Biljekee o piscu; Johann Wolfgang Goethe, najvei njemaki pjesnik, knjievnik i mislilac. Roen 28. 8. 1749.

u Frankfurtu, a umro 22. 3. 1832 u Weimaru. Potjee iz ugledne obrazovane porodicei (otac se bavio znanou i umjetnou, bio je carski savjetnik). U djetinjstvu se susree s francuskom knjievnou. 1765. odlazi na studij prava u Leipzig. Od 1770. 1771. studira u Strassbourgu. Kao pravnik praktikant radi u Wetzlavu, a kao advokat kasnije radi u Frankfurtu. Djela mu zahvaaju gotovo sv e knjievne rodove i vie znanstvenih podruja, obnovitelj je lirike, drame, epa i romana. Uenjak s dubokim uvidom u strukturu prirode, simbol njemakog klasinog humanizma. Izvrio je golem utjecaj na cijeli europski kulturni krug. Napisao je djela: Patnje mladog Werthera; Rimske elegije; Srodne due; Naukavanje Wilnelma Meistera; Zapadno-istoni divani, i Fausta kao vrhunac njemakog stvaranja. Vrsta djela ; To je epistolarni roman, a tako je pisan da bi se pisac poistovijetio sa likom i mogao pisati u prvom licu. Fabula ; 1. Mladi pravnik Werther dolazi u gradi u koji ga je poslala majka na rjeenje nasljedstva. Prigodom bala upoznaje Lottu. Iako, zna da je zaruena s Albertom on se u nju zaljubljuje. Kad se Albert vratio s putovanja Werther se s njim sprijateljio i svo troje provode sretne dane uivajui u bezazlenoj drutvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. Za roendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg jako voli i vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jaa. Kako ne bi naruio sklad meu zarunicima Werther odlazi. Da bi zaboravio Lottu, on postaje tajnik kod jednog diplomanta. Naavi se u jednom visokom drutvu biva povrijeen. Jasno su mu pokazivali da je nepoeljan i on podnosi ostavku. Stupa u slubu kod jednog kneza, ali je romantini mladi teko podnosi i uskoro naputa slubu. Neuspjehom u pokuaju da nae zadovoljstvo u poslu poveava se ljubav prema Lotti, koja se u meuvremenu udala za Alberta. Werther se vraa u gradi u kojem je upoznao Lottu. Stanje uskoro postaje neizdrivo. Albert nasluuje Wertherovu ljubav prema Lotti, a ona poinje uviati da ni njeni osjeaji nisu tako bezazleni. Izmeu Werthera i njegove okoline mnoe se nesporazumi i Lotta bi se iz te situacije htjela izvui, ali ne zna kako. Ona nareuje Wertheru da nekoliko dana ne dolazi. On razmilja o samoubistvu i sada izvrava svoje posljedne pripreme. Vraa se jo jednom Lotti i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenutanog zanosa ona se pribere i daje Wertheru do znanja da ga vie ne eli vidjeti. Werther posuuje Albertov pitolj i iste noi izvri samoubistvo. Njegova smrt pobuuje opu alost. Pokopan je na mjestu koje je sam odabrao, izmeu dvije lipe na kraju posveenog groblja. Na posljedni ga je poinak ispratila Lottina obitelj. Nosili su ga obrtnici, a sveenika nije bilo. Tema ; Ljubavni jadi, i bol jednog mladia. Ideja ; 1. Ljubav se ne bira, ve biva, ko zna zbog ega. 2. Suoavanje sa neuzvraenom ljubavlju odlika je jakih. 3. Pokuati oduprijeti se ljubavi je isto kao pokuati preplivati okean. Glavni likovi ; Verter, Lota i Albert. Sporedni likovi ; Lotina braa i sestre, njezin otac, seljani, knez, poslanik, grof, sluga, gospoica B... Osobine romantizma pokazane na ovom djelu (na primjer prenaglaena osjeanja, uticaj prirode, karakterizacija likova) 2. - U veini sluajeva osjeaji prevladavaju razumom. - Plemii i graani su u djelu izmijeani iako nisu izjednaeni, ali se ipak vidi da nisu tako strogo odvojeni. - Ima mnogo opirnih i detaljnih opisa prirode, Werther puno vie pria o svojim osjeajima i duevnom stanju nego o dogaajima koji se zbivaju oko njega. - Werther samoubistvo smatra junakim djelom, a da je djelo klasicistiko on bi vjerojatno ubio Alberta, a ne samog' sebe. - Djelo nema klasini oblik nego je pisano u novom obliku. - Ima stilskih obiljeja koja su u klasicizmu bila nezamisliva (eliptini stil, inverzija). Likovi ; Werther; je superosjeajni romantiar koji se rado preputa svojim osjeanjima i uranja u svoj svijet intenzivnih emocija i razmiljanja. Definitivno je i neporecivo poseban tip osobe . Njegova umjetnika

dua poput najfinijeg radara registrira svaki trzaj na licima drugih ljudi, svaku vibraciju koju ljudi i nesvjesno alju. Slikarski talent u skladu je s njegovom osjeajnom osobnou. Neponovljiva prirodna ljepota reflektira se u Wertherovim slikama, dok se Wetherova trenutana osjeajna stanja odraavaju u prirodi u vidu godinjih doba koja on doarava opisujui razne pejzae u svojim pismima. Citati vezani za opisivanje Werthera ; Mazim to svoje srdace kao bolesno dijete ; svaki mu prohtjev doputam. Nemoj o tome dalje priati , jer ima ljudi koji bi mi zamjerili. Dokaz da je jedan preosjeajni romantiar koji se preputa svojim osjeanjima. Srce mi se nabreklo u tom' asu, oi mi se napunie suzama. Kroz ovaj citat vidimo da je Werther bio jako slab, i da nije znao kriti ono to mu je duboko u dui. Mada to sebi nije smjeo doputati, jer ga je to i dovelo do propasti. Krvotok mi se ubrza kad' moj prst sluajno dirne njezin, kad' nam se noge ispod stola sretnu. Bjeim kao od vatre, ali me tana sila ponovo tjera k njoj hvata me vrtoglavica. Dokaz da je bio previe zaljubljen, da su ti osjeaji u njemu stvarali nemire, i da ni sam nije bio svjestan ta mu se deava.. Lotta ; Ona je olienje enstvenosti, lijepa je, njena, neduna, iskrena. Sve njezine osobine jame da e biti odana ena i portvovna majka. Sposobna je pruiti sve to od nje trai drutvo u kojem ivi. Odanost Albertu i potovanje zadane rijei dovodi Lottin lik do ideala. Citati ; Toliko bezazlenosti uz toliko pameti, toliko dobrote uz toliko vrstine ! Vodi pravi, djelatan ivot, a sauvala je potpun duevni mir. Ovo je prvi dojam koji je Lotin lik ostavio na Wethera. Oko djevojke lijepa stasa, srednje visine, u jednostavnoj bijeloj haljini , ukraenoj blijedo -crvenim trakama na nadlakticama i grudima, okupilo se estero djece.. Werther tu opisuje njezin fiziki izgled, dok u prethodnom citatu on izrie svoje vienje njenih osobina. Najdrai mi je takav autor u ijoj knjizi mogu nai svoj vlastiti svijet, ijim likovima ide u ivotu kao i meni, a fabula je tako zanimljiva i srdana kao to je moj vlastiti kuni ivot, koji dodue nije ba raj, ali je sve u svemu ipak izvor neizrecive sree. Voljela je itati knjige, ali u to vrijeme samo takve, u kojima bi pronalazila sebe i svoj ivot. Takoer vidimo da nije traila previe, i da je ipak bila zadovoljna onim to ima. Albert ; On je po svemu trebao biti negativan lik, suprotnost Wertheru, i zapreka iskrenoj ljubavi. Posjeduje sve osobine koje posjeduje i Werther. Mlad, lijep, pametan, obrazovan, drag, i njegova ljubav prema Lotti daje mu potpuno pravo na nju. Veoma mudro je spoznao da je nesigurnog, ali privlanog suparnika bolje imati za prijatelja nego za neprijatelja. Dokazao je Lotti da je on onaj pravi koji e je zauvijek tititi. Citati ; Zarunik je vrlo vrijedan ovjek, ali je otputovao da srredi obiteljske stvari nakon oeve sm rti i da si nae ugledan i dobro plaen posao. Albert brine o svojoj porodici i voljenima, i trudi se da im obezbjedi sve to je potrebno. Njegov smireni vanjski nastup silno se razlikuje od uznemirenosti mojega karaktera, koja se ne da skriti. Vrlo je osjeajan i zna to ima u Lotti. Iako je njegov , 'ajmo rei suparnik, Wetrher ostaje realan i svjestan je Albertovih osobina. Analiza nekog interesantnog problema koji vas je naveo na razmiljanje Ne znam da li se moe gledati na to kao na problem, ali evo jedan citat koji me naveo na razmiljanje. Mogao bih voditi izvrstan, presretan ivot da nisam budala. Svako od nas se susree sa raznim problemima i potekoama u ivotu, ali takoer ima i onih radosnih tenutak u svaijem ivotu. Mislim da je uopteno problem svih ljudi to ne znaju da cijene sitnice koje puno znae. Postoji jo jedan citat iz knjige, koji govori da je ovjeanstvo jednolina pojava. I dijelim miljenje sa Wertherom to se toga tie. Ljudi ne bi trebali pridavati toliko panje loim stvarima, ve bi se trebali predati voljenima i uivati u svakom trenutku. Sigurno je da bi ivot bio ljepi i sretniji. Manje poznate rijei u djelu - Meluzina ; vila koja je svojim krikovima najavljivala neiju smmrt. - Kontradansa ( franc. Contredanse ) ; je starinska igra sa vie parova.

- Silueta ; crte iz profila pri emu umjetnik dri sjene koju baca lice. -Kiica ( lat. Centarium ) je ruiasti cijet sa eterinim uljem. ta je uzrokovalo traginu Wertherevu smrt? Werthera je upropastila njegova naglaena osjeajnost i nemogunost adaptacije okolini u tolikoj mjeri koja bi mu omoguila opstanak. Na slian je nain doivljavao umjetnost, gdje stvara iskljuivo prema vlastitom nahoenju, a odbacuje bilo kakva pravila. Silina osjeaja dovela je njegov ivani sustav do preoptereenja i na kraju gubi sposobnost zdravog rasuivanja i zapada u beznae te jedini izlaz vidi u smrti. Zato se Lota odluuje za Alberta, a ne za Werthera ? Albert je racionalan, ima realan pogled na svijet, i nije sklon pretjer ivanju.. To smo ve naveli u jednom citatu ; Njegov smireni vanjski nastup silno se razlikuje od uznemirenosti mojega karaktera, koja se ne da skriti. Vrlo je osjeajan i zna to ima u Lotti. . Dok Werther, koji je i sam toga svjestan, ima neki svoj pogled na svaku situaciju, i u njegovoj dui ivi nemir. Da li bi Werther mogao ispuniti njena oekivanja? Najvea istina je da Werther voli Lottu. Voli je vie i od samog sebe. U nekim momentima ta ljubav, po mom miljenju, ak granii sa ludou. Meutim, ljubav nije dovoljna za sretan ivot. Njegov karakter, i njegov um ne bi mogli pruiti Lotti sigurnosti koji joj je potreban. Lotta se vjenala s ozbiljnim partnerom i tako si osigurala normalan ivot. Za razliku od Werthera koji je u svakoj sredini nalazio ne premostive mane koje izviru iz njegovoe neprilagodljivosti sredini ili situacijama. Smatra da mu je jedini sretan dogaaj u ivotu bio upoznati Lottu. Ja mislim da mu je taj dogaaj znacio upravo suprotno, propast.