Metode pouavanja Kako uimo tako i pouavamo...

Motivacija za uenje i pristupi uenju povezani s nastavnikom njegovim koncepcijama uenja i pouavanja, pogotovo njegovim pristupom pouavanju. Nastavnici koji smatraju da je pouavanje u osnovi osnaivanje razumijevanja ili oni koji dre da je pouavanje primarno prijenos informacija, imat e bitno razliite pristupe pouavanju u konkretnim nastavnim situacijama. Pristupi uenju Pristupi uenju donekle ovise o doivljaju okruenja u kojem se ui. pouavanje kvalitetno, da su ciljevi jasni i da oni sami imaju svojevrsnu neovisnost u procesu uenja ubinski pristup, radne obveze prezahtjevne i da se ispitima mjeri doslovno uenje povrinski pristup uenju. Motivacija uenika u velikim grupama Velike grupe-znatno reduciraju motivaciju za uenje. Uenici ne poznaju svoje kolege Nastavnik ne pozna uenike Svrha svakog predavanja treba biti jasno iskazana Aktivnosti koje podupiru uenje kroz rad (learning by doing) za vrijeme trajanja nastave Motiviraniji - osjeaj su neto propustili; tee nadoknaditi ako se propuste takve aktivnosti, nego ako se propusti predavanje. Za motivaciju uenika rad u velikoj grupi bolje upotrijebiti da se prikae neki konkretan primjer, sluaj; dakle, da se neka znaajna tema detaljno prikae. Velike grupe mogu se iskoristiti i za ponavljanje, osvjeavanje osobito vanih tema (nejasnoe, dodatna pitanja... koja se onda mogu raspraviti). Male grupe imaju znaajnu ulogu u podizanju motivacije za uenje. intimnija atmosfera za uenje koja stimulira intelektualni razvoj. Proces davanja povratnih informacija, vaan za motivaciju, uspjeniji je student moe dobiti povratnu informaciju ee, i to kako od kolege, tako i od nastavnika. Na alost, veliki potencijal rada u malim grupama nerijetko nije ostvaren Studenti mogu dobiti osjeaj da je rad u grupama manje vaan od predavanja. Studentima se moe uiniti da ishodi rada u grupama ne vode k vanim ishodima uenja. Uloga je nastavnika da pokae da su oekivani ishodi uenja u malim grupama jednako relevantni kao i oni u predavanjima. Motivacija i vrednovanje znanja Vrednovanje znanja moe biti dobar izvor motivacije, pogotovo za osobe koji imaju strateki pristup uenju, ALI se nerijetko pretvori u suprotnost demotivira uenike za uenje, ostavljajui im samo elemente vanjske motivacije.

 to se moe dogoditi: Uestalost provjere znanja moe biti preesta, uenje potaknuto iskljuivo provjerom znanja. Naini provjere znanja nisu raznoliki ne pokrivaju se razliite vjetine i znanja. Ukoliko se vrednuje svaka aktivnost ustruavanje uenja putem pokuaja i pogreke. Iako vrednovanje znanja moe biti jedan od vanijih naina davanja povratne informacije o uenju, nastavnici imaju sve manje vremena za davanje detaljne i pravovremene povratne informacije. Moe se dogoditi da se povratna informacija dobije prekasno Osobine nastavnika i nastavnica i uspjeno pouavanje Stavovi i oekivanja Oekivanja nastavnika imaju znaajan utjecaj na postignue Pigmalion efekt Stavovi i shvaanja o ciljevima pouavanja i prirodi uenja odraavaju u ponaanju nastavnika tijekom pouavanja Uitelji se nerijetko ponaaju razliito prema uenicima od kojih oekuju razliita postignua Od uenika od kojih se oekuje visoko postignue vie pohvala, vie panje usmjereno na tone odgovore, pomau u traenju tonog odgovora Od uenika od kojih se ne oekuje uspjeh vie prigovora za lo uradak, vie panje usmjereno na pogrene odgovore Pristranosti uoene i u odnosu na: Spol Vanjski izgled (lijepo je dobro i pametno) Kulturalnu ili etniku pripadnost Socio-ekonomski status Spolne razlike: Djeaci: ee im se postavljaju pitanja, vie se s njima raspravlja, pohvaljuje ih se za kreativna rjeenja, postavljaju im se apstraktnija i sloenija pitanja Nastavnici koji vjeruju u uenikove sposobnosti i koji se osjeaju odgovornima za poticanje uenika na uenje uenici koji u uenju postiu bolje rezultate bez obzira na predmet i razinu pouavanja ili sposobnosti uenika Otvoreni stav prema uenju Pokazivanje entuzijazma i zanimanja za predmet pouavanja Poticanje usmjerenosti na zadatak Jasno pokazivanje uvjerenja u uenike mogunosti svladavanja gradiva Zainteresiranost za uenike i njihovo uenje Stavovi nastavnika povezani s pristupom pouavanju i nainom provjere znanjaodreuje i ueniki pristup uenju Teorije pouavanja: T1: poznavanje gradiva i sposobnost tenog izlaganja dovoljni T2: uz prethodne uvjete vano poticati ueniku aktivnost-potrebne dodatne vjetine pouavanja T3: uz znanja i vjetine potrebno je poznavati i odnos izmeu strukture znanja i uenikovih mogunosti prilagodba individualnim potrebama uenika razumijevanje gradiva i stjecanje odreenih vjetina

Znanja Dvije vrste znanja: Podruna znanja Struktura nastavnog predmeta - injenice i pojmovi u podruju i nain njihove organizacije Sintaktiko znanje - poznavanje znanstvenih metoda Poznavanje prirode kognitivnih i motivacijskih procesa u podlozi uenja te specifinosti pojedinih etapa kognitivnog i socio-emocionalnog razvoja uenika Poznavanje individualnih razlika meu uenicima i prepoznavanje specifinih potreba Vjetine Uspjeni nastavnici: Skup kognitivnih i socijalnih vjetina Vjetine planiranja i izvedbe pouavanja Vjetine utvrivanja ishoda uenja Vjetine upravljanja razredom kao socijalnom zajednicom 1) jasno komuniciranje dobro strukturiranih informacija Precizno odreivanje pojmova, isticanje bitnog, prijelaz s jedne cjeline na drugu itd. 2) primjereno oblikovanje pitanja s ciljem provjere razumijevanja Pitanja koja potiu uenike na dublje razmiljanje o temi, povezivanje s postojeim znanjima, poveavanje ukljuenosti, jaanje samopotovanja 3) praenje uenikog napretka i davanje neposrednih i specifinih povratnih informa cija Prepoznavanje verbalnih i neverbalnih znakova ponaanja koji govore o stupnju uenikova razumijevanja i ukljuenosti 4) individualizirani pristup uenicima Odabir aktivnosti i zadataka za samostalni kolski i domai rad, pobuivanje zanimanja za gradivo, smanjenje ometajuih aktivnosti - usmjeravanje uenikih aktivnosti Metode pouavanja Odreenje pouavanja Profesionalno pruanje razvojne pomoi, koja se sastoji u poticanju i podravanju onih aktivnosti koje rezultiraju ostvarenjem obrazovnog i odgojnog zadatka. POUAVANJE SE MOE ODNOSITI NA 2 RAZINE: Pouavanje u konkretnim tehnikama samostalnog uenja u okviru pojedinog predmeta Poticati metakognitivne vjetine kod uenja VJETINE METAKOGNICIJE: Svijest o uenju Znanje o strategijama Izbor strategije Samomotrenje TREBA IH RAZVIJATI NA 3 RAZINE:

 A) Planiranje uenja predvidjeti koliko je vremena potrebno za uenje, definiranje cilja koji se eli postii (kolski uspjeh) to je na globalnoj razini B) Planiranje na intermedijarnoj razini tjedni raspored koliina uenja, redoslijed predmeta, nain provjere znanja C) Planiranje na neposrednoj razini kad se pone uiti, kolika je koliina gradiva, prvim itanjem se procijeni koliko vremena treba i koje e se strategije koristiti, koliko je gradiva od prije poznato Ishodi uenja: Bez nauenog Mehaniko uenje ako se primjenjuju najprimitivnije metode uenja napamet ili ako ima tekoe s koncentracijom na nastavi, pa mehaniki pie biljeke, ne pokuava povezati novo znanje sa starim Integrativno uenje informacija koja je preraena tako da se dobro uklopila u postojeu shemu Modeli koji dovode do integrativnog znanja David Ansubel METODA IZLAGANJA Jerome Bruner METODA OTKRIVANJA Robert Hagne KOMBINIRANA METODA Polazna pitanja za planiranje pouavanja o Kakav treba biti ishod uenja na kognitivnoj motivacijsko-emocionalnoj, vrijednosnoj razini i razini ponaanja? o to uenici moraju znati i to e morati raditi nakon nastavnog sata? o Kakve im spoznaje aktivnosti i iskustva treba predoiti kako bi stekli eljena znanja i vjetine? o Koliko je vremena potrebno za ostvarenje eljenog cilja? o Kako povezati novo gradivo sa starim, kako provjeriti uenikovo predznanje? o Jesu li raspoloivi udbenici i tekstovi dovoljno struni, ali ujedno i uenicima razvojno primjereni? o Kakve metode i tehnike pouavanja koristiti na satu (izlaganje, itanje, igranje uloga...)? o Kojim se izvorima znanja i nastavnim pomagalima sluiti? o U kojoj e mjeri uenici aktivno sudjelovati u provedbi nastavnog sata? o Kako e se pratiti i procjenjivati individualni i grupni napredak? Metoda izlaganja OBILJEJA: Dedukcija iz opeg ka specifinom (npr. puhaki instrumenti opis kakva je to skupina glazbenih instrumenata, a onda se daju primjeri) Interaktivna uenik i uitelj vano osigurati uenikovo razumijevanje nastavnik provjerava kroz interakciju u kojoj mjeri je spreman uiniti transfer prijenos znanja na neko srodno podruje Verbalna - izlaganje i primjeri Strukturirana sadrajna i metodika strukturiranost (objanjavanje ciljeva i uspostava kognitivnog seta, prethodni organizatori, glavno izlaganje, utvrivanje znanja i razumijevanja) Kod izlaganja treba uzeti u obzir sljedee A) Kognitivni set se najbolje stvara pomou prethodnog znanja B) Vano je usmjeriti panju u eljenom pravcu C) Kljune varijable koje uvjetuju uspjenost izlaganja: JASNOA, GLAVNE IDEJE, PRIMJER, MEDIJI, ENTUZIJAZAM PREDAVAA, POSTAVLJANJE NAELA Ansubel je govorio o 3P naelu: pravilo primjer pravilo

IZRAVNO POUAVANJE JE POGODNO Kada je svrha iznoenje injenica i podataka Kada je gradivo teko dostupno u drugom obliku Kada je potrebno pobuditi zanimanje za odreeno gradivo Kada je potrebno uputiti uenike u novo gradivo kada je potrebno saeti i sintetizirati grau iz vie izvora

IZRAVNO POUAVANJE JE NEPRIKLADNO Kada se eli postii primjena znanja i uvjebavanje vjetina Kada su lako dostupni drugi izvori informacija Kada su uenici heterogeni s obzirom na predznanje Kada je gradivo apstraktno, sloeno i puno pojedinosti koje se trebaju zapamtiti Kada je za postizanje eljenih ishoda potrebno aktivno sudjelovanje uenika Utemeljena na Piagetovim principima, njena obiljeja su: Induktivna, hipotetska umjesto da se struktura izloi djetetu, ovdje je obrnuto samo dijete izloi strukturu vie u prirodnim predmetima Cilj: samostalno otkrivanje strukture Intuitivno razmiljanje Interaktivna pojedinac i uitelj, grupni rad KORACI U IZVEDBI: A) Zadati problem za razmiljanje primjeri, veze meu pojmovima, otvoreno pitanje, pogaanje B) Slobodna produkcija odgovora brainstorming C) Provjera tonosti provoenje pokusa ili pretraivanje izvora D) Izvoenje opih naela ili uoavanje strukture izvoenjem zakljuaka iz rezultata pokusa/utvrivanjem rjeenja na temelju grupne rasprave PROCES UENJA 1. Motiviranje 2. Panja 3. Ulaz u radno pamenje (RP) 4. Obrada u RP to je obrada vee jasnoe (primjeri), to e bolje biti pospremljeno u DP 5. Pohrana u dugorono pamenje 6. Generalizacija i transfer 7. Dozivanje iz DP 8. Potkrepljivanje 9. Uvrivanje veza

KORACI U POUAVANJU Objanjavanje ciljeva Usmjeravanje panje Prethodni organizatori Prezentiranje gradiva, provjera razumijevanja Uvjebavanje na primjerima Pisanje zadae Provjere znanja

 Povratne obavijesti, dodatne poduke Pisane zadae, novi zadaci za transfer znanja Kombinirana metoda PREDAVANJE Iznoenje injenica U predmetima u kojima nema mnogo kontroverznih sadraja Kada nema dostupnih udbenika i materijala Kada treba pobuditi zanimanje za neko podruje Kada je predavanje uvod u druge aktivnosti GRUPNA RASPRAVA Ako je cilj dublja obrada informacija Da se pojaa dugorono zapamivanje Za provjeru stavova, tolerancije prema drugima Za poticanje govornog izraavanja Kada u grai postoje proturjenosti Ako su uenici nejednakog predznanja Pospjeuje suradnju i zbliavanje uenika