svaka imala po dvije saobraajne trake i jednu zaustavnu. Saobraaj je zaustavljen na jednoj kolovoznoj traci a na drugu kolovoznu traku smo preusmjerili saobraaj vozila u dva smjera. Tako da je na gradilitu buka dopirala sa saobraajnice na kojoj su preusmjerena vozila a samo gradilite je bilo optereeno bukom maina koje su vrile radove na sanaciji oteenog kolovoza. U nastavku e biti tabelarno prikazane razine buke koju su proizvodile maine na ovom gradilitu (v. Tabela 1).
TABELA 1: Vrijednosti izmjerene buke na gradilitu u Bhai Phery
Kako se mo e vidjeti da u ovakvim uslovima na gradilitu buka i vibracije veoma loe utjeu na radnike, jer se nivo buke kree oko 90 dB(A) to se ve nalazi u podruju koje teti ljudskom organizmu te ovakvi uslovi rada dovode do opadanja koncentracije kod radnika i njihove loe koncentracije na posao. Konstantan rad u ovakvim uslovima optereuje ljudski mozak i dovodi da loe koncentracije. Ovako optereeni radnici nerijetko postaju neosjetljivi na buku kojoj su izloeni sa eljom da se skoncentriu na svoj radni zadatak. Koncentracija u tako tekim usloHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
487
vima dovodi do toga da radnici ne primjeuju lako prilazeu mainu koja mu esto nije u vidnom podruju. Dana 20. jula 2004. godine na pomenutom gradilitu u toku su bili asfalterski radovi u okviru projekta Rehabilitation of existing road- Bhaipery. Mjerene temperature vazduha tog dana su dostizale 44C sto dodatno utie na koncentraciju radnika. Sve maine su bile aktivne i na podruju gdje je pripremana podloga za asfaltiranje kamion za prskanje emulzije je uslijed svojih aktivnosti iao unazad. I pored signalnog zvuka koji taj kamion emituje pri kretanju unazad jedan od radnika je zaostao u ienju podloge a voza kamiona ga nije uspio uoiti jer mu je kako je rekao nalazio se u tom trenutku u tzv. mrtvom uglu. Na alost dolo je do incidenta u kome je radnik izgubio ivot. Kako vidimo da su radnici svakodnevno pri svom radu izlo eni buci od oko 90 dB to su pokazivala i mjerenja koja sam predstavio u tabeli 1. to je rizik od oteenja sluha veoma velik. Kako su pokazale analize (NIOSH) National Institute for Occupational Safety and Health, procjena rizika da e doi do oteenja sluha radnika koji su izlo eni buci osmo satno radno vrijeme u toku 40 godina rada je [2]: n prosjena izlo enost buci od 90 dB(A) 29%; n prosjena izlo enost buci od 85 dB(A) 15%; n prosjena izlo enost buci od 80 dB(A) 3%. Pored ovog rizika gubljenja sluha koji je gore naveden radnik u ovakvim uslovima rada se br e zamara opada mu koncentracija i nije u stanju da adekvatno reaguje na opasnosti koje nailaze na gradilitu. esto nije u stanju da uje neku mainu koja mu prilazi zbog zvuka maina koje su u njegovoj okolini a nadjaale su rad maine koja mo e trenutno da mu ugrozi ivot. U takvim uslovima kako se desilo i u navedenom primjeru radnik nije bio u stanju da pravovremeno registrira zvuk koji proizvode maine kreui se unazad kada je vidljivost operatora maine u mnogome ograniena jer u velikom broju izvora buke njegova koncentracija je popustila a radnikovo uho poinje da ignorie buku da bi ostalo koncentrisano na posao. Ovakva gradilita su veoma kompleksna, buka koja se emituje u okviru gradilita je veoma visokog nivoa i ne mo e se lako izbjei. Nivo buke mo emo neznatno umanjiti izborom maina koje emituju manje buke, redovnim odr avanjem maina i redovnom brigom o njihovoj ispravnosti sa gledita emisije buke, ozbiljnou radnika na radu koja se stie edukacijom radnika u tom smislu i, na kraju, stavljanjem na raspolaganje opreme za zatitu na radu (o ovom sluaju hear protectores). Ali svaka od ovih aktivnosti ne mo e da eliminie nivo buke koji imamo na gradilitu. Taj nivo buke je uvijek u podruju tetnom za zdravlje uposlenika.
4. Zakljuak
Da bi smo izbjegli ne eljene situacije kao to su oteenja zdravlja radnika, lo radni uinak i kao najgori scenarij gubljenje ivota radnika moramo posvetiti vie pa nje ovom problemu. Redovna mjerenja buke kako to propisuju pravilnici o zatiti radnika. Redovno odr avanje maina te njihovo ispravno stanje to e dovesti do manje emisije buke. Ali uz sve ove mjere predostro nosti znamo da nivo buke na gradilitu bie i dalje u granicama koje tetno djeluju na zdravlje radnika. Kako radnik, pokazali smo to u prethodnim primjerima a i praksa pokazuje ako eli da ostane usredotoen na radni zadatak zanemaruje deavanja u okolini. Stoga elimo da sugeriemo svim akterima u zatiti zdravlja
488
___________________________________________________
radnika da u ovakvim situacijama uredimo gradilite tako to emo uvesti dodatni broj radnika koji e imati zadatak da koordiniraju rad na gradilitu tako da u svakom trenutku paze da ivot radnika ne bude ugro en. Kako je ovakav radnik uvijek na mjestu sa koga ima dobar pregled situacije i nije okupiran drugim poslovima tako da punu koncentraciju mo e da posveti ostalim radnicima tako da njihov posao ne treba da trpi. Ovakvu sam praksu ve koristio na svojim gradilitima tako da cijena radnika koji je vrio ovaj posao u mnogome je opravdana jer smo nesretne sluajeve koji se deavaju na gradilitu skoro u potpunosti eliminirali. Tako da je firma poteena velikih financijskih trokova koja nastaju plaanjem odteta radnicima i njihovim familijama. A i ljudi koji se nau kao sudionici u ovakvim dogaajima nerijetko do ivljavaju psihike traume koje ih prate kroz dalji rad i negativno utjeu na zdravlje radnika i na radni efekat.
Literatura
[1] Zakon o zatiti od buke - DN - 7. sj. 20.12.2011, Federacija Bosne i Hercegovine [2] www.cdc.gov/niosh/ [3] Thalheimer, E. (2000): Construction noise control program and mitigation strategy at the Central/ Artery,Tunnel Project, Noise Control Engineering Journal 48(5), 157-165 [4] Axlesson A. Scientfc basis of noiseinduced hearing loss.Stuttgart, New York, London: Georg Time Verlag, 1996 [5] Buka cestovnog prometa kao problem zatite okolia. Dostupno na http//www.poslovniforum.hr
_____________________________________________________
489
490
___________________________________________________
PREVENCIJA SMETNJI SUSTAVA KRALJE NICE KAO VA NOG IMBENIKA SMANJENE RADNE SPOSOBNOSTI
SPINAL DISTURBANCE PREVENTION AS VERY IMPORTANT FACTOR OF MINOR WORK ABILITY
Vilma OSI
Centar Postura, ibenska 30, 21000 Split, HRVATSKA, vilma.cosic@gmail.com
Sa etak: Statistiki pokazatelji iz relevantnih izvora kod nas i u svijetu ukazuju da je problem miino-kotanog sustava, ponajvie kralje nice, va an uzrok smanjene radne sposobnosti i odsustva sa radnog mjesta. Jedan od glavnih uzroka smetnji u sustavu kralje nice jeste posljedice dugotrajnog neadekvatnog dr anja tijela (posture) koja je rezultirala procesima strukturalnih promjena na diskovima, ligamentima i kraljecima. Kroz ovaj rad autori e predoiti postupak preventivnog djelovanja na korekciju dr anja tijela (posture) u kolskoj dobi inovativnom metodom fascijalne manipulacije ijom primjenom se drastino skrauje ciklus konvencionalnih tretmana te poveava efikasnost istih. Kljune rijei: prevencija, primarna zatita, radna sposobnost, fascijalna manipulacija, metoda Abstract: Statistical datas from relevant sources indicates that spinal disturbance is most important factor for a minor work ability and absence from work. One of principal factors is an irregular body position (postura) who has as result structural changes on the spine and disks. In this paper author will explain procedure for preventive actions to correct irregular body position with innovative fascial manipulation methodology, whose application produce shorter cycle of conventional treatments. Keywords: prevention, primary protection, work ability, fascial manipulation, method
1. Uvod
Kri obolja [1] je jedan od najuestalijih zdravstvenih problema dananjice, te se procjenjuje da 80% populacije tijekom svog ivota ima barem jednom bolove u kri ima ili slabinskom, donjem dijelu kraljenice. Tako je kri obolja postala veliki javnozdravstveni problem jer je najei uzrok izostanka s posla i velikog broja dana bolovanja. U naroHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
491
du su raireni mnogobrojni nazivi, od kojih je poznatiji lumbago, a jedan od popularnih naziva hexenschus ili vjetiji ubod govori o naglom nastanku i karakteru bolesti. Navodi se vie od stotinu razliitih uzroka kri obolje. Najei uzrok je pretjerano nepravilno i prekomjerno tjelesno naprezanje koje premauje snagu lenih miia, sveza i meukraljeninih kolutova. To mo e biti te ak fiziki rad, viesatni nepravilan tjelesni polo aj (npr. dugo sjedenje u automobilu), a tegobe redovito uzrokuju oputeni ili prenapregnuti miii. Tkiva koja su pretjerano napeta mogu se u jednom trenu zgriti i pretvoriti u izrazito tvrdu i bolnu regiju uz iznenadnu estoku i jaku bol. Kri obolja mo e nastati i postepeno uz osjeaj nelagode koji postepeno jaa i sve jau i jau bolnost. U starijih ljudi kri obolja je esto izazvana degeneracijskim promjenama kraljeaka i meukraljeninih kolutova (spondiloza, spodnilartroza). esta je i u upalnih reumatskih bolesti (ankilozantni spondilitis, psorijatini artritis, giht...). Mo e se razviti i kod priroenih iskrivljenja kraljenice (kifoza, skolioza), priroenih razvojnih poremeaja kraljeaka (spondilolisteza, sakralizacija, lumbalizacija kraljeaka, spina bifida-rascjep luka kraljeka, polukraljeaka i dr.), nakon ozljeda, raznih upala (tuberkuloza, infektivni spondilitis), te osobito kod osteoporoze - bolesti krhkih kostiju.
2. Statistike
U Hrvatskoj [2] je u 2008. zbog bolovanja izgubljeno 18 milijuna radnih dana, a najei uzrok bile su kotano-miine bolesti, reeno je na predstavljanju hrvatskoga nacionalnog izvjea Fit for Work (Spremni za posao), u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog odbora Desetljee kostiju i zglobova. Ogranieni podaci dostupni za Hrvatsku pokazuju da je bol u leima u 2008. bila uzrok onesposobljenosti za 31.741 osobu, rekao je u Zagrebu na predstavljanju izvjea Frane Grubii iz Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Klinike bolnice Sestara milosrdnica, a vie od treine se alilo na bolove. Kotano-miine bolesti ozbiljan su zdravstveni problem hrvatskog drutva, a posebice radnog stanovnitva. To potvruje podatak po kojem oko 37 posto hrvatskih radnika pati od miine boli u vratu, ramenima i rukama. U 2008. reumatoidni artritis bio je uzrok onesposobljenosti za 3.009 ljudi (77 posto ena prema 23 posto mukaraca), a spondiloartropatije uzrok su onesposobljenosti za 7.680 ljudi, uza slian udjel po spolovima * To je takoer najrairenija bolest u Europi koja je uzrok velikog broja izgubljenih radnih sati. U Europi kronina kotano-miina bol pogaa 100 milijuna ljudi, od kojih vie od 40 milijuna radnika. Stoga je to najrairenija bolest u radnom stanovnitvu Europe, pokazalo je ispitivanje koje je britanska neprofitne udruga The Work Foundation provela u 25 europskih, te jo nekim zemljama u svijetu. Inae, procjenjuje se da do dva posto godinjeg europskog bruto domaeg proizvoda otpada na trokove koje uzrokuju kotano-miinih bolesti. **
* **
Frane Grubii iz Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Klinike bolnice Sestara milosrdnica. HINA 2011. ___________________________________________________
492
3. Fascijalna manipulacija
Originalni naziv, Manipolazione Fasciale [3], je manualna terapija koja se aplicira na fasciji corporis. Dolazi od uenja i klinike prakse duge 20 godina fizioterapeuta Luigia Stecca koji je ispitao jedan vrijedan nain tretiranja disfunkcije lokomotornog sustava. U anatomiji konektivalna vlakna fascije predstavljaju strukturu koja obavija sve strukture u tijelu od miia do unutarnjih organa u svim pravcima. Fascija pokriva i ulazi na svaki dio miine fibre i spaja najmanje 30% fibra u itavom tijelu. Na ovaj nain se itava fascijalna struktura povezuje sa razliitim miiima koji zajedno funkcioniraju u razliitim globalnim ili segmentarnim pokretima u sve 3 osi. Vanjski ili unutarnji faktori, kao i mehaniki i kemijski mogu da utjeu na normalnu homeostazu fascije stimulirajui konektivalna vlakna i u tom sluaju dolazi do zatitne reakcije u obliku zadebljanja, prepletanja i hiperpresentacije vlakana sa tetnim strukturiranjima unutar i van vlakana koja se ne mogu apsorbirati. To unitava tenzijsku mio-fascijalnu ravnote u uzrokujui bol u zglobu za kojeg se hvataju ti miini pokretai. U kasnijoj fazi dovodi do degenerativnih strukturalnih promjena u zglobovima. Fascijalna manipulacija je tehnika koja ciljanim i preciznim pritiskom na centre koordinacije vraa elastinost i fluidnost fascije i time se eliminira bol dobije se bolja pokretljivost. to znai da ova tehnika osim terapeutske ima i preventivno djelovanje(to sam ja iskoristila u ovom radu na djeci)terapija traje 30 min i vri se jednom tjedno.
4. Prevencija putem tretmana djece u kolskoj dobi

4.1. Pojam kifoza
Pod pojmom kifoza [4] smatramo svako prekomjerno izboenje u sagitalnoj ravni prema natrag. Nalazimo je u podruju grudne ili slabinske kralje nice. Najee nastaju u djejoj i adolescentnoj dobi. Grudna (torakalna) kifoza smatra se deformacijom kada izboenje prelazi fizioloke granice, a odreuje se stupnjevima na rendgenskim snimkama kralje nice. U funkcionalnom smislu kifoze mogu biti: posturalne (gdje je mogua korekcija) i strukturalne(nije mogua korekcija jer je dolo do strukturalnih promjena a trupovima kralje aka, diskova i strukturi ligamenata).
4.2. Metoda
Ispitivanje [5] obuhvaa 17 subjekata s posturalnom (nestrukturiranom) kifozom (prosjena dob 11,8 DS 0,8, 9 mukaraca, 8 ena). Subjekti su ocijenjeni unutar smjernica SIMFER-a. Svaki subjekt je potom podvrgnut ciklusu od izmeu 2 i 4 tretmana fascijalne manipulacije, koji su se odvijali u razmacima od sedam dana. Na kraju ciklusa svaki subjekt je ponovno ocijenjen po istoj osnovi i unutar istih parametara. Nakon 7 mjeseci je napravljen follow-up.
4.3. Rezultati
Analiza podataka provedena pomou SPSS-a pokazuje statistiki znaajnu razliku u vrijednosti navedenih klinikih parametara, analiziranih prije i poslije ciklusa fascijalne manipulacije:
_____________________________________________________
493
prosjena razlika u udaljenosti izmeu zida-C7 5,11 cm (prije terapije) -3,98 cm (poslije terapije) = 1,2 cm(p<0,0001) Nakon 7 mjeseci: 3,91 cm prosjena razlika u udaljenosti izmeu zida-L3 4,92 cm (prije terapije)-4,05 cm(poslije terapije) = 0,87(p = 0,0004) Nakon 7 mjeseci: 3,84 prosjena razlika u udaljenosti izmeu prstiju-poda od 1,7 cm (p = 0.027).
5. Zakljuak
Rezultati ukazuju na to da je fascijalna manipulacija vrlo uinkovita tehnika za smanjenje posturalne kifoze i prevenciju slijedee faze u kojoj dolazi do strukturalnih promjena na ligamentima diskovima i kraljecima. U toj fazi strukturalne kifoze u odrasloj dobi mo e uzrokovati bol i invaliditet i smanjenu radnu sposobnost. Osim toga, ova tehnika mo e znaajno smanjiti vrijeme rehabilitacije (3 tretmana u odnosu na brojne cikluse korektivne gimnastike) to znai da rad u prevenciji u djejoj dobi i odr avanje pravilne posture u odrasloj dobi mo e biti efikasan nain da preveniramo smetnje sustava kralje nice koje bi dovele do smanjenja radne sposobnosti. Inae tehnika fascijalne manipulacije je vrlo efikasna i smanjuje vrijeme rehabilitacije akutne i kronine kri obolje.
Literatura
[1] http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/3237/Krizobolja.html [2] http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/38220/Bolovanjem-izgubljeno-18-milijuna-radnih-dana.html [3] L.Stecco, C.Stecco,Manipolazione fasciale, 2007 by Picinin Nuova Libreria s.p.a [4] V.osi, J. Ann Day Treatment of postural hyperkyphosis through Fascial Manipulation, Third International Fascia Research Congress, Vancouver, March 2012. [5] Negrini S, Aulisa L, Ferraro C, Fraschini P, Masiero S, Simonazzi P, Tedeschi C, Venturin A. Italian guidelines on rehabilitation treatment of adolescents with scoliosis or other spinal deformities. Eura Medicophys. 2005 ;41(2):183-201.
494
___________________________________________________
ZATITA ZDRAVLJA UENIKA PRI SJEDENJU NA KOLSKIM STOLICAMA

PROTECTION OF PUPILS HEALTH DURING SITTING ON THE SCHOOL CHAIRS
Danijela DOMLJAN1, Zoran VLAOVI2, Marina JAJINOVI3, Ivica GRBAC4
1Sveuilite
u Zagrebu umarski fakultet, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, HRVATSKA, domljan@sumfak.hr 2Sveuilite u Zagrebu umarski fakultet, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, HRVATSKA, vlaovic@sumfak.hr 3Sveuilite u Zagrebu umarski fakultet, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, HRVATSKA, marina_alt@yahoo.com 4Sveuilite u Zagrebu umarski fakultet, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, HRVATSKA, ivica.grbac@zg.t-com.hr
Sa etak: Uenike osnovnih kola ubrajamo u rizine populacije mladih. Njihovim boravkom u uionicama i dugotrajnim sjedenjem na neodgovarajue oblikovanoj kolskoj stolici i uz pripadni stol sustavno se naruava zdravlje. Oblikovanje odgovarajueg kolskog namjetaja predstavlja znaajan preduvjet u prevenciji oboljenja muskulature u kasnijoj ivotnoj dobi. Istra ivanje prikazano u radu odnosi se na promatranje polo aja tijela ispitanika/uenika pri radu na nastavnom satu. Metodama fotografiranja dobiveni su znaajni podaci koji potvruju da postojei radni namjetaj u uionicama ne odgovara potrebama uenika niti njihovoj antropometriji, te predstavljaju potencijalnu opasnost za dobivanje trenutnih ozljeda ali i oboljenja u kasnijoj ivotnoj dobi. U radu se interdisciplinarno pristupa problemu oblikovanja novog radnog mjesta za uenike osnovnih kola, pri emu su definirani zahtjevi i dizajnerski parametri (oblikovno-konstrukcijski, tehniko-tehnoloki, ergonomski, medicinski, ekoloki i drugi), u cilju prevencije i ouvanja zdravlja uenika. Kljune rijei: uenici, kolski namjetaj, sjedenje, dizajn, zdravlje Abstract: Elementary school pupils are one of the risk groups of young population. With their stay in classrooms and prolonged sitting on inadequately designed school chairs and associated tables, their health is systematically harmed. The design of adequate school furniture represents a significant prerequisite in the prevention of muscle diseases in later life. Research shown in this study refers to the observation of body postures of respondents/pupils while working in class. Using the method of imaging, a significant information have been obtained which confirm that the existing working furniture in the classrooms does not fit the needs of the pupils or their anthropometry, and that they represent a potential hazard for obtaining momenta_____________________________________________________
495
ry injuries, as well as illness in later life. In the study the problem of designing new workspace for elementary school pupils is approached interdisciplinary, where the requirements and design parameters are defined (regarding shape and construction, technique and technology, ergonomics, medicine, ecology, etc.), all in order to prevent and preserve the health of pupils. Keywords: pupils, school furniture, sitting, design, health
1. Uvod
kola je izuzetno povoljno i utjecajno okru enje za promicanje zdravlja [7]. Mladi se u kolsko doba najintenzivnije razvijaju i rastu. Premda kolski namjetaj nije jedini i izravni initelj koji uzrokuje nepravilnosti u dr anju i deformacije tijela, nepovoljni uvjeti za sjedenje svakako loe utjeu na rast i razvoj djejeg tijela [1, 7, 12]. Na primjer, mogu potaknuti razvoj genetski uvjetovanih smetnji koje se u zrelijoj ivotnoj fazi poinju osjeati kao zdravstveni problemi [14]. Viesatno sjedenje u koli nepovoljno utjee na fiziki i psihiki razvoj djeteta. Kod djece se primjeuje nemir, dekoncentriranost i vrpoljenje, a sve uestalije su pritu be na bolove u leima uz zamjetne miinokotane deformacije (engl. MSD/LBP Musculosceletal deformations and low back pain ) [4, 6, 13]. Problem oblikovanja namjetaja i opremanja sadanjih uionica osnovnih kola Republike Hrvatske je ponajvie izra en sa stajalita ergonomije i antropometrije, obzirom da se potra uju samo dvije visine kolskih stolica i stolova, to nikako nije dostatno u usporedbi s antropometrijskim mjerama djece od 1.-8. razreda osnovnih kola [5]. Oblikovanje odgovarajueg radnog stola i stolice za uenike koji bi titio djeje zdravlje i podr avao njihov rast i razvoj predstavlja va an problem sa stajalita dizajna, u kojemu se interdisciplinarno isprepliu medicinski, pedagoki, ortopedski, ergonomski, oblikovno-konstrukcijski, tehniko-tehnoloki, ekoloki, ekonomski i brojni drugi imbenici [7]. Rad prikazuje rezultate dijela provedenog istra ivanja objavljenih u disertaciji [7]. Analizom dobivenih rezultata interdisciplinarno se pristupilo problemu oblikovanja novog radnog mjesta za uenike osnovnih kola, pri emu su definirani i u ovom radu prikazani glavni zahtjevi i dizajnerski parametri [7, 8].
2. Cilj istra ivanja

Cilj istra ivanja bio je uoiti i analizirati odgovara li namjetaj svojim oblikom i dimenzijama polo ajima tijela ispitanika/uenika te ustanoviti odnos polo aja tijela uenika i pripadne stolice i stola u uionicama, kako bi se mogla potvrditi hipoteza da postojei namjetaj koji se koristi pri radu predstavlja potencijalnu prijetnju u naruavanju zdravlja djece. Temeljem dobivenih rezultata cilj je bio postaviti nove interdisciplinarne smjernice u oblikovanju ove skupine proizvoda u pogledu dizajna. Nove smjernice i zahtjevi moraju potovati novonastale suvremene potrebe nastave, omoguiti pravilan, udoban i siguran rad te biti prevencija u zatiti uenikovog zdravlja.
496
___________________________________________________
3. Ispitanici, poligoni i metode istra ivanja

3.1. Ispitanici i poligoni
Istra ivanje je provedeno s ispitanicima/uenicima od prvog do osmog razreda osnovnih kola. Sudjelovalo je pet poligona/osnovnih kola na podruju Grada Zagreba, od kojih su dva poligona bile privatne kole s alternativnim (I) i tradicionalnim programom (II) odr avanja nastave, dok su poligoni (III), (IV) i (V) bile tradicionalne dr avne kole. Razlike u navedenim znaajkama poligona bile su radi utvrivanja utjecaja znaajki po pitanju uporabe razliitih tipova namjetaja u uionicama i kako se to odra ava na ponaanju uenika na satu i njihove polo aje pri sjedenju.
3.2. Metode istra ivanja
Istra ivanje je provedeno metodom promatranja i fotografiranja. Digitalnim fotoaparatom fotografirani su uenici na nastavnim satovima (razredna i predmetna nastava), oblikovno-konstrukcijska rjeenja stolova i stolica u uionicama koje su koristili, te opremljenost pojedine uionice. Naglasak je pridan neodgovarajuim i neprirodnim polo ajima tijela uenika pri sjedenju na zateenom namjetaju, koji s biomehanikog i ergonomskog stanovita mogu prouzroiti tjelesne tegobe, bolove, a u duljem vremenskom periodu predstavljaju potencijalnu opasnost za naruavanje sveopeg zdravstvenog stanja organizma.
4. Rezultati
Rezultati fotografiranja prikazani na Slikama 1-4 samo su dio sakupljene dokumentacije koja je objavljena u spomenutoj disertaciji [7]. Radi lakeg definiranja karakteristinih pokreta kao i uestalih problematinih polo aja tijela tijekom nastavnog sata izdvojeni su pokreti i polo aji koje ispitanici imaju koristei kolski stol i stolicu, a da ih nisu svjesni (v. Slike 1-2).
SLIKA 1: Sjedenje s nogama na stolici i savijenim leima. 2. razred, poligon (V)
SLIKA 2: Iskrivljenost lea pri pisanju, noge ne dopiru do poda uslijed previsoke stolice. 2. razred, poligon (V)
_____________________________________________________
497
Usmjerenost na rjeavanje zadataka kod uenika otklanja pa nju s pokreta i polo aja koji su neodgovarajui, ak i opasni po zdravlje u du em razdoblju. Zabilje eni su neodgovarajui odnosi i neusklaenost dimenzija namjetaja i ispitanika, kao npr. polica ispod radne plohe koja smeta koljenima (v. Slika 3), previsoka stolica (v. Slika 2), neodgovarajui naslon i dimenzije stolice (v. Slika 4) i drugi.
SLIKA 3: Polica ispod stola smeta koljenima. 4. razred, poligon (IV)
SLIKA 4: Pogrbljenost lea uslijed niske stolice. 8. razred, poligon (I)
5. Diskusija
Temeljem prikupljene fotodokumentacije i analiziranih rezultata dobiveni su podaci koji potvruju da postojei radni namjetaj u uionicama ne odgovara potrebama uenika niti njihovim antropometrijskim mjerama, te predstavljaju potencijalnu opasnost za dobivanje trenutnih ozljeda, ali i oboljenja u kasnijoj ivotnoj dobi. Sukladno tome bilo je mogue definirati zahtjeve i dizajnerske parametre.
5.1. Medicinski zahtjevi
Posebno treba obratiti pa nju na pojavu umora, koji se mo e ukloniti eim promjenama polo aja tijela. U tom smislu oblikovno-konstrukcijsko rjeenje stolice treba omoguavati promjenu polo aja gornjeg i donjeg dijela tijela bez ustajanja, slobodno gibanje zdjelice, pomicanje trupa, rotaciju tijela i pomicanje nogu te promjenu polo aja cijelog tijela.
5.2. Pedagoki zahtjevi
S obzirom na promjene u razvoju kolstva, namjetaj mora biti lagan i pokretljiv. Treba predvidjeti stolove za jednog uenika, s radnom ploom u obliku pravokutnika i kvadrata (individualni rad), te kruga i trapeza (timski rad); radna ploha stola treba biti podesiva po visini te imati mogunost podeavanja nagiba; po eljna je dodatna (bona) prostra498
___________________________________________________
na radna ploha stola za papire i pribor. Sjedalo i naslon stolice moraju biti podesivi po visini i nagibu, stolica bi morala imati rukonaslon te ojastueno sjedalo i naslon.
5.3. Ergonomsko-antropometrijski zahtjevi
Prema provedenim antropometrijskim mjerenjima ispitanika i dobivenim podacima u disertaciji [7], potrebno je uvesti najmanje 4 razliite visine stolica i stolova pri opremanju kole (v. Tablica 1). U svakom razredu treba biti minimalno tri visinske grupe, razliitih boja kako bi svaki uenik znao koju visinu koristiti; poticati primjenu podesivog namjetaja uz edukaciju o primjeni.
TABLICA 1: Prijedlog novih visina stolica u osnovnim kolama
Visina sjedala stolice prema visini potkoljenice ispitanika (cm) Visina sjedala (cm) ( prema HR EN 1729-1:2008) Potrebna visinska grupa (prema HR EN 1729-1:2008) Oznaka boje (prema HR EN 1729-1:2008)
Grupa
Razred ispitanika
1 2 3 4
1.r. 2. i 3.r. 4. i 5.r. (6.r.) 7. i 8.r (6.r.)
34,8 37,9 41,4 45,4
35,01 38,01 38,01 do 43,01 46,01
3 4 4i5 6
uta crvena crvena i zelena plava
5.4. Estetski zahtjevi
Treba potivati elemente dizajna, poput primjene poticajnih i mekanih oblika, ornamentike u slu bi razvoja i spoznaja nasljea, stilova i ukusa te taktilnosti materijala i strukture na elementima namjetaja. Materijali moraju pru iti vizualnu i taktilnu toplinu, struktura povrine ne smije biti visokog sjaja i skliska, materijali moraju biti otporni na udarce, mehanika i kemijska oteenja. Prema istra ivanjima [2, 9], izbor boje je u ovisnosti o dobi djeteta i utjee na razvojne i spoznajne procese. Preporua se za djecu u niim razredima koristiti primarne, a u viim razredima pastelne boje.
5.5. Funkcionalni zahtjevi
Funkcionalan namjetaj podrazumijeva da se proces nastave odvija neometano, a uenici i nastavnici bez prepreka i uz pomo odgovarajuih karakteristika proizvoda lake, br e i jednostavnije te bez smetnji i bolova ostvaruju zadane zadatke. U tom smislu treba predvidjeti oslonac za ruke i noge (pomini, podizni, mekan na dodir); radne plohe sa zaobljenim rubovima; tople, mekane materijale koji ne doputaju klizanje i ozljede; omoguiti laganu prenosivost, ienje, odr avanje i odlaganje namjetaja.
5.6. Konstrukcijski zahtjevi
Poboljanja konstrukcije treba sagledavati u odnosu na funkciju proizvoda, kao i u odnosu na dopustivi cjenovni razred i nabavne cijene materijala od kojih je napravljen. Konstrukcijom treba onemoguiti nepo eljne radnje poput ljuljanja na stolici, vrpoljenja, padanja, ozljeivanja i slino te istodobno omoguiti po eljne kretnje poput laganijeg pomicanja, sagibanja, okretanja; ostvariti odgovarajuu trajnost, vrstou, stabilnost, sigurnost, izdr ljivost, otpornost povrine te kvalitetu materijala i tonost izrade, kao i laHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
499
gano odr avanje, ienje i servisiranje. Zavrnom obradom treba osigurati otpornost radnih povrina na mehanike, kemijske i termike utjecaje te upotrijebiti materijale i spojeve koji omoguavaju odgovarajuu savitljivost, elastinost, krutost, vrstou, trajnost i druge karakteristike.
5.7. Kvaliteta proizvoda
Tehniki zahtjevi se odnose na preporuke normi, dimenzioniranje i na samu kvalitetu proizvoda. U tom smislu treba zadovoljiti otpornost, prilagodljivost i mehaniku sigurnost pri razliitim nainima uporabe, laganu strukturu, trajnost i stabilnost svojstava nakon duljeg vremenskog koritenja, odgovarajuu vrstou, krutost i elastinost. Va na je tehnologinost i slo enost (standardizirani elementi), racionalnost uporabe materijala u odnosu na dizajn, kvalitetu izrade i obrade, trajnost i izdr ljivost, pouzdanost i sigurnost, kao i ispitivanje svojstava i kvalitete proizvoda te garancija.
5.8. Ekonomski zahtjevi
Ekonomski zahtjevi se prvenstveno odnose na proizvodnu i tr inu konkurentnost te podrazumijevaju sljedee: procjenu trokova (cijena ulaznih materijala, odabira naina proizvodnje, oblikovno-konstrukcijskih varijanti dizajnerskih rjeenja i analiza tr ine vrijednosti), procjenu optimalnog rjeenja u odnosu na cijenu kotanja svih faza proizvodnje, procjenu konkurentnosti nad postojeim proizvodima na tr itu kao i fleksibilnost proizvodnje i isporuke.
5.9. Psiholoko-socijalni zahtjevi
Dojam (do ivljaj) koji ostavlja ureenje uionice u svijesti uenika jedan je od znaajnijih imbenika u oblikovanju njegovog cjelokupnog miljenja o koli. U tom smislu namjetaj mora ostavljati pozitivan do ivljaj, uz prihvatljivost, prepoznatljivost i asocijativnost dizajnerskih elemenata na njemu. Va an je odabir odgovarajue boje i strukture materijala koji daje psiholoki, vizualni i taktilni dojam topline i ugode te potie na kreativnost i rad, te taktilna mekoa, ugodnost i uz poticanje elje za ouvanjem namjetaja i okru enja.
5.10. Ekoloki zahtjevi
Svjesnost sve veeg zagaivanja vlastitog okru enja uvjetovala je razvoj svijesti svakog pojedinca o nu nom ouvanju okolia, pa tako i cijele kole. Osnovni zahtjevi se odnose na primjenu zdravih, ekoloki istih i provjerenih materijala, ouvanje zdravlja uenika, nastavnika i ostalih zaposlenika kroz zdravo okru enje, zatitu okolia pri proizvodnji i uporabi, oporabljivost proizvoda (recikliranje) te procjenu utroka energije i dr.
6. Zakljuak
Provedeno istra ivanje potvrdilo je rezultate brojnih suvremenih istra ivanja [10, 11], da postojei koncepti oblikovno-konstrukcijskih rjeenja uenikovog radnog mjesta u koli ne podr avaju u potpunosti suvremene potrebe dananjih generacija osnovnokolaca, niti svojim funkcionalnim dimenzijama prate antropometrijske mjere uenika. Djeca se tjelesno teko prilagoavaju namjetaju, naroito uslijed oblikovne i dimenzijske neusklaenosti i suvremenog pristupa radnim zadacima, postaju nemirni, vrpolje se i is500
___________________________________________________
kazuju bolove u pojedinim dijelovima tijela. Do ivljaj uionice i kole nerijetko je negativan i odbojan, uz izra enu sklonost devastaciji. U cilju prevencije moguih pojava bolova i ozljeda te zatite zdravlja mlade populacije, u ovom se radu interdisciplinarno pristupilo problemu oblikovanja novog radnog mjesta za uenike osnovnih kola. Zahtjevi izneseni u radu definiraju osnovne parametre dizajna novih proizvoda. Uoavanje brojnih nedostataka u dananjem kolskom okru enju u kolama diljem svijeta navodi na sve veu nu nost pristupanju novom i drugaijem oblikovanju radnog mjesta za uenike, koji bi svojim dizajnom utjecalo na smanjenje dugotrajnog statinog polo aja tijela uenika kao i potencijalnih bolova i poremeaja. Odgovarajuim dizajnerskim rjeenjem prevenirale bi se profesionalne bolesti koje se zapaaju kod svih djelatnika koji za obavljanje svog posla sjede dulji vremenski period.
Literatura
[1] Attinger, D., Gasser, H., Illi, U., Riesen, S., Schlumpf, U., Senn, E., Stssi, E., Weckerle, K.: Sitzen als Belastung. Aspekte des Sitzens, Lehtunterlagen, PMSI Holdings Deuchland GmbH, ISBN 3-930022-00, Ismaning, Mnchen, (1993) [2] Carlegen, F.: Odgoj ka slobodi. Pedagogija Rudolfa Steinera. Slike i izvjea iz meunarodnog pokreta waldorfskih kola. Drutvo za waldorfsku pedagogiju, Zagreb, (1990) [3] Domljan, D.; Grbac, I.: Ergonomic principles relating to the design of school furniture, 30th International Conference on Furniture Industry Adjustment to European Standards, Grbac, I. (Ed.), pp. 27-38, ISBN 953-6307-69-3, Zagreb, Croatia, October 2003, University of Zagreb Faculty of Forestry, UFI-Paris, (2003). [4] Domljan, D., Grbac, I., Vlaovi, Z.: Pupils sitting behaviour in relation to design of the school furniture, Proceedings of 3rd International Ergonomics Conference, Ergonomics 2007, Mijovi, B. (Ed.), pp. 197-202 ISBN 978-953-98741-4-6, Stubike Toplice, June 2007, Croatian Society of Ergonomics, Zagreb, (2007) [5] Domljan, D., Grbac, I., Haina, J.: Classroom furniture design compliance of pupils and chairs dimensions, Collegium Antropologicum, Vol. 32 (2008) No 1, pp. 257-265. ISSN 0350-6134 [6] Domljan, D. Grbac, I, Vlaovi, Z.,: Pupils working postures in primary school classrooms, Periodicum biologorum, Vol. 112 (2010), No. 1, pp. 39-45, ISSN: 0031-5362 [7] Domljan, D.: Oblikovanje kolskog namjetaja kao preduvjet ouvanja zdravlja uenika, doktorski rad, Sveuilite u Zagrebu umarski fakultet, Zagreb, (2011) [8] Jajinovi, M.: Oblikovanje kolske stolice, seminarski rad, Sveuilite u Zagrebu umarski fakultet, Zagreb, (2012) [9] Jankovi (Domljan), D.: Sistem kolskog namjetaja. Didaktiko-odgojno sredstvo, radni stoli. diplomski rad, Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet Interdisciplinarni studij dizajna, Zagreb, (1996) [10] Murphy, S., Buckle, P., Stubbs, D.: Classroom posture and self-reported back and neck pain in schoolchildren, Applied Ergonomics, Vol 35 (2004) No 2, pp. 113-120, ISSN 0003-6870 [11] Paracells, C., Stommel, M., Hubbard, R.P., 1999: Mismatch of classroom furniture and student body dimensions. Empirical findings and health implications. Journal of Adolescent Health Vol. 24 (1999) No 4, pp. 265-273, 1054-139X [12] Prebeg, ., Prebeg, .: Higijena i kola, kolska knjiga, Zagreb, (1985) [13] Trevelyan, F. C., Legg, S. J.: Back pain in school children Where to from here? Applied Ergonomics, Vol. 37 (2006), pp. 45-54, ISSN 0003-6870 [14] Vlaovi, Z.: initelji udobnosti uredskih stolica, doktorski rad, Sveuilite u Zagrebu umarski fakultet, Zagreb (2009)
_____________________________________________________
501
502
___________________________________________________
SLIJEENJE ZAKONITOSTIMA ERGONOMIJE I NJIHOV UTJECAJ NA ZDRAVLJE ZAPOSLENIH NA FAKULTETU ZA ZDRAVSTVO

CONSIDERING ERGONOMIC PRINCIPLES AND THEIR INFLUENCE ON STAFF HEALTH AT FACULTY OF HEALTH SCIENCES
Katarina GALOF1, Lea UC2
1Univerza
v Ljubljani, Zdravstvena fakulteta, Zdravstvena pot 5, 1000 Ljubljana, SLOVENIJA, katarina.galof@zf.uni-lj.si 2Univerza v Ljubljani, Zdravstvena fakulteta, Zdravstvena pot 5, 1000 Ljubljana, SLOVENIJA, lea.suc@zf.uni-lj.si
Sa etak: Radni terapeut upotrebljavajui znanja i spretnosti iz podruja anatomije, kineziologije, ergonomije i analize aktivnosti mo e uinkovito intervenirati pri smanjenju tegoba s kojima se susreu zaposleni na sjedeim radnim mjestima i radu s raunalom. Cilj interveniranja radnog terapeuta je izobraziti pojedinca i savjetovati mu o pravilnom polo aju tijela i prilagodbi opreme i radne okoline kako bi ubla io bolove. U lanku je prikazano stanje ergonomskih prilagodbi radnog mjesta kod 115 zaposlenika na Fakultetu za zdravstvo u Ljubljani. Istra ivali smo povezanost naina sjedenja sa bolovima zbog neprilagodbe radnog mjesta. Kljune rijei: bolovi, nain sjedenja, ergonomija, sjedei poslovi Abstract: Occupational therapist uses knowledge from different fields, including anatomy, kinesiology, ergonomics and also occupational performance analysis to effectively provide intervention to persons who are most of the time during their working hours in a sitting position in front of the computer. The aim of occupational therapy intervention is to educate employees and to provide them the right information about the correct sitting position and also about the potential adaptations of their working environment with the purpose of decreasing pain. This paper presents the findings of a study which explored ergonomic adaptations of the working environment among 115 employees at Faculty of Health Sciences in Ljubljana. The link between pain and sitting position due to poorly adapted working environment was further explored. Keywords: pain, sitting position, ergonomy, office work
_____________________________________________________
503
1. Uvod
Fakultet za zdravstvo (ZF) Sveuilita u Ljubljani je vodea srednjoeuropska obrazovna i istra ivaka ustanova na podruju zdravstvenih znanosti. Obrazuje strunjake svih akademskih stupnjeva i sa kvalitetnim istra ivakim radom stvara nova znanja i brine za njihovu upotrebu u praksi. Fakultet za zdravstvo provodi fakultetske studijske programe, visoko strune studijske programe prvog stupnja i drugog stupnja na osam zdravstvenih podruja. Bez obzira na ciljeve ZF, kada pogledamo programe osam smjerova prvog stupnja samo kod dva smjera postoji predmet Ergonomija. Studijski program Fizioterapija ga svojim studentima nudi kao izborni struni predmet, u studijskom programu Radna terapija je obavezan opi predmet. S ergonomskom prilagodbom radnog mjesta pokuavamo rad to vie prilagoditi ljudskim fizikim i psihikim karakteristikama i smanjiti tj. sprijeiti mogue tetne utjecaje na zdravlje [7]. Oblikovanje potuje ljudske navike to esto doprinosi ka produktivnijem, uinkovitijem, sigurnijem, pouzdanijem radu. Ergonomsko rjeavanje ureenja radne okoline je u pravilu proces [4] i ne jednokratna kampanjska aktivnost. Stolica, stol i cijelo radno mjesto se mora prilijegati tijelu kao odijelo. Svako krenje pravila vodi do zdravstvenih problema zaposlenika koji radi na takvom radnom mjestu. Pokustvo koje ljudi koriste neprekidno vie sati mora slijediti zakonima ergonomije (mogunost prilagoavanja tjelesnim proporcijama, konstrukcijska izvedba, jednostavnost dizajna, pouzdanost,). Ugraeno pokustvo mora isto tako odgovarati medicinskim uvjetima rada i mora opravdati ekonomsku investiciju [2]. Nepravilan polo aj pri radu [13] tj. loe dr anje poveava vjerojatnost umora, nesree, i dugorone ozljede. Svi radni procesi i naini rada bi trebali biti planirani tako da omoguavaju udobno dr anje, koje bi smanjilo vei napor. Veina zdravstvenih problema povezanih s upotrebom raunala je posredno povezana s nepravilnim polo ajem tijela. Svakodnevno dugotrajno sjedenje za raunalom predstavlja veliki napor za tijelo. Pri radu na raunalu se neki dijelovi tijela gibaju jako malo ili su u neodgovarajuem polo aju. Rad s raunalom esto podrazumijeva dugotrajno sjedenje [13] to dodatno optereuje kralje nicu. Na tom podruju mo emo neto napraviti za sebe. S dobrom ergonomsko oblikovanom stolicom, s pravilnim dr anjem, redovitim odmorom i vje bama mo emo sprijeiti nastanak mnogih zdravstvenih problema. Ergonomsko oblikovana stolica se dobro prilije e tijelu, nudi odgovarajuu potporu kralje nici i omoguava udobno sjedenje za vrijeme rada. Ne sili ka togom polo aju ve omoguuje dinamino sjedenje i uravnote enost tijela. Kod pravilnog sjedenja za raunalom mora biti kralje nica u ispravljenom polo aju, lea naslonjena na naslon. Bol u leima mo e biti posljedica vie razliitih oteenja ivaca, ligamenata ili drugih tkiva koji su esto rezultat loeg ili neprimjerenog dr anja. Bolovi se mogu pojaviti bilo gdje du kralje nice. Postoji akutna i kronina bol u leima. Najei uzrok akutne boli u leima su dugotrajne i kronine tegobe kao to je loe dr anje i slabost miia [13].
504
___________________________________________________
2. Tehnike upute
Metode
Pripremili smo anonimnu internetnu anketu koju smo poslali preko e-pote svim zaposlenicima ZF. Pouzdanost ankete smo provjerili po modelu CrronbachAlpha [3],[5], njegova vrijednost je 0,93 to ukazuje na veliku pouzdanost mjerenja. eljeli smo prikazati demografske podatke kao i ustanoviti kakvo je ureenje radne okoline zaposlenih na ZF. Upiti su bili usredotoeni na rad s raunalom s kojim se susreu svi zaposlenici bez obzira na radna mjesta i nazive. Podatci koje smo dobili su bili kljuni za provjeravanje hipoteza. Zanimalo nas je da li dob zaposlenika i koliina radnog vremena kojeg dnevno provedu za rad na raunalu utjeu na bol u leima. Isto tako smo istra ivali da li je mogunost ergonomske prilagodbe pokustva povezana sa bolovima u leima. Postavljene hipoteze su bile: n H1: Dob zaposlenika i koliina radnog vremena provedenog za rad s raunalom utjeu na bol u leima. n H2: Postoji povezanost ergonomsko prilagodljivog pokustva i bolova u leima. U istra ivanje smo ukljuili sve zaposlene na ZF, tako pedagoke kao i nepedagoke zaposlenike. Sluajni uzorak je obuhvatio 115 zaposlenih na ZF. Internetni upitnik je otvorilo 73% zaposlenih, od toga ih je 43% anketu ispunilo u potpunosti. Dobna struktura uzorka je pokazala da 28% zaposlenih ima manje od 35 godina, 36% zaposlenih ima izmeu 36 i 45 godina, 20% ima izmeu 46 i 55 godina i 16% zaposlenih ima vie od 55 godina. 12% anketiranih je bilo mukog spola i 88% enskog spola.
Rezultati
Podatci koji su dobiveni putem internetnog anketiranja su statistiki obraeni pomou programa SPSS 20.0. Raunali smo deskriptivnu statistiku i pomou Pearsonovog koeficijenta korelacije ustanovili povezanost neodvisnih varijabli i boli u leima. Za utjecaj kojeg ima ergonomsko pokustvo na bol u leima smo upotrijebili faktorsku analizu.
TABLICA 1: Korelacijska analiza dobi zaposlenika i koliine radnog vremena kojeg zaposlenici dnevno provedu u radu s raunalom i boli u leima
Bol u leima Dob zaposlenika
Dob zaposlenika Koliina radnog vremena
,419** ,348* ,592**
* Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed). ** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed)
Iz Tablice 1 se vidi da izmeu varijabli dob i bol u leima postoji umjerena tj. srednja pozitivna statistika povezanost koja postoji i izmeu varijabli vrijeme i dob. Izmeu varijabli provedeno vrijeme u radu na raunalu i bol u leima je niska tj. slaba statistika povezanost.
_____________________________________________________
505
TABLICA 2: Regresijska analiza varijable dob zaposlenika

Model 1 R ,419a R Square ,176 Adjusted R Square ,159 Std. Error of the Estimate 1,202
a. Predictors: (Constant), Dob zaposlenika Unstandardized Coefficients Model B (Constant) 1 Dob zaposlenika a. Dependent Variable: Bol uleima ,528 ,165 ,419 3,200 ,002 Std. Error 1,870 ,561 Beta 3,334 ,002 Standardized Coefficients t Sig.
TABLICA 3: Regresijska analiza varijable koliina radnog vremena provedenog za rad na raunalu
Model 1 R ,348a R Square ,121 Adjusted R Square ,103 Std. Error of the Estimate 1,241
a. Predictors: (Constant), Koliina radnog vremena provedenog za rad na raunalu Model (Constant) 1 Koliina radnog vremena provedenog za rad na raunalu Unstandardized Coefficients B 2,130 ,405 Std. Error ,590 ,157 ,348 Standardized Coefficients Beta 3,608 2,572 ,001 ,013 t Sig.
a. Dependent Variable: Bol u leima
TABLICA 4: Korelacijska analiza izmeu dimenzija ergonomsko prilagodljivog pokustva i boli u leima
Bol u leima Visina stola Visina stolice Dubina sjedala Naslon za lea
Bol u leima Visina stola Visina stolice Dubina sjedala Naslon za lea
1 ,174 -,308* -,172 -,413**
,174 1 -,565** -,076 -,155
-,308* -,565** 1 ,134 ,274
-,172 -,076 ,134 1 ,490**
-,413** -,155 ,274 ,490** 1
* Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed). ** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).
Izmeu boli u leima i dimenzijama ergonomsko prilagodljivog pokustva postoji statistiki va na pozitivna i negativna povezanost to se vidi u tabeli 4 [11]. Pomou faktorske analize smo eljeli utvrditi kakav imaju zajedniki utjecaj dimenzije ergonomsko prilagodljivog pokustva na bol u leima kod zaposlenika na ZF. U Tablici 5 je prikazana rotirana matrika koja je rezultat faktorske analize.
506
___________________________________________________
TABLICA 5: Rotirana matrika

Dimenzije ergonomsko prilagodljivog pokustva Faktor 1 2
Podesivost visine stola Podesiva stolica po visini Podesiva dubina sjedala Podesivost naslona za lea
-,889 ,867 ,875 ,839
Extraction Method: Principal Component Analysis. Rotation Method: Varimax with Kaiser Normalization. a. Rotation converged in 3 iterations.
TABLICA 6: Vlastite vrijednosti i variance po rotaciji Initial Eigenvalues

Component Total % of Variance
Rotation Sums of Squared Loadings

Cumulative % Total % of Variance Cumulative %
1 2 3 4
1,857 1,219 ,511 ,414
46,421 30,470 12,765 10,343
46,421 76,892 89,657 100,000
1,578 1,498
39,441 37,451
39,441 76,892
Rasprava Prema navedbama Balantia [1] va no je pri radu da se zaposlenik osjea udobno i oputeno jer e tako biti dovoljno pribran i skoncentriran na svoj rad. Graa naeg tijela omoguuje produktivnost i udobnost ako se dr anje redovito mijenja u odreenim intervalima. Dobro izgraeno radno mjesto omoguuje zaposleniku odabir vie radnih poloaja koje mo e mijenjati i tako sprijeiti jednostrana optereenja. Radna okolina ima jak utjecaj na ovjeka i njegov pozitivan odnos do posla kojeg obavlja. Veza izmeu dobi i promjene radnog mjesta je puno puta predmet istra ivanja [6] iz vidika kako bi se trebao zaposlenik prilagoditi promjenama, a rijetko je obratno tj. kako prilagoditi radnu okolinu zaposleniku. Ergonomski pristup mora temeljiti na poznavanju analize aktivnosti i nuditi mogunost uvoenja promjena uvjeta na radu. Isto tako starijim zaposlenicima moramo nuditi mogunost prilagodbe radnog mjesta za uspjeno obavljanje posla. Udio zaposlenika ukljuenih u nae istra ivanje je 36% u dobnoj grupi 36 do 45 godina. Isti udio u istra ivanju predstavljaju stariji od 46 godina. Poljak i Lampe [10] definiraju starenje kao posljedicu genetskih karakteristika i faktora okoline. Regresijska analiza (v. Tablica 2) je pokazala da 17,6% variance varijable bol u leima mo emo objasniti pomou varijable dob zaposlenika. Razliiti profili zaposlenika na ZF provode razliito dugo vremena na rad na raunalu. Rad s raunalom je dosta statian, 32% zaposlenika tako potroi 4 sata, i zato je jako va an nain sjedenja. Sotoyama [12] u istra ivanju utvruje da uenici osnovnih kola
_____________________________________________________
507
pri radu s raunalom zauzimaju jako lo radni polo aj. 26% zaposlenih na ZF za rad s raunalom potroi 6 sati radnog vremena. Udio zaposlenika koji veinu svog radnog vremena (8 sati) potroe na rad na raunalu je isto tako 26%. Rezultati regresijske analize (tabela 3) dokazuju da 12,1% variance varijable bol u leima mo emo objasniti s varijablom dio radnog vremena zaposlenika na ZF potroenog na rad na raunalu. U naem istra ivanju smo dokazali da ima na bol u leima statistiki vei utjecaj dob zaposlenika nego vrijeme koje zaposlenici potroe na rad na raunalu. Time smo potvrdili prvu hipotezu. Balanti [2] je u svojem istra ivanju utvrivao va nost prilagoenog pokustva kod djece u osnovnim kolama. Pomou naeg istra ivanja smo eljeli provjeriti kako ergonomsko pokustvo utjee na bol i posljedino na zdravstveno stanje naih kolega na ZF. Rezultati u Tablici 4 pokazuju da izmeu varijable podesiva stolica po visini i varijable bol u leima postoji niska negativna statistika povezanost. Meu varijablama podesivost naslona za lea i bol u leima postoji umjerena negativna statistika povezanost. Meu varijablama podesivost visine stola i podesivost visine stolice postoji umjerena negativna statistika povezanost. Meu varijablama podesivost dubine sjedala i podesiv naslon za lea postoji umjerena pozitivna statistika povezanost. Meu varijablama podesivost visine stola i bol u leima nema statistiki znaajne povezanosti [11]. Prema navodima japanskih istra ivaa [12] 80 posto zaposlenika je osjetilo neku vrstu umora ili subjektivnih simptoma kod rada na raunalu. Tegobe povezane sa boli u leima se mogu rijeiti s odgovarajuim planiranjem opreme, zadaa ili radne okoline. Pri planiranju okoline je potrebno prethodno razmiljati o mogunostima promjene radne okoline u kojoj rade pedagoki djelatnici. Rad u uredima, koji kod pedagoga ukljuuje sve od administracije do istra ivakog rada, esto znai dugotrajno sjedenje to dodatno optereuje kralje nicu. S dobro ergonomski oblikovanom stolicom koja se prilije e tijelu i daje primjerenu potporu kralje nici mo emo poveati udobnost i smanjiti bol u leima. Prema navedbama Bukovnik [9] su istra ivanja pokazala da se produktivnost zaposlenih povea za 10 do 15 posto ako se tradicionalno pokustvo zamijeni sa ergonomsko oblikovanim. Zaposlenici koji rade u takvim uredima su pri radu u prosjeku za 24 posto uspjeniji. Utjecaj ergonomsko oblikovanog pokustva na bol u leima smo analizirali pomou faktorske analize. Smislenost faktorske analize smo provjerili sa KMO i Bartlettovim testom gdje je bila vrijednost pokazatelja 0,545 to je potvrdilo smislenost upotrebe faktorske analize [8]. Pomou metode Varimax smo dobili dva nova faktora koji su pojasnili 76,89% ukupne variance varijable bolu leima. Via vrijednost te inskog faktora znai vei udio pripadajue varijable pri objanjenju cjelokupne variance bolova. U istra ivanom primjeru imaju dimenzije karakteristike prvog faktora visok te inski faktor i objanjavaju sadr aj prvog faktora koji po rotaciji objanjava 39,44% cjelokupne variance. Drugi faktor koji se sastoji iz dimenzije naslon za lea i dubina sjedala, po rotaciji objanjava 37,45% cjelokupne variance. Time smo potvrdili drugu hipotezu.
3. Zakljuak
Cilj istra ivanja je bio utvrditi koje od varijabli meu zaposlenicima na F utjeu na bol u leima pri radu na raunalom.
508
___________________________________________________
Na poetku istra ivanja smo postavili dvije hipoteze koje smo potvrdili. Ako rezimiramo rezultate, mo emo tvrditi da ima dob zaposlenika va niji utjecaj na bol u leima nego vrijeme kojeg zaposlenici potroe na rad na raunalu. Naa druga spoznaja u istra ivanju nije nova i potvruje smislenost uvoenja predmeta Ergonomija u studijski program. Potivanje ergonomskih zakonitosti oblikovanja radnog mjesta bi se obzirom na poslanstvo i smjerove na ZF trebalo jo vie poticati. U ustanovi za obrazovanje bi se profesori trebali osjeati sigurno i ugodno. Na alost to uvijek nije tako. Svjesni smo da su poboljanja radne okoline povezane s ekonomskom politikom. Nadamo se da e ovo istra ivanje doprinijeti ka boljoj osvijetenosti zaposlenika i poslodavca o va nosti ergonomsko oblikovanog radnog mjesta za zdravlje zaposlenika.
Literatura
[1] Balanti, Z.: lovek-Delo-Uinek, Interaktivni ubenik (CD-ROM), Moderna organizacija, ISBN 961-232117-5, Kranj, (2000) [2] Balanti, Z. & Balanti, B.: Ekonomska upravienost ergonomskih posegov v izobra evalno okolje, Ustvarjalna organizacija: Zbornik 26. mednarodne konference o razvoju organizacijskih znanosti, pp. 120-131, Slovenija, Portoro , 28.-30. marec 2007, Moderna organizacija, Kranj, (2007) [3] Basti, M.: Metode raziskovanja, Ekonomsko poslovna fakulteta, Maribor, (2006) [4] Bilban, M.: Ergonomija v medicini dela, Zavod za varstvo pri delu, Ljubljana, (1999), pp.475-480 [5] Bucik, V.: Osnove psiholokega testiranja, Filozofska fakulteta, Ljubljana, (1997) [6] Cau-Bareille, D.; Gaudart, C. & Delgoulet, C.: Training, age and tehnological change: Difficulties associated with age, the design of tools, andthe organization of work, Work, Vol. (2012), No.41, pp. 127-141, DOI 10.3233/WOR-2012-1278 [7] Field, A.: Ergonomics dont have to be a pain, The Bellingham Business Journal, Available from http://bbjtoday.com/blog/ergonomics-dont-have-to-be-a-pain/720 Accessed: 2012-28-5. [8] George, D. & Mallery, P.: Windows step by step, Pearson Education, (2006), pp 256, USA [9] Leva Bukovnik, M.: Sodobno vodenje pisarne, Zavod IRC, ISBN 978-961-6857-02-4, Ljubljana, (2011) [10] Poljak, B. & Lampe, T.: Proces staranja, posledice in ukrepi, In Aktivno in zdravo staranje, Zdravstvena fakulteta, ISBN 978-961-6808-24-8, Ljubljana, (2011), pp.1-6 [11] Sagadin, J.: Statistine metode za pedagoge, Obzorja, ISBN 961-6494-09-0, Maribor, (2003) [12] Sotoyama, M.; Bergqvist, U.; Jonai, H. & Saito, S.: An ergonomic Guestionare Survey on the Use of Computers in Scools, Industrial health, Vol. (2002), No. 40, pp. 135[13] Sutcliffe, J.: Kako odpravimo te ave s hrbtenico, Mladinska knjiga, Ljubljana, (2001)
_____________________________________________________
509
510
___________________________________________________
ZDRAVSTVENE POTEKOE PRI RADU S RAUNALOM

THE CAUSES HEALTH PROBLEMS WORKING WITH COMPUTERS
Biljana KOLAKOVI
FINA, Vrtni put 3, 10000 Zagreb, HRVATSKA
Sa etak: U ovom radu analizirat e se mogue zdravstvene potekoe pri radu s raunalom koje se javljaju zbog dugotrajnog i nepravilnog rada. Istraivanje je provedeno u tvrtki gdje radnici koriste raunalo kao osnovno sredstvo za rad. Cilj istra ivanja je spoznati uzroke zdravstvenih potekoa pri radu s raunalom i kako one utjeu na kvalitetu obavljanja radnih zadataka. Istra ivanje e se provesti metodom ankete. Kljune rijei: radnik, raunalo, zdravlje, sigurnost Abstract: Health problems while working with a computer which occur due to long lasting and irregular work will be analised in this paper. Research was conducted in a company where employees use the computer as the main machine. The aim of the research is to understand the causes of health problems while working with computers and how they affect performance at work. Research will be conducted by using a questionnaire. Keywords. worker, computer, health, security
1. Uvod
Raunalo nas je privezalo za radni stol i stolac i donijelo nam uz mnogobrojne olakice odreene opasnosti te zdravstvene probleme koji se pripisuju samom radu ili su povezane s njim. Znanstveno je potvreno da je rad s raunalom izvor psihofiziolokih, vidnih i statodinamikih napora. Pri radu s raunalom mogu se javiti razliite psihike smetnje kao to su glavobolja, umor, razdra ljivost, iscrpljenost, potitenost, depresija, a izazvane su stresom. Javlja se i niz psihosomatskih poremeaja - lupanja srca, znojenje, visok tlak i dr. Navedene pojave su posljedica napornog i dugakog rada bez odgovarajueg odmora, nesigurnosti radnog mjesta, potrebe stalnog dokazivanja u odnosu na nove zahtjeve posla, tehnolokih inovacija, naruenih meuljudskih odnosa. Takav naina rada stresno djeluje na odreen broj radnika. U trenutku neke promjene, akcije, stresa, tijelo lui jake hormone (adrenalin i kortizol) koji djeluju kao otrov i u razliitim organima izazivaju smetnje, koje za posljedicu imaju pojave psihosomatske bolesti. Prevencija bi bila prilagodba radnih zahtjeva svakom pojedincu i njegovim sposobnostima. Ako se radnik ne zna nositi sa stresnim ozrajem, treba se maknuti od njega. Uzroci vidnih napora mogu biti u radnom okoliu. Obino je to suh zrak u prostorima sa centralnim grijanjem, to izaziva suhou sluznice oka. Mogu biti u radnoj opremi - svjetlucaHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
511
nja, refleksije, blijetanje na zaslonu, slaba osvijetljenost, titranje ili u samom radniku brojni sitni pokreti oiju izmeu dokumenta i zaslona, kojih u radnom danu mo e biti izmeu 10.000 i 25.000.

Analiza radnog mjesta je upotreba jedne od brojnih strukturiranih tehnika u prouavanju funkcioniranja jedne organizacije. Analiza radnih mjesta organizira informaciju o radnim mjestima kao to su zadae, znanje, sposobnosti, navike i dr. Problem istra ivanja je u pronala enju uzroka zbog kojih dolazi do zdravstvenih smetnji pri radu s raunalom, na nain da temu istra ujemo kompleksno, uzimajui u obzir vie moguih faktora: nepravilan rad na raunalu, neadekvatna radna i programska oprema, zahtjevi koji mora ispunjavati radno mjesto, zahtjevi vezani uz radni okoli, kao i problemi sa sve veim zahtjevima poslodavca za smanjenjem broja radnika i poveanjem radnog uinka zaposlenih. Problem istra ivanja oituje se u malom broju istra ivanja glede utjecaja poveanja obima poslova (zbog sve veih zahtjeva poslodavca), zaposlenika na njihove zdravstvene smetnje.

Anketnim istra ivanjem vezanim za ovu problematiku (istovremeno provedeno u Fini i Telekomu) nastojalo se utvrditi stvarni mogui zdravstveni problemi i smetnji zaposlenika koji rade na raunalima. Iz toga razloga se odreeni dijelovi rada preklapaju i razlikuju.
4. Hipoteze
Poveanje obima radnih poslova, smanjenje broja zaposlenih i sve du e radno vrijeme kao i nepravilan rad na raunalu, utjeu na veu uinkovitost na radnom mjestu i na poveanje profita poslodavca, ali u konanici utjeu na zdravstvene smetnje (problemi s vidom, glavobolje, problemi s kralje nicom), uzrokuju smanjenu radnu sposobnost zaposlenih, pa ak i profesionalne bolesti, njihovo nezadovoljstvo, apatiju i bezvoljnost, to dovodi do pada kvalitete usluge ili proizvoda poslodavca i do smanjena profita. Sve se to preslikava i na drutvo i gospodarstvo cijele dr ave u cjelini, pa na kraju dolazimo do financijske, moralne i drutvene krize.
5. Zadaci
5.1. Osnovni podaci o anketiranju i metoda
Podaci o tvrtci u kojoj je provedeno anketiranje: n ime tvrtke: Financijska agencija n sjedite: Zagreb n osnovna djelatnost: financijsko posredovanje, pru anje informacija i elektronikih servisa administrativne usluge i dr. Podaci o zaposlenicima koji su anketirani:
512
___________________________________________________
broj anketiranih: 35 dobna starost: 31-57 god. n struna sprema: SSS, VS, VSS Svi zaposlenici su osposobljeni za rad na siguran nain s raunalima. Metode kojim smo se koristili tijekom istra ivanja su metoda ankete i statistika metoda. Anketa koju smo proveli je pismena, anonimna i dobrovoljna, a kao instrument anketnog istra ivanja koristili smo pismeni anketni upitnik. Anketni upitnik sadr ava pitanja zatvorenog i dio pitanja otvorenog tipa. Metodologija anketiranja se sastoji u tome da smo odabrali 35 zaposlenika koji rade vie od 8 sati dnevno. Kao to smo ve naveli, radno mjesto je usko vezano uz rad na raunalu, preraspodijelljeno radno vrijeme je iznimno zahtjevno. Anketna pitanja su sastavljena na osnovu Pravilnika o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom, ali smo koristili i pitanja za koja smo pretpostavljali da e nam pokazati nepravilnosti u radu s raunalom, kao i pitanja u svezi sa stalnim pritiskom poslodavca za to veim radnim uinkom. Prije poetka anketiranja zaposlenika, upoznali smo ih sa svrhom i ciljem istra ivanja i anketiranja.
n n
5.2. Rezultati ankete

TABLICA 1: Rezultati ankete
Red. br. pitanja Pitanje Toni odgovori (%) Netoni odgovori (%)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
Kolika je udaljenost zaslona raunala od oiju radnika? Kolika mora biti frekvencija osvje avanja slike zaslona? Osvijetljenost i kontrast na zaslonu moraju biti: Kakav mora biti zaslon raunala? Kolika je visina i kosina tipkovnice? Koliko mora biti slobodne povrine za smjetaj ruku radnika ispred tipaka na radnom stolu? Kakav mora biti radni stol ili radna povrina? Kakav mora biti radni stolac? Kakvi moraju biti zahtjevi vezani za radne prostorije? Kako mora biti postavljen zaslon raunala u odnosu na izvor svjetla? Kakvi moraju biti mikroklimatski uvjeti u radnim prostorijama?
80 91 100 94 54 37 74 97 74 100 57
20 9
6 46 63 26 3 26 / 43
Na pitanja pod brojem 12-16 anketirani radnici su dali opisne odgovore pa emo rezultate odgovora na ta pitanja prikazati u obradi i analizi podataka.
5.3. Obrada i analiza podataka
Anketiranje je uspjeno provedeno, svi anketirani radnici su ispunili anonimne anketne upitnike.
_____________________________________________________
513
Dobiveni podaci su sortirani i analizirani. Pitanja pod redim brojem od 1 do 11 su obraena sistemom zbrajanja tonih i netonih odgovora, a rezultati su izraeni u postocima.
GRAFIKON 1: Prikaz rezultata ankete

n n
Na pitanja pod brojem 1, 2, 3, 4, 7, 8, 9 i 10 dano je najvie tonih odgovora. Pitanja pod brojem 5, 6 i 11 dala su najmanje tonih odgovora. Pojedinano gledajui najmanje tonih odgovora (37%) dalo je pitanje pod br. 6. (Koliko mora biti slobodne povrine za smjetaj ruku radnika ispred tipaka na radnom stolu?), iz toga zakljuujemo da radnici nisu dovoljno upoznati sa zahtjevima koje mora ispunjavati tipkovnica. Pitanje br. 5. (Kolika je visina i kosina tipkovnice?) dalo je rezultat (54%) nadalje pitanje br. 11. (Kakvi moraju biti mikroklimatski uvjeti u radnim prostorijama?) dalo je 57% tonih odgovora to i nije tako lo rezultat, s obzirom da su svi anketirani radnici osposobljavanje za rad na siguran nain proli prije dosta vremena. Dobiveni rezultati ankete ukazuju da su radnici educirani za rad na siguran nain s raunalom, ali da je potrebno povremeno napraviti provjeru i znanja. Pitanja pod brojem 12-16 postavili smo s ciljem da doka emo hipotezu da sve du e radno vrijeme i sve vei zahtjevi poslodavca za poveanjem obima poslova radnika, pa time i poveanjem radnog uinka, dovode do zdravstvenih smetnji pri radu s raunalom. Na pitanje br. 12 (U kojoj mjeri se pridr avate pravila pri radu s raunalom i ako niste u mogunosti navedite razlog nepridr avanja?), veina anketiranih je odgovorila da se uglavnom pridr avaju pravila pri radu s raunalom, a kao mogui razlog nepridr avanja naveli su posla preko glave, tako da nisu bili u mogunosti nakon svakog sata rada koristiti odmore u trajanju od najmanje 5 minuta i vje be rastereenja. Pitanje br. 13 (Jeste li bili na pregledu vida kod specijalista oftalmologa u zadnjih 10 godina i da li vam se vid pogorava?) pokazalo nam je da 65% anketiranih ima tendenciju pogoranja vida zbog previe rada pred zaslonom raunala. Tu moramo uzeti u obzir i starosnu dob anketiranih.
___________________________________________________
514
Sukladno Procjeni opasnosti radnih mjesta ukljuujui i radna mjesta s raunalom radnici Fine redovito svake dvije godine, a po potrebi i ee obavljaju preglede kod oftamologa. Pitanje br. 14 (Da li ste zadovoljni s radim uvjetima i radnim okoliem i navedite primjedbe?) dalo je najvie opisnih odgovora. Najvee primjedbe odnosile su se na radne stolce, klimatizaciju prostora, kao i sam radni prostor. Nabavka nove i kvalitetnije radne opreme provodi se sporo, zbog tednje poslodavca. Naroito veliki dio primjedbi radnika odnosio se i na probleme sa klimatizacijom radne prostorije u ljetnim mjesecima (klima povremeno ne osigurava temperaturu 20-24C). Na pitanje br. 15 (Da li imate zdravstvenih smetnji nakon prekovremenog radnog vremena i navedite koje?) velika veina radnika je dala odgovore koji upuuju na sindrom raunalnog vida (napetost oiju, glavobolja, zamuen vid na daljinu ili blizinu, suhe i crvene oi, bol u vratu i leima, udvostruen vid i osjetljivost na svjetlost uz osjeaj napetosti i stresa). Zadnje postavljeno pitanje br. 16 (Da li poslodavac vri pritisak na vas glede poveanja radnog uinka i navedite u kojoj mjeri vam se obim poslova poveava?) dalo je zanimljive odgovore. Sa etak odgovora koje su dali anketirani radnici je: Uslijed promjena poveava se obim posla, nema strune edukacije prije startanja sa novim oblikom posla (osim kroz nejasne upute). Stavlja se teret na pojedinca i oekuje maksimalna uinkovitost. Iskustvo pokazuje da se tek kroz neko vrijeme poka e koliko je tko spreman na promjene i sposoban ali bez odgovarajue nagrade i poticaja. Radnici su takoer, u svojim odgovorima sugerirali da se u tvrtci stvara atmosfera stalne napetosti, pritiska i straha od otkaza ukoliko se ne postignu visoko zadani ciljevi i stalno poveanje radnog uinka.
6. Zakljuak
Ovim istra ivanjem nastojalo se dokazati da se zdravstvene smetnje pri radu s raunalom najee javljaju zbog dugotrajnog i nepravilnog rada. U prvom djelu anketnog upitnika (pitanja red. br. 1-11), anketna pitanja su sastavljena na osnovu Pravilnika o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom (NN 69/05), jer smo pretpostavljali da e nam pokazati da se dio zdravstvenih smetnji javlja zbog nepravilnosti u radu s raunalom. Tu hipotezu mo emo djelomino prihvati, jer je anketa pokazala da je 78% ispitanika tono odgovorilo na postavljena pitanja u svezi sa zahtjevima u pogledu osiguranja uvjeta za rad na siguran nain na radnom mjestu s raunalom, zahtjevima vezanim za radne prostorije, zahtjevima za mikroklimatske uvjete i zahtjevima za programsku opremu. Ovako visoki postotak tonih odgovora veza je s osposobljavanjem radnika za rad na siguran nain, to izmeu ostalog podrazumijeva i rad s raunalom. Osposobljavanje radnika putem programske aplikacije na raunalima na svakom radnom mjestu vre strunjaci zatite na radu. Jedan dio ankete je pokazao da 65% anketiranih ima tendenciju pogoranja vida zbog previe rada pred zaslonom raunala. Naoale za itanje nisu pogodne za rad na raunalu, jer se propisuju za udaljenost od 40 cm. Rjeenje je u upotrebi posebnih kompjutorskih naoala koje pokrivaju podruje jasnog vida na udaljenosti izmeu 50 i 70 cm od zaslona i koje imaju posebne dodatke antirefleksni sloj, antistatiki sloj, ojaanja zbog pada i
_____________________________________________________
515
koji omoguavaju ulazak vee koliine svjetla u oko. Ispitanici su dali svoje primjedbe na radne uvjete i radni okoli. Najvee primjedbe odnosile su se na radne stolce, klimu i sam radni prostor. U drugom dijelu ankete postavili smo dio pitanja kako bi potvrdili hipotezu da poveanje obima radnih poslova, smanjenje broja zaposlenih i sve du e radno vrijeme, utjeu na zdravstvene smetnje (problemi s vidom, glavobolje, problemi s kralje nicom), uzrokuju smanjenu radnu sposobnost zaposlenih, pa ak i profesionalne bolesti, njihovo nezadovoljstvo, apatiju i bezvoljnost. Ovu hipotezu takoer mo emo prihvatiti, a argumenti za prihvaanje iste su odgovori anketiranih radnika u svezi 12 satnog radnog vremena. Velika veina radnika je dala odgovore koji upuuju na sindrom raunalnog vida (napetost oiju, glavobolja, zamuen vid na daljinu ili blizinu, suhe i crvene oi, bol u vratu i leima, udvostruen vid i osjetljivost na svjetlost uz osjeaj napetosti i stresa), koji se javlja nakon prekovremenog radnog vremena. U prilog potvrivanja ove hipoteze idu i odgovori ispitanika u svezi pritiska poslodavca glede poveanja radnog uinka. Odgovori koje su dali anketirani radnici su: poslodavac konstantno smanjuje broj zaposlenih unutar tvrtke, a radnici koji ostaju dobivaju sve vie zadu enja, radnih zadataka, poveava se broj prekovremenih sati, a samim time i mogunost pojave zdravstvenih problema zbog dugotrajnog rada. Razlozi koji uzrokuju zdravstvene smetnje pri radu s raunalom mogu biti, nepravilan rad pri radu s raunalom, neadekvatna raunalna oprema, kao i problemi s zahtjevima vezanim za radni okoli. Takvom stanju pogoduje i odnos poslodavca prema svojim zaposlenicima, poveanje radnog uinka i stalna trka za profitom, uzrokuju potrebu za smanjenjem broja zaposlenih i poveanjem obima radnih zadataka preostalim zaposlenicima unutar tvrtke. Takvim pristupom se negativno utjee na smanjenje motiviranosti zaposlenika, u konanici dovodi do pada kvalitete usluge ili proizvoda poslodavca i do smanjena profita. Konana ocjena ovog istra ivanja je da nain na koji se organizira i funkcionira posao s raunalima mo e imati utjecaja na zdravstveno stanje zaposlenika.
516
___________________________________________________
PRILOZI Prilog 1
Anketni upitnik
Spol Dob Radno mjesto Struna sprema
1. Kolika je udaljenost zaslona raunala od oiju radnika? a) ne smije biti manja od 500 mm b) 300 mm c) prema vlastitoj elji 2. Kolika mora biti frekvencija osvje avanja slike zaslona? a) 50-100 Hz b) najmanje 75 Hz za CRT zaslone i 60 Hz za LCD zaslone c) 60 Hz 3. Osvijetljenost i kontrast na zaslonu moraju biti: a) podesivi, tako da ih radnik bez tekoa mo e prilagoavati stanju u radnoj okolini b) fiksni, da ne dolazi do stalnih promjena c) nije bitno 4. Kakav mora biti zaslon raunala? a) dovoljno velik b) pomian, tako da radnik njegov smjer i nagib mo e prilagoditi ergonomskim zahtjevima rada c) nije bitno 5. Kolika je visina i kosina tipkovnice? a) visina je 45 mm, a kosina 20 b) moraju biti podesivi c) srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm, kosina joj ne smije biti vea od 15 6. Koliko mora biti slobodne povrine za smjetaj ruku radnika ispred tipaka na radnom stolu? a) najmanje 100 mm b) najmanje 200 mm c) najmanje 300 mm 7. Kakav mora biti radni stol ili radna povrina? a) radni stol ili radna povrina ne smiju bljetati i moraju biti izraeni od materijala koji na dodir nije hladan b) radni stol mora biti velik c) radna povrina mora biti pregledna
_____________________________________________________
517
8. Kakav mora biti radni stolac? a) radni stolac mora biti stabilan te mora radniku omoguiti udoban polo aj i neometano pomicanje, visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva, naslon mora biti oslonac za cijela lea, podesiv po nagibu i visini b) radni stolac mora biti ist, podesiv po visini i mora biti pokretan c) radni stolac mora biti podesiv po nagibu i mora biti udoban i pokretljiv 9. Kakvi moraju biti zahtjevi vezani za radne prostorije? a) radno mjesto mora biti oblikovano tako da radnik ne radi u prisilnom nefiziolokom polo aju i mora biti dovoljno slobodnog prostora da radnik mo e lako mijenjati svoj polo aj i obavljati potrebne pokrete pri radu b) radno mjesto mora biti pregledno i mora imati dovoljno veliki prostor za obavljanje radnih zadataka c) radno mjesto mora biti udobno i prostrano 10. Kako mora biti postavljen zaslon raunala u odnosu na izvor svjetla? a) zaslon mora biti postavljen nasuprot ulaznim vratima b) zaslon mora biti postavljen najmanje 1000 mm od prozora c) zaslon ne smije biti okrenut prema izvoru ili od izvora svjetla, a u protivnom su potrebne posebne mjere protiv blijetanja i zrcaljenja 11. Kakvi moraju biti mikroklimatski uvjeti u radnim prostorijama? a) temperatura mora biti 21C, vla nost zraka 30%, brzina strujanja zraka 0,3 m/s b) temperatura 20-24 C, ukoliko se koristi klima ureaj, vla nost treba biti izmeu 40 i 60%, brzina strujanja zraka najvie 0,2 m/s c) mikroklimatski uvjeti moraju biti prilagoeni vanjskoj temperaturi i vla nosti zraka 12. U kojoj mjeri se pridr avate pravila pri radu s raunalom i ako niste u mogunosti navedite razlog nepridr avanja? 13. Jeste li bili na pregledu vida kod specijalista oftalmologa u zadnjih 10 godina i da li vam se vid pogorava? (Da-, Ne) 14. Da li ste zadovoljni s radim uvjetima i radnim okoliem i navedite primjedbe? (Da -, Ne) 15. Da li imate zdravstvenih smetnji nakon 12 satnog radnog vremena i navedite koje? (Da-, Ne ) 16. Da li poslodavac vri pritisak na vas glede poveanja radnog uinka i navedite u kojoj mjeri vam se obim poslova poveava?(Da,Ne)
Literatura
[1] Miki D.: Uvod u ergonomiju, Sveuilite u Zagrebu, FSB,Zagreb,1997. [2] Vuini, J.: Pravno reguliranje zatite na radu, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2008, [3] Zakon o zatiti na radu (Narodne novine, br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, 86/08, 116/08. i 75/09.). [4] Pravilnik o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom (Narodne novine br. 69/05.). [5] Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran nain (Narodne novine br. 114/01. i 126/03.). [6] www.institutzasigurnost.hr [7] http://hrcak.srce.hr/ ___________________________________________________
518
ANALIZA POKRETA I OPTEREENJE TIJELA PRIMJENOM MODAPTS METODE

ANALYSIS OF MOVEMENTS AND BODY LOAD USING MODAPTS METHOD
Stana KOVAEVI, Snje ana BRNADA, Irena ABARI
Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet, Prilaz baruna Filipovia 28a, 10000 Zagreb, HRVATSKA, stana.kovacevic@ttf.hr, snjezana.brnada@ttf.hr, irena.sabaric@ttf.hr
Sa etak: U radu su dane osnovne znaajke MODAPTS (Modular Arrangement of Predetermined Time Standards) metode i primjena u procesu izrade tkanina. Analiziran je rad radnika na pomonim poslovima snovanja po pokretima i optereenjima te je koritena MODAPTS metoda za analizu uinkovitosti kretanja poslu itelja. Ovo radno mjesto je izabrano za analizu zbog toga to je to jo uvijek runi rad gdje je kontinuirano kretanje tijela i njegovo iznimno optereenja, a najee je ena koja radi na tim poslovima. Koritenje MODAPTS metode analizirao se svaki pokret tijela i dijelova tijela tako da se mogu uvidjeti nepotrebni pokreti, odnosno prazni hodovi u obavljanju postavljenih zadataka. Prema dobivenim rezultatima i inovativnim rjeenjima koja se mogu primijeniti kao dodatni alat, dolo se do lakeg, sigurnijeg i uinkovitijeg rada za isti opseg poslova.. Kljune rijei: proces izrade tkanina, snovanje, runi rad, pokreti tijela, optereenje tijela, MODAPTS metoda Abstract: The paper presents some general features of MODAPTS (Modular Arrangement of Predetermined Time Standards) method and its application in the weaving process. The work of the worker in extra warping jobs was analyzed by movements and loads, and the MODAPTS method was used to analyze the efficiency of the operators movements. This workplace was chosen for the analysis because it requires manual work, where the body moves continuously and is subjected to exceptional loads; in most cases female workers perform these jobs. By use of the MODAPTS method every body movement and body parts were analyzed so that unnecessary movements and idling in performing tasks can be observed. According to the results obtained and innovative solutions that can be applied as an additional tool, an easier, safer and more efficient work procedure for the same scope of work was obtained. Keywords: weaving process, warping, manual work, body movements, body load, MODAPTS method
_____________________________________________________
519
1. Uvod
MODAPTS (Modular Arrangement of Predetermined Time Standards) metodom analizira se uinkovitost rada i to praenjem kretanja poslu itelja na radnom mjestu. Modapts metoda provodi se snimanjem radnog mjesta, odnosno praenjem pokreta poslu itelja na radnom mjestu u cilju [1, 2]: n pojednostavnjenja i olakanja rada na radnom mjestu; n detektiranje i uklanjanje praznih hodova; n analiza uinkovitosti provedbe MODAPTS metode. Modapts metoda omoguuje kvalitetniji i uinkovitiji rad, postizanje norme, poma e u smanjenju rizika ozljeda, stresova i fizikog napora. Poslu itelj postaje zadovoljniji svojim radom jer je radom ostvario svoj cilj a to je izvrenje radnog zadatka u koliini i kvaliteti te ostvario vei osobni dohodak. Poslodavac e biti zadovoljniji, imat e planiranu proizvodnju i profit [3-5]. Modapts metoda analize pokreta poslu itelja je jednostavna za primjenu i daje vrlo vrijedne i precizne rezultate za svakog pojedinca koji je obuhvaen snimanjem. Svaki pokret tijela ili dio tijela kasnije se mno i s masom tereta koji se prenosi, odnosno faktorom tereta (L). Poveavanjem mase tereta, poveava se i napor koji je potreban da se obavi odreeni zadatak. MOD za pojedini pokret poveava se (mno i) s te inom tereta koji se prenosi, odnosno faktorom tereta (L). S poveavanjem te ine tereta, poveava se i napor koji je potreban da se obavi odreeni zadatak. U Tablici 1 prikazan je izraun faktora tereta za razliite mase tereta. Primjenom MODAPTS metode, potrebno je sljedee: n Prouiti zadatak: Podijeliti zadatak u korake i pokrete. n Osigurati da koraci odgovaraju kategoriji pokreta na izraenom MODAPTS grafu. Unijeti pravilan simbol u stupac Kategorija pokreta za svaki pojedini pokret. n Unijeti faktore tereta. Ukoliko je potrebno, upisati brojke u stupac Faktor tereta. n Upisati MOD-ove. Upisati izraun u stupac Izraun za svaki pojedini pokret: MOD x broj pokreta x faktor tereta n Izraunati MOD-ove te upisati rezultat u stupac MOD. n Zbrojiti MOD-ove kako bi se dobio ukupan broj za tu aktivnost. n Pregledati zadatak: Usredotoiti se na MOD-ove s najviim rezultatom te identificirati neke druge pokrete ili zadatke koji su uinkovitiji. n Ponovno izraunati MOD-ove kako bi se vidio uinak pregleda.
U eksperimentalnom dijelu primijenit e se modapts metoda na radnom mjestu postavljanja kri nih namotaka na stalak za snovanje. Istra it e se poboljanja rada koritenjem kolica za transport kri nih namotaka od uskladitenog dijela do stalka, u odnosu na runo prenoenje kri nih namotaka od strane poslu itelja. Ovo radno mjesto predstavlja jedno od najte ih faza u proizvodnji tkanina s izrazito fizikim naporom. Zbog toga u ovom radu predlo ena transportna kolica s mogunou dizanja i sputanja tereta na razinu postavljanja kri nih namotaka na stalak. Ovim nainom opskrbljivanja stalka s kri nim namotcima se uveliko smanjuje fiziki napor s veom uinkovitou u realizaciji zadatka.
520
___________________________________________________
SLIKA 1: Proces runog naticanja kri nih namotaka na stalak za snovanje prije poboljanja a) uzimanje namotaka iz kutije, b) hodanje od smjetaja namotaka do stalka i od stalka do namotaka, c) postavljanje na stalak na vioj, normalnoj i ni oj visini od visine ruku
SLIKA 2: Proces naticanja kri nih namotaka na stalak za snovanje nakon poboljanja s transportnim kolicima a) guranje kolica do stalka, b) hodanje od smjetaja namotaka do stalka i od stalka do namotaka, c) postavljanje namotaka na vioj, normalnoj i ni oj visini od visine ruku
_____________________________________________________
521
TABLICA 1: MODAPTS lista za izraun ukupnog broja MOD-ova prije poboljanja

Sluaj Koraci Pokreti Kategorija pokreta Faktor tereta Izraun MOD x broj pokreta x faktor tereta
MOD 8,5 8 34 100 20 20 25 215,5
1 1-3 2 3 4 5 1 6 7
Sagnuti se dolje u kutiju za kri ne namotke Primiti teret Uspraviti se i podii teret Napraviti 5 koraka Pru anje ruke radi dohvata najviih pozicija na stalku Nataknuti kri ni namotak (precizno stavljanje) Vratiti se do kutije s namotcima Nataknuti kri ni namotak (precizno stavljanje) Vratiti se do kutije s namotcima Sagnuti se do mjesta u donjem dijelu stalka Nataknuti kri ni namotak (precizno stavljanje) Uspraviti se Vratiti se do kutije s namotcima
B17 G1 B17 W5 M5 P5 W5
1 4 4 4 4 4 1
17/2 ( pokreta) x 1 1 x 2 (ruke) x 4 17/2 ( pokreta) x 4 5 x 5 (koraka) x 4 5x4 5x4 5 x 5 (koraka) x 1
Ukupan broj MOD-ova za sluaj 1 5 2 6 P5 W5 4 1 5x4 5 x 5 (koraka) x 1
20 25 195,5
Ukupan broj MOD-ova za sluaj 2 5 6 3 7 8 B17 P5 B17 W5 4 4 1 1 17/2 ( pokreta) x 4 5x4 17/2 ( pokreta) x 1 5 x 5 (koraka) x 1
34 20 8,5 25 238,0
Ukupan broj MOD-ova za sluaj 3
TABLICA 2: MODAPTS lista za izraun ukupnog broja MOD-ova nakon poboljanja

Sluaj Koraci Pokreti Kategorija pokreta Faktor tereta Izraun MOD x broj pokreta x faktor tereta MOD
1 2 1-3 3 4 5 1 6
Uzeti kolica Odetati 5 koraka Pustiti kolica Primiti teret Pru anje ruke radi dohvata najviih pozicija na stalku Nataknuti kri ni namotak (precizno stavljanje)
G1 W5 P0 G1 M5 P5
1 1 1 2 2 2
1 x 2 (ruke) x 1 5 x 1/8 (koraka) x 1 0x1 1 x 2 (ruke) x 2 5x2 5x2
2 0,625 0 4 10 10 26,625
Ukupan broj MOD-ova za sluaj 1 5 2 Nataknuti kri ni namotak (precizno stavljanje) P5 2 5x2
10 16,625
522
___________________________________________________
Sluaj
Koraci
Pokreti
Kategorija pokreta
Faktor tereta
Izraun MOD x broj pokreta x faktor tereta
MOD
5 3 6 7
Sagnuti se do mjesta u donjem dijelu stalka Nataknuti kri ni namotak (precizno stavljanje) Uspraviti se.
B17 P5 B17
2 2 1
17/2 ( pokreta) x 2 5x2 17/2 ( pokreta) x 1
17 10 8,5 42,125
3. Rasprava
Uvoenje Modapts metode na radno mjesto postavljanja kri nih namotaka na stalak za snovanje pokazalo se vrlo uinkovito. Za ovaj zadatak predlo ena su transportna kolica koja imaju mogunost dizanja i sputanja namotaka na razinu postavljanja na stalak koja olakavaju i ubrzavaju rad poslu itelja. Na Slici 2a prikazan je nepovoljan polo aj radnice koja se saginje kako bi iz kutije uzela 4 kri na namotka ukupne mase cca 8 kg. Nakon toga, s tim teretom poslu itelj hoda do stalka i natie kri ne namotke na odgovarajua mjesta. Pri tom postoje tri polo aja. U prvom polo aju prikazanom na Slici 2b radnica mora podii kri ni namotak te ine cca 2 kg i nataknuti ga na najviu poziciju stalka za snovanje. Najmanje optereenje radnica trpi prilikom naticanja kri nog namotka na njoj normalnoj visini dok je najvee optereenje radnice u sluaju prikazanom kada se mjesto za kri ni namotak nalazi na najni oj poziciji stalka. U tom sluaju, radnica se mora sagnuti nosei teret od cca 2 kg, smjestiti kri ni namotak na prazno mjesto i uspraviti se. Poboljanje je smanjilo broj potrebnih MOD-ova za obavljanje zadatka u sva tri sluaja i to: u prvom sluaju s 215,5 na 26,625, u drugom sa 195,5 na 16,625 i u treem sa 238,0 na 42,125. Nova metoda s boljom konstrukcijom (kojom su smanjene radnje podizanja i prenoenja tereta) postigla je poboljanje od 87,6%. (izraun: 188,87 215,5 26,625 = 188,875 100) u prvom sluaju, 91,5% u drugom i 82,3% u 215,5 treem sluaju (v. Tablica 1, 2).
4. Zakljuak
Usprkos automatizaciji i poboljanjima na mnogim radnim mjestima, u proizvodnji tkanina jo uvijek postoje radna mjesta koja se obavljaju runo. Jedan od njih je i naticanje kri nih namotaka na stalak koji spada u pripremne radove na snovanju. MODAPTS metodom se preoblikuju radna mjesta s ciljem sigurnijeg, kvalitetnijeg i lakeg rada. Pronala enje novih rjeenja kao: smanjenje udjela runog rada, uklanjanje praznih hodova, uklanjanje tetnih i ciklikih pokreta tijela daje iskorak u poboljanju uvjeta rada, uinkovitosti rada, boljoj kvaliteti proizvoda to na kraju doprinosi zadovoljstvu radnika i poslodavca. Analizom stanja i osmiljavanjem poboljanja za proces naticanja kri nih namotaka na stalak za snovanje, smanjit e se rizik od ozljeda uzrokovanih miinim stresovima i naporom koji su zbog puno runog rada i mnotva razliitih pokreta na ovoj fazi prisutni.
_____________________________________________________
523
Uz ostvarena poboljanja poveat e se produktivnost i kvaliteta rada te smanjiti bolovanja poslu itelja.
Literatura
[1] International MODAPTS Association, Inc. Kalamazoo, MI: MODAPTS http://www.modapts.org/bylaws.htm [2] Brnada S., abari I., Kovaevi S.: Application of Modapts Method in the Warping Process, 4th International Conference, ERGONOMICS 2010, Stubicke Toplice, Zagreb, Croatia 2010. str. 143-150. ISBN 978953-98741-5-3 [3] Kovaevi, S: Penava, eljko; Oljaa, Mladen: Optimisation of Production Costs and Fabric Quality, Fibres & Textiles in Eastern Europe, 14 (2006) 2, str. 40-48 ISSN 1230-3666 [4] Kovaevi, S.: Orekovi, Vladimir: Time Analysis in the Preparatory Operations of Warp and Weaving, Fibres & Textiles in Eastern Europe, 7 (1999) 4, str. 50-53 ISSN 1230-3666 [5] Kovaevi, S.: Analize rada poslu itelja i zastoja na konvencionalnim i suvremenim strojevima u mehanikoj preradi, Tekstil, 50 (2001) 7, str. 245-250 ISSN 0492-5882
Prikazani rezultati proizali su iz znanstvenog projekta (Napredne tehnike tkanine i procesi, ifra projekta: 117-0000000-1376), proveden uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske.
524
___________________________________________________
ERGONOMSKI PRINCIPI U SIGURNOSTI NA RADU U PROIZVODNOM PROCESU KARTONSKE AMBALA E

ERGONOMIC PRINCIPLES IN OCCUPATIONAL SAFETY IN THE PRODUCTION PROCESS OF CARDBOX PACKAGING
Muhidin OMERDI1, Fikret VELJOVI2, Diana MILI3
Pakiranja d.d., Kanalski put bb, 10002 Zagreb, HRVATSKA, muhidin.omerdic@modelgroup.com 2Univerzitet u Sarajevu Mainski fakultet, Vilsonova 9, 71000, Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA, veljovic@mef.unsa.ba 3Sveuilite u Zagrebu, Grafiki fakultet, Getaldieva 2., 10 000 Zagreb, HRVATSKA, dekan@grf.hr
1Model
Sa etak: Ergonomska analiza mogla se provesti nakon nainjenih snimaka rada u tijeku same proizvodnje. Iz fotografija utvreni su karakteristini polo aji radnika na predmetnim strojevima. Za izraun lumbalnog momenta koriten je dvodimenzijski iani model. Iz provedene analize proizlazi zakljuak kako promatrani i analizirani radnici na strojevima Martin Midline i Slotteru spadaju u gornju granicu dozvoljenih napora i opasnosti. Meutim, kako su radnici tom naporu i optereenju izlo eni svaki dan po osam sati, za oekivati je da e u prvo vrijeme doi do probadanja i bolova u kraljenici, a kasnije i do veih problema. Dizajnersko i sigurnosno rjeenje provedeno je nakon utvrivanja izvora opasnosti. Kljune rijei: ergonomija, optereenje, zatita na radu, zatita zdravlja Abstract: Ergonomic analysis could be performed after the recordings made in the course of the production. The photos were found typical of the workers concerned machines. To calculate lumbar moments was used dimensional wireframe. From the analysis leads to the conclusion that the observed and analyzed the workers on the machines Martin Midline and Sloter are the upper limit of allowable effort and risk. However, as the workers that effort and load are exposed each day to eight hours, it is expected that the first time to get to the piercing pain in the spine, and later to major problems. Design and security solution was performed after determining the source of danger. Keywords: ergonomics, load, occupational safety, health
_____________________________________________________
525
1. Uvod
Izrada odgovarajuih modela ljudskog tijela namijenjenih ergonomskim analizama omoguava ispitivanje opsega pokreta koje ovjek mo e postii u nekom zadanom prostoru, kao i njegove udobnosti u tom prostoru. U proizvodnju kartonske ambala e uvode se nove tehnologije radi opstojnosti na tr itu. Treba istaknuti da su to tehniki moderni strojevi poznatih svjetskih proizvoaa kao: Bobst, Agnati i Martin Midline Velika optereenja uzrokovana neergonomskim polo ajima radnika tijekom proizvodnog procesa izravno utjeu na sigurnost radnika te su i opasnosti za ozbiljne ozljede i trajna oteenja organizma radnika vee. Upravo navedenim oblicima i stanjima radnih polo aja vrlo su esto izlo eni radnici u proizvodnji kartonske ambala e.
2. Strojevi za preradu valovitog kartona Martin Midline i Slotter

Strojevi su predvieni za preradu valovitog kartona do 10 mm debljine. Glavni program strojeva je izrada kutija tipa amerikan i tancane ambala e, s tim da je mogue tiskati tisak u dvije do pet boja te je uz dodatak alata za tancanje mogue izrezivati rupe i rukohvate kao i neka druga izrezivanja, ovisno o potrebi i vrsti alata.
3. Problem
U proizvodnom procesu kartonske ambala e do problema se dolo analizom podataka vezanih uz proizvodnju (prikupljanje, sreivanje i obrada podataka - analiza i opis radnih mjesta). Kako su radnici u kartonskoj ambala i radei svaki radni dan po osam sati i du e izlo eni optereenjima, bilo je potrebno sainiti ergonomsku analizu karakteristinih radnih polo aja. Analiza radnih pokreta i polo aja je provedena pomou biomehanikog modela - ianih modela, a takoer je koritena metoda odreivanja segmentalnih masa da bi se utvrdili napori i opasnosti koje se mogu javiti. Metoda koritena za odreivanje raspodjela masa i svakog pojedinanog segmenta jest metoda Donskog i Zacijorskog.[1] Znai, prema ovoj metodi mo e se izraunati iz poznate visine subjekta, bilo za ene ili za mukarce, i ukupne mase svaka segmentalna masa prema tzv. vanjskoj podjeli. Iz tih zadanih veliina mogu se odrediti (izraunati) statistike antropomjere. Za tu je svrhu prof. Mufti [2] uveo vlastitu metodu izraunavanja primjenom harmonijske kru nice.
4. Zatita na radu
U pogledu zatite na radu neophodno je poduzeti slijedee korake:
n n n n n
osposobiti radnike za rad na siguran nain; izmjeriti fizikalne imbenika radnog okolia (buka, osvijetljenost, mikroklima) prema Zakona o zatiti na radu; izmjeriti kemijske imbenike radnog okolia prema Zakona o zatiti na radu; ispitati strojeva i ureaja s poveanim opasnostima prema Zakona o zatiti na radu; ispitati radnu opreme prema Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri upotrebi radne opreme.
___________________________________________________
526
5. Antropometrijski podaci
5.1. Vrste antropomjera
Ergonomija je znanost koja prouava odnos ljudi sa njihovom okolinom, proizvodima i alatima, zgradama u kojima ive i rade, informacijama koje primaju i organiziranjem svih tih aktivnosti. Rezultati tih prouavanja koriste se za poveanje razine udobnosti, zadovoljstva i sigurnosti ljudi, kao i efektivnosti njihovih alata i proizvoda. [5] Antropometrijski podaci se svrstavaju u dvije kategorije: n opi podaci o polo aju tijela (posebno va ni za ergonomiju, npr. visine, irine i dubine tijekom stajanja i sjedenja, podruje dosega i pogleda); n podaci o dijelovima tijela (posebno va ni za biomehaniku analizu ljudskog gibanja, npr. segmentalne mase, sredite mase, du ine, dinamiki momenti tromosti). [6]
5.2. Harmonijska antropometrija
Razmatranje odnosa dimenzija i masa pojedinih dijelova tijela dovelo je do zakljuka da u antropometrijskim odnosima vlada harmonija. Prilog tome ine i radovi brojnih umjetnika koji su za prikaz likova ovjeka koristili sline veliine odnosa pojedinih dijelova tijela. Potaknut time, Mufti [3] je razvio harmonijsku metodu za odreivanje dimenzija tijela ovjeka. Harmonijska metoda za odreivanje biomehanikog modela ovjeka zasniva se na harmonijskoj kru nici i kanonu 8 duljina glave, koji ukazuje na to da je ukupna visina ovjeka jednaka zbroju osam duljina glave. [4]
6. Izraun mase segmenata prema jednad bi Donskog i Zacijorskog

Za odreivanje mase segmenata koristila se regrecijska jednad ba Donskog i Zacijorskog,
mi = B0 + B1M + B2h (kg) (1)
gdje je: mi masa analiziranog segmenta (kg); M ukupna masa tijela subjekta (kg); h - stojea visina subjekta (cm); B0, B1, B2 regrecijski koeficijenti. Donski i Zacijorski su geometrijske znaajke pojedinih segmenata utvrdili fotogrametrijskom metodom, dok su ostale utvrdili iz volumena izraunatog iz podataka mase i gustoe. Jedini podaci koji su potrebni za koritenje regrecijske jednad be Donskog i Zacijorskog za odreivanje mase pojedinih segmenata su visina i masa (u jednad bi oznaeni sa h i M) subjekta koji se prouava. Jedina pretpostavka koja se uvodi kod geometrijskog antropometrijskog modela (ve je prethodno spomenuta) je pretpostavka gustoe segmenata. Za gustou pojedinih segmenata su koriteni podaci [2].
_____________________________________________________
527
Ukupna masa ispitanika radnika za strojem CSM Martin Midline 924 ; M = 80 kg, a njegova stojea visina: h = 178 cm dok je ukupna masa radnika za strojem Slotter M = 78 kg, a njegova visina h = 180 cm.
SLIKA 1: Podizanje
SLIKA 2: Okretanje
1) sa radnog stola (pulta) radnik podigne slog kutija u visinu 10 cm, mase 15 kg na nain da lijevom rukom koja je ispru ena dr i slog ispod te je u tom trenutku slog kutija na visini 87 cm od tla dok desnom rukom koja je savijena u laktu sa strane pridr ava slog kutija. Za podizanje sloga radniku je potrebno cca 2 sec, a za privlaenje istog prema sebi tj. prema prsima radniku je potrebna jo 1 sec. Proizlazi da radnik za podizanje sloga kutija sa radnog stola (pulta) i njegovo privlaenje prema sebi utroi vrijeme od cca 3 sec. 2) nakon to je radnik pripremio slog tj. privukao ga prema sebi slijedi radnja okretanja za 900 stupnjeva i za to je radniku potrebno vrijeme od 1 sec.
SLIKA 3: Prijenos
SLIKA 4. Odlaganje
528
___________________________________________________
3) nakon to se radnik okrenu s predmetnim slogom kutija mase 15 kg isti prenese na udaljenost od 130 cm i za to mu je potrebno vrijeme od 1,5 - 2 sec. Radnik se kree u polusagnutom polo aju a ruke su mu savinute u laktu na nain da objema rukama dr i slog u doljnjem dijelu zbog odlaganja. 4) radnik odla e slog kutija u ueem polo aju, a za sputanje sloga kutija tj. odlaganje na paletu radniku je potrebno vrijeme od 1,5-2 sec.
TABLICA 1: Izraun mase segmenata prema regrecijskoj jednad bi Donskog i Zacijorskog
Segment B0
B1 0,0077 0,03161 0,1436 0,0036 0,01445 0,03012 0,0171 0,1862 0,2234 0,0976
B2
mi = B0 + B1M + B2h
[kg] 1,0864 2,2362 11,2776 0,483 1,2715 2,179 5,2094 12,7864 13,2516 8,3128
Stopalo Potkoljenica Natkoljenica aka Podlaktica Nadlaktica Glava Gornji dio trupa Srednji dio trupa Donji dio trupa
-0,829 -1,592 -2,649 -0,1165 0,3185 0,25 1,296 8,2144 7,181 -7,498
0,0073 0,0121 0,0137 0,00175 -0,00114 -0,0027 0,0143 -0,058 -0,0663 0,04496
6.1. Izraun sredita masa itavog tijela za svaku sliku XT = Xi mi / M =108,37 cm YT = Yi mi / M = 82,64 cm XT = Xi mi / M = 73,63 cm YT = Yi mi / M = 96,95 cm XT = Xi mi / M = 108,24 cm
YT = Yi mi / M = 94,68 cm XT = Xi mi / M = 63,65 cm YT = Yi mi / M = 95,02 cm

6.2. Za svaki polo aj tijela izraun reduciranog dinamikog momenta tromosti za os kroz te ite tijela okomito na ravninu gibanja
IT1 = 271491,12 [kgcm2] IT2 = 312415,30 [kgcm2] IT3 = 292596,03 [kgcm2] IT4 = 303602,23 [kgcm2]
_____________________________________________________
529
6.3. Za izraunavanje lumbalnog momenta koriten je dvodimenzijski iani model. Lumb. moment definiran je kao suma svih komponenti momenta s obzirom na toku O
12 ML = Fi xi i=1 ML = F1 x1 x F2 X2 ++ F12 X12 (2)
Analiza te ine rada - optereenje na slabinske kraljeke L4/L5 Kao kritina razina tijela kod veine poslova pokazala se slabinska kraljenica - disk izmeu 4. i 5. slabinskog kraljeka - toka L4/L5. Ukupni moment oko toke O:
6.4. Intraabdominalni tlak
Intraabdominalni tlak raste zavisno od poveanja tzv. lumbalnog momenta. Tako je Mairiaux sa suradnicima pokazao da je statistika veza izmeu lumbalnog momenta i tlaka u trbunoj prei obuhvaena regrecijskom jednad bom:
Pabd = IAT = 0,079ML-1,127 kPa (3)
s koeficijentom korelacije r = 0,7, to je pokazatelj o tome da se radi o vrstoj vezi u gotovo funkcijskoj razini. Na takav se nain mjerenje trbunog tlaka mo e koristiti kao indeks optereenja kraljenice u stvarnim radnim uvjetima.
TABLICA 2: Moment oko toke O
Moment oko toke O Nm
1. csm slotter 195,08 42,42
2. 13,78 59,82
3. 114,59 105,51
4. 100,52
TABLICA 3: Intraabdominalni tlak

Pabd = IAT = 0,079ML-1,127 kPa
1. csm slotter 14,00 2,22
2. 0,03 3,59
3. 7,92 7,20
4. 6,81
SLIKA 5: Dijagram promjene intraabdominalnog tlaka: csm i slottera
530
___________________________________________________
SLIKA 6: Komparacija lumbalnih momenata
6.5. Poboljanja
SLIKA 7: Rad u neergonomskom polo ajuSLIKA 3: Prijenos
SLIKA 8: Znatno poboljanje na slotteru
7. Zakljuak
Provedenom analizom dolo se do zakljuka kako promatrani i analizirani radnici sa optereenjima i naporima koja su imali tijekom rada spadaju u gornju granicu dozvoljenih optereenja i napora. Meutim treba istai da ta poslove isti radnici rade osam sati svaki radni dan, za oekivati je kako e u dogledno vrijeme doi do probadanja i bolova u lumbalnom dijelu, a kasnije i do veih problema. Za izraun lumbalnog momenta koriten je dvodimenzijski iani model. Provedenom analizom dolo se do zakljuka kako promatrani i analizirani radnik s optereenjima i naporima koje je imao tijekom rada spada u gornju granicu dozvoljenih optereenja i napora.
Literatura
[1] Donskij, D.D.,Zacijorskij, V.M.: Biomehanika, Fizkultura i sport. Moskva, 1979. [2] Mufti, O.: Ergonomija u sigurnosti. Zagreb: IPROZ,1999. [3] Mufti, O.: Harmonijska antropometrija kao osnova za primjenjenu dinamiku ergonomiju, Skup o konstruiranju, Fakultet strojarstva i brodogradnje. Zagreb. 1984. [4] Mufti, O., Mili, D.: Dizajn i sigurnost. Zagreb:IPROZ,2002. [5] Veljovi, F, Mufti, O., Jurevi-Luli, T., Milii, D.: Osnovi ergonomije, Sarajevo, 2001. _____________________________________________________
531
532
___________________________________________________
ADVANCED APPROACH TO NOISE PROTECTION FOR WELDERS

SUVREMENI PRISTUP ZATITI OD BUKE KOD ZAVARIVAA
Ivan POLAJNAR1, Mirko UDINA1, Jurij PREZELJ1
1University
of Ljubljana, Faculty of Mechanical Engineering, Akereva 6, Ljubljana, SLOVENIA, ivan.polajnar@fs.uni-lj.si
Abstract: During the process of arc welding, among the other hazard, the workers are also exposed to the noise. Theoretical understanding of the causes for the generation of various types of noise is fundamental for a selective hearing protection against excessive noise levels. This article presents the analysis of data gathered from the measurements of noise generated during gas metal arc welding. The possibilities for a partial protection of welders from excessive noise load are presented. Any protection must fulfil the requirement for a minimum distortion of sound hitting the walls of the welders ear drum, so the sound image perceived by the welder will match the sound generated in the arc as faithfully as possible. Keywords: arc welding, sound pressure, sound spectrum, ear plugs, partial hearing protection Sa etak: Kod elektrolunog zavarivanja, uz ostale opasnosti radnik je izloen i buci. Teoretsko poznavanje uzroka za generiranje razliitih vrsta buke je osnova za izbor selektivne zatite sluha od pretjerane razine buke. U izloenom radu su analizirani rezultati provedenih mjerenja buke na radnim mjestima kod elektrolunog zavarivanja u zatitnoj atmosferi. Posebno su prikazane mogunosti selektivne zatite zavarivaa od prekomjernog optereenja sluha bukom. Kod toga se proizlazi iz zahtjeva, da se karakteristike zvuka koji udara na stijene bubnjia u uima zavarivaa to manje deformiraju, tako da su u najveoj moguoj mjeri podudaraju sa zvukom, koji se generira u elektrinom luku. Kljune rijei: elektroluno zavarivanje, zvuni tlak, spektar zvuka, uni uloci, djelomina zatita sluha
1. Introduction
Gas metal arc welding with a consumable electrode (GMAW) is today the most common fusion welding process in the industry. This welding method is suitable for use both in mass production as well as in the individual production. This method of welding can be performed as mechanized, automated or robotic process, but very often it is still performed as a manual welding process. In the case of manual welding application, only the wire feed is automated, but the control of arc length and arc guidance is left to the welder operator. Since hearing is one of the key sensors in manual arc welding, which is decisive for the performance of welding, the welder should not be completely protected from the
_____________________________________________________
533
noise coming from the arc, for multiple reasons. This is why the welders are usually not completely protected from the sound (over)loads during the manual arc welding processes, despite the fact that measures similar to the protection of welders sight and respiration should be put in place [1, 2]. The protection should be regulated with suitable standards, covering every possible case. There are several reasons why this is not the case: n according to all criteria, most welders give the eyes and lungs priority protection, n the sound pressure that occurs during welding usually does not exceed the critical values, n classical hearing protection for arc welders blocks extremely important information, which is essential for maintaining the optimal conditions in the arc, n the manufacturers of protective equipment have not yet developed adequate noise protection, which would be suitable for different manual arc welding processes and individualization. Owing to the fact that the practice of manual arc welding still fails to incorporate regulations for a selective protection of welders against noise, this article has been written so as to challenge the manufacturing companies to inform themselves about the causes and effects of noise emissions during the arc welding processes. Furthermore, it aims to inform both the welding operators and their supervisors about the availability of protective equipment on the market that can also be used in the welding applications.
2. Sources of sound during gas metal arc welding

In GMAW process an electric arc is established between the consumable wire electrode and the melted zone on the welding part. Both are shielded by different gases (inert Ar, active CO2 or gas mixtures containing Ar, CO 2 etc.), Figure 1a. Filler material in the form of electrodes is used in all GMAW processes. The filler material melts off in eight different ways, Figure 1b. The differences in the way the filler material melts are reflected in the shape of the melt pool, and also in the generation of several different sound phenomena. The prevailing method of filler material melting depends on the current type and intensity, voltage and the shielding atmosphere. During the GMAW process, many noise sources are present and they can be classified into two groups [3]. Noise sources that generate noise without any information about the welding process are classified in the first group. This group includes noise sources such as fans, feeding devices, traffic noise, noise from nearby workers etc. The second group includes sound sources generating a sound signal that carries information about the GMAW process. These sound sources include the explosion of arc ignition, implosion of the arc extinction, burning of the arc, the sound of droplet of molten filler material tearing off, oscillations of the melt pool, and the cracking from the relaxation of internal stresses in the material [4].
534
___________________________________________________
FIGURE 1: Principal scheme of GMAW (left), 8 characteristic types of filler material transport in the arc according to IIW (right)
Typical signals of sound pressure and welding current during GMAW are presented in Figure 2. The sound impulses are in perfect harmony with the welding current peaks which denote the period of short circuit. The amplitude of welding current peaks is approximately constant, in contrast to sound pressure impulses with significantly altering peak-to-peak amplitudes. Small changes in the welding current signal result in significant change of the sound pressure signal. Only by observing the two signals we can conclude that the sound signal is far more sensitive to the changes in the welding process than the welding current signal. We believe that more information about the ongoing welding process can be extracted from the sound signal and its analysis, than only from the welding current signal [5, 6].
FIGURE 2: Sound pressure signal and welding current signal a) over a time span of 3 s and b) over a time span of 90 ms, showing only three welding current peaks
By expanding the time period of 0-90 ms, we obtain Figure 2b. In this figure we can observe only three peaks of the welding current and a more accurate picture of the process can be obtained. Each welding current peak induces two sound impulses denoted with Arc extinction and Arc ignition in Figure 2b. The first, less pronounced arc extinction sound impulse is generated at the start of the short circuit in the moment when the arc is extinguished by arc implosion. This happens at the moment when the electrode touches the molten pool and a short circuit occurs. The duration of the short circuit period is in the
_____________________________________________________
535
ms range. During the period of short circuit, the welding current increases and since there is no arc, practically no sound is generated. The pulse repetition frequency in our experiments alternated from 25 Hz up to 150 Hz, depending on the welding parameters. Electromagnetic forces are acting on the tip of the electrode. At the end of the short circuit period, the tip of the electrode melts and a droplet detaches from the electrode into the molten pool. At this moment, the short circuit is interrupted and the arc ignites. The second, most distinctive sound impulse is generated by this arc ignition. Arc is burning until the next period of short circuit. During this time, the length of arc is changing. The arc is the longest just after the ignition, and the shortest just before the short circuit. The background noise can be neglected in comparison to the sound impulses generated by arc ignition.
3. Mathematical model of the generated sound

On the basis of available literature and our own experimental results of the GMAW process, we developed a mathematical model for calculation of sound generated by the GMAW welding process in the phase of arc burning [7, 8]. The sound pressure is calculated from the welding current. The first assumption is that an arc behaves like a pulsating sphere generating sound, and can be treated as a monopole sound source. A second assumption is that arc volume is proportional to the electric power provided to the arc, and so its sound signal can be given by Eq. (1).
p (t ) = C1 d (UI ) dt (1)
In Equation (1), p(t) represents the sound pressure, U is the arc voltage and I is the welding current. C1 is a constant describing the geometry of the arc. A suitable equation for describing the electrical scheme can be obtained by using the Kirchhoffs second law:
U = RI + L dl Ral + dt 1+ iCaRa (2)
Here, I is the electric current, U is the equivalent open-circuit voltage supply, Ra and Ca are the resistance and capacitance of the arc, and is the angular frequency. The capacitance of the arc in Equation (2) can be ignored. During a stable arc process, the system resistance R and the inductance L can be treated as constant. By substituting Eq. (2) into Eq. (1) and considering all assumptions, the following equation can be derived:
p (t ) =
. 1 . . .2 L (I I + I ) + 2RI I 2 r micc
(3)
Equation (3) is a non-linear differential equation of the second order. It represents a correlation between the welding current I as an input into the welding process, and the emitted sound pressure p(t) as an output from the welding process. The mathematical model was tested and it can be used for calculation of stable arc burning noise, as well as for sound impulses generated by arc ignition. In our case, the calculated signal is in very good agreement with the measured signal. Instead of the calculation of mathematical model with unknown constants expressed in equation (3), we can use the adaptive FIR filter to calculate the GMAW noise. The adaptive algorithm used is intended for real-time digital signal processing, and is therefore especially interesting because it can calculate the weighting vector w = (w1, w2...w16)T in each iteration, that is every 20 s. This property of adaptive filter allows us to monitor the process.
536
___________________________________________________
FIGURE 3: Measured sound signal (upper three scopes) and sound pressure signal calculated from the welding current (lower three scopes) for different time ranges
Figure 4 shows the measured sound impulse and the sound impulse calculated from the mathematical model for two different sets of arc ignition conditions. The signal yielded by the model is in good agreement with the measured signal.
FIGURE 4: Comparison of the measured sound signal (thick line) and the sound signal calculated from the model (thin line) for two different arc ignitions
4. Options of selective hearing protection

Noise is a regular companion of work processes and small-scale noise loads are often overlooked. One of the reasons lies in the fact that negative effects of sound overload do not show immediately, and on the other hand classical noise protection deprives the welding operator of one of the most important feedbacks on the course of welding. The findings described in Chapters 2 and 3 and remarkable achievements in the field of individual hearing protection in music will be used to describe the options for using these achievements in the welders workplace.
_____________________________________________________
537
4.1. Custom-made hearing protection
The basic reason for implementing the custom-made hearing protection for workers in the manufacturing process is the fact that workers should be using hearing protection all the time 7 hours a day and 220 days a year [9]. Classical hearing protection often induces a feeling of increased pressure on the ears, vertigo and headache, at the same time also inevitably reducing the workers connection to the working environment, and also significantly or completely breaking the control of the working process, Figure 5a. When designing individual hearing protection, one is confronted with the fact that different people have different ear channels and sensitivity to sound. Individualized protection must be based on the type and intensity of generated sound, and the reduction should be adopted to the specific user. The next step in the direction of individual hearing protection is making the plastic earmoulds, faithfully fitting the anatomy of both ear channels. Silicon materials with a certificate for medical use are often used to create the mould [10, 11]. The final product, an earmould, should be manufactured within tolerances of 0,01 mm and fitted with a sound silencing filter, Figure 5b.
FIGURE 5: Sound pressure reduction from the source to the ear (left), reduction of sound inside the ear, the earmould must be custom-made to fit the anatomy of the ear (right)
4.2. Sound attenuating filters
The most complex tasks in the field of individual hearing protection arise when the reduction of sound pressure must not distort the original sound image. One such field in the industrial environment is manual arc welding, where the sound generated in the area of the arc gives the welder key information about the transport of filler material inside the arc. Filters with a linear sound attenuation characteristic across the whole frequency scale, Figure 6, were firstly developed and used in the field of music [12, 13]. Their use was later adopted into the industrial environment and is gaining momentum in the field of welding.
538
___________________________________________________
FIGURE 6: Custom-made anatomic earplugs with integrated filters (left), linear sound attenuation characteristic of ear plugs across the frequency range (right)
5. Conclusion
The presented results obtained from theoretical assumptions and successfully verified by the experiments confirm the Kants thesis: There is nothing so practical as a good theory. The presented mathematical model of sound generation is not only useful for making conclusions about the activities inside the arc during GMAW, but also as a good foundation for the preparation of norms for the individual protection of manual welders in arc welding processes.
References
[1] Arata Y. Inoue K. Futamata M.: Investigation on welding arc sound report 1, IIW/IIS doc. VIII-1340-86, 1986 [2] Polajnar, I.; Miina, N.: Opasnosti i zatita na radnom mjestu zavarivaa, Proceedings of the 2nd International Professional and Scientific Conference Occupational Safety and Health, Vuini, J.; Mijovi, B. (Ed.), pp. 33-41, ISBN 978-953-7343-20-0, Karlovac, 2008, Polytechnic of Karlovac, Karlovac, 2008 [3] Magori, V.: Monitoring sensor for the production of welds, U.S. Patent No.:4,650,958, 1987 [4] Rostek W.: Investigation on the connection between welding process sound emission and electric short circuit in GMA welding, IIW/IIS doc. 212-725-89, 1989 [5] Saini D., Floyd S.: An Investigation of Gas Metal Arc Welding Sound Signature for on-line quality control, Welding Journal, pp 172-179, April 1998 [6] Prezelj J., Polajnar I., Slini zvok kratkostinega MAG varjenja, Varilna Tehnika, 51(3), pp 80-85, 2003 [7] Mansoor A.M. Huissoon J.P. Acoustic identification of the GMAW process, 9th International conference on computer technology in welding, NIST special publication, Detroit 1999 [8] Prezelj, J.; Polajnar, I.; udina, M.: Welding Noise Analysis Using Adaptive Filter, Proceedings of the 6th International Conference on Management of Innovative Technologies, Junkar, M.; Levy, P.R. (Ed.), pp. 187-196, ISBN 961-6238-81-7, Piran, 2003, Laboratory of Alternative Technologies, Faculty of Mechanical Engineering, Ljubljana, 2003 [9] Bassiato, V.; Maurin, H.: Individualna zatita sluha, Proceedings of the 2nd International Professional and Scientific Conference Occupational Safety and Health, Vuini, J.; Mijovi, B. (Ed.), pp. 279-288, ISBN 978-953-7343-20-0, Karlovac, 2008, Polytechnic of Karlovac, Karlovac, 2008 [10] http://www.hearingtune.com/eng/cust_earmould/m_earplug.php, accessed on 10.6.2012 [11] https://www.vbg.de/apl/zh/z705/anh6.htm, accessed on 10.6.2012 [12] http://www.pjbox.co.uk/ER20HighFidelityEarplugs.htm, accessed on 10.6.2012 [13] http://www.neurodiagnosticdevices.com/hearing-loss-and-tinnitus.htm, accessed on 10.6.2012 _____________________________________________________
539
540
___________________________________________________
ZNAAJ TJELOVJE BE U ZATITI ZDRAVLJA OSOBA STARIJE IVOTNE DOBI

THE IMPORTANCE OF EXERCISE IN HEALTH CARE OF ELDERLY PERSONS
Jadranka PROTI1, Marko PRAHOVI2
1Veleuilite
u Karlovcu, Trg J.J.Strossmayera 9, Karlovac, HRVATSKA, jadranka.protic@vuka.hr 2Veleuilite u Karlovcu, Trg J.J.Strossmayera 9, Karlovac, HRVATSKA, marko.prahovic@vuka.hr
Sa etak: Antiki grki lijenik Hipokrat, jedna od najistaknutijih linosti medicine svih vremena, prije vie od 23 stoljea spoznao je vrijednost svakodnevnog tjelesnog vje banja u funkciji zatite zdravlja i rekao: Svi dijelovi tijela koji su u funkciji, ako se primjereno koriste i vje baju radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi, stare sporo, ali ako nisu u uporabi, postaju skloni bolestima, zaostaju u rastu i brzo stare. Hipokrat, koji je pro ivio 83 kronoloke godine, u vrijeme kada je prosjena ivotna dob iznosila 30 godina, zagovarao je vrijednost svakodnevnog tjelesnog vje banja u funkciji zatite zdravlja. Suvremene znanstvene spoznaje potvruju valjanost Hipokratove teze i naglaavaju znaaj cjelo ivotnog bavljenja tjelesnom aktivnou. U prilog navedenom govori i praktino iskustvo autora, kao i rezultati provedenog ispitivanja polaznica organiziranih sportsko rekreacijskih grupa. Kljune rijei: tjelesna aktivnost, Hipokrat, ivotna dob, zatita zdravlja Abstract: The ancient Greeke doctor Hippocrates, one of the most prominent figures in the history of medicine, realised the importance of daily exercise in health protection as early as 23 centuries ago, saying: All parts of the body which were made for active use, if moderately used and exercised at the labor to which they are habituated, become healthy, increase in bulk, and bear their age well, but when not used, and when left without exercise, they become diseased, their growth is arrested, and they soon become old. Hippocrates, who lived 83 years at the time when the average life expectation was 30 years, advocated strongly the values of everyday exercise for the purpose of health protection. Modern scientific findings confirm the validity of the Hippocratic thesis and emphasize the importance of lifelong engagement in physical activity. Above-mentioned is supported by the practical experience of the author and by the test results conducted in a studentorganized sports and recreational groups. Keywords: physical activity, Hippocrates, age, health protection
_____________________________________________________
541
1. Uvod
Starost je normalan fizioloki proces u kojem nastupa ope opadanje biolokih sposobnosti organizma, ali i stanje svijesti koje pod utjecajem vanjskih pravila i vlastite procjene odreuje da je osoba onoliko stara koliko se osjea starom. Starost, odnosno trea ivotna dob kronoloki podrazumijeva dob od 65 godina [7] tj. razdoblje u ivotnom vijeku ovjeka koje se ne mo e izbjei, ali se mo e ubla iti do neke granice. Za razliku od starosti, starenje je proces koji zapoinje samim zaeem i svojstven je za sva iva bia. Gerontolog i jedan od osnivaa podruja gerijatrije, James Birren [5] razlikuje tri tipa starenja: n bioloko, koje obuhvaa promjene u funkcijama organizma kroz usporavanje i opadanje u funkcijama organizma s vremenom; n psiholoko, koje ukljuuje vlastitu percepciju stanja, tj. prilagodbu linosti na starenje; n socijalno starenje, to je proces u promjenama odnosa pojedinca koji stari i drutva u kojem ivi. Pored navedenih tipova starenja, ivotni proces prolazi primarno, ili fizioloko, te sekundarno, ili patoloko starenje, to se manifestira znakovima koji ukljuuju estetske promjene tijela, pa sve do onih ozbiljnijih promjena kao to su smanjenje nekih funkcija, zdravstvenih tegoba, raznih bolesti [3]. Starenje razliito pogaa svakog pojedinca. S vremenom se pojavljuju anatomske promjene uzrokovane prirodnim starenjem koje su naroito vidljive na kraljenici, odnosno openito na sustavu za kretanje. U veine osoba ove promjene se pojavljuju neprimjetno i polako progrediraju. S obzirom da stanovnitvo razvijenih zemalja postaje sve starije, vie od polovine 65-godinjaka je zahvaeno jedno do tri kronine bolesti od kojih su najee bolesti krvo ilnog sustava, maligne bolesti i eerna bolest. Bolesti i njihove posljedice uvelike utjeu na smrtnost, ali i na samu kvalitetu ivota starijih osoba, te ju znaajno pogoravaju. Osim bolesti, na lou kvalitetu ivota starijih osoba utjecaj imaju nerijetko loi stambeni i higijenski uvjeti, nedostatna i neadekvatna vaninstitucionalna skrb, slaba dostupnost medicinskih i socijalnih usluga, te osamljenost, koja se ve e uz slabljenje meugeneracijskih veza i nedovoljno postojanje drutvenih sadr aja za starije osobe [8]. Presudan trenutak u samoj percepciji starosti kod pojedinca, tako i drutva je umirovljenje, usprkos toga to prelaskom u mirovinu osoba ne gubi sve one sposobnosti i tjelesne funkcije koje je imala. Zbog toga je ovoj ivotno osjetljivijoj populaciji neophodno potrebno nuditi prihvatljive, raznovrsne i struno pripremljene sportsko rekreacijske programe, koji e osigurati odr anje stabilnosti psiholokog, biolokog i socijalnog statusa.
2. Metode
Tijekom 2009. i 2010. godine smo koristei metodu anketnog upitnika, intervjua, te uvidom u medicinsku dokumentaciju, promatrali i evidentirali rezultate 70 polaznica sportsko-rekreativnih grupa, ija se dob kretala u rasponu od 60-74 godina. Ispitanice su bile ukljuene u sportsko rekreativni program razliitih grupa, pod vodstvom visoko obrazovanih strunjaka sportske rekreacije i redovito participirale program prilagoen njihovom inicijalnom statusu. Program se sastojao prvenstveno od korektivno-kompenzacijskih vje bi sa i bez rekvizita, vje bi disanja i vje bi istezanja. U te dvije godine ispita542
___________________________________________________
nice su bile u stalnom kontaktu sa osobnim lijenikom i specijalistima fizikalne medicine, koji su pratili njihovo zdravstveno stanje, te na kraju dali svoje struno miljenje. Po zavretku dvogodinjeg testnog razdoblja ispitanice su ispunile jednostavni anketni upitnik, kojeg su dodatno nadopunile svojim subjektivnim miljenjem kao i miljenjem lijenika. Anketni upitnik 1. Razlozi bavljenja organiziranom tjelovje bom: l zdravstveni; l estetski; l dru enje; l drugi (navesti koji). 2. Percepcija uinka bavljenja organiziranom tjelovje bom: l ugoda; l poboljanje opeg psihofizikog stanja; l drugo (navesti to). 3. Prilog anketi: l medicinsko miljenje i dokumentacija. Prikupljanje navedenih podataka raeno je sa ciljem dobivanja povratne informacije o kvaliteti i prilagoenosti programa tjelovje be, psiholokog stava prema grupi kao cjelini i pojedinano prema lanicama ponaosob. Tra eni podaci su se dobivali ee i razumljivije opisnom percepcijom ispitanica, to uz broj testiranih osoba ne daje mogunost koritenja podataka za relevantnu statistiku obradu, ni egzaktnog tumaenja dobivenih rezultata. Usprkos tome, podaci mogu biti korisni kod pripreme programa sportske rekreacije za starije osobe, te u izradi stratekih planova za zatitu i promicanje zdravlja na svim nivoima, od gradova, upanija do dr ave. Analizom opisanih i dokumentiranih stavova, razgovora, osnovnog inicijalnog i finalnog stanja, dobiveni su slijedei rezultati:
Analiza anketnog upitnika: 1. Razlozi bavljenja organiziranom tjelovje bom. 1a. Iskljuivo iz zdravstvenih razloga redovito vje ba 65% polaznica, pri emu su navele najprisutnije tegobe koje su ih na to dodatno motivirale, a to su: l problemi sa bolnom kralje nicom, uz naglasak na izra enije probleme u donjem dijelu kralje nice, a potom u vratnom dijelu; l problemi sa cirkulacijom openito, koja se manifestira na vie naina. Rjee se navodi prisustvo samo jednog simptoma, dok je ee evidentirano istovremeno prisustvo vie razliitih simptoma, od kojih su najei vrtoglavica, glavobolja, grevi, hladni prsti ruku i nogu; l problemi sa kontrolom mokrenja; l osteopenija/osteoporoza. 1b. Redovnom, organiziranom i ciljanom tjelesnom aktivnou 30% polaznica eli to du e sauvati vitalnost, svjesne da time zadr avaju i produ uju svoju neovisnost. 1c. U organiziranu sportsko rekreativnu aktivnost se radi poboljanja drutvenog ivota ukljuuje samo 5% polaznica.
_____________________________________________________
543
2. Percepcija uinka bavljenjem redovitom tjelesnom aktivnosti 2a. Neposredno nakon organizirane tjelovje be 95% polaznica osjea olakanje, ili ak nestanak akutnih tegoba koje su izazvane dnevnim aktivnostima, a to su: l sveukupno bolji psiholoki status, uz viu razinu zadovoljstva i sigurnosti u sebe; l osjeaj bolje motorike stabilnosti i okretnosti ; l smanjenu uestalost glavobolja i pojavu vrtoglavica. 3. Medicinsko miljenje i dokumentacija. Kod veine polaznica je uoena sveukupno vra muskulatura, bolja elastinost tetiva, usporen ili ak zaustavljen proces osteoporoze. Poboljana je cirkulacija, ubla ene su neke kardiovaskularne tegobe, posebno one koje su vezane uz visoki tlak, to je potvreno smanjenom dozom lijekova. Primijeene su i pozitivne promjene kod inkontinencije, koja potpuno nestala, ili je uestalost mokrenja bila smanjena. Uza sve navedeno, ispitanice starije dobi su zakljuile da ih sam osjeaj bolje spretnosti ini oputenijima, a time i zadovoljnijima. Ovim jednostavnim opisom dale su vlastiti doprinos nekim istra ivanjima koja istiu znaaj bavljenja tjelesnom aktivnosti u starijoj dobi [2]. Redovita tjelesna aktivnost je najzdravija ivotna navika u svakoj ivotnoj dobi, te nezamjenjiva u uvanju snage, pokretljivosti i izdr ljivosti organizma. Ona izravno doprinosi tjelesnom i duevnom zdravlju, a to posebice dolazi do izra aja kod dugotrajnijeg zadr avanja neovisnosti u starosti. Hipokinezija u kombinaciji sa loom ishranom i prekomjernim emocionalnim optereenjima uzrokuje mnogobrojne bolesti moderne civilizacije. Pri tome treba imati na umu da se nitko nema pravo ponaati samo kao potroa zdravlja. Biti savjestan prema sebi i svojoj najbli oj okolini znai prioritetno sudjelovati u proizvodnji i ouvanju svoga zdravlja. Iz tog razloga je najbolja obrana protiv starenja usvajanje zdravog naina ivota koji ukljuuje redovite tjelesne aktivnosti, adekvatan odmor, izbjegavanje puenja i zdravo hranjenje. Osobe tree ivotne dobi koje ostaju tjelesno aktivne imaju manje zdravstvenih tegoba no to bi odgovaralo njihovim godinama. Stoga, iako tjelesne sposobnosti tijekom vremena neminovno opadaju, to ne znai da se njihovo opadanje ne mo e usporiti. Usporiti se mo e uvajui ravnote u fizikog, psihikog i socijalnog blagostanja, ili jednom rijeju zdravlja, za to je neophodno stei uvjerenje o potrebi vje banja, naviku redovitog vje banja, te odabrati onu aktivnost koja e rezultirati eljenim opim psihofizikim stanjem. Suvremena ispitivanja ukazuju i potvruju da sustavna i redovita tjelesna aktivnost uz pravilnu prehranu, posebno kod starije populacije, dovodi do niza pozitivnih promjena u organizmu, te preventivno utjee na ranu pojavu raznih bolesti. Onaj tko ne posveti dovoljno vremena kretanju, morat e kad tad posvetiti puno vremena svojim bolestima [4]. Pored sveukupno boljeg stanja, tjelesnom aktivnou se ostvaruju i neki specifini uinci. Regulira se tjelesna te ina, sprjeava propadanje kostiju, demineralizacija, koja vodi prema osteoporozi, zadr ava elasticitet tetiva, to omoguava bolje i ekonominije kretanje, jaaju miii i kosti, to doprinosi prevenciji od padova, razvija osjeaj ravnote e, jaa srani mii, smanjuje razina tetnih masnoa u krvi, poboljava kontrola mokrenja i smanjuje inkontinencija, jaa zdjelina muskulatura (posebno kod u ena koje su imale viebrojne trudnoe), poboljava peristaltika i prevenira opstipacija, ime se skrauje duljina kontakta crijevne sluznice s potencijalno kancerogenim tvarima, lake savladavaju razne stresne situacije.
544
___________________________________________________
esto se mogu uti pitanja o postizanju pozitivnih efekata kod ukljuivanja u bavljenje organizirane tjelesne aktivnosti u kasnijoj ivotnoj dobi, kao i o postojanju gornje dobne granice za svrsishodni poetak. Znanstveno su ispitana i u praksi od struke potvrena pozitivna iskustva, koja istiu da se vje bati mo e uvijek, neovisno o dobi, na svakom mjestu i u svakoj prilici [1]. S obzirom na injenicu da je starija populacija esto osamljena, vje banje u grupi istomiljenika i uz educiranog voditelja koji e primarno program prilagoditi dobi, ima viestruko pozitivne psiholoke rezultate. Jedan od znaajnijih je u zadovoljstvu spoznaje da je vlastitom snagom volje uinjeno neto vie u korist svoga zdravlja. Zatim slijedi osjeaj ugode, koji je proizvod pozitivne energije homogenog okru enja, adekvatnog prostora, pomno odabrane glazbe i pripadnosti grupi. Mnogi sportsko rekreativni klubovi nude programe za stariju populaciju na ijoj izradi nije zajedniki sudjelovao tim relevantnih strunjaka, a to su prije svega kineziolozi, lijenici, psiholozi i nutricionisti. U tim sluajevima se znatno poveava odgovornost strunog voditelja, koji temeljitim razgovorom treba saznati i potom prouiti elje, potrebe, sklonosti i neophodan medicinski status budueg korisnika sportsko rekreativnog programa. No, u mnotvu velikog broja raznovrsnih ponuda programa, pojedincu se nije lako snai i odabrati upravo onu aktivnost koja e zadovoljiti oekivane kriterije. U tom dijelu bi mediji trebali pru iti vie prostora za edukativne nastupe relevantnih strunjaka, ije specijalnosti su usko vezane uz poboljanje ivota starije dobi.
4. Zakljuak
Cilj ovog rada svojevrsna je podrka sve ee spominjanoj temi drutva o kvalitetnijoj brizi za stariju populaciju, koja bi uz ponuene druge korisne programe trebala obavezno obuhvaati, ali i stimulirati, struno organizirane sportsko rekreativne aktivnosti. Godine ne smiju i ne mogu biti razlog nevje banja, jer miii ne znaju za godine, oni nemaju bioloki sat[4]. Pri tome starenje i starost treba prihvatiti kao normalan fizioloki proces u kojem nastupa ope opadanje biolokih sposobnosti organizma, gdje na samu du inu i kvalitetu ivota utjee nasljee, uvjeti okoline, ishrana, zdravlje, sposobnost suoavanja sa stresom, kao i tjelesna aktivnost, koja zauzima visoko mjesto u prevenciji problema koji se javljaju u starijoj dobi dananjeg ovjeka.
Literatura
[1] Andrijaevi, M., Andrijaevi M., (2005) Sportska rekreacija-faktor kvalitete ivota osoba starije ivotne dobi. V. Findak (ur.), Zbornik radova 15.ljetne kole kineziologa RH, Rovinj 2006 (strana 266 -270), Zagreb: Hrvatski kinezioloki savez [2] Bai, M. (2010). Tjelesno vje banje u starijoj dobi. [On line]. Dostupno na adresi: http://www. sportskitrening.hr/tjelesno-vjezbanje-osoba-starije-dobi/. Preuzeto 13.01.2011. [3] Despot Luanin J., Starenje i starost. [On line]. Dostupno na adresi: www.zvu.hr/~jasminka/start. Preuzeto 15.01.2011. [4] Frobose, I. (2010). [On line]. Dostupno na adresi: http://www.ingo- froboese de/ Preuzeto 24.12.2010. [5] Guided Autobiography - The Birren Center [On line]. Dostupno na adresi: http://www.guidedautobiography. com/aboutus/index.html. Preuzeto 24.12.2010. [6] Medicina.hr [on line]. Hipokrat. Dostupno na adresi: http://www.medicina.hr/studenti/clanci/hipokrat_otac_ medicine.htm.. Preuzeto 03.01.2011. [7] Narodni zdrastveni list, Trea dob to je to. [On line]. Dostupno na adresi http://google.hr. Preuzeto 27.12.2010. [8] Zavod za javno zdravstvo Karlovake upanije (2009). Strateki okvir upanijskog plana zdravlja na temelju upanijske slike zdravlja. Iz projekta Mre a zdravih upanija, interni dokument. _____________________________________________________
545
546
___________________________________________________
POSTUPAK OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI NAPRAVE ZA PODIZANJE TERETA NA NAELIMA EU DIREKTIVA

CONFORMITY ASSESSMENT PROCEDURES FOR LIFTING DEVICE IN ACCORDANCE WITH THE PRINCIPLES OF THE EU DIRECTIVE
Marina TEVI1, Branislav ORI2
1Veleuilite
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, marina.tevcic@vuka.hr 2Alstom Hrvatska d.o.o., Mala vara 155, 47000 Karlovac, HRVATSKA, branislav.orcic@power.alstom.com
Sa etak: Unutar zemalja lanica Europske unije proizvoai strojeva (strojne opreme) ili njihovi ovlateni zastupnici mogu na tr ite ili u uporabu stavljati samo one tehnike proizvode koji ispunjavaju osnovne sigurnosne zahtjeve propisane EU Direktivama novog ili opeg pristupa. Europskim normama (EN) osigurava se provoenje osnovnih zahtjeva iz Direktiva. Proizvod koji zadovoljava osnovne zahtjeve propisane pojedinom Direktivom i odgovarajuim usklaenim europskim normama, oznaava se znakom CE. Izjavom o sukladnosti, proizvoa potvruje da je proizvod uspjeno proao proceduru ocjene sukladnosti sa zahtjevima propisanim odgovarajuom Direktivom i normama. Proizvod oznaen CE oznakom i popraen Izjavom o sukladnosti ima slobodan pristup na tr ite ili u uporabu u svakoj zemlji lanici EU. U radu je na primjeru naprave za podizanje tereta te ine 35 tona opisan postupak provjere osnovnih zahtjeva propisanih Direktivom o sigurnosti strojeva (The Machinery Directive 2006/42/EC). Postupak ocjenjivanja sukladnosti naprave za podizanje tereta proveden je u skladu s primjenjivim zahtjevima norme DIN EN 13155. Kljune rijei: Direktiva o sigurnosti strojeva 2006/42/EC, oznaka CE, naprava za podizanje tereta, krti lom, zarezna ilavost Abstract: Within the EU Member States, machine (hardware) manufacturers or their authorized agents may place on the market or put into use only technical products that satisfy basic safety requirements prescribed by the EU Directives of new or general approach. European standards (ES) provide the implementation of the basic requirements of the Directive. A product which satisfies the basic requirements prescribed by the relevant individual directives and which is harmonized with the European standards is marked CE. The Statement of Compliance certifies that the product has successfully passed the procedure of conformity with the requirements prescribed by
_____________________________________________________
547
the appropriate directives and standards. Products marked with the CE marking and accompanied by the Statement of Compliance have free access to the market or can be used in every EU country. This paper describes the procedure of verification the basic requirements under the Machinery Directive 2006/42/EC on an example of lifting device for 35 tons of weight. Procedure of conformity assessment of the lifting device is carried out in accordance with the applicable requirements of DIN EN 13155. Keywords: the Machinery Directive 2006/42/EC, CE marking, lifting device, brittle fracture, fracture toughness
1. Uvod
Sporazumom o stabilizaciji i pridru ivanju (lanak 73.) Republika Hrvatska obvezala se na poduzimanje mjera kako bi postupno postigla usklaenost s tehnikim propisima Zajednice i europskom normizacijom, mjeriteljstvom i akreditacijom, te postupcima za ocjenu sukladnosti. Europsko tehniko zakonodavstvo temelji se na dva osnovna dokumenta: * n Novi pristup tehnikom usklaivanju i normama ; ** n Opi pristup ocjeni sukladnosti . Novim su pristupom razdvojeni tehniki propisi kao obvezatni od norma kao neobvezatnih (dragovoljnih) dokumenata na nain da se direktivama utvruju samo temeljni zahtjevi sigurnosti za proizvode, a podrobne tehnike specifikacije odreuju se usklaenim (harmoniziranim) europskim normama. Usklaene norme pretpostavljaju sukladnost proizvoda s temeljnim zahtjevima odreene direktive. Proizvodi koji ispunjavaju temeljne zahtjeve zdravlja i sigurnosti propisanih direktivama nose CE (Conformite Europeenne = europska sukladnost) oznaku sukladnosti. Opi pristup definira nain ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima direktive. Postupci za ocjenjivanje sukladnosti odreeni su modulima (8 modula). U svakom modulu opisane su obaveze proizvoaa, njegovog ovlatenog predstavnika i prijavljenih tijela za ocjenjivanje sukladnosti (Notified Body) tamo gdje se zahtijeva ukljuivanje prijavljenog tijela. Koji od modula (v. Tablica 1) e biti koriten ovisi o tipu procjene koja se obavlja, tko obavlja procjenu (proizvoa ili neovisno tijelo), te stupnju razvoja i slo enosti proizvoda.
TABLICA 1: Moduli za ocjenu sukladnosti
Faza projektiranja/konstrukcije Modul A Modul C Modul D Modul E Modul F Modul G Modul H Faza proizvodnje
Unutranja kontrola proizvodnje Sukladnost s tipom Osiguranje kvalitete proizvodnje Osiguranje kvalitete proizvoda Ovjera proizvoda Pojedinana ovjera Potpuno osiguranje kvalitete Modul B Pregled tipa
* **
Rezolucija Vijea od 7. svibnja 1985. (85/C 136/10, Slu beno glasilo EZ br. C 136, lipanj 1985.). Odluka Vijea od 22. srpnja 1993. (93/465/EEC, Slu beno glasilo EZ br. L 220, kolovoz 1993.). ___________________________________________________
548
Zajedno s modulima Opeg pristupa uveden je jedinstveni nain oznaavanja proizvoda CE oznakom koja potvruje da je proizvod sukladan temeljnim zahtjevima direktiva koje se na njega odnose i relevantnim usklaenim normama. Po zavretku postupka ocjenjivanja sukladnosti, ukoliko se utvrdi sukladnost proizvoda s temeljnim zahtjevima, a prije stavljanja proizvoda u uporabu ili na tr ite, proizvoa, njegov ovlateni predstavnik ili osoba odgovorna za stavljanje proizvoda na tr ite ili u uporabu, du na je staviti na proizvod CE oznaku. Proizvod oznaen CE znakom i popraen Izjavom o sukladnosti koju izdaje proizvoa, ima slobodan pristup i kretanje irom tr ita Europske unije. Objavljivanjem i primjenom niza direktiva Novog i Opeg pristupa sustav ocjenjivanja sukladnosti se razvijao, a samim tim rastao je i broj prijavljenih tijela za ocjenjivanje sukladnosti prema tim direktivama. U praksi se pokazala nedovoljna ujednaenost i dosljednost u primjeni naela opeg pristupa, kako u provedbi i tumaenju modula od strane proizvoaa i prijavljenih tijela, tako i u pogledu razliitih kriterija za njihovu procjenu. Shodno tome, 2003. godine je pokrenuta, a 2008. godine zavrila revizija Novog i Opeg pristupa, te su doneseni novi propisi * koji se primjenjuju od 1. sijenja 2010. godine.
2. Direktiva o sigurnosti strojeva 2006/42/EC

Direktiva o sigurnosti strojeva (The Machinery Directive**) 2006/42/EC [2], kojom se od 29.12.2009. zamjenjuje Direktiva 95/16/EZ, jedna je od direktiva Novog pristupa ija je namjena ostvariti jednake uvjete u Europskoj uniji za projektiranje/konstruiranje, izradu i slobodan protok samo strojeva koji ispunjavaju sve odgovarajue temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve. U Dodatku I. Direktive navedeni su temeljni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi za strojeve, kao na primjer: zahtjevi za otklanjanje ili smanjivanje mehanikih rizika ili rizika od elektrinog udara, zatita od po ara i eksplozije, buke, vibracija, zraenja, ergonomski zahtjevi, uvjeti za kretanje strojeva i dizanje tereta, itd. Ve u fazi projektiranja/konstruiranja stroja potrebno je provesti postupak ocjenjivanja rizika, te pristupiti mjerama za otklanjanje opasnosti ili smanjenja rizika. Stroj je sukladan s minimalnim temeljnim zahtjevima Direktive ako je konstruiran i izraen prema usklaenim normama za sukladnost strojeva. S obzirom da norme nisu obavezne za uporabu, svako drugo rjeenje za postizanje sigurnosti stroja treba pru iti barem takvu razinu sigurnosti, kakvu daju rjeenja propisana usklaenim normama. Direktive o sigurnosti strojeva nu no se pridr avati: n kada se stroj prvi put stavlja na tr ite EU; n kada je stroj izraen od srane poslodavca; n kada god su na stroju uinjene znaajne i za sigurnost bitne promjene; n kada postoji povezanost izmeu nekoliko strojeva. Kad stavlja svoj stroj na tr ite ili u uporabu, proizvoa je obvezatan: n osigurati da je njegov stroj konstruiran i proizveden u skladu sa zahtjevima utvrenim Direktivom o sigurnosti strojeva i drugim relevantnim direktivama; n izvesti ili dati izvesti postupak ocjenjivanja sukladnosti stroja prema temeljnim i sigurnosnim zahtjevima Direktive o sigurnosti strojeva;
*
**
Novi dokumenti EU na podruju akreditacije, nadzora nad tr item i ocjenjivanja sukladnosti (Slu beno glasilo EU br. 218 od 13. 8. 2008.). Directive 2006/42/EC od 17. svibnja 2006. (Slu beno glasilo EU br. 157 od 9.6.2006.). _____________________________________________________
549
izraditi i uvati (barem 10 godina od dana putanja na tr ite) tehniku dokumentaciju koja obuhvaa faze konstrukcije i izrade stroja; n kad je postupkom ocjenjivanja sukladnosti dokazana sukladnost s propisanim zahtjevima, sastaviti i izdati Izjavu o sukladnosti; n oznaiti stroj CE oznakom (oznakom sukladnosti); n izraditi upute za uporabu i izruiti ih kupcu ili korisniku stroja na njegovom jeziku. Prema naelima Novog i Opeg pristupa direktivama i nacionalnim pravilnicima odreeni su i opisani postupci za ocjenu sukladnosti, kako za proizvoaa (ako sam izvodi postupak ocjenjivanja) tako i za prijavljena tijela za ocjenu sukladnosti. Ocjenjivanje sukladnosti proizvoda je svaka radnja koja se odnosi na izravno ili neizravno utvrivanje jesu li ispunjeni temeljni zahtjevi utvreni odgovarajuim tehnikim propisima koji se odnose na odreeni proizvod. U Republici Hrvatskoj vezano za strojeve primjenjuju se odredbe Pravilnika o sigurnosti strojeva (NN br. 28/11) koji je usklaen s odredbama Direktive o sigurnosti strojeva 2006/42/EC, kao i niz drugih pravilnika sa zahtjevima za proizvoae specifinih strojeva ili strojne opreme. U samom postupku ocjene sukladnosti treba se pridr avati Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN br. 20/10). Provjera usklaenosti proizvoda na tr itu i s propisanim temeljnim zahtjevima u nadle nosti je inspekcijskog tijela za nadzor nad tr item.
n
3. Postupak ocjenjivanja sukladnosti

U skladu s direktivama Novog pristupa primjena norma je dragovoljna. Uporaba norma za industrijske proizvode jami kvalitetu, sigurnost i pouzdanost, potpoma e tehnoloki razvoj, olakava tvrtkama provedbu zakonodavstva i omoguava pristup novim tritima i poveanje izvoza. Usklaene norme pretpostavljaju sukladnost s bitnim zahtjevima direktiva kojima podlije u proizvodi koji se stavljaju na tr ite ili uporabu. Europska norma DIN EN 13155 [3] izmeu ostalog utvruje i relevantne sigurnosne zahtjeve kojima podlije u naprave za podizanje tereta, a koji su propisani Direktivom o sigurnosti strojeva 2006/42/EC. Sigurnosni zahtjevi propisani normom odnose se na naprave i pribor za podizanje kod kojih predmet podizanja nije direktno privren na napravu, kao npr.: n jednostrani i dvostrani nosai za podizanje predmeta; n elektromagnetski podizai; n permanentni magnetski podizai; n vilice viliara. Opi zahtjevi norme DIN EN 13155 propisuju da naprave za podizanje tereta moraju biti konstruirane i u skladu s principima sigurnosti propisanih normom EN ISO 12100 [4], te zahtjevima utvrenim za napravu koja proizlazi iz analize rizika. Direktiva 2006/42/EC uvjetuje: n naprave za podizanje tereta tretiraju se kao strojevi i zahtijevani minimalni testni statiki faktor sigurnosti njihovih komponenata i pribora iznosi 1,5; n minimalni testni dinamiki faktor sigurnosti iznosi 1,3.
550
___________________________________________________
Norma DIN EN 13155 propisuje i dodatne uvjete za mehaniku vrstou *: n naprava i pribor za podizanje moraju biti konstruirani i izraeni tako da mogu izdrati dvostruko statiko optereenje uz zadr avanje ispravnosti rada, bez trajne deformacije; n naprava i pribor za podizanje moraju biti konstruirani i izraeni tako da mogu izdrati trostruko statiko optereenje uz zadr avanje ispravnosti rada, uz trajnu deformaciju. Provjera sigurnosnih zahtjeva mo e se provesti sljedeim metodama: n analitikim proraunom; n statikim ispitivanjima.
3.1. Provjera sigurnosnih zahtjeva analitikim proraunom
Sigurnosni faktori dobiveni analitikim proraunima moraju zadovoljiti sljedee zahtjeve: n Maksimalno naprezanje u komponenti naprave i priboru uslijed dvostrukog statikog optereenja mora biti manje od granice teenja materijala, uz zadr avanje ispravnosti rada. Faktor sigurnosti (S2) mora biti > 1. n Maksimalno naprezanje u komponenti naprave i priboru uslijed trostrukog statikog optereenja mora biti manje od lomne vrstoe materijala, uz zadr avanje ispravnosti rada. Faktor sigurnosti (S3) mora biti > 1. n Komponenta ili pribor optereen na izvijanje mora izdr ati osam puta veu statiku silu bez trajne deformacije. o n Pri referentnoj temperaturi okoline TEd = 20 C, minimalna zarezna ilavost materijala iznosi KV = 27J. Normom DIN EN 1993-1-10 [7] propisan je postupak sigurnosne provjere pojave krtog loma, koji se bazira na sljedeim elementima: n referentna temperatura; n zarezna ilavost; n kritini faktor intenziteta naprezanja; n kritina duljina pukotine. Referentna temperatura TEd definira se kao suma:
T Ed = T md + T f + T + T R + T + T cf (1)
gdje su: Tmd - najni a oekivana temperatura okoline**, propisana normom DIN EN 1991-1-5; T f - procijenjena razlika temperature zbog utjecaja vjetra, propisana normom DIN EN 1991-1-5 [5]; T - procijenjena razlika temperature zbog oblika i veliine stroja; TR - sigurnosni dodatak ovisno o vrsti stroja; T - promjena temperature u ovisnosti o brzini optereenja stroja; Tcf - dodatak koji definira je li materijal od kojeg je izraen stroj hladno ili toplo oblikovan. Za naprave za podizanje tereta u izraun ulazi samo Tmd.
* **
U svim navedenim sigurnosnim faktorima ukljueni su statiki i dinamiki faktori. Za naprave i pribor za podizanje tereta Tmd = -20oC. _____________________________________________________
551
U sluajevima kada nije dostupan podatak o zareznoj ilavosti KV pri Tmd = -20oC, ili je zarezna ilavost KV = 27 J pri Tmd > -20oC, provjeru na krti lom mogue je provesti izraunom duljine kritine pukotine mehanikom loma (CTOD) u skladu s normom DIN EN 1993-1-9 [6].
3.2. Primjer
Postupak provjere sigurnosnih zahtjeva proveden je na primjeru dvostrane naprave za podizanje rotora plinske turbine (v. Slika 1).
SLIKA 1: Naprava za podizanje rotora plinske turbine
Provjera mehanike vrstoe komponenata naprave provedena je analitikim proraunom koritenjem programskog paketa Autodesk Multiphisics 2012 metodom konanih elemenata (MKE). Rezultati prorauna naprezanja za neke od komponenata naprave dani su na sljedeim slikama:
SLIKA 3: Komponenta jarma SLIKA 2: Jaram na turbinskoj strani
552
___________________________________________________
SLIKA 4: Vodilica u eta SLIKA 5: Jaram na kompresorskoj strani
Dobiveni rezultati prorauna pokazali su da za sve komponente naprave faktori sigurnosti, S2 i S3 su vei od 1. Minimalna zarezna ilavost pri TEd = -20oC iznosi KV = 27 J. Na taj nain je potvreno da konstrukcija komponenata naprave za podizanje rotora zadovoljava sve propisane zahtjeve norma DIN EN 13155 i EN 1993-1-10, to je u skladu s Direktivom o sigurnosti strojeva 2006/42/EC.
4. Zakljuak
Pravilnik o sigurnosti strojeva koji je usklaen s odredbama Direktive o sigurnosti strojeva 2006/42/EC, kao i niz drugih pravilnika izraenih na temelju direktiva Novog i Opeg pristupa, propisuju temeljne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve u cilju ouvanja zdravlja, ivota, imovine i okolia. Proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik odgovoran je za ispunjavanje temeljnih zahtjeva to garantira Izjavom o sukladnosti i potvruje stavljanjem CE oznake sukladnosti na svoj proizvod. Najdjelotvorniji nain ispunjavanja temeljnih zahtjeva je da proizvoa kod projektiranja/konstruiranja i izrade proizvoda primjenjuje usklaene norme. Nizom pravilnika utvren je sustav postupaka (modula) za ocjenu sukladnosti kojima proizvoa provjerava, osigurava i garantira provoenje temeljnih zahtjeva prije stavljanja proizvoda na tr ite ili u uporabu. U radu je dan primjer naprave za podizanje rotora za koju je proveden postupak provjere osnovnih zahtjeva propisanih Direktivom o sigurnosti strojeva 2006/42/EC. Potvreno je da konstrukcija komponenata naprave za podizanje rotora zadovoljava sve propisane zahtjeve norma DIN EN 13155 i EN 1993-1-10, to je u skladu s Direktivom 2006/42/EC.
Literatura
[1] DECISION No 768/2008/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 9 July 2008. on a common framework for the marketing of products, and repealing Council Decision 93/465/EEC, OJ L 218, 13.8. 2008. [2] DIRECTIVE 2006/42/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 17 May 2006.; Official Journal of the European Union, L 157/24, 9.6.2006. _____________________________________________________
553
[3] DIN EN 13155:2009-08, Cranes, Safety, Non-fixed lifting attachments (includes Amendment A2:2009), The European Committee for Standardization (CEN), Brussels [4] EN ISO 12100, Safety of machinery Basic concepts, general principles for design Part 1, The European Committee for Standardization (CEN), Brussels [5] Eurocode 1: Actions on structures, Part 1-1: General actions-Thermal actions,DIN EN 1991-1-5, The European Committee for Standardization (CEN), Brussels [6] Eurocode 3: Design of steel structures, Part 1-9: Fatique, DIN EN 1993-1-9, The European Committee for Standardization (CEN), Brussels [7] Eurocode 3: Design of steel structures, Part 1-10: Material toughness and through-thickness properties DIN EN 1993-1-10, The European Committee for Standardization (CEN), Brussels [8] Novi pristup-Rezolucija vijea od 7. svibnja 1985. o novome pristupu tehnikom usklaivanju i normama (85/C136/01, Slu beno glasilo EZ br. C 136, lipanj 1985.) [9] Opi pristup-Odluka Vijea od 22. srpnja 1993. u svezi s modulima za razliite faze postupka ocjene sukladnosti i pravilima za stavljanje i uporabu CE oznake sukladnosti namijenjenim uporabi u smjernicama o tehnikom usklaivanju (93/465/EEC, Slu beno glasilo EZ br. L 220, kolovoz 1993.) [10] REGULATION (EC) No 765/2008 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 9 July 2008. setting out the requirements for accreditation and market surveillance relating to the marketing of products and repealing Regulation (EEC) No 339/93, OJ L 218, 13. 8. 2008.
554
___________________________________________________
EKOLOGIJA ECOLOGY
UREDBA RIM II MJERODAVNO PRAVO ZA TETU U OKOLIU

THE ROME II REGULATION APPLICABLE LAW FOR ENVIRONMENTAL DAMAGE
Asmira BEIRAJ1, Ermina RAMI2
1Pravni
fakultet Biha, Ul. Mehe Had iabdia bb, 77000 Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, asmira_beciraj@yahoo.com 2Pravni fakultet Biha, Ul. Mehe Had iabdia bb, 77000 Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, erminag@gmail.com
Sa etak: Postojanje sve veeg broja privatnopravnih situacija koje su meunarodno obilje ene, ili one nastaju, uinci se ostvaruju, ili prestaju na podrujima razliitih dr ava, dovelo je do potrebe da se utvrde pravila kojima se odreuje pravo koje je mjerodavno za rjeavanje tih situacija. Radi toga su unutar Europske unije uredbama, kao pravnim izvorima sekundarnog europskog prava, unificirana pravila o pravu mjerodavnom za izvanugovornu obvezu proizalu iz tete u okoliu. U radu emo nakon prikaza polja primjene ratione materiae, ratione teritorii, ratione temporis, analizirati odredbe Uredbe br. 864/2007. (RIM II) o mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze koje proizlaze iz tete u okoliu. Nadalje, rad e analizirati aktualnu strategiju odr ivog razvoja Europske unije kao instrumentarij prevencije gore navedenih situacija. Kljune rijei: okoli, teta, mjerodavno pravo, Eu strategija odr ivog razvoja Abstract: The increasing number of private law situations having the international character, where those situations produce the effects, or finish on the territory of the different states, created the need for setting up the regulations that will define the Law applicable for solving the mentioned situations. Therefore, the European Union adopted the Regulations, as a source of secondary European Law that is unified in terms of the legislation applicable for tort obligation arising from environmental damage. The paper will after giving the field of application ratione materiae, ratione teritorii, ratione temporis, analyse the provision of the Regulation No. 864/2007. (RIM II) on applicable Law for tort obligations arising from environmental damage. Furthermore, the paper will analyse the current EU strategy for sustainable development as an instrumentation for the prevention of the above mentioned situations. Keywords: environment, damage, applicable law, EU sustainable development strategy
_____________________________________________________
557
We generate our own environment. We get exactly what we deserve. How can we resent a life weve created ourselves? Whos to blame, whos to credit but us? Who can change it, anytime we wish, but us? Richard Bach*
Openito
Svako lice ima pravo na zdrav i ekoloki prihvatljiv okoli kao osnovno ustavno pravo, svako ljudsko bie ima pravo na ivot u okoliu podobnom za zdravlje i blagostanje, stoga je individualna i kolektivna du nost zatiti i poboljati okoli za dobrobit sadanjih i buduih generacija.** S druge strane, imajui u vidu svu tetu u okoliu, mo emo slobodno istai da se vrlo esto zaboravi uloga i znaaj okolia. Radi toga emo naglasiti....valja sagledati i ()ovjeka, mo e li se uistinu dogoditi, kako ka e umjetnik pisane rijei, da je bitno oima nevidljivo. ***
1. RIM II
1.1. Openito
Zajednica si je postavila za cilj odr avanje i razvitak prostora slobode, sigurnosti i pravde, radi progresivnog ustanovljavanja takvog prostora Zajednica treba usvojiti mjere glede pravosudne suradnje u graanskim stvarima s prekograninim obilje jem u mjeri u kojoj je to potrebno za ispravno djelovanje unutarnjeg tr ita (t. 1. Preambule). Radi toga su unutar Europske unije Uredbom br. 864/2007. Europskog parlamenta i Vijea od 11. lipnja 2007. godine o mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze**** (dalje: RIM II), kao pravnim izvorima sekundarnog prava unificirana pravila i o pravu mjerodavnom za tetu u okoliu. Sadr aj Uredbe RIM II podijeljen je na sedam poglavlja koji se odnose na; I. Polje primjene (l. 1-3.); II. Nedoputene radnje - (l. 4-9.); III. Stjecanje bez osnove, Poslovodstvo bez naloga, Culpa in contrahendo (l. 10-13.); IV. Izbor prava (l. 14.); V. Zajednika pravila (l. 15-22.); VI. Ostale odredbe (l. 23 28.); VII. Stupanje na snagu (l. 31-32.). Mjerodavno pravo za izvanugovorne obveze proistekle iz delikta ureeno je l. 4-9., a za kvazikontrakte l. 10-13. Radi postizanja pravne sigurnosti i donoenja zakonitog (pravednog) rjeenja, Uredba utvruje poveznice koje to omoguuju.+ Uredba Rim II sljedeim redoslijedom navodi ope poveznice deliktnog statuta: mjesto tete (mjesto tetne posljedice) (l. 4., st. 1.), zajedniko redovno boravite oteenika i
http://www.finestquotes.com/select_quote-category-Environment-page-0.htm (05. 06. 2012.). l. 3. Zakona o zatiti okolia, Slu bene novine FBiH, br. 38/09, 33/03. *** Bouek, Vilim; Europsko meunarodno privatno pravo u eurointegracijskom procesu i harmonizacija hrvatskog meunarodnog privatnog prava, Vlastito izdanje, Zagreb, 2009. str. 241. **** OJ L 199, 31.7.2007. + Sajko, Kreimir: Meunarodno privatno pravo, peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne Novine d.d., Zagreb, svibanj 2009., str. 431.
* **
558
___________________________________________________
tetnika (l. 4., st. 2), oito (naj)u a veza, s pripadajuom pridru nom (akcesornom) poveznicom (l. 4., st. 3.), te stranaka autonomija ili volja stranaka (l. 14.). *
1.2. Polje primjene
1.2.1. Ratione materiae
S obzirom na sadr aj polje primjene RIM II odreeno je u l. 1. Uredba se primjenjuje na izvanugovorne odnose u graanskim i trgovakim predmetima koji imaju vezu s pravom vie dr ava. Ne primjenjuje se naroito na porezne, carinske i upravne predmete, kao ni na odgovornost dr ave za djelanja i propuste pri obavljanju dr avne vlasti (acta iure imperii), (l. 1. st. 1). RIM II na izriit nain normira i to ne ulazi u polje primjene.**
1.2.2. Ratione teritorii
Kao izvor sekundarnog prava, RIM II se izravno primjenjuje u svim dr avama lanicama Europske unije. U skladu s l. 3. Protokola o polo aju Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, dodanog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska sudjeluju u usvajanju i primjeni ove Uredbe (t. 39. Uvodnog dijela). U skladu s lancima 1. i 2. Protokola o polo aju Danske, dodanog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, Danska ne sudjeluje u usvajanju ove Uredbe, i nije njome obvezana niti je podvrgnuta njezinoj primjeni (t. 40. Uvodnog dijela). Kad dr ava obuhvaa vie teritorijalnih podruja koja za izvanugovorne obveze imaju svoja vlastita pravna pravila, za odreivanje mjerodavnog prava, svako pravno podruje smatra se kao dr ava (l. 25. st. 1.). Dr ava lanica u kojoj postoje razliita teritorijalna podruja s vlastitim pravilima o izvanugovornim obvezama, ne treba primjenjivati ovu Uredbu na sukobe koji postoje izmeu prava tih podruja (l. 25. st. 2.).
1.2.3. Ratione temporis
RIM II je objavljena 31. srpnja 2007. godine, a na snagu stupa dvadeset dana od dana objavljivanja, a temeljem l. 32. primjenjuje se od 11. sijenja 2009. godine, s izuzetkom l. 29. koji se primjenjuje od 11. srpnja 2008. godine. RIM II se primjenjuje na dogaaje koji su uzrokovali tetu nastalu nakon njezinog stupanja na snagu (l. 31.).
**
Bouek, Vilim: Uredba Rim II - Komunitarizacija europskog meunarodnog deliktnog prava - drugi dio: ope poveznice deliktnog statuta Uredbe RIM II i harmonizacija hrvatskog mpp-a, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 3/2008., str. 487 - 504., str. 490. Iz polja primjene iskljueni su a) izvanugovorne obveze iz obiteljskih odnosa ili odnosa koji po pravu koje se na njih primjenjuje imaju usporedive uinke, ukljuujui i obveze izdr avanja; b) izvanugovorne obveze iz branoimovinskog re ima, imovinskog re ima koji po mjerodavnom pravu za te odnose ima s brakom usporedive uinke, kao i iz oporuke i nasljeivanja; c) izvanugovorne obveze iz mjenice, eka, vlastite mjenice i ostalih prenosivih instrumenata, ako obveze iz takvih instrumenata nastaju iz njihovog svojstva prenosivosti; d) izvanugovorne obveze iz prava trgovakih drutava, udru enja ili pravnih osoba to se tie osnivanja registracijom ili na drugi nain, zatim pravne osobnosti, unutranje organizacije ili prestanka drutva, udru enja i pravnih osoba, osobne odgovornosti drugara i tijela za obveze drutva, udru enja i pravne osobe, kao i za osobnu odgovornost revizora prema drutvu ili njegovim lanovima pri pravnoj kontroli revizorskih dokumenata; e) izvanugovorne obveze iz odnosa na osnovi stranake volje izmeu osnivaa, skrbnika i korisnika trusta; f) izvanugovorne obveze koje nastaju zbog nuklearne tete; g) izvanugovorne obveze koje nastaju zbog povrede privatnosti ili osobnih prava, ukljuujui klevetu (l. 1. st. 2.). _____________________________________________________
559
2. teta u okoliu
teta u okoliu znai tetnu promjenu u prirodnim izvorima, kao to su voda, zemlja ili zrak, umanjenje uloge koju taj izvor ima na korist drugih prirodnih izvora ili javnosti ili umanjenje raznolikosti izmeu ivih organizama (t. 24. Uvodnog dijela). U pogledu tete u okoliu, l. 174. Ugovora normira da treba postojati visoka razina zatite temeljena na naelu opreznosti i naelu poduzimanja preventivnih mjera, naelu prvenstva korektivnih mjera na izvoru i naelu prema kojem oneiiva plaa, u cijelosti opravdava uporabu naela koje diskriminira na korist osobe koja trpi tetu (t. 25. Uvodnog dijela). Izraziti problem kod izvanugovorne odgovornosti za tetu u okoliu predstavlja uska povezanost s javnopravnim odredbama glede postupanja mogueg tetnika i sigurnosnim pravilima njegova postupanja.* Komisija istie da u okolnostima kada je locus actus u dr avi koja doputa odreeno postupanje (primjerice, tetne emisije), a locus damni u dr avi koja takvo postupanje zabranjuje, sud treba biti u mogunosti uzeti u obzir injenicu da je tetnik postupao u skladu s pravilima dr ave u kojoj djeluje.** Slijedom navedenog l. 17. normira da pri ocjeni postupanja osobe ija se odgovornost zahtijeva, u obzir se kao injenice uzimaju, ako je primjereno, pravila sigurnosti i postupanja koja su na snazi u mjestu i trenutku dogaaja koji je uzrokovao odgovornost.
3. Mjerodavno pravo
Za tetu u okoliu mjerodavno pravo je pravo odreeno l. 4. st. 1., u kojem se normira da ukoliko neto drugo nije odreeno, pravo mjerodavno za izvanugovornu obvezu proizalu iz tetne radnje jeste pravo dr ave u kojoj je teta nastala, bez obzira na dr avu u kojoj je nastupio dogaaj koji je prouzroio nastalu tetu i bez obzira na dr avu ili dr ave u kojima su nastale neizravne posljedice tog dogaaja. Radi se, znai, o optem pravilu za delikte, kada e se primijeniti pravo mjesta tete, odnosno tetne radnje (l. 7.).*** Mjerodavno pravo za izvanugovornu obvezu proizalu iz tete u okoliu, ili tete pretrpljene od strane osoba ili imovinske tete kao posljedice takve tete, pravo je utvreno l. 4. st. 1., izuzev ako osoba koja zahtijeva naknadu tete izabere kao temelj svojeg zahtjeva pravo dr ave nastupa dogaaja koji je prouzroio tetu (l. 7.). Sloboda izbora omoguena je l. 14.**** Ralanjujui ovo posebno kolizijsko pravilo razvidno je da sadr i dvije alternativne poveznice oblikovane in favorem oteenika kojem je omoguen jednostrani izbor
Kunda, Ivana: Uredba Rim II: ujednaena pravila o pravu mjerodavnom za izvanugovorne obveze u Europskoj uniji, Zbornik pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, (1991) v. 28, br. 2, 1269-1324 (2007), str. 1295. ** Ibid.. *** olovi, Vladimir: Uredba evropskog parlamenta i Saveta broj 864/2007 o merodavnom pravu za vanugovorne obaveze (Rim II), Evropsko zakonodavstvo, God VII, br. 23-24., str. 12-17. Beograd, 2008. **** l. 14. st. 1. Stranke se mogu sporazumjeti o podvrgavanju izvanugovornih obveza pravu koje izaberu: (a) sporazumom zakljuenim poslije nastupanja dogaaja koji je prouzroio nastalu tetu; ili (b) kada sve stranke obavljaju trgovaku djelatnost, i sporazumom slobodno pregovaranim prije nastupa dogaaja koji je prouzroio nastalu tetu. Izbor mjerodavnog prava mora biti izriit ili proizlaziti s razumnom sigurnou iz okolnosti sluaja i bez utjecaja na prava treih osoba. St. 2. Kada su svi odluujui imbenici sluaja u vrijeme nastupa dogaaja iz kojeg je proizala teta prisutni u dr avi razliitoj od one ije je pravo izabrano, stranaki izbor ne utjee na primjenu odredbi prava te druge dr ave koje ne mogu biti otklonjene sporazumom. St. 3. Kada su svi odluujui imbenici sluaja u vrijeme nastupa dogaaja iz kojeg je proizala teta prisutni u jednoj ili vie dr ava lanica, stranaki izbor prava koje nije pravo bilo koje dr ave lanice ne utjee na primjenu odredbi prava Zajednice, i kada je to primjenjivo, njihova preuzimanja u pravo dr ave lanice suda, koje ne mogu biti otklonjene sporazumom.
*
560
___________________________________________________
izmeu njih.* Nasuprot tome, tetnik nema nikakav utjecaj na to hoe li mjerodavno pravo biti odreeno na temelju poveznice locus damni ili locus actus. ** injenicu da e vjerojatno biti primijenjeno najstro e od moguih prava, dio autora smatra tetnim za prirodu kolizijskih pravila jer bi time mogle biti stvorene nove prepreke ostvarenju osnovnih gospodarskih sloboda.*** Pitanje kada osoba koja tra i naknadu mo e izabrati mjerodavno pravo, treba biti utvreno temeljem prava dr ave pred ijim se sudom vodi postupak (t. 25. Uvodnog dijela), odnosno lex fori.
4. Strategija odr ivog razvoja

Upravo je jedno od temeljnih naela zatite okolia naelo odr ivog razvoja. Strateka opredjeljenja Evropske unije vezana za odr ivi razvoj prezentirana su u Strategiji odr ivog razvoja u kojoj se definiu okviri koncepcije odr ivog razvoja****, odnosno instrumentarij prevencije gore navedenih situacija. [S]trategija odr ivog razvoja zasniva se na principu da se ekonomski, socijalni i ekoloki efekti svih sektorskih politika moraju uzeti u obzir u procesima donoenja (svih) odluka (unutar zemalja lanica+). Posebna pa nja u ovom dokumentu pridaje se principu predostro nosti, principu zagaiva plaa, principu korisnik plaa i principu subsidijarnosti.++ U treem dijelu Strategije odr ivog razvoja EU utvruju se dugoroni ciljevi i akcioni prioriteti+++ EU pri emu se naroito insistira na irokom i meusektorskom pristupu. ++++ Strategija odr ivog razvoja EU pred zemlje lanice, te one koje to nastoje postati, postavlja osnovne koncepcije i principe, po osnovu kojih pomenute zemlje su du ne uskladiti, usvojiti i implementirati nacionalne strategija odr ivog razvoja, sektorske strategije ili politike, regionalne strategije, te u skladu sa istim i odgovarajue programe i projekte.
Kunda, op. cit. (bilj. 8.), str. 1294. Ibid. *** Ibid. **** A Sustainable Europe for a Better World A European Union Strategy for Sustainable Development, COM(2001)264 final, Brussels, 15. 05. 2001; Review of the EU Sustainable Development Strategy, Council of the European Union (10917/06 EU SDS), Brussels, 26 June 2006. + Iako Europska unija i njene dr ave lanice nastoje nizom aktivnosti promovirati odr ivi razvoj van granica Unije i to uglavnom kroz meunarodna tijela kao to je npr. Svjetski samit o odr ivom razvoju, odr an u Johanesburgu (Johannesburg) 2002. godine. http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4756 [6.6.2012.]) ++ Vodi kroz Eu politike, ivotna Sredina, Evropski pokret Srbija, Beograd 2010. str. 40. +++ Prema ovom dokumentu,operativni ciljevi u oblasti odr ivog koritenja prirodnih resursa obuhvataju unaprjeivanje resursne efikasnosti, smanjivanje koritenja neobnovljivih prirodnih resursa i s tim povezanog utjcaja na ivotnu sredinu, smanjivanje koritenja obnovljivih prirodnih resursa na niovu koji je ispod regenerativnih kapaciteta; dostizanje i odr avanje konkurentskih prednosti unaprjeivanjem resursne efikasnosti kroz, izmeu ostalog, koritenje eko-efikasnih inovacija; unapreivanje upravljanja i izbjegavanje prekomjerne eksploatacije obnovljivih prirodnih resursa (biodiverzitet, ribarstvo, vode, zemljite, atmosfera) i obnova degradiranih morskih ekosistema do 2015. godine; zaustavljanje daljeg gubitka biodiverziteta i doprinos znaajnom smanjenju gubitka biodiverziteta u svijetu do 2010. godine; doprinos ostvarivanju etiri globalna cilja UN u oblasti uma do 2015. godine; izbjegavanje stvaranja otpada i poveanje efikasnosti koritenja prirodnih resursa primjenom koncepta ivotnog ciklusa i unaprjeenje ponovnog koritenja i recikla e. (Todi, Dragoljub; Strategija Evropske Unije o odr ivom koritenju prirodnih resursa, Evropsko zakonodavstvo br. 29-30, str. 104-113, str. 106. ++++ Vodi kroz Eu politike, ivotna Sredina, op.cit, str 41.
* **
_____________________________________________________
561
5. Zakljuak
U dosadanjoj genezi europskog meunarodnog privatnog prava razvidan je povelik anga man europskih pravnika na izgradnji suvremenih pravnih sistema koji e odgovoriti potrebama svoga vremena.* Na alost, vrlo esto smo svjedoci teta nastalih u okoliu, odnosno posljedica do kojih su dovele. S obzirom na broj sluajeva s meunarodnim obilje jem, posebno u cijeloj Europi s uveanim brojem stanovnitva od oko 480 miliona,** i postojanja sve veeg broja privatnopravnih situacija koje su meunarodno obilje ene, bilo zbog toga to su njihovi sudionici osobe s dr avljanstvom razliitih dr ava ili prebivalitem u razliitim dr avama, ili ipak tete nastaju, njeni se uinci ostvaruju ili one prestaju na podrujima razliitih dr ava, dovelo je do potrebe da se utvrde pravila kojima se odreuje pravo koje je mjerodavno za rjeavanje tih situacija u dr avama lanicama Europske unije, odnosno do mjerodavnog prava za izvanugovorne obveze proizale iz tete u okoliu.
Literatura
[1] Bouek, Vilim; Europsko meunarodno privatno pravo u eurointegracijskom procesu i harmonizacija hrvatskog meunarodnog privatnog prava, Vlastito izdanje, Zagreb, 2009. [2] Bouek, Vilim: Uredba Rim II - Komunitarizacija europskog meunarodnog deliktnog prava - drugi dio: ope poveznice deliktnog statuta Uredbe RIM II i harmonizacija hrvatskog mpp-a, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 3/2008. [3] olovi, Vladimir: Uredba evropskog parlamenta i Saveta broj 864/2007 o merodavnom pravu za vanugovorne obaveze (Rim II), Evropsko zakonodavstvo, God VII, br. 23-24., str. 12-17. Beograd, 2008. [4] Kunda, Ivana: Uredba Rim II: ujednaena pravila o pravu mjerodavnom za izvanugovorne obveze u Europskoj uniji, Zbornik pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, (1991) v. 28, br. 2, 1269-1324 (2007), str. 1294. [5] Hodson, David; Brussels II encoreA summary of Brussels II bis, 2005. [6] Todi, Dragoljub: Strategija Evropske Unije o odr ivom koritenju prirodnih resursa, Evropsko zakonodavstvo br. 29-30, str. 104-113, str. 106., Beograd [7] Sajko, Kreimir; Meunarodno privatno pravo, peto izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne Novine d.d., Zagreb, svibanj 2009. [8] Vodi kroz Eu politike, ivotna Sredina, Evropski pokret Srbija, Beograd 2010. [9] Zakona o zatiti okolia, Slu bene novine FBiH, br. 38/09, 33/03. [10] Uredba br. 864/2007. Europskog parlamenta i Vijea od 11. lipnja 2007. godine o mjerodavnom pravu za izvanugovorne obveze, OJ L 199, 31.7. 2007. [11] A Sustainable Europe for a Better World A European Union Strategy for Sustainable Development, COM(2001)264 final, Brussels, 15. 05. 2001; Review of the EU Sustainable Development Strategy, Council of the European Union (10917/06 EU SDS), Brussels, 26 June 2006. [12] http://www.finestquotes.com/select_quote-category-Environment-page-0.htm [13] http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4756 [14] http://www.davidhodson.com/assets/documents/brusselsii_bis.pdf
* **
Bouek, op. cit. (bilj. 3.) Hodson, David; Brussels II encoreA summary of Brussels II bis, 2005., str. 1. (http://www.davidhodson. com/assets/documents/brusselsii_bis.pdf, 1. 6. 2012.) ___________________________________________________
562
GOSPODARENJE RADNIM TVARIMA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI

THE MANAGEMENT OF REFRIGIRANTS AND THEIR IMPACT ON THE ENVIRONMENT
Jadranka GRBINI
Ministarstvo zatite okolia i prirode, Zagreb, Republike Austrije 14, HRVATSKA, jadranka.grbinic@mzoip.hr
Sa etak: Emisije veine radnih tvari koje se koriste u rashladnim i klima ureajima, osim to oteuju ozonski omota pridonose i globalnom zatopljenju. Neadekvatni postupci pri servisiranju rashladnih i klima ureaja rezultiraju isputanjem znatnih koliina radnih tvari izravno u okoli. Kako su nekad te tvari bile relativno jeftine i kako se za iste smatralo da ne tete okoliu, njihovo je isputanje bilo esta pojava. Zahvaljujui novim saznanjima o tvarima koje oteuju ozonski sloj(TOOS), takvo se neodgovorno isputanje u zrak vie ne doputa (l. 4.st. 5.Uredbe o tvarima koje oteuju ozonski sloj NN/120/05).Shodno istom potrebno je poduzeti sve praktine mjere opreza kako bi se istjecanje tih tvari u atmosferu sprijeilo ili svelo na minimum. Montrealskim protokolom iz rujna 1987. odreene su mjere i rokovi za ukidanje potronje tvari koje oteuju ozonski sloj. Kljune rijei; radne tvari, rashladni i klima ureaji, okoli, propisi Abstract: Emissions of most refrigerants used in refrigeration and air-conditioning in addition to damaging the ozone layer also contribute to global warming. Inadequate procedures for the servicing of refrigeration and air-conditioning equipment result in the release of substantial amounts of refrigerants directly into the environment. As these substances used to be relatively cheap and it was thought that they do not damage the environment, their release was a common occurrence. Thanks to new insights on substances damaging the ozone layer (SDOZ), such irresponsible discharge into the air is not being allowed any longer. (Article 4, para. 5 Regulation on substances damaging the ozone layer NN 120/05). Accordingly, the same practical precautions have to be taken to prevent the discharge of these substances into the atmosphere or to reduce it to a minimum. The specific measures and deadlines for the elimination of the consumption of substances damaging the ozone layer were determined by the Montreal Protocol in September 1987. Keywords: refrigerants, refrigerant and air-conditioning equipment, environment, regulations
_____________________________________________________
563
1. Uvod
Ministarstvo za zatitu okolia u suradnji s Programom zatite okolia Ujedinjenih naroda, Industrija i okoli (UNEP IE), 1996. godine izradio je Nacionalni program za postupno ukidanje tvari koje oteuju ozonski sloj. Nacionalnim programom utvrena je potronja tvari koje oteuju ozonski sloj, te su predlo ene mjere i projekti koji vode njihovom postupnom ukidanju. Znanstvena su istra ivanja dokazala da su tvari koje je ovjek proizveo uzrokom oteenja ozonskog sloja Tvari koje sadr e u razliitim kombinacijama kemijske elemente klor, flor, brom, ugljik i vodik, poznatije su pod nazivom tvari koje oteuju ozonski sloj (TOOS). U tvari koje oteuju ozonski sloj ubrajaju se freoni (klorofluorougljici - CFC) koji se nalaze i koriste u ;aerosolima gdje slu e kao potisni plin parfema, lakova za kosu, medicinskih preparata, insekticida i sl. Freoni se koriste i u industriji namjetaja kao sredstvo za pjenjenje pri proizvodnji pjenastih guma te industriji fleksibilnih i krutih poliuretanskih pjena za termoizolaciju, proizvodnji plastinih masa, sredstvima za ienje i odmaivanje u elektroindustriji, hladnjacima, ledenicama, hladnjaama i drugim rashladnim sustavima, te klima ureajima i toplinskim pumpama. Ozon oteuju i haloni koji se koriste prvenstveno u ureajima za gaenje po ara i u protupo arnim instalacijama, te klima ureajima i toplinskim pumpama.
2. Radne tvari
Ureaji za hlaenje i klimatizaciju sadr avaju radne tvari koje ili oteuju ozonski sloj (kontrolirane tvari) fluorirane staklenike plinove koji doprinose globalnom zatopljenju. Radne tvari dijelimo na one koje su anorganskog (amonijak) i organskog podrijetla (freoni). Freoni su skupno ime za CFC, HCFC i HFC. Klorofluorougljici (CFC) su tvari koje imaju najvei utjecaj na razgradnju ozona. Djelomino halogenirani klorofluorougljikovodici (HCFC) su slini CFC-ima, te su se u velikoj mjeri proizvodili kao zamjenske radne tvari u ureajima za hlaenje. HCFC-i manje unitavaju ozon od CFC-a, jer ih atom vodika ini manje stabilnim i podlo nijim razgradnji u donjim slojevima atmosfere, spreavajui da veina njihovog klora dopre do stratosfere. Iz ureaja starijih od 10 godina koje sadr e radnu tvar CFC ili HCFC, nakon prestanka rada potrebno je pozvati strunu osobu da prikupi radnu tvar jer te tvari utjeu na razgradnju ozona. Freoni iz skupine fluoriranih ugljikovodika (HFC) ne sadr e klor i nemaju tetan utjecaj na razgradnju ozonskog sloja.
2.1. Oznaavanje radnih tvari - ASHRAE oznake
R- (1_) (2_)(3 _)(4 _)
n n n n n n
radna tvar (engl. refrigerant); (1) za radne tvari anorganskog podrijetla: 7; za radne tvari organskog podrijetla: broj atoma ugljika(C) -1, ako je nula onda se ne pie; (2) broj atoma vodika (H)+1; (3) broj atoma fluora F; (4) simetrinost molekule (izomeri).
564
___________________________________________________
TABLICA 1: Oznaavanje radnih tvari

Skupina RT ASHRAE oznaka Kemijska formula
CFC HCFC HFC
R12 R22 R134a
CF2Cl2 CHF2Cl C2H2F4
2.2. Radne tvari i njihove zamjenske tvari
Zamjenske tvari za CFC-e, klorofluorougljikovodici (HCFC) koji su prvobitno bili zamiljeni samo kao prijelazno rjeenje, pokazale su se iako u manjoj mjeri, tetne po ozonski omota jer imaju izuzetno veliki stakleniki potencijal. Do 2013. godine proizvodnja HCFC trebala bi se zamrznuti na nivou prosjene proizvodnje u godinama 2009.-2010., dok bi se proizvodnja i upotreba HCFC trebala potpuno ukinuti u razvijenim zemljama do 2020. godine, a u zemljama u razvoju do 2030., to je deset godina ranije od prethodno definiranog roka. U sluaju da taj dogovor nije postignut, proizvodnja i potronja HCFC bi se vjerojatno udvostruila do 2015. godine, to bi imalo vrlo ozbiljne posljedice na sam ozonski omota kao i globalnu promjenu klime. Ovom e se mjerom smanjiti stakleniki plinovi za desetke milijardi tona ekvivalenta ugljinog dioksida.
SLIKA 1: Zamjenske radne tvari
Od 1. sijenja 2010. godine potpuno je zabranjena uporaba CFC-a, halona i ugljiktetraklorida, osim za posebne namjene. Retrofitting je proces kojim se oprema koja koristi radne tvari koje oteuju ozonski omota dograuje u opremu koja koristi zamjenske/ ekoloke radne tvari i to bez velikih posljedica na radne karakteristike opreme, te bez znatnih modifikacija/ promjena na opremi, osiguravajui da postojea oprema radi do kraja svoga vijeka. Uporabom zamjenskih/ ekoloki prihvatljivih radnih tvari smanjuje se oteenje ozonskog omotaa, a sam postupak zamjene radnih tvari jeftiniji je od zamjene cijeloga rashladnog ureaja.
3. Gospodarenje radnim tvarima

Otpadne radne tvari su tvari prikupljene iz rashladnih i klima ureaja tijekom njihovog popravka ili odr avanja, a koje se ne mogu obnoviti u procesu obnavljanja te se ne mogu vratiti u ureaj, jer ne odgovaraju svojstvima novih radnih tvari.
_____________________________________________________
565
3.1. Prikupljanje radnih tvari
Prikupljanje radnih tvari (engl. recovery) znai izvlaenje radne tvari u bilo kojem stanju iz ureaja, te njeno skladitenje u spremnicima, bez prethodna testiranja ili procesuiranja (proiavanja). Prikupljanjem radne tvari iz ureaja spreavamo njeno isputanje u okoli, to je nu an prvi korak prije procesa obnove ili oporabe radne tvari.
3.2. Obnova radnih tvari
Obnova radnih tvari (engl. recycling) znai proiavanje i filtriranje koritene radne tvari radi ponovne uporabe tako to se radnoj tvari uklanja ulje, te vlaga u filter-suaima. Uobiajeno je da se procedura provodi na terenu ili u lokalnom servisu. Obnovljena (reciklirana) radna tvar mo e se ponovo koristiti iskljuivo u istom rashladnom ili klima ureaju iz kojeg je prikupljena. U posebnim sluajevima kada je to doputeno radna tvar se mo e i prodati, to se ne preporua jer je njena razina istoe upitna.
3.3. Oporaba radnih tvari
Oporaba radnih tvari (engl. reclaiming) znai proiavanje i filtriranje koritene radne tvari radi ponovne uporabe tako to se radnoj tvari uklanjaju ulje, vlaga, kiseline, nekondenzirajui plinovi, estice, te razne neistoe. Procesom oporabe radna tvar se proiava do razine nove (nekoritene). Poto se proces dovri izdaje se certifikat s kemijskom analizom proiene radne tvari. U tehnikom je smislu vrlo mala razlika izmeu novih i oporabljenih radnih tvari, jedini je izuzetak doputena koliina specifinih opasnih ili toksinih komponenti koje nastaju u proizvodnji ili razgradnji novih fluoriranih ugljikovodika. Tako se radna tvar ne mora vratiti u ureaj iz kojega je prikupljena nego se mo e prodati na tr itu. Oporabom se produ uje vijek radne tvari te tako smanjuje ovisnost o novim radnim tvarima. Dobro razvijena infrastruktura za oporabu radnih tvari podrazumijeva centre za oporabu radnih tvari, sustav za praenje radnih tvari, te pravilno odlaganje i zbrinjavanje oneienih radnih tvari koje se ne mogu ponovo rabiti.
4. Utjecaj radnih tvari na okoli

Oko 90% ukupnog ozona u atmosferi stvara se izmeu 10. i 50. kilometra (u stratosferi) iznad Zemljine povrine. Zona prisutnosti ozona u stratosferi naziva se ozonski sloj. Ozonski sloj je va an jer upija ultraljubiasto (UV) zraenje sa Sunca, spreavajui da veina UV zraka dopre do Zemljine povrine. Tvari koje oteuju ozonski sloj (TOOS) zbog svojih osnovnih karakteristika (jako postojane u donjim slojevima atmosfere, uglavnom ne topive u vodi, otporne na fizike i bioloke utjecaje, u svom sastavu imaju elemente klora ili broma koji su izuzetno reaktivni u slobodnom stanju) mogu unititi stratosferski ozon. Navedena svojstva su razlog to TOOS ostaju u zraku dugo vremena i postupno dospijevaju u sve slojeve atmosfere, ukljuujui i stratosferu. U stratosferi one se razgrauju djelovanjem sna nog Sunevog zraenja, oslobaajui atome klora ili broma, koji katalitiki unitavaju ozon. Razaranje ozona atomom klora:
Cl + O3 ClO + O3 ClO + O2 Cl + 2 O2 (1) (2)
566
___________________________________________________
Djelovanjem tog procesa smanjuje se koliina ozona u stratosferi. Otkriven je i itav niz drugih kemijskih procesa koji razaraju ozon. Atom broma jo i vie razara ozon od klora, samo ga ima u manjoj koliini u stratosferi.
SLIKA 2: Ozonska rupa nad Antarktikom
4.1. Uloga ovjeka u spreavanju daljnjeg oteenja ozonskog omotaa
Svaki ovjek mo e doprinijeti spaavanju i zatiti ozonskog omotaa, U svakodnevnom ivotu mora se vie pa nje posveivati, naizgled obinim ali znaajnim stvarima, kao to su: n Ne bacati stare i pokvarene kuanske i druge rashladne aparate i ureaje, napunjene rashladnim sredstvom-radnom tvari u okoli, ve pozvati ovlatenog servisa zbog izvlaenja rashladnog sredstva (freona). n Ne kupovati polovne niti nove rashladne ureaje, sa punjenjem freonim (oznaka R-12 ili R-502), kao rashladnim sredstvom. Oni se esto, po ni im cijenama, uvoze iz zemalja koje se oslobaaju proizvoda zastarjelih tehnologija i sa punjenjem freonima. n Ne kupovati i ne koristiti rasprivae koji sadr e CFC spojeve (oznaka R-11 i R-12), kao to su lakovi za kosu, mirisi, razne boje u spreju i sl.). n Zamijeniti aparate za gaenje po ara napunjene halonima sa onima sa bezopasnim sredstvom.
5. Montrealski protokol
Protokol iz Montreala koji je potpisan 1987. i stupio na snagu 1989. godine, meunarodni je sporazum koji predvia postepeni prekid proizvodnje materija tetnih po ozonski omota, u kojem se zemlje potpisnice obvezuju na smanjenje uporabe freona za 50%. Montrealski protokol pootren je dvjema revizijama, 1990. u Londonu i 1992. u Kopenhagenu kojima je zatra eno da se do 2000. iz uporabe potpuno izbace freoni, haloni i drugi halogenirani ugljikovodici. Montrealski protokol predstavlja najuinkovitiji primjer meunarodne suradnje i partnerstva razvijenih i dr ava u razvoju u zatiti globalnih ciljeva. Provedbom ovog protokola, kojeg su ratificirale sve zemlje svijeta i koji danas broji 196 zemalja lanica, od kojih njih 147 ima nisku potronju tvari koje oteuju ozonski sloj, meu kojima je I Hrvatska, postignuto je znaajno globalno smanjenje emisija tih
_____________________________________________________
567
tvari u zrak, koje je do kraja 2009. godine iznosilo vie od 98%. Ukinuta je proizvodnja i potronja klorofluorougljika (CFC) koji su najvie koriteni u rashladnim i klimatizacijskim ureajima, halona za protupo arne sustave i aparate, ugljiktetraklorida koji se koristio u laboratorijima i drugih potpuno halogeniranih CFC-a. Takoer, zabilje eno je i smanjenje uinka globalnog zagrijavanja i promjene klime. Kako se radi o postojanim tvarima ije smanjenje koncentracija u stratosferi sporo opada (nekim tvarima je ivotni vijek i do 100 godina), strunjaci predviaju potpunu uspostavu prirodne ravnote e stvaranja i razgradnje ozonskog sloja tek sredinom ovog stoljea. Najvee oteenje ozonskog sloja od kad postoje mjerenja zabilje eno je u periodu od 21. do 30. rujna 2006. godine iznad Antarktika.
6. Zakonski okviri u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska stranka je Montrealskog protokola te je prihvatila sve izmjene i dopune Protokola, a za provedbu ovog meunarodnog sporazuma nadle no je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva koje provodi niz aktivnosti vezanih uz zatitu ozonskog sloja: od izrade i provedbe propisa, provedbe projekata kojima se hrvatsko gospodarstvo prilagoava novim tehnologijama i tvarima koje nisu tetne za ozonski sloj, do suradnje s javnou. U cilju ispunjavanja svojih obveza prema odredbama Montrealskog protokola, Vlada Republike Hrvatske je 1999. godine donijela Uredbu o tvarima koje oteuju ozonski omota (NN 7/99 i 20/99). Pravna osnova za donoenje ove Uredbe sadr ana je u lanku 4. Zakona o potvrivanju (ratifikaciji) dopune Montrealskog protokola o tvarima koje oteuju ozonski omota (Narodne novine - Meunarodni ugovori 11/93), i lanku 5. Zakona o potvrivanju izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oteuju ozonski omota (Narodne novine - Meunarodni ugovori 8/96). Uredba o tvarima koje oteuju ozonski omota jedna je od prvih provedbenih propisa potvrenog meunarodnog ugovora u Republici Hrvatskoj. Na temelju provedbe gore navedene Uredbe dolo se do novih saznanja vezano za potronju TOOO, te zbog usklaivanja hrvatskog zakonodavstva sa pravnom steevinom EU, u listopadu 2005. godine donesena je nova Uredba o tvarima koje oteuju ozonski sloj (NN 120/05).S obzirom da se u Republici Hrvatskoj ne proizvode TOOS (to je i zabranjeno Uredbom o tvarima koje oteuju ozonski sloj), potronja se rauna kao razlika uvoza i izvoza TOOS, u skladu s Montrealskim protokolom. Potronja TOOS nakon Uredbom propisanog roka za ukidanje potronje, u iznosu od 10% od obraunske razine, iznimno e biti doputena za posebne namjene, ija je svrha ouvanje zdravlja ljudi, biljnog i ivotinjskog svijeta, obrana i sigurnost dr ave, zatita od po ara, sigurnost prometa i znanstveno-istra ivaka i to samo u sluajevima kada nije mogue uporabu TOOS (ili proizvoda koji ih sadr e) zamijeniti drugim tehnikim ili gospodarskim rjeenjima prihvatljivima za okoli.
7. Zakljuak
Gubitak ozona nastavljen je unato meunarodnim ugovorima koji su izbacili proizvodnju za ozon pogubnih kemikalija. Naime, problem je to su te kemikalije izrazito dugovjene, pa e se njihova razina u atmosferi vratiti na normalu tek za nekoliko desetljea. Budui da u Hrvatskoj nema mjerenja ozonskog sloja, domai strunjaci rade grube procjene na osnovi satelitskih snimki. To to je ove godine izmjeren tanji sloj ozona nad Arktikom ne treba biti razlog za paniku u naem podneblju. Treba razumjeti da ozon ima
568
___________________________________________________
fluktuacije, on nije jednake debljine kroz cijelu godinu. U proljee je deblji nego u rujnu i listopadu kad je prirodno najtanji. S obzirom da se izuzetno puno radi na uspostavi i provoenju mjera kontrole nad cjelokupnim sustavom gospodarenja TOOS, te edukaciji graana, mo e se zakljuiti da je Republika Hrvatska u velikoj mjeri implementirala Montrealski protokol.
SLIKA 3: Uloga ozonskog omotaa
Literatura
[1] http:/www.moja energija.hr/Zatita-ozonskog-omotaa [2] http:/www.mzoipu.hr [3] Seminar za inspektore MZOPUG u Zagrebu - urko,T.; Soldo,V.; Zanki,V.; Grozdek,M. (2007) Rashladni ureaji i radne tvari, FSB [4] Uredba o tvarima koje oteuju ozonski sloj, NN 120/05
_____________________________________________________
569
570
___________________________________________________
POVIJESNI RAZVOJ VRTA VELEUILITA U KARLOVCU I PRIJEDLOG NJEGOVE OBNOVE I ZATITE

HISTORICAL DEVELOPMENT OF KARLOVAC UNIVERSITY OF APPLIED SCIENCES GARDEN AND ITS PROPOSED RENEWAL AND PROTECTION
Petra JUREVI1, Marko O URA2, Davor TRUPKOVI3
d.o.o, Karlovac, HRVATSKA, petra.jurcevic@gmail.com 2 Veleuilite u Karlovcu, HRVATSKA, marko.ozura@vuka.hr 3Ministarstvo kulture RH, HRVATSKA, davor.trupkovic@gmail.com
1Agora,
Sa etak: Parkovi, perivoji i vrtovi va ni su elementi ouvanja urbane slike grada, i njegova identiteta. Vrt veleuilita u Karlovcu kao prva ureena parkovna povrina unutar karlovake Zvijezde neupitne je kulturno povijesne vrijednosti. U radu je prikazan njegov povijesni razvoj, postojee stanje te prijedlog zatite i obnove, temeljene na potivanju povijesnog nasljea, ali i zadovoljavanju suvremenih potreba Veleuilita. Kljune rijei: Urbano umarstvo, krajobrazna arhitektura, zatita kulturne batine Abstract: Parks and gardens are important elements in preserving the urban image of the city, and its identity. Karlovac University of Applied Sciences garden, as the first arranged park area within Karlovac Star, is of unquestionable cultural and historical value. The paper describes its historical development, current situation and the proposed protection and restoration, based on respecting the historical heritage, but also meeting the contemporary needs of Karlovac University of Applied Sciences. Keywords: urban forestry, landscape architecture, protection of cultural heritage
_____________________________________________________
571
1. Uvod
Karlovac je osnovan kao vojna utvrda 13.07.1579. godine odlukom Austrijske monarhije za potrebu obrane od Turaka. Izgraen je kao pravilni esterokut sa ortogonalnim rasterom ulica i pojasom bastionskih utvrenja u obliku esterokrake zvijezde, te kao takav jedna je od rijetkih realizacija idealnog renesansnog grada. Zbog svoje kulturno povijesne vrijednosti urbanistika cjelina karlovake Zvijezde zatieno je kulturno dobro rjeenjem Ministarstva kulture od 1969. Nakon donoenja Regulatorne osnove 1925. godine dolazi do odreenih promjena na prostoru nekadanjeg fortifikacijskog sustava, isuivanjem tvravnog opkopa i oblikovanjem promenade trasirane vanjskim rubom opkopa (aneva) [6]. Na inicijativu Drutva za poljepanje grada posaeni su drvoredi divljih kestena, lipa, javora, jasena[13] uz rub Zvijezde, a anevi pretvoreni u parkovne povrine. Zbog brojnih parkovnih, perivojnih i zelenih povrina Karlovac je danas poznat kao grad parkova. Bitno je naglasiti terminoloku razliku izmeu parka, perivoja, vrta i gradskog zelenila koji se u svakodnevnom govoru esto koriste kao sinonimi. Vrt je projektiran prostor usko vezan uz zgradu, povrine do pola hektara. Parkom se smatra prirodni i/ili planirani prostor povrine vie desetaka ili stotina hektara, prete ito autohtone vegetacije. Dok se perivojem naziva projektirani prostor, samostalan ili vezan uz zgradu u kojem prevladava konceptualno likovni izriaj (Vrbaniev perivoj u Karlovcu, perivoji dvoraca i ljetnikovaca). Nasuprot tome, gradsko zelenilo predstavlja ekoloko ozelenjavanje gradskog prostora koje primarno zadovoljava kvantitativne kriterije kvadratnih metara zelenila po stanovniku grada, a zanemaruje kreativnu i umjetniku komponentu. Nerazumijevanje terminoloke razlike navedenih pojmova donijelo je mnogo tete vrtnom i parkovnom naslijeu [11, 5].
1.1. Smjetaj vrta
Prostor Veleuilita nalazi se u sjeveroistonom djelu povijesne karlovake Zvijezde, u neposrednoj blizini anca i djelomino sauvanih temelja bivih bedema izmeu sruenog Kranjskog i Karlovog bastiona. Na parceli povrine 25.853 m2 osim glavne zgrade nalaze se i zgrada laboratorija, biva zgrada stra arnice rekonstruirana u Centar za odr ivi razvoj, vojarna Bana J. Jelaia predviena za studenski dom, te jo dvije zasada nerekonstruirane zgrade. Vrt Veleuilita prostire se uz sjeverozapadno proelje glavne zgrade Veleuilita prema sjeveroistonom rubu parcele (bivem Karlovom Bastionu), na povrini od oko 10 890 m2. Istra ujui povijesne karte [1] mo e se uoiti da je promatrani vrt prva parkovno ureena povrina u povijesnoj cjelini karlovake Zvijezde koja je vidljiva na planu Zvijezde ve 1752., povrine ime se istie kulturno povijesna vrijednost promatranog vrta i potreba njegove obnove i zatite.
1.2. Povijesni razvoj
Nastanak i nain koritenja vrta Veleuilita kroz sve njegove povijesne faze nedjeljivo je vezan za povijest same zgrade (Generalija, Kadettenschule, glavna zgrada Veleuilita). Na zemljitu sadanje glavne zgrade Veleuilita podignuta je jedna od prvih i najva nijih zgrada fortifikacije, rezidencija generala i zapovjednitva, zgrada generala ili
572
___________________________________________________
Generalija. Na Pieronijevu nacrtu tvrave iz 1639. ucrtana je na dananjem mjestu s jednim kraim krilom prema Banjavievoj ulici. Iza zgrade je bio veliki vrt i gospodarska zgrada s kolnicom i stajom. Dananju palau Generalata pravokutne osnove sa etiri krila to zatvaraju kompleks i jednim masivnim unutranjim krilom koje razdvaja veliko i manje unutranje dvorite zapoeo je graditi general Herberstein krajem 17. st. U prvoj polovici 18. st. je zemljite izmeu Generalata i bedema bilo ureeno i ograeno po uzoru na vrtove talijansko-francuskog renesansno-baroknog tipa. Vrt je oblikom zauzimao trapezoidnu povrinu du sjeverozapadnog proelja zgrade, definiranu nekad glavnom ulaznom ulicom u grad preko jedinog mosta, potezom bedema i sjeverozapadnim proeljem Kadettenschule, a u skladu s modom i oblikovanjem tadanjih parkova inzistirano je na simetriji u oblikovanju parterne povrine pa je posljednji krak parka osno simetrian obzirom na trasu ulice kako bi se dobila pravilna trapezoidna povrina. Na mjestu sjecita dijagonala trapeza izveden je centralni rondel okru en etnicom uokvirenom potezom zelene ivice koji je vodio do heksagonalne povrine izvan trapeza na kojem je vjerojatno bila vrtna sjenica, a u smjeru gradskog bedema i zgrade stra arnice. Povrina desno i lijevo od centralne osi s rondelom bila je ispunjena motivom ljiljana u oblikovanju cvjetnih nasada, odnosno ivice, ali egzaktne podatke o tada zasaenim biljnim vrstama ne nalazimo u trenutno dostupnoj literaturi i dokumentaciji. Cjelokupna vrtna povrina bila je omeena, ili zidanom, ili drvenom ogradom to je vidljivo i na povijesnim kartama.(1752,58(59). Prvi prikaz renesansno-baroknog vrta nalazimo na povijesnoj karti Karlovca iz 1752, odnosno Raports planu iz 1758-1759. godine, KA Inl. C. VII br. 11, arh. A. Wolf, Nakon rekonstrukcije krajem 18. st. zbog priprema za rat s Turcima, zgrada Generalata je jo jednom temeljito rekonstruirana za potrebe kadetske kole Kadettenschule koja je 1863. smjetena u zgradu. Tada je restaurirano proelje u neorenesansnom stilu i ureen barokno klasicistiki vrt (park) Usporedbom povijesnih planova tvrave iz druge polovice 18. st. (1752. godine) [9] i druge polovice 19. st.(1863. godine) [7] vidljivo je poveanje povrine vrta koji je proiren prema sjeveroistoku. Na karti Parzellen Protocolla iz 1861. godine (zbirka karata Gradskog muzeja Karlovac) ucrtan je uz danas postojeu zgradu Kadetten Schule barokno-klasicistiki vrt koji je zauzimao veu povrinu prema Karlovom bastionu. Bio je koncipiran sa dvjema ortogonalnim pjeakim etnicama u smjeru JZ-SI, i SZ-JI, te par amorfnih otoka-rondela oblikovanih po uzoru na engleski perivoj nasuprot kontinuirane slobodno oblikovane povrine uz sam gradski bedem. Posaena su stabla divljeg kestena, lipe, graba, javora i bagrema, a parterne povrine ureene cvjetnicama, poput ru a, mauhica i tratinice[8]. Od golosjemenjaa saene su smreke, jela, ari, tisa i borovi. Do postavljanja eljezne ograde 1901. vrt je bio ograen drvenim plotom i grabovom ivicom. Izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata zgrada je koritena kao bolnica Crvenog kri a i internat [9]. Do devedesetih godina dvadesetog stoljea u zgradi je smjetena vojarna iza koje je na itavom prostoru ureen vrt, koji je dijelom bio otvoren za javnost i kao takav poznat u memoriji stanovnitva grada pod nazivom Vojna bata. U sklopu vrta izgraen je ugostiteljski objekt, pozornica za glazbu, asfaltiran plesni podij, ureena fontana, kuglana i sportski tereni [8]. Vojna bata u tom periodu bila je urbano arite dogaanja i okupljanja stanovnitva unutar Zvijezde. Tijekom Domovinskog rata prostor je slu io za potrebe Hrvatske vojske i kao takav bio nedostupan graanima sve do 2003. kada darovnicom Ministarstva obrane prelazi u vlasnitvo Veleuilita u Karlovcu.
_____________________________________________________
573
2. Postojee stanje vrta

Veleuilite je 2007. godine, nakon nu nih radova adaptacije unutranjeg prostora glavne zgrade zapoelo sa ureenjem Vrta. Tada zateeno stanje bilo je posljedica viegodinjeg zanemarivanja vrta. Postojee etnice bile su neprohodne i obrasle grmljem, objekti devastirani, a biljke u vrtu neodr avane, zara ene nametnicima, oteene i opasne za prolaznike. Vrt je u potpunosti izgubio svoju formu, a kao posljedica toga i funkciju. Radovi na ureenju vrta u periodu od 2007.-2008. obuhvatili su: uklanjanje devastiranih objekata, ureenje travnjaka, rekonstrukciju etnica, uklanjanje bolesnih i ratom oteenih stabala, postavljenje urbane opreme (klupe, koevi za otpatke) i osvjetljenje prostora ulinim svjetiljkama Takoer je obnovljena postojea skulptura, postavljena ograda iz kovanog eljeza, i ureeni cvjetnjaci u obliku grba Veleuilita.
TABLICA 1: Popis bilja determiniranih u Vrtu [2]
etinjae: Picea abies(L.)H..Karst. Picea pungens Engelm. Larix sp. Pinus nigra J.F.Arnold Pinus sylvestris Thuja occidentalis L. Pinus strobus L. Lisae: Aesculus Hippocastanum L. Robinia pseudoacacia L. Betula pendula Roth. Tilia cordata Mill. Gleditsia triacanthos L. Acer negundo L. Acer platanoides L. Acer pseudoplatanus L. Catalpa bignonioides Walt. Corilus avellana L. Fraxinus sp. Hibiscus syriacus L. Buxus sempervirens L. Ligustrum vulgare L. Povijue: Humulus lupulus Hedera helix L. Parthenocissus quinquefolia (L.) Planch.
Svi dosad izvedeni radovi u vrtu, kao i na ostatku parcele Veleuilita nisu rezultat obnove povijesnog vrta, ve su intervencija u prostoru izvedena iz potrebe odr avanja postojeih zelenih povrina na parceli. Na taj nain, uz minimalne graevinske zahvate prostor vrta postao je ponovo dostupan studentima i graanima koji su to prepoznali i poeli ga ponovo koristiti, ime se jasno pokazao potencijal Veleuilita u revitalizaciji povijesne cjeline karlovake Zvijezde.
3. Prijedlog obnove i zatite

U prostorno-planskoj dokumentaciji grada [4] predvia se obnova sjeveroistonog dijela bedema i Karlovog bastiona koji se djelomino nalaze na parceli Veleuilita. Osim arheolokih istra ivanja u periodu od 2009. do 2010. godine, nije izraena cjelokupna projektna dokumentacija na temelju koje bi bilo mogue ishoditi graevinsku dozvolu, niti je do vremena pisanja ovog rada proveden urbanistiko-arhitektonski natjeaj
574
___________________________________________________
uvjetovan odredbama Plana, ime se nisu ostvarili preduvjeti te rekonstrukcije. Obzirom na sve navedene okolnosti, kao i trenutnu gospodarsku situaciju smanjenih investicijskih mogunosti predviena rekonstrukcija bedema u ovom radu nije koritena u prijedlogu obnove i zatite, ve se rad bazira na trenutnim potrebama razvoja Veleuilita. Uzimajui u obzir kulturno-povijesnu vrijednost Vrta, te njegovu va nost kao elementa slike grada i socijalne va nosti prirode u urbanom kontekstu neupitna je potreba njegove obnove i zatite koja treba potovati naslijeeno i ouvati povijesne vrijednosti, ali i zadovoljiti potrebe suvremenog ivota. Prijedlog obnove i zatite vrta konceptualno je zamiljen kao ispreplitanje razliitih funkcionalnih cjelina tzv. Urbani kola . Ideja urbanog kola a proizlazi iz prouavanja kompleksnosti i meusobne povezanosti i isprepletenosti urbanih funkcija i potreba grada i graana koje zajedno ine kola . Postojea nedefinirana i djelomino ureena zelena povrina transformirat e se u novo urbano arite definiranjem novih sadr aja i mogunosti koritenja na zadovoljstvo studenata Veleuilita i svih graana grada Karlovca. U suradnji s Ministarstvom kulture predviena je rekonstrukcija povijesne matrice iz perioda 18. st., odnosno talijansko-francuskog renesansno-baroknog tipa vrta. Povijesni dio vrta prostirat e se uz sjeverozapadno proelje zgrade u gabaritima rekonstruiranim prema povijesnim kartama. Ostatak povrine vrta bit e suvremeno interpretiran kroz cjeline razliite namjene: n Znanstveni vrt kroz koji e biti prezentirana naela odr ivog razvoja i zelenih tehnologija kao to su bazenski sustavi za proiavanje otpadnih voda fitoremedijacijom (izgradnjom vodenog vrta), dizalice topline, solarni kolektori, paneli sa pokazivaima koncentracije CO 2. n Relaksirajui vrt u kojem je predvieno ureenje partera sa mirisnim i zainskim biljem za potrebe Odjela prehrambene tehnologije u istra ivanju funkcionalne hrane. n Rekreacijski vrt sa spravama za vje banje, igralitem za badminton, stolovima sa stolni tenis, prostor za ah sa velikim figurama, i sl. n Vrt kulture - postojea topografija terena iskoristit e se za otvorenu pozornicu sa gledalitem koja e se koristiti kao uionica za studente Veleuilita, prostor pogodan za koncerte, predstave, festivale, predavanja i kao ljetno kino. n Vrt skulptura u kojem je predvieno odr avanje likovnih kolonija. Na ostatku povrina bit e ureen travnjak sa le aljkama i povrinama za piknik. Cijeli prostor zamiljen je kao kombinacija razliitih aktivnosti i naina koritenja razliitih sadr aja koji proizlaze iz elja i potreba stanovnitva, koje se kontinuirano mijenjaju u skladu sa potrebama suvremenog ivota u gradu i koje kao takve uvijek mogu nai svoje mjesto u urbanom kola u.
4. Zakljuak
Zatita i obnova Vrta Veleuilita kao najstarije parkovne povrine unutar karlovake Zvijezde doprinosi zatiti kulturno-povijesne batine, ouvanju urbane slike grada i njegova identiteta. Osim toga zelene povrine unutar gradova doprinose zatiti okolia u smislu smanjenja oneienja, smanjenja efekta vrueg gradskog zraka praine, buke i
_____________________________________________________
575
otrovnih plinova, ime direktno utjeu na zdravlje stanovnitva. Obzirom na sveprisutni trend smanjenja javnih i zelenih povrina unutar gradova kojem svjedoimo u zadnjim desetljeima, zatita i obnova Vrta poboljava kvalitetu ivljenja u gradu, transformirajui Vrt u urbani kola atraktivnu javnu zelenu povrinu unutar gradskog tkiva. Gledajui suvremene tendencije koritenja javnih i parkovnih povrina, nije dovoljno samo rekonstruirati i prezentirati povijesni sloj nekog prostora, odnosno stvoriti samo formu ili lijepu sliku, ve prostor mora biti programiran sadr ajima i dogaajima koje e korisnici prepoznati kao atraktivne i prihvatiti ih o ivljavajui prostor svojim koritenjem. Samo u tom sluaju prostor dobiva vrijednost javnog, aktivnog i revitaliziranog prostora. Vrt Veleuilita sastavni je dio karlovakog sustava parkova na mjestu nekadanjih bedema, te e se njegovom zatitom i obnovom stvoriti primjer dobre prakse i omoguiti transfer znanja i iskustva primjenjiv u ureenju drugih gradskih parkova. Zatita i obnova Vrta Veleuilita, kao jedan od koraka ureenja cijelog kompleksa Veleuilita budueg kampusa, namee se kao kvalitetna metoda revitalizacije karlovake Zvijezde, koja je iako neupitne kulturno- povijesne vrijednosti, viegodinjim zanemarivanjem, ratnim oteenjima na kulturnoj batini i neadekvatnom prateom infrastrukturom, postala nimalo atraktivan prostor ivota. Stalno rastui broj studenata Veleuilita osigurava stalnu fluktuaciju ljudi koji koritenjem tog prostora na sebe sekundarno ve u niz novih, privredno prosperitetnih aktivnosti (obrti, ugostiteljstvo i sl.) i tako doprinose revitalizaciji Zvijezde. Budui studentski kampus, sa obnovljenim Vrtom kao aktivnim urbanim aritem, ima potencijal stvaranja novog suvremenog brenda grada Karlovca, koji osim grada na etiri rijeke, grada parkova i primjera idealnog renesansnog grada ima priliku nametnuti se iroj regiji kao grad znanja.
Literatura
[1] Alban e, N., Kovaevi, B., Kruhek, M. Marinovi, M., Polovi, D. vegar, Z.: Karlovac, Gradski muzej Karlovac, ISBN 953-96328-1-1, Karlovac, (1998), pp [2] Borzan, : Imenik drvea i grmlja - latinski, hrvatski, engleski, njemaki sa sinonimima, Hrvatske ume, d.o.o., Zagreb. (2001) [3] aldarovi, O., arini, J.: Socijalna va nost prirode u urbanom kontekstu, Drutvena istra ivanja (2008.) Vol. 19 No.4-5, pp. 733-747 [4] Generalni urbanistiki plan Grada Karlovca, (GGK, 14/07, 06/11) [5] Kluckert, E.: Gartenkunst in Europa. H.F.Ullmann, Kln. (2008) [6] Krajnik, D.: Preobrazba bastionskih utvrenja grada Karlovca. Prostor, Vol. 15 (2007) (33). Sveuilite u Zagrebu - Arhitektonski fakultet, pp. 42-55 [7] Matakovi, M.: Karlovake metamorfoze, In Karlovac, Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac.(1983), pp. 11-55 [8] Perin, V., upani, A., epurkovski, I.: Karlovaki parkovi, Gradski knji nica Ivan Goran Kovai 978-953-6829-71-1, Karlovac, (2008.), pp.41-42 [9] Radovinovi, R.: Stari Karlovac,Grad Karlovac i trgovaka drutva, ISBN 978953-7189-05-1, Karlovac, (2010), pp. 21-22 [10] itaroci, M.: Gradski park u Virovitici. Prostor, Vol. 4 (1996) (12),pp. 158-174 [11] itaroci, M., itaroci, B.: Parkovna arhitektura kao element slike grada, Prostor, Vol. 4 (1996) No. 1(11), pp. 79-94 [12] imlea, D., Butorac, M.: Zelena srca gradova, Va nost vrtova i perivoja u urbanim podrujima, Drutvena istra ivanja, Vol. 16 (92) (2007), pp. 1081-1101. [13] Vrbeti, M., Szabo, A.: Karlovac na razmeu stoljea 1880-1914, kolska knjiga, Zagreb, ISBN 86-03-99-0, Zagreb, (1989), pp. 98 ___________________________________________________
576
UPRAVLJANJE ODSTUPANJIMA U PODRUJU SIGURNOSTI I ZATITE OKOLIA

MANAGING EHS DEVIATIONS
Snje ana KRALJ
Alstom Hrvatska d.o.o., Mala vara 155, 47000 Karlovac, HRVATSKA, snjezana.kralj@power.alstom.com
Sa etak: Razliitim vrstama i nivoima kontrole primjene pravila u podruju sigurnosti (zatite na radu, zatite zdravlja zaposlenika, zatite od po ara) i zatite okolia prepoznaju se odstupanja radnih aktivnosti i uvjeta na radnim mjestima od va eih zakonskih zahtjeva, prihvaenih standarda i internih pravila organizacija. Nakon prepoznavanja i definiranja odstupanja slijedi analiza odstupanja, utvrivanje uzroka i pokretanje aktivnosti za otklanjanje utvrenih odstupanja, kao i aktivnosti za spreavanje ponavljanja istih i/ili slinih odstupanja. Cijeli ovaj proces zahtijeva sustavni pristup. Predmet ovog rada je prezentiranje jednog od naina sustavnog upravljanja odstupanjima u podruju sigurnosti i zatite okolia, kroz definiranje vrsta odstupanja, naine na koje utvrujemo odstupanja i nain analiziranja odstupanja. Osnovni svrha pravilnog upravljanja odstupanjima je smanjenje opasnosti za zaposlenike na radnim mjestima i postizanje kontinuiranog unapreenja sustava sigurnosti i zatite okolia, a osnovni cilj postignue 0 ozljeda na radu i 0 incidenata u okoli. Kljune rijei: upravljanje, odstupanje, kontrola, analiza Abstract: With different types and levels of control of the rules in the safety (occupational health and safety, fire protection) and environmental protection we are identifing deviations in work practices and workplace conditions of the applicable legal requirements, accepted standards and internal rules of the organization. This whole process requires a systematic approach. The subject of this document is to present a systematic way of managing deviations in safety and environment, by defining the types of deviations, the ways in which state the method of analyzing tolerances and deviations. The main purpose of proper deviations management is to reduce the risk for employees in the workplace and to achieve continuous improvement of safety and environment, and to achive the basic target 0 accident and 0 incidents in the environment. Keywords: management, deviation, control, analysis
_____________________________________________________
577
1. Uvod
Proces upravljanja odstupanjima od kljune je va nosti za spreavanje nesrea. Bolje upravljanje odstupanjima istinski e pomoi: n ispuniti i poduprijeti ostvarenje ambicioznog cilja upravljanja okoliem, zdravljem i sigurnou: nula ozbiljnih nesrea i nula incidenata u okoli; n izgraditi kulturu upravljanja okoliem, zdravljem i sigurnou koja se zasniva na prevenciji na prvom mjestu; n integrirati prevenciju u ocjenu uspjenosti upravljanja okoliem, zdravljem i sigurnou; n uklopiti dobre naine rada u smislu upravljanja okoliem, zdravljem i sigurnou u svakodnevni rad na terenu; n kontrolirati visokorizine situacije na radu.
2. Zbog ega upravljati odstupanjima?

1 Upravljanje odstupanjima kljuan je korak u prevenciji u cilju kontinuiranog poboljanja upravljanja okoliem, zdravljem i sigurnou
SLIKA 1: Otkrivanje i analiza odstupanja osnovni su koraci u kru nom ciklusu upravljanja okoliem, zdravljem i sigurnou
2 Posljedice odstupanja ne mogu se predvidjeti Upravljanje odstupanjima posebno je va no jer se njihove stvarne posljedice ne mogu predvidjeti. Odstupanje mo e uzrokovati smrtni ishod, ozbiljnu ozljedu, manju ozljedu, materijalnu tetu, uinak na okoli ili ekoloki incident itd. (kako pokazuje Birdova piramida). 3 - Odstupanja su uvijek neposredni uzrok nesrea Nesrea je uvijek posljedica nedostatne kontrole unutar organizacije, a takva nedostatna kontrola stvara osnovne uzroke i neposredne uzroke (odstupanja) dogaaja.
578
___________________________________________________
4 Odstupanje je besplatno upozorenje Upravljanje odstupanjima je posljednja prilika za odgovorne osobe da poduzmu mjere, osiguraju da se u organizaciji 100% potuju standardi i pravila te da su rizici pod kontrolom. Kad se otkrije odstupanje, odgovorne osobe moraju voditi rauna o tome da je odstupanje ustvari besplatno upozorenje zbog toga to neotkrivena odstupanja mogu imati visoku cijenu za organizaciju.
3. to je odstupanje?
Odstupanje je: Odstupanje ili odmak od standarda ili od dobre prakse koje je utvrdila relevantna organizacija. S obzirom na ovu definiciju, mo e se sa eto rei da odstupanja imaju sljedea obilje ja: 1) Odstupanje se uvijek odnosi na radnje ili prakse koje su ispod standarda (aspekt vezan za ponaanje) i/ili radne uvjete koji su ispod standarda (tehniki ili organizacijski aspekt). Odstupanje zbog toga mo emo smatrati posljednjim upozorenjem prije nesree. 2) Odstupanja nisu meusobno povezana (zemljopisno i vremenski). Mogu se javiti sluajno i svugdje. 3) Odstupanja nastaju zbog nedostatne kontrole u organizaciji (izvori uzroka). 4) Odstupanja su posljednje upozorenje prije nesree i stoga ih pratimo na terenu, a ne u sustavu (procedure, obuke itd.). 5) Odstupanje je posljedino uvijek vezano za injenino stanje. Mo e se otkriti svakim osjetilom (vidom, sluhom, okusom ili dodirom) ili mjernim ureajima (detektor, alarm). 6) Odstupanja mogu biti vezana za razliita podruja: okoli, zdravlje ili sigurnost. 7) Odstupanja mo emo stupnjevati prema moguem gubitku kao kod procjene rizika (npr. A, B, C, D).
4. Kako otkriti odstupanja?

Bez obzira na mogui gubitak (veliki ili mali), bez obzira na podruje (okoli, zdravlje ili sigurnost), bez obzira na vrstu (postupanje ili uvjeti), odstupanje se u radnom okru enju uvijek mora otkriti prije nego to se pretvori u nesreu. Odgovorne osobe za odreeno podruje zadu ene su da se osigura provedba terenskih kontrola (ili operativnih aktivnosti na terenu) kojima je cilj: n osigurati da su radni uvjeti i postupanje 100% u skladu sa standardima; n u konanici otkriti odstupanja od standarda. n Primjeri takvih kontroli na terenu su: n planirane generalne inspekcije (PGI); n planirane ciljane inspekcije (PCI); n posjet radi provjere sigurnosti; n istraga nesree ili incidenta; n spontano promatranje; n sastanci tima; n rukovoditeljski obilazak.
_____________________________________________________
579
5. Kako upravljati odstupanjima?

Svaki put kad se u nekoj od terenskih kontroli uoi odstupanje, kljuno je znati kako rijeiti taj problem. Svrha je ovog poglavlja predlo iti: n metodologiju odluivanja nakon to se odstupanje uoi; n metodologiju analize odstupanja; n model naknadnog praenja akcijskog plana, na temelju analize. Upravljanje odstupanjem mo e se vriti u skladu sa sljedeim procesom: n 1. korak stupnjevanje rizika; n 2. korak odluka o pristupu odstupanju; n 3. korak iscrpna analiza odstupanja; n 4. korak registracija, akcijski plan i izvjetaj; n 5. korak statistika analiza odstupanja; n 6. korak osvrt / komunikacija. 1. korak / stupnjevanje rizinosti odstupanja Preporuuje se uzeti u obzir dva kriterija: 1. kriterij: razina rizika vezanog za odstupanje Odstupanja su na ljestvici podijeljena prema stupnju ozbiljnosti A, B, C, D, kao kod procjene rizika (A, B = razina visokog rizika; C, D = razina niskog rizika). 2. kriterij: vrsta odstupanja Nesigurni radni uvjeti: tehniki ili organizacijski faktori ili faktori vezani za posao. Nesigurno postupanje: osobni/ljudski faktori/ponaanja. 2. korak / donoenje odluka Odluka se donosi za svako odstupanje, i tu odluku donosi odgovorna osoba: n neka odstupanja ostaju i rjeavaju se unutar organizacije/odjela; n druga odstupanja zahtijevat e podrku izvan tima (npr.: strunjak za okoli, zdravlje i sigurnost, medicinski strunjak, specijalist, odr avanje, itd.). Faktori uspjenosti procesa donoenja odluka su: koristiti zdrav razum i iskustvo, donositi prave odluke, u sluaju sumnje, donijeti najsna niju odluku zato da se rizik ukloni ili ubla i, te izbjegavati katastrofine scenarije (nisu sva odstupanja potencijalno visokorizina). Ipak, kad se uoi potencijalno visokorizino odstupanje, mora se djelovati bez odlaganja. Tijekom odluivanja odgovorna osoba treba voditi rauna o slijedeem, te odgovoriti na sljedea temeljna pitanja: n mo e li se odstupanje rijeiti unutar organizacije ili je potrebna podrka izvana? n zahtijeva li otkriveno odstupanje: n nu no djelovanje bez odlaganja? n mjere ubla avanja ili privremene mjere? n korektivne aktivnosti? n dubinsku analizu? n izvjetaj? n povratna iskustva? n komunikaciju?
580
___________________________________________________
Odgovorna osoba takoer uzima u obzir zahtjevnost rjeavanja problema odstupanja: resurse i vrijeme potrebne za provedbu korektivnih aktivnosti, zatim tehnike kompetencije potrebne za analizu, troak i uinkovitost korektivne aktivnosti, potrebnu vanjsku podrku (medicinsku, specijalistiku, odr avanje, itd.). Postoje tri razine zahtjevnosti postupanja u sluaju odstupanja: lako, izvedivo, teko . 3. korak / dubinska analiza Trei korak sastoji se od dubinske analize radi otkrivanja izvora uzroka odstupanja. Korak se primjenjuje samo u sluaju odstupanja razine A i B, a mo e se primijeniti i za odstupanja razine C i D ako se ponavljaju. Tim zadu en za dubinsku analizu posebno nastoji otkriti: n osnovne uzroke: ljudske faktore i/ili faktore vezane za posao; n uzroke koji proizlaze iz nedostatne kontrole. Preporuena metodologija za analizu uzroka odstupanja je model Domino. Meutim, mogu se koristiti i drugi alati, poput uzronog stabla, dijagrama riblje kosti itd. 4. korak / registracija, akcijski plan, izvjetaj Radi naknadnog praenja onih odstupanja koja su analizirana kako je navedeno u prethodnim koracima i u statistike svrhe, savjetujemo da se najprije zabilje e sva najva nija odstupanja u tablicu, a sve aktivnosti koje rezultiraju iz analize odstupanja u posebnu tablicu/bazu aktivnosti koja omoguava naknadno praenje aktivnosti. Ova baza aktivnosti treba se temeljiti na naelu 1 aktivnost, 1 odgovorna osoba, 1 datum i omoguavati upravljanje svim relevantnim informacijama kao to su: razina rizika, prioritet, odnosni sektor, troak, naknadne aktivnosti, itd. 5. korak / statistika analiza U odreenim periodima (polugodinje, godinje) preporuuje se da se radi statistiki prikaz odstupanja na temelju: n razine rizika (A, B, C, D); n tipologije; n uestalosti (broj, obnovljivost); n lokacije (poduzee, radilita, radni prostor); n vezanog rizika; n naknadnog praenja, postupanja, itd. 6. korak / osvrt i komunikacija Komunikacija i osvrt na sve teme vezane za upravljanje odstupanjima na relevantnim razinama moraju biti redoviti, posebno kad je rije o pitanjima koja su vezana za visoke rizike, aktivnostima u tijeku, statistici, nauenim lekcijama, stupnju usvojenosti kod svih odnosnih timova, itd.
6. Kako pratiti proces upravljanja odstupanjima?

Ukoliko se eli kontrolirati uinkovitost procesa, trebaju se uzeti u obzir sljedei aspekti: n pokretanje; n terenske aktivnosti;
_____________________________________________________
581
postupanje kod analize; komunikaciju i izvjetavanje. Konani je cilj da ovaj procesa postane dio poslovnih aktivnosti, i to kao svakodnevno postupanje. to se tie odgovornih osoba i svih operatora, proces upravljanja odstupanjima mora predstavljati nain na koji e se osigurati spreavanje nesrea, usvajanje stava prema sigurnosti na ovom podruju i izbjegavanje rizika. Uspjenost na podruju okolia, zdravlja i sigurnosti ocjenjuje se na temelju tri pokazatelja koji moraju biti dosljedni: sustav, terensko upravljanje i rezultat. Proslava postignua od kljune je va nosti kao potvrda korisnosti ovog va nog procesa! Najbolja metoda mjerenja uinkovitosti je zadovoljstvo svih ukljuenih doprinosom sigurnijem radnom okru enju. Najbolje priznanje napretka su meusobne pozitivne povratne informacije o zajednikim aktivnostima na podruju upravljanja odstupanjima.
n n
7. Zakljuak
Rad na unapreivanju i poboljanju sigurnosti i zatite okolia ima svoj neprekinuti kontinuitet, pa tako se i upravljanjem odstupanjima posti e konstantno unapreenje. U upravljanju sigurnou i zatitom okolia pravilnim upravljanjem odstupanjima posti u se pozitivne promjene i kontinuirano unapreenje. Provoenje kontinuiranog unapreuje sustav sigurnosti i zatite okolia i u konanici dovodi do sigurnijih radnih mjesta i bolje radne okoline. Takoer, na taj nain se spreavaju nepotrebni budui trokovi, jer troak uklanjanje i saniranje uoenog odstupanja je daleko manji od troka posljedica koje mo e taj nedostatak i odstupanje prouzroiti.
Literatura
[1] Zakon o zatiti na radu, NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09 [2] Alstom Roadmap Standards for Environment, Health and Safety [3] http://iww.alstom.com/altair/
582
___________________________________________________
OPTIMIZACIJA LOKACIJA U SISTEMU INTEGRALNOG UPRAVLJANJA OTPADOM U REGIJI BIHA

LOCATION OPTIMIZATION IN THE SYSTEM OF INTEGRATED WASTE CONTROL IN THE BIHACS REGION
Fatka KULENOVI1, Aladin CRNKI2
1Univerzitet
u Bihau/Tehniki fakultet, ul. dr. I. Ljubijankia bb, 77000 Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, kulen.a@bih.net.ba 2Univerzitet u Bihau/Tehniki fakultet, ul. dr. I. Ljubijankia bb, 77000 Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, crnkic_al@bih.net.ba
Sa etak: Prema definiciji komunalni otpad je otpad iz kuanstva, kao i drugi otpad koji je po svojoj prirodi ili sastavu slian otpadu iz kuanstva. Poveanje koliine generisanog otpada, predstavlja rastui i znaajan problem u kontekstu zatite ivotne sredine i zdravlja stanovnitva. Uticaj komunalnog otpada na ivotnu sredinu u regiji Biha je viestruko negativan. Optimizacija sistema prikupljanja otpada u svijetu je ve dugi niz godina predmetom istra ivanja, ali samo u nekim segmentima tog sistema. Optimizacija u smislu izbora lokacija pretovarnih stanica uz alternativno ukljuivanje mehaniko-bioloke obrade (MBO) otpada na nekoliko lokacija e biti predmet zanimanja u ovom radu. Kljune rijei: komunalni otpad, deponija, lokacijski problemi, optimizacija, pretovarne stanice Abstract: According to the definition of communal waste is household waste and other waste that is natural composition like waste from households. The increasing amounts of generated waste present increasing and significant problem in the context of environmental and public health care. The influence of communal waste on the environment in Bihacs Region is multiple negative. The optimization of the waste collection system in the world is the subject of research many years ago, but only in some system segments. In terms of the optimization of location choice of transferring stations including the alternative mechanical-biological treatment (MBT) of waste at several locations will be the subject of interest in this paper. Keywords: communal waste, landfill, location problems, optimization, transfering stations
_____________________________________________________
583
1. Uvod
Prema definiciji komunalni otpad je otpad iz kuanstva, kao i drugi otpad koji je po svojoj prirodi ili sastavu slian otpadu iz kuanstva. Prema Zakonu o upravljanju otpadom prikupljanje i tretiranje komunalnim otpadom obavlja se prema posebnom propisu o komunalnim djelatnostima. Poveanje koliine generisanog otpada, predstavlja rastui i znaajan problem u kontekstu zatite ivotne sredine i zdravlja stanovnitva. Uticaj komunalnog otpada na ivotnu sredinu u USK je viestruko negativan. Otpad se odla e na neureene deponije, dok je evidentan problem i nedovoljne ureenosti zvaninih lokacija opinskih deponija, i niska svijest graana o potrebi ouvanja ivotne sredine i negativnim posljedicama koje otpad ima na civilizaciju. Upravljanje okoliem na lokalnom nivou u BiH je vrlo slo eno. Svaki od kantona u FBiH ima svoju vladu i donosi svoje zakone. Ne postoji jedinstven oblik organizacije ili politike za ministarstva koja se bave pitanjima zatite okolia na kantonalnom nivou. Jedan od va nih zadataka je uspostava Regionalne sanitarne deponije za USK kojem je pridodano i podruje Drvara, te e se u daljem tekstu podruje USK i Drvar zvati regija Biha. Iskustva zemalja iz okru enja i zemalja EU pokazuju da je najbolji model rjeavanja odlaganja otpada sistemom integralnog upravljanja komunalnim otpadom na regionalnom nivou. Integralni sistem upravljanja otpadom prati regionalni koncept, odnosno stvara se na podruju vie opina koje se udru uju u regije, za koje e se izraditi Kantonalni planovi upravljanja otpadom (v. Slika 1).
SLIKA 1: Shema regionalnog koncepta integralnog sistema upravljanja otpadom na podruju jednog kantona
584
___________________________________________________
2. Principi upravljanja otpadom

Posljednjih decenija zakonski propisi razvijenih zemalja prate intenzivan razvoj koncepcije integralnog upravljanja otpadom, sa te item na reduciranju koliina odlo enog otpada. Direktivama o otpadu Evropske unije i Rezolucijom o politici otpada, zahtijeva se od dr ava lanica i zemalja u tranziciji da prije svega reduciraju proizvodnju otpada, zatim da recikliraju, te namjenski izgrauju postrojenja sa najsavremenijim sofisticiranim tehnologijama uz primjenu naela zagaiva plaa, odnosno, pokrivanju trokova upravljanja trokova. U nastojanju reduciranja koliina otpada za odlaganje na odlagalita, raste potreba za poveanjem udjela recikliranog i biolokog obraenog otpada u ukupnoj koliini otpada. Prevencija nastajanja otpada, kao jedna od mjera za smanjenje nastajanja otpada, svakako je najpo eljnija metoda za rjeavanje problema upravljanjem otpadom. U nastojanju reduciranja koliina otpada za odlaganje na odlagalita, raste potreba za poveanjem udjela recikliranog i bioloki obraenog otpada u ukupnoj koliini generiranog otpada. Osnovni principi upravljanjem otpadom su: n Prevencija nastajanja otpada (edukacija i rad s javnou, unapreenje, stimulacija, motivacija i odr iva potronja). n Smanjenje koliina otpada-ponovna upotreba (ekolokom edukacijom u pojedincu se razvijaju nova saznanja i izgrauju promjene u ponaanju). n Recikliranje (odvojeno prikupljanje iskoristivog otpada na mjestu nastanka, jer se na taj nain formiraju odvojeni tokovi razliitih vrsta iskoristivih otpadnih materijala-zeleni otoci i recikla no dvorite). n Obrada (mehanikim, termikim, hemijskim ili biolokim procesom, ukljuujui razvrstavanje, mijenjaju se osobine otpada u svrhu smanjivanja koliine, te olakava rukovanje i poboljava iskoristivost otpada. MBO (engl. Mechanical Biological Treatment - MBT) je koncept zbrinjavanja otpada koji se razvio u Njemakoj kao posljedica te nje da se reducira koliina biorazgradivog otpada koji je do tada odlagan na odlagalitima te se sistemom automatske separacije omogui povrat korisnih sirovina iz otpada. n Finalno odlaganje (sanitarna deponija je objekt za finalno odlaganje otpada koji se vie ne mo e iskoristiti (reciklirati, kompostirati, koristiti kao gorivo i sl.). Sanitarna deponija je zatvoren i kontroliran sistem koji podrazumijeva sljedee: pravilan odabir lokacije - podloga na kojoj se gradi mora biti nepropusna i stabilna, izgradnju posebne podloge u cilju zatite tla od procjednih voda, sakupljanje i tretman procjednih i oborinskih voda, izgradnju postrojenja za proiavanje procjednih voda, poseban nain odlaganja otpada u elijama gdje se otpad svakodnevno nakon odlaganja razgre, kompaktira i zatrpava slojem zemlje, prikupljanje i zbrinjavanje deponijskog plina preko sistema za otplinjavanje uz potivanje propisa o koliini zagaujuih materija i konstantni monitoring odlaganja otpada, te redovitog rada i odr avanja.
2.1. Opte karakteristike regije Biha
Regija Biha se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine i zauzima povrinu od 4.714 km2 Vei dio regije pripada Unsko-sanskom kantonu (USK) iji je administrativno-upravni centar smjeten u Bihau. USK prema administrativnoj podjeli ine opine: Biha, Bosanska Krupa, Cazin, Bosanski Petrovac, Klju, Sanski Most, Velika Kladua i Bu im. Podruje definisano regijom Biha obuhvata sve opine USK, kao i oHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
585
pinu Drvar koja pripada Livanjskom kantonu. Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku od 31.12.2011. godine u regiji Biha je 299.042 stanovnika. Na osnovu tih podataka i podataka za nekoliko prethodnih godina procijenjen je broj stanovnika u regiji Biha za period 2011 do 2040 i proizlazi da je na analiziranom podruju prisutan negativni trend porasta broja stanovnika pad po prosjenoj godinjoj stopi od oko 0,02%. Procjena godinje koliine otpada provodi se za zadnju cjelovitu kalendarsku godinu tj. 2010. godinu. Prema dobivenim podacima na podruju regije Biha u 2010. godini ivjelo je cca 299.065 stanovnika od ega je cca 223.555 stanovnika obuhvaeno skupljanjem i odvozom otpada na deponije (cca 75% stanovnitva). Koliina komunalnog otpada koja je odlo ena u 2010. godini na deponije procijenjena je na osnovu podataka o vrsti i broju vozila za skupljanje otpada, te njihovom broju dovoza na deponije. Procjenjuje se da je na analiziranom podruju u 2010. godini stvoreno cca 61.452 tone komunalnog otpada, od ega se od stalnog stanovnitva odnosi cca 45.330 tona. Na osnovu ovih podataka, izraunata je specifina koliina komunalnog otpada koja se stvara na analiziranom podruju po stanovniku obuhvaenom organiziranim odvozom za 2010. godinu. U proraun je uzeta i koliina stvorenog glomaznog otpada, a koja je iznosila 782 tone. Procijenjena specifina koliina otpada u okvirima je prosjenih vrijednosti podruja slinih karakteristika i rauna se po sljedeem izrazu: 46.112 tona 1.000 (1) = 0,565 kg / st./dan specifina koliina = (223.555 stanovnika 365 dana) Na osnovu ovog izraza izraunate su ukupne koliine otpada u USK regija Biha koje su prikazane u Tabeli 1, kao i procjena broja stanovnika.
TABELA 1: Godinje koliine otpada i broj stanovnika za regiju Biha
Prognoza komun. otpada t/god. Neopasni komun./ind. otpad t/god. Biorazgrad. otpad sa javnih povrina t/god. Koliina glomaznog otpada t/god. Prognoza ukupnog komun. otpada t/god.
Godina
Ukupan broj stanovnika
2011. 2015. 2020. 2025. 2030. 2035. 2040.
299.041 298.620 298.180 297.808 297.486 297.201 296.945
61.634 65.533 70.412 75.293 80.175 85.057 89.939
4.534 5.063 5.736 6.463 7.253 8.107 9.024
1.342 2.839 4.078 4.366 4.675 5.006 5.362
795 847 911 976 1.040 1.104 1.169
68.305 74.282 81.137 87.098 93.143 99.274 105.494
Za regiju Biha provedeno je nekoliko studija kako bi se odabralo najprikladnije mjesto za regionalnu sanitarnu deponiju. Prema tim istra ivanjima najbolje rangirana lokacija je Grabe -Drenovo Tijesno [1]. Mogua su dva koncepta prijevoza/prenosa tokova otpada iz proizvodnih podruja do konanog odredita tj. do regionalne sanitarne deponije:
586
___________________________________________________
direktni prevoz - otpad se odvozi vozilima koja su ukljuena u skupljanje i prevoz otpada; n prevoz preko pretovarnih stanica (PS) uz MBO tehnologiju -otpad se vozilima koja skupljaju otpad doprema najprije na lokaciju pretovarnih stanica gdje se istovaruje i pretovaruje u vee kontejnere, koji su obino vei od nosivosti lokalnih vozila za skupljanje i zatim se istovaruje u prihvatnu jamu MBO postrojenja. Na Slici 2 je prikazan jedan od moguih prevoza otpada i koncept prijenosa za svaku od opina.
n
SLIKA 2: Mogui prevoz otpada i koncept prijenosa za svaku od opina
S obzirom na velike udaljenosti pojedinih opina od deponije, te na velike trokove odlaganja izgradnja sortirnica i obavezna mehaniko-bioloka obrada otpada prije odlaganja ini se loginom. Izvorna ideja MBO (v. Slika 3) le i u tome, da se samim usitnjavanjem otpada omogui njegovo kompaktnije odlaganje- smanjenje koliine otpada. Ako se na sistem dogradi postupak sortiranja postupak omoguava izdvajanje organske biorazgradive komponente, te relativno uspjeno izdvajanje korisnih dijelova otpada (staklo, papir, metali,...). MBO postupak se mo e primijeniti i za preradu starog otpada u funkciji sanacije starih odlagalita. Nerazvrstani komunalni otpad prihvata se na otvorenom prostoru, pri emu se runo izdvajaju vei komadi otpada (gume, bijela tehnika, komadi drveta i sl.) i uklanja se opasni otpad (ako se primijeti) i privremeno se odla e u posebno zatieno skladite. Ostatak otpada se odgovarajui obradi i pripremi za usitnjavanje. Preko jednog ili dvaju sita, izdvoji se najvei dio bioloki razgradivog otpada kao sitna frakcija. Taj dio frakcije se kao bioloki otpad nakon obrade kompostira pod aerobnim uslovima u visokim hrpama. Nakon zavretka postupka razgradnje, materijal se koristi kao prekrivka na postojeim odlagalitima. Preostali otpad se kod standardnih MBO obino odla e ili se pripremi kao alternativno gorivo, prije svega za cementare, dok se u suprotnom odla e.
_____________________________________________________
587
SLIKA 3: Shematski prikaz MBO tehnologije
Uz odgovarajui nain pripreme otpada, mogu se osigurati uslovi da se iz krupne frakcije na liniji za sortiranje izdvoji korisni dio u komunalnom otpadu sadr anih korisnih sirovina. Korisni dijelovi, pojedini dijelovi vrste plastike, papir i limenke se izdvajaju na liniji za sortiranje i baliraju na isti nain kao i dio korisnog otpada koji se izdvoji na mjestu nastanka. Ostatak otpada koji se mo e ponovo upotrijebiti odla e se. Zavisno o sastavu mijeanog komunalnog otpada, koliina otpada koju treba konano odlo iti se uz upotrebu MBO smanjuje se po te ini za 50-60%, a po volumenu i do 80-90%. Nakon MBO obrade dio otpada koji se ne mo e koristiti mora se odvesti na deponiju, na istom mjestu se mo e obaviti i pretovar u odgovarajue kamione vee nosivosti pa bi uspostava MBO u nekim opinama predstavljala organizirani sistem pretovarnih stanica. Jedan od najznaajnijih faktora za organizovanje sistema pretovarnih stanica je cijena transporta od mjesta skupljanja do pretovarnih stanica, odnosno do deponije. Efekt pretovarne stanice prema podacima u studijama pokazuje da se broj potrebnih prevoza smanji na pola, neovisno od toga na koji se nain vri transport jer se otpad tovari u kamione velike nosivosti, a time i troak transporta se smanji za 50%. Pretovarne stanice se mogu i centralizirati, tj. otpad iz nekoliko sredina se dovozi do lokalno centralne pretovarne stanice, najmanje udaljene od deponije. Sistem se optimira na nain da se na mjestu centraliziranih pretovarnih stanica pretpostavi sortiranje i mehaniko-bioloka obrada otpada. Preradom mjeovitog otpada prije konanog odlaganja smanjuje se volumen i te ina otpada koja se mora odlagati. Organizacijom sistema centraliziranih pretovarnih stanica uz sortiranje i mehaniko-bioloku obradu otpada volumen se dodatno smanjuje za najmanje 50%, tako da se trokovi transporta smanjuju na etvrtinu tj. 25% od izvornih trokova direktnog transporta na deponiju [2]. U EXCEL-u je napravljen raspored svih kombinacija pretovarnih stanica za regiju Biha. Formirano je ukupno 36 moguih kombinacija. Iz rezultata se dolo do zakljuka da najmanje trokove ima kombinacija u kojoj su 4 pretovarne stanice smjetene u Cazinu (za Cazin, Bu im i Veliku Kladuu), u Kljuu (za Klju i Sanski Most), u Bosanskom Petrovcu (za Bosanski Petrovac i Drvar) te pretovarna stanica na samoj deponiji (za Biha i Bos. Krupu).
588
___________________________________________________
3. Zakljuak
Poveanje koliine generisanog otpada, predstavlja rastui i znaajan problem u kontekstu zatite ivotne sredine i zdravlja stanovnitva. Direktivama o otpadu Evropske unije i Rezolucijom o politici otpada, zahtijeva se od dr ava lanica i zemalja u tranziciji da prije svega reduciraju proizvodnju otpada, zatim da recikliraju, te namjenski izgrauju postrojenja sa najsavremenijim sofisticiranim tehnologijama uz primjenu naela zagaiva plaa. Uvoenje MBO sa centraliziranim pretovarnim stanicama je najbolje rjeenje za regiju Biha jer smanjuje trokove transporta, smanjuje potrebni volumen deponije i trokove odlaganja i dugorono ispunjava zakonske obaveze koje proizlaze iz pribli avanja EU. Uspostava MBO bi se mogla smatrati i jednim od prioriteta, jer je izgradnja puno br a od izgradnje samog odlagalita, a mogle bi se i graditi jedna po jedna. Osim toga, dobiveni kompost bi se mogao koristiti kao prekrivka za sanaciju postojeih odlagalita.
Literatura
[1] Bosna-S Co.; Studija izvodljivosti izgradnje regionalne sanitarne deponije Grabe -Drenovo Tijesno, regija Biha, Sarajevo, 2007. [2] Markovi D.; Tomi V.; Jovanovi M.; Simulacijom modela do strategije za upravljanje otpadom, MHCL 09, Univerzitet u Niu, 2010.
_____________________________________________________
589
590
___________________________________________________
KONTAMINANTI IZ OKOLIA PRISUTNI U MLIJEKU

ENVIRONMENTAL CONTAMINANTS PRESENT IN MILK
Bojan MATIJEVI1, Goran MATIJEVI2, Andrea MATOK1
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, bojan.matijevic@gmail.com 2Veterinarska stanica Ozalj d.o.o, Odvojak karlovake ceste 110, 47280 Ozalj, HRVATSKA, matomgcrni@yahoo.com
1Veleuilite
Sa etak: Posljedica industrijske i poljoprivredne aktivnosti je prisutnost razliitih tetnih tvari u okoliu koje se putem namirnica mogu unijeti u organizam i ugroziti zdravlje ljudi. Mlijeko je zbog svoga sastava vrlo va na namirnica u prehrani ljudi u svim fazama ivota, ali i iznimno osjetljiva na kontaminante prisutne u okoliu. Prisutnost kontaminanta iz okolia u mlijeku nikako ne mo e biti prihvatljiva, jedino tolerirana ukoliko su koncentracije ispod onih koje mogu uzrokovati tetu po zdravlje. Meutim, kod procjene opasnosti kontaminanta iz okolia prisutnih u mlijeku po zdravlje treba pa ljivije pristupiti zbog dojenadi i djece. Cilj rada je prikazati kontaminate iz okolia prisutne u mlijeku, izvore kontaminacije i njihov utjecaj na zdravlje ljudi. Kljune rijei: mlijeko, kontaminanti, sigurnost hrane Abstract: One of the consequences of industrial and agricultural activity is the presence of various harmful substances in the environment which can get inserted into the organism through food and in this way threaten human health. Milk represents a very important element of human diet throughout all phases of human life due to its nutrition characteristics, but, at the same time, its highly sensitive to contaminants present in the environment. The existence of environmental contaminants in milk is unacceptable, and its only tolerable if the concentration levels are below those which cause damage to health. The aim of this paper is to demonstrate the environmental contaminants from the milk, sources of the contamination and their effect on human health. Keywords: milk, contaminants, food safety
1. Uvod
Mlijeko je zbog svoga sastava vrlo va na namirnica u prehrani ljudi u svim fazama ivota. Ono sadr ava energetski vrijedne tvari poput proteina, masti i eera, te zatitne tvari, koje su esencijalne za ljudsko zdravlje. Meutim, kako bi mlijeko povoljno djelovalo na zdravlje ljudi, ono mora biti zdravstveno ispravno [6] [16]. Zdravstvena ispravnost mlijeka je slo en pojam koji obuhvaa, pored ostalog, i nalaz tetnih tvari (rezidue) koje mogu ugroziti zdravlje ljudi. Ove tvari nisu prirodni sastojci mlijeka, prisutne su u vrlo malim koliinama i pojavljuju se kao rezultat kontaminacije tiHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
591
jekom proizvodnje mlijeka [7] [15]. Posebnu opasnost za mlijeko predstavljaju razliite tetne tvari iz okolia (zagaivai), poput pesticida, dioksina, polikloriranih bifenila i tekih metala. Pojavu ovih tetnih tvari u mlijeku teko je izbjei i kontrolirati, a putem stone hrane ili vode mogu se ukljuiti u prehrambeni lanac [4]. Veina tetnih tvari iz okolia prisutnih u mlijeku pokazuje odreenu otrovnost, i kod ljudi mo e izazvati prolazne ili neprolazne tetne uinke u organizmu ili nekom njegovom dijelu. Meutim, otrovnost i tetnost po zdravlje prvenstveno ovisi o koncentraciji, dozi i uestalosti izlaganja te ukoliko se utvrdi povezanost ovih imbenika mogue je procijeniti stvarnu opasnost i rizik. Unos tetnih tvari iz okolia nikako ne mo e biti prihvatljiv, jedino toleriran ukoliko je razina unosa ispod one koja mo e uzrokovati tetu po zdravlje.
2. Pesticidi
Pesticidi su selektivne sintetske toksine tvari namijenjene za unitavanje tetnih ivotinjskih i biljnih organizama. Primjenjuju se u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji radi zatite biljaka kao i za unitavanje skladinih tetoina, a u gotovoj hrani pojavljuje se u obliku rezidua. Pesticidi koji se najee nalaze u mlijeku su klorirani ugljikovodici, organofosforni spojevi i karbamati [4] [6] [15]. Mlijeko mo e sadr avati razliite klorirane ugljikovodike poput andrina, dieldrina, diklordifeniltrikloretana (DDT), endrina, heksaklorbenzena (HCB), heptaklor epoksida, lindana i dr. [5]. Njihove glavne negativne osobine su velika stabilnost u ovjekovom okoliu, nisu biorazgradivi, dobro su topljivi u masti i nakupljaju se u masnom tkivu. Meutim, zbog tih osobina zabranjena je upotreba mnogih spojeva iz skupine kloriranih ugljikovodika, ali poto su koriteni preko 40 godina njihovi ostatci su ope raireni i prisutni u okoliu [6]. Alternativa kloriranim ugljikovodicima su organofosforni spojevi i karbamati. Ove skupine spojeva su manje stabilne, lake se razla u u prirodnim supstratima te u pravilu ne zaostaju u prirodnoj sredini ovjeka i ne izluuju se u mlijeko u koliinama poput kloriranih ugljikovodika. Meutim, oni su otrovniji od kloriranih ugljikovodika [9] [11] [13]. Pesticidi u mlijeko mogu doi na razliite naine, iz okolia (voda, tlo ili zrak), ishrana ivotinja kontaminiranom hranom (stona hrana) ili tretmanom ivotne sredine i ivotinja kako bi se zatitile od nosioca bolesti (grinje, krpelja ili insekata). Izravna kontaminacija mlijeka mo e uslijediti zbog nekontroliranog provoenja sanitarnih mjera i tretmana ivotinja. Meutim, mo e doi i do neizravne kontaminacije mlijeka putem plua, probavnog trakta ili resorpcijom preko ko e [4]. Poto su pesticidi dobro topljivi u mastima lako i izdano se resorbiraju nakon inhalacije ili oralne primjene. Resorpcija pesticida preko ko e nije jednaka za sve predstavnike skupine, a razlikuju se i prema otapalu u kojem su pripremljeni za promet i upotrebu. Ako su otapala aromatski ugljikovodici, resorpcija preko ko e je br a i izdanija. Neizravna kontaminacija je posljedica dr anja ivotinja u neposrednoj blizini sredine koja se tretira pesticidima [13]. Bez obzira na nain ulaska pesticida u organizam ivotinje, jednom kad se resorbiraju dospijevaju u sva tkiva, talo e u masti, djelomino se metaboliziraju i na kraju izluuju u mlijeko. Koliina pesticida u mlijeku mo e znatno varirati to prvenstveno ovisi o koliini koju je ivotinja unijela u organizam i njihovoj stabilnosti. Pesticidi iz skupine kloriranih ugljikovodika se ne metaboliziraju u organizmu ivotinje (osim DDT koji prelazi u DDE)
592
___________________________________________________
i nepromijenjeni obilato izluuju u mlijeko. Zabranom ili ogranienjem upotrebe znatno su smanjene koliine kloriranih ugljikovodika u mlijeku. U zemljama Europske unije mogue je pronai ovu grupu pesticida u malom broju uzoraka, ali koliine su znatno ispod maksimalno doputenih koncentracija (MDK) koje su propisane odredbama Uredbe Europskog parlamenta i Vijea (EZ) 396/2005 [3] [14]. Slina situacija je i u Sjedinjenim Amerikim Dr avama, gdje koliina prisutnih pesticida zadovoljava MDK koju propisuje FAO/WHO [4]. Pesticidi iz grupe organofosfornih spojeva i karbamata u mlijeku nisu toliki problem i nisu toliko esti kao rezidue kloriranih ugljikovodika. Razlog tome je, visok stupanj kemijske reaktivnosti, pa u okoliu ili ivotinji podlije u brzoj razgradnji u netoksine metabolite i, u pravilu ne ostavljaju ostatke, npr. karbofuran (karbamat) se u mlijeko izluuje u koliini od 0,13% oralno resorbirane doze [2]. Meutim, i za ovu skupinu spojeva propisane su MDK vrijednosti (npr. za organofosforne spojeve MDK iznosi od 0,05 do 0,3 mg/kg, a karbamate 0,01 do 0,1 mg/kg ovisno o aktivnoj tvari) i obavezno je provesti testiranje mlijeka [8] [11] [13]. Pesticidi imaju razliit stupanj otrovnosti ovisno o aktivnoj tvari, a tetno djelovanje na ljudsko zdravlje posti e se unoenjem malih koncentracija kroz du e vrijeme (subletalna doza). Subletalne doze pesticida slabe imunoloki sustav, utjeu na reproduktivni proces ili imaju mutageni, kancerogeni ili teratogeni uinak [1]. Meutim, primjenom dobre poljoprivredne prakse i zabrane primjene kloriranih ugljikovodika mogua prisutnost pesticida u mlijeku je svedena na minimum. U posljednjih desetak godina sustavnim praenjem koncentracije pesticida u mlijeku utvren je mali broj pozitivnih uzoraka, a pronaene koncentracije su znatno ni e od MDK vrijednosti, odnosno nije postignuta subletalna doza. Obzirom na prisutnost pesticida, mlijeko se ne smatra hranom koja mo e izazvati tetne promjene i predstavlja rizik za ljudsko zdravlje [4].
3. Dioksini i poliklorirani bifenili

Dioksini su generiki naziv za skupinu polikloriranih aromatskih spojeva sline strukture i fizikalno-kemijskih svojstava. Postoji oko 210 teoretski moguih kongenera dioksina, od toga 75 kongenera pripada skupini polikloriranih dibenzo-p-dioksina (PCDD), a 135 kongenera se svrstava u skupinu polikloriranih dibenzofurana (PCDF). Svim tim spojevima zajednika su svojstva postojanost, lipofilnost, toksinost, bioakumulacija i mogunost prenoenja zrakom na velike udaljenosti i dio su skupine postojanih organskih oneiivala [13]. Dioksini nastaju kao ne eljeni produkti razliitih industrijskih procesa, poput spaljivanja otpada ili u proizvodnji odreenih kemikalija (npr. organoklornih pesticida i herbicida). Smatra se da je najvei uzronik kontaminacije okolia ipak spaljivanje otpada. Toksinost pojedinanih spojeva dibenzodioksina i dibenzofurana znatno se razlikuje, a izrazito su toksini samo oni kongeneri kod kojih su aromatski prsteni supstituirani na pozicijama 2-,3-,7- i 8-. Meutim, najtoksinijim kongenerom se ipak smatra 2-,3-,7-,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin (2-,3-,7-,8- TCDD) [10] [12]. Poliklorirani bifenili (PCB-si) su klorirani ugljikovodici, grupa spojeva kod kojih je jedan ili svih deset atoma vodika iz bifenilne molekule zamijenjeno s atomom klora. Ovisno o broju i poziciji atoma klora mo e nastati oko 209 razliitih spojeva (kongenera) PCB-a. Komercijalni produkti ine smjese od 50 i vie kongenera. Ova skupina spojeva slabo je topljiva u vodi, dobro topljiva u mastima, otporna na kiseline i lu ine, termostabilna, otporna na oksidaciju i gotovo svaku kemijsku ili bioloku razgradnju. Zbog navedenih
_____________________________________________________
593
svojstva do nedavno su se rabili u razliitim industrijskim ili privrednim granama. iroka primjena PCB-a i velika otpornost na razgradnju imala je kao posljedicu sveopu kontaminaciju bioloke sredine. Postojanost i dobra topljivost u mastima omoguava ulazak dioksina i PCB-a u hranidbeni lanac preko hrane ivotinjskog podrijetla poput mlijeka i mlijenih proizvoda, mesa, ribe i koljkaa. Poveana koliina dioksina u mlijeku povezuje se s blizinom farme industrijskim objektima ili ishranom stoke s kontaminiranom hranom. Razliite studije pokazuju da se od koliine unesenih dioksina kontaminiranom ishranom oko 40% izluuje mlijekom. O tome svjedoe i incidenti vezani za dioksine u mlijeku. Poveana koliina dioksina u mlijeku pronaena je u Njemakoj 1998. godine i u Nizozemskoj 2004. godine, a izvor je bila kontaminirana stona hrana [4]. Meutim, uestalim nadzorom u periodu izmeu 1990. i 2004. godine utvren je znaajno smanjenje koliine dioksina u mlijeku i mlijenim proizvodima izra en kao toksini ekvivalent (TEQ) i dosegnulo je koliinu od 0,3 do 0,5 pg TEQ/g masti. Ove vrijednosti su znatno ni e od onih koje preporua WHO (oko 3 pg TEQ/g masti). Koliina PCB-a u mlijeku je izrazito niska i kree se ispod 100 g/kg masti. Analizom 138 uzoraka maslaca utvrena je koliina PCB-a od 7,1 do 8,2 g/kg masti [4].
4. Teki metali
Teki metali su prirodni sastojak mineralnih tvari mlijeka i to u vrlo malim koliinama (tragovima). Obino se nalaze u obliku soli od kojih su neke topljive, a neke netopljive u vodi dok neke dolaze u kombinaciji s proteinima. Male koliine tekih metala, uglavnom ispod 1 mg/kg, koje prirodno dolaze u mlijeku su vrijedni i neophodno potrebni sastojci za normalan rast i razvoj organizma koji ih putem hrane i dobiva. Meutim, svako i prekomjerno poveanje njihove koliine dovodi do negativnog uinka na zdravlje ljudi. U teke metale, kao to je poznato, ubrajamo one metale ija je gustoa preko 5 g/cm3, a ima ih prilian broj [12] [13]. Govorei o tekim metalima, gotovo uvijek se misli na one koji svojom prisutnou u hrani odnosno u, organizmu izazivaju nepo eljne posljedice, a to su uglavnom olovo, bakar, cink i eljezo. Poveanje koliine tekih metala u okoliu je posljedica industrijske i/ili poljoprivredne aktivnosti, a u mlijeko mogu ui na razliite naine. Elementi poput kroma i nikla u mlijeko ulaze kao posljedica direktnog kontakta s opremom od nehrajueg elika. Ostali metali poput kadmija, olova, ive i arsena u mlijeko dolaze neizravno kroz ishranu stoke. Meutim, vrlo malo se tekih metala unesenih stonom hranom izlui u mlijeko. Danas je zagaenost mlijeka s tekim metalima u koliinama tetnim za organizam u zemljama s visoko razvijenom industrijom svedena na minimum i to zahvaljujui s jedne strane modernom kemijsko-tehnolokom i biotehnolokom unapreenju proizvodnje i prerade mlijeka, te upotrebom suvremene opreme i voenjem suvremenih tehnolokih procesa. S druge strane ta je opasnost smanjena pravovremenim uoavanjem tetnog djelovanja poveanih koliina tekih metala u mlijeku i otkrivanjem izvora preko kojih ti metali dolaze u mlijeko [4].
5. Zakljuci
Kontrola tetnih tvari iz okolia u mlijeku i mlijenim proizvodima u interesu je humane medicine. Uspostavljanje sustava kontrole i nadzora, od primarne proizvodnje hrane do prerade, temelj su smanjenja rizika na zdravlje ljudi zbog tetnih tvari, ali i osiguranja ispravne sirovine za preraivaku industriju. Radi proizvodnje sigurne hrane, unapr594
___________________________________________________
jeuju se i metode odreivanja ostataka tetnih tvari iz okolia u razliitim namirnicama ivotinjskog podrijetla, a karakterizira ih vea osjetljivost i pouzdanost u usporedbi s klasinim metodama. Prisutnost kontaminanta iz okolia u mlijeku nikako ne mo e biti prihvatljiva, jedino tolerirana ukoliko su koncentracije ispod onih koje mogu uzrokovati tetu po zdravlje. Meutim, kod procjene opasnosti kontaminanta iz okolia prisutnih u mlijeku po zdravlje treba pa ljivije pristupiti zbog dojenadi i djece. Ova skupina je najvie izlo ena tetnim uincima kontaminata iz okolia radi manje mase i intenzivnije konzumacije mlijeka u odnosu na odrasle osobe. Osim toga, neki kontaminanti iz okolia prisutni u mlijeku mogu imati vei tetni uinak na zdravlje mladog organizma u razvoju nego na odraslu osobu.
Literatura
[1] Azmi, M.A., Naqvi, S.N.H.: Pesticide Pollution, In Resistance and Health Hazards, Pesticides - The Impacts of Pesticide Exposure, Stoytcheva, M. (Ed.), InTech, ISBN 978-953-307-531-0 Rijeka, (2011), pp. 1-24. [2] Bogialli, S., Curini, R., Di Corcia, A., Lagan, A., Nazzari, M., Tonci, M.: Simple and rapid assay for analyzing residues of carbamate insecticides in bovine milk: hot water extraction followed by liquid chromatographymass spectrometry, Journal of Chromatography A, 1054, (12), (2004), pp. 351357, ISSN 1873-3778. [3] Bonir, J., Puntari, D., Novosel, V., Klari, I., Mikulin, M.: Organochlorine pesticide residues in cows milk from Karlovac County, Croatia, Acta Alimentaria, 39 (3), (2010), pp. 317-326, ISSN 1588-2535. [4] Fischer, W.J., Schilter, B., Tritscher, A.M., Stadler, R.H.: Contaminants of Milk and Dairy Products: Contamination Resulting from Farm and Dairy Practices, In Encyclopedia of Diary Sciences, Vol. 1, Roginski, H., Fuquay, J.F., Fox, P.F. (Ed.), Elsevier Ltd., Oxford, (2011), pp 887-897, ISBN: 978-0-12-374402-9. [5] Heck, M.C., dos Santos, J.S., Junior, B.S., Costabeber, I., Emanuelli, T.: Estimation of children exposure to organochlorine compounds through milk in Rio Grande do Sul, Brazil, Food Chemistry, 102, (2007), pp. 288294, ISSN: 0308-8146. [6] Jooste, P.J., Anelich, L.E.C.M.: Safety and Quality of Dairy Products, Advanced Dairy Science and Technology, Britz, T.J., Robinson, R.K., Blackwell Publishing Ltd, ISBN 978-1-4051-3618-1, Oxford, (2008), pp. 153-182. [7] Kaa, D.: Dokaz ostataka sulfonamida brzim laboratorijskim testom, Mljekarstvo, 54, (2004), pp. 139-143, ISSN 1846-4025. [8] Kaushik, G., Satya, S., Naik, S.N. (2009): Food processing a tool to pesticide residue dissipation A review, Food Research International, 42, pp. 2640, ISSN 0963-9969. [9] Keegan, J., Whelana, M., Danaher, M., Crooks, S., Sayers, R., Anastasio, A., Elliott, C., Brandon, D., Furey, A., OKennedy, R.: Benzimidazole carbamate residues in milk: Detection by Surface Plasmon Resonancebiosensor, using a modified QuEChERS (Quick, Easy, Cheap, Effective, Rugged and Safe) method for extraction, Analytica Chimica Acta, 65, (2009), pp. 111119, ISSN 0003-2670. [10] Marinkovi N., D. Paali, G. Ferenak, B. Grkovi, A. Stavljeni-Rukavina: Dioxins and human toxicity, Arh Hig Rada Toxikol, 16, pp. 445-453, ISSN: 0004-1254 [11] Mishra, R.K., Domingueza, R.B., Bhandb, S., Munozc, R., Martya, J.: A novel automated flowbased biosensor for the determination of organophosphate pesticides in milk, Biosensors and Bioelectronics, 32, (2012), pp. 56 61, ISSN 0956-5663. [12] Shibamoto, T., Bjeldanes, L.F.: Introduction to Food Toxicology, Elsevier Ltd., ISBN 9780126400250, London,. (2009). [13] Sreboan, V., Sreboan, E.: Veterinarska toksikologija, Medicinska naklada, ISBN 978-953-176404-9, Zagreb, (2009). [14] Tsiplakou, E., Anagnostopoulos, C.J., Liapis, K., Haroutounian, S.A., Zervas, G. (2010): Pesticides residues in milks and feedstuff of farm animals drawn from Greece, Chemosphere, 80, pp. 504512, ISSN 0045-6535. [15] Walstra, P., Wouters, J.T.M., Geurts, T.J. (2006): Dairy Science and Technology, CRC Press Taylor & Francis Group, ISBN 978-0-8247-2763-5, Boca Raton. [16] Zdolec, N., Had iosmanovi, M., Kozainski, L., Cvrtila, ., Filipovi, I.: Ostatci bioloki tetnih tvari u mlijeku, Mljekarstvo, 56 (2), (2006), 191-202, ISSN 1846-4025. _____________________________________________________
595
596
___________________________________________________
ZATITA OKOLIA I ODR IVI RAZVOJ UZ PROVEDBU KOORDINIRANOG INSPEKCIJSKOG NADZORA

ENVIRONMENTAL PROTECTION AND SUSTAINABLE DEVELOPMENT WITH IMPLEMENTATION OF INSPECTION SUPERVISION
Sanja MIKETI-CURMAN1, Liljana DOLAK2
papir Dunapack d.o.o., Trebe 2, 49210 Zabok, HRVATSKA, sanja.miketic-curman@dunapack.hr 2Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti, Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, HRVATSKA, liljana.dolsak@vss.hr
1Valoviti
Sa etak: Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) temeljni je akt kojim se, izmeu ostalog, ureuju naela zatite okolia i odr ivog razvitka, vodei rauna o zatiti svih sastavnica okolia (zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i ivotinjski svijet, zemljina kamena kora). Kako bi se osigurala provedba Zakona o zatiti okolia i propisa donesenih na temelju tog Zakona, kao i provedba drugih posebnih propisa za nadzor pojedinih sastavnica okolia i zatite od utjecaja optereenja na okoli sukladno stavku 2. lanka 182. Zakona o zatiti okolia provode se koordinirani inspekcijski nadzori. Ovisno o djelatnosti tvrtke koordinirano se nadziru pojedine sastavnice okolia potujui naelo cjelovitog pristupa u cilju sprjeavanja nastanka nesrea koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi ili prouzrokovati oneienje okolia. Nakon koordiniranog inspekcijskog nadzora svaki inspektor sastavlja zaseban zapisnik i poduzima radnje sukladno svojim ovlastima utvrenim posebnim propisima. U ovom se radu na primjeru jednog industrijskog postrojenja prikazuje implementacija zakonske regulative koja ureuje naela zatite okolia i odr ivog razvitka, kao i sam postupak provedbe koordiniranog inspekcijskog nadzora na navedenom postrojenju. Kljune rijei: industrijsko postrojenje, koordinirani inspekcijski nadzor, odr ivi razvoj, propisi, zatita okolia Abstract: Environmental Protection Act (Official Gazette 110/07) is a fundamental act by which, among others, the principals of environmental protection and sustainable development are arranged, taking into consideration protection of all parts of environment (air, water, sea, soil, countryside and animal world, earths stone crust). In order to ensure the implementation of Environmental Protection Act and the regulations passed within the stated act, as well as the implementation of other special regulations for su_____________________________________________________
597
pervision of parts of environment and protection form the impact of load on environment, according to item 2. Article 182 of the Environmental Protection Act, there are coordinated inspectional supervisions. Depending on the companys core business individual parts of environment are supervised co-ordinately, taking into consideration the principle of the integral approach with the goal of prevention of occurrence of accidents which could harm peoples health or cause environmental pollution. After carried out coordinated inspectional supervision, each inspector makes separate records and takes actions according to their authorization and determined special regulations. This paper indicates the implementation of legal regulations, which arranges the principles of environmental protection and sustainable development on the example of one industrial plant, as well as the procedure of coordinated inspectional supervision itself on the stated plant. Keywords: industrial plant, coordinated inspectional supervision, sustainable development, regulations, environmental protection
1. Uvod
Zatita okolia skup je odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje opasnosti za okoli, sprjeavanje nastanka teta i/ili oneiavanja okolia, smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u stanje prije nastanka tete. Zatitom okolia osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe okolia, ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti, racionalno koritenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni uvjet zdravog ivota i temelj odr ivog razvitka [6]. Kada se govori o odr ivom razvitku, misli se na razvitak koji zadovoljava potrebe dananjice, a pritom ne ugro ava potrebe buduih generacija. Odr ivi razvitak ostvaruje ravnote u izmeu zahtjeva za unapreivanjem kakvoe ivota (ekonomska sastavnica), za ostvarivanjem socijalne dobrobiti i mira za sve (socijalna sastavnica) te zahtjeva za ouvanjem sastavnica okolia a to su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i ivotinjski svijet i zemljina kamena kora kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadanja i budue generacije [5]. Sve tri sastavnice imaju podjednako va nu ulogu u ostvarivanju odr ivog razvitka. U nastavku najvie e se pozornosti posvetiti zatiti okolia kao jednoj od elemenata odr ivog razvoja. Kako bi se utvrdila provedba propisa kojima se ureuje podruje zatite okolia, ukljuujui nadzor nad zatitom svih sastavnica okolia, provode se inspekcijski nadzori. Koordinirani inspekcijski nadzori provode se za postrojenja koja podlije u obvezi ishoenja objedinjenih uvjeta zatite okolia prema lanku 82. Zakona o zatiti okolia (IPPC postrojenja), postrojenja s opasnim tvarima koje mogu uzrokovati nesree veih razmjera, te po potrebi i drugih pravnih i fizikih osoba ija djelatnost utjee na okoli i zdravlje ljudi. U nastavku e se na primjeru jednog postrojenja prikazati primjena odr ivog razvoja, kao i provedba koordiniranog nadzora obavljenog u veljai 2010.godine.
2. Opis tvrtke V.P. Dunapack d.o.o.

Tvrtka, kako je definira Zakon o zatiti okolia, je pravna ili fizika osoba koja u skladu s posebnim zakonom obavlja gospodarsku djelatnost koristei postrojenje.
598
___________________________________________________
Valoviti papir Dunapack d.o.o., tvrtka je koja se bavi proizvodnjom valovitog kartona i ambala e od valovitog kartona. Izgraena je u Zaboku 2003. godine kao prva greenfield investicija na podruju grada Zaboka, ali i ire regije. Zapoljava 150 radnika, veinom lokalno stanovnitvo. Tvrtka se nalazi u stopostotnom vlasnitvu maarskog DUNAPACK-a d.d. za proizvodnju papira i ambala e osnovanog 1990. godine, koji je veinskom vlasnitvu Hamburger/Mosburger/Dunapack Group osnovanog prije 150 godina, a iji je vlasnik danas Prinzhorn Grupa. Tvrtka se u Zaboku prostire na povrini od 14000 m2. Prostor proizvodne hale podijeljen je na zonu proizvodnje valovitog kartona i zonu konfekcioniranja ambala nih proizvoda (rezanje, presavijanje, tiskanje, lijepljenje). Ove dvije proizvodne zone tehnoloki su vezane za prostore meufaznih i finalnih skladita. Tehnologija proizvodnje u cijelosti je bazirana na fizikalnim procesima oblikovanja, rezanja, lijepljenja (krobnim ljepilima), suenja i tiskanja (bojama na bazi vode). Servisni prostori obuhvaaju prostore plinske kotlovnice, trafostanice i servisnih radionica.
2.1. Odr ivi razvoj u praksi
Odr ivi razvoj je slo en pojam koji sadr i ekonomsku komponentu, socijalnu (drutvenu) komponentu, kao i komponentu zatite okolia, a cilj je istog uspostaviti ravnoteu izmeu ekonomskog rasta, napretka drutva i brige za okoli. Stoga, kada je rije o odr ivom razvoju, briga o zatiti okolia sama po sebi nije dovoljna, ve se treba uspostaviti ravnote a svih triju komponenti. Tvrtka V.P.Dunapack d.o.o. u svom se poslovanju trudi maksimalno voditi brigu o svim elementima odr ivog razvoja: n u svom poslovanju pokazuje pozitivne rezultate koji kontinuirano rastu iz godine u godinu; n realizira planirane investicije u cilju poveanja produktivnosti i sigurnosti; n kontinuirano iskazuje brigu o zaposlenicima (osiguranje i sufinanciranje toplog obroka, isplata potpora, godinjih nagrada); n ula e u razvoj zaposlenika kroz razne edukacije (Employee Academy); n usprkos ekonomskoj krizi nije bilo otputanja zaposlenika broj radnika isti je u zadnje tri godine, a u 2012. godini je povean broj radnika za 10%; n vodi brigu o socijalnim aspektima zajednice u vidu odaziva u humanitarnim akcijama i donacijama; stipendira zaposlenike i djecu zaposlenika; n brine o zatiti okolia kroz potivanje svih relevantnih zakona i propisa kojima se ureuje to podruje. Obzirom da zatita okolia obuhvaa iroko podruje, tvrtka vodi rauna o ouvanju svih sastavnica okolia od oneienja i tetnog djelovanja razliitih optereenja poduzimanjem svih potrebnih mjera i aktivnosti. Neke od tih mjera su koritenje sirovina od recikliranog papira za proizvodnju valovitog kartona, proiavanje otpadnih tehnolokih voda, smanjivanje nastanka otpada u proizvodnom procesu, razvrstavanje nastalog otpada po kategoriji i vrsti te predaja istog ovlatenim sakupljaima, redovita mjerenja emisija u zrak i vode, dobra suradnja sa nadle nim inspekcijama, ishoenje svih potrebnih dozvola, koritenje konzultantskih usluga s tvrtkom ovlatenom za obavljanje strunih poslova zatite okolia a sve u cilju unapreenja sustava zatite okolia u cjelini. Kao potvrda voenja brige o komponentama odr ivog razvoja, ali i ire, tvrtka V.P. Dunapack d.o.o. dobitnik je nagrade Indeks DOP-a za 2011. godinu za najvei napredak
_____________________________________________________
599
u drutveno odgovornom poslovanju. Indeks DOP-a nastao je po uzoru na svjetske indekse, a bazira se na nizu kriterija za ocjenjivanje u est osnovnih podruja: ekonomskoj odr ivosti, ukljuenosti drutveno odgovornoga poslovanja u poslovnu strategiju, tr inim odnosima, odnosima sa zajednicom, radnoj okolini i zatiti okolia.
3. Koordinirani inspekcijski nadzor

U pravilu su koordinirani inspekcijski nadzori uinkovitiji od inspekcijskog nadzora pojedinog medija. Njima se poveava vjerojatnost otkrivanja nepotivanja propisa te se tako potie uprava tvrtke na potivanje propisa zatite okolia, ali i drugih propisa iju primjenu nadziru druge inspekcijske slu be. Ovisno o vrsti djelatnosti operatera u koordiniranim nadzorima je predvieno sudjelovanje vodopravne inspekcije (VI), veterinarske inspekcije (VTI), poljoprivredne inspekcije (POLJ) Ministarstva poljoprivrede, Inspekcija zatite od po ara, eksploziva i vatrogastva Inspektorata unutarnjih poslova Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja (SI), rudarske (RI), elektroenergetske (EI) inspekcije, inspekcije opreme pod tlakom (IOPT) i zatite na radu Dr avnog inspektorata (IZNR) i inspekcije zatite okolia (IZO) i inspekcija zatite prirode (IZP) Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zatite okolia i prirode. Koordinirani inspekcijski nadzori u Hrvatskoj ukljuuju veliki broj inspekcijskih tijela. Djelovanja tih tijela mora se odvijati na koordinirani nain. U tom smislu, temeljem lanka 185. stavka 4. Zakona o zatiti okolia, nadle na su ministarstva sklopila Sporazum koji obvezuje svaku inspekcijsku slu bu da doprinese koordiniranom pristupu inspekcijskom nadzoru. U Sporazumu o suradnji inspekcijskih slu bi u podruju okolia, od 5. lipnja 2008. godine, ukljuena ministarstva su se obvezala na suradnju u okviru svojih nadle nosti u provedbi koordiniranih inspekcijskih nadzora koji se odnose na okoli (lanak 2. Sporazuma). Sporazumom je utvreno da e godinji plan rada koordiniranih inspekcijskih nadzora zatite okolia biti objavljen na internetskoj stranici Ministarstva zatite okolia (lanak 185. stavak 2. Zakona o zatiti okolia) [3]. Prema usuglaenom planu rada svih navedenih inspekcijskih slu bi, u 2012. godini planirani su koordinirani inspekcijski nadzori 54 postrojenja. Inspekcijski nadzor obavlja se utvrenog datuma i obzirom na opse nost nadzora traje nekoliko dana. Inspektori razliitih nadle nih tijela posjeuju tvrtku i vre inspekcijski nadzor nad specifinim podrujem njene djelatnosti. Njihovi nalazi zabilje eni su u posebnom zapisniku koji se dostavlja koordinatoru inspekcijskih nadzora u inspekciji zatite okolia. Godinje izvjee o radu inspekcije zatite okolia izrauje se u skladu sa lankom 211. Zakona o zatiti okolia na nain da obuhvaa i posebno izvjee o provedenim koordiniranim inspekcijskim nadzorima u podruju okolia, koje je dostupno na slu benim stranicama Ministarstva zatite okolia i prirode te se isto dostavlja i Vladi Republike Hrvatske (sukladno odredbi lanka 211. stavka 3. Zakona o zatiti okolia). Na Slici 1 prikazan je tijek provedbe koordiniranog inspekcijskog nadzora od pripreme do zavretka istog.
600
___________________________________________________
Slika 1: Pojedine faze inspekcije [3]
3.1. Koordinirani inspekcijski nadzor tvrtke V.P. Dunapack d.o.o.
Koordinirani inspekcijski nadzor tvrtke V.P. Dunapack d.o.o. obavljen je u razdoblju od 15. do 18. veljae 2010. godine a provele su ga: inspekcija zatite okolia, vodopravna, sanitarna, protupo arna, inspekcija zatite na radu, elektroenergetska inspekcije i inspekcija opreme pod tlakom. Inspekcijski nadzor je najavljen 7 dana prije poetka nadzora slu benim dopisom od strane Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (sadanjeg Ministarstva zatite okolia i prirode), Uprave za inspekcijske poslove. Iako nije du nost inspekcije da najavljuje provedbu inspekcijskog nadzora sukladno lanku 185. stavak 5. Zakona o zatiti okolia, obzirom na dolazak vie razliitih inspekcija u nadzor jednog postrojenja i potrebe za osiguranjem svih potrebnih resursa od strane operatera, va no je pravovremeno se pripremiti za takav nadzor. Kao to je ve ranije reeno, zainteresirana javnost mo e se informirati putem slu bene web stranice Ministarstva zatite okolia i prirode gdje su objavljeni godinji planovi koordiniranih inspekcijskih nadzora sa navedenim nazivima operatera, vrstama inspekcija koje e sudjelovati u nadzoru i terminom provedbe nadzora iskazanog u odreenom mjesecu (nema tono definiranog datuma). U slu benom dopisu kojim se najavljuje inspekcijski nadzor naveden je popis svih inspekcija koje e sudjelovati u nadzoru tvrtke sa definiranim datumima dolaska svake od inspekcija, te su navedeni predmeti nadzora od strane svih inspekcija koje sudjeluju u nadzoru. Za nadzor inspekcije zatite okolia posebno je navedena i potrebna dokumentacija vezana za zatitu okolia koja se treba pripremiti od strane operatera.
_____________________________________________________
601
Ono to je va no naglasiti da u Zakonu o zatiti okolia, kao temeljnom aktu koji ureuje podruje zatite okolia, nigdje nije propisano tko u pravnim osobama, u kojima se obavljaju djelatnosti koje oneiuju okoli i koje su du ne provoditi zakonske odredbe iz tog zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, obavlja strune poslove zatite okolia. To je va no definirati jer kod provedbe koordiniranih inspekcijskih nadzora opse nost takvih nadzora zahtjeva dobru pripremljenost i strunost osobe koja obavlja poslove zatite okolia u nadziranim tvrtkama u vidu poznavanja svih relevantnih propisa kojima se ureuju nadzirana podruja.[1] U tvrtki V.P. Dunapack d.o.o. tijekom provedenog koordiniranog inspekcijskog nadzora i od strane svih inspekcija nisu utvrene povrede propisa. Izvjee o provedenom nadzoru dostupno je na web stranici Ministarstva zatite okolia i prirode.
4. Zakljuak
U ovom radu cilj je bio prikazati primjenu mjera zatite okolia, ali i drugih elemenata koji ine odr ivi razvoj na jednom postrojenju u Hrvatskoj. Uspjena provedba i ostvarenje postavljenih ciljeva zahtijeva timski rad i suradnju svih karika u lancu. Va no je naglasiti da ne treba biti zadovoljan postojeim postignuima ve uvijek treba tra iti nova poboljanja u cilju zatite ivota i zdravlja ovjeka i okolia koji ga okruuje. Stoga e u daljnjoj budunosti tvrtka dalje investirati u razvoj i sigurnost proizvodnih procesa, raditi na kontinuiranom razvoju i brizi za zaposlenike - koji su najva niji resurs svake tvrtke, raditi na razvoju lokalne infrastrukture, raditi na promociji koncepta odr ivog razvoja kako meu zaposlenicima, tako i meu poslovnim partnerima te dalje potivati sve relevantne zakonske odredbe koje ureuju kako podruje zatite okolia, tako i ostala podruja ije je tvrtka obveznik primjene. A va nu ulogu u primjeni propisa imaju inspekcijski nadzori. Koordinirani inspekcijski nadzori esto mogu dovesti do poboljane zatite okolia. Na primjer, dok se program inspekcije pojedinog medija obino usmjerava na smanjenje koliine otpada ili gospodarenje otpadom u odreenom okolinom mediju bez obzira na posljedice na druge medije, program koordiniranog inspekcijskog nadzora mo e imati za cilj smanjenje transfera oneienja izmeu pojedinih medija to dovodi do smanjenja isputanja tetnih tvari i u zrak i u vodu.[3]
Literatura
[1] Dolak, L. & Miketi-Curman, S.: Status in enjera sigurnosti u propisima zatite okolia, Zbornik radova Prvog hrvatskog sabora in enjera sigurnosti, Taradi, J. (ur.), str. 101-128, ISBN 978-953-55241-5-1, Zagreb, 20.10.2010, HDIS, Zagreb, (2010) [2] Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Uprava za inspekcijske poslove: Godinje izvjee o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u podruju okolia za 2010. godinu, dostupno na http://www.mzoip.hr/doc/Inspekcija/Koordinirani_nadzor_2010.pdf, Pristupljeno: 2012-03-10 [3] Prirunik za inspekcijski nadzor IPPC postrojenja, dostupno na http://www.mzopu.hr/doc/Inspekcija/ Prirucnik_IPPC_2009_HR.pdf, pristupljeno: 2012-07-10 [4] Koordinirani inspekcijski nadzori inspekcije zatite okolia i ostalih inspekcijskih slu bi nadle nih u podruju okolia u 2012 godini, dostupno na http://www.mzoip.hr/doc/Inspekcija/Koordinirani_2012.pdf, Pristupljeno: 2012-07-10 [5] Strategija odr ivog razvitka Republike Hrvatske, NN 30/09. [6] Zakon o zatiti okolia, NN 110/07. ___________________________________________________
602
ANALIZA PRISTUPANOSTI ZELENIM POVRINAMA OSOBAMA S INVALIDITETOM U HRVATSKOJ

ANALYSIS OF GREEN AREA ACCESSIBILITY FOR DISABLED PEOPLE IN CROATIA
Marko O URA1, Lucija VARGOVI2, Adela STAREINI3
u Karlovcu, HRVATSKA, marko.ozura@vuka.hr 2Hrvatske ume, d.o.o. Zagreb, HRVATSKA, l ucija.vargovic@hrsume.hr 3Opa bolnica Karlovac, HRVATSKA, studentica
1Veleuilite
Sa etak: Statistike UN-a pokazuje da u svakoj dr avi na deset stanovnika jedan u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom. Suvremeno drutvo preporua poboljanje opeg zdravstvenog stanja boravkom u prirodi odnosno njezinim dijelovima uopeno nazvanim zelenim predjelima. Cilj istra ivanja jest na konkretnim primjerima uoiti nedostatke i primjere rjeenja prilagodbe osobama s invaliditetom. Usporedbom Hrvatskih primjera zelenih prostora za osobe s invaliditetom s onima u svijetu zakljueno je da su takvi prostori u Hrvatskoj izvedeni prema najviim svjetskim saznanjima i dostignuima. Prostora za poboljanja jo ima, osobito vezano za prilagoenost djejih igralita i senzibilizaciju javnosti o potrebama osoba s invaliditetom. Kljune rijei: osobe s invaliditetom, parkovi, urbano umarstvo, arhitektonske barijere Abstract: UN statistics show that in every country one in ten people is in a certain measure a person with disabilities. Modern society recommends improving the general health of residents by spending time in the countryside and its parts which are generally called green areas. The aim of the research is to use specific examples to show the drawbacks and solutions of adjusting them for people with disabilities. Comparing Croatian examples of green areas for people with disabilities and those in the world, it is concluded that these areas in Croatia are done in accordance with the highest international knowledge and achievements. Still there is room for improvement, especially regarding the suitability of childrens playgrounds and raising public awareness of the needs of people with disabilities. Keywords: disabled people, parks, urban forestry, architectural barriers
_____________________________________________________
603
1. Uvod
Invaliditet je va an medicinski, gospodarski, socijalni i politiki problem svakog drutva. Prema procjenama UN-a problem invalidnosti je mnogo raireniji nego sto se misli. Od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri invalid. Prema posljednjim podacima popisa puanstva iz 2001. Hrvatska ima sline pokazatelje (prema slu benim podacima oko 11% stanovnika RH su osobe s invaliditetom). S obzirom na to da posljedice invaliditeta pogaaju i lanove obitelji, mo e se slobodno rei da etvrtina stanovnitva u svakodnevnom ivotu ima tekoa zbog invaliditeta. Nu no je naglasiti i socijalnu dimenziju invaliditeta, istiui da se pojam invaliditeta razvija i proistjee iz interakcije osoba s invaliditetom s barijerama u stavovima i barijerama u okolini koje onemoguavaju njihovo potpuno i djelotvorno sudjelovanje u drutvu ravnopravno s drugim osobama [9]. Suvremeno drutvo visoke civilizacijske razine koje titi i promie sustav ljudskih prava ozbiljno shvaa sva pitanja koja se odnose na osobe s invaliditetom i njihovu cjelokupnu integraciju u ivotu. Unapreenje razine zdravlja puanstva ima za cilj i dodavanje ivota godinama, odnosno poveanje broja godina ivota bez bolesti i invaliditeta. Jedan od preporuenog naina poboljanja opeg zdravstvenog stanja jest boravak u prirodi odnosno njezinim dijelovima uopeno nazvanim zelenim predjelima. elja za boravkom u zelenim predjelima i u njihovoj blizini nadilazi kulturne, rasne i fizike meuljudske razlike. Istra ivanja turistikih i rekreacijskih usluga uma u svijetu su rijetko provoena za striktno umski prostor i sa aspekta osoba sa invaliditetom. Istra ivana podruja nisu odabrana kako bi se pronalo najbolji ili najloiji primjer, ve kako bi se njihovom komparacijom i analizom svih elemenata tih podruja uoile prepreke, nedostaci, inovativna rjeenja i zapa anja koji mogu pomoi pri planiranju slinih prostora.
Za valorizaciju prouavanih primjera prilagoenih zelenih povrina i ciljano izgraenih objekata za osobe sa invaliditetom u Hrvatskoj izvrena je komparacija sa najnovijim svjetskim istra ivanjima provedenim na dodirnim podrujima, a isto tako i sa primjerima iz svjetske prakse i to najviih razina poput najstarijeg nacionalnog parka u svijetu i prvog parka za osobe sa invaliditetom Yelllowstonea. Do podataka u prouavanim istra ivanjima dolo se najee anketiranjem korisnika dok neke mogue medicinske pretrage nisu vrene (mogue je npr. mjeriti krvni tlak, rad srca, mjeriti tjelesnu te inu prije i poslije boravka u prirodi i sl.) Opisani su samo primjeri iz kontinentalne Hrvatske budui da su na obali najvei dio pozornosti posveen pla ama, kupalitima i etnicama koje su ve du e vrijeme zaista prilagoene svim posjetiteljima. Navedeni su primjeri: n Krila centar za terapijsko jahanje, Zagreb; n Vieosjetilni park za osobe s posebnim potrebama, Zagreb, Jarun; n umska staza Bliznec - Park prirode Medvednica, Zagreb; n Projekt Petrova gora potprojekt pouna staza Kraljev put, Vojni; n Djeje igralite Vunsko polje u Karlovcu. U istra ivanju pozitivnog uinka zelenih predjela na ovjekovo zdravlje Hansmann [2] je ustanovio da je direktna korist od boravka u prirodi zabilje ena na 87% ispitanika koji su naveli smanjenje stresa i 52% smanjenje glavobolje. 40% ispitanika je navelo da
604
___________________________________________________
se osjeaju uravnote eno (well balanced). Koliina pozitivnih uinaka naravno varira ovisno o du ini boravka u prirodi, prakticiranim aktivnostima i sl., ali pokazala se znaajna razlika ovisno o prakticiranim aktivnostima. Ovi zakljuci takoer potvruju potrebu za izgradnjom objekata kojima bi se poticao neki oblik aktivnosti u prirodi u cilju opeg poboljanja zdravlja i osobito smanjenja stresa. Iz primjera na Slici 1 u kojem je prikazana analiza[4] smanjenja stresa, glavobolje i osjeaja uravnote enosti prije i za vrijeme boravka u prirodi iz koje se jasno vidi dobrohotni uinak boravka u prirodi.
SLIKA 1: Analiza stresa, glavobolje i osjeaja uravnote enosti prije i nakon boravka u prirodi[3]
U istom je istra ivanju takoer zakljueno da se vie ljudi bavi aktivnostima u samoj umi nego na rubu ume ili u parku. To potvruje i zakljuak istra ivanja u Hrvatskoj[3] u kojemu je klasificirana i sastavljena skala za procjenu odabranih obilje ja. U grubo bi idealna sastojina bila jednodobna, dobro ureena, bez podstojne eta e, potpunog sklopa, neznatne sjenovitosti terena, veoma male udaljenosti od mjesta smjetaja. To nas navodi na zakljuak o potrebi smjetanja objekata za rekreaciju u samu umu, a ne na njen rub ili ak izvan ume. Staze Bliznec i Kraljev put se upravo nalaze na rubu takve ume, no mo da bi bilo bolje da je postojala mogunost da vie zau u umu, odnosno odmaknu se od ceste. Ipak, usprkos svim elementima ume, u prouenim radovima se navodi da priroda sama po sebi nije dovoljan faktor za ugodan boravak u prirodi. Jedan od rezultata [9] je da su osobe koje su navele prirodu kao osnovnu toku interesa za vrijeme njihovog boravka u prirodi, prema prilo enim fotografijama najvie pozornosti pridavale graevinskim objektima u prirodi poput staze, mostia, klupa, restorana vodenice i sl. Kako je i za standardne posjetitelje vrlo velik udio onih koji se u prirodi ele baviti vlastitom aktivnou (56,6%) nu no je planirati prostor koji je upotrebljiv za sve interese. Posjetitelji oekuju ureene objekte sa irokim spektrom pratee infrastrukture koja omoguuje bavljenje nekim oblikom aktivnosti ili rekreacije u prirodi. Na istra ivanim predjelima postoji neki broj prateih elemenata poput Kri nog puta ili audio ploa, no nedostaju mogunosti za neki oblik fizike aktivnost.
_____________________________________________________
605
to se tie prilagoenosti infrastrukturnih elemenata zelenih povrina za sve korisnike, u istra ivanju [7] su standardni korisnici sa znaajnim postotkom (37,4%) bili protiv toga da se cijeli park prilagodi osobama sa invaliditetom dok su ispitivani korisnici sa invaliditetom u jo veem postotku bili protiv (47,3%). To mo e upuivati na skeptinost ispitanika o mogunostima takve uspjene i funkcionalne transformacije bez znaajnijeg gubitka estetskih i funkcionalnih uloga parka. Bilo bi zanimljivo provesti slino ispitivanje u Hrvatskoj, a isto tako i potrebno pokrenuti kampanju za osvjeivanje stanovnika Hrvatske o potrebama osoba sa invaliditetom. Od ve prije ustanovljenih pogodnosti u prirodi bitno je naglasiti vodu kao vrlo znaajan element u obilasku prirode. Ta je injenica naglaena u mnogim istra ivanjima. Istra ivanje [9] navodi da 17,46% ispitanika smatra vodu najljepim prirodnim elementom. Yamashita [2] je pomou foto - projektivne metode utvrdio da je za odrasle privlanija voda u dinaminom obliku, a za djecu na manjoj udaljenosti s naglaskom na istou. Spomenuta je i u uputama za postavljanje staza[5] gdje se upozorava da je dobro stazu to vie pribli iti vodenim elementima. Litton [4] je u svom radu zakljuio da je prisustvo vode u krajoliku va no zbog svoje uoljivosti, pokreta, refleksije, boje i kontrasta kojim naglaava povrinu tla. Takoer ne treba zaboraviti i na zvukove (um, ubor), mogunost dodira, igre i niza aktivnosti koje vodene povrine mogu pru iti. Od primjera iz Hrvatske istra ivanih u ovom radu svi osim Krila, kojima to i nije potrebno se nalaze u neposrednoj blizini vode, odnosno zadovoljavaju taj istaknuti prijedlog. to se tie dobi, potvreno je da starija populacija vie zainteresirana za krajolik dok su mlaoj populaciji interesantniji graevinski objekti i aktivnost [9].
SLIKA 2: Analiza zainteresiranosti za objekte i aktivnosti prema dobnim skupinama [9]
Iz Izvjea o osobama sa invaliditetom u Hrvatskoj vidljiv je broj djece sa nekim oblikom invaliditeta. Na tom podruju u Hrvatskoj ima jo mnogo za uiniti. Veina djejih igralita nije prilagoena svim moguim korisnicima ili usmjerena na ranu interakciju zdrave i djece sa invaliditetom. Ni u istra ivanim podrujima u Hrvatskoj nisu postavljene sprave za igranje djece ve su staze veinom namijenjene odraslim korisnicima. Christensen [1] se bavi oblikovanjem igralita za djecu sa invaliditetom i to po principu - pre-
606
___________________________________________________
ma njihovim sposobnostima, a ne potekoama. Iz tog primjera mo e se zapaziti va nost ranog koritenja otvorenih prostora za dobrobit sve, a osobito djece sa invaliditetom. Sa eti rezultati koji su se istaknuli u analizi i uputili na konkretne preporuke su: n Staza na Petrovoj gori ima podlogu od drveta, a ne kao Bliznec od gumirane podloge to je ipak bolje. Obje staze bi mogle biti neto du e. n Voda je vrlo znaajan element u obilasku prirode i po eljno je planirati stazu u njenoj blizini; n Objekte za rekreaciju trebalo bi smjetati u samu umu, a ne uz rub ili izvan. n Bliznec ipak ima u u stazu od Petrove gore, ali krai sadr aj - audio informativne panoe. Takoer bi bilo bolje da staza zalazi dublje u prirodu; n Krila nemaju drugi sadr aj, no funkcioniraju iskljuivo na volonterskoj osnovi te bez pomoi dr ave nije ni mogue planiranje razvitka ostalih sadr aja. Ipak, rijetki su koji omoguavaju fiziku aktivnost. n Jarun nije uklopljen u druge sadr aje jezera pa se osobe s invaliditetom mogu osjeati malo izdvojeno. Odlino je da ima klupe posebno dizajnirane za osobe sa invaliditetom. n Svi (osim Krila) imaju: Braillovo pismo, posebne rubnjake, idealno postavljenu stazu to se tie nagiba uspona, dobro postavljene edukativne ploe, staza se nalazi u samoj prirodi, uz potoke, sa mostiima i sl. n Svima promatranim objektima nedostaje jo neka mogunost aktivnosti u blizini staze, igralita i sl. n Openito nedostaju na prouenim primjerima, ali i drugdje u Hrvatskoj djeja igralita sa boljom prilagodbom malim korisnicima n Osim dobrog primjera iz Krila koji postoje zahvaljujui jako dobrom motiviranju mnotva volontera openito nedostaje senzibilizacija javnosti za potrebe osoba s invaliditetom. n Skeptinost ispitanika o mogunostima uspjene i funkcionalne transformacije parka bez znaajnijeg gubitka estetskih i funkcionalnih uloga.
3. Zakljuak
Usporedivi primjere zelenih prostora za osobe s invaliditetom s onim u svijetu mo emo zakljuiti da smo u jednakoj mjeri sudjelovali u cjelokupnom razvoju i prilagodbi takvih podruja osobama s invaliditetom i u nekim sluajevima stvarali putove i smjernice za izgradnju slinih prostora u budunosti. Dobre i loe primjere prilagodbe zelenih podruja osobama s invaliditetom vidljivi su u raspravi, no konaan zakljuak: n postoje mnogi parkovi u svim gradovima Hrvatske koji bi se mogli i trebali dodatno prilagoditi; n gotovo ne postoje prilagoena djeja igralita za korisnike raznih potreba, to je najvei nedostatak u ranoj socijalizaciji, integraciji i fizikom zdravlju djece s invaliditetom; n Zelene prostore mora se gledati kao preventivne i terapijske metode u obrani od svih invaliditetom ili ne uvjetovanih potekoa. Kako je i za ostale posjetitelje vrlo velik udio onih koji se u prirodi ele baviti vlastitom aktivnou, nu no je ope korisno planirati prostor;
_____________________________________________________
607
n n
senzibilizacija javnosti o potrebama osoba s invaliditetom, koja dodue postoji, ali se u praksi teko prepoznaju konkretni rezultati i napredak; nedostatak marketinga koji bi prirodu osobama s invaliditetom pretvorio u po eljnu destinaciju - da je ne smatraju nedosti nom, punom prepreka i sl.
Literatura
[1] Christensen, K.: Creating inclusive outdor emviroments: Designin for ability rahter than disability. The Jurnal of eyewitness in special education,Vol. (2006) 910, 48-55 [2] Hansmann, R., Hug S., Seeland K.: Restoration and stress relief through physical activities in forests and parks, Urban Forestry and Urban Greeening. Vol. (2007) 6, 213-225 [3] Krznar, A., Lindi, V., Vuleti, D.: Metodologija vrednovanja korisnosti turistiko rekreacijskih usluga uma. Radovi, Vol. (2000) 35, Jastrebarsko, 65-82 [4] Litton, R.B.: River landscape quality and its assessment. Proceedings of the Symposium on River Recreational Management and Research, Gen. Tech.Rep., (1977)28, 46-54 [5] Lundell Y.:Access to the forests for disabled people, National board of forestry,Jonkoping(2005) [6] Lynn, N.A.: Effects of Recreatiomal Use Impacts on Hiking Experiences in Natural Areas, Landscape and Urban Planning, Vol. (2003) 64, 1-2, 77-87 [7] Seeland, K., Nicole, S.: Green spaces to meet disabled peples needs: An empirical survey on the Isle of Mainau in Southern Germany. Institute for Human- Enviromental- Systems. Zurich. (2001) [8] Seeland, K., Nicole, S.: Public green space and disabled users. Urban Forestry and Urban Greeening, Vol. (2006),No. 5, pp. 29-34 [9] Vargovi L.: Primjenjivost metode fotografiranja za procjenu rekreacijskih interesa posjetitelja turistikog centra Petrova gora, Magistarski rad, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, (2009) [10] Yamashita, S.: Perception and evaluation of water in landscape: use of Photo-Projective Method to compare child and adult residents perceptions of a Japanese river environment. Landscape and Urban Planning, Vol. (2002) 62, 3-17
608
___________________________________________________
FITOREMEDIJACIJA ODR IVO RJEENJE ZA ZATITU OKOLIA

PHYTOREMEDIATION SUSTAINABLE SOLUTION FOR ENVIRONMENTAL PROTECTION
Nina POPOVI1, Ines CINDRI2
1Veleuilite
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, nina.popovic@vuka.hr 2Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, ines.cindric@vuka.hr
Sa etak: Fitoremedijacija je nova, zelena tehnologija koja koristi biljke i njihove rizosferine mikroorganizme sa ciljem uklanjanja, razgradnje ili asimilacije razliitih tetnih kemijskih supstanci iz zemljita, podzemnih i povrinskih voda. Ova tehnologija ima prednost u usporedbi s tradicionalnim metodama, koristei jedinstvene ekstraktivne i metabolitike sposobnosti biljaka, a ukljuuje iroku primjenjivost, ekoloku vrijednost i isplativost. Dodana vrijednost fitoremedijacijskog procesa je to se temelji na prirodnim procesima u svrhu zatite ekosustava od oneienja, slijedei istovremeno principe odr ivog razvoja. Pojedine biljne vrste posjeduju genetski potencijal za uklanjanje, razgradnju ili imobilizaciju irokog raspona oneiivaa iz okolia. Unato znaajnom potencijalu, napredak u podruju komercijalizacije fitoremedijacijskih tehnologija jo uvijek je ogranien. Kljune rijei: fitoremedijacija, okoli, odr ivi razvoj Abstract: Phytoremediation is emerging green technology which uses plants and microorganisms in their rhizosphere to remove, degrade and assimilate various harmful chemical compounds from soils, groundwater and surface water. This technology has advantages compared to traditional methods, using exceptional extractive and metabolic capabilities of plants and including wide applicability, ecological value and cost-effectiveness. Added value of phytoremediation process is grounded on the natural processes for the purpose of protection of ecosystems from pollution, whilst following principles of sustainable development. Certain plant species have genetic potential to remove, degrade and immobilize wide range of environmental contaminants. Despite significant potential, advancement in the field of commercial application of phytoremediation technology is still limited. Keywords: phytoremediation, environment, sustainable development
_____________________________________________________
609
1. Uvod
Posljedica ljudskih aktivnosti (npr. industrijalizacija, poljoprivreda, obrada otpadnih voda, urbanizacija), kao i nekih prirodnih procesa (npr. geoloka erozija) je neminovno zagaenje tla, povrinskih i podzemnih voda tetnim kemijskim tvarima. Razni organski i anorganski oneiivai u okoliu ulaze u hranidbene mre e te predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju i integritetu ekosustava [2]. Uklanjanje oneiivaa iz okolia se uglavnom provodi pomou skupih konvencionalnih in situ i ex situ metoda, temeljenih na fizikalnim i kemijskim procesima, koje esto generiraju nezadovoljavajue rezultate kao nepotpuno uklanjanje oneienja, emisiju staklenikih plinova, unitavanje strukture tla ili znaajne promjene krajobraza. U posljednja dva desetljea su podaci prikupljeni istra ivanjem ekstraktivnih i metabolikih sposobnosti biljaka otkrili potencijal koritenja biljaka kao alternativnu metodu proiavanja voda i tla. Direktno ili indirektno koritenje biljaka za uklanjanje oneiivaa iz zagaenog tla ili vode naziva se fitoremedijacija [1]. Termin fitoremedijacija je relativno nov i poeo se koristiti 1991. godine [7], a nova tehnologija se nametnula kao jeftiniji, neinvazivni i javnosti prihvatljiviji nain uklanjanja oneienja iz okolia. Trenutno se biljke i njihovi rizosferini mikroorganizmi koriste za tretiranje mnogih skupina kemijskih tvari, kao to su naftni ugljikovodici, klorirana otapala, pesticidi, eksplozivi, teki metali, radionuklidi i eluati s odlagalita [4], [6]. Cilj ovog rada je dati kratak pregled primjene mehanizama i procesa fitoremedijacije, kao i perspektivu primjene u budunosti temeljenu na genetikom in enjeringu.
2. Tipovi fitoremedijacije
Opisani su razliiti naini klasifikacije primjene fitoremedijacijskih procesa. Jedan od naina temelji se na sudbini oneiivaa, koja mo e biti degradacija, ekstrakcija, zadr avanje ili kombinacija navedenog, a drugi nain klasifikacije temelji se na ukljuenim mehanizmima [7]. Mehanizmi obuhvaaju ekstrakciju oneiivaa iz tla ili podzemne vode; koncentriranje oneiivaa u biljnom tkivu; degradaciju razliitim biotikim i abiotikim procesima; volatilizaciju ili transpiraciju hlapljivih tvari iz biljke u atmosferu; imobilizaciju oneiivaa u korijenskoj zoni biljaka; hidrauliku kontrolu zagaene podzemne vode te kontrolu otjecanja, erozije i infiltracije pomou vegetacijskog pokrova. Fitoremedijacija ukljuuje pet osnovnih tipova procesa, prikazanih u Tablici 1, za uklanjanje oneiivaa iz okolia: n rizofiltracija se definira kao koritenje kopnenih i vodenih vrsta biljaka za apsorpciju, koncentriranje i talo enje oneiivaa (uglavnom tekih metala) iz vode u njihovo korijenje; n fitostabilizacija se uglavnom koristi za remedijaciju tla, sedimenta i mulja, a ukljuuje apsorpciju i talo enje, prvenstveno metala u biljkama, ograniavajui mobilnost oneiivaa i sprjeavajui njihovo ispiranje u podzemne vode, transport u atmosferu ili ulazak u hranidbene lance; n fitoekstrakcija ili fitoakumulacija je najbolji pristup za proiavanje tla bez utjecaja na njegovu strukturu i plodnost. Biljka apsorbira, koncentrira i talo i toksine metale i radionuklide iz zagaenog tla u biomasu; n fitovolatilizacija ukljuuje koritenje biljaka za uklanjanje oneiivaa iz tla (primjerice ive), njihovu transformaciju u hlapljivi oblik i transpiraciju u atmosfe610
___________________________________________________
ru, a odvija se kad drvee i ostalo bilje preuzima organske i anorganske tvari iz vode u tlu; fitotransformacija ili fitodegradacija je razgradnja slo enih organskih molekula iz tla i podzemnih voda do jednostavnih molekula te njihova ugradnja u biljno tkivo. Razgradnja pomou enzima se mo e odvijati ili u rizosferi biljaka ili u samoj biljci; [1], [3], [5].
Tablica 1: Procesi i mehanizmi uklanjanja oneiivaa fitoremedijacijom [3].
Proces Mehanizam Oneiiva
Rizofiltracija Fitostabilizacija Fitoekstrakcija Fitovolatilizacija Fitotransformacija
Akumulacija u rizosferi Kompleksiranje Hiperakumulacija Transpiracija pomou listova Degradacija u biljci
Organski/Anorganski Anorganski Anorganski Organski/Anorganski Organski
3. Tehniki, ekonomski i socijalni aspekti fitoremedijacije

Razmatrajui tehnike aspekte fitoremedijacije, odnosno prikladnost ove metode za ienje odreenog lokaliteta, treba uzeti u obzir nekoliko kljunih imbenika [7]. Najva niji imbenik je utvrivanje uinkovitosti biljaka, koje se planiraju koristiti za remedijaciju, u uklanjanju oneiivaa s pojedinog lokaliteta. Taj inicijalni korak zasniva se na postojanju prethodnih laboratorijskih istra ivanja o biljkama i oneiivaima od interesa, uzimajui u obzir i specifine uvjete lokaliteta na kojem se planira primjena fitoremedijacije. Nakon to se utvrdi biljna vrsta koja je uinkovita u klimatskim uvjetima lokaliteta, za specifini oneiiva te koncentraciju toksina, tada su sljedei korak zatitne mjere koje e osigurati zadr avanje oneiivaa u ogranienom podruju (npr. zatitne ograde za sprjeavanje ispae ivotinja). Tehniko pitanje koje takoer treba razmotriti je hoe li fitoremedijacija dati zadovoljavajue rezultate u prihvatljivom vremenskom okviru, jer ovaj proces esto traje i nekoliko godina. U konanici, treba postojati zamjenska tehnologija u sluaju da se fitoremedijacijom ne postignu ciljevi, a najee se tada koristi neka od konvencionalnih tehnologija. Budui da je fitoremedijacija nova tehnologija, podaci o trokovima provedbe nisu lako dostupni te se uglavnom temelje na rezultatima pilot projekata i laboratorijskih istra ivanja. Osim toga, svaki lokalitet je specifian obzirom na niz razliitih parametara: povrina lokaliteta, tip oneiivaa te biljne vrste. Procijenjeno je da su metode fitoremedijacije jeftinije 60-80% od konvencionalnih metoda proiavanja [7], a gruba usporedba trokova prikazana je u Tablici 2. Tr ite fitoremedijacije jo uvijek je nerazvijeno u Europi, dok su u SAD-u prihodi 2007. godine prelazili 300 milijuna $, to upuuje na komercijalnu izvodljivost fitoremedijacije [2]. To je jedna od inovativnih tehnologija koju promovira amerika Agencija za zatitu okolia (U.S. Environmental Protection Agency), koja navodi vie od 150 projekata koritenja tehnologije fitoremedijacije za remedijaciju sljedeih oneiivaa u okoliu: kloriranih otapala, eksploziva, goriva, pesticida, policiklinih aromatskih ugljikovodika, naftnih ugljikovodika, radionuklida i tekih metala.
_____________________________________________________
611
TABLICA 2: Usporedba trokova fitoremedijacijskog procesa i konvencionalnih metoda uklanjanja oneiivaa za tri razliita problema u okoliu [7]
Problem Tip fitoremedijacije Trokovi (tisua $) Konvencionalna metoda Trokovi (tisua $) Projicirana uteda
Olovo u tlu (0,4 ha) Otapala u podzemnim vodama (1 ha) Ukupni naftni ugljikovodici u tlu (0,4 ha)
Ekstrakcija Degradacija In situ degradacija
150-250 200 50-100
Iskop i odlaganje Crpljenje i obrada Iskop i spaljivanje
500
50-65%
700 50% od 3. (godinji troak) godine 500 80%
Aspekt koji obavezno treba uvrstiti u procjenu nu nosti primjene fitoremedijacije je i onaj socijalni. Najva niji socijalni imbenici su potencijalne opasnosti tehnologije za ljudsko zdravlje i okoli. Trenutno je teko predvidjeti ishod primjene fitoremedijacije zbog nedovoljnog znanja i razumijevanja molekularnih, biolokih i fiziolokih procesa koji se odvijaju u biljkama tijekom remedijacije. Razlog tome je to je jo uvijek fitoremedijacija veinom vezana uz istra ivanje i razvoj u laboratorijskim uvjetima, dok su pokazni projekti na terenu malobrojni. Dosadanja istra ivanja su pokazala da je fitoremedijacija najuinkovitija na lokalitetima s niskom do umjerenom koncentracijom oneiivaa. Budui da je svaki zagaeni lokalitet specifian, donosiocima odluka je teko donijeti rjeenje o primjeni tehnologije ija uinkovitost nije dokazana u specifinim uvjetima lokaliteta od interesa te e radije odabrati skuplju, ali provjerenu konvencionalnu metodu ienja. Genetiki in enjering biljaka koje se koriste za fitoremedijaciju takoer namee odreene socijalne dvojbe. Unoenje genetiki modificiranih biljaka u ekosustave potencijalna je opasnost za autohtone vrste biljaka i bioraznolikost odreenog lokaliteta. Kako bi fitoremedijacija postala socijalno prihvatljiva tehnologija potrebno je provesti dugoroni monitoring.
4. Tehnoloke prednosti i ogranienja fitoremedijacije

Prednosti razliitih tipova fitoremedijacije ukljuuju [3], [5], [6]: n minimalni utjecaj na okoli; n primjenjivost na iroki spektar oneiivaa, ukljuujui mnoge metale (za koje ne postoji alternativna metoda ienja); n manje generiranih sekundarnih otpadnih tvari nego tijekom primjene konvencionalnih metoda i smanjeno irenje oneiivaa zrakom ili vodom; n organski oneiivai mogu biti razgraeni u potpunosti do CO 2 i H2O; n uinkovitost za vee zapremine vode s niskom koncentracijom oneiivaa; n povrinski sloj tla nakon proiavanja mo e biti koriten za poljoprivredne aktivnosti; n tlo nakon uklanjanja oneiivaa ne treba izolirati ili deponirati; n uinkovitost za vea podruja s manje do umjereno zagaenim povrinskim slojem tla; n smanjivanje koliine kontaminiranog materijala koji mora biti deponiran ili spaljen; n ne zahtijeva skupu opremu i specijalizirano osoblje;
612
___________________________________________________
smanjen rizik od izlaganja opasnim kemijskim tvarima tijekom provedbe proiavanja. Potencijalna ogranienja koja se povezuju sa svim opisanim tipovima fitoremedijacije ukljuuju [3], [5], [6]: n dugo vremensko razdoblje (do nekoliko godina) potrebno za remedijaciju zagaenog lokaliteta; n ogranienost na lokalitete s povrinskim zagaenjem, odnosno unutar korijenske zone remedijacijskog bilja; n klimatski i hidroloki uvjeti su ograniavajui imbenik za rast biljaka; n unoenje alohtonih biljnih vrsta mo e utjecati na bioraznolikost; n oneiivai mogu ui u hranidbene lance putem konzumenata zagaene biljne biomase; n ogranienost na lokalitete s niskom koncentracijom oneiivaa.
n
5. Budunost fitoremedijacije
iroka primjena fitoremedijacije mo e biti ograniena zbog uskog podruja rasprostranjenosti biljnih vrsta s potencijalom remedijacije te zbog nedovoljnog potencijala autohtonih vrsta biljaka da toleriraju, razgrauju ili akumuliraju oneiivae [1]. Kako bi se poboljala uinkovitost biljaka dosad je koriten selektivan uzgoj biljnih vrsta, dok se novija istra ivanja temelje na transgeninom pristupu. Genetiki in enjering kod biljaka ukljuuje umetanje DNA molekule iz nekog drugog organizma u genom biljnih stanica, rezultirajui transgeninom biljkom sa eljenim svojstvima. Jedna od glavnih transgeninih strategija za poboljanje funkcija biljaka u uklanjanju zagaenja iz okolia je prijenos gena i njihovih jedinstvenih metabolikih sposobnosti iz mikroorganizama u biljke. Veina znanstvenika se sla e da je budunost fitoremedijacije upravo u optimiranju genetskih sposobnosti biljaka.
6. Zakljuak
Koritenje biljaka u procesu uklanjanja oneiivaa iz vode ili tla va na je inovativna tehnologija te je potencijalno primjenjiva na razliitim zagaenim lokalitetima. Kljuni proces vezan uz uspjenu primjenu tehnologije fitoremedijacije je odabir uinkovite biljne vrste. Ova odr iva i jeftina tehnologija ima niz prednosti u usporedbi s konvencionalnim metodama proiavanja. Bolje razumijevanje genetike, fiziologije i biokemijskih procesa u biljkama, kao i razumijevanje dinaminog meuodnosa izmeu biljaka, rizosferinih mikroorganizama i oneiivaa, potrebno je za unaprjeenje tehnologije fitoremedijacije te njezinu iru primjenu.
Literatura
[1] Arthur, E. L.; Rice, P. J.; Rice, P. J.; Anderson, T. A.; Baladi, S. M.; Henderson, K. L. D.; Coats, J. R.: Phytoremediation - An Overview, Critical Reviews in Plant Sciences, 24 (2005), pp. 109-122, ISSN 0735-2689 [2] Campos, V. M.; Merino, I.; Casado, R.; Pacios, L. F.; Gomez, L.: Review. Phytoremediation of organic pollutants, Spanish Journal of Agricultural Research, 6 (2008), pp. 38-47, ISSN 1695-971-X [3] Ghosh, M.; Singh, S. P.: A review on phytoremediation of heavy metals and utilization of its byproducts, Applied Ecology and Environmental Research, 3 (2005), pp. 1-18, ISSN 1589 1623 _____________________________________________________
613
[4] Hinchman, R. R.; Negri, C. M.; Gatliff, E. G.: Phytoremediation: Using green plants to clean up contaminated soil, groundwater, and wastewater, Proceedings of International Topical Meeting on Nuclear and Hazardous Waste Management, Spectrum 96, ISBN 0894486144, Seattle, Washington, August 1996, American Nuclear Society, La Grange Park, (1996) [5] Miller, R. R.: Phytoremediation, Ground-Water Remediation Technologies Analysis Center, TO-96-03, Pittsburgh, (1996) [6] Susarla, S.; Medina V. F.; McCutcheon S. C.: Phytoremediation: An ecological solution to organic chemical contamination, Ecological Engineering, 18 (2002), pp. 647-658, ISSN 0925-8574 [7] U.S. EPA: Introduction to Phytoremediation, Office of Research and Development, U.S. Environmental Protection Agency, EPA/600/R-99/107, Cincinnati, Ohio, (2000)
614
___________________________________________________
EUROPSKA ENERGETSKA STRATEGIJA: CCS PROGRAM ALAT ZA SMANJENJE EMISIJE CO2 U ATMOSFERU
EUROPEAN ENERGY STRATEGY: CCS DIRECTIVE KEY TOOL FOR CO2 CUTTING EMMISIONS
Vladimir TUDI1, Ljubomir MAJDAND I2, Josip GRO3
u Karlovcu, I. Metrovia 10, 47000 Karlovac, HRVATSKA, vladimir.tudic@vuka.hr 2Veleuilite u Karlovcu, I. Metrovia 10, 47000 Karlovac, HRVATSKA, ljmajdandzic@vuka.hr 3Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, josip.gros@vuka.hr
1Veleuilite
Sa etak: Globalno zatopljenje jedan je od najveih izazova sa kojim se o suoava cijeli svijet. Prosjena globalna temperatura je ve sada 0,8 C via u odnosu na pred-industrijsko doba. Za ostanak unutar ovih temperaturnih granica svjetska razina tetnih emisija CO2 i drugih staklenikih plinova mora prestati rasti prije 2020. godine. Ukoliko ne uinimo neto brzo razliito od naina kako smo do sada proizvodili elektrinu i toplinsku energiju, teta mo e biti nesaglediva i nepopravljiva. Klimatske promjene ubrzavaju provedbu sveobuhvatne Europske energetske strategije koja ima za cilj smanjivanje trendova emisija staklenikih plinova. Jedna od moguih mjera je primjena programa za dubinsko skladitenje CO2 - CCS program (Carbon Capture and Storage). U radu su navedeni najznaajniji CCS programi koji se provode na tlu EU. Kljune rijei: globalno zatopljenje, emisija CO2, stakleniki plinovi, CCS program Abstract: Global warming is the rising average temperature of Earth's atmosphere and oceans since the late 19th century and its projected continuation. Since the early 20th century, Earths average surface temperature has increased by about 0.8C. The greenhouse effect and CO2 emission must be significant decreased until year 2020. The concept of energy production and consumption soon must bee changed or the consequences of global warming effects will bee devastatingly. Implementation of the CCS Directive (Carbon Capture and Storage) as Energy Action Plan involved by European Strategic Energy Technology Plan and prepared by the European Commission (EC) is major effort for cuttings greenhouse gas emissions. In this work major CCS projects have been mentioned. Keywords: global warming, CO2 emission, greenhouse gas, CCS Directive
_____________________________________________________
615
1. Uvod
Znaajne promjene vremena iji smo svjedoci kao i ukupna klimatska slika dananjeg svijeta u proporcionalnosti je sa poveanim emisijama staklenikih plinova: vodenom parom, ugljinim dioksidom CO2 i metanom CH4 [1]. Vodena para kao najzastupljeniji element je uglavnom rezultat isparavanja hidrosfere i transpiracije biljnog pokrova. Nastanak CO2 iz prirodnih izvora posljedica je aerobnog disanja oceana, isparavanja iz stijena i tla, kao i produkt gorenja drva i cijelih uma. Za ukupnu poveanu koncentraciju CO2 u atmosferi ipak je odgovoran ovjek svojim nainom ivljenja u vjeitoj potrazi za energijom. Dakle, odgovornost je na svima nama jer se suoavamo s posljedicama stogodinjeg izgaranja ugljena u termoelektranama, zatim izgaranja nafte i ugljena u energanama industrijskih postrojenja i stambenih zgrada, tetnih emisija iz zranog, pomorskog i cestovnog prometa. Poznato je da postojanje staklenikih plinova ima za posljedicu poveanu apsorpciju suneve svjetlosti i nemogunost hlaenja Zemljine povrine toplinskim odnosno infracrvenim valovima [2]. Globalno zatopljenje je oigledna posljedica dugogodinjeg nemara veine stanovnitva Zemlje, ije posljedice su primjetne na svim dijelovima svijeta. Europska komisija kao izvrno tijelo EU vrlo je jasno odreena prema pitanjima klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Usvajanjem Programa Europskih klimatskih promjena (European Climate Change Programme - ECCP) stvaraju se povoljni uvjeti koji dovode usvajanju irokog spektra novih direktiva i mjera, ukljuujui sustavna rjeenja za smanjenje emisija, Europski glavni alat za smanjenje emisije staklenikih plinova. Dolazi do izrade est akcijskih programa za zatitu okolia koji ine osnovu energetske strategije. Europska energetska strategija ima zacrtana tri cilja uz nadu da je to pravi put kojim e krenuti prema odr ivom razvitku i sigurnijoj budunosti. Najva niji korak u provedbi svih strategija kojima je konani cilj smanjenje oneienja i zagaenja okolia je smanjenje emisija tetnih staklenikih plinova, osobito ugljinog dioksida i metana. EU zagovara primjenu programa za sakupljanje i skladitenje CO2 kao najznaajnijeg zagaivaa atmosfere provedbom programa iji je naziv CCS (Carbon Capture and Storage). Podupiranjem razvoja tehnologije za provedbu CCS programa za sakupljanje i skladitenje ugljikovih spojeva (CO i CO2) koje stvaraju velika energetska postrojenja, EU provodi u djelo nekolicinu donesenih akcijskih planova za zatitu okolia.
2. Emisija staklenikih plinova

U svijetu su izraene mnoge studije i modeli koji pokuavaju preciznije utvrditi korelaciju izmeu emisije pojedinog staklenikog plina bez obzira na izvor iz kojeg dolazi i odziva Zemljine atmosfere na takva antropogenike utjecaje. Zbog izuzetne kompleksnosti podataka i utjecajnih parametara do sada su dobiveni samo djelomini rezultati koji ne povezuju direktno poveanu koncentraciju najzastupljenijih spojeva CO2 i CH4 sa klimatskim promjenama, ali je evidentno da na ukupne promjene klime ne utjee lokalna koncentracija staklenikih plinova neko kumulativni uinak, sagledano sveukupno kroz dulji vremenski period. Poveanje globalne temperature ve je sad vee od pola stupnja o odnosu na poetak 20. stoljea (v. Slika 1). Modeli koji se smatraju ozbiljnim prognozerima klimatskih slika i predvianja do kraja 21. stoljea jer pretpostavljaju objektivnu emisiju
616
___________________________________________________
staklenikih plinova od trilijardu tona (1000 milijardi tona), predviaju podizanje temperature na Zemlji izmeu 1,5 do 2 stupnja celzija u slijedeih 90 godina.
SLIKA 1: Grafiki prikaz prosjene svjetske temperature sjeverne Zemljine hemisfere u posljednjih 1000 godina. Preuzeto iz www.ipcc.ch
Globalni zatopljenje je dakle neminovna posljedica evidentnih trendova koji se jo i ubrzavaju. Podaci prikazani na Slici 2 govore o poveanju koliina CO2 isputenih u atmosferu do zakljuno 2007. godine. Podaci variraju obzirom o tome tko je autor izvjea: Kinezi tvrde da je najvei svjetski zagaiva SAD sa 22%, a Kina sa samo 17% udjela; dok Amerikanci iznose podatke gdje je najvei zagaiva Kina sa udjelom oko 23%, SAD sa udjelom oko 20%, EU sa 14%, Indija i Rusija sa po 6%, itd. Rastua svjetska gospodarstva vidljivi su nosioci najveih koliina staklenikih plinova, pa se od njih oekuje i iskorak u koritenju alternativnih rjeenja za dobivanje potrebne toplinske i elektrine energije.
Slika 2: Grafiki prikaz emisije CO2 u milijunima tona do 2007. godine na svjetskoj razini. Preuzeto iz International Energy Agency (IEA)
_____________________________________________________
617
Danas dostupni podaci govore da je Kina ove godine ukupnoj koliini doprinijela sa 25%, SAD (koji je u gospodarskoj krizi) sa 18,5%, Indija i Rusija sa po 5%, Japan sa 3,9% itd. [3]. Postoji vie internetskih stranica na kojima se u svakom trenutku mo e vidjeti ukupna emisija CO2 u tonama proizvedenim u cijelom svijetu (dostupno na http:// www.dbcca.com/dbcca/EN/carbon-counter.jsp; http://www.cleanerandgreener.org/ resources/ pollution calculator.html).
2.1. Karakteristike ugljinog dioksida
Cijelo vrijeme se namee pitanje to se dogaa sa svim molekulama CO2 koje su emitirane u atmosferu od sagorijevanja fosilnih goriva u razdoblju od kraja srednjeg vijeka do danas? Neki izrauni pokazuju da se radi o 330 milijuna tona ugljikovih spojeva, odnosno o koliini koja je isputena samo od sagorijevanja fosilnih goriva. Treba imati u vidu da CO2 zauzima 0,03% volumena atmosfere, te da prirodni ravnote ni ciklus cirkulira ukupno 10% svjetske koliine CO2. Intenzivnom eksploatacijom prirodnih resursa i smanjenjem povrina pod umama svake godine prirodni balans se remeti dodavanjem dodatnih 1%. Nadalje, te molekule ne nestaju samo tako ve se zadr avaju u atmosferi vrlo dugi niz godina, jer su kemijski vrlo stabilne. ivotni vijek ovako velikog broja molekula je nekoliko stotina godina, ak i do 1000 godina. Pretpostavlja se da bi ova koliina staklenikih plinova koja je danas prisutna egzistirala najmanje 1000 godina, a nakon tog perioda preostalo bi jo 20% te koliine. Nadalje, kroz povijest nekoliko stotina milijardi tona ili 30% ugljikovih spojeva iz atmosfere zavrilo je u svjetskim oceanima u obliku kiselina i drugih spojeva, a tako e ostati jo tisuama godina. Molekule CO2 sudjeluju i u kru nom prirodnom ciklusu, jer kopnene biljke za potrebe fotosinteze koriste upravo CO2. Planktoni u moru takoer za potrebe svoga rast i razvoja trebaju sunevu svjetlost i molekule CO2. Meutim, treba imati u vidu da se radi o vrlo sporim prirodnim procesima. Openito smatra se da koliina CO2 koju utroe kopneni i vodeni biljni organizmi identina koliini CO2 koju kroz vrijeme apsorbiraju padaline i tlo. Svjesni da potpuno rjeenje mo da ne postoji, a velika smetnja su i suprotstavljeni interesi, vidimo jedini izlaz iz ovakve situacije momentalnim zaokretom u gospodarenju prirodnim resursima, racionalnijim koritenjem energije, okretanjem prema manje tetnim modelima, a to su OIE. Sveobuhvatnom implementacijom svih vidova OIE ne bi se poveavala koncentracija CO2, ve naprotiv, dolo bi do stagnacije, a nakon toga uslijed prirodne asimilacije i kvalitetnog dugoronog skladitenja u Zemljinoj kori dolo bi do bitnog smanjenja koncentracije CO 2.
2.2. Koji su izvori CO2
Slobodne molekule ugljinog dioksida poznatijeg kao CO2 dolaze iz mogua dva izvora: prirodnog i civilizacijskog uzrokovano ljudskom djelatnou. Emisiju iz prirodnih izvora gotovo da je nemogue procijeniti ili tonije izmjeriti obzirom da se radi o koliinama koje nastaju ciklikim disanjem oceana, eruptivnim djelovanjem vulkana, zatim kao posljedica velikih umskih po ara ili isparavanjem iz stijena i zemljita. Meutim, upravo takva koliina plina koja je gotovo uvijek u povijesti nae Zemlje bila prisutna nije doprinosila bitnim klimatskim poremeajima ili katastrofalnim posljedicama. Naravno, ne smije se zanemariti spomenuti cikliki proces izdvajanja CO2 iz toplih tropskih mora zbog njegove dobre topivosti CO2 i njegovog podmorskog kru nog ciklusa. Naime,
618
___________________________________________________
globalnim zatopljavanjem podi u se u prosjeku temperature mora to uzrokuje dodatnu poveanu koliinu isparenog CO2 i dodatno pojaavanje efekta staklenika. Stanje globalne temperature i koliina CO2 u atmosferi mnogo su slo eniji i viestruko korelirani procesi nego to se inilo u poetku. Najznaajniji izvori nastanka CO2 kao posljedica ljudskog djelovanja su svakako proizvodnja energije (25%), industrijska postrojenja (20%), sjea uma (15%), poljoprivreda i proizvodnja hrane (13%), zrani, pomorski i kopneni transport (13%), graevinarstvo i proizvodnja cementa (9%), sagorijevanje drva (3%), te otpad i otpadne vode (2%). Iz raspodjele izvora nastanka CO2 proizlazi i odgovornost za smanjenje doprinosa pojedinih izvora. Najvie treba poraditi na promjeni naina proizvodnje elektrine energije vie koristei OIE (sunce, voda, vjetar), racionalnijem koritenju energije u industriji, zatim treba saditi nove umske nasade, poraditi na novom energentu za transport (etanol, baterije ili gorive elije), te insistirati na poveanju energetske uinkovitosti u zgradarstvu uz voenje brige o otpadu kao potencijalnoj sirovini.
3. Pravna regulativa EU
Konstantna borba protiv klimatskih promjena glavni je prioritet EU. Prema rijeima Europske komisije kao izvrnog tijela EU, Europa se doista trudi sustavno najveim naporima smanjiti efekt staklenika i ohrabriti druge nacije u regiji da to isto uine [4]. Konano, poznata je direktiva EU 20-20-20 iz prosinca 2008. godine, sa ambicioznim ciljevima realizacije do 2020. godine. U svrhu smanjenja zagaenja i za promoviranje OIE odreeno je: smanjenje staklenikih plinova za 20%, smanjenje potronje energije za 20% kroz poveanje energetske uinkovitosti i koritenje 20% energije iz OIE. Istovremeno, EU razvija i strategiju za ubla avanje udara koji se vie ne mogu izbjei, a uzrokovani su promjenama klime. Naime, borba sa klimatskim promjenama iziskuje velike trokove, ali ako se sada ne uini nita, gledajui na duge staze biti e viestruko skuplje. Ponajvie zbog toga, investiranje u zelene tehnologije mo e smanjiti tetne emisije staklenikih plinova, ali i stvoriti nova radna mjesta, te time osna iti nacionalne ekonomije.
3.1. Sprjeavanje opasnih klimatskih promjena
Za potrebe sprjeavanja klimatskih promjena i ubla avanja njihovih posljedica, znanstvena zajednica naglaava kako je potrebno na svjetskoj razini ograniiti globalno zao topljavanje na granici od 2 C u odnosu na pred-industrijsko doba (prije 150 godina). To o je otprilike 1,2 C ispod dananje prosjene vrijednosti. Za postizanje tog cilja morati emo napola smanjiti trendove emisija staklenikih plinova na globalnoj razini prije 2020. godine, zatim smanjiti najmanje na pola emisiju sredinom 21. stoljea, uz konstantno smanjenje emisija do kraja stoljea.
3.2. Inicijative EU
EU ukazuje put svojom strategijom u borbi protiv klimatskih promjena predlaganjem direktiva koje su ve usvojene i koje moraju usvojiti sve nove lanice Unije. Rad Europske komisije takoer je istra ivanje mogunosti i priprema buduih prijedloga. Inicijative koje idu u smjeru smanjenja emisija sadr e:
_____________________________________________________
619
n n n
konstantno poboljanje energetske uinkovitosti irokog kruga opreme i kuanskih aparata; ustrajno poveano koritenje energije iz OIE kao to su energija vjetra, energija Sunca, energija tekue vode i biomase, koritenje biogoriva u transportu; podupiranje razvoj tehnologija CCS (Carbon Capture and Storage) za zarobljavanje i skladitenje ugljikovih spojeva (CO2 i CH4) koje stvaraju velika energetska postrojenja; usvajanje Programa Europskih klimatskih promjena (European Climate Change Programme - ECCP) iz 2020. godine, koja vodi usvajanju irokog spektra novih direktiva i mjera, ukljuujui sustave za smanjenje emisija, Europski glavni alat za smanjenje emisije staklenikih plinova; razvoj sveobuhvatne strategije koja e ojaati Europski prostor i sve njene kapacitete od klimatskih promjena.
4. Provedba CCS programa

Termoelektrane irom svijeta i Europe koje spaljuju ugljen oslobaaju vie ugljinog dioksida od bilo kojeg drugog industrijskog postrojenja. Obzirom da Njemaka ima mnogo takvih postrojenja, nije udo da se upravo tamo ispituje nova tehnologija CCS za skladitenje CO2. Naime, postavlja se logino pitanje: mo e li se takva velika koliina plina prikupiti i uskladititi u duboka podzemna skladita. Ideja o izdvajanju ugljinog dioksida iz ispunih plinova u postrojenjima termoelektrana na ugljen i njegovo skladitenje duboko pod zemljom vrlo je atraktivna. Prva probna termoelektrana Schwarze Pumpe u bazenu Lusatia, podruju bogatom velikim zalihama ugljena, sagorijeva ugljen u istom kisiku od 2008. godine. Postavlja se pitanje da li je i u ovom sluaju mogue izdvojiti CO2 pomou takvog oksidacijskog procesa? Jo jedna takva termoelektrana biti e uskoro ispitana i putena u pogon u Jnschwaldeu. Pristup filtriranja emitiranih molekula plina ve obeava i pokazuje vidljiv napredak irom svijeta, tako da izdvajanje staklenikih plinova ne bi smio biti vei problem u budunosti. Ipak, takav postupak zahtjeva utroak energije, tako da se ukupna efikasnost pretvorbenog energetskog postupka u termoelektrani smanjuje.
4.1. Ispitno skladino postrojenje Ketzin u Njemakoj
Izdvajanje staklenikih plinova u energetskom procesu u termoelektrani samo je prvi korak, jer za realizaciju CCS programa mora se upumpati CO2 pod velikim tlakom kroz sloj vrstih stijena u prostor gdje su porozne stijene ili pjeenjak. Pokazalo se da pjeenjak koji je pomijean sa slanom vodom na dubini od najmanje 1000 metara, gdje nakon skladitenja mora i ostati. Takvo postrojenje ispitano je u mjestu Ketzin, Brandenburg i sponzorirano je od strane EU i njemake savezne vlade. Ve je upumpano 40.000 tona CO2 pod zemlju. Taj pilot projekt je nazvan CO2SINK, a izraen je za provjeru propusnosti plina u periodu od nekoliko desetaka ili ak stotina godina. Jo uvijek ostaje otvoreno pitanje sigurnosti ovakvog naina dubokog podzemnog skladitenja ugljikovog dioksida. Da li e takva skladita zadr ati svoj sadr aj tijekom dugih niza godina? Da li e biti opasnosti u budunosti za ljude i ivotinje? Gubitak velike koliine CO2 iz skladita u kratkom vremenu bio bi veliki udar na sve klimatske akcijske planove. Suoavajui se sa tim pitanjima strunjaci predla u da se u tom sluaju plin
620
___________________________________________________
prihvati, sakupi i ponovno upumpa u dubinu. Takvo rjeenje zahtjeva upumpavanje cijelo vrijeme rada elektrane, konstantni nadzor nakon upumpavanja, to bi moglo biti vrlo skupo. Meutim, svijet zahtjeva kvalitetna dugorona rjeenja, a kritiari CCS programa zbrinjavanja CO2 ve naglaavaju njegove mane i usporeuju tu tehnologiju sa svim problemima koji se javljaju prilikom dugoronog skladitenja nuklearnog otpada.
4.2. CCS program u Norvekoj
Norveka se dostojno mo e smatrati ozbiljnim kandidatom za dobivanje svih pohvala Europske komisije, jer osim pilot projekta na otoku Svalbard, intenzivna ispitivanja o proputanju CO2 iz morskih podzemnih skladita provode se u sjevernom moru zapadno od Norveke. Mnoga ispitivanja provode se i u sjeverozapadnim dijelovima Norveke (Heidrun, Draugen).
4.2.1. UNIS-ov projekt Longyearbyen CO2 Lab
Norveki sveuilini centar UNIS na otoku Svalbard jo je 2007. godine zapoeo inicijativu koristivi se prirodnim prednostima regije Svalbard, ukljuujui mjesto Longyearbyen kao primjer kru nog ciklusa CO2. Kao dio projekta, UNIS-ova ambicija je bila da dio projekta ine i edukacijske radionice. Motivacija za izradu projekta bila je globalna potreba za testiranje podzemnih skladita CO2. Potrebno je znati vie o postupcima skladitenja i opasnostima od proputanja plina. Okoli Svalbarda stoji na pragu globalnog rjeenja s ponosom predstavljajui prepoznatljivi prvi zeleni projekt takve vrste. Prvi korak u UNIS-ovom projektu Longyearbyen CO2 Lab bio je pronai slojeve pjeenjaka obogaene slanom vodom u koje se CO2 mo e skladititi [6]. Tijekom 2007. i 2008. godine izbuena su tri bunara ispod slojeva tvrdih stijena za provjeru brtvljenja tih probnih skladita. etvrti je izbuen 2009. godine za provjeru kapaciteta pjeenjaka. Proputanja su ispitivana u okviru opse nog programa tijekom 2010. godine. U 2011. godini slojevi tvrdih stijena iznad bunara ispitani su dodatnim tlakom za provjeru stabilnosti. Takoer su izvedeni testovi vodljivosti slojeva pjeenjaka. Rezultati su pokazali vrlo dobru vodljivost izmeu bunara u meusobnim slojevima pjeenjaka. U gornjim slojevima iznad skladinog prostora nije bilo proputanja plina. Slijedei cilj je mapirati i oznaiti sve potencijalne lokacije u regiji za potrebe skladitenja ugljinog dioksida. Inae, lokacija Longyearbyen u Svalbardu je idealna lokacija za ispitivanje tehnologija skladitenja CO2 primjenom programa CCS. Radi se o zatvorenom energetskom sustavu, termoelektrani na ugljen i polo aj na geolokoj strukturi pogodnoj za skladitenje CO 2.
4.2.2. Statoilov projekt Sleipner
Projekt Sleipner nazvan po istoimenom podmorskom plinskom polju na podruju Utsira, koji provodi Norveka naftna kompanija Statoil, komercijalni je projekt u kojem uestvuje nekoliko razliitih partnera, ukljuujui energetske kompanije, znanstvene institucije, te Vladine skupine za zatitu okolia iz Norveke, Danske, Nizozemske, Francuske, Velike Britanije i EU. Projekt engleskog naziva Saline Aquifer CO2 Storage (SACS) ili Skladite CO2 u slanim bunarima, zamiljen je kao istra ivaki i razvojni [7]. Projekt je pokrenula kompanija Statoil svjesna da je jeftinije izdvajati CO2 iz plina kojeg crpi na podruju Utsira i skladititi ga u podmorje, nego plaati porez za proizvedene koliine CO2. Odvojen od plina, CO2 se ubuuje pod velikim tlakom u otopinu slane vode u slojeve pjeenjaka debljine 200 metara.
_____________________________________________________
621
Na predjelu podmorske zavale Utsira veliine 26.000 km2 kompanija Statoil do kraja 2008. godine uskladitila je 11 milijuna tona CO2. Prirodni rezervoar plina Sleipner je mapiran i detaljno opisan pomou povrinskog 2D seizmikog mjerenja, kao i cijelo podruje Utsira. Pomou vrlo preciznih 3D mjerenja mapirana su uska podruja oko buotina-bunara [8]. Rije je o ogromnom podruju na kojem se godinama crpi zemni plin na dubinama veim od tri kilometra, a izdvaja CO2 i skladiti na dubini od 800 do 1000 metara. Nain kako se 800 metara pod povrinom morskog dna CO2 iri, bri no se nadzire kroz razne istra ivake projekte, koji su dijelom sufinancirani od naftne kompanije i od strane EU. Projekt Sleipner je privremeno obustavljen jer se uz buotine na nekoliko mjesta pojavilo proputanje nafte, to je znak da tehnologija brtvljenja nije dovoljno razraena, kao i to da pjeenik obogaen slanom vodom ima ogranieni kapacitet. Iz tog razloga potrebno je izvesti vie razmaknutih buotina-bunara za skladitenje. Norveka pretpostavka da e podruje Utsira biti skladite sveg CO2 proizvedenog iz termoelektrana iz cijele EU time inom je postala upitna.
4.3. CCS program CO2QUALSTORE i CO2WELLS
Program CO2QUALSTORE u smjernicama definira strukturu pristupa skladitenja CO2 na gradilitu, osiguravajui alat za provedbu CCS razvojnih projekata na vrlo odgovoran nain, uz odreivanje kriterija za postrojenja i postupke za ostvarivanje ciljeva projekta. Smjernice CO2WELLS daju okvir za odgovorno upravljanje projektima koji osmiljavaju provedbu skladitenja CO2 u postojee bunare, na kopnenim i morskim lokacijama. Projekt eli objediniti sve procijenjene rizike koritenjem aktivnih i naputenih bunara tijekom perioda odabira i procjene, kao i njihovu prilagodbu i koritenje u kasnijim fazama. Dokumenti koji nastaju kao rezultat pregleda i procjene je popis odabranih polo aja i lokacija koji se smatraju pogodnim za slijedeu fazu istra ivanja. Daljnji odabir lokacija razmatra se obzirom na sveobuhvatnu geoloku i komercijalnu perspektivu, ali u skladu sa zakonima za ouvanje okolia. U fazi prilagodbe potencijalne lokacije za koritenje, cilj je dobivanje svih podataka i detalja za formiranje in enjerske slike za izradu dozvole za potencijalno skladite CO2. To zahtjeva prikupljanje geolokih dokaza da lokacija ima dovoljno veliki kapacitet i da e se na siguran nain provoditi uskladitavanje. Izvoenje projekta tada mo e zapoeti u skladu sa zakonima i propisima koji osiguravaju dugotrajno i pouzdano skladitenje. Smjernice programa CO2WELLS su u skladu sa standardom ISO31000 koji pretpostavlja procijenjene rizike za potrebne pravilnike u sluaju geolokog skladitenja CO2, a koji je u primjeni u SAD-u, Kanadi, Australiji i u EU.
5. Zakljuak
Globalno zatopljenje kao oigledna posljedica dugogodinjeg nemara i poveana koncentracija CO2 kao uzrok znaajnih klimatskih promjena najte i su problemi svijeta u kojem ivimo. Europska unija vrlo je jasno odreena prema pitanjima klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Usvajanjem Programa Europskih klimatskih promjena (European Climate Change Programme - ECCP) unutar energetske strategije izraeno je est akcijskih programa za zatitu okolia, koji ine osnovni alat za smanjenje emisije tetnih staklenikih plinova. Podupiranjem razvoja tehnologije i provedba CCS programa za sa622
___________________________________________________
kupljanje i skladitenje ugljikovih spojeva (CO i CO2) koje stvaraju velika energetska postrojenja, kao i sufinanciranje slinih programa i rjeenja, EU provodi u djelo nekolicinu donesenih akcijskih planova za zatitu okolia. to se tie CCS tehnologije, ini se da e biti potrebno jo nekoliko godina da se ista pone primjenjivati masovno u svim zemljama koje koriste termoelektrane na ugljen. Prije implementacije CCS tehnologije neophodne su faze istra ivanja terena dubinskim buenjem, kako bi se analizom tla dolo do podataka o vrsti stijena i kapacitetu podzemnog skladita. Druga faza obuhvaala bi ispitivanje odabrane lokacije odnosno spremnika na proputanje plina. Ostaje upitno kada e ova skupa tehnologija, sa dugotrajnim menad mentom, biti ekonomski prihvatljiva u EU. Meutim, zemlje u velikom gospodarskom i ekonomskom zamahu gladne energije sa velikim zalihama ugljena kao to je Kina, mogu vidjeti CCS program kao mogunost za rjeavanje pitanja tetnih emisija CO2 na svome podruju. Kako sada stvari stoje, sagledano iz perspektive ubrzanog razvoja nekih zemalja koje imaju ogromnu potrebu za energijom, okretanje prema obnovljivim izvorima energije i primjena CCS programa izgleda kao jedini razumni korak u budunost, koja doista, treba biti izvjesna i sigurna.
Literatura
[1] Lj. Majdand i, Obnovljivi izvori energije, Graphis Zagreb, ISBN 978-953-279-004-7, 2008. [2] Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), Available from http://onlyzerocarbon.org/carbon_ dioxide.html Accessed:2007-06-27. [3] Deutsche Bank Climate Change Advisors, Available from http://www.dbcca.com/dbcca/EN/carboncounter.jsp Accessed:2012-01-03. [4] European Commission/ Climate Action/ Policies, Available from http://ec.europa.eu/clima/policies/brief/eu/ index_en.htm Accessed:2012-03-30. [5] Deutsches Zenterum fur Luft und Raumfahrt, Available from http://www.dlr.de [6] UNIS CO2 Lab, Available from http://co2-ccs.unis.no/LongyearbyenCO2-SubPage.html Accessed: 2012-03-30. [7] Bellona - CO2-storage, Available from http://www.bellona.org/factsheets/1191921304.33 Accessed: 2012-03-08. [8] Torp, T.A, Gale J. 2004. Demonstrating storage of CO2 in geological reservoirs: The Sleipner and SACS Projects. Energy, 29:1361-1369.
_____________________________________________________
623
624
___________________________________________________
ZNAAJ KORITENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U SVRHU OUVANJA OKOLIA

ENVIRONMENTAL BENEFITS OF RENEWABLE ENERGY USE
Vladimir TUDI1, Ljubomir MAJDAND I2, Ivan TEDUL3
u Karlovcu, I. Metrovia 10, 47000 Karlovac, HRVATSKA, vladimir.tudic@vuka.hr 2Veleuilite u Karlovcu, I. Metrovia 10, 47000 Karlovac, HRVATSKA, ljmajdandzic@vuka.hr 3Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, ivan.stedul@vuka.hr
1Veleuilite
Sa etak: U dananje vrijeme svjesni svih opasnosti u koritenju fosilnog i nuklearnog goriva i proizvodnje energije iz konvencionalnih neobnovljivih izvora sve smo odluniji u nakani da se u svrhu zatite okolia i vlastitog zdravlja opredijelimo za koritenje obnovljivih izvora energije. Koritenje obnovljivih izvora energije (OIE), prvenstveno energije Sunca, vjetra, vode za direktnu proizvodnju elektrine energije i racionalno koritenje drvene mase i plina za dobivanje toplinske energije kao i daljnja istra ivanja na znanstvenim poljima fotonapona, termogeneracijskih efekata i kogeneracije ovjeanstvu e u konanici donijeti zdraviji i sigurniji ivot. Svi imamo samo jedan cilj, uz nadu da je to pravi put kojim treba krenuti prema odr ivom razvitku i sigurnijoj budunosti. Kljune rijei: obnovljivi izvori energije (OIE), fotonapon, termogeneracija, kogeneracija Abstract: As witnesses of continued reliance on conventional energy sources such as fossil fuels and nuclear power in order to prevent pollution we are more determine in use of renewable energy sources like Sun, wind, water. Renewable energy sources have a much lower environmental impact on environment than conventional sources. Rational usage of wood mass and gas for heating and electrical energy production and advance scientific research on photovoltage, thermogeneration, and effective cogeneration can bring in future platform for safe and healthy life. We all have the same goal and hope that our stream of activities and environmental programs goes in right direction towards sustainable development and safer future. Keywords: renewable energy sources, photovoltage, thermogeneration, cogeneration
_____________________________________________________
625
1. Uvod
Openito, sva ulaganja u nove graevinske, stambene i proizvodne objekte i razvojne tehnologije openito imaju plemenitu svrhu: poveanje kvalitete ivota i zdravlja ljudi. Meutim, takvo tehnoloki napredno drutvo nu no zahtijeva poveane koliine elektrine i toplinske energije za odr avanje vie razine kvalitete ivota i konformizma [1]. este klimatske promjene i vrlo intenzivne izmjene stanja atmosfere povezane su sa poveanom koliinom staklenikih plinova (vodena para, ugljini dioksid CO2, metan-CH4, duini spojevi NOx i dr.), to je posljedica proizvodnje elektrine energije posljednjih stotinu godina. Posljednje izmjere parametara oneienja pogotovo ugljinog dioksida alarmantno ukazuju na ubrzano oneienje i globalno zatopljenje koje se eksponencijalno poveava u svijetu na to sna no utjeu zemlje koje su u intenzivnom industrijskom gospodarskom razvoju (Kina, SAD, EU, Indija, i dr.). Ne treba zaboraviti metan kao drugi najznaajniji stakleniki plin koji nastaje kao produkt taljenja i raspada klatrata (gdje je zarobljen u kristalnoj strukturi leda), anaerobnih procesa kao i nekih industrijskih procesa (industrijski uzgoj ivotinja, proiavanje otpadnih voda, sjea uma, prehrana).
2. Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvor energije je svaki onaj izvor koji se ne iscrpljuje tijekom vremena eksploatacije, odnosno to je neogranieni izvor energije. Gledano kroz vremensku perspektivu takav izvor traje koliki je ivotni vijek nae planete Zemlje. Openito, kada je rije o energiji poznato je da je ona sadr ana u vie oblika. Razlikujemo osnovne oblike nagomilane i prijelazne energije. Nagomilana energija koja je akumulirana u materiji mo e biti energija polo aja (potencijalna), energija kretanja (kinetika) ili unutarnja energija. Prijelazna energija koja je vezana uz proces pojavljuje se prijelazom oblika nagomilane energije s jednog tijela na drugo. Tada govorimo o radu (W), toplini (Q) i zraenju (X). Upravo zbog toga govorimo o neiscrpnoj energiji vjetra, vode, plime i oseke, geotermalnoj energiji, energiji suneva zraenja, odnosno biomasi i bioplinu. Obnovljivim izvorom smatra se i ona kategorija potencijalnog energenta koji se s vremenom potpuno ili djelomino obnavlja kao to je biljna i drvena masa. Slika 1 prikazuje podatak o pojedinanom udjelu svakog konvencionalnog izvora u svjetskoj proizvodnji elektrine energije u 2004. godini (podatak za 2006. godinu preuzet iz IEA - International Energy Agency).
SLIKA 1: Grafiki prikaz udjela konvencionalnih izvora u svjetskoj proizvodnji elektrine energije 2004. godine
626
___________________________________________________
3. Nacionalna energetska strategija

Ulaganje u obnovljive izvore energije (OIE) prvenstveno mora biti odluka najviih organa vlasti, izreena i provedena kroz nacionalnu energetsku strategiju. Takva odluka je va na za svakog pojedinca, kao i za sve odgovorne subjekte koji odluuju o svojoj sudbini i sudbini buduih generacija. Dakle, rije je o odluci, a ne samo o deklarativnoj elji za znaajno smanjenje emisije staklenikih plinova i pukom zadovoljavanju smjernica ili uputa Europske komisije ili neke druge relevantne institucije koja zagovara zatitu okolia. Podizanje svijesti o va nosti OIE kroz stvaranje novih obrazovnih programa i promocija za sve graane najva niji je korak koji treba biti kvalitetno i na vrijeme obavljen. Uvoenje edukacijskih programa u kole i mijenjanje navika ljudi, prvenstveno naglaavanje nu nih uteda i racionalnog koritenja postojeih energetskih kapaciteta, uiniti e nau budunost puno sigurnijom. Ulaganje u obnovljive izvore energije kao i poveanje energetske uinkovitosti sadr i i drugu va nu komponentu posebno znaajnu u dananjem trenutku a to je smanjenje nezaposlenosti kroz nastanak tj. otvaranje novih radnih mjesta. Prema podacima iz IEA (International Energy Agency) 2030. godine udio pojedinih izvora energije trebao bi biti slijedei: nuklearna energija i fosilna goriva svaki do najvie 15%, hidroenergija i energija vjetra sa po 20% udjela, biomasa, solarna energija i prirodni plin svaki do 10%. Agencija predvia izjednaavanje koliine proizvedene i koritene energije triju najveih konzumenta energije: SAD-a, Europe i Azije (Kina i Indija). Oni odluuju i preuzimaju najveu odgovornost za postotak koritenja pojedinih izvora za proizvodnju energije.
3.1. Zakon i Pravilnik
Zakon o energiji koji je 2004. godine usvojio Hrvatski Sabor, kao i Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije koje je donijelo nadle no ministarstvo odredili su smjernice budueg djelovanja [2]. Time aktom dolazi do odreivanja tipova postrojenja koja se koriste za proizvodnju energije, propisuju uvjeti i mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja te se ureuju druga pitanja od znaaja za koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Cilj Pravilnika jasno je odreen u lanku 2., gdje stoji: Koritenjem obnovljivih izvora energije i kogeneracije ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u podruju energetike, utvreni Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske, zakonima i drugim propisima kojima se ureuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u pogledu: n dugoronog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata; n uinkovitog koritenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoli; n otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetnitva u energetici; n poticanja razvoja novih tehnologija i domaeg gospodarstva u cjelini; n diverzifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe. Time je jasno odreena i strategija odnosa prema OIE, ulaganjima u OIE i njihovoj znaajnoj ulozi u razvoju samosvjesnijeg, odgovornijeg i energetski racionalnijeg drutva. Postrojenja koja za proizvodnju elektrine energije koriste obnovljive izvore energije dijele se na dvije grupe obzirom na vrijednost instalirane elektrine snage. Prema PravilHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
627
niku Ministarstva prvu grupu ine postrojenja instalirane elektrine snage do ukljuivo 1 MW, a drugu postrojenja vee elektrine snage od 1 MW. Postrojenja mogu biti prikljuena na distribucijsku mre u ili mogu biti autonomna. Autonomna postrojenja su karakteristina za izdvojena i udaljena mjesta koja imaju propisane preduvjete za funkcioniranje industrijskog postrojenja ili za potrebe ljudske zajednice. Najrasprostranjenija postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju elektrine energije su: sunane elektrane, hidroelektrane, vjetroelektrane, elektrane na biomasu, geotermalne elektrane, elektrane na bioplin, elektrane na tekua biogoriva, elektrane na deponijski plin, elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka).
3.2. Kogeneracijsko postrojenje
Kogeneracijsko postrojenje je postrojenje u kojemu se odvija kogeneracija, odnosno istodobna proizvodnja elektrine i toplinske energije. Takva proizvodnja energije puno je isplativija jer ima puno vei koeficijent iskoritenja energenta (odnos dobivene i ulo ene energije). Kogeneracijsko postrojenje mo e obuhvatiti i dijelove postrojenja u kojima se ne odvija kogeneracija (npr. sustave za visokouinkovitu dopunsku pretvorbu) ukoliko ine jedinstvenu cjelinu s kogeneracijskim postrojenjem. Kogeneracijska postrojenja koriste jednu od sljedeih kogeneracijskih tehnologija: kombinirani proces plinske i parne turbine, protutlane parne turbine, kondenzacijske parne turbine s oduzimanjem pare, plinske turbine s iskoritavanjem otpadne topline, motore s unutarnjim izgaranjem, mikroturbine, Stirlingove motore, gorivne elije, parne strojeve i organske Rankinove procese.
4. Svojstva i odr ivost OIE

Djelomino ispunjena po eljna svojstva svih oblika OIE su potencijal, obnovljivost, koliina vlastite potronje, mogua diverzifikacija (raznovrsnost koritenja energije iz vie izvora kako bi se izbjegla ovisnost o samo jednom izvoru), povoljni utjecaj na okoli i neutralnost u svezi emisije CO2. Ispunjenje po eljnih svojstava diskutabilna su jedino u sluaju koritenja biomase i geotermalnih izvora zbog nemogunosti koritenja istih u nekim dijelovima svijeta. Treba biti svjestan i nedostataka odnosno neispunjenja svojstava pojedinih oblika OIE, kao to su neravnomjerna povrinska raspodjela, nemogunost uskladitenja, prirodna oscilacija parametara, efikasnost pretvorbe i nemogunost kogeneracije [4]. Takoer treba imati u vidu i koliinu potrebne ulo ene energije za izgradnju postrojenja za proizvodnju toplinske i elektrine energije. Pojedini izvor mora raditi neko vrijeme kako bi se investicija isplatila (vrijeme energetske amortizacije). Kod hidroelektrana taj period je vrlo kratak, oko 0,3 godine, dok kod konvencionalnih toplana i nuklearnih elektrana rije je o periodu do pola godine. Kod vjetroelektrana period poetka isplativosti je od pola godine do godinu dana, a u sluaju solarnih fotonaponskih polja radi se o viegodinjoj energetskoj amortizaciji [5]. Znai, to se tie ulaganja, najisplativija postrojenja bile bi male hidroelektrane i vjetrogeneratorska postrojenja. Proraun ovisi o ispunjenju uvjeta tj. postojanje dovoljne koliine vode i vjetra za pogon navedenih postrojenja, kao i o kvaliteti tehnologije. Kada se radi o kvalitetnoj tehnologiji izvedbe postrojenja za koritenje obnovljivih izvora energije, tada je utjecaj na okoli malen ili ga uope nema. Koritenje vjetra izazi628
___________________________________________________
va buku tako da se polo aj vjetrogeneratora ne preporua u stambenom podruju. Sagorijevanje biomase sadr i veu koliinu pepela i ispunih plinova, koji su daleko manje tetni od konvencionalnih goriva (nema sumpora). Inae, svako postrojenje proizvodi odreenu koliinu buke (turbine, kompresori, ventilatori), ali to je ve manji problem. Najbitniji dio odnosi se na podatak da postrojenja na obnovljive izvore energije izravno odnosno neizravno utjeu na smanjenu emisiju CO2 u okoli. Tablica 1 otkriva podatke o ekvivalentu ukupne emisije CO 2.
TABLICA 1: Podaci o emisijama CO2 u okoliu, ovisno o pojedinom izvoru i tipu postrojenja. Tablica preuzeta iz [5]
Izravna emisija CO2-ekvivalent (gram/kWh) Neizravna emisija CO2-ekvivalent (gram/kWh) Ukupna emisija CO2-ekvivalent (gram/kWh)
Tip postrojenja
Hidroelektrane Vjetroelektrane Elektrane na biomasu Fotonaponska elektrana Konvencionalna termoelektrana na plin Konvencionalna termoelektrana na kameni ugljen
3,5-4 0 13-18 0 340 820
10-20 40-50 45-50 180-220 80 100
13-55 40-50 63 180-220 420 920
4.1. Procjena investicija u OIE
Ulaganja u obnovljive izvore energije ovise o sveobuhvatnosti nacionalne strategije, kvaliteti tehnologije, kao i o broju i stanju ve postojeih postrojenja. U Republici Hrvatskoj najrazvijenija je hidroenergetska proizvodnja jer naa zemlja ve desecima godina koristi oko 43% elektrine energije za svoje potrebe iz hidroelektrana. Geotermalna postrojenja i biomasa tek se poinju razvijati, a vjetrogeneratorska postrojenja su u velikom zamahu. Najvee investicije koje se oekuju u slijedeih desetak godina su upravo na podruju iskoritenja vjetra i sunca. Ukoliko su tone najave gospoe Carmen Becerril, predsjednice uprave panjolske grupacije Acciona Energy, ta vodea svjetska tvrtka u podruju proizvodnje vjetroelektrana, ima namjeru investirati u farmu vjetroelektrana vrne snage 150 MW u okolici Splita. Tvrtka Acciona Energy, koja je lider u razvoju vjetroenergije sa 6.270 megavata kroz 217 vjetroparkova u dvanaest zemalja svijeta, stavlja naglasak na vjetroelektrane kao trenutno ekonomski najisplativiju investiciju u OIE. Inae, u Europi najvea ulaganja u vjetrogeneratorska postrojenja su u Njemakoj, panjolskoj, Danskoj i Portugalu. Te dr ave su i najvei europski proizvoai vjetroelektrana. Poljska na primjer svjedoi izgradnji velikog broja postrojenja vjetroelektrana u posljednje dvije godine, ukupne snage vie od 500 MW, a projekt izvodi vodea portugalska kompanija EDP Renovaveis. Prema Poljskoj udruzi za energiju vjetra, ukupni trokovi tih ulaganja procjenjuju se na 3 milijarde PLN, a glavnu ulogu na poljskom tr itu trenutno imaju strane kompanije. Samo njemaki koncern RWE planira ulo iti u koritenje energije vjetra u Poljskoj 500 milijuna eura. Procjena je da e 2011. i 2012. goHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
629
dine strani koncerni, zajedno sa poljskim poduzeima, ulo iti u projekte vjetroelektrana u Poljskoj najmanje 750 milijuna eura. Njemaka razvojna banka (KfW) odobrila je 2010. godine 75 milijuna eura vrijedan zajam Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EP HZHB) za izgradnju vie vjetroelektrana na podruju opine Tomislavgrad. Nakon viegodinjih istra ivanja koja su potvrdila opravdanost ulaganja, na podruju naselja Mesihovina u tomislavgradskoj opini gradit e se vjetropark s 22 vjetroturbine ukupne instalirane snage 44 megavata. Prema strunim analizama, godinja proizvodnja iz vjetroparka Mesihovina trebala bi iznositi 130 gigavatsati elektrine energije. Fotonaponska postrojenja koja zahtijevaju velika ulaganja i vrlo slo enu proceduru za dobivanje statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije jo se ne razvijaju onim tempom kako je zamiljeno, odnosno, onom brzinom kako se te investicije realiziraju u ostatku Europe. Openito, novana ulaganja za svaki proizvedeni kilovatsat elektrine energije u svijetu iz OIE u periodu od slijedeih 10 godina bio bi oko 2000-3000 USD (amerikih dolara), dok su za potrebe fotonapona ta ulaganja dvostruko vea [6]. Tehnoloki gledano vjetrogeneratorska postrojenja su pouzdana i zadovoljavajuih snaga; u prosjeku agregati su snage oko 0,8-2 MW. Napredak bi u njihovom sluaju iao u smjeru poveanja snaga pojedinih agregata do 5 MW, odnosno mogunost postavljanja na polo aje izlo enih jaim vjetrovima za koje su ti agregati projektirani. Budua ulaganja u fotonaponske elektrane uvelike ovise o poboljanju fotonaponskih tehnologija koje su jo uvijek preskupe. Presudan je podatak o mogunosti poveanja efikasnosti fotonaponske pretvorbe koja je do sada ispod 18%. Ukoliko se dogodi znaajan obrat u tom smislu, kao to je najavljena proizvodnja tree generacije fotonaponskih elija sa poveanim vrijednostima efikasnosti uz bitno manju cijenu kotanja, mogla bi se oekivati revolucija investiranja u taj vid obnovljivih izvora energije.
4.2. Osvrt na nove tehnologije i rjeenja
Svjedoci smo da dananji stupanj razvoja pojedinih tehnologija zahvaljujemo viegodinjem razvoju i usavravanju. Koritenje pojedinih energenata u tako dugom periodu vremena omoguilo je usavravanje tehnolokih postupaka i poveanje efikasnosti pretvorbe. Tako i sva istra ivanja bazirana na ispitivanju svojstava novih energenata, kao to su proizvodnja etanola i biogoriva i primjena tih tehnologija i energenata za potrebe transporta nu no zahtijeva vrijeme. Istra ivanja na drugim poljima kao to su proizvodnja vodika za gorivne elije, poluvodikih termogeneratora za proizvodnju elektrine energije, bio-fotonaponskih elija etvrte generacije tek su na svojim poecima razvoja. Svako odgovorno drutvo koje skrbi za budunost svoje djece treba biti svjesno va nosti tih istra ivanja. Izrada prototipova, novih tehnologija i usavravanje novoosmiljenih rjeenja i postupaka zahtijeva mnogo vremena i novaca. Zato moramo biti strpljivi i svjesno poraditi na podrci i promociji tih tehnologija, jer za sada ne mo emo znati koja e od njih u bliskoj budunosti do ivjeti tehnoloki procvat. Mogunost koritenja fotonaponskih polja na krovovima obiteljskih kua, malih kunih vjetrogeneratora kao i buduih poluvodikih termogeneratorskih blokova spojenih na kunim peima, otvara novo poglavlje u pristupu energiji u smislu usvajanja formata ili veliine potrebnih elektrinih parametara. Naime, sva navedena kuna postrojenja svojim radom generiraju istosmjerni napon (DC), u iznosu od 12 V, 24 V ili slino. Svaki kuni prikljuak na elektroenergetsku mre u je trofazni izmjenini 3 x 220 V (AC).
630
___________________________________________________
Velika veina kuanskih aparata male snage u svom radu izmjenini napon transformiraju u istosmjerni za potrebe rada svojih kartica i elemenata. Taj napon je veliine nekoliko volti, do najvie 24 V. Dakle, otvara se pitanje treba li za veinu malih kuanskih elektronikih aparata kao to su LED i LCD televizori i monitori, muziki i foto aparati, LED rasvjeta, punjai PC-a, laptopa i mobitela, trofazni izmjenini kuni prikljuak od 220 V? Za sve navedene ureaje odgovor je ne treba! Izmjenina struja potrebna je u sluaju koritenja potroaa velike snage kao u sluaju elektrinih grijaa tople vode u perilicama rublja i sua, za rad elektrinog glaala i drugih aparata koji koriste za rad AC motor. Dakle, projektiranjem i usvajanjem novog standarda koritenja elektrine energije kao i dodavanjem kunih instalacija za niski DC napon (sa tanjim profilima ica i manjim izolacijama), ulazimo u doba inteligentnijih kunih rjeenja ili tzv. energy smart grid ili DC smart house system rjeenja, koja promoviraju povratak na ni i napon i projektiranje dijela kunih instalacija za taj napon. Ne treba posebno naglaavati da u tom sluaju ne postoji opasnost za ljudski ivot, jer su mali DC naponi neopasni za ovjeka.
Literatura
[1] Lj. Majdand i, Obnovljivi izvori energije, Graphis Zagreb, ISBN 978-953-279-004-7, 2008. [2] Narodne Novine, Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Available from http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298484.html Accessed:2007-06-27. [3] Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), Available from http://onlyzerocarbon.org/carbon_ dioxide.html Accessed:2012-04-29. [4] D. ljivac; Z. imi, Obnovljivi izvori energije u strukovnom obrazovanju, Seminar AWERES-FER Zagreb, 2009., Available from http://oie.mingorp.hr/UserDocsImages/OIE%20Tekst.pdf Accessed:2010-07-15. [5] Z. imi, Obnovljivi izvori energije Najva niji izvori, potencijal i tehnologija, FER Zagreb, 2010. Available from http://oie.mingorp.hr/UserDocsImages/OIE%20Uvod%20prezentacija.pdf Accessed:2010-07-15. [6] L. Frantzis, S. Graham, Photovoltaisc Business Models, NREL National Renewable Energy Laboratory, 2008. [7] PHYWE Excellence in Science, Semiconductor thermogenerator, Product No: P2410700, PHYWE Systeme GmbH & Co. KG; Available from http://www.phywe.com/461/pid/26411/Halbleiter-Thermogenerator-.htm Accessed:2012-04-05. [8] K. Tanaka, Optimal operation for DC smart-houses considering forecasted error, IPEC, 2010 Conference Proceeding, Oct. 2010, Page no. 722727. [9] K. Tanaka, Optimal operation of DC smart house system by controllable loads based on smart grid topology, Renewable Energy, Volume 39, Issue 1, March 2012, Pages 132139.
_____________________________________________________
631
632
___________________________________________________
MOGUNOST KORITENJA SANIRANOG PROSTORA ODLAGALITA OTPADA U POLJOPRIVREDI (AGULJE-IVIK NOVA GRADIKA)
POSSIBLE USAGE OF REHABILITATED AREA OF LANDFILL AGULJE-IVIK, NOVA GRADIKA IN AGRICULTURE
Milorad VOJVODI1, Ivica KISI2
1INOVINE 2Agronomski
d.d., Zagreb, HRVATSKA, milorad.vojvodic@inovine.hr fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, HRVATSKA, ikisic@agr.hr
Sa etak: U radu se govori o odlagalitima otpada i nainima njihove izgradnje i sanacije. Posebna se pozornost posveuje sanaciji i gradnji odlagalita otpada agulje-Ivik u Novoj Gradiki te mogunosti koritenja saniranog prostora odlagalita u poljoprivrednoj proizvodnji. U radu se navode osnovni podaci o odlagalitu te o provedenom i planiranom zahvatu sanacije. Stanje tala na podruju odlagalita je utvrivano terenskim radom i laboratorijskim analizama. Utvreni su tipovi tala i njihova tekstura, reakcija tla, sadr aj humusa, opskrbljenost tla biljci pristupanih fosfora i kalija, sadr aj tekih metala u tlu, sadr aj policiklikih aromatskih ugljikovodika te ukupnih i mineralnih ulja u tlu. Radom se, na temelju prikupljenih i obraenih podataka, dokazuje da sanirani dio odlagalita mo e biti koriten u poljoprivrednoj proizvodnji. Kljune rijei: odlagalite, sanacija, poljoprivreda, laboratorijske analize Abstract: The work covers the thematic of landfills, their construction and rehabilitation. Special attention was paid to the construction and rehabilitation of the landfill agulje-Ivik in Nova Gradika and the possibility of using the rehabilitated landfill area in agricultural production. The paper gives basic information about the landfill and the implemented and planned rehabilitation. Condition of soil in the landfill was estimated by field research and laboratory analyzes. The types of soils and their texture, soil reaction, humus content, soil supply of plant accessible phosphorus and potassium, heavy metals and polycyclic aromatic hydrocarbons content, also total and mineral oil in the ground were specified. Based on the collected and processed data this work shows that rehabilitated area of the landfill might be used in the agricultural production. Keywords: landfill, remediation, agriculture, laboratory analysis
_____________________________________________________
633
1. Uvod
Danas se u Republici Hrvatskoj sav komunalni otpad kao i neke kategorije neopasnog otpada (graevinski), odla u na odlagalitima otpada, jer ne postoji drukiji nain njihova zbrinjavanja (spalionice otpada). Prema stupnju ureenosti i usklaenosti sa zakonskim zahtjevima kod nas se odlagalita kategoriziraju na legalna, u postupku legalizacije, slu bena te dogovorna. Uz navedena, veliki je broj i divljih odlagalita, odnosno smetlita. Otpad na odlagalitu treba biti zbrinut na nain kako bi imao to manji utjecaj na sastavnice okolia. Kod izgradnje odlagalita posebno je potrebno razmotriti izbor lokacije, projektiranje i gradnju, upotrebu i zatvaranje. Uz zatitu svih sastavnica okolia, kod izgradnje novih odlagalita otpada i sanacije ve postojeih, posebna se pa nja posveuje zatiti tla kao mediju meudjelovanja svih sfera. Zbog toga se vodi rauna o pravilnoj izvedbi i odr avanju elemenata odlagalita otpada. Potrebno je dobro poznavanje fizikalnih i kemijskih svojstva materijala tla, kao i njegovog sastava i prostiranja u horizontalnom i vertikalnom smislu. Donji i gornji brtveni slojevi, izgraeni od mineralnih materijala (glina) ili umjetnih materijala (geomembrane, geotekstili), kao i izvedba drena e i odvodnih kanala, imaju ulogu sprjeavanja prodora oborinskih voda u tijelo odlagalita, odnosno filtrata iz tijela odlagalita u dublje slojeve tla, kao i ouvanja strukture tijela odlagalita, dok mre a bunara za otplinjavanje odvodi otrovne i eksplozivne deponijske plinove na baklju za spaljivanje. Sanacijom odlagalita, tlo osloboeno od otpada mo e se koristiti u raznim namjenama, ovisno prije svega o stanja zemljita i zakonskim zahtjevima vezano uz istou zemljita.
2. Odlagalite otpada
Prema Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 117/07) i Pravilniku o izmjeni i dopuni Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 111/11), odlagalita otpada moraju zadovoljavati ope uvjete u pogledu izbora lokacije odlagalita, zatite voda, prekrivanja odlagalita, odlagalinog plina i opremljenosti odlagalita. U Republici Hrvatskoj odlagalita otpada s obzirom na status legalizacije dijele se na legalna, u postupku legalizacije, slu bena te dogovorna, a s obzirom na kategoriju odlagalita se dijele na odlagalita za opasan otpad, odlagalita za neopasan otpad te odlagalita za inertni otpad. Legalna odlagalita otpada su graevine za (trajno) odlaganje otpada, predviene odgovarajuim prostorno-planskim dokumentima, sagraene u skladu s va eim propisima (lokacijska, graevinska i uporabna dozvola). Odlagalita otpada u postupku legalizacije su predviena odgovarajuim prostorno-planskim dokumentima, za koja je zapoeo, ali jo nije dovren postupak procjene utjecaja na okoli, odnosno ishoenja potrebnih dozvola. Slu bena odlagalita su vei neureeni prostori predvieni odgovarajuim prostorno-planskim dokumentima, ali ne raspola u nijednom od neophodnih dozvola, a rade na temelju odluke nadle nog tijela lokalne uprave i samouprave.
634
___________________________________________________
Dogovorna odlagalita otpada su neureeni, manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predvieni odgovarajuim prostorno-planskim dokumentima, ne raspola u nijednom od neophodnih dozvola, ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadle ne lokalne samouprave. Divlja odlagalita otpada smetlita su neureeni prostori koji nisu predvieni za odlaganje otpada, a nastali su nekontroliranim i nelegalnim odlaganjem otpada od strane, u veini sluajeva, nepoznatog poinioca. Kod projektiranja i izvedbe odlagalita otpada, mora se voditi rauna da otpad bude spremljen na siguran nain i izoliran od okolia tijekom odlaganja za dugi niz godina kad se prestane odlagati (Znidari i dr., 1996.).
2.1. Elementi odlagalita otpada
Izbor lokacije budueg odlagalita otpada je esto problem, jer se uz ekoloke imbenike koje treba zadovoljiti u smislu smanjivanja negativnog utjecaja odlagalita na ekoloki sustav mikrolokacije i njegove okolice (oneienje tla, vode i zraka), treba voditi rauna i o odnosu lokalne zajednice, koja uglavnom zbog nedovoljne informiranosti i nepovjerenja, ima negativan stav o izgradnji odlagalita u svojoj blizini. Kako bi se u to veoj mjeri sprijeio negativni uinak odlagalita otpada na sve sastavnice okolia u Dodatku 1 (Opi uvjeti za sve kategorije odlagalita) Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 117/07) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 111/11) navedeni su opi uvjeti za lokaciju odlagalita (moraju biti udaljena najmanje 500 m od naseljenog podruja gdje stalno borave ljudi, lokacija odlagalita nije dozvoljena na vodozatienom podruju, zatienom podruju izvora termalno-mineralne vode, poplavnom podruju, podruju ugro enom od klizita, uruavanja, usjeda, terenu sa slobodnom tekuom podzemnom vodom, ako je razina podzemne vode manja od 1 m ispod povrine odlagalita). Uz lokaciju odlagalita u opim uvjetima navedena je i zatita voda, prekrivanje odlagalita, odlagalini plin, te osnovna opremljenost odlagalita. Takoer je propisan sadr aj Elaborataprocjene rizika za podzemna odlagalita otpada. Kod temeljnog tla, ovisno o tipu odlagalita (poluzatvoreno, zatvoreno), treba odrediti mo e li poslu iti kao temeljni brtveni sloj. Kod poluzatvorenog odlagalita mo e, dok kod zatvorenog slu i samo kao podloga za ugradnju slojeva temeljnog sustava. Potrebno je dobro poznavati fizikalna i kemijska svojstva materijala tla, kao i njegov sastav i prostiranje u horizontalnom i vertikalnom smislu, jer je temeljno tlo u direktnom dodiru s odlagalitem. Osnovna uloga donjeg temeljnog zatitnog sustava je da sprijei otjecanje filtrata iz otpada u temeljno tlo. On se sastoji od brtvenih slojeva i drena nog sustava. Brtveni sustavi mogu biti izgraeni od raznih materijala, kao to su glineni slojevi, slo eni sustavi sastavljeni od gline i geomembrana, ili koritenje samo geomembrana te raznih drugih izvedbi. Najbolja uinak se posti e kompozitnim brtvenim sustavom u kombinaciji geomembrana i gline. Najznaajnije je da brtveni sustav bude nepropustan i otporan na mehanike, hidraulike, bioloke i kemijske utjecaje tijekom izgradnje i uporabe odlagalita.
_____________________________________________________
635
Tri su osnovna dijela drena nog sustava: drena ni sloj, filtarski sloj i drena ne cijevi, a svrha im je osigurati prikupljanje i odvodnju filtrata iz tijela odlagalita do sabirnih laguna napravljenih uz odlagalite otpada. Drena ni sloj se sastoji od ljunka i krupnog pijeska i trebao bi biti minimalne debljine od 30 cm. Iznad drena nog sloja postavljen je filtarski sloj koji onemoguava unos sitnih estica otpada u drena ni sloj. Kao materijal za izradu filtarskog sloja koristi se ljunak, a osim njega se mogu upotrebljavati i filtri od geotekstila. Drena ne cijevi se pola u u drena ni sloj. Potrebno je da budu dovoljno vrste kako bi izdr ale optereenje otpada i strojeva, otporne na djelovanje agresivne sredine, djelotvorne u sakupljanju filtrata. Pola u se pod nagibom i redovito se obla u filtarskim slojem. Tijelo odlagalita raste svakodnevnim dovo enjem novih koliina otpada. Nakon dovoza otpada na odlagalite, on se razastire u slojevima i zatim zbija kako bi se smanjio njegov volumen, jer se na taj nain bolje iskoritava prostor odlagalita. Tipina vrijednost gustoe nezbijenog otpada je 150 kg/m3, a zbijenog 800 kg/m3. Razasuti i zbijeni otpad se svakodnevno prekriva slojem zemlje (Znidari i dr., 1996.). Temeljna svrha zatitnog pokrova je spreavanje prodiranja oborinskih voda u tijelo odlagalita, spreavanje evaporacije iz odlagalita, spreavanje smrzavanja i osiguravanje stabilnost u uvjetima vla nosti, kao i omoguavanje rasta biljaka. Ovaj sloj mora biti kvalitetno izveden, jer se gornji slojevi odlagalita vremenom slije u i deformiraju. Za razliku od donjih brtvenih slojeva, kod zavrnog pokrova se zbog slijeganja tijela odlagalita, ee koriste geotekstilni bentonitni tepisi nego glineni slojevi, jer su manje podlo ni pucanju pri deformaciji uslijed slijeganja. Nad brtvenim slojem se postavlja drena ni sloj, ija je uloga spreavanje prodiranja oborinskih voda u unutranjost odlagalita. Prikupljena voda se sustavom oborinskih kanala sakuplja i odvodi u prirodni recipijent. Na vrhu odlagalita se navozi sloj zemlje i vri se sijanje trave radi uvrivanja pokosa te se sade bilje koje imaju plii korjenov sustav. Budui da se u otpadu nalaze velike koliine biorazgradivog materijala, oslobaaju se bioplinovi ili deponijski plinovi. Ovi plinovi predstavljaju opasnost kako zbog neugodnog mirisa i otrovnosti, tako i zbog mogunosti izazivanja po ara i eksplozija. Zbog toga je na odlagalitu otpada potrebno izvesti sustav za otplinjavanje, koji se sastoji od plinodrena nog sloja u tijelu odlagalita, kojim se skupljaju plinovi i odvode vertikalnim cijevima izvan odlagalita do stanice za daljnju upotrebu, ili se puste da izgore na baklji. U poetku, dok su procesi u tijelu odlagalita aerobni, sastav deponijskog plina ine ugljini dioksid, duik i kisik, dok se u kasnijim fazama, kada procesi u odlagalitu postanu anaerobni, oslobaaju uglavnom metan i ugljini dioksid.
2.2. Sanacija odlagalita
Postoji nekoliko osnovnih naina provedbe sanacije odlagalita, ovisno o stanju odlagalita koje se sanira te rezultatima koje elimo postii tim zahvatom. 1. Sanacija ON SITE; podrazumijeva micanje otpada sa saniranog tla, iskapanje oneienog tla te ponovno odlaganje otpada na istoj lokaciji nakon to se pravilno izvede donji temeljni zatitni sustav. 2. Sanacija OFF SITE; podrazumijeva iskapanje otpada i oneienog tla te njegovo odvo enje sa lokacije odlagalita.
636
___________________________________________________
3. Sanacija IN SITE; podrazumijeva sanaciju na postojeoj lokaciji bez prethodnog is-
kopavanja otpada, odnosno otpad se samo pravilno zatvori zavrnim pokrovom sa ugraenim sustavom za otplinjavanje i sakupljanje te odvoenje oborinskih voda.
3. Sanacija i gradnja odlagalita otpada agulje-Ivik, Nova Gradika

3.1. Openito o odlagalitu
Odlagalite otpada agulje-Ivik je slu beno odlagalite na podruju grada Nove Gradike, koje je radom zapoelo 1997. godine. Odluka o radu je donesena temeljem rezultata Studije pogodnosti lokacije, koju je izradio Urbanistiki institut Hrvatske. Vlasnik odlagalita je komunalno poduzee Slava d.o.o. iz Nove Gradike. Odlagalite se nalazi na udaljenosti od oko 4,5 km jugozapadno od grada Nove Gradike. Najbli e naselje mu je Prva, koje je udaljeno 1000 m od odlagalita. Pored odlagalita, sa sjeverne strane, prolazi lokalna prometnica, a s ju ne, na udaljenosti od oko 1000 m prolazi autocesta Zagreb-Lipovac.
3.2. Zahvat sanacije i gradnje odlagalita
U postupak sanacije i gradnje odlagalita agulj-Ivik krenulo se 2005. godine donoenjem Idejnog rjeenja. Glavni projekt sanacije i gradnje izraen je 2007. godine, a zbog poveanih koliina otpada nastalih zatvaranjem divljih odlagalita, Glavni projekt je 2010. godine dopunjen. Plan sanacije i zatvaranja odlagalita donesen je 2008. godine, a iste godine je izdana i Graevinska dozvola. Na Slici 1 usporeena su idejna rjeenja odlagalita prema starom i novom projektu. Elementi odlagalita su:
SLIKA 1: Usporedba zahvata prema starom i novom rjeenju 1. ulazno-izlazna zona; 2. recikla no dvorite; 3. postojea odlagalina ploha; 4. nova odlagalina ploha; 5. prikupljanje i obrada odlagalinog plina; 6. prikupljanje otpadnih voda
_____________________________________________________
637
Budui da je postojee odlagalite raeno bez ikakvih donjih brtvenih slojeva, njegovom sanacijom i zatvaranjem predvieno je da se ploha zatvori prekrivnim brtvenim sustavom. Otplinjavanje otpada na postojeoj plohi izvodi se izgradnjom 17 okomitih plinskih bunara povezanih u plinsko-crpnu stanicu i baklju smjetenu u sjevernom dijelu odlagalita. Nova ploha je u nastavku postojee s njezine istone strane. Na tom prostoru je obavljena sanacija i s nje je otpad prebaen na postojeu plohu odlagalita. Budui se nova ploha naslanja na postojeu, uz temeljni brtveni sustav izmeu njih je izveden i meubrtveni sustav. Zatvaranje tijela odlagalita obavit e se prekrivnim brtvenim sustavom, kao i kod saniranog dijela stare odlagaline plohe. Uz postojeu odlagalinu plohu i planiranu novu, na odlagalitu otpada jo je izvedena ulazno-izlazne zona sa portirnicom, mosnom vagom, recikla nim dvoritem, prostorom za obradu graevinskog materijala te ostalim sadr ajima nu nim za takvu vrstu graevine.
3.3. Stanje tala na podruju odlagalita
Strunjaci Zavoda za opu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, na elu s prof. dr. sc. Ivicom Kisiem i prof. dr. sc. Ferdom Baiem, uz predstavnike tvrtke Slava d.o.o. (tijekom terenskog ispitivanja), izradili su u mjesecu studenom 2009. godine studiju pod nazivom Stanje tala na podruju odlagalita komunalnog otpada u sanaciji i izgradnji agulje-Ivik. Cilj studije je bio utvrditi stanje tla poslije zavretka postupka sanacije. To se postiglo tako da su se znaajke tla na saniranoj povrini usporedile sa znaajkama tla iz okolnog nedirnutog prostora odlagalita. Koritene metode tijekom izrade Studije ukljuivale su terenski rad, laboratorijske analize i obradu prikupljenih podataka u prethodnim fazama. U dva navrata su provoeni terenski radovi tijekom kojih je izvreno rekognisticiranje ireg podruja odlagalita, sondiranje terena i uzimanje prosjenih uzoraka na dvije dubine, od 0-10 cm i 20-30 cm. Na okolnom podruju odlagalita, uzorci su uzimani samo s dubine od 0-10 cm i to na 4 mjesta, s time da je jedno mjesto uzorkovanja bilo u obli njoj umi, dok su na saniranom dijelu odlagalita uzorci uzimani s 5 mjesta. Prosjeni uzorci su prireeni od 15-20 pojedinanih. Vizualnim zapa anjem zakljueno je kako je sanacija odlagalita otpada provedena prema pravilima struke. Na Slici 2 prikazan je dio saniranog prostora odlagalita s kojega su uzimani uzorci tla, a koji se nalazi na jugoistonom dijelu odlagalita. Tijekom terenskog rada otvarani su pedoloki profili i na saniranom dijelu odlagalita i u okru enju odlagalita te je utvreno da su na samom prostoru deponije kao dominantni tipovi tala: glejno, amfiglejno mineralno nekarbonatno tlo te pseudoglej, obronani, srednje duboki do duboki, distrini, dok su na irem podruju deponija kao dominantni tipovi tala utvreni: amfiglej, hipoglej i epiglej mineralni, nekarbonatni; pseudoglej, zaravni, duboki do vrlo duboki, distrini; pseudoglej-glej, duboki do vrlo duboki; aluvijalno-loluvijalno, oglejeno tlo. Po mehanikom sastavu (teksturi) tla u okru enju deponije su kod pseudogleja zaravni u povrinskom sloju i neto dublje prakasto-ilovaste strukture, a u drugom horizontu
638
___________________________________________________
SLIKA 2: Sanirani dio odlagalita otpada (M. Vojvodi)
tekstura je prakasto-glinasto-ilovasta. Kod glejno-amfiglejnog tla dominira kroz cijeli profil prakasto ilovasta tekstura te je samo u treem horizontu utvrena prakasto glinasto ilovasta tekstura. Temeljem utvrenog mehanikog sastava (teksture) tala u okolnom podruju odlagalita, zakljueno je kako je to tlo slabo do osrednje propusnosti.
3.3.1. Reakcija tla, sadr aj humusa i opskrbljenost tla biljci pristupanim P 2O5 i K2O
Utvrivanje reakcije tla raeno je elektrometrijski u KCl i CaCl2 (prema normi HRN ISO 10390:2005), sadr aj humusa prema Tjurinu, a opskrbljenost pristupanim P2O5 i K2O AL metodom. Rezultati provedenih kemijskih analiza pokazuju kako su svi uzorci tala i na saniranom dijelu odlagalita, kao i u okolnom podruju uglavnom ujednaene reakcije tla, u rasponu od kisele (tri uzorka), slabo kisele (est uzorka), neutralne (etiri uzorka) do slabo alkalne (jedan uzorak). U pogledu sadr aja humusa u tlu, sva se uzorkovana tla kreu u rasponu od slabo humoznih do jako humoznih, s tim da je pojedinano najvei broj onih slabo humoznih, dok je najvei sadr aj humusa utvren u uzorku koji je uzet iz ume u okolnom podruju odlagalita. Opskrbljenost tala fosforom je u gotovo svim uzorcima veoma slaba, samo je u dva slaba, a opskrbljenost kalijem je od dobre, bogate, sve do vrlo bogate vrijednosti. Iz navedenih podataka provedenih analiza, daje se zakljuiti kako radovi vezani uz sanaciju odlagalita, kao ni samo odlagalite nisu izazvali promjene u kemijskim parametrima tla. Uz analize reakcije tla, sadr aja organske tvari u tlu te opskrbljenosti tla fosforom i kalijem, determinirane su i vrijednosti ugljika, duika, sumpora, vodika te C:N i N:S odnosa. Dobiveni rezultati takoer ukazuju da odlagalite otpada nije prouzroilo bitne promjene u pogledu odnosa ugljika i duika te koliine sumpora i vodika u tlu.
_____________________________________________________
639
3.3.2. Sadr aj tekih metala u tlu
Neki teki metali su biogeni (Cu, Fe, Mn, Mo, Zn i Co), biljka ih treba u ni im koncentracijama, dok u viima postaju fitotoksini. Biljka ih prima listom ili izravno mladicama, a nakupljene u tlu prima korjenovim sustavom (Kisi, 2012.). Sadr aj tekih metala (Zn, Pb, Cd, Co, Ni, Cr i Cu) u navedenoj Studiji je utvrivan AAS metodom u smjesi zrak-acetilen nakon ekstrakcije uzorka tla frakcijom <500 m zlatotopkom (HRN ISO 11047:2004), dok je primjenom ICP-MS utvrivan sadr aj ostalih kovina (As, Ba, Mo, V i Hg) prema normama HRN EN ISO 11885:1998 i ISO/DIS 22036:2006. Prema Pravilniku o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneienja (NN 32/10) poljoprivredno zemljite se smatra oneienim kada sadr i vie tekih metala i potencijalno oneiujuih elemenata od maksimalno doputenih koliina (MDK), izra eno u mg/kg. Prema istom provedbenom propisu, stupanj oneienja tla tekim metalima i potencijalno oneiujuim elementima izraunava se prema jednad bi: So(%) = ukupni sadr aj tekih metala i potencijalno oneiujuih elemenata / maksimalno doputena vrijednost x 100. Dobiveni rezultati se interpretiraju na sljedei nain: n isto, neoptereeno tlo, do 25%; n tlo poveane oneienosti, 25 50%; n tlo velike oneienosti, 50 100%; n oneieno tlo, 100 200%; n zagaeno tlo, >200% od graninih vrijednosti. Klasifikacija oneienja provedena je prema kriterijima u pet razreda (Bai, 1994): I. razred isto tlo, So do 25; tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno uzgoj bilja za proizvodnju svake vrste hrane. Treba ih zatiti od svakovrsnih oteenja, napose od izvora emisije zagaivala i tretirati kao posebno vrijedan resurs na odgovarajuem podruju. II. razred tlo poveane oneienosti, So 25-50; tla pogodna za uzgoj bilja, ali ih je potrebno zatiti od imisije tekih metala, izvore emisije staviti pod nadzor. III. razred tlo velike oneienosti, So 50-100; tlo pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura, ali su potrebne pojaane mjere zatite, koje ukljuuju uobiajene agromelioracijske zahvate, kontrolu izvora emisija, a plodored podrediti iznoenju tekih metala. IV. razred oneieno tlo, So 100-200; tlo je nepogodno za svaki uzgoj bilja, nu ni su energini zahvati zatite okolia, kontrole izvora emisije, primjena sredstava za blokiranje tekih metala, a plodored treba biti podreen iznoenju tekih metala iz tla. V. razred zagaeno tlo, So preko 200; na tlu nije dozvoljen uzgoj bilja koje bi se koristilo za humanu ili animalnu ishranu, a na njima valja provesti posebne, cjelovite zahvate sanacije i rekultivacije. Temeljem dobivenih rezultata mo e se zakljuiti kako svi uzorci tla s odlagalita, kao i iz okolnog podruja spadaju u I. razred, odnosno ista tla s obzirom na sadr aj kadmija, ive i olova, kao i pojedini uzorci na sadr aj barija.
640
___________________________________________________
U II. razred oneienja spadaju svi uzorci tala s obzirom na sadr aj arsena i cinka, kao i pojedini uzorci na sadr aj barija i kobalta. U III. razred oneienja spadaju svi uzorci tala s obzirom na sadr aj bakra i kroma, kao i veina uzoraka na sadr aj molibdena te pojedini uzorci na sadr aj kobalta, barija i vanadija. U IV. razred oneienja spadaju svi uzorci s obzirom na sadr aj nikla te pojedini na sadr aj vanadija.
3.3.3. Policikliki aromatski ugljikovodici (PAH-ovi) u tlu
Policikliki aromatski ugljikovodici (PAH-ovi) se u okoliu pojavljuju kao posljedica razliitih djelatnosti (iz dimnjaka kuanstava, industrijskih dimnjaka, erupcija vulkana i sl.), kao primarna oneienja zraka, dok su oneienja tla sekundarne prirode i nastaju vezivanjem PAH-ova u zraku na lebdee estice praine te se s mokrom ili suhom aeroprecipitacijom talo e na tlo (Kisi, 2012.). Koncentracija veine pojedinanih i ukupnih PAH-ova (Naftalan, Acentaftilen, Acenaften, Flouren, Fenantren, Antracen, Flouranten, Piren, Krizen, Benzo(a)Antracen, Benzo(b)fluoranten, Benzo(k)flouranten, Benzo(a)piren, Indeno (1,2.3-c,d)piren, Dibenz(a,h)Antracen i Benzo(g,h,i)Perilen) analiziranih na uzorcima tla s odlagalita otpada i na uzorcima iz okolnog podruja uzetih s dubine tla od 0-10 cm je bila ispod granice detekcije (0,005 mg/kg suhog tla), dok je samo na jednom uzorku bila poveana koncentracija Fenantrena.
3.3.4. Ukupna i mineralna ulja u tlu
Njihov sadr aj u uzorcima tala je odreivan temeljem norme ISO 16703:2004. Ugljikovodici u tlu mogu zbog svojih sposobnosti brze penetracije i ekspanzije u tlo te stvaranja nepropusnog filma na povrini tla spreavati protok vode i izmjenu plinova, to mo e dovesti do ote anog disanja korijena, poremeaja metabolizma biljke i do uginua biljke. Takoer mo e dovesti do promjene mikrobioloke aktivnosti u tlu (smanjuje se broj aerobnih bakterija i poveava broj anaerobnih); opada redoks potencijal tla i redukcije eljeza, mangana, sumpora, itd.; dolazi do poveanja C:N omjera na tetu duika zbog velikog sadr aja ugljika u ugljikovodicima, a time i do smanjenja aktivnosti mikroorganizama te do poremeaja u ishrani (Kisi, 2012.). Prema Pravilniku o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneienja (NN 32/10), u poljoprivrednom tlu ne smije biti mineralnih ulja. Sadr aj od 0,5 g/kg predstavlja slabu optereenost naftnim ugljikovodicima na mjestu incidenta, dok je uspjeno saniranim oneienjem smatra sadr aj naftnih ugljikovodika od 5 g/kg. Temeljem dobivenih rezultata provedene analize na uzorcima tala, vidljivo je kako ni na saniranom tlu, a tako ni na tlu u okolnom podruju odlagalita, nema oneienja ugljikovodicima, odnosno da su sve vrijednosti u granicama poetne optereenosti tla.
4. Zakljuak
Tijekom utvrivanja kvalitete tla na saniranom dijelu odlagalita otpada, kao i u okolnom podruju odlagalita agulje-Ivik u dva navrata su na terenu uzimani uzorci tla za analizu te je raeno rekognisticiranje terena. Uzorci su uzimani na prostoru odlagalita na dubini od 0-10 cm i na dubini od 20-30 cm, dok su u okolnom podruju uzorci uzimani s
_____________________________________________________
641
dubine od samo 0-10 cm. Ukupno je uzeto devet uzoraka, pet sa saniranog djela odlagalita i etiri iz okolnog podruja odlagalita (jedan uzorak je uzet i iz okolne ume). Vizualnim zapa anjem je utvreno da je sanacija odlagalita provedena u skladu s pravilima struke te su utvreni tipovi tala na saniranom dijelu odlagalita, kao i u okolnom podruju. U laboratoriju je utvrena reakcija tla, koja je uglavnom ujednaena u svim uzetim uzorcima, kao i sadr aj humusa, s time da je tlo u umi jae humuzno. Isto tako, uzorci su ujednaeni u smislu opskrbljenosti tla fosforom i kalijem. Analizom tekih metala, utvreno je kako su u pogledu sadr aja kadmija, ive i olova sva uzorkovana tla potpuno ista, u pogledu sadr aja barija se nalaze na granici istih i poveanog oneienja, dok su poveana oneiena zabilje ena u svim uzorcima tala na sadr aj arsena i cinka. U pogledu sadr aja molidbena, bakra, kroma i vanadija, svi uzorci tala, bez obzira na mjesto njihova uzorkovanja su u razredu velikog oneienja, dok su u pogledu sadr aja nikla, sva uzorkovana tla u razredu oneienih tala. Temeljem provedene analize tekih metala mo e se zakljuiti kako nije povean njihov sadr aj u saniranom prostoru odlagalita, kao niti u okolnom prostoru. Isti se zakljuci mogu izvui i u pogledu policiklikih aromatskih ugljikovodika te ukupnih i mineralnih ulja u tlu, jer su njihove vrijednosti u granicama poetnih vrijednosti. Nakon svih provedenih analiza na saniranom dijelu odlagalita i u okolnom podruju, mo e se konstatirati kako ne postoje znaajnija odstupanja u kvaliteti tala na saniranom dijelu odlagalita i u okolnom podruju, odnosno da tlo na odlagalitu otpada nije oneieno dosadanjim neadekvatnim odlaganjem otpada, zbog ega se i moralo ii u njegovu sanaciju. Taj sanirani prostor odlagalita, bez obzira na njegovu daljnju namjenu, a s obzirom na vrijednosti utvrene provedenim kemijskim analizama, mo e biti vraen u prijanju namjenu, odnosno mo e se koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, kao i zemljite u okolici odlagalita.
Literatura
[1] Bai, F: Klasifikacija oteenja tala Hrvatske, Agronomski glasnik, (1994), str. 291-310, ISSN 0002-1954 [2] Kisi, I: Sanacija oneienoga tla, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, ISBN 978-953-6135-91-2, Zagreb, (2012) [3] Kisi, I; Bai, F; Jurii, A; Sajko, K: Stanje tala na podruju odlagalita komunalnog otpada u sanaciji i izgradnji agulje-Ivik, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, (2009) [4] Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalite otpada. Narodne novine broj 117, 2007. [5] Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada. Narodne novine broj 111, 2011. [6] Pravilnik o zatiti poljoprivrednog zemljita od oneienja. Narodne novine broj 32, 2010. [7] Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli za zahvat sanacija i gradnja odlagalita komunalnog otpada agulje-Ivik u Novoj Gradiki (voditelj izrade Ani Vuini, A). Zagreb: Fakultet strojarstva i brodogradnje, (2010). Br. dokumenta OP-0709/10-11 [8] Znidari, D.; Kovai, D.; Kvasnika P.; Mulabdi, M.: Geotehnologija pri odlaganju komunalnog otpada, Graevinski godinjak, (1996), Str. 161-233, ISSN 1332-0033 ___________________________________________________
642
ZATITA OKOLIA KAO ASPEKT KVALITETE I DRUTVENE ODGOVORNOSTI*

ENVIRONMENTAL PROTECTION AS ASPECT OF QUALITY AND SOCIAL RESPONSIBILITY
Sne ana IVKOVI1, Mirko MARKI2
zatite na radu, arnojevia 10a, 18000 Ni, SRBIJA snezana.zivkovic@znrfak.ni.ac.rs 2Fakultet za menad ment, Cankarijeva 5, SI-6104 Koper, SLOVENIJA mirko.markic@fm-kp.si
1Fakultet
Sa etak: Poduzea viestruko utjeu na okolinu u kojoj obavljaju svoju djelatnost i to u tehniko-tehnolokom, ekonomskom, socijalnom i ekolokom smislu. Koncept korporativne drutvene odgovornosti (Corporate Social Responsibility - CSR) po ISO 26000 razvijen je kao posljedica potrebe usklaivanja ekonomskog napretka i ostvarivanja profita sa odgovornou poslovnih organizacija prema ljudima, zatiti okolia i drutvu uope. Izrada CSR strategija i njihova implementacija predstavlja jedan je od najveih izazova sa kojima se susree suvremeni poslovni svijet. U radu je razmatrana veza koncepta CSR i sustava upravljanja zatitom okolia i predstavljen primjer kompanije Telenor i njenog drutveno odgovornog poslovanja. Kljune rijei: drutvena odgovornost, CSR strategija, kvaliteta, zatita okolia, kompanija Telenor Abstract: Business entities affects environment in which they conduct business in multiple ways - in technological, economic, social and environmental sense. Concept of Corporate Social Responsibility ISO 26000 has been developed as a result of the need of harmonizing economic growth and profit with business organization responsibility for people, environment and society in general. Development of CSR strategies and their implementation is one of the biggest challenges facing the modern business world. This paper studies the connection between CSR concept and the system of environmental management and an example of corporate social responsible company Telenor has been presented. Keywords: social responsibility, CSR strategy, quality, environmental protection, Telenor company
Ovaj rad je financiran od strane Ministarstva nauke Republike Srbije u okviru projekata broj III-43014 i III-42006. _____________________________________________________
643
1. Uvod
Korporativna drutvena odgovornost je novi oblik poslovne strategije koji je vrsto uvrije en u poduzeima razvijenih zemalja Europe, Amerike i Kanade. Sutina ovog oblika poslovne politike ogleda se u tome da poduzea ne ispunjavaju samo svoje zakonske obaveze, ve da idu korak dalje, i ula u u drutveni razvoj i ouvanje ivotne sredine, tj. postaju drutveno odgovorni lanovi zajednice kojoj i sami pripadaju. Prednosti ovakvog vida poslovanja su mnogobrojne. Poduzea ula ui u ouvanje i zatitu ivotne sredine ne doprinose samo rjeavanju globalnih ekolokih problema ime dobivaju epitet ekoloki odgovornih poduzea i doprinose poveanju imid a u svijetu, ve dobivaju i izvjesne ekonomske i pravne beneficije koje mogu doprinijeti rastereenju njihovih trokova. Takoer, prednost je to to poduzea ula ui prije svega u lokalnu zajednicu od koje i sama ovise, poveavaju svoj ugled u drutvu i na tr itu. Njihovi proizvodi postaju konkurentniji i prepoznatljiviji, to utjee na poveanje profita, laku i bolju dostupnost novog kapitala i na stvaranje motiviranije i lojalnije radne snage. Bez obzira na mnogobrojne prednosti koje donosi drutveno odgovorno poslovanje, veliki broj poduzea jo uvijek nije zapoeo primjenu ovakve poslovne politike. Jedan od razloga je taj to takav oblik poslovne prakse nije obavezan i poduzea ga ne moraju implementirati u svoju poslovnu politiku. Drugi razlog odnosi se na nepostojanje jasnih smjernica koje bi pomogle svim poduzeima, bez obzira na njihovu veliinu i djelatnost, da na uspjean nain integriraju principe novog koncepta u svoju poslovnu politiku. Meunarodna organizacija za standardizaciju formirala je novi standard koji e slu iti kao preporuka i pomo poduzeima prilikom integracije drutveno odgovornog poslovanja u okviru njihove poslovne politike. Prvi meunarodni standard ovog tipa poznat pod nazivom ISO 26000 objavljen je krajem 2010. godine, dok je u Srbiji poetkom 2011. godine ista norma objavljena pod oznakom SRPS ISO 26000:2011. [6]
2. Pojam korporativne drutvene odgovornosti

Pojam korporativne drutvene odgovornosti (Corporate Social Responsibility - CSR) odnosi se predanost poduzea da doprinese odr ivosti gospodarskog razvoja suraujui sa nezaposlenima, njihovim obiteljima, lokalnom zajednicom i drutvom uope u cilju poboljavanja kvalitete njihova ivota. [8] Najprihvatljivija definicija koncept drutveno odgovornog poslovanja objanjava kao odgovornost poduzea za utjecaj koje njegove odluke i aktivnosti imaju na okolinu, i to kroz etiko i transparentno postupanje koje doprinosi odr ivom razvoju, ukljuujui zdravlje i dobrobit drutva, sa tim to poduzee mora voditi rauna i o oekivanjima zainteresiranih strana i da posluje u skladu sa zakonima i meunarodnim pravilima ponaanja. [5] Ovaj koncept temelji se na tri kljuna aspekta, i to: ekonomskom, drutvenom i aspektu zatite okolia. Drutveno odgovorno poslovanje je koncept koji povezuje ve postojee sustave u jedan sveobuhvatan, drutveno prihvatljiv i priznat sustav, koji treba dati odgovore i ponuditi rjeenja aktualnih pitanja odr ivosti poslovanja, sa jedne strane i zadovoljstva zaposlenih i kupaca, drutvene zajednice i drutva u cjelini. [1] Danas, povean interes za ulogu biznisa u drutvu je promoviran od strane poveane senzitivnosti i svjesnosti o etikim problemima i ekolokim problemima sredine. U nekim zemljama sve vie se razvijaju
644
___________________________________________________
dr avne regulative koje se tiu svih ovih pitanja, dok su standardi i zakoni tako postavljeni da va e na meunacionalnom nivou (npr. od strane Europske unije). Pojam drutvene odgovornosti esto se povezuje i sa pojmom odr ivog ili opravdanog razvoja, koji se mo e definirati kao razvoj koji izlazi u susret i zadovoljava potrebe sadanjice bez ugro avanja iste te mogunosti buduim generacijama. [8]
2.1. Utvrivanje razine drutvene odgovornosti poduzea
Uzimajui u obzir tri aspekta korporativne drutvene odgovornosti, Caroll definira piramidu drutvene odgovornosti, koja se koristi za odreivanje razine drutvene odgovornosti poduzea, prema kojoj poduzee ima etiri razine odgovornosti, i to: ekonomsku, pravnu, etiku i dobrotvornu. [2] Ekonomska odgovornost. Po Carollu, ova razina odgovornosti predstavlja osnovu piramide i odnosi se na to da poduzea trebaju proizvoditi takve proizvode i usluge koji e ispunjavati potrebe i zahtjeve kupaca, vodei, pritom, rauna o kvaliteti svojih proizvoda i njihovoj cijeni na tr itu. Od poduzea se oekuje da budu efikasna i profitabilna. Pravna odgovornost. Odnosi se na oekivanja da e poduzea potovati zakone u pogledu ponaanja na tr itu. Poduzea imaju mnogo pravnih obaveza koje reguliraju njihovu djelatnost, ukljuujui zakone koji se tiu zatite potroaa i kvalitete proizvoda i usluga, zakone o okolia i one koje se odnose na zatitu prava radnika. Etika odgovornost. Tie se oekivanja koja nadilaze same zakone, kao to je oekivanje da e poduzee voditi svoje poslove na etiki i korektan nain. To znai da se od njih oekuje da odu korak dalje od iskljuivog potovanja zakona, i da uine aktivan napor u pravcu ispunjavanja drutvenih normi. Dobrotvorna odgovornost. Tie se oekivanja drutva da organizacije budu dobri graani i da aktivno doprinose rjeavanju drutvenih problema (zatita okolia, nezaposlenost, siromatvo, i sl.) u skladu sa svojim mogunostima. Za ocjenjivanje razine zastupljenosti drutveno odgovornog poslovanja u nekom poduzeu koristi se sedam osnovnih principa, a ocjenjivanje se vri praenjem zastupljenosti i razvijenosti principa: odgovornosti; transparentnosti; etikog poslovanja; potovanja zakona; potovanja meunarodnih zakona; potovanja interesa zainteresiranih strana; potovanja ljudskih prava. Ako se menad ment poduzea odlui za primjenu koncepta drutveno odgovornog poslovanja, on mora biti primijenjen u svim dijelovima organizacije i u skladu sa kljunim pitanjima i principima drutvene odgovornosti. U kljuna pitanja ubrajamo: voenje organizacije; ljudskih prava; ivotne sredine; fer poslovanja; radne prakse; pitanja vezana za potroae; ukljuenost drutvene zajednice / razvoj drutva. [5] Ono to karakterizira ovakav vid poslovanja je da je to dugotrajan proces koji se ne mo e uspostaviti kratkoronim i jednokratnim aktivnostima i odlukama i koji kada se jednom uspostavi zahtjeva kontinuirano poboljanje. Da bi se postigao ovaj cilj, neophodno je postojanje jednog sustava koji e biti smjernica svim poduzeima da na jednostavan i uspjean nain integriraju ovaj koncept u svoju poslovnu strategiju. Upravo takvu ulogu ima meunarodni standard ISO 26000. Pored ove podjele odgovornosti, postoji takoer i podjela na mandatorne odgovornosti koje predstavljaju standarde koje svako poduzee treba ispuniti kroz regularno odvijanje poslovnog procesa (zatita zdravlja i sigurnosti radnika; neulazak u korupcijske odnose; zatita okolia; plaanje poreza; korekHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
645
tno postupanje prema radnicima; isporuka kvalitetnih proizvoda; zatita prava potroaa; potovanje ugovora) i na fakultativne odgovornosti koje predstavljaju podruje mogue diferencijacije poduzea u odnosu na njegove konkurente i nisu vezane za realizaciju uobiajenih poslovnih aktivnosti poduzea (borba za zatitu ljudskih prava; poboljanje kvalitete ivota u lokalnoj zajednici; smanjivanje ekonomske razlike izmeu bogatih i siromanih; rjeavanje socijalnih problema; potovanje principa korporativnog upravljanja i etikog ponaanja; ekoloka efikasnost).
3. Osnovne osobine i karakteristike standarda ISO 26000

Standard ISO 26000 je potpuno novi standard koji predstavlja preokret u izradi ISO standarda. Osnovna karakteristika ovog standarda je da on nije prvenstveno namijenjen za certifikaciju tj. registraciju sustava drutvene odgovornosti poduzea, to znai da standard ISO 26000 nije obavezan za primjenu i ne sadr i zahtjeve koji se moraju ispuniti. Cilj ovog standarda je pomoi organizacijama u rjeavanju pitanja koja se tiu drutvene odgovornosti tako to e se pru iti praktine upute za izvrenje potrebnih aktivnosti, identificiranje i povezivanje sa zainteresiranim stranama i poveanje kredibiliteta izvjetaja i zahtjeva koji se odnose na korporativnu drutvenu odgovornost. [1] Standard ISO 26000 stavlja naglasak na performanse i njihovo stalno poboljavanje, i poveava povjerenje i zadovoljstvo korisnika i zainteresiranih strana organizacije. Standard je tako sastavljen da mo e slu iti svim vrstama poduzea, i u privatnom i u dr avnom sektoru, bez obzira da li se ona nalaze u razvijenim zemljama ili zemljama u razvoju. Takoer, standard promovira jedinstvenu terminologiju na polju drutvene odgovornosti i veu svijest o potrebi drutveno odgovornog poslovanja. [1] Osnovne osobine ovog standarda su: poma e organizacijama u definiranju aktivnosti drutvene odgovornosti; potie zadovoljstvo kod korisnika i drugih zainteresiranih strana; pru a praktine upute u vezi sa operacionalizacijom drutvene odgovornosti, kako prepoznati i ukljuiti zainteresirane strane, kako pripremiti odgovarajue izvjetaje o drutvenoj odgovornosti; istie uinak, rezultate i stalno poboljavanje; promovira zajedniku terminologiju u oblasti drutvene odgovornosti; potie usklaenost sa postojeim aktima, meunarodnim ugovorima, konvencijama i postojeim ISO standardima; iri svijest o drutvenoj odgovornosti. [5] Poduzea, meutim, bez obzira na sve injenice moraju preuzeti inicijativu i uvidjeti prednosti i znaaj ukljuivanja korporativne drutvene odgovornosti u svoju poslovnu politiku.
4. Veza norme za drutvenu odgovornost ISO 26000 I norme za sustav upravljanja okoliem ISO 14001
Neplansko i nekontrolirano iskoritavanje prirodnih resursa i ubrzan ekonomski razvoj doveli su do naruavanja prirodne ravnote e i ugro avanja biljnih i ivotinjskih vrsta, pa je stoga najvei problem svjetske populacije vezan za ouvanje i zatitu okolia. S obzirom da je industrija glavni nositelj zagaenja, u svijetu je donesen veliki broj procedura kojih se organizacije trebaju pridr avati kako bi smanjile svoje tetne utjecaje na ivotnu sredinu. Neke od tih procedura su uobliene u sustav koji va i u cijelom svijetu. Jedan od tih sustava je i ISO 14001 sustav upravljanja okoliem, koji se sastoji od
646
___________________________________________________
procesa i procedura koje poma u i omoguavaju organizaciji da smanji svoj tetni utjecaj koji ima na ivotnu sredinu, kao i da povea i efikasnost svog poslovanja. [12] Standardi trebaju utjecati na sveobuhvatno poboljanje u svim aspektima menad menta zatite okolia, koji, pak, mogu olakati trgovinsku razmjenu i poboljati performanse koje se odnose na globalnu ivotnu sredinu.
4.1. Sustav upravljanja okoliem
Sustav upravljanja okoliem (Environmental management system - EMS) predstavlja menad erski okvir za sustavni pristup u primjeni koncepta iste proizvodnje. [9] Krajnji cilj EMS predstavlja smanjenje i spreavanje otpada i emisija tetnih materija na samom izvoru, primjenom mjera koje su adekvatne i ekonomski opravdane sa stanovita ivotne sredine. [4] Standardi serije ISO 14000 namijenjeni su svim organizacijama bez obzira na djelatnost i daju osnovne smjernice u sustavnom unapreivanju odnosa organizacija prema ivotnoj sredini. [10] Upravljanje zatitom treba napraviti ravnote u izmeu pitanja zatite okolia i ekonomskih pitanja. S tim u vezi, sutinska pitanja sustava upravljanja okoliem su ekonomska pitanja (npr. ni i trokovi rada; poveanje profita i produktivnosti) i pitanja zatite okolia (npr. zagaenje okolia; troenje resursa; klimatske promjene; odr ivi razvoj. Imajui u vidu sutinu smjernice ISO 26000, mo emo zakljuiti da postoje brojna preklapanja ove norme sa normom ISO 14001. Tema norme ISO 14001 odnosi se na implementaciju politike zatite okolia u poduzeu i konstantno poboljanje performansi koje se odnose na zatitu okolia. [11] Sa druge strane, briga o ivotnoj sredini i odgovorno ponaanje poduzea prema svim aspektima ivotne sredine samo su dio odgovornosti koje poduzee mora prihvatiti u skladu sa smjernicom ISO 26000. Mo e se zakljuiti da je norma ISO 14001 pogodna kao poetni korak neke organizacije prilikom usvajanja politike zatite okolia, dok smjernica ISO 26000 zahtjeva ne samo odgovorno ponaanje, ve i odgovornost prema svim imbenicima sa kojima direktno ili indirektno stupa u vezu prilikom ostvarivanja poslovnih ciljeva.
5. Primjer drutveno odgovornog poslovanja u kompaniji Telenor

U Telenorovom dnevniku za korporativnu drutvenu odgovornost predstavljene su drutveno odgovorne aktivnosti koje je kompanija Telenor pokrenula i podr ala tijekom 2010. godine. U fokusu projekata koje su realizirani sa vie od 50 partnerskih organizacija bili su obrazovanje, profesionalno usavravanje mladih, kao i razvoj kulturnog stvaralatva i tr ita umjetnosti. Tijekom 2011. godine Telenor je nastavio razvijati uspjene programe podrke i inicirao nove, prvenstveno posveene osjetljivim drutvenim grupama. Telenor nastoji to initi svje im i pametnim idejama, rukovoen vizijom bolje budunosti zajednice, i sa odgovornou ula e u drutvo istrajno ga pokreui naprijed. [7] U svibnju 2010. godine, u mjestu Ploica (opina Kovin, Srbija) je poela raditi prva bazna stanica u mre i kompanije Telenor koja koristi energiju vjetra i sunca. Kompanija je organizirala okrugli stol o klimatskim promjenama i ulozi kompanija u rjeavanju problema zagaenja i globalnog zagrijavanja i pridru ila se kampanji Oplaneti se! Recikliraj, koju je pokrenuo Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF) i podr ala globalnu inicijativu Svetskog fonda za prirodu Sat za nau planetu 2010, kojom se ukazuje
_____________________________________________________
647
na problem klimatskih promjena u svijetu. U suradnji sa Ministarstvom zdravlja Republike Srbije i UNICEF-om u Srbiji, pokrenula je projekt Povezivanje, s ciljem da olaka komunikaciju i posao zdravstvenih posrednika. [7] Kompanija Telenor je 2010. godine, nagraena Green Frog priznanjem za godinji izvjetaj o odr ivom razvoju na prostoru Maarske, Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore. Ekonomist medija grupa (Ekonom: east Media Group) odala je priznanje kompaniji Telenor za drutvenu odgovornost to potvruje da se uspjeh ne mjeri samo dobrim poslovnim rezultatima i istaknutim mjestom na tr itu, ve i odgovornou prema zajednici u kojoj se posluje i prema njenim ljudima. [7]
6. Zakljuak
Korporativna drutvena odgovornost veoma je va na za poduzea zbog niza prednosti koje pru a, zbog ega i ne udi to se veliki broj poduzea u Europi i svijetu interesira za uvoenje ove poslovne strategije u okvir svoje poslovne politike. Uz pomo novog meunarodnog standarda ISO 26000 ostvarivanje ovog cilja je postalo realno. U nekim zemljama u svijetu koncept drutveno odgovornog ponaanja je veoma zastupljen. Meutim, postoje zemlje u kojima prvo treba razviti svijest o implementaciji drutveno odgovornog poslovanja pa onda zatim poeti za stvaranjem uvjeta i za praktinu primjenu ovog koncepta. Smjernice i upute koje se nalaze u novom standardu nisu dovoljne da bi se koncept odgovornog poslovanja u potpunosti prihvatio. Razlog tome le i u injenici da u pojedinim zemljama, posebno onim koje se nalaze u procesu tranzicije, gdje se nalazi i Srbija, svijest o drutveno odgovornom poslovanju je prije na nivou koncepta u formiranju, koji tek poinje da se prepoznaje kao va an i drutveno po eljan, nego na nivou ostvarenog ponaanja s kojim imamo osobno iskustvo. [3] Standard ISO 26000 mo e biti od koristi samo onim organizacijama koje ga primjenjuju. On je koncipiran na nain kojim poma e poduzeima koja ve primjenjuju drutveno odgovorno poslovanje da ga unaprijede i dodatno razviju, ali i da pomogne poduzeima koja nikad nisu imala kontakt sa ovim konceptom da ga na to uspjeniji i jednostavniji nain prihvate i implementiraju.
Literatura
[1] Baovi, I.; Simi, V.: ISO 26000 Perspektive razvoja menad ment sistema, Kvalitet, 20 (2010) br. 1-2, str. 70-73, ISSN 0354-2408 [2] Carroll, A.B.: A three-dimensional conceptual model of corporate social performance, Academy of Management Review, 4 (1979), No. 4, pp. 497-505, ISSN 0363-7425 [3] Inicijativa za odgovorno poslovanje, Beograd, Smart Kolektiv, (2007), www.smartkolektiv.org/admin/ download/files/cms/attach?id=78, 2012-04-24 [4] Institut za standardizaciju Srbije, ISO: SRPS ISO 14001:2005 sistemi, Slu beni glasnik RS br. 24/05; [5] Institut za standardizaciju Srbije, ISO 26000:2010, Guidance on Social Accountability, www.iss.rs/images/ upload/ISO%2026000%20-%20SRB.pdf, 2012-04-24 [6] Institut za standardizaciju Srbije, SRPS ISO 26000:2011, Uputstvo o drutvenoj odgovornosti, www.iss.rs/ standard/?natstandard_document_id=37544, 2012-04-24 [7] Kompanija Telenor d.o.o. Srbija, Izvetaj o drutveno odgovornom poslovanju, saoptenje za medije, (2011). [8] Pojmovnik drutveno odgovornog poslovanja, Beograd, Smart Kolektiv, (2007). ___________________________________________________
648
[9] , .: , , 5 (2011), . 88-94, ISSN 1028-5857 [10] , .: , - : 2011, , .. (Ed.), . 87-93, , 03-2011, , , (2011), . 149-150. [11] , .; , .: ISO 14000, 5 (2011), . 87-93, ISSN 0234-4505 [12] , .; , .: , , , .. (Ed.), . 312-315, , 10/2011, , , (2011), . 312-315.
_____________________________________________________
649
OSOBNA ZATITNA SREDSTVA I OPREMA PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT
OSIGURANJE KVALITETA INTERNIM AUDITOM U PROIZVODNJI ZATITNE ODJEE

INTERNAL AUDIT QUALITY ASSURANCE IN THE MANUFACTURING OF PROTECTIVE CLOTHING
Esad BAJRAMOVI1, Fadil ISLAMOVI2, Atif HOD I3
1, 2, 3Univerzitet
u Bihau Tehniki fakultet, Biha, BOSNA I HERCEGOVINA, bajramovic_e@yahoo.com
Sa etak: U ovom radu predstavljen je nain osiguranja kvaliteta internim auditom u proizvodnji zatitne odjee. Upravljanje kvalitetom je upravljaki pristup za kvalitet u poslovnom sistemu koji ostvaruje funkciju upravljanja kvalitetom u sistemu kvaliteta prema odreenoj politici kvaliteta. Da bi se provela politika kvaliteta i ostvarili strateki ciljevi u kompaniji je potrebno kontinuirano provoditi interne audite. Interni audit je sistemski, nezavisan i dokumentirani proces dobivanja dokaza, te njihovo objektivno vrednovanje, da bi se utvrdilo u kojoj mjeri su ispunjeni kriteriji audita. Kljune rije: upravljanje kvalitetom, interni audit, zatitna odjea, neusklaenosti, korektivne mjere, poboljanje Abstract: The paper presents a way of ensuring the quality through internal audit in the manufacturing of protective clothing. Quality management is a management approach to quality in a business system that realizes the quality management function in the quality system certified according to the determined quality policy. In order to implement the quality policy and accomplish the strategic objectives of the company, it is necessary to continually conduct internal audits. Internal audit is a systematic, independent and documented process for obtaining audit evidence and their objective evaluation, so as to determine the extent to which audit criteria are fulfilled. Keywords: quality management, internal audit, protective clothing, non-conformities, correction actions, improvement
1. Uvod
Kvalitet je postao najznaajniji strateki faktor uspjeha svake kompanije. Reputacija kompanije zavisi od konkretnih elemenata kao to su: kvaliteta, pouzdanost, rok isporuke, cijena i uslova isporuke. Upravljanje kompetentnim prednostima, posebno kvalitetom, mo e se, u vremenu, koristiti za otklanjanje loe reputacije. Proizvoaa i davaoca usluga, u osnovi, zanima odreenija ocjena kvaliteta proizvoda ili usluge, ne samo dobar ili lo, ili visok ili nizak kvalitet, kako bi se na osnovu nje ako je potrebno, izvelo odreeno poboljanje. Svaka osobina proizvoda ili usluge od koje se tra i da zadovolji potrebe
_____________________________________________________
653
korisnika ili dostigne eljeni nivo upotrebljivosti, predstavlja karakteristiku kvaliteta. Sa velikim zahtjevom za kvalitet svega to radimo ili pravimo u dananje vrijeme, dolo je do potrebe da imamo neki formalizovani skup pravila prema kojima se radi. Kompanije koje ele da ostanu na tr itu Evropske unije, najveim dijelom su se odluile za uvoenje integriranih ISO standarda u svoje kompanije. ezdeset posto kvalitetnih kompanija su se odluile da uvedu i implementiraju ISO 9001:2008, kao prvi korak dokazivanja prepoznatljivosti na tr itu. Ove kompanije u drugom koraku integriraju sistem upravljanja kvalitetom sa drugim standardima, kao to su ISO 14000ff, ISO 18000ff, kao i ISO 17000ff. Ovakav pristup kompanije rade da bi otklonile tehnike barijere u meunarodnom prometu roba i usluga, kao i informacija. Iste potrebe je i iskazala i Evropska zajednica svojom Bijelom knjigom, gdje se posebno daje naglasak na donoenje mnogih direktiva, za usaglaavanje nacionalnih zakona i standarda sa odreenim rokovima. Preporuka je bila da se te i to veoj jednostavnosti Evropskih standarda uz uva avanje nacionalnih standarda i specifinosti u primjeni. Zajedniki standardi Evropske unije se usmjeravaju na bitne zahtjeve o: zatiti zdravlja, sigurnosti, zatiti okoline i zatiti potroaa. U tom smislu Tehniki komitet ISO/TC 176 Meunarodne organizacije za standardizaciju ISO okrenuo se prema radu na standardizaciji i usaglaavanju u podruju sistema kvaliteta, obezbjeenja kvaliteta i odgovarajuim tehnologijama kvaliteta. Rezultat ovakvog rada je i serija standarda ISO 9000ff. Radi poboljanja sistema upravljanja kvalitetom potrebno je redovno vriti internu i eksternu kontrolu [4].
2. Motivacija i edukacija
Kod uspostavljanja sistema upravljanja kvalitetom sigurno je najva niji element i konstitutivni dio sistema upravljanja kvalitetom ljudski faktor. On je nosilac ideje uvoenja sistema upravljanja kvalitetom i njen implementator. To su ujedno i lideri i svi zaposleni u kompaniji. To su istovremeno i proizvoai i potroai. To znai da bi normalno trebali da se ponaaju u obje uloge i da nam budu zajedniki ciljevi. Proizvesti kvalitetnu robu i zatititi ovjeka, prirodu, materijalna i kulturna dobra, kako u toku proizvodnje tako i u eksploataciji poslije koritenja. Ako pitamo uposlenika ta je to kvalitet, svako e kazati na svoj nain, ali standard ima svoju definiciju. Sutina je da kupac mora biti zadovoljan i da kontinuirano uzima nau robu. Svaki uposlenik mora imati istanan osjeaj za kvalitet kada je u ulozi kupca, ali svakako i kada je u ulozi proizvoaa. Na alost, svi mi kada smo u ulozi proizvoaa, projektanta, finansijera, mislimo da je uvijek na kvalitet vrhunski, da su nai kupci zadovoljni, da ono to se kvalitete tie nema nikakvih problema i slino. Osnovna zabluda u tome je bila da kupac nije kvalifikovan da zahtjeva, a kamoli da verifikuje kvalitet proizvoda. Ko e bolje znati neto o automobilima, na primjer, od njihovih proizvoaa. To je bila dugogodinja zamka. Zamka zapadnih, pa i uopte svjetskih proizvoaa, koja je dovela do pojave skupih i ne racionalnih automobila u Americi, sa velikom potronjom i slino. Japan je prvi uoio da jedino kupac zna to su mu potrebe, to su mu zahtjevi, a na proizvoau je da struno te zahtjeve kupca pretvori u operacione specifikacije i razvoj, proizvodnju, elju da je potronja automobila, na primjer to manja. Ali on ne mora znati koja vrsta karburatora ili drugih elemenata je za to potrebna, to treba znati proizvoa. Dugorona strategija tekstilne industrije u Bihau je bila: ako zadovoljim zahtjeve kupca, kao nagradu ja u za to dobiti njegovo trajno povjerenje. Istovremeno, na globalnom planu, to znai velike utede. Agresijom na Bosnu i
654
___________________________________________________
Hercegovinu 1992. godine, prestala je sa radom velika tekstilna kompanija Kombiteks Biha. Razlog nestanka ove kompanije je zastarjela tehnologija i odlazak strunog kadra. Nakon nestanka ove kompanije na tr itu Bosne i Hercegovine pojavile su se male kompanije tekstilne proizvodnje. Meu njima pojavila se i mala kompanija d.o.o. Tera Nova Biha, koja proizvodi zatitnu opremu. Ova kompanija je uvela sistem upravljanja kvalitetom prema standardu BAS EN ISO 9001:2008 [3].
3. Kompetencije kroz zahtjev standarda ISO 9001:2008

U standardu ISO 9001:2008 pojavljuje se zahtjev vezan za kompetencije i to u dijelu u kojem su opisani zahtjevi vezani za ljudske resurske u toci 6.2.: Ljudski resursi: Osoblje koje obavlja poslove koji utjeu na kvalitet proizvoda mora da bude osposobljeno u pogledu obrazovanja, obuke, znanja i iskustva. Kompetencije, osposobljavanje i svijest: Organizacija mora: a) utvrditi potrebne kompetencije za osobe koje izvode poslove koji utjeu na kvalitet proizvoda; b) gdje je primjenjivo, osigurati osposobljavanje ili poduzeti druge radnje za postizanje potrebne kompetentnosti; c) ocjenjuje efektivnost poduzetih mjera, i d) odr ava odgovarajue zapise o obrazovanju, obuci, znanju i iskustvu. to ovaj zahtjev znai za organizaciju koja ima implementiran i certificiran sistem upravljanja kvalitetom? Ako znamo da su kompetencije skup znanja, stavova, vjetina i drugih vrijednosti odnosno osobnih karakteristika, te uzimajui u obzir zahtjev 6.2.2. u novoj reviziji standarda ISO 9001:2008, kompanija bi trebala kroz sistematizaciju radnih mjesta jasno odrediti koje su to kompetencije potrebne za pojedina radna mjesta. Kao jedno od moguih rjeenja s prijedlogom moguih kompetencija je i sljedee: Sistematizacija radnih mjesta: Naziv radnog mjesta, Opis aktivnosti radnog mjesta, Kompetencije (Znanja, Sposobnost, Vjetine, Osobine linosti). Cilj ovakvog pristupa je postizanje kompetentnosti, zaposlenih za obavljanje poslova, ime se posti e da se svaki posao uvijek obavlja na najbolji propisani mogui nain. Kompetentan zaposlenik je ona osoba kojoj je pru ena prilika kad dobije posao da pokae ono to eli, pod uslovom da to zna (obrazovana) i mo e (obuena i iskusna) da radi. Dakle, potrebni uslovi su elja, znanje i umijee, a dovoljan uslov je prilika za obavljanje specifikovanog posla [4, 5].
4. Interni audit
Interni audit je audit prve strane, a eksterni audit mo e biti audit dobavljaa ili audit certificiranja, a to je audit druge i tree strane. Audit mo e biti audit proizvoda, audit postupka i audit sistema. Definicija audita je sistematian, nezavisan i dokumentirani proces za dobijanje dokaza audita i njihovo objektivno vrednovanje radi odreivanja stepena do kojeg su kriteriji audita ispunjeni. Obaveza provoenja audita definisana je u standardu ISO 9001:2008 u kom se ka e da kompanija mora izvoditi interne audite u planiranim intervalima radi odreivanja da li je sistem upravljanja kvalitetom usklaen sa zahtjevima
_____________________________________________________
655
za sistem upravljanja QMS, da li je efektivan u zadovoljavanju zahtjeva za kvalitet, da li je efektivan u ispunjavanju ciljeva i da li je pogodan za utvrivanje mogunosti za poboljanje. Poboljanje mo e postojati ako se redovno vri preispitivanje od strane menadmenta, provode interni i eksterni auditi, ako se vri provedba planiranog i provode akcije nakon ocjene stanja. Uz pomo preispitivanja od strane rukovodstva mogue je otkriti neusaglaenosti i pokrenuti korektivne mjere, izvriti preispitivanje neusklaenosti, odrediti uzroke, ocijeniti potrebe za akcijom radi spreavanja ponavljanja. Utvrditi potencijalni problem, pokrenuti preventivne akcije, uvidjeti potencijalne neusklaenosti i uzroke, ocijeniti potrebe za akcijom radi spreavanja pojave neusaglaenosti. Klju uspjeha kompanije za proizvodnju zatitne odjee Tera Nova u Bihau je educiran kadar, redovno provoenje preispitivanja od strane rukovodstva, provoenje internih i eksternih audita, saradnja sa Tehnikim fakultetom Univerziteta u Bihau, odsjekom za Tekstilni dizajn. Elementi audita u ovoj kompaniji su: sistem upravljanja kvalitetom, odgovornost rukovodstva, upravljanje resursima, realizacija proizvoda, mjerenje, analiza i poboljanje, a oni se provode kroz tri faze: faza pripreme, faza izvoenja i faza popravki. Implementacijom programa TQM-a, stvorili su fleksibilnu kompaniju koja omoguava konstantan kvalitet proizvoda. Primjenom integriranog sistema kvaliteta i TQM-a stvorena je mogunost da se kroz kontinuirana poboljanja poveava nivo izvrsnosti i mogunost uvrtavanja na listu najboljih proizvoaa u Bosni i Hercegovini, kao i prepoznatljivost svojih proizvoda na Evropskom tr itu [1, 2].
5. Zakljuak
Kompanija koja eli da vri preispitivanje efikasnosti sistema upravljanja kvalitetom od strane menad menta s ciljem otklanjanja neusklaenosti mora redovno vriti interne audite. Cilj internog audita je poboljanje efikasnosti sistema, praenje nivoa zadovoljenja zahtjeva, pojave neusklaenosti po vrstama i te ini. Kompanije koje provode interne audite nakon uspostavljanja sistema upravljanja kvalitetom imaju niz prednosti koje se ogledaju u slijedeem: zaposlenim je jasna politika i ciljevi kvaliteta, zaposleni su svjesni i kompetentni prema kvalitetu, nadle nosti i odgovornosti su regulisane matricom odgovornosti, ovlasti su distribuirane prema emi rukovoenja. Kompanija od audita ima unutranje i vanjske koristi.
Literatura
[1] Bajramovi, E. i dr.: Interni audit u preduzeima, ISBN 978-9958-624-34-6, RIM 2011. [2] Klari, S.; i dr.: Upravljanje kvalitetom, ISBN 978-9958-604-40-9, Mainski fakultet Mostar 2009. [3] Omanovi, M..: Uvod u Total Quality Management, Zenica 1996. [4] Vulanovi, V.; i dr.: Sistem kvaliteta ISO 9001, Univerzitet u Novom Sadu, ID 183898119, Novi Sad [5] www.hdkvaliteta.hr
656
___________________________________________________
PREDVIDIVI UINAK ZATITE SLUHA RADNIKA UNIM ULOCIMA ALA-NOISE_X PRI GEOISTRA IVAKIM RADOVIMA
FORESEEABLE EFFECTS OF WORKERS HEARING PROTECTION BY ALA-NOISE_X EARPLUGS IN GEOLOGICAL RESEARCH WORK
Mirjana FUDURI JELAA1, Darko VINICKI2, Stanislav TOPI3, Sanja GRAHOVAR4
1Visoka
kola za sigurnost, I. Luia 5, Zagreb, HRVATSKA, mirjana.fuduric-jelaca@vss.hr 2Darko Vinicki, Petrokemija d.d., Aleja Vukovar 4, Kutina, HRVATSKA, darko.vinicki@petrokemija.hr 3Visoka kola za sigurnost, I. Luia 5, Zagreb, HRVATSKA, stanislav.topic@vss.hr 4Visoka kola za sigurnost, I. Luia 5, Zagreb, HRVATSKA, sanja.grahovar@vss.hr
Sa etak: Pri izvoenju geoistra nih radova koristi se garnitura za buenje tla koja tijekom rada proizvodi buku. Dugotrajna izlo enost buci rezultirat e izmeu ostalog potekoama sa sluhom. Da bi se to izbjeglo radnicima se nudi osobna zatitna oprema kao to su titnici za ui, uni epovi i sl. Radnici esto izbjegavaju noenje osobne zatitne opreme za zatitu sluha iz raznih razloga kao to je neudobnost noenja, osjeaj sputanosti, pritjenjenja i sl. Da bi se to izbjeglo razvijena je osobna zatitna oprema izraena prema slunim kanalima pojedinca. Osim udobnosti ta osobna zatitna oprema mora imati i predvidivi stupanj zatite sluha. Kljune rijei: buka, zatita sluha, uni uloci Abstract: While conducting geological research, ground perforating devices are used, producing noise in the course of work. Long-term exposure to noise will result, among other things, in hearing difficulties. In order to avoid this, workers are offered personal protective equipment such as ear protectors, earplugs etc. Workers often avoid wearing personal protective equipment for hearing protection for various reasons, such as discomfort during use, feeling restrained, squeezed etc. In order to avoid this, personal protective equipment was designed according to the hearing canals of individuals. Apart from comfort, this personal protective equipment must have a foreseeable degree of hearing protection. Keywords: noise, hearing protection, wax-cotton earplugs
_____________________________________________________
657
1. Uvod
Pri izvoenju geoistra ivakih radova koristi se garnitura za buenje tla Comacchio Geo 205 (v. Slika 1) opremljena dizelskim motorom s tri ventila koji zajedno s hidraulinom pumpom, ventilima i cilindrima ini buaki sklop za izvoenje geoistra nih radova i za geotehnika istra na sondiranja. Buenje tla obavlja se buaim ipkama u obliku punih ipki ili u obliku cijevi. Uz pomo buaih ipki strojnim rotiranjem i utiskivanjem uzorkuju se slojevi tla. Radnik koji rukuje garniturom za buenje tijekom rada izlo en je buci koja je uzrokovana radom dizelskog motora, hidraulikom pumpom i samim procesom buenja tj. prodiranjem alata za buenje u tlo. Buka mo e imati tetan utjecaj na zdravlje radnika [1]. Da bi se sprijeio mogui tetan utjecaj na zdravlje analizirat e se razina buke u radnom okoliu i ocijeniti rezultati ispitivanja buke prema Pravilniku o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu [2]; EN ISO 9612:2009[3]; HRN ISO 1999;2000 [4]. Oktavnom analizom i izraunom provjerit e se razina priguenja buke plastinih unih ulo aka (iz otoplastike) ALA-NOISE_X (v. Slika 2) i utvrditi preostali rizik po zdravlje.
SLIKA 1: Garnitura za buenje Comaccio Geo 205
2. Mjerenje buke
2.1. Mjesto mjerenja
SLIKA 2: Plastini uni uloci ALA-NOISE_X
Mjerenje buke je obavljeno u punoj fazi rada zagrniture za buenje pri buenju tla do vodonosnih slojeva u koje e se polo iti hidroforski sustavi za opskrbu vodom. Mjerenje je obavljeno kod radnika koji stoji uz sam stroj. Za vrijeme rada radnik je koristio za zatitu sluha une uloke ALA-NOISE_X
2.2. Mjerna oprema
Mjerenje je obavljeno zvukomjerom Norsonic Nor 131, klase 1 koji odgovara zahtjevima norme IEC 61672-1:2002 Ekvivalentna razina buke mjerena je po pet minuta s tim da su napravljena po tri mjerenja. Ako je razlika izmeu mjerenja bila vea od 3 dB dodatno su obavljena po tri mjerenja. Uz ekvivalentnu razinu buke mjerena je i vrna vrijednost zvunog tlaka te razina zvunog tlaka (SPL). Na
658
SLIKA 3: Zvukomjerom Norsonic Nor 131
___________________________________________________
osnovi izmjerenih vrijednosti i vremena izlo enosti izraunata je normalizirana dnevna izlo enost buci.
3. Rezultati mjerenja
Rezultati mjerenja prikazani su u Tablici 1 i Dijagramu 1.
TABLICA 1: Tabelarni prikaz rezultata mjerenja pri punoj fazi rada garniture za buenje
Mjerene veliine Izmjerena vrijednost Granina vrijednost izlo enosti (GVI) 3
Ekvivalentna razina buke LAeq Vrna vrijednost zvunog tlaka Lppeak LA LC LC-LA
110,4 dB(A) 126,8 dB (C) 110,4 dB 112,0 dB 1,6 dB
87 dB (A) 140 dB (C)
DIJAGRAM 1: Rezultati oktavne analize buke pri punoj fazi rada
4. Analiza rezultata mjerenja

Rezultati mjerenja pokazuju da je vrijednost ekvivalente buke 110,4 dB(A) to je daleko iznad dozvoljene granine vrijednosti izlo enosti (GVI) od 87 dB(A). Vrna vrijednost zvunog tlaka ne prelazi GVI od 140 dB(C). Rezultati oktavne analize buke pokazuju da su najvie vrijednosti zvunog tlaka izmjerene u podruju frekvencija izmeu 1,5 i 4 kHz u kojem je ljudsko uho i najosjetljivije. S obzirom da se radovi buenja odvijaju u prosjeku 4 h/dan izraunata je dnevna razina izlo enosti buci (Jednad ba 1).
_____________________________________________________
659
T L(EX ,8 h ) = LAeq + 10 lg 1 T L(EX ,8 h ) = 110,4 10 lg 4 = 107,3 dB 8
(1)
Izraunata dnevna razina izlo enosti buci iznosi 107,3 dB to je iznad GVI od 87 dB(A). Tijekom rada radnici koriste osobnu zatitnu opremu ije su karakteristike prikazane u Tablici 2 [5]:
TABLICA 2: Karakteristika osobne zatitne opreme
SNR vrijednost H vrijednost M vrijednost L vrijednost
22
24 parametar =1
18
16
Efektivna A-vrednovana razina buke, kojoj je radnik izlo en pri noenju osobne zatitne opreme odreenja je SNR metodom a predvidivi stupanj redukcije buke prema H-M-L metodi. Predvidivi stupanj redukcije buke (PSR) prema H-L-M metodi izraunat je pomou Jednad be 2 i iznosi:
PSR = M PSR = 18 H M (LC LA 2 dB) 4 (2)
24 18 (16 , 2) = 20,4 dB 4
Efektivna A vrednovana razina buke kojoj je radnik izlo en iznosi (Jednad ba 3):
LAX = LA PSR = 110,4 20,4 = 90,0 dB (3)
Efektivna A vrednovana razina buke kojoj je radnik izlo en prema SNR metodi izraunata je prema Jednad bi 4 i iznosi:
LAX = LC SNR LAX = 112 22 = 90,0 dB (4)
Razina buke na uhu radnika iznosi 90 dB(A) to je iznad GVI.
5. Zakljuak
Zatitni plastini uni uloci (iz otoplastike) ALA-NOISE_X izraeni su prema obliku slunog kanala svakog pojedinca pa su najudobnija zatitna osobna oprema za noenje i uporabu. U uni ulo ak ugraen je ventil za guenje buke koji ujedno omoguava ventiliranje unutranjeg dijela slunog kanala, a time izjednaavanje tlaka. Predvidivi stupanj redukcije buke plastinih unih titnika iznosi 20,4 dB. Koristei unih ulo ak ALA-NOISE_X razina buke na uhu radnika iznosit e 90 dB(A) to je iznad granine vrijednosti izlo enosti za osmosatno radno vrijeme. Unato navedenim prednostima mo e se zakljuiti da plastini uni ulo ak ALA-NOISE_X ne pru a zadovoljavajuu zatitu sluha pri geoistra ivakim radovima tijekom kojih se koristi garnitura za buenje tla Comacchio Geo 205.
660
___________________________________________________
Literatura
[1] Harris, M.C.: Handbook of noise control, - New York, McGraw-Hill Book Company [2] Pravilnik o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu (NN 46/08) [3] EN ISO 9612:2009 Acoustics - Description of occupational noise exposure [4] HRN ISO 1999;2000 Acoustics - Determination of occupational noise exposure and estimation of noiseinduced hearing impairment [5] HRN EN ISO 4869 2:2001 Acoustics Hearing protectors Part 2: Estimation of effective A-weighted sound pressure levels when hearing protectors are worn
_____________________________________________________
661
662
___________________________________________________
ZATITA GLAVE VATROGASCA

PROTECTION OF THE FIREFIGHTERS HEAD
Snje ana KIRIN1, Ivan MARELJA2
1Veleuilite
u Karlovcu, Odjel Tekstilstva, Trg J. J. Strossmayera 9, 47 000 Karlovac, HRVATSKA, snjezana.kirin@vuka.hr 2Student, Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, ivan112marela@net.hr
Sa etak: U radu je dan pregled opreme za zatitu glave vatrogasca koja se sastoji od potkape, kacige i maske, a koristi se vatrogasnim postrojbama Republike Hrvatske. Dane su osnovne znaajke pojedinih dijelova opreme koja vatrogascu jami maksimalnu zatitu i sigurnost u akcijama gaenja po ara i drugim vatrogasnim intervencijama. Kljune rijei: vatrogasna potkapa, vatrogasna kaciga, vatrogasna maska Abstract: This paper presents an overview of protective equipment for firefighters head consisting of hoods, helmets and masks, used in fire departments of Croatia. Some basic features of individual pieces of equipment that ensures maximum firefighter safety and security in actions of extinguishing fire and other interventions are given. Keywords: fire hoods, fire helmets, fire mask
1. Uvod
ovjek je svakodnevno izlo en raznim nepovoljnim, tekim, pa ak i pogibeljnim radnim i ivotnim uvjetima, a funkcija odjee i opreme za glavu je da titi tijelo i glavu od vanjskih utjecaja. Kod intervencija gaenja po ara vatrogasac je izlo en opasnosti od guenja i trovanja, djelovanje topline i isijavanja, mehanikih povreda, udara elektrine energije, zaraze i radioaktivne kontaminacije stoga je neophodno noenje zatitne opreme koja se dijeli na osobnu i skupnu i ima funkciju zatite od jedne ili vie opasnosti po zdravlje i ivot. Osobnu zatitnu opremu mora nositi svaki vatrogasac pri svakoj vatrogasnoj intervenciji gaenja po ara, spaavanja osoba i imovine, zatite okolia i drugih intervencija u kojoj se susreu opasnosti, a obuhvaa kacigu, rukavice, odijelo, izme, penjaki opasa s priborom, masku i potkapu. Skupa zatitna oprema koristi se prema potrebi i sastoji se od ureaja za samostalno disanje, odijela za prolaz kroz vatru, aluminiziranog odijela, plinonepropusnog odijela, odijela za zatitu od kontaminacije radioaktivnih estica i u adi [1-3]. Za zatitu glave vatrogasca korist se potkapa, kaciga i maska s funkcijom zatite od moguih povreda i ozljeda glave. Na proizvoae opreme za zatitu glave postavljaju se vrlo slo eni uvjeti s obzirom na nekodljivost, dizajn i udobnost, ime se ujedno osigurava djelotvornost opreme kod
_____________________________________________________
663
upotrebe. Norme su oslonac proizvoaima za zadovoljenje zahtjeva na potrebna svojstva materijala i gotove opreme s obzirom na predvienu namjenu i mogue uvjete uporabe u akcidentnim situacijama [4]. U ovom radu nainjem je pregled najee opreme za zatitu glave vatrogasca koja zadovoljava propisane norme i u upotrebi je u vatrogasnim postrojbama u Hrvatskoj.
2. Osnovne karakteristike nekih tipova opreme za zatitu glave vatrogasca

2.1. Vatrogasna potkapa
Vatrogasna potkapa kao sastavni dio opreme za zatitu glave vatrogasca titi od topline, te se stavlja na zatitnu masku i ispod vatrogasne kacige (v. Slika 1). Vatrogasna potkapa izrauje se ivanjem u obliku kapuljae kojom su zatieni dijelovi glave, lica, vrata i prsni dio tijela te imaju kru ni otvor za oi s elastinom trakom oko otvora. Izraene su s dva uzdu na potpuno ravna ava s desne i lijeve strane glave, za maksimalnu udobnost, te bez sredinjeg (sagitalnog) ava na tjemenu.. Dostupne u vie vrsta vatrootpornih materijala (Kermel, Kermel/FR Viskoza, Nomex, PBI, visokootporni karbonski materijal,...), te u vie boja (tamno plava, be , crvena, zlatna, crna,...). Postoje dvije izvedbe i to izvedba s produljenim ovratnikom ili izvedba s potpunom zatitom ramena [5]. SLIKA 1: Vatrogasna potkapa Za izradu se najee koristi Nomex III i PBI Gold. Nomex III tkanina sadr i 95% Nomexa i 5% Kevlara, te je svojim sastavom otporna na toplinu do 1000, kemikalije, kiseline, lu ine, habanje i posjeduje dobra izolacijska svojstva. PBI Gold tkanina sadr i 60% Pbi i 40% Kevlara to osigurava visoku vrstou i nakon izlaganja plamenu. Vatrogasne potkape podlije u ispitivanju u skladu s normom HRN EN 13911:2005 Zatitna odjea za vatrogasce - Zahtjevi i ispitne metode za vatrogasne potkape za vatrogasce (EN 13911:2004).
2.2. Zatitna maska
Zatitna maska titi dine organe vatrogasca prekrivajui usta, nos, oi i bradu tijesno prianjajui uz lice. S obzirom na izvedbu razlikuju se dvije maske koje koriste vatrogasci i to zatitna maska s zateznim trakama (v. Slika 2a), i zatitna maska s adapterskim kopama (v. Slika 2b).
SLIKA 2: Zatitna maska (a) sa zateznim trakama i (b) s adapterskim kopama
664
___________________________________________________
Poznatiji proizvoai zatitnih maski su FENZY, MSA i DRGER koje osiguravaju upotrebu noenja na temperaturi od -30C do 120C. Nakon svake upotrebe masku je potrebno oistiti, dezinficirati, te provesti testiranje ispravnosti i nepropusnosti sukladno normi HRN EN 137:2002- Zatitne naprave za disanje, odgovarajuim ureajem za testiranje nepropusnosti maske.
2.3. Vatrogasne kacige
Vatrogasne kacige sprjeavaju ozljede koje mogu nastati uslijed pada ili udarca stranog tijela pru ajui maksimalnu zatitu i sigurnost pri akcijama gaenja po ara i drugim vatrogasnim intervencijama. Dijele se na vatrogasne kacige za gaenje po ara i infrastrukture i vatrogasne kacige za umske po are. Izrauju se najee od poliamida fibeglas, poliamida 6, polikarbonata, kompozitnih materijala ili kombinacije nikal-krom. U Tablici 1 dane su osnovne karakteristike najee koritenog polikarbonata.
TABLICA 1: Osnovna svojstva polikarbonata
Postojanost na starenje Postojanost na ultravioletno zraenje Postojanost oblika na toplinu Toka topljenja vrstoa loma na hladnoi Upijanje vlage Osjetljivost prema lomu Kemijska postojanost Dobra Zadovoljavajua Do cca 135C + 220 C Dobra do -30C Vrlo dobra, neogranieno Nema (osim kemijskih utjecaja) Zadovoljava (osim alkohola, amonijaka, kiselina i organski otapala)
Vatrogasna kaciga sastoji se od vanjske i unutranje koljke, kolijevke s kopama i zateznim trakama, vizira za zatitu oiju i lica i zatitne zavjese za vrat. Jedan od renomiranih proizvoaa kaciga je tt. Gallet koja proizvodi kacige pod nazivom GALLET F1 STANDARD izraene od kvalitetnih polikarbonitnih i kompozitnih materijala (v. Slika 3). Kaciga se sastoji od dva vezira koji slu e za zatitu lica od mehanikih udaraca i zatitu od toplinskog isijavanja. Unutranja kolijevka izrauje se od prirodne ko e poveane otpornosti na habanje i dobrih antialergijskih svojstava s mogunou namjetanja unutranje veliine od 52 cm do 64 cm. Tt. Rosenbauer proizvodi vatrogasne kacige pod nazivom HEROS XTREME koje karakterizira velika udobnost, te pruanje visokog nivoa zatite u svakoj situaciji (v. Slika 4).
SLIKA 3: Vatrogasna kaciga GALLET F1 STANDARD SLIKA 4: Vatrogasna kaciga HEROS XTREME
_____________________________________________________
665
Vanjsku koljku kacige karakterizira dobra postojanost na visoke temperature, dobra ventilacija, te mogunost kombinacije s zatitnom maskom s adapterskim kopama. Unutranjost kacige izraena je od Nomex viskoze otporne na vruinu i plamen sa integralom zatitom uiju. Remen podesiv po veliini otporan je na toplinu i plamen. Namjetanje veliine unutranjosti kacige mogue je izvana u rasponu od 51 cm do 61 cm. Kaciga HEROS XTREME udovoljava zahtjevima norme HRN EN 443:2008- Kaciga za gaenje po ara u zgradama i drugim graevinama. Tt. PAB Buzet d.o.o. u Republici Hrvatskoj proizvodi vatrogasne kacige za potrebe domaeg i stranog tr ita. Izrauju ita niz vatrogasnih kaciga od nazivima COMPACTA; COMPACTA III F; PAB FIRE 01, PAB FIRE 02, PAB FIRE 03, PAB HT 04. Najee koritena kaciga PAB FIRE 4 (v. Slika 5) izraena je od suvremenih kompozinih materijala, a koja udovoljava normi HRN EN 443:2008- Kacige za gaenje po ara u zgradama i drugim graevinama. Unutranja koljka izraena je od polietilena, dok je kolijevka izraena od polikarbonata, s mogunou podeava- SLIKA 5: Vatrogasna kaciga PAB FIRE 04 nja veliine od 52 cm do 63 cm. Vizir izraen od polimida podnosi temperature do 300C [6, 7].
3. Zakljuak
Vatrogasac pri svako vatrogasnoj intervenciji, gaenju po ara, spaavanju osoba i imovine, zatiti okolia i drugim intervencijama izlo en je tekim, a ponekad i pogibeljnim radnim uvjetima. Stoga je potrebno da bude opremljen odgovarajuom zatitnom opremom koja e rizik svesti na najmanju mjeru. Zatita glave kod vatrogasaca obuhvaa koritenje potkape, maske i kacige ime se osigurava zatita dinih organa i glave od ozljeda koje mogu nastati uslijed pada ili udarca stranog tijela. S obzirom na zahtjeve radnih zadataka, zatita, funkcionalnost i udobnost opreme za zatitu glave vatrogasca propisane su va eim europskim normama, a koje su prihvaene i kod nas [8]. U radu je dan osvrt na opremu za zatitu glave vatrogasca koje se najee koriste u vatrogasnim postrojbama Republike Hrvatske.
Literatura
[1] Hura ajatovi A. i sur.: Osobna zatitna oprema izmeu zahtjev normi i uporabe, Zbornik radova 5. meunarodno znanstveno-strunog savjetovanja Teksilna znanost i gospodarstvo, Ujevi D., Penava .(ur.), 26. sijenja 2012., Zagreb Hrvatska, Tekstilno-tehnoloki fakultet, 2012., Zagreb, ISSN 1847-2877 [2] Kirin S., i sur., Stanje i normizacija zatitne odjee, Tekstil 51, 5, 2002., 230-237 [3] Zavec Paveli D., i sur.., Protupo arni odijevni sustavi i njihovo vrednovanje, pregledni rad, Sigurnost 52 (3) 251- 262 (2010), UDK 614.842.86 [4] Popovi . i sur.: Prirunik za osposobljavanje vatrogasaca, Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 2010., ISBN 978-6385-23-2 [5]...Vatrogasne potkape, www.tehprojekt.com, pristupljeno 10.04.2012. [6] Vatrogasna kaciga Heros Xtreme, http://www.mi star.hr, pristupljeno dana 25.05.2012. [7] Vatrogasne kacige, www.pab-buzet.com, pristupljeno 26.05.2012. [8] Ivani Z., Kirin S., Izvori po arne opasnosti, Ud benik Veleuilita u Karlovcu, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2010., ISBN 978-953-7343-32-3. ___________________________________________________
666
ZATITNE RUKAVICE
PROTECTIVE GLOVES
Stana KOVAEVI1, Jovan VUINI2, Snje ana KIRIN2
1Sveuilite
u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet, Prilaz baruna Filipovia 28a, 10000 Zagreb, HRVATSKA, stana.kovacevic@ttf.hr 2Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, Karlovac, HRVATSKA, jovan.vucinic@vuka.hr, snjezana.kirin@vuka.hr
Sa etak: Materijal, oblik i nain izrade zatitnih rukavica ovisi o njihovoj namijeni. U ovom radu dane su osnovne znaajke zatitnih rukavica, slo enost izrade, fizikalno-mehanika svojstva materijala, konstrukcijski parametri tekstilnih materijala, primjena i norme. Izabrane su etiri vrste zatitnih rukavica za razliite namijene od razliitih sirovina i razliitih oblika izrade. Prema dobivenim rezultatima mo e se zakljuiti da je izrada zatitnih rukavica jedan od najslo eniji osobnih zatitnih tekstilnih predmeta, gdje su u veini sluajeva u jednoj rukavici zastupljeni razliiti materijali i razliiti ivani avovi. Udovi, osobito ruke su najee prve izlo ene raznim opasnostima, pa su zatitne rukavice od iznimne va nosti. No, zbog minijaturnih dimenzija u odnosu na ostalu zatitnu odjeu, va nost pravilne izrade i uinkovitosti, podlije u vrlo strogim normama u odabiru materijala, obliku i izradi. Kljune rijei: zatitne rukavice, tekstilni i ko ni materijali, fizikalno-mehanika svojstva materijala, konstrukcijski parametri tekstilnih materijala, norme Abstract: Material, form and method of manufacturing protective gloves depend on their purpose. This paper describes the basic features of protective gloves, the complexity of production, physico-mechanical properties of materials, structural parameters of textile materials, applications and standards. Four types of protective gloves of different materials and different manufacturing forms for different uses were selected. According to the results obtained it can be concluded that the gloves are one of the most complex personal protective textile items, where in most cases different materials and different sewn seams are present in one glove. Limbs, especially hands, are usually first exposed to various hazards, and protective gloves are of utmost importance. However, because of the miniature size compared to other protective clothing, and the importance of proper preparation and performance, it is very important to respect very strict standards in the selection of materials, shape and production. Keywords: protective gloves, textile and~leather materials, physico-mechanical material properties, design parameters of textile materials, standards
_____________________________________________________
667
1. Uvod
Rukavice su dio odjevnog predmeta koje slu e najee za zatitu ruku. No, njihova namjena mo e biti i kao modni dodatak to se u modnom izriaju mijenjalo tijekom povijesti. U ovom radu analizirat e se iskljuivo zatitne rukavice koje tite prste i cijelu aku u potpunosti ili djelomino od opasnosti i tetnosti pri obavljanju nekih zadataka. Zatitne rukavice su definirane prema hrvatskoj normi: HRN EN 420:2004, prihvaenoj od norme: EN 420:2003. One se dijele najee prema namijeni (v. Tablica 1) [1-4]: Oblik, sirovina i nain izrade definiraju se prema namijeni. Za uinkovitiju zatitu izrauju se tako da prekrivaju ruku do lakta, pa ak i vie, no najee dose u do polovice ruke izmeu ake i lakta. Sirovinski sastav je najee prirodna ko a (kravlja, svinjska, ovja i sl.), tekstilni materijal (tkanina ili pletivo) od sintetikih vlakana, pamuka, vune ili od kombiniranih materijala [5-7]. Zatitne rukavice koje su namijenjene za mehanike opasnosti veinom su vieslojne. Unutranji dio je pletivo ili tkanina od prirodnog materijala a vanjski do se razlikuje tako da je gornji dio ake prozrani tekstilni materijal dok unutarnji dio ake s kojim se dodiruju mehaniki predmeti od otporne i vrste prirodne ko e. Unutarnji sloj mo e biti mekani plastini (poliuretanski) materijal za kompenziranje vibracija i lakeg savladavanja sila koja djeluju izmeu ake i mehanikog predmeta [8]. Zatitne rukavice od ekstremnih temperatura se razlikuju prema namijeni i materijali su potpuno drugaiji. Izraene su od vieslojnog materijala. Vanjski sloj je od sintetikog materijala otporan na toplinu ili hladnou. Unutarnji sloj je upavljena tkanina koja svojom strukturom dr i na odreenom odstojanju ko u od vanjskog sloja odnosno izolatora topline ili hladnoe. Po eljno je da su rukavice to du e, odnosno da tite cijelu podlakticu. Za niske temperature zatitne rukavice su najee deblje s debljim slojevima. Karakteristike zatitnih rukavica od kemijskih tvari su razliite i ovise o namijeni odnosno o kemikaliji od koje se zatiuju ruke. Najee su to gumene nepropusne rukavice koje su priljubljene uz aku i prste pa du e koritenje ovih rukavica nije preporuljivo. No, njihovo noenje je izuzetno va no zbog agresivnosti mnogih kemikalija. Za ove rukavice uporaba tkanine je vrlo rijetka i to samo kao dio vieslojnog materijala uz ko u. Razlog tomu je propusnost kemikalija, krutost i zadebljanje rukavice pa ima za posljedicu nepraktinost i te i rad s prstima. Zatitne rukavice koje tite ruke od biolokih tetnosti razlikuju se prema namijeni kao i zatitne rukavice od kemijskih tvari. Koriste se najee za zatitu od mikrobiolokih tetnika u zdravstvu za zatitu od ko nih bolesti. Zatitne rukavice za tetnosti zraenja izrauju se od specijalnih materijala koji su testirani prema intenzitetu zraenja. Ove rukavice izraene su od gume i/ili drugih sintetikih potpuno nepropusnih materijala. Tkanina se vrlo rijetko koristi i to u vieslojnim materijalima gdje je tkanina u dodiru s ko om a ima zadatak kao kod rukavica za zatitu od kemijskih i biolokih tvari. Zatita od elektrine energije u dodiru s rukama mogua je samo uz zatitne rukavice koje su od materijala koji ima svojstvo nevodljivosti elektrine energije. Kod grubih i tekih radova na dalekovodima i sl. rukavice su najee od vieslojnih materijala gdje je unutarnji sloj tkanina ili pletivo. Time tekstil pru a rukama udobnost a vanjski dio zatitu od udara elektrine struje.
668
___________________________________________________
TABLICA 1: Hrvatske norme za zatitne rukavice

Norma Naslov norme
HRN EN 420:2004 (EN 420:2003) HRN EN 388:2004 (EN 388:2003) HRN EN1082-1:2001 (EN 1082-1:1996) HRNEN1082-2:2001 (EN 1082-2:2000) HRN EN 14328:2005 (EN 14328:2005) HRN EN ISO 10819: 2000 (ISO 10819:1996) HRN EN 381-4:2001 (EN 381-4:1999) HRN EN 381-7:2001 (EN 381-7:1999) HRN EN 374-1:2003 (EN 374-1:2003) HRN EN 374-2:2003 (EN 374-2:2003) HRN EN 374-3:2003 (EN 374-3:2003) HRN EN 455:2008 (EN 455:2008) HRN EN 407:2005 (EN 407:2004) HRN EN 511:2007 (EN 511:2006) HRN EN 659:2008 (EN 659:2003) HRN EN 12477:2001 (EN 12477:2001) HRN EN 60903:2007 (EN 60903:2003) HRN EN 421:2001 (EN 421:1994)
Zatitne rukavice - Opi zahtjevi i ispitne metode Rukavice za zatitu od mehanikih rizika Zatitna odjea - Zatitne rukavice i titnici za ruke od posjekotina i ubodnih ozljeda pri rukovanju runim no evima - 1. dio: Rukavice i titnici za ruke od elinog pletiva Zatitna odjea - Zatitne rukavice i titnici za ruke od posjekotina i ubodnih ozljeda pri rukovanju runim no evima - 2. dio: Rukavice i titnici za ruke od materijala koji nije elino pletivo Zatitna odjea - Rukavice i titnici za ruke za zatitu od posjekotina strojnim no evima - Zahtjevi i ispitne metode Mehanike vibracije i udari - Vibracija ruke - Metode mjerenja i ocjenjivanja prijenosa vibracija rukavica na dlan ruke Zatitna odjea za radnike koji rukuju motornim pilama - 4. dio: Metode ispitivanja za rukavice za zatitu od motorne pile Zatitna odjea za radnike koji rukuju motornim pilama - 7. dio: Zahtjevi za rukavice za zatitu od motorne pile Rukavice za zatitu od kemikalija i mikroorganizama 1. dio: Nazivlje i zahtjevi na svojstva Rukavice za zatitu od kemikalija i mikroorganizama 2. dio: Odreivanje otpornosti na proputanje Rukavice za zatitu od kemikalija i mikroorganizama 3. dio: Odreivanje otpornosti na upijanje kemikalija Medicinske rukavice za jednokratnu uporabu Rukavice za zatitu od toplinskih rizika (topline i/ili vatre) Rukavice za zatitu od hladnoe Zatitne rukavice za vatrogasce Zatitne rukavice za zavarivae Rad pod naponom - Rukavice od izolacijskog materijala Rukavice za zatitu od ionizirajueg zraenja i radioaktivne kontaminacije
_____________________________________________________
669
Ispitivanja su provedena na etiri vrste zatitnih rukavica i to: 1. Zatitne rukavice za smanjenje vibracija ruku. Koristi se kod rada s kompresorom, builicom i sl. Izraena je od tri sloja. Vanjski sloj je govea ko a s licem. Unutarnji sloj koji se nalazi samo na polo aju dlana ugraena je sintetika plona tvorevina s ispupenim nanosima po povrini koji dr e ruku na odreenom odstojanju od predmeta i svojim mekanim nakupinama (naborima) kompenzira vibracijske pomake ruke. Unutarnji sloj na poleini rukavice je kulirno. 2. Protupo arna zatitna rukavica koristi se kod ekstremno visokih temperatura. Ove rukavice mogu biti razliite du ine, odnosno razliite du ine prekrivanja podlaktice to ovisi o namijeni i stupnju zatite. 3. Zatitna rukavica protiv mehanikih opasnosti izraena je od govee ko e cjepanik natur. Zbog iznimno velike aktivnosti prstiju i ake koji di u, sputaju i/ili prenose teret moraju zatiti cijelu aku od mehanikih udara, gnjeenja, trenja i sl., ali i pru iti osjeaj ugodnosti. Izraene su najee od razliitih materijala tako da je materijal na mjestu dlana mekaniji kako bi se moglo lake zatvarati i otvarati aka. 4. Zatitna rukavica za zatitu od iskre kod zavarivanja metala, izraena je od govee ko e cjepanik bojena. Oblikovane su tako da prekrivaju cijelu podlakticu i vrlo su lagane i ugodne pri noenju. av se kod ivanja uvruje i ukruuje posebno uivenom trakom kako bi se kao najkraa karika to bolje zatitio od iskre. Ispitala se prekidna sila i prekidno istezanje na probijanje svih materijala koji su ugraeni u ispitane rukavice. Ispitivanje je provedeno na dinamometru za ispitivanje plonih proizvoda tt. Apparecchi Branca S.A prema normi ASTM D3787-89. Ispitana je takoer i debljina materijala prema normi ISO 5084.
SLIKA 1: Prekidne sile na probijanje po vrstama zatitnih rukavica i po uzorcima materijala
670
___________________________________________________
TABLICA 2: Prekidna sila na probijanje, prekidno istezanje i debljina materijala

Prekidna sila na probijanje (N) x CV Prekidno istezanje (%) x CV Debljina (mm) x CV
Vrste rukavica / ispitani parametri
Vrsta materijala
Protuvibracijska
Vanjski materijal Podstava
Ko a
1785,3
2,2
4,5
14,6
1,21
2,1
Pletivo
565,4
7,07
67,2
5,7
1,02
7,9
Protupo arna Tkanina naslojenim sintetskim materijalom Protiv mehanikih opasnosti i topline Dlan Ko a 2225,1 4,8 42,7 5,0 1,27 4,0
1670
8,3
3,6
12,8
1,35
6,2
Podlaktica
Ko a
1500
4,7
3,5
5,7
1,56
3,4
Zatita od iskre topline i mehanikih opasnosti
Vanjski dio Podstava gornji dio Podstava gornji dio Podstava dlan Podstava palac
Ko a Tkanina Pletivo upavljeno na naliju
2700 210
2,9 6,7
4,8 20,1
4,1 11,0
1,54 0,64
2,6 14,7
175 500 250
10,7 7,8 14,9
29 52,0 48,4
11,5 13,9 17,4
1,02 1,45 1,02
5,5 6,1 5,3
3. Rasprava
Za tekstilni materijal i ko u, kao glavni materijali za zatitne rukavice, va na je njihova otpornost i postojanost na uvjete u kojima su izlo ene. Dobra mehanika svojstva materijala omoguuju procjenu trajnosti i otpornosti materijala koji se koristi za zatitne rukavice. Prema dobivenim rezultatima mo e se utvrditi da se prekidne sile na probijanje znatno razlikuju i ovise prvenstveno o materijalu. Ko a ima najvee prekidne sile (1500 do 2700 N, Tablica 2, Slika 1) i zbog toga je esto vanjski sloj rukavice. Unutarnji slojevi su tkanina i/ili pletivo sa znatno manjim prekidnim silama na probijanje (175 do 565,4 N). Prekidno istezanje je obrnuto od prekidne sile i ono je manje kod ko nih materijala (3,5 do 4,8%), dok je kod tkanina i pletiva znatno vee (20,1 do 67,2%). Zatitne rukavice protiv po ara od tkanine naslojena sintetikim materijalom s visokim otporom pro-
_____________________________________________________
671
vodljivosti topline imaju prekidne sile i prekidno istezanje izmeu ko nih i tkanih, odnosno pletenih materijala (2225,1 N, 42,7%). Debljina materijala je takoer razliita i iznosi kod ko nih materijala od 1,21 do 1,56 mm, dok kod pletenih i tkanih materijala je od 0,64 do 1,45 mm.
4. Zakljuak
Rukavice sa svojom viestrukom namjenom u zatiti ruku predstavljaju jednu od osnovnih komponenata u zatitu osoba pri obavljanju opasnih radova gdje su ruke izlo ene raznim opasnostima. Proizvodni i konstrukcijski parametri, sirovina, oblik i nain spajanja dijelova materijala, njihova fizikalno-mehanika svojstva, debljina te povrinska obrada znatno utjeu na ispunjavanje brojnih i visoko postavljenih zahtjeva prema namijeni, odnosno prema postavljenoj normi. Mo e se zakljuiti da izrada zatitnih rukavica predstavlja jedan od najslo eniji osobnih zatitnih predmeta, gdje tekstilni materijal i ko a dominiraju. U nekim sluajevima kombiniraju se raznorodni materijali kao jednoslojni ili vieslojni u kompozitu, pa njihova uinkovitost u zatiti ovisi o svakom sloju posebno kao i naknadnoj obradi te o vrsti i kvaliteti ava.
Literatura
[1] Vuini J., Vuini Z.: Osobna zatitna sredstva i oprema, Veleuilini ud benik, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac 2011. ISBN 978-953-7343-48-4 [2] Pejnovi N.: Rukavice za zatitu od opasnosti i tetnosti pri radu, Zatita na radu i zatita zdravlja, 3. Meunarodni struno-znanstveni skup, 22-25. rujna 2010. Zadar, Hrvatska ISBN 978-953.7343-40-8 [3] http://www.hzzzsr.hr/doc/news_prilozi/doc_1339660667_1.pdf, lipanj 2012. [4]J . Horvat, A. Regent: Osobna zatitna oprema, izdava Veleuilite u Rijeci 2009. [5] Kovaevi S., Dimitrovski K., Haina J.: Procesi tkanja, Sveuilini ud benik, Tekstilno-tehnoloki fakultet u Zagrebu, 2006. ISBN 978-953-7105-21-1 [6] Vuini J., Kovaevi S.: Zatita od po ara u tekstilnoj industriji, Veleuilini ud benik, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac 1999. ISBN 953-97966-0-1 [7] Vuini J.: Pravno reguliranje zatite na radu, Veleuilini ud benik, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac 2008. ISBN 978-953-7343-17-0 [8] Ivani Z., Kirin S.: Izvori po arne opasnosti, Veleuilini ud benik, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac 2010. ISBN 978-953-7343-32-3
Prikazani rezultati proizali su iz znanstvenog projekta (Napredne tehnike tkanine i procesi, ifra projekta: 117-0000000-1376), proveden uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske.
672
___________________________________________________
OSOBNA ZATITNA SREDSTVA ZA ZATITU SLUHA

PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT FOR THE PROTECTION OF HEARING
Natalija PEJNOVI, Ana BOGADI ARE, Marija BUBA, Bojana KNE EVI, Dijana KRITO, Katarina ZAHARIEV VUKINI
Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Radoslava Cimermana 64a, 10020 Zagreb, HRVATSKA, npejnovic@hzzzsr.hr
Sa etak: Buka je va an imbenik radnog i ivotnog okolia sa znaajnim utjecajem na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Oteenje sluha bukom uvrteno je na Listu profesionalnih bolesti kako u Europi, tako i u Republici Hrvatskoj. Prema Registru profesionalnih bolesti Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, u 2011. godini od ukupnog broja priznatih profesionalnih bolesti u Hrvatskoj 9% su oteenja sluha izazvana bukom, dok broj priznatih profesionalnih bolesti u Europi koje se odnose na oteenje sluha iznosi 32%. U radu su prikazane vrste osobnih zatitnih sredstava za zatitu sluha od buke i nain njihove primjene. Kljune rijei: buka, oteenje sluha bukom, osobna zatitna sredstava za zatitu sluha od buke, preporuke dobre prakse Abstract: Noise is an important factor of the working and living environment with a significant impact on health and work ability of workers. Hearing disability caused by noise is included in the list of occupational diseases in both, Europe and Croatia. According to the Register of Occupational Diseases of the Croatian Institute for Health and Safety at Work, 9% out of the total number of recognized occupational diseases in Croatia were damages to hearing caused by noise, while the number of recognized occupational diseases in Europe related to hearing impairment is 32%. This paper describes the types of personal protective equipment for hearing protection from noise and the manner of their application. Keywords: noise, hearing impairment by noise, personal protective equipment for hearing protection from noise, the recommendations of good practice
1. Uvod
Sluh je jedna od ovjekovih najdragocjenijih sposobnosti i bez njega nije mogu kvalitetan ivot ni na poslu niti u slobodno vrijeme. ovjek sluhom dobiva oko 86% svih komunikacijskih informacija. Zvuni valovi prolaze kroz vanjsko uho, unu koljku i sluni kanal, stavljajui bubnji u titranje. Titraji bubnjia prenose se preko slunih koica u srednjem uhu na tekuinu u unutarnjem uhu. U tom dijelu uha dolazi do neke vrste piezoelektrine pojave, a podra aj se prenosi preko ivaca u mozak. Subjektivna jakost zvuka ovisi o sluatelju. Uho je ljudski organ za prijenos zvuka [8]. Uhom se osjeaju zvuni
_____________________________________________________
673
valovi ija frekvencija le i u podruju od 20 Hz do 16000 Hz. Oteenje sluha mo e nastati zbog prejake buke, bolesti ili zbog promjena koje nastaju starenjem [14]. Prema Pravilniku o najviim doputenim razinama buke i sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) izvor buke jest svaki stroj, ureaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i transport, tehnoloki postupak, elektroakustiki ureaj za emitiranje glazbe i govora, buna aktivnost ljudi i ivotinja i druge radnje od kojih se iri zvuk [4]. Izvorima buke smatraju se i cjeline kao nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za port, rekreaciju, igru, ples, predstave, koncerte, sluanje glazbe i sl. [7]. Buka osim na organ sluha, djeluje podra ivanjem simpatikog dijela ovjekovog autonomnog ivanog sustava, dakle onog dijela sredinjeg ivanog sustava koji upravlja va nim ivotnim funkcijama, a nije pod kontrolom svijesti [13]. Ona je jedan od stresogenih faktora ljudskog okolia (v. Slika 1).
UHO piskovi i umovi VID poveanje zjenice, smanjena sposobnost zapa anja obrisa MIII grevi i stezanja UTJECAJ BUKE NA LJUDSKO TIJELO MOZAK tekoe u koncentraciji i pamenju, glavobolja, osjeaj tjeskobe, poremeaj sna KRVNE ILE su izlo ene stresu zbog buke, zaepljuju se i br e stare SRCE tahikardija i lupanje, poveava se opasnost od infarkta i kardiovaskularnih bolesti ELUDAC i PROBAVA grevi u elucu, poveava se luenje sokova PLODNOST mo e se smanjit zajedno sa spolnom eljom
DISANJE frekvencija se smanjuje za ak treinu NADBUBRE NA LIJEZDA lui hormone adrenalin, noradrenalin i kortizol
SLIKA 1: Utjecaj buke na ljudsko tijelo
Osnovni hrvatski zakon koji regulira podruje zatite od buke je Zakon o zatiti od buke koji se temelji na europskoj Direktivi 2002/49/EC. Pravilnik o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu propisuje sljedee granine vrijednosti izlo enosti i upozoravajue vrijednosti izlo enosti tijekom osmosatnog radnog dana, te razine vrnih vrijednosti zvunog tlaka (v.
Tablica 1).
TABLICA 1.: Granine vrijednosti izlo enosti i upozoravajue vrijednosti izlo enosti
LEX,8h dB(A) LC,peak dB(C)
Granina vrijednost izlo enosti Gornja upozoravajua granica izlo enosti Donja upozoravajua granica izlo enosti
87 85 80
140 137 112
2. Osobna zatitna oprema za zatitu sluha

Osobna zatitna sredstva i oprema za zatitu sluha namijenjena su za zatitu radnika i njihovog zdravlja kod onih radnih operacija gdje je nivo buke iznad dozvoljenih granica,
674
___________________________________________________
a tehnikim sredstvima se ne mo e sniziti ispod doputene granice. Da bi se moglo utvrditi koje je sredstvo najpovoljnije za zatitu sluha radnika, potrebno je ispitati buku na radnom mjestu, te ovisno o jakosti i impulsu buke odrediti sredstvo za zatitu sluha. Prema naim propisima, koritenje osobnog zatitnog sredstva za zatitu sluha je obvezno [16]. Temeljni dokument za provoenje i primjenu osobnih zatitnih sredstava, pa tako i sredstava za zatitu sluha je europska Direktiva 89/686/EEZ [3]. Na temelju nje donesena je europska norma EN 352, koja definira zahtjeve za osobna zatitna sredstva za zatitu sluha. Svi hrvatski propisi usklaeni su s odgovarajuom Direktivom, a hrvatske norme sukladne su europskim normama. Osobna zatitna sredstva i oprema za zatitu sluha namijenjena su za zatitu radnika i njihovog zdravlja kod onih radnih operacija gdje je nivo buke iznad dozvoljenih granica, a tehnikim sredstvima se ne mo e sniziti ispod doputene granice [9]. Da bi se moglo utvrditi koje je sredstvo najpovoljnije za zatitu sluha radnika, potrebno je ispitati buku na radnom mjestu, te ovisno o jakosti i impulsu buke odrediti sredstvo za zatitu sluha [1, 2]. Prema naim propisima, koritenje osobnog zatitnog sredstva za zatitu je obvezno. Prema izvodu iz Pravilnika o uporabi osobnih zatitnih sredstava, istie se primjena ovih sredstava pri izvoenju slijedeih radova: radovi s preama za metal, radovi sa strojevima i alatima za buenje, bruenje i rezanje, radovi zemaljskog osoblja u zranim lukama, radovi na strojevima za zabijanje stupova, radovi s runim i mehaniziranim alatima i ureajima, kovaki radovi, bravarsko-limarski radovi, radovi na preradi drveta i tekstila i radovi u umarstvu. Ako je rizike koji proizlaze iz izlo enosti buci nemogue sprijeiti primjenom osnovnih pravila zatite na radu odnosno odgovarajuim organizacijskim mjerama, radnicima treba staviti na raspolaganje odgovarajuu i dobro prilagoenu osobnu opremu za zatitu sluha koju trebaju koristiti pod sljedeim uvjetima: n kada izlo enost buci prelazi donju upozoravajuu granicu izlo enosti, poslodavac radnicima stavlja na raspolaganje osobnu opremu za zatitu sluha s preporukom da je radnici upotrebljavaju; n kada je izlo enost buci jednaka ili via od gornje upozoravajue granice izlo enosti, poslodavac mora radnicima osigurati odgovarajuu osobnu opremu za zatitu sluha. U tu se svrhu preporuuju osobna zatitna oprema. Prema Pravilniku o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu vrste osobne zatitne opreme za zatitu sluha su: uni epovi, uni titnici i otoplastika. Uni epovi Une epove (prema normi HRN EN 352-2. dio) radnik stavlja u uni kanal, a izrauju se od specijalne zatitne vate ili umjetnih materijala (poliuretanska pjena ili silikon). Mogu biti za jednokratnu uporabu ili za viekratnu uporabu, neoblikovani ili prethodno oblikovani, a koriste se kao odvojeni ili povezani trakom ili vrstim dr aem koji se smjeta ispod brade ili na zatiljku (v. Slika 2). Prema Pravilniku o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu uporaba unih epova preporua se:
_____________________________________________________
675
ako nema posebnih razloga za uporabu unih titnika; na poslovima pri kojima postoji trajna izlo enost djelovanju buke; n pri pojavi jaeg znojenja korisnika unih titnika; n kao sredstvo za dodatno priguenje buke pri koritenju unih titnika. Vrste unih epova: n Neoblikovani epovi - su od staklenih vlakana promjera 0,001 mm. Prije uporabe moramo vatu meu prstima primjereno oblikovati i staviti u uho. n Formirani uni epovi - Proizvode se od vrstog materijala, glatke povrine s nastavkom za prihvat prstima kod stavljanja i vaenja u uho. Proizvode se u tri veliine mali, srednji i veliki. n Neformirani uni epovi - proizvode se od elastinog materijala uz oblikovanje samog radnika koji ga koristi na radu. Po eljno je da oblik i veliina unih epova odgovara veliini i obliku zvukovoda, obzirom da su oblik i veliina unih kanala razliiti kod razliitih osoba. Uni epovi mogu se vie puta koristiti, ali se preporua da se nakon svake uporabe dobro operu. Prilikom stavljanja unog epa u sluni kanal, potrebno je ga je oblikovati, te obratiti pozornost, da li je pravilno postavljen. Zatitni epovi koje radnik sam oblikuje, mogu po jednom radniku izdr ati do mjesec dana. Oblikovani uni epovi kojih ima raznih vrsta mogu po jednom radniku se koristiti i do godinu dana. Svojom pravilnom uporabom i noenjem na radnom mjestu omoguuju prosjeno priguenje zvuka do 15 dB.
n n
Uni titnici Une titnike (prema normi HRN EN 352 1. dio) radnik nosi preko uiju, a privruje ih posebnim dr aem preko glave, ispod brade ili na zatiljku ili su privreni direktno na kacigu, slika 2. Ovisno o izvedbi i materijalu unim titnicima mogue je priguiti buku u rasponu do 40 dB. Prema Pravilniku o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu uporaba unih titnika preporua se: n na poslovima pri kojima se prekomjerna buka javlja povremeno, kratkotrajno, odnosno pri kratkotrajnom zadr avanju u podruju djelovanja buke; n ako radnik ne mo e primijeniti une epove za zatitu sluha zbog preuskih unih kanala; n ako kod radnika postoji sklonost upali slunih kanala ili se primijeti tjelesna reakcija nepodnoljivosti uporabe unih epova; n na poslovima pri kojima se javlja impulsna buka, na kojima je uz zatitu sluha potrebno istodobno prepoznavanje upozoravajuih zvunih signala i na kojima je potrebna mogunost komunikacije. Otoplastika Otoplastika je individualno prilagoena zatita sluha. Izrauje se prema obliku slunih kanala svakog pojedinca (radnika) i nosi se u unom kanalu, udobni su za noenje i jednostavni za uporabu (v. Slika 2). Sastoji se od plastinog unog uloka (otoplastika) koji se izrauje precizno prema obliku slunog kanala i ventila (filtar) za priguenje zvuka koji se stavlja u uni ulo ak i koji ima rupice za provjetravanje slunog kanala. Radi se o proizvodima visoke tehnologije koji zbog efikasnosti zatite, udobnosti uporabe i noenja prednjae pred svim ostalim. Osobi kojoj elimo izraditi individualno prilagoenu zatitu moramo prije svega uzeti otisak slunih kanala. Na temelju otiska izrauje se
676
___________________________________________________
otoplastika kao konani proizvod. Lijevi i desni ulo ak meusobno su povezani silikonskom vrpcom. Prednosti ove vrste zatite sluha je dobro prianjanje uz sluni kanal, omogueno ventiliranje unutranjeg dijela slunog kanala, udobnost pri noenju.
SLIKA 2: Uni titnici i uni epovi
3. Zakljuak
Zatita radnika od buke na radnom mjestu provodi se zakonsko-administrativnim, organizacijskim, tehnikim, osobnim i medicinskim mjerama. Obveza poslodavca prema pravnoj regulativi osigurati radnicima osobna zatitna sredstva za zatitu sluha u sluaju ako se organizacijskim i tehnikim mjerama nije mogue rijeiti problem buke. Prema pravnoj regulativi poslodavac je obvezan osigurati osobnu zatitnu opremu za zatitu sluha. Odabrana oprema za zatitu sluha mora pru iti optimalnu zatitu, a primjena odredbi pravne regulative zasigurno e rezultirati manjim brojem profesionalnih bolesti oteenja sluha.
_____________________________________________________
677
Literatura
[1] Bassiato V., Maurin, H.: Individualna zatita sluha od buke na radnom mjestu, Zbornik radova 2. Meunarodnog struno-znanstvenog skupa, Bjelolasica 2008, str. 279-288 [2] Brki, J., Novosel, Z.: Zato radnici nerado nose zatitna sredstva protiv buke, Sigurnost 41, Vol. (1999) No. 3, str. 215-307, ISSN [3] Direktiva 89/686/EEZ [4] Horvat, J., Regent A.: Osobna zatitna oprema, Veleuilite u Rijeci, 2007., ISBN 978-953-6911-43-1 [5] HRN EN 352-2:2004 Uni titnici - Zahtjevi za sigurnost i ispitivanje - 2. dio: Uni epovi (EN 352- 2:1993) [6] HRN EN 352-1:2004 titnici sluha Opi zahtjevi 1. dio: Une koljke (EN 352-1:2002 [7] http://www.hzzzsr.hr, pristupljeno: 2012-05-18 [8] Mijovi, B.: Primijenjena ergonomija, Veleuilite u Karlovcu, 2008., ISBN 953-0-31677-1 [9] Pranji, N. & suradnici.: Interakcija buke i sluha, Medicina rada, Arthur, ISBN 978-9958-9110 - 0-2, Tuzla, (2007), pp. 162-173 [10] Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN 39/06) [11] Pravilnik o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu (NN 46/08) [12] Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade~i borave (NN145/04) [13] Radovi B.: Fizikalne tetnosti buke 2. izdanje, IPROZ, Zagreb, 1999 [14] Var i, D.: Primjena osobne zatitne opreme za zatitu sluha, Sigurnost 52, Vol. (2010) No. 3, str.263-274, ISSN [15] Zakon o zatita na radu, N. N. 59/96, 114/04, 86/08, 116/08 i 75/09 [16] Vuini, J.: Osobna zatitna sredstva i oprema, Veleuilite u Karlovcu, 2007., ISBN 978-953-7343-12-5 [17] Zakon o zatiti od buke (NN 30/09) [18] Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 114/03, 100/04)
678
___________________________________________________
MATERIJALI ZA IZRADU ZATITNE ODJEE

MATERIALS FOR THE PRODUCTION OF PROTECTING CLOTHING
Jadranka RAUO1, Alessandro GIORDANI2, Zoran VUINI3
1Polimer,
d.o.o., Jablanska 74, Zagreb, HRVATSKA, polimer@polimer.hr GIANCARLO Srl, Via C. Battisti 31, Limena, ITALIJA 3C.I.A.K., J. Lonara 3/1 Zagreb, HRVATSKA, zoran.vucinic@ciak.hr
2GIORDANI
Sa etak: Ovim radom se nastoji poslati poruka da je ljudsko tijelo prilikom izvoenja obavljanja rada izlo eno razliitim opasnostima. Ukoliko se organizacijskim i tehnikim mjerama ne mogu eliminirati opasnosti, tada se koristi potrebna zatitna odjea. Zatitni uinak odjee ovisi o svojstvima materijala od kojih se izrauje kao i ergonomskog doprinosa koji je uva avan pri izradi zatitne odjee. Kljune rijei: materijal, zatitna odjea, norme Abstract: This paper attempts to send a message that the human body is exposed to various dangers when performing its work. If the organizational and technical measures can not eliminate risks, then protective clothing should be used. The protective effect of clothing depends on the properties of materials of which the clothing are produced, as well as ergonomic contribution which is taken into consideration in the production of protective clothing. Keywords: material, protecting clothing, standards
1. Uvod
Materijali od kojih se izrauje zatitna odjea razlikuje se od tekstilnih materijala za normalnu odjeu po sirovinskom sastavu vrsti vlakana od kojih se izrauje, prema otpornosti na mehanike opasnosti, temperaturi, kemikalijama, zraenju, biolokim tetnostima, statinom elektricitetu i drugom. Da bi radna odjela bila to kvalitetnija veliku ulogu imaju materijali od kojih se radna odjela izrauju. U ovoj cjelini emo vidjeti od kojih materijala i zato se izrauju radna odjela. Posljednjih godina se tra i multifunkcionalna zatitna odjea koja mora imati vei broj specifinih karakteristika. Pri tome treba potivati funkcionalnost dizajna i ergonomskim principima za rad na siguran nain u zatitnoj odjei. Zatitna odjea za vatrogasce, vojsku, policiju, za poslove s posebnim i poveanim opasnostima i sl. izrauje se od 2-slojnih i 3-slojnih laminatnih tekstilnih materijala, vodonepropusna i vjetronepropusna, uz istovremenu parapropusnost za znoj i stvara ugoaj topline pri vla nom i vjetrovitom vremenu. Svi avovi su zavareni ime se iskljuuje mogunost proputanja vode. Poznate vrste takve zatitne odjee je odjea tipa Gore Tex, Pro-line, Sympatex i dr.
_____________________________________________________
679
2. Tkanine za radnu image odjeu

Danas se tkanine mogu nai u gotovo svim podrujima gdje se radi. Tkanine su vrhunske kvalitete koja zadovoljava najvie europske standarde te imaju garanciju od 80 pranja na 80C bez skupljanja i gubitka boje. Proizvoa tkanine posjeduje certifikate ISO 9002, Oko-Tex Standard 100 i razne ateste koji potvruju visoku kvalitetu, to rezultira rokom trajanja proizvoda od cca 1-1,5 godine uz tjedno pranje i normalne uvijete rada. Na europskom je tr itu tkanina zastupljena sa vie od 90% na podruju image-radne i zatitne odjee. Industrijske tkanine koristi veina europskih proizvoaa namjetaja (kao Ikea) dok modne tkanine koriste vodei europski i svjetski proizvoai (Levis, Benetton i sl.).
TABLICA 1: Tkanine za radnu i image odjeu
Proizvoai tkanina nude vrlo iroku paletu tkanina, gotovo stotinu vrsta, sa razliitim nainima zavrne obrade u gotovo stotinu razliitih boja. Kombinacijama svih tih obilje ja u stanju je zadovoljiti sve potrebe svih svojih korisnika.
3. Vrste mjeavina za radnu i image odjeu

3.1. Tkanine za zatitnu odjeu
Nova pravila i standardi koji su uvedeni u podruja zatite na radu u Europi, postavili su dodatne zahtjeve na radnu odjeu, kako s naslova dizajna, tako i s naslova proizvodnje i tkanina od kojih se proizvodi. Ti su zahtjevi prouzroili odvajanje radne i image odjee od zatitne. Zatitnoj je odjei primaran zadatak zatititi ovjeka od djelovanja njegove radne okoline, stvoriti barijeru o kojoj vrlo esto ovisi zdravlje i ivot. Pa ipak, ti vie tehniki zahtjevi za odjeu, ne iskljuuju zahtjeve za udobnou, vijekom trajanja odjee i njezinim izgledom. S obzirom na svoje veliko iskustvo u proizvodnji tkanina za radnu odjeu, u suradnji sa svojim kupcima, dr avnim institucijama i proizvoaima radne odjee, je razvio naprednu paletu tkanina za zatitnu odjeu, koja zadovoljava visoke norme postavljene od Europske unije.
680
___________________________________________________
3.1.1. Bioguard tkanine
Nova linija tkanina koja osigurava originalnu Sanitized antibakterioloku zatitu. Posebno dizajnirana za odjeu koja se nosi u prostorima gdje je higijena najva niji kriterij. Tkanina sprjeava izmjenu bakterija i spora izmeu ovjeka i okoline, formirajui tako uinkovitu barijeru koja e sprijeiti zaraze i kontaminacije ovjeka iz okoline ili obratno. Dodatno su tkanine svojom snagom, moi upijanja i fleksibilnou zadr ale udobnost noenja i izdr ljivost. Takoer su: n dermatoloki ispitane nekodljive osjetljivoj ko i; n zadr avaju funkcionalnost svih tkanina; n sprjeavaju razmno avanje bakterija; n zadr avaju anti bakterioloku zatienost i nakon 50 SLIKA 1: Bioguard tkanine pranja.
3.2. Vatrootporne tkanine
Zatitna odjea od ovih tkanina mora zadovoljavati Europske norme propisane za pojedino radno mjesto. Pa ipak, zahtjevi za izdr ljivou tkanine i dugim vijekom trajanja odjee te udobnou noenja, ne mogu se ostaviti po strani. Vatrootporne tkanine, iroka su paleta 100% pamunih i cotton-rich tkanina, te pokazuju vrlo dobre rezultate na tom podruju. To se posti e koritenjem prednosti koje proizlaze iz tehnologije proizvodnje, gdje se u kontinuiranom procesu koriste najnovija dostignua Proban vatrootporne dorade. Ugodnost noenja postignuta je soft doradom i samim svojstvima pamuka, dok duboko prodiranje zavrne obrade, osi- SLIKA 2: Vatrootporne tkanine gurava izdr ljivost i postojanost boja. Vrste tkanina: a) meteor fr - tkanine 345 g/m2, kri no tkanje. Upotrebljavaju se u vodovodima, plinarama, rafinerijama, elektranama, petrokemijama i sl. b) gemini fr - tkanine 330 g/m2, saten tkanje. Upotrebljava se u lakim industrijama i odr avanjima gdje je zatita pri zavarivanju i od plamenova niskog intenziteta zahtjev. Vrste Cotton-rich tkanina: a) challenger fr - tkanine 360 g/m2, kri no tkanje, 75% pamuk, 25% poliester, poveane otpornosti habanju i postojanosti boje. Upotrebljavaju se u vodovodima, plinarama, rafinerijama, elektranama, petrokemijama i sl. b) scala fr - tkanine 320 g/m2, saten tkanje, 75% pamuk, 25% poliester, poveane otpornosti habanju i postojanosti boje. Upotrebljava se u lakim industrijama i odr avanjima gdje je zatita pri zavarivanju i od plamenova niskog intenziteta zahtjev.
_____________________________________________________
681
3.3. Tkanine otporne na tekue kemikalije
Chemex tkanine kombiniraju odlina svojstva poly/cotton tkanina sa visokouinkovitim zatitnim slojem koji odbija kapljice kemikalije, vode ili ulja. Taj se sloj temelji na HYDROFOIL zavrnoj obradi, pri kojoj se koristi i DuPontov TEFLON HT, koji se ugrauje u zatitni premaz. Linija Chemex sastoji se od: a) Indestructible hydrofoil 245 Na bazi Indestructible tkanine.
TABLICA 2 i 3: Hydrofoil finish
SLIKA 3: Tkanine otporne na tekue kemikalije
b) Superbandmaster hydrofoil 210 Na bazi Superbandmaster tkanini. Zatitni je sloj postojan i dugotrajan, kao i boja tkanine i dimenzije.
3.4. Tkanine visoke vidljivosti
Luminex tkanine postavile su nove standarde u karakteristikama zatitne odjee visoke vidljivosti. Superiorna refleksivnost i svjetloa boja: High Visibility Yellow, High Visibility Orange i najnovija High Visibility Red ak i prelaze granice odreene Europskim normama.
682
___________________________________________________
TABLICA 4: Tkanine visoke vidljivosti
S obzirom da se upotrebljavaju u pravilu pri vanjskim utjecajima proizvoa se odluio na srednje i te e tkanine nanijeti i Hydrofoil sloj, kako bi osobe dodatno zatitio od kie. Linija Luminex sastoji se od: a) LUMINEX C1 - 230 g/m2 cotton-rich tkanina sa CRF zavrnom obradom. Tanka i ugodna tkanina prvenstveno namijenjena noenju direktno na ko u, npr. za koulje. b) LUMINEX 270 HYDROFOIL - 270 g/m2 85% poliestera i 15% pamuka, saten tkanje. Za tanju vanjsku zatitnu odjeu. c) LUMINEX 310 Hydrofoil - 310 g/m2 85% poliestera i 15% pamuka, saten tkanje. Za deblju vanjsku radnu odjeu. d) INDESTRUCTIBLE High Visibility Yellow Hydrofoil - Predvien kao tkanina za isticanje pojedinih dijelova odjee.
3.5. Anti-statine tkanine
Nekontrolirano pra njenje nagomilanog statikog elektriciteta predstavlja potencijalnu opasnost u mnogim granama industrije. Iskra mo e zapaliti benzin, plin ili prainu, a isto tako mo e otetiti osjetljive mjerne ureaje ili komponente.
SLIKA 4: Anti-statine tkanine
Glavni izvor statikog elektriciteta nije tkanina, ve ljudsko tijelo koje je u mogunosti proizvesti i do 40.000 V.
_____________________________________________________
683
Razvijena je COVERSTAT linija tkanina iji je zadatak sprijeiti oslobaanje statikog elektriciteta ljudskog tijela, bilo da je rije o iskri koja e izazvati zapaljenje ili otetiti osjetljivi elektroniki sklop ili o privlaenju opasnih estica na odjeu. Linija je proirena najnovijom tkaninom Radar koja otklanja utjecaj tetnih elektromagnetskih zraenja na ljudsko tijelo. Mjeavina 75% pamuka, 24% poliestera i 1% antistatinih elinih vlakana, u lakoj (215 g/m2) i te oj (300 g/m2) varijanti. Testiranja pokazuju da tkanina pru a vrlo efikasnu zatitu od elektromagnetskih zraenja od 800-1.900 MHz. Postoje 2 vrste anti-statinih tkanina: a) TELESTAT - Mjeavina 70% poliestera i 30% pamuka. Posebno dobra za zatitu vrlo osjetljivih elektronikih sklopova. b) NEGA-STAT - Tkanine na bazi Superbandmaster ili Indestructible tkanina, kojima se u procesu proizvodnje dodaje grafitna reetka, koja ima zadatak da odvue sav naboj sa povrine tkanine u njenu jezgru.
4. Zakljuak
U radu su prikazani materijali od kojih se izrauje kvalitetna zatitna odjea sukladno procjeni opasnosti i rizika i drugim propisima. Navedeni su materijali za izradu zatitne odjee iju perspektivu uporabe treba sagledavati sa aspekta znaenja ove vrste odjee, njezine budunosti u potronji i potrebama da bi radnik mogao sigurno raditi. Prema podacima na meunarodnoj razini, potreba za ovom vrstom odjee se poveava u svim podrujima primjene. Radi se o skupoj odjei ija kvalitetna ne smije biti upitna. Nove tehnologije i tehnoloki procesi donose nove rizike pri radu, koji tra e kvalitetniju i efikasniju primjenu mjera sigurnosti koje znatnim dijelom mo emo pru iti putem specijalne zatitne odjee. Pri tome ne smije se zaboraviti na kvalitetu odr avanje zatitne odjee. Uvjereni smo da je ovaj rad izazov za sve koji sudjeluju i odgovorni su za primjenu efikasnog sustava zatite na radu da e tra iti i postizati jo kvalitetniju zatitnu odjeu koja e u budunosti biti sve vie zastupljena sa novim nano tehnologijama. Zatitni materijali za izradu zatitne odjee moraju ispuniti zahtjeve standarda HRN te ISO i europske norme EN vezano za kvalitetu i vrstu iste.
Literatura
[1] Bockelmann, E.: FTR Hohensteiner Information 764 [2] Tagge, E.: FTR hohensteiner Information 765 [3] Hupperth, M.: Tekstil 38(9), Zagreb, 565-570, 1989. [4] Ercegovi, S.: Tekstil 52(6), Zagreb, 282-285, 2003. [5] Duli, S.: Karakterizacija specifinih geotekstilija, Zagreb, TTF, 2004. [6] Bischof, S.: Primjena nanotehnologije na tekstilnim materijalima, TTF, Zagreb, 2010.
684
___________________________________________________
IZBOR ODJEE ZA GAENJE STRUKTURNIH I PO ARA OTVORENOG PROSTORA TEMELJEM PROCJENE RIZIKA CASE STUDY
SELECTION OF CLOTHING FOR THE EXTINCTION OF STRUCTURAL FIRE AND OPEN SPACE FIRE BY USING FIRE RISK ASSESSMENT CASE STUDY
Aleksandar REGENT1, Ana KAC2
1Veleuilite
u Rijeci, Vukovarska 58, 51000 Rijeka, HRVATSKA, aregent@veleri.hr 2Veleuilite u Rijeci, Vukovarska 58, 51000 Rijeka, HRVATSKA, akac@veleri.hr
Sa etak: Gaenje po ara je aktivnost koja se obavlja u dva tipina okolia: u zatvorenim prostorima (strukturni po ar) i na otvorenim prostorima (po ar raslinja). Pri njima su pojavljuju bitno razliiti utjecaji po ara na vatrogasca, a isto tako su razliiti utjecaji okolinih faktora koji nisu neposredno vezani s djelovanjem po ara. Za svaki od ova dva po arna scenarija postoji zasebna harmonizirana europska norma sa specifinim zahtjevima za odgovarajuu zatitnu odjeu, koji se meusobno bitno razlikuju. Korisnici u praksi zahtjeve normi ne analiziraju po pojedinim parametrima, napose ne glede potrebne razine udobnosti, ve ih u pravilu nekritiki prihvaaju zdravo za gotovo. Takva praksa je u neskladu sa zahtjevom propisa da poslodavac za svako radno mjesto mora napraviti procjenu rizika i temeljem nje odrediti tehnike i zdravstvene parametre razine zatite i udobnosti. U radu je napravljena usporedba bitnih zahtjeva europskih i hrvatskih normi za vatrogasnu odjeu u korelaciji s utjecajima po ara i okolia, a temeljem numerike procjene rizika istra eno je u kolikoj mjeri tra eni zahtjevi normi odgovaraju potrebama nositelja u ova dva ambijenta. Kljune rijei: okoli po ara, izbor zatitne odjee, procjena rizika, norme Abstract: Firefighting is the activity performed in two typical environments: in enclosed spaces (structural fire) and in the open ground (wildland fire). These activities are characterized by very different fire impact to the firefighter, but also by very different influence of environmental factors not directly connected to the phenomenon of fire. For each of these two fire scenarios there is a separate harmonized European standard with specific requirements for the appropriate protective clothing, but with a number of principal differences. Users in practice normally do not perform the analysis of indivi_____________________________________________________
685
dual standard parameters, particularly not on the required level of comfort, but take them for granted uncritically. Such practice is not compliant with the requirement of the legislation that the employer must perform risk assessment for each working place and define technical and health parameters of the level of protection and comfort accordingly. In this paper a comparison of the essential requirements of the European and Croatian standards for firefighters clothing in correlation with the fire impact and environmental impact is presented. Numeric risk assessment is used to investigate in what proportion the requirements of the standards are adjusted to the individual priorities and necessities of the wearers in these two environments. Keywords: fire environment, protective clothing selection, risk assessment, standards
1. Uvod
Prilikom procjene rizika u zatiti na radu (ZNR) i pri izboru odgovarajue osobne zatitne opreme (OZO) nu no je uvijek u obzir uzeti 3 bitna faktora: okoli u kojem se radnik nalazi, posao koji radnik obavlja i samog radnika. Gaenje po ara raslinja je rad koji se prete no obavlja ljeti, pri visokim temperaturama okolia, tijekom veeg broja sati, ponekad i dana, pri emu se u tijelu vatrogasca razvija velika koliina metabolike topline, koju je potrebno odvesti. Posljedica toga je da se od OZO, posebno od zatitne odjee (ZO), tra i da bude lagana, prozrana, fleksibilna i udobna, kako bi se postigla uinkovitost rada nositelja bez njegova prekomjernog toplinskog optereenja. Ipak, razina zatite mora biti sumjerljiva s ukupnim rizicima kojima vatrogasac mo e biti izlo en [1]. Gaenje po ara strukturnih objekata (zgrada i industrijskih objekata) je rad koji se obavlja tijekom cijele godine, pri emu u okolini, na otvorenom prostoru, vladaju razliiti klimatski uvjeti, ve prema dobu godine i osobinama konkretnog podneblja, dok u zatvorenom prostoru, strukturi, okoli mo e biti karakteriziran visokom temperaturom zraka i/ili visokom razinom toplinskog zraenja. Ipak, takvi poari rijetko traju dulje od sat ili dva, a vatrogasci koji su u neposrednoj akciji mogu se obino zamjenjivati. Uz to, boravak ovjeka u zatvorenom prostoru ogranien je koliinom respirabilnog zraka u izolacijskom dinom aparatu na 1/2 h. Stoga se ak i nakon ekstremno napornog ali relativno kratkotrajnog rada vatrogasac najee mo e odmoriti, rashladiti i rehidrirati, te time zaustaviti porast svoje tjelesne temperature prije nego to ona prijee opasnih 38 ili 39oC [2]. Budui da su uvjeti okolia opasniji nego pri po aru raslinja, njegova ZO mora pru iti osjetno viu razinu zatite, ali je zbog relativne kratkoe osobnog anga mana, takva odjea ipak prihvatljiva i normalna.
2. Toplinski faktori (mikroklima okolia)

Iz teorije toplinskog okolia ovjeka dobro je poznato da je za postizanje toplinske ugodnosti i za ouvanje temperature tijela od pribli no 37oC nu no uspostaviti toplinsku ravnote u izmeu ovjeka i njegova okolia. Velika veina autora koji su razraivali model toplinske ravnote e podijelila je kljune parametre toplinske udobnosti koji svojim kombiniranim djelovanjem utjeu na percepciju toplinskog stanja prostora u dvije grupe: objektivne ili vanjske, na koje pojedinac teko mo e utjecati i subjektivne, na koje pojedinac uglavnom mo e utjecati. U objektivne faktore uvrteni su parametri koji od686
___________________________________________________
reuju toplinsko stanje prostora: temperatura zraka, prosjena temperatura zraenja obuhvatnih ploha, relativna vla nost i brzina strujanja zraka. U subjektivne faktore uvrteni su parametri koji opisuju stanje osobe koja boravi u prostoru: fizika aktivnost (proizvodnja metabolike topline u tijelu), razina odjevenosti osobe (toplinska izolacija tijela odjeom) i vremenska izlo enost toplinskim faktorima okolia [2]. Analizom spomenutih dvaju vatrogasnih okolia ovjeka prema navedenim faktorima, mo e se zakljuiti sljedee: Temperatura zraka pri po arima raslinja ne razlikuje se znatno od temperature zraka, budui da se mjeavina izgarnih plinova i okolnog zraka zbog uzgona uzrokovanog smanjenom specifinom gustoom podi e u atmosferi neposredno iznad mjesta izgaranja, a vatrogasac e se normalno nalaziti barem nekoliko metara ili vie udaljen od baze po ara. Pri strukturnim po arima vatrogasac se nalazi u zatvorenom prostoru iz kojega dimni plinovi ne mogu lako izai, pa temperature zraka mogu ii i do 1000 oC. Temperatura obuhvatnih ploha, u koje spadaju i plamene fronte kao tijela koja zrae toplinu, pri svim po arima mo e biti visoka (do 1000oC). Ipak, prosjena temperatura plamena pri po arima otvorenog prostora biti e ni a nego pri po arima zatvorenih prostora, a vatrogasac se na otvorenom obino mo e lako udaljiti od plamene fronte. Imajui u vidu da tok toplinskog zraenja opada s kvadratom udaljenosti, na taj se nain (udaljavanjem) mo e uskladiti izdr ljivost ovjeka na toplinu s razinom toplinske izolacije koju pru a ZO. Ako se akcija gaenja obavlja danju, svoj doprinos toplinskom optereenju vatrogasca mo e pridodati i insolacija. Pri zatvorenim strukturnim po arima, dimni se plinovi brzo ire po prostoru, a strop i zidovi onemoguavaju njihov bijeg u slobodni okoli. Ovi plinovi sakupljeni u gornjoj zoni prostora za vatrogasca postaju obuhvatne plohe koje zrae toplinu. Nadalje, zidovi prostora ne dozvoljavaju djelujuem vatrogascu da se udalji po elji, to znai da se toplinski tok zraenja od bitno veih obuhvatnih ploha s bitno viom prosjenom temperaturom ne mo e umanjiti udaljavanjem, ve jedino usmjeravanjem rasprene vode u zonu dima. Imajui u vidu da toplinski tok zraenja raste s 4-om potencijom apsolutne temperature, jasno je da e toplinsko zraenje pri strukturnim po arima biti vrlo znaajan problem. Relativna vla nost atmosferskog zraka u naim krajevima rijetko je visoka pri uvjetima visokih ljetnih temperatura, mada e ve pri npr. ne previsokih 32oC i 50-60% relativne vla nosti apsolutna vla nost doi u izrazito neugodno podruje od 15-18 g H2O/kg zraka. Ipak, utjecaj vla nosti zraka pri gaenju po ara raslinja ne bi trebalo gledati samostalno, ve preko nekog od u svijetu priznatih toplinskih indeksa (WBGT, Wet Bulb Globe Temperature ili HI, Humidex Index) [3]. Najvei problem za ovjeka nesporno je to to operacije gaenja po ara raslinja traju dugo vremena, tijekom kojega vatrogasac nema mogunost za odmor, hlaenje i osvje avanje u bazi. Pri gaenju zatvorenih prostora, relativna vla nost mo e biti vrlo razliita. Drugim rijeima, sadr aj vlage u zraku se mo e mnogo poveati zbog isparavanja rasprene vode iskoritene za gaenje. Ipak, imajui u vidu da je vrijeme boravka ovjeka u zatvorenom prostoru ogranieno na 1/2 h, poveanje vla nosti mo e biti neugodno, ali obino nee biti opasno po zdravlje niti ivot vatrogasca. Brzina strujanja zraka pri po arima raslinja biti e uglavnom u odnosu na fizioloko optereenje vatrogasaca pozitivna, tj. vea brzina strujanja pridonijeti e br em isparavanju znoja s povrine ko e i time boljem odvoenju suvika metabolike topline. U zatvoHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
687
renom prostoru, brzina strujanja zraka u odnosu na fizioloko optereenje vatrogasaca nee imati zamjetan utjecaj, posebno stoga to on na sebi ima odjeu koja je vodonepropusna. Fizika aktivnost (te ina rada) je faktor koji e pri svakom intenzivnijem naporu imati negativan utjecaj na vatrogasca. Te ak rad neminovno dovodi do proizvodnje i nakupljanja metabolike topline u tijelu, porasta tjelesne temperature, tj. do toplinskog stresa, to treba nastojati ograniiti na najmanju moguu mjeru. Porast tjelesne temperature u datim uvjetima okolia mo e se ograniiti jedino smanjenjem intenziteta fizikog rada ili prelaskom na intermitirani rad, smanjenjem toplinske izolacije ZO (to ujedno smanjuje razinu zatite), smanjenjem vremena izlaganja/rada i aklimatizacijom (uvje bavanjem). U nekim zemljama, napose u SAD, uvode se i tzv. rashladna odijela koja se nose ispod ZO, no u naoj zemlji jo nisu nala primjenu u vatrogastvu. Razina odjevenosti osobe (toplinska izolacija tijela odjeom) normalno je vezana sa zatitom od hladnog okolia, no kod vatrogasaca je ona posljedica potrebne izolacije od topline u odreenom ambijentu. Kao to je ve konstatirano, logino je oekivati da e ZO za po ar raslinja imati manju toplinsku izolaciju od razliitih vrsta topline nego ZO za strukturne po are. Razina toplinske izolacije u europskim normama za ZO normalno se izra ava kao toplinski otpor Rct (m2K/W), za prolaz suhe topline i kao otpor za prolaz vodene pare Ret (m2Pa/W), za prolaz mokre topline. Dok se optimalni Rct odjee podeava prema toplinskim faktorima okolia, razini rada i vremenu rada ovjeka u tom okoliu, Ret se mahom eli dobiti to je mogue ni i da bi ZO bila to diljivija. Vremenska izlo enost toplinskim faktorima okolia je vrlo va an faktor u vatrogastvu. Uz dovoljno kratko vrijeme rada ni najintenzivniji rad nee izazvati porast tjelesne temperature preko opasnih granica, budui da toplinski kapacitet ovjejeg tijela djeluje kao pufer ili amortizer. Dok se pri (kraem) gaenju strukturnih po ara efekt pufera esto mo e iskoristiti, kod po ara raslinja to je zbog njihovog trajanja rijetko mogue.
3. Klasifikacija vatrogasnih toplinskih okolia

Izlaganje vatrogasaca pri intervencijama mo e se klasificirati prema stupnju izlaganja toplini i vremenu djelovanja topline na ovjeka. Pri izboru odgovarajue ZO Matthews [4] se poziva na dijagram (v. Slika 1) u kojem se jasno vide 3 podruja opasnosti, definirana prema temperaturi zraka i toku radijacijske topline [5]. U dijagram su dodatno ucrtani uvjeti testiranja ZO na radijacijsku toplinu prema europskim normama, tj. 20 kW/m2 za odjeu za po are raslinja, odnosno 40 kW/m 2 i 84 kW/m2 za odjeu za strukturne po are. Austin [6], pozivajui se na ISO [7], navodi da su vatrogasci pri gaenju po ara otvorenog prostora rutinski izlo eni temperaturi zraka od 25-60oC i toku radijacijske topline od 1-8 kW/m2. Toplinski stres kod njih uzrokovan je prvenstveno fizikim naporom ( 500 W), a manje samim po arom ( 200 W). Gubitak vode zbog perspiracije tipino iznosi visokih 1-2 L/h. Tijekom kratkotrajnih opasnih situacija, mogu biti izlo eni temperaturama zraka od 60-300oC i toku radijacijske topline od 8-20 kW/m2. Disanje kroz nos postaje teko pri 125oC, disanje na usta pri 150oC, dok e nepovratne povrede suhe ko e nastati pri izlaganju temperaturi od 180oC u trajanju od 30 s. U sluaju da ih po ar pregazi ili ako ostanu zarobljeni u po aru, vatrogasci ne mogu oekivati da e uspjeti pobjei bez ozbiljnih ozljeda koje im mogu ugroziti ivot. Pri takvim ekstremnim uvjetima mogu biti izlo eni temperaturama zraka od 300-1200oC i toku radijacijske topline od
688
___________________________________________________
SLIKA 1: Toplinska izlo enost vatrogasaca [5]
20-100 kW/m2. Austin [6] uz niz drugih podataka navodi npr. da ukupna potronja energije pri gaenju po ara raslinja tijekom 5 dana prosjeno iznosi 20 MJ/dan po ovjeku, to je usporedivo sa simuliranom vojnikom borbenom vje bom (21 MJ/dan).
4. Procjena rizika za izbor ZO

Da bi se dolo do odluke o najprikladnijoj vrsti ZO u nekim uvjetima, potrebno je provesti procjenu rizika, specifino za svrhu izbora OZO. Ova procjena izvedena je u skladu s uputama po modelu iz Dodatka G norme EN 469:2005 [8, 9]. Veliina rizika odreuje se prema relaciji:
R=LxS (1)
L - Vjerojatnost da e nositelj biti izlo en nekoj odreenoj opasnosti; S - Surovost/posljedice za nositelja ako je izlo en toj opasnosti.
TABLICA 1: Vrijednosti za procjenu rizika (L i S)
Vrijednost Vjerojatnost, L Surovost/posljedice, S
0 1 2 3 4
Nikad Iznimno Povremeno Vrlo vjerojatno Uvijek
Nita Niske Umjerene Velike Ekstrem. Npr. manje povrede, male porezotine, povrinske opekline itd. Npr. vee povrede, slomljene kosti, ozbiljne opekline.. Npr. opasne po ivot Npr. smrt
_____________________________________________________
689
TABLICA 2: Numerika procjenu rizika za izbor ZO [10*]

Vjerojatnost izlaganja opasnosti (L) Strukt. Rasl. Surovost/poslj. zbog izlaganja opasnosti (S) Strukt. Rasl. Rizik (ukupni LxS) Strukt. Rasl.
Opasnost, izvor i vrsta
Kontrolne mjere
1. Toplinske opasnosti a) Konvekc. toplina b) Radijac. toplina c) Kondukc. toplina d) Plamen e) Kontakt. toplina f) Rastalj metal/kap g) arei ugarci h) Po arni preskok, erupt. po ar 3. Opasnosti iz okolia b) Vruina ambijen. 7. Ostale opasnosti a) Fizioloki/ toplinski stres 3 3 3 3 9 9 Topl. izolacija manja 3 3 2 3 6 9 Topl. izolacija manja 3 3 2 3 2 1 3 1 1 2 1 2 1 0 3 1 3 3 2 4 1 2 2 4 3 3 2 4 1 2 2 4 9 9 4 12 2 2 6 4 3 6 2 8 1 0 6 4 Topl. izolacija vea Topl. izolacija vea Topl. izolacija vea VO materijali Topl. izolacija vea Topl. izolacija Dizajn ZO Topl. izolacija vea
*Napomena: Prikazan je samo dio originalne tablice. Zbog prostornog ogranienja, prikazana je procjena samo toplinskih opasnosti, vruine ambijenta i fiziolokog/ toplinskog stresa, a izostavljene opasnosti od elektrine struje, ostale opasnosti iz okolia, mehanike opasnosti, opasnosti od nedovoljne uoljivosti te bioloke i kemijske opasnosti. Isto tako, u jednoj su tablici prikazani strukturni po ar o po ar raslinja, a od kontrolnih mjera prikazane su samo one koje se odnose na ZO.
5. Zakljuak
U odnosu na zatitu od svih vrsta toplinskih opasnosti, poveanom toplinskom izolacijom (veom debljinom i manjom vodljivou kombinacije materijala) mo e se povisiti razina zatite, no time e se proporcionalno povisiti fizioloko toplinsko optereenje nositelja ZO. Poboljanje zatite od radijacijske topline mo e se postii uporabom reflektirajueg (aluminiziranog) vanjskog sloja, no njegovi nedostaci, kao to su npr. slaba mehanika otpornost i nediljivost, ine ga neprikladnim. Uvidom u europske i hrvatske norme za odjeu za gaenje strukturnih, EN 469 i umskih po ara, EN 15614, [11], mo e se ustanoviti da su pisci normi vjerojatno doli do rezultata procjene rizika koji su slini gornjima. Naime, EN 469 tra i se da se testiranjem potvrdi relativno visoka razine toplinske izolacije od plamena (konvekcijske) i radijacijske topline, te da materijali imaju najvii stupanj otpornosti na irenje plamena (vatrootpornost, VO). Istodobno se na razini Z2 (vioj) tra i diljivost koja nije manja od 30 m2Pa/W (prijedlog za izmjenu ove norme tra i 25 m2Pa/W). Za razliku od toga, EN 15614 tra i znatno ni u razinu izolacije od radijacijske topline, za prolaz konvekcijske topline uope nema zahtjeva, a zahtjev za VO materijala identian je onome iz EN 469. S druge strane, toplinski otpor na prolaz suhe
690
___________________________________________________
topline ne smije biti vei od 0,055 m2K/W, a otpor na prolaz mokre topline (diljivost) ne smije biti vei od 10 m2Pa/W, to znai da se odvoenju metabolike topline ovjeka pridaje posebna pa nja. Kao zakljuak se mo e navesti da je numerikom procjenu rizika za izbor ZO potvrena valjanost zahtjeva za toplinskim performansama normi EN 469 i EN 15614.
Literatura
[1] BS ISO 16073:2011: Wildland firefighting personal protective equipment Requirements and test methods. [2] Parsons, K.: Human thermal environments, ISBN 0-415-23793-9, London, 2003. [3] HZZZSR: Rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura, available fromwww.hzzzsr.hr, accessed: 2012-05-02. [4] Matthews, D.: Risk Assessment Guidelines for Choosing PPE for Firefighters, Tech. Report CEN/TC 162 JWG FFPPE N 52 R 3 final, N 1531, 2000. [5] Hoschke, B.N.: Standard and specification for firefighters clothing, Fire Safety Journal, vol. 4/2, p.125-137, 1981. [6] Austin, C.: Wildland firefighter health risks and respiratory protection, IRSST, report R-572, ISBN 9782-89631-297-9, Montreal 2008. [7] ISO: Wildland fire environment paper, prepared by ISO/TC94/SC14/WG3/PG3 for support in development of ISO 16073, Geneva, 2006. [8] EN 469:2005: Zatitna odjea za vatrogasce - Zahtjevi za svojstva zatitne odjee za gaenje po ara [9] Feldman, A.: JOIFF-ov standardni prirunik o osobnoj zatitnoj opremi (OZO) za zatitu od topline i plamena, HVZ i Veleuilite u Rijeci, 2009., prijevod i obrada A. Regent, ISBN 978-953-6385-19-5. [10] Kac, A.: Izbor vatrogasne zatitne odjee s posebnim osvrtom na odnos toplinske zatite i udobnosti, Veleuilite u Rijeci, diplomski rad, Rijeka 2012. [11] EN 15614:2007: Zatitna odjea za vatrogasce - Laboratorijske ispitne metode i zahtjevi za svojstva za odjeu koja se nosi na otvorenom prostoru
_____________________________________________________
691
692
___________________________________________________
UTVRENI NEDOSTACI NA SREDSTVIMA LINE ZATITE NA RADU OD STRANE INSPEKCIJE RADA

SHORTCOMINGS OF PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT DETERMINED BY THE LABOUR INSPECTION
Dragan SPASI1, Dinko JURJEVI2, Milan SAVI3
1Univerzitet
u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu, arnojevia 10a, 18000 Ni, SRBIJA, dragan.spasic@znrfak.ni.ac.rs 2Studentski centar Rijeka, Radmile Mateji 5, 51000 Rijeka, HRVATSKA, dkjurjev@gmail.com 3Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu, arnojevia 10a, 18000 Ni, SRBIJA, milan.savic@znrfak.ni.ac.rs
Sa etak: Preduzea esto ne poklanjaju dovoljno potrebne pa nje sredstvima line zatite na radu (nabavka, kvalitet, odr avanje i sl.), zbog ega inspektori rada prilikom obavljanja pregleda u vezi sa zatitom na radu, uoavaju vei broj nedostataka na sredstvima line zatite na radu. Da bi se dobila bli a slika o ovome, u okviru ovog rada iznee se podaci o broju utvrenih nedostataka na sredstvima line zatite na radu, ije uee u odnosu na ukupan broj utvrenih nedostataka iz zatite na radu iznosi oko 17%. Inae, najvei broj nedostataka na sredstvima line zatite na radu evidentiran je u industriji i rudarstvu, graevinarstvu, zanatstvu, poljoprivredi i trgovini. Kljune rei: sredstva line zatite, nedostaci, zatita na radu, inspekcija Abstract: Companies often do not pay enough attention to personal protective equipment (supply, quality, maintenance, etc.), which is the reason why labour inspectors reveal a number of shortcomings of personal safety equipment, while performing occupational safety examinations. In order to clarify this, the information on the number of deficiencies in personal protective equipment (whose share in the total number of shirtcomings in occupational safety the health system is about 17%) will be presented in this paper. The greatest number of shortcomings of personal protective equipment has been recorded in industry and mining, construction, handicraft, agriculture and trade. Keywords: personal protective equipment, disadvantages, occupational safety, inspection
_____________________________________________________
693
1. Uvod
Tretirajui zatitu na radu kao potronju, mnogi zaboravljaju da ulaganja u bezbedne uslove rada imaju drutvenu i ekonomsku opravdanost. Tako, izmeu ostalog, prisutna je i predrasuda da sredstva i oprema line zatite na radu izazivaju samo dodatne trokove. Zbog toga u praksi nije retka pojava da se posao obavlja bez upotrebe propisanih sredstava i opreme line zatite na radu, tako da je u ovim sluajevima povean rizik povreivanja i oboljevanja radnika. U takvim sluajevima mo e se vrlo lako dogoditi povreda ili oboljenje, a to postaje razlog nastanka brojnih neposrednih i posrednih trokova. Mnogobrojni faktori utiu na nastanak povreda u vezi sa radom. Jedan od znaajnijih faktora, koji mo e da predstavlja i izvor opasnosti po ivot i zdravlje radnika su sredstva i oprema line zatite, sa kojima se veliki broj radnika svakodnevno susree u neposrednoj proizvodnji. Da bi se bolje praktino shvatio znaaj ove problematike, u okviru ovog dela rada iznose se konkretni podaci za razliite vremenske periode, odnosno teritorijalne jedinice. Sa procentualnim ueem od 2,21% neadekvatna primena sredstava line zatite na radu zauzima etvrto mesto meu svim izvorima nastanka povreda na radu. Najzastupljeniji izvori nastanka povreda na radu su: (oko 40%); n neracionalni ili nesiguran nain rada od strane pojedinaca (oko 34%); n nepoznavanje propisa o sigurnosti na radu (oko 5%). n loa organizacija rada Meutim, imajui u vidu injenicu da vei broj povreda na radu nastaje zbog neadekvatne primene sredstava line zatite na radu nego to ih prouzrokuju neispravnost maina i ureaja, poremeaji u tehnolokom procesu, neispravnost alata, neispravnost elektrinih ureaja ili instalacija, neispravno ili nedovoljno osvetljenje, zakrenost prolaza itd., ukazuje da je neadekvatna primena sredstava line zatite na radu, jo uvek jedan od znaajnijih faktora koji utiu na nastanak povreda na radu.
2. Utvreni i otklonjeni nedostaci na sredstvima line zatite na radu od strane organa inspekcije rada
Privredne organizacije esto ne poklanjaju dovoljno potrebne pa nje sredstvima line zatite na radu (nabavka, snabdevanje, kvalitet, odr avanje i sl.) zbog ega, organi inspekcije rada prilikom vrenja redovnih pregleda u vezi sa zatitom na radu, otkrivaju veliki broj nedostataka koji se odnose na sredstva line zatite na radu. Da bi se dobila bli a slika o ovome u narednom tabelamom pregledu (v. Tabela 1) prikazuje se broj utvrenih nedostataka na sredstvima line zatite na radu u SFRJ u periodu od 1960.-1986. godine. Inae, podaci o broju utvrenih nedostataka na sredstvima line zatite na radu koricni su iz Izvetaja o stanju zatite na radu i o delatnosti inspekcije rada, koji publikuje Savezni komitet za rad, zdravstvo i socijalnu zatitu. Podaci o broju utvrenih nedostataka na sredstvima line zatite na radu u periodu od 1960-1986. godine, pokazuju da su organi inspekcije rada u ovom periodu na sredstvima line zatite na radu utvrdili ukupno 572.746 nedostataka, odnosno 21.212 nedostatka proseno godinje. Jo jasniju sliku o velikom broju nedostataka na sredstvima line zatite na radu u SFRJ pokazuje podatak da je u proseku svaki esti ustanovljeni nedostatak upravo na sredstvima line zatite. Ovako veliki broj utvrenih nedostaka na sredstvima
694
___________________________________________________
line zatite predstavlja potencijalne izvore koji mogu da prouzrokuju znatan broj povreda i oboljenja.
TABELA 1: Broj utvrenih nedostataka na sredstvima line zatitite na radu od strane organa inspekcije rada u privredi SFRJ u periodu od 1960-1986. godine
Privredne OUR Godina Broj % u odnosu na sve OUR Ukupan broj utvrenih nedostataka Nedostaci na sredstvima line zatite Broj % u odnosu na ukupne nedostatke
1960 1961 1962 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986
Ukupno
34108 36771 33814 36478 37065 35279 32816 30789 40369 36620 35972 35745 38460 34920 35704 34062 36607 30468 34428 34441 35182 36981 34495 39929 40780 43079 46485
-
35.8 40 36.4 35.9 35.7 32.2 31.9 28.3 32.8 27.5 24.2 23.2 29.7 29.2 25.8 25.4 27.1 22.6 23.8 24 25.4 21.5 19.4 18.1 22.9 23 20.5
-
321738 288079 305120 196312 187095 160592 138257 167981 144694 127140 108847 108509 101736 91022 88517 88690 94736 92764 96442 96141 88532 79697 76370 76370 74002 70734 66660
3536777
47162 41760 48933 43768 38395 22092 21445 27626 24890 23885 19158 18492 17968 16222 17165 13961 17341 17450 15506 14490 12915 10148 9804 7909 8222 9204 6835
572746
14.7 14.5 16.0 22.3 20.5 13.8 15.5 16.4 17.2 18.8 17.6 17.0 17.7 17.8 19.4 15.7 18.3 18.8 16.1 15.1 14.6 12.7 12.8 10.4 11.1 13.0 10.3
16.2
Posmatrajui dinamiku broja utvrenih nedostataka na sredstvima line zatite na radu po godinama, mo e se zakljuiti da je tendencija njihovog kretanja u posmatranom periodu bila vrio povoljna s obzirom da se ovaj permanentno smanjivao iz godine u godinu,
_____________________________________________________
695
tako da se od preko 47 hiljada otkrivenih i evidentiranih nedostataka u poetnim godinama posmatranja, taj broj sveo na neto vie od preko 6.000 sluajeva u zadnjih nekoliko godina analiziranog perioda. Ovi podaci nedvosmisleno ukazuju da se iz godine u godinu u SFRJ posveivao sve vei znaaj sredstvima i opremi line zatite na radu, u cilju zatite zdravlja neposrednih proizvoaa u procesu rada. Organi inspekcije rada su za uoene nedostatke na sredstvima line zatite na radu donosili odgovarajua reenja kojima se nalagalo preduzeima da ih otklone u odreenom roku. U Tabeli 2 prikazana je dinamika broja otklonjenih nedostataka na sredstvima line zatite na radu u privredi SFRJ u periodu od 1960-1986. godine.
TABELA 2: Broj utvrenih nedostataka na sredstvima line zatitite na radu od strane organa inspekcije rada u privredi SFRJ i broj otklonjenih nedostataka na sredstvima line zatite na radu u periodu od 1960-1986. godine
Nedostaci na sredstvima line zatite Godina Ukupan broj utvrenih nedostataka Broj % u odnosu na ukupne nedostatke Otklonjeni nedostaci na SLZ Broj %
1960. 1961. 1962. 1963. 1964. 1965. 1966. 1967. 1968. 1969. 1970. 1971. 1972. 1973. 1974. 1975. 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981.
321738 288079 305120 196312 187095 160592 138257 167981 144694 127140 108847 108509 101736 91022 88517 88690 94736 92764 96442 96141 88532 79697
47162 41760 48933 43768 38395 22092 21445 27626 24890 23885 19158 18492 17968 16222 17165 13961 17341 17450 15506 14490 12915 10148
14.7 14.5 16 22.3 20.5 13.8 15.5 16.4 17.2 18.8 17.6 17 17.7 17.8 19.4 15.7 18.3 18.8 16.1 15.1 14.6 12.7
Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka 16309 18078 16938 12761 12771 13356 12303 12260 11229 14306 13400 11310 7863 8216 6914 59 72.6 70.9 66.6 69.1 74.3 75.8 71.4 80.4 82.5 76.8 74.9 54.3 63.6 68.1
696
___________________________________________________
Nedostaci na sredstvima line zatite Godina Ukupan broj utvrenih nedostataka Broj % u odnosu na ukupne nedostatke
Otklonjeni nedostaci na SLZ Broj %
1982. 1983. 1984. 1985. 1986.

Ukupno
76370 76370 74002 70734 66660

3536777
9804 7909 8222 9204 6835

572746
12.8 10.4 11.1 13 10.3

16.2
5180 5568 4917 6504 4142

-
52.8 71.5 59.8 70.7 60.6

-
Procenat otklonjenih nedostataka na sredstvima line zatite na radu se kree u rasponu od 52,8% u 1982. godini do 82,5% u 1976. godini, to je daleko vei procenat u odnosu na procenat otklanjanja drugih uoenih nedostataka (npr. buka i vibracije, prisustvo tetnih materija i tetnih zraenja itd.) ije otklanjanje ima obino dugoroniji karakter. Po naem saznanju dva su osnovna razloga zbog kojih se u potpunosti ne otklanjaju uoeni nedostaci na sredstvima line zatite na radu u posmatranoj godini, ve se njihovo reavanje prenosi u narednu godinu. Prvi razlog je injenica da esto puta na domaem tr itu nema odgovarajuih sredstava line zatite na radu ili su ona neodgovarajueg kvaliteta, kao i zbog toga to pojedina preduzea ne raspola u u odreenom vremenu potrebnim finansijskim sredstvima za nabavku novih i adekvatnih sredstava i opreme line zatite na radu. Da bi se dobila bli a slika o utvrenim i otklonjenim nedostacima na sredstvima line zatite na radu u Srbiji u Tabeli 3 dat je pregled istih u periodu od 1989-2005. godine.
TABELA 3: Broj utvrenih i otklonjenih nedostataka na sredstvima line zatite od strane inspekcije rada u Srbiji u periodu od 1989-2005. godine
Godina Utvreni nedostaci Otklonjeni nedostaci %
1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.
1149 1011 1105 1371 1474 1250 813 783 733 971 653 716
946 579 917 773 811 783 403 477 420 608 351 495
82.3 57.3 83.0 56.4 55.0 62.6 49.6 60.9 57.3 62.6 53.8 69.1
_____________________________________________________
697
Godina
Utvreni nedostaci
Otklonjeni nedostaci
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Ukupno God. prosek
837 969 1883 1709 3248

20675 1216
574 676 1276 1366 2520

13975 822
68.6 69.8 67.8 79.9 77.6

67.6
Podaci o broju utvrenih nedostataka na sredstvima line zatite u periodu od 1989-2005. godine, ukazuju da su organi inspekcije rada u ovom periodu na sredstvima line zatite utvrdili ukupno 20.675 nedostataka, odnosno 1216 nedostataka proseno godinje. Jo jasniju sliku o velikoj zastupljenosti nedostataka na sredstvima line zatite pokazuju podaci o prosenom broju po mesecima i danima. Naime, u ovom periodu proseno meseno je evidentirano 101 nedostatak, to znai da se svakog dana u proseku uoe od strane inspekcijskih organa po 3,4 nedostatka. Inae, u posmatranom periodu je od strane preduzea otklonjeno 67,6% utvrenih nedostataka. Posmatrano po godinama procenat otklanjanja uoenih nedostataka kretao se u rasponu od 49,6 do 83,0%. Posebno je interesantno da se sagleda broj utvrenih i otklonjenih nedostataka na sredstvima line zatite po delatnostima. Zbog toga se u Tabeli 4 daju podaci o utvrenim i otklonjenim nedostacima na sredstvima line zatite u Srbiji u periodu od 1989-2005. godine. Na osnovu iznetih podataka mo e se zakljuiti da se najvei broj nedostataka na sredstvima line zatite na radu evidentira u: industriji i rudarstvu (6882-39,49%), graevinarstvu (3405-19,54%), zanatstvu (2336-13,40%), poljoprivredi i ribarstvu (1637-9,51%) i trgovini (986-5,66%). Znai, ove delatnosti uestvuju sa 87,40% u odnosu na ukupno uoene nedostatke na sredstvima line zatite (17427), dok sve ostale delatnosti (10) uestvuju samo sa 12,40%.
TABELA 4. Broj utvrenih i otklonjenih nedostataka na sredstvima line zatite od strane inspekcije rada po delatnostima u Srbiji u periodu od 1989-2005. godine
ifra Delatnost Utvreno Otklonjeno %
01 02 03 04 05 06
Industrija i rudarstvo Poljoprivreda i ribarstvo umarstvo Vodoprivreda Graevinarstvo Saobraaj i veze
7683 1836 414 189 4826 578
5396 906 262 105 3496 328
70.2 49.3 63.3 55.6 72.4 56.7
698
___________________________________________________
ifra
Delatnost
Utvreno
Otklonjeno
07 08 09 10 11 12 13 14 15
Trgovina Ugostiteljstvo i turizam Zanatske i line usluge Stanbeno - komunalna delatnost Finansijske usluge Obrazovanje, nauka, kultura i informacije Zdravstvena i socijalna zatita Zajednice, fondovi i posebne organizacije Ostalo
Ukupno
1089 681 2825 237 42 81 177 6 11

20675
700 467 1974 171 26 38 88 10 8

13975
64.3 68.6 69.9 72.2 61.9 46.9 49.7 166.7 72.7

67.6
3. Zakljuak
Podaci o broju utvrenih nedostataka na sredstvima line zatite u periodu od 1989-2004. godine, ukazuju da su organi inspekcije rada u ovom periodu na sredstvima line zatite utvrdili ukupno 17427 nedostataka, odnosno 1089 nedostataka proseno godinje. Jo jasniju sliku o velikoj zastupljenosti nedostataka na sredstvima line zatite pokazuju podaci o prosenom broju po mesecima i danima. Naime, u ovom periodu proseno meseno je evidentirano 90 nedostataka, to znai da se svakog dana u proseku uoe od strane inspekcijskih organa po 3 nedostatka. Inae, u posmatranom periodu je od strane preduzea otklonjeno 65,7% utvrenih nedostataka. Posmatrano po godinama procenat otklanjanja uoenih nedostataka kretao se u rasponu od 49,6 do 83,0%. Najvei broj nedostataka na sredstvima line zatite na radu evidentiran je u: industriji i rudarstvu (6882 - 39,49%), graevinarstvu (3405 - 19,54%), zanatstvu (2336 - 13,40%), poljoprivredi i ribarstvu (1637 - 9,51%) i trgovini (986 - 5,66%). Znai, ove delatnosti uestvuju sa 87,40% u odnosu na ukupno uoene nedostatke na sredstvima line zatite (17427), dok sve ostale delatnosti (10) uestvuju samo sa 12,40%.
Literatura
[1] Izvetaj o stanju zatite na radu i o delatnosti inspekcije rada, Savezni komitet za rad, zdravstvo i socijalnu zatitu, Beograd. [2] Spasi D. i Vukovi Lj.: Uticaj neadekvatne primene sredstava line zatite na radu na nastanak povreda i profesionalnih oboljenja, Savetovanje o proizvodnji i upotrebi zatitnih sredstava i eksplozivnih materija u rudarstvu i industriji- sadanje stanje i pravci razvoja u Jugoslaviji, Kruevac, (1989). [3] Spasi D.: Ekonomski efekti line zatite na radu, Revija rada, Beograd, br. 210/88. [4] Vranac S.: Ekonomski znaaj primene sredstava line zatite na radu, Magistarska teza, Fakultet zatite na radu u Niu, Ni, (2006).
_____________________________________________________
699
700
___________________________________________________
UTJECAJ OSOBNE ZATITNE OPREME NA ZDRAVLJE RADNIKA

THE IMPACT OF PERSONAL PROTECTION EQUIPMENT ON WORKERS HEALTH
Daniela ZAVEC PAVLINI1, Anica HURSA AJATOVI2, Igor B. MEKJAVI3
d.o.o., Ljubljana, SLOVENIJA, dzpavlinic@gmail.com 2Tekstilno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, HRVATSKA, anica.hursa@ttf.hr 3Institut Jo ef tefan, Ljubljana, SLOVENIJA, igor.mekjavic@ijs.si
1BIOMED
Sa etak: Kada govorimo o zdravlju radnika na radnom mjestu ponajprije se govori o uvjetima rada, zatim o utjecajima okoline i intenzitetu radnih aktivnosti koje radnik obavlja cijeli radni dan. Za razliita radna mjesta odreena je upotreba razliite osobne zatitne opreme koja mora biti funkcionalna i radnika mora zatititi od razliitih utjecaja iz okoline. U radu je prikazano prouavanje zatitnih odjevnih sustava pomou termalne lutke i znaaj testiranja s ljudima na terenu i u simuliranim uvjetima okoline u raunalno voenoj klimatiziranoj komori. Cilj je ostvariti sigurnost radnika na radnom mjestu i dugorono poboljati njegovo zdravlje tako da radnik nosi optimalnu osobnu zatitnu opremu. Kljune rijei: zatitni odjevni sustavi, ekstremni uvjeti okoline, termalna lutka, testiranje s ljudima Abstract: When discussing workers health on specific workplace the working conditions are most important. After that the environmental conditions and workers performance have to be considered. Different working places require different personal protective equipment that must be functional and the worker must be protected from the environmental influences. The study presents the importance of investigation of thermal properties of protective clothing systems using thermal manikin and on the other side the importance of human field and lab tests. The aim of the study was to protect the workers on their workplaces and improve workers health. Keywords: protection clothing system, extreme environmental conditions, thermal manikin, human tests
_____________________________________________________
701
1. Uvod
U radnim okolinama gdje radnici obavljaju svoje radne aktivnosti u razliitim radnim uvjetima (razliiti uvjeti okoline, tetne tvari, vrijeme izlo enosti tetnim utjecajima, rizik za zdravlje), radnici bi trebali upotrebljavati osobnu zatitnu/radnu opremu koja je dio radnih odjevnih sustava. To je bitno i nu no potrebno zbog osiguravanja ivota, sigurnosti te spreavanja vanjskih utjecaja na zdravlje. U takvim ekstremnih uvjetima okoline rade vojnici, vatrogasci, spasitelji, radnici u kotlovnicama, ljevaonicama i slino. Svaka grupa od spomenutih ima razliite zahtjeve za dizajn osobne zatitne opreme u koju se uklapaju i odjevni zatitni sustavi sa svim pojedinim odjevnim predmetima. U odreenom odjevnom sustavu, kojeg radnici nose tijekom radnog dana, ili vie radnih dana, radnik bi se trebao osjeati udobno. To znai, da radniku odjevni sustav niti u jednom sluaju ne smije sprjeavati gibanje i pomicanje ako mu elimo osigurati optimalnu ergonomsku udobnost. S druge strane takav odjevni sustav mora radniku osiguravati toplinsku udobnost, koja se mo e postii koritenjem optimalnih kombinacija tekstilnih materijala (tekstil, kompozitni materijali, paropropusne membrane) ugraenih u takav zatitni odjevni sustav. Svi spomenuti zahtjevi za postizanje ergonomske i toplinske udobnosti moraju se primijeniti u razvoju osobne zatitne opreme namijenjene vojnicima, vatrogascima, spasiteljima i drugim osobama na slinim radnim mjestima gdje utjecaji iz okoline mogu biti tetni za zdravlje radnika. Da bi mogli optimizirati postojeu osobnu zatitnu opremu vojnika ili razviti novu, provode se opse ne studije na ljudima u laboratorijima kod simuliranih uvjeta okoline te na terenu. U tu svrhu izvedeno je vie studija koje se odnose na odjevne sustave namijenjene vojnicima za topla i ekstremno vrua podruja [1, 2]. Optimizacija odjevnih sustava namijenjenih vojnicima provedena je u okviru studije na vojnicima Slovenske vojske na terenu, na Pokljuki i u Ankaranu. U studiji su bili promatrani termoregulacijski odzivi vojnika kod obavljanja stra e i hodanja u unaprijed odreenim odjevnim vojnikim sustavima. U istra ivanjima je sudjelovalo 12 vojnika i svaki od njih je tijekom hodanja bio opremljen senzorima za mjerenje tjelesne temperature, vlage te frekvencije srca. Drugi dio studije odnosi se na testiranje pomou toplinske lutke (manikina). Dobivenim rezultatima toplinske izolacije mogu se odrediti optimalne kombinacije odjevnih predmeta unutar pojedinog odjevnog sustava namijenjenog vojnicima za zimske i ljetne uvjete noenja.
2. Zatitna osobna oprema i zdravlje radnika

Kod bilo kojeg radnog mjesta gdje se rad obavlja u ekstremnim radnim okolinama, radniku je potrebno koritenjem odjevnog sustava omoguiti udobnu mikroklimu. Kada se govori o optimalnoj mikroklimi u vruim okolinama radniku je potrebno omoguiti smanjenje znojenja i sprjeavanje pregrijavanja, odnosno u hladnim uvjetima okoline potrebno je sprijeiti pothlaivanje. Stoga je za rad u industriji u vruim uvjetima preporuljivo da temperatura ljudskog tijela nije via od 38C. Kod rada u hladnim uvjetima rada temperatura prstiju na rukama i nogama ispod 15C mo e prouzrokovati trajne ozlijede zbog smrzavanja (engl. Non-freezing cold injury). Preporuljivo je da temperatura jezgre ljudskog tjedna bude u podruju izmeu 36C i 38C, te temperatura ko e izmeu
702
___________________________________________________
20C i 35C. Svako odstupanje od spomenutih podruja u temperaturi mo e prouzrokovati tetne posljedice na vojnika, koje mogu biti i smrtonosne.
2.1. Utjecaj topline i vatre na zdravlje radnika
Neprimjereni odjevni sustavi za odreenu aktivnost mogu u vruoj te u vrlo vla noj okolini prouzrokovati dehidrataciju ili hipertermiju to posljedino utjee na zdravlje radnika (v. Tablica 1).
TABLICA 1: Zdravstvene komplikacije kod poviene tjelesne temperature
Stupanj tetnosti Temperatura tjelesne jezgre (rektalna) Stanje centralnog ivanog sustava Toplinska stanja
U granicama tjelesnog prilagoavanja (kompenzacija)
37-39.5C
vrtoglavica glavobolja euforija psihoze
Grevi prouzrokovani toplinom se kod tjelesne aktivnosti pojave u aktivnim miiima, u rukama, nogama i trbuhu. Temperatura jezgre obino jo nije poviena. Grevi nastaju zbog naruene ravnote e elektrolita u tjelesnim tekuinama, to je posljedica prekomjernog gubitka vode i minerala znojenjem i disanjem. Iscrpljenost prouzrokovana toplinom obino nastupi kod malo aklimatiziranih pojedinaca. Zbog poveanog znojenja smanji se koliina plazme u tijelu, zbog toga se krv zadr ava u rairenim ilama ruku i nogu. Gubitak krvi u centralnom krvnom sustavu vidljiv je u brzoj sranoj frekvenciji, niskom krvnom tlaku, vrtoglavici, glavobolju i opoj slabosti.
Ozbiljna opasnost vitalnih funkcija
39.5-41.5C
navala krvi u mozak nastanak mo danog edema povean tlak u lubanji koma, smanjena prokrvavljenost mozga mo dana ishemija ozlijede mozga, epileptini napadi
Otkaz vitalnih funkcija - smrt
> 41.5C
Mo dani udar prouzrokovan toplinom je vrlo ozbiljno i slo eno stanje koje zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju. Posljedica je popune dekompenzacije fiziolokih mehanizama za odvajanje topline i zato tjelesna temperatura nekontrolirano raste. Znojenje se prekida, ko a je suha i vrua. Pojavljuje se zbunjenost, apatinost, povraanje, kasnije se smanji stupanj svijesti ili doe do kome. Bez hitne medicinske pomoi brzo mo e nastupiti smrt. U sluaju da osoba pre ivi, mo e se dogoditi da neke posljedice mogu biti i trajne.
Ako su zbog neprimjerne osobne zatitne opreme radnici izlo eni vatri i plamenu mogu zadobiti drugaije ozlijede npr. opekotine [3]. Stupanj opekotina ovisi o zatiti osobnom zatitnom opremom: opekotine prvog stupnja nisu tako rizine, pa osoba mo e napustiti prostor sa vatrom i mo e samostalno potra iti potrebnu pomo. Kod opekotina drugog i treeg stupnja osoba obino ne mo e vie obavljati svoje radne aktivnosti, a mo-
_____________________________________________________
703
e se dogoditi trajna ozljeda i takva osoba vie nije sposobna za rad. Kod zatitnih odjevnih sustava za zatitu od topline i plamena nedostaje zatita lica. Bez obzira da li radnik upotrebljava kacigu potrebno je razmiljati o dodatnoj zatiti lica, koje je izlo eno direktnom plamenu, vatri ili ak leteim goreim dijelovima.
2.2. Testiranje s ljudima: terenska ili laboratorijska istra ivanja
esto se za razvoj zatitne osobne opreme koriste testne metode dostupne u laboratorijima i propisane prema standardima. Poznavanje suvremenih modificiranih tekstilnih materijala nije dovoljno da se mogu razviti optimalni odjevni zatitni sustav. Potrebno je poznavati i ljudsko tijelo, kako se ono odziva na razliite utjecaje iz okoline te koliko je sposobno podnositi toplinska optereenja u odreenoj osobnoj zatitnoj opremi. Najbolji nain dobivanja svih spomenutih parametara, tj. termoregulacijskih odziva ljudi na utjecaje iz okoline je provoenje testiranja s ljudima. Dobivene informacije zadovoljavaju potrebe razvoja pa se takva testiranja mogu obaviti u laboratorijima u simuliranim uvjetima okoline [4, 5] (v. Slika 1). Ako dobiveni podaci ne zadovoljavaju potrebu razvoja osobne zatitne opreme najbolje je izvesti testiranje s ljudima na terenu, u realnim uvjetima okoline [6, 7] (v. Slika 2).
SLIKA 1: Testiranje odjevnih sustava namijenjenih vojnicima u laboratoriju u simuliranim uvjetima
SLIKA 2: Testiranje odjevnih sustava namijenjenih vojnicima na terenu (Pokljuka, Slovenija)
704
___________________________________________________
2.3. Termalna lutka (manikin)
Paralela testovima s ljudima su testiranja koja se provode uz pomo termalne lutke odnosno manikina. Termalna lutka predstavlja anatomski oblik ljudskog tijela ili samo dio ljudskog tijela. Dok se termalna lutka grije, s njom se mo e simulirati grijano ljudsko tijelo odnosno dio ljudskog tijela. Pomou njih se izvode testiranja toplinske izolacije odjevnih sustava koji su predmet istra ivanja (v. Slika 3).
SLIKA 3: Termalna lutka (manikin): gola i odjevena u zatitne odjevne sustave namijenjene vojnicima
Toplinska izolacija uz pomo termalne lutke izraunava se prema formuli:

Ii = Ai (T s ,i T amb ) 0.155Q i (1)
gdje je: A - povrina segmenta manikina (ruka = 0,36 m2; prsa = 0,42 m2; lea = 0,42 m2; bedra = 0,56 m2); Ts,i - temperatura na povrini manikina; Tamb - temperatura okoline; Qi - toplinski tok segmenata manikina; 0.155 - konstanta u preraunu jedinica; 1 clo (jedinica za toplinsku izolaciju) = 0.155 m 2K/W.
3. Rezultati
Toplinska izolacija zatitnih odjevnih sustava odreena tijekom testiranja s ljudima u razliitim uvjetima upotrebe prikazana je u Tablici 2.
TABLICA 2: Vrijednosti toplinske izolacije
Uvjeti okoline Toplinska izolacija (clo) Testiranje s ljudima Termalna lutka
Umjereno topla okolina T: 20,7-23,6C; RH:60-74% Hladna okolina T: -16,8 do -4,9C;RH:10-99%
Stra a Hodanje Stra a Hodanje
0,9 do 1,3 4,7 3,7 1,74
1,56 1,42 3,98 2,5 1,43
Ekstremno vrua okolina T: 45C; RH:22%
_____________________________________________________
705
Iz prikazanih rezultata mo e se zakljuiti, da dolazi do razlika izmeu vrijednosti toplinske izolacije odreene tijekom testiranja s ljudima te odreene uz pomo termalne lutke. Potrebno je istaknuti da je toplinska izolacija razliita na razliitim dijelovima ljudskog tijela, to je normalno ako se uzme u obzir da su razliiti dijelovi ljudskog tijela prekriveni razliitim slojevima tekstilnih materijala. U prosjeku su vrijednosti toplinske izolacije dobivene testovima na ljudima vie jer se ljudsko tijelo pored grijanja i znoji to jo dodatno utjee na toplinsku izolaciju. Mo e se zakljuiti, da se iz testova s ljudima dobivaju najznaajnije informacije za sam razvoj osobne zatitne opreme. Takva su testiranja poprilino skupa pa se obino preporua razvoj osobne zatitne opreme implementacijom suvremenih numerikih modela termoregulacije [6, 8].
4. Zakljuak
U radu su opisani utjecaji na radnika uzrokovani djelovanjem topline. Istra ivana je toplinska izolacija odjevnog sustava namijenjenog vojnicima, te naini kako se ona odreuje eksperimentalno testiranjem na ljudima te uz pomo suvremene mjerne opreme. Ako elimo radnika, tj. vojnika zatititi od topline potrebno je u procesu optimizacije i razvoja odjevnih sustava primijeniti vrijednosti toplinske izolacije ovisno o aktivnosti koje e vojnik obavljati u odreenoj okolini. Samo uz dobro poznavanje radnih aktivnosti mo e se razviti osobna zatitna oprema koja e za radnika biti optimalna sa stajalita ergonomske i toplinske udobnosti.
Literatura
[1] Zavec Pavlinic, D. & Mekjavic, I. B.: Potrebe okolja sooblikujejo bojne oblacilne sisteme, Slovenska vojska, 17 (2010) 16, pp. 29-31, ISSN 1580-1993 [2] Eiken O. et al: Termisk belastning hos markstridssoldater vid simulerad patrullering i kenklimat; effekter av tv olika ballistiska kroppsskydd samt av tv olika strategier fr avkylning, KTH Stockholm, Sweden (2010) [3] Zavec Pavlinic, D.; House, J. R. & Mekjavic, I. B.: Protupo arni odjevni sustavi i njihovo vrednovanje, Sigurnost, 52 (2010) 3, pp. 251-262, ISSN 0350-6886 [4] Zavec Pavlinic, D.; Hursa Sajatovic, A. & Mekjavic, I. B.: Determination of optimal thermal insulation of the Slovene armed forces winter clothing ensemble, Book of proceedings 11th World Textile Conference AUTEX 2011, Adolphe, D. C. & Schacher, L. (Ed.), pp. 73-77, ISBN 978-2-7466-2858-8, Mulhouse, France, June 2011, Ecole Nationale Suprieure dIngnieurs Sud-Alsace, Mulhouse, (2011) [5] Zavec Pavlinic, D.; Balic, J. & Mekjavic, I. B.: Determination of the thermoregulatory specifications for thermal manikins, Katalinic, B. (Ed.), In DAAAM International scientific book 2011, DAAAM International Publishing, ISBN 978-3-901509-84-1, Vienna, (2011), pp. 31-44. [6] Zavec Pavlinic, D.; Wissler, E. H. & Mekjavic, I. B.: Using a mathematical model of human temperature regulation to evaluate the impact of protective clothing on wearer thermal balance, Textile Research Journal, 81 (2011) 20, pp. 2149-2159, ISSN 0040-5175. [7] Dostupno na http://www.youtube.com/watch?v=cZxT0blZzC0 (Testiranje s ljudima na terenu), Pristupljeno: 2012-05-12 [8] Zavec Pavlinic, D.; Wissler, E. H. & Mekjavic, I. B.: Prediction of thermal responses using manikin data and a human thermal model: comparison with bservations obtained during a summer field trial, Final programme and book of abstracts XIV International Conference on Environmental Ergonomics, pp. 37, Nafplio, Greece, July 2011, Paschalidis Medical Publisher, (2011).
706
___________________________________________________
VREDNOVANJE INTERVENTNE ODJEE ZA VATROGASCE POMOU PO ARNE LUTKE

EVALUATION OF FIREFIGHTERS FLAME RETARDANT COVERALL USING FLAME MANIKIN
Daniela ZAVEC PAVLINI1, Anica HURSA AJATOVI3, Igor B. MEKJAVI2
d.o.o., Stari trg 4, Ljubljana, SLOVENIJA, dzpavlinic@gmail.com 2Institut Jo ef tefan, Jamova 39, Ljubljana, SLOVENIJA, igor.mekjavic@ijs.si 3Tekstilno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, prilaz baruna Filipovia 28a, Zagreb, HRVATSKA, anica.hursa@ttf.hr
1Biomed
Sa etak: U ekstremnim radnim uvjetima, kao to su npr. vatrogasci izlo eni pojavi vatre, dima, vode i praine, od osnovnog znaaja su zatitni odjevni sustavi koji utjeu na zatitu korisnika, njihovu uinkovitost tijekom rada i udobnost. Za analizu interventne vatrogasne odjee preporuljivo je testiranje uporabom po arne lutke sa simulatorom eksplozivne vatre. U radu su prikazana istra ivanja provedena na interventnoj vatrogasnoj odjei (kombinezon) na po arnoj lutki iga iz poduzea Biomed d.o.o., Slovenija. Analize testiranja obuhvaaju vrednovanje stupnja opeklina te daju mogunost procjene da li korisnik pre ivi izlo enost djelovanju topline i plamena. Odmah nakon izlo enosti eksplozivnoj vatri provodi se analiza odjee. Kljune rijei: po arna lutka, interventna odjea za vatrogasce, eksplozivna vatra, opekline Abstract: In extreme conditions, such as firefighters exposed to a flash fire, fog, water and dust, the primary significance are protective clothing systems which affect the protection of users, their efficiency and comfort during work. For the analysis and evaluation of firefighters coverall the testing by flame mannequin with the simulator of flash fire is recommended. This paper describes investigation of firefighters coverall which is conducted by flame mannequin Ziga from Biomed Ltd., Slovenia. Analyses using the flame manikin include evaluation of the burn injuries and of survival. The analysis of clothing after flash fire is done as well. Keywords: flame manikin, flame retardant coverall for firefighters, flash fire, burn injury
_____________________________________________________
707
1. Uvod
Budui da je ovjek svakodnevno izlo en raznim nepovoljnim, a ponekad tekim i pogibeljnim radnim i ivotnim uvjetima, potrebno ga je zatititi odgovarajuom vrstom odjee. Posebno je va no da radnici (vatrogasci, spasioci, vojnici i dr.), koji svojim radom spaavaju druge ivote, budu optimalno zatieni odjevnim sustavima i ostalom specijalnom zatitnom opremom [1, 2]. Danas je tr ite puno raznih tipova i vrsta odjevnih sustava za zatitu od topline i plamena. Nabavka zatitnih odjevnih sustava unutar odreenih radnih udruga/drutava/jedinica na alost uvelike ovisi o cijeni takve opreme. Vrlo je est sluaj da se nabavlja jeftinija zatitna odjea koja je i manje kvalitetna te tako dolazi do razlike u samoj zatiti. Zatitna odjea je vrlo va an segment proizvodnje tekstila i odjee i mo e se izraivati u velikom broju razliitih modela i specifikacija. Radna i zatitna odjea imaju iroku primjenu od vatrogastva i vojske do poljoprivrede i umarstva, graevinske industrije, prehrambene, farmaceutske industrije, medicine i dr. Proces proizvodnje zatitne odjee zahtijeva primjenu posebnih standarda, zakona i sigurnosnih propisa. Proizvodnja zatitne odjee regulirana je brojnim odredbama koje precizno odreuju svojstva, to utjee na izbor materijala, zavrnu obradu, dizajn i oblikovanje modela, izbor konca za ivanje i dr. [3]. Svako isporueno zatitno odijelo mora pratiti dokaz da je proizvod ispitan, te da zadovoljava propise i norme (propisana neizbrisiva etiketa na proizvodu, CE oznaka s brojem ovlatenog tijela, upute za uporabu). Ukoliko neki proizvod odgovara zahtjevima norme ne znai i da je udoban i svrsishodan u primjeni na nekom specifinom radnom mjestu. Na alost osobna zatitna oprema esto je vrlo neudobna, ergonomski neprilagoena i/ili zastarjela. Neudobna i ergonomski neprilagoena osobna zatitna oprema smeta radnicima koji ih zbog toga ne nose i nastavljaju rad bez njih, pri emu se izla u opasnostima po zdravlje i ivot [4]. Napredak tehnologije i sve vea ulaganja u istra ivanja razvila su i svakim danom otkrivaju nove materijale koji su sve kvalitetniji i otporniji te omoguuju sigurno izvoenje radnih operacija visokog rizika. Takve vrste materijala primjenjuju se pri izradi odjee za zatitu od topline i plamena koja se koristi kada je radnik tijekom rada izlo en povienim temperaturama koje mu mogu ugroziti zdravlje ili ivot [5]. Opi zahtjevi koje odjea za zatitu od topline i plamena mora zadovoljavati su: n visoka toplinska izolacija; n otpornost na poviene temperature; n otpornost na zapaljenje i gorenje pri kontaktu s plamenom i n otpornost na taljenje i kapanje [5]. Osim opih zahtjeva odjea za zatitu od topline i plamena mora zadovoljavati i ostale zahtjeve poput zahtjeva na udobnost, materijale i oznaavanje [6]. Cilj i svrha ovog rada je analizirati odjevni sustav za zatitu od topline i plamena koji je namijenjen uporabi u vatrogastvu, te na temelju istra ivanja pomou po arne lutke utvrditi da li dolazi do opeklina na ljudskoj ko i pri izlo enosti toplini i eksplozivnoj vatri.
708
___________________________________________________
2. Eksperimentalni rad
U okviru ovog rada istra ivan je znaaj testiranja protupo arnih zatitnih odjevnih sustava pomou po arne lutke sa simulatorom eksplozivne vatre, te je provedeno vrednovanje rezultata sa stajalita nastalih opeklina i oteenja same odjee, kao i vrednovanje mogunosti pre ivljavanja pri uporabi zatitnih odjevnih sustava namijenjenih vatrogascima.
2.1. Odjevni sustav za zatitu od topline i plamena
U svrhu ovog rada na po arnoj lutki, ispitan je odjevni sustav, koji se sastojao od donjeg rublja sirovinskog sastava 70% vuneno vlakno i 30% modakrilno vlakno, te kombinezon za zatitu od topline i plamena izraen od 55% modakrilnog vlakna i 45% pamunog vlakna, proizvoaa tvrtke Odjea d.o.o., Zagreb, Hrvatska, a namijenjen je vatrogascima.
2.2. Po arna lutka
Glavni dio sustava za vrednovanje protupo arne zatite odjevnih sustava je po arna lutka koja je smjetena u protupo arnoj prostoriji (v. Slika 1). Po arna lutka (v. Slika 1) opremljena je sa 128 senzora temperature razmjetenih po njenoj povrini. Sustav za simulaciju eksplozivne vatre sastavljen je od 12 plinskih plamenika koji se nalaze uokolo po arne lutke. Prije svakog testa potrebno je provesti umjeravanje gdje je gola lutka izlo ena djelovanju eksplozivne vatre 4 s i za svaki senzor temperature izraunava se toplinski tok. Plamenici moraju biti postavljeni na odgovarajui nain da uvijek daju vrijednosti toplinskog toka oko 80 kW/m2. Podaci koje daju senzori prikupljaju se i prikazuju pomou programskog rjeenja Labview, a cijeli sustav kontrolira jedinica Mitsubishi Programmable Logic Controller (PLC). Prije svakog testa ventilira se prostor oko lutke kako bi se napunio svje im zrakom. Nakon toga ukljuuje se sigurnosni plamenik kako bi se provjerilo paljenje i plinski sustav. Eksplozivna vatra (engl. flash fire) posti e se gorenjem glavnih plamenika od 2 do 10 s, ovisno o trajanju testa i odjevnom sustavu koji se testira. Iskljuivanjem plamenika vatra se ugasi i do zavretka testa prieka se ostatak vremena do 120 s kada se ukljuuje ventilator za br e prozraivanje prostora za testiranje [2, 7, 8].
2.3. Uvjeti ispitivanja
SLIKA 1: Po arna lutka iga (Biomed, Slovenija)
Odjevni sustav ispitivan je na po arnoj lutki i simulatoru eksplozivnog po ara u skladu s meunarodnom normom koja opisuje metodu ispitivanja (ISO/DIS13506, 2002). Tijekom ispitivanja odjevni sustav koji se sastojao od donjeg rublja i jednodijelnog odijela bio je izlo en otvorenoj vatri 4 s. Pomou 128 termoelemenata (v. Slika 2), rasporeenih po cijeloj povrini po arne lutke (ko i), mjeri se porast temperature na ko i u trenutku djelovanja plamena. Mjerenja se bilje e svakih 0,5 s i to na svakom predjelu gdje je
_____________________________________________________
709
smjeten termoelement. Na temelju podataka o temperaturi izraunava se toplinski tok, to se usporeuje s modelom ljudske ko e kako bi se ustanovilo jesu li se pojavile opekline. Budui da se oteenja opeklinama zbog prijenosa topline s vrueg ili gorueg odjevnog predmeta pojave nakon zavrnog prvog dovoda plamena, prikupljanje podataka se nastavlja u tono odreenom razdoblju nakon prvog dodira s plamenom. Podaci se prikupljaju u vremenu od 120 s ukljuujui prvi dodir s plamenom [2, 7, 8].
SLIKA 2: Prikaz senzora na tijelu po arne lutke
Opisanim nainom testiranja pomou po arne lutke i simulatora eksplozivne vatre dobiveni su podaci o stupnju opeklina u primjeru uporabe odjevnog sustava koji je bio sastavljen od donjeg rublja (sirovinski sastav 70% vuneno vlakno i 30% modakrilno vlakno) i kombinezona (sirovinski sastav 55% modakrilno vlakno i 45% pamuno vlakno) koji je bio izlo en djelovanju eksplozivnog plamena u vremenu od 4 sekundi (v. Slike 3 i 4).
SLIKA 3: Raunalni prikaz rezultata dobivenih testom na po arnoj lutki
710
___________________________________________________
SLIKA 4: Dijagram stupnja opeklina ovisno o vremenu
Odjevni sustav sastavljen od donjeg rublja i kombinezona namijenjen vatrogascima, nakon to je bio izlo en djelovanju eksplozivne vatre 4 s, utvreno je da ima vrlo mala oteenja (v. Slika 5). Vizualna procjena oteenja odjevnog sustava provodi se nakon razdoblja od 116 s nakon to plamen zgasne u komori u kojoj se provodi test na po arnoj lutki. Na temelju zapa anja ustanovljeno je da na donjem rublju nije dolo do oteenja (v. Slika 5b). Na kombinezonu je dolo do manjih oteenja na vrhovima d epova, te na rukavima i dijelu hlaa ispod koljena (v. Slika 5a). Rezultati po arne lutke pokazuju da je nakon 17 s dolo do prve pojave opeklina 1. stupnja u iznosu 1% zahvaenosti ukupne povrine ljudske ko e i to u podruju lijeve podlaktice. Opekline 2. stupnja pojavljuju se na glavi no ne uzimaju se u razmatranje jer je test napravljen bez zatite glave (bez uporabe kacige i potkape). etiri senzora koja oznaavaju 3. stupanj opeklina su identificirani kao nevaei jer je prilikom kalibracije same po arne lutke prije ispitivanja ustanovljeno da prikazani senzori ne rade. Raunalni prikaz i oteenja na odjevnom sustavu pokazuju da korisnik koji bi se naao pod udarom vatre i topline, ne bi imao oteenja opasna po zdravlje
SLIKA 5: Prikaz dijelova odjevnog sustava nakon djelovanja topline i plamena: a) jednodijelno odijelo (kombinezon) i b) donje rublje
_____________________________________________________
711
i ivot, a time se i pokazuje da je odjevni sustav zadovoljio oekivanja upotrebe. Stoga se mo e iz dobivenih rezultata istra ivanja zakljuiti da ispitivani odjevni sustav omoguava visoki stupanj zatite, emu je pridonijela kombinacija negorivog donjeg rublja uz negorivi vanjski sloj odjee. Meutim, potrebno je istaknuti da takav zatitni odjevni sustav nakon jednokratne izlo enosti eksplozivnoj vatri vie nema funkcije zatite ljudskog tijela.
4. Zakljuak
Istra ivanjem pomou po arne lutke i simulatora eksplozivne vatre, odnosno simulacija opasnosti kojima se izla u vatrogasci, poma u nam u predvianju stupnja opeklina korisnika odjevnih sustava, te mogunosti pre ivljavanja. Takva istra ivanja od velikog su znaaja ve u samoj fazi projektiranja odjevnih sustava i odjee za zatitu od topline i plamena. U projektiranju i realizaciji zatitnih odjevnih sustava nu na je zajednika suradnja strunjaka s podruja materijala i vlakana, dizajnera, konstruktora i tehnologa, te uska suradnja i povezivanje s konanim korisnikom, tj. vatrogascem. Strunjaci iz podruja materijala i vlakana daju preporuke kako bi se odabrali adekvatni materijali koji pru aju zadovoljavajui stupanj zatite ovisno o primjeni zatitnog odjevnog sustava. Meusobna suradnja dizajnera i konstruktora koji daju preporuke funkcionalnog dizajna i oblikovanja zatitnih odjevnih sustava treba rezultirati poveanjem sigurnosti korisnika tijekom izlaganja povienim temperaturama i/ili otvorenom plamenu. Tehnolozi koji realiziraju zamisli dizajnera i konstruktora moraju brinuti da svi ugraeni dijelovi moraju biti vatrootporni, te se trebaju koristiti konci i tehnike spajanja dijelova odjee koji zadovoljavaju kriterije vatrootpornosti i vodonepropusnosti. Na temelju iznesenog vidljivo je da je ovo podruje izrazito interdisciplinarno i da su potrebna znanja iz razliitih podruja kako bi odjevni sustavi za zatitu od topline i plamena to vie pridonijeli zatiti ivota osoba iji je posao rad u neposrednoj blizini djelovanja visoke temperature i plamena, a posebno onima iji je posao spaavanje drugih od takvih opasnosti.
Literatura
[1] Horvat, J.; Regent, A.: Osobna zatitna oprema, Veleuilite u Rijeci, ISBN 978-953-6911-43-1, Rijeka (2009) [2] Zavec Pavlini, D.; House, J. R. & Mekjavi, I. B.: Protupo arni odjevni sustavi i njihovo vrednovanje, Sigurnost, 52 (2010) 3, pp. 251 - 262, ISSN 0350-6886 [3] Dostupno na http://www.dom-tex.hr/Sivanje-i-proizvodnja-radne-odjece.html, Pristupljeno 2012-02-25 [4] Hursa ajatovi, A. i sur.: Osobna zatitna odjea izmeu zahtjeva normi i uporabe, Zbornik radova 5. meunarodno znanstveno-struno savjetovanje Tekstilna znanost i gospodarstvo, Ujevi, D. & Penava, . (Ed.), pp. 165-170, ISSN 1847-2877, Zagreb, sijeanj 2012, Tekstilno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, (2012) [5] Dostupno na http://www.hzzzsr.hr/news_prilozi_download.php?ID=806, Pristupljeno 2012-02-25 [6] Braicovich-everdija, P.: Odjea za gaenje po ara otvorenog prostora HRN EN 531 ili HRN EN 15614?, Vatrogasni vjesnik, (2009) 5, pp. 14-19, ISSN 1331-7652 [7] Jurii, D. et al: System for evaluation of fire protective garments, Book of Proceedings of the 4th International Textile, Clothing & Design Conference, Dragevi, Z. (Ed.), pp. 787-792, ISBN 978-953-7105-26-6, Dubrovnik, Croatia, October 2008, Faculty of Textile Technology University of Zagreb, Zagreb, (2008) [8 ]Gaperin, M., Jurii, ., Musizza, B., Mekjavi, I. B.: A model-based approach to the evaluation of flame-protective garments, ISA transaction, 47 (2008) 2, pp. 198-210, ISSN 0019-0578 ___________________________________________________
712
ODABIR KACIGA U GAENJU UMSKIH PO ARA

HELMET SELECTION IN FOREST FIRES EXTINGUISHING
Tomi ZLATAR
Veleuilite u Rijeci, Vukovarska 58, Rijeka, HRVATSKA, Tomi.Zlatar@veleri.hr
Sa etak: Obveza je poslodavca da procijeni rizike za radnika pri radu, ukloni/smanji ih na najmanju moguu mjeru, a da za zatitu od preostalih rizika odabere prikladnu OZO. Pri gaenju po ara raslinja, esto nazvanih umskim po arima, tradicionalno se za zatitu glave vatrogasca u RH odabire kaciga. Europske i hrvatske norme opisuju nekoliko razliitih vrsta OZO za glavu: kacige za industriju (obine i visokozahtjevne), vatrogastvo, razne sportove (skijanje, alpinizam, biciklizam ), a takoer i protuudarne kape. Umjesto vatrogasnih kaciga, za gaenje po ara raslinja, vatrogasci esto odabiru kacige s nekom kombinacijom svojstava industrijske, vatrogasne i alpinistike kacige. Takav pristup poveava zatitne performanse, ali takoer i neudobnost i cijenu kacige. U radu se temeljem procjene rizika pri gaenju po ara otvorenog prostora i usporedbom tih rizika s performansama odreenih normi pokuava istra iti opravdanost zahtjeva u pojedinim specifikacijama, odnosno utvrditi dovoljnu razinu zatite glave, koja e uz to pruiti i maksimalnu udobnost nositelju. Kljune rijei: kaciga, vatrogastvo, umski po ar, procjena rizika, izbor Abstract: The obligation of every employer is to assess the risk of the employees work, to eliminate/reduce them on a minimin possible size, and to select the right protection equipment for the remaining risks. When extinguishing forest firest in Croatia, for firefighters head protection it is traditionally used a firefighters helmet. European and Croatian standards describe several different types of head personal protective equipment: industry helmets (standard and high demanding), firefighting helmets, helmets for various sports (skiing, climbing, bicycling ), and also i bumpcaps. Instead of fire helmet, for extinguishing forest fires, firefighters often choose helmets with a combination of properties of the industrial, firefighting and climbing helmet. This approach increases the safety performance, but also the discomfort and cost of the helmet. In the paper it is tryed, based on the risk assessment while extinguishing forest fires and by comparing these risks with standards performances, to explore the justification of the requirements in individual specifications, to determine the adequate level of head protection equipment, which will besides that provide maximun comfort to the wearer. Keywords: helmet, firefighting, forest fire, risk assessment, choice
_____________________________________________________
713
1. Uvod
Svi e se slo iti kako je potrebno zatititi radnika na radnom mjestu, smanjiti/ukloniti opasnosti ili pru iti adekvatnu osobnu zatitnu opremu. Va no je ipak napomenuti kako vea zatita od one potrebne, ne samo da ote ava rad i pokretljivost radnika, ve mo e i prouzroiti suprotan uinak to se tie same zatita radnika. Rad ima za cilj prikazati ispravne korake za odabir ispravne osobne zatitne opreme i pru iti vatrogascima mogunost maksimalne efikasnosti pri obavljanju gaenja po ara uz adekvatnu zatitu prema procjeni rizika. Obveza poslodavca je da procjenom rizika utvrdi razinu rizika na radnom mjestu, te primjenom osnovnih pravila zatite na radu ukloni/smanji sve rizike po pitanju sigurnosti i zdravlja radnika [3]. Zakon o zatiti na radu definira da ukoliko se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zatite na radu, da se tada primjenjuju pravila zatite na radu koja se odnose na radnike i na nain obavljanja radnog postupka (posebna pravila zatite na radu). Posebnim pravilima zatite na radu obrauje se problem preostalog rizika, te se njima propisuje i obveza i nain koritenja odgovarajue osobne zatitne opreme [4]. Posljednja mjera je zatita same osobe, odnosno koritenje osobne zatitne opreme. Navedena posljednja mogunost vrlo je zanimljiva upravo radi toga to se mo e odmah primijeniti, a i bitno smanjuje troak zatite u odnosu na druga rjeenja. Takoer, uz navedeno, ponekad nije mogue u potpunosti smanjiti rizik ili bi rjeenje bilo izuzetno skupo, pa se kombinacijom vie navedenih varijanti dolazi do bolje zatite radnika. Na osnovi procjene rizika izabire se osobna zatitna oprema s obzirom na vrstu posla i radno mjesto. Pri odabiru osobne zatitne opreme, nadalje, treba imati na umu da udovoljava hrvatskim i europskim normama i da je vea zatita i vea smetnja, pa esto nije lako odabrati adekvatnu osobnu zatitnu opremu. Normama se, kao tehnikim dokumentima definiraju zahtjevi osobne zatitne opreme, naini ispitivanja, svojstva i sve to je bitno za osiguranje kvalitete, uporabnosti, ergonominosti i sigurnosti korisnika.
2. Procjena rizika
Pri gaenju po ara raslinja, esto nazvanih umskim po arima, tradicionalno se za zatitu glave vatrogasaca u Republici Hrvatskoj odabire kaciga. Europske i hrvatske norme opisuju nekoliko razliitih vrsta osobne zatitne opreme za glavu: kacige za industriju (obine prema HRN EN 397:2004 i visokozahtjevne prema HRN EN 14052:2006), kacige za vatrogastvo (prema HRN EN 443:2008), razne sportove (skijanje prema HRN EN 13484:2001, alpinizam prema HRN EN 12492:2001, biciklizam prema 1078:2001), a takoer i protuudarne kape (prema HRN EN 812:2001). Umjesto vatrogasnih kaciga, za gaenje po ara raslinja vatrogasci esto odabiru kacige s nekom kombinacijom svojstava industrijske, vatrogasne i alpinistike kacige. Takav pristup poveava zatitne performanse, ali takoer i neudobnost i cijenu kacige. Pri odreivanju razine rizika koritena je tablica sa predavanja zapovjednika smjene javne vatrogasne postrojbe iz Clevelanda, gospodina Sean DeCrane [1].
714
___________________________________________________
TABLICA 1: Tablica za odreivanje razine rizika [1]

Posljedica Razina rizika Smrtna Te a Srednja Manja
Vrlo velika vjerojatnost Velika vjerojatnost

Vjerojatnost
Ekstremna Ekstremna Visoka Visoka
Ekstremna Visoka Visoka Srednja
Visoka Visoka Srednja Srednja
Srednja Srednja Niska Niska
Ponekad se dogaa Manja vjerojatnost
Za to uspjeniju evaluaciju opasnosti i uestalosti dogaaja napravljeno je istra ivanje upitnikom o iskustvima lanova javnih (1) i dobrovoljnih vatrogasnih drutava (7). Upitnik je uvelike pridonio kvalitetnijoj izradi procjene, naroito u procjeni nastanka odreenih dogaaja. Radi kvalitetnije usporedbe razliitih vrsta kaciga, uzeta je u obzir situacije kakvu mo emo oekivati na po aru otvorenog prostora, npr. pad grane mase 1 kg na glavu radnika s razliitih visina (kila a grane bi u ovom sluaju bila rasporeena iskljuivo na gornji dio kacige, bez prepreka pri padu, dakle s slobodnim padom). Pri gaenju umskih po ara u brdima susreu se opasnosti od kotrljajuih kamenja, koje po svojem obliku zahtijevaju jednaku vrstu zatitne performanse (apsorpciju udara) kacige kao i pri padu grane na glavu vatrogasca.
TABLICA 2: Procjena rizika ozljede glave na vatrogasnim intervencijama na otvorenom prostoru razine su prikazane od 1 do 4 [1]
Vrsta opasnosti Posljedica dogaaja Mogunost nastanka dogaaja Razina rizika
Pad grane na vatrogasca

Mehanike
1 Manja ozljeda 1 Manja ozljeda 2 Srednja ozljeda 2 Manja ozljeda
2 - Ponekad se dogaa 3 - Velika vjerojatnost 1 Manja vjerojatnost 3 Velika vjerojatnost
1 Niska 2 - Srednja 2 - Srednja 2 - Srednja
Udar glavom o otre/tupe predmete Plamen
Toplinske Radijacija
Objanjenje Tablice 1: Posljedice dogaaja prikazane su brojevima od 1 do 4, s time da broj 1 predstavlja manju ozljedu vatrogasca (koritenje prve pomoi na licu mjesta), broj 2 predstavlja srednju razinu ozljede vatrogasca (potrebna prva pomo na licu mjesta i lijenika pomo), broj 3 predstavlja te u ozljedu vatrogasca (gubitak svijesti, zahtjeva znatniju lijeniku pomo), broj 4 predstavlja smrtnu ozljedu ili skupnu ozljedu vatrogasaca. Mogunosti nastanka dogaaja prikazane su brojevima od 1 do 4, s time da broj 1 predstavlja okolnost koja se mo e dogoditi samo u rijetkim sluajevima, broj 2 predstavlja okolnost koja bi se mogla dogoditi, broj 3 predstavlja okolnost koja e se najvjerojatnije dogoditi, a broj 4 okolnost koja e se sigurno dogoditi. Zahtjevi kaciga vatrogasaca za gaenje umskih po ara bi, prema izraenoj procjeni rizika bile i za mehanike i za toplinske performanse srednja razina zatite. Ono to se esto zaboravlja je, da su uvjeti rada i opasnosti pri gaenju umskih po ara daleko drugaiji od uvjeta rada i opasnosti koje susreemo pri gaenju po ara na zatvoreHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
715
nom prostoru ili tehnikim intervencijama. Za po are otvorenog prostora zahtjeva se vea udobnost u smislu manjeg metabolikog optereenja, to samim time znai i manja razina zatite. Poznato je da se po ari otvorenog prostora gase uglavnom ljeti, pri visokim temperaturama okoline. Pritom tijelo vatrogasca esto razvija visoku razinu metabolike topline, a mogunost odavanja topline u okolinu je relativno mala. Stoga bi i OZO za glavu trebala kao i zatitna odjea za gaenje po ara otvorenog prostora biti laka i prozrana, prilagoena rizicima kojima vatrogasac mo e biti izlo en, te time doprinijeti njegovoj uinkovitosti [2]. Negativni uinci visoke razine metabolike topline su problemi s disanjem, krivo donoenje odluka to je vrlo opasno pri ovakvim intervencijama, iscrpljenost, grevi i toplinski udar. Dakle, pri odabiru OZO za ovakve intervencije, treba odabrati onu s rupama predvienim za ventilaciju glave korisnika, kako bi se na taj nain smanjila razina akumulirane metabolike topline. Osobna zatitna oprema za glavu s boljim zatitnim performansama uglavnom je i vee mase, to dodatno umara korisnika, pogotovo pri intervencijama otvorenog prostora koje znaju trajati satima, ponekad i danima i to esto na vrlo tekom terenu. Udobnost OZO mo e biti toliko vea koliko je potrebno da se zadovolji razina zatite predviena procjenom rizika (zatita x udobnost konstanta).
3. Odabir kaciga u gaenju umskih po ara

U prethodnom poglavlju utvrdili smo razinu rizika ozljede glave pri gaenju po ara otvorenog prostora, te da nam je potrebna srednja razina zatite. U sljedeoj tablici prikazana je usporedba razliitih vrsta osobne zatitne opreme za glavu s obzirom na zatitna svojstva pri izlaganju odreenim vrstama opasnosti. Ovisno o zadovoljenim ispitivanjima mo emo utvrditi da su takve i performanse odreene OZO. U tablici se pa nja posveuje apsorpciji udarnog optereenja baziranog na prethodno navedenoj pretpostavci da pada grana mase 1 kg. Radi usporedbe prikazane su i zatitne performanse kaciga od toplinskih opasnosti (prema nainima ispitivanja), tonije za zatitne performanse pri izlaganju visokim temperaturama.
TABLICA 3: Usporedba razliitih vrsta osobne zatitne opreme za glavu prema performansama [5]
Vrsta Apsorpcija udara Zatita pri visokoj temperaturi
HRN EN 397:2004 HRN EN 14052:2006 HRN EN 443:2008 HRN EN 13484:2001 HRN EN 12492:2001 HRN EN 1078:2001 HRN EN 812:2001
Industrijska obina Industrijske visokozahtjevne Vatrogasna kaciga Skijake Alpinistike Biciklistike Protuudarna
1kg s 5m / 2kg s 2,5m 1kg s 5m / 2kg s 2,5m 1kg s 15m / 2kg s 7,5m 1kg s 0,25m 1kg s 10m 1kg s 0,25m 1kg s 1,25m
+150 [0C] +150 [0C] +950 [0C] / / / /
716
___________________________________________________
Objanjenje Tablice 3: Iako postoje razliitosti pri testiranju razliitih vrsta OZO, bila je namjera pojednostaviti situaciju (npr. za apsorpciju udara je svugdje uzet u obzir pad grane mase 1 kg, s time da je visina pada razliita ovisno o performansama pojedinih OZO). Uglavnom se za po are otvorenog prostora koriste vatrogasne kacige ili kacige s kombinacijom alpinistike i vatrogasne. Na taj je nain glava viestruko bolje zatiena od ostalog dijela tijela (npr. za zatitu tijela se uobiajeno koristi kombinezon Nomex 200-220 g/m2, a ne i intervencijsko odijelo). Postavlja se pitanje smislenosti ovakvoga rjeenja u zatiti vatrogasca. Potpuno je opravdano da je vatrogasac manje zatien za poare otvorenog prostora u odnosu na zahtjeve zatite vatrogasca pri gaenju zatvorenog prostora, to je jednim dijelom objanjeno u prethodnom dijelu. S druge strane pri gaenju po ara otvorenog prostora postoje toplinske opasnosti kao to su radijacija i pad ugaljca na vatrogasca, sva ostala nastala toplina se di e u vis, dakle nema drugih znaajnijih toplinskih opasnosti. Vatrogasci pri gaenju po ara na zatvorenom prostoru imaju osim radijacijskih toplinskih opasnosti i kondukcijskih i drugih, intervencije daleko krae traju, pa je i razumljivo to se koristi vea razina zatite.
4. Zakljuak
Vatrogasci su posebna kategorija radnika koja obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, pa je nemogue iskljuiti pojedine opasnosti, a esto ih je i vrlo teko predvidjeti. Za ispravan odabir osobne zatitne opreme potrebno je procijeniti rizike, analizirati ih, te u konanici utvrditi koje su prednosti i nedostaci pojedine. Uvjeti rada i opasnosti pri gaenju umskih po ara su daleko drugaiji od uvjeta rada i opasnosti koje susreemo pri gaenju po ara na zatvorenom prostoru, pa shodno tome treba odabrati adekvatnu OZO. Pri odabiru OZO va nu ulogu ima i metaboliko optereenje vatrogasca, pa bi za efikasniji rad trebalo odabrati onu koja ima rupe predviene za ventilaciju. itavo tijelo bi trebalo biti jednako zatieno od rizika pri gaenju umskih po ara. U sadanjoj praksi je viestruko bolje zatiena glava od toplinskih opasnosti u odnosu na itavo tijelo. Postavlja se pitanje zato je to tako i hoe li na taj nain vatrogasac biti adekvatno zatien od opasnosti koje mu prijete ili je to samo troenje novca uzalud? Nadalje, postoji li mogunost da se u zatiti vatrogasca pri gaenju po ara otvorenog prostora uvede praksa koritenja obine industrijske kacige ili protuudarne kape za zatitu od mehanikih opasnosti kojima su izlo eni, a da se za zatitu od toplinskih opasnosti koriste potkape jednakih ili slinih svojstava kao i vatrogasni kombinezoni za umske po are? Vrijeme je da se pone razmiljati o kvalitetnoj i adekvatnoj sprovedbi zatite naih vatrogasaca, a ne da se i dalje odabire linija manjeg otpora.
_____________________________________________________
717
Literatura
[1] Decrane, S.: Firefighting continuing education, Dynamic risk assessment, http://www. google.hr/url?sa= t&rct=j&q=dynamic%20risk%20assessment%20%2B%20decrane&source=web&cd=1&ved=0CFAQFjA A&url=http%3A%2F%2Fwww.emsconedonline.com%2FPDFs%2FFF2%2520Dynamic%2520Risk%252 0Assessment.pdf&ei=WDHRT72fH9HcsgbSnrDADw&usg=AFQjCNEj9Nf-WyJjX0rLCGu9UJaGYOnoqw &cad=rja, 2012-05-25. [2] Horvat, J.; Regent, A.: Osobna zatitna oprema, Veleuilite u Rijeci, ISBN 978-953-6911-43-1, Rijeka, (2009) [3] Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava, NN 39/06 [4] Zakon o zatiti na radu, NN 59/1996., 94/1996., 114/2003., 100/2004., 86/2008. i 116/2008. [5] HRN EN 397:2004; HRN EN 14052:2006; HRN EN 443:2008 ; HRN EN 13484:2001; HRN EN 12492:2001; HRN EN 1078:2001; HRN EN 812:2001
718
___________________________________________________
MULTIDISCIPLINARNI ASPEKT MULTIDISCIPLINARY ASPECTS
ISPITIVANJE STRUKTURE, DIMENZIJSKIH KARAKTERISTIKA I MEHANIKIH SVOJSTAVA MATERIJALA SA Gore-tex FUNKCIONALNOM MEMBRANOM
EXAMINATION OF STRUCTURE, DIMENSION PROPERTIES AND MECHANICAL CHARACTERISTICS OF MATERIALS WITH Gore-tex FUNCTIONAL MEMBRANE
Matej BAREI
47 000 Karlovac, Senjska 9e, HRVATSKA, matejbaresic@gmail.com
Sa etak: Cilj ispitivanja je na uzorcima materijala sa Gore-tex ePTFE funkcionalnom membranom, na temelju ispitivanja strukture, dimenzijskih karakteristika i vrstoe objasniti detaljnije te karakteristike i prikazati kako one omoguuju eljena svojstva ovih laminatnih materijala. Stei detaljan uvid u 3-slojne laminatne materijale sa Gore-tex ePTFE funkcionalnom membranom i objasniti nain pru anja zatite. Prema dobivenim rezultatima dolo se do toga da materijali pru aju zatitu i pogodni su za koritenje u proizvodnji zatitne odjee. Kljune rijei: Gore-tex; funkcionalna; membrana; zatita; odjea Abstract: The purpose of this work is to examine samples of materials with Gore-tex ePTFE functional membranes based on examination of structure, dimension properties and toughness. The way that those characteristics affect desired protectiveness properties of these materials can be explained. A detailed insight of 3-layer laminate materials with Gore-tex ePTFE functional membranes and their protectiveness is explained. According to results that we got these materials provide protection and they are suitable for production of protective clothing. Keywords: Gore-tex; functional, membrane, protectiveness, clothes
1. Uvod
U svrhu zatite ljudskog zdravlja i sigurnosti u svijetu se poveava proizvodnja i uporaba sofisticirane zatitne odjee. Takva odjea omoguuje izlaganje opasnim uvjetima, a najvie se koristi u: vojsci, policiji, vatrogastvu, sportu, medicini te kao odjea za slobodno vrijeme. Vrlo va no mjesto u segmentu zatitne odjee zauzimaju laminati tj.
_____________________________________________________
721
kompozitni; 2-, 3- i vieslojni materijali s funkcionalnom membranom izmeu slojeva koja takvim materijalima daje odgovarajue svojstvo [1]. Meu takvim funkcionalnim membranama valja istaknuti Gore-tex ePTFE funkcionalnu membranu. Ova funkcionalna membrana sastoji se od dva razliita polimera: ekspandiranog politetrafluoretilena (ePTFE) i oleofobnih supstanci. To je membrana mikroporozne strukture i selektivne propusnosti, koja svojim malim otvorima spreava prolazak velikih kapljica vode i vjetra a pritom proputa male molekule vodene pare i zraka. Takva struktura laminatnim proizvodima s Gore-tex ePTFE funkcionalnom membranom omoguuje eljena svojstva ovisno o njihovoj primjeni, npr. svojstvo zatite od vjetra, kie te otputanje znoja u obliku vodene pare u okolinu odnosno perspiraciju. U takve proizvode spadaju Gore-tex i WINDSTOPPER Glacier 3L materijali koji su i predmet ovog ispitivanja [2]. Temeljna svojstva tih dvaju laminatnih materijala su: vodonepropusnost, paropropusnost i zrakopropusnost. Za bolje objanjenje tih svojstava i namjene ovih materijala potrebno je na njihovim uzorcima provesti ispitivanje strukture, dimenzijskih karakteristika te vrstoe. Time e se dobiti detaljni uvid u materijal i nain pru anja zatitnih karakteristika. Prvi od ispitanih uzoraka je maskirni etverobojni laminatni materijal Gore-tex. Namijenjen je za izradu vojnih maskirnih uniformi. Njegova je svrha, uz maskirna svojstva, da titi vojnika od kie odnosno vode te da istovremeno omoguuje tijelu da die tj., otputa znoj u obliku vodene pare s tijela. Takoer, ovaj laminat pru a i odgovarajuu zatitu od vjetra zbog ePTFE mikroporozne membrane koja je propusna samo za male molekule zraka i vodene pare. Tim svojstvima posti e se udobnost noenja uz istovremenu zatitu vojnika koji su izlo eni velikim fizikim naporima. Materijal WINDSTOPPER Glacier 3L je drugi ispitivani uzorak, deblji je i prvenstvena svrha mu je zatite od vjetra. Ovaj laminat zbog identine Gore-tex ePTFE mikroporozne membrane pru a ista svojstva zatite [3]. Kako su ovo zatitni materijali za ekstremne uvjete bitno je upoznati njihovu strukturu, dimenzijske karakteristike i vrstou kako bi to bolje mogli opisati njihova svojstva i razumjeti na koji nain pru aju zatitu. Ovo ispitivanje omoguuje nam da bolje shvatimo djelovanje zatitne odjee.
2. Metodika ispitivanja
Ispitivanje materijala i odreivanje njihove strukture provest e se pojedinano za svaku komponentu. Analizirat e se nain izrade i sirovinski sastav pojedinano svakog sloja. Potom e se odrediti dimenzijske karakteristike laminata. Tijekom odreivanja dimenzijskih karakteristika materijala odredit e se njihova povrinska masa i gustoa. Ispitat e se vrstoa materijala, odnosno prekidne sile i prekidno istezanje. Ovim ispitivanjem moi e se doi do va nih fizikalno-mehanikih svojstava, odnosno njihov utjecaj na ciljana svojstva materijala za odreenu namjenu. Kompozitni materijali s Gore-tex funkcionalnim membranama imaju specifina svojstva u odnosu na konvencionalne tekstilne materijale. Fizikalno mehanika ispitivanja provedena su pod odreenim uvjetima, odnosno prema ISO i EN normama i detaljno opisana u sljedeim poglavljima.
2.1. Ispitivanje strukture
Kod ispitivanja strukture vizualnim je pregledom ustanovljeno od koliko su slojeva izraeni navedeni laminati, koji su zatim i fiziki razdvojeni. Pregledom pojedinih kom722
___________________________________________________
ponenti ustanovljena je: pripadnost laminata jednoj od osnovnih vrsta plonih proizvoda (tkanina, pletivo, netkani tekstil) i nain povezivanja niti pree laminata u ploni proizvod (vez ili preplet te nain uvrenja runa ako je u pitanju netkani tekstil). Sirovinski sastav uzorka odreen je ne svakom sloju laminata posebno. Preparat za mikroskopiranje pripremljen je od sitnih vlakanaca u destiliranoj vodi koja se promatraju pod mikroskopom, nakon ega se primjenom specifinih reagensa (npr. Cl-ZN-I, klor-cink-jod), utvruje sirovinski sastav [4].
2.2. Odreivanje dimenzijskih karakteristika
2.2.1. Odreivanje povrinske mase
Odreivanje povrinske mase provodi se prema normi ISO 3801. Prije ispitivanja potrebno je izmjeriti temperaturu [t] i relativnu vla nost prostora [HR] u kojem se vri ispitivanje. Povrinska masa plonih proizvoda se obavezno ispituje u redovnoj kontroli kvalitete plonih proizvoda i predstavlja jednu od najva nijih svojstava svakog plonog proizvoda. Povrinska masa slu i kao veliina pri mjerenju i izraunavanju mnogih drugih kvalitativnih karakteristika plonih proizvoda, kao npr.: prekidna duljina, veliina predoptereenja pri mjerenju vrstoe i sl. Po definiciji predstavlja kvocijent izmeu mase plonog proizvoda i njegove povrine, tj.:
Pm = m (g ) (g / m2 ) P (m 2 ) (1)
Pm povrinska masa (g/m2), m - masa (g), P povrina (m2). Poto je masa ovisna o koliini vlage u ispitivanom materijalu, ispitivanje se treba obavljati na kondicioniranim uzorcima u prostoru standardne atmosfere za ispitivanje (HR= 65 2%; t= 20 2oC). Ispitivanje se provodi na pet uzoraka povrine 100 cm2 koji se kondicioniraju 24 sata, nakon ega im se odredi masa vaganjem uz preciznost 10-4 g. Rezultat se iskazuje kao srednja vrijednost provedenih mjerenja [4].
2.2.2. Ispitivanje gustoe materijala
Ispitivanje gustoe je provedeno prema normi EN 1049-2. Gustoa niti u tkanini izraava se kao broj niti osnove i niti potke na du ini od 1 cm, a utvruje se brojenjem niti na uzorku, brojenjem pod lupom i odreivanjem pomou posebne ploice za brojenje. U tu svrhu mo e se koristiti tekstilna lupa kvadratnog oblika, dimenzija 10 x 10 mm. Minimalna du ina uzorka materijala na kojoj se ispitivanje provodi definirana je u tablici (v. Tablica 1). Potrebno je najmanje 5 paralelnih odreivanja niti osnove i niti potke, a rezultat ispitivanje se daje kao aritmetika sredina tih mjerenja.
TABLICA 1: Definirana minimalna du ina za ispitivanje (norma: EN 1049-2)
Broj niti/cm Minimalna du ina mjerenja [cm] Broj niti po ispitnom uzorku Preciznost u% (raunato na 0,5 niti)
< 10 10 do 25 25 do 40 > 40
10 5 3 2
< 100 50 do 125 75 do 120 > 80
0,5 1,0 do 0,4 0,7 do 0,4 < 0,6
_____________________________________________________
723
Za brzo odreivanje gustoe niti u tkanini postoje posebne ploice nainjene od vrste plastike, tako da su lako prenosive i posebno podesive za brzu kontrolu gustoe niti u tkanini u toku proizvodnje tkanine. Ako je poznata gustoa tkanine, odabere se odgovarajua ploica, postavi na ispitivanu tkaninu i direktno oita broj niti na duljini od 1 cm [4]. Gustoa je poznata iz tvornikih podataka o proizvodima ali ju ipak ispitujemo da bi utvrdili da li gustoa materijala odgovara tvornikim podacima pa samim time i da li zadovoljavaju svojstva koja proizlaze iz gustoe.
2.3. Mehanika svojstva materijala (prekidne sile i prekidnog istezanja)
Ispitivanje je provedeno u skladu sa ISO 13 934-1; 199 normama (ispitivanje u obliku trake). Za ispitivanje je prireeno po tri (koliko je prema normi minimalno potrebno ispitati da bi se odredila srednja vrijednost) epruvete dimenzija 350 x 50 mm po osnovi (du ini) i tri po potki (irini). Pripremljene epruvete su kondicionirane na normalne uvjete a potom u standardnoj atmosferi podvrgnuti na dinamometru djelovanju vlane sile. Dinamometar radi uz konstantnu brzinu istezanja. Razmak izmeu gornje i donje stezaljke (poetna duljina epruvete kod ispitivanja) iznosi 200 mm. Prije zatezanja donje stezaljke potrebno je epruvetu opteretiti predoptereenjem (mali uteg zakvaen na donji kraj epruvete) koje iznosi ovisno o povrinskoj masi (2N-za tkanine povrinske mase do 200 g/m2; 5 cN- za tkanine povrinske mase 200 do 500 g/m2; 10N-za tkanine povrinske mase iznad 500 g/m2). Na dinamometru se oitava prekidna sila (daN), prekidno produljenje (mm) i prekidno istezanje (%) [4]. Koriteni dinamometar je: tip Semi-Automatic Electronic Strength Tester Tensolab PC dependent 10000N, tvrtke MESDAN, zemlja porijekla je Italija, godina proizvodnje je 2001.
3. Rezultati ispitivanja
Prilikom ispitivanja strukture, dimenzijskih karakteristika i mehanikih svojstava dolo se do zakljuka da ta svojstva daju ovim materijalima njihove karakteristike zatite. Stoga je bilo potrebno razdvojiti kompozite u pojedinane komponente i ispitati svaku komponentu posebno te doi do njihovog pojedinanog utjecaja na zatitne karakteristike.
3.1. Rezultati ispitivanja povrinske mase, gustoe i strukture materijala
Ispitivanje povrinske mase provedeno je prema postupku opisanom u poglavlju 2.2.1. Prema dobivenim rezultatima uzorak WINDSTOPPER Glacier 3L ima gotovo dvostruko veu povrinsku masu (336,70 g/m2) u odnosu na uzorak Gore-tex Taslite 3 layer laminate (192,09 g/m2, v. Tablica 2). Ispitivanje dvaju uzoraka tekstilnih materijala s funkcionalnim membranama zapoelo je vizualnim pregledom i utvrivanjem broja i vrste slojeva od kojih su materijali izraeni. Kod Gore-tex uzorka radilo se o kombinaciji pletiva i tkanine, dok se u sluaju WINDSTOPPER materijala radi o kombinaciji dvaju potpuno istih pletiva. Gustoa pletiva na licu i naliju uzorka WIND-STOPPERGlacier 3L je ista (12 nizova / 16 redova / 1 cm pletiva), dakle radi se o istom materijalu. Kod uzorka Gore-Tex Taslite 3 layer laminate tkanina na licu ima 45 niti / 1 cm u smjeru osnove, a 30 niti / 1 cm u smjeru potke, dok je na naliju pletivo gustoe: 15 nizova i 23 reda na du ini pletiva od 1 cm.
724
___________________________________________________
TABLICA 2: Rezultati ispitivanja strukture i gustoe

Lice, vrsta, gustoa ako je pletivo broj nizova i redova ako je tkanina broj niti na 1 cm Nalije, vrsta, gustoa ako je pletivo broj nizova i redova ako je tkanina broj niti na 1 cm
Materijal
Broj slojeva
Povrinska masa Pm(g/m2)
Membrana
WIND-STOPPE R Glacier 3L Gore-Tex Taslite 3 layer laminate
336,70 g/m2
pletivo 12 nizova 16 redova maskirna tkanina osnova: 45 niti na 1 cm potka: 30 niti na 1 cm
Gore-Tex
ePTFE Gore-Tex ePTFE
pletivo 12 nizova 16 redova pletivo 15 nizova 23 redova
192,09 g/m2
Sirovinski sastav uzoraka odreen je po komponentama u kompozitu, pri emu je od svake komponente napravljen mikroskopska analiza prema kojoj je obavljen vizualni pregled. Uzorak WINDSTOPPER sastoji se od dva sloja izmeu kojih se nalazi membrana od ePTFE (ekspandiranog politetrafluoretilena). Pri tome je lice i nalije materijala sastavljeno od identinog tamno zelenog pletiva nainjenog od poliesterskih vlakana. To je potvreno mikroskopiranjem u reagensu Cl-Zn-I (klor-cink-jod) pri emu ne dolazi do nikakve reakcije niti tijekom zagrijavanja preparata. Uzorak Gore-tex sastoji se takoer od dva sloja izmeu kojih se nalazi identina ePTFE membrana. Vizualnim pregledom dolo se do toga da je lice uzorka tkanina, a nalije je pletivo. Lice se sastoji od maskirnog uzorka u etiri boje (svjetlo zelena, tamno zelena, smea i crna). Nalije Gore-tex uzorka je smee-zeleno pletivo. Mikroskopskim ispitivanjem zakljueno je da je tkanina na licu uzorka nainjena od PA (poliamidnih) vlakana, pa u Cl-Zn-I (klor-cink-jod) reagensu nakon zagrijavanja dolazi do frotte reakcije. Vlakno se otapa i u mravljoj kiselini to upuuje da se radi o PA. Nalije tkanine nainjeno je od jednobojnog PA pletiva.
3.2. Rezultati ispitivanja mehanikih svojstava materijala (prekidne sile i prekidnog istezanja)
Rezultate mehanikih ispitivanja materijala, odnosno ispitivanje prekidne sile i prekidnog istezanja prikazani su u tablici (v. Tablica 3). Ispitivanje prekidne sile materijala (u trenutku prekida) i prekidnog istezanja (postotak istezanja prilikom kojeg dolazi do prekida materijala) provedeno je prema odgovarajuom normom na dinamometru sa pripremljenim uzorcima za ispitivanje. Ispitivani su neobraeni uzorci WINDSTOPPER i Gore-tex materijala. Rezultati ispitivanja dobiveni su raunalnim programom koji je sastavni dio dinamometra, te su prikazani u Tablici 3.
_____________________________________________________
725
TABLICA 3: Rezultati ispitivanja prekidnih sila

F (N) osnova/niz x (N) (N) V (%) osnova/niz F (N) potka/red x (N) (N) V (%) potka/red
Materijal
F1= WINDSTOPPER Glacier 3L F2= F3= F1= Gore-Tex Taslite 3 layer laminate F2= F3=
475 N 500 N 446 N 844 N 787 N 823 N
x = 474 N = 27 N V = 5,696% x = 818 N = 29 N V = 3,509%
F1= 273 N F2= 258 N F3= 285 N F1= 916 N F2= 890 N F2 =861 N
x =272 N = 14 N V= 5,052% x = 889 N = 27 N V= 3,091%
F - prekidna sila (N), F1 - prekidna sila prvo mjerenje (N), F2 - prekidna sila drugo mjerenje (N), F3 - prekidna sila tree mjerenje (N), x - aritmetika sredina (N), - standardna devijacija (N), V - koeficijent varijacije (%).
TABLICA 4: Rezultati ispitivanja prekidnog istezanja
A (%) osnova/niz x (%) (%) V (%) osnova/niz A (%) potka/red x (%) (%) V (%) potka/red
Materijal
A1= 78,66% WINDSTOPPER Glacier 3L A2= 76,74% A3= 73,37% A1= 49,58% Gore-Tex Taslite 3 layer laminate A2= 42,00% A3= 46,43%
x = 76,26% = 2,679% V = 3,513% x = 46,00% = 3,806% V = 8,273%
A1= 107,46% A2= 100,85% A3= 105,75% A1= 39,24% A2= 37,89% A3= 38,40%
x = 104,69% = 3,428% V= 3,275% x = 38,51% = 0,681% V = 1,768%
A - prekidno istezanje (%), A1 - prekidno istezanje prvo mjerenje (%), A2 - prekidno istezanje drugo mjerenje (%), A3 - prekidno istezanje tree mjerenje (%), x - aritmetika sredina (%), - standardna devijacija (%), V - koeficijent varijacije (%).
4. Rasprava
Iz rezultata ispitivanja materijala WINDSTOPPER i Gore-tex mo e se vidjeti da su oba materijala troslojna. Takva struktura jami karakteristike koje pred njih postavljaju zahtjevi zatitne odjee. To su zatita od vode i vjetra, odnosno utjecaja atmosferskih prilika, a istodobno i jameno svojstvo perspiracije (proputanje znoja sa tijela u okolinu odnosno ko no disanje). To omoguuje udobnost noenje i odgovarajuu zatitu od atmosferskih prilika. Najveu ulogu u ovoj zatiti ima Gore-tex ePTFE mikroporozna membrana ija struktura omoguuje ovakva svojstva. Provedbom ispitivanja kemijskog sastava materijala pokazalo se da se lice i nalije materijala WINDSTOPPER, sastoje od PES-a dok je izmeu njih Gore-tex ePTFE mikroporozna membrana. Lice i nalije
726
___________________________________________________
materijala Gore-tex se sastoji od PA izmeu kojih je takoer identina membrana. Kemijski sastav materijala kao i membrane unutar njih omoguuju im svojstva zatite, ko no disanje i ponaanja prilikom uporabe i njege te zadovoljava zahtjeve postavljene pred materijale. Relativno velika povrinska masa posljedica je troslojne strukture kod oba materijala. Materijal WINDSTOPPER ima veu povrinsku masu zbog strukture pletiva na licu i naliju. Rezultat takve strukture i povrinske mase ovih materijala svojstva su zatite i ko nog disanja. Ispitivanjem prekidne sile ustanovljeno je da je Gore-Tex materijal boljih mehanikih svojstava od WINDSTOPPER materijala. Kod WINDSTOPPER-a tkanina odnosno pletivo je po irini puno slabije nego po du ini, dok kod Gore-Tex-a nema velike razlike. Tu se vidi strukturna razlika ovih dvaju materijala. Poto je Gore-Tex prvenstveno materijal za uniforme to objanjava njegova bolja mehanika svojstva, a WINDSTOPPER se koristi za odjeu gorske slu be spaavanja pa je razumljiva manja prekidna sila. Kod prekidnog istezanja WINDSTOPPER materijal ima veu vrijednost od Gore-Tex-a, i to pogotovo veu po potki odnosno u smjeru redova. Manja prekidna istezljivost Gore-Tex gotovo je ista po irini i du ini. Gore-Tex je materijal boljih mehanikih svojstava i manje je istezljiv. Prema vrijednostima prekidne sile i istezanja ovih materijala mo e se vidjeti razlike u njihovim strukturnim karakteristikama.
5. Zakljuak
Mo emo zakljuiti da su laminatni materijali Gore-tex i WINDSTOPPER Glacier 3L namijenjeni za izradu sofisticirane zatitne odjee u koju spadaju i vojne uniforme, pokazali su tijekom ispitivanja strukture, dimenzijskih karakteristika i vrstoe da u potpunosti zadovoljavaju zahtjeve zatite i udobnosti koje pred njih postavlja namjena takve odjee. Na svojstva prekidne sile i prekidnog istezanja kompozita utjee svaki sloj i daje mu odreenu zatitnu i strukturnu vrijednost koja ga ini posebnim i nedosti nim za jednoslojne materijale.
Literatura
[1] Ercegovi S.: Gore-Tex - Suvremeni visokouinkoviti tekstilni materijali, Tekstil 52 (6) 282-285 (2003.) [2] Gore-Tex; http://www.Brand Haritage GORE-TEX Products.htm [3] SPLENDOR tekstil d.o.o.: promid beni materijal [4] unko R.: Ispitivanje tekstila, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet, 1995.
_____________________________________________________
727
728
___________________________________________________
UTJECAJ NJEGE I OBRADE ULTRAZVUKOM NA KARAKTERISTIKE ZATITNE ODJEE OD MATERIJALA SA Gore-tex ePTFE FUNKCIONALNIM MEMBRANAMA
EFFECT OF CARE AND ULTRASOUND TREATMENT ON CHARACTERISTICS OF PROTECTIVE CLOTHES WITH Gore-tex ePTFE FUNCTIONAL MEMBRANES
Matej BAREI
47 000 Karlovac, Senjska 9e, HRVATSKA, matejbaresic@gmail.com
Sa etak: Cilj ovog rada je da se na troslojnim laminatnim proizvodima sa Gore-tex ePTFE funkcionalnom mikroporoznom ePTFE membranom WINDSTOPPER Glacier 3L i Gore-tex ispita stabilnost dimenzija, postojanost obojenja, vodoodbojnost, vodonepropusnost, propusnost zraka i uljeodbojnost. Ispitivanja su napravljena na propisanom broju ciklusa pranja i kemijskog ienja, ultrazvunom obradom uzoraka. Ispitivanja su ponovljena na ultrazvuno obraenim uzorcima, te na uzorcima koji su tretirani odreenim brojem ciklusa pranja i kemijskog ienja. Utvreno je da li i na koji nain su njega i ultrazvuna obrada utjecale na karakteristike ovih materijala nu ne za svojstva zatitne odjeu. Kljune rijei: Gore-tex, funkcionalna; membrana, zatita; karakteristike Abstract: The purpose of this work was to examine dimension stability, colourfastness, water resistness, waterproofness, air permeability and oil resistness. The research was carried out on untreated samples, ultrasound treated samples and samples treated with different numbers of washing and dry cleaning cycles. The samples tested were WINDSTOPPER Glacier 3L and Gore-tex materials with Gore-tex ePTFE functional microporous membranes, which are necessairy for protective clothing production. Consequently, it was determined whether and in what way the type of material upkeep affects the characteristics of these materials. Keywords: Gore-tex, functional; membrane, protection; characteristcs
_____________________________________________________
729
1. Uvod
Zatitna odjea jako je bitna u svim segmentima drutva pa je tako i segment njege zatitne odjee sa funkcionalnim membranama od izrazite va nosti. Predvianja govore da e se segment njege sve br e razvijati. Poto se radi o specijalnoj odjei, potrebno je poznavati koje tehnike njege e se primjenjivati. Za veinu proizvoda sa funkcionalnim membranama proizvoai istiu kako se ti proizvodi lako njeguju. Meutim, esto se tijekom njege specijalne zatitne odjee mogu pojaviti neoekivani problemi. Posebno mjesto meu zatitnom odjeom sa funkcionalnim membranama zauzimaju materijali sa Gore-tex ePTFE mikroporoznom membranom. Zbog namjene proizvoda sa ovakvim membranama valja posebno obratiti pozornost kako njega utjee na karakteristike proizvoda. Takoer, treba obratiti pozornost i na utjecaj znojenja prilikom uporabe, te na utjecaj obrade ultrazvukom koja se danas primjenjuje za poboljanje karakteristika materijala sa ovakvim membranama. Karakteristike zatitne odjee su zbog same namjene jako va ne. Kao i svaka druga odjea i zatitna odjea zahtjeva njegu. Jako je bitno da prilikom postupaka njege takva odjea ne izgubi same karakteristike koje joj omoguuju da pru a zatitu. To je posebno bitno kod zatitne odjee koja sadr i Gore-tex ePTFE funkcionalnu mikroporoznu membranu. Zbog strukture takve membrane vrlo je va no da postupak njege ne promijeni svojstva membrane koja materijalu daju odreene karakteristike [1].
2. Metodika ispitivanja
2.1. Ispitivanje stabilnosti dimenzija plonog proizvoda na pranje i kemijsko ienje
Dimenzijska stabilnost tekstilnih plonih proizvoda pri odr avanju (pranje i kemijsko ienje) tj. skupljanje odnosno irenje u procesima obrade iskazuje se prema dozvoljenom odr avanju i predvienoj namjeni (posebno po osnovi (du ini) i potki (irini)). Za ova ispitivanja koriste se epruvete veliine 22 x 22 cm na kojima su koncem oznaene po tri toke u smjeru osnove i potke, meusobno udaljene 10 cm. Skupljane plonog proizvoda izra ava se u (%) posebno za osnovu i posebno za potku, a izraunava se iz izraza:
S = l1 l 100 (%) l (1)
Gdje je: l - irina odnosno du ina proizvoda prije obrade (cm); l1 - irina odnosno du ina proizvoda poslije obrade (cm).
2.2. Ispitivanje postojanosti obojenja
Postojanost obojenja ispitivana je na utjecaje: pranja, kemijskog ienja, znoja (alkalnog i kiselog) i trenja. Koritene su norme: ISO 105-A01;1995 (opi principi); ISO 105-A02;1994 (promjena obojenja); ISO 105-A03;1994 (prijelaz boje). Uvjeti ispitivanja odgovaraju uporabi i odr avanju. Obojeni tekstilni materijal dimenzija 10 x 4 cm uloi se izmeu dvije bijele tkanine. Prva istog sirovinskog sastava kao i ispitivana tkanina, a druga razliitog, te se izlo i djelovanju odreenog utjecaja. Promatra se promjena obojenja ispitivane tkanine i prijelaz boje na popratne tkanine. Ocjenjivanje postojanosti izvr730
___________________________________________________
eno je pomou tzv. sive skale te se ocjenjuje (od 1 do 5) za promjenu boje originalne tkanine i za prijelaz boje na popratne tkanine [2].
2.3. Ispitivanje vodoodbojnosti, vodonepropusnosti, propusnosti zraka i uljeodbojnosti
Vodoodbojnost, postupak je proveden prema ISO 4920 (spray-test) na kondicioniranim uzorcima dimenzija 220 x 220 mm koji se postave na stezni prsten s licem prema gore, pod kutom od 45o. Iznad centra prstena nalazi se trcaljka koja ima kalotu promjera 30 mm sa 20 pravilno rasporeenih rupica promjera 0,8 mm. Gumenom cijevi je spojena sa staklenim lijevkom promjera 150 mm. U lijevak se ulije 250 ml destilirane vode temperature 232oC koja istjee u vremenu od 25 do 30 s. Nakon otresanja vika vode, ocjenjuje se razina vodoodbojnosti na osnovu izgleda povrine uzorka i usporedbe s etalonima koji imaju ocjene u rasponu od 5 (potpuno vodoodbojan) do 1 (mokra cijela gornja povrina) [2]. Vodonepropusnost, prema normi DIN 53 886, metodom hidrostatskog pritiska. Lice ispitivanog materijala izla e se djelovanju hidrostatskog pritiska u odreenom periodu. Uoava se prva i trea kap na naliju materijala. Pomou ablone su izrezane kru ne epruvete te su prstenom privrene na aparat za ispitivanje licem okrenutim prema dolje. Razina vodenog stupca je na nultom polo aj. Brzinom od 10 cm/min poveavamo hidrostatski tlak, ovisno o vrsti ispitivanja i namjeni proizvoda. Budui da je ispitivan laminat s funkcionalnom membranom, postignut je hidrostatski tlak koji se oitava na vodenom stupcu od 150 cm te je odr avan 24 sata, nakon ega je oitan rezultat. [2] Propusnost zraka, prema normi ISO 9237 1995. Propusnost zraka neposredno utjee na udobnost noenja odjevnog predmeta. Ovisi o broju i veliini pora unutar tekstilnog proizvoda, strukturi, finoi i doradi. Ispituju se ploni proizvodi kod kojih se zahtijeva poroznost ili na kojima je provedena apretura. Pri provedbi apreture dolazi do zatvaranja pora, pa postoji opasnost od nepropusnosti zraka. Ureaj na kojem je provedeno ispitivanje svodi se na mjerenje protoka zraka u jedinici vremena po jedinici povrine materijala, pri konstantnoj razlici tlakova. Ureaj radi uz podtlak, a mjeri koliinu zraka koja proe kroz uzorak. Ureaj ima etiri mjerna podruja od 0,05 mL/s do 416 mL/s. Ispitivani materijal stavlja se na mjernu glavu odreene povrine (5, 20 ili 38 cm2), napne se i uvrsti te se primjenom vakuum pumpe posti e odgovarajui podtlak. Od faktora okoline bitan je utjecaj vlage. Poveana vla nost smanjuje propusnost zraka. Bubrenja smanjuje poroznost, a vodena para ispunjava prostor upljina. Ispitivanje se provodi na kondicioniranim uzorcima u uvjetima standardne atmosfere. Prema EN ISO 9237 rezultat ispitivanja iskazuje se kao propusnost R iskazana u mm/s, a izraunava se prema izrazu [2]:
R = qv 167 (mm / s) A (2)
Gdje je: qv - srednja vrijednost protoka u dm 3/min, odn. l/min.; A - podruje tekstilnog materijala koje ispituje u cm 2; 167 faktor za pretvorbu iz dm 3/min, odn. l/min po cm2 u mm/s. Uljeodbojnost, postupak se definira po normi ISO 14 419; 1998. Izdvoje se tri epruvete, svaka povrine najmanje 20 x 20 cm. Kondicionirana epruveta polo i se na ravnu glatku podlogu u vodoravnom polo aju. Kemikalije za ispitivanje nalaze se u bocama kapalicama. Na polo enu epruvetu se kapaljkom, na tri razliita mjesta nanese po jedna kap
_____________________________________________________
731
standardne kemikalije pod rednim brojem. Na kapaljci se podesi takav otvor da kap ima promjer od 5 do 10 mm, (V = 0,05 ml). Kap se pa ljivo polo i na povrinu epruvete. Kapi se promatraju u vremenu od 30 s. Granica dodira kapi i epruvete promatra se pod kutom od 45o i prati se razlijevanje kapi i natapanje dijela epruvete na kojemu se nalazi kap. Natapanje se prepoznaje po zatamnjenju povrine ispod kapi. Ako se u vremenu od 30 s kap standardne kemikalije oznaene rednim brojem 1 ne razlijeva, isti postupak se ponovi sa standardnom kemikalijom oznaenom pod brojem 2 (v. Tablica 1). Postupak se tako ponavlja dok se ne pojavi kap jedne od koritenih kemikalija koja se razlijeva. Otpornost na djelovanje ulja oznaava se ocjenom kvalitete one standardne kemikalije koja je u seriji ispitivanja zadnja, ija kap se nije razlila niti nakvasila podlogu epruvete na kojoj se kap nalazila najmanje 30 s [2].
TABLICA 1: Metoda ispitivanja uljeodbojnosti
Broj Sastav kemikalija koje se koriste pri ispitivanju Ocjena Kvaliteta
1 2 3 4 5 6 7 8
parafinsko ulje mjeavina parafinskog ulja i n - heksadekana (65: 35) n - heksadekan n - tetradekan n - dodekan n - dekan n - oktan n - heptan
1 2 3 4 5 vrlo dobra 6 7 vrhunska 8 zadovoljavajua loa
2.4. Obrada ultrazvukom
Provedena je u ultrazvunoj kadi tip SONIS 4 GT tt. ISKRA. Frekvencija ultrazvuka je iznosila 30 kHz. Uzorci se uranjaju u posudu s destiliranom vodom. Ureaj se zatvara. Podeava se vrijeme i temperatura obrade. Temperatura vode raste zbog vibracija molekula tijekom obrade. Zbog sudaranja estica, dio mehanike energije se pretvara u toplinsku, pa se medij kroz koji se ultrazvuk iri postupno zagrijava. Zbog toga se promjena temperature mjeri i na kraju ultrazvune obrade [2].
3. Rezultati ispitivanja
3.1. Rezultati ispitivanja stabilnosti dimenzija plonog proizvoda na pranje i kemijsko ienje
Pranjem dolazi do strukturnih promjena uslijed djelovanja temperature i sredstva za pranje. Skupljanje po osnovi je znaajnije te mo e utjecati na karakteristike obraenog materijala, dok skupljanje po potki nije toliko znaajno te varira. Razlike u skupljanju po osnovi i potki su posljedica strukturnih karakteristika materijala. to se uzorak vie pere njegovo suenje je dugotrajnije iz ega mo emo zakljuiti da je dolo do zaepljenja pora Gore-Tex ePTFE membrane uslijed ega se molekule vode puno dulje zadr avaju u strukturi samog materijala. Uzorak postaje tanji, povrina namrekana i grublja, pojavljuje se piling. Te pojave mogu se pripisati talo enju kalcijevih soli iz tvrde vode. Djelovanje temperature tijekom glaanja takoer mo e utjecati na dimenzije. Nakon 20-tog pra732
___________________________________________________
nja Gore-Tex Taslite 3 layer laminate uzorak se sui oko jedan sat i teko se glaa, zbog toga to je Gore-Tex mikroporozna ePTFE membrana zaepljena esticama sredstva za pranje. Prilikom kemijskog ienja kod Gore-Tex Taslite 3 layer laminate uzorka nije bilo promjena dimenzija pa mo emo zakljuiti da kemijsko ienje ne utjee na dimenzionalnu stabilnost tog uzorka. Sredstvo kemijskog ienja je perkloretilen (PER).
TABLICA 2: Rezultati ispitivanja postojanosti dimenzija
T (oC) pr. 1 pranje S[%]
o 1,5 p-1,2 o2 p0,5
Materijal
5 pranja S[%]
o-3 p-2 o2 p0,5
20 pranja S[%]
50 pranja S[%]
o-5 p0
1 k.. S[%]
o-1 p-1 o0 p0
5 k.. S[%]
WINDSTOPPER Glacier 3L Gore-Tex Taslite
40 40 60 60

o-1,5 p-2,5

o0 p0
3 layer laminate
T- temperatura (Co), pr. - pranje, k.. - kemijsko ienje, o- po osnovi, p- po potki.

3.2. Rezultati ispitivanja postojanosti obojenja na pranje, kemijsko ienje, znoj i trenje
Prilikom ispitivanja obojenja materijala Gore-tex Taslite 3 layer laminate i WINDSTOPPER Glacier 3L na ove utjecaje dobivene su najbolje ocjene u rasponu od 4 do 5. Jedino su zabilje ena odstupanja kod ispitivanja na trenje crne boje maskirnog Gore-tex Taslite 3 layer laminate (ocjena 3-4/3-4), te kod kemijskog ienja WINDSTOPPER Glacier 3L materijala (ocjena 5/3-4).
3.3. Rezultati ispitivanja vodoodbojnosti (Spray test), vodonepropusnosti, propusnosti zraka i uljeodbojnosti
Pod vodoodbojnou se podrazumijeva otpornost tekstilija na djelovanje pojedinanih kapi, koje se na materijalu ne zadr avaju dulje vrijeme ve se slijevaju sa povrine. Uzorak WINDSTOPPER Glacier 3L je pokazao veu vodoodbojnost nakon vie ponovljenih postupaka pranja (neobraeni uzorak ocjena 3, nakon 50 pranja ocjena 4). Takvi rezultati posljedica su toga to pranje izravno djeluje na strukturu materijala, dolazi do skupljanja pletiva, pore Gore-Tex ePTFE funkcionalne mikroporozne membrane zaepljuju se esticama sredstva za pranje, vlakna se mrse pa samim time materijal postaje vodoodbojniji. Gore-Tex materijal je imao u neobraenom stanju najbolju ocjenu vodoodbojnosti (ocjena 5) koja je postupno padala tijekom provedbe postupka pranja. Tijekom pranja dolazi do promjene strukture materijala, smanjuje se vodoodbojnost ali ta promjena nije znaajna. WINDSTOPPER materijal je namijenjen zatiti protiv vjetra pa mu vodonepropusnost i va no svojstvo. Do zavretka ispitivanja materijal je potpuno mokar, proputa nakon dodira te ima slabo svojstvo vodonepropusnosti. Uzorak koji je 50 puta opran pokazao je bolje rezultate. Te e se vla i, kap se na sredini uzorka do kraja ispitivanja nije pojavila i te e promoi na dodir. Dolazi do promjene strukture tijekom pranja, uzorak se skuplja, vlakna se mrse, estice sredstva za pranje zaepljuju pore ePTFE mikroporozne membrane. Sve to ima za posljedicu i negativna uporabna svojstva materijala. Uzorci koHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
733
ji su dulje obraeni ultrazvukom pokazuju bolje svojstvo vodonepropusnosti. Kod uzorka koji je obraivan ultrazvukom tijekom 60 minuta na kraju ispitivanja, kada je vodeni stupac 137,5 cm, sredina je i dalje suha i na dodir ne promae. Ultrazvuk poveava svojstvo vodonepropusnosti kod WINDSTOPPER materijala prilikom obrade dulje od jednog sata te dolazi do promjene strukture materijala. Ispitivanjem Gore-Tex materijala mo emo zakljuiti da neobraeni uzorak ima jako dobro svojstvo vodonepropusnosti. S obzirom na namjenu Gore-Tex materijala koji treba tititi od vremenskih prilika (kie) mo emo rei da je zatita jako dobra te da materijal ispunjava uvjete. Nakon 20 pranja vodonepropusnost se poboljava zbog strukturnih promjena koje nastaju na materijalu. Skuplja se, estice sredstva za pranje zaepljuju pore ePTFE mikroporozne membrane i dijelove strukture to mo e negativno utjecati na perspirativnost. Materijal gubi neka od svojstava: postaje krui i neznatno gubi boju. Materijal ima bolje svojstvo vodonepropusnosti nakon nekoliko procesa pranja to je pozitivno, a obradom ultrazvukom jo vie se poboljava. Ne mnogo tijekom 30 minuta koliko je najdu e trajala obrada. Za znatnije poboljanje vodonepropusnosti ultrazvuna obrada bi trebala trajati znatno dulje od jednog sata. Gore-Tex materijal ima jako dobra svojstva vodonepropusnosti, ono pranjem i obradom ultrazvukom postaje odlino. Du a ultrazvuna obrada je preporuljiva i ne teti uporabnim svojstvima. Ispitivani su obraeni i neobraeni uzorci. Mo emo vidjeti utjecaj obrada na strukturu
TABLICA 3: Rezultati ispitivanja propusnosti zraka
Materijal neobr. 20 pr. 50 pr. uzv. 15 uzv. 30 uzv. 45 uzv. 60
WINDSTOPPER
prop. (ml/s) podtlak (Pa)
6,07 100 3,041 0,59 100 0,296
0,59 100 0,296
3,60 100 1,804 -
0,10 10 0,050 0,15 20 0,075
0,10 10 0,050 0,10 10 0,050
0,10 10 0,050 -
0,10 10 0,050 -
Glacier 3L R (mm/s) Gore-Tex Taslite prop. (ml/s) podtlak (Pa) 3 layer laminate R (mm/s)
neobr. - neobraeno, prop. - propusnost, pr. - pranje, uzv. - ultrazvuna obrada
Prema rezultatima WINDSTOPPER Glacier 3L uzorak nema zadovoljavajua svojstva uljeodbojnosti dok Gore-tex uzorak ima odlina svojstva uljeodbojnosti jedino kod crne boje zbog njezinog kemijskog sastava ima loiju ocjenu. Ultrazvuna obrada pozitivno djeluje na svojstva uljeodbojnosti dok uzorak tijekom procesa pranja gubi svojstvo uljeodbojnosti.
734
___________________________________________________
TABLICA 4: Rezultati ispitivanja uljeodbojnosti

Materijal boja t. zelena Gore-Tex 3 layer laminate s. zelena smea crna WINDSTOPPER Glacier 3L t. zelena neob. 6 6 6 5 1 20 pr. 1 1 1 1 1 50 pr. 1 uzv. 15 7 7 7 6 1 uzv. 30 7 8 7 7 1 uzv. 45 1 uzv. 60 1
Brojevi u tablici (v. Tablica 4) oznauju ocjenu za uljeodbojnost u rasponu od 1 do 8 po normi ISO 14 419; 1998, neob. - neobraeno, pr. -pranje, uzv. - ultrazvuna obrada, t. zelena - tamno zelena, s. zelena - svjetlo zelena.
3.4. Rezultati obrade ultrazvukom
Na ultrazvuno obraenim uzorcima ispitivana su svojstva vodonepropusnosti, propusnosti zraka i uljeodbojnosti. Temperatura t [oC] tijekom obrade je rasla. Za obradu od 15 min. (23 do 27oC); od 30 min. (23 do 32oC); od 45 min. (23 do 36oC) i od 60 min. (23 do 42oC). Na temelju provedene obrade mo emo rei da ultrazvuk djeluje na materijal. Prema rezultatima koje smo dobili ispitivanjem svojstava prije i nakon ultrazvune obrade ona pozitivno djeluje na svojstva materijala. Uzorci obraivani ultrazvukom pokazali su bolja svojstva vodonepropusnosti i propusnosti zraka. Nije bilo negativnih posljedica. Za svojstvo vodonepropusnosti mo emo rei da se nakon ultrazvune obrade povealo kod oba materijala. to je obrada ultrazvukom dulja vodonepropusnost je bolja, pa tako ve nakon obrade 60 min. kod WINDSTOPPER-a materijal izdr i do 150 cm vodenog stupca a u sredini ostane suh. Po eljna je obrada dulja od sata. Kod propusnosti zraka je ve nakon obrade u trajanju od 15 min. kod oba uzorka dolo do znatnog smanjenje propusnosti zraka. Obrade koje su trajale du e nisu dale znaajnije poboljanje rezultata, ali mo emo zakljuiti da bi obradom duljom od 60 min. dobili bolje rezultate za ovo svojstvo. Materijali su obraivani 15, 30, 45 i 60 min. WINDSTOPPER te 15 i 30 min. Gore-Tex, vrijeme obrade, broj i vrsta provedenih ispitivanja na ultrazvuno obraenim uzorcima ovisili su o koliini dobivenog materijala i mogunostima provedbe odreenog ispitivanja. Prema provedenoj ultrazvunoj obradi i ispitivanjima mo emo rei da ultrazvuk poboljava svojstva ovih materijala sa Gore-Tex ePTFE mikroporoznom funkcionalnom membranom, a da pritom nije bilo gubitka pozitivnih svojstava. Mo emo zakljuiti da je s obzirom na namjenu ovih materijala preporuljiva to dulja obrada ultrazvukom.
4. Rasprava
Glavne karakteristike materijala sa mikroporoznim ePTFE membranama je zatita od vjetra i kapljica vode, te svojstvo perspiracije [3]. Ispitivanje je pokazalo da materijali posjeduju svojstva koja ispunjavaju svrhu za koju su proizvedeni. Nije bilo loih rezultata koji bi pokazali iznimne mane. Treba napomenuti da je kod Gore-Tex materijala prilikom ispitivanja postojanosti obojenja uoena slabija postojanost tamnijeg obojenja na trenje, ali je kod uzorka opranog 20 puta postignuta vodonepropusnost na 150 cm vodeHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
735
nog stupca. WINDSTOPPER materijal prema ispitivanju nema svojstvo uljeodbojnosti, a nije ga dobio niti nakon obrade ultrazvukom. Ako zanemarimo manje mane, uzorci su pokazali obeana svojstva ispunjavajui postavljene zahtjeve. Prilikom pranja primijeeno je slabije suenje nakon svakog sljedeeg ciklusa. Razlog tomu je, uz gubitak vodoodbojne apreture uslijed uzastopnih procesa pranja i sekundarno vezane vode, to estice sredstva za pranje zaepljuju pore ePTFE mikroporozne membrane. estice se poinju nakupljati ve nakon prvog pranja u porama membrane te ih zaepljuju gomilajui se tijekom uzastopnih procesa pranja poveavajui koliinu sekundarno vezane vode u materijalu. Ako na 1 cm2 ima 1,4 milijardi mikropora koje su 20 000 puta manje od kapi vode ovaj proces ne udi [4]. Zato je ove proizvode preporuljivo prati iskljuivo sa tekuim deterd entima. Prilikom obrade materijala ultrazvukom eljelo se vidjeti kako ultrazvuk utjee na strukturu materijala i njegova svojstva. Ispitali smo vodonepropusnost, propusnost zraka i uljeodbojnost ultrazvuno obraenih uzoraka. Obrada ultrazvukom djeluje na strukturu poboljavajui uporabna svojstva. Nije primijeeno negativno djelovanje pa je stoga preporuljiva. Pranje poboljava neka svojstva, ali negativno djeluje na druga. Troslojni materijali sa funkcionalnom Gore-Tex ePTFE mikroporoznim membranama su pokazali jako dobra svojstva zatite od atmosferilija i svojstva perspiracije, te opravdali svoje koritenje za svrhe kojima su namijenjeni.
5. Zakljuak
Prema dobivenim rezultatima mo e se zakljuiti da materijali WINDSTOPPER Glacier 3L i Gore-tex Taslite 3 layer laminate sa ePTFE funkcionalnom mikroporoznom membranom koji se koriste za izradu zatitne odjee prilikom pravilne njege propisanim sredstvima (pranje tekuim sredstvima za pranje) zadr avaju svoja svojstva zatite tijekom zadovoljavajueg perioda uporabe. Valja istaknuti da obrada ultrazvukom u trajanju duljem od sata mo e pozitivno utjecati na svojstva materijala karakteristina za zatitnu odjeu.
Literaura
[1] Pezelj E., Pezelj D.: Problematika njege odjee sa funkcionalnim membranama, Meunarodni struni skup Njega tekstilija i odjee, HOK, Otoec ob Krki, 2007. [2] unko R.: Ispitivanje tekstila, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet, 1995. [3] SPLENDOR tekstil d.o.o.: promid beni materijal [4] Gore-Tex; http://www.Brand Haritage GORE-TEX Products.htm
736
___________________________________________________
EDUCATION CONCERNING PROTECTION AT WORK IN THE COUNTRIES IN TRANSITION THE EXAMPLE OF SERBIA
EDUKACIJA O ZATITI NA RADU U ZEMLJAMA U TRANZICIJI PRIMER SRBIJE
Bojana BERONJA1, Dragan SPASI2, Suzana SAVI3, Miodrag HAD ISTEVI4
1Fakultet tehnikih nauka, Trg Dositeja Obradovia 6, 21 000 Novi Sad, SRBIJA, bojanaberonja@uns.ac.rs 2Fakultet zatite na radu, arnojevieva 10a, 18 000 Ni, SRBIJA, dragan.spasic@znrfak.ni.ac.rs 3Fakultet zatite na radu, arnojevieva 10a, 18 000 Ni, SRBIJA, suzana.savic@znrfak.ni.ac.rs 4Fakultet tehnikih nauka, Trg Dositeja Obradovia 6, 21 000 Novi Sad, SRBIJA, miodrags@uns.ac.rs
Abstract: In addition to global social problems of countries in transition such as social inequality, unemployment, exploitation of labor, low educational level of population, etc., impose the increasing problem related to the occupational health and safety of working population. As an example of country in transition, based on data of the Labor Inspectorate the number of fatal injuries and injuries at work in Serbia are alarming. Besides of good legal framework, as part of the solution certainly is education, both formally at universities and informally such as seminars, courses, training, etc. The aim of this paper is to highlight the necessity of education for safety and health issues, and also to indicate a path to achieve that in Serbia. Keywords: occupational safety, training, education Sa etak: Pored globalnih socijalnih problema zemalja u tranziciji kao to su socijalne nejednakosti, nezaposlenost, eksploatacija rada, ni i obrazovni stupanj stanovnitva, itd., nameu se rastui problemi vezani za zatitu na radu radno aktivnog stanovnitva. Kao primjer zemlje u tranziciji u Srbiji je, na osnovu podataka Inspektorata za rad, broj smrtnih povreda i povreda na radu alarmantan. Pored dobre zakonske regulative, kao dio rjeenja svakako je obrazovanje, kako formalno na Sveuilitima tako i neformalno u vidu seminara, teaja, obuka, itd. Cilj ovog rada je ukazati na neophodnost edukacije po pitanjima zatite na radu, i takoer ukazati na koji je to nain mogue ostvariti u Srbiji. Kljune rijei: zatita na radu, edukacija, obrazovanje
_____________________________________________________
737
1. Introduction
Countries in transition are often faced with numerous social problems, especially gender inequality and other inequalities, unemployment, exploitation of labor, low educational level of population, etc. As Serbia is going through this situation, growing problems with safety of the active working population are imposed. Struggling with various problems, issue of safety at work is often ignored or put aside. According to data from Labour Inspectorate for 2009 in Serbia, 37 deaths, 1044 serious, 22 collective and 223 minor injuries at work has been reported. Analysis of injuries indicates that they are occurred most commonly in industry and construction sector, 84% of the injured were male, 66% of the injured have third and fourth level of education (high school), the most common source of injury was work equipment, etc. The most common causes of injuries are the following: n work on unsafe height and improperly assembled scaffolding; n not using the prescribed tools and equipment for personal safety, primarily the work without a protective helmet and protective belt; n lack of application of the basic principles of construction; n deviation from the prescribed and established process; n improper cooperation (coordination) of the participants during work; n improper operation with the equipment for the work; n incompetence of people for safe working; n incomplete implementation measures for safety and health at work places. [1] Due to all above, there is obviously a need for additional education in health and safety in order to protect human health, lives and property.
2. Education
There are many definitions of education. One of them is that according to purpose, education can be: general and professional education. General education meets the needs of each individual related to the acquisition of broad knowledge in various fields of science, philosophy, art, production, engineering, technology and culture. Unlike general education, professional education completes the needs of professional life of the individual. It is performed through training for professional activity, the transition from one activity to another, further improvement in the profession, spreading of culture and so on. [2]. Maybe more acceptable from the aspect of this paper, education can be divided into formal and informal (non-formal). Formal education is form of education that occurs mainly in academic institutions and it is regulated by legal acts. Knowledge and skills are acquired through curriculum which is defined in advance. Knowledge is adopted gradually, according to age, and therefore it is divided by grades and levels (elementary, high school and university). Although the most typical example of formal education is elementary school, formal education belongs also to all facilities and institutions that are applying the same principles (for example, taking the driving test). Along with formal education, informal education is developed. Although formal education is not statutory and there are no certain rules directly how it should look, there must be a framework of fields of implementation as well as in advance developed goals and
738
___________________________________________________
objectives that will be followed and adapted to the target group. Precisely because of the differentiation of educational content, informal education must be flexible to accommodate to all participants. Typical for non-formal education is voluntary participation to courses, seminars, etc., often regardless to age, experience and previous education. The teachers must be trained and competent persons and their role is not just teaching the participants. Between them there must be sharing of experiences and skills, and learning through practical work, so that those who learn become active factors of learning. Informal education offers many training programs designed for different target groups. These programs can be divided into two broad categories: 1. Education programs (to acquire different knowledge and skills); 2. Programs related to upbringing (learning attitudes and positive life values). Thus, informal education is used to complement formal education and it gives the opportunity to access all contents that are inaccessible or even completely untouched in a formal education (various courses of specific skills, practical business knowledge, and personal development). In this paper, emphasis will be on the university formal (academic) education in Serbia, which systematically gives cadres who have basic knowledge in the field of occupational safety. Workers with such education are more responsible with their jobs and they are able, and often obliged, to use their knowledge to educate other employees actively in order to prevent the occurrence of injuries. This is meant primarily for managers, executives and persons for OSH in companies.
3. Analysis of university formal education in the field of occupational safety in Serbia

The beginning of university education for professional tasks related to the occupational safety and health date back to 1968 at Department of Occupational Safety within the Faculty of Engineering, University of Nis. Since 1972 this department has been developed as an independent Faculty of Occupational Safety, and became the center of OSH education in the former Yugoslavia. Today, college education for occupational safety in Serbia can be acquired (shown in Table 1), in addition to this faculty, at Faculty of Technical Sciences in Novi Sad - Department of Environmental and Workplace Safety Engineering, Mining and Geology Faculty in Belgrade and the Faculty of Technical Sciences in Kosovska Mitrovica (University of Pristina). In addition to academic studies, higher vocational education can be acquired in several Higher technical schools in Novi Sad, Belgrade, etc. 4] [5] [6] [7]
TABLE 1: Accredited programs for occupational safety in Serbia 3
Faculty Accredited study programs BAS PAS MAS DS
Faculty of Technical Sciences, University of Novi Sad Faculty of Occupational Safety, University of Nis Mining and Geology Faculty, University of Belgrade Faculty of Technical Sciences in Kosovska Mitrovica, University of Pristina
1 1 1 1
1 1 1 1
_____________________________________________________
739
At all universities currently education (teaching) is performed according to the Bologna system of study. This refers to levels of education as follows: n Basic academic studies BAS; n Postgraduate academic studies PAS; n Master academic studies MAS; n Doctoral academic studies - DS. Total number of accredited study programs is eight included basic and master degrees, while in the process of accreditation are programs for doctoral studies at Faculty of Occupational Safety in Nis and Faculty of Technical Sciences in Novi Sad. It is important to note that classes in accredited postgraduate higher technical study program in the field of environmental protection and occupational safety are performed at the Faculty of Technical Sciences in Novi Sad. According to the duration of study programs, systems with 3 or 4 years are made for the BAS (180 and 240 ECTS respectively) and with 2 or 1 year for MAS (120 and 60 ECTS credits respectively), thus depending on the level of education in these schools gain knowledge of different volume. Upon completion of each level, students take the final exam. It is common for all students that they became experts formed to solve problems at work on time and operate towards their elimination. The goal is to provide students with strong theoretical knowledge and practical skills in the field of occupational safety and health as at the same time to develop personal skills of exploration and discovery of new knowledge and new ways of solving problems. Currently there is a lack in number of well-qualified staff in the field of occupational safety, especially those with a degree which is based on the physical environment, behavior, psycho-social aspects and the natural sciences (such as it is provided by these courses). This data is confirmed by injuries that occur every day and the statistics presented by the Inspectorate. Although every year a good number of students complete their studies, obviously that is not enough. How the protection on work is essential anywhere there is a workplace, the presence of such experts should be: in rural or urban areas, national or international, in all industries (such as mining, agriculture, retail, hospitality, construction, transportation, manufacturing, health), government, private sector or consulting companies, etc. Health and safety professionals should be involved in monitoring and modification of the working environment; the implementation of educational programs; job risk assessment; design; evaluation and implementation of OHSAS management system; undertaking audit and control in the field of occupational safety; investigation of unfortunate events; ensuring compliance legislation; and many more.
4. Conclusion
A large number of injuries and deaths in the workplace every year in Serbia have become alarming. It is necessary to activate all possible mechanisms to prevent or at least mitigate such situations. Stricter implementation of legislation, tougher and more frequent control on the one hand, and education and further training of workers for safe and healthy work places on the other hand make a comprehensive approach. Loop of these two ways can substantially reduce, if not eliminate injuries.
740
___________________________________________________
This paper presents a formal system of education on issues of occupational safety in Serbia. Some of these schools have a long tradition in education and have outstanding results achieved by their previous and current students. Injuries continue to occur frequently, and that just indicates need for greater number of professionals to deal with the OSH, and their authority and scope of work should be adequately determined by law. After that, these professionals will be able to significantly change such a bad injury statistics. Also for workers, there is necessary for availability of a form of informal education all the time, such as seminars, training or presentations which would make constantly present awareness of their own security. Therefore, workers would develop their work skills, exchange their experiences and perform tasks more secure. It is duty of all professionals, when they are organizing OSH system in their companies, to give special attention on transfer of their formal knowledge to other employees and provide informal education for those who are working with them.
References
[1] Report of the Labour Inspectorate for 2009, the Ministry of Labour and Social Policy, Belgrade, March 2010. [2] Krstic, D. Psychological Dictionary, IRO Vuk Karadzic, Belgrade, (1988) [3] Spasic, D., Savic, S., Hadzistevic, M.: University education for health and safety in Serbia, Proceedings of the Work in the 21st -century theory and practice, pp. 143-148, Tara, October, 2011., Vujic, G., Novi Sad, (2011) [4] http://www.izzs.uns.ac.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=29&Itemid=31&lang=sr (31.05. 2012.) [5] http://www.ftn.pr.ac.rs/zastita (31.05.2012.) [6] http://www.znrfak.ni.ac.rs/10-03-ZNR.html (31.05.2012.) [7] http://www.rgf.bg.ac.rs/index.php?menu=programstudija&id=23&stepen=O&lang=sr (05.31.2012.)
_____________________________________________________
741
742
___________________________________________________
ULOGA MENAD MENTA LJUDSKIH POTENCIJALA U ZATITI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI RADNIKA NA RADU
THE ROLE OF HUMAN RESOURCE MANAGEMENT IN OCCUPATIONAL HEALTH AND SAFETY
Karmen DE MAR KRAINZ1, Jasna KRAINZ2, Ivana MATKOVI3
1Hrvatski
zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Radoslava Cimermana 64a, 10 020 Zagreb, HRVATSKA, kdezmar-krainz@hzzzsr.hr 2Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Radoslava Cimermana 64a, 10 020 Zagreb, HRVATSKA, jkrainz@hzzzsr.hr 3Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, Radoslava Cimermana 64a, 10 020 Zagreb, HRVATSKA, imatkovic@hzzzsr.hr
Sa etak: Cilj ovog rada je prikazati ulogu menad menta ljudskih potencijala kao poslovne funkcije poduzea i specifine filozofije menad menta u zatiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu. Klasini ciljevi te odgovornost kompanija kao to su profit, rast i opstanak ostvaruju se kroz zahtjeve novog vremena koje tra i veu i iru socijalnu odgovornost poduzea ime se mijenjaju sadr aj i metode djelovanja na podruju upravljanja ljudskim potencijalima. Organizacijska politika menad menta ljudskih potencijala koja ukljuuje proaktivno provoenje zatite zdravlja i sigurnosti na radu, ukoliko je ispravno oblikovana, znaajno utjee na smanjenje apsentizma i drugih trokova uzrokovanih ozljedama na radu i profesionalnim bolestima, te poveava produktivnost i konkurentsku prednost poduzeima. Kljune rijei: menad ment ljudskih potencijala, zatita zdravlja i sigurnost na radu, konkurentnost poduzea, drutvena odgovornost Abstract: The aim of this paper is to present the role of HR Management as a business function of an enterprise and a specific philosophy of management in occupational health and safety. Classic aims and enterprise responsibilities, such as profit, growth and existence are being realized through the new age challenges requiring higher social responsibility of an enterprise, which modifies activities` content and methods in the sphere of HR management. Enterprise policy in HR management that includes proactive implementation of occupational health and safety procedures, if properly conceptualized, significantly influences the decrease of absenteeism and other costs incurred due to accidents at work and occupational diseases, and increases productivity and competitiveness of the enterprises. Keywords: human resource management, occupational health and safety, competitiveness of the enterprises, social responsibility
_____________________________________________________
743
1. Uvod
Menad ment ljudskih potencijala postaje sve va niji i naglaeniji dio ukupnog menad menta suvremenih organizacija. Poimanje ljudi kao najva nijeg resursa organizacije te njihovo zdravlje i sigurnost na radu temelj su za ostvarivanje konkurentskih prednosti organizacija. Cilj ovog rada je prikazati nain i znaaj povezivanja menad menta ljudskih potencijala sa zatitom zdravlja i sigurnou na radu.
2. Definiranje menad menta ljudskih potencijala i zatite zdravlja i sigurnosti na radu

Menad ment ljudskih potencijala kao dio cjelokupnog menad menta koji obuhvaa planiranje, organiziranje, kontroliranje i voenje mogue je sagledati u u em i irem smislu. Menad ment ljudskih potencijala (dalje u tekstu MLJP) u u em smislu definira se kao skupina meusobno povezanih funkcija i aktivnosti menad menta i organizacija kojima upravlja, a koje se odnose na utvrivanje i osiguravanje odgovarajueg broja i strukture radnika, potrebnih znanja, vjetina i interesa za postizanje postavljenih strategijskih i razvojnih ciljeva pojedine organizacije. U irem smislu MLJP mo e se promatrati kao znanstvena disciplina, menad erska funkcija i zadaa, posebna poslovna funkcija u organizaciji te specifina filozofija i pristup menad mentu. MLJP kao menad erska funkcija i zadaa svakog menad era je da u svojoj organizaciji ima kvalitetne ljude koje treba motivirati, educirati i razvijati kako bi postizali visoke rezultate i na taj nain doprinosili ostvarenju ciljeva organizacije. U MLJP-u kao poslovnoj funkciji se iz ukupne zadae organizacije izdvajaju i objedinjavaju aktivnosti koje ureuju planiranje potrebnih ljudskih potencijala, njihovo zapoljavanje, praenje, brigu o trajnoj edukaciji i ostale aktivnosti dogovorene na razini pojedine organizacije. Kod nas je bio uobiajen naziv kadrovska funkcija koji se jo uvijek upotrebljava u veini organizacija, meutim valja naglasiti da je kadrovska funkcija esto izolirana, samodostatna funkcija i bavi se ljudima izdvojeno od poslovnih i razvojnih ciljeva organizacije, dok je MLJP usmjeren na realizaciju strategije, rjeavanje poslovnih problema, kvalitetu, potroae te opu organizacijsku uspjenost i razvoj. MLJP promatran kao specifina filozofija menad menta vrednuje ljude kao najva niji resurs i potencijal u ostvarivanju strategijske i konkurentske prednosti pojedine organizacije. Menad ment ljudskih potencijala mo e se definirati i kroz svoje temeljne funkcije, odnosno aktivnosti i zadatke. Temeljne funkcije MLJP-a su: strategijski menad ment ljudskih potencijala, planiranje potrebnog broja i strukture zaposlenika, analiziranje i oblikovanje poslova i radnih mjesta, pribavljanje, izbor, uvoenje i rasporeivanje osoblja, radni odnosi, zatita zdravlja i sigurnost na radu, obrazovanje i razvoj zaposlenika, praenje i ocjenjivanje uspjenosti, motiviranje i nagraivanje, stvaranje odgovarajue organizacijske klime i kulture, socijalna i zdravstvena zatita i razliite usluge radnicima. [2, 3] Zatita zdravlja i sigurnost na radu (dalje u tekstu ZZSR) je jedna od kljunih funkcija MLJP-a. ZZSR je mogue definirati kao skup tehnikih, zdravstvenih, pravnih, socijal744
___________________________________________________
nih i drugih mjera i aktivnosti kojima je svrha sprijeiti i otkloniti opasnosti i tetnosti koje mogu ugroziti ivot i zdravlje osoba na radu. * Zakonski propisi ureuju minimalne zahtjeve u pogledu provoenja ZZSR, meutim suvremeni nain poslovanja postavlja pred menad ere zahtjeve za ukljuivanjem ZZSR u cjelokupno poslovanje poduzea. Okvirna Direktiva 89/391/EEC o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu odreuje da preventivne mjere zatite zdravlja i sigurnosti na radu trebaju biti ukljuene u sve aktivnosti na svim hijerarhijskim razinama u organizaciji.[1, 5] Novi uvjeti poslovanja podrazumijevaju punu moralnu i pravnu odgovornost za radnike i okru enje u kojem rade. Promie se novi koncept poslovanja nazvan drutveno odgovorno poslovanje prema kojem organizacije nadilaze svoju primarnu funkciju stjecanja i raspodjele dobiti i ostvaruju pozitivan utjecaj na svoje radno, drutveno i prirodno okru enje. Primjena koncepta na podruje ZZSR oituje se u otvorenom i korektnom odnosu prema radnicima, omoguavanjem poticajne radne atmosfere, osiguranjem provoenja najviih standarda u provedbi zatite zdravlja i sigurnosti na radu. Zadovoljni, zdravi i motivirani radnici temelj su zdrave organizacije koja ima konkurentsku prednost. [6, 7]
3. Menad ment ljudskih potencijala u zatiti zdravlja i sigurnosti radnika

Samo psihiki i fiziki zdravi ljudi mogu doprinositi dobrobiti organizacije i ostvarivanju njenih ciljeva. Istra ivanja koja je provela britanska organizacija Health and Safety Executive (HSA) u 19 organizacija u Velikoj Britaniji pokazuju da se opipljiva korist od uspjenog provoenja zatite zdravlja i sigurnosti na radu ogleda u poveanju produktivnosti, smanjenom apsentizmu, smanjenju trokova ozljeda na radu i parnica, smanjenom broju odtetnih zahtjeva zaposlenika, poboljanom radnom moralu radnika kao i u boljim meuljudskim odnosima na poslu. Organizacije u kojima je provedeno istra ivanje shvatile su da ulaganje u ZZSR podi e dobrobit radnika i stvara dodatnu vrijednost poslovanju. [4]
3.1. Povezanost funkcije ljudskih potencijala sa zatitom zdravlja i sigurnou radnika na radu
Svrha MLJP je sveobuhvatnija od samog profita te slovi kao humani i etiki pristup upravljanju ljudima. Budui da se MLJP bavi cjelokupnom organizacijom rada, radnim uvjetima i ureivanjem odnosa, mo e ga se izravno dovesti u vezu sa ZZSR. U novije vrijeme zbog sve veeg broja profesionalnih bolesti i ozljeda na radu, ZZSR sve vie ulazi u domenu upravljanja ljudskim potencijalima. Osnovna uloga ZZSR je utvrivanje potencijalnih tetnosti, opasnosti i napora te slijedom toga procjena rizika, predlaganje preventivnih i korektivnih mjera zatite, osposobljavanje radnika za rad na siguran nain, istra ivanje uzroka profesionalnih bolesti i ozljeda na radu, osiguravanje ukljuenosti i potpore vrhovnog menad menta u osmiljavanju i kontroli provedbe principa i mjera ZZSR.
*
Ivandi Vidovi, D; Karlovi, L; Ostoji, A; Korporativna sigurnost, Udruga hrvatskih menad era sigurnostiUHMS, Zagreb, 2011., str. 257. _____________________________________________________
745
Podruje MLJP-a povezano je sa ZZSR kroz ekonomske i socijalne ciljeve MLJP-a. Ekonomski ciljevi ogledaju se u porastu proizvodnje i dobiti uz sni avanje ukupnih trokova, te u osiguranju konkurentske sposobnosti i porastu ukupne organizacijske uspjenosti. Glavnu kategoriju trokova u ZZSR-u ine trokovi vezani uz ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad koji su izravno povezani s gubitkom u poslovanju. Ova kategorija trokova javlja se kao posljedica usporavanja proizvodnje, oteenja ili neiskoritavanja opreme, apsentizma, naruavanja radne sposobnosti radnika, trokova koji nastaju kao posljedica odtetnih zahtjeva radnika i smanjenih profita. Ulaganjem u ZZSR uvelike se smanjuju gubici te se produljuje radna sposobnost radnika i konkurentska prednost organizacije. Socijalni ciljevi MLJP su usmjereni na zadovoljavanje potreba, oekivanja i interesa radnika, osiguravanje radne sposobnosti za vrijeme cijelog radnog vijeka, tj. poboljanje njihova socioekonomskog polo aja [8,11]. Uloga MLJP-a u velikom broju europskih organizacija je kreirati, provoditi i nadzirati provedbu politike ZZSR, uva avajui zakonske odredbe iz tog podruja. Osnovne aktivnosti vezane uz provoenje politike ZZSR pojedine organizacije jesu uiniti radno mjesto sigurnim i zdravim, radnike osposobiti za rad na siguran nain kao i kontinuirano promicati i poticati kulturu sigurnosti. Budui da MLJP ukljuuje odluke koje e imati dugoroni utjecaj na ostvarivanje strategijskih ciljeva organizacije, mora biti ukljuen u strateko planiranje kao i izvravanje zacrtane strategije. S obzirom na dobrobit koju donosi organizacijama, provedba ZZSR trebala bi biti strateki cilj suvremenih organizacija. Ukoliko menad ment odlui provoditi i podupirati provoenje specifino osmiljene politike ZZSR, tada se ZZSR povezuje s MLJP-a kroz filozofiju menad menta, te poslovnu i menad ersku funkciju.
3.2. Uloga menad menta ljudskih potencijala u provoenju aktivnosti zatite zdravlja i sigurnosti na radu
Budui da je ZZSR podruje ireg drutvenog znaaja pravno je regulirano. Za organiziranje i provedbu ZZSR odgovoran je poslodavac. Neovisno o nainu organizacije i provoenja ZZSR, odgovornost poslodavca nije iskljuena. Poslovi ZZSR mogu biti organizirani u zasebnoj organizacijskoj jedinici, u sklopu jedinice za MLJP ili te poslove za poslodavca odrauje ovlatena unajmljena organizacija. Unato zakonskim odredbama, poslodavci bi trebali samostalno osmiljavati specifine naine provoenja ZZSR u svojim organizacijama. Kao jedan od moguih modela u provedbi ZZSR kroz MLJP mo e poslu iti Schulerov model strategijskog menad menta ljudskih potencijala 5-P koji se sastoji od pet osnovnih dijelova a to su: filozofija, politika, programi, prakse i procesi.[2] Filozofija ZZSR podrazumijeva podrku i opredijeljenost menad menta za zdravu i sigurnu organizaciju tj. onu u kojoj se provode i prihvaaju pravila, principi i praksa ZZSR. Cilj filozofije je dostizanje najviih standarda u ZZSR radi sprjeavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te minimiziranja ljudskih i financijskih gubitaka. Organizacije pokazuju brigu o radnicima u sferi ZZSR uspostavljanjem jasne politike ZZSR. Cilj takvih politika je uiniti radno mjesto sigurnim i zdravim te promovirati i poticati provoenje kulture sigurnosti. Raznim programima doprinosi se provoenju politike ZZSR. Mnoge organizacije imaju utemeljene programe za promociju ZZSR. Cilj svakog programa sigurnosti je pre746
___________________________________________________
vencija ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Glavna zadaa svakog programa sigurnosti je motivirati radnike da promiljanje o sigurnosti postane dio ponaanja. Takvi programi mogu ukljuivati sastanke vezane uz sigurnost, izvjetavanje o statistikama iz podruja sigurnosti, nagraivanja radnika za sigurno postupanje itd. Dobra praksa u sferi provoenja ZZSR su svi postupci i aktivnosti koji pridonose vioj razini ZZSR u organizaciji. Stalna komunikacija je kljuna kako bi se odr avala osvijetenost o ZZSR. Procesi provoenja ZZSR ukljuuju i promociju i poticanje kulture sigurnosti u organizaciji kako bi se svi radnici ponaali i djelovali na siguran nain. Natjecanja meu radnicima, poticanje rada na siguran nain radi sprjeavanja oteenja zdravlja, posteri i podsjetnici o sigurnosti put su ka jaanju svijesti o ZZSR. Filmovi i video projekcije vezani uz pojedine aspekte ZZSR takoer su jedan od dodatnih naina prezentiranja ideja i poticanja kulture sigurnosti u organizacijama. [11]
4. Zakljuak
Zakonske odredbe propisuju minimalne zahtjeve u pogledu primjene ZZSR. Istovremeno zakonske odredbe ne propisuju filozofiju, odnosno nain promiljanja i promociju kontinuiranog i sustavnog provoenja politike i pravila ZZSR, u emu bi menad ment trebao imati kljunu ulogu. Odluka o pristupu preputena je menad mentu. Budui da MLJP brine o ljudima u organizaciji logino je da se upravo iz te organizacijske jedinice sveobuhvatno koordiniraju procesi ZZSR. Brojne studije i praksa mnogih europskih i ponekih hrvatskih organizacija pokazuju da se rezultati primjene takvog cjelovitog pristupa ogledaju u uspjenom poslovanju uz smanjenje trokova, zadovoljstvu zaposlenika i drutveno odgovornom ponaanju organizacije.
Literatura
[1] Armstrong, M; A handbook of human resource management practise, Cambridge University Press, ISBN 07494 4631 5, Great Britan, 2006. [2] Bahtijarevi- iber, F; Management ljudskih potencijala, Golden marketing, ISBN 953- 6168- 77- 4, Zagreb, 1999. [3] Bahtijarevi- iber, F; Poloki Voki, N; Sikavica, P; Temelji menad menta, kolska knjiga, Zagreb, 2008. [4] Boyd, C; Human resource management and occupational health and safety, Routledge, ISBN 0- 41526590- 8, London, England 2003. [5] Carrell, M; R.; Elbert, N; F; Kuzmitis F; E; Personnel human resource management, Macmilian, ISBN: 0-02-319501-0, New York, 1992. [6] Fagg, R; Porter, K; Smith, P; Leadership and management for HR professionals, Elsevier, ISBN 13:978-0-7506-6794-4, ISBN 10: 0-7506-6794-X, Great Britan, 2006. [7] Gerhart, B; Hollenbeck, J; R; Noe, R; A; Wright, P; M; Menad ment ljudskih potencijala - postizanje konkurentske prednosti, Mate, ISBN 953- 246- 012- 8, Zagreb, 2006. [8] Hall, L.; Taylor, S.; Torrington D.: Human resource management, FT Prentice Hall, ISBN 978 273-71075- 2, Edinburgh, England, 2008. [9] Ivandi Vidovi, D; Karlovi, L; Ostoji, A; Korporativna sigurnost, Udruga hrvatskih menad era sigurnostiUHMS, Zagreb, 2011. [10] Nikoli, V; Savi, S; Taradi, J; Zatita na radu kao aspekt drutveno odgovornog poslovanja, Zbornik radova s 13. Meunarodnog simpozija o kvaliteti Kvaliteta i drutvena odgovornost, Drljaa, M. (ur), 13- 25, ISBN 978- 953- 57036- 0- 0, Solin, Hrvatska, 15- 16.3. 2012., Hrvatsko drutvo menad era kvalitete, Zagreb, 2012. [11] Sims, R; R; Organisational sucess through effective humnan resources management, Greenwood, ISBN 1-56720-481-3, London, 2002. _____________________________________________________
747
748
___________________________________________________
STRATEGIJE I METODE ZA KVALITETNIJE UENJE KOLEGIJA OSNOVE SIGURNOSTI

STRATEGIES AND METHODS FOR BETTER QUALITY LEARNING IN THE BASICS OF SAFETY COURSE
Liljana DOLAK1, Stanislav TOPI2, Anita JELI KI3
1Visoka
kola za sigurnost, s pravom javnosti, Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, HRVATSKA, liljana.dolsak@vss.hr 2Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti, Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, HRVATSKA, stanislav.topic@vss.hr 3Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti, Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, HRVATSKA, anita.jelic.kis@vss.hr
Sa etak: Kolegij Osnove sigurnosti predstavlja temelj za daljnje prihvaanje struke u podruju integralne sigurnosti na radu, a predaje se na prvoj godini strunog studija na Visokoj koli za sigurnost, s pravom javnosti u Zagrebu. Znaajniji ciljevi koji se ele postii uenjem ovog kolegija jesu uoavanje, identifikacija, specifikacija i procjena rizinih pojava u radnom procesu odnosno sprjeavanje njihovih posljedica kao to su ozljede na radu i profesionalne bolesti. Nadalje, cilj je da se planirano gradivo obuhvati s teoretskog gledita, ali usporedno s praktinim radom - rjeavanjem problema i zadataka s naglaskom na one koji su relevantni za struku. U radu se predstavlja cjelokupni plan kojim se definira opis i svrha kolegija, ciljevi uenja i konceptualna mapa sadr aja kolegija. Prikazuje se odabir i opis nastavnih strategija pouavanja i metoda kojima se studentima i studenticama omoguava i olakava ostvarenje ciljeva te se opisuju aktivnosti za procjenu znanja. U konanici se opisuje akademska, tehnika i administrativna podrka studentima i vlastiti sustav Infoeduk@. Kljune rijei: ciljevi uenja, konceptualna mapa, strategija pouavanja, procjena znanja Abstract: The Basics of Safety course represents the foundation for further professional study in the field of integrated safety at work, and is taught at the first year of the professional study at the University College of Applied Sciences in Safety, Zagreb. The more significant goals that the course aims to achieve are the identification, specification and estimate of risk occurrences in the work process, in the prevention of the consequences thereof, such as work-related injuries and professional illnesses. Furthermore, the goal is to encompass the planned course content from a theoretical standpoint, though paired with practical work problem and task solving, with the emphasis on the tasks relevant to the profession. The entire course plan defining the description and purpose of the course, learning goals and the con_____________________________________________________
749
ceptual map of the course contents, is presented in this paper. Also presented are the choice and description of the teaching strategies and methods which enable and facilitate the students to achieve their goals, as well as the knowledge evaluation activities. Finally, a description is presented of the academic, technical and administrative support available to students and of the University Colleges own Infoeduk@ system. Keywords: conceptual map, knowledge evaluation, learning goals, teaching strategy
1. Opis i svrha kolegija

Kolegij Osnove sigurnosti predstavlja temelj za daljnje prihvaanje struke u podruju integralne sigurnosti na radu a predaje se na prvoj godini strunog studija na Visokoj koli za sigurnost (VS), s pravom javnosti, Zagreb. Kroz jedan semestar izvodi se 30 sati predavanja i 30 sati vje bi (tjedno sati 2P+2V)*. U sustavu ECTS kolegij nosi 5 bodova, koji se ostvaruju redovitim pohaanjem nastave, izradom zadataka na vje bama, izradom seminarskog rada i provjerom znanja na ispitu. Nastava se izvodi u predavaonici, a u skoroj budunosti predvieno je kombinirano izvoenje (predavanja f2f + online) s dva profesora u predavakom dijelu i s asistentom u dijelu kolegija koji se odnosi na vje be i izradu seminarskog rada. Svrha izvoenja kolegija, odnosno nastave, vje bi i seminara, je upoznati studente i studentice s osnovama sigurnosti i s osnovnim naelima otkrivanja rizinih pojava na radu, osposobiti ih za upravljanje strategijama sprjeavanja nezgoda u radnoj i ivotnoj okolini (mjere zatite na radu, analiza nezgoda, istra ivanje uzroka nezgoda), te odr avanje interesa za sigurnost. Dio upisanih studenata/ica studira uz rad te ima obiteljske obveze, a dolaze iz razliitih krajeva RH ali i iz susjednih dr ava. Dobna zastupljenost je raznolika, odnosno izmeu 19 i 40 godina. Visoka razina predznanja prisutna kod nekih studenata proizlazi iz rada u praksi sigurnosti i povremene edukacije kroz razne radionice i seminare. Osim skripta, nastavni materijali kolegija, kao jedan od resursa internog dijela sustava Infoeduk@, dostupni su studentima/cama uz prijavu na sustav pomou elektronikog identiteta na web stranici VS. Osnovna potrebna znanja za primjenu ICT studenti stjeu na 1. godini studija kroz kolegij Informatika, koji se izvodi prije poetka izvoenja kolegija Osnove sigurnosti. U kolegiju Osove sigurnosti, primjena e-learninga u nastavi ima informativnu ulogu (Bonk, 1999.), to podrazumijeva objavu nastavnog plana i programa, obrazovnih nastavnih jedinica i biljeki nastavnika u prigodnim formatima (*.pdf, *.ppt, *.doc, *.jpeg, *.mpeg i dr.). E-learning predstavlja pomo pri uenju i poduavanju (Zemsky & Massy, 2006.) pri emu je hibridni informacijski sustav Infoeduk@ zamiljen kao sustav za upravljanje kolegijima, gdje su nastavni materijali organizirani i objavljeni online, doprinosei poboljanju tradicionalnih konfiguracija kolegija/programa bez mijenjanja temeljnih naina pouavanja.
P predavanja, V vje be. ___________________________________________________
750
2. Ciljevi uenja i konceptualna mapa sadr aja kolegija

Znaajniji ciljevi koji se ele postii uenjem ovog kolegija jesu: uoavanje, identifikacija, specifikacija i procjena rizinih pojava u radnom procesu odnosno sprjeavanje njihovih posljedica kao to su ozljede na radu i profesionalne bolesti. Procjena razine rizinih pojava temelji se na poznavanju osnovnih pojmova i metoda analiza nezgoda i ozljeda na radu (kognitivna domena) kako bi se mogli evaluirati dobiveni podaci (psihomotorika domena) i primijeniti u sprjeavanju ozljeda kao ekonomskom aspektu odr avanja interesa za sigurnost (afektivna domena) prema Bloomovoj taksonomiji. Uz sve navedeno, studenti/ce e znati definirati i opisati radno mjesto, mjesto rada i radni okoli te poznavati pojmove i definicije iz podruja zatite zdravlja i ivota radnika i rizinih pojava. Cilj je da se planirano gradivo obuhvati s teoretskog gledita, ali usporedno i praktinim radom (rjeavanjem problema i zadataka na vje bama s naglaskom na onima relevantnim za struku). Usklaivanjem opisa, svrhe i ciljeva kolegija, dizajnirane su konceptualne mape: Openita makro mapa (v. Slika 1) prikazuje sadr aj kolegija, a u Detaljnoj makro mapi prikazuje se organizaciju sadr aja i nastavnih tema koje se ue u kolegiju.
SLIKA 1: Openita makro mapa
3. Nastavne strategije i metode

Za uinkovito ostvarivanje ciljeva uenja odabrane su nastavne strategije i metode pouavanja. Klasina predavaka strategija f2f (ELA), osim za izravno izlaganje strukturiranih informacija o nastavnoj cjelini, odabrana je za objanjavanje jasnog cilja uenja, pokazivanje entuzijazma i zanimanja za kolegij, poticanje usmjerenosti na zadatak te iskazivanje uvjerenja u mogunost savladavanja gradiva od strane studenata. Predavaka strategija f2f slu i takoer za uvoenje u ostale nastavne metode za realizaciju navedenog cilja. Primjena i ostvarivanje predavake strategije, osim f2f pristupom, realizira se u online okru enju nastavnim metodama u formi objavljenih nastavnih materijala dostupnih za preuzimanje onoliko puta koliko je potrebno i tempom koji odgovara svakom pojedinom studentu/ci (predavanja i prezentacije s komentarima, audio i video zapisi, literatura i poveznice na ostale izvore znanja) unutar sustava Infoeduk@.
_____________________________________________________
751
Suradniko uenje u interakciji nastavnik/ca - student/ica, student/ica student/ica je uenje pri kojem studenti surauju uz vodstvo nastavnika, s krajnjim ciljem da ue i jedni od drugih na principima konstruktivistike teorije o uenju i pouavanju (Ally, 2005.), poveavajui djelotvornost uenja i obrazovno iskustvo, razvijajui socijalne vjetine ophoenja s razliitim osobama (dobra priprema za stvarni svijet rada), potiui meusobno uva avanje i prilagoavanje radu u timu/skupini. Timski rad (rjeavanje konkretnih strunih problema, razmjena iskustava, suradnja s ekspertima i kompetentnim osobama u podruju integralne sigurnosti) u prednosti je pred individualnim radom i predstavlja radnu svakodnevnicu in enjera sigurnosti. Da bi nakon online objave nastavnih materijala, poveznica i literature studenti/ce mogli ostvariti definirane ciljeve uenja suradnikom strategijom, nastavnik formira grupe od desetak studenata s voditeljima/glasnogovornicima, koji e u sklopu online diskusije putem sustava Infoeduk@ analizirati konkretna radna mjesta s ciljem predvianja, identificiranja i specificiranja rizinih pojava na radnim mjestima i uoavanja moguih posljedica tih rizinih pojava (nezgoda i ozljeda na radu) utemeljenih na stvarnim primjerima iz prakse. Nastavnik tematski moderira diskusiju: nadgleda, usmjerava, daje i tra i povratne informacije, nudi vlastita i potie razmjenu iskustava u skladu s predvienim vremenom do procjene znanja. Situacijsko uenje kao model stjecanja znanja ima funkciju ukljuivati studente/ice u zajednicu prakse (Lave & Wenger, 1991.) i dola enja do spoznaja istra ivakim aktivnostima u autentinom kontekstu iz prakse, npr. rjeavanje problema rizinih pojava i posljedica istih. Studenti/ce aktivno i samostalno, u skladu sa svojim afinitetima, potrebama i znanjima prouavaju rizine pojave i njihove posljedice u radnoj i ivotnoj okolini stvarajui vlastito znanje online razmjenom informacija s drugim kolegama i nastavnicima, koritenjem alata kao to je npr. Shema za analizu rizinih pojava - pomo pri analizi stvarnih primjera iz prakse. Nakon objave zavretka konstruktivne online diskusije (Kova, 2005.), donesenih grupnih i individualnih zakljuaka, studenti samostalno pristupaju izradi seminarskog rada (unaprijed zadan vei broj tema konkretno povezanih s praksom) koji bi trebao pokazati u kojoj mjeri su studenti sposobni predvidjeti, identificirati i specificirati konkretne rizine pojave i njihove posljedice, te kritiki promiljati. Seminarske radove predane putem e-pretinaca, predmetni nastavnik ocjenjuje i pohranjuje u repozitorij datoteka u okviru informacijskog sustava VS, tako da budu dostupni nastavniku i svim ostalim studentima.
4. Procjena znanja
Tijekom online diskusije i izrade seminarskog rada planira se formativna procjena znanja s ciljem poboljanja diskusije i provoenja potrebnih korekcija prije konane predaje seminarskog rad. Maksimalni broj sumativne procjene znanja iznosi 100 bodova, dodijeljenih na osnovu doprinosa studenata u aktivnostima (diskusija, izraeni zadaci na vje bama, seminarski rad i online testovi provedeni u kontroliranim uvjetima testnog centra VS). Za pojedine kriterije sumativne procjene znanja odreen je kriterij dodjele bodova ime se podupire ostvarivanje ciljeva kolegija.
752
___________________________________________________
5. Podrka studentima
Za podrku studentima realiziran je online sustav Infoeduk@, podijeljen na javni dio (prezentacija informacija o VS) i interni dio web stranice VS dostupne nastavnicima i studentima tijekom cijelog studija. Podrka studentima odgovara modelu lanca aktivnosti (Thorpe, 2002.) gdje se primjenom internog IE* sustava Infoeduk@, koji je u potpunosti prilagoen obrazovnom procesu i administrativnim potrebama, sve aktivnosti (upis, priprema, uenje i zavretak studija) mogu izvoditi online. Online sustav Infoeduk@ realiziran je kao odgovor na zahtjeve korisnika za podrkom, a ini skup aktivnosti koje poma u napredovanju kroz studij (Simpson, 202.), odnosno pomo pri organizaciji uenja (tehnika, administrativna i dr.) neakademska, te primarno kao uinkovita pomo pri uenju u online uionici akademska podrka. U neakademskom dijelu podrke online sustav omoguuje korisnicima (studenti, nastavnici, administracija) u svim fazama (upis, priprema, uenje, zavretak studija) niz aktivnosti uz autorizirani pristup kao to su npr. prijava u sustav, upis studijske godine i kolegija, preuzimanje uputa i programskih alata, pristup obrazovnim materijalima i naruivanje tiskanih inaica, komunikacija i razmjena informacija e-mailom i forumom izmeu studenata i nastavnika, pristup tehnikoj pomoi, prijava i odjava ispita, online predaja seminarskih radova, uvid u postignute rezultate (pregled ocjena) i dobivanje povratnih informacija, praenje sudjelovanja i napretka studenata od strane tutora, unoenje izvjetaja i ocjena, komunikacija s administrativnom i tehnikom podrkom, pristup informacijama o zavrnim radovima i zavretku studija, informacije o mogunostima zaposlenja, pristup poveznicama u kontekstu tema integralne sigurnosti i dr. Mogui problemi u koritenju online sustava rjeavaju se uz pomo administratora sustava s najviom razinom pristupa sustavu, s ciljem pru anja svake mogue podrke u realnom vremenu. Predvieno je da kljunu akademsku podrku tijekom odr avanja online kolegija/studija studentima daju nastavnici kroz komunikaciju prije poetka kolegija (online dobrodolica i preliminarne informacije), zatim kao potporu uenju, moderiranje i razvoj diskusije u kontekstu i povezanosti s definiranim ciljevima kolegija, online testovi, redovita provjera znanja studenata radi osiguranja predvienih ciljeva kolegija, prihvaanje seminarskih radova, online konzultacije (osobni pretinci, e-mail), ocjenjivanje i dr.
6. Zakljuak
Ovim radom prikazan je plan kolegija Osnove sigurnosti. Svrha izvoenja kolegija je usvajanje i proirenje znanja studenata o temeljnim naelima otkrivanja rizinih pojava na radu, osposobljavanje za upravljanje strategijama sprjeavanja nezgoda u radnoj i ivotnoj okolini (analiza nezgoda, istra ivanje uzroka nezgoda), te odr avanje interesa za sigurnost. Definirani su ciljevi uenja kolegija, prikazani u konceptualnim mapama, pri emu je dat prikaz primjene pojedinih nastavnih metoda. Planirana je formativna procjena znanja i utvreni su kriteriji i metoda sumativne procjene znanja na temelju nastavnih strategija i metoda pouavanja, ime se podupire ostvarivanje ciljeva kolegija. Podrka studentima online sustava Infoeduk@ podijeljena je na neakademsku i akademsku (gdje
*
IE informacijsko-edukacijskog. _____________________________________________________
753
je kljuna nastavnika uloga) u funkciji to lakeg i uinkovitijeg sudjelovanja u nastavi te postizanja definiranih ciljeva kolegija. Studenti najvie koristi imaju upravo od kombinacije predavake strategije, suradnikog i situacijskog uenja - mada jo uvijek treba ostaviti mogunost za promjene i poboljanja.
Literatura
[1] Ally, M. (2005). Osnove obrazovne teorije online uenja. Edupoint, 38(V). Preuzeto 1. 6.2012. s http:// www.carnet.hr/casopis/38/clanci/3 [2] Berge, Z.L. (1995). Uloga online nastavnika, Preuzeto 21. 3. 2009. s http://www.emoderators.com/ moderators/teach_online.html [3] ELA: http://olc.spsd.sk.ca/DE/PD/instr/direct.html, Preuzeto 1. 6. 2012. [4] Kova, V. (2005). Diskusija kao nastavna metoda. Preuzeto 25. 04. 2009. s http://ahyco.ffri.hr/portal/ Glavna.aspx?IDClanka=34&IDKategorije=2. [5] Kova, V. (2005). Uenje rjeavanjem problema (PBL Problem Based Learning). Preuzeto 20.09.2007. s http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=31&IDKategorije=2 [6] Lave, J. Wenger, E. (1991). Situated Learning. Preuzeto 24. 5. 2009. s [7] Novak, J.D. (bez datuma).The Theory Underlying Concept Maps and How to Construct Them. Preuzeto 25.3.2008. s http://uwf.edu/jgould/ConceptMappingIntro.pdf [8] Pratt, D.D. (2006). Dobro pouavanje: jedno rjeenje za sve? Edupoint, 48(VI). Preuzeto 30.1.2008. s http://www.carnet.hr/casopis/48/clanci/5 [9] Srinivas, H. (bez datuma). Collaborative Learning. (The Global Development Research Center) Preuzeto 2.4.2007. s http://www.gdrc.org/kmgmt/c-learn/ [10] Simpson, 2002. Supporting students in online, open and distance learning. Routledge. Preuzeto 1. 6. 2012. s http://books.google.com/books?id=HMU19znlhz4C&hl=hr. [11] Thorpe, 2002. Rethinking learner support: the shallenge of collaborative online learning. Open learning 17(2), 105-119., [12] Zemsky, R. i Massy, W.F. (2006). Ometena inovacija:to se dogodilo e-laearningu i zato?, Edupoint, 47(VI). Preuzeto 08.11.2007. s http://www.carnet.hr/casopis/47/clanci/3
754
___________________________________________________
INVESTICIJE U LINU ZATITU NA RADU

INVESTMENT IN PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT
Dinko JURJEVI1, Danijela AVRAMOVI2, Dragan SPASI3
centar Rijeka, Radmile Mateji 5, 51000 Rijeka, HRVATSKA, dkjurjev@gmail.com 2Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu, arnojevia 10a, 18000 Ni, SRBIJA, danijela.avramovic@znrfak.ni.ac.rs 3Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu, arnojevia 10a, 18000 Ni, SRBIJA, dragan.spasic@znrfak.ni.ac.rs
1Studentski
Sa etak: U znatnom broju privrednih delatnosti nije mogue ostvariti bezbedne uslove rada, ve se i dalje javljaju razne opasnosti i tetnosti. Zbog toga u ovim sluajevima jedna od va nih mera zatite na radu je lina zatita radnika. Inae, ovaj oblik zatite se ostvaruje pomou sredstava i opreme line zatite, kao jednim oblikom neposredne zatite. Sredstva line zatite na radu obuhvataju sredstva i opremu koju radnici individualno koriste u procesu rada, a u cilju spreavanja nastanka povreda na radu i profesionalnih bolesti. Investicije u linu zatitu na radu obuhvataju ulaganja u linu zatitu na radu i ulaganja u kolektivnu zatitu. Kljune rei: investicije, sredstva line zatite, zatita na radu Abstract: In a number of economic activities, it is not possible to achieve safe working conditions, due to various risks and hazards. Therefore, in these cases, one of the important measures of occupational safety is the employees personal safety. This form of protection is achieved by the use of personal protective equipment, as a form of immediate safety. Personal protective equipment includes devices and equipment used by individual workers in the labour process, in order to prevent industrial accidents and occupational diseases. Investment in personal occupational safety include investment in personal and collective safety. Keywords: investment, personal protective equipment, occupational safety
1. Uvod
Na osnovu trenutnih saznanja o problematici investicija u oblasti zatite na radu pod ovim pojmom, najoptije uzeto, podrazumevaju sa sva ulaganja povezana za sigurnost na radu, ulaganja u opte uslove rada, kao i ona ulaganja za poboljanje uslova smetaja, stanovanja, ishrane, medicinske zatite, prevoza itd. Meutim, s obzirom na visinu ovih ulaganja izraunati efekti u oblasti zatite na radu bili bi mali, odnosno teko sagledivi. Ovo zbog toga to svako uvoenje nove tehnike ili tehnologije, po pravilu, utie na poboljanje uslova rada. Na taj nain stie se utisak, da bi celokupna ulaganja, naroito kada se radi o rekonstrukciji starih pogona, trebalo tretirati kao ulaganja u zatitu na radu. Ako bi se
_____________________________________________________
755
prihvatila ova koncepcija, onda bi, najee, stvarni efekti od ulaganja u zatitu, u odnosu na oekivane, bili ispod optimalne granice. Zato se pri izraunavanju ekonomske efektivnosti, kao ulaganja u zatitu na radu trebaju evidentirati samo ulaganja vezana za najneposredniju zatitu radnika na radu. Jer, ako se ima u vidu da i najsavremenija tehnika ili tehnologija mo e biti sa tehnikom zatitom, ili bez nje, onda se ulaganjem u zatitu na radu mo e smatrati samo onaj deo koji se odnosi na konkretnu tehniku zatitu. Primer za ovaj sluaj mogao bi da se odnosi na elektronsku zatitu kod savremenih tehnologija, putem koje se automatski zaustavlja rad maina prilikom stupanja oveka u zonu opasnosti. U tom sluaju bi se samo ulaganja u elektronsku zatitu smatrala ulaganjima u zatitu na radu, dok se vrednost investicija bez zatitnih ureaja ne bi odnosila na ulaganja u zatitu na radu. Klasini oblici investiranja imaju prvenstveni zadatak da ostvare oekivane efekte u sferi proizvodnje, bez obzira da li se radi o izgradnji novih investicionih objekata, ili rekonstrukciji postojeih. U oba sluaja oekuje se od investicionih ulaganja unapreenje kvaliteta ekonomije preduzea, pre svega putem poveanja produktivnosti rada. Kada se radi o investicionim ulaganjima u oblasti zatite na radu, onda se prvenstveno oekuju efekti na smanjenju broja povreda na radu, profesionalnih bolesti, smrtnih povreda i invalidnosti. Meutim, osim toga, ulaganja u mere zatite na radu neobino su znaajna i sa stanovita poveanja produktivnosti rada. Naime, mere zatite na radu imaju za cilj i unapreenje poslovnih rezultata, s tim to su ovi efekti u neposrednoj vezi s ulaganjima u zatitu na radu. S obzirom na kompleksnost zatite na radu, gotovo da nema podruja u aktivnosti preduzea gde se ne bi moglo primenom mera u oblasti zatite na radu uticati na poveanje produktivnosti rada. Primenjene adekvatne mere zatite na radu mogu neposredno (direktno) da utiu ne samo na smanjenje broja povreda na radu i profesionalnih oboljenja, ve i na poveanje produktivnosti rada. Svako ulaganje u sredstva zatite na radu, kao to smo konstatovali, ne mora da povlai sa sobom i obavezno poveanje proizvodnje. Na primer, investiranje dodatnih titnika na mainama za izvlaenje limova ili na presama obino usporava proizvodni proces. I tako, se opasnost od povreda smanjuje, ali smanjuje se i proizvodnja. Meutim, ako uvoenje zatitnih sredstava smanji produktivnost, to e se izbalansirati smanjenjem ne eljenih nus-proizvoda (povreda i bolesti na radu), to je korist koju preduzee ima od ulaganja u sredstva zatite na radu. Znai, u ovom sluaju ulaganja u mere zatite na radu su na posredan (indirektan) nain uticale na poboljanje kvaliteta ekonomije privreivanja preduzea.
2. Klasifikacija investicija u zatitu na radu

Kada se radi o klasifikaciji investicija u zatitu na radu, osnovni kriterijumi za njihovi podelu mogu biti: vreme i nain ulaganja. S obzirom na vreme ulaganja, investicije u oblasti zatite na radu mogu se podeliti na: prethodne (preventivne) i naknadne (dodatne) investicije. Investicije u zatitu na radu prema nainu (nameni) ulaganja mogu se klasifikovati na investicije u: neposrednu zatitu, drutveni standard i socijalnu zatitu.
756
___________________________________________________
3. Investicije u linu zatitu na radu

Investicije u linu zatitnu klasifikuju se na investicije u sredstva: n line zatite i n kolektivne zatite. Radnik je u obavljanju radnih zadataka esto izlo en razliitim rizicima koji mogu da ugroze njegov ivot i zdravlje. Rizici su razliiti i zavise od vie inilaca od delatnosti, radnog mesta, vrste poslova koji se na njemu obavljaju, uslova rada i dr. Dostignuti stepen razvoja tehnike i tehnologije nije omoguio da se uvek ostvare bezbedni uslovi rada, ve da se dalje javljaju razne opasnosti i tetnosti. S obzirom da u znatnom broju privrednih i drugih delatnosti nije mogue ostvariti bezbedne uslove rada, to se za takva radna mesta propisuju razliite mere i sredstva zatite radnika. Jedna od va nijih mera zatite na radu je lina zatita radnika. Ovaj oblik zatite se ostvaruje pomou tzv. sredstava i opreme line zatite, kao posebnog oblika zatite na radu. Sredstva line zatite obuhvataju sva sredstva i opremu koju radnici individualno koriste u procesu rada, u cilju spreavanja nastanka povreda, profesionalnih bolesti i drugih tetnih posledica. Sredstva line zatite na radu obuhvataju sva sredstva i opremu koju radnici individualno koriste u pogledu rada u cilju spreavanja nastanka povreda, profesionalnih oboljenja i drugih tetnih posledica. Znai osnovna namena sredstava i opreme line zatite na radu je da slu e za zatitu onoga ko ih koristi, a ne i drugih lica. Sredstva i oprema kojom se istovremeno zatiuje vie lica spadaju u tzv. sredstva i opremu kolektivne zatite. Sredstva kolektivne zatite su ona koja omoguavaju odreenu zatitu veoj grupi radnika, a kao to su npr.: klima instalacije, zatitne mre e, ureaji za otpraivanje, zatitne ograde itd. Na ovakav zakljuak upuuje i njihov naziv sredstva i oprema line zatite zbog ega se esto puta susree i naziv lina zatitna sredstva. U dananjim uslovima rada upotreba sredstava line zatite obavezna je na svim poslovima na kojima preti stalna i privremena opasnost od mehanikih, hemijskih, radiolokih i drugih zdravstvenih oteenja radnika. Zbog toga sredstva line zatite na radu predstavljaju tzv. poslednju liniju odbrane radnika u nedostatku potpune tehnike zatite ili nemogunosti zamene tehnolokih procesa manje tetnim. Da bi se sredstva i oprema line zatite na radu omoguavala to veu i potpuniju zatitu, to ona moraju da ispunjavaju odreene zahteve. Naime, sredstva line zatite na radu treba da: n efikasno i uspeno u celini zatite radnika od odreene tetnosti ili da zatiti deo njegovog tela za koje je sredstvo zatite namenjeno, odnosno da tetnosti svedu na dozvoljenu meru, n radniku ne priinjavaju dodatne napore pri upotrebi i omoguavaju laku pokretljivost delova tela pri obavljaju radnih operacija ili zadataka; n nemaju neugodan miris i ne nadra uje ko u i disajne organe; n zadovoljavaju estetski kriterijum i ne putaju boju u toku upotrebe; n kvalitetom i du inom trajanja odgovaraju zahtevima standarda.
_____________________________________________________
757
Sredstva i oprema line zatite na radu mogu biti vrlo razliita. U teoriji i praksi sredstva i oprema line zatite se najee klasifikuju po: vrstama opasnosti i tetnosti od kojih se titi radnik i onome emu slu e, odnosno ta se sa njima zatiuje. Osobna zatitna oprema je svaki ureaj ili naprava koju pojedinac nosi ili dr i u svrhu zatite od jedne ili vie opasnosti za zdravlje ili ivot. Tu se ubraja i svako pomagalo ili dodatak osobne zatitne opreme koji slu i postizanju cilja. Sredstva i oprema line zatite na radu koja se koriste za zatitu od razliitih opasnosti i tetnosti klasifikuju se na: sredstva za zatitu od fizikih opasnosti, sredstva za zatitu od hemijskih opasnih materija i sredstva za zatitu od biolokih opasnih materija. Sredstva i oprema line zatite na radu se prema onome emu slu e, odnosno ta se sa njima zatiuje, klasifikaciju na: sredstva i opremu za zatitu glave, sredstva i opremu za zatitu oiju i lica, sredstva i opremu za zatitu sluha, sredstva i opremu za zatitu organa za disanje, sredstva i opremu za zatitu ruku, sredstva i opremu za zatitu nogu, sredstva i opremu za zatitu runog zgloba, ramena i kime, sredstva i opremu za zatitu trbunih organa, sredstva i opremu za zatitu tela, sredstva i opremu za zatitu od jonizujuih zraenja, sredstva i opremu za zatitu od nepovoljnih atmosferskih uticaja, sredstva i opremu za zatitu od davljenja u vodi i zatitne kreme.
4. Izbor sredstava line zatite na radu

Da bi smo bili u prilici da pravilno odaberemo sredstva line zatite na radu, neophodno je znati podatke iz prakse o povredama na radu po povreenim delovima tela. Ukupni pokazatelji koji se odnose na pojedine delove tela ukazuju da delovi tela se povreuju po ovom redosledu: ruke, noge, glava, trup i vrat. Ovakav odnos povreivanja delova tela su posledica izlo enosti ovih delova tela izvorima i uzrocima povreivanja, odnosno podlo nosti tih delova tela povreivanju. Uee pojedinih delova tela u ukupnom povreivanju jo ilustrativnije se mo e predstaviti shematskim prikazom oveka iji se delovi tela glava, vrat, trup, ruke i noge izraavaju odgovarajuim povrinama (v. Slika 1).
SLIKA 1: Procenat povrine delova tela prosenog oveka i procenat povreivanja pojedinih delova tela radnika ___________________________________________________
758
U grafikom prikazu relativnih odnosa uestalosti povreivanja delova tela polo se od aproksimativnih odnosa povrina istih delova tela kod prosenog oveka. Aproksimativni odnosi povrina delova tela izra eni su u shematskom prikazu proporcionalno jednakim odnosima povrina pravougaonika koji su simbolizirali odreene delove tela. Tako je konstruisana shema aproksimativnog oveka s normalnim odnosima povrina delova tela.
5. Parcijalno sagledavanje ekonomske opravdanosti korienja sredstava line zatite na radu

Cilj parcijalnog izraunavanja efekata je egzaktno izraunavanje efektivnosti ulaganja u sredstva i opremu line zatite na radu u konkretnoj sredini. Ukoliko elimo da stvorimo bli u sliku o ekonomskoj opravdanosti korienja sredstava i opreme line zatite na radu, najbolje je da analiziramo konkretne primere povreda koje su prouzrokovane zbog nedostatka, neodgovarajuih ili neispravnih sredstava line zatite i da sagledamo sve trokove. U literaturi iz oblasti zatite na radu, kako svetskoj, tako i naoj, zastupljen je veliki broj primera povreda na radu koje su prouzrokovane neadekvatnim sredstvima line zatite i ekonomskim posledicama koje one prouzrokuju. S obzirom, na prostomu organienost u ovom radu e se navesti samo jedan karakteristian primer na osnovu kojeg je mogue dobiti potpunu sliku o ekonomskoj opravdanosti korienja sredstava i opreme line zatite na radu a koji se odnosi na povredu na radu radnika u graevinarstvu. Pri tome nisu uzete u obzir tzv. skupe povrede, ve povrede koje se deavaju svakodnevno, ali koje takoe mogu da postanu skupe i ako se u prvi mah ine bezazlenim. Primer: Radnik je nagazio na ekser a) Tok nesree - Kad je jedan od tesara koji je radio na izvoenju unutranjih graevinskih radova, neposredno pred zavretak radnog vremena, hteo da donese jo nekoliko dasaka, nagazio je desnom nogom na ekser koji je virio iz otpadne daske koja se nalazila na tlu. Poto nije nosio zatitnu obuu, ekser je prodro kroz on cipele u palac. b) Prva pomo i lekarska intervencija - Poto je tesar sam izvukao ekser iz stopala, otiao je do ormaria za prvu pomo i zalepio je flaster na ranu inilo se da se time ovaj dogaaj zavrio, Meutim, sledeeg jutra, kada ga je noga znatno zabolela povreeni je otiao kod lekara. Lekar je konstatovao ubod na desnom palcu sa regionalnim trovanjem krvi. Zbog trovanja povreeni radnik je dve nedelje bio nesposoban za rad. c) Utvrivanje neposrednih trokova - U iznetom sluaju nastali su sledei neposredni trokovi:
- isplata plate povreenom radniku - zakonske obaveze - trokovi leenja - putni trokovi povreenog Ukupni neposredni trokovi 1.008 604 255 36 1.903
_____________________________________________________
759
d) Zatitne mere posle povrede - Poto je ispitana povreda, predlo eno je poslodavcu, da za sve zaposlene koji izvode radove kod kojih mo e da doe do povrede nogu, da obezbedi zatitnu obuu. e) Trokovi obezbeenja (trokovi zatite od povrede) - Povreda radnika koji je nagazio ekser mogla bi sasvim da se izbegne da je nosio odgovarajuu zatitnu obuu. Ako se poe od pretpostavke da je preduzee svim radnicima koji rade na unutranjim graevinskim radovima (27) opremilo odgovarajuom zatitnom obuom, trokovi bi iznosili:
27 pari cipela x 60 =1.620
To znai, da bi samo neposredni trokovi ove male povrede bili dovoljni za nabavku zatitne obue sa sve zaposlena.
6. Metoda globalnog izraunavanja godinjeg ekonomskog efekata ulaganja u sredstva line zatite na radu
Ozbiljniji pokuaj na izradi jedinstvene metodologije izraunavanja efekata u vezi investicionih ulaganja u oblasti zatite na radu izvrio je dr. tehnikih nauka V. S. Nikitin, koji je svoja istra ivanja obavljao u okviru Moskovskog instituta zatite na radu. Globalno izraunavanje godinjeg ekonomskog efekta bi se izvrilo po sledeoj formuli:
E = CeK1 - CoK2 rub/god.
gde je: Ce - zbir svih trokova jednog primerka linog zatitnog sredstva, opreme ili ureaja koje je u upotrebi; Co - zbir svih trokova korienja jednog primerka linog zatitnog sredstva, opreme ili -ureaja, ije se uvoenje predvia istra ivakim radom; K1 i K2 - potreban godinji broj primeraka linog zatitnog sredstva, opreme sili ureaja koji se koristi, odnosno ije se korienje predvia istra ivakim radom. Analizom prethodne formule mo e se zakljuiti da se ekonomski efekat posti e samo pod uslovom da je CeK1 > CoK2. Ako je CeKi CoK2, onda ekonomske efektivnosti na bazi osnovnih pokazatelja nema. U tom sluaju izraunavanje ekonomske efektivnosti mora se vriti preko dopunskih pokazatelja.
7. Zakljuak
Zbog svega napred iznetog, proizilazi da se u svakom preduzeu mora obratiti znatno vea pa nja sredstvima i opremi line zatite na radu. Naime, ta nas kota ako od samog poetka vodimo rauna o sredstvima line zatite, ako od samog poetka svima stavimo do znanja da nema mesta improvizacijama koje su rizine ili ako privolimo zaposlene da nose lemove i sigurnosnu obuu. Sigurno je, da je u praksi esto mukotrpno i teko ostvariti ove zahteve, ali se samo njima mogu da smanje ili u potpunosti eliminiu gubici i izdaci zbog povreda na radu prouzrokovanih neadekvatnim sredstvima line zatite na radu.
760
___________________________________________________
Literatura
[1] Grupa autora: injenice o nesreama na radu, Zavod za istra ivanje sigurnosti, Zagreb, (1981) [2] Rieger W.: Wirtschaftliche Folgen von Arbeitsunfllen, Tiefbau-BG, Mnchen, 9/1980 [3] Spasi, D.: Ekonomika zatite na radu, Grafika Galeb, ISBN 86-74-80-017-3, Ni, (2003) [4] Vranac S.: Ekonomski znaaj primene sredstava line zatite na radu, Magistarska teza, Fakultet zatite na radu u Niu, Ni, (2006)
_____________________________________________________
761
762
___________________________________________________
KOMUNIKACIJA JEDAN OD KLJUNIH FAKTORA ZATITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU

COMMUNICATION ONE OF KEY FACTORS OF OCCUPATIONAL HEALTH AND SAFETY
Gorana LIPNJAK1, Zlatko PAP2
1Hrvatska
udruga za zdravo radno mjesto, Ilica 108, Zagreb, HRVATSKA, gorana.lipnjak@gmail.com 2Ericsson Nikola Tesla d.d., Krapinska 45, Zagreb, HRVATSKA, zlatko.pap@ericsson.com
Sa etak: U podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu izuzetno je va na kvalitetna, usklaena i na vrijeme plasirana informacija. Obvezni dio odnosi se na informacije koje su regulirane zakonom, te se moraju iskomunicirati prema odgovarajuim skupinama: zaposlenicima, menad mentu, strunjacima zatite na radu, lijenicima medicine rada, dioniarima, inspekciji, susjedima, graanima Meutim, kako bi se dodatno poveala svijest svih zainteresiranih strana, potrebne su dodatne informacije putem razliitih komunikacijskih putova: predavanjima, letcima, radijskim i TV emisijama, kampanjama, tribinama, anketama Kljune rijei: komunikacija, informacija, zatita zdravlja i sigurnosti na radu Abstract: In the field of occupational health and safety is extremely important quality, consistent and timely spread information. The mandatory part refers to information that is regulated by law, and must communicate to the appropriate groups: employees, management, occupational health and safety experts, occupational medicine physicians, shareholders, inspection, neighbors, citizens... However, in order to further increase awareness of all interested parties, further information are necessary through various communication paths: lectures, pamphlets, radio and TV shows, campaigns, forums, surveys... Keywords: communication, information, occupational health and safety
1. Uvod
Komunikacija je neizostavni dio procesa svake radne organizacije, pa time i procesa u podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu. Stalne dinamine promjene u organizacijama u posljednjem desetljeu dovele su do potrebe za dinaminom pristupu prevenciji zdravlja i zatite na radu, a time i za organiziranom i svrsishodnom komunikacijom. MeHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
763
uovisnost meu kompanijama, izmeu organizacija i zaposlenika, izmeu samih zaposlenika stalno se mijenja. Ekonomski pritisak dovodi do borbe za posao, pritiska da se zadr i posao, te esto dovodi do kresanja trokova upravo u podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu [5]. Promjene od masovne industrijske proizvodnje prema drutvu baziranom na uslu nim djelatnostima dovodi do isticanja vrijednosti znanja i inovacija. U odnosu na tradicionalne organizacije, novi oblici organizacija su fleksibilniji i orijentirani na kupca. Takve fleksibilne tvrtke karakterizira veliki stupanj decentralizacije. Granice organizacije postaju difuznije i manje stabilne, a time i radni odnosi. Koriste se sve vie povremeni zaposlenici uz kratkotrajne ugovore, samozaposleni individualci,... Vee organizacije u veini su spremnije organizirati podruje zatite zdravlja i sigurnost na radu te implementiraju sustave upravljanja, dok je mnogo vei problem s manjim i srednje velikim organizacijama te sa samozaposlenim. est je sluaj da zaposlenici nisu dovoljno osposobljeni za rad na siguran nain, nemaju dovoljno iskustva, ne prepoznaju opasnosti te ne participiraju u analizama, donoenju pravila i odluka. Neka istra ivanja pokazuju da se restrukturiranjem organizacija esto poveava nasilje i agresivno ponaanje na radnom mjestu kao i poveanje broja ozljeda. Promjene u svijetu rada dovode do novih rizika i mijenjaju naine upravljanja zatitom zdravlja i sigurnosti. Ovlatenici i predstavnici zatite zdravlja i sigurnosti na radu te menad eri moraju nauiti kako se nositi s kompleksnou i integriranim pristupom prema zatiti zdravlja i sigurnosti na radu. Zbog svih tih promjena izuzetno je va na komunikacija izmeu svih zainteresiranih strana.
2. O komunikaciji
Proces komunikacije sadr i pet temeljnih elemenata: komunikator, poruka, sredstvo komunikacije, primatelj poruke i povratna informacija ( feedback). Komunikacija je uspjena ako poruka od komunikatora do primatelja stigne neizmijenjena, ako je on razumije i vjeruje joj, te ako ispravno procijeni njenu va nost. To je vrlo slo en proces u kojem vrlo lako mo e doi do poremeaja [8]. Pretpostavlja se da je uspjena komunikacija pravilo, a da su poremeaji u komunikaciji izuzetak. Ponekad se dogaa upravo suprotno. Nesporazumi u komunikaciji su pravilo, a dobra komunikacija je izuzetak. Unato ogromnom napretku u komunikacijskoj i informacijskoj tehnologiji, problemi u komunikaciji nisu se mnogo smanjili. Kroz proces komunikacije posti e se nagovoriti ili uvjeriti drugu osobu da promijeni svoje stavove, miljenja i ponaanje u smjeru koji je za nas korisniji i po eljniji. Takoer je i svaka edukacija utjecaj na druge. Jedan od motiva komunikacije u organizaciji je i dobivanje povratne informacije koje su va ne za postizanje definiranog cilja. Istra ivanja pokazuju da zaposleni koji ne dobivaju povratne informacije o tome kako obavljaju svoj posao postaju zabrinuti, nervozni, nezadovoljni i imaju tendenciju napustiti posao.
764
___________________________________________________
3. Oblici komuniciranja
U podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu postoje mnogi naini putem kojih se mo e djelovati na uspjenu primjenu zatite na radu te openito na promoviranje zatite i podizanje svijesti zaposlenika o va nosti zatite vlastitog zdravlja [4].
3.1. Zakonske odredbe
Zakon o zatiti na radu RH te pripadajui podzakonski akti daju dobru osnovu za uinkovitu organizaciju zatite na radu u organizaciji putem razliitih oblika komunikacije. Tu su prvenstveno obveze osposobljavanja svih djelatnika za rad na siguran nain, obveza osposobljavanja poslodavca, povjerenika zaposlenika, ovlatenika (svih menadera) iz podruja zatite na radu. Zakonska obveza formiranja Odbora zatite na radu te odr avanje redovnih sjednica svaka tri mjeseca, dodatni su naini postavljanja tema zatite na radu pred najviu upravu uz predstavljanje tekuih aktivnosti i problema ovlatenicima zatite na radu, lijeniku medicine rada, koordinatoru povjerenika zaposlenika te inspektoru, koji pri prisustvovanju Odboru zatite na radu djeluje samo u ulozi savjetnika. Takoer se propisuje obvezna komunikacija izmeu povjerenika zaposlenika sa samim zaposlenicima u odreenoj organizacijskoj jedinici [7].
3.2. Norma OHSAS 18001
Mnoge organizacije nakon uvoenja sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001 te sustava upravljanja zatitom okolia prema normi ISO 14001, pose u za implementiranjem sustava zatitom zdravlja i sigurnosti na radu u skladu sa standardom OHSAS 18001. Meu ostalim, prednost implementiranja tog sustava upravljanja je ukljuivanje najvie uprave u donoenju politike, planova te osiguranju resursa za odr avanje sustava [6]. U svezi tih novih zahtjeva uspostavljaju se i novi komunikacijski kanali te dodatne mogunosti uspostave boljih kontakata izmeu poslodavca, zaposlenika, sindikata, lijenika medicine rada te inspekcije. Nije potrebno posebno naglaavati da se time i podi e svijest ne samo zaposlenika nego i uprave, koja ponekad nema sluha za problem zatite zdravlja i sigurnosti.
3.3. Mediji
Razliiti mediji imaju veliku ulogu u javnom ivotu. [3]. Televizijske emisije, asopisi, novine, radio omoguuju da se plasiraju iroj javnosti razliite teme i iz podruja zatite zdravlja i sigurnosti na radu. Usprkos estim izjavama da Dobra vijest nije vijest, dobro pripremljen materijal od strunjaka iz odreenog podruja mo e doprijeti do zainteresiranih strana.
3.4. Kongresi, savjetovanja, tribine...
Izuzetno korisni naini komunikacije su komunikacije face to face na kongresima, savjetovanjima, tribinama, strunim skupovima, gdje je osim rijei predavaa mogue uti i rije prisutnih sudionika kroz pitanja i komentare. Takoer predavai kroz svoje referate esto prezentiraju i primjere dobre prakse, koje je uvijek korisno uti, a istovremeno i prezentiraju svoju organizaciju iz koje su doli. Meunarodni struno-znanstveni skup Zatita na radu i zatita zdravlja u organizaciji Veleuilita u Karlovcu, Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu, Hrvatskog ergonomijskog drutva i
_____________________________________________________
765
drugih, te godinji skupovi Zavoda za istra ivanje i razvoj sigurnosti, znanstveno-struna konferencija Menad ment i sigurnost kao i struni skupovi Hrvatske udruge za zdravo radno mjesto, mjesta su okupljanja i razmjene korisnih informacija iz podruja zatite zdravlja i sigurnosti. Dijeljenje znanja predstavlja jedan va an dio drutvene odgovornosti.
3.5. Kampanje, posteri, slogani...
Organiziranje kampanja podi e svijest o va nosti zdravlja i sigurnosti. Pri planiranju bitno je postaviti ciljeve te se fokusirati na ciljane skupine (zaposlenike, menad ere, susjede, povjerenike zaposlenika i sindikalne povjerenike, lanove obitelji i sl.). Po eljno je ukljuiti zaposlenike (uglavnom menad ere, predstavnike sindikata i dr.) koji imaju snagu djelovanja i mogunost odobravanja potrebnih resursa. Potencijalni partneri mogu biti inspektori rada, sindikati, udruge poslodavaca, osiguravajue kue, tvrtke za uslu ne djelatnosti u podruju zatite na radu i dr. Potrebno je formulirati jasnu i jednostavnu poruku te po mogunosti dati primjere dobre prakse. Takoer je potrebno odrediti prihvatljiv medij koji najlake dolazi do odabrane skupine (oglasi, posteri, direktna elektronska pota, seminari,). Zatim je potrebno definirati vremensko razdoblje za pokretanje kampanje, pri emu treba izbjegavati vrijeme praznika ili godinjih odmora, a pokuati vrijeme kampanje uskladiti s nekim od dogaanja sa slinom temom. Treba se koncentrirati na sektore gdje se uoavaju problemi koji se ele u kampanji naglasiti. Na primjer, kemijske tvari u kemijskoj industriji, azbest u konstrukciji, runo prenoenje tereta u zdravstvu i sl. Nakon zavretka kampanje potrebno je evaluirati dobivene rezultate, koji mogu poslu iti za planiranja u budunosti [2]. Primjeri dobrih kampanja su primjerice one u organizaciji Europske agencije za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu, koje se provode tijekom itave godine uz prigodne postere i jednostavne poruke. Na kraju godine procjenjuju se rezultati te se dodjeljuju nagrade najboljim akcijama. Na Slici 1 prikazane su posteri nekih od kampanja odr anih proteklih godina a na Slici 2 poster kampanje Europske agencije za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje 2012. do 2013. godine.
SLIKA 1: Posteri vezani za kampanje
766
___________________________________________________
SLIKA 2: Poster kampanje 2012.-2013.
esto i sami posteri kao i slogani, bez obzira da li su u sklopu kampanje ili samostalno prikazuju odreenu temu, mogu iskomunicirati i naglasiti odreenu pojavu ili problem.
3.6. Internet
Razliite korisne informacije mogu se plasirati u javnost putem web stranica, drutvenih mre a ili direktno putem elektronske pote. Bitno je istaknuti strukturu web stranica, koje moraju biti to preglednije kako bi korisnik u kratko vrijeme pronaao odgovarajue informacije. Izuzetno korisne i pregledne web stranice su stranice Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnost na radu www.hzzzsr.hr, zatim WEB stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo www.hzjz.hr, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje www.hzzo-net.hr, Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar www.stampar.hr i druge. Obavijesti o moguim osposobljavanjima formalnim i neformalnim mogu se pronai na stranicama Visoke kole za sigurnost www.vss.hr te Zavoda za istra ivanje i razvoj sigurnosti www.zirs.hr. Takoer, kao izvore korisnih informacija, potrebno je navesti i stranice Europske agencije za zatitu zdravlja i sigurnosti http://osha.eu.int te Svjetske zdravstvene organizacije www.who.int. Na web stranicama http:// www.enetosh.net nalaze se podaci Europske mre e za obrazovanje i osposobljavanje iz zatite na radu i zatite zdravlja (European Network Education and Training in Occupational Safety and Health) koja predstavlja trenutno i jedinu platformu za sustavnu razmjenu znanja u svezi s izobrazbom i osposobljavanjem iz zatite na radu i zatite zdravlja [1]. U posljednje vrijeme koriste se i drutvene mre e: LinkedIn, Twitter, Facebook, a pojedine informacije plasiraju se i putem elektronske pote direktno pojedinim tvrtkama ili odabranim pojedincima.
4. Zakljuak
U dananja krizna vremena neprekidno treba dokazivati da zatita zdravlja i sigurnost na radu doprinosi i zdravom drutvu u cjelini. Drutvena odgovornost, kao preduvjet budueg razvoja i napretka ovisi o zdravoj i uspjenoj radnoj populaciji, koja e buduim naratajima omoguiti daljnji napredak.
_____________________________________________________
767
Kvalitetna komunikacija i u podruju zatite zdravlja i sigurnosti od neprocjenjive je va nosti na svim razinama u organizaciji i ire. Meu zaposlenicima, izmeu ovlatenika i zaposlenika, izmeu lijenika medicine rada i strunjaka zatite na radu, izmeu inspektora i povjerenika zaposlenika za zatitu na radu,... Svi ukljueni u sustav zatite moraju postati vidljiviji, raditi to proaktivnije i uspjenije da bi se podigla svijest o va nosti ouvanja zdravlja i sigurnosti na radu.
Literatura
[1] Filipovi, A.M., Kacian. D., ENETOSH Europska mre a za obrazovanje i osposobljavanje iz zatite na radu i zatite zdravlja,, Zbornik strunog skupa, Svibanj, 2012, Hrvatska udruga za zdravo radon mjesto, Zagreb [2] Getting the Message Across, European Agency for Safety and Health at Work, Luxembourg, 2001 [3] Jempson, M., Working with the Media, Work Health Communication Association, Bristol, 2005 [4] Lipnjak, G., Kako upravi pribli iti zatitu zdravlja i sigurnosti na radu, Zbornik strunog skupa, Svibanj, 2012, Hrvatska udruga za zdravo radon mjesto, Zagreb [5] New forms of contractual relationships and the implication for occupational safety and health, European Agency for Safety and Health at Work, Luxembourg, 2002 [6] Norma OHSAS 18001, 2007 [7] Pap, Z., Primjer dobre prakse Primjena zakonskih oblika komunikacije u zatiti na radu, Zbornik strunog skupa, Svibanj, 2012, Hrvatska udruga za zdravo radon mjesto, Zagreb [8] Rijavec, M., Uspjena komunikacija, Zbornik strunog skupa, Svibanj, 2012, Hrvatska udruga za zdravo radon mjesto, Zagreb
768
___________________________________________________
SIGURNOST I ZATITA U RADU S WEB APLIKACIJAMA

WEB APPLICATION SECURITY AND PROTECTION
Darko MARKOVI1, Ivan TEDUL2, Vedran JURAC3
1Veleuilite
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, darko.markovic@vuka.hr 2Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, ivan.stedul@vuka.hr 3Opa bolnica Karlovac, Andrije tampara 3, 47 000 Karlovac, HRVATSKA, jurac.vedran@gmail.com
Sa etak: Cilj ovog rada je opisati sigurnost web aplikacija i opisati glavne propuste zbog koji su web aplikacije ranjive. Eksponencijalan rast broja korisnika raznih web servisa sve vie dovode u pitanje mogunost zlouporabe privatnih i poslovnih podataka pohranjenih u raznim bazama podataka na Internetu. Jedan od velikih sigurnosnih problema i zamki je da veina korisnika smatra navedene servise u potpunosti sigurnima, te im je nepoznata injenica da se dnevno u prosjeku neovlateno ukradu podaci s pribli no 600 000 korisnikih rauna. Glavna svrha ovog rada jest pokazati slabe toke internetskih servisa, najee greke njihovih korisnika, te naine na koje se zloupotreba mo e umanjiti, ili u krajnju ruku sprijeiti. Kljune rijei: web aplikacije, kri ano skriptiranjem, SQL injekcija Abstract: The main goal of this work is to describe the security of web applications, and show the main oversights, which makes them vulnerable. The exponential growth of users on different web-services brings the abuse of private, and business data, stored on different data bases on the internet into question. One of the major security issues, and also a trap, is the sole fact that most users think that web-apps are ,,buletproof secure, and the fact that over 600 000 user account are stolen daily is unfamiliar to them. The main goal of this study is to show the weak points of web services, the most often mistakes that the users make, and some ways to prevent or completely stop their misuse. Keywords: web applications, cross site scripting, SQL injection
1. Uvod
Web aplikacije, poznate kao Web 2.0 su poetkom 21. stoljea napravile znatan prodor na internetu. Web 2.0 je fraza koja se odnosi na ono to se smatra drugom generacijom web zajednica i mre nih usluga koje omoguavaju suradnju i razmjenu sadr aja meu korisnicima web usluga. Web 2.0, te web aplikacije svojim dolaskom otvorile su mnoga vrata, a glavne njihove prednosti su:
_____________________________________________________
769
web kao platforma - korisnici aplikacije mogu koristiti u potpunosti kroz web preglednik; n korisnici su ti kojima podaci na nekoj stranici pripadaju i koji nad njima imaju kontrolu; n arhitektura weba potie korisnike da i oni, tijekom koritenja, doprinesu nekom web sadr aju ili aplikaciji, za razliku od jake hijerarhije i kontrole pristupa tipine za aplikacije u kojima sustavi kategoriziraju korisnike na razliite razine pristupa i funkcionalnosti; n neki aspekti drutvenog umre avanja; n unaprijeena grafika suelja u odnosu na tzv. Web 1.0. [6] Kako Web 2.0 ini web aplikacije vie interaktivnim, omogueno je lake izvravanje zlonamjernog programskog koda na klijentskom pregledniku. AJAX skupina tehnologija omoguava mnoge od tehnolokih napredaka koji se mogu nai u Web 2.0, to prvenstveno podrazumijeva suradnju i interakciju meu korisnicima Interneta i davatelja usluga. U izvornom Web mediju korisnici su mogli jednostavno pregledavati i preuzimati sadr aj web stranica, dok Web 2.0 omoguuje korisnicima da kreiraju sadr aj na web stranicama, to zahtjeva mnogo izvravanja programskog koda u korisnikom pregledniku, te samim time u najveoj mjeri otvara vrata mogunosti zloupotrebe. Prilikom pregledavanja web stranice, korisnikov preglednik stvara zahtjeve i komunicira s Web aplikacijom. Taj scenarij napadau daje priliku da ugradi zlonamjerni kod na proizvoljnu Web stranicu, kojeg e preglednik drugog korisnika automatizirano izvriti. Zahvaljujui ovome, tehnike iskoritavanja poput umetanja HTML koda (engl. HTML code injection), umetanja SQL nizova (engl. SQL injection), XSS (engl. cross-site scripting) napada i krae sesija (engl. session hijacking) mogue je uinkovito primijeniti i na Web 2.0 stranice. Kako zlonamjerni kod pokree klijent (tj. preglednik na strani klijenta) mnoge prijetnje u ovoj kategoriji spadaju u napade na strani korisnika (engl. client-side attacks). [7] Zatita web aplikacija postaje sve ozbiljniji problem u sferi naruavanja prava na privatnost, te zatitu podataka, tako da samo prema podacima Facebook inc. dnevno 600 000 korisnika ostane bez svojih rauna, 90% korisnika dobiva spam poruke, a vie od polovice korisnika web servisa je bilo meta phishing napada. [1] U radu e biti opisani najei propusti koje sami korisnici nesvjesno, zbog needuciranosti rade, te samim time irom otvaraju vrata potencijalnim zloupotrebiteljima. Na Slici 1 prikazan je postotak najeih ranjivosti kod Web 2.0 aplikacija.
n
SLIKA 1: Postotak najeih ranjivosti Web aplikacija po klasama (Slabosti web aplikacija: Tomislav Vladi, FOI) ___________________________________________________
770
2. Napadi vezani za autentifikaciju

Autentifikacija, je proces kojim se utvruje identitet korisnika koji pristupa svome javnom ili privatnom prostoru unutar web aplikacije. U ovom dijelu rada opisani su neki od naina koji koriste sam sustav autentifikacije, postavljen od strane programera web aplikacije kako bi ostvarili neovlateni pristup korisnikovom raunu. Izabir metode proboja putem autentifikacijskog procesa najvie ovisi o samoj aplikaciji koju prije napada napada mora pomno prouiti, te izabrati taktiku kojom e zavarati aplikaciju ili samog korisnika.
2.1. Brute force napadi
Brute Force napadi jedna su od najuestalijih, te kao to im samo ime ka e, najjednostavnijih metoda zavaravanja autentifikacijskog procesa. Zbog svoje jednostavnosti je iroko rairena metoda, no zbog iste injenice nema veliki postotak uspjenosti. Prilikom brute force napada, program od strane napadaa alje veliki broj upita servisu, te pri svakom upitu koristi razliite vjerodajnice, do trenutka kada ih konano pogodi i omogui pristup tuem identitetu. Brute Force programi se koriste na dva naina, koritenjem poznatog korisnikog imena, kako bi ostvarili pristup ciljanom raunu, ili koritenjem rjenika u svrhu otkrivanja i lozinke i korisnikog imena korisnika, kako bi ostvarili masovno neovlateno prikupljanje podataka. Sam program koji izvrava napad se uvelike oslanja na rjenike kojima raspola u. Od duljine i vrste rjenika ovisi kolika je vjerojatnost pogotka, no ujedno o njoj ovisi i duljina trajanja procesa, pa tako slini napadi mogu potrajati od nekoliko sekundi do nekoliko godina. Veliki broj dananjih web-sustava omoguava korisnicima koritenje jednostavnih lozinki, to za posljedicu ima slijedee: korisnici najee odabiru lozinke koje su jednostavne za pamenje, te se samim time esto mogu nai u rjenicima. Veliku prednost posjeduju sistemi koji vremenski ograniavaju broj upita, i samim time onemoguuju napadau da poalje vie tisua netonih upita, to je za brute force napad uobiajena praksa, kao to mu samo ime govori[8]. Gotovo identina, ak i pouzdanija tehnika primjenjuje se i na sustavima koji koriste kratke kriptografske kljueve. Napada umjesto koritenja rijei iz rjenika, koristi sve mogue vrijednosti kljua kako bi doao do tone vrijednosti korisnikog kljua, to nakon nekog vremena mora rezultirati uspjehom. Jedan od najee koritenih Brute force alata je Hydra, veoma esto koriteni Web-cracker. Hydra posjeduje rjenik koji sadr i esto koritene lozinke ili ak kompletne rjenike nekog jezika. Nakon to se specificira sadr aj rjenika, zadaje se put do tra ene aplikacije, te zapoinje pogaanje lozinke na principu pogotka i promaaju u tisuama upita u samo nekoliko minuta. Uspjenost napada ovisi o veliini i sadr aju rjenika, te samoj injenici da li se fraza koritena za lozinku nalazi u nekom od rjenika. Najuinkovitiji nain za zatitu od brute force napada jest koristiti duge lozinke, izmijeana slova koja ne tvore smislenu rije, veliki broj promjena izmeu velikog i malog slova, te ovisno o mogunostima aplikacije, koristiti dijakritike znakove. [2]
2.2. Nedovoljna zatita korisnikove lozinke
Nedovoljna zatita korisnikove lozinke podrazumijeva svojstvo web aplikacije da omogui napadau prijevaru procesa obnove lozinke za pojedinog korisnika, te time preuzme kontrolu nad raunom. Veliki broj korisnika ne koristi raune svakodnevno, te
_____________________________________________________
771
esto dolazi do zaboravljanja lozinki, uslijed ega web servis mora ponuditi korisniku alternativu za resetiranje vjerodajnica. Problem je u tome to se one esto zloupotrebe na nain da napada iskoristi podatke iz privatnog ivota korisnika, logiki doe do zakljuaka potrebnih za resetiranje, ili brute force metodom prevari sustav za povrat lozinke. Ukoliko korisnik zaboravi lozinku, tada pristupa procesu za obnovu lozinke. Najei primjer procesa za vraanje lozinke je proces koji koristi princip tajnog pitanja Tajno pitanje korisnik definira prilikom otvaranja rauna na aplikaciji, a zatim u sluaju gubitka lozinke odgovara na njega u svrhu njezine obnove. [3]. Najvei problem procesa za obnovu je mogunost logike prijevare procesa. To se dogaa kada su informacije potrebne za provjeru korisnikog identiteta lako dostupne ili se daju naslutiti, a u vrijeme drutvenih mre a, ovaj nain zloupotrebe je veoma uestao, te esto efektivan. Primjer napada: Napada poalje zahtjev s ve poznatim korisnikim imenom procesu za obnovu lozinke. Proces odgovori na njegov zahtjev s tajnim pitanjem poput Koji je tvoj rodni grad? Ukoliko napada posjeduje brute force alat u ijem se rjeniku zapisani svi gradovi u Hrvatskoj, postoji velika mogunost da e ponuditi toan odgovor, odnosno prevariti proces za obnovu i saznati korisnikovu lozinku, gdje se vremensko ogranienje pokuaja prijave u sustav namee kao jedno od djelomino djelotvornih sredstava zatite. Ovaj nain napada jedan je od najeih upravo zbog jednostavnosti pristupa procesu za obnovu lozinke, tako da je i informatiki ne specijaliziranoj osobi mogue dobiti pristup tuem korisnikom raunu. [9]
2.3. Kraa Kolaia
Kolaii (engl. Cookies) su datoteke koje na raunalo u poseban direktorij, za to predvien snimaju internetske stranice koje posjetite; sadr e podatke koji se kasnije koriste za to bolje pregledavanje tih stranica pa ih neke zlonamjerne internetske stranice mogu koristiti za neovlateno prikupljanje vaih privatnih podataka. [6] Ako bilo koji dio web stranice koristi kolaie u svrhu identifikacije korisnika prilikom dulje prijave, postoji velika mogunost da se navedene datoteke ukradu prilikom razmjene izmeu aplikacije i korisnika, te da se njihovim ponovnim slanjem sa neovlatenog raunala pristupi aktivnom korisnikom raunu, ili ak deifrira korisnikova lozinka. Kraa kolaia je najuestalija pri uporabi WLAN mre a, te danas postoje alati i tehnike koje e biti opisane u slijedeem poglavlju rada, a koji i informatikom laiku u svega nekoliko radnji omoguavaju prikupljanje tuih autentifikacijskih kolaia, te im pru a mogunost da se bez lozinke i korisnikog imena direktno spoje na tui virtualni raun. Jedna od zatita od ovakvih napada je koritenje HTTPS protokola gdje god je to mogue, to uvelike smanjuje mogunost uspjenoga napada. [10]
3. Napadi vezani uz izvravanje naredbi

Napadi vezani uz izvravanje naredbi koncipirani su na nain da napada alje naredbe aplikaciji kroz bilo koji dio web 2.0 suelja koji omoguava unos podataka, te na taj nain pokree odreene radnje unutar web stranice ili preglednika koje mu omoguavaju manipulaciju bazama podataka koje sadr e vjerodajnice korisnika, ili pak krau kolaia ije su mogunosti opisane u prolom odlomku. SQL i XSS napadi su najzastupljeniji pri ovoj vrsti napada, te su u zadnjih nekoliko godina napravljene aplikacije koje mogunost
772
___________________________________________________
ovakvih napada pru aju i potpunim laicima (Firesheep, SQLMAP...), pa ak i koritenjem pametnog telefona (FaceNiff, DroidSheep itd.).
3.1. SQL injection
SQL (Structured Query Language) je specijalizirani programski jezik, najee koriten kod web 2.0 aplikacija, koji omoguava pojednostavljeno upravljanje bazama podataka smjetenim na serveru, na principu upita, odgovora i komandi. Prilikom SQL napada, napada prouava sintakse odgovora web stranice, te umee komande ili varijable koje zbunjuju sistem, ili se ve u na komande koje preko samog suelja stranice ne bi bile dostupne. Napad SQL injekcijom predstavlja slanje posebno strukturiranog zahtjeva koji sadr i SQL iskaz. Cilj je podmetnuti proizvoljni SQL izraz web servisu koji taj upit prosljeuje pozadinskoj bazi podataka. Rezultat koji se time eli postii mo e ukljuivati pristup odreenom skupu informacija kojima inae ne bi mogli pristupati. SQL injekcije su jedne od najslo enijih ranjivosti informacijskih sustava, a njihove posljedice mogu imati utjecaj na itav informacijski sustav. [11]
3.2. Kri no skriptiranje (XSS)
Napadi kri nim skriptiranjem su tip napada, u kojemu se zloudne skripte injektiraju u inae sigurne i pouzdane web-stranice. XSS napadi se manifestiraju kada napada koristi web aplikaciju u svrhu slanja zloudnog koda. Propusti koji dozvoljavaju ove napade su iroko rasprostranjeni, i mogu se pojaviti bilo gdje u sluaju kada web aplikacija koristi ulazne informacije date od strane korisnika, te ih prosljeuje bez provjere ili kodiranja. [5] Koritenjem ove napadake tehnike napadau je omogueno itanje, izmjena i prosljeivanje osjetljivih podataka koji su na raspolaganju korisnikom web pregledniku, to dalje omoguava krau korisnikih rauna, prosljeivanje tetnog sadr aja, usmjeravanje preglednika na druge lokacije i sl. 13.
4. Zakljuak
Web aplikacije u dananje vrijeme nose veliku odgovornost, iz razloga to se u njima konstantno spremaju povjerljivi privatni, i poslovni podaci. U zadnjih nekoliko godina, broj sluajeva gdje su primijenjene navedene tehnologije u brzom je porastu. Jedan od najveih sigurnosnih problema web aplikacija jest to to one sadr avaju veliku koliinu koda, te je mala ansa za izbjegavanje pogreke. Veina aplikacija se konstantno nadograuje, tako da prvi svakoj nadogradnji imamo potencijalni pronalazak sigurnosnih propusta. Upravo iz tog razloga bitno je naglasiti da ne postoji niti jedna aplikacija koja bi krajnjem korisniku mogla omoguiti sto postotnu zatitu, sama po sebi, i svojim programskim mogunostima. Osim navedenog, mo da najvei problem predstavlja injenica da je razvoj hakerskih aplikacija doao do te razine da ak i najobiniji laik uz pomo ,,point and click aplikacija veoma jednostavno, uz pomo raunala, ili ak mobilnog telefona novije generacije mo e doi do vjerodajnica ljudi prijavljenih na istoj lokalnoj mre i te na taj nain neovlateno pristupiti njihovim raunima. Najbolja zatita prilikom rada sa web aplikacijama ne le i samo u programerima koji pronalaze propuste i kreiraju zakrpe, ve i u educiranju krajnjih korisnika kako da prepoznaju izbjegnu i zatite se od izvravanja zloudnih koHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
773
dova na svojim raunalima. Glavne smjernice koje bi korisnici trebali koristiti u svrhu zatite svojih podataka su ne prijavljivati se na web aplikacije preko javno dostupnih WLAN mre a, pripaziti prilikom otvaranja svake poveznice koje im drugi korisnici alju, te pripaziti da URL sadr aja koje otvaraju ne sadr e neuobiajene domene.
Literatura
[1] CERT Hrvatska - Computer Emergency Response Team http://www.cert.hr/node/17600 [2] Imperva inc. WhitePaper - Consumer Password worst practices http://www.imperva.com/docs/WP_ Consumer_Password_Worst_Practice.pdf [3] Gundeep Singh Bindra - Masquerading as a Trustworthy Entity through (PDF) Format (IEEE 2011), http://www.gundeepbindra.com/research/4578a784.pdf [4] Integrigy inc. - An Introduction to SQL Injection Attacks for Oracle Developers http://www. integrigy.com/securityresources/whitepapers/Integrigy_Oracle_SQL_Injection_Attacks.pdf [5] OWASP - Open Web Application security project https://www.owasp.org/index.php/Cross-site_Scripting_ %28XSS%29 [6] CARNET - Hrvatska akademska i istra ivaka mre a http://www.carnet.hr/tematski/drustvenisoftver/ pojmovnik [7] Web 2.0 sigurnosni rizici CCERT-PUBDOC-2008-11-245 [8] CIS Rukovanje lozinkama, Fakultet Elektrotehnike i Raunarstva CIS-DOC-2012-04-046 [9] Kozina Mario, Sigurnost WEB Aplikacija http://os2.zemris.fer.hr/ns/websec/2006_kozina/index.html [10] The Firesheep Project http://codebutler.com/firesheep [11] CIS - Ispitivanje sigurnosti web servisa, Fakultet Elektrotehnike i Raunarstva CIS-DOC- 2012-02-040 [12] The Open Web Application Security Project https://www.owasp.org/index.php/Cross-site_ Scripting_(XSS) [13] Metode za poboljanje sigurnosti web preglednika CCERT-PUBDOC-2009-09-276
774
___________________________________________________
UTICAJ ZATITE NA RADU NA EKONOMINOST POSLOVANJA

THE IMPACT OF OCCUPATIONAL SAFETY ON ECONOMIC EFFICIENCY
Ivica MEDAK1, aklina MILIVOJEVI VUKOVI2, Dragan SPASI3
Security- Medak d.o.o. Ploe, Trg kralja Tomislava 18, 20340 Ploe, HRVATSKA 2 Pravno poslovna kola Ni, Trg Kralja Milana 8, 18000 Ni, SRBIJA, zaklina.mili@gmail.com 3 Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu, arnojevia 10a, 18000 Ni, SRBIJA. dragan.spasic@znrfak.ni.ac.rs
1 IMP
Sa etak: Povrede na radu i profesionalna oboljenja, kao i nezgode na radu izazivaju materijalne tete i vremenske gubitke koji imaju znatan uticaj na smanjivanje ekonominosti poslovanja. Zbog toga je od znaaja da svako preduzee ima uvid o uticaju zatite na radu na ekonominost poslovanja, jer se on u znatnoj meri odra ava na kvalitet ekonomije poslovanja. Zbog toga dosadanja tehnoloka i primenjena istra ivanja uticaja zatite na radu na ekonominost poslovanja imala su za cilj iznala enje odgovarajueg modela koji bi bio primenjiv u preduzeima. U okviru ovog rada iznee se osvrt na neke od metoda sagledavanja uticaja zatite na radu na ekonominog poslovanja. Kljune rei: zatita na radu, ekonominost poslovanja, metode Abstract: Occupational injuries and occupational diseases, as well as occupational accidents cause property damage and time loss that have a significant impact on reducing the cost of operations. Therefore, it is important that every company has an insight into the impact of occupational safety on economic efficiency, because it significantly affects the quality of economic operation. For this reason, current technological and applied research on the impact of ocupational safety on economic efficiency were aimed at trying to find an appropriate model that would be applicable in companies. This paper will present a review of some of the methods of determining the impact of occupational safety on economical operation. Keywords: occupational safety, economic efficiency, methods
1. Uvod
Sa stanovita kvaliteta ekonomije preduzea osnovni cilj privreivanja jeste u angaovanju to manjih sredstava i radne snage, s jedne strane, i postizanju to povoljnijih rezultata, s druge. Kvalitet ekonomije privreivanja proverava se putem parcijalnih principa poslovanja, a to su: produktivnost, ekonominost i rentabilnost. Na ove principe poslovanja utie veliki broj faktora, a meu njima znatan uticaj imaju i mere u oblasti zatite na radu.
_____________________________________________________
775
Upoznavanje naina i intenziteta delovanja primenjenih mera zatite na radu na principe poslovanja veoma je znaajno sa stanovnitva ekonomije preduzea. Na ovaj nain se i praktino potvruje ekonomska uloga zatite na radu i njen uticaj na ostvarivanje ekonomskih principa, jer se ekonomski efekti zatite i ocenjuju prema njenom delovanju na stepen produktivnosti, ekonominosti i rentabilnosti u radu preduzea. Dosadanja iskustva ukazuju da se izraunavanju uticaja zatite na radu na ekonominost poslovanja nije posvetila vea pa nja, kao to je to bio sluaj sa uticajem zatite na produktivnost rada. Jedan od razloga ovakvog stanja je i injenica da se u anglosaksonskoj i francuskoj teoretskoj literaturi susreemo sa jednom drugom orjentacijom prema principu ekonominosti poslovanja. Naime, ovde nisu jasno izdiferencirana osnovna tri principa produktivnost, ekonominost i rentabilnost. Izostao je jasan pojam ekonominosti. Produktivnost se razrauje pod pritiskom sve veih zahteva prakse. Rentabilnosti se prilazi u klasinom smislu kao principu krajnje postavljenog cilja. Ekonominost je delimino prekrivena produktivnou. Ova injenica da se u graanskoj ekonomiji nije posvetila odgovarajua teoretska razrada ekonominosti, to je samim tim i izostala mogunost za irom i svestranijom analizom uticaja zatite na radu na ovaj parcijalni ekonomski princip reprodukcije. Dok u osnovi principa produktivnosti stoji ekonomija radne snage, dotle u osnovi principa ekonominosti stoji te nja da se sa to manjim troenjem radne snage, materijala i sredstava za rad proizvede to vie proizvoda normalnog kvaliteta koji raspola u upotrebnim vrednostima pogodnim za podmirenje potreba drutvene zajednice, Prema tome, ovaj princip je neto iri od principa produktivnosti rada, jer, pored ekonomije radne snage, ukljuuje u sebe i ekonomiju materijala i sredstava za rad.
2. Metode obrauna uticaja zatite na radu na ekonominost poslovanja

Teoretska i primenjena istra ivanja uticaja zatite na radu na ekonominost poslovanja imala su dvojaki pristup. Na jednoj strani, istra ivanja su vrena na makro planu, a na drugoj strani istra ivanja su vrena na mikro planu. U okviru Studije o povredama na radu i profesionalnim oboljenjima u SFRJ sa ekonomskim posledicama za period od 1965-1969. godine izvreno je izraunavanje uticaja zatite na radu na ekonominost poslovanja na makro planu. Na osnovu podataka o isplaenim efektivnim izdacima socijalnog osiguranja i izdacima preduzea isplaenim na ime naknade linog dohotka povreenim radnicima za bolovanje do 30 dana izvreno je obraunavanje stepena opadanja ekonominosti usled ovih poveanih izdataka. Na osnovu prorauna koji je prezentiran u ovoj studiji dolo se do podatka da procenat smanjenja ekonominosti iznosi 1,82%. Meutim, ovde je neophodno istai da bi ovaj procenat bio znatno vei da su se uzeli u obzir i svi ostali izdaci koji se javljaju kao posledica povreivanja i oboljevanja radnika. Istra ivanja na mikro planu vrena su sa ciljem da se iznae odgovarajui matematiki model koji bi bio primenljiv u preduzeima i putem koje bi se moglo izvriti izraunavanje uticaja zatite na radu na ekonominost poslovanja preduzea. Kao rezultat izvrenih teoretskih i praktinih istra ivanja u ovoj oblasti nastao je odreeni broj metoda obra776
___________________________________________________
una uticaja zatite na radu na ekonominost poslovanja. Ovom prilikom, u okviru ovog rada, iznee se krai osvrt na samo neke od metoda za sagledavanje uticaja zatite na radu na ekonominost poslovanja sa kojima se susreemo u domaoj i stranoj literaturi iz oblasti zatite na radu. Tako se, izraunavanje uticaja zatite na radu na ekonominost poslovanja mogu, izmeu ostalih, koristi: n metod obrauna uticaja povreda i bolesti na ekonominost poslovanja; n metod obrauna smanjene ekonominosti zbog isplaenih efektivnih izdataka i n metod obrauna uticaja trokova na ekonominost rada.
2.1. Metod obrauna uticaja povreda i oboljenja na ekonominost poslovanja
Uticaj povreda i oboljenja na ekonominost poslovanja preduzea mo e se po profesoru V. Miloeviu iskazati sledeim izrazom:
E = (V v os ) v pb (T t os ) + t po (1)
gde je: E - ekonominost poslovanja, V - realizovana vrednost robe i usluga, T - uinjeni trokovi za konkretno V, vos - uticaj objektivnih i subjektivnih faktora na vrednost realizovane robe i usluga, tos - uticaj objektivnih i subjektivnih faktora na visinu trokova, vpb- smanjenje realizovane vrednosti zbog povreda i bolesti i tpo - poveanje trokova zbog povreda na radu. Do smanjenja ekonominosti dolazi zbog toga to se usled povreda i oboljenja ostvari manji obim proizvodnje od obima koji bi se ostvario kada ne bi bilo povreda i oboljenja. Pored toga, do smanjenja realizovane vrednosti mo e doi i zato to povrede i oboljenja mogu da utiu i na smanjenje kvaliteta proizvoda, a to po pravilu vodi smanjenju prodajne cene po jedinici proizvoda. Osim toga, povrede radnika na radu najee su praene veim utrokom sredstava za rad po jedinici proizvoda (poveava se lom i kvar sredstava) i veim utrokom materijala (poveava se otpadak i kart proizvoda). Poveano troenje radne snage po jedinici proizvoda usled nezgoda na radu uz poveane utroke ostala dva elementa procesa rada znai i poveanje ukupnih trokova, a da se pri tome obim proizvodnje ak i smanjuje. Ako se ovome doda i mogunost poveanja nabavnih cena sredstava za proizvodnju usled povreda i oboljenja radnika na poslovima nabavke, onda e svakako ulaganja po jedinici biti jo vea. Opadanje ekonominosti poslovanja (E0) predstavlja razliku izmeu objektivne (E) i ostvarene ekonominosti ( E1):
E0 = E - E 1 (2)
Objektivna ekonominost izraunava se na osnovu formule:

E = V T (3)
gde je: V - realizovana vrednost robe i usluga i T - trokovi koji odgovaraju vrednosti realizovane robe i usluga.
_____________________________________________________
777
Ostvarena ekonominost dobija se iz sledeeg izraza:

E1 = V v pb T + t pb (4)
gde je: vpb - gubitak vrednosti realizovane robe i usluga usled povreda i bolesti na radu i tpb - poveanje trokova usled povreda i bolesti. Znai, povrede i oboljenja utiu na ekonominost preko smanjenja obima proizvodnje i kvaliteta proizvoda, odnosno vrednosti realizovane proizvodnje i poveanja trokova preko poveanja utroka elemenata procesa rada i drugih oblika ulaganja. Kod izraunavanja uticaja zatite na radu na ekonominost poslovanja potrebno je doneti odluku o obliku iskazivanja brojitelja i imenitelja u kompleksu ekonominosti. Jer, nije svejedno da li je proizvodnja izra ena vrednosno ili naturalnim jedinicama mera. Takoe, mora da se ima u vidu i drugi elemenat kompleksa ekonominosti-utroene vrednosti, jer i on mo e da bude iskazan vrednosno i naturalno, u sluaju kada se vri parcijalno iskazivanje ekonominosti.
2.2. Metod obrauna smanjene ekonominosti zbog isplaenih efektivnih izdataka
Smanjena ekonominost je posledica isplaenih efektivnih izdataka prouzrokovanih nedovoljnom primenom mera u oblasti zatite na radu. Smanjena ekonominost (Es) mo e se izraunati prema profesoru . Stankoviu samo posrednim putem i to kao razlika izmeu uveane ( Eu) i efektivne ekonominosti ( Eef):
Es = Eu - Eef (5)
Efektivna ekonominost (Eef) izraunava se primenom sledee formule:

E ef = V T (6)
gde je: V - vrednost materijalne proizvodnje i T - trokovi elemenata proizvodnje. Uveana ekonominost bi se ostvarila da nije bilo efektivnih izdataka zbog nepovoljnih uslova rada (I). Naime, poto su ovi izdaci ve sadr ani u trokovima koji su poslu ili kao elemenat za izraunavanje efektivne ekonominosti, potrebno ih je oduzeti od stvarnih trokova (T-I). Prema tome, uveana ekonominost (Eu) mo e se izraunati na osnovu formule:
Eu = V T I (7)
gde je: I - efektivni izdaci zbog nepovoljnih uslova rada. Ovako izraunato smanjenje ekonominosti u apsolutnoj veliini (Es) mo e se dalje iskazati i putem procentne stope:
%ES = Es 100 Eu (8)
gde je: ES - procenat smanjenja ekonominosti poslovanja zbog nezgoda na radu. U cilju dobijanja potpune slike o smanjenoj ekonominosti po eljno je sagledati i njegovu dinamiku. Pokazatelj dinamike smanjenja ekonominosti jeste indeks smanjene
778
___________________________________________________
ekonominosti (Ise), koji se dobija kao kolinik izmeu smanjene ekonominosti posmatranog perioda (Es2) i smanjene ekonominosti baznog ili prethodnog perioda ( Es1):
I se = Es2 100 E s1 (9)
2.3. Metod obrauna uticaja trokova na ekonominost rada
Autor D. Spaji, ukazuje na injenicu da smanjena ekonominost (e) predstavlja razliku izmeu mogue (e1) i ostvarene ekonominosti ( e):
e = e1 e (10)
Ostvarena ekonominost (E) izraunava se na osnovu izraza:

e= Vs T (11)
gde je: Vs - vrednost izvrenih radova i T - trokovi za izvrenje radova. Vrednost izvrenih radova (Vs) predstavlja proizvod koliine norma asova ostvarenih za izvrenje radova ( Sns) i cene norma asa (Cns):
Vs = S ns Cns (12)
Trokovi se dobijaju sabiranjem svih parcijalnih izdataka nastalih u godini koja se analizira. Mogua ekonominost (e1) izraunava se na osnovu sledeeg izraza:
e1 = Vs T (13)
gde je: Vs - neostvarena vrednost radova zbog povreda na radu. Neostvarena vrednost radova zbog povreda na radu (Vs) dobija se kao proizvod izmeu izgubljenih radnih asova zbog povreda i oboljenja ( IRS) i cene norma asa(Cns):
Vs = IRS Cns (14)
Znai, svako odsustvo pojedinaca iz procesa rada zbog povreda na radu i oboljenja prouzrokuje gubitak u radnom vremenu, to se, odra ava na smanjenje ukupne ostvarene vrednosti izvrenih radova, pa samim tim i na smanjenje ekonominosti poslovanja.
3. Zakljuak
Zatita na radu deluje ne samo na ostvarivanje produktivnosti rada, ve i na ostvarivanje principa ekonominosti. Naime, povrede i oboljenja usled nedovoljne zatite izazivaju odreene materijalne gubitke koji vre znatan uticaj na smanjivanje ekonominosti poslovanja. Zbog ovakve situacije od znaaja je za preduzea da imaju uvid i u ovu grupu problema, koji se takoe odra avaju na kvalitet ekonomije poslovanja. Problem je, meutim, kako utvrditi uticaj ovog faktora na veliinu ekonominosti poslovanja. Zbog toga se u okviru ovog rada izneo krai osvrt na dosadanja teorijska i praktina istra ivanja uticaja zatite na radu na ekonominost poslovanja.
_____________________________________________________
779
Literatura
[1] Andreoni, D.: The Cost of Occupational Accidents and Diseases, Occupational Safety and Health Diseases, Geneva, International Labour Office, 363.11 ILO OSHS 54. (1986) [2] Miloevi, V.: Uticaj zatite na radu na produktivnost, ekonominost i rentabilnost, Nauni skup, Ekonomika zatite na radu, Dubrovnik, (1978) [3] Spasi, D.: Ekonomika zatite na radu, Grafika Galeb, ISBN 86-74-80-017-3, Ni, (2003) [4] Stankovi, .: Ekonomika zatite na radu, Institut za dokumentaciju zatite na radu, Ni, (1977) [5] Vulgarakis, M: Ekonomski instrumenti u oblasti zatite na radu, Magistarska teza, Fakultet zatite na radu, Ni, (2010)
780
___________________________________________________
EDUKACIJA IZ PODRUJA SIGURNOSTI I ZATITE ZDRAVLJA U OBRAZOVANJU GLAZBENIKA

HEALTH AND SAFETY EDUCATIONS PART OF MUSICAL EDUCATION
Sanja MIKETI-CURMAN1, Leon VEDENIK2, Liljana DOLAK3
1Visoka
kola za sigurnost, s pravom javnosti, Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, HRVATSKA, sanja.miketic.curman@vss.hr 2Leon Vedenik, Univerza v Mariboru, Fakulteta za varnostne vede, SLOVENIJA, leon.vedenik@gmail.com 3Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti, Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, HRVATSKA, liljana.dolsak@vss.hr
Sa etak: Buka koja nastaje prilikom sviranja razliitih glazbenih instrumenata tijekom kolovanja mo e, bez primjene odgovarajuih zatitnih mjera i bez odgovarajue edukacije iz podruja sigurnosti i zatite zdravlja, tetno djelovati na zdravlje odnosno smanjiti slunu sposobnost uenika, studenata, nastavnika i profesora te nadalje dovesti ak do profesionalne bolesti. Stoga je potrebno za poetak istra iti da li se za uenike i studente provodi edukacija iz podruja sigurnosti i zatite zdravlja u glazbenim obrazovnim ustanovama. U tu e se svrhu online anketnim upitnikom ispitati nastavnici/profesori osnovnih i srednjih glazbenih kola kao i glazbenih akademija u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji. Dobiveni odgovori e se analizirati a potom e se rezultati dobiveni u Republici Hrvatskoj komparirati sa rezultatima iz Republike Slovenije. Temeljem definiranja i opisa teorijskog okvira i rezultata ankete izradit e se prijedlog mjera s ciljem poboljanja stanja sigurnosti i zatite zdravlja u glazbenim obrazovnim ustanovama. Kljune rijei: buka, edukacija, glazbene obrazovne ustanove, sigurnost i zatita zdravlja Abstract: The noise that occurs while playing various musical instrument in the course of education can, if no appropriate protective measures nor appropriate health and safety education are present, have an adverse effect to the health of, and thereby diminish the hearing capability of students, teachers and professors and furthermore even lead to professional illness. Therefore it is firstly necessary to research whether the students are receiving any health and safety education within musical education institutions. To this purpose, an online questionnaire will be used to survey teachers/ professors from musical elementary and high schools as well as university musical academies in the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia. The answers will then be analyzed, upon which the results obtained in the Republic of Croatia will be compared to the results from the Republic of Slovenia. Through defining and describing the theoretical frame and survey re_____________________________________________________
781
sults, a proposition of measures will be made, aiming to improve the state of health and safety protection within musical education institutions. Keywords: education, musical education institutions, noise, safety and health protection
1. Uvod
Svrha Zakona o zatiti na radu u Republici Hrvatskoj jest uvoenje mjera za poticanje unapreivanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, sprjeavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia. Zakon utvruje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zatite na radu, kao i sustav pravila zatite na radu ijom se primjenom posti e navedena svrha Zakona. Kada se govori o djelatnosti u svezi sa zatitom na radu, odnosno o obrazovanju i edukaciji iz podruja sigurnosti i zatite zdravlja, valja spomenuti lanak 80. Zakona o zatiti na radu koji turo spominje koje sadr aje zatite na radu sadr e pojedini programi obrazovanja. Tako programi osnovnog obrazovanja obuhvaaju osnovne sadr aje zatite na radu, programi srednjokolskog obrazovanja, te programi prekvalifikacije, osposobljavanja i usavravanja za obavljanje odreenih poslova obuhvaaju i posebne sadr aje o zatiti na radu u opsegu koji odgovara potrebi pojedine struke za koju se provodi odreeno obrazovanje. Kada se govori o programima vieg i visokog obrazovanja oni obuhvaaju specifine sadr aje iz zatite na radu u opsegu koji odgovara potrebi odgovarajueg studija odnosno usmjerenja. Koji e to sadr aji biti, u svim segmentima obrazovanja, propisuje ministar prosvjete i porta u suradnji i na prijedlog ministra nadle nog za rad. Obzirom da je tema ovog rada bazirana na djelatnosti obrazovanja glazbenika u glazbenim obrazovnim ustanovama i to stvaranjem glazbe koritenjem glazbenih instrumenata, valja spomenuti buku kao tetnost koja se najee javlja i predstavlja potencijalni rizik po zdravlje kako za uenike i studente tako i za njihove nastavnike i profesore. Prema lanku 2. Zakona o zatiti od buke, definicija Buke tetne po zdravlje ljudi glasi da je to svaki zvuk koji prekorauje propisane najvie doputene razine s obzirom na vrstu izvora buke, mjesto i vrijeme nastanka. Pravilnikom o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu utvruju se minimalni zahtjevi zatite radnika od rizika po njihovo zdravlje i sigurnost koji proizlaze ili mogu proizai od izlo enosti buci, a posebno rizika po sluh. Ti zahtjevi primjenjuju se na djelatnosti u kojima radnici zbog svog rada su ili mogu biti izlo eni rizicima uzrokovani bukom. lankom 13. i 14. spomenutog Pravilnika definirano je da e ministar nadle an za rad, uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika, do 31. o ujka 2010. donijeti pravila ponaanja s praktinim smjernicama koje e pomoi radnicima i poslodavcima u glazbenom i zabavnom sektoru da ispune svoje zakonske obveze utvrene pravilnikom. No do dan danas u Republici Hrvatskoj to nije ispunjeno. Zakon koji u Republici Sloveniji definira odnos izmeu poslodavca i radnika u svezi s osiguravanjem sigurnosti i zatite zdravlja na radu jest Zakon o sigurnosti i zatiti zdravlja na radu koji je prihvaen 1999. godine i revidiran 2011. godine (na osnovu europske direktive 89/391/EEC od 12.6.1989.). Zakon vrlo jasno definira obveze poslodavca koje se odnose na osiguravanje sigurnosti i zatite zdravlja radnika na radu.
782
___________________________________________________
Prema zakonu svi oni poslodavci koji zapoljavaju radnike za rad u glazbenoj djelatnosti odgovorni su i du ni provoditi sve mjere za osiguravanje njihove sigurnosti i zatite zdravlja na radu. Podruje zatite od izlo enosti buci detaljnije na osnovu zakona regulira Pravilnik o zatiti radnika od izlo enosti buci koji propisuje minimalne zahtjeve za zatitu radnika od prekomjerne buke na radu. U pravilniku su detaljno definirani konkretni zahtjevi za zatitu radnika od rizika koji se odnose na sigurnost i zatitu zdravlja, a koji su bili ili bi mogli biti posljedica izlo enosti buci, osobito od rizika oteenja sluha. Odredbe tog pravilnika primjenjuju se na djelatnosti u kojima su radnici zbog svog rada izlo eni (odnosno u sklopu kojih bi mogli biti izlo eni) odreenim rizicima uslijed buke. To su dakako radnici u glazbenoj djelatnosti koji su svoj rad nedvojbeno profesionalno posvetili glazbenoj djelatnosti (koji su u ugovornom odnosu s poslodavcem). Zbog osobitosti glazbenog podruja, 2007. godine bile su usvojene praktine smjernice (Praktine smernice za varovanje delavcev pred hrupom na glasbenem in razvedrilnem podroju, 2007.) koje poslodavcima na glazbenome podruju jo dodatno poma u u ispunjavanju njihovih obveza u zatiti radnika od tetnosti buke koja je definirana Pravilnikom o buci (2006.).[1]
2. Metodologija istra ivanja

2.1. Identifikacija i opis problema istra ivanja
Buka je definirana kao ne eljen zvuk. Ta definicija dolazi do izra aja prvenstveno u sluaju industrije i prometa, pri emu buka doista nastupa iskljuivo u ulozi nuspojave sa ne eljenim uinkom. Na primjeru glazbe mo e se svakako nesporno govoriti o zvuku, ali se teko mo e tvrditi da je taj zvuk ne eljen budui da ga glazbenici namjerno stvaraju te je to i glavni proizvod njihove aktivnosti. S druge strane, pak, valja uva avati i injenicu da zvuk glazbe koju proizvode neki glazbenici, npr. prije svega u sastavu rok grupe, mogu znatno premaiti one razine buke koje su sa stajalita rizika od naruavanja zdravlja jo prihvatljive. Osim toga, tijekom dulje izlo enosti mogu se pojaviti i neke istaknute frekvencije, kao i impulsi zbog glazbene dinamike koji negativno utjeu na profesionalnog glazbenika. Pritom se osim razine buke uva ava i trajanje njihove efektivne izlo enosti buci. Kada su premaene granine vrijednosti izlo enosti, treba poduzeti odreene mjere. To osobito vrijedi za sve one, uglavnom glazbenike, ija je profesija glazba, odnosno one koji su u redovitome radnom odnosu sa svojim poslodavcem. [1]
2.2. Cilj istra ivanja
Cilj rada je empirijskim istra ivanjem utvrditi da li se za uenike i studente provodi edukacija iz podruja sigurnosti i zatite zdravlja u glazbenim obrazovnim ustanovama i to u osnovnim i srednjim glazbenim kolama te glazbenim akademijama.
2.3. Vrsta istra ivanja
Istra ivanje je osmiljeno kao preliminarno (pilot) istra ivanje te je provedeno u isto vrijeme u Republici Hrvatskoj i u Republici Sloveniji na osnovu nacionalnih zakonodavstava dr ava.
_____________________________________________________
783
2.4. Hipoteza istra ivanja
Postavljena je hipoteza ad hock, koja definira da se barem 50% programa iz podruja sigurnosti i zatite zdravlja na radu ve izvodi u svim osnovnim i srednjim glazbenim kolama te glazbenim akademijama u Hrvatskoj i Sloveniji.
2.5. Metoda istra ivanja
Kao instrument istra ivanja koritena je metoda internetskog anketnog upitnika koji sadr i 10 ispitnih pitanja sa ponuenim kratkim odgovorima da ili ne. Anketni upitnik distribuiran je putem e-maila odgovornim osobama u glazbenim obrazovnim ustanovama u razdoblju od 8.6.2012. do 15.6.2012. godine.
3. Rezultati istra ivanja

Popisi glazbenih ustanova kojima se poslani anketni upitnici, kako u Hrvatskoj tako i u Sloveniji, dobiveni su od strane Ministarstava nadle nih za obrazovanje.
3.1. Rezultati iz Hrvatske
Na anketni upitnik odgovorilo je 15 od ukupno 100 ispitanika iz glazbenih ustanova kojima je upitnik poslan.
3.2. Rezultati iz Slovenije
Na anketni upitnik odgovorilo je 13 od ukupno 66 ispitanika iz glazbenih ustanova kojima je upitnik poslan.
3.3. Usporedba rezultata
Na prvo pitanje: Jeste li upoznati s odredbama Zakona o zatiti na radu 40% ispitanika iz Hrvatske odgovorilo je potvrdno, dok njih 60% nije upoznato sa odredbama navedenog zakona. U Sloveniji je 61,5% ispitanika odgovorilo potvrdno, dok njih 38,5% nije upoznato sa odredbama navedenog zakona. Na drugo pitanje: Jeste li upoznati s odredbom lanka 80. Zakona o zatiti na radu u kojem je propisano da: programi osnovnog obrazovanja obuhvaaju OSNOVNE sadraje zatite na radu, programi srednjokolskog obrazovanja, programi prekvalifikacije, osposobljavanja i usavravanja za obavljanje odreenih poslova obuhvaaju i POSEBNE sadr aje o zatiti na radu u opsegu koji odgovara potrebi struke za koju se provodi obrazovanje, prekvalifikacija, osposobljavanje ili usavravanje te programi vieg i visokog obrazovanja obuhvaaju SPECIFINE sadr aje iz zatite na radu u opsegu koji odgovara potrebi odgovarajueg studija, usmjerenja, odnosno predmetnog podruja, 40% ispitanika iz Hrvatske odgovorilo je potvrdno, dok njih 60% nije upoznato sa odredbom navedenog lanka. U Sloveniji je 53,8% ispitanika na slino pitanje odgovorilo potvrdno, dok njih 46,2% nije upoznato sa odredbama navedenog zakona. Na tree pitanje: Jeste li upoznati s odredbama Pravilnika o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu, odnosno s odredbama lanaka 13. i 14. (obveza donoenja Praktinih smjernica za provedbu Pravilnika u glazbenom i zabavnom sektoru), njih ak 73,3% nije upoznato sa navedenim odredbama. U Sloveniji je 33,3% ispitanika odgovorilo potvrdno, da su upoznati sa Praktinim smjernicama u glazbenom i zabavnom sektoru, dok njih 66,7% nije upoznato sa smjernicama.
784
___________________________________________________
Na etvrto pitanje: Mislite li da od strane dr ave/nadle nih ministarstava imate dovoljno potrebnih informacija za upravljanje/ureenje podruja sigurnosti i zatite zdravlja uenika/studenata/nastavnog osoblja u ustanovi a protiv potencijalne nepovoljne buke koja proizlazi iz stvaranja glazbe i koritenja glazbenih instrumenata te ostale glazbene opreme, u Hrvatskoj 86,7% ispitanika smatra da ne raspola e potrebnim informacijama vezanih uz navedenu problematiku. U Sloveniji 23,1% ispitanika smatra da raspola e potrebnim informacijama vezanih uz navedenu problematiku, a 76,9% ispitanika smatra da ne raspola e sa potrebnima informacijama. Na peto pitanje: Jesu li u sklopu obrazovnih programa u vaoj ustanovi ukljueni/integrirani specifini programi iz podruja sigurnosti i zatite zdravlja uenika/studenata protiv tetnosti buke radi stvaranja glazbe, koritenje glazbenih instrumenata i ostale glazbene opreme, svih 100% ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo je da ne postoje navedeni programi. U Sloveniji je 84,6% ispitanika odgovorilo je da ne postoje navedeni programi. Na esto pitanje: Mislite li da obrazovne programe treba dopuniti odgovarajuim posebnim programima iz podruja sigurnosti i zatite zdravlja uenika/studenata protiv tetnosti buke radi stvaranja glazbe, koritenje glazbenih instrumenata i ostale glazbene opreme, u Hrvatskoj 71,4% ispitanika smatra da je potrebno dopuniti postojee obrazovne programe. U Sloveniji 50% ispitanika smatra da je potrebno dopuniti postojee obrazovne programe. Na sedmo pitanje: Mislite li da radni i pomoni objekti/prostori u vaoj ustanovi osiguravaju sigurne i zdrave uvjete za uenike/studente/nastavno osoblje u smislu odgovarajue povrine i akustike obzirom na buku koja nastaje stvaranjem glazbe, koritenjem glazbenih instrumenata i ostale glazbene opreme, u Hrvatskoj 73,3% ispitanika smatra da ne osiguravaju potrebne uvjete. U Sloveniji 53,8% ispitanika smatra da ne osiguravaju potrebne uvjete. Na osmo pitanje: Jesu li uenici/studenti upoznati s uputama za sigurno i zdravo koritenje glazbenih instrumenata i druge glazbene opreme zbog tetnosti buke koja pri tom nastaje, 66,7% ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo je da nisu upoznati. U Sloveniji je 69,2% ispitanika odgovorilo je da nisu upoznati. Na deveto pitanje: Je li uenicima/studentima osigurana odgovarajua osobna zatitna oprema pri koritenju glazbenih instrumenata i ostale glazbene opreme zbog mogue tetnosti od buke koja pri tom nastaje, u Hrvatskoj je 93,3% a u Sloveniji 53,8% ispitanika odgovorilo je da nisu osigurana odgovarajua zatitna sredstva. Na deseto pitanje: Jesu li uenicima/studentima/nastavnom osoblju osigurani odgovarajui lijeniki pregledi kojima se utvruje zdravstveno stanje sluha zbog moguih tetnosti od buke koja nastaje pri stvaranju glazbe, koritenju glazbenih instrumenata i ostale glazbene opreme, u Hrvatskoj je 93,3%, a u Sloveniji 76,9%, ispitanika odgovorilo je da nisu osigurani odgovarajui lijeniki pregledi.
4. Zakljuak
Ovim empirijskim istra ivanjem i dobivenim rezultatima postavljena hipoteza po kojoj se barem 50% programa iz podruja sigurnosti i zatite zdravlja na radu ve izvodi u
_____________________________________________________
785
svim osnovnim i srednjim glazbenim kolama te glazbenim akademijama u Hrvatskoj i Sloveniji, se odbacuje. Rezultati istra ivanja pokazuju da su ispitanici slabo upoznati sa odredbama Zakona o zatiti na radu, naroito u dijelu koji se odnosi na programe obrazovanja koji obuhvaaju sadr aje iz zatite na radu. Va no je naglasiti kako je 100% ispitanika iz Hrvatske i 84,6% ispitanika iz Slovenije odgovorilo da ne postoje specifini programi obrazovanja iz podruja sigurnosti i zatite zdravlja uenika/studenata u sklopu obrazovnih programa u njihovim ustanovama, te njih 71,4% iz Hrvatske i 50% iz Slovenije smatra da je potrebno dopuniti postojee obrazovne programe. Takoer treba spomenuti kako su u Sloveniji 2007. godine donesene Praktine smjernice za zatitu radnika od buke u glazbenom i zabavnom sektoru, dok to u Hrvatskoj jo nije doneseno iako postoji obveza donoenja istih do 31. o ujka 2010. sukladno lancima 13. i 14. Pravilnika o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu. Stoga se predla e hitno donoenje navedenih smjernica u Republici Hrvatskoj koje e pomoi radnicima i poslodavcima u glazbenom i zabavnom sektoru da ispune svoje zakonske obveze utvrene pravilnikom. Odgovorne osobe u glazbenim obrazovnim ustanovama moraju biti svjesne svojih odgovornosti u svezi s osiguravanjem primjerene sigurnosti i zatite zdravlja kako uenicima i studentima tako i nastavnom osoblju. Prvenstveno moraju stalno razvijati odgovarajuu sigurnosnu politiku, organizirati rad na nain da ograniava trajanje i razmjere izlo enosti buci, izraditi procjenu rizika za sve osobe koje su izlo ene prekomjernoj buci, provoditi preventivne zdravstvene preglede, obavljati mjerenja razine buke kojima su izlo eni, kontinuirano provoditi mjere za smanjenje buke na samom izvoru buke uz stalno praenje i uva avanje graevinskih i tehnikih te drugih strunih otkria, te odgovarajue planirati potrebne odmore tijekom rada kao i osigurati odgovarajuu osobnu zatitnu opremu.[2] Prostor koji je namijenjen izvoenju glazbe ve u fazi projekta, a i kasnije, u fazi gradnje, mora biti zasnovan tako da se prethodno prikupe svi podaci sa svim moguim sudionicima u glazbenoj djelatnosti koji e se tim prostorom koristiti. Sve te podatke treba obvezno uva avati pri samome projektiranju jer se samo tako mo e ostvariti odgovarajui raspored konkretnih unutarnjih prostora, kao to su npr. odgovarajua razina poda, odnosno podija obzirom na svaki pojedinani instrument, odgovarajui raspored glazbenika obzirom na konkretan instrument i samu ulogu sviranja te definiranje materijala za gradnju koji su specifini i akustiki prilagoeni toj namjeni. Pritom je vrlo znaajno miljenje strunjaka za akustiku koji mora pravilno vrednovati prioritet provedbi mjera zatite od buke. Glazba umjetnost ili buka sve ovisi o pojedincu, odnosno njegovoj percepciji treba biti svjestan da opasnosti koje se pojavljuju pri svakoj aktivnosti koja je povezana s glazbom, kao to je npr. stvaranje, skladanje, sluanje itd. postoje u svakome sluaju. [1]
786
___________________________________________________
Literatura
[1] Vedenik, L.: Zatita od buke u glazbenoj djelatnosti, Sigurnost, 50, 2008, 2, 105-112 [2] Vedenik, L.: Nevarnosti hrupa v glasbeni dejavnosti, Delo in varnost, 52, 2007, 18- 24 Ostali materijali Propisi Zakon o zatiti na radu, NN 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. Zakon o zatiti od buke, NN 30/09. Zakon o varnosti in zdravju pri delu, NN RS. br.43/11. Pravilnik o zatiti radnika od izlo enosti buci na radu, NN br. 46/08. Pravilnik o varovanju delavcev pred tveganji zaradi izpostavljenosti hrupu pri delu, N. N. RS, br. 17/06. i 18/06. Praktine smernice za varovanje delavcev pred hrupom na glasbenem in razvedrilnem podroju, NN RS, br. 96/07. Dokumenti Ivanko ., Raziskovanje in pisanje del, Metodologija in tehnologija raziskovanja in pisanja strokovnih in znanstvenih del, Cubus image, Kamnik, 2007
_____________________________________________________
787
788
___________________________________________________
KNJI NICE ZA ODR IVI RAZVOJ

LIBRARIES FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT
Jasmina MILOVI
Gradska knji nica I. G. Kovai Karlovac, Lj. estia 1, 47 000 Karlovac, HRVATSKA, jmilovcic@gmail.com
Sa etak: Cilj suvremenih drutava je unapreenje kvalitete ivota koja uz sebe ve e pojam odr ivosti. Odr ivi razvoj kao proces promjena i ivotne filozofije obilje ava sva ivotna podruja. Brojni meunarodni dokumenti, zakonski i podzakonski akti odreuju knji nicu kao drutvenu ustanovu u slu bi javnosti. Njena drutvena uloga ukljuuje obrazovnu, kulturnu i informacijsku zadau. Kao sastavnica nastavnog procesa, knji nina usluga postaje bazom svih oblika uenja. Edukacija je od iznimne va nosti za promociju odr ivog razvoja i ekolokog pomaka u svijesti ljudi. Rad prikazuje znaaj knji nica kao aktivnih partnera u cjelo ivotnom uenju te uenju i pismenosti za odr ivost. Predstavljeni su primjeri dobre prakse u smislu realizacije aktivnog graanstva. Kljune rijei: odr ivi razvoj, obrazovanje, knji nice Abstract: The goal of modern societies is to improve the quality of life that binds itself to the concept of sustainability. Sustainable development as a process of change and life philosophy celebrates all areas of life. Numerous international documents, laws and bylaws specify the library as a social institution in the service of the public. Its social role includes educational, cultural and informational role. As a component of the teaching process, library services becomes the base for all forms of learning. Education is extremely important for the promotion of sustainable development and ecological shifts in the consciousness of people. The work shows the importance of libraries as active partners in lifelong learning and learning and literacy for sustainability. Featured are examples of good practice in terms of realization of active citizenships. Keywords: sustainable development, education, libraries
1. Uvod
Definirajui koncept odr ivog razvoja kao ivotnu filozofiju, razvojnu paradigmu na duge staze, a samu odr ivost kao proces, a ne jedinstveni cilj, namee se socijalni karakter temelja odr ivog razvoja. Knji nice kao javne ustanove odavno su premaile svoje fiziko postojanje. Danas pojam knji nice nadilaze pojmovi knji ninih usluga i slu bi. Svojom ulogom aktivnog drutvenog partnera, znaajan su imbenik obrazovnog i informacijskog podruja. Drutvenom otvorenou, usmjerenou ka socijalnoj koheziji svih lanova zajednice, promoviraju odr ivi razvoj na nain otvorenog pristupa znanju.
_____________________________________________________
789
2. Odr ivi razvoj

2.1. Pojam
Suvremeno drutvo, definirajui svoj razvojni put ka kvalitetnijem ivotu, uz pojam globalizacije, obilje ava uestalo koritenje pojma odr ivog razvoja. Ovaj zvuni izraz danas programski podr avaju gotovo sve politike i poslovne opcije. Njegovo ignoriranje tumai se zaostajanjem u osobnim horizontima. * citat Lay, dokt. Disert. Zbog prirode i konteksta nastanka, velikih oekivanja, teko bi bilo izdvojiti njegovu sveobuhvatnu definiciju. (imlea navodi postojanje 72 definicije odr ivog razvoja). Strategija odr ivog razvitaka Republike Hrvatske definira odr ivi razvoj kao razvoj koji zadovoljava potrebe dananjice, a pritom ne ugro ava potrebe buduih generacija. Odr ivi razvoj ostvaruje ravnote u izmeu zahtjeva za unapreivanjem kakvoe ivota (ekonomska sastavnica), za ostvarivanjem socijalne dobrobiti i mira za sve (socijalna sastavnica) te zahtjeva za ouvanjem sastavnica okolia kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadanja i budue generacije. ** Definiciju koju su zajedno iznijeli Svjetska unija za zatitu prirode (IUCN), UN-ov program za okoli (UNEP) i Svjetski fond za prirodu (WWF) istie odr ivi razvoj kao proces unapreivanja kvalitete ljudskog ivota koji se odvija u okvirima tzv. nosivog kapaciteta odr ivih ekosustava, sustava koji podr ava zdrave organizme odr avajui njihovu produktivnost, prilagodljivost i sposobnost obnove. Termin odr ivi razvoj prva je upotrijebila Barbara Ward, na jednoj ekolokoj konferenciji u SAD-u 1968. g., a sama odr ivost se prvi puta spominje 1712. g. kod Hansa Carla von Carlowitza koji je pojam definirao unutar umarstva i odr ivog gospodarenja umama. ***
2.2. Obrazovanje za odr ivi razvoj
Koncept odr ivog razvoja prvi je puta usvojen na Opoj skuptini UN-a 1987. godine. Obrazovanje za odr ivi razvitak je koncept nastao ranih 90-ih godina 20. stoljea, a predstavlja koritenje obrazovanja kao sredstva za postizanje odr ivosti. Povezivanje obrazovanja i odr ivog razvitka poelo je propitivanjem naina provedbe Agende 21 globalnog akcijskog plana odr ivog razvitka, usvojenog na konferenciji UN-a o okoliu i razvitku u Rio de Janeiru 1992. godine. U poglavlju 36. Agende 21 posveenom obrazovanju, obuci i javnoj svijesti, navedeni su izmeu ostalog, i ovi ciljevi: n Promovirati i poboljati kvalitetu obrazovanja : svrha je preusmjeriti cjelo ivotno uenje na stjecanje znanja, vjetina i vrijednosti potrebnih graanima za poboljanje kvalitete ivota, n Preusmjeriti kurikulume : od predkolske do fakultetske razine. Obrazovanje za odr ivi razvoj treba pridonijeti da ljudi budu svjesni realnosti svijeta, potaknuti ih da daju doprinos postizanju vee pravednosti, jednakosti i potivanja ljudskih prava za sve. U sklopu takvog obrazovanja treba objediniti teme vezane za razvoj, ljudska prava, odr ivost, mir i prevenciju konflikata, meukulturalnost i sl.
* ** ***
Lay, V. Odr ivi razvoj i obrazovanje, doktorska disertacija, Zagreb. Strategija odr ivog razvitaka Republike Hrvatske. NN 30/09. imlea, D. Ekoloki otisak: kako je razvoj zgazio odr ivost. Zagreb: TIM press: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2010. ___________________________________________________
790
Odr ivi razvoj treba se promovirati kroz formalno, neformalno i informalno uenje, a edukatori moraju imati kompetencije za ukljuivanje tema odr ivog razvoja u proces uenja. Pri tome je va no voditi rauna o osiguranju kanala za pravodoban pristup relevantnim informacijama. Pored ekonomskih i zakonskih instrumenata, obrazovanje i informiranje su va ni instrumenti u nacionalnim strategijama za postizanje odr ivosti. * Obrazovanje za odr ivi razvoj ima etiri prioriteta: n promicanje i poboljanje osnovnog obrazovanja; n preusmjeravanje postojeih obrazovnih programa na svim razinama da bi se ostvario odr ivi razvoj; n razvoj javne svijesti i razumijevanja odr ivosti; ** n pru anje treninga . Za odr ivi razvoj potrebno je nauiti naine ponaanja te stei potrebne vjetine. Obrazovanje ne treba usredotoiti samo na bioloki i fiziki, nego i na drutveno-ekonomski okoli te ljudski razvoj. Temelje odr ivog razvoja uz okoli ine ekonomija i drutvo. Republika Hrvatska rano se ukljuila u tokove odr ivog razvoja. Tako je ve 1972. godine donesena Rezolucija o zatiti ovjekove sredine; 1992. godine. Deklaracija o zatiti okolia; Naela razvitka RH usvojena 2001. godine odreuju razvitak na konceptu odr ivosti; Zakon o zatiti okolia RH (2007. g.); Strategija odr ivog razvitka RH (2009. g.). Naglaava se potreba intenzivnog i kontinuiranog informiranja, izobrazbe i poduavanja javnosti s ciljem razvijanja ekoloke svijesti graana i poticaja na djelovanje. Pretpostavka je razvoj drutva temeljenog na znanju i obrazovanju za odr ivi razvitak.
3. Drutvena uloga knji nica

Knji nica je javna ustanova s obrazovnom, kulturnom i informacijskom ulogom. Ona je mjesto cjelo ivotnog uenja, javnog pristupa izvorima te drutveno okupljalite svih lanova drutva. Zadaa joj je osigurati graanima slobodan pristup informacijama, svim oblicima znanja, stvaralakog miljenja i intelektualne aktivnosti. Naelo otvorenosti fondova narodnih knji nica te uloga kao ustanove drutva, govori u prilog knji niarstva kao drutveno korisne djelatnosti te va nog faktora drutvene kohezije. Uloga knji nica u drutvu promjena je neupitna. One su aktivan partner, koristan i uinkovit suradnik. Informacijske tehnologije oslonac su obrazovnih promjena, a tradicionalna pismenost nije dostatna. Put ka drutvu znanja iznio je pismenost za 21. stoljee, informacijsku pismenost. Drutvo znanja nemogue je bez informacijskog drutva posredovanog novim informacijskim tehnologijama. Obrazovanje u drutvu znanja, i za to drutvo, imat e drutvenu svrhu. kolovanje je pogonsko gorivo privrede. *** Dostupnost tehnologije i vjetine uporabe su prvi korak. Pismenost za 21. stoljee uvodi nov skup vjetina i znanja, te informacijska pismenost postaje sastavnicom ovjekove pismenosti uope. Njene definicije ukljuuju:
* **
***
Odr ivi razvoj. Dostupno na: http://www.odraz.hr/hr/nase-teme/odrzivi-razvoj (15.05.2012.). Mrnjaus, K. Obrazovanje za odr ivi razvoj. Cjelo ivotno uenje za odr ivi razvoj = Lifelong learning for sustainable development/ urednice, editors Vinka Uzelac, Lidija Vujii. - Rijeka: Uiteljski fakultet Sveuilita, 2008 -. Dostupno na: http://www.ufri.uniri.hr/data/book_2.pdf /10.05.2012.). Drucker, P. Nova zbilja. Zagreb: NoviLiber 1992. _____________________________________________________
791
sposobnost uinkovitog tra enja informacija; n upuenost pri odabiru i vrednovanju informacija; n lakoa koritenja irokog raspona medija; n svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti informacija; * n uinkovitost prenoenja informacija drugima. Definirana informacijska pismenost preduvjet je eko-pismenosti. Eko-pismenost je pojam koji je razvio Fritjof Capra sa svojim suradnicima iz Centra za eko-pismenost u Berkeleyu, Kalifornija. Po njima eko-pismenost oznaava razumijevanje razvoja i funkcioniranja ekolokih sustava koji podr avaju mre u ivota. Mogli bismo rei i kako je eko-pismenost sposobnost shvaanja osnovnih principa ekologije i ivljenje u skladu s njima. Bez razumijevanja kako djeluju, od ega se sastoje i kakva je kvaliteta i dinamika odnosa unutar ekolokih sustava koji ine mre u ivota, ne mo emo ostvariti eko-pismenost. Time koncept i praksa eko-pismenosti postaje iznimno va na i zanimljiva kao izazov svim edukatorima i osobama koje sudjeluju unutar obrazovnog procesa. I sam Centar za eko-pismenost je postao iznimno poznat u svijetu po svojim obrazovnim aktivnostima, gdje na primjenjiv i praktian nain poduavaju djecu i mlade o isprepletenosti i kompleksnosti ekolokih sustava kojih smo i mi ljudi dio **. Iz navedenog slijedi da obrazovna i informacijska uloga knji nica kao javnih ustanova, potvruje iste kao znaajnog drutvenog dionika u odr ivom razvoju zajednice. U Geteborgu je od 10-15. kolovoza 2010. godine odr ana 76. konferencija IFLA-e (International Federation of Library Associations - Meunarodno udru enje knji niarskih drutava i ustanova). Tema IFLA-inog skupa bila je Otvoreni pristup znanju promoviranje odr ivog razvoja (Open access to konowledge promoting sustainable progress). Konferencija je bila usmjerena na sljedee teme: n slobodan pristup znanju i sloboda govora; n najira dostupnost informacijama (ukljuujui osobe s potekoama); n otvoren pristup informacijama bez obzira gdje se korisnik nalazi ili odakle dolazi; n otvorenost za ideje. Slobodnim i jednakim pristupom visokokvalitetnim informacijama za sve lanove zajednice, knji nice omoguuju razvoj demokracije a time i rast kvalitete ivota. Sloboda, napredak i razvitak drutva i pojedinca temeljne su ljudske vrijednosti koje se mogu ostvariti samo ako se omogui dobro obavijetenim graanima da primjenjuju svoja demokratska prava i igraju aktivnu ulogu u drutvu. Narodna knji nica kao mjesni prilaz znanju osigurava osnovne uvjete za uenje kroz cijeli ivot, neovisno odluivanje i kulturni razvitak pojedinca i drutvenih skupina.*** UNESCO-ov Manifest za narodne knji nice usvojio je Europski parlament 1998. godine s ciljem stvaranja aktivnog graanstva spremnog da odluuje o svim pitanjima va nim za zajednicu.
n
*
**
***
piranec, S. Informacijska pismenost-klju za cjelo ivotno uenje. Dostupno na: http://carnet.hr/casopis/17/ clanci/1 (10.09.2011.). imlea, D. Ekoloki otisak: kako je razvoj zgazio odr ivost. Zagreb: TIM press: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2010. UNESco-v Manifest za narodne knji nice. Dostupno na: http://dzs.ffzg.hr/text/UNESCOv_manifest_za_ narodne_knjiznice.htm (20.03.2010.). ___________________________________________________
792
Narodne knji nice va ne su svakom drutvu zbog izobrazbene i kulturne zadae koja im je namijenjena i radi koje su i osnovane. I obrazovanje i kultura utemeljuju se na sustavu vrijednosti koje drutvo prihvaa i promie. * Knji nice pru aju osnovnu potporu do ivotnom obrazovanju, nezavisnom donoenju odluka i kulturnom razvoju pojedinca i skupina. ** Uloga kolske knji nice u edukaciji informacijske pismenosti kljuna je za cjelo ivotno uenje. Definirana Dr avnim pedagokim standardom kao sastavnica odgojno-obrazovnog sustava, izravno je ukljuena u nastavne i izvannastavne aktivnosti. Analize postojeih aktivnosti odgoja i obrazovanja za odr ivi razvoj RH pokazuju da je tematski formalno i neformalno obrazovanje dobro zastupljeno, dok je informalno obrazovanje slabo koriteno. Slaba je povezanost meu podrujima obrazovanja, a nedostaje interdisciplinarni pristup. Jo je relativno slaba meusektorska suradnja. Podruje obrazovanja za odr ivi razvoj, kao to je ranije istaknuto, povezuje cijeli niz sudionika na dr avnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Uz MZOS, Agencije za odgoj i obrazovanje, odgajatelje, uitelje, nastavnike u formalnom obrazovanju, sudjeluju i ostale ustanove kao to su ustanove za obrazovanje odraslih, ustanove u kulturi i sl. Relevantni dionci neformalnog obrazovanja su udruge civilnog drutva s podruja zatite okolia, ljudskih prava i sl. Istaknula bih dva primjera udruga, jedna je strukovna, a druga ekolokog karaktera. Zelena knji nica je projekt Drutva bibliotekara Istre. Zapoeo je u o ujku 2011. godine s ciljem edukacije javnosti o odr ivom razvoju i ekolokoj svijesti. Projekt obuhvaa: portal Zelena knji nica, projekcije dokumentarnih filmova, struna predavanja, tribine i promocije knjiga. (http://www.zk.dbi.hr) Ekoloko drutvo Pan Karlovac je nevladino, nestranako i neprofitno udru enje ija je misija edukacija o ekologiji, zatiti prirode i okolia, promicanje naela odr ivog razvoja te organiziranje i sudjelovanje u zatiti okolia na podruju Karlovake upanije. Uvidjevi nepostojanje jedinstvenog punkta s podacima o ekologiji i zatiti okolia, u cilju lakeg i organiziranijeg pristupa informacijama na temu ekologije pokrenuta je inicijativa osnivanja jedinstvene biblioteke sa graom iskljuivo na temu ekologije. (htt:// ekopan.wordpress.com/o_nama/)
4. Zakljuak
Inicijativa UN-a Desetljee za odr ivi razvoj 2005-2015. naglaava va nost obrazovanja kao drutvenog alata pozitivnih promjena na globalnoj razini. Knji nice kao javne ustanove s obrazovnom, kulturnom i informacijskom ulogom, pru aju potporu cjelo ivotnom obrazovanju kao sredstvu postizanja odr ivosti. Uz obrazovne, kulturne ustanove u obrazovanju za odr ivi razvoj treba biti ukljuen irok krug dionika, od privrede do organizacija civilnog drutva. Va na je meusektorska povezanost te povezanost svih podruja i razina obrazovanja. Otvorenou svojih fondova i dostupnosti kvalitetnim informacijama, knji nice doprinose demokratizaciji drutva i njegovom odr ivom razvoju.
*
**
Ustav Republike Hrvatske. Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html (20.03. 2010.). IFLA Knji nice i intelelktualna sloboda. Dostupno na: http://dzs.ffzg.hr/text/kiis.htm (20.03.2010.). _____________________________________________________
793
Literatura
[1] Drucker, P. Nova zbilja. Zagreb: Novi Liber 1992. [2] IFLA Knji nice i intelelktualna sloboda. Dostupno na: http://dzs.ffzg.hr/text/kiis.htm (20.03.2010.) [3] Lay, V. Odr ivi razvoj i obrazovanje, doktorska disertacija, Zagreb [4] Mrnjaus, K. Obrazovanje za odr ivi razvoj. Cjelo ivotno uenje za odr ivi razvoj = Lifelong learning for sustainable development/ urednice, editors Vinka Uzelac, Lidija Vujii. - Rijeka: Uiteljski fakultet Sveuilita, 2008-sv. 2. Dostupno na: http://www.ufri.uniri.hr/data/book_2.pdf (10.05.2012.) [5]Odr ivi razvoj zajednice. Dostupno na: http://www.odraz.hr/hr/nase-teme/odrzivi- razvoj (15.05.2012.) [6] Strategija odr ivog razvitka Republike Hrvatske. Narodne novine 30/09 [7] imlea, Dra en: Ekoloki otisak: kako je razvoj zgazio odr ivost. Zagreb: TIM press: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2010. [8] piranec, S. Informacijska pismenost - klju za cjelo ivotno uenje. Dostupno na: http://carnet.hr/casopis/ 17/clanci/1 (10.09.2011.) [9] UNESCO-ov Manifest za narodne knji nice. Dostupno na: http://dzs.ffzg.hr/text/UNESCOv_manifest_za_ narodne_knjiznice.htm (20.03.2010.) [10] Ustav Republike Hrvatske. Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html (20.03. 2010.)
794
___________________________________________________
PROVEDBA ZAHTJEVA NORME OHSAS 18001 U FUNKCIJI UPRAVLJANJA LJUDSKIM RESURSIMA U PODRUJU ZATITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU
IMPLEMENTATION OF THE REQUIREMENTS OF OHSAS 18001 STANDARD THROUGH HUMAN RESOURCES MANAGEMENT FUNCTION IN THE FIELD OF OCCUPATIONAL HEALTH AND SAFETY
Darko PALAI1, Marija PETRAS2
1Visoka
kola za sigurnost, s pravom javnosti, I. Luia 5, 10000 Zagreb, HRVATSKA, darko. palacic@vss.hr 2Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti, I. Luia 5, 10000 Zagreb, HRVATSKA, mpetras@vss.hr
Sa etak: Upravljanje ljudskim resursima predstavlja skup svih aktivnosti koje se provede u cilju privlaenja, razvoja i odr avanja kadrova u organizaciji. Ljudski potencijali su ukupna znanja, vjetine, sposobnosti, kreativne mogunosti, motivacija i odnosi kojima raspola e neka organizacija. Poslodavac mora zatitu na radu planirati, pripremiti i organizirati u skladu s va eim primjenjivim zakonskim i podzakonskim aktima iz podruja zatite zdravlja i sigurnosti na radu. U tom smislu poslodavac u podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu mora ukljuiti ukupnu intelektualnu i psihiku energiju koju organizacija mo e anga irati na ostvarivanju ciljeva zatite zdravlja i sigurnosti na radu, a koja se poveava obrazovanjem i treningom. Norma OHSAS 18001 svojim odrednicama olakava i sustavno vodi kroz zahtjeve za sustav upravljanja zdravljem i sigurnou na radu s ciljem upravljanja rizicima po ivot i zdravlje radnika i drugih zainteresiranih strana te stalnog poboljanja zatite zdravlja i sigurnosti na radu u svim procesima koje provodi organizacija. Norma daje zahtjeve i okvir za upravljanje ulogama, odgovornostima, obvezama, ovlatenjima, kompetencijama, osposobljavanjem i budnou zaposlenih. Kljune rijei: ljudski resursi, OHSAS 18001, osposobljavanje, upravljanje, zatita zdravlja i sigurnost na radu
_____________________________________________________
795
Abstract: Human resource management represents a set of activities implemented in order to attract, develop and maintain personnel in the organization. Human resources are the total of knowledge, skills, abilities, creative capabilities, motivation and relations available to any organization. The employer must plan, prepare and organize occupational safety in accordance with the relevant applicable legal acts and bylaws in the field of occupational health and safety. In this regard the employer in the area of occupational health and safety must include the total intellectual and mental energy which organization can employ to achieve the objectives of occupational health and safety, which are increased by education and training. OHSAS 18001 standard, using its guidelines, makes it easier and systematically leads through requirements of the management system for occupational health and safety in order to manage the risks of life and health of employees and other stakeholders and permanent improvement of occupational health and safety in all processes conducted by organization. The standard provides requirements and framework for management roles, responsibilities, obligations, authorities, competencies, training and wakefulness of employees. Keywords: resources, management, occupational health and safety, OHSAS 18001, training
1. Uvod
Meunarodna norma OHSAS 18001 specificira zahtjeve za sustav upravljanja zatitom zdravlja i sigurnosti te omoguuje organizaciji kontrolirati vlastite rizike i poboljati mjerljive rezultate navedenog sustava. U tom smislu norma daje zahtjeve i okvir za provedbu pojedinih podruja upravljanja ljudskim resursima kroz upravljanje resursima openito, ulogama, odgovornostima, obvezama, ovlatenjima, kompetencijama, osposobljavanju i budnosti. Uz navedeno norma u provedbi zahtijeva provedbu korektivnih i preventivnih akcija u svim aktivnostima vezanim za upravljanje ljudskim resursima. Upravljanje ljudskim resursima predstavlja skup svih aktivnosti koje se provede u cilju privlaenja, razvoja i odr avanja kadrova u organizaciji. Ljudski potencijali su ukupna znanja, vjetine, sposobnosti, kreativne mogunosti, motivacija i odnosi kojima raspola e neka organizacija.
2. Upravljanje ljudskim resursima

Upravljanje ljudskim resursima podrazumijeva identificiranje potreba za radnom snagom, odabir kadrova, namjetenja, promaknua, ocjenjivanje, planiranje karijera, nagraivanje, poticanje i obuavanje radne snage. [6] Upravljanje ljudskim resursima smatra se znanstvenom disciplinom, menad erskom funkcijom, posebnom poslovnom funkcijom u organizaciji i specifinom filozofijom menad menta. Svrha upravljanja ljudskim resursima je u poboljanju radnog uinka zaposlenih na strateki, etiki razvojni i drutveno odgovoran nain to znai da zadaci i aktivnosti nisu meusobno odvojene, statine djelatnosti, ve zahtijevaju stalnu interakciju s aspekta ciljeva organizacije i povezivanje u jedinstvenu cjelinu. Poetak upravljanja najznaajnijim imbenikom stanja sigurnosti je ispravan odabir ljudskih resursa sukladno zahtjevima organiziranja i organizacije rada. Ovisno o podruju sigurnosti neophodno je analizirati radno mjesto i odrediti kriterije, a na temelju njih
796
___________________________________________________
planirati strukturu i broj izvritelja. Sljedei korak je odabir i pridobivanje kadrova koji zadovoljavaju kriterijima za radno mjesto. Odabrani kadrovi uvode se u posao i upoznaju sa procesima sigurnosti u kojima sudjeluju, ime zapravo zapoinje razvoj njihove profesionalne karijere. A taj nain organiziranje sustava upravljanja sigurnou direktno utjee na upravljanje ljudskim resursima u sigurnosnim procesima. [4]
3. Zahtjevi norme OHSAS 18001 u funkciji upravljanja ljudskim resursima

3.1. Norma OHSAS 18001
Norma (standard) je detaljno i formalno ratificiran skup zahtjeva, odnosno to je dokument donesen konsenzusom i odobren od priznatog tijela koji za opu i viekratnu uporabu daje pravila, upute ili znaajke za djelatnosti ili njihove rezultate s ciljem postizanja najboljeg stupnja ureenosti u danome kontekstu. Norma OHSAS 18001 ima namjeru pomoi poslovnim sustavima u kontroli rizika zdravlja i sigurnosti na radu. Ona je industrijski normizacijski dokument za uvoenje i potvrivanje sustava za upravljanje zdravljem i sigurnou osoba na radu. [3, 5] Provedba i osiguravanje potrebnog stanja sigurnosti na radu omoguava normalan tijek poslovnih procesa i funkcioniranje poslovnih sustava, a time i postizanje boljih gospodarskih rezultata. Openito se smatra se da se oko 80% uzroka nezgoda pripisuje ljudskim imbenicima. [1] Stoga je temeljno pitanje strategije spreavanja ozljeda na radu, nezgoda i tehnolokih nesrea djelovanje na ljudske imbenike kroz odgoj, obrazovanje i osposobljavanje. Va an imbenik u stvaranju pozitivnog stajalita i kulture sigurnosti jest i motiviranje za siguran rad. Osposobljavanje za rad na siguran nain zakonska je obveza prema propisima i izravno se povezuje s organiziranjem i provedbom poslovnih procesa. [2] Norma OHSAS 18001 kompatibilna je sa zahtjevima koje sadr e norme ISO 9001 i ISO 14001, kako bi organizacijama koje to ele olakala integraciju sva tri sustava u jedan integrirani sustav upravljanja. Politika sustava upravljanja zdravljem i sigurnou na radu mora sadr avati ciljeve koji se odnose na stalna poboljanja zatite zdravlja i sigurnosti pri radu ovisno o utvrenim i planiranim rizicima. Ciljevi koji se odnose na zdravlje i sigurnost pri radu moraju biti uspostavljeni i odr avani na svim relevantnim funkcijama i razinama unutar organizacije i gdje je mogue mjerljivi. Stupanj primjene pojedinih zahtjeva norme zavisiti e o faktorima kao to su OH&S politika organizacije, priroda njenih aktivnosti, te rizici i slo enost njenih radnih operacija. Osnovni ciljevi primjene OHSAS 18001 jesu: n poveati sigurnost na radu u poslovnom sustavu; n poboljati zdravstvenu zatitu u poslovnom sustavu; n usklaivanje sa svim zakonskim propisima s podruja sigurnosti na radu i zatite zdravlja; n smanjiti postojee i mogue rizike pri radu i ugro avanje zdravlja; n poveati povjerenje radnika, korisnika proizvoda i usluga, poslovnih suradnika i drutva isticanjem elje i volje da se djelotvornim mjerama povea sigurnost na radu i zatita zdravlja, uz naglaeno preventivno djelovanje;
_____________________________________________________
797
n n
smanjiti premije osiguranja (za djelatnosti koje nisu obuhvaene zakonskim obvezama); poveati dobit kroz smanjenje moguih gubitaka koji nastaju u sluaju nedovoljne brige i nestrunosti na podruju sigurnosti na radu i zatite zdravlja radnika.
3.2. Specifini zahtjevi norme OHSAS 18001 u funkciji upravljanja ljudskim resursima
Norma OHSAS 18001 svojim odrednicama olakava i sustavno vodi kroz zahtjeve za sustav upravljanja zdravljem i sigurnou na radu s ciljem upravljanja rizicima po ivot i zdravlje radnika i drugih zainteresiranih strana te stalnog poboljanja zatite zdravlja i sigurnosti na radu u svim procesima koje provodi organizacija. Norma daje zahtjeve i okvir za upravljanje ulogama, odgovornostima, obvezama, ovlatenjima, kompetencijama, osposobljavanjem i budnou zaposlenih. Norma promovira sigurnu i zdravu radnu okolinu tako to osigurava okvir koji dozvoljava tvrtkama da sustavno identificiraju i kontroliraju svoje zdravstvene i sigurnosne rizike, smanjenje potencijalnog rizika od nezgoda, da svoje sustave usklade sa zakonskim propisima, te u cijelosti poboljaju svoje poslovanje. Izmeu ostalog, neka od kljunih podruja zahtjeva norme odnose se na ljudske potencijale, uloge, du nosti, odgovornosti i ovlatenja te osposobljenost, izobrazbu i osvijetenost. Stupanj primjene pojedinih zahtjeva norme zavisi o imbenicima kao to su OH&S politika organizacije, priroda njenih aktivnosti, te rizici i slo enost njenih radnih operacija. Sukladno navedenome u nastavku se opisuju koji su zahtjevi norme OHSAS 18001 prilikom njihove provedbe u funkciji upravljanja ljudskim resursima u podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu. Definiranje politike i ciljeva odnosi se i na upravljanje ljudskim resursima u njenim osnovnim segmentima. Dakle, sustav upravljanja OH&S odnosi se i na pribavljanje ljudskih resursa, selekciju ljudskih resursa, obrazovanje i usavravanje ljudskih resursa, praenje i ocjenjivanje radne uspjenosti zaposlenih te motiviranje ljudskih resursa. Ciljevi OH&S sustava upravljanja izmeu ostaloga odnose se i na pribavljanje ljudskih resursa, selekciju ljudskih resursa, obrazovanje i usavravanje ljudskih resursa, praenje i ocjenjivanje radne uspjenosti zaposlenih te motiviranje ljudskih resursa. Mjerenje OH&S performansi ukljuuje mjerenje uinkovitosti kontrola koje provodi organizacija. To podrazumijeva i mjerenje uinkovitosti pribavljanja ljudskih resursa, selekcije ljudskih resursa, obrazovanja i usavravanja ljudskih resursa, praenja i ocjenjivanja radne uspjenosti zaposlenih te motiviranja ljudskih resursa u funkciji upravljanja zatitom zdravlja i sigurnou na radu. Politika OH&S mora se odnositi i na podruje upravljana ljudskim resursima. Politika predstavlja sveukupne intencije i usmjerenje neke organizacije koje se odnose na vlastite OH&S performanse. Politika se odnosi na pribavljanje, selekciju, obrazovanje i usavravanje, praenje i ocjenjivanje radne uspjenosti zaposlenih te motiviranje ljudskih resursa. Upravljanje ljudskim resursima sastavni je dio politike OH&S sustava neke organizacije. Organizacija mora utvrditi, dokumentirati, implementirati, odr avati i stalno poboljavati sustav upravljanja zatitom zdravlja i sigurnosti sukladno zahtjevima ove norme i odrediti kako e ispunjavati te zahtjeve. Obzirom da je ovjek osnovni element OH&S sustava, shodno navedenome organizacija mora upravljati ljudskim resursima u podruju
798
___________________________________________________
OH&S sustava, stalno poboljavati navedeno podruje i odrediti na koji e nain ispuniti ove zahtjeve. Procedure za identifikaciju opasnosti i procjenu rizika moraju uzeti u obzir rezultate primjene pribavljanja ljudskih resursa, selekcije ljudskih resursa, obrazovanja i usavravanja, praenja i ocjenjivanja radne uspjenosti zaposlenih te rezultate motiviranja. Za upravljanje promjenama organizacija mora identificirati opasnosti i rizike vezane uz promjene u organizaciji, sustavu upravljanja zatitom, ili aktivnostima prije nego to uvede te promjene. Kada se identificiraju opasnosti i rizici vezane uz promjene, organizacija mora osigurati da se provede potrebno obrazovanje i usavravanje ljudskih resursa. Organizacija mora ustrojiti, implementirati i odr avati procedure za identificiranje i dostupnost zakonskih i drugih OH&S zahtjeva koji se na nju odnose. Takoer, organizacija mora osigurati da se ti va ei zakonski zahtjevi i ostali zahtjevi koji se na nju primjenjuju, uzimaju u obzir pri ustrojavanju, implementaciji i odr avanju vlastitog sustava upravljanja OH&S. Podruju upravljanja zatitom zdravlja i sigurnost na radu ureeno je nizom propisa koji meu ostalim postavljaju zahtjeve koji se odnose na pribavljanje ljudskih resursa, selekciju ljudskih resursa, obrazovanje i usavravanje ljudskih resursa, praenje i ocjenjivanje radne uspjenosti zaposlenih te motiviranje ljudskih resursa. Ciljevi OH&S sustava moraju biti sukladni zahtjevima propisa te se moraju odnositi i na podruje upravljanja ljudskim resursima. Za postizanje ciljeva moraju se izraditi programi koji moraju ukljuivati dodjelu odgovornosti i ovlatenja. Za uinkovito postizanje ciljeva potrebni su adekvatnu ljudski resursi. Adekvatni ljudski resursi se pribavljaju, selektiraju, obrazuju i usavravaju. Njihov se rad prati i ocjenjuje, a prema potrebi se i motiviraju. Resursi koji se koriste u OH&S sustavu ukljuuju osoblje i specijalizirane vjetine, organizacijsku infrastrukturu, tehnologiju i financije. Organizacija mora imenovati lana najvieg poslovodstva sa specifinim odgovornostima za OH&S sustav. Sve osobe koje imaju odgovornost za upravljanje sustavom OH&S moraju iskazivati svoje opredjeljenje za trajno poboljanje uinkovitosti sustava. Organizacija mora osigurati da osobe na radnim mjestima budu odgovorne za aspekte zatite zdravlja i sigurnosti nad kojima imaju kontrolu, ukljuujui i ostale zahtjeve primjenjive na organizaciju. Pa ljivim itanjem zahtjeva norme mo e se konstatirati da je ovjek osnovni resurs OH&S sustava. Sukladno tome pribavljanje ljudskih resursa, selekcija ljudskih resursa, obrazovanje i usavravanje ljudskih resursa, praenje i ocjenjivanje radne uspjenosti zaposlenih te motiviranje ljudskih resursa od izuzetne je va nosti. Norma izuzetno naglaava potrebu obrazovanju i usavravanju ljudskih resursa. Samo na takav nain mogue je uspostaviti i upravljati OH&S sustavom koji e postizati definirane ciljeve. Osim toga, zaposlenici moraju biti svjesni njihove va nosti u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Organizacija mora odrediti operacije i aktivnosti koje su povezane sa identificiranim opasnostima gdje je primjena kontrole neophodna zbog upravljanja OH&S rizicima. Da bi se uinkovito upravljalo procesima organizacija mora za provedbu tih aktivnosti pribaviti i selektirati potrebne ljudske resurse te ih sukladno potrebama obrazovati i usavravati. Prema vlastitom opredjeljenju o sukladnosti organizacija mora uspostaviti, implementirati i odr avati procedure za periodino ocjenjivanje sukladnosti sa primjenjivim
_____________________________________________________
799
zakonima. Navedeno periodiko ocjenjivanje podrazumijeva i ocjenu upravljanja ljudskim resursima u OH&S sustavu, odnosno praenje i ocjenjivanje radne uspjenosti zaposlenih. U sluaju da se uoe i evidentiraju nesukladnosti u OH&S sustavu vezano za upravljanje ljudskim resursima potrebno je provesti korektivne ili preventivne akcije. To mo e podrazumijevati pribavljanje, selekciju, obrazovanje i usavravanje, praenje i ocjenjivanje radne uspjenosti kao i motiviranje zaposlenih. Izbor internih auditora OH&S sustava i nain provoenja mora osigurati objektivnost i ujednaenost audit procesa. Objektivnost i ujednaenost procesa audita osigurava se selekcijom, obrazovanjem i usavravanjem internih auditora, praenjem i ocjenjivanjem njihovog rada te motiviranjem za obavljanje tih poslova. Upravina ocjena OH&S sustava mora sadr avat i procjenu mogunosti za poboljanja i potrebe u podruju upravljanja ljudskim resursima u OH&S sustavu.
4. Zakljuak
Analizom zahtjeva norme OHSAS 18001 zakljuuje se da navedena norma zahtijeva primjenu aktivnosti vezanih uz upravljanje ljudskim resursima. Iz zahtjeva norme oito je da organizacija za uinkovitu implementaciju i upravljanje OH&S sustavom mora pribaviti potrebne ljudske resurse i provoditi selekciju ljudskih resursa. Posebno je to izra eno u podruju opih zahtjeva, politike OH&S, zakonskih i ostalih zahtjeva, ciljeva OH&S, uloga, odgovornosti, obveza i ovlatenja te potrebnih kompetencija, osposobljenosti i budnost. Zahtjevi norme izrekom obvezuju organizaciju da mora provoditi odgovarajua kolovanja i osposobljavanja zbog stjecanja potrebnih kompetencija osoba koje mogu imati bilo kakav utjecaj na zdravlje i sigurnost u OH&S sustavu. Takoer, organizacija za uinkovitu implementaciju i upravljanje OH&S sustavom mora pratiti i ocjenjivati radnu uspjenost zaposlenih i motivirati zaposlene. Navedena norma u svojim zahtjevima tra i primjenu svih osnovnih segmenata upravljanja ljudskim resursima. Stoga se zakljuuje da je primjena zahtjeva norme OHSAS 18001 u funkciji upravljanja ljudskim resursima u podruju zatite zdravlja i sigurnosti na radu.
Literatura
[1] Bourrier, M.: The Contribution of Organizational Design of Safety, European Management Journal, Vol. XXIII (2005), No. 1, pp. 98-104 [2] Kacian, N.: Osnove sigurnosti. IPROZ, Zagreb, (1998) [3] Marki, M: Kvaliteta ivota i rada kao sistemski aspekt zdravlja na radu, Rad i sigurnost, Vol. 7 (2003), No. 3, pp. 199-222 [4] Palai, D.: Upravljanje ljudskim potencijalima u sigurnosnim procesima, Zbornik radova - Zatita osoba i imovine u Republici Hrvatskoj, Andragoko uilite Zvonimir, pp. 1-7, Opatija (2007) [5] Palai, D.: Sustavi upravljanja sigurnou, IPROZ, Zagreb (2011) [6] Weihrich, H., Koontz, H.: Mened ment, Mate, Zagreb (1993)
800
___________________________________________________
LEADING BEHAVIOUR
ISTAKNUTO PONAANJE U SIGURNOSTI
Zlatko PERI1, Mika FRANO2, Sabatino De SANCTIS2, Andrea FORZAN2, Darren MATKIN2, Davide SCOTTI2
1,2Aldo Colonnello 2, 51000 Rijeka, HRVATSKA, zlatko.peric@saipem.com frano.mika@saipem.com
Abstract: The Leading Behaviour is a 4th phase of Leadership In Health and Safety, LiHS cascading process in Saipem. Nothing is more important than health & safety. One thing we have learned through our experience as a team is that certain key behaviours enable us to work more safely. Key behaviours need to be followed by everyone included in the working process. We call them our leading behaviours and they are essential. There can be no exceptions or excuses for not following them. They are non-negotiable. We improve because we learn. And we learn by sharing experiences. In Saipem we want to bring every team up to standard of the best. And we want the best to be the very best in the industry. This behaviour is about creating an environment where not only corrective actions are spread by following procedures but there is a natural tendency to learn from mistakes and positive achievements, sharing learning with others in the immediate workplace and beyond. Keywords: safety, behavior, improve Sa etak: "Rukovodee ponaanje" je 4. faza rukovoenja u zatiti zdravlja i sigurnosti, LiHS kaskadnog postupka u Saipemu. Nita nije va nije od zdravlja i sigurnosti. Jedna stvar koju smo nauili kroz nae iskustvo kao tim je da nam neka kljuna ponaanja omoguuju da radimo sigurnije. Potrebno je da svi ukljueni u radni proces slijede kljuna ponaanja. Zovemo ih naim 'rukovodeim ponaanjima', a ona su neophodna. Ne mo e biti iznimke ili isprike da ih se ne slijedi. O njima se ne mo e pregovarati. Unaprjeujemo se zato to uimo. I uimo iz razmjena iskustava. U Saipemu elimo dovesti svaki tim do standarda najboljih. elimo da najbolji budu najbolji u industriji. Takvo ponaanje znai da stvaramo okru enje u kojem se ne ire samo korektivne mjere dobivene slijedei te postupke, ve postoji i prirodna tendencija da nauimo iz pogreaka i iz pozitivnih postignua, dijelei uenja s drugima neposredno na radnom mjestu i ire. Kljune rijei: sigurnost, ponaanje, poboljati
_____________________________________________________
801
1. Leading Behaviours Map

For Saipem, nothing is more important than health & safety. And we still have much work to do to achieve our health & safety vision. One thing we have learned through our experience as a team is that certain key behaviours enable us to work safer. These behaviours need to be followed by everyone working for Saipem. We call them our leading behaviours and they are essential. There can be no exceptions or excuses for not following them. They are non-negotiable. The whole process is visually imagined as a city traffic map, with five main lines and different stops, all of them leading to the same point final station, the achievement of safety vision.
PICTURE 1: Leading Behaviours Map
Let us see a bit more in detail what these lines and their respective stops are.
2. Start
Safety is always the top priority in Saipem, before speed or cost. When we carry out a job, its the first thing we want to think about and the first thing we talk about. And it should remain at the front of our minds all the time. So how can we achieve this? Raise awareness When we start a task we always need to ask the key safety questions: How can we make this safer?, What potential hazards can we identify?, What do you think the risks are?, When we hold meetings we need to make sure health & safety is always on the agenda. If its not, then speak up about it. And in our informal conversations about work, lets make sure we include health & safety.
802
___________________________________________________
Use personal experience During briefings, meetings and conversations, especially during the high influential moments which are not directly linked to the job activities, tell people your own experiences of incidents or how accidents were avoided by safe behaviors. Your story may save a life. Promote zero tolerance In safety there must be Zero tolerance. Every activity needs to be 100% safe, not 99.9%. There should be no exceptions. No just this time. So lets talk to each other about how to make everything completely safe. Share information and ideas Our industry is getting safer because people have taken the time to record information and come up with ideas. So fill out a Safety Hazard Observation Card (SHOC) whenever you experience a hazard or near-miss. And if you have an idea that will keep people healthier and safer, share it with your manager and colleagues.
PICTURE 2: Poster (Start)
3. Recognise
Looking after each other means highlighting good practices as well as preventing bad ones. This behaviour is about building upon safety achievements and making sure that there is sufficient reward, recognition both formal and informal and support for the safe way of doin things. It is a must because it builds an atmosphere of honest feedback, leading to a culture of recognition. Recognise people who behave safely If you see colleagues making a particular effort to work safely, make a comment on it. Show youve noticed even just by saying Good job! Dont wait for people to do something wrong before you say something.
_____________________________________________________
803
Recognise people who intervene If someone else praises safe work or intervenes to stop unsafe activity, support them. Show that you are on the side of safety too. Celebrate getting it right When a team gets its safety practices just right, comment on it. Point out how that way of working should be followed every day. Talk about safety in team conversations. Share experiences of how to get safety right. Encourage other people to recognise safe behaviour Encourage your colleagues to recognise safe behaviour as well so that it becomes normal for good practice to be commented on.
PICTURE 3: Poster (Recognise)
4. Intervine
If something unsafe is happening, you must stop it. This is fundamental to improving our safety culture. Too many people have been killed or injured because other people didnt stop them behaving unsafely. It doesnt matter if the person responsible is your boss or more senior than you. You have to stop the unsafe behaviour immediately. Saipem and its Management will not blame anybody for intervening,. On a contrary, they wil thank the persons for their intervention. So intervene yes, but how? Intervene in unsafe situations Intervene using the Five STARS process First, Speak to the person involved to stop them acting unsafely doing so in the safest way. Second Target the act, not the person explain why the action is unsafe rather than making personal criticisms. Third, Agree what should be done the safe method of working. Fourth, discuss the Reasons why the person acted unsafely were they trying to cut costs or time? Did they not see the hazard? Fifth, uncover the Self Impact what injury might have been caused? Encourage others to intervene In conversations and meetings, speak positively about intervention to encourage others to do it too. Explain or remind people about the Five STARS approach.
804
___________________________________________________
Consider deeper causes Following interventions think about why people may have behaved unsafely. What was the deeper cause? Without blaming individuals, discuss the issues at team meetings and agree on the best ways to work safely. Take action on health Health matters as well as safety. So we should be prepared to intervene if we see any risk to health on site. Discuss what your site can do to help employees stay fi t and healthy, taking advantage of Saipems health facilities and advice from our health professionals. When intervening always target the action or the condition never the person him/or herself.
PICTURE 4: Poster (Intervene)
5. Challenge
Our safety is put at risk not only by unsafe actions, but toxic attitudes. If people are cynical or dismissive about safety, this will affect the way they work and create more hazards for everyone. But how do we act to deal with such attitudes? Challenge dismissive attitudes Saipem makes its living by working in tough situations. But one of the toughest things to do is to challenge a colleague who says safety practices are just nice talk. Have the courage to disagree and speak up for safety. You may be surprised how many people support you. Challenge defeatism Sometimes people claim that safety procedures arent realistic or cant be made to work. They say We cant change things here, Weve tried that before or Wed never get the job done that way. Have the courage to challenge such defeatism. Insist on following safe practices and work with managers to make sure safety is always the top priority.
_____________________________________________________
805
Challenge blame and excuses Confront people who blame others for poor safety or make excuses. Its not acceptable to say Thats not my responsibility. Or Accidents always happen.
PICTURE 5: Poster (Challenge)
6. Share
We improve because we learn. And we learn by sharing experiences. In Saipem we want to bring every team up to the standard of the best. And we want the best to be the very best in the industry. So how can we spread good safety practice around Saipem? Review alerts and reports Keep up to date with safety alerts from your site and across Saipem, as well as incident reports from around the industry. Talk about them and discuss how they are relevant to your site. Ask if the same things could happen in your work. Review events Talk to colleagues about incidents or near misses - and about examples of good practice. Make sure you all agree on what to do next time. Review tasks from the safety angle Review activities with safety in mind. Ask what did we learn about safety on that job? In team meetings look back to lessons learned as well as forward to priorities for the next task. Share learning When you have learned something about safety, make sure your team communicates it with others. Tell stories Tell stories in conversation, tell stories that you know about how accidents were caused by poor safety practice or avoided by good practice or intervention.
806
___________________________________________________
PICTURE 6: Poster (Share)
7. Implementation in real life

Implementation of Leading Behavior training has to be spread to all workforces. The Leading Behaviour Map is implemented in order to provide a simple structured way to identify and intervene on unsafe acts and reinforce safe behaviors, but above all rising awareness, standardizing intervention within Saipem. A top down strategy is adopted for this process, training lower management/supervisory levels first. This Fourth phase of LiHS (Leadership in Health and Safety) is to include participation from all Saipem employees, As everyone can and should be the Safety Leader.
8. Conclusion
As part of Leadership in Health and Safety program Saipem created a simple few steps tool to help our employees, supervisors and Managers to intervene effectively without creating conflict, both on unsafe acts and to reinforce safe behaviors. It is a tool which is disseminated throughout the organization to make intervention easier and efficient. With it we aim to make each person within our organization becoming a safety leader who will contribute to change the cultural approach to safety in our organization and wider. The concrete results in terms of lowering LTI, TFR will be observed in years to come. The Film What Comes First is also part of Leadership in Safety program specifically of Phase 4. During their respective workshop and/or training are prompted by scenes from the Leadership in Safety film. This interlinked media tool brings strong messages from the CEO to the target audience. It reflects Saipem people, operating environments, and the story is both engaging and heart hitting.
_____________________________________________________
807
References
[1] Krause, T. R.: Leading with Safety, John Wiley & so ns, INC, Publication [2] Gottfredson, G. D.: Planning to Overcome Obstacles to Change: Force-Field Analysis and Action Planning, Gottfredson Associates, INC.
808
___________________________________________________
ODR IVO POSLOVANJE ZA ODR IVU BUDUNOST

SUSTAINABLE BUSINESS FOR SUSTAINABLE FUTURE
Mateja PETRAI1, Ivana VARIAK2, Branko WASSERBAUER3
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, mateja.petracic@vuka.hr 2Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, ivana.grgat@vuka.hr 3Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, wb@vuka.hr
1Veleuilite
Sa etak: U drugoj polovici dvadesetog stoljea svjetska ekonomija rasla je br e nego ikad do tada donosei brojne pozitivne pomake, posebice za razvijenije zemlje svijeta. Mogunosti koje je gospodarski rast pru io su nebrojene, a tiu se profesionalnog, osobnog i obrazovnog aspekta ivota ljudi. Ipak, takav rast donio je i cijeli niz negativnih posljedica posebice na okoli. U novom stoljeu poelo se globalno promiljati na sasvim drugaiji i jedino mogui nain, nain koji nee kompromitirati pravo buduih generacija na ivot, rad i ist okoli. Odr ivi razvoj postao je dominantna filozofija koju mora potivati svaki dionik drutva, ukljuujui i poslovni sektor. Stoga je proces prelaska na odr ive oblike razvoja neizbje an, a na menad erima poduzea je odluka ele li se opirati prelasku ili ele biti meu onima koji e oblikovati budunost. Odr ivo i transparentno poslovanje privrednih subjekata na globalnoj razini znai gledanje naprijed u budunost te garantira odr ivi razvoj. U radu e se opisati uloga poslovnog sektora u implementaciji naela odr ivog razvoja. Kljune rijei: gospodarski rast, okoli, odr ivi razvoj, odr ivo poslovanje Abstract: In the second half of the 20th century, the world economy grew faster than ever before bringing about numerous positive advances, especially for the more developed countries. The possibilities that the economic growth brought were vast and they pertained to the professional, personal and educational aspect of peoples lives. However, that kind of growth also incented numerous negative consequences especially those harmful to the environment. In the new century, there was a start of global reasoning in a completely different and only way possible- in a manner that will not compromise the right of future generations to live, work and to be in a clean environment. Sustainable development became a dominant philosophy that had to be adhered to by every member of society, including the business sector. It is therefore the reason why a process of transition to sustainable forms of development is inevitable, and it is up to the company managers whether they choose to oppose this transition or they want to be among those who will shape the future. A sustainable and transparent management of economic subjects on a global scale is a manner of looking forward into the
_____________________________________________________
809
future and guarantees sustainable development. This paper will hold a description of the roles of the business sector in the implementation of the principles of sustainable development. Keywords: economic growth, the environment, sustainable development, sustainable business
1. Uvod
Od poetka svojeg postojanja ovjek je prilagoavao prirodni okoli svojim potrebama. Isprva, nemajui tehnologiju, ivio je u skladu s prirodom, a veliki zaokret u svom ponaanju ini od konca osamnaestog stoljea, tijekom prve industrijske revolucije. U drugoj polovici dvadesetog stoljea svjetska ekonomija rasla je br e nego ikad do tada donosei brojne pozitivne pomake, posebice za razvijenije zemlje svijeta. Mogunosti koje je gospodarski rast pru io su nebrojene, a tiu se profesionalnog, osobnog i obrazovnog aspekta ivota ljudi. Ipak, takav rast donio je i cijeli niz negativnih posljedica posebice na okoli. Antropocentrizam je u dva stoljea svoga egoistinog ponaanja prouzroio brojne ekoloke i drutvene probleme. Devastirani su i iscrpljeni brojni prirodni resursi, zagaeni su tlo, zrak, i voda te je dolo do klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, a stvorene su i znaajne ekonomske nejednakosti. U 21. stoljeu poelo se globalno promiljati na sasvim drugaiji i jedino mogui nain, nain koji nee kompromitirati pravo buduih generacija na ivot, rad i ist okoli. Odr ivi razvoj postao je dominantna filozofija koju mora potivati svaki dionik drutva, ukljuujui i poslovni sektor. Stoga je proces prelaska na odr ive oblike razvoja postao neizbje an, a na menad erima poduzea je odluka ele li se opirati prelasku ili ele biti meu onima koji e oblikovati budunost. Odr ivo i transparentno poslovanje privrednih subjekata na globalnoj razini znai gledanje naprijed u budunost te garantira odr ivi razvoj.
2. Gospodarski rast i utjecaj na okoli

Industrijski nain proizvodnje omoguio je masovnu proizvodnju, stvorena je kultura masovne potronje, razvijena je prometna infrastruktura kojom je omogueno povezivanje razliitih dijelova svijeta, iscrpljivani su prirodni resursi, zagaivan prirodni okoli. Gospodarski rast pod svaku cijenu kroz utrku u industrijskom razvoju dugo je bio jedini kriterij uspjenosti nacionalnih ekonomija. Dva svjetska rata u dvadesetom stoljeu vodila su se izmeu najuspjenijih nacionalnih ekonomija te njihovih satelita s jedne i druge strane. Gospodarski rast kreirao je ubrzani rast poljoprivrede, industrije, prometa i turizma i mnogih drugih gospodarskih djelatnosti. Broj stanovnika posebno u zemljama u razvoju pratio je gospodarski rast i stanovnitvo Zemlje se povealo est puta za nepunih 300 godina (1804.-1999.).[1] U drugoj polovici dvadesetog stoljea dolazi do ubrzanog procesa urbanizacije, od 1950. do 1995. godine broj stanovnika gradova poveao se s 750 milijuna na 2,5 milijarde, a procjenjuje se da e do 2025. godine u gradovima ivjeti 5 milijardi ljudi.[1] Nakon godina napretka i blagostanja, gospodarski rast ostavio je odreene posljedice koje dovode u pitanje opstanak odreenih ekosustava. Zalihe prirodnog kapitala poput fosilnih goriva, pitke vode, uma i ribljeg fonda uvelike su iscrpljene ili na gornjoj granici iscrpljivosti. Razne ljudske aktivnosti stvorile su prevelik pritisak na okoli i uzrokovale zagaenja i oneienja vode, tla, atmosfere i zraka. Povean broj stanovnika u velikim
810
___________________________________________________
gradovima negativno utjee na okoli svojom potronjom vode i ogromnim koliinama industrijskog i komunalnog otpada. Kako proizvesti dovoljne koliine hrane za brojno stanovnitvo jedan je od najveih problema dananjice. U prilog tome govori brojka od 40 milijuna ljudi koji godinje umiru od gladi u svijetu. Paradigma ekonomskog rasta svojom utrkom bez kraja i mistifikacijom gospodarske efikasnosti proizvela je sve veu polarizaciju gospodarstava na bogata, sve bogatija i siromane, produbila tehnoloki i ukupni razvojni jaz meu njima, smanjila kvalitetu ivota i rada te prouzroila nesagledive tete za okoliu.[4] U drugoj polovici dvadesetog stoljea javili su se prvi glasovi razuma kod ekoloki osvijetenih ljudi i zapoeo je proces promjene dosadanjeg neodgovornog odnosa ovjeka prema okoliu. Sve vie poinje jaati ekoloka svijest koja donosi zaokret u odnosu na dosadanja razmiljanja i tumai da sadanji gospodarski rast ne naruava interese samo dananje ve i buduih generacija jer gospodarstvo nije mogue izdvojiti iz prirodne okoline u kojoj se odvija. Nain na koji se upravlja gospodarstvom utjecat e na okolinu, a reciprono tome, kvaliteta okoline utjecat e na gospodarske aktivnosti od lokalne do globalne razine.[4] U 21. stoljeu dolo je do globalizacije gospodarstva i zauvijek je odbaen zastarjeli i sebini fragmentirani pristup razvoju. Postavljen je temelj novom konceptu razvoja koji na sasvim drugi nain pristupa rjeavanju problema uzrokovanih negativnim uincima gospodarskog rasta-koncept odr ivog razvoja.
3. Odr ivi razvoj

Odr ivi razvoj je kao sintagma nastao u devetnaestom stoljeu i prvi put je spomenut u kontekstu odr ivog gospodarenja umama.[2] Bitno obilje je odr ivog razvoja je njegova unutarnja proturjenost, jer objedinjuje naizgled nespojivo, statinost (odr ivost) i dinaminost (razvoj), gdje odr ivost znai procese koji nikad ne zavravaju i temelje se na beskonanom kru enju tvari i energije.[2] Inspiraciju za odr ive procese tvorci sintagme nali su u prirodi iji procesi se ponavljaju beskonano mnogo puta. Pojam razvoj znai proces stalnog unapreivanja bilo kroz rast materijalnog ili rast nematerijalnog podrijetla kao to su intelektualna i kulturna dostignua. Ekoloke tete izazvane gospodarskim rastom proizale su iz injenica da se na Zemlji razvijaju dva paralelna sustava, prirodni i drutveni.[3] Prirodni sustav se razvija spontano i samoregulirajue, obnavljajui se stalno, a drutveni sustav se razvija svjesno, ostvarujui ciljeve koje si je zadao i na utrb prirodnih resursa koje unitava, a kroz proces svog rasta na razne naine oneiuje prirodu. Cilj odr ivog razvoja je nastalu neodr ivost izmeu ljudskog razvoja i opstanka prirode zaustaviti i uskladiti. Dosada jo ni jedna definicija odr ivog razvoja nije na potpuno zadovoljavajui nain opisala to je on ustvari. Prema definiciji Gro Harlem Brutland, koja je i najee koritena definicija, odr ivi razvoj je razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe dananjih generacija i pritom ne ugro avaju mogunosti buduih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba. Ipak, i navedena definicija je neprecizna i neodreena, prvenstveno jer dananji narataji nisu u stanju predvidjeti potrebe buduih novih narataja. Etiki je i moralno dati im ansu da svoju sadanjost grade po svojoj elji, a ne na temeljima ruevina koje smo im ostavili svojim neodgovornim postupanjima. Dr. sc. Vladimir Lay definira odr ivi razvoj kao tip projekta drutvenog razvoja koji svojim unutarnjim ustrojem, nainom funkcioniranja na sustavnoj razini, svojim ukupnim uincima i tendencijama smjera toHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
811
me da samog sebe (samo) odr ava, (samo) obnavlja na dugi rok, teoretski beskonano.[5] Ovom definicijom kao i drugima obuhvaena su tri bitna imbenika odr ivog razvojaekonomija, okoli i drutvo, a u praksi jo nije iznaen nain kako da se usklade razvoj ekonomije i drutva s ouvanjem okolia. Svjetska konferencija okolia i razvoja odr ana u Rio de Janeiru 1992. godine pod pokroviteljstvom UN-a zaslu na je za globalno prihvaanje koncepta odr ivog razvoja kao jedinog poznatog (i mogueg) rjeenja problema razvoja i okolia.[3] Na konferenciji je usvojeno nekoliko znaajnih dokumenata koji ne obvezujui nikoga podr avaju odr ivi razvoj kao koncepciju razvoja i strategiju osmiljavanja razvojne politike i politike zatite okolia.[3] Koncepcija odr ivog razvoja priznaje postojanje prirodnih granica sposobnosti biosfere da apsorbira negativne uinke djelatnosti ljudske tehnologije i time opasno ugro ava cjelokupan ekoloki sustav Zemlje. Odr ivi razvoj podrazumijeva temeljiti preustroj organizacije ljudskog drutva i ljudskog ponaanja gdje bi se neobuzdanu potronju i sve vee zagaivanje trebalo mijenjati u tednju i ekoloko osvjeivanje, a svim ljudima dati ravnopravnu mogunost za ivot. Umjesto da u donesenim dokumentima operacionalizira koncept odr ivog razvoja, konferencija u Rio de Janeiru nije donijela ni jednu obvezujuu odluku ili slu beni dokument. Govorilo se o openitim problemima i rjeenjima, a malo o konkretnim uzronicima eko-socijalnog unitavanja i konkretnim potrebama da se taj trend preusmjeri ili makar zaustavi (prema Hildyard, 1995). [5] Uzrok tako neobvezujue konferencije najvjerojatnije je bio u injenici to su se predstavnici poslovnog sektora po prvi put pojavili na takvom skupu i bili partner u rjeavanju nastalih problema, a ne kao uzrok problema to je dosad bila njihova prava uloga.[5] Danas je koncept odr ivog razvoja, iako sve prihvaeniji (bilo zbog nu de deklarativno ili iz stvarnog uvjerenja) jo uvijek normativna kategorija, neto to ovjeanstvo tek treba pokrenuti i podr ati. Nasljee dosadanjeg drutvenog i ekonomskog razvoja pokazalo je i jo uvijek pokazuje da mu odr ivost nije svojstvena te da je ostvarenje to veeg profita iznad potrebe ouvanja okolia i drutvene odr ivosti. Prijelaz na koncept odr ivog razvoja omoguit e jedino sna na zajednika akcija svih dionika drutva, politiara, poslovnih ljudi, potroaa lokalnih zajednica, openito velike veine ljudi, kojima e odr ivi razvoj predstavljati puno vie od jo jedne ekonomske teorije, predstavljat e im svjetonazor.
4. Odr ivi razvoj u poslovnom sektoru

U dosadanjem tijeku gospodarskog rasta poslovni sektor se nije obazirao na injenicu da njihov rast utjee na i dovodi u opasnost prirodne resurse, ekoloki sustav i opstanak ljudi na Zemlji. Resursi su shvaani kao neto to se do neogranienosti mo e crpiti i dobro pritom zaraivati. Obodren svojim tehnolokim napretkom ovjek je zaboravio da je i on dio prirode i poeo se ponaati kao da je iznad nje, njen gospodar. Na kraju, suoen s posljedicama svog nekontroliranog razvoja i svoga netolerantnog stava prema prirodi jedan dio ovjeanstva je poeo mijenjati svoje ponaanje emu su se pridru ile i odreene grupacije poslovnog sektora. Poslovni sektor ine mnogi poslovni subjekti, a najmoniji od svih su globalne korporacije koje ine 51% najveih ekonomija svijeta u odnosu na 49% dr ava.[5] One posjeduju 90% patenata i ukljuene su u 70% trgovine u svijetu.[5] Osim 9 dr ava s najveim BDP-om, 200 najbogatijih korporacija monije su od ostataka svijeta.[5]
812
___________________________________________________
Uvrije eno miljenje globalnog socijalnog i ekolokog civilnog sektora da je nemogua promjena, destruktivnog korporacijskog mentaliteta u bilo kojem pravcu odr ivog razvoja nije u potpunosti tono. Danas postoje tri ideal-tipa ponaanja u poslovnom sektoru koji nisu strogo odijeljeni, jer postoje i brojna preklapanja izmeu samih tipova zbog raznolikog ponaanja poslovnih subjekata (korporacija). Navedena tri ideal- tipa su: paradigma antizelenog stanja, paradigma zelenog pranja i paradigma zelenog znanja.[5]
4.1. Tradicionalni nain poslovanja
Unutar ovog tipa ponaanja poslovnih subjekata karakterizira otvoreno neprijateljstvo prema odr ivom razvoju, zatiti okolia i radnikim pravima koje smatraju imbenicima koji ih samo ometaju u stvaranju profita. Globalizaciju shvaaju kao svoje pravo da investiraju gdje, kada i u to ele uz to manja ogranienja u vidu radnikih zakona i socijalnih sporazuma.[5] Svoju ogromnu mo koriste kako bi si osigurali jo vei profit i vlastiti rast. Drutvene zajednice u kojima djeluju nemaju od njih vidljive koristi. Svoje neodr ivo poslovanje prijetvorno brane dobro razraenom taktikom. Uporno poriu bilo kakve tetne utjecaje svog poslovanja, osujeuju i unedogled odgaaju bilo kakve konkretne akcije drutvene zajednice, uperene protiv njihovog ponaanja, nastoje utjecati i vrlo su utjecajni u meunarodnim organizacijama koje odluuju o poslovnom sektoru. Ukoliko ih mediji ili netko drugi ipak razotkrije u javnosti pribjegavaju taktici pokajanja za svoje dosadanje ponaanje te spremnost za dijalog s ostalim strukturama u drutvu uz obeanje da e se popraviti. Ovakvih kompanija jo ima mnogo kako u zemljama u razvoju tako i u najrazvijenijim zemljama svijeta (SAD).
4.2. Umiveno poslovanje
Ovu grupu ine uglavnom prebjezi iz prve grupe koji su oprali svoj dotada prljav obraz. Najbrojnija je po lanstvu i po motivima svog novog djelovanja. ine ju manjim dijelom korporacije koje su stvarno prihvatile odr ivi razvoj, inkorporirale ga u svoje poslovanje, a veliku veinu ine pokajnici koji su okrenuli svoj kaput natjerani pritiskom javnosti i postali predani pobornici odr ivog razvoja mudrim investicijama u svoj imid putem skupih reklama i monim odijelima za odnose s javnou ostvarili su dobru komunikaciju s okru enjem. Zadobili njihovo povjerenje ne mijenjajui pri tom bitno dotadanji nain poslovanja. Iz takvih kompanija svakodnevno odjekuju fraze tipa ljudi, planet i profit gdje je profit farizejski stavljen trei po redu.[5]Deklariraju se kao nosioci promjena, promoviraju nove etike obrasce, eko efikasnost, brigu za radnika te ostale uhu javnosti ugodne poruke. Sve te promjene ipak po njima trebaju biti postupne, balansirane, drugim rijeima, dugotrajne. Takove korporacije u prolosti su dole u sukob s lokalnim stanovnitvom, do ivjele su otre kritike zbog svog poslovanja i bojkot svojih proizvoda i nauile lekciju. Poslovni sektor nikada nije pokazivao veliku kompatibilnost s odr ivim razvojem, ali je brzo shvatio da samo njegovim deklarativnim prihvaanjem mo e puno dobiti. U literaturi se takav raskorak izmeu retorike i stvarnog djelovanja zove GREEN WASH i na alost daje mogunost raznim socijalno-ekolokim destruktivnim kompanijama da i dalje ire svoja tr ita pod krinkom boraca za socijalnu pravdu i ouvanje okolia. Korporacije ogrnute zelenim platem esto sudjeluju u raznim projektima tipa zatite okolia, ouvanje bioraznolikosti, humanitarnim priredbama, poboljanje kvalitete ljudskog ivota u siromanim krajevima i sl. Financijska mo ini ih privlanim
_____________________________________________________
813
partnerima ak i za ekoloke udruge, politike elite i druge interesne skupine. Predstavnici korporacija lanovi su raznih svjetskih udruga za promicanje odr ivog razvoja, a sve vie utjecaja imaju i u UN-u.
4.3. Odr ivo poslovanje
Ovaj oblik poslovanja je minimalan po broju uesnika, ali revolucionaran u nainu promjena koje ini u zadovoljavanju naih potreba i ouvanja okolia. Provode ga korporacije s iskrenim namjerama, a ne zato to je to trend, potpuno predane radu na provoenju koncepta odr ivosti u ekolokom i pravednosti u socijalnom smislu. Svoje ekonomske poslovanje temelje na znanju i to odgovorno poslovanje ih ini zajednicom koja ima svrhu, a ne samo dio vlasnitva. Poduzea koja svakodnevno u svome poslovanju nastoje rjeavati probleme ekolokih, drutvenih i etikih pitanja percipiraju se kao drutveno odgovorna poduzea. Dugoroan pristup odr ivom poslovanju vrlo je znaajan za opstanak poduzea na tr itu kao i za njegovu konkurentnost. Dvije jednostavne izjave modernih teoretiara ekonomske misli najbolje opisuju takove drutveno odgovorne tvrtke i to izjava Charlesa Handyja Zaradi profit da bi inio dobro s jedne strane, te izjava Michaela Portera ini dobro da bi zaradio profit s druge strane.[6]
SLIKA 1: Odr ivo poslovanje
Drutveno odgovorna tvrtka ne orijentira se samo na ostvarivanje profita pri emu zanemaruje okoli i zajednicu, ve sjedinjuje sve komponente odr ivog poslovanja u jednu kompaktnu cjelinu to je i prikazano Slikom 1.
5. Zakljuak
Usprkos zabrinjavajuim injenicama da je dananja ekonomija neodr iva, a s kojima je upoznat i globalni svijet, veliki dio poslovnog sektora i dalje ne promilja sustavno ve pravocrtno ne osvrui se na tete koje ini. Vremena za promjene ponestaje jer za nove narataje treba postaviti ekonomiju koja respektira naela drutvene i ekoloke odr ivosti. Odr iva ekonomija mora biti u stanju izbalansirati profit sa zatitom okolia te zajednicom u kojoj djeluje. Svijet je odavno tehnoloki sposoban krenuti u novu industrijsku revoluciju koja za svoj pogon nee trebati fosilna goriva, ali trenutno se malo toga dogaa. Mone korporacije, banke i dr ave trebaju biti spremne odrei se dijela steenih pozicija i visokih profita to jo uvijek nisu. Odr ivo poslovanje koje e osigurati bolju budunost narednim generacijama treba se postii kroz postavljanje dugoronih stratekih ciljeva poslovanja. U njima treba implementirati povjerenje zaposlenika, potroaa i lokalne zajednice. Ekonomska kriza koja je nastupila poetkom 21. stoljea preusmjerila je povjerenje potroaa na poslovni sektor, a pa nja zajednice usmjerena je upravo na drutvene, ekoloke i etike vidove poslovanja poduzea.
814
___________________________________________________
Literatura
[1] Afi, K..: Ekoloka svijest pretpostavka rjeavanja ekolokih problema, http://hrcak.srce.hr/index.php? show=clanak&id_clanak_jezik=44505 Pristupljeno: 2012-05-26. [2] Baun, D.;, Matei, M. & Omazi, M. A.: Leksikon odr ivog razvoja, Hrvatski poslovni savjet za odr ivi razvoj, ISBN 978-953-98964-3-8, Zagreb, (2012.). [3] rnjar, M.;, rnjar, K..: Menad ment odr ivoga razvoja, Glosa, ISBN 978-953-6081-68-4, Rijeka, (2009.) [4] Dragievi, M.: Odr ivi razvoj koncepcija gospodarskog razvoja Hrvatske, http://hrcak.srce.hr/index. php?show=clanak&id_clanak_jezik=50344 Pristupljeno: 2012-05-26. [5] imlea D.: Podr ava li biznis odr ivi razvoj, http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_ jezik=30510 Pristupljeno: 2012-05-28. [6] Tafra-Vlahovi, M.: Odr ivo poslovanje, Visoka kola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti Baltazar Adam Kreli, ISBN 978-953-7670-08-5, Zaprei, (2011.)
_____________________________________________________
815
816
___________________________________________________
MJERE SIGURNOSTI PRI PROVEDBI SKUPNIH LOVOVA

GROUP HUNT SAFETY MEASURES
Krunoslav PINTUR1, Albert OFNER2, Vedran SLIJEPEVI3, Davorin ANDRIJAEVI4
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, krunoslav.pintur@vuka.hr 2Hrvatske ume d.o.o., Put Davorina Trstenjaka 1, 47000 Karlovac, HRVATSKA, albert.ofner@hrsume.hr 3Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, vedran.slijepcevic@vuka.hr 4Hrvatske ume d.o.o., Put Davorina Trstenjaka 1, 47000 Karlovac, HRVATSKA, davorin.andrijasevic@vuka.hr
1Veleuilite
Sa etak: Lov je jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti. Od prvih primitivnih lovaca i lova kao sredstva za odr avanje ivota, lovstvo se u posljednjih stotinu godina, posebice kroz lovni turizam, razvilo u vrlo sna nu gospodarsku djelatnost. Tradicija organiziranog lovstva i lovnog prava u Republici Hrvatskoj se e u daleku prolost. U Hrvatskoj godinje lovi vie od 76.000 lovaca od ega oko 6.400 stranaca. Skupnim lovovima lovi se sitna i pojedine vrste krupne divljai. Osim pravne regulative koja regulira racionalno i odr ivo gospodarenje divljai, lovno pravo podrazumijeva i propise koji reguliraju uporabu lovakog oru ja i naboja te uvjete i naine lova divljai. U provedbi skupnih lovova lovci se moraju pridr avati pisanih i nepisanih pravila lovakog ponaanja koja reguliraju aspekt sigurnosti sudionika u lovu. Ta pravila su sastavni dio lovake kulture i lovakih obiaja. U cilju poveanja sigurnosti sudionika skupnih lovova namee se potreba donoenja novih preciznijih zakonskih propisa ili odredbi. Kljune rijei: sigurnost, lov, propisi Abstract: Hunting is one of the oldest human activities. Since the time of primitive hunters and hunting as a life depending activity, through hunting tourism, especially in the last hundred years it has developed into a strong branch of economy. The tradition of organized hunting and the hunting law in the Republic of Croatia goes way back in history. In Croatia there are more than 76000 hunters of which there are approximately 6400 foreigners. Group hunting is used to hunt small game and some species of large game animals. Except for legal regulations that regulate rational and sustainable game management, hunting law also implies regulations that regulate the use of hunting firearms and ammunition as well as conditions and methods for game hunting. While conducting group hunts, hunters are obliged to respect both written and unwritten rules of hunting conduct that regulate the aspect of safety of hunt participants. Those rules are a constituent part of hunting culture and hunting customs. With the goal of increasing safety of group hunt participants, a need is imposed to bring new, more precise law regulations. Keywords: safety, hunting, regulations
_____________________________________________________
817
1. Uvod
Lov je jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti. Od prvih primitivnih lovaca i lova kao sredstva za odr avanje ivota, lovstvo se u posljednjih stotinu godina, posebice kroz lovni turizam, razvilo u vrlo sna nu gospodarsku djelatnost. Tradicija organiziranog lovstva i lovnog prava u Republici Hrvatskoj se e u daleku prolost. U Hrvatskoj godinje lovi vie od 76.000 lovaca od ega oko 6.400 stranaca. Lov divljai prema va eem Zakonu o lovstvu obuhvaa tra enje, doekivanje, motrenje, vabljenje, praenje, odstrjel i hvatanje ive divljai te lov divljai pomou ptica grabljivica [11]. Lov divljai u lovitu obavlja se u skladu s lovnogospodarskom osnovom ili programom uzgoja divljai, a provodi se kao pojedinani ili kao skupni lov u kojem sudjeluje minimalno 5 lovaca [1]. Iako je prve lovce ivotna va nost uspjeha, odnosno primitivno oru je nagnalo da love u skupinama, i u dananje vrijeme radi efikasnosti lova, skupni lov je esto primijenjena metoda lova. Osim pravne regulative koja regulira racionalno i odr ivo gospodarenje divljai, lovno pravo podrazumijeva i propise koji reguliraju uporabu lovakog oru ja i naboja te uvjete i naine lova divljai (Zakon o lovstvu, Pravilnik o uvjetima i nainu lova, noenju lovakog oru ja, obrascu i nainu izdavanja lovake iskaznice, doputenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu te Pravilnik o nainu uporabe lovakog oru ja i naboja). U provedbi skupnih lovova lovci se moraju pridr avati pisanih i nepisanih pravila lovakog ponaanja koja reguliraju aspekt sigurnosti sudionika u lovu. Ta pravila su sastavni dio lovake kulture i lovakih obiaja. O va nosti mjera sigurnosti pri provedbi skupnih lovova, odnosno o posljedicama stradavanja lovaca od vatrenog oru ja u takvim lovovima govore rezultati istra ivanja provedenih u Hrvatskoj ali i drugi europskim zemljama [2,3,4,6]. Pintur i sur. (2008) navode da je u razdoblju od 1999.-2006. godine u Hrvatskoj prosjeno godinje stradalo 10, 12 lovaca, od ega smrtno 3,37 lovaca [6]. Najei uzrok smrtnog stradavanja je ranjavanje od strane drugog lovca u skupnom lovu [6,10]. Osim toga, navedeni autori navode da je smrtno stradavanje lovaca u Hrvatskoj, obzirom na broj lovaca 10 puta vee nego li u Njemakoj, 4.4. puta vee nego li u vedskoj, odnosno 2.2 puta vie nego li u Danskoj [6].
2. Mjere sigurnosti pri provedbi skupnih lovova

Skupnim lovovima lovi se sitna i pojedine vrste krupne divljai. Od krupne divljai skupnim lovom se mogu loviti divlje svinje, a od sitne pernata (fazan, trka i dr.) i dlakava divlja (zec, lisica, agalj) [7]. Godinje se u Hrvatskoj provede vie od cca 21.000 skupnih lovova.
2.1. Skupni lov na krupnu divlja (divlje svinje)
Divlje svinje se love prigonom. U takvom lovu obino sudjeluje velik broj lovaca (ponekad i vie od 100) i njihovih pomagaa pogonia i lovakih pasa. Sukladno tome potrebna je izvrsna organizacija i planiranje lova kako bi sigurnost sudionika lova bila na visokom nivou. Organizator lova du an je odrediti voditelja lova i njegove pomonike, a prema potrebi mo e odrediti osobu iz redova strunog osoblja za poduzimanje dodatnih mjera sigurnosti sudionika lova. Nakon toga du nost je voditelja lova prije poetka samog lova upoznati sve sudionike s planom lova, vrstama i skupinama divljai koja e se loviti, na818
___________________________________________________
inom provoenja skupnog lova te pravilima sigurnosti koja e se primijeniti u provedbi lova. Prema potrebi po eljno je na podruju na kojem se lovi, na ulazne prometnice i druga va na mjesta postaviti znak Lov koji upozorava na moguu opasnost od lova osobe koje se u to vrijeme mogu zatei na tom podruju (etai, planinari, berai gljiva, biciklisti i sl.), ali i sudionike u prometu budui da je tijekom lova poveana mogunost izlaska divljai na prometnice (v. Slika 4). Lovca do stajalinog mjesta dovodi voditelj lova ili osoba koju on ovlasti. Prigodom zauzimanja stajalita, osoba koja rasporeuje lovce na stajalina mjesta upoznaje lovca s polo ajem susjednih lovaca, smjerom kretanja prigona, te uvjete i dozvoljeni smjer pucanja na divlja. Voditelj lova du an je opomenuti lovca koji se ne pridr ava pravila ponaanja u lovu, a kod ponovljenog nepotivanja pravila, iskljuiti ga iz lova. Prije poetka skupnog lova na divlje svinje potrebno je izraditi i podijeliti sudionicima lova plan lova koji mora sadr avati: n skicu ili snimku podruja s ucrtanim prigonima (v. Slika 3); n smjer kretanja pogonia; n polo aj stajalita lovaca; n zborna mjesta sudionika lova prije poetka lova i po zavretku lova; n zvune signale pomou kojih se vodi lov; n te popis pravila sigurnosti kojih su se du ni pridr avati sudionici lova prilikom provoenja skupnog lova na divlje svinje. Najee primijenjena pravila ponaanja, odnosno sigurnosti, u skupnom lovu su slijedea [1, 5, 9]: n divlje svinje lovimo pukom risanicom ili pukama s glatkim cijevima, kuglama; n poetak prigona oznaava se s tri duga zvuka, a zavretak s jednim dugim zvukom lovakog roga; n prije poetka i poslije zavretka prigona nije dozvoljeno pucanje na divlja, n puka je u lovu otvorena i prazna, a puni se i prazni po zauzimanju stajalinog mjesta i znakova za poetak, odnosno zavretak prigona; n prije punjenja oru ja va no je pregledati prohodnost cijevi; n puka se puni u polo aju cijevi koso prema gore ili dolje; n cijev puke nikad ne smije biti okrenuta prema ostalim sudionicima u lovu; n svaki lovac mora biti upoznat sa stajalitem susjednih lovaca prije zapoetog prigona, te uvjetima i dozvoljenim smjerovima gaanja; n u skupnom lovu na divlje svinje, zabranjeno je pratiti pukom divlja ili pucati na nju, dok nije prela zamiljenu liniju stajalinih mjesta lovaca; n u skupnom lovu ne smije se pucati na divlja u smjeru prigona, osim ukoliko voditelj lova to nije izriito dozvolio uz uvjet da se lovci na stajalitima tijekom prigona upozore zvunim signalom kada ta mogunost odstrjela prestaje radi pribli avanja prigona; n stajalita lovaca moraju biti uz sam unutarnji rub prosjeke (puta ili sl.). na kojoj se vri odstrjel; n ubrza okidanja u skupnom lovu ne smije se koristiti; n lovac smije pucati na divlja koja se lovi samo, ako je siguran da time ne ugro ava ivote ljudi, kao i njihovu imovinu;
_____________________________________________________
819
strogo je zabranjeno svako pomicanje lovaca sa stajalinog mjesta koje mu je odredio voditelj lova ili osoba koja koju je on ovlastio; n stajalite na koje je rasporeen, lovac ne smije napustiti prije znaka zavretka prigona, odnosno do dolaska voditelja lova kojeg upoznaje sa eventualnim odstrjelom ili ranjavanjem divljai; n sudionici lova bi trebali, radi bolje uoljivosti, tijekom lova nositi signalizirajuu odjeu visoke vidljivosti (prsluk, jakna, signalizirajua traka na eiru i dr.) (v. Slika 1). Prilikom planiranja lova va no je dobro analizirati podruje lovljenja, pri emu nam uz terenski obilazak mogu pomoi i ortofo i satelitske snimke tog podruja. Na takvom podruju nu no je obilje iti stajalina mjesta lovaca. Ona se odreuju ovisno o konfiguraciji terena, irini prosjeke ili ceste, prijelazima divljai i broju lovaca koji sudjeluju u lovu. Dobro ureena lovita imaju ureene prosjeke na kojima se provodi odstrjel, a na njima se nalaze niske eke zaklonice koje omoguavaju bolju vidljivost te jame veu sigurnost sudionika lova jer je hitac s takvog stajalita pod veim kutom prema tlu, a lovcima na takvim stajalitima je onemogueno samovoljno naputanje stajalinog mjesta (v. Slika 2) [9]. Osim toga, na okolnoj vegetaciji po eljno je obilje iti smjer dozvoljenog, odnosno zabranjenog pucanja na divlja.
n
SLIKA 1: Lovci odjeveni u odjeu visoke vidljivosti
SLIKA 2: Visoka zaklonica s oznakom zabranjenog smjera pucanja na divlja
SLIKA 3: Primjena orto-foto snimke podruja lovljenja u pripremi i izradi plana lova
SLIKA 4: Znak opasnosti lov (Prema: www.frankonia.de)
820
___________________________________________________
2.2. Skupni lov na sitnu dlakavu i pernatu divlja
Skupni lovovi, ovisno o vrsti sitne divljai koja se lovi, mogu se organizirati kao lov prigonom, lov pogonom i kru ni lov [1]. Obaveza je voditelja lova prije poetka skupnog lova na sitnu divlja upoznati sve sudionike s osobama koje e sudjelovati u voenju lova, planom lova, nainom provoenja skupnog lova, zvunim signalima za poetak i svretak lova, divljai koja e se loviti te opim pravilima sigurnosti. Prije zvunih signala za poetak i nakon zvunih signala za kraj lova nije dozvoljeno pucanje na divlja, a oru je mora biti otvoreno i prazno. Puka se puni u polo aju cijevi koso prema gore ili dolje, a cijev puke ne smije biti okrenuta prema ostalim sudionicima u lovu. Sudionici lova bi trebali, radi bolje uoljivosti, tijekom lova nositi signalizirajuu odjeu visoke vidljivosti (prsluk, jakna, signalizirajua traka na eiru i dr.). Ukoliko se radi o lovu prigonom, voditelj lova posebno skree pozornost lovcima na zabranu pucanja u smjeru prigona na pernatu divlja koja let ispod 10 m visine, kao i na zabranu pucanja na divlja u smjeru susjednih lovaca, ako ista tri, odnosno leti ni e od 10 m visine. Odstrjel takve divljai dozvoljen je nakon to ista proe zamiljenu liniju lovaca na stajalitima. Kod provedbe lova pogonom, kada se svi sudionici lova kreu usporedno u istom smjeru, u jednoj liniji, izuzetno je va no upozoriti sudionike lova da ne smiju izlaziti iz te linije, a ukoliko se to dogodi voditelj lova zvunim signalom mora zaustaviti lov dok se linija ne poravna. Odstrjel divljai u takvom lovu dozvoljen je ispred linije lovaca i nakon to je divlja preletjela ili protrala kroz zamiljenu liniju u kojoj se kreu lovci. Ukoliko odstrijeljena ili ranjena divlja nije pronaena, lov se zaustavlja zvunim signalom dok navedena divlja ne bude pronaena. Kru ni lov je takav nain skupnog lova u kojem se svi sudionici lova kreu prema sredini zamiljenog kruga. Radi sigurnosti svih sudionika lova kod planiranja lova nu no je oznaiti sredite i unutranji sigurnosni krug lova. Kada sudionici lova dou do tog kruga, koji je promjera dvostrukog dometa same (ovisno o promjeru same, cca 200-350 m), odnosno nakon zvunog signala lovnika, dozvoljen je odstrjel divljai samo nakon to divlja proe zamiljenu liniju kruga, dakle iza lea lovaca [1]. Zakonom o lovstvu i pripadajuim pravilnici koji reguliraju podruje lovljenja divljai, odnosno sigurnosti u lovu propisano je nekoliko odredbi koje sa odnose na sve vrste lova, pa tako i na skupni lov. Pravilnik o uvjetima i nainu lova, noenju lovakog oru ja, obrascu i nainu izdavanja lovake iskaznice, doputenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu propisuje da je zabranjeno obavljanje lova u loim vremenskim uvjetima (magla, jaka kia i snijeg, jaki vjetar i dr.), da se lovako oru je puni lovakim nabojima zauzimanjem mjesta za poetak lova kod pojedinanog lova, odnosno davanjem znaka za poetak lova kod skupnog lova te da se dugako vatreno oru je, bez obzira na to radi li se o pojedinanom ili skupnom lovu, uvijek mora nositi tako da su cijevi okrenute uvis, a kratko vatreno oru je u navlaci [7]. Osim navedenog, Pravilnik o nainu uporabe lovakog oru ja i naboja navodi da se lovako oru je i naboji mogu upotrebljavati ako njihova uporaba ne ugro ava sigurnost ljudi ili imovine i u skladu s pravilima lova i lovnom etikom. Isti Pravilnik navodi da su lovci du ni potivati pravila uporabe lovakog oru ja i naboja u lovu koje odreuje osoba
_____________________________________________________
821
odgovorna za lov te da lovako oru je i naboje nije doputeno upotrebljavati u vrijeme smanjene vidljivosti uzrokovane klimatskim nepogodama (padaline, magla, vjetar i sl.) te nou. Kao nono vrijeme dr i se razdoblje od dva sata nakon zalaska sunca do dva sata prije izlaska sunca. Iznimno od ove odredbe lovako oru je i naboje doputeno je upotrebljavati nou samo za vrijeme mjeseine za odstrjel odreenih vrsta divljai [8]. Iz navedenoga je vidljivo da je vrlo malo pravila sigurnosti propisano Zakonom i Pravilnicima, te da veina pravila koja se primjenjuju u provedbi lovova su zapravo rezultat izuzetno dugake tradicije lovstva koje se u Hrvatskoj razvijalo usporedno s drugim europskim zemljama (Maarska, Austrija, Njemaka).
3. Zakljuak
U cilju poveanja sigurnosti sudionika skupnih lovova namee se potreba donoenja novih preciznijih zakonskih propisa ili odredbi. Iako u Hrvatskoj sukladno Zakonu o lovstvu divlja smije loviti osoba koja je polo ila lovaki ispit, a time i stekla odreena znanja o nainima lova, pravilima ponaanja u lovu i uporabi lovakog oru ja, izuzetno je va no podii kvalitetu obrazovanja lovaca, ali provesti i dodatnu edukaciju osoba koje su zadu ene za provedbu lovova u lovitima.
Literatura
[1] Grubei, M: Lovljenje divljai, str. 432. U: Mustapi i sur: Lovstvo, Hrvatski lovaki savez, Zagreb, 2004. [2] Hardt-Madsen, M., J. Simonsen: Fierarms fatalities in Denmark 1970.-1979., Forensic Sci Int., 1983 Nov-Dec; 23(2-3):93-8 [3] Karger, B., F.Wissmann, D.Gerlach, B.Brinkmann: Firearm fatalities and injuries from hunting accidents in Germany, Int J Legal Med., 1996;108(5):252-5 [4] Ornehult, L.,A.Eriksson: Accidental firearm fatalities during hunting, Am J Forensic Med Pathol.,1987 Jun; 8(2):112-9 [5] Vrhovac,N.: Sigurnost u lovu, str. 440. U: Mustapi i sur: Lovstvo, Hrvatski lovaki savez, Zagreb, 2004. [6] Pintur, K., Budor, I., Florijani, T.: Analiza Stradavanja lanova Hrvatskog lovakog saveza tijekom lovnih aktivnosti u razdoblju od 1999.-2006. godine, Zbornih radova, 2.meunarodni struno-znanstveni skup Zatita na radu i zatita zdravlja, HOC Bjelolasica, 24.-27. rujna, 2008, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac; 609-613 [7] Pravilnik o uvjetima i nainu lova, noenju lovakog oru ja, obrascu i nainu izdavanja lovake iskaznice, doputenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu, Narodne novine 70 (2010.) [8] Pravilnik o nainu uporabe lovakog oru ja i naboja, Narodne novine 68 (2006.) [9] Serti, D.: Lov na divlja i lovaka etika, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2008, 29-37, 48-90 [10] Vnuec, Z.: Ozbiljne posljedice nepa nje, Lovaki vjesnik, 2012, 121(5): 22-23. [11] Zakon o lovstvu, Narodne novine 140 (2005.), 75 (2009.)
822
___________________________________________________
ZATITA PODATAKA U INFORMACIJSKOM SUSTAVU

DATA PROTECTION IN THE INFORMATION SYSTEM
Nikola PROTRKA1, Davor KALEM2, Ante MARKI3
1Policijska
akademija, Visoka policijska kola, Zagreb, HRVATSKA, nprotrka@fkz.hr 2Policijska akademija, Zagreb, HRVATSKA, dkalem64@gmail.com 3Policijska akademija, Zagreb, HRVATSKA, amarkic@gmail.com
Sa etak: Zatita podataka je proces kojim se osigurava podatke od oteenja pri prijenosu i kontrolira pristup podacima. U dananje vrijeme kada se gotovo svi podaci koji su nam potrebni nalaze na raunalima, zatita odnosno sigurnost podataka nam je prijeko potrebna kako osobe koje nisu ovlatene ili jednostavno ne bi trebali vidjeti odreene podatke doista to i ne mogu uiniti. Takoer je potrebno zatiti i podatke koji su spremljeni u naem raunalu od neovlatenih upada sa istog ili drugih raunala. Jedan od primjera dobro zatienog podatkovnog sustava je i informacijski sustav Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Kljune rijei: sigurnost, zatita, podaci, informacijski sustav Abstract: Data protection is a process that ensures data transmission from damage and data access controls. At the present time, almost all information we need on the computer, protection and data security is indispensable for both people who are not authorized or simply should not see certain information, and indeed it cant do. It is also necessary to protect the information stored in our computer - from intrusion from the same or other computers. One example of a well-protected data system is information system of the Ministry of Internal Affairs. Keywords: safety, security, data, information system
1. Uvod
Zapisivanje odreenih podataka i njihovo uvanje jedna je od najstarijih ljudskih aktivnosti koja datira jo od vremena glinenih ploica 4000 godina unazad. Tako se od glinenih ploica, preko gujeg pera, olovke i pisaeg stroja stiglo do dananjih raunalnih sustava. Razvojem ljudskog drutva poveale su se potrebe, a i mogunosti zapisivanja i pretra ivanja. U dananje doba informacije su postale najva niji ali i najranjiviji resurs, te se shodno tome javlja potreba zatite i ouvanja ekskluzivnosti informacija. Zatita podataka i informacija skup je mjera i postupaka kojima se sprjeava neovlaten pristup podacima i informacijama. U samom informacijskom sustavu MUP-a Republike Hrvatske ta zatita podataka i informacija je stalna, planirana i organizirana provedba svih prevenHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
823
tivnih mjera i aktivnosti koje su propisane Pravilnikom o zatiti informacijskog sustava MUP-a RH.
2. Openito o zatiti podataka

Zatita podataka datira jo iz vremena prije raunala i kao takva ima svoju tradiciju koja nam je pojmovno bliska. Kod podataka pohranjenih na klasinim medijima po arhivima, kartotekama, dosjeima i sl., zatita podataka vezana je uz odreeni zatieni prostor (soba, ormar, kasa) i uz odreene postupke (zakljuavanje, uvanje). Specifian karakter elektronike obrade, pohranjivanja i koritenja podataka zahtijeva sasvim drugi pristup ovoj problematici. Podaci koji se nalaze na medijima pogodnim za obradu na raunalu u samoj obradi ili su na putu od terminala (udaljenog od sredinjeg raunala) ka raunalu (ili obrnuto), ine se na prvi pogled sigurni zbog svoje elektronike prirode, te zbog svog oblika koji najee nije neposredno itljiv. Onog trenutka kad je tehnoloki napredak omoguio razvoj raunalne (terminalske) mre e, masovno koritenje podataka postalo je mogue s bilo kojeg udaljenog terminala tj. raunala. To je proirilo podruje zatite izvan granica prostorija sredinjeg raunala na sve subjekte u mre i, to znatno poveava rizik i komplicira zatitu i sigurnost podataka. Dojam o dobroj zatienosti podataka u raunalu, u ovom sluaju, potpuno je pogrean. Postoji nekoliko va nih razlika u odnosu na prethodna stanja. Jedna od najva nijih je da vie nije potreban fiziki pristup do podataka da bi se oni unitili, izmijenili ili otuili, pa prema tome nema ni klasinih tragova. Veoma velik broj podataka mo e se unititi, izmijeniti ili otuiti u vrlo kratkom vremenu. Pojednostavljeni postupci koritenja raunala uinili su informacijski sustav interesantnim i relativno pristupanim s obiljem informacija, pogotovo za osobe sa zlim namjerama *. Osim toga, danas sve vie ljudi poznaje tehnologiju rada raunala i raunalnih mre a. S druge strane, koritenje raunala je sve vee, sve se vie poslova (i podataka) prenosi na raunalo i ovisnost o njemu postaje sve vea. Tona i pouzdana informacija postaje sredinje pitanje i velika briga irom svijeta. Zbog svega toga razvijene su brojne i uinkovite metode zatite, koje informacijskim sustavima daju visoki stupanj zatite i sigurnosti podataka, daleko vei nego to su ih imali u klasinim metodama rada, pod uvjetom da ih se pozna i dosljedno primjenjuje u svakodnevnom radu.
2.1. Oblici zatite podataka
Cjeloviti pojam pod nazivom zatita informacijskih sustava u naem jeziku oznauje primjenu zatite na skup svih komponenata informacijskih sustava osnovanih na informacijskim tehnologijama (raunalo, podaci, programi, komunikacije i osobe). Osnovni cilj zatite informacijskih sustava i podataka jest eliminiranje izvora opasnosti kojima je sustav izlo en, unato tome to apsolutna zatita sustava i podataka nikad nije mogua, jer e uvijek postojati naini ometanja rada sustava. Zato je korektnije smatrati sustav zatite kao metode koje u velikoj mjeri umanjuju opasnost kojima su izlo eni sustav i podaci. Kako postoje razliite opasnosti za rad sustava, moraju se koristiti i razliite metode za osiguranje njihove zatite.
*
Pavii B., Modly D. Vei P.: Kriminalistika knjiga 2, Duevi & Krovnik, Rijeka, 2012, (Protrka, N.: Glava XXVII 615-623). ___________________________________________________
824
Sve metode imaju sljedee zajednike ciljeve: n smanjivanje ili uklanjanje vjerojatnosti nepo eljnih dogaaja; n smanjivanje tete koju mogu izazvati; n postavljanje takve organizacije djelatnosti koja e biti uinkovita prepreka pojavi nepo eljnih dogaaja, a ako se pojave, koja e se djelotvorno boriti protiv te ih posljedica. Sama zatita informacijskog sustava i podataka mo e se podijeliti na unutarnju i vanjsku. Jedan od naina razlikovanja unutarnje i vanjske zatite jest da se svi sluajevi koji mogu biti kontrolirani pomou raunala klasificiraju kao unutarnja zatita. Metode zatite koje se koriste u ovim sluajevima ine hardversko-softversko i drugu slinu zatitu. Njih postavljaju i provode djelatnici raunalne sredinjice. Vanjska zatita vezana je uz klasine metode zatite: n fiziku; n organizacijsku; n komunikacijsku. Podjela cjelokupne zatite elektronikog sustava i podataka mo e se po razinama prikazati na sljedee naine: n hardversko-softverska zatita; n fizika i organizacijska zatita; n komunikacijska zatita; n administrativna kontrola. Sredinje osiguranje i zatita podataka su kontrolni programi i hardverske komponente (hardversko-softverska zatita). Uvjetno reeno, bez stroge kontrole u samoj raunalnoj sredinjici, ostale mjere zatite ne mogu biti od velike koristi. Fizika zatita upotpunjuje osnovne metode realizirane u samom sustavu. Sastoji se od kontrole pristupa, alarmnih ureaja i otkrivanja i spreavanja djelovanja izvora opasnosti na opremu i podatke. Administrativna kontrola brine se o korektnom koritenju cijelog sustava. Ta razina kontrole prote e se na sve organizacijske jedinice i tijela koja se javljaju kao korisnici podataka*.
2.2. Osnovni izvori opasnosti
Zatita podataka u uvjetima elektronike obrade u velikoj mjeri ovisi o procjeni i analizi opasnosti koje prijete samom sustavu za elektroniku obradu podataka. U svakom sluaju cilj treba biti kompletna zatita sustava i svih faza obrade i prijenosa informacija. Ako samo jedna komponenta nije zatiena, ilegalni korisnik mo e koristiti tu komponentu, i injenica da su sve ostale dobro zatiene gubi smisao. Osnovne potencijalne izvore opasnosti za opremu i podatke mo emo svrstati u etiri kategorije.
2.2.1. Elementarne nepogode i druge sline pojave
Pojavni oblici: n po ar; n poplava;

*
Akmad i Z.: Informacijski sustav MUP-a RH, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 2004. _____________________________________________________
825
n n n n n n n n n n
oluja; potres; grom; visoka temperatura; visoka vla nost; vibracija; radarsko zraenje; akustino zraenje; elektromagnetsko zraenje u oba smjera; stabilnost napajanja elektrinom energijom.
2.2.2. Hardversko-softverske pogreke
Pojavni oblici: n ispad sustava; n tehnike pogreke na sredinjoj jedinici; n tehnike pogreke i nedostaci na perifernim ureajima; n pogreke i nedostaci u kontrolnim i upravljakim ureajima; n pogreke i nedostaci u uslu nim programima; n pogreke i nedostaci u aplikativnim programima; n pogreke u mre noj opremi i njenoj nesavrenosti.
2.2.3. ovjek sa atributom nenamjernosti
Pojavni oblici: n loa organizacija; n nedisciplina; n neodgovornost; n nemar; n nestrunost; n nehaj; n neznanje; n zamor; n monotonija.
2.2.4. ovjek sa atributom namjernosti
Pojavni oblici: n vandalizam; n diverzija; n sabota a; n zlonamjernost djelatnika; n neodgovorne ale; n radoznalost; n kriminal; n pijuna a. Svakako da u navedenom pregledu potencijalnih izvora opasnosti najvea je opasnost ljudski imbenik s atributom namjernosti.
826
___________________________________________________
3. Zatita podataka u informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Zatita informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu IS MUP-a RH) stalna je, planirana i organizirana provedba svih preventivnih mjera i aktivnosti koje su propisane Pravilnikom o zatiti IS MUP-a RH *. Radi zatite i osiguranja svih resursa IS MUP-a RH provode se mjere i aktivnosti: ** n zatite tajnosti podataka i informacija ; n osiguranje integriteta podataka, informacija i programske potpore; n osiguranje raspolo ivosti informatike opreme i programske potpore. Navedene mjere i aktivnosti posebice obuhvaaju: n osiguranje integriteta podataka, informacija i programske potpore; n zatita informacijske opreme, pogonskih postrojenja i objekata u kojima je smjetena ta oprema; n zatita djelatnika IS MUP-a RH; n kontrola pristupa do podataka i informacija; n kontrola kretanja neovlatenih osoba u prostorijama gdje je smjetena informacijska oprema i informacijski sadr aji; n utvrivanje postupka u sluajevima zastoja ili kvara informacijske opreme ili softvera; n utvrivanje mogunosti rada i zatite IS MUP-a RH u elementarnim nepogodama, po arima, poplavama i slino; n utvrivanje mogunosti rada i zatite IS MUP-a RH u sluaju neposredne opasnosti, rata i u drugim izvanrednim prilikama.
3.1. Ovlatenost pristupa u IS MUP-a RH
Na osnovi lozinke i odziva vri se selektivni pristup podacima i informacijama provjerom ovlatenosti. Ovoj provjeri, tj. kontroli, prethodi kontrola ovlatenosti terminala, tako da je pristup u IS MUP-a RH mogu samo s terminala/PC-a koji su uvedeni u Evidenciju ovlatenih osoba i terminala/PC-a ***. Razina ovlatenja za pristup podacima dijeli se u kategorije koje mogu biti na razini: n MUP-a RH; n policijske uprave; n policijske postaje; n organizacijske jedinice ili terminala. Odreenoj osobi daje se samo ona razina ovlatenja koja joj je potrebna za obavljanje radnih zadaa. Lozinku i odziv odreuje i mijenja djelatnik koji je dobio ovlatenje. Nakon primitka prve lozinke i odziva ovlatena osoba treba ih odmah promijeniti, jer prva lozinka i odziv slu e samo zato da se mo e ui u ekranske formate koji omoguavaju da se lozinka i odziv promjene i tako ovlatena osoba odredi svoju lozinku i odziv. Kada izaberemo odreeni podsustav, pripadajuu evidenciju i vrstu operacije s podacima (koritenje-itanje, unos i a uriranje, brisanje) predstavljamo se sustavu preko pri* ** ***
Pravilnik o sigurnosti i zatiti slu benih podataka MUP-a, NN 59/06. Zakon o tajnosti podataka, NN 79/07 Pravilnik o tajnosti slu benih podataka MUP-a, NN 25/08. _____________________________________________________
827
padajuih ekranskih formata kako bi se uinila kontrola naeg ovlatenja za rad s izabranim evidencijama.
4. Zakljuak
Zatita podataka u informacijskom sustavu ima svojih prednosti i mana. Svi podaci su nam odmah dostupni i to bez ekanja, to prije nije bilo mogue, no sada postoji mogunost neovlatenog upada u sustav. Ranije kada su se podaci uvali u zakljuanim ladicama ili ormarima, osoba koja je htjela doi do podataka morala je bit fiziki prisutna da bi uzela odreene podatke Iako svaka ovlatena osoba za rad u informacijskom sustavu ima svoju lozinku i odziv, uvijek postoji mogunost da netko to sazna i onda se prijavi u informacijski sustav i zlouporabi podatke koji se tamo nalaze *. Koritenje raunala je sve vie raireno, sve vie poslova se prenosi na raunalo i ovisnost o njemu postaje sve vea. Tona i pouzdana informacija od velike je va nosti i interesa i za pojedinu osobu, ali i za promet, industriju, javnu upravu, vojsku, policiju itd. U skladu s tim, sigurnost i zatita podataka i informacija postaje sredinje pitanje i briga za sve pa tako i za Ministarstvo unutarnjih poslova. Zbog svega toga razvijene su brojne i uinkovite metode zatite, koje Informacijskim sustavima daju visok stupanj zatite i sigurnosti podataka. Pravilnik o sigurnosti i zatiti slu benih podataka Ministarstva unutarnjih poslova propisao je u svojim lancima od 36.-51. mehanizme i obveze kojih se svi djelatnici Ministarstva moraju pridr avati, a sve u svrhu sigurnosti i zatite podataka.
Literatura
[1] Akmad i Z.: Informacijski sustav MUP-a RH, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 2004. [2] Pavii B., Modly D. Vei P.: Kriminalistika knjiga 2, Duevi & Krovnik, Rijeka, 2012, (Protrka, N.: Glava XXVII 615-623) [3] Zakon o tajnosti podataka, NN 79/07 [4] Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, NN 75/09 [5] Pravilnik o sigurnosti i zatiti slu benih podataka MUP-a, NN 59/06 [6] Pravilnik o tajnosti slu benih podataka MUP-a, NN 25/08
Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, NN 75/09. ___________________________________________________
828
PREGLED TROKOVA OSIGURATELJA U ZATITI ZDRAVLJA NA RADU

EXPENSES OF CROATIAN HEALTH INSURANCE INSTITUTE IN AREA OF HEALTH PROTECTION AT WORK OVERVIEW
Andreja RO I DIZDAR1, Dra en KAPUSTA2, Vinka LONGIN PE3
1Hrvatski
zavod za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, 10.000 Zagreb, HRVATSKA, andreja.rozicdizdar@hzzo.hr 2Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, 10.000 Zagreb, HRVATSKA, drazen.kapusta@hzzo.hr 3Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, 10.000 Zagreb, HRVATSKA, vinka.longinpes@hzzo.hr
Sa etak: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kao nacionalni osiguratelj na podruju zatite zdravlja na radu u sklopu prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurava pravo na zdravstvenu zatitu i novane naknade za sluaj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, kao i pravo na specifinu zdravstvenu zatitu radnika. Preventivne mjere specifine zdravstvene zatite radnika kroz utjecaj na poboljanje uvjeta rada radnika, na smanjenje broja ozljeda na radu, bolesti i invalidnosti radnika, utjeu na smanjenje trokova zdravstvene zatite i trokova bolovanja. Propisani lijeniki pregledi radi utvrivanja radne sposobnosti koje provode specijalisti medicine rada imaju za cilj pronai one radnike kojima bi boravak na radnom mjestu sa izlo enou nepovoljnim radnim uvjetima mogao otetiti zdravlje i one kojima zdravstveno stanje onemoguava provoenje tra enih radnih zadataka. Svrha ovog rada je ukazati na trokove osiguratelja na podruju zatite na radu, s naglaskom na trokove bolovanja uslijed ozljeda na radu i profesionalnih bolesti prema NKD klasifikaciji djelatnosti poslodavaca. Temeljem analize trokova napravio bi se plan aktivnosti kojima bi se optimiziralo provoenje specifine zdravstvene zatite i skrb o radnicima. Kljune rijei: zatita zdravlja na radu, bolovanje, ozljeda na radu, profesionalna bolest, periodiki pregled Abstract: Croatian health insurance institute as national insurer in area of health protection at work insures health care and compensations in cases of injury at work and occupational diseases, as well as specific health care of workers. Preventive measures of specific health care influence improvement of working conditions, reduce number of injuries and illnesses of workers, reduce possibility of invalidity and expenses of health care and sick leave. Medical examinations as a segment of preventive measures of specific
_____________________________________________________
829
health care are performed by medical doctors, specialists in occupational medicine and have an objective to detect vulnerable groups of workers, which are not suitable for working in environment with special conditions/risks. Objective of this text is to indicate expenses of an insurer in area of health protection at work with accent on sick leave costs caused by injuries at work and occupational diseases and compare it to NKD classification of employers. In line with costs analysis should be planned activities of optimization of specific health care and measures. Keywords: safety and health at work, sick leave, injury at work, occupational disease, medical examination
1. Uvod
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (nastavno Zavod) kao nacionalni osiguratelj provodi politiku razvoja i unapreivanja zdravstvene zatite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se prava za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, kao i pravo na specifinu zdravstvenu zatitu radnika.
1.1. Pravo na specifinu zdravstvenu zatitu
Utvreni standard prava na specifinu zdravstvenu zatitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurava se osiguranicima putem zdravstvenih ustanova koje u svom sastavu imaju djelatnost medicine rada te ugovornih specijalista medicine rada u privatnoj praksi ukljuenih u mre u ugovornih subjekata medicine rada, a koje je odabrao poslodavac za svog radnika. Sukladno odredbama Pravilnika o poslovima na kojima radnik mo e raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti, u okviru prava na specifinu zdravstvenu zatitu na teret sredstava Zavoda obavljaju se: a) pregledi za utvrivanje zdravstvene sposobnosti radnika za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada odnosno u sluaju promjene uvjeta rada, koji se obavljaju prije poetka rada na tim poslovima (prethodni pregledi); b) pregledi nakon proteka vremena utvrenog propisima zatite zdravlja i sigurnosti na radu (periodini pregledi - ciljani pregled i obrada organa i sustava organa koji su posebno optereeni radnim zahtjevima ili su potencijalno ugro eni radnim tetnostima); c) pregledi prema ocjeni nadle nog specijaliste medicine rada (kontrolni pregledi). Trokove naprijed navedenih pregleda snosi Zavod, u skladu sa svojom Odlukom o standardima i normativima prava na zdravstvenu zatitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti s osnovama za sklapanje ugovora.
1.2. Prava za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti
Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za sluaj ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti ostvaruju se nakon provedenog postupka u kojem se utvruju uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se ozljeda ili bolest mogla priznati za ozljedu na radu odnosno profesionalnu bolest. Postupak utvrivanja i priznavanja prava osnovom ozljede na radu ili profesionalne bolesti reguliran je odredbama Pravilnika o pravima, uvjetima i nainu
830
___________________________________________________
ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u sluaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Prava za sluaj ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti osigurane osobe ostvaruju od dana nastanka te ozljede odnosno bolesti u cijelosti na teret sredstava Zavoda, a ista ukljuuju: a) pravo na zdravstvenu zatitu (primarnu, specijalistiko-konzilijarnu, bolniku, lijekove dentalno-protetsku pomo, ortopedska i druga pomagala, zdravstvenu zatitu u inozemstvu) te b) pravo na novane naknade (naknadu plae za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u iznosu od 100% od propisane osnovice od prvog dana nesposobnosti za rad, naknadu trokova prijevoza, naknadu za pogrebne trokove).
2. Metode
Zavod za svoje potrebe ima razvijen i koristi vlastiti informacijski sustav (ZOROH) u kojem se nalaze podatci o svim osiguranim osobama Zavoda koje ostvaruju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Tako se u informacijskom sustavu Zavoda evidentiraju, prate i kontroliraju i prava sa osnova obveznog zdravstvenog osiguranja za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, mjere specifine zdravstvene zatite radnika te dijagnostiki postupci kod sumnje na profesionalnu bolest. Podatci dobiveni iz informacijskog sustava Zavoda obuhvaaju period od 2008. do 2011. godine, uz napomenu da su se podatci od 2008. do kraja 2010. godine prikupljali i obraivali u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu, a od 01. sijenja 2011. godine u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Podatci se odnose na bolovanja sa osnova ozljede na radu, bolovanja s osnova profesionalne bolesti te preventivne preglede u medicini rada. Trokovi osiguratelja biti e prikazani kroz analize izvjea iz informatikog sustava Zavoda (ZOROH-a) sa ciljem snimanja stanja i planiranjem dodatnih aktivnosti. Pri analizi su koritene slijedee klasifikacije: klasifikacija bolesti prema MKB-10, klasifikacija djelatnosti prema NKD 2007.
Trokovi bolovanja Zavoda za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti predstavljaju znaajan dio trokova nastalih zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti i dijele se na direktne trokove (isplaene naknade za sluaj ozljeda na radu) i indirektne koji se odnose na trokove lijeenja uslijed radne nesposobnosti zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti. Trokovi Zavoda za bolovanja s osnova ozljede na radu i profesionalnih bolesti za period od 2008. do 2011. godine imaju trend porasta, a prosjeno trajanje bolovanja po sluaju bolovanja uslijed ozljede na radu iznosi 64,47 dana, dok prosjeno trajanje bolovanja po sluaju bolovanja uslijed profesionalne bolesti iznosi 96 dana.
3.1. Struktura trokova bolovanja po godinama
Iz grafikih prikaza uoava se trend smanjenja broja ozljeda na radu sa smanjenjem broja sluajeva bolovanja uslijed ozljede na radu i relativna stabilnost trajanja bolovanja po sluaju ozljede na radu. Pribli no 75% ozljeda na radu ima za posljedicu bolovanje radnika, koje uzrokuje dodatne trokove osiguratelja (v. Grafikon 1-3). Na trend utjee smaHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
831
njenje broja zaposlenih radnika kao posljedica ekonomske krize, ali i podizanje razine zatite zdravlja na radu. Ne treba zanemariti niti mogunost da se zbog pretjerane administracije ne prijavljuju ozljede na radu koje ne uzrokuju radnu nesposobnost, kao i da se ne prijavljuju ozljede kod kojih se poslodavci boje mjera nadle nih institucija (poput inspekcije rada). U sluaju profesionalnih bolesti uoava se u 2010. i 2011. godini trend porasta broja, a pribli no 50% profesionalnih bolesti ima za posljedicu bolovanje radnika. U isto vrijeme bilje i se trend porasta trokova obveza na ime naknada za sluajeve bolovanja uslijed ozljede na radu i profesionalne bolesti to se mo e dovesti u vezu sa strukturom zaposlenih odnosno veeg udjela zaposlenih iz djelatnosti koje imaju veu prosjenu mjesenu plau.
GRAFIKON 1a: Prikaz kretanja broja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti od 2008. do 2011. godine
GRAFIKON 1b: Prikaz kretanja trokova obveza za naknade za bolovanja od 2008. do 2011. godine (za ozljede na radu i profesionalne bolesti)
GRAFIKON 2: Broj sluajeva bolovanja s osnova ozljede na radu i profesionalne bolesti od 2008. do 2011. godine
832
___________________________________________________
GRAFIKON 3: Prosjeno trajanje bolovanja s osnova ozljede na radu i profesionalne bolesti od 2008. do 2011. godine izra eno u danima
Analizom razloga bolovanja, odnosno dijagnoza prema MKB klasifikaciji bolesti uoava se, to je i oekivano, da u bolovanjima usljed ozljeda na radu dominiraju dijagnoze iz grupa S i T (ozljede, otrovanja, izlo enost vanjskim faktorima) i ine relativno stabilan udio od 94% do 96% tijekom godina, a prvih 5 dijagnoza generira 35% troka (v. Grafikon 4), dok u profesionalnim bolestima 5 vodeih dijagnoza generira 44% troka (v. Grafikon 6).
GRAFIKON 4: Najee dijagnoze za sluaj bolovanja s osnova ozljede na radu od 2008. do 2011. godine Izvadak iz MKB 10: S61 Otvorena rana runoga zgloba i ake, S62 Prijelom u podruju runoga zgloba i ake, S93 Dislokacija, iaenje i nategnue zglobova i ligamenata u podruju no noga zgloba (gle nja) i stopala, S13 Dislokacija, iaenje i nategnue zglobova i ligamenata u podruju vrata, S60 Povrinska ozljeda runoga zgloba i ake
GRAFIKON 5: Najee dijagnoze za sluaj bolovanja s osnova profesionalne bolesti od 2008. do 2011. godine Izvadak iz MKB 10: I 73 bolesti perifernih krvnih ila, G56 Mononeuropatije ruke, L23 Alergijski kontaktni dermatitis, B18 Kronini virusni hepatitis, J92. Pleuralni plak uz azbestozu
_____________________________________________________
833
3.2. Struktura trokova preventivnih pregleda po godinama
U razdoblju od 2008. do 2011. godine ukupno je od strane nadle nih specijalista medicine rada ugovorenih sa Zavodom pregledano 831.548 radnika, te je od Zavoda na ime pregleda plaeno 185.279.415,00 kn, a pregledano je pribli no 15% od ukupnog broja prijavljenih radnika (v. Grafikon 8). Analiza kretanja broja preventivnih pregleda po godinama pokazuje od 2008. godine nagli porast broja obavljenih i plaenih preventivnih pregleda radnika, uslijed uspostavljanja sustava provoenja i evidentiranja preventivnih pregleda, sa stabiliziranjem broja u 2011. godini (v. Grafikon 6). Najee su pregledavani radnici sa rizikom rada na visini, a za njima slijede radnici izlo eni mehanikim opasnostima od alata, strojeva, opreme, zatim radnici na unutarnjem transportu/upravljanje samohodnim strojevima/ dizalicama i transporterima, radnici koji rade s raunalom du e od 1/2 radnog vremena i radnici u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima (v. Grafikon 7). Imenovani pregledi ine vie od 50% ukupnog troka preventivnih pregleda.
GRAFIKON 6: Prikaz broja preventivnih pregleda po godinama
GRAFIKON 7: Najee vrste preventivnih pregleda po udjelu u ukupnom troku
GRAFIKON 8: Prikaz broja radnika koji su obavili preventivni pregled u odnosu prema ukupnom broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2011. godine
834
___________________________________________________
3.3. Karakteristike trokova osiguratelja u odnosu prema NKD klasifikaciji djelatnosti poslodavca
Povezivanjem trokova bolovanja i preventivnih pregleda sa NKD klasifikacijom poslodavaca uoava se da su najvei trokovi bolovanja uslijed ozljede na radu u djelatnostima Preraivake industrije i Javne uprave (v. Grafikon 9), a za profesionalne bolesti u djelatnostima Zdravstvene zatite i socijalne skrbi te Poljoprivrede, umarstva, ribarstva (v. Grafikon 10). U isto vrijeme trokovi preventivnih pregleda pokazuju neto drugaiju distribuciju, sa dominacijom djelatnosti Preraivake industrije (v. Grafikon 11).
GRAFIKON 9: Trokovi bolovanja zbog ozljede na radu prema NKD klasifikaciji poslodavca Izvadak iz NKD 2007: C - preraivaka industrija, O - javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, G - trgovina na veliko i malo, Q - zdravstvena zatite i socijalne skrbi
GRAFIKON 10: trokovi bolovanja zbog profesionalne bolesti prema NKD klasifikaciji poslodavca Izvadak iz NKD 2007: Q - zdravstvene zatite i socijalne skrbi, A- poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo, C - preraivaka industrija, O - javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, P - obrazovanje
GRAFIKON 11: Udio trokova preventivnih pregleda prema NKD klasifikaciji poslodavca Izvadak iz NKD 2007: C - preraivaka industrija, F - graevinarstvo, G - trgovina na veliko i malo, H - prijevoz i skladitenje, E - opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom
_____________________________________________________
835
4. Zakljuak
Analizom podataka Zavoda mo e se zakljuiti da sustav zatite zdravlja na radu u Republici Hrvatskoj pokazuje rezultate i pomake u pozitivnom smislu. Uoeni trend porasta trokova obveza za naknade za bolovanja za period od 2008. do 2011. godine mo e se obrazlo iti: 1. navedenim udjelom zaposlenih iz djelatnosti koje imaju veu prosjenu mjesenu plau; 2. financijskom motiviranou radnika i poslodavaca za bolovanja za koja je utvrena naknada plae u iznosu od 100% od 1. dana bolovanja na troak Zavoda; 3. socijalnom komponentom uslijed poveanja stope nezaposlenosti u dr avi; 4. nedostatnim mehanizmima kontrole osiguratelja i 5. listama ekanja na zdravstvenu zatitu. Pregledom uzroka, razloga i prosjenog trajanja bolovanja za sluaj ozljeda na radu uoava se da dijagnoze sa oekivano kratkim trajanjem lijeenja i radnom nesposobnosti ine znaajan udio u trokovima (S61 otvorena rana runoga zgloba i ake ini 10% trokova, S93 dislokacija, iaenje i nategnue zglobova i ligamenata u podruju no noga zgloba i stopala 8% ukupnih trokova) iz ega se uoava znaajan potencijal redukcije trokova primjenom mehanizama kontrole opravdanosti bolovanja i poboljanja dostupnosti zdravstvene zatite uz kontrolu mjera za rad na siguran nain. Pogled na uzroke i dijagnoze, trajanje bolovanja uslijed profesionalnih bolesti takoer ukazuje na potencijal redukcije trokova primjenom dodatnih mjera zatite na radu i pravovremenog upuivanja radnika na preventivne preglede. Usporedba trokova bolovanja i trokova preventivnih pregleda prema djelatnosti poslodavaca i rizicima radnog mjesta ukazuje na: 1. Potrebu dodatnih analiza dinamike, opsega i obuhvatnosti preventivnih pregleda u razliitim djelatnostima koje trebaju obuhvatiti: a) djelatnosti sa velikim udjelom trokova bolovanja i znaajnim trokovima za preventivne preglede (C- preraivaka industrija 19,6% trokovi bolovanja zbog ozljede na radu, 14,9% trokovi zbog profesionalne bolesti, 26,59% trokovi preventivnih pregleda); b) djelatnosti sa velikim udjelom trokova bolovanja, a malim udjelom trokova za preventivne preglede (O- javna uprava i obrana 15,25% trokovi bolovanja zbog ozljede na radu, 7,14% trokovi zbog profesionalne bolesti, oko 3% trokovi preventivnih pregleda). 2. Potrebu dodatnih aktivnosti Zavoda koje se odnose na: a) poticanje donoenja novog Plana i programa mjera specifine zdravstvene zatite radnika s naglaskom na nomenklaturi dijagnostikih i terapijskih postupaka i utvrivanju algoritama preventivnih pregleda; b) informatizaciju medicine rada sa pojaanom suradnjom izmeu specijalista medicine rada i Zavoda te br im protokom informacija; c) poticanje suradnje izmeu poslodavaca, Zavoda i specijalista medicine rada; d) sudjelovanje u edukacijama i projektima radi poboljanja mjera prevencija ozljeda i bolesti uzrokovanih radom te postavljanjem standarda zdravog radnog mjesta;
836
___________________________________________________
e) poticanje promjena u ponaanju radnika i njihovih poslodavaca u cilju prihvata pristupa orijentiranog zdravlju i osiguranja uvjeta za rad na siguran nain i u uvjetima koji ne dovode do oteenja zdravlja.
Literatura
[1] Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. [2] Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema MKB 10 [3] Odluka o standardima i normativima prava na zdravstvenu zatitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti s osnovama za sklapanje ugovora [4] Pravilnik o poslovima na kojima radnik mo e raditi samo nakon prethodnog i redovnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti [5] Pravilnik o pravima, uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u sluaju ozljede na radu i profesionalne bolesti [6] Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju
_____________________________________________________
837
838
___________________________________________________
SPRJEAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U BANKARSKOM SEKTORU RH

PREVENTING MONEY LAUNDERING AND TERRORIST FINANCING IN THE BANKING SECTOR IN REPUBLIC OF CROATIA
Kornelija SEVEROVI1, eljko MARTIKOVI2, Nikolina VOJAK3
1
Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47.000 Karlovac, HRVATSKA, kornelija.severovic@ka.t-com.hr 2Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47.000 Karlovac, HRVATSKA, zeljko.martiskovic@gmail.com 3Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47.000 Karlovac, HRVATSKA, nikolina.vojak@vuka.hr
Sa etak: Sveprisutna globalizacija otvara granice poslovnih mogunosti i daje prostor poduzetnicima da poslovanje obavljaju diljem svijeta, briui teritorijalne i kulturoloke granice. irenjem poslovnih mogunosti, sve je prisutnija prijetnja sigurnosti sudionika poslovnih aktivnosti ne samo u dijelu raunalne zlouporabe nego i u dijelu odvijanja meunarodnih platnih transakcija koje kao podlogu imaju pranje novca i teroristike aktivnosti. Ukljuivanje prljavog novca u nacionalne ekonomije ozbiljan je problem koji ima utjecaja na sigurnost cjelokupnog bankarskog sustava. Cilj ovog rada je prije svega sistematizirati dosadanja opa znanja o poimanju pranja novca i financiranja terorizma uz naglasak na bankarsku praksu u Republici Hrvatskoj. Kljune rijei: bankarski sustav RH, spreavanje pranje novca, spreavanje financiranja terorizma Abstract: The pervasive globalization opens business opportunities and gives space to entrepreneurs to carry out operations around the world, sweeping territorial and cultural boundaries. By expanding business opportunities, all the participants become exposed to a threat to security operations, not only through the potential computer misuses, but also in part of international payment transactions which as a substrate have money laundering and terrorist activity. Inclusion of dirty money in the national economy is a serious problem that affects the security of the entire banking system. The aim of this paper is primarily to systematize current knowledge about the general concept of money laundering and terrorist financing with an emphasis on banking practices in the Republic of Croatia. Keywords: banking system in Croatia, prevent money laundering, terrorist financing prevention
_____________________________________________________
839
1. Uvod
Sveprisutna globalizacija otvara granice poslovnih mogunosti i daje prostor poduzetnicima da poslovanje obavljaju diljem svijeta, briui teritorijalne i kulturoloke granice. irenjem poslovnih mogunosti, sve je prisutnija prijetnja sigurnosti sudionika poslovnih aktivnosti, ne samo kroz eventualne zlouporabe u dijelu raunalne zlouporabe, nego i u dijelu odvijanja meunarodnih platnih transakcija koje kao podlogu imaju pranje novca i teroristike aktivnosti. Ukljuivanje prljavog novca u nacionalne ekonomije ozbiljan je problem koji ima utjecaja na sigurnost cjelokupnog bankarskog sustava. Hrvatski financijski sustav u cjelini, a naroito bankarski sustav, izlo en je rizicima i opasnostima koje proizlaze iz pranja novca i financiranja terorizma. Stoga je doneseno vie zakona, uputa i smjernica koje reguliraju postupke, procedure i obveze sudionika na financijskom tr itu s ciljem sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma, kao to su Zakon o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/2008), Smjernice za analizu i procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma za kreditne institucije i kreditne unije, Smjernice za provoenje Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma za obveznike u nadle nosti HANFA-e, Pravilnik o obavjeivanju Ureda o sumnjivim transakcijama i osobama (NN 01/2009).
2. Teoretsko pozicioniranje pranja novca i financiranja terorizma

2.1. Pranje novca
Pranje novca prisutno je u svim gospodarskim okru enjima i uobiajeno podrazumijeva prijenos novca kroz nekoliko zemalja kako bi se prikrilo porijeklo istog. esto se povezuje uz kriminalno okru enje i polazi se od toga da kriminalci pokuavaju prikriti porijeklo novca koji dolazi iz ilegalnih aktivnosti. Oprani novac ukljuuje se dalje u poslovanje i izbjegava se potencijalna opasnost od oduzimanja nelegalno steene zarade. Sam pojam pranja novca potie od engleskog izraza money laundering* koji podrazumijeva legalizaciju novca steenog kriminalnom djelatnou. Osim ukljuivanja novca u financijske tokove preko tzv. poreznih oaza (npr. vicarska) nije rijedak sluaj pribjegavanja falsificiranju dokumentacije i manipulacijama u sustavu meubankarskih transakcija. Meu brojnim autorima koji prepoznaju problem pranja novca i financiranja terorizma kao vrlo znaajnu komponentu poslovanja su i hrvatski autori (Bejakovi**, Cindori***, Pedi****) koji problem pranja novca i financiranja terorizma promatraju kroz ope pozicioniranje, ali i kroz specifine djelatnosti poslovnih sudionika.
Izraz money laundering nastao je u SAD-u u vrijeme zabrane toenja alkohola (druga polovica 20. st.). Novac zaraen od kriminalnih radnji ilegalnog toenja alkohola, ukljuivan je u financijske tokove kroz praonice rublja i automobila. Na podruju Europe ovaj izraz prvotno se spominje 1980.g. u Preporuci o mjerama protiv transfera i uvanja dobara nastalih iz kriminalnih radnji (Recomendation NoR (80) 10) od strane Vijea Europe. Prvi Zakon o pranju novca (Money Laundering Act) donesen je 1986. u saveznoj dr avi Washington, SAD. ** Bejakovi P.: Pojmovnik javnih financija, Financijska praksa, 21 (3), 1997.g., str. 461-466. *** Cindori S.: Sustav spreavanja pranja novca, Financijska teorija i praksa, 31 (3), 2007., str. 55-72. **** Pedi .: Nefinancijski sektor i samostalne profesije u kontekstu spreavanja pranja novca, Zbornik pravnog fakulteta Rijeka, 31 (1), 2010.g. str. 617-624.
*
840
___________________________________________________
Skupina autora* sprjeavanje pranja novca i financiranje terorizma prepoznaje kao kljuni element korporativne sigurnosti kao strateke poslovne funkcije. Pranje novca, kroz povijest svog postojanja, mijenjalo je fokus interesa uslijed uspostave zakonodavnog okvira. Perai novca kontinuirano su pronalazi nove modalitete za provoenje ilegalnih radnji i pranje novca od istih.
2.2. Financiranje terorizma
Financiranje terorizma je specifian svijet u kojem vladaju tajnovitost, provoenje kaznenih dijela, ali i visoki stupanj sofisticiranosti i dobrog poznavanja financijskih sustava svjetskih ekonomija, rasprostranjen i povezan preko velikog broja geografskih cjelina, vjerskih, socijalnih ekonomskih i politikih podruja.** Povezano promatranje podlogu pronalazi u potrebi financiranja teroristikih organizacija kako kroz edukacije i treninge, tako i kroz stvaranje slike o solidnim lanovima zajednice (imovinske predispozicije za kategoriziranje u skupinu najmanje srednjeg sloja stanovnitva sa respektabilnom imovinom), te financiranje manjih lokalnih skupina i stvaranje itave mre e povezanih manjih pripadnikih jedinica.*** Izvori financiranja su razliiti i najee potjeu upravo od kriminalnih radnji.**** Znaajniju pa nju, pojam financiranja terorizma dobiva napadom na SAD 11. rujna 2001. godine. Od tada, sve je ee i gotovo uobiajeno promatranje pojmova pranja novca i financiranja terorizma kao povezanih aktivnosti. Iako je vrlo teko definirati financiranje terorizma, mo e se rei da je prvu definiciju prezentiralo vijee UN-a 1937. godine obrazla ui da se radi o kriminalnom inu usmjerenom protiv dr ave s namjerom stvaranja straha kod ljudi, grupa ljudi ili drutva u cjelini. Financijske institucije, kao izvritelji financijskih transakcija, bile su te koje su stezale zakonodavno regulatorni okvir i koje su insistirale na strogim propisima i nainima provoenja transakcija kako bi smanjile rizik u provoenju sumnjivih aktivnosti.
3. Bankarsko poslovanje i sprjeavanje pranja novca i financiranja terorizma

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) je u Smjernicama za provoenje Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma od 10. rujna 2009. godine obvezala sljedee financijske institucije kao obveznike koji kontinuirano u svom poslovanju provode mjere za sprjeavanje pranja novca i financiranja terorizma: poslovne banke, drutva za upravljanje investicijskim fondovima, mirovinska drutva i drutva za upravljanje mirovinskim fondovima, drutva ovlatena za poslovanje s financijskim instrumentima i podru nice inozemnih drutava koje se bave tim poslovima, drutva za osiguranje, pravne i fizike osobe koje obavljaju poslove factoringa pravne i fizike oso-
Ostoji A., Ivandi Vidovi D., Karlovi L.: Korporativna sigurnosti, Udruga hrvatskih menad era sigurnosti, 2011. Raphaeli N.: Financing of terrorism: sources, methods and channels, Terrorism and Political Violence, 15, (4), 2003., str. 59-82. *** Koh J.: Suppressing Terrorist Financing and Money Laundering, Springer, Berlin, Germany, 2006., str. 14-17. **** Ibidem, str. 19.
* **
_____________________________________________________
841
be koje obavljaju poslove leasinga te zastupanja i posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o ivotnom osiguranju. * Hrvatski financijski sustav je izrazito bankocentrian tako da e se u daljnjem tekstu obraditi sprjeavanje pranja novca i financiranja terorizma u okviru poslovnih banaka. Pranje novca u okviru bankarskog sektora RH podrazumijeva pokuaj ili izvravanje radnji kojima se prikriva pravi izvor novca ili nekog drugog oblika imovine za koje postoji opravdana sumnja da su pribavljeni na nezakoniti nain u zemlji ili inozemstvu. Pranje novca ukljuuje: n zamjenu ili prijenos novca i drugih oblika imovine; n prikrivanje vlasnitva, prave prirode i izvora takvog novca ili imovine; n stjecanje ili uporaba takvog novca ili imovine. Postupak pranja novca putem bankarskog sektora u pravilu se odvija u tri faze: n prva faza - ulaganje novca ili imovine koja je steena kriminalnim aktivnostima, novac se ula e u banku ili se njime kupuje materijalna ili financijska imovina; n druga faza - oplemenjivanje prljavog novca, eli se prikriti ili promijeniti stvarni izvor novca ili nekog drugog oblika imovine; n trea faza je integracija u kojoj se takav novac ukljuuje u legalne financijske tokove i po niemu se ne razlikuje od ostalih vrijednosti u bankarskom sustavu. Financiranje terorizma predstavlja prikupljanje i osiguravanje novca i ostalih oblika imovine s namjerom da se upotrijebe za financiranje poinjenja teroristikog djela od strane neke teroristike organizacije. Sumnjiva transakcija je svaka gotovinska ili bezgotovinska transakcija, bez obzira na nain obavljanja i iznos, za koju postoji opravdana sumnja da je usmjerena na izbjegavanje propisa koji reguliraju pranje novca i financiranje terorizma. Stoga su u svakodnevne i standardne bankovne poslove ugraene odreene mjere i naela radi sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma.
4. Bankarske mjere i naela sprjeavanja pranja novca i financiranja terorizma

Radi sprjeavanja i pravovremenog otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, hrvatske poslovne banke primjenjuju sljedee mjere: n provjera prihvatljivosti klijenta prilikom uspostave poslovnog odnosa; n procjena rizika od zloupotrebe pranja novca i financiranja terorizma za odreenu stranku, poslovni odnos ili transakciju; n mjere dubinske analize stranke; n obavjetavanje Ureda za sprjeavanje pranje novca, dostavljanje dokumenata, uvanje i zatita podataka.
4.1. Provjera prihvatljivosti klijenta
Prije uspostave bilo kakvog poslovnog odnosa s novim klijentom, banke su du ne, u skladu sa Zakonom o sprjeavanjem pranja novca i financiranja terorizma, provjeriti je li klijent prihvatljiv. Glavni kriterij koji odreuje prihvatljivost klijenta je mogunost utvrivanja njegovog identiteta te izvora njegovih financijskih sredstava. Ukoliko se identi*
HANFA Smjernice za provoenje Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma za obveznike u nadle nosti HANFA-e, rujan 2009. ___________________________________________________
842
tet nove stranke ne mo e utvrditi ili se nalazi na nekoj od meunarodnih lista terorista ili teroristikih organizacija, takav klijent je neprihvatljiv i s njim se ne smije uspostaviti nikakav oblik poslovne suradnje. Nakon zavrenog postupka prikupljanja podataka vri se provjera svih podataka. Ukoliko se ispostavi da su svi dostavljeni podaci ispravni, nema razloga da se s klijentom ne uspostavi poslovna suradnja. U sluaju da novi klijent odbije prezentirati sve tra ene podatke ili odbije potpisati obrasce i izjave, takvom klijentu je u hrvatskim bankama zabranjeno otvaranje rauna ili uspostavljanje bilo kakvog vida poslovne suradnje.
4.2. Procjena rizika od zloupotrebe pranja novca i financiranja terorizma
Procjenom stupnja rizika zloupotrebe pranja novca i financiranja terorizma obuhvaeni su svi klijenti poslovnih banaka koji u njoj koriste barem jedan od proizvoda ili usluga (platni raun, depozit, kredit, garanciju ili sl.). Poslovne banke u Hrvatskoj razvrstavaju svoje klijente, prema riziku u odnosu na pranje novca i financiranje terorizma u neku od sljedeih kategorija: neznatan rizik, nizak, srednji ili visok rizik. Stupanj rizika pojedinog klijenta odreuje se prema kriterijima rizinosti: rizik zemlje, rizik klijenta te rizik proizvoda, transakcije ili usluge.
4.3. Dubinska analiza
Dubinska analiza, pored mjera i postupaka navedenih u poglavljima 4.1. i 4.2. obuhvaa provoenje sljedeih mjera: n utvrivanje i provjera identiteta stvarnog vlasnika pravne osobe, klijenta banke; n prikupljanje i obrada podataka o namjeni i prirodi poslovnog odnosa ili transakcije; n kontinuirano praenje poslovnog odnosa i analiza obavljenih transakcija tijekom poslovnog odnosa. Banke u RH obavezno trebaju utvrditi stvarnog vlasnika pravne osobe, budui da se kod pranja novca taj identitet nastoji sakriti ili prema banci kao vlasnika prikazati osobu koja nema veze s kriminalnim aktivnostima ili terorizmom. Banke obavezno provode postupak dubinske analize kod svih gotovinskih transakcija iznad 105.000 kn, bez obzira radi li se o jednoj ili vie transakcija za koje je oito da su meusobno povezane, ako se pojavi sumnja u vjerodostojnost i istinitost ranije prikupljenih podataka ili ako postoji sumnja da se transakcijom pere novac ili financira terorizam. Ukoliko poslovna banka prilikom provoenja gotovinskih transakcija u iznosu veem od 105.000 kn, mo e zatra iti od klijenta da popuni Izjavu o porijeklu imovine, a ako to klijent ne eli, onda banka nee izvriti gotovinsku transakciju.
4.4. Komunikacija prema uredu za spreavanje pranja novca
U okviru obveza koje proizlaze iz Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma, poslovne banke su du ne osigurati punu suradnju i izvjeivanje Ureda za sprjeavanje pranja novca. Tako npr. poslovne banke moraju obavijestiti Ured o svim gotovinskim transakcijama iznad 200.000 kn u roku 3 dana od dana provoenja transakcije. Svi podaci koji se prikupe tijekom praenja i sprjeavanja pranja novca smatraju se poslovnom tajnom te je pristup tim podacima ogranien.
_____________________________________________________
843
5. Zakljuak
Pranje novca prisutno je u gotovo svim zemljama svijeta i najveim dijelom ga je mogue prepoznati kroz transfere novca iz zemlje u zemlju kako bi se izgubilo porijeklo istog. Uinak provoenja aktivnosti pranja novca ima vrlo iroki spektar utjecaja na drutveno-ekonomske i sigurnosne pozicije svake zemlje. Pranje novca koje je neka njeno izvreno daje poticaj kriminalnom miljeu da se kriminalne radnje mogu provoditi bez negativnih posljedica uz ostvarivanje znaajne financijske dobiti. Istovremeno, zemlje u razvoju idealna su meta za provoenje aktivnosti u podruju pranja novca i financiranja terorizma jer su vlade tih zemalja u samom postupku strukturiranja i uspostave regulative. Regulatorno zanemarivanje ovog podruja djelovanja otvara mogunosti za nelojalnu konkurenciju te izbjegavanje fiskalnih obveza. Navedeno ima direktnog utjecaja na sudionike nacionalnih ekonomija kroz negativne utjecaje na malo i srednje poduzetnitvo koje u velikom dijelu sluajeva nije u mogunosti prodati proizvod po cijeni koju mogu ponuditi tvrtke koje djeluju u okvirima pranja novca i financiranja terorizma jer je njihov primarni cilj oprati novac, a ne konani rezultat poslovanja od prodaje proizvoda. Aktivnim ukljuivanjem financijskog sektora u prepoznavanje sumnjivih transakcija i bolje upoznavanje klijenata, kroz uspostavu regulatornog okvira te edukaciju sudionika poslovnih aktivnosti, stvorit e se poslovno okru enje pozitivnih karakteristika koje e moi djelovati u smjeru spreavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Literatura
[1] Adrovi Z., et. Al.: Masmedijin poslovni rjenik, Tiskara Varteks, Vara din, 1991. [2] Bejakovi P.: Pojmovnik javnih financija, Financijska praksa, 21 (3), 1997., str. 461-466 [3] Cindori S.: Sustav spreavanja pranja novca, Financijska teorija i praksa, 31 (3), 2007., str. 55-72 [4] Golder B., Williams G.: What is Terrorism? Problems of Legal Definition ; University of New South Wales Law Journal, 27 (2), 2004; http://corrigan.austlii.edu.au/au/journals/UNSWLJ/2004/22.html [5] Koh J.: Suppressing Terrorist Financing and Money Laundering, Springer, Berlin, Germany, 2006., str. 14-17 [6] Ostoji A., Ivandi Vidovi D., Karlovi L.: Korporativna sigurnost, Udruga hrvatskih menad era sigurnosti, 2011. [7] Pedi .: Nefinancijski sektor i samostalne profesije u kontekstu spreavanja pranja novca, Zbornik pravnog fakulteta Rijeka, 31 (1), 2010.g. str. 617-624 [8] Raphaeli N.: Financing of terrorism: sources, methods and channels, Terrorism and Political Violence, 15, (4), 2003., str. 59-82 [9] HANFA Smjernice za provoenje Zakona o sprjeavanju pranja novca i financiranja terorizma za obveznike u nadle nosti HANFA-e, rujan 2009. [10] http://www.hnb.hr/novcan/pranje_novca_terorizam/h-9-preporuka-sprjecavanje-terorizma.pdf [11] http://legal-dictionary.thefreedictionary.com/Money+Laundering [12] http://articlesofinterest-kelley.blogspot.com/2010/02/how-stuff-works-fighting-money.html
844
___________________________________________________
PREVENCIJA KRIMINALITETA PRIMJENOM SUSTAVA VIDEO-NADZORA

CRIME PREVENTION SYSTEM USING VIDEO SURVEILLANCE
Damir NEPERGER1, Hrvoje FILIPOVI2, Silvio BRATKOVI3
1Policijska
akademija, Avenija Gojka uka 1, 10 000 Zagreb, HRVATSKA, dsneperger@mup.hr 2Policijska akademija, Avenija Gojka uka 1, 10 000 Zagreb, HRVATSKA hrvoje.filipovic@yahoo.com 3Policijska akademija, Avenija Gojka uka 1, 10000 Zagreb, HRVATSKA sbratkovic@mup.hr
Sa etak: U radu se analiziraju mogunosti primjene video-nadzora u cilju prevencije kaznenih djela, prekraja i drugih oblika asocijalnih ponaanja. Video-nadzor je posebno koristan i kod brze identifikacije poinitelja kaznenih djela i prekraja odnosno kod kriminalistikog istra ivanja, a posebno kod najte ih kaznenih djela gdje se analiziraju sva kretanja moguih poinitelja prema mjestu i od mjesta izvrenja kaznenih djela. Za poredbeni prikaz odabrana je Velika Britanija koja ima dugogodinju tradiciju suradnje policije i lokalne zajednice kod primjene video-nadzora u gradovima u cilju poveanja sigurnosti graana. U radu je analiziran i proaktivni pristup primjene video-nadzora od 2006. godine na podruju grada Vodnjana gdje je izvrena analiza kaznenih djela i prekraja etiri godine prije uspostave video-nadzora i nakon to je video-sustav zapoeo sa radom. Kljune rijei: video-nadzor, prevencija, represija, zakonitost, sigurnost Abstract: This paper analyzes the possibilities of using video surveillance to prevent crimes, misdemeanors and other forms of asocial behavior. Video surveillance is especially useful for faster identification of perpetrators of crimes and offenses and the crime-investigation, especially in the most serious offenses which analyzes all the possible movements of offenders and the place of execution of criminal acts. Great Britain, which has a long tradition of cooperation between police and local communities in the application of video surveillance in cities in order to increase public safety was selected for a comparative view. This paper analyzes the application of a proactive approach to video surveillance in the area of Vodnjan since 2006. where the analysis of crimes and offenses was made four years before the establishment of video surveillance and after the video system started to operate. Keywords: video-surveillance, prevention, repression, legalitiy, safety
_____________________________________________________
845
1. Uvod
Stalni zadatak policije je kako efikasnije ograniiti, smanjiti, reducirati kaznena djela i prekraje tj. openito negativna drutvena ponaanja koja utjeu na sigurnost graana i drutva u cjelini. Kriminalitet je vodei uzrok zabrinutosti europskih graana,* a preventivne mjere se s toga ne bi trebale odnositi samo na kriminalitet u doslovnom smislu, nego bi takoer trebale obuhvaati antisocijalno ponaanje koje predstavlja neku vrstu pred faze kaznenog djela, a isto tako i za kriminalitet pogodan prostor (buna susjedstva pijani tinejd eri, izgredniko ponaanje, razbacano smee, devastirana okolina i stambeni objekti. Antisocijalno ponaanje potkopava osjeaj sigurnosti i odgovornosti koje je potrebno kako bi ljudi sudjelovali u ivotu svoje zajednice **.
2. Prevencija kriminaliteta pomou video nadzora

Prevencija kriminaliteta odnosno njezina definicija dana je u Odluci Vijea o uspostavi Europske mre e za prevenciju kriminaliteta (EUCPN) gdje je navedeno da prevencija kriminaliteta obuhvaa sve mjere kojima se smanjuje ili na drugi nain pridonosi kvantitativnom i kvalitativnom smanjenju kriminaliteta i osjeaja nesigurnosti kod graana. To se provodi izravno odvraanjem od kriminalnih aktivnosti ili kroz politiku i intervencije osmiljene u cilju smanjena potencijala za kriminalitet i njegove uzroke. To mora ukljuiti rad Vlade (policije), nadle nih vlasti, lokalnih vlasti, udruge strunjaka, privatnog sektora, javnosti i medija. Cilj je postizanje sigurnosti tj. nepostojanja opasnosti, to podrazumijeva odsustvo ugroza. Policija u najveoj mjeri sudjeluje u prevenciji kriminaliteta jer raspola e podacima o rasprostranjenosti, raspodjeli, trendu, prati naine, vrijeme i mjesta izvrenja kaznenih djela i prekraja (MOS)***, ima pravnu mo silu i autoritet djelovanja****. Suvremeni pristup suzbijanja kriminaliteta je proaktivni pristup. Upravo takvom primarnom sigurnou sprjeavamo nastajanje tetnih posljedica. Zbog toga lokalna samouprava preuzima dio odgovornosti glede djela sigurnosne problematike na svom podruju te se pojaano ukljuuju i komunalne slu be i privatne zatitarske tvrtke+. Suradnja policije i lokalne samouprave je poetna toka glede preveniranja kriminaliteta, utvrivanja i otklanjanja njihovih uzroka. Iskustva demokratskih zemalja sa dugotrajnom tradicijom suradnje policije i lokalne zajednice pokazala su da mjere poduzete svekolikim konsenzusom glede sprjeavanja tetnih posljedica-prevencijom su: n ekonominost (trokovi su i manji); n manji broj negativnih drutvenih pojava; n graani se osjeaju subjektivno sigurnije; n policija svoje resurse (ljude i tehniku sad mo e usmjeriti na druge kritine toke);
INRA, Javna sigurnost, izlo enost problemima vezanim uz droge i kriminal (2003.). Istra ivanje javnog mnijenja. http://europa.eu.int/comm/justice-home/eupn/projects.html ** Prevencija kriminaliteta u EU; COM (2004.) 165 final, MUP-RH, Zagreb, 2005. god., str. 5. *** Modus operandi sistem(nain,vrijeme i mjesto izvrenja). **** Signer, M.: Kriminologija, Nakladni zavod Globus, ISBN 953-167-018-8, str.355. Zagreb (1994.). + Zakon o privatnoj zatiti, l. 8.
*
846
___________________________________________________
nema trokova glede suenja i penolokog tretmana; koritenjem sofisticirane (CCTV*) tehnike (preventivne tehnike) postupanje policijskih slu benika je sigurnije; n poveava se razina meusobnog povjerenja izmeu policije i lokalne zajednice; Prepreka takvom nainu prevencije: n izrazita subordiniranost izmeu viih i ni ih ustrojstvenih jedinica; n zatvorenost tj. krutost policijskog sustava za razmjenu informacija; n izrazita centraliziranost policijskog sustava u RH; n osnovne organizacijske operativne jedinice (policijske postaje) ne mogu odluivati o jednom djelu problema vezanih za kriminalitet; n nemogunost financiranja projekata prevencije od strane lokalne zajednice prema policiji. Prema navodima Pueljia** tajnovitost oko informacija je jedna od glavnih prepreka u rjeavanju problema. Zbog ega se na razini lokalne zajednice gdje djeluje policijska postaja kao osnovna i najni a ustrojstvena jedinica MUP-a ne bi osigurao potpun pristup informacijama, te suradnja glede prevencije i represije. Prilog toj ideji je injenica da se podruje policijske postaje preklapa sa podrujem opine ili grada tj. lokalne zajednice. Za bolju suradnju izmeu policije i lokalne zajednice glede prevencije primjerenije su decentralizirane policijske organizacije. Takav primjer viegodinje tradicije ima policija Velike Britanije gdje se na policijske slu benike gleda kao na graane u odori. Na elu policijske postaje je tijelo pod nazivom Police authority u kojem se nalaze ugledne osobe iz lokalne zajednice te obavljaju civilni nadzor nad radom policije i imenuju operativnog lokalnog rukovoditelja policije. Taj policijski ustroj omoguuje meusobnu svakodnevnu komunikaciju glede procjene stanja i uoavanja problema, te provoenju zajednikih mjera i radnji koje u djelu financijskih potreba glede prevencije financira lokalna zajednica. Navedeni nain rada djelomino je prepoznat u RH kroz policiju u zajednici to je takoer oblik prevencije i kriminaliteta u lokalnoj zajednici. U sustavu Velike Britanije je problem prevencije kriminaliteta prepoznat jo 70-ih godina prolog stoljea gdje se pristupilo situacijskom suzbijanju kriminaliteta koji je usmjeren na suzbijanje klasinog kriminaliteta (provalne krae u kue, trgovine, krau u trgovinama, razbojnitva, unitenje i oteenje tue stvari, naruavanje javnog reda i mira i dr.). Doprinos ovakvog postupanja je da se jednostavnim i ekonominim mjerama suzbija kriminalitet, a to je da se: n uvode se mjere koje poveavaju rizik poinitelju pri izvravanju kaznenog djela; n uvode se mjere koje utjeu na poinitelja da mora ulo iti dodatan napor za izvrenje kaznenog djela; n uvode se mjere koje izvrenjem kaznenoga djela smanjuju dobit. Policija i lokalna zajednica u Velikoj Britaniji uoili su problem tj. potrebu za smanjenjem kriminalnog ponaanja. Zbog toga su centri veih i manjih gradova pokriveni sofisticiranim nadzornim kamerama zbog prevencije kriminaliteta, a potonji televizijski sustavi su postavljeni, te nabavljeni od strane lokalne zajednice.
n n
*
**
Closed circuit television system-televizijski sustav zatvorenog kruga koji je u svrhu prevencije kriminaliteta u Velikoj Britaniji uveden 1994. Puelji, M.,Magui, F., Na, I.: Organizacija i funkcioniranje policije, MUP-RH, ISBN 978-953-161-217-3 Zagreb (2008.). _____________________________________________________
847
I u RH u cilju podizanja razine ope sigurnosti ljudi i imovine sve vie gradova odluuje se za postavljenje sustava video nadzora posebno na trgovima u sreditima gradova. Temeljni normativni akt je Zakon o privatnoj zatiti* sa brojnim pravilnicima** iz podruja zatite. Prema Pravilniku o nainu i uvjetima obavljanja poslova privatne zatite na javnim povrinama prijedlog za izdavanje odobrenja poslova privatne zatite na javnim povrinama, jedinica lokalne samouprave podnosi ustrojstvenoj jedinici nadle ne policijske uprave u vidu sigurnosne prosudbe ugro enih dobara na javnoj povrini. Sigurnosna prosudba treba sadr avati osnovne podatke o javnoj povrini***, skicu javne povrine s jasno ucrtanim parametrom tienja te odgovarajuu katastarsku i drugu dokumentaciju kojom se dokazuje status javne povrine, plan tienja javne povrine sa eljenim nainom tienja (tjelesnom i/ili tehnikom zatitom) javne povrine, te naziv pravne osobe ili obrta koji bi obavljao poslove privatne zatite na javnoj povrini. Zatita prikupljenih osobnih podataka ureena je kroz Zakon o zatiti osobnih podataka**** te Uredbe o nainu voenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka i Uredbe o nainu pohranjivanja i posebnim mjerama tehnike zatite posebnih kategorija osobnih podataka.+ Dok su u KZ/1998++. i KZ/2013+++ sadr ane odredbe (glava XIV. Kaznena djela protiv privatnosti) kojima je cilj zatita osobnih podataka od Neovlatenog zvunog snimanja i prislukivanja (l. 143.), Neovlatenog slikovnog snimanja (l. 144.), Nedozvoljene uporabe osobnih podataka (l. 146.) i dr.
3. Prevencije kriminaliteta pomou video nadzora u Velikoj Britaniji

Britanski televizijski sustav u operativnoj je funkciji 24 sata dnevno. Snimljeni materijal televizijskim sustavom nalazi se pod kontrolom a njegovo uvanje i uporaba regulirani su zakonskim propisima++++. Tijekom komuniciranja i dogovaranja policije i lokalne zajednice oko uvoenja preventivnog tehnikog sustava u djelu javnosti i medija pojavila se izuzetno velika zabrinutost glede smanjenja osnovnih ljudskih prava i bojazan od sve nazonog velikog brata. Argumentacija je bila da veinu kriminalnog ponaanja u
Zakon o privatnoj zatiti (NN 68/03., 31/10., 139/10.). Pravilnik o nainu i uvjetima obavljanja poslova privatne zatite na javnim povrinama (NN 036/2012). Pravilnik o uvjetima i nainu provedbe tehnike zatite (NN 198/3.). Pravilnik o sadr aju i izgledu uvarske i zatitarske iskaznice te iskaznice zatitara- tehniara (NN 31/11.). Pravilnik o obavljanju detektivskih poslova (NN 40/98.). Pravilnik o prostornim i tehnikim uvjetima koje mora ispunjavati prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zatite (NN 29/05., 86/08.). *** Javna povrina je svaka povrina javne namjene ije je koritenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne zelene povrine, pjeake staze, pjeake zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, djeja igralita i javne prometne povrine te dijelovi javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne odr avaju kao javne ceste prema posebnom zakonu) l. 2. st. 1. t. 1. **** Zakon o zatiti osobnih podataka (NN 103/03., 118/06., 41/08., 130/11.) + Uredba o nainu voenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka (NN 105/04.) ++ Kazneni zakon NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08., 57/11. +++ Kazneni zakon donesen je 21. listopada 2011., a stupa na snagu 1. sijenja 1.2013., NN 125/11. ++++neperger, D.: Policija i sigurnost, Prevencija i otkrivanje kaznenih djela televizijskim sustavom zatvorenog kruga, broj 4-5/96, Zagreb, MUP-RH, ISSN 1330-0229, str. 449-454.
* **
848
___________________________________________________
drutvu ini jedan izuzetno mali postotak graana dok velika veina koja bi najveim djelom i bila snimana ne ini kaznena djela/prekraje. Na taj nain bi se snimanjem obinih graana ulazilo u njihovu intimu dok razgovaraju, dok upravljaju vozilom, dok ruaju i dr. Britanski televizijski preventivni sustav je trenutno operativni sustav jer osim to snima i pohranjuje na adekvatan medij snimljeni materijal u operativnom centru iz kojeg se upravlja cijelim sustavom nalaze se policijski slu benici-promatrai koji na ekranima promatraju zbivanja. S obzirom da su kamere izuzetno visoke rezolucije a isto tako su i pomine policijski slu benici prilikom uoavanja potencijalnog negativnog ponaanja usmjeravaju kamere na ciljane osobe ili na ciljani objekt. Budui da operateri koriste sustav veze te trenutno prenose informacije policijskim ophodnjama na terenu koje su usmjerene na to podruje, te ih upoznaju sa time to e poduzeti, to se dogaa, koliko je osoba, te ima li opasnosti za njihovo postupanje. Kamere za to vrijeme cijelo vrijeme su usmjerene na to podruje te se u meusobnoj komunikaciji izmeu ophodnje i operatera razmjenjuju informacije o dogaanjima na u em i irem podruju. U Velikoj Britaniji provedenim anketama meu graanima ustanovljena je velika prihvaenost CCTV. Snimljeni materijal koji e se koristiti u sudskom postupku ili tijekom kriminalistikog istra ivanja koristi se po strogo propisanoj zakonskoj proceduri. Policijski promatraki centar je smjeten u zapovjednom centru policije i pod kontrolom je sto era ali je i pod nadzorom lokalnih vlasti. Svrha postavljanja televizijskog preventivnog sustava je asistencija u prevenciji kaznenih djela, ouvanja javnog reda i mira. Samo saznanje da su kamere postavljene te mogunost kvalitetnijeg kriminalistikog i prekrajnog istra ivanja na otkrivanju kriminalitete dovele su do smanjenja istoga. Zbog toga su graani bili zadovoljniji, subjektivno su se osjeali sigurnijima, dakle bili su zadovoljniji radom policije koja je mogla svoje resurse usmjeriti prema drugim sigurnosnim problemima, isto tako smanjio se broj predstavki glede postupanja policije tj. uporaba sredstava prisile a snimanjem i trenutnom komunikacijom operatera i ophodnje poveala se sigurnost policijskih slu benika prilikom intervencije tj. postupanja. Iako* se mjere prevencije sadr ajno razlikuju, one su usmjerene na kriminalnu situaciju, poduzimanje tehnikih mjera, uvoenje ili pojaanje nadzora, djelovanje na drutvenu sredinu i/ili osobe.
4. Analiza uinkovitosti video nadzora na gradskom trgu u Vodnjanu

Na podruju opine Vodnjan na gradskom trgu 2006. godine postavljene su kamere koje snimaju nareeno podruje 24 sata. Zbog poveanja broja kaznenih djela i prekraja na tom podruju izrazito turistikom tijekom ljetnih mjeseci lokalna samouprava je uloila financijska sredstva u nareeni tehniki sustav. Cilj je bio da se kamere postave na vidljivom mjestu i to na sigurnosno ugro enom frekventnom javnom mjestu da se postigne preventivni uinak (sprjeavanje ugroza), ali i represivni uinak glede otkrivanja kaznenih djela i prekraja. U vremenskom periodu od 2002.-2005. godine na tom podruju dogodilo se 29 kaznenih djela i 25 prekraja, a od trenutka uvoenja video-nadzora u periodu 2006.-2009. godine evidentirana su 20 kaznena djela te 17 prekraja. Iz brojanih pokazatelja razvi*
Pavii, B. Modly, D. Vei,P.: Kriminalistika, knjiga prva, Golden marketing - Tehnika knjiga, ISBN 953-212288-5, Zagreb, (2006.). _____________________________________________________
849
dan je pad broja kaznenih djela i prekraja (v. Grafikon 1) tako da su nakon ugradnje video-nadzora kaznena djela smanjena za 31,03%, a prekraja za 32%.
GRAFIKON 1: Prikaz brojnosti kaznenih djela i prekraja u vremenskom razdoblju od 2002.-2009.
Opina Vodnjan kao mala sredina a poglavito itelji oko glavnog trga dobili su informacije o razlogu postavljanja kamera i njihovim tehnikim mogunostima. Ta informacija osim slu benim priopenjem, proirila se i javnim pogovorom. Na taj nain je uvoenje video-nadzora imalo preventivni uinak na mogue poinitelje kaznenih djela i prekraja da isti ne ine kaznena djela i prekraje jer e biti odmah evidentirani. Samom tom injenicom jedan dio potencijalnih poinitelja kaznenih djela i prekraja zasigurno je odustao od njihovog poinjenja to je bio i cilj koji su lokalne vlasti eljele postii (poveanje sigurnosti). Bez obzira na smanjenje kaznenih djela sa 29 KD u periodu od 2002-2005. godine na 20 KD u periodu 2006.-2009. godine te smanjenje prekraja sa 25 u periodu od 2002.2005. godine na 17 u periodu od 2006.-2009. godine injenica je da su se kaznena djela i prekraji nastavili initi, ali sada u manjem broju.
GRAFIKON 2: Prikaz brojnosti udjela kaznenih djela u vremenskom razdoblju od 2002.-2009.
GRAFIKON 3: Prikaz brojnosti udjela prekraja u vremenskom razdoblju od 2002.-2009.
850
___________________________________________________
Tijekom kriminalistikog istra ivanja uz pomo video nadzora razrijeena su etiri kaznena djela u kojima je sudjelovalo est poinitelja kaznenih djela dok se tijekom prekrajnog istra ivanja video nadzor nije koristio jer su poinitelji otkriveni tijekom prekrajnog istra ivanja ili su zateeni na mjestu poinjenja prekraja. Udio otkrivake uinkovitosti video-nadzora je tako od njegove primjene odnosno od 2006.-2009. iznosio 20% (v. Grafikon 4).
GRAFIKON 4
Minimalno ogranienje prava graana pokazuje opravdanim u svrhu zatite odreenih drutvenih vrijednosti (zatite slobode i prava drugih ljudi, pravnog poretka, imovine, morala ili zdravlja). Da bi smo odgovorili na tu dilemu civiliziranog drutva da li smanjenje nekih segmenata ljudskih prava ima opravdanje u smanjenju kaznenih djela ili prekraja potrebno je napraviti istra ivanje glede subjektivnog osjeaja sigurnosti kod graana koji su pokriveni nareenim sustavom nadzora.
5. Zakljuak
Kao prijedlog de lege ferenda za razmatranje je implementiranje preciznijih odredbi o koritenju snimljenog video zapisa jer policija eli poveati svoju uinkovitost i proiriti svoje ovlasti zbog krajnjeg cilja a to je efikasnost u prevenciji i represiji. Odmah mo emo konstatirati da ustavna i zakonodavno-pravna rjeenja zatiuju temeljna ljudska prava i slobode, ali kao to je ve navedeno uvijek se javljaju dvije sukobljene tendencije, jedna se odnosi na ogranienja ovlasti policije dok se istovremeno oekuje od policije vea uinkovitost u spreavanju i otkrivanju kriminaliteta.
_____________________________________________________
851
To je istinski izazov suvremenog kriminaliteta jer pojedinci pogreno razumijevaju slobodu. Ako netko ne eli da ga se snima u prometu, na trgu dok se ee sa obitelji, dok ide u kupnju jer smatra da je graanin potenih namjera onda njegovo osobno poimanje slobode ne usklauje s u ivanjem slobode drugih. Snimanje na javnom mjestu ukljuuje sve koji prou ispred kamera u desetinama tisua puta dok se kaznena djela dogode u promilima a ini ih jedan manji ili minorni dio populacije. Kada se kazneno djelo dogodi, ne mora biti snimljeno kapitalno kazneno djelo meunarodnog znaaja, ali je tada pritisak male zatvorene lokalne zajednice jak ali i po eljan na policiju da pronae poinitelja i dokaze te osigurava njegovu nazonost pred sudom. Zbog toga argumentacija drugih koji ne ele kamere zbog velike urote snimanja svuda i stalno ne stoji jer zbog zatite temeljnih ljudskih prava i sloboda ne smije stradavati veina ljudi ili se osjeati ugro eno u svojoj lokalnoj zajednici gdje im se igraju djeca idu u kolu, kupuju, rade i sl. Da bi se zatitile mogue rtve kaznenih djela, postavljanje sustava nadzora kao PREVENCIJE nije ula enje u slobode pojedinaca ve je to kako pokazuje iskustvo demokratskih zemalja mjera zatite koja svojim odvraanjem zbog mogueg otkrivanja imaju afirmativni karakter. Prema Horvatiu* jedno od najva nijih pitanja suvremene politike suzbijanja kriminaliteta je odnos represije i prevencije. Ne radi se i apsolutnim veliinama jer nema prevencije a da u njoj nije u veoj ili manjoj mjeri sadr an i minimum represije a nema represije da u njoj nema i minimuma prevencije. Zemlje sa dugom demokratskom tradicijom su bez obzira na druge javne rasprave te argumente pro et contra omoguili svojoj policiji veu efikasnost u borbi protiv kriminaliteta, smanjenjem broja kaznenih djela i prekraja PREVENCIJOM te kvalitetnijim i racionalnijim otkrivanjem poinjenih ugroza tj. REPRESIJOM ime je omogueno pravedno i brzo suenje tj. pravo dr ave da ka njava. Projektom strategijom djelovanja policije u zajednici poeo se naputati tradicionalni policijski model i tra iti povratak policije u svakodnevni ivot graana. Kljuno je da ljudi koji ive na nekom podruju odluuju o postavljanju kamera tj. daju doprinos poboljanju kvalitete svog ivota. Ako su u suradnji policije i lokalne zajednice problemi grupirani te su poduzete radnje ugradnje kamera koje prijee i otkrivaju zabranjena ponaanja cilj je postignut. Ovaj sustav prevencije shodno pokazateljima doveo je do smanjenja kaznenih djela, prekraja i drugih asocijalnih ponaanja, poveao subjektivni osjeaj sigurnosti graana, dakle postigao je svoj cilj.
Literatura
Knjige [1] Horvati, . Cvitanovi,L.: Politika suzbijanja kriminaliteta, MUP-RH, ISBN 953-161-116-5, Zagreb (1999.) [2] Pavii, B., Modly, D.,Vei, P.: Kriminalistika, knjiga prva, Golden marketing - Tehnika knjiga, ISBN 953-212-288-5,Zagreb, (2006.) [3] Puelji, M., Magui,F., Na, I.: Organizacija i funkcioniranje policije, MUP-RH, ISBN 978-953-161-217-3 Zagreb (2008.) [4] Signer, M.: Kriminologija, Nakladni zavod Globus, ISBN 953-167-018-8,str.355. Zagreb, (1994.) Zakoni i pravilnici [1] Zakon o privatnoj zatiti (NN 68/03,31/10,139/10)
*
Horvati, . Cvitanovi,L.: Politika suzbijanja kriminaliteta, MUP-RH, ISBN 953-161-116-5, Zagreb (1999.) str. 97. ___________________________________________________
852
[2] Zakon o zaiti osobnih podataka (NN 103/03,118/06,41/08,130/11) [3] Pravilnik o nainu i uvjetima obavljanja poslova privatne zatite na javnim povrinama (NN 36/2012) [4] Pravilnik o uvjetima i nainu provedbe tehnike zatite (NN 198/03.) [5] Pravilnik o sadr aju i izgledu uvarske i zatitarske iskaznice zatitara tehniara (NN 31/11) [6] Pravilnik o obavljanju detektivskih poslova (NN 40/98) [7] Pravilnik o prostornim i tehnikim uvjetima koje mora ispunjavati prostor u kojem se obavlja djelatnost privatne zatite (NN 29/05,86/08) [8] Uredba o nainu voenja obrasca evidencije o zbirkama osobnih podataka (NN 105/04) [9] Uredba o nainu pohranjivanja i posebnim mjerama tehnike zatite posebnih kategorija osobnih podataka (NN 139/04.) asopisi [1] neperger, D.: Policija i sigurnost,Prevencija i otkrivanje kaznenih djela televizijskim sustavom zatvorenog kruga, broj 4-5/96, Zagreb,MUP-RH, ISSN 1330-0229. [2] Prevencija kriminaliteta u EU;COM,165 final, MUP-RH, Zagreb, (2005.) Internet izvori: [3] http://europa.eu.int/comm/justice-home/eupn/projects.html (istra ivanje javnog mnijenja) [4] INRA, Javna sigurnost, izlo enost problemima vezanim uz droge i kriminal (2003.). Istra ivanje javnog mnijenja. http://europa.eu.int/comm/justice-home/eupn/projects.html
_____________________________________________________
853
854
___________________________________________________
OSIGURANJE OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUAJA NA RADU

INSURANCES AGAINST ACCIDENTS AT WORK AND OCCUPATIONAL DISEASES
Bruno TAJNER1, Ivana BLA ENKA2, Mario HAAK3
1ZITEL
d.o.o., Peruanska 14, 10090 Zagreb, HRVATSKA, bruno@zitel.hr 2ZITEL d.o.o., Peruanska 14, 10090 Zagreb, HRVATSKA, iblazenka@zitel.hr 3ZITEL d.o.o., Peruanska 14, 10090 Zagreb, HRVATSKA, mhadjak@gmail.com)
Sa etak: U osigurateljnoj praksi razlikuju se dvije vrste osiguranja: obvezno osiguranje i neobvezno osiguranje. Za saniranje posljedica ozljeda na radu i profesionalne bolesti propisano je obvezno osiguranje. Obveznim osiguranjem pokriveni su samo direktni trokovi ozljeda i bolesti. Neobveznim osiguranjem mogu biti pokriveni i svi ostali rizici i posljedice nesretnog sluaja. U ovom radu daje se prikaz obveznog i neobveznog osiguranja te doprinos neobveznog osiguranja u prevenciji nezgoda i bolesti na radu i u svezi s radom. Kljune rijei: osiguranje, osiguravatelj, osiguranik, ozljeda na radu Abstract: In the insurance practice there are two types of insurance: mandatory and optional. Treatments of~consequences of accidents at work and occupational diseases are regulated by mandatory insurance but only direct expenses are covered by it. All other risks and consequences of the accident can be covered by optional insurance. This study gives an overview of mandatory and optional insurance. Furthermore the contribution of optional insurance in prevention of~accidents at work and occupational diseases is presented. Keywords: insurance, the insurer, the insured, accident at work
1. Uvod
Osiguranje predstavlja jedan od oblika upravljanja rizikom, a cilj mu je usmjeren na smanjenje financijskih gubitaka. Cilj osiguranja ostvaruje se prenoenjem rizika s pojedinca na osiguratelja (osiguravajue drutvo). Osiguranjem se pojedinac nastoji zatiti od posljedica opasnosti (rizika) koje proizlaze iz ozljeda na radu sa smrtnim posljedicama ili radnom nesposobnou ili nanoenja tete na imovini. Osnovna karakteristika osiguranja je da osigurani rizik predstavlja budui i od nae volje neizvjesni dogaaj. Pojam osiguranja od posljedica nesretnog sluaja prvenstveno je vezan za rad i radne odnose. Cilj takvog osiguranja je smanjenje posljedica od loih radnih uvjeta ili nedoHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
855
voljne zatite, odnosno od drugih okolnosti na radu i u svezi s radom na koje nije mogue utjecati, a predstavljaju rizik po zdravlje i ivot osoba na radu. Osobe na radu mora osigurati poslodavac i to se provodi kao obvezno osiguranje. Poslodavac ima mogunosti dodatno osigurati radnike (neobvezno osiguranje) to istovremeno ne iskljuuje mogunost da se osobe na radu i same mogu dodatno osigurati. Obveznim osiguranjem od posljedica nesretnog sluaja obuhvaene su sve zaposlene osobe (u nastavku: osiguranici). Uvjeti osiguranja propisani su hrvatskim zakonodavstvom, a visina naknade tete (isplaenog iznosa za do ivljenje osiguranog rizika) iskljuivo je vezana za trajanje bolovanja. Iako se naknada za bolovanje isplauje u 100% iznosu prosjeka plae osiguranika, ista je ipak limitirana prosjekom plaa na nacionalnom nivou. Ova vrsta obveznog osiguranja definirana je kao doprinos. U tom pogledu razlikujemo doprinos (osiguranje) za ozljede na radu i doprinos (osiguranje) za mirovinsko osiguranje. Premiju osiguranja* poslodavac uplauje na raun osiguravatelja prije isplate plae radniku. Neobveznim osiguranjem pokriveni su svi oni rizici i trokovi koje ne pokriva obvezno osiguranje. Neobvezno osiguranje ugovara se pisanim putem (ugovorom o osiguranju). Ugovorom se definiraju uvjeti osiguranja i odreuje visina isplate osigurane svote. Tako na primjer Allianz Zagreb d.d.** kroz premiju ivotnog osiguranja isplauje i naknadu tete uzrokovane nesretnim sluajem. Neovisno radi li se o obveznom ili neobveznom osiguranju, osiguranje od posljedica nesretnog sluaja vezano je za podruje zatite na radu.
2. Osiguranje od posljedica nesretnog sluaja

Zatita na radu se provodi kako bi se osobama na radu osigurali zdravi radni uvjeti i sprijeilo njihovo ozljeivanje. U tom pogledu poslodavac ima obvezu provoditi sve propisane mjere kojima je mogue ukloniti utvrene rizike. Unato provedenim mjerama, mogunost nastanka tetnog dogaaja (bolesti i ozljede) nije mogue u potpunosti otkloniti. Trokovi posljedica tetnog dogaaja (troak plae i trokovi lijeenja) pokriveni su iz fonda obveznog osiguranja. Neki od trokova lijeenja radnika nisu pokriveni obveznim osiguranjem, a nije niti pokrivena naknada tete radniku zbog umanjene radne sposobnosti. Kako bi se poslodavac zatitio od trokova koje ne pokriva obvezno osiguranje, pru a mu se mogunost dodatnog osiguranja od posljedica nesretnog sluaja.
2.1. Sudionici u procesu osiguranja
Djelatnost osiguranja u Republici Hrvatskoj regulirana je brojnim zakonima i podzakonskim aktima. Osiguranje od posljedica nesretnog sluaja spada u kategoriju osiguranja koje se naziva ivotno osiguranje. Podruje obveznog zdravstvenog osiguranja regulirano je sljedeim zakonima: n Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 150/08., 94/09., 153/09., 71/10., 139/10., 49/11. i 22/12.); n Zakon o zdravstvenoj zatiti (Narodne novine broj 150/08. i 71/10.);
* **
Premija osiguranja je novani iznos koji poslodavac (ugovaratelj osiguranja) plaa osiguratelju. http://www.allianz.hr ___________________________________________________
856
Zakon o obeteenju radnika profesionalno izlo enih azbestu (Narodne novine broj 79/07. i 139/10.); n Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 79/07., 35/08. i 121/10.). Podruje neobveznog (dobrovoljnog) osiguranja obavlja se sukladno sljedeim propisima: n Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Narodne novine, broj 140/05); n Zakon o osiguranju (Narodne novine, broj 151/05. i 87/08.) i n drugi zakonski i podzakonski akti. Sukladno navedenim propisima kao sudionici osiguranja s jedne strane se pojavljuje osiguravatelj (drutvo za osiguranje), a s druge strane osiguravatelj i korisnik osiguranja (v. Slika 1).
n
SLIKA 1: Sudionici u procesu osiguranja
Iz navedenog prikaza vidljivo je da ugovaratelj osiguranja ne mora biti osigurana osoba, a mo e ali i ne mora biti korisnik naknade tete.
2.2. Obvezno osiguranje od posljedica nesretnog sluaja
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u nastavku: Zavod), osnovan je radi provoenja osnovnog zdravstvenog osiguranja, te obavljanja drugih poslova prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju. U provedbi obveznoga osiguranja od posljedica nesretnog sluaja Zavod obavlja radnje i postupke koji se odnose na ostvarenja prava zaposlenih osoba (u nastavku: osiguranika) s osnova ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Prava osiguranika s osnova ozljeda na radu i profesionalnih bolesti proizlaze iz Konvencije broj 102. iz 1952. (Konvencija o socijalnom osiguranju) i Konvencije broj 121 (Konvencija o davanjima za sluaj nesree na poslu i profesionalnih bolesti iz 1964. godine). Prava koja proizlaze iz navedenih konvencija ugraena su u hrvatsko zakonodavstvo i temeljna su prava osiguranika. Ozlijeena odnosno oboljela osoba u mogunosti je ostvariti odreena prava pod strogo definiranim uvjetima. Osnovni uvjet je da je poslodavac prijavio radnika na Zavod,
_____________________________________________________
857
odnosno s radnikom sklopio ugovor o radu u pisanom obliku. Iz takve prijave proizlazi obveza poslodavca da prilikom isplate plae radniku, na raun Zavoda mjeseno doznai iznos predvien kao premija osiguranja (doprinos) za sluaj ozljede odnosno bolesti radnika (0,5% iznosa bruto plae). Pravilnikom o pravima, uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u sluaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine broj 1/11., 53/11. i 51/12. u nastavku: Pravilnik) reguliran je postupak utvrivanja i priznavanja ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti. U sluaju do ivljenja predmeta osiguranja, osigurana osoba ostvaruje sljedea prava: n pravo na zdravstvenu zatitu; n pravo na novane naknade. Osiguranici ostvaruju zdravstvenu zatitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja za sluaj priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti na nain i pod uvjetima utvrenim Zakonom, Pravilnikom i drugim opim aktima Zavoda. Osim zdravstvene zatite Zavod osigurava ortopedska i druga pomagala. Prava na novane naknade odnose se na: n pravo na naknadu plae za vrijeme privremene nesposobnosti za rad; n pravo na naknadu trokova prijevoza kod koritenja zdravstvene zatite zbog priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti i n pravo na naknadu za pogrebne trokove. Pravo na zdravstvenu zatitu ostvaruje se u ugovorenim ustanovama Zavoda, a pravo na novane naknade osigurana osoba ostvaruje kod poslodavca (pravo na plau za vrijeme bolovanja). Pri tome poslodavac pod uvjetima Zavoda ostvaruje pravo na povrat trokova. Pod bolovanjem, za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plae, smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti radi kojih je osiguranik sprijeen izvravati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom. Prekidom, odnosno zakljuenjem bolovanja osiguraniku prestaju materijalna prava.
2.3. Neobvezno osiguranje od posljedica nesretnog sluaja
Neobveznim osiguranjem omogueno je pokrivanje svih rizika i posljedica koji nisu pokriveni obveznim osiguranjem. U pravilu, neobvezno osiguranje isplauje se kao novana naknada. Visina novane naknade nije limitirana i nije ograniena na odreenog osiguravatelja (drutvo za osiguranje). ivotno osiguranje mo e se definirati kao dugorono osiguranje u kojem isplata ugovorene svote ovisi o vrsti police, odnosno osiguranom riziku. Osoba koja sklapa ivotno osiguranje naziva se ugovaratelj osiguranja, osoba u iju se korist sklapa osiguranje naziva se korisnik osiguranja, a osoba o ijem do ivljenju ili smrti ovisi isplata osigurane svote naziva se osiguranik. Ugovaratelj osiguranja i osiguranik mogu i ne moraju biti ista osoba. Osiguranje osoba od posljedica nesretnog sluaja obuhvaa dragovoljna osiguranja osoba od posljedica nesretnoga sluaja nastalih u pravilu pri obavljanju njihovih redovitih zanimanja i izvan njih, ali i osiguranja posebnih ljudskih aktivnosti ili djelatnosti prigodom kojih mo e nastupiti nesretni sluaj. Nesretni je sluaj svaki iznenadni i od volje osiguranika nezavisni dogaaj koji, djelujui uglavnom izvana i naglo na tijelo osigura858
___________________________________________________
nika, ima za posljedicu njegovu smrt, potpuni ili djelomini invaliditet, privremenu nesposobnost za rad ili narueno zdravlje koje zahtjeva lijeniku pomo. Osiguravatelj i osiguranik imaju isti cilj, a to je da se ne dogodi osigurani sluaj. Jedan od naina smanjenja rizika je zapoljavanje strunjaka zatite na radu (u nastavku: strunjak ZNR). Kada strunjaka ZNR zapoljava poslodavac, njegovo ponaanje ogranieno je odlukama nadreenih osoba. U pronala enju objektivnog rjeenja i poveanja sigurnosti javljaju se nove usluge u osiguranju, pa tako osiguravajua kua Allianz svojim osiguranicima nudi usluge strunjaka ZNR. Strunjak ZNR anga iran od strane Allianza ima obvezu nadzora nad provedbom mjera zatite na radu kod osiguranika sukladno pravilima zatite na radu, zakonskih i podzakonskih propisa te izraene procjene opasnosti. Na taj nain strunjak ZNR djeluje samostalno i objektivno, a ukoliko osiguranik odbije postupiti po nalogu strunjaka ZNR, u sluaju do ivljenja osiguranog sluaja, osiguravatelj je osloboen obveze isplate trokova nastale tete. Takvim nainom djelovanja strunjaka ZNR osigurana je korist za obje ugovorene strane: osiguranik nee morati zaposliti strunjaka ZNR, jer mu te usluge obavlja osiguravatelj, a osiguravatelj se osigurava da e se poslovi obavljati na nain kojim je u najveoj mjeri mogue otkloniti rizik.
3. Zakljuak
Radi sprjeavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti poslodavac ima obvezu provoenja niza tehnikih i organizacijskih mjera. Jedna od propisanih mjera je zapoljavanje strunjaka zatite na radu. Strunjak ZNR kao zaposlenik poslodavca ima ovlasti provoenja mjera u okvirima onih ovlasti koje mu je poslodavac osigurao. Kada to iz nekog razloga poslodavcu ne odgovara, mjere zatite se nee provoditi, a posljedice takvog rada za radnika mogu biti nenadoknadive uz istovjetne trokove i tete za poslodavca i drutvo u cjelini. Kada za nadzor u provedbi mjera zatite osiguravatelj anga ira strunjaka ZNR, nadzor i provoenje mjera izvravat e se sa ciljem predvianja i potpunog uklanjanja rizika. Ovakvim nainom nadzora nad provoenjem mjera zatite osiguravatelj se titi od nastanka osiguranog sluaja. S druge strane poslodavcu se osigurava rad bez zastoja. U sluaju do ivljenja osiguranog sluaja osiguravatelj e radniku i poslodavcu nadoknaditi svu osiguranu tetu. Iz navedenog se mo e zakljuiti da se nivo kvalitete zatite poveava ukoliko nadzor nad njegovom provedbom preuzme osiguravatelj. Ako u takvom sluaju i doe do stradanja radnika, osiguravatelj radniku pokriva sve trokove koje ne pokriva Zavod, a za umanjenje radne sposobnosti isplauje naknadu koja ovisi o stupnju oteenja zdravlja radnika (ili invalidnosti). Dakle, samo simbiozom usluga strunjaka ZNR i osiguravatelja, prilikom osiguranja od posljedica nesretnog sluaja, u sluaju do ivljenja predmeta osiguranja, radniku i poslodavcu u potpunosti mogu biti isplaeni svi nastali trokovi i tete.
Literatura
[1] Andrijaevi, S.; Petranovi, V.: Ekonomika osiguranja, Alfa, ISBN 953-168-203-8, Zagreb, (1999) [2] Bili, A; Buklija, B.: Meunarodno radno pravo, Split (2006), Available from http://bib.irb.hr/prikazi-rad? rad=355762 [3] Petranovi, V.: Osiguranje i reosiguranje, Informator, Zagreb, (1984.) [4] tajner, B.: Normativno ureenje zatite na radu u Republici Hrvatskoj, ZITEL d.o.o., ISBN 953-98-698-2-1, Zagreb, (2005.) _____________________________________________________
859
860
___________________________________________________
KVANTNA RAUNALA NOVA PERSPEKTIVA RAUNALNE SIGURNOSTI

QUANTUM COMPUTERS A NEW PERSPECTIVE OF COMPUTER SECURITY
Ivan TEDUL1, Anamarija KIRIN2, Slaven LULI3
1Veleuilite
u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, ivan.stedul@vuka.hr 2Anamarija Kirin, Unska 3, 10000 Zagreb, HRVATSKA, anamarija.kirin@fer.hr 3Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, slaven.lulic@vuka.hr
Sa etak: Sigurnost informacijsko komunikacijskih tehnologija, posebice raunalnih sustava, uvijek je va no pitanje. U zatiti podataka danas se najee koriste klasini kriptografski sustavi. Razvojem kvantne teorije 80-ih godina prolog stoljea javlja se ideja da bi kvantna teorija mogla dati modele raunala koji bi bili znatno jai od klasinih. Iako kvantna raunala jo uvije nisu praktino konstruirana, njihov razvoj utjecao je na razvoj kvantne kriptografije. Razlika izmeu klasine i kvantne kriptografije je u nainu obrade podataka. U ovom radu biti e opisane prednosti i nedostaci kvantne kriptografije i mogunosti zatite raunalnih sustava u trenutku pojave novih kvantnih raunala.
Kljune rijei: kvantna kriptografija, kvantna raunala, raunalna sigurnost

Abstract: Security of information and communication technologies, and particularly of computer systems, is always an important issue. In data protection classical cryptographic systems are commonly used. With development of quantum theory in 1980s came the idea that quantum theory could provide computer models that would be much stronger than classical. Although quantum computers are still not constructed, their development had influence on the development of quantum cryptography which differs from classical by data processing. We describe advantages and disadvantages of quantum cryptography and protection capabilities of computer systems at the time of appearance of new quantum computer. Keywords: Quantum cryptography, quantum computers, computer security
_____________________________________________________
861
1. Uvod
Kriptografija je znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem metoda za slanje poruka u takvom obliku da ih samo onaj kome su namijenjene mo e proitati. Sama rije kriptografija je grkog podrijetla i mogla bi se doslovno prevesti kao tajnopis. [3] Osnovni zadatak kriptografije je omoguiti sigurnu komunikaciju putem nesigurnog komunikacijskog kanala. Najee je rije o komunikaciji dviju strana ili osoba. U strunoj i znanstvenoj literaturi s temom kriptografije za osobe koje komuniciraju putem nesigurnog komunikacijskog kanala rezervirana su imena Alice i Bob. Alice i Bob komuniciraju na nain da trea osoba koja mo e nadzirati komunikacijski kanal, ne mo e razumjeti njihove poruke. U literaturi rezervirano ime za tu treu osobu, koja je ustvari neprijatelj Alice i Boba, je Eva ili Oskar. U procesu komunikacije poruku koji poiljalac (Alice) alje primatelju (Bob) zovemo otvoreni tekst. Kako bi se osigurala tajnost poruke za treu stranu Alice transformira otvoreni tekst koristei unaprijed dogovoreni klju. Taj postupak naziva se ifriranje, a dobiveni rezultat ifrat ili kriptogram. Ukoliko protivnik (Eva) prislukujui dozna ifrat ne mo e saznati otvoreni tekst. Za razliku od Eve primalac poruke Bob koji zna klju kojim je ifrirana poruka mo e deifrirati ifrat i odrediti otvoreni tekst. Shema klasine kriptografije nalazi se na Slici 1.
SLIKA 1: Shema klasine kriptografije [3]
U modernoj kriptografiji, koja se koristi u komercijalnom svijetu tipina situacija je da osoba A eli kupiti neto od osobe B preko Interneta. Potreba za povjerljivom komunikacijom putem raznih Internetskih servisa dovodi do pojave kriptografski problema. Pored klasinih kriptografskih problema, koji se pojavljuju pri navedenoj komunikaciju, postoje jo i sljedei problemi: [3] n POVJERLJIVOSTI (confidentiality ): Poruku koju osoba A alje osobi B ne mo e proitati nitko drugi. n VJERODOSTOJNOST (autenticity ): Osoba B zna da je samo osoba A mogla poslati poruku koju je ona upravo primila. n NETAKNUTOST (integrity): Osoba B zna da poruka koju je poslala osoba A nije promijenjena prilikom slanja. n NEPOBITNOST (non-repudiation ): Osoba A ne mo e kasnije zanijekati da je poslala poruku. Klasini kriptografski sustavi donekle rjeavaju navedene probleme, ali pojavom kvantnih raunala i kvantne kriptografije postoji mogunost da ti problemi budu u potpunosti rijeeni. Veliki potencijal kvantnih raunala le i u injenici da su teorijski sposobna
862
___________________________________________________
izvravati ogroman broj istovremenih prorauna. No, kako bi se taj potencijal iskoristio, potrebno je pronai pogodnu molekulu koja bi mogla dati vei broj qubita. S desetak qubita bi se ve moglo mno iti jednoznamenkaste brojeve. Za neto zaista korisno, npr. faktoriziranje brojeva bili bi potrebni deseci tisua qubita. Tada bi se kvantna raunala mogla pozabaviti i problemima iz svog vlastitog svijeta, te simulirati druge kvantno-mehanike probleme kao to je npr. ponaanje kvarkova u atomskim jezgrama. U ovom radu dat emo pregled klasinih kriptografskih sustava koji se najvie koriste u spomenutoj komunikaciji. U klasinoj se kriptografiji enkripcija temelji na matematikim relacijama gdje se zatita osigurava valjanim odabirom matematike funkcije koju koristimo za ifriranje i deifriranje. Te funkcije preslikavaju osnovne elemente otvorenog teksta (najee su to slova, bitovi, grupe slova ili bitova) u osnovne elemente ifrata, i obratno. Kako bi osigurali zatitu dobro je odabrati one funkcije koje imaju super polinomno vrijeme slo enosti
2. Klasina kriptografija
Klasina kriptografija koristi razne matematike tehnike kako bi onemoguili neovlateno dekriptiranje ifrata. U ovom radu opisat emo dvije najrairenije i ope prihvaene metode ifriranja poruka. To su simetrina kriptografija (moderni simetrini blokovni sustavi) i asimetrina kriptografija (kriptosustav s javnim kljuem).
2.1. Simetrina kriptografija
Za proces kriptiranja u simetrinoj kriptografiji potrebno je znati algoritam kriptiranja i tajni klju. Nekada su se algoritmi uvali u tajnosti. Pokazalo se da skrivanje algoritma ne doprinosi sigurnosti. Svi moderni simetrini algoritmi javno su objavljeni. Zbog toga ih je mogue u potpunosti testirati i provjeriti njihovu otpornost na napade, odnosno mogue ih je analizirati (kriptoanaliza). Sigurnost simetrinih algoritama ovisi o sigurnosti samog algoritma i du ini kljua. Danas se najvie koristi moderan simetrini blokovni sustav DES (engl. Data Encryption Standard ). DES je javno dostupan algoritam s tajnim kljuem. Sigurnost ifrata gotovo u potpunosti ovisi o sigurnosti kljua. Klju se sastoji od nasumino odabranog niza bitova dovoljne duljine. DES, najee, ifrira otvoreni tekst duljine 64 bita, koristei klju duljine 56 bitova. Tako se dobiva ifrat koji ponovo ima 64 bita. Jednom kada je klju odabran i razmijenjen izmeu poiljatelja i primatelja, kasnija komunikacija ukljuuje slanje kriptograma putem javnih i nesigurnih komunikacijskih kanala. Najnesigurniji dio u komunikaciji je razmjena odabranog kljua. Za razmjenu kljua je zato potrebno koristiti siguran kanal komuniciranja to je najvea mana ovog algoritma za kriptiranje. Naglim razvojem informacijske tehnologije, razvojem br ih i procesorski sna nijih raunala, algoritmi koji su nastali prije deset, dvadeset i vie godina su zastarjeli u smislu da vie ne pru aju dovoljnu sigurnost. Algoritmi kao DES za koje se nekad smatralo da su neprobojni, danas je mogue kompromitirati. Kako je DES prestao udovoljavati sigurnosnim zahtjevima bilo je nu no uvesti novi standard. Danas je u uporabi DES velikim dijelom zamijenio Advanced Encryption Standard (AES) koji je otporniji na razne napade u smislu neovlatenog deifriranja ifrata. [3]
_____________________________________________________
863
2.2. Asimetrina kriptografija
Glavna prednost asimetrine kriptografije ili kriptografije javnog kljua (engl. Public Key Cryptographic (PKC)) u odnosu na simetrinu je rjeenje problema tajnosti kljua. Simetrini algoritmi koriste isti klju za kriptiranje i dekriptiranje dok asimetrini algoritmi koriste razliite kljueve za kriptiranje i dekriptiranje. Informacije kriptirane javnim kljuem mogu se dekriptirati samo privatnim kljuem odnosno to mo e samo osoba koja je vlasnik tajnog asimetrinog kljua. [7] Diffie i Hellman se smatraju zaetnicima kriptografije javnog kljua. Ideja javnog kljua sastoji se u tome da se konstruiraju kriptosustavi kod kojih bi iz poznavanja funkcije ifriranja bilo praktiki nemogue (u nekom razumnom vremenu) izraunati funkciju deifriranja. Tada bi funkcija ifriranja mogla biti javna. U provedbi ove ideje kljunu ulogu igraju tzv. osobne jednosmjerne funkcije. Za funkciju f ka emo da je jednosmjerna (one-way) ako je f lako, a f -1 teko izraunati. Drugim rijeima PKC koristi injenicu da je odreene matematike operacije lako izvesti u jednom smjeru, a teko u suprotnom. Npr. mno enje dva velika prosta broja je lagano, ali faktorizacija rezultata je teko ostvariva ako su nam raunalna sredstva nedostatna u svojoj snazi, a rezultat veliki broj. Najbolji algoritam koji koristi upravo opisanu injenicu je RSA (engl. Rivest-Shamir-Adleman encryption Algorithm ) Primjer komunikacije i ifriranja poruka sada izgleda ovako: Bob ifrira poruku Alici upotrebom njenog javnog kljua koji je svima dostupan. Mogao ga je dobiti putem e-maila ili preuzeti s web stranica i sl. Ako Eva presretne ovu komunikaciju i pored toga to poznaje Alicin javni klju ne mo e otkriti sadr aj poruke. Poruku mo e deifrirati samo Alice koritenjem svog tajnog kljua. Asimetrinom kriptografijom osigurava se kao to je vidljivo iz primjera tajnost informacija i ouvanje njihova integriteta. Glavni nedostatak asimetrine kriptografije je osiguranje autentinosti informacija tj. definiranje i provjera identiteta poiljaoca. U naem primjeru postavlja se pitanje kako Alice mo e biti sigurna da je poruku napisao i poslao Bob. Danas se osiguravanje autentinosti informacija posti e upotrebom digitalnih potpisa i digitalnih certifikata. Pored pitanja autentinosti informacije glavne mane ovog kriptiranja su sporost i neprikladnost za ifriranje velikih koliina podataka. [7]
3. Kvantna kriptografija
3.1. Kvantni Bit i kvantna raunala
Kvantni bit, jedinica kvantne informacije, kvantno-mehanika je analogija klasinom bitu, ali uz odreene razlike. Klasini bit informacije poprima vrijednost 0 ili 1. Kvantni bit ili qubit osim vrijednosti 0 i 1, mo e poprimiti i sve vrijednosti izmeu njih to je posljedica temeljnog svojstva kvantnog stanja po kojem je mogua linearna superpozicija stanja u kojem kvantni bit ima vrijednost 0 i stanja u kojem ima vrijednost 1. Drugo svojstvo na kojem se temelji kvantno raunanje je sprezanje (entanglement). Na kvantnoj razini dva objekta na proizvoljno velikoj udaljenosti mogu tvoriti jednu cjelinu te je nemogue promatrati taj entitet kao kombinaciju dva nezavisna objekta. [5]
864
___________________________________________________
Stanja u kojima mjerimo kvantni bit zovemo osnovna stanja ili osnovni vektori, a za njihov prikaz koristimo Diracovu braket notaciju. Dakle, dva osnovna stanja obino zapisujemo kao 0 i 1 . isto stanje je linearna superpozicija osnovnih stanja to znai da kvantni bit mo emo prikazati kao linearnu kombinaciju 0 i 1 .
=0 +1
gdje su i amplitude vjerojatnosti dane kompleksnim brojevima. Vjerojatnost da 2 2 kvantni bit bude u stanju 0 jednaka je odnosno da bude u 1 stanju jednaka je . Budui da kvantni bit mora biti u jednom ili drugom stanju slijedi da amplitude vjerojatnosti moraju zadovoljavati sljedei uvjet:
+ =1
2 2
Stanja kvantnog bita mo emo prikazati pomou Blochove sfere (v. Slika 2). Na toj bi sferi klasini bit mogao biti ili na sjevernom ili na ju nom polu, tj. na lokacijama 0 ili 1 . Za razliku od bita, kvantni bit mo e biti predstavljen bilo kojom tokom na povrini sfe0 + i1 re. Na primjer stanje dano izrazom nalazilo bi se na ekvatoru sfere na pozitivnom 2 dijelu osi y.
SLIKA 2: Blochova sfera [5]
Qubit se teoretski mo e realizirati pomou bilo kojeg dvo-razinskog sustava kao to je spin, atom ili ion u osnovnom i pobuenom stanju, polarizacijom fotona ili osnovnim i pobuenim stanjem vie-estinog sustava. Jednostavan je prikaz pomou polarizacije svjetlosti. Osnovno stanje 0 mo e se predstaviti vertikalnom polarizacijom, a stanje 1 horizontalnom (ili obrnuto). Linearna superpozicija tih stanja odgovara svjetlosti koja se sastoji od svjetlosti koja je vertikalno polarizirana te horizontalno polarizirane svjetlosti. Uz sve navedeno, jedan qubit nije dovoljan za obavljanje eljenih operacija, stoga emo promatrati svojstva sustava od N qubita koji su elementi 2N-dimenzionalnog Hilbertovog prostora. Stanja 00..0 , 00..1 , ..., 11..1 , koja razapinju Hilbertov prostor, odgovaraju klasinim stanjima od N bitova. Za vie-qubitni sustav takoer vrijedi superpozicija:
N = 1 ( 00..0 + 00..1 + ...+ 11..1 ) 2N / 2
_____________________________________________________
865
Ovakva superpozicija omoguava da sva klasina stanja koja predstavljaju ulazne podatke u kvantnom raunu koristimo u jednom koraku. Takav kvantni paralelizam omoguava istovremeno raunanje sa svih N2 klasinih stanja to je jedan od razloga nadmonosti kvantnih nad klasinim raunalima. Godine 1994. Peter Shor otkrio je kvantni algoritam za faktorizaciju prirodnih brojeva u polinomijalnom vremenu na kvantnom raunalu [1]. Shorov kvantni algoritam, u trenutku pojave kvantnih raunala, mogao bi imati katastrofalne posljedice jer bi mogli deifrirati sve starije ifrate dobivene klasinim kriptografskim algoritmima. Za teoretiare koji prouavaju slo enost algoritama, faktorizacija je do tada bila problem za koji, kako se vjerovalo, ne postoji uinkovito rjeenje. Ovo otkrie bilo je znaajno i tajnim slu bama jer se veina enkripcijskih sustava koji koriste javne kljueve oslanja na dugotrajnost i slo enost faktorizacije velikih brojeva. Od tada je otkriven niz novih algoritama od kojih je najpoznatiji Groverov [4] algoritam brzog pretra ivanja. Takoer postoje radovi poput [2] koji opisuju kvantne napade na kriptografske sustave i kvantne kriptoanalize hash funkcija. Kako kvantna raunala jo uvijek nisu realizirana u nastavku rada biti e prikazan trenutno ostvariva kvantna kriptografija.
3.2. Osnovna naela kvantne kriptografije
Kvantna kriptografija slu i samo za dobivanje i distribuciju kljua, a ne za prijenos poruka. Tako generirani klju mo e poslu iti u nekom kriptosustavu za kriptiranje i dekriptiranje poruke. [8] Kvantna kriptografija temelji se na Heisenbergovu naelu neodreenosti. To osnovno naelo kvantne mehanike definira da mjerenje jednog svojstva kvantne estice, na primjer fotona, mijenja njegovo stanje te onemoguuje poznavanje drugih njegovih svojstava prije samog mjerenja (na primjer brzine i smjera kretanja). Kako se razmjena tajnog kljua u kvantnoj kriptografiji obavlja upravo kvantnim esticama, najee ba fotonima, ova vrsta kriptografije dobiva dodatnu razinu sigurnosti. Naime, ako napada presretne informacije o tajnom kljuu, svojim mjerenjem e toliko utjecati na estice da e poiljatelj i primatelj s lakoom ustanoviti prisutnost napadaa, ak i koliinu informacija koje je presreo. Samim time mogu procijeniti je li klju koji su dobili poiljatelj i primatelj dovoljno siguran i pogodan za daljnju komunikaciju. U nastavku e biti opisane va niji kvantni protokoli.
3.3. BB84 protokol
Gilles i Brasard 1984 godine kreiraju prvi kvantni protokol, koji prema godini stvaranja nazivaju BB84. Komunikacija izmeu Alice i Boba odvija se kvantnim komunikacijskim kanalom koji omoguuje razmjenu kvantnih stanja. Za razmjenu fotona najprikladnije je koristiti optiko vlakno. Kvantni kanal Alice i Bob koriste samo za razmjenu kljua. Nakon to Alice i Bob kvantnim komunikacijskim kanalom razmijene klju daljnja komunikacija odvija se bilo kojim klasinim komunikacijskim kanalom primjerice Internetom. Za uspjenu komunikaciju sigurnost oba kanala komuniciranja nije neophodan faktor. Protokol BB84 dizajniran je s pretpostavkom da trea strana tj. Eva mo e prislukivati kvantni i klasian komunikacijski kanal.
866
___________________________________________________
Prva eksperimentalna demonstracija ovog protokola izvedena je 1991. godine kada je kvantnim komunikacijskim kanalom poslan sluajno generiran klju na daljinu od tridesetak cm. Za slanje informacija koritena su polarizacijska stanja fotona. Svaki foton ima kutni moment (spin) koji nosi polarizaciju. Polarizacijsko stanje jednog fotona mo e se predstaviti elementima u dvodimenzionalnom Hilbertovom prostoru H. Sigurnost protokola dolazi iz kodiranja informacija u neortogonalnim stanjima. BB84 koristi dva para stanja, gdje je svaki par konjugiran u odnosu na drugi par, a dva stanja unutar jednog para su ortogonalna jedan prema drugom. Parovi ortogonalnih stanja se zovu baze. Obino se koriste dvije razliite polarizacijske baze. Polarizacijska baza mo e biti kru na ili linearna. Kru na polarizacijska baza u oznaci + mo e imati dva razliita polarizacijska stanja desno u oznaci D i lijevo u oznaci L. Linearna polarizacijska baza u oznaci *, takoer, mo e imati dva polarizacijska stanja, vertikalno u oznaci V i horizontalno u oznaci H. Bilo koje dvije polarizacije iz razliitih baza su meusobno konjugirane. Za BB84 se odabiru dvije baze polarizacije i svakom od stanja u bazama dodijelimo vrijednost 0 ili 1 ime tvorimo kvantnu abecedu kao to je prikazano u Tablici 1.
TABLICA 1
Kru na abeceda Simbol Bit Linearna abeceda Simbol bit
D L
0 1
V H
0 1
Opis komunikacije prema [8] ili [9] izgleda ovako. U prvoj fazi komunikacije Alice alje Bobu tajni klju preko kvantnog kanala. Za svaki od impulsa sluajno izabire jednu od dviju baza polarizacije. Bob ima detektor polarizacije. On ga mo e postaviti tako da mjeri ili jednu ili drugu polarizaciju. Kvantna mehanika mu brani da mjeri obje polarizacije odjednom. Mjerenje jedne polarizacije unitava svaku mogunost mjerenja druge polarizacije. Ako Bob ispravno postavi detektor, on e registrirati ispravnu polarizaciju, inae e registrirati neko sluajno stanje s jednakom vjerojatnou. Bob ne mo e odrediti razliku izmeu ta dva sluaja. U slijedeem koraku Bob uspostavlja vezu s Alice preko javnog kanala i obavjetava ju koje je orijentacije polarizatora koristio za detekciju. Alice odgovara Bobu koja su podeavanja bila ispravna. Alice i Bob zadr avaju samo one polarizacije koje su bile ispravno postavljene. Tako dobiveni bitovi cine tajni klju. Prosjeno Bob e pogoditi ispravnu polarizaciju u 50% sluajeva. Prislukivanjem Eva pogaa polarizacije kao i Bob u 50% sluajeva. Budui da pogrene pretpostavke mijenjaju polarizaciju impulsa, ona bi na taj nain unijela pogreke u sustav. Unoenje greaka u impulse tijekom prislukivanja e pokvariti zajedniki tajni klju jer e Alice i Bob na kraju dobiti razliite nizove bitova. Tada Alice i Bob zavravaju protokol tako da usporede nekoliko bitova svojih nizova. Ako postoje neusuglaenosti, oni znaju da su bili prislukivani. U suprotnom, odbacuju bitove koje su koristili za usporedbu i zadr avaju ostale. Prvi korak: Alice alje Bobu niz sluajno polariziranih impulsa fotona gdje je svaki impuls kodiran u jedno od 4 neortogonalna stanja. Ta su stanja Kru no desno (D), kru no lijevo (L) u bazi + i Linearno vertikalno (V) i linearno horizontalno (H) u bazi*. Ti se impulsi mogu prikazati kao sljedei niz znakova:
_____________________________________________________
867
+ + + + * + * * Polarizacijsko stanje: L L L D H L H H Interpretacija: 1 1 1 0 1 1 1 1 Drugi korak: Bob koristi detektor polarizacije. Detektor mo e biti postavljen da mjeri ili jednu ili drugu polarizaciju. Neka je detektor postavljen na sljedei nain: Polarizacijska baza: * + * + * * * * Polarizacijsko stanje: V L H D H V H H... Interpretacija: 0 1 1 0 1 0 1 1 Trei korak: Sada Bob javlja Alice preko javnog kanala kako je namjestio detektor. Ana odgovara Branku koja su podeenja bila ispravna. Bob Alici: * + * + * * * * Alice Bobu: + + + + * + * * U ovom primjeru ispravno podeenje odnosi se na impulse 2, 4, 5, 6 i 7. etvrti korak: Alice i Bob zadr avaju samo ispravne polarizacije. Koristei unaprijed pripremljen kod za svako od 4 mogua stanja polarizacije Alice i Bob prevode mjerenja u bitove. Alice bitovi: 1 1 1 0 1 1 1 1 Alice pol. baza: + + + + * + * * Bob bitovi 0 1 1 0 1 0 1 1 Bob pol. baza: * + * + * * * * Sada kao rezultat mjerenja dobivamo kod 1 0 1 1 1 10111 koji koristimo kao klju. Na ovaj nain Alice i Bob mogu generirati onoliko bitova koliko im treba za generiranje kljua. U prosjeku je klju je dugaak upola manje od poetnog niza poslanih bitova. Ako bi Eva prislukivala ona takoer mora pogaati polarizacije u kojima e mjeriti te e takoer pogoditi u prosjeku u 50% sluajeva. Kako pogrene pretpostavke mijenjaju polarizaciju impulsa, Alice i Bob bi dobili razliite nizove ako Eva prislukuje. Zadnji korak u protokolu je da Alice i Bob usporede nekoliko bitova svojih nizova. Ako postoje nesuglasice onda znaju da su bili prislukivani. U suprotnom, odbacuju bitove koje su usporeivali i zadr e ostale. U radovima [1],[6],[8],[9] opisani su jo neki protokoli koriteni u kvantnoj kriptografiji poput B92 protokol, E91 protokol, SARG04, Protokol est stanja, Protokol EPR.
Polarizacijska baza:
4. Zakljuak
Kvantna raunala u trenutku nastanka otvoriti e fascinantne perspektive. Meutim treba naglasiti i postojea ogranienja. Prije svega, ak i da trenutno imamo dostupna kvantna raunala, broj algoritama od stvarne koristi je vrlo ogranien. Uz to ne znamo hoe li biti mogue jednog dana napraviti kvantno raunalo dovoljno veliko da mo e manipulirati stotinama qubita. Trenutno znamo kako manipulirati sa svega nekoliko. Takoer, jo nije poznato koja je najbolja fizikalna podrka za qubite. Kvantna kriptografija, s druge strane, pru a sigurnost koju niti jedna metoda klasine kriptografije ne osigurava. Razvoj kvantnog raunala mogao bi ozbiljno ugroziti klasine kriptografske sustave, ali i potaknuti sna niji razvoj kvantnih kriptografskih sustava. Na868
___________________________________________________
ravno, prije stvarne uporabe ovakvog sustava treba prevladati odreene potekoe s kojima se susree. Jedan od osnovnih problema je proirenje kvantnih protokola na raunalne mre e. Ipak i uz sve te potekoe, kvantna kriptografija, odnosno kvantna razmjena tajnog kljua preostaje jedina alternativa standardnim kriptografskim metodama koje su svakim danom pod sve veom prijetnjom kako raunalna snaga raste. U budunosti se mo e oekivati vee okretanje ovakvim kriptografskim metodama te stvaranje naina implementacije na veim udaljenostima i raznim sustavima. Unato navedenim ogranienjima, kvantno raunarstvo strast je stotina istra ivaa diljem svijeta. Istra ivanja manipulacije pojedinanim kvantnim objektima te kvantne sprege predstavljaju novu kvantnu revoluciju koja se pretvara u pravo kvantno in enjerstvo. Izgradnja raunala koja bi simulirala kvantne sustave mogla bi dovesti do novih primjena, potpuno razliitih od kvantnog raunarstva, primjena koje danas ne mo emo ni zamisliti.
Literatura
[1] Barreno, M., A.: The Future of Cryptography Under Quantum Computers, Dartmouth College Computer Science Technical Report Available from: http://www.cs.dartmouth.edu/~sws/theses/ marco.pdf Accessed (2012. 05. 17.) [2] Brassard, G., Hyer, P., Tapp. A.: Quantum cryptanalysis of hash and claw-free functions. In Claudio L. Lucchesi and Arnaldo V. Moura, editors, LATIN 98, volume 1380, pages 163-169. Springer, 1998. [3] Dujella, A.; Mareti, M.: Kriptografija, Element, ISBN 978-953-197-565-0, Zagreb, (2007.) [4] Grover, L., K:. A fast quantum mechanical algorithm for database search. In ACM Symposium on Theory of Computing, pages 212 - 219, 1996. [5] Le Bellac, M.: A Short Introduction to Quantum Information and Quantum Computation, Cambridge University Press, ISBN-10: 0521860563 | ISBN-13: 978-0521860567 New York, 2006 [6] LSS-PUBDOC Kvantna kriptografija Available from: http://sigurnost.lss.hr/images/dokumenti/lss-pubdoc2011-10-020.pdf Accessed (2012. 04. 17.) [7] Menezes, A., van Oorschot, P., Vanstone, S.: Handbook of Applied Cryptography, CRC Press. ISBN 0-8493-8523-7, Boca Raton, Florida (1997). Available from: www.cacr.math.uwaterloo.ca/hac/index.html Accessed (2012. 04. 15.) [8] Picek, S., Golub, M.; Kvantna kriptografija: razvoj i protokoli, Proceedings of the Information Systems Security, MIPRO 2009 / ii, Dragan ; Hutinski, eljko ; Baranovi, Mirta ; Mauher, Mladen ; Dragi, Veljko (ur.). - Rijeka: Croatian Society for Information and Communication Technology, Electronics and Microelectronics - MIPRO, 2009. 122-127 (ISBN: 978-953-233- 046-5). [9] Vishnu, T., Banerjee, P.,Sharma, R. N. N., Mittal K.; Quantum Cryptography: State-of-Art,Challenges and Future Perspectives, Proceedings of the 7th IEEE International Conference on Nanotechnology August 2 5, 2007, Hong Kong
_____________________________________________________
869
870
___________________________________________________
METODA ENERGOTERAPIJE ZA SMANJENJE POJAVE STRESA NA RADNOM MJESTU

ENERGOTHERAPY METHOD FOR WORKPLACE STRESS REDUCTION
Violeta TADIN1, Saa BRITVI2, Ivana MASLA3
1Elementa
Laborum Standard d.o.o., Kralja Kreimira 54, 21214, Katel Kambelovac, HRVATSKA, violeta@els.hr 2Elementa Laborum Standard d.o.o., Kralja Kreimira 54, 21214, Katel Kambelovac, HRVATSKA, saa@els.hr 3Elementa Laborum Standard d.o.o., Kralja Kreimira 54, 21214, Katel Kambelovac, HRVATSKA, ivana@els.hr
Sa etak: Stres na radnom mjestu drugi je najei zdravstveni problem kojega osjea 22% zaposlenih u 27 zemalja lanica EU i u stalnom je porastu. Ugro eno zdravlje ograniava radnu sposobnost pojedinca i time uzrokuje smanjenu uinkovitost koja predstavlja prepreku u daljnjem razvoju tvrtke te rastu i konkurentnosti gospodarstva. Pravodobna prevencija negativnih utjecaja na zdravlje pojedinca mo e znaajno doprinijeti poboljanju zdravlja, a posljedino povoljno utjee na radnu sposobnost. U posljednjem desetljeu na tr itu su se pojavile nove tehnologije na bazi elektromagnetskog polja koje se primjenjuju u terapijske i preventivne svrhe u medicini a ujedno pru aju neinvazivan i jednostavan nain relaksacije organizma. Kljune rijei: stres, radno mjesto, prevencija, zatita zdravlja radnika, energoterapija Abstract: Workplace related stress is the second common health problem which affects 22% of employees in the 27 EU member states and is constantly growing. Threatened health limits the work capacity of individuals and thereby causes a reduced efficiency, which could be an obstacle to further company development, growth and competitiveness of the economy. Timely prevention of negative impacts on the health of individuals can significantly contribute to improving health conditions, which could consequenty have the beneficial effect on working ability. In the last decade new technology based on electromagnetic fields have appeared on the market that are applied for therapeutic and prevention purposes in medicine and which also provides a noninvasive and simple method of organism relaxation. Keywords: stress, workplace, prevention, workers health protection, energy therapy
_____________________________________________________
871
1. Zdravlje radnika
Jedna od ozbiljnijih zapreka u rastu i konkurentnosti gospodarstva je injenica da imamo sve loije zdravstveno stanje radnika. Preko 44 milijuna radno sposobnih pojedinaca (jedan od est) u Europskoj uniji ima dugogodinje zdravstvene probleme od kojih najvei dio ukljuuje miino-kotani poremeaj [1]. Rana intervencija te pravodobno otkrivanje i lijeenje takvih poremeaja mo e znaajno poboljati zdravstveno stanje pojedinca a posljedino i njegovu radnu sposobnost. Europsko vijee i Komisija su sastavili strategiju pod naslovom Poboljanje kvalitete i produktivnosti na radu: Strategija Zajednice 2007.-2012. o zatiti i zdravlju na radu. Glavni cilj ove strategije je smanjiti broj ozljeda na radu u Europi za 25% te promicati zdravlje i sigurnosti na radu na nacionalnoj i meunarodnoj razini [2]. Nadalje, Direktiva Europske unije (Direktiva Vijea 89/391/EEC) obuhvaa novi pristup zatiti i zdravlju na radu a njen sadr aj je prvenstveno usmjeren na prevenciju te stvaranje institucionalnih okvira za promoviranje radnog okru enja u kojem e svi biti bolje informirani o potencijalnim rizicima. U radnom okru enju i ivotnom okoliu potrebno je stvoriti kulturu rada i ivljenja u kojoj se veliki znaaj pridaje preventivnoj zdravstvenoj skrbi i sprjeavanju rizika od nastanka ozljeda i raznih bolesti. Jedan od naina je osvjetavati i poticati promjene kod radnika da prihvate ponaanja orijentirana prema zdravlju. Izobrazba o zatiti i zdravlju na radu ne bi trebala zapoinjati tek kada djelatnik ue na tr ite rada, ve bi trebala biti ugraena u kolske nastavne programe, bilo u obliku podizanja svijesti ili kao zaseban predmet u okviru strukovnog obrazovanja. Poduavanje djece i mladih ljudi zdravim uvjetima ivota i rada predstavlja klju za razvoj kulture prevencije [3]. Svrha i cilj zatite na radu osim sprjeavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i zatite radnog okolia ima za zadau ouvanje duevnog i tjelesnog razvitka mlade i, zatite ena reproduktivne dobi, zatite invalida i starijih radnika. Zdravstveno stanje mo e ograniiti, smanjiti ili sprijeiti osobu od obavljanja novih ili trenutnih poslova i postizanja uinkovitog rada. Ukoliko je dolo do znaajne promjene u uvjetima rada, posao je izmijenjen i radnik jo uvijek ide na fizikalnu terapiju, rehabilitaciju, poslodavac ima odgovornost osigurati sve to je u njegovoj moi da promjeni uvjete rada i prilagodi ih radniku i njegovom zdravstvenom stanju tako da se zapoljavanje odvija na nain koji je siguran za zaposlenika i njegove suradnike. Smatra se da je zdravlje pojedinca dobro ako se na odgovarajui nain mo e nositi s fizikim (tjelesnim), mentalnim (psiholokim) i socijalnim optereenjem koji nameu uvjeti rada [2]. Iako se u Hrvatskoj posljednjeg desetljea poboljala regulativa vezano za zatitu na radu i dalje je prisutan veliki broj poslodavaca koji nisu svjesni svoje zakonske obveze te kojima nije jasan u potpunosti pojam zatite na radu i obveza o informiranju radnika. Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu trebaju biti dio sveukupne strategije poduzea. Zakoni, propisi i program trebali bi pru iti osnovu za razvijanje i implementiranje osnove za zdravo radno mjesto i promicanje zdravlja na radnom mjestu [4,5]. Zakon o zatiti na radu Republike Hrvatske, koji je usklaen sa direktivama i odredbama Europske zajednice, propisuje da se za svako radno mjesto, trebaju utvrditi i psihofizioloki napori kako bi se na vrijeme i to kvalitetnije prevenirali profesionalni zdravstveni rizici koji nastaju na radnom mjestu.
872
___________________________________________________
2. Stres na radnom mjestu

Suvremeni ivot nametnuo je niz obveza, slobodno vrijeme sveo na minimum te smanjio mogunost ovjeku da se posveti sebi, svom zdravlju i aktivnom odmoru. Sve vee poveanje radnih zahtjeva, loe ergonomsko oblikovanje radnog mjesta, te jaka konkurencija na tr itu rada pridonose poveanju stresa kod zaposlenika [7,11]. Stres je drugi najei zdravstveni problem kojega osjea 22% zaposlenih u 27 zemalja lanica EU i u stalnom je porastu [6]. Stres na radnom mjestu je svaki tetan fiziki i emocionalni odgovor organizma koji se dogaa kad postoji sukob izmeu zahtjevnosti posla te sposobnosti i koliine kontrole koju radnik ima. Openito, kombinacija visoke zahtjevnosti na poslu i niske koliine kontrole nad situacijom mo e dovesti do stresa. Neki od dogaaja uzronika stresa tzv. negativni stresori su: strah od velike zahtjevnosti posla, otputanje zbog neizvjesne gospodarske situacije, poveanje zahtjeva poslodavca za prekovremeni rad, smanjenje osoblja. Radnici koji osjeaju veliki pritisak od radnih zadataka postavljenih pred njih mogu biti uhvaeni u spiralu poveanja napora kako bi zadovoljili oekivanja ali bez poveanja zadovoljstva poslom. Nemilosrdan zahtjev za prenapornim radom uzima svoj danak i ispoljava se kroz nezadovoljstvo u poslu, smanjenu uinkovitost, bolest. Izostajanje s posla, bolesti, alkoholizam, loe odluke, ravnodunost, apatija, nedostatak motivacije i kreativnosti su nusproizvodi naglaenog stresa na radnom mjestu. Stres mo e imati jaki i znaajan utjecaj na zdravlje ovjeka. Naa tijela su programirana za uinkovitu borbu sa stresom za kratkorono vrijeme, kad smo suoeni s neposrednom opasnou. Meutim, stalni stresori koje do ivljavamo na poslu, izazvati e opi odgovor organizma koji ukljuuje: povieni krvni tlak, poveanje metabolizma (br e kucanje srca, br e disanje), smanjene sinteze proteina, probave, imunoloki i alergijske reakcije, lokalizirane upale (crvenilo, oteklina, toplina, bol), br e zgruavanje krvi, poveani eer, poveana eluana kiselina [8-10]. Sreom postoje jasni znakovi upozorenja (v. Tablica 1) koji ukazuju da smo pod prevelikim stresom [12-14].
TABLICA 1: Znakovi i simptomi koji ukazuju na dugotrajno suoavanje sa stresom
Fiziki glavobolje, smetnje s vidom stisnuta vilica, bol u prsima, ote ano disanje, lupanje srca, visoki krvni tlak, bolovi u miiima, probavne smetnje, zatvor, proljev, pojaano znojenje, umor, nesanica, esto pobolijevanje. anksioznost, razdra ljivost, alost, obrambeni stav, ljutnja, promjene raspolo enja, preosjetljivost, apatija, depresija, usporeno razmiljanje, beznadnost prejedanje ili gubitak apetita, nestrpljivost, odugovlaenje, poveano konzumiranje alkohola ili droge, poveano puenje, povlaenje ili izolacija od drugih, zanemarivanje odgovornosti, loe obavljanje poslova, loa osobna higijena, promjene u blizini obiteljskih odnosa
Psihosocijalni
Ponaanje
Prevencija i poticanje zdravlja dio je strategije koja dovodi do poboljanja, ouvanja i ponovnog uspostavljanja zdravlja a time i do spreavanja ili smanjenja obolijevanja. Aktivni stil ivota ukljuuje tjelesnu aktivnost u svakodnevnom ivotu te ujedno ima i preventivni uinak. Pretpostavka je da bi za ovjekovu optimalnu radnu sposobnost bila potrebna psihofizika uravnote enost organizma s visokim energetskim potencijalom kako bi se mogao s lakoom nosi sa svakodnevnim radnim izazovima i stresom. Mnoge metode alternativne medicine od autogenog treninga, meditacije, masa e, akupunkture i drugih tehnika opuHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
873
tanja psihikog i fizikog tijela upotrebljavaju se u terapeutske svrhe koje su usmjerene na djelovanje na odreeni dio tijela kako bi se otklonila ili ubla ila bol.
3. Energoterapija
Danas na tr itu postoje brojne tehnologije na bazi elektromagnetskog polja koje se primjenjuju u terapijske svrhe u medicini. Istra ivanja energoterapije u svijetu su sve brojnija a posljedino tome je i sve vei broj znanstvenih studija koje potvruju sa znanstvenog stajalita pozitivne uinke koje magnetsko pulsirajue polje ima na organizam [16,17] Jedan od oblika je i terapija magnetskim poljem koja se izvodi niskofrekventnim elektromagnetskim pulsirajuim poljem a koja je dizajnirana za lokalnu primjenu na ciljanom tkivu bez namjere generacije duboke topline [15]. Magnetoterapija pru a neinvazivan i jednostavan nain da se izravno lijei na mjestu ozljede, izvoru boli i upala, te druge vrste bolesti [22]. Karakteristika magnetskog polja je sposobnost prodiranja u materiju bez velikog gubitka energije. Bioloki uinak ove metode je vidljiv na boljoj prokrvljenosti to se odra ava na pozitivni uinak same cirkulacije. U organskim sustavima koji imaju slabiju cirkulaciju stanice ne dobivaju optimalne koliine kisika koji bi dao dovoljno energije u stanici za njeno normalno funkcioniranje. Upravo je magnetsko djelovanje uinkovito kod pada staninog potencijala jer ga ono terapijom poveava. Magnetsko polje se ne mo e percipirati zvukom ili vidom, mirisom niti okusom, a u veini sluajeva ne mo emo ga izravno osjetiti. Osjet magnetskog polja ne smije se pomijeati sa percepcijom pacijenta koji se tretira ovom terapijom, kao to su osjeaj arenja (poveanje tjelesne temperature), trnci u nosu, obrazima. Ove senzacije su uzrokovane promjenama u organizmu koje izaziva magnetsko polje. Dugogodinji proces od 15 godina istra ivanja i razvoja rezultirao je nastankom ureaj ILifeSOMM koji predstavlja vrhunsku tehnologiju namijenjenu revitalizaciji organizma a koristi se u prevenciji i smanjenju radne napetosti i stresa. Sustav se koristi u zdravstvenoj preventivi a radi na principu senzorne oscilirajue multi-modulacije skraeno SOMM. Senzorna stimulacija odnosi se na razliite podra aje energijom. Podra aji mogu biti u obliku svijetla, zvuka, vibracija ili elektromagnetskog polja. Oscilirajua komponenta podrazumijeva vibrirajue valove a modulacija predstavlja prijenos pomou nosaa signala. U podruju medicine i biokemije modulacija se odnosi na utjecaj ivanog i imunolokog sustava. Sustav SOMM koristi oba podruja, tehniko i biokemijsko, kako bi se postigao zajedniki djelotvorni uinak sustavom stimulacije magnetnom rezonancom. Na Slici 1 je prikazan ureaj iz podruja energoterapije ILifeSOMM. Pri konstrukciji le aja posebna pozornost je posveena stabilnosti i optimalnom prolasku vibracija kroz njegovu povrinu. Le aj sadr i tri akustina regulatora i ureaj za pulsiranje elektromagnetnog polja. Glazbeni program je dostupan putem slualica. Svaki sustav ima podmeta za glavu i koljena radi zauzimanja to udobnijeg polo aja tijela.
874
___________________________________________________
SLIKA 1: Ureaj iz podruja energoterapije ILifeSOMM
Zdravo radno mjesto je premisa zdravlja na radu. Ono se mo e postii promjenama na radnom mjestu u smislu organizacije rada, ergonomski oblikovanim radnim mjestom, mijenjanjem radnog procesa i primjenama pravila zatite na radu. Zadaa poslodavca je potaknuti promjene i pomoi u stvaranju ideja i inicijativa za zdravo radno mjesto. Jedna od preporuka za preventivnu zatitu bi mogla biti uvoenje novih inovativnih metoda na radnom mjestu kako bi se radnike relaksiralo, to bi im pomoglo da bolje nose s raznim izazovima i stresorima za vrijeme radnog vremena. Rezultati koritenja opisanog ILifeSOMM programa su oslobaanje nagomilanog stresa, relaksacija i obnavljanje ivotne energije ime se organizam ponovno dovodi u ravnote no stanje koje je vie otporno i posljedino tome uinkovitije u borbi protiv raznih bolesti. Interdisciplinarnim pristupom, u kojem trebaju biti ukljueni strunjaci zatite na radu, doktori medicine rada, fizioterapeuti, sve napore bi trebalo usmjeriti na stvaranje i promoviranje kontroliranog i zdravog radnog okru enja u kojem e svi biti informirani o potencijalnim zdravstvenim rizicima i nainu njihovog rjeavanja.
Literatura
[1] Quadrello, T.; Bevan, S.; McGee, R.: Fit for Work? Musculoskeletal Disorders and the Labour Market, The Work Foundation (2009) [2] Baetens, K.: UEAPME SME-Fit II Prirunik za podruje Sigurnosti i zatita na radu, PHARE program za potporu poduzeima III Program Europske Unije [3] Health promotion among young workers A summary of good practice cases, European Agency for Safety and Health at Work, 2012 [4] Direktiva Vijea Europe 90/270/EEZ [5] OHSAS 18001 Occupational Health and Safety Guide. Available from http://www.ohsas-18001occupational-health-and-safety.com/index.htm Accessed:2012-06-26 [6] Milczarek, M.; Schneider. E,; Gonzlez, E.R.:OSH in figures: stress at work facts and figures. EUROPEAN RISK OBSERVATORY REPORT, European Agency for Safety and Health at Work, (2009) [7] Vnnen, A.; Anttila, E.; Turtiainen, J.; Varje, P.: Formulation of~work~stress~in 1960-2000: Analysis of scientific works from the perspective of historical sociology. Soc Sci Med. (2012) [8] Steptoe, A.;Kivimki, M.: Stress~and cardiovascular disease. Nat Rev Cardiol. (2012), 3;9(6): pp.360-70 [9] Peter, R.; Siegrist, J.: Psychosocial~work~environment and the~risk~of coronary heart disease. Int Arch Occup Environ~Health. (2000);73 Suppl:S41-5 [10] Heraclides, A.M.; Chandola, T.; Witte, D.R.; Brunner, E.J.: Work~stress, obesity and the risk of type 2 diabetes: gender-specific bidirectional effect in the Whitehall II study. Obesity (Silver Spring). (2012) 20(2) pp.428-33 _____________________________________________________
875
[11] Roelen, C.A.; Koopmans, P.C.; de Graaf, J.H.; van Zandbergen, J.W.; Groothoff, J.W.: Job demands, health perception and sickness absence. Occup Med (Lond). (2007) 57(7) pp.499-504. [12] Roelen, C.A.; Koopmans, P.C.; de Graaf, J.H.; van Zandbergen, J.W.; Groothoff, J.W.: Job demands, health perception and sickness absence. Occup Med (Lond). (2007) 57(7) pp.499-504 [13] Lin, K.C.; Huang, C.C.; Wu, C.C.: Association between stress at work and primary headache among nursing staff in Taiwan. Headache. (2007) 47(4) pp.576-84 [14] Costa, G.; Sartori, S.: Akerstedt T. Influence of flexibility and variability of working hours on health and well-being. Chronobiol Int. (2006) 23(6) pp.1125-37 [15] Guo, L.; Kubat, N.J.; Isenberg, R.A.: Pulsed~radio frequency energy (PRFE) use in human medical applications. Electromagn Biol Med. (2011) 30(1) pp.21-45 [16] Ganesan, K.; Gengadharan, A.C.; Balachandran, C.; Manohar, B.M.: Puvanakrishnan R. Low frequency pulsed electromagnetic fielda viable alternative therapy for arthritis. Indian J Exp Biol. (2009) 47(12) pp.939-48 [17] Weintraub, M.I.; Cole, S.P.: A randomized controlled trial of the effects of a combination of static and dynamic magnetic~fieldson carpal tunnel syndrome. Pain Med. (2008) 9(5) pp.493-504 [18] Trock, D.H.; Bollet, A.J.; Markill, R.: The effect of pulsed electromagnetic fields in the treatment of osteoarthritis of the knee and cervical spine. Report of randomized, double blind, placebo controlled trials. J Rheumatol (1994) 21(10) pp. 1903-1911 [19] Trock, D.H.: A double-blind trial of the clinical effects of pulsed electromagnetic fields in osteoarthritis. J Rheumatol (1993) 20(3) pp. 456-460 [20] Foley-Nolan, D.: Pulsed High Frequency (27MHz) Electromagnetic Therapy for Persistent Neck Pain: A Double Blind, Placebo-Controlled Study of 20 Patients. Orthopedics (1990), pp. 445-451 [21] Varcaccia-Garofalo, G: Analgesic properties of electromagnetic field therapy in patients with chronic pelvic pain. Clin Exp Obstet Gynecol (1995), 22(4):pp. 350-354 [22] Marko, S.; Kostarakis, P.: Pulsed electromagnetic field therapy history, state of the art and future. THE ENVIRONMENTALIST Volume 27, (2007), pp.465-475
876
___________________________________________________
DODATNE STIMULACIJE ZA RAD STRUNJAKA ZA ZATITU NA RADU ISTRA IVANJE U HRVATSKOJ

ADDITIONAL STIMULATIONS FOR OCCUPATIONAL SAFETY PROFESSIONALS RESEARCH IN CROATIA
Nikolina VOJAK1, Vesna NIKOLI2, Miran PAVLI3, Josip TARADI4
u Karlovcu, Karlovac, HRVATSKA, nikolina.vojak@vuka.hr 2Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu, Ni, SRBIJA, vesna.nikolic@znrfak.ni.ac.rs 3 Drutvo varnostnih in enirjev Ljubljana, Ljubljana, SLOVENIJA, dvilj@hotmail.com 4Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti, Zagreb, HRVATSKA, josip.taradi@vss.hr
1Veleuilite
Sa etak: Cilj istra ivanja je doi do aktualnih i egzaktnih podataka o vrijednostima i povezanostima dodatnih stimulacija za rad strunjaka za zatitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. Za istra ivanje je koritena metoda online ankete. Novana stimulacija na plau za uspjean rad je najva nija (68,10%) eljena dodatna stimulacija za rad koju strunjak za zatitu na radu oekuje u organizaciji zaposlenja ali je kolovanje na raun poslodavca najva nija (26,99%) dodatna stimulacija za rad koju strunjak za zatitu na radu ostvaruje u organizaciji zaposlenja. Dodatne stimulacije za rad strunjaka za zatitu na radu na razini organizacije zaposlenja u veini su (63,19%) na uobiajenoj i prosjenoj razini u organizaciji zaposlenja. Postoje izrazito znaajne pozitivne korelacije izmeu zavisne varijable Ocjena zadovoljstva ostvarenim dodatnim stimulacijama za rad strunjaka za zatitu na radu i dvije nezavisne varijable: Ukupni radni sta i Radni sta kod sadanjeg poslodavca. Kljune rijei: stimulacije za rad, strunjak za zatitu na radu, upravljanje ljudskim resursima Abstract: The purpose of this research is to find actual and exact figures on the value and correlation of additional stimulations for occupational safety professionals in business organizations in Croatia. Scientific method used in the research is online survey. The most wanted stimulation for successful work that a worker expects in an organization is financial stimulation (68.10%), but the most frequently achieved stimulation in organizations in Croatia is education financed by the employer (26.99%). Additional stimula_____________________________________________________
877
tions for occupational safety professionals in organizations are mostly (63.19%) on the same level as for other professionals in the organization. There are significant positive correlations between dependent variable evaluation of satisfaction of additional stimulations for occupational safety professionals and two independent variables: Total working experience and Working experience by current employer. Keywords: stimulations for work, occupational safety professional, human resource management
1. Uvod
Zadovoljstvo na poslu bitan je imbenik koji utjee na ponaanje zaposlenika i njegovu uinkovitost na radno mjestu. Dodatne stimulacije za rad jedan su od va nih imbenika motivacije zaposlenika koji je radei u ugodnom ozraju spreman predano raditi i postizati najbolje rezultate te doprinijeti ukupnoj produktivnosti poslovanja poduzea. [3] Uz zakonski obveznu plau za rad, postoji i itav niz zakonskih i dobrovoljnih dodatnih stimulacija (pogodnosti, beneficija) za rad kao to su: zdravstveno, socijalno i mirovinsko osiguranje, pokrie medicinskih i srodnih trokova, plaeni slobodni dani, briga za djecu i starije, pogodnosti za partnera, osiguranje pravnih usluga i sl. [2]. Istra ivanje problematike rada i statusa in enjera sigurnosti [1] donosi i saznanja o ocjenama statusa in enjera sigurnosti po visini plae i dodatnih beneficija. Statusu in enjera sigurnosti po visini plae i dodatnih beneficija najvie ispitanika (30,71%) daje tek dovoljnu ocjenu. Izra ena je i negativna ocjena, koju daje 12,36% ispitanika, dok ocjenu dobar daje 27,34% ispitanika. Prosjena ocjena iznosi 2,49 i nalazi se u rubnom podruju ocjene dovoljan. U sustavu zatite na radu strunjak za zatitu na radu ima istaknuto i odgovorno mjesto u provedbi i upravljanju sigurnou na radu u organizacijama svih vrsta. Stoga su va na i saznanja, uz plau, o dodatnim stimulacijama za rad strunjaka za zatitu na radu. Nedostatak tih saznanja identificiran je kao istra ivaki problem. Cilj istra ivanja je doi do aktualnih i egzaktnih podataka o vrijednostima i povezanostima dodatnih stimulacija za rad strunjaka za zatitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. Sukladno tom cilju postavljene su tri hipoteze: H1: Najva nija eljena i ostvarena dodatna stimulacija za rad strunjaka za zatitu na radu je novana stimulacija na plau za uspjean rad. H2: Dodatne stimulacije za rad strunjaka za zatitu na radu na razini organizacije zaposlenja u veini su na prosjenoj razini u organizaciji zaposlenja. H3: Ne postoje statistiki znaajne korelacije izmeu zavisne varijable Ocjena zadovoljstva ostvarenim dodatnim stimulacijama za rad strunjaka za zatitu na radu i nezavisnih varijabli vezanih uz profil strunjaka za zatitu na radu, osnovne podatke o organizaciji zaposlenja (poslodavcu), podatke o zaposlenju i radnom mjestu strunjaka za zatitu na radu te stanju sigurnosti na radu u poslovnoj organizaciji.

Za prikupljanje izvornih podataka koritena je anketa: po vrsti opisno-analitika, po nainu pismena i mre na (online), dobrovoljna i u potpunosti anonimna za ispitanike.
878
___________________________________________________
Kao instrument anketnog istra ivanja koriten je online anketni upitnik postavljen na adresi: http://limesurvey.srce.hr/index.php?sid=67639&lang=hr. Kao ispitanici u anketnom istra ivanju odreeni su strunjaci za zatitu na radu zaposleni u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. Kako je zakonska obveza (Zakon o zatiti na radu, NN br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09.) zapoljavanja i odreivanja samostalnog strunjaka za zatitu na radu utvrena za poslovne organizacije koje zapoljavaju od 51 do 250 radnika (u Hrvatskoj ih ima oko 2.300) te zapoljavanje strunjaka za zatitu na radu u sastavu slu be za zatitu na radu za poslovne organizacije koje zapoljavaju vie od 250 radnika (u Hrvatskoj ih ima oko 500), onda je ukupan broj takvih organizacija u Hrvatskoj (oko 2800) osnovni skup (populacija) i opseg istra ivanja. Anketno istra ivanje kao online anketa provedeno u razdoblju od 1.3.2012. do 31.3.2012. (tijekom mjeseca o ujka 2012. godine). U istra ivanju je ukupno sudjelovalo 172 ispitanika, a va eim je utvreno 163 anketnih upitnika, to iznosi 5,82% od osnovnog skupa. Minimalni znanstveni uzorak je n = 58. Kako je uzorak dobiven u istra ivanju N > n zadovoljen je uvjet minimalne reprezentativne veliine uzorka, po kojem su rezultati istra ivanja na uzorku statistiki valjani i za cijeli osnovni skup istra ivanja. Koriteni uzorak ispitanika, osim po veliini, mo e se smatrati reprezentativnim i po drugim znaajnim karakteristikama s obzirom na cilj istra ivanja (teritorijalna pokrivenost cijele Hrvatske, vrste i djelatnost poslovnih organizacija), to se i dokazalo u analizi osnovnih podataka o organizacijama zaposlenja ispitanika. Statistike metode koritene su za statistiku analizu podataka koji su prikupljeni anketom. Koritene su metode deskriptivne (opisne) statistike, kao i metode inferencijalne (analitike) statistike koje omoguuju da se na osnovi podataka iz uzorka zakljuuje o karakteristikama cijele populacije.
3.1. Nezavisne varijable
I. Profil strunjaka za zatitu na radu 1. Spol - Mukarci ine veinu od 67,48%, a ene manjinu od 32,52% meu ispitanicima - strunjacima za zatitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. 2. Dobna skupina - u dobnoj skupini do 30 godina je 15,95% ispitanika, u dobnoj skupini od 31 do 40 godina je najvie ispitanika, 34,97%, od 41 do 50 godina 26,38%, od 51 do 60 godina 17,79% te u dobnoj skupini vie od 60 godina starosti najmanje ispitanika, 4,91%. 3. Razina strune spreme - samo srednju strunu spremu ima 6,13% strunjaka za zatitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. Viu strunu spremu ima 9,82%, visoku strunu spremu i prvu razinu bolonjskog obrazovanja (180 ECTS) ima gotovo polovica ispitanika, 48,47%, a visoku strunu spremu ili drugu razinu bolonjskog obrazovanja (specijalistiki studij 60-120 ECTS) ima 17,18% ispitanika. Poslijediplomski struni ili specijalistiki studij zastupljen je s 14,11%. Meu ispitanicima je i 6 magistara znanosti to ini 3,07% i 2 doktora znanosti to ini 1,23%.
_____________________________________________________
879
4. Smjer strune spreme - smjer zatite na radu (studij sigurnosti i zatite) ima velika veina strunjaka za zatitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj, ak 73,01%. Potom slijedi tehniki smjer sa 22,09%, medicinski smjer sa 2,45% i ostali smjerovi (kemijska tehnologija, umarstvo, ekonomija) sa 2,45%. 5. Polo eni struni ispit strunjaka za zatitu na radu - polo eni struni ispit strunjaka za zatitu na radu nema znaajnih 12,88% ispitanika, dok je bez obveze polaganja strunog ispita 4,91%. Samo opi dio strunog ispita ima 11,04% ispitanika, a polo eni opi i posebni dio strunog ispita ima velika veina ispitanika od 71,17%. 6. Ukupni radni sta - prosjena vrijednost (aritmetika sredina) ukupnog radnog sta a ispitanika iznosi 18,63 godina (uz standardnu devijaciju populacije 10,08). Centralna vrijednost medijana koja je jednaka 2. kvartilu (Q2, do kojeg je 50% ispitanika) iznosi 17 godina, vrijednost 1. kvartila (Q1, do kojeg je 25% ispitanika) 11, a vrijednost 3. kvartila (Q3, do kojeg je 75% ispitanika) iznosi 26 godina. Minimum iznosi jednu, a maksimum 40 godina ukupnog radnog sta a. II. Osnovni podaci o organizaciji zaposlenja (poslodavcu) 7. Ukupan broj zaposlenih - prosjena vrijednost (aritmetika sredina) ukupnog broja zaposlenih u organizacijama zaposlenja ispitanika je relativno visoka i iznosi 743 zaposlenih, pri emu je maksimum 10.640, a minimum 18 zaposlenih. U ovom sluaju statistiki prikladnija centralna vrijednost medijana (koja je jednaka 2. kvartilu (Q2, do kojeg je 50% ispitanika) iznosi 220 zaposlenih, uz vrijednost 1. kvartila (Q1, do kojeg je 25% ispitanika) 122 i vrijednost 3. kvartila (Q3, do kojeg je 75% ispitanika), koja iznosi 600 zaposlenih. 8. Vrsta poslovne organizacije prema vlasnitvu - zastupljene su sve vrste poslovnih organizacija prema vlasnitvu: dr avno i javno vlasnitvo kod 38,65%, uglavnom privatno, domae vlasnitvo kod 40,49%, privatno strano vlasnitvo 11,66% i mjeovito vlasnitvo kod 9,20% ispitanika. 9. Sjedite poslovne organizacije u upaniji - zastupljene su poslovne organizacije sa sjeditem u svim upanijama u Hrvatskoj (20 upanija i Grad Zagreb): najvie iz Grada Zagreba sa 31,90%, potom iz Meimurske upanije sa 13,50% te Vara dinske, Sisako-moslavake i Splitsko-dalmatinske upanije sa 6,13%. 10. Glavna djelatnost poslovne organizacije - zastupljen je irok spektar glavnih djelatnosti (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, NN br. 58/07) poslovnih organizacija ispitanika, a najzastupljenije djelatnosti su: preraivaka industrija sa 26,38%, opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okolia sa 12,27%, graevinarstvo sa 10,43% te ostale uslu ne djelatnosti sa 9,82%. 11. Djelatnost poslovne organizacije s obzirom na zatitu na radu - u velikoj veini, 73,01%, su poslovne organizacije koje nemaju ovlatenja za odreene poslove zatite na radu, dok 26,38% poslovnih organizacija posjeduje neko od takvih ovlatenja. Poslovne organizacije koje se bave djelatnostima konzaltinga zatite na radu ine tek 0,61%. III. Podaci o zaposlenju i radnom mjestu strunjaka za zatitu na radu 12. Radni sta kod sadanjeg poslodavca - prosjena vrijednost (aritmetika sredina) radnog sta a ispitanika kod sadanjeg poslodavca iznosi 11 godina (uz standar880
___________________________________________________
dnu devijaciju populacije 9,14). Centralna vrijednost medijana (koja je jednaka 2. kvartilu (Q2, do kojeg je 50% ispitanika) iznosi 8 godina, vrijednost 1. kvartila (Q1, do kojeg je 25% ispitanika) 4, a vrijednost 3. kvartila (Q3, do kojeg je 75% ispitanika) iznosi 16 godina. Minimum iznosi jednu, a maksimum 40 godina radnog sta a kod sadanjeg poslodavca. 13. Vrsta ugovora o radu strunjaka za zatitu na radu kod poslodavca - ugovor o radu na neodreeno vrijeme sklopljen je kod velike veine (86,50%) strunjaka za zatitu na radu. Ugovor o radu na odreeno vrijeme ima 11,04%, a ugovor o radu na radno vrijeme manje od 8 radnih sati dnevno (ili ugovor o radu kod vie poslodavaca) ima 2,45% strunjaka za zatitu na radu. 14. Organizacijska pozicija strunjaka za zatitu na radu u poslovnoj organizaciji - veina (57,67%) strunjaka odgovorno je neposredno upravi poslovne organizacije. Strunjaka za zatitu na radu u sastavu organizacijske jedinice srednje razine menad menta odgovornih jednom voditelju odreenog sektora ima 33,13%, dok ih je u sastavu organizacijske jedinice ni e razine menad menta poslovne organizacije, odgovornih voditeljima odreenih sektora i odjela najmanje, 9,20%. 15. Struni status strunjaka za zatitu na radu - veina (56,44%) je samostalnih strunjaka za zatitu na radu. Voditelji slu be za zatitu na radu ine 22,70%, a strunjaci za zatitu na radu u sastavu slu be za zatitu na radu 20,86% ispitanika. 16. Opseg poslova strunjaka za zatitu na radu u podruju zatite na radu - veina (60,12%) strunjaka za zatitu na radu obavlja samo poslove zatite na radu za koje ne trebaju posebne ovlasti, dok je onih koji obavljaju i poslove zatite na radu za koje trebaju posebne ovlasti 39,88%. 17. Opseg poslova strunjaka za zatitu na radu u irem podruju zatite - samo 9,28% strunjaka za zatitu na radu obavlja strogo samo poslove iz podruja zatite na radu. Uz zatitu na radu i poslove iz podruja zatite od po ara obavlja 25,77%, zatite na radu i zatite okolia 6,75%, a i istovremeno poslove zatite na radu, zatite od po ara i zatite okolia obavlja 24,54% strunjaka za zatitu na radu. Uz, to ak ih 33,13% obavlja poslove iz raznih podruja zatite te jo i druge poslove. IV. Stanje sigurnosti na radu u poslovnoj organizaciji 18. Ocjena zadovoljstva strunjaka za zatitu na radu financijskim investiranjem poslodavca u zatitu na radu - najvie ispitanika (46,01%) izra ava zadovoljstvo jer su investicije solidne. No, tek 3,68% ih je izrazito zadovoljno, dok je nezadovoljno 27,61%, a izrazito nezadovoljno, jer su investicije premale, 8,59% ispitanika. Koeficijent varijabilnosti populacije iznosi relativno visokih 35,90%. 19. Ocjena podrke radu i vrednovanja uspjenosti rada strunjaka za zatitu na radu od poslodavca (uprave) - najvie ispitanika (37,42%) je zadovoljno, premda je izrazito zadovoljno tek njih 3,07%. Nezadovoljno je 28,83%, a izrazito nezadovoljno znaajnih 9,20%. Koeficijent varijabilnosti populacije iznosi relativno visokih 36,33%. 20. Ocjena stanja sigurnosti na radu u poslovnoj organizaciji - polovica (50,92%) ispitanika ocijenila je stanje sigurnosti dobro, slijedi (34,36%) ocjena da je stanje sigurnosti na radu izuzetno dobro, a najmanje (14,72%) da je stanje sigurnosti slabo. Koeficijent varijabilnosti populacije iznosi relativno visokih 30,71%.
_____________________________________________________
881
3.2. Zavisne varijable
V. Dodatne stimulacije za rad strunjaka za zatitu na radu 21. Najva nija eljena dodatna stimulacija za rad koju strunjak za zatitu na radu oekuje u organizaciji zaposlenja - novana stimulacija na plau za uspjean rad najva nija je (68,10%) eljena dodatna stimulacija. Potom slijede: kolovanje na raun poslodavaca (19,63%), dodatni plaeni slobodni dani za uspjean rad (3,68%), javna priznanja i nagrade za uspjean rad (3,07%) i ivotno osiguranje (2,45%). Ostalo je istaknuto u 3,07%. Koeficijent varijabilnosti populacije iznosi izrazito visokih 72,95%. 22. Najva nija dodatna stimulacija za rad koju strunjak za zatitu na radu ostvaruje u organizaciji zaposlenja - kolovanje na raun poslodavca najva nija je (26,99%) dodatna stimulacija za rad koju strunjak za zatitu na radu ostvaruje u organizaciji zaposlenja. Potom slijede: novana stimulacija na plau za uspjean rad (25,77%), javna priznanja i nagrade za uspjean rad (11,66%), dodatni plaeni slobodni dani za uspjean rad (11,66%) i ivotno osiguranje (6,13%). Ostalo je istaknuto u 17,79%. Koeficijent varijabilnosti populacije iznosi izrazito visokih 51,58%. 23. Dodatne stimulacije za rad strunjaka za zatitu na radu na razini organizacije zaposlenja - dodatne stimulacije za rad strunjaka za zatitu na radu na razini organizacije zaposlenja u veini (63,19%) na uobiajenoj su i prosjenoj razini u organizaciji zaposlenja, dok je ispod prosjene razine 25,15%, a iznad prosjene razine 11,66%. Koeficijent varijabilnosti populacije iznosi relativno visokih 31,81%. 24. Ocjena zadovoljstva ostvarenim dodatnim stimulacijama za rad strunjaka za zatitu na radu - najvie ispitanika (39,26%) nezadovoljno je ostvarenim dodatnim stimulacijama za rad, a izrazito nezadovoljno ak 12,27%. S druge strane, zadovoljno je 30,06%, dok je izrazito zadovoljno tek 0,61%. Neodreenu ocjenu dalo je 17,79% ispitanika. Koeficijent varijabilnosti populacije iznosi relativno visokih 39,38%. Testiranje korelacija Korelacije (povezanosti) izmeu zavisnih i nezavisnih varijabli istra ivanja testirane su Pearsonovim koeficijentom korelacije (r). Postoje izrazito znaajne pozitivne korelacije izmeu zavisne varijable Ocjena zadovoljstva ostvarenim dodatnim stimulacijama za rad strunjaka za zatitu na radu i sljedeih nezavisnih varijabli: Ukupni radni sta (r = 0,283**) i Radni sta kod sadanjeg poslodavca (r = 0,282**).
4. Zakljuak
Ostvaren je postavljeni cilj istra ivanja jer se dolo do aktualnih i egzaktnih podataka o vrijednostima i povezanostima dodatnih stimulacija za rad strunjaka za zatitu na radu u poslovnim organizacijama u Hrvatskoj. Izabrane znanstvene metode potvrdile su se kao prikladne za predmet istra ivanja i provjeru postavljenih hipoteza. Prva hipoteza (H1) se odbacuje jer prema rezultatima istra ivanja novana stimulacija na plau za uspjean rad jeste najva nija (68,10%) eljena dodatna stimulacija za rad koju strunjak za zatitu na radu oekuje u organizaciji zaposlenja ali je kolovanje na ra882
___________________________________________________
un poslodavca najva nija (26,99%) dodatna stimulacija koju strunjak za zatitu na radu ostvaruje u organizaciji zaposlenja. Druga hipoteza (H2) se prihvaa jer rezultati potvruju da su dodatne stimulacije za rad strunjaka za zatitu na radu na razini organizacije zaposlenja u veini (63,19%) na uobiajenoj i prosjenoj razini u organizaciji zaposlenja. Trea hipoteza (H3) se odbacuje: testiranje korelacija na temelju rezultata istra ivanja pokazuje da postoje izrazito znaajne pozitivne korelacije izmeu zavisne varijable Ocjena zadovoljstva ostvarenim dodatnim stimulacijama za rad strunjaka za zatitu na radu i dvije nezavisne varijable: Ukupni radni sta i Radni sta kod sadanjeg poslodavca. Za nastavak istra ivanja predla e se statistika komparacija izmeu rezultata istra ivanja dodatnih stimulacija za rad strunjaka za zatitu na radu i njegove plae te istra ivanje i usporedba s rezultatima u susjednim zemljama regije.
Literatura
[1] Dolak, L.; Filipovi, A. M.; Taradi, J.: Istra ivanje problematike rada i statusa in enjera sigurnosti, Zbornik radova Prvi hrvatski sabor in enjera sigurnosti, Taradi, J. (ur.) str. 177-235, ISBN 978-953-55241-5-1, Zagreb, listopad 2010., Hrvatsko drutvo in enjera sigurnosti, Zagreb, (2010.) [2] Milkovich, G. T.; Newman, J. M.; Milkovich, C.: Plae i modeli nagraivanja, Masmedia, ISBN 953157-471-5, Zagreb, (2006.) [3] Herman, V., Petrievi, A.: Utjecaj uvjeta rada na radnu produktivnost, Ekonomski vjesnik, No.2, (2011.), str. 314.-324., ISSN 1847-2206
_____________________________________________________
883
884
___________________________________________________
UTJECAJ UVJETA RADA I MOTIVACIJE RADNIKA NA RADNU PRODUKTIVNOST I SIGURNOST RADA

THE INFLUENCE OF CONDITIONS OF WORK AND STAFF MOTIVATION ON WORK PRODUCTIVITY AND SAFETY AT WORK
Mihaela VRATARI1, Zoran VUINI2
1Studentica,
Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA 2C.I.A.K., J. Lonara 3/1 Zagreb, HRVATSKA, zoran.vucinic@ciak.hr
Sa etak: Putem ovog rada eli se prikazati kako razliiti uvjeti rada i motiviranost mogu utjecati na veu produktivnost i sigurnost rada. Putem ankete izvreno je anketiranje zaposlenika i dobiveni odgovori su analizirani u radu. Oni ukazuju na potrebu vee suradnje izmeu zaposlenika i poslodavca u iznala enju boljih uvjeta rada za uspjeniji i sigurniji rad. Kljune rijei: produktivnost, motiviranost, uvjeti rada,, radno vrijeme, sigurnost Abstract: Through this paper aims to show how different working conditions and motivation can affect productivity and greater safety at work. Also a survey has been conducted, and employee survey responses were obtained and analyzed in this paper. They point to the need for greater cooperation between the employer and the employes finding better conditions for successful and safer operation. Keywords: productivity, motivation, working conditions, hours, safety
1. Uvod
Najvei utjecaj na uspjenost poslovanja svakog pojedinog poduzea imaju ljudi kao kljuni poslovni resursi. ovjek je taj koji daje smisao organizaciji jer bez ljudi organizacija ne bi mogla postojati. Meutim, ovjekov radni potencijal se ne mo e eksploatirati poput strojeva za rad jer je ovjek emocionalno bie i kako bi dao svoj maksimalni uinak mora se uva iti njegova osobnost i njegove sposobnosti. Va no je znati da ljudi u svoj posao ne unose samo svoje kvalifikacije i znanje, ve i svoje strahove, nesigurnost, komplekse to se mo e pretvoriti u ometajui faktor i ugroziti organizacijsko poslovanje.
_____________________________________________________
885
Motivacija je proces unutar osobe koja utjee na razinu, smjer i trajanje napora ulo enog u poslu. Svakog ovjeka u ivotu privlae neki ciljevi. Rukovoditelj bi trebao poznavati glavne ciljeve svojih zaposlenika i te informacije koristiti za poticanje i motivaciju. Kroz ovaj istra ivaki seminarski rad nastoji se prikazati kako razliiti uvjeti rada i motiviranost mogu utjecati na radnu produktivnost i sigurnost.

Problem istra ivanja oituje se u tome to brojna dosadanja istra ivanja ove tematike nisu obuhvatila sve imbenike koji utjeu na radnu motivaciju. Postavlja se pitanje kako stvoriti odgovarajue radne uvjete koji bi bili prihvatljivi i inspirativni za zaposlenika a time osigurali ostvarivanje ciljeva i planova organizacije. Na osnovi ovog problema postavlja se pitanje: Kakav je utjecaj uvjeta rada i motivacije na radnu produktivnosti sigurnost rada?

Cilj istra ivanja je utvrditi koji su to imbenici koji e motivirati zaposlene kako bi produktivnost njihovog rada bila to vea.
4. Hipoteza
Prema spoznajama o ovoj tematici, proitanim strunim i znanstvenim lancima, analizi ranije provedenih istra ivanja, te primjerima iz prakse postoji hipoteza da je samo zadovoljan i adekvatno motiviran radnik - dobar radnik, koji e bitno pridonositi uspjenosti poslovanja i boljoj radnoj produktivnosti i sigurnosti pri radu. Daljnjim unapreivanjem uvjeta rada kao i koritenjem adekvatnih metoda motivacije mogue je postii znatno bolje rezultate u pogledu zadovoljnijih radnika i bolje produktivnosti i sigurnosti na radu.
5. Zadaci
Zadatak ovog seminarskog rada je utvrditi koliko razliiti uvjeti rada i motiviranost radnika utjeu na radnu produktivnost i sigurnost.

Osnovne metode primijenjene u ovom radu jesu deskriptivna i analitika statistika koja se koristila tijekom prikupljanja podataka, kao i prilikom obrade i interpretacije rezultata. Podaci su prikazani u vidu tablica i grafikona.
886
___________________________________________________
7. Uzorak istra ivanja

Istra ivanje je provedeno tijekom mjeseca o ujka 2012. godine u upravnim odjelima jedinice lokalne samouprave na podruju Karlovake upanije. Podijeljeno je ukupno 50 anketnih upitnika koji su zatim obraeni.
8. Naziv istra ivanja

Naziv ovog istra ivanja je: Utjecaj uvjeta rada i motivacije radnika na radnu produktivnost.
9. Rezultati istra ivanja

1. Struktura anketiranih zaposlenika
TABLICA 1: Struktura anketiranih zaposlenika
Ukupan broj anketnih listia: 50 Ukupno popunjeno anketnih listia: 50 40 M 10
2. Dobna skupina kojoj pripadate

TABLICA 2: Dobna skupina anketiranih
Dobna skupina M
Do 30 godina Od 30 - 50 Preko 50
Ukupno
5 9 2
16
1 2 1
4
3. Struna sprema
TABLICA 3: Struna sprema anketiranih
Struna sprema
M SSS VS VSS 22 10 8 5 2 3
4. Da li Vaa radna sredina odgovara zahtjevima Vaeg radnog mjesta? a) u potpunosti odgovara; b) potrebne su odreene promjene; c) ne odgovara.
_____________________________________________________
887
GRAFIKON 1: Prikaz pokazatelja zadovoljstva radnom sredinom
Iz navedenog se mo e zakljuiti da 30% ispitanika nije zadovoljno radnom sredinom. Jednak postotak (35%) smatra da su potrebne odreene promjene odnosno da radna sredina u potpunosti odgovara njihovim zahtjevima. Oito je da meuljudski odnosi iz odreenih razloga nisu na potrebnoj razini. 5. Da li je poslodavac poduzeo sve potrebne mjere kako bi sprijeio utjecaj tetnih faktora na zdravlje)? a) DA b) NE c) planira to uiniti Na ovo pitanje uslijedili su odgovori pod a) da, poduzeo je 35% b) nije poduzeo 55%, c) planira to uiniti 10%. Gotovo dvije treine ispitanika smatra da poslodavac ne poduzima potrebne zatitne mjere sukladno procjeni opasnosti radnih mjesta. Ovi pokazatelji su alarmantni za poslodavca, koji bi trebao biti primjer kako lokalna samouprava treba provoditi propisi i sustav zatite. 6. U kojoj mjeri (kada za to postoje uvjeti) poslodavac prihvaa sugestije djelatnika prilikom opremanja radnog mjesta? a) uope ne prihvaa; b) djelomino prihvaa; c) uvijek prihvaa. Obradom dobivenih rezultata vidljivo je da poslodavac djelomino prihvaa sugestije svojih djelatnika (35%). Meutim prevladava miljenje da djelatnici ipak samo u manjoj mjeri mogu utjecati na formiranje svog radnog mjesta. Za odgovor ne prihvaa odluilo se 45% ispitanika. 7. Jeste li osposobljeni za rad na siguran nain?(osposobljenost se odnosi na pravilno koritenje opreme za rad: zaslon raunala, tipkovnica, radni stol i radni stolac, ispravno ureenje radnog mjesta s raunalom u odnosu na izvore svjetla, vje be rastereenja i sl.) a) DA b) NE
888
___________________________________________________
GRAFIKON 2: Prikaz osposobljenosti za rad na siguran nain
Pozitivan odgovor na pitanje o osposobljenosti za rad na siguran nain dalo je 74% anketiranih osoba. 8. Koliko ste zadovoljni odnosom s kolegama na poslu? a) izuzetno sam zadovoljan/a b) odnos bi trebao biti korektniji c) izuzetno sam nezadovoljan/na Prema dobivenim podacima 32% anketiranih je izuzetno zadovoljno odnosom s radnim kolegama, dok ak njih 46% smatra kako bi taj odnos trebao biti korektniji. Mo e se zakljuiti da ovaj faktor ni u kom sluaju ne treba zanemariti jer pozitivna radna atmosfera dovodi do boljeg radnog uinka i sigurnijeg rada. 9. Koliko ste zadovoljni sadanjim poslom? Ako je najvea ocjena 5, a najmanja 1, molimo Vas da ocijenite (zaokru ite): a) - 1 b) - 2 c) - 3 d) - 4
GRAFIKON 3: Pokazatelj zadovoljstva radnim mjestom
_____________________________________________________
889
e) - 5 Zakljuak je da 50% ispitanika zadovoljstvo poslom ocjenjuje ocjenom dobar. 10. Da li smatrate da ste dovoljno plaeni za posao koji obavljate? a) DA b) NE
GRAFIKON 4: Pokazatelj zadovoljstva plaom
Zakljuak je da 50% ispitanika zadovoljno plaom za obavljani posao. 11. Pru a li Vam poslodavac mogunost za usavravanje-napredovanje? a) DA, kad god se za to uka e prilika i potreba b) NE, to je rezervirano za odreene djelatnike c) MO DA, ako se sam/a financiram
GRAFIKON 5: Pokazatelj mogunosti usavravanja-napredovanja
12. Koliko Vam je bitna mogunost napredovanja? a) Vrlo mi je bitna b) Uope mi nije bitna c) Ne znam
890
___________________________________________________
GRAFIKON 6: Pokazatelj va nosti napredovanja
Zaposlenici su miljenja da je vrlo bitna mogunost napredovanja, to i pokazuju rezultati. 13. Da li ste u zadnjih pet godina bili nagraeni za svoj rad (novana stimulacija, plaeni dopust)? a) NE b) DA, u vidu stimulacije c) DA, u vidu slobodnih dana
GRAFIKON 7: Pokazatelj sustava nagraivanja
Analizom odgovora na ovo pitanje vidljivo je kako stimulacije i nagraivanja nisu esta praksa, barem kod ovih ispitanika. 14. Koliko Vam je va no obogaenje posla ( job enrichment) u smislu davanja veih ovlasti zaposlenom prilikom odluivanja o metodama i nainu rada? a) Vrlo mi je va no b) Uope mi nije va no c) Ne znam
GRAFIKON 8: Pokazatelj va nosti faktora unapreenja posla
_____________________________________________________
891
Analiza pokazuje da je enama va nije napredovanje na poslu nego mukima, to je i razumljivo s obzirom na prirodu posla. 15. Da li smatrate da Vas poslodavac zlostavlja na bilo koji nain? a) DA b) NE
GRAFIKON 9: Podaci o zlostavljanju od strane poslodavca
Rezultati pokazuju da su mukarci izrazili miljenje da su vie na odreeni nain zlostavljani, to je i za oekivati s obzirom na spolnu strukturu ispitanika.
10. Zakljuak
Iz ovog istra ivanja mo e se zakljuiti da motivi za rad nisu isti za sve radne skupine kako dobne tako i profesionalne. Meu bitnim faktorima koji utjeu na radnu produktivnost je socijalni faktor, to dokazuje anketni rezultati na spremnost promjene radnog mjesta radi bolje plae, uz uvjet duljeg radnog vremena. Slijedei faktor je mogunost napredovanja i strunog usavravanja, te sustav nagraivanja. Ostali bitni faktori su: odnos s kolegama i pretpostavljanima te sudjelovanje u odluivanju kao va an dio motivacijskog procesa. Prijedlog za unapreenje postojeeg stanja implicira zadatak rukovodnoj strukturi da pobolja uvjete rada i neprestano usavrava metode motivacije radnika i na taj nain ostvari veu radnu produktivnost. Neke od predlo enih metoda bile bi organiziranje sastanaka sa zaposlenima na kojima e zaposlenici zajedniki pronalazit put do rjeenja. Nadalje, na temelju ocjenjivanja zaposlenih uvesti program davanja priznanja u obliku nagraivanja/stimulacije, te ponuditi programe obuke iz razliitih podruja. Ovaj rad je pokazatelj da je zadovoljstvo na poslu bitan imbenik koji pridonosi pozitivnom ponaanju radnika. Tamo gdje su radnici izlo eni stresu, konfliktima, gdje im radno mjesto nije oblikovano prema njihovim potrebama, bitno je smanjena produktivnost. Vrlo je va no ovjeka potaknuti da ostvaruje zadae na radnom mjestu u punom obujmu, a da kroz to ima i osobno zadovoljstvo. Sretan i motiviran ovjek potreban je u svim sferama ljudskog djelovanja. Time je ovim istra ivanjem potvrena zadana hipoteza.
892
___________________________________________________
Literatura
[1] Zakon o radu, (NN 149/09) [2] Zakon o zatiti na radu, (NN 56/96, 114/03, 86/08,75/09 [3] www.institut za sigurnost.hr [4] www.vss.hr [5] www.poslovni forum.hr [6] ostali internetski izvori
_____________________________________________________
893
894
___________________________________________________
ANALIZA OSPOSOBLJENOSTI IZ PODRUJA ZATITE NA RADU

ANALYSIS TRAINING IN THE FIELD OF PROTECTION AT WORK
Zoran VUINI1, Ivan TRUBI2, Dalibor KRU I2
J. Lonara 3/1 Zagreb, HRVATSKA, zoran.vucinic@ciak.hr 2Student, Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA
1C.I.A.K.,
Sa etak: U ovom radu nastojala se putem anketnog istra ivanja vidjeti kolika je razlika u osposobljenosti i razmiljanju izmeu uenika strukovnih zanimanja i radnika jedne tvrtke koji rade poslove iste djelatnosti, odnosno u djelatnosti drvno-preraivake industrije, a koji su ve prije osposobljeni za rad na siguran nain. Rezultati su obraeni statistikom metodom. Kljune rijei: poslodavac, radnik, uenik, osposobljavanje Abstract: This paper aims to show through a mail survey to see what is the difference in proficiency between students the wood-processing thinking and professional occupations and workers of a company who were doing the same activity or activities in the industry, who are already trained to work safely. Results were analyzed by statistical method. Keywords: employer, employee, student, training
1. Uvod
Temeljem Zakona o zatiti na radu, svi radnici kod kojih je priroda posla takva da postoje opasnosti i tetnosti na radnom mjestu moraju biti osposobljeni za rad na siguran nain. Radi se o zakonskoj obvezi ijim neispunjavanjem poslodavac ini prekraj.
1.1. Nain osposobljavanja uenika za rad na siguran nain
Uenici srednjih strukovnih kola prolaze prije izvoenja svoje strune prakse osposobljavanje iz zatite na radu u ukupnom trajanju od 16 sati, gdje se uglavnom provodi teorijski dio nastave. Obim plana i programa je jasno definiran od strane Ministarstva obrazovanja znanosti i porta. Cjeline iz nastavnog plana i programa su openite, nije usko definiran program za pojedina radna mjesta ve se tu nalaze opasnosti od kemijskih tetnosti, mehanike opasnosti, zatita okolia, zakonska regulativa itd. Ipak du nost je predavaa skrenuti pozornost uenicima na one dijelove koji se najvie odnose na njihovo zanimanje i sa kojima e se susretati. Na kraju teoretskog dijela nastave uenici piu pismeni ispit te tek nakon prolazne ocijene mogu nastaviti sa svojim radom. Obzirom kako su oni u samim poecima rada i nitko se nije susretao od njih sa opasnostima na radu potrebno im je pru iti i praktini uvid u opasnosti na svakom pojedinom radnom mjestu sa kojim e se susresti.
_____________________________________________________
895
1.2. Nain osposobljavanja radnika za rad na siguran nain
Nain osposobljavanja odraslih je u ovom konkretnom sluaju povjeren drugom trgovakom drutvu specijaliziranom i ovlatenom za ovakve poslove iz osposobljavanja. Osposobljavanje radnika za rad na siguran nain obavlja se prema izraenom programu osposobljavanja, tj. prema utvrenim vrstama opasnosti na pojedinim radnim. Program osposobljavanja izrauje se prema prethodno izraenoj Procjeni opasnosti. Svi radnici se osposobljavaju prema opem programu koji je specifian za svako radno mjesto odnosno vrstu poslova. Osposobljavanje radnika za rad na siguran nain obavlja se teorijskim putem i praktinim putem. Teorijsko osposobljavanje mo e se provesti samoobrazovanjem (radnik dobije odabranu literaturu te 8-14 dana prouava gradivo, a za sve nejasnoe obraa se svom neposrednom rukovoditelju), predavanjem (predava odr i predavanje 2 do 6 sati o opasnostima i mjerama zatite, a sve nejasnoe se mogu odmah objasniti) i kombinacijom navedenih naina. Teorijsko osposobljavanje provjerava se pismeno putem testova znanja gdje radnik mora odgovoriti na najmanje 75% postavljenih pitanja. Praktino osposobljavanje obavlja se nakon uspjeno zavrenog teorijskog dijela odnosno nakon to je radnik zadovoljio na pismenom dijelu testa. Praktino osposobljavanje znai postizanje takvog ponaanja da radnik u svojim radnim postupcima ispravno primjenjuje sva teorijska znanja steena u teorijskom dijelu obrazovanja. Takovo osposobljavanje provodi neposredni rukovoditelj radnika odnosno osoba koja neposredno vodi poslove u svakodnevnoj operativi i koja je prije osposobljena za rad na siguran nain i osposobljena iz podruja zatite na radu prema posebnom programu o nainu osposobljavanja poslodavaca i njegovih ovlatenika. Neposredni rukovoditelj pokazuje radniku u praksi ispravne radne postupke sa stajalita zatite na radu. Praktino osposobljavanje traje toliko dugo dok radnik sam ne pone raditi na ispravan nain. Kada neposredni rukovoditelj smatra da radnik radi na nain sukladan pravilima zatite na radu, primjenjujui sva teorijska znanja pri praktinom radu, neposredni rukovoditelj ocjenjuje radnika i vlastorunim potpisom potvruje da je radnik i praktino osposobljen za rad na siguran nain. Za radnika koji je zadovoljio na praktinom osposobljavanju sastavlja se Zapisnik o praktinoj osposobljenosti radnika za rad na siguran nain kojeg potpisuju neposredni ovlatenik osposobljavanog radnika, radnik i strunjak zatite na radu zadu en za osposobljavanje.

Problem istra ivanja se oituje u malom broju objavljenih javnih istra ivanja u razlici znanja iz podruja zatite na radu izmeu radnika i uenika srednjih kola koji su du ni proi osposobljavanje prema odredbama Zakona o zatiti na radu. Mnoge tvrtke i ustanove nude razliite programe osposobljavanja za rad na siguran nain za pojedine poslove, za uenike i radnike. No malo je podataka o kvaliteti tih programa, nainu osposobljavanja itd. koji bi direktno pokazali razinu znanja za rad na siguran nain pri izvoenju odreenih poslova, izmeu radnika i uenika.

Cilj istra ivanja je uvidjeti kolika je razlika u znanju i razmiljanju izmeu uenika strukovnih zanimanja i radnika jedne tvrtke koji rade poslove iste djelatnosti, odnosno poslove strojne obrade metala. Anketnim upitnikom sastavljenim od pitanja koja se ko896
___________________________________________________
riste na testovima za osposobljavanje iz podruja zatite na radu, elimo vidjeti koliko e tonih odgovora dati radnici, a koliko uenici pri provjeri znanja ija mogunost je dana l. 28. Zakona o zatiti na radu (povremena provjera znanja).
4. Hipoteze
Prije samog poetka istra ivanja mo emo si postaviti pitanja tko vie zna, uenici ili radnici? Hipoteza: Radnici bi trebali pokazati veu razinu znanja iz podruja zatite na radu budui ve imaju radnog iskustva, a pojedini radnici su i promijenili vie poslodavaca tko da je mogue da su proli vie osposobljavanja (prije zapoinjanja s radom na svakom radnom mjestu). Uenici kao radnici br e upijaju nova znanja, radne procese ali i radne pokrete. Kod rada sa njima bitno je da nastavnik sve radi na ispravan nain i na taj e nain tada raditi i uenik. To e im sigurno uvelike pomoi u samom rjeavanju testa iz istra ivanja, ali pitanje je da li e na sva pitanja znati odgovor. Oni u svom radnom iskustvu su proli vrlo malo, gotovo nita pa je pitanje koliko se sjeaju teoretskog znanja od osposobljavanja. Nedostatak njihovog iskustva mo e biti na pitanjima koja nisu teoretski previe obraena, ali se sa njima susreu u svom radu, pa ako ga rade ispravno znati e ga rijeiti, a ako ne tako ni odgovor nee biti toan.
5. Prikaz rezultata
5.1. Osnovni podaci o anketiranju i metoda
TABLICA 1: Prikaz uzorka za istra ivanje
Uenik (grupa A) Vrsta tvrtke Sjedite Glavna djelatnost Ukupan broj uzorka Radnik (grupa B)
Obrazovna Karlovac Obrazovanje 30
Obrt Karlovac Proizv. alata za drvo 30
TABLICA 2: Prikaz odgovora

Red. br. Pitanje Toni odgovori A/B [%] Netoni odgovori A/B [%]
1. 2. 3. 4. 5.
Kada se smije raditi na stroju s kojeg je privremeno skinuta zatitna naprava? U kojem sluaju smijete podmazivati stroj kada on radi? Ako na stroju prekidate rad, od stroja mo ete otii samo... Koja je oznaka elektrinih troila razreda II (zatitno izoliranje)? Do pojave previsokog napona dodira doi e...
70/90 90/100 90/40 30/10 70/80
30/10 10/0 10/60 70/90 30/20
_____________________________________________________
897
Red. br.
Pitanje
Toni odgovori A/B [%]
Netoni odgovori A/B [%]
6. 7. 8. 9. 10.
Ako se na prikljunom vodu elektrine instalacije vide goli vodii, vi ete... Tko je i u kojim rokovima du an kontrolirati ispravnost runog alata? Koje osobno zatitno sredstvo morate koristiti u prostoriji u kojoj je velika koliina praine u zraku, a nema ventilacije? Kako trebate usklaivati rad ako grupno podi ete teret? Teret se ispravno podi e s tla...?
100/10 60/60 20/70 90/90 0/10
0/0 40/40 80/30 10/10 100/90
5.2. Obrada i analiza podataka
Nakon provedenog anketiranja slijedi sortiranje i ispravljanje anketnih pitanja. Anketne listove podijelili smo u dvije grupe 8A i B) te radili analize pojedinano za svaku grupu. Anketna pitanja su postavljena svako zasebno po rednim brojevima sa mogunou davanja jednog tonog odgovora na tri ponuena. Samim time je olakano odgovaranje, ali i mogue zbunjujue u smislu ako su dva ili sva ponuena odgovora dosta slina. Pitanja su vezana iskljuivo uz njihovo radno mjesto, znai sastavljena su na nain da se zaposlenici sa ovakvim ili slinim situacijama susreu svakodnevno na svome radnom mjestu. Na sortiranim pitanjima mo emo jasno vidjeti rezultate pa tako i kritina pitanja u obje grupe, odnosno pitanja na koje je dano manje od 50% tonih odgovora. Tako u grupi A na pitanje pod rednim brojem 2 ima 90% tonih odgovora, pitanje pod rednim brojem 3 ima 90% tonih odgovora, pitanje pod rednim brojem 4 ima 30% tono odgovorenih pitanja, pitanje pod rednim brojem 6 ima 100% tonih odgovora, dok na pitanje rednog broja 10 nema na niti jedno pitanje toan odgovor. U grupi B pitanje pod rednim brojem 2 ima 100% tonih odgovora, pitanje pod rednim brojem 3 ima 40% tonih odgovora, pitanje pod rednim brojem 4 ima 10% tono odgovorenih pitanja, pitanje pod rednim brojem 6 ima 100% tonih odgovora, na pitanje pod rednim brojem 10 ima 10% ili jedan toan odgovor. Ako bi za svaku grupu gledali anketne listie kao cjelinu i za svaki toan odgovor davali po jedan bod tada bi mogli konstatirati kako grupa A je ostvarila 62 tona odgovora i 38 netonih odgovora od moguih 100 bodova. Kod grupe B je dosta slina situacija s neznatno veim brojem bodova, tonih 65, netonih 35 od maksimalno moguih 100 bodova. Jasniju sliku rezultata ankete mogli bi dobiti ukoliko svaku grupu rangiramo u razrede odnosno ocijenimo ih prema broju bodova. Razrede ocjena mo emo razvrstati na nain:
TABLICA 2: Prikaz bodovanja i ocjenjivanja
Br. bodova Ocjena
0-51 52-64 65-77 78-89 89-100
1 2 3 4 5
898
___________________________________________________
Ovom distribucijom bodova i ocjena mo emo zakljuiti kako se prva grupa nalazi u drugom bodovnom razredu odnosno dobila je ocjenu tek 2, dok je druga grupa u treem bodovnom razredu s ocjenom 3. Ovisno o postavljenom kriteriju ispitivaa, ova ocjena je u ovom sluaju prolazna no u nekim sluajevima broj bodova za prolaz je i do 70%. Kritina pitanja za obje grupe su iz dijela: podmazivanje stroja dok je u radu, ostavljanje stroja u sigurnom polo aju ako se na njemu prekida rad, oznake elektrinih troila, postupanje kod oteenih vodia na prikljunom kabelu elektrine instalacije i ispravno podizanje tereta s tla.
6. Grafiki prikaz
Ovdje mo emo grafiki vidjeti usporedbu za obje grupe po pojedinim pitanjima. Iz ovog grafikog prikaza vidljiva su kritina pitanja pod red. br. 2., 3., 4., 6., 8. i 10.
SLIKA 1: Grafiki prikaz rezultata
Na pitanje br. 2. (Kada smijete podmazivati stroj dok on radi?) radnici su odgovorili 100% tono, dok su uenici odgovorili 90% tono. I radnici i uenici su dobro usvojili znanja o opasnostima koje proizlaze iz dijelova koja se gibaju te znaju odnosno da postoje opasnosti od prignjeenja, zahvaanja, ukljetenja i dr. Manji broj tonih odgovora kod uenika mo e ukazivati na npr. jo nedovoljno poznavanje rada stroja. Na pitanje broj 3. (Ako na stroju prekidate rad, od stroja mo ete otii samo...) radnici su odgovorili 40% tono, dok su uenici odgovorili 90% tono. Ovakva razlika u odgovorima mo e biti zbog toga to radnici prete no rade na suvremenim numeriki upravljanim strojevima gdje su postavljeni automatski zatitni ureaji od npr. automatskog pokretanja pri nestanku pogonske energije i njezinom ponovnom povratku, dok uenici rade na klasinim strojevima starije izvedbe. Zato je dobro da uenici znaju kako treba ispravno postupiti kod prekida rada na takvim strojevima, a u sluaju radnika trebalo bi provesti dodatno informiranje (npr. ako automatski zatitni ureaji nisu u funkciji). Na pitanje br. 4. (Koja je oznaka elektrinih troila razreda II (zatitno izoliranje)?) kod radnika je bilo 10% tonih odgovora, a kod uenika 30% tonih odgovora. Na ovakav rezultat mo e ukazivati i to da i radnici i uenici rade na strojevima za obradu metala
_____________________________________________________
899
(tokarski strojevi, glodalice, stupne builice, stupne brusilice) kod kojih je zatita izvedena zatitnim vodiem odnosno to su troila razreda I. Pri radu manje koriste troila razreda II (obino je to runi mehanizirani alat), pa se mo e zakljuiti da ne obraaju toliko pa nju na same oznake na takvim troilima. Na pitanje broj 6. (Ako se na prikljunom vodu elektrine instalacije vide goli vodii, vi ete...?) obje grupe su 100% tono odgovorile to je jako dobro i znai da poznaju opasnosti koje proizlaze od djelovanja elektrine struje. I radnici i uenici u sluaju oteenja prikljunih vodova elektrine instalacije bi prekinuli s radom i o tome obavijestili neposrednog rukovoditelj. Broj tonih odgovora na pitanje br. 6 mo emo povezati i s pitanjem br. 4., jer u sluaju oteenja izolacije na prikljunim vodovima troila razreda II, svi bi prekinuli s radom. Dobro je da obje grupe znaju kako postupiti u sluaju oteenja izolacije jer kod troila razreda II uslijed oteenja izolacije prikljunih vodova mo e doi do strujnog udara (nemaju zatitni vodi). Na pitanje br. 8. (Koje osobno zatitno sredstvo morate koristiti u prostoriji u kojoj je velika koliina praine u zraku, a nema ventilacije?) 20% je odgovorilo tono, dok su radnici tono odgovorili sa 70%. Mogue je da uenici ne rade tolikim intenzitetom da bi se stvarala vea koliina praine, pa ne koriste respiratore u tolikoj mjeri. Svakako je u teorijskom dijelu osposobljavanja va no da znaju za ovo mjeru zatite, a i instruktori bi ih trebali upozoravati na koritenje tih osobnih zatitnih sredstava pri svakom bruenju i sl. Na pitanje br. 10. (Teret se ispravno podi e s tla...?) tek 10% uenika je odgovorilo da se teret podi e iz unja, dok kod radnika nije bilo tonih odgovora. Ovakvi rezultati ukazuju na to da niti radnici niti uenici nisu upueni u tehnike runog podizanja (i prenoenja) tereta odnosno da ne poznaju utvrene pokrete koji bitno smanjuju opasnost od ozljeivanja.
7. Zakljuak
Ovim radom htjeli smo vidjeti koje su to razlike, da li neke razlike postoje izmeu zaposlenih ljudi sa odreenim godinama sta a i uenika koji su tek poeli raditi na tim i slinim poslovima, a dobili su neka poetna saznanja iz zatite na radu i radu na siguran nain. Oekivali smo kako e radnici tvrtke dati vie tonih odgovora, s obzirom na radni sta , a neki od njih su proli osposobljavanje za rad na siguran nain vie puta budui su radili kod vie poslodavaca. Iz rezultata ankete vidljivo je da su odgovori uenika i radnika na postavljena pitanja u anketnom upitniku gotovo isti. Iz rezultata ankete mo emo pretpostaviti da su radnici s godinama radnog sta a postali sigurni u svoje postupke tijekom obavljanja radnih zadataka tako da misle da ih obavljaju ispravno. Isto tako mo emo pretpostaviti da se radnici prema zatiti na radu odnose kao prema formalnosti koju trebaju zadovoljiti na tra enje poslodavca. Mo emo zakljuiti kako su vrlo vjerojatno odgovori davani po iskustvu, a manje po prethodno steenom znanju obzirom kako se s veinom pitanja susreu na svome radnom mjestu. Kod pitanja na kojima nisu tono odgovorili ili se ne susreu s njima na u radu ili kada rade te poslove kao npr. runo prenoenje tereta, rade ih na krivi i neispravan nain. Isto tako mo e se zakljuiti da su uenici, iako im nedostaje radno iskustvo, dobro usvojili teoretsko znanje. Uenici rade na strojevima za obradu metala uz stalan nadzor ui900
___________________________________________________
telja praktine nastave. Kako se nastavni proces praktine nastave odnosi na upoznavanje s tehnologijom rada, vrlo je va na implementacija zatite na radu u taj proces. Budui su uitelji praktine nastave radnici s radnim iskustvom, mo emo zakljuiti da je njihovo shvaanje zatite na radu isto kao i kod radnika obrta koje smo anketirali, pa su stoga i odgovori na pitanja isti. Uitelji ne samo da instruiraju uenika kako da sigurno obavljaju radne zadatke, ve ih i uenici oponaaju pri izvoenju odreenih poslova (npr. podizanju tereta). Iz rezultata ankete vidi se da je potrebno stalno i kontinuirano informiranje iz zatite na radu; davanjem informacija od strane neposrednih rukovoditelja, nadziranjem rada, davanjem pisanih obavijesti postavljanjem sigurnosnih znakova itd. kako bi se opasnosti i tetnosti na radnom mjestu, primjenom pravilnih postupaka, svele na najmanju moguu mjeru. to se tie uenika, poznavanje izvoenja radova na siguran nain potrebno im je zbog vlastite sigurnosti, kao i sigurnosti drugih uenika i uitelja koji rade s njima. Ta znanja e im sigurno biti potrebna i u kasnijoj praksi, odnosno kada ponu raditi jer e s ve steenim znanjima moi unapreivati razinu sigurnosti kod buduih poslodavaca. Radnici bi trebali potovati upute o primjeni mjera zatite na radu, a sudjelovanje u edukaciji o zatiti na radu treba biti obavezno za sve i po mogunosti iskoristiti povremenu provjeru znanja koja je data l. 28. Zakona o zatiti na radu. Tu va nu ulogu imaju neposredni rukovoditelji (poslovoe, efovi odnosno rukovoditelji praktinog osposobljavanja) i njihovo shvaanje zatite na radu, jer ako su oni dosljedni, takvi e biti i njegovi radnici. Jedino rad na siguran nain je dobar rad.
Literatura
[1] Petrievi, Duan, (2006): Metodika praktine nastave, Zagreb: Puko uilite [2] vara, Branko i drugi (2007): Zatita na radu prrunik za nastavnike srednjih strukovnih kola. Zagreb: Andragoko uilite Zvonimir [3] Zakon o zatiti na radu (Narodne novine br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08. i 75/09.) [4] Zakon o radu (Narodne novine br. 149/09.) [5] Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran nain (Narodne novine br. 114/02. i 126/03.) [6] Sustav, plan i program osposobljavanja za rad na siguran nain obrta Alati za obradu drveta Vinski Juraj, vl. Miljenko Vinski, Karlovac izrada Zatita Projekt d.o.o. Karlovac, 2008. god., Karlovac [7] www.zakon.hr [8] www.poslovniforum.hr [9] www.institutzasigurnost.hr [10] Ostali Internet izvori
_____________________________________________________
901
ANKETNI UPITNIK
Naziv radnog mjesta: Dob: Spol: Kvalifikacija:
1. Kada se smije raditi na stroju s kojeg je privremeno skinuta zatitna naprava? a) nikada b) samo uz nadzor ovlatenog servisera c) samo kada Vam to naredi neposredni rukovoditelj 2. U kojem sluaju smijete podmazivati stroj kada on radi? a) ni u kojem sluaju b) samo ako se rotirajui dijelovi polagano okreu c) samo uz prisutnost drugog radnika 3. Ako na stroju prekidate rad, od stroja mo ete otii samo... a) kada se stroj potpuno zaustavi i kada mu iskljuite dovod pogonske energije b) kada su na stroju postavljene zatitne naprave c) kada se stroj zaustavi 4. Koja je oznaka elektrinih troila razreda II (zatitno izoliranje)? a) dva kvadrata jedan u drugom b) dva trokuta jedan u drugom c) dvije kru nice jedna u drugoj 5. Do pojave previsokog napona dodira doi e... a) kada zbog oteenja izolacije kuite stroja doe pod napon b) kada nije spojeno uzemljenje c) kada se previe pribli imo dijelovima pod naponom 6. Ako se na prikljunom vodu elektrine instalacije vide goli vodii, vi ete...? a) nastaviti rad s velikim oprezom b) prekinuti rad i kvar prijaviti neposrednom rukovoditelju c) izolirati vodie izolacijskom trakom 7. Tko je i u kojim rokovima du an kontrolirati ispravnost runog alata? a) Vi sami, svakodnevno b) Va neposredni rukovoditelj, svakodnevno c) slu ba odr avanja, jednom mjeseno 8. Koje osobno zatitno sredstvo morate koristiti u prostoriji u kojoj je velika koliina praine u zraku, a nema ventilacije? a) plinsku masku b) skafander c) respirator
902
___________________________________________________
9. Kako trebate usklaivati rad ako grupno podi ete teret? a) vaim radom treba rukovoditi poseban predradnik b) trebate se meusobno dogovoriti o nainu rada c) radom treba rukovoditi radnik koji se nalazi u najpovoljnijem polo aju u odnosu na teret 10. Teret se ispravno podi e s tla...? a) iz unja b) iz priklona c) iz naklona
_____________________________________________________
903
904
___________________________________________________
ANDRAGOKI ASPEKT ZATITE NA RADU

ANDRAGOGIC ASPECTS OF OCCUPATIONAL SAFETY
Zoran VUINI1, Jovan VUINI2
J. Lonara 3/1 Zagreb, HRVATSKA, zoran.vucinic@ciak.hr 2Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA, jovan.vucinic@vuka.hr
1C.I.A.K.,
Sa etak: U radu se opisuju andragoki aspekt osposobljavanja u sustavu zatite na radu. Posebno se prikazuje organizacija i uspostava sustav osposobljavanja u tvrtkama, kao i metodoloki pristup. Istie se znaaj cjelo ivotnog naina osposobljavanja svih zaposlenika u ovom intediscipinarnom podruju. Cilj ovog rada je da se potaknu strunjaci i znanstvenici svih profila, da se ukljue u istra ivanja ove problematike i time doprinose podizanju kvalitete osposobljavanja u ovom znaajnom podruju naeg drutva. Kljune rijei: andragogija, sustav zatite na radu, osposobljavanje, cjeloivotno uenje Abstract: The paper describes andragogic aspects of training in the system of occupational safety. The organization and establishment of the system of training in companies as well as the methodology approach is described. Lifelong learning principle of training all employees in this interdisciplinary field is emphasized. The aim of this paper is to encourge experts and scinetists of all profiles to involve in the research of these problems and thus to contribute to enhancing the quality of training in this important filed of our society. Keywords: andragogy, occupational safety, training, life long learning
1. Uvod
Upoznavanje sa opasnostima i tetnostima u ivotu i radu svakog pojedinca, prvi je korak u procesu postizanja sigurnosti. to se tie sigurnosti na radu, sasvim sigurno namee se ozbiljno pitanje kako to to kvalitetnije provesti na svim razinama u drutvu. Jedan od osnovnih nerijeenih pitanja u drutvu je zato kole prekidaju obrazovanje o sigurnosti na radu, koje roditelje zapoinju kod kue. Zato mladi ovjek kada zavri obrazovanje (osnovno, srednje, fakultetsko), poinje raditi, mora se poetno osposobljavati za rad na siguran nain, jer mu ga obrazovni proces nije dao, a bez toga ne mo e raditi, zbog svakodnevne izlo enosti raznim vrstama opasnosti i tetnosti. Taj zadatak obino pada na tvrtke koje s pravom oekuju da dio tog posla odrade kole i visoko obrazovne ustanove, gdje se pripremaju kadrovi za gospodarske i druge institucije. Zbog toga se dogaa da zaposlenici na tuim i svojim primjerima ozljeda, smrtnih stradanja i profesionalnih oboljenja stjeu svoja prva ozbiljna saznanja o zatiti na radu. Obveze koje zbog
_____________________________________________________
905
toga padaju na teret tvrtki su slo ene i odgovorne, promatrane sa aspekta zakonske odgovornosti, humanosti, organizacijskih, kadrovskih i materijalnih pretpostavki za stvaranje sigurnosnih uvjeta rada.. Zbog toga je neophodno problematiku zatite na radu promatrati, istra ivati i predlagati rjeenja i sa aspekta utjecaja i doprinosa andragokog pristupa pri kreiranju i osposobljavanju zaposlenika iz zatite na radu. Pri tome polazimo od saznanja da je andragogija znanost o obrazovanju i odgoju odraslih ljudi. Predmet andragogije je istra ivanje zakonitosti pripremanja, izvoenja i vrednovanja kolovanja, osposobljavanja i usavravanja odraslih za rad i slobodno vrijeme. Andragogija integrira ona dostignua pedagogije, psihologije odgoja i obrazovanja, sociologije i ekonomike koja su relevantna za objanjenje i djelovanje na pojave u edukaciji odraslih.
2. Svrha i cilj
Svrhu i cilj mo e se definirati kao etiri osnovna segmenta.
2.1. Poticanje i razvijanje otvorenosti za promjene i sposobnost rjeavanja problema
Zahtjev pripremanja za ivot i za samostalno kreiranje svog mjesta u drutvu proizlazi od temeljnog obilje ja suvremenog svijeta. Stoga se svaki ovjek ne mo e zavrno pripremiti za ivot u doba odrastanja, ve se treba pripremiti za stalno praenje cjelo ivotnih promjena. Pri tome treba da bude osjetljiv na svijet oko sebe, da promjene kritiki prihvaa i zna se s njima ophoditi.
2.2. Stvaranje uvjeta razvoja sposobnosti i spremnosti za komunikacije
Suvremeni nain ivota i upuenost na obnaanje niza ivotnih usluga, aktivna drutvena uloga ovjeka zahtjeva razvijanje komunikacijske sposobnosti i spremnosti iznoenja osobnog miljenja, sposobnost dijagoliziranja, argumeniranja vlastitog miljenja i spremnosti za komunikaciju.
2.3. Poticanje i razvijanje povjerenja samopouzdanja
Treba polaziti od injenice da slobodno i odgovorno postavljanje prema ivotnom izazovu mo e samo pojedinac koji je razvio samopotovanje i realnu sliku o sebi.
2.4. Stjecanje znanja i razvijanje spoznajnih sposobnosti
Predmetna kompetentnost polazi od spoznaje da se kulturni sadr aji uzimaju kao sredstvo kojim treba doprinijeti razvoju sposobnosti za uenje i samoobrazovanju, razvoju mnogostrukih interesa i spremnosti na stalno uenje i do ivljavanje znanja kao vrijednosti-signifikatnost uenja.
3. Osposobljavanje za rad na siguran nain

Osposobljavanjem se stjeu znanja i vjetine, te uvruju radne navike, pa je to jedan od najuspjenijih oblika djelovanja u sustavu zatite na radu. Da bi sustav osposobljavanja postigao konaan cilj potrebno je postupak osposobljavanja definirati na nain da bude jasan svima sudionicima, te da je utvren pravilan redoslijed osposobljavanja. To znai obuhvaanje organizacijskih oblika i metodologije osposobljavanja, faza osposobljavanja, programske smjernice i razine programa koje se
906
___________________________________________________
primjenjuju, sudionike osposobljavanja, didaktiki oblikovane medije kojim se prenose sadr aju osposobljavanja, nain provjere osposobljenosti, kao i materijalne dokaze o osposobljenosti. Postii da zaposlenik bude svjestan rizika koji se javljaju pri radu, da bude motiviran za uvanje vlastitog ivota i zdravlja, kao i uvanje sredstava koja su mu povjerena za rad, zadatak je koji zahtjeva mnogo zalaganja, strpljivosti i upornosti. Na poslodavcu je da odlui hoe li se u tvrtci razvijati kultura rada i pozitivni stavovi svih zaposlenika prema sigurnom nainu rada, kako onih starijih, tako i novih mladih zaposlenika koji se ve na poetku svog rada moraju naviknuti na siguran nain rada.
3.1. Uspostava sustava osposobljavanja
Iako se u propisima zatite na radu, na temu osposobljavanja za rad na siguran nain spominju samo plan i program osposobljavanja, radi se o sustavu osposobljavanja za rad na siguran nain. Sustav osposobljavanja za rad na siguran nain uspostavlja se na nekoliko razina.
3.1.1. Sustav osposobljavanja putem redovnog obrazovanja
Budui je zatita na radu interdiciplinarnog karaktera, treba te iti da se osnovi zatite na radu nalazi u svim vidovima obrazovanja (od osnovne kole do visokog obrazovanja i znanosti). niti jedan uenik iz srednjih strukovnih kola, kao i studenti, kada obavljaju studentsku praksu, istu ne bi smjeli obavljati bez polo enog minimalnog programa iz zatite na radu. Svaka obrazovna institucija, shodno svojim nastavnim planovima i programima, trebala bi ugraditi primijenjene sadr aje iz zatite na radu.
3.1.2. Sustav osposobljavanja u tvrtkama
Sustav osposobljavanja za rad na siguran nain odvija se prema specifinim uvjetima i potrebama istih. Ova vrsta osposobljavanja treba da bude sastavni i nerazdvojni dio strunog osposobljavanja za svako radno mjesto, za sve zaposlenike, jer samo na taj nain mogu se smanjiti nezgode i ozljede na radu. Osposobljavanje za rad na siguran poslodavac je du an provesti: n prije zapoinjanja zaposlenika s radom; n pri promjeni u procesu rada; n pri premjetanju zaposlenika na drugo radno mjesto. Za svaku razinu osposobljavanja moraju se izraivati i provoditi programi namijenjeni svim neposrednim izvriteljima vezano za poslove i radne zadatke koje provode, nadziru i izvravaju. Posebnu pozornost pri osposobljavanju treba posvetiti ni e kvalificiranim zaposlenicima, koji o zatiti na radu van tvrtke nisu nita uli niti doznali. imbenici osposobljavanja koji doprinose cilju zatite osposobljavanjem obuhvaaju: n osposobljavanje s pravilima o nainu rada, koja omoguavaju istovremeno siguran rad; n provjeru znanja o pravilnom radu u svakom trenutku; n upoznavanje sa sposobnostima i mjerama zatite na samom radnom mjestu od strane neposrednih rukovoditelja; n upoznavanje sa uporabom osobnih zatitnih sredstava koja se moraju obavezno koristiti u radu; n upoznavanje sa uputstvima za obavljanje radnih zadataka na siguran nain.
_____________________________________________________
907
4. Organizacija osposobljavanja
Treba nastojati da osposobljavanje u cilju zatite postane integralni dio strunog obrazovanja za radna mjesta u tvrtci i integralni dio strunog obrazovanja za radna mjesta u tvrtci. Osposobljavanje mora biti prilagoeno specifinim potrebama radnih mjesta u tvrtci: Samo na taj nain opi ciljevi koji se ugrauju u proces osposobljavanja mogu imati odreeni smisao.
4.1. Oblici osposobljavanja
Za oblikovanje programa osposobljavanja zaposlenka neophodno je formirati Povjerenstvo za izradu programa. Takav struni tim trebao bi da bude sastavljen od osobe sljedeih profila: n koji du e vrijeme rade u odreenom zanimanju; n koji priznaju standarde u gospodarstvu; n imaju znanje i iskustvo u radu pri osposobljavanju zaposlenika. Ako se eli izraditi program osposobljavanja, u fazi pripreme treba analizirati: n uvjete izvoenja radnih zadataka; n sredstva rada, materijal i zatitnu opremu, koja je znaajan pri obavljanju radnih zadataka; n administrativne poslove za ove aktivnosti; n procjenu opasnosti u tvrtci; n nivo teorijskog znanja koje polaznik treba da ima; n ponaanje koje poslodavci oekuju od svojih zaposlenika. Na osnovi sakupljenih informacija Povjerenstvo odreuje znaaj pojedinih imbenika: n to se mora znati; n to treba znati; n to je po eljno znati. Va no je da poslodavci imaju povjerenje u program i plan osposobljavanja: Povjerenstvo treba da utvrdi zadatke obuke, odnosno koja se znanja i vjetine od polaznika oekuju na kraju osposobljavanja. U tijeku pripreme programa osposobljavanja pripremaju se smjernice za koritenje audio-vizualnih sredstava i opreme koja je potrebna. U okviru definiranja programa obuke, treba sastaviti vje be i pitanja za testove koje nastavniko osoblje koristi za povezivanje teorije, demonstracije i prakse. Ona mogu biti usmena i pismena, grupna i pojedinana, dakle testovi i abc testovi. Zatim treba odrediti materijal za povezivanje svih dijelova osposobljavanja kako bi se osiguralo da polaznici osposobljavanja imaju u vidu cjelinu i da su u stanju meusobne povezati sve segmente o programu osposobljavanja. Prilikom odreivanja termina za realizaciju programa osposobljavanja bilo bi po eljno da se predavanja dr e u prijepodnevnim satima, dok demonstraciju i praktian rad treba ostaviti za popodne kako bi se odr ala zainteresiranost i to vea pozornost polaznika. Osnova za odreivanje potreba i obima osposobljavanja treba da bude Procjena opasnosti u tvrtci. Pri odabiranju organizacijskog oblika osposobljavanja treba voditi rauna o tome da se radi o odraslim sudionicima osposobljavanja, to znai da treba primjenjivati andragoke odrednice. Po eljna je primjena razliitih oblika osposobljavanja, kao to su:
908
___________________________________________________
predavanja uz primjenu prezentacija za odreene skupine sudionika; konzultativno-interaktivna nastava za pojedince, odnosno manje skupine; n samoobrazovanje uz primjenu pisane dokumentacije za osposobljavanje; n koritenje interaktivnih programa osposobljavanja; n specifinosti primjene radionica kao oblika osposobljavanja; n razliita kombinacija tih oblika. Odabir oblika osposobljavanja uvjetovana je organizacijskim ustrojem poduzea. U Europskoj uniji najee se koriste ineraktivni programi s cjelo ivotnim sadr ajem prema podrujima rizika, odnosno konkretnim zanimanjima i poslovima, do izbora pitanja i automatske obrade rezultata nakon provedene provjere teoretskih znanja.
n n
4.2. Preduvjeti za kvalitetnu provedbu nastavnog plana i programa osposobljavanja

4.2.1. Programiranje profesionalnog osposobljavanja
Proces programiranja u irem smislu odnosi se na odreivanje obrazovnog sadr aja i njihovo didaktiko osposobljavanje. Budui da se identifikacija obrazovnog sadr aja ostvaruje u procesu ispitivanja obrazovnih potreba, to se u fazi programiranja vri njihovo optimalno strukturiranje. Prema obliku razlikujemo dva tipa programa: n integrirani, kompleksni program kojeg karakterizira struktura sadr aja po sadr aju korespondira radnom procesu tj. profilu radne aktivnosti; n dezintegrirani, predmetni program je program gdje se obrazovna graa didaktiki prerauje u nastavne predmete koji polaze od sistematike znanja u znanstvene discipline, a ne od strukture rada. Profesionalno funkcionalno obrazovanje uvijek polazi od zahtjeva rada, konkretnih poslova i radnih zadataka:. to ovjek mora znati da bi odgovorio na zahtjeve i uvjete odreenog rada. Da bi procjena potrebnih osobina bila to tonija, rad se opisuje, analizira, rastavlja na pojedine komponente, na osnovu toga se zakljuuje o potrebnim znanjima i sposobnostima. Tek kod irokih profila pojedini aspekti rada didaktiki se izdvajaju i pretvaraju u posebne nastavne programe, koji uzeti zajedno ine nastavni plan. U programiranju osposobljavanja polazi se od pitanja koja znanja treba imati osoba s obzirom na stupanj tehnike, kulturne i drutvene razvijenosti. U programiranju izobrazbe i finalnog osposobljavanja i usavravanja, te osposobljavanja za razliite projekte razvoja organizacije prevladava intergrativni pristup. U programiranju obrazovanja za rad na siguran nain polazi se od sljedeih programskih principa: a) Program osposobljavanja za pojedine poslove i zadatke povezan je tako da su povezano potrebna teorijska znanja i praktine vjetine u zavisnosti od toga kako se one povezuju u procesu samog rada. b) Program osposobljavanja specijaliziranog radnika nije koncentriran samo na jednu ili nekoliko radnih operacija. Slo eniji posao se rastavlja, pa se izdvajaju teorijski aspekti rada koji su u programu izvoenja relativno osposobljavaju. No oni se ne izvode kao posebni autonomni programi, nego kao teme ili lekcije u sklop jedinstvenog programa izobrazbe. c) Program osposobljavanja za interna zanimanja je prelazni oblik izmeu integriranog i predmetnog programa: S obzirom na to da svako zanimanje obuhvaa vie radnih mjesta, racionalno je da se izdvoje sadr aji koji se pojavljuju kod svih radHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
909
nih mjesta: Takve aspekte rada koji se u programu osamostale do te mjere da se i posebno realiziraju nazivamo nastavnim predmetima.
4.2.2. Pripremanje za osposobljavanje za rad na siguran nain
U nekolskim oblicima obrazovanja postoji praksa i opasnost od improvizacije i prakticizma. Pri izvoenju predmetnih programa takva opasnost je manja, organizacijsko obrazovanje je tada po principu kolskog tipa koja se odvija po ve standardiziranom obrascu. Usavravanje u funkciji tehniko-tehnolokih promjena: n Priprema nastavnika i instruktora, gdje oni sami sebe pripremaju za izvoenje procesa u smislu potpunog poznavanja nove obrazovne grae, bez obzira da li su ona praktinog ili teorijskog tipa. Znai uspjeno izvoditi neki posao nije isto to i uspjeno pouiti drugog, tako da se nita ne smije prepustiti sluaju, od uvodnog dijela do redoslijeda prezentacije. n Priprema objekata i sredstva - provodi se u nestandardiziranim uvjetima i prema varijabilnim programima. n Objekt obrazovanja je itava radna organizacija, a ne samo pojedino radno mjesto za koje se pojedinac osposobljava. Priprema podrazumijeva da se osiguraju uvjeti, te da se uesnici obrazovanja upoznaju sa cjelinom organizacije i svim njenim aspektima. Va no je priprema prostora i opreme. Ako je to uionica u kojoj se odvija teorijska nastava treba pripremiti obrazovna sredstva (testove, sheme, dijelove stroja itd.). n Priprema sredstava obrazovanja ima zadatak da se iskoristi komparativna prednost tvornica pred kolom koje su u maksimalnoj slinosti izmeu situacija uenja i situacija rada, to omoguava maksimalan transfer steenih znanja i vjetina. n Priprema polaznika podrazumijeva motivaciju za uenje nekog novog posla, gdje je va no napomenuti da je manje va no da li je posao sam po sebi zanimljiv ili dosadan, a vie od toga kako se on prezentira i kakve stavove formiraju polaznici prema nastavnicima. Motivirati novog zaposlenika podrazumijeva: n oslobaanje polaznika treme i strah; n sastanak grupe na kom se daju informacije o radu; n govoriti polako i razgovijetno; n informirati o uspjehu prethodnih grupa; n va no je ohrabriti polaznike da postavljaju pitanja, ako pitanja nisu relevantna na njih ipak treba odgovoriti ozbiljno i sa uva avanjem. Va no je zainteresirati i motivirati polaznike, te zadr ati njihovu motivaciju u toku cjelokupnog osposobljavanja.
4.2.3. Znaaj praktinog osposobljavanja
Osnovna pravila za sigurno uvoenje zaposlenika u praktinom radu su u sljedeim stupnjevima: n priprema zaposlenika za interes i motiviranje za pozitivan stav prema primjeni sigurnosnih postupaka pri izvoenju radnih postupaka; n objanjavanje radnog postupka i pokazivanje naina rada; n izvoenje radne operacije od strane zaposlenika uz dodatnu pomo instruktora; n samostalno izvoenje radnog postupka uz kontrolu instruktora.
910
___________________________________________________
Ovakvim metodolokim pristupom izbjegava se stjecanje pogrenih navika zaposlenika i brzopleti postupci koji mogu doprinijeti ozljeivanju zaposlenika i gubitak znatno vie vremena, nego to je ulo eno u ispravan nain praktinog osposobljavanja. Za ovakav postupak osposobljavanja treba analizirati sa aspekta odgovornosti za usvajanje sigurnog naina rada i ponaanje zaposlenika, da se osposobljavanje nee pretvoriti u formalno potpisivanje koristi za ocjenu praktine osposobljenosti. U programu osposobljavanja unaprijed treba postaviti kriterije ispitivanja, kad je zaposlenik na ispitu zadovoljio a kad nije. Taj kriterij mo e biti odreen u postocima tonih odgovora u odnosu prema broju moguih odgovora.
5. Metode osposobljavanja
Programom se mora precizirati potrebna strunost nastavnog osoblja za sve koji u tome sudjeluju, pri emu treba istai da praktian rad moraju izvoditi neposredni rukovoditelji zaposlenika. Metodoloki pristup mora odgovarati stupnju prethodnog obrazovanja zaposlenika koji se osposobljavaju, a osobito na radnim mjestima i specifinostima u vezi s radom koji e oni obavljati. Tijekom osposobljavanja treba koristiti razliite oblike i pomagala. Svaki oblik osposobljavanja treba zavriti provjerom znanja. Tek nakon poloenog testa znanja mogu se smatrati upueni u zatitu na radu.
5.1. Faze metodolokog osposobljavanja
Cilj je objasniti polazniku ono to je bitno za uspjeno izvoenje odreenog posla, kako bi se uilo sa razumijevanjem, ono poveava brzinu uenja, trajnost nauenog i osposobljavanja za lake snala enje u situaciji kad nastupe neoekivane promjene. Demonstriranje se sastoji u pokazivanju onog to e polaznik kasnije raditi, pri emu se demonstrira faza po faza sa objanjenjem, da polaznik mo e sve shvatiti.
5.2. Valorizacija osposobljavanja
Cilj valorizacije je utvrivanje stupnja efikasnosti osposobljavanja sa konkretnom grupom ili sa svega nekoliko pojedinaca. Kod valorizacije osposobljavanja dovoljno velike grupe novozaposlenih u obzir dolazi komparativni nacrt.: Osposobljavanje je uspjeno ako je obrazovna grupa postigla jednak ili bolji rezultat od kontrolne. ako je uspjenost manja od uspjenosti grupe, onda je obrazovni rad nedovoljno efikasan i to u onoj mjeri u kojoj je izra ena takva negativna razlika. U vanjskoj funkcionalnoj varolizaciji zaposlenih za rad va no metodiko pitanje je kako odrediti uspjenost pojedinca u radu.
5.3. Selekcija nastavnika
Nastavnik koji realizira program osposobljavanja treba da posjeduje: n iskustva i kvalifikacije u odreenoj gospodarskoj grani; n izra ene interdisciplinarne vjetine; n osobinu uva avanja specifinosti odraslih zaposlenika; n dobre komunikacijske sposobnosti; n andragoko-metodiku osposobljenost za rad s odraslima.
_____________________________________________________
911
5.4. Struktura osposobljavanja za rad na siguran nain u tvrtci
Pri strukturiranju odreenog programa osposobljavanja za rad na siguran nain polazi se od veliine tvrtke, vrste tehniko-tehnolokog procesa, procjene opasnosti, te analize ozljeda i nezgoda na radu u odreenom promatranom vremenskom periodu. Na osnovi ovih imbenika, program bi se mogao sastojati od sljedeih imbenika: n naziv programa; n cilj i zadaci programa; n sadr aj osposobljavanja (dijelovi i teme osposobljavanja); n profil polaznika; n mjesto izvoenja osposobljavanja; n nain izvoenja osposobljavanja; n trajanje osposobljavanja; n nain provjere znanja; n dokaz o zavrenom osposobljavanju; n kadrovski uvjeti; n moderatori programa osposobljavanja.
6. Zakljuak
1. Europska praksa pokazuje da se teorijskom osposobljavanju kao pripremi za praktino osposobljavanje pridaje znaajna pozornost, naroito prema interaktivnim programima s cjelovitim sustavom osposobljavanja. 2. Dugogodinja svjetska praksa dokazala je da su uzaludni svi napori i ulaganja u tehnike mjere zatite i druge oblike stvaranja sigurnosnih uvjeta rada ako izostane pozitivan primjer i utjecaj na zaposlenike od onih koji u poduzeu organiziraju i vode radne procese i nadziru izvrenje istih. 3. Odabir metoda i oblika osposobljavanja uvjetovan je organizacijskim ustrojstvom tvrtki, disperzivnost na vie lokacija, smjenski rad, obrazovni nivo sudionika osposobljavanja i dr. 4. Osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran nain odvija se u varijabilnim drutvenim, ekonomskim, kulturnim okolnostima i razliitim tipovima socijalno-radnih sredina. To podrazumijeva da su ivotno-radni problemi uvjetno monodisciplinarni. 5. Prilikom izrade Program osposobljavanja neophodno je konzultirati i uvrstiti strunjake raznih profila, jer je zatita na radu interdisciplinarno podruje (andagozi, pedagozi, tehnolozi, strunjaci zatite na radu, in enjeri i dr.) 6. Pri izboru nastavnika voditi rauna o strunosti za odreeno podruje zatite, kao i o pedagokim standardima koje isti moraju ispunjavati. 7. Poslodavac mora aktivno sudjelovati u kreiranju i realiziranju nastavnog programa i plana osposobljavanja za rad na siguran nain. 8. Kao zavrni in dokaza osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran nain mora se sainiti zapisnik o ocjeni praktine osposobljenost. Ovaj rad treba da inicira daljnja istra ivanja po pitanju osposobljenosti za rad na siguran nain jer e se samo tako doi do saznanja o stvarnoj kvaliteti iste, kao i mjerama i aktivnostima kojima bi se kvaliteta osposobljavanja mogao podizati na viu razinu.
912
___________________________________________________
Literatura
[1] Balkovi, M.: Sustavi O-line edukacije, Hrvatsko andragoko drutvo, Zagreb, 2002, (str.39-53) [2] Kala, D .: Primjena pedagoke radionice u obrazovanju odraslih, Obrazovanje odraslih br.1, BKC, Sarajevo, 2004, (str.83-93) [3] Klapan A.: Teme iz andragogije, FPM i odgojne znanosti, Rijeka, 2004. [4] Langer i dr.: Kako se razumljivo izra avati, Erudita, Zagreb, 2003. [5] Matijevi, M.: Internet,multimediji i cjelo ivotno uenje, Hrv.andragoko drutvo, Zagreb, 2002, (str.267-276) [6] Pastuovi, N.:,Edukologija, Znamen, Zagreb, 1999 (str.419-533) [7] Vuini, J.: Pravno reguliranje zatite na radu, Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2008. [8] Zakon o zatiti na radu (NN 56/96, 86/08,75/09)
_____________________________________________________
913
914
___________________________________________________
ISPITIVANJE RAZINE STRESA NA RADNOM MJESTU

TEST LEVELS OF STRESS IN THE WORKPLACE
Marija ZAVALI1, Marija ZAVALI2, Snje ana MATI3
zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu, R. Cimmermana 64a, Zagreb, HRVATSKA, mzavalic@hzzzsr.hr 2Studentica, Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA 3Veleuilite u Karlovcu, Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, HRVATSKA
1Hrvatski
Sa etak: U radu su prikazani rezultati ispitivanja kod malih poslodavaca u dvije upanije pomou Upitnika. Cilj rada je utvrditi da li kod radnika postoje simptomi stresa na radnom mjestu. Statistika analiza podataka raena je metodom deskriptivne statistike. Kljune rijei: stres, radno mjesto, radnik, poslodavac Abstract: This paper presents the results of tests on small employers in the two counties by questionnaires. The aim was to determine whether the workers are the symptoms of stress in the workplace Statistical analysis was performed using descriptive statistics. Keywords: stress, workplace, worker, employer
1. Uvod
U skladu s okvirnom Direktivom 89/391, svi poslodavci imaju zakonsku obvezu osiguranja zatite zdravlja i sigurnosti na radu (1). Probleme stresa prouzroenog na radnom mjestu predla e se rjeavati unutar sveobuhvatnog postupka procjene rizika, a neke zemlje imaju posebne smjernica za upravljanje stresom na radnom mjestu. Na inicijativu sindikata krajem prolog stoljea u listopadu 2004, socijalni partneri na razini EU potpisali okvirni sporazum o stresu na radnom mjestu (2). Sporazum, nala e provoenje smanjenja razine stresa sukladno s postupcima i praksom koji su specifini za pojedine zemlje, a cilj mu je bio uspostaviti okvir unutar kojeg poslodavci i predstavnici zaposlenika radei zajedno u sprjeavanju stresa nastoje identificirati uzroke i posljedice stresa i boriti se protiv njih. Potpisnici ovog dokumenta bili su u ime sindikata, Europska konfederacija sindikata (ETUC) i Europsko vijee strunog i rukovodnog osoblja (EUROCADRES) i Europska konfederacija Izvritelja i rukovodnog osoblja (CEC) odbor za vezu, a za poslodavce Unija industrijskih i poslodavaca konfederacija Europe (UNICE), Europsko udru enje obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UEAPME) i Europski centar poduzea u javnom vlasnitvu i poduzea od opeg gospodarskog interesa (CEEP).
_____________________________________________________
915
2. to je stres?
U psiholokom smislu, stres je stanje koje nastaje kad su ljudi suoeni s dogaajima koje smatraju prijeteima za svoju dobrobit ili koji od njih tra e ulaganje posebnih napora kako bi udovoljili zahtjevima koji se pred njih postavljaju (3). Stres je stanje, koje je popraeno tjelesnim, psiholokim ili drutvenim pritu bama ili disfunkcijama to kod pojedinaca dovodi do osjeaja nemogunosti premoivanja razlika zahtjevima ili oekivanjima koja su pred njih postavljena. Stres je u suvremenom svijetu prepoznat kao vaan imbenik koji utjee na zdravlje. Reakcija pojedinca na stres, dakle, rezultat je preklapanja individualne osjetljivosti, vanjskih okolnosti i stresora. Individualna osjetljivost je odreena osobnou, dobi i stilom ivota. Vanjske okolnosti ukljuuju opi i radni okoli, obitelj, prijatelje te uvjete i nain rada. Bolesti koje mogu nastati pod utjecajem prevelikog stresa ovise o svim navedenim imbenicima (4). Ranih tridesetih godina 20. stoljea Selye (5) je postavio model fiziolokog stresa i utvrdio kako iroki raspon razliitih podra aja izaziva jednake fizioloke promjene. Za podra aje koji uzrokuju stres uveo je pojam stresori. Ako izmeu stresnih podra aja ne postoji potrebno razdoblje oporavka, ve se stresni dogaaji ni u jedan za drugim, ta dulja izlo enost stresu mo e umanjiti radnu uinkovitost i pogorati zdravstveno stanje pojedinca. Sve manifestacije stresa na radnom mjestu ne mogu se smatrati stresom prouzroenim radnim mjestom. Stres prouzroen na radnom mjestu mo e biti uzrokovan razliitim imbenicima kao to su sadr aj rada, organizacija rada, radno okru enje, loa komunikacija, itd. Iako bi velik broj radnika elio raditi i onda kad radom ne bi morao osiguravati materijalna sredstva za ivot, neke psihosocijalne karakteristike rada u suvremenom drutvu ine posao sve nepo eljnijom, a odlazak u prijevremenu mirovinu sve po eljnijom alternativom. Stres kojem uzroci potjeu izvan radne okoline mo e dovesti do promjena ponaanja i smanjenja uinkovitosti na radnom mjestu.
2.1. Kognitivna procjena stresa
Stres na radu je specifina vrsta stresa iji je izvor u radnom okoliu. Sedamdesetih godina 20. stoljea stres na radu postaje predmet prouavanja lijenika i psihologa. Stres na radu je prepoznat irom svijeta kao najvei izazov zdravlju radnika i zdravlju njihovih organizacija (6). Stres povezan s radom je odgovor kojim ljudi reagiraju kada se susretnu sa zahtjevima rada i pritiscima koji ne odgovaraju njihovom znanju i sposobnosti i koji ugro avaju njihovu sposobnost da im se udovolji. Stres nastaje kao posljedica nerazmjera izmeu zahtjeva i pritisaka na osobe s jedne i njihovog znanja i sposobnosti s druge strane ugro avajui im sposobnost svladavanja potekoa u radu. To ukljuuje ne samo situacije u kojima pritisci rada prelaze radnikovu sposobnost da se s njima nosi, nego i kada se u dovoljnoj mjeri ne koristi radnikovo znanje i sposobnosti (7). McGrath (8) definira stres na radu kao znaajnu neravnote u izmeu zahtjeva i sposobnosti da tim zahtjevima zadovoljimo. Reakcije na stres mogu biti fizioloke, ponaajne i psiholoke. Fizioloke reakcije na stres porast su krvnog tlaka, bolovi u prsima, nesanica, probavne smetnje, glavobolja, kotano-miine tegobe te pad funkcije imunolokog sustava. Psiholoke reakcije na stres mogu biti meu ostalim porast tjeskobe, problemi koncentracije, negativne emocije, gubitak pa nje, depresija, umor, sindrom izgaranja (engl. Burnout syndrom) ili porast samoubojstava. Ponaajne reakcije na stres su najee povlaenje i izolacija na poslu ili kod kue, porast ozljeda na radu i
916
___________________________________________________
nesrea izvan radnog mjesta, poetak puenja i povean broj dnevno popuenih cigareta kod puaa, pojaano pijenje alkohola ili kave, razdra ljivost, agresivnost, niski moral te porast nasilja na poslu i/ili kod kue[6]. Svi ljudi kvalitativno jednako reagiraju na stres, no kvantitativno postoje znatne razlike. Isti uzronik stresa (stresor) nee jednako pogoditi svakog pojedinca, jer je pri tome bitna osobna procjena ugro enosti. U Europskoj uniji postoji uredba o zdravlju i sigurnosti na radu ije se odredbe mogu primijeniti i na psihosocijalne karakteristike posla (89/391/EEC). Europski parlament usvojio je rezoluciju u kojoj istie potrebu usklaenosti izmeu karakteristika posla i sposobnosti i potreba zaposlenika, kao i potrebu prevencije nesklada izmeu zahtjeva posla i mogunosti zaposlenika (Resolution A4-0050/99). U Rezoluciji se posebno skree pozornost na probleme nedostatka autonomije na poslu, te monotonih i repetetivnih poslova, a istie se va nost ergonomije i primjene novih tehnologija u poboljanju radnih uvjeta povezanih sa zdravljem i sigurnou na radu (9).
3. Dosadanja istra ivanja o stresu na radnom mjestu

U opirnom istra ivanju u Njemakoj dolo se do pokazatelja o tome to veina ljudi do ivljava kao najjai stres (10). Prema ovom autoru najei uzronici stresa na radnom mjestu su loi radni uvjeti, osjeaj nedoraslosti visokim zahtjevima, otkaz, rad pod vremenskim pritiskom, neprilike sa efom i suradnicima, promjena radnog mjesta, dvostruka optereenost (zaposlenje i kuanski poslovi), odr avanje predavanja i obrazovanje suradnika. Najee stres na radnom mjestu izazivaju zabrinutost radnika da li udovoljava zahtjevima radnog mjesta, nemogunost komuniciranja i razmjene iskustava sa kolegama za vrijeme rada i administriranje koje se sve ee javlja kao sastavni dio posla bez obzira o kojoj se kvalifikacijskoj strukturi poslova radilo. Lindeman navodi da polovica radnika smatra da su nemoni u borbi sa stresom i da e zbog optereenja na radnom mjestu sigurno oboljeti. Izvori profesionalnog stresa (11.) mogu biti: unutranji oni koji prvenstveno ovise o pojedincu, osobinama linosti, slici koju radnik ima o sebi. Oituju se kao nerealna oekivanja od posla i od sebe koja nadilaze radni realitet; potreba za stalnom i potpunom kontrolom situacije, pretjerana vezanost za posao i osjeaj pojedinca da snosi svu odgovornost, identifikacija s poslom u tolikoj mjeri da on postaje glavni ili jedini sadr aj i smisao ivota, jedino podruje potvrivanja, ne preputanje (ne delegiranje) dijelova poslova drugima; pretjerana upornost, rigidnost i tvrdoglavost u postizanju cilja po bilo koju cijenu. Vanjski uzroci stresa povezani su s radnim uvjetima, organizacijom rada i koji izviru iz odnosa s drugim ljudima. Istra ivanja provedena 20-ih godina 20. st. u SAD-u navode da 29% do 40% radnika smatra svoj posao stresnim ili vrlo stresnim (12). Stres je u suvremenom svijetu prepoznat kao va an imbenik koji utjee na zdravlje. Reakcija pojedinca na stres, dakle, rezultat je preklapanja individualne osjetljivosti, vanjskih okolnosti i stresora.

Utvrditi u skali intenziteta stresa da li kod radnika zaposlenih kod tri mala poslodavca u privrednoj djelatnosti graevinarstvo postoje simptomi koji ukazuju da radnici imaju tegobe vezane na dugotrajno djelovanje stresa na radnom mjestu.
_____________________________________________________
917
5. Ispitanici i metode
Ispitivanje je provedeno u tri poslodavca koji imaju zaposlenih do 25 radnika. Ispitivanje je bilo individualno i provodilo se na poetku radnoga dana u razdoblju od dvadesetog do 28. travnja 2012. godine. Sudjelovanje u ispitivanju je bilo dobrovoljno i anonimno, a prije samog ispitivanja radnici su upoznati sa svrhom ispitivanja. U ispitivanju je sudjelovalo 36 radnika zaposlenih kod tri poslodavca koji se bave djelatnou graditeljstva, a djelatnost im je registrirana u Zagrebakoj i /ili Krapinsko zagorskoj upaniji. U istra ivanju je koriten Upitnik o intenzitetu stresa na radnom mjestu, kreiran na osnovi Upitnika koji je razvila International Stress Managment Asssotiation UK, prilagoen je za ovo istra ivanje(vidi prilog). U ovom upitniku je ljestvica Likertova tipa od pet stupnjeva (1- uope se ne odnosi na mene i 5 u potpunosti se odnosi na mene). Ako je ocjena za vise od polovinu tvrdnji svakog radnika broj 4 ili 5, radnik je podlegao stresu i radnik i poslodavac moraju hitno poduzeti korake kako radnik ne bi na poslu sagorio.
6. Rezultati
Svih 36 anketiranih radnika odgovorilo je na sva postavljena pitanja. Od ukupnog broja anketiranih radnika 21 je bio NKV, ostalih 15 PKV radnici. Prosjena dob ispitanih bila je 41,5 godinu; najmlai je radnik imao 22, 5 godinu, a najstariji 54,0 godine. Raspodjela radnika prema radno pravnom statusu prikazana je na Slici 1.
SLIKA 1: Prikaz radno pravnog statusa ispitivanih radnika
Iz Slike 1 vidljivo je da je 20 radnika zaposleno na neodreeno, a 16 radnika na odreeno vrijeme i to na vrijeme krae od 6 mjeseci. Radnici zaposleni na neodreeno vrijeme rade kod istog poslodavca prosjeno 7,1 godinu. Vie od polovice radnika zaposlenih na odreeno vrijeme u tom statusu radi vie od tri godine, koliko je najdulji rok rada na odreeno vrijeme. Vie od polovice radnika odgovorilo je da su osposobljeni za rad na siguran nain i da je osposobljavanje provodio stariji radnik. Prosjeno su radnici osposobljavani kroz jedan tjedan. Prema Likertovoj ljestvici od pet stupnjeva prosjean skor bio je 3,72. Analiza je pokazala da je ak 28 od 36 anketiranih radnika imalo vie od 50% odgovora skora 4 i vie, to pokazuje da 77% radnika ima simptome stresa. Najvie je radnika stresnim smatralo zabrinutost zbog neizvjesne zarade (82%), odgovaralo je gotovo u istom broju da su loe raspolo eni, razdra ljivi i depresivni, te da im se ini da ih vie ni ukuani ne razumiju. Najmanje je radnika odgovorilo da zbog tegoba uzima lijekove i da se javlja lijeniku. Kao posljedice stresa vie od polovice radnika navodi dekoncentraciju i gubitak pa nje, osjea se iscrpljeno i iscijeeno te se brzo umaraju.
918
___________________________________________________
SLIKA 2: Raspodjela prosjene vrijednosti skora za pojedino pitanje
7. Rasprava
Podaci ovog istra ivanja sukladni su sa podacima istra ivanja iz zemalja Europske unije. U istra ivanju u 15 zemalja Europske unije 28% radnika navodi da posao kod njih izaziva stres i loe djeluje na njihovo zdravlje (Paoli i Merllie, 2001.). to je vea tvrtka to je via razina stresa - 71 posto ispitanika pod stresom zaposleno je u velikim tvrtkama ili institucijama, dok ih je najmanje, 58 posto, u malim tvrtkama ili institucijama. Globalizacija koja uzrokuje nesmiljenu konkurenciju na tr itu, stalne organizacijske promjene kako u vlasnitvu tako i u organizaciji rada (privatizacija, spajanje, restrukturiranje, informatizacija), ekonomska kriza izazvana recesijom, tzv. nova ekonomija, nesigurnost radnih mjesta i oekivanje fleksibilnosti od radnika doveli su do poveanja broja radnika koji se ne mogu nositi sa stresom na radnom mjestu. Meu imbenicima koji su izvor stresa na poslu mogu se izdvojiti imbenici radnog okolia (opasni fizikalni uvjeti rada ili takvi koji se do ivljavaju kao neugodni; buka, zagaenje zraka, ergonomski neprilagoeni radni uvjeti, prenapuenost); Takvi su se imbenici u najveoj mjeri do sada identificirali i za veinu je utvrena doputena razina izlo enosti. Psihosocijalni organizacijski imbenici (meuljudski odnosi, podjela poslova, jasna i nedvosmislena komunikacija, radna atmosfera i sl. koji nisu u potpunosti utvreni, niti su im utvrene referentne vrijednosti koje bi mogle biti osnova za preventivne intervencije na radnom mjestu (9.). Kad je rije o radnom stresu, potrebno je imati na umu da je on ee kronine nego akutne prirode. Tako gotovo neprimjetno iz dana u dan sve te e podnosimo ponaanje suradnika, iz tjedna u tjedan ostajemo du e na poslu, preuzimamo sve vie zadu enja ili nam se postupno pogoravaju uvjeti rada. U poetku, ako smo motivirani za posao, ini nam se da emo sve takve sitnice lako podnijeti. Sindromi prekomjernog stresa su najee osjeaj tjelesne i emocionalne iscrpljenosti, gubitak osjeaja osobne vrijednosti, negativizam, kako vezan za sebe tako i za ciljeve posla ili organizacije u kojoj radi, gubitak zanimanja za suradnike, osjeaj bespomonosti i beznaa, pesimizam esto popraen reenicom I onako se nita ne mo e uiniti, razdra ljivost i niska tolerancija na frustraciju. Uestaliji sukobi i agresivni ispadi, poveana upotreba alkohola, duhana, stimulirajuih sredstava i lijekova, izostajanje s posla, osjeaj ope slabosti, uestalo pobolijevanje, preosjetljivost na podra aje (zvukove, mirise, toplinu i sl.), komunikacijske potekoe, glavobolje, bolovi u leima, potekoe disanja, spavanja i prehrane i gastrointestinalni poremeaji najei su znaci prekomjernog stresa. Razumijevanje radnog stresa i njegoHRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.
_____________________________________________________
919
va utjecaja na zdravlje radnika va ni su za cijelu radnu organizaciju radi pravovremenog otklanjanja ne eljenih posljedica, a time izrada valjanog i pouzdanog instrumenta za procjenu razine stresa dobiva na va nosti.
8. Zakljuak
Anketa provedena na radnicima zaposlenim u graditeljstvu pokazuje da vie od 77% radnika pati od prekomjernog stresa, odnosno da im je potrebna lijenika pomo, ali i edukacija o nainu noenja sa stresom to je uloga strunjaka specijalista medicine rada i in enjera sigurnosti. Da radnici nisu svjesni postojanja tegoba govori injenica da ih je vrlo mali broj onih koji su tra ili lijeniku pomo i koji troe lijekove za kao pomo u savladavanju stresa. Sprjeavanje, uklanjanje ili smanjivanje prekomjernog stresa prouzroenog na radnom mjestu mo e ukljuivati razliite mjere. Te mjere mogu biti kolektivne, pojedinane ili kombinacija istih. Podaci ovoga istra ivanja govore u prilog potrebe da se stresu na radnom mjestu posveti vea pozornost, to se mo e uiniti samo tako da se ta potreba i ozakoni u Zakonu o zatiti na radu.
Literatura
[1] Council Directive 89/391/EEC of 12 June 1989 [2] Framework agreement on work-related stress, ETUC 2004 [3] Lumsden, D.P., Is the concept of stress of any use, anymore?, in Working papers, D. Randall, Editor. 1981: Toronto. [4] Cannon, W.B., Bodily changes in pain, hunger, fear and rage: An account of recent research into the function of emotional excitement (2nd ed.). 1929, New York: Appleton-Century-Crofts. [5] Selye, H., A Syndrome Produced by Diverse Nocuous Agents. Nature, 1936. 138:p. 32. [6] McGrath, J.J., et al., Physiological responses of rats to intermittent high-altitude stress: effects of age. J Appl Physiol, 1973. 34(3): p. 289-93. [7] Karasek, R., et al., Job decision latitude, job demands, and cardiovascular disease: a prospective study of Swedish men. Am J Public Health, 1981. 71(7):p. [8] McGrath, W.B., As a man thinketh. Ariz Med, 1977. 34(9): p. 616-7. [9] Radoevi-Vidaek, B. Stres na poslu. Medix specijalizirani medicinski dvomjesenik; 2002. 44:96-98. [10] Lindemann H., Antistres program. Zagreb: Prosvjeta 1996. [11] Ajdukovi, M., Ajdukovi D. Pomo i samopomo u skrbi za mentalno zdravlje pomagalima. Zagreb: Drutvo za psiholoku pomo; 1996. 21-39. [12] Hurrell, J.J., McLaney M. (1988.) Exposure to job stress a new psychometric instrument. Scan J. Work Environ Health; 14(suppl 1):27-29. [13] www.psychologynet.org/.../international-stress-org. [14] Paoli P., Merllie D. (2001.) Third European survey on working conditions 2000. Dublin.
920
___________________________________________________
ANKETNI UPITNIK Upitnik za procjenu stresora na radu Opi podaci Spol: muki -1, enski 2 (zaokru iti broj) Dob _________ godina Struni stupanj: NKV radnik 1, KV radnik - 2 Du ina radnog sta a__________________ Du ina radnog sta a na sadanjem radnom mjestu___________________________ Ako radite na odreeno vrijeme koliko dugo radite bez prestanka?________________ Koliko ste puta produ ili ugovor na odreeno vrijeme?___________________________ Koliko ste ukupno mjeseci radili na odreeno vrijeme u posljednjih 6 godina?______ Da li ste osposobljavani za rad na siguran nain? ako jeste koliko dugo i pod ijim nadzorom?____________________________________________________________ Molimo vas da pomou sljedee skale prepoznate i ocijenite imbenike stresa na svom radnom mjestu. NE 1_______2_______3_______4______5 DA nije uope__ rijetko__ ponekad__stresno _ izrazito stresno da/ne stresno Pretpostavite da neki imbenik, koji izaziva najvii stres koji ste do ivjeli na svom radnom mjestu, ima vrijednost 5 bodova, a imbenik koji ne uzrokuje uope stres vrijedi 1 bod. Koliko bodova biste dali sljedeim imbenicima na svom radnom mjestu? 1. Mislim kako moj posao nije koristan: 1________2________3_______4________5 2. Mnogo puim i pretjerujem s kavom: 1________2________3_______4________5 3. Mislim kako nisam dovoljno dobar za posao koji radim.: 1________2________3_______4________5 4. Imam napade glavobolje i vrtoglavice: 1_______2________3________4________5 5. Osjeam se usamljeno: 1_______2________3________4________5 6. Osjeam se odbaenim od svoje okoline: 1_______2________3________4________5 7. Imam potekoa s koncentracijom.: 1_______2________3________4________5 8. Mislim kako vie nemam suosjeanja za druge ljude: 1_______2________3________4________5
_____________________________________________________
921
9. Nezadovoljan sam, imam osjeaj kako mi nedostaju va ne stvari u ivotu: 1_______2________3________4________5 10. Zabrinut sam zbog novanih problema: 1_______2________3________4________5 11. Imam potekoe sa spavanjem (teko zaspim, budim se, imam none more) 1_______2________3________4________5 12. Sve mi brzo dosadi: 1_______2________3________4________5 13. Srce mi lupa jako i nepravilno.: 1_______2________3________4________5 14. Dolazim u sukob s kolegama i lanovima obitelji: 1_______2________3________4________5 15. Optereuju me proslave, obiteljski skupovi, priredbe i slino: 1_______2________3________4________5 16. Manje sam otporan na bolesti nego prije: 1_______2________3________4________5 17. Brzo se umaram, ak i kad ne radim te ak posao: 1_______2________3________4________5 18. Zaboravan sam i konfuzan u miljenju: 1_______2________3________4________5 19. Loe sam raspolo en, razdra ljiv, depresivan 1_______2________3________4________5 20. ini mi se kako me prijatelji i moji ukuani ne razumiju. 1_______2________3________4________5 21. Osjeam se kao iscijeeni limun. 1_______2________3________4______N__5 22. Budunost mi se ini teka i neizvjesna. 1_______2________3________4________5 23. Mue me probavne smetnje 1_______2________3________4________5 24. Dok radim osjeam se napeto. 1_______2________3________4________5 25. Uzimam lijekove za glavobolju ili smirenje. 1_______2________3________4________5 26. Znojim se prekomjerno, ak i po hladnom vremenu. 1_______2________3________4________5
922
___________________________________________________
Indeks autora Authors Index
A
ALFIREV, Gordan 43 ANDRIJAEVI, Davorin 87, 817 AVDAGI ESPERANA, Azra 485 AVRAMOVI, Danijela 371, 755
C
CESAR, Andreja 37, 455 CINDRI, Ines 609 CRNKI, Aladin 583
UDINA, Mirko 533 UMPEK, Tatjana 357
B
BABI, Branko 345 BAJRAMOVI, Esad 653 BAKOTA, Marko 139 BAKSA, Ines 249 BAKSA, Sarajko 249 BARA, Ana-Marija 229 BAREI, Matej 721, 729 BAI, Damir 421 BAI, Hrvoje 61 BATAK, Marija 75, 81 BEIRAJ, Asmira 557 BEGI, Razija 145 BEO, Rastislav 477 BERONJA, Bojana 405, 737 BIAN, Josip 153 BIAN, Vlatka 153 BLAGOJEVI, Marija 351 BLA ENKA, Ivana 855 BLA I, Marijana 259 BOGADI ARE, Ana 185, 673 BOLI, Edvin 485 BRATKOVI, Silvio 845 BRITVI, Saa 871 BRLOBAI AJATOVI, Bla enka 323 BRNADA, Snje ana 519 BUBA, Marija 673
EHI, Minka 317 OSI, Vilma 491
D
DAMJANOVI DEI, Sonja 37, 159, 455 De SANCTIS, Sabatino 801 DELI, Edin 461 DE MAR KRAINZ, Karmen 743 DOLAK, Liljana 597, 749, 781 DOMJANI, aklina 323 DOMLJAN, Danijela 495
D
D ANI, Amel 327
OVO, Martin 365
F
FABIJANI, Tihomir 107 FERHATOVI, Mensur 371, 447 FILIPOVI, Hrvoje 845 FORZAN, Andrea 801
923
_____________________________________________________
FRANO, Mika 801 FUDURI JELAA, Mirjana 43, 657
K
KAC, Ana 685 KALEM, Davor 823 KAPUSTA, Dra en 829 KARABASIL, Dragan 397 KARABEGOVI, Edina 171 KARABEGOVI, Isak 171 KARAD IN, Zvjezdan 461 KEETOVI, elimir 351 KIRIN, Anamarija 861 KIRIN, Snje ana 287, 663, 667 KISI, Ivica 633 KNE EVI, Bojana 179, 185, 673 KOLAKOVI, Biljana 511 KOLAREVI, Milo 405 KORBAR, Radoslav 293 KOSTI, Milena 447 KOVAEVI CVETKO, Ines 191, 217 KOVAEVI, Stana 519, 667 KRAINZ, Jasna 743 KRALJ, Damir 165 KRALJ, Snje ana 577 KRITO, Dijana 185, 673 KRITO, Ivana 75, 81 KRI ANI RATKOVI, Anica 101 KRNJETIN, Slobodan 405 KRU I, Dalibor 895 KULENOVI, Fatka 583 KULII, Damir 413
G
GAO, D enana 485 GALOF, Katarina 503 GIORDANI, Alessandro 679 GRAHOVAR, Sanja 43, 61, 657 GRBAC, Ivica 495 GRBINI, Jadranka 563 GRGINI, Ivan 377 GRO, Josip 615
H
HAD ISTEVI, Miodrag 737 HAAK, Mario 855 HALILAGI, Ramo 145 HAMUSTAFI, Mirza 461 HAN I, Aleksandar 249 HARAMUSTEK, Zlatko 49, 383 HENGL, Berislav 383 HOD I, Atif 653 HOD I, Damir 327 HURSA AJATOVI, Anica 701, 707 HUSAK, Ermin 171
I
IMAMOVI, Azra 145 ISLAMOVI, Fadil 653 IVANI, Zlatko 391 IVI, Ljiljana 55, 159
L
LATIN, Robert 293 LECHPAMMER, Robert 61, 421 LELAS, Tanja 191, 211, 223 LIPNJAK, Gorana 763 LONARI KATUIN, Mirjana 243 LONGIN PE, Vinka 829 LULI, Slaven 861
J
JAJINOVI, Marina 495 JAKBOV, Martina 477 JELI KI, Anita 749 JURAC, Vedran 165, 273, 333, 769 JURAC, Zlatko 265, 273, 279, 333 JUREVI, Petra 571 JURJEVI, Dinko 693, 755
924
M
MABI, Mirela 205, 229
___________________________________________________
MAHMI, Mehmed 171 MAJDAND I, Ljubomir 615, 625 MARELJA, Ivan 663 MARKI, Mirko 643 MARKI, Ante 823 MARKOV, Iveta 197 MARKOVI, Darko 165, 769 MARTIKOVI, eljko 839 MASLA, Ivana 871 MATELJAN, Maja 265 MATI, Snje ana 915 MATIJEVI, Bojan 205, 591 MATIJEVI, Goran 591 MATKIN, Darren 801 MATKOVI, Ivana 743 MATOK, Andrea 591 MEDAK, Ivica 775 MEDI, Goran 413 MEKJAVI, Igor B. 701, 707 MIKETI-CURMAN, Sanja 597, 781 MILI, Diana 525 MILIVOJEVI VUKOVI, aklina 775 MILKOVI, Morena 43 MILOVI, Jasmina 789 MITREVSKI, Dejan 93 MRAKOV, Eva 427 MUSTAJBEGOVI, Jadranka 27 MUSTAPI, Nenad 293, 303 MU KOV, Marianna 197
P
PALAI, Darko 795 PAP, Zlatko 763 PAVLAKOVI, Luka 303 PAVLI, Miran 877 PEJI, Duanka 139 PEJNOVI, Natalija 179, 673 PERI, Zlatko 801 PETRAI, Mateja 809 PETRAS, Marija 795 PINTUR, Krunoslav 817 POLAJNAR, Ivan 533 POLJAK, eljko 391 POPOVI, Nina 609 PRAHOVI, Marko 541 PREZELJ, Jurij 533 PROTI, Jadranka 541 PROTRKA, Nikola 823 PTIAR, Mirjana 191, 211, 217
R
RAMI, Ermina 557 RAUO, Jadranka 679 REGENT, Aleksandar 437, 685 ROGINA-CAR, Beti 323 RO I DIZDAR, Andreja 829 RUKAVINA, Vesna 377
S
SAVI, Milan 693 SAVI, Suzana 737 SCOTTI, Davide 801 SEVEROVI, Kornelija 839 SLIJEPEVI, Vedran 817 SPASI, Dragan 371, 447, 693, 737, 755, 775 SRBINOSKI, Trajce 93 STANI, eljko 391 STANIA, Kristina 265, 279 STAREINI, Adela 603 STEVI, Tamara 211, 217, 223
925
N
NIKOLI, Bo o 397 NIKOLI, Vesna 877
O
OFNER, Albert 817 OMER, Salah-Eldien 311, 317 OMERDI, Muhidin 525 ORI, Branislav 547 O ANI, Boris 67 O URA, Marko 87, 377, 571, 603
_____________________________________________________
ABARI, Irena 519 ARI, Zlatko 37, 159, 455 IJAKOVI, Ana 75, 81 II, Rijad 461 KEVA, Goranka 223 NEPERGER, Damir 845 TAJCER, Jasminka 467 TAJNER, Bruno 855 TEDUL, Ivan 625, 769, 861 UC, Lea 503
T
TADIN, Violeta 871 TARADI, Josip 877 TEVI, Marina 547 TOMAS, Zlatibor 87 TOPI, Stanislav 657, 749 TRAJKOVSKA TRPEVSKA, Magdalena 93 TRBOJEVI, Bojan 101 TRBOJEVI, Nikola 101, 107, 131 TRPCEVSKA, Elena 93 TRUBI, Ivan 895 TRUPKOVI, Davor 571 TUDI, Vladimir 615, 625
VARIAK, Ivana 809 VEDENIK, Leon 781 VELJOVI, Fikret 525 VIDAI MARKOVI, Andreja 243 VINICKI, Darko 657 VLAOVI, Zoran 495 VOJAK, Nikolina 839, 877 VOJI, Samir 327 VOJVODI, Milorad 633 VRANJE, Biljana 131 VRATARI, Mihaela 885 VUINI, Jovan 667, 905 VUINI, Zoran 679, 885, 895, 905
W
WASSERBAUER, Branko 809
Z
ZAHARIEV VUKINI, Katarina 179, 673 ZALIHI, Amra 229 ZAVADLAV, Sandra 259 ZAVALI, Marija ml./jr. 915 ZAVALI, Marija st./sr. 107, 235, 915 ZAVEC PAVLINI, Daniela 701, 707 ZELEN, Jn 197 ZLATAR, Tomi 713 ZLATAR, Vuk 273, 279, 303, 333
U
UUR, Marinko . 115, 123 UJEVI, Darko 323
V
VARGOVI, Lucija 603
ITKOVI, Mladen 421 IVKOVI, Sne ana 643 UNI, Josip 243
926
___________________________________________________
Adrese autora Authors addresses
A
ALFIREV Gordan, dipl. ing. Visoka kola za sigurnost I. Luia 5, Zagreb, Hrvatska e-mail: gordan.alfirev@vss.hr ANDRIJAEVI Davorin, dipl. ing. Hrvatske ume d.o.o. Put Davorina Trstenjaka 1, 47000 Karlovac, Hrvatska e-mail: davorin.andrijasevic@hrsume.hr AVDAGI Esperana Azra Lisabon, Portugal e-mail: azra.esperanca@gmail.com mr. sc. AVRAMOVI Danijela, dipl. ing. Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu arnojevia 10a, 18000 Ni, Srbija e-mail: danijela.avramovic@znrfak.ni.ac.rs
dr. sc. BAKSA Sarajko, vii pred. Meimursko Veleuilite u akovcu Bana Josipa Jelaia 22a, 40000 akovec, Hrvatska tel.: +385(0)40 396-997 e-mail: sarajko_baksa@yahoo.com BARA Ana-Marija, dr. med. Dom zdravlja iroki Brijeg dr. Jure Grubiia 17, 88220 iroki Brijeg, Bosna i Hercegovina e-mail: anambarac@gmail.com BAREI Matej, dipl. ing. Senjska 9.E, 47000 Karlovac, Hrvatska mob.: 091 502 74 16 e-mail: matejbaresic@gmail.com BAI Damir, dipl. ing., predava Visoka kola za sigurnost Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: damir.basic@zg.htnet.hr BAI Hrvoje, dipl. ing., asistent Visoka kola za sigurnost Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: robert.lechpammer@fsb.hr BATAK Marija, dipl. ing. sig. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, Hrvatska e-mail: mbatak@hzzzsr.hr mr. sc. BEIRAJ Asmira, vii asistent Pravni fakultet Univerziteta u Bihau Mehe Had iabdia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina mob.: +387(0)61 981 925 e-mail: asmira_beciraj@yahoo.com doc. dr. BEGI Razija Tehniki fakultet Univerziteta u Bihau Irfana Ljubijankia bb. 77 000 Biha, Bosna i Hercegovina tel.: +387(0)37 226 273 mob.: +387(0)61 459 719 e-mail: razijabegic@yahoo.co.uk _____________________________________________________
B
doc. dr. BABI Branko Visoka tehnika kola strukovnih studija u N. Sadu kolska br. 1, 21000 Novi Sad, Srbija tel. : 021-4892-500 mob.: 061-13-73-988 e-mail: babic_sombor@yahoo.com BAJRAMOVI Esad, prof. Univerzitet u Bihau - Tehniki fakultet dr. I. Ljubijankica 77000 Bihac, Bosna i Hercegovina tel.: 0038737226273 mob.: 0038761685354 e-mail: bajramovic_e@yahoo.com mr. sc. BAKOTA Marko Saponia d.d. Osijek Matije Gupca 2, 31103 Osijek, Hrvatska tel.: +38531513290 e-mail: marko.bakota@saponia.hr BAKSA Ines, mr. diz. SABA Art Studio d.o.o. SABAArt, Zagreb, Hrvatska mob.: 091 784 44 55 e-mail: ines_baksa@yahoo.com
927
BEO Rastislav, PhD Faculty of Materials Science and Technology in Trnava Institute of industrial engineering, management and quality Paulnska 16, 917 01, Trnava, Slovak Republic phone: +421907643264 e-mail: rastislav.beno@stuba.sk BERONJA Bojana, dipl. ing., asistent Fakultet tehnikih nauka Trg Dositeja Obradovia 6, Novi Sad, Srbija mob.: +381637757089 e-mail: bojanaberonja@uns.ac.rs BIAN Josip, univ. bacc. ing. el. techn. inf. Fakultet elektrotehnike i raunarstva Unska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska mob.: 098 548 372 e-mail: josip.biscan@net.hr BIAN Vlatka, dipl. ing., predava Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: +385(0)47 843 531 e-mail: vlatka.biscan@vuka.hr BLAGOJEVI Marija, dipl. oec. Kriminalistiko-policijska akademija Cara Duana 196, Zemun-Beograd, Srbija tel.: +38111 3107 170 mob.: +381659791104 e-mail: marija.blagojevic@kpa.edu.rs BLA ENKA Ivana, dipl. ing. ZITEL d.o.o. Peruanska 14, 10090 Zagreb, Hrvatska e-mai: iblazenka@zitel.hr dr. sc. BLA I Marijana, dipl. ing., predava Veleuilite u Karlovcu Trg J .J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047/843-535 mob.: 091/794-95-73 e-mail: mblazic@vuka.hr prim. dr. sc. BOGADI-ARE Ana Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu Cimermanova 64a, 10 000 Zagreb, Hrvatska e-mail: abogadi-sare@hzzzsr.hr BOLI Edvin Univerzitet u Bihau, Tehniki fakultet Biha Dr. Irfana Ljubijankia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina e-mail: edvinbolic@hotmail.com BRATKOVI Silvio, prof. Policijska akademija Avenija Gojka uka 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
mob.: 098-47-08-29 e-mail: sbratkovic@mup.hr BRITVI Saa Elementa Laborum Standard d.o.o. Kralja Kreimira 54, 21214 Katel Kambelovac, Hrvatska e-mail: saa@els.hr BRLOBAI AJATOVI Bla enka, dipl. ing., asistent Tekstilno-tehnoloki fakultet Prilaz baruna Filipovia 28a, 10 000 Zagreb, Hrvatska e-mail: blazenka.brlobasic@ttf.hr BRNADA Snje ana, dipl. ing. Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prilaz baruna Filipovia 28a, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: snjezana.brnada@ttf.hr dr. sc. BUBA Marija, dr. med. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, Hrvatska e-mail: mbubas@hzzzsr.hr
C
CESAR Andreja, dipl. ing. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10 020 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/ 777 2636 e-mail: acesar@hzzzsr.hr CINDRI Ines, dipl. ing., predava Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: +385(0)47 843 531 e-mail: ines.cindric@vuka.hr CRNKI Aladin, asistent Univerzitet u Bihau/Tehniki fakultet Dr. I. Ljubijankia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina e-mail: crnkic_al@bih.net.ba
prof. dr. sc. UDINA Mirko University of Ljubljana, Faculty of Mechanical Engineering Akereva 6, Ljubljana, Slovenia e-mail: ivan.polajnar@fs.uni-lj.si mr. sc. UMPEK Tatjana Dr avna uprava za zatitu i spaavanje, Podruni ured Karlovac
928
___________________________________________________
Dr. Vladka Maeka 8, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047 606 712 mob.: 091 46 67 217 e-mail: tatjana.cumpek@duzs.hr
mob.: 098619345 e-mail: domljan@sumfak.hr
D
D ANI Amel, dipl. ing., asistent Univerzitet u Bihau/Tehniki fakultet Dr. Irfana Ljubijankia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina e-mail: amel.dzanic@gmail.com
mr. sc. EHI Minka Tehniki fakultet Biha Dr. Irfana Ljubijankia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina e-mail: tfdrvo@yahoo.com OSI Vilma, vii fizioterapeut Centar Postura ibenska 30, 21000 Split, Hrvatska mob.: 0917945285 e-mail: vilma.cosic@gmail.com
OVO Martin, dipl. ing. Direktorat civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije Bulevar Dr Zorana inia 144, 11070 Novi Beograd, Srbija tel.: +381 11 292 70 90 mob.: +381 64 803 35 64 e-mail: mdjovcos@cad.gov.rs
D
dr. sc. DAMJANOVI DEI Sonja Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/7772-636 e-mail: sdamjanovic-desic@hzzzsr.hr De SANCTIS Sabatino Aldo Colonnello 2, 51000 Rijeka, Hrvatska dr. sc. DELI Edin, vanred. prof. Univerzitet u Tuzli Univerzitetska 2, 75 000 Tuzla, Bosna i Hercegovina e-mail: edin.delic@untz.ba DE MAR KRAINZ Karmen, dipl. oec. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, Zagreb, Hrvatska tel.: 01 55 77 496 mob.: 091 576 22 43 e-mail: kdezmar-krainz@hzzzsr.hr mr. sig. DOLAK Liljana, vii pred. Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska mob.: 091/5322577 e-mail: liljana.dolsak@vss.hr DOMJANI aklina, dipl. ing., asistent Tekstilno-tehnoloki fakultet Prilaz baruna Filipovia 28a, 10 000 Zagreb, Hrvatska e-mail: zaklina.domjanic@ttf.hr dr. sc. DOMLJAN Danijela, vii asistent Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/2352454
F
FABIJANI Tihomir Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47 000 Karlovac, Hrvatska FERHATOVI Mensur Udruga profesionalnih vatrogasaca Hrvatske Ksaverska cesta 107, 10000 Zagreb, Hrvatska mob.: +385916817721 e-mail: fermen1963@gmail.com mr. sc. FILIPOVI Hrvoje Policijska akademija Avenija Gojka uka 1, 10 000 Zagreb, Hrvatska e-mail: hrvoje.filipovic@yahoo.com FORZAN Andrea Aldo Colonnello 2, 51000 Rijeka, Hrvatska FRANO Mika SAIPEM Mediterranean Services Llc Aldo Colonnello 2, 51000 Rijeka, Hrvatska phone: 051/651-810 e-mail: frano.mika@saipem.com dr. sc. FUDURI JELAA Mirjana Visoka kola za sigurnost I. Luia 5, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/6111063 mob.: 091 447 60 66 e-mail: mirjana.fuduric@fsb.hr, mirjana.fuduric-jelaca@vss.hr
_____________________________________________________
929
G
dr. GAO D enana, dipl. ing., vii asistent Univerzitet u Bihau,Tehniki fakultet Dr. I. Ljubijankica bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina tel.: ++38737226273 mob.: ++38761138852 e-mail: dzgaco@bih.net.ba GALOF Katarina, dipl. rad. ter., univ. .rad. org., struni suradnik Univerza v Ljubljani, Zdravstvena fakulteta Zdravstvena pot 5, 1000 Ljubljana, Slovenija tel.: +386 1 300 11 74 e-mail: kantarina.galof@zf.uni-lj.si GIORDANI Alessandro Giordani Giancarlo Srl Via C. Battisti 31, Limena, Italija GRAHOVAR Sanja, dipl. ing., predava Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti I. Luia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: sanja.grahovar@vss.hr dr. sc. GRBAC Ivica, red.prof. Sveuilite u Zagrebu umarski fakultet Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: ivica.grbac@zg.t-com.hr mr. sc. GRBINI Jadranka, dipl. ing. Ministarstvo zatite okolia i prirode Republike Austrije 14, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: jadranka.grbinic@mzoip.hr mr. sc. GRGINI Ivan, predava Hrvatske ume d.o.o. Davorina Trstenjaka 1, 47 000 Karlovac, Hrvatska mob.: 098/233-626 e-mail: ivan.grgincic@hrsume.hr GRO Josip, mag. ing., asistent Veleuilite u Karlovcu I. Metrovia 10, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: +385(0)47 843-525/120 e-mail: josip.gros@vuka.hr
HAAK Mario ZITEL d.o.o. Peruanska 14, 10090 Zagreb, Hrvatska e-mail: mhadjak@gmail.com mr. HALILAGI Ramo, dipl. ing., vii asistent Tehniki fakultet Univerziteta u Bihau Irfana Ljubijankia bb. 77 000 Biha, Bosna i Hercegovina e-mail: halilagic.r@gmail.com HAMUSTAFI Mirza Klosterska 38, 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina e-mail: mirza_stupine@yahoo.com HAN I Aleksandar Alzas Alarms d.o.o. 40000 akovec, Hrvatska e-mail: aleksandar.hanzic@gmail.com HARAMUSTEK Zlatko, dipl. ing. HEP-Operater prijenosnog sustava d.o.o. Zagreb Prijenosno podruje Osijek , etalite kardinala F. epera 1a, 31 000 Osijek, Hrvatska tel.:031/244-737 mob.: 098/260-767 e-mail: zlatko.haramustek@hep.hr HENGL Berislav, dipl. ing. univ. spec. st. eur. Vatrogasna zajednica osjeko-baranjske upanije berislav.hengl@os.t-com.h dr. sc. HOD I Atif, docent Univerzitet u Bihau - Tehniki fakultet dr. Irfana Ljubijankia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina e-mail: bajramovic_e@yahoo.com HOD I Damir, dipl. ing. ma., vii asistent Univerzitet u Bihau/Tehniki fakultet dr. I. Ljubijankia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina e-mail: hodzic.damir@bih.net.ba dr. sc. HURSA AJATOVI Anica, docent Tekstilno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu Zagreb, Hrvatska e-mail: anica.hursa@ttf.hr mr. sc. HUSAK, Ermin Univerzitet u Bihau, Tehniki fakultet dr. I. Ljubijankia bb., 77 000 Biha, Bosna i Hercegovina tel.: 061 921 446 e-mail: erminhusak@yahoo.com, isak1910@hotmail.com
H
dr. HAD ISTEVI Miodrag, vanredni prof. Fakultet tehnikih nauka Trg Dositeja Obradovia 6, 21 000 Novi Sad, Srbija e-mail: miodrags@uns.ac.rs
930
___________________________________________________
I
dr. IMAMOVI Azra, vanred.prof. Farmaceutski fakultet Univerziteta u Sarajevu ekalua 90, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina dr. sc. ISLAMOVI Fadil, docent, vanr. prof. Univerzitet u Bihau, Tehniki fakultet dr. I. Ljubijankia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina e-mail: bajramovic_e@yahoo.com dr. sc. IVANI Zlatko, prof. Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska email: zlatko.ivancic@vuka.hr IVI Ljiljana, dipl. ing. kemije Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/55 77 497 mob.: 095/5979 412 e-mail: ljivic@hzzzsr.hr
JUREVI Petra, dipl. ing. Agora d.o.o. tel.: 047/655-919 47000 Karlovac, Hrvatska e-mail: petra.jurcevic@gmail.com mr. sig. JURJEVI Dinko, dipl. ing. Studentski centar Rijeka R. Mateji 5, 51000 Rijeka, Hrvatska mob.: +385915008467 e-mail: dkjurjev@gmail.com
K
KAC Ana Veleuilite u Rijeci Vukovarska 58, 51000 Rijeka, Hrvatska e-mail: akac@veleri.hr KALEM Davor, dipl. krim., predava Policijska akademija Avenija G. uka 1, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/2391-305 mob.: 099/5610-864 e-mail: dkalem64@gmail.com KAPUSTA Dra en Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Margaretska 3, 10.000 Zagreb, Hrvatska e-mail: drazen.kapusta@hzzo.hr prof. dr. sc. KARABASIL Dragan Visoka tehnika kola strukovnih studija u N. Sadu Novi Sad, Srbija e-mail: vtsns@eunet.rs dr. sc. KARABEGOVI Edina, docent Univerzitet u Bihau, Tehniki fakultet dr. I. Ljubijankia bb., 77 000 Biha, Bosna i Hercegovina e-mail: isak1910@hotmail.com dr. sc. KARABEGOVI Isak, red.prof. Tehniki fakultet Biha dr. I. Ljubijankia bb. 77000 Biha, Bosna i Hercegovina tel.: 037 226 273 mob.: 061 138856 e-mail: isak1910@hotmail.com dr. sc. KARAD IN Zvjezdan, dipl. ing. Univerzitet Tuzla Univerzitetska 2, Tuzla, Bosna i Hercegovina e-mail: zvjezdan.karadzin@untz.ba KEETOVI elimir, PhD University of Belgrade, Faculty of Security
J
JAJINOVI Marina Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: marina_alt@yahoo.com dr. sc. JAKBOV Martina, vii. pred. Slovak Technical University in Bratislava, Faculty of Materials Science and Technology in Trnava, Institute of industrial engineering, management and quality Paulnska 16, 917 01 Trnava, Slovak Republic e-mail: martina.jakabova@stuba.sk mr. sig. JELI KI Anita, dipl. ing. Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: anita.jelic.kis@vss.hr JURAC Vedran, dipl. ing., informatiki suradnik Opa bolnica Karlovac Andrije tampara 3, 47000 Karlovac, Hrvatska mob.: 091/552-0090 e-mail: jurac.vedran@gmail.com dr. sc. JURAC Zlatko, vii pred. Veleuilite u Karlovcu Trg J. J.Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047-843 571 mob.: 091-524 1096 e-mail: zlatko.jurac@vuka.hr
_____________________________________________________
931
50 Gospodara Vuia Street, Belgrade, Serbia e-mail: zelimir.kesetovic@gmail.com KIRIN Anamarija Unska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: anamarija.kirin@fer.hr mr. sc. KIRIN Snje ana, vii pred. Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047/843-581 e-mail: snjezana.kirin@vuka.hr prof. dr. sc. KISI Ivica Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu Zagreb, Hrvatska e-mail: ikisic@agr.hr dr. sc. KNE EVI Bojana dr. med, specijalistica medicine rada i porta Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, Hrvatska tel.: 01 7772635 e-mail: bknezevic@hzzzsr.hr KOLAKOVI Biljana, stru. spec. in . sigurnosti i zatite FINA Vrtni put 3, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: biljana.kolakovic@fina.hr KOLAREVI Milo Fakultet tehnikih nauka Trg Dositeja Obradovia 6, 21000 Novi Sad, Srbija dr. sc. KORBAR Radoslav, vii pred. Veleuilite u Karlovcu Trg J.J. Strossamyera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: +385(0)47 843-525/117 e-mail: radoslav.korbar@vuka.hr KOSTI Milena "Tigar" a.d. - Obezbeenje Pirot, Nikole Paia 213, Srbija KOVAEVI Cvetko Ines Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu Cimermanova 64a, 10 000 Zagreb, Hrvatska e-mail: ikovacevic@hzsssr.hr dr. sc. KOVAEVI Stana, izv. prof. Tekstilno-tehnoloki fakultet, Sveuilita u Zagrebu Prilaz baruna Filipovia 28a, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/3712575 mob.: 092/1077197 e-mail: stana.kovacevic@ttf.hr KRAINZ Jasna, prof. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu
R. Cimermana 64a, 10 020 Zagreb, Hrvatska e-mail: jkrainz@hzzzsr.hr mr. sc. KRALJ Damir, dipl. ing. MUP RH - PU karlovaka Trg hrvatskih redarstvenika 6, 47000 Karlovac, Hrvatska e-mail: damir.kralj@ka.t-com.hr KRALJ Snje ana, dipl. ing. Alstom Hrvatska d.o.o. Mala vara 155, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047 665 351 mob.: 098 283 584 e-mail: snjezana.kralj@power.alstom.com KRITO Dijana, dr. med. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu Cimermanova 64a, 10 000 Zagreb, Hrvatska e-mail: dkristo@hzzzsr.hr mr. sc. KRITO Ivana, dipl. ing. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu Cimermanova 64a, 10 000 Zagreb, Hrvatska e-mail: ikristo@hzzzsr.hr KRI ANI RATKOVI Anica, dipl. ing. Adriadiesel d.d. Mala vara 155, 47 000 Karlovac, Hrvatska e-mail: znr@adriadiesel.hr dr. sc. KRNJETIN Slobodan, red. profesor Fakultet tehnikih nauka Trg Dositeja Obradovia 6.,Novi Sad, Srbija tel.: 021 464 135 mob.: 063 1028051 e-mail: krnjetis@ptt.rs KRU I Dalibor Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska mr. KULENOVI Fatka, prof. mat. info., vii asistent Univerzitet u Bihau, Tehniki fakultet dr. I. Ljubijankia, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina tel.: 0038737/226-273 mob.: 00387/61418-964 e-mail: kulen.a@bih.net.ba mr. sc. KULII Damir, dipl. ing. Visoka policijska kola MUP-a RH Av. G. uka 1, 10040 Zagreb, Hrvatska e-mail: dkulisic@fkz.hr
L
LATIN Robert, ing. Tvornica turbina d.o.o.
932
___________________________________________________
Vrazova 53, 47000 Karlovac, Hrvatska e-mail robert.latin@ttk.hr LECHPAMMER Robert, dipl. ing. Visoka kola za sigurnost Ivana Luia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 016168565 mob.: 098592648 e-mail: robert.lechpammer@fsb.hr mr. sc. LELAS Tanja, dr. med. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu Cimermanova 64a, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: +385 1 655 87 05; +385 1 655 87 03; +385 1 557 7498; +385 1 557 7499 mob.: 098/603-862 e-mail: tlelas@hzzzsr.hr mr. sc. LIPNJAK Gorana Hrvatska udruga za zdravo radno mjesto Ilica 108, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/3779066 mob.: 095/9860722 e-mail: gorana.lipnjak@gmail.com prim. dr. LONARI KATUIN Mirjana, dr. med. Opa bolnica Karlovac, Slu ba za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i lijeenje boli 47000 Karlovac, Hrvatska mr. sci. LONGIN PE Vinka Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Margaretska 3, 10.000 Zagreb, Hrvatska e-mail: vinka.longinpes@hzzo.hr LULI Slaven, dipl. ing., predava Veleuilite u Karlovcu Trg J.J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska e-mail: slaven.lulic@vuka.hr
doc. dr. sc. MAJDAND I Ljubomir, dipl. ing. predava Veleuilite u Karlovcu I. Metrovia 10, 47000 Karlovac, Hrvatska e-mail: ljmajdandzic@vuka.hr MARELJA Ivan Veleuilite u Karlovcu Trg J .J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska e-mail: ivan112marela@net.hr prof. dr. sc. MARKI Mirko Fakultet za menad ment Cankarijeva 5, SI-6104 Koper, Slovenija e-mail: mirko.markic@fm-kp.si MARKI Ante Policijska akademija Zagreb, Hrvatska e-mail: amarkic@gmail.com dr. sc. MARKOV Iveta, docent Matej Bel University Bansk Bystrica, Faculty of Natural Sciences, Department of Environmetal Bansk Bystrica, Slovak Republic tel. 0042148 446 5805 e-mail: markova@vsld.tuzvo.sk MARKOVI Darko Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047/843-555 mob.: 091/798-1661 e-mail: darko.markovic@vuka.hr mr. sc. MARTIKOVI eljko Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47.000 Karlovac, Hrvatska e-mail: zeljko.martiskovic@gmail.com MASLA Ivana Elementa Laborum Standard d.o.o. Kralja Kreimira 54, 21214, Katel Kambelovac, Hrvatska e-mail: ivana@els.hr MATELJAN Maja Domagojeva 14, 47000 Karlovac, Hrvatska MATI Snje ana, prof., predava Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska dr. sc. MATIJEVI Bojan, vii pred. Veleuilite u Karlovcu Trg J.J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: +385 (0)47 843 533
M
MABI Mirela, asistent Ekonomski fakultet Sveuilite u Mostaru Matice hrvatske bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina tel.: +387 36 355 133 mob.: +387 63 910 456 e-mail: mirela.mabic@tel.net.ba, mirela.mabic@gmail.com dr. sc. MAHMI Mehmed, dipl. ing., vii asistent Univerzitet u Bihau, Tehniki fakultet dr. Irfana Ljubijankia bb., 77 000 Biha, Bosna i Hercegovina e-mail: isak1910@hotmail.com
_____________________________________________________
933
mob.: +385 (0)91 1422 989 e-mail: bojan.matijevic@vuka.hr MATIJEVI Goran, dr. vet. med. Veterinarska stanica Ozalj d.o.o. Odvojak karlovake ceste 110, 47280 Ozalj, Hrvatska e-mail: matomgcrni@yahoo.com MATKIN Darren Aldo Colonnello 2, 51000 Rijeka, Hrvatska MATKOVI Ivana Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10 020 Zagreb, Hrvatska e-mail: imatkovic@hzzzsr.hr MATOK Andrea Veleuilite u Karlovcu Trg J.J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska MEDAK Ivica IMP Security- Medak d.o.o. Trg kralja Tomislava 18, 20340 Ploe, Hrvatska MEDI Goran, bacc. ing. sig. MUP RH 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: spirkooo@gmail.com MEKJAVI Igor B. Institut Jo ef tefan Ljubljana, Slovenija e-mail: igor.mekjavic@ijs.si mr. sig. MIKETI-CURMAN Sanja, dipl.ing. Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti I. Luia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01 6168 143 mob.: 091 24 84 425 e-mail: sanja.miketic.curman@vss.hr dr. sc. MILI Diana, red. prof. Sveuilite u Zagrebu, Grafiki fakultet Getaldieva 2., 10 000 Zagreb, Hrvatska e-mail: dekan@grf.hr MILIVOJEVI VUKOVI aklina Pravno poslovna kola Ni Trg Kralja Milana 8, 18000 Ni, Srbija e-mail: zaklina.mili@gmail.com MILKOVI Morena Dalekovod TIM-tvornica istegnutih metala d.d. kolska bb, Topusko, Hrvatska e-mail: morena.milkovic@dalekovod.hr MILOVI Jasmina Gradska knji nica "I. G. Kovai" Karlovac Lj. estia 1, 47000 Karlovac, Hrvatska
tel.: 047-412-377 mob.: 099/518-4781 e-mail: jasmina@gkka.hr, jmilovcic@gmail.com MITREVSKI Dejan Tehnolab Ltd, Skopje PO.Boxz. 827, R. Macedonia e-mail: tehnolab@tehnolab.com.mk ing. MRAKOV Eva, PhD. Technical University in Zvolen T. G. Masaryka 2117/24, 960 53 Zvolen, Slovak Republic phone:+421 45 52 06 831 fax: +421 45 53 21 811 e-mail: eva.mrackova@gmail.com dr. sc. MUSTAJBEGOVI Jadranka, dr. med., red. prof. University of Zagreb, School of Medicine, Andrija tampar School of Public Health Rockefellerova 4, 10000 Zagreb, Croatia tel.: +385 1 4590 112 e-mail: jadranka.mustajbegovic@snz.hr dr. sc. MUSTAPI Nenad , dipl. ing., vii pred. Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: +385(0)47 843-525/118 e-mail: nenad.mustapic@vuka.hr mr. sc. MU KOV Marianna Hospital Koice-aca Lucna 57,Koice-aca, Slovak Republic tel: 0421557234 700
N
prof. dr. sc. NIKOLI Bo o Visoka tehnika kola strukovnih studija u N. Sadu Novi Sad, Srbija e-mail: direktor@vtsns.edu.rs dr. sc. NIKOLI Vesna, vanr. prof. Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu, Ni, Srbija tel. 018-529-766 e-mail: vesna.nikolic@znrfak.ni.ac.rs
O
OFNER Albert, univ. spec. silv., asistent Hrvatske ume d.o.o. Put D. Trstenjaka 1, 47000 Karlovac, Hrvatska e-mail: albert.ofner@hrsume.hr
934
___________________________________________________
dr. sc. OMER Salah-Eldien, red. prof. Univerzitet u Bihau/Tehniki fakultet Biha Dr. Irfana Ljubijankia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina tel.: + 387/37/226 273 mob.: +385/98/352 743 e-mail: salah-el-dien.omer@zg.t-com.hr, tfdrvo@yahoo.com ili sagzagreb@hi.htnet.hr mr. sc. OMERDI Muhidin Model Pakiranja d.d. Kanalski put bb, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/6666 555 mob.: 098 289 330 e-mail: muhidin.omerdic@modelgroup.com ORI Branislav, dipl. ing., vii pred. Alstom Hrvatska d.o.o. Mala vara 155, 47000 Karlovac, Hrvatska e-mail: branislav.orcic@power.alstom.com O ANI Boris, dipl. ing., predava HEP - ODS Elek tra Karlovac Vladka Maeka 44, 47 000 Karlovac, Hrvatska e-mail: boris.ozanic@hep.hr O URA Marko, dipl. ing., predava Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47 000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047/843-521 e-mail: marko.ozura@vuka.hr
arnojevia 10a, 18000 Ni, Srbija e-mail: dusanka.pejcic@znrfak.ni.ac.rs PEJNOVI Natalija, dipl. ing. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10020 Karlovac, Hrvatska tel.: 01 6558705 mob.: 0912531681 e-mail: npejnovic@hzzzsr.hr mr. sc. PERI Zlatko SAIPEM Mediterranean Services Llc Aldo Colonnello 2, 51000 Rijeka tel: 051/651-778 e-mail: zlatko.peric@saipem.com PETRAI Mateja, dipl. oec., asistent Veleuilite u Karlovcu Trg J.J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska e-mail: mateja.petracic@vuka.hr PETRAS Marija Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti I. Luia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: mpetras@vss.hr dr. sc. PINTUR Krunoslav, dr. vet. med., vii pred. Veleuilite u Karlovcu Trg J. J.Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047/843-520 mob.: 098/595-595 e-mail: krunoslav.pintur@vuka.hr dr. sc. POLAJNAR Ivan, izvanr. prof. Fakulteta za strojnitvo Akreva 6, 1000 Ljubljana, Slovenija tel.: 00 386 1 477 1 430 e-mail: ivan.polajnar@fs.uni-lj.si POLJAK eljko, dipl. ing. HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o. Kupska 4, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/6322011, 01/2068222 mob.: 098404091 e-mail: zeljko.poljak@hep.hr dr. sc. POPOVI Nina, dipl. ing., vii pred. Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047/843-522 e-mail: nina.popovic@vuka.hr PRAHOVI Marko, prof., predava Veleuilite u Karlovcu Trg J. J.Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska mob.: 098/368-857 e-mail: marko.prahovic@vuka.hr
P
mr. sc. PALAI Darko., vii pred. Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti I. Luia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska mob.: 098 297 303 e-mail: darko.palacic@vss.hr PAP Zlatko, dipl. ing. Ericsson Nikola Tesla d.d. Krapinska 45, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: zlatko.pap@ericsson.com PAVLAKOVI Luka Damon d.o.o. Senjska 14, 47000 Karlovac, Hrvatska e-mail: p_luka@hotmail.com mr. sig. PAVLI Miran Drutvo varnostnih in enirjev Ljubljana Ljubljana, Slovenija e-mail: dvilj@hotmail.com mr. sc. PEJI Duanka Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu
_____________________________________________________
935
dr. sc. PREZELJ Jurij, docent University of Ljubljana, Faculty of Mechanical Engineering Akereva 6, Ljubljana, Slovenia e-mail: jurij.prezelj@fs.uni-lj.si PROTI Jadranka, prof., vii pred. Veleuilite u Karlovcu Trg J. J.Strossmayaera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska mob: 091 512 60 90 e-mail: jadranka.protic@vuka.hr PROTRKA Nikola, univ. spec. inf., stru. spec. crim. Policijska akademija, Visoka policijska kola Zagreb, Hrvatska nprotrka@fkz.hr mr.sc. PTIAR Mirjana, dr.med. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu Cimermanova 64a, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: +385 1 655 87 05; +385 1 655 87 03; +385 1 557 7498; +385 1 557 7499 mob.: 098/692 786 e-mail: mpticar@hzzzsr.hr
e-mail: andreja.rozicdizdar@hzzo-net.hr , andreja_rd@net.hr, andreja.rozicdizdar@hzzo.hr RUKAVINA Vesna Hrvatske ume d.o.o., Hrvatska e-mail: vesna.rukavina@hrsume.hr
S
dr. SAVI Milan Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu arnojevia 10a, 18000 Ni, Srbija e-mail: milan.savic@znrfak.ni.ac.rs dr. sc. SAVI Suzana, red. prof. Fakultet zatite na radu arnojevieva 10a, 18 000 Ni, Srbija e-mail: suzana.savic@znrfak.ni.ac.rs SCOTTI Davide Aldo Colonnello 2, 51000 Rijeka, Hrvatska mr. sc. SEVEROVI Kornelija, dipl. oec. Veleuilite u Karlovcu Trg J.J. Strossmayera 9, 47.000 Karlovac, Hrvatska e-mail: kornelija.severovic@ka.t-com.hr SLIJEPEVI Vedran, dr. vet. med., asistent Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: +385(0) 47 843 523 e-mail: vedran.slijepcevic@vuka.hr dr. SPASI Dragan, red.prof. Univerzitet u Niu, Fakultet zatite na radu u Niu arnojevia 10a, 18000 Ni, Srbija mob.: +381652670267 e-mail: dragan. spasi@znrfak.ni.ac.rs SRBINOSKI Trajce Tehnolab Ltd, Skopje PO.Boxz. 827, R. Macedonia e-mail: tehnolab@tehnolab.com.mk STANI eljko, dipl. ing. HEP- Operater prijenosnog sustava d.o.o. Kupska 4, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/6322261 mob.: 098352774 fax: 01/63222465 e-mail: zeljko.stanic@hep.hr STANIA Kristina, dipl. ing. M. Krle e 87, 47000 Karlovac, Hrvatska STAREINI Adela, dipl. ing. Opa bolnica Karlovac, 47000 Karlovac Hrvatska
R
mr. sc. RAMI Ermina Pravni fakultet Biha Ul. Mehe Had iabdia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina e-mail: erminag@gmail.com mr. sc. RAUO Jadranka POLIMER d.o.o. Jablanska 74, Zagreb, Hrvatska tel.: 01/3860-224 mob.: 099/3836075 e-mail: polimer@polimer.hr mr. sc. REGENT Aleksandar, vii pred. Veleuilite u Rijeci Vukovarska 58, 51000 Rijeka Hrvatska tel.: 051 210 407 mob.: 091 257 3477 e-mail: aregent@veleri.hr ROGINA-CAR Beti, dipl. ing., struni suradnik Tekstilno-tehnoloki fakultet Prilaz baruna Filipovia 28a, 10 000 Zagreb, Hrvatska e-mail: beti.rogina-car@ttf.hr RO I DIZDAR Andreja, dr. med. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Margaretska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/4806-326 mob.: 099/8243982
936
___________________________________________________
STEVI Tamara, dr. med. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/7772-639 e-mail: tstevic@hzzzsr.hr dr. sc. ABARI Irena, dipl. ing. Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prilaz baruna Filipovia 28a, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: irena.sabaric@ttf.hr
mob.: 098/220 117 e-mail: zitel@zitel.hr TEDUL Ivan, prof., predava Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047/843 522 mob.: 095 902 15 14 e-mail: ivan.stedul@vuka.hr UC Lea, dipl. rad. ter., asistent Univerza v Ljubljani, Zdravstvena fakulteta Zdravstvena pot 5, 1000 Ljubljana, Slovenija lea.suc@zf.uni-lj.si
ARI Zlatko, dipl. ing. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 017772636 mob.:0912548458 e-mail: zsaric@hzzzsr.hr IJAKOVI Ana, dipl. ing. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/7772634 mob.: 095/5979415 e-mail: asijakovic@hzzzsr.hr mr. sc. II Rijad, docent Rudarsko-geoloko-graevinski fakultet Tuzla, Univerzitet u Tuzli Univerzitetska 2, 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina tel.: +387 35 320 556 e-mail: rijad.sisic@untz.ba mr. sc. KEVA Goranka, dr. med. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: gskeva@hzzzsr.hr mr. sc. NEPERGER Damir Policijska akademija Avenija G. uka 1, 10 000 Zagreb, Hrvatska mob.: 0912011058, 0989398005 e-mail: dsneperger@mup.hr TAJCER Jasminka, dipl. knji . Medicinska kola Karlovac dr. Andrije tampara bb, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047/431-304 mob.: 098/170-16-67 e-mail: jasminka.stajcer@gmail.com mr. sc. TAJNER Bruno ZITEL d.o.o. Peruanska 14, Zagreb, Hrvatska tel.: 01/345 1139
T
TADIN Violeta, mag. ing. sig., predava ELEMENTA LABORUM STANDARD d.o.o. Kralja Kreimira 54, 21214 Katel Kambelovac, Hrvatska tel.: 021/220-773 mob.: 099/7065190 e-mail: violeta@els.hr mr. sc. TARADI Josip, mr. sig. Visoka kola za sigurnost, s pravom javnosti Brae Radia 82, 40000 akovec, Hrvatska mr. sc. TEVI Marina, vii pred. Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047/843-561 mob.: 091/912-6615 e-mail: marina.tevcic@vuka.hr TOMAS Zlatibor, dipl. ing. Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac Ga anski trg 8, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047/615-670 mob.: 091-9537145 e-mail: zlatibor.tomas@gmail.com mr. sig. TOPI Stanislav, dipl. ing., predava Visoka kola za sigurnost I. Luia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: stanislav.topic@vss.hr TRAJKOVSKA TRPEVSKA Magdalena Tehnolab Skopje Kuzman Josifovski Pitu no.28/3 Po.Box 827, 1000 Skopje, Republic of Macedonia Phone:++389 2 448 058 Fax:++389 2 448 058 E-mail: tehnolab@tehnolab.com.mk
_____________________________________________________
937
TRBOJEVI Bojan, dipl. ing. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64, 10 020 Zagreb, Hrvatska e-mail: btrbojevic@hzzzsr.hr dr. sc. TRBOJEVI Nikola, prof. visoke kole Veleuilite u Karlovcu Trg J. J.Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 00385(0)47 843 573 mob.:098 9389389 e-mail: ntrbojevic@vuka.hr TRPCEVSKA Elena Tehnolab Ltd Skopje, PO.Boxz. 827, R. Macedonia e-mail: tehnolab@tehnolab.com.mk TRUBI Ivan Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska TRUPKOVI Davor Ministarstvo kulture RH e-mail: davor.trupkovic@gmail.com mr. sc. TUDI Vladimir, vii pred. Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 843535/109 mob.: 098/246-576 e-mail: vladimir.tudic@vuka.hr
tel.: +385(0)47 843 541 e-mail: ivana.grgat@vuka.hr mr. sig. VEDENIK Leon Univerza v Mariboru, Fakulteta za varnostne vede Maribor, Slovenija e-mail: leon.vedenik@gmail.com dr. sc. VELJOVI Fikret, red.prof. Univerzitet u Sarajevu Mainski fakultet Vilsonova 9, 71000, Sarajevo, Bosna i Hercegovina e-mail: veljovic@mef.unsa.ba VIDAI MARKOVI Andreja, dr. med. Slu ba za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i lijeenje boli Opa bolnica Karlovac, 47000 Karlovac, Hrvatska VINICKI Darko, ing. Petrokemija d.d. Aleja Vukovar 4, 44320 Kutina, Hrvatska e-mail: darko.vinicki@petrokemija.hr dr. sc. VLAOVI Zoran, vii asistent Sveuilite u Zagrebu umarski fakultet Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: vlaovic@sumfak.hr VOJAK Nikolina, univ. spec. oec. Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 047/843-541 e-mail: nikolina.vojak@vuka.hr dr. VOJI Samir, dipl. ing., docent Univerzitet u Bihau, Tehniki fakultet Biha dr. Irfana Ljubijankia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina tel.: 037 226 273 mob.:061 790 047 e-mail: vojics@gmail.com VOJVODI Milorad, dipl. ing. INOVINE d.d. Drakovieva 27, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: 00385 (0)1/4596-241 mob.: 091/4596-241 e-mail: milorad.vojvodic@inovine.hr mr. sc. VRANJE Biljana, vii asistent Mainski fakultet Banja Luka Vojvode S. Stepanovia 71, 78000 Banja Luka, R. Srpska, Bosna i Hercegovina mob.:0038765615712 e-mail: biljana@urc.bl
U
dr. sc. UUR Marinko ., red.prof. Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci Bulevar osloboenja 31, 51000 Rijeka, Hrvatska tel.: 051/424-498 mob.: 091/516 94 67 e-mail: marinko.ucur051@gmail.com dr. sc. UJEVI Darko, red. prof. Tekstilno-tehnoloki fakultet Prilaz baruna Filipovia 28a, 10 000 Zagreb, Hrvatska tel.: 01/3712-541 e-mail: darko.ujevic@ttf.hr
V
VARGOVI Lucija Hrvatske ume, d.o.o. Zagreb, Hrvatska e-mail: lucija.vargovic@hrsume.hr VARIAK Ivana, dipl.oec., predava Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska
938
___________________________________________________
VRATARI Mihaela Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska dr. sc. VUINI Jovan, profesor visoke kole Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: 00385(0)47 843 570 e-mail: jovan.vucinic@vuka.hr VUINI Zoran, str. spec. oec. C.I.A.K. J. Lonara 3/1, Zagreb, Hrvatska e-mail: zoran.vucinic@ciak.hr
dr. sc. ZAVEC Pavlini Daniela Biomed d.o.o. Stari trg 4, SI - 1000 Ljubljana, Slovenija mob.: +386 3130 7728 e-mail: dzpavlinic@gmail.com ZELEN Jn Matej Bel UniversityBanskBystrica, Facultyof Natural Sciences Tajovskho 40, 974 01 Bansk Bystrica Phone: 0042148/ 446 5805 E-mail: jan.zeleny@umb.sk ZLATAR Tomi Veleuilite u Rijeci Vukovarska 58, 51000 Rijeka, Hrvatska mob.: 095/881-3690 e-mail: tomi.zlatar@gmail.com ZLATAR Vuk, dipl. ing. Biotron d.o.o. Karlovaka cesta 124, 47 280 Ozalj, Hrvatska tel.: 047/655-316 mob.: 092/632-692 e-mail: vuk.zlatar@ka.t-com.hr
W
dr. sc. WASSERBAUER Branko, prof. visoke kole Veleuilite u Karlovcu Trg J.J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: +385(0)47 843 543 e-mail: branko.wasserbauer@vuka.hr
Z
ZAHARIEV Vukini Katarina, dr. med. Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64a, 10020 Zagreb, Hrvatska e-mail: hzzzsr@hzzzsr.hr dr. sc. ZALIHI Amra, dr. med. Odjel obiteljske medicine, Dom zdravlja Mostar Hrvatskih branitelja bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina e-mail: dia.zalihic@tel.net.ba ZAVADLAV Sandra Pardus Folnegovieva 10, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: szavadlav@pardus.hr ZAVALI Marija Veleuilite u Karlovcu Trg J.J.Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska prim. dr. sc. ZAVALI Marija, dr. med. specijalist medicine rada Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu R. Cimermana 64, 10 020 Zagreb,Hrvatska e-mail: mzavalic@hzzzsr.hr
ITKOVI Mladen, zapovjednik JVP Samobor Javna vatrogasna postrojba Grada Samobora Stra nika 5, 10430 Samobor, Hrvatska e-mail: jvp.grada.samobora@email.t-com.hr dr. sc. IVKOVI Sne ana, vanr. prof. Fakultet zatite na radu - Faculty of occupational safety in Ni 10a arnojevia street, 18000 Ni, Republic of Serbia Phone: +38118529701 Fax: +38118249968 e-mail: snezana.zivkovic@znrfak.ni.ac.rs dr. sc. UNI Josip, profesor visoke kole Veleuilite u Karlovcu Trg J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska tel.: +385(0)47 843 561 e-mail: jzvuka@gmail.hr
_____________________________________________________
939
SPONZORI SPONSORS
KARLOVAKA UPANIJA
www.karlovacka-zupanija.hr
Grad KARLOVAC
www.karlovac.hr
SPONZORI
SPONZORI
Grad DUGA RESA

www.dugaresa.hr
F. K. Frankopana 5 47 000 Karlovac Tel: 047/ 609-711 Fax: 047/ 609-721
SPONZORI
SPONZORI
BAGREM
d.o.o.
Bratovanci 25 47287 Kamanje
tel. 047 759-019 fax. 047 759-085 mob. 098 364-099
OSOBNA ZATITNA SREDSTVA

http://www.polimer.hr polimer@polimer.hr tel:01/ 3860 - 224 fax: 01/ 3860 - 161
SPONZORI
10 000 Zagreb, Jablanska 74
SPONZORI
www.adriadiesel.hr
Tvrtka AQUAESTIL PLUS d.o.o. osnovana 1998. godine i u stopostotnom je privatnom vlasnitvu. Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja akrilnih kada, tu kada, hidromasanih kada, hidromasanih i parnih kupelji, kupaonskog namjetaja, tu kabina te sanitarne opreme od sintetskih materijala. Tvrtka je od osnivanja do danas u stalnoj ekspanziji, udvostruujui promet u odnosu na svaku prethodnu godinu. Aquaestil plus d.o.o. Cvijete Zuzori 3 10 000 Zagreb Tel: 047/811 837 047/811 190 Fax: 047/843 025 web: www.aquaestil.hr e-mail: info@aquaestil.hr
www.pbz.hr
SPONZORI
HS Produkt d.o.o., Karlovac M.Bogovia 7 47000 Karlovac
SPONZORI
Uprava uma Podrunica Karlovac

http://www.hrsume.hr Put Davorina Trstenjaka 1, 047 000 Karlovac Tel : 843 200 Fax: 613 438 Voditelj Uprave uma Podrunice Karlovac - Zoran Sabljari, dipl.in.um. e-mail - zoran.sabljaric@hrsume.hr
dioniko drutvo Kupljensko 75 B 47220 Vojni tel: 047-883-098 fax: 047-883-099
SPONZORI

ZRZZ Zbornik 2012

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

ZRZZ Zbornik 2012

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

4.

Occupational Safety and Health BOOK OF PROCEEDINGS

Veleuilite u Karlovcu Karlovac University of Applied Sciences

Copyright Veleuilite u Karlovcu 2012.

Organizacijski odbor / Organizing Committee

Sadr aj Table of Contents

NORME ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA STANDARDS FOR RISK MANAGEMENT

SMJERNICA ZA ISTRA IVANJE NESREA NA RADU GUIDELINE ON INVESTIGATION OF OCCUPATIONAL ACCIDENTS

ANALIZA OZLJEDA NA RADU U GRAEVINARSTVU ANALYSIS OF INJURY TO WORK IN CIVIL ENGINEERING

ZATITA NA RADU U ETIKOM KODEKSU OCCUPATIONAL SAFETY IN ETHICAL CODES

Isak KARABEGOVI, Edina KARABEGOVI, Ermin HUSAK, Mehmed MAHMI

UTJECAJ PREKOVREMENOG RADA NA ZDRAVLJE RADNIKA INFLUENCE OF OVERTIME ON WORKERS HEALTH

Josip UNI, Andreja VIDAI MARKOVI, Mirjana LONARI KATUIN

OPASNE RADNE TVARI REGARDING DANGEROUS REFRIGERANTS

SIGURNOST I ZATITA PRI PROIZVODNJI ASFALTA SAFETY IN ASPHALT PRODUCTION

Salah-Eldien OMER, Minka EHI

Mensur FERHATOVI, Danijela AVRAMOVI, Dragan SPASI

UESNICI NA GAENJU PO ARA PARTICIPANTS IN FIREFIGHTING

HALONI I ZAMJENSKI PLINOVI HALONS AND THE SUBSTITUTE GASESS

Dragan SPASI, Milena KOSTI, Mensur FERHATOVI

OSOBNA ZATITNA OPREMA U POLJOPRIVREDI PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT IN AGRICULTURE

Katarina GALOF, Lea UC

Petra JUREVI, Marko O URA, Davor TRUPKOVI

UPRAVLJANJE ODSTUPANJIMA U PODRUJU SIGURNOSTI I ZATITE OKOLIA MANAGING EHS DEVIATIONS

KONTAMINANTI IZ OKOLIA PRISUTNI U MLIJEKU ENVIRONMENTAL CONTAMINANTS PRESENT IN MILK

Milorad VOJVODI, Ivica KISI

ZATITA GLAVE VATROGASCA PROTECTION OF THE FIREFIGHTERS HEAD

ZATITNE RUKAVICE PROTECTIVE GLOVES

Aleksandar REGENT, Ana KAC

Bojana BERONJA, Dragan SPASI, Suzana SAVI, Miodrag HAD ISTEVI

INVESTICIJE U LINU ZATITU NA RADU INVESTMENT IN PERSONAL PROTECTIVE EQUIPMENT

KNJI NICE ZA ODR IVI RAZVOJ LIBRARIES FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT

LEADING BEHAVIOUR ISTAKNUTO PONAANJE U SIGURNOSTI

ZATITA PODATAKA U INFORMACIJSKOM SUSTAVU DATA PROTECTION IN THE INFORMATION SYSTEM

Mihaela VRATARI, Zoran VUINI

ANDRAGOKI ASPEKT ZATITE NA RADU ANDRAGOGIC ASPECTS OF OCCUPATIONAL SAFETY

POZVANI RADOVI INVITED PAPERS

ZATITA NA RADU I ZATITA ZDRAVLJA OCCUPATIONAL SAFETY AND HEALTH

NATIONAL OCCUPATIONAL HEALTH PROGRAMME FOR HEALTH WORKERS IN CROATIA

HRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.

4. Meunarodni struno-znanstveni skup 4 th International Professional and Scientific Conference

ZATITA NA RADU I ZATITA ZDRAVLJA OCCUPATIONAL SAFETY AND HEALTH

4. Meunarodni struno-znanstveni skup 4 th International Professional and Scientific Conference

ZATITA NA RADU I ZATITA ZDRAVLJA OCCUPATIONAL SAFETY AND HEALTH

4. Meunarodni struno-znanstveni skup 4 th International Professional and Scientific Conference

ZATITA NA RADU I ZATITA ZDRAVLJA OCCUPATIONAL SAFETY AND HEALTH

4. Meunarodni struno-znanstveni skup 4 th International Professional and Scientific Conference

CROATIA Borik September 19-22, 2012

ZATITA NA RADU OCCUPATIONAL SAFETY

ZATITA NA RADU I ZATITA ZDRAVLJA OCCUPATIONAL SAFETY AND HEALTH

OSOBNA ZATITNA SREDSTVA ZA ZATITU DINIH ORGANA U PROIZVODNJI NAMJETAJA

4. Meunarodni struno-znanstveni skup 4 th International Professional and Scientific Conference

ZATITA NA RADU I ZATITA ZDRAVLJA OCCUPATIONAL SAFETY AND HEALTH

SLIKA 1: Pravilno stavljanje i skidanje maske [6]

HRVATSKA Borik 19.-22. rujna 2012.

4. Meunarodni struno-znanstveni skup 4 th International Professional and Scientific Conference

b) Povui steznu traku i staviti je malo iznad uiju

SLIKA 2: Pravilno stavljanje filtarske polumaske (respiratora)

2.4. estini filtri

SLIKA 3: estini filtar [7]

CROATIA Borik September 19-22, 2012

ZATITA NA RADU I ZATITA ZDRAVLJA OCCUPATIONAL SAFETY AND HEALTH

Vrste estinih filtra zraka obzirom na sposobnost hvatanja estica