SKF Linearna kretanja i precizne tehnologije

Prirunik za zatezanje vijaka

Uvod 4


Tradicionalne metode zatezanja 7
Zatezanje moment (kilo) kljuem 7
Zatezanje pomou grijae ipke 12
Zatezanje mehanikim izduenjem/deformacijom 12

Zatezanje pomou hidraulikih zatezala 13
Prezentacija 13
Prednosti i znaajke 14
Mjerni instrumenti za hidrauliko zatezanje 16


Tehnika analiza zatezanja vijaka 19


Usporedba zatezanja moment (kilo) kljuem i hidraulikog zatezanja
vijaka 26
Zatezanje postojeeg sklopa 26
Projektiranje novog sklopa 34

Istovremeno zatezanje vijaka hidraulikim zatezalima 37
Istovremeno zatezanje 100% (svih) vijaka u sklopu 37
Istovremeno zatezanje 50% (polovice) vijaka u sklopu 38
Istovremeno zatezanje 25% (etvrtine) vijaka u sklopu 39

Zakljuak 42
Uvod

Bez sumnje sklopovi povezani vijcima su najuobiajeniji i
najrasprostranjeniji sklopovi u mehanici.
Ove vrste sklopova sadre u sebi dva osnovna elementa:
jedan od elementa je komponenta sa navojem:
- vijak i matica
- klin sa maticom na jednom kraju
- klin sa maticom na oba kraja
Ove komponente se ponekad koriste razliitim vrstama podlonih
ploica (Slika 1a dolje).
drugi element je dio pomou kojeg se vri zatezanje.
Ti drugi elementi pomou kojih se provodi zatezanje su predmet
interesa ovog prirunika.
U daljnjem tekstu rije vijak koristit e se u svom izvornom
znaenju kako bi se ukljuile sve tri vrste one prve komponente sa
navojem spomenute prije.
Iako se sklopovi povezani vijcima naizgled doimaju jednostavnima,
oni inenjerima koji ih projektiraju, tehniarima koji ih sklapaju, te
odjelu za odravanje stvaraju odreene probleme.
Prilikom faze projektiranja esto se koristi metoda "grubog
dimenzioniranja", to za posljedicu ima odstupanje svih
komponenata sklopa u veliini, to ne osigurava sigurnost sklopa,
nego ba naprotiv njegovu nesigurnost.
U stvarnosti, projektiranje sklopa povezanog vijcima zahtjeva
ozbiljan i metodoloki pristup, jer pogreke mogu dovesti do vrlo
esto skupog kvara i katastrofalnih posljedica.
Mnoge analize su pokazale da su najei uzrok kvara sklopova
vezanih vijcima, njihovo nepravilno projektiranje (analiza, crte,
izraun, odabir komponenata) ili upotreba (metoda zatezanja,
upotreba alata, provjera).
Analize su isto tako pokazale da je meu moguim uzrocima kvara
sklopa (preoptereenje, nepravilno projektiranje, tvornike greke
itd.), najei uzrok loe sklapanje. Nedovoljna zategnutost,
prevelika zategnutost ili nepravilno zatezanje uzrokuju 30% svih
kvarova na sklopovima.
Potrebno je jo napomenuti da je 45% svih sluajeva zamora
materijala uzrokovano loim sklapanjem (Slika 1b dolje).

Slika 1a



Pogreke pri sastavljanju (45%)
Tvornike greke
Propusti prilikom projektiranja
Kvarovi uslijed izlaganja temperaturi
Pogrena upotreba
Pogrean izbor materijala
Nepravilna povrinska obrada

Slika 1b: Primarni uzroci kvarova uslijed zamora materijala kod vijkom vezanih zglobova


SKF 4


Slika 2

Pravilno zatezanje vijaka, znai najbolju upotrebu njegovih elastinih
svojstava.
Da bi pravilno radio, vijak se mora ponaati poput opruge.
Pri radu, postupkom zatezanja dobiva se osovinsko pred-optereenje
stezanja vijaka. To optereenje stezanja je ustvari jednako i suprotno
sili kompresije koja djeluje na sklopljene komponente. Moemo ga
nazvati "optereenjem zatezanja" ili "optereenjem stezanja".
Ovisno o primjeni, svrha tog optereenja zatezanja je viestruka:
- osigurati izdrljivost cijelog sklopa, koji e moi podnijeti vanjska
optereenja koja nastaju uslijed stezanja i rastezanja, kompresije,
momenta svijanja i smicanja;
- sprijeiti curenje na brtvama;
- izbjei smino naprezanje na vijku
- izbjei efekt spontanog poputanja
- smanjiti utjecaj dinamikih optereenja na zamor materijala vijka
(vidi Slika 2 iznad).
Nadalje, sve komponente (vijci i dijelovi sklopa) moraju izdrati sve
ove napore, pri tome ostajui ispod granice pucanja svih
upotrijebljenih materijala.

Zatezanje vijaka je optimalno, kada je vijak pravilno zategnut: niti
previe, niti premalo! Vijak moe popustiti, puknuti ili sl. bez obzira
na to da li je previe ili premalo stegnut.





Kontrola sklopova spojenih vijcima
Osnovno je kontrolirati razinu optereenja zatezanja, te isto tako i
tonost vrijednosti zatezanja, kako bi se osigurao pravilan rad
sklopa spojenog vijcima.
Potrebna je kompletna kontrola uvjeta zatezanja - od samog
poetka projektiranja kako bi se osigurala najbolja iskoristivost
mehanikih svojstava vijaka, (vidi Slike 3 i 4 dolje, i strana 6).


Slika 3


U ovom "Priruniku za zatezanje vijaka" te u katalogu " HYDROCAM zatezala vijaka Sustavi zatezanja u industriji ", odjeli projektiranja pronai
e sve potrebne teorijske i praktine podatke koji su potrebni za projektiranje optimalnih sklopova sa vijcima, a tehniari na sustavima e pronai
potrebne podatke za kontrolu zatezanja.
SKF 5
Mehanika svojstva vijaka

Vijci su najee napravljeni od elika. Poput drugih metala i elik je
elastian, barem dok naprezanje (istezanje/deformacija) ne pree
"granicu elastinosti" nakon koje deformacije materijala postaju
trajne. Unutar "granica elastinosti", metalni dio poput vijka slijedi
Hook-ov zakon, koji kae da je naprezanje (pri istezanje)
proporcionalno naprezanju (uslijed optereenja), kako je to prikazano
na grafu.

Govorei o strukturalnoj mehanici, u obzir treba uzeti sljedee karakteristike materijala:
E: Elastini modul stezanja/rastezanja ili Young-ov modul:

L
L
L S
L F
L
L
S
F
E

=
.
.
.


gdje je F= sila stezanja/rastezanja, S= presjek, L= duina, t.= istezanje

= =

E S
F
E L
L
.

za elik E: 200000/210000 MPa

: Poisson-ov omjer ili indeks bonog naprezanja:


L
L
d
d
=
za elik: 0,27/0,30
za aluminij: 0,33/0,36
za gumu: 0,49
(najmanje stlaiv od svih krutih materijala)
za tekuine: 0,5 (gotovo nemogue stlaiti)
za pluto: 0,0x (vrlo stlaiv)

K: Koeficijent stlaivosti (putem analogije za tekuine):
E dP
dV
K
) 2 1 ( 3
= = za tekuine: 0 k
G: Moduli elastinost prilikom smicanja:
) 1 ( 2 +
=
E
G za elik: 77000/82000 MPa

Rm: Konani napor prilikom stezanja
Re: Granica elastinosti, ili "Toka pucanja"
A%: Maksimalno istezanje/deformacija u toki pucanja
SKF 6
Tradicionalne metode zatezanja

Postoji nekoliko metoda zatezanja vijaka. Princip kod svake od njih je
razliit, kao to se razlikuju i kvaliteta i preciznost.
Slijedi kratak pregled najee upotrebljavanih metoda.

Zatezanje moment (kilo) kljuem
SKF 7

To je vjerojatno najuobiajenija metoda zatezanja. Njezina glavna
prednost, posebice ako promjer vijaka nije vei od 30mm,
jednostavnost i brzina upotrebe. Ali usprkos razvoju teorije i
eksperimentima, ova metoda pati od osnovnih sutinskih nedostataka:

Karakteristike zatezanja preko zakretnog
momenta
Visoka razina nesigurnosti oko konanog
optereenja stezanja vijaka
Optereenje konanog zatezanja ovisi o koeficijentu trenja u navoju
matice i vijka, te na povrini dodira leaja izmeu matice i oboda.
U stvarnosti, nemogue je tono i pouzdano odrediti vrijednost ovih
koeficijenata.
Za danu nominalnu vrijednost zakretnog momenta, odstupanje kod
konanog optereenja zatezanja moe varirati od +/-20% kod dobrih
uvjeta, pa do +/-60% ako su uvjeti loi (vidi Slika 5 dolje).
Do ovako velikog raspona dolazi uslijed pojave sljedea tri
fenomena:
- tolerancija samog moment (kilo) kljua, koja moe
biti od +/-5% do +/-50%, ovisno o alatu (vidi Slika 6
str.8);
- geometrijski nedostaci i hrapavost povrine navoja i
leajeva privrenih komponenti;
- stupanj podmazanosti povrine leajeva
Uklapanje dodatnog "parazitskog" naprezanja pri
uvijanju
Kao dodatak eljenom osovinskom vlanom naprezanju,
zatezanjem preko zakretnog momenta u vijku se javlja i naprezanje
pri uvijanju koje moe dostii i 30% vlanog naprezanja.
Rezultat toga je znatno poveano ekvivalentno naprezanje (prema
Von Mises ili Tresca kriteriju) u vijku i moe prei granicu pucanja
materijala, dok cijelo to vrijeme vlano naprezanje ostaje unutar
dozvoljenih granica (vidi Slika 7a, str.9).
Nadalje, preostalo naprezanje uslijed uvijanja, poveava rizik
spontanog poputana u kasnijoj fazi.
K tome, s obzirom da zakretni moment najee djeluje
asimetrino, javlja se i naprezanje uslijed savijanja, no vrijednost
tog naprezanja je u usporedbi s drugim naprezanjima mala. No
ipak, tamo gdje su radni uvjeti na granicama normale i to
naprezanje treba uzeti u obzir.

Metoda zatezanja Tonost kod pred-optereenja
- kalibrirani moment (kilo) kljuevi
- elektrini alati za zatezanje sa uobiajenom kalibracijom prilikom primjene
(mjerenje deformacije vijka ili mjerenje vrijednosti zatezanja pomou
kalibriranog moment (kilo) kljua)
% 20 1,5
- udarni kljuevi sa podesivom krutou i periodikom kalibracijom prilikom
primjene (mjerenje vrijednosti zatezanja pomou kalibriranog moment (kilo)
kljua po okretu)
% 40 2,5
- runi kljuevi
- ok kljuevi (nekalibrirani)
% 60 4
. min
. max
0
0
F
F
= : Faktor nepreciznosti kod optereenja prilikom zatezanja
Slika 5: Tonost optereenja prilikom zatezanja kod razliitih metoda zatezanja koje koriste zatezni moment
SKF 8
Vrsta opreme Raspon preciznosti
metode zatezanja
preko zakretnog
momenta
Runi alat
Prijenosni
elektrini alati
Neprijenosni
elektrini alati
Ogranienja pri
upotrebi
Jednostavni ok kljuevi Nm 50
D
% 20 to % 50

Elektrini alat za
zatezanje sa pozitivnom
spojkom (kvailom)
Nm 50

Elektrini alat za
zatezanje sa
pneumatskim
podeavanjem
Nm 10

Elektrini alat za
zatezanje sa elektrinim
podeavanjem
Nm 10

Udarni kljuevi sa
pohranjenom energijom
(sa ipkom za uvijanje ili
neim drugim)
Nm 10

Podesivi kljuevi sa
kutnim pogonom
Nm 20
Kalibrirani kljuevi sa
jednostavnim
sistemom otputanja
Nm 400
C
% 10 to % 20

Jednostavni zrakom
pokretani alati
Nema ogranienja
Hidrauliki alati za zavrtanje -
Kalibrirani kljuevi sa
sistemom otputanja i
automatskim
resetiranjem
Nm 800
Kalibrirani kljuevi sa
mjerilom i
brojanikom
Nm 2000

Kljuevi sa kutnim
pogonom i sistemom
otputanja
Nm 80

Zrakom pokretani alati sa
kontroliranim zakretnim
momentom
Nema ogranienja
B
% 5 to % 10
Alati sa pulzirajuim zrakom Nema ogranienja

Alati za zatezanje sa
elektrinim pogonom
Nema ogranienja
Elektronski kalibrirani
kljuevi
Nm 400
Motori sa dvije brzine Nema ogranienja
A
% 5 <
Motori sa servo kontrolom Nema ogranienja


Slika 6: Odstupanja u industrijskoj primjeni zakretnog momenta

Slika 7a

Oteenja povrine leaja
Trenjem izmeu dijelova pod velikim optereenjem dolazi do iritacije
i oteenja povrina koje su izloene trenju, znai to su navoji na
matici i vijku, te povrine leajeva koje se nalaze izmeu matica i
prirubnica (pojas nosaa).
Pri sljedeem postupku zatezanja, takvo oteenje e poveati sile
trenja, te e se sukladno tome poveati greka u optereenju pri
konanom zatezanju. (Slika 8a, str.10).

Problemi prilikom otputanja
esto je tee otpustiti (odarafiti) vijak pritegnut zakretnim
momentom, nego to ga je bilo zategnuti. Oteenja na dodirnim
povrinama, te problemi hranja (korozije), zahtijevaju vei zakretni
moment, to moe izazvati razna oteenja na dijelovima sklopa.

Problemi pri zatezanju velikih vijaka
Kada potreban zakretni moment pree 1000 Nm, mora se upotrijebiti
raznolika oprema koja radi na principu zakretnog momenta, kao to
su udarni kljuevi, moment (kilo) multiplikatori ili hidrauliki
moment (kilo) kljuevi (Slike 9a i 9b, str.10).

Ovom opremom mogue je postii potreban zakretni moment
zatezanja. Meutim, posebice kod udarnog kljua, preciznost je
nepouzdana. Samo se hidraulikim moment (kilo) kljuem pod
uvjetom da se koristi oprema vrhunske kvalitete u rukama
vrhunskog strunjaka koji slijedi precizna uputstva uporabe
moe postii nekakav napredak u preciznosti.

Istovremeno zatezanje je rijetko mogue
Sa metodom zakretnog momenta, openito nije mogue
istovremeno zatezanje jednog dijela ili svih vijaka u sklopu.
Kada se koriste hidrauliki moment (kilo) kljuevi, teoretski
nekoliko vijaka se moe istovremeno zatezati. Meutim, samo je
nekoliko vijaka mogue spojiti u jednom trenutku, zbog prostornih
ogranienja i instalacijskih potekoa.
Nadalje, to ne iskljuuje gore navedeni problem nepreciznosti.
SKF 9

Slika 8a: Zatezanje kljuem oteuje povrinu dijelova sklopa.
Uzastopno sastavljanje i rastavljanje naglaava ovaj fenomen.


Slika 9a: Moment (kilo) multiplikator

Slika 8b: Zatezanje sa hidraulikim zatezalom vijaka pomae
ouvanju stanja dijelova, bez obzira na broj uzastopnih sastavljanja i
rastavljanja.

Slika 9b: Hidrauliki moment (kilo) klju

Metode i ureaji za mjerenje zakretnog
momenta zatezanja
Mogue je smanjiti odstupanje u konanom optereenju zatezanja,
upotrebom instrumenata za mjerenje ili zakretnog momenta ili
rezultirajue deformacije vijka. Ali bez obzira na naine kontrole, ne
smijemo zaboraviti da bilo koja metoda zatezanja preko zakretnog
momenta poveava razinu ekvivalentnog naprezanja koje proizlazi,
zbog pojave "parazitskog" naprezanja pri uvijanju.

Praenje vrijednosti zakretnog momenta
Ovo je najjednostavnija metoda. Meutim, kako je ve opisano, ak i
tamo gdje je preciznost vrijednosti primijenjenog zakretnog momenta
dobra, i dalje ostaje nesigurnost oko naprezanja pri konanom
optereenju u vijku.

Provjera preko kuta rotacije matice
Ova metoda se sastoji od dva koraka. Prvo se matica zatee do
vrijednosti zakretnog momenta koja je neto manja od potrebne
konane vrijednosti zakretnog momenta. Od tada nadalje
primjenjuje se odreeni kut rotacije.
Ovim se poneto smanjuje odstupanje oko naprezanja kod
konanog optereenja. Meutim, nepreciznost ostaje na visokoj
razini, a moe se znatno poveati i "parazitsko" naprezanje pri
uvijanju.

Metode mjerenja deformacije vijaka
Dolazi do znatnog poveanja preciznost, prilikom izravnog
mjerenja deformacije vijka. Mogue je primijeniti nekoliko
metoda:




SKF 10

Metoda ipke i diska sa narovaenim rubom
ipka na vrhu koje se nalazi disk sa narovaenim rubom uarafi se u
provrt u sredini vijka.
Kada je deformacija vijka jednaka poetnom razmaku ostavljenom
izmeu vrha ipke i narovaenog diska, blokirana je rotacija diska,
ime tehniar zna da je vijak zategnut.
U ovoj metodi postoje odreeni nedostatci:
- dodatni trokovi dijelova i buenja;
- vijak je oslabljen;
- potreba za preliminarnim kalibriranjem;
- nesiguran stupanj preciznosti, posebice jer tehniar mora pomaknuti
narovaeni disk kako bi provjerio koliko je razmaka jo ostalo.

Mjerenje putem mjernog instrumenta sa brojanikom
ili LVTD (Linearni pretvara istisnine linear
displacement transducer)
Bui se rupa cijelom duinom vijka kako bi se u nju smjestila mjerna
ipka. Razlika u udaljenosti izmeu kraja ipke i kraja vijka mjeri se
mjernim instrumentom sa brojanikom ili elektronikim senzorom
(LVTD).
Ova metoda je preciznija nego prethodna, ali ima sline nedostatke:
- dodatni trokovi dijelova i buenja;
- vijak je oslabljen;
- potreba za preliminarnim kalibriranjem.

Metoda ultrazvunog (UZ) mjerenja
Ova metoda se temelji na mjerenju vremena koje je potrebno
ultrazvunom valu da doe do kraja i natrag longitudinalne osovine
vijka. Vijci nisu izbueni, ali moraju biti vrhunske kvalitete, a uz to je
potrebna i paljiva kalibracija. Ova metoda zahtjeva visoko
kvalificirano osoblje. Stalna unapreenja ine ovu metodu sve
privlanijom, a posebice za vijke malih dimenzija (promjera ispod
20mm).

Metoda mjerenja naprezanja
Mjerni instrumenti za mjerenje naprezanja privruju se na vijak, te
se spaja na Weston-ov most; mjere se varijacije u signalu koje
odgovaraju varijacijama naprezanja u vijku. Potrebna je preliminarna
kalibracija.
SKF 11

Moemo zakljuiti, da gore spomenute metode zahtijevaju rad
specijaliziranih tehniara, te vrijeme njihove provedbe moe biti
dugo. Isto tako, preciznost ovih metoda je izravno proporcionalna
visini trokova. Uz to, ove metode ne mjere izravno optereenje
stezanja i zatezanja, nego ustvari mjere varijacije u deformacijama
vijka.

Slika 10: "Senzorna " podloka
Podloka sa senzorom
(Slika 10 iznad)
U usporedbi sa drugim metodama osnovna prednost Podloka sa
senzorom, jest izravno mjerenje optereenja zatezanja.
"Senzorna" podloka, je instrument koji se postavlja ispod matice
na koju se primjenjuje zakretni moment.
Preporua se izmeu podloka sa senzorom i matice postaviti i
obinu tanju podlonu ploicu, kako bi se izbjeglo veliko trenje na
podloku sa senzorom prilikom zatezanja i otputanja.
Ova podloka djeluje kao senzorna elija optereenja.
Preciznost je dobra, a metoda je lako upotrebljiva.
Kada se koristi moment (kilo) klju, sile trenja mogu biti vrlo
razliite od vijka do vijka u istom sklopu. Ako se zahtjeva visoka
preciznost podloku sa senzorom trebalo bi postaviti na svaki vijak
u sklopu.
Nadalje, ova metoda prua mogunost periodinog ili stalnog
mjerenja i praenja vlanog naprezanja u vijku, bilo da je sklop u
upotrebi ili ne.

Prelazak sa moment (kilo) kljueva na
hidraulika zatezala vijaka
Upotreba hidraulikog zatezala vijaka podrazumijeva poznavanje
preostalog optereenja na vijku. No, kod zatezanja sa moment
(kilo) kljuem, preporua se upotreba samo zakretnog momenta.
On se obino iskazuje u Newton-metrima (Nm). Sljedea teorijska
formula prua mogunost preliminarnog odreivanja pribline
vrijednosti

(slijedi tekst sa stranice 12.)
preostalog optereenja stezanja, kada se vrijednost zakretnog
momenta upotrijebi na vijku. Ova formula dobivena je kada se
u obzir uzme trenje meu navojima, te trenje izmeu glave
matice i prirubnice.
m r d p
T
F
2 2 1 583 . 0 16 . 0
0
+ +
=
T: zakretni moment zatezanja
p: uspon navoja

1
: koeficijent trenja izmeu navoja vijka/matice

2
:koeficijent trenja izmeu glave matice/prirubnice
d
2
: odgovarajui promjer vijka
r
m
: prosjeni promjer glave matice
U odjeljku pod naslovom "Usporedba zatezanja moment (kilo)
kljuem i hidraulikog zatezanja vijaka" opisana je stvarna primjena
ove formule.

Zatezanje pomou grijae ipke
SKF 12
Ova metoda sastoji se od produljenja vijka, koji se zagrijava
umetanjem grijae ipke u sredinu vijka. Tada je dovoljno zakrenuti
maticu koristei malu silu zakretnog momenta, dok matica ne doe u
kontakt sa prirubnicom.
Nakon hlaenja, vijak e se stisnuti po duini, te tako stegnuti maticu.
Istovremeno zatezanje vie vijaka teoretski je mogue. Ova metoda je
teoretski precizna, ali u stvari sa sobom nosi nekoliko nedostataka:
- Potrebno je izbuiti rupu kroz sredinu vijka, kako bi se mogla
umetnuti grijaa ipka.
- Potreban je sustav zagrijavanja, elektrini spojevi, ureaj za
kontrolu temperature, te oprema za rukovanje, posebice u sluaju
istovremenog zatezanja vie vijaka.
- Ova metoda je suvie spora, s obzirom na vrijeme potrebno za
zagrijavanje vijka, a konano optereenje zatezanja mogue je
provjeriti tek nakon hlaenja vijka, to ujedno jo produava itav
postupak.
Postupak obuhvaa sljedei ciklu: zagrijavanje vijka, navoenje
matice, hlaenje dijelova, i mjerenja. Ovaj ciklus potrebno je
ponavljati nekoliko puta, kako bi se podesila zategnutost.
Temperatura potrebna za postizanje potrebnog izduenja, je ponekad
toliko visoka da moe uzrokovati promjene u materijalu ostale
opreme. Kao rezultat, kada je termalno produenje nedovoljno,
potrebno je izvriti zatezanje zakretnim momentom, koje se
provjerava mjerenje kuta matice.
Ova tehnika termalnog produenja vrlo rijetko se koristi, te se
openito koristi za velike vijke (promjera >100mm).

Prelazak sa grijaih ipki na hidraulika zatezala
vijaka.
Kao to je ve spomenuto, upotreba hidraulikih zatezala vijaka
podrazumijeva poznavanje preostalog optereenja na vijku. Tehniki
podaci za zatezanje pomou grijae ipke su sljedei: poveanje
temperature, i kut rotacije kod matice nakon postizanja eljene
temperature. Ova tehnika se temelji na vrsti naprezanja: "prirodna"
deformacija uslijed zagrijavanja vijka, koja ovisi o koeficijentu
ekspanzije () elika, te deformacija uslijed zatezanja preko
zakretnog momenta, tj. rotacija matice. Preko sljedee teoretske
formule mogue je odrediti preostalo optereenje stezanja (F
o
) u
vijku, nakon upotrebe ove tehnike:
l
pSE
t SE Fo

+ =
: kut rotacije matice
t: poveanje temperature
: koeficijent ekspanzije elika vijka
p: uspon (korak) navoja
S: presjek vijka
l: duina zategnutog vijka
E: moduli elastinosti (Young-ovi moduli) elika vijka

Zatezanje mehanikim
izduenjem/deformacijom
Ovom metodom se optereenje stezanja izravno prenosi na vijak
(Slika 11 ispod).
Openito, u tijelu matice nalazi se sklop porivnih vijaka koji
simetrino sloeni oko rupe glavnog navoja. Ovi vijci ostvaruju
ili izravno ili preko podloka pritisak na leaj u dodirnoj povrini
prirubnice. Oni se zateu jedan po jedan, korak po korak, pri tome
koristei vrlo mali zakretni moment, dok se ne postigne eljeno
vlano optereenje.
Izduenje/deformacija vijka najee se mjeri jednom od ve
spomenutih metoda. Unato injenici da se ovom metodom uklanja
naprezanje pri uvijanju, ipak postoji nekoliko nedostataka:
- Istovremeno zatezanje nije lako provesti: mogu je samo
postupak "korak po korak", od jednog vijka do drugog. To je
ujedno zamorno i oduzima puno vremena, a rezultat je
"istovremeno" zatezanje.
- Da bi se tono odredilo da li je zatezanje uspjeno provedeno,
potrebno je osigurati dodatna mjerenja, kao to je metoda
izduenja ili podloke za mjerenje optereenja.
- Openito, ova vrsta matica je skupa, jer su vee i potrebno je
izbuiti i narezati dodatne rupe za male vijke.
- Sa profesionalne strane ovom metodom se moe postii kvaliteta
pravilnog zatezanja koja najbolje odgovara kriterijima iz uvoda.
- Sam postupak je vrlo spor jer je svaki mali vijak potrebno runo
zategnuti
Zbog nabrojenih razloga, mehaniko izduenje/deformacija se
esto ne koristi.

Slika 11: Zatezanje mehanikim izduenjem
Zatezanje pomou hidraulikih zatezala

Slika 12a: SKF HYDROCAM zatezalo vijaka


Prezentacija (Opis)
SKF 13
Ova metoda zatezanja koristi SKF

(HYDROCAM

) zatezalo
vijaka (Slika 12a iznad).
Jedan kraj vijka mora biti dui tako da se protee izvan matice. Na
vijak se primjenjuje hladno istezanje pomou prstenastog
hidraulikog cilindra postavljenog na njega. Vijak se nalazi samo
pod optereenjem osovinskog stezanja/rastezanja.
Matica koja nije pod nikakvim naprezanjem se tada sa vrlo malo
napora pritegne, ime se ne prenosi nikakav zakretni moment na
vijak. Kada se u zatezalu otpusti pritisak tekuine, glavni dio
hidraulikog optereenja u zatezalu se prenosi na maticu, ime je
zavreno zatezanje (Slika 12b str.15).

Za optimalnu preciznost, preporua se dvostruko stezanje/rastezanje
vijka i zavrtanje matice.
Iz ega proizlazi, postupkom prvog zakretanja kompenzira se prazan
prostor, te izravnava bilo kakva nepravilnost povrine i uravnoteuje
optereenje; dok se postupkom drugog zatezanja primarno postie
eljena tonost preostalog optereenja na vijku.
Postupak dvostrukog zakretanja u stvari znai ponavljanje 3, 4 i 5
koraka prikazanih na slici 12b, str.15.
Pod pretpostavkom da se ovom metodom poslui radnik, postignuti
rezultati e najbolje odgovarati kvaliteti pravilnog zatezanja koja je
u skladu sa postavljenim kriterijima iz uvoda.



Prednosti (hidraulikog zatezanja
vijaka) i znaajke
SKF 14

Bez napora pri uvijanju
Ovom metodom iskljuuje se bilo kakvo "parazitsko" naprezanje pri
uvijanju ili naprezanje uslijed svijanja vijka (Slika 7b ispod).

Dobra preciznost
Postie se velika preciznost prvenstveno iz jednog razloga, a to je da
se optereenje stezanja savreno kontrolira putem hidraulikog
pritiska u zatezalu. Optereenje ne ovisi o raznim koeficijentima
trenja u sklopu. Jedina nesigurnost ove metode proizlazi iz stupnja
zakretnog momenta koji se javlja prilikom zavrtanja matice.
Meutim, utjecaj ovog zakretnog momenta, po definiciji, je
sekundarnog znaaja. No kroz jednostavan oprez i dobru radnu
obuenost, mogue je postii ujednaenost u postupku zavrtanja. Jo
je potrebno spomenuti i Fh/Fo omjer (hidrauliko
optereenje/preostalo optereenje nakon otputanja pritiska), koji
moramo uzeti u obzir. Ovaj omjer je detaljno opisan na stranici 25.
Vano je pravilno shvatiti ovaj omjer, jer postoje naini kako za
svaki sklop postii precizan omjer.

Laka primjena
Ovu metodu je lako provesti, ona ne zahtjeva nikakav fiziki napor,
ak ni za velike vijke. Svi oblici ozljeda na radu su znatno smanjeni.

Razliitost materijala
Sa ovim hidraulikim zatezalom mogue je pritegnuti vijke izraene
od razliitih materijala kao to je: nehrajui elik, titan, razliiti
spojevi materijala i drugo.

Mogue je zatezati vijke razliitih promjera
Ovu metodu je mogue koristiti za velik raspon promjera vijaka, od
5 do 500mm!

Nema oteenja ostalih dijelova
Kontrola unutarnjih naprezanja, te se ne javlja nikakvo trenje pod
velikim optereenjem leaja. Stoga se ovom metodom tite pojedini
dijelovi sklopa (Slika 85, str.10).

Lako otputanje
Postupak otputanja je vrlo lak: openito potreban hidrauliki napor
je priblino za jedan posto vei od napora u fazi zatezanja.

Mogue je istovremeno zatezanje
Metodom zatezanja putem HYDROCAM zatezala, mogue je
istovremeno pritegnuti nekoliko ili sve vijke u danom sklopu.
Prednosti su:
- jednaka zategnutost svih vijaka u sklopu,
- jednostavan postupak
- smanjeno vrijeme rada (pogledati poglavlje pod naslovom
"Istovremeno zatezanje vijaka hidraulikim zatezalima", str.37).

Mogua automatizacija postupka
Sam postupak zatezanja i otputanja mogue je automatizirati, ime
se postie:
- optimizacija istovremenih postupaka,
- vea preciznost zatezanja,
- podjednak raspodjela sila zatezanja,
- smanjenje vremena zatezanja,
- laki pristup nedostupni dijelovima, to podie kvalitetu uvjeta
rada,
- daljinsko upravljanje
Mogunost daljinskog upravljanja, daje tehniaru kontrolu nad svim
fazama zatezanja i otputanja iz sigurnog prostora. To znatno
smanjuje izloenost loim i opasnim uvjetima rada kao to su:
zraenje, tetni materijali, visoke temperature, buka, te opasnost od
kvara na dijelovima sklopa.

Za vrijeme zatezanja:

F
H
: optereenje kod hidraulikog stezanja

H
: naprezanje pri stezanju uslijed hidraulikog vlaka F
H.


Nakon zatezanja

F
0
: konano optereenje stezanja u vijku

H
: naprezanje pri konanom stezanju/rastezanju nakon zavrtanja
matice i otputanja pritiska


1 "Utinica" za zavrtanje se postavlja na maticu, a
hidrauliko zatezalo obuhvaa vijak



2 Nakon spajanja hidraulike, pritisak u zatezalu raste, a na
vijak djeluju potrebne steone sile.



3 Otputanjem pritiska, klip se pomie prema nazad.
Optereenje zatezanja se sada vri kroz stezanje vijka.


2 Dio sa sponom/uvlaenje se arafi na dio vijka koji viri
izvan matice.



4 Dok se odrava pritisak, matica se zavre bez
optereenja, koristei "rupu" i tommy bar(vrsta
ipke/imbus kljua za zatezanje).



6 Sada je mogue maknuti "utinicu" i zatezalo.

Slika 12b: Princip rada HYDROCAM zatezala vijaka
SKF 15


SKF 16


Slika 13: Mjerenje istisnua na vrhu
vijka, pomou mjernog instrumenta
sa brojanikom.
Slika 14: Mjerenje izduenja vijka
preko ugraene ice i LVTD
senzora.
Slika 15: Ultrazvuno mjerenje
izduenja vijka.

Mjerni instrumenti za hidrauliko
zatezanje
Mogue je upotrijebiti nekoliko metoda kontrole hidraulikog
zatezanja vijaka, ovisno o traenoj preciznosti za zadani sklop:

Mjerenje hidraulikog pritiska
Nakon to ste odredili Fh/Fo omjer, precizno mjerenje pritiska
uporabljenog u hidraulikom cilindru prua razinu tonosti od 8%
do 10% konanog optereenja zatezanja, to je u veini sluajeva
prihvatljivo.

Metoda dvostrukog stavljanja pod pritisak
Jednom kada je vijak zategnut, kroz osnovni postupak stavljanja
zatezala pod pritisak, zavrtanja matice i otputanja pritiska, jo
jednom se zatezalo stavlja pod pritisak kako bi se preciznije
izmjerilo optereenje na vijku. Tijekom te druge kompresije, biljei
se rast pritiska ija se vrijednost onda unosi u dijagram istisnua
vrnog dijela vijka. Optereenje stezanja vijka koje se dobiva kao
rezultat, mogue je odrediti, pratei promjene u grafikom prikaz
krivulje. (Slika 13 iznad).
Ovom metodom se poboljava kontrola nad konanim preostalim
optereenjem.
Tonost konanog optereenja zatezanja nalazi se u granicama od 5
do 8%.

Mjerenje izduenja (deformacije)
Ovo mjerenje se provodi jednom od prije spomenutih metoda
(mjerni instrument ili LVTD vidi Slika 14 iznad) ili ultrazvunom
metodom (Slika 15 iznad).
Sa kvalitetno izraenim vijcima i tonim, dobro kalibriranim
ureajima, nesigurnost kod konanog optereenja zatezanja
smanjuje se na 1 do 5%.

Podloka sa senzorom
Ova metoda, koja je ve opisana kod zatezanja preko zakretnog
momenta, savrena je za hidrauliko zatezanje i daje vrlo precizne
rezultate mjerenja konanog optereenja stezanja u vijku (Slika 16,
str. 17).
Praktinost ove metode tamo gdje je to potrebno je u tome to
podloka sa senzorom ostaje u sklopu, to prua mogunost
povremenog ili stalnog praenja razlika optereenja tijekom
vremena.
Za razliku od zatezanja preko zakretnog momenta, hidrauliko
zatezanje, mogue je reproducirati, a pri tome nije potrebna
podloka sa senzorom za svaki vijak. Dovoljno je postaviti podloku
sa senzorom na svaki drugi, trei, etvrti ili osmi vijak, ovisno o
zahtjevima i postavkama.
Preciznost mjerenja optereenja vijka sa "senzornim" podlokama
iznosi oko 5%, ali mogue ga je poboljati do 2%, paljivom
strojnom obradom dijelova sklopa.
S obzirom da hidrauliko zatezanje ne stvara nikakvo povrinsko
trenje, vano je napomenuti da izmeu matice i podloka sa
senzorom nije potrebno postavljati nikakve obine podloke.


SKF 17
Hidraulika metoda zatezanja vijka prua dobru kontrolu naprezanja
stezanjem. Ako je vijak dovoljno dugaak, konano naprezanje pri
stezanju se moe sa sigurnou dovesti do granice pucanja bez rizika
od prelaska te granice.

To je vrlo vano za kvalitetu zgloba. Suprotno ustaljenom uvjerenju,
prouavanja temeljena na stvarnim sluajevima pokazala su da, to
je naprezanje vijka blie granici pucanja:
- zglob se ponaa bolje
- radni vijek vijka pod periodikim optereenjima je dui (Slika 17
ispod).
Kontrolom naprezanja u vijku mogue je optimizirati izbor
materijala i dimenzija u fazi projektiranja.






U usporedbi sa tradicionalnim metodama koje se slue zatezanjem
pomou zakretnog momenta, hidraulikim zatezanjem vijka se
smanjuju dimenzije sklopa i/ili broj vijaka u sklopu. Kao posljedica
javljaju se tri vane prednosti
- smanjenje ukupne veliine,
- smanjenje teine,
- smanjenje trokova.


Slika 17: Utjecaj jaine zatezanja vijka na njegove dinamike performanse
SKF 18
Tehnika analiza zatezanja vijaka

Bez obzira na metodu upotrijebljenu za zatezanje vijaka na sklopu
poput prikazanog na Slici 18 nasuprot cilj je primijeniti
optereenje stezanja na vijak, te kompresijsko optereenje na
sklopljene dijelove. Openito, krutost vijka, u usporedbi sa ostalim
dijelovima u sklopu na koje djeluje kompresijsko naprezanje, je
relativno niska.
Na Slici 19 ispod, prikazana linija D1 za vijak ima lagani nagib, dok
linija D2 za strukturu je vrlo strma (Slika 20, str. 20). Linije D1 i D2
mogue je prikazati na istom grafu, gdje mjesto njihovog presjeka
oznaeno Fo predstavlja konano optereenje zatezanja (Slika 21b,
str. 20).
Vrijednost stezanja u vijku jednaka je vrijednosti kompresije u
strukturi, ali sa suprotnim predznakom (Slika 21a, str. 20).
Izduenje vijka je B, dok je kompresija strukture S.


Slika 18: Primjer sklopa sa vijcima



Slika 19: Dijagram stezanja u vijku
SKF 19
Onog trenutka kada vanjsko optereenje stezanja F
E
pone djelovati
na sklop, stezanje u vijku se ne poveava za F
E
nego samo za F
1
, jer
je kompresija u strukturi umanjena za F
2
.
Iz ega slijedi: F
E
= F
1
+ F
2
(Slika 22a1, str. 21).
Na grafu je vidljivo da na vijak ne djeluje ukupno vanjsko
optereenje nego samo jedan njegov dio (Slike 22a2 i 23, str. 21 i
22).
Za kompresijsko vanjsko optereenje F
E
dijagram na Slici 22a2, str.
21 zamijenjen je sa dijagramom na Slici 22b, str. 22.
Dio optereenja F
1
koje se prenosi preko vijka, moe se proraunati
ovisno o krutosti vijka RB, te krutosti strukture RS. Iz ega
slijedi:
F
1
=F
E
R
B
/(R
B
+ R
S
)
Ako je optereenje zatezanja nedovoljno u usporedbi sa vanjskim
optereenjem, gubi se efekt zatezanja (Slike 24 i 25, str. 23).
Kod vanjskih ciklikih optereenja, dijagrami na Slikama 26 i a7,
str. 24, prikazuju da je optereenje koje se izmjenjuje na vijku vrlo
malo. To je vrlo vano jer znamo da dio tog optereenja koje se
izmjenjuje ima snaan utjecaj na zamor materijala (Slika 17, str. 18).


Slika 20: Dijagram kompresijskog optereenja/deformacije
strukture


Slika 21b: Zglob sa vijkom zategnut do razine pred-optereenja F
0

Slika 21b: Dijagram optereenja/deformacije
zgloba sa vijkom
SKF 20



Slika 22a1: Zglob sa vijkom pod pred-optereenjem zatezanja F
0
i vanjskim optereenjem vue/deformacije F
E
F
1
poveanje optereenja stezanja u vijku
F
2
smanjenje kompresijskog optereenja na strukturu



Slika 22a2: Dijagramski prikaz utjecaja vanjskog optereenja vue/stezanja F
E
na sklop povezan vijcima uz pred-optereenje F
0
.
SKF 21

Slika 22b: Tlano vanjsko optereenje na sklop F
E
potie smanjenje optereenja stezanja u vijku, te poveanje tlane
duinske deformacije u strukturi

Drugi dijagrami koji prikazuju odnos ukupnog optereenja na vijku i vanjskog optereenja koje djeluje na sklop:


Slika 23
SKF 22

Slika 24: Kada je optereenje zatezanja nedovoljno u odnosu na vanjsko optereenje, gubi se efekt zatezanja.



Slika 25: Optereenje na vijku, kada je optereenje vue(rastezanja)/stezanja preveliko u odnosu na pred-optereenje zatezanja na
sklopu.
SKF 23

Slika 26: Dijagram optereenja u sluaju ciklikog vanjskog optereenja




Slika 27: Varijacije u optereenju vijka prilikom djelovanja ciklikog optereenja vue(rastezanja)/stezanja F
E
na sklop.
SKF 24
L/d (Duina/promjer) omjer, Fh/Fo omjer za
hidrauliko zatezanje
Jasno je da vea razlika u krutosti izmeu vijka i strukture, smanjuje
udio vanjskog optereenja koje djeluje na vijak.
Stoga je uvijek bolje koristiti vijke koji su puno dui u odnosu na
promjer, jer je u tom sluaju krutost najnia.
Nadalje, omjer L/d je ujedno i glavni parametar pri odreivanju
omjera upotrijebljenog hidraulikog optereenja Fh i konanog
preostalog optereenja Fo (Slika 28, str. 24). Iz toga proizlazi da
vea vrijednost L/d omjera smanjuje odnos Fh/Fo. Stoga su
prednosti u velikoj vrijednosti L/d omjera dvostruke.
Kada je L/d omjer nizak (<1.5), hidrauliki napor, koji je potreban
da bi se postiglo potrebno konano optereenje zatezanja, moe biti
vrlo velik, blizu granice pucanja materijala. U tom sluaju upotreba
vrhunskog hidraulikog moment (kilo) kljua moe biti prihvatljivo
rjeenje.
Meutim u ovom sluaju, odabir izmeu ove dvije metode zatezanja
ovisit e i o drugim parametrima u zadanoj primjeni, kao to su
potrebna preciznost, razdioba zategnutosti, dostupnost, potreba za
istovremenim zatezanjem itd.


Slika 28: Fh/Fo omjer kao funkcija onog aspekta omjera L/d kod vijka, za uobiajene vrste elika kod proizvodnje vijaka



SKF 25
Usporedba zatezanja moment (kilo) kljuem i hidraulikog
zatezanja vijaka

Ova usporedba se temelji na dva sluaja: zatezanje postojeeg
sklopa, te projektiranje novog sklopa.

Zatezanje postojeeg sklopa
SKF 26

Prvo uzmite u obzir dvije prirubnice, vanjskog promjera 600mm.
Zglob (mjesto spajanja) sastoji se od esnaest M20x2,5 vijaka na
PCD-u od 500mm (Slika 18, str. 19).
Svaki vijak ima duinu spone otprilike 200mm, to znai da je omjer
duina/promjer L/d=10 to je vrlo esto u mehanikoj primjeni.
Korak navoja je 2.5, u skladu sa ISO standardima, a klasa materijala
je 10-9.
Namjerno je odabrana upravo ta veliina vijka za ovu usporedbu, jer
je vijke te veliine vrlo lako zategnuti kalibriranim runim moment
(kilo) kljuem (zakretni moment <700 Nm).
Naravno, zatezanje hidraulikim zatezalom je jo lake.
Slika 29, str. 26 donosi prikaz dimenzija ISO navoja za M 20 x 2,5:
d = 20 d
2
= 18,376mm d
3
= 19,933mm
d
eq
= 17,655mm A
S
= 244,5 mm
2
U svrhu prorauna, vijak se promatra kao cilindrina ipka, sa
ekvivalentnim promjerom deq i presjekom A
S
.





Slika 29: Dimenzije M20x2,5 ISO navoja

Podaci se odnose na sljedea
zatezala
HTA 20 HTA 35 HTA 50 HTA 60 HTA 90 HTA 130 HTA 160 HTA 200 HTA 250 HTA 310
Dimenzije vijka
(M x korak
navoja)
Metriki
sustav
M20x2,5
M22x2,5
M24x3
M27x3
M27x3
M30x3,5
M33x3,5
M36x4
M36x4
M39x4
M42x4,5
M45x4,5
M42x4,5
M45x4,5
M48x5
M52x5
M45x4,5
M48x5
M52x5
M56x5,5
M60x5,5
M60x5,5
M64x6
M68x6
M72x6
M76x6
M72x6
M76x6
M80x6
M80x6
M85x6
M90x6
M95x6
M100x6
M100x6
M110x6
M120x6
M125x6
M125x6
M130x6
M140x6
M150x6
(IN)
navoj/in
Anglosaski
mjerni
sustav
" 10
7/8" 9
1" - 8
1" 8
1 1/8" 7
1 1/4" 7
1 " 6
1 3/8" 6
1 1/2" 6
1 3/4" 5
1 1/2" 6
1 3/4" 5
2" 4 1/2
1 3/4" 5
2" 4 1/2
2 1/4" 41/2
2 1/2" 4
2 3/4" 4
3" 4
2 3/4" 4
3" 4
3 1/4" 4
3 1/4" 4
3 1/2" 4
3 3/4" 4
3 3/4" 4
4" 4
4 1/4" 4
4 " 4
4 - 4
5" 4
5 1/4" 4
5 1/2" 4
5 - 4
Maksimalni
pritisak
(Mpa)
(psi)
150
21756
150
21756
150
21756
150
21756
150
21756
150
21756
150
21756
150
21756
150
21756
150
21756
Hidrauliki
odjeljak
(cm
2
)
(in
2
)
20
3.10
35
5.43
50
7.75
60
9.30
90
13.95
130
20.15
160
24.80
200
31.00
250
38.75
310
48.05
Maksimalno
hidrauliko
optereenje
(kN)
(lbf)
300
67443
525
118025
750
168606
900
202328
1350
303492
1950
438377
2400
539541
3000
674426
3750
843032
4650
1045360
Takt klipa (mm) 8 8 8 8 8 8 10 10 10 10
D (mm) 86 109 128 137 166 198 215 244 284 325
H (mm) 100 113 128 140 154 179 190 203 235 268
H1 (mm) 30 40 49 54 65 82 86 106 131 156
D1 (mm) 74 97 116 133 154 187 203 232 272 313
D2 (mm) 56 73 90 102 114 137 145 180 223 260
A (mm) 26 31 38 40 42 50 50 60 73 86
U (mm)
38
42
46
52
52
57
63
69
69
74
80
86
80
86
92
99
86
92
99
107
114
114
122
130
137
145
137
145
152
152
162
171
181
190
190
209
228
238
238
247
266
285
X (mm)
138
142
146
152
168
173
179
185
197
202
208
214
220
226
232
239
240
246
253
261
268
293
301
309
316
324
327
335
342
355
365
374
384
393
425
444
463
473
506
515
534
553
Y (mm)
56
57
59
62
73,5
76,5
79
81
91
94
97
100
91
92
94
96
119
122
124,5
127,5
130,5
147
150
153
155,5
158,5
163,5
166,5
169,5
184,5
187,5
193
196
202
222
227,5
236
242
262,5
265
274
280
Z (mm) 44,5 56 65,5 69,5 84,5 101 109 124 144 164,5
Ukupna teina
zatezala (kg)
3 4,8 7,5 9 15,3 25 31 39 54 75
Ova stranica je uzeta iz SKF kataloga "HYDROCAM zatezala vijaka Sustavi zatezanja u industriji", koja opisuje itav niz HYDROCAM zatezala, te
njihovu primjenu u industrijama.
Slika 30
SKF 27
Klasa 10-9 materijala ima sljedee karakteristike:
- maksimalna vrstoa pri stezanju
MPa Rm 1000
- Granica pucanja na 0.2%:
MPa 900 Re %) 2 . 0 (
Odlueno je da se ne prelazi 90% naprezanja od granice pucanja
(0.2%) materijala iz ega proizlazi:
max
= 0.9 Re = 810 MPa
Stoga e maksimalno dozvoljeno optereenje na vijku biti:
F
max
= 0.9 Re A
S
F
max
= 198000 N

Zatezanje pomou hidraulikih zatezala
HTA 20 zatezalo, koje odgovara karakteristikama upotrijebljenih
vijaka, odabran je iz standardnog niza SKF HYDROCAM proizvoda
(Slika 30, str. 20).

imbenici koji utjeu na nesigurnost hidraulikog
zatezanja
U ovom poglavlju biti e opisani oni uobiajeni imbenici koji
utjeu na nesigurnost hidraulikog zatezanja.

Odstupanja uslijed dimenzija i tolerancija vijaka i dijelova
sklopa
Slika 28, str. 25, pomae u odreivanju optereenja pri hidraulikom
zatezanju, koje se mora primijeniti pri zatezanju vijaka, kako bi se
dobila odgovarajua vrijednost konanog optereenja zatezanja.
Iz ega se oituje da uz omjer L/d=10, omjer Fh/Fo, izmeu
potrebnog hidraulikog optereenja Fh i konanog preostalog
optereenja Fo je otprilike 1.10 i 1.20, viz: 1.15 +/-4.5%.
Meutim, graf prikazuje neko openito odstupanje (za L/d=10: +/-
4.5%), koje u proraun uzima i razliitost sklopova, oblika i
karakteristika komponenti, posebice i navoja, koji se najee
susreu u mehanici.
No ipak, iz iskustva znamo da e za zadani sklop, Fh/Fo omjer biti
unutar +/-2% ili manji za pojedinano zategnuti vijak, jer
dimenzijska tolerancija, geometrijske pogreke, odstupanja u
karakteristikama materijala se moraju razmatrati zasebno za svaki
dio ili grupu (seriju).
Zbog navedenih razloga kao prosjena vrijednost se uzima 1.15, iz
ega slijede 1.18/1.12 kao maksimum i minimum.

Nepreciznosti u optereenju pri hidraulikom zatezanju
Kao prvo nepreciznosti pri hidraulikom zatezanju ovise o samom
zatezalu, te o preciznosti mjerenja hidraulikog pritiska.
Uinkovitost SKF HYDROCAM zatezala je izvrsna: 98% +/-1%.

Nepreciznost koja proizlazi iz samog zatezala je stoga samo +/-1%.
Odstupanje u vrijednosti pritiska je u pravilu +/-2%. A ta vrijednost
ovisi o preciznost samog mjernog instrumenta (manometar ili
senzor) i preciznosti tehniara.
Kao rezultat krajnje analize, preciznost optereenja pri hidraulikom
zatezanju se nalazi unutar +/-3%.
Pri emu se i dalje pridravamo prvobitne postavke, da se ne prelazi
optereenje zatezanja na vijku od F
max
= 198000 N (kako bi se
izbjeglo maksimalno naprezanje od
max
= 810 Mpa).

Optereenje pri hidraulikom zatezanju e stoga biti ogranieno
istom vrijednosti:
F
max
= 198000 N

Uzevi u obzir "hidrauliku" nepreciznost, minimalno optereenje
pri hidraulikom zatezanju iznosi:
Fh
min
= 198000/1.06
pa je Fh
min
=186800 N
A prosjeno potrebno hidrauliko optereenje iznosi:
Fh
min
= (Fh
max
+ Fh
min
)/2 = 192400 N

S obzirom da SKF HYDROCAM HTA 20 zatezalo ima hidrauliki
prostor od 20 cm
2
, a da je zadana uinkovitost (98%), nominalni tlak
e biti: 98 Mpa.

Nepreciznost u trenutku hvatanja matice
Kada se matica pritee runo, javlja se nepreciznost u trenutku
hvatanja same matice, iz ega proizlazi nepreciznost +/-3% u
konanom optereenju zatezanja.
U glavnom katalogu, opisani su neki jednostavni postupci kojima se
moe smanjiti odstupanje prilikom zavrtanja.
U naem primjeru odstupanje je +/-3% kod zavrtanja.
SKF 28


Slika 31: Dijagram optereenja/izduenja M20x2.5 lg 200mm ISO vijka zategnutog zatezalom vijaka.

Posljedice nepreciznosti u konanom optereenju
Sada je mogue proraunati ukupnu nepreciznost u konanom
optereenju zatezanja.

Konano optereenje zatezanja jest maksimalno, kada je
optereenje pri hidraulikom zatezanju maksimalno, kada je trenutak
hvatanja matice pred zavrtanje maksimalan, omjer Fh/Fo minimalan.
Stoga e maksimalno konano optereenje zatezanja biti:
Fo
max
= 182000 N (198000 x 0.97/1.18)

Konano optereenje zatezanja jest minimalno, kada je optereenje
pri hidraulikom zatezanju minimalno, kada je trenutak hvatanja
matice pred zavrtanje minimalan, omjer Fh/Fo maksimalan.
Stoga e minimalno konano optereenje zatezanja biti:
Fo
min
= 154000 N (186800 x 0.97/1.18)

Prosjena vrijednost optereenja zatezanja rauna se kao:
Fo
m
= (Fo
max
+ Fo
min
)/2 = 168000 N
Fo = 168000 N +/-8.5%
(Slika 31 iznad)

Vidljivo je da se nalazimo unutar prije zadane tolerancije, za
uobiajenu upotrebu zatezala, bez dodatne opreme za mjerenje.

Sa vremenom i vjebom, mogue je postii i bolje rezultate na istom
sklopu: +/-6% i bolje.

Maksimalno dozvoljeno vanjsko optereenje na
sklopu
Sada kad smo sklop ispravno sastavili i zategnuli hidraulikim
zatezalom, pogledajmo koliko maksimalno vanjsko optereenje
moe podnijeti svaka toka sa vijkom bez prelaska postavljene
granice od:
F
max
= 198000 N
Za to nam je potrebna vrijednost krutosti vijka i cijelog sklopa.

Krutost vijka mogue je izraunati iz samih dimenzija:
R
B
= A
S
E/L = 244.5x210000/200 = 256700 N/mm

Za ovu priliku nismo odredili toan izgled sklopa, nego smo na
osnovu iskustva strojarskih inenjera, postavili vrijednost krutosti
sklopa na 5 do 10 puta veu od one vijka.
Pod pretpostavkom da je vrijednost koeficijenta 8 dobiva se:
R
S
= 2000000 N/mm
Ve je prije prikazano da kod vanjskog optereenja F
E
samo jedan
dio F
1
djeluje na vijak:
F
1
= F
E
R
B
/(R
B
+ R
S
)
SKF 29
SKF 30
Stoga je lagano izraunati maksimalno dozvoljeno optereenje koje
mogu podnijeti vijci bez prelaska postavljene granice od 810 Mpa.
Iz ega slijedi da ukupno optereenje na svakom vijku ukljuujui
i vanjsko optereenje ne smije prelaziti:
F
max
= 198000 N

Vrijednost tog maksimalnog optereenja iznosi:
Ft
max
= Fo
max
+ F
1
= Fo
max
+ F
E
R
B
/(R
B
+ R
S
)

Pa se onda maksimalno doputeno F
E
moe izraunati:
F
E
= (Ft
max
Fo
max
) (R
B
+ R
S
)/R
S
F
E
= 140000 N (Slika 31, str. 29)

Ukupno vanjsko optereenje koje moe izdrati sklop opisan na
stranici 26. iznosi:
16 x 140000 = 2240000 N

Pod pretpostavkom se da se optereenje ravnomjerno prenosi na sve
vijke.

Poznato je da svi vijci "rade" na isti nain pod podjednakom
razinom naprezanja. Postoji veliki stupanj homogenosti. Meutim,
kod veih razina vanjskog optereenja, postoji rizik prelaska
sigurnosne granice postavljene za vijke.

Zatezanje sa moment (kilo) kljuem
Sada emo isti sklop vijaka zategnuti sa moment (kilo) kljuem.
Odluili smo upotrijebiti runi kalibrirani moment (kilo) klju.

imbenici nepreciznosti kod zatezanja sa moment
(kilo) kljuem
Pogledajmo sada te imbenike i neke njihove vrijednosti.

Nepreciznosti uslijed djelovanja samog zakretnog
momenta
Kalibrirani moment (kilo) klju openito nosi odstupanje od: +/-5%.
Meutim, potrebno je napomenuti da je kod opreme (koja radi na
principu zakretnog momenta) koja se obino koristi za zatezanje, to
odstupanje vee od +/-5%.

Nepreciznost uslijed tolerancija vijaka i sklopa
Ova odstupanja prvenstveno proizlaze iz tolerancija dimenzija,
geometrijske greke te razlike u karakteristikama materijala.
S obzirom da omjera Fh/Fo nema, utjecaj ovog odstupanja je manji
nego kod hidraulikih zatezala.
Vrijednost se procjenjuje na: +/-1%.

Nepreciznost uslijed koeficijenta trenja
Kada se koristi moment (kilo) klju u obzir treba uzeti dva
koeficijenta trenja:

th
= koeficijent trenja izmeu navoja matice/vijka

fl
= koeficijent trenja izmeu tijela matice i strukture
Za eline dijelove koji dolaze iz iste serije, prva vrijednost je
izmeu
0.08 i 0.12 (0.10 +/-20%)
dok je druga izmeu 0.10 i 0.15 (0.125 +/-20%)

Analiza komponenti zatezanja preko zakretnog
momenta
Zakretni moment zatezanja T
T
koji proizvodi klju, mora prei dva
momenta optereenja:
- moment optereenja kod T
th
navoja matice/vijka (ovo je zakretni
moment koji uzrokuje uvijanje vijka)
- moment optereenja u matici/strukturi povrine leajeva T
fl
Iz ega izraunavamo T
T
= T
th
+ T
fl

Jednadbe koje se obino koriste za ove zakretne momente:
T
th
= T'
th
+ T''
th
= F (p/2) + F (
1
r
1
)
T
fl
= F (
2
r
2
)
Pri emu je:
p = korak navoja, (2.5 za M20)
= 0.16

th
= koeficijent trenja navoja

fl
= koeficijent trenja za povrine leajeva
d
2
= prosjeni promjer navoja (18.376 za M20)
r
r
= 0.583 = prosjeni radijus navoja
r
m
= prosjeni radijus dodira povrine leaja i matice (13 za maticu
M20)
F = optereenje zatezanja
To moe biti iskazano kao:
T
th
= T'
th
+ T''
th
= F (0.16p) + F (
th
0.583 d
2
)
T
fl
= F (
fl
r
m
)
Zapravo samo jedan dio T'
th
zakretnog momenta T
T
koristi se za
izduenje/deformaciju vijka: ostale komponente zakretnog momenta
moemo jo nazvati "parazitski" zakretni momenti.
Cilj je postii isto prosjeno konano optereenje zatezanja, jednako
onom postignutom sa hidraulikim zatezalom vijka:
Fo
m
= 168000 N

Zakretni moment koji treba primijeniti
Izraunajmo potreban prosjeni zakretni moment potreban za
ostvarenje prosjenog optereenja:
Moment optereenja u navojima je
T
th m
= 168000 (0.16x2.5) + 168000 (0.10x0.583x18.376)
T
th m
= 67200 + 180000 = 247200 Nmm
Moment optereenja na povrini leajeva je
T
fl m
= 168000 x (0.125x13)
T
fl m
= 273000 Nmm
Potreban zakretni moment e iznositi
T
T m
= T
th m
+ T
fl m
= 520200 Nmm
520.2 Nm
52.02 daNm
Dakle samo se 67200 (ili 13%) od ovog zapravo koristi za zatezanje!
Uzevi u obzir preciznost samog alata, stvarni zakretni moment e
biti negdje izmeu:
T
T min
= 520000x0.95 = 494190 Nmm
T
T max
= 520200x1.05 = 546210 Nmm

Posljedice nepreciznosti prema konanom
optereenju
Odgovarajui minimum i maksimum optereenja pri uvijanju vijka
e iznositi:
F
min
= T
T min
/(0.16x2.5 +
thmax
0.583 d
2
+
flmax
13)
F
min
= 494490/(0.16x2.5 + 0.12x0.583x18.376+0.15x13)
F
min
= 135930 N
F
max
= T
T max
/(0.16x2.5 +
thmin
0.583 d
2
+
flmin
13)
F
max
= 546210/(0.16x2.5 + 0.8x0.583x18.376+0.10x13)
F
max
= 213610 N

Ve je jasno da e stvarno prosjeno optereenje biti vee od
ciljanog prosjenog optereenja:
Fo
mr
= (135930 + 213610)/2 = 174770 N
to je: +4%
Ako elimo iskazati toleranciju kao funkciju oekivanog prosjenog
optereenja, optereenje zatezanja bit e iskazano kao:
Fo = 168000 N (+27%/-19%)
(ili 174770 N +/-22%)
(Slika 32 ispod)

Iako se na sljedeim stranicama nalazi detaljna analiza naprezanja,
ve sada je jasno da se zbog dodatnog naprezanja pri uvijanju, kod
metode zatezanja moment (kilo) kljuem, kako bi se postiglo
optereenje zatezanja od 168 kN, javlja naprezanje od 795 MPa, te
stoga sigurnosna granica od 810 MPa doputa maksimalno
optereenje zatezanja (ukljuujui i vanjsko optereenje F
E
) od 172
kN.
Uz to je vidljivo da i sa preciznim alatom za zatezanje, tolerancija
kod konanog optereenja zatezanja, u naem primjeru, skoro tri
puta vea kod moment (kilo) kljua nego kod hidraulikog zatezala
vijaka.

Slika 32: Dijagram optereenja/izduenja M20x2.5 lg 200mm ISO vijka zategnutog moment (kilo) kljuem.

SKF 31
Utjecaj na naprezanja u vijku

Sluaj u kojem su naprezanja maksimalna
Pogledajmo sada to se dogaa u vijku u sluaju "gomilanja"
tolerancija, tj. kada stvarne vrijednosti razliitih parametara
istovremeno pridonose maksimiziranju krajnjeg optereenja.

U optereenje su ukljuena sljedea naprezanja u vijku:
- naprezanje uslijed stezanje i rastezanja:

max
= F
max
/A
S
=213610/244.5

max
= 873.6 MPa

- stres pri uvijanju:

max
= 16 T
th max
/( d
3
eq
)
znamo da je
T
th max
= 21610 x (0.16x2.5 + 0.08 x 0.583 x 18.376)
T
th max
= 268520 Nmm
stoga je
max
= 248.5 MPa

-Ekvivalentno Vom Mises naprezanje se izraunava kao:
2 max 2 max max 3 + = eq

eq max
= 974 MPa

Vidljivo je da u sluaju, kada su optereenja maksimalna, naprezanje
pri uvijanju koje nosi 28% naprezanja pri stezanju i rastezanju
dovodi do poveanja ekvivalentnog naprezanja za vie od 11%.
U ovom sluaju, granica pucanja materijala, e vjerojatno biti
prekoraena samim postupkom zatezanja, bez obzira na granicu od
810MPa koju smo sami postavili.

Vanjsko optereenje na sklop u sluaju kad su naprezanja
maksimalna
Pretpostavimo da vanjsko optereenje koje djeluje na jedan vijak u
sklopu 140000N, nakon to je zatezanje moment (kilo) kljuem
rezultiralo maksimalnim optereenjem.
Ve smo prije odredili da je optereenje po pojedinom vijku:
F
1
= F
E
R
B
/(R
B
+ R
S
)
F
1
= 15900 N

Maksimalno optereenje zatezanja u vijku se poveava na:
F
max
=213610 + 15900 = 229510 N

- naprezanje pri stezanju i rastezanju poveava se na:

max
= 939 MPa

- stres pri uvijanju se ne mijenja:

max
= 248.5 MPa

-Ekvivalentno Von Mises naprezanje se poveava na:

eq max
= 1033 MPa

Jasno je vidljivo da vanjska naprezanja samo pogoravaju stvari.
U naem sluaju, postoji vrlo visoki rizik da doe do stezanja vijka
prilikom postupka zatezanja, te da e vijak puknuti u radnim
uvjetima!

Sluaj u kojem su naprezanja minimalna
Moemo pogledati i to se dogaa u sklopu, kada stvarne vrijednosti
razliitih parametara istovremeno pridonose minimalizaciji krajnjeg
optereenja.
Ova minimalna optereenja uzrokuju sljedea naprezanja u vijku:
- naprezanje uslijed stezanje i rastezanja:

min
= F
min
/A
S
=135930/244.5

min
= 556 MPa

- stres pri uvijanju:

min
= 16 T
th min
/( d
3
eq
)
znamo da je
T
th min
= 135930 x (0.16x2.5 + 0.12 x 0.583 x 18.376)
T
th min
= 268520 Nmm
stoga je
min
= 212 MPa

-Ekvivalentno Vom Mises naprezanje se izraunava kao:
2 min 2 min min 3 + = eq

eq min
= 666 MPa

Vidljivo je da je u uvjetima "negativnog gomilanja", kada su krajnja
optereenja minimalna, udio naprezanje pri uvijanju u naprezanju pri
stezanju i rastezanju je 38%, to donosi do poveanja ekvivalentnog
naprezanja za vie od 20%!
Sreom, u ovom sluaju optereenja su takva da su naprezanja ostala
ispod granice pucanja materijala.

Meutim, moemo zapaziti da je "minimalno" naprezanje ostvareno
metodom zakretnog momenta, je vrlo blizu istog naprezanja pri
stezanju i rastezanju, koje je mogue predvidjeti u prosjenim
uvjetima zatezanja (666MPa nasuprot 687 MPa).
Ovo slui kao potvrda, da uvijanje, koje se javlja prilikom zatezanja
preko zakretnog momenta, treba sa oprezom uzeti u obzir.

SKF 32
SKF 33
Vanjsko optereenje na sklop u sluaju kad su naprezanja
minimalna
Sada emo na sklop koji je zategnut moment (kilo) kljuem uz
uvjete minimalnog optereenje djelovati vanjskim optereenjem od
140000N.
Ako sve promatramo sa gledita naprezanja, posljedice nisu tako
strane.

Znamo da je dodatno optereenje na vijku:
F
1
= 15900 N

Optereenje zatezanja je iskazano kao:
F = 135930 + 15900 = 151830 N

- naprezanje pri stezanju i rastezanju poveava se na:
= 621 MPa
- stres pri uvijanju se ne mijenja:
= 212 MPa

-Ekvivalentno Vom Mises naprezanje bit e:

eq
= 721 MPa

Pribliili smo se ali nismo i dosegnuli granicu pucanja materijala.

U stvari, u ovom sluaju problem ne lei u naprezanju, nego u
samom zatezanju, to e biti i prikazano:
U naem sluaju vanjsko optereenje na vijak je:
F
E
= 140000N

Kod uvjeta "minimalnog" optereenja, konano optereenje
zatezanja je 135930N, dok je vanjsko optereenje koje dovodi do
poputanja:
F
E
= Fo R
S
/(R
B
+ R
S
)
to iznosi 153345N!
U sluaju samo malo veeg vanjskog optereenja (10%), javlja se
rizik poputanja, odvrtanja i curenja (ako su u sklopu koritene
brtve).
Nadalje znamo, da pod periodikim optereenjima, kada zategnutost
nije optimalna, moe ee doi do kvara uslijed zamora materijala.

Rizici zatezanja sa moment (kilo) kljuem
Kod zatezanja preko zakretnog momenta, mogue su dvije situacije
kod zadane primjene:
- pretjerano naprezanje koje za rezultat ima pucanje vijka uslijed
pre-naprezanja
- nedovoljna zategnutost koja sa sobom nosi rizik poputanja,
mogueg curenja, te ak i kvara uslijed zamora materijala.

Kako bi se izbjegli ovi rizici, esto se pribjegava upotrebi prevelikih
vijaka.
Inenjeri koji projektiraju te sklopove tada esto misle da sklopovi
mogu izdrati puno vea optereenja zbog svojih dimenzija.
Meutim, ovakav pristup smanjuje otpornost materijala na zamor, te
poveava teinu sklopa, to za posljedicu ima poveanje trokova
izrade (vie veih i teih vijaka, vee prirubnice, itd.). Isto tako
moe doi do poveanja trokova odravanja i servisiranja, jer su u
pitanju puno vei i tei dijelovi.

Zakljuak ove usporedbe
Usporedba metode zakretnog momenta i metode stezanja temelji se
na zatezanju samo jednog vijka. Prednosti upotrebe zatezala odmah
su jasne.
Kao to je to opisano u uvodu hidraulika zatezala su u jo veoj
prednosti kada treba zategnuti nekoliko vijaka, to je u pravilu i
sluaj.
Sukladno s tim, lakoa upotrebe, sigurnost, pouzdanost, mogunost
repliciranja postupka, te mogunost istovremenog zatezanja, a da i
ne spominjemo veu preciznost su samo neke od prednosti.
Uz sve to, preciznost je mogue i unaprijediti upotrebom nekih
mjernih sustava, kao to je to ve prije spomenuta podloka sa
senzorom.



SKF 34
Projektiranje novog sklopa
Pogledajmo sada situaciju u kojoj projektiramo novi sklop.

Temeljeno na prijanjim analizama, jasno je da e projektiranje
novog sklopa uvelike ovisiti o metodi kojom e biti zategnut taj isti
sklop (metodom zakretnog momenta ili upotrebom hidraulikog
zatezala).
Osvrnimo se opet na primjer dvije prirubnice sa vanjskim
promjerom 600mm, sastavljenih sa esnaest M20x2.5 vijaka na PCD
od 500mm (Slika 18, str. 19).

Zatezanje hidraulikim zatezalima
U prethodnom primjeru, optimizirali smo veliinu vijaka i vrijednost
optereenja za hidrauliko zatezanje.
U ovom sluaju nita nije potrebno dodati.

Zatezanje metodom zakretnog momenta
Ako se sada okrenemo projektiranju sklopa koji e biti zategnut
nekom vrstom moment (kilo) kljua, u obzir takoer moramo uzeti
ista sigurnosna ogranienja kao i kod zatezala vijaka.
U poetnoj fazi se javljaju tri mogua rjeenja:
- odabir vie klase materijala za izradu vijaka
- upotreba veeg broja vijaka
- poveanje dimenzija vijaka.

Svako od ovih rjeenja emo analizirati pojedinano.

Odabir vie klase materijala za izradu vijaka
Uzevi u obzir da je maksimalno naprezanje
eq max
= 1033 MPa,
klasa materijala koji e biti upotrijebljen za izradu vijaka mora biti
12-9.
U ovom sluaju, ultimativno naprezanje pri zatezanju je
Rm>1200MPa, a granica pucanja je Re
(0.2%)
>1080MPa.
Ako se i odluimo za ovo rjeenje, sigurnosna ogranienja nee biti
jednaka onima za zatezala vijaka, jer 90% granice pucanja znai
maksimalno naprezanje od 972MPa.
Stoga, u ovom primjeru, rjeenje promjene materijala je
zadovoljavajue samo ako smo spremni prihvatiti nia sigurnosna
ogranienja.
Nadalje, dodatni trokovi upotrebe boljih materijala poveali bi
ukupan troak za 30%, a pri tome u konanoj analizi prije opisani
problemi povezani sa rizikom poputanja u uvjetima minimalnog
optereenja i dalje ostaju.
Obrnuto, meutim, sklop projektiran sa 16 M20x2.5 vijaka klase 12-
9, zategnut metodom zakretnog momenta, mogue je projektirati sa
16 M20x2.5 vijaka klase 10-9, koji e biti zategnuti metodom
hidraulikog zatezanja, pri emu e sigurnosna ogranienja biti puno
vea.

Upotreba veeg broja vijaka
Ovo rjeenje je mogue samo ako postoji dovoljno prostora oko
iskoritene periferije sklopa (PCD).

Razmak izmeu dva uzastopna vijka mora biti dovoljno velik kako
bi se zatezanje putem moment (kilo) kljua moglo vriti bez
dodirivanja susjednih vijaka.

U naem primjeru ukupni promjer matice je otprilike 36mm, vanjski
promjer utinice je 50mm.

To znai da stvarni razmak izmeu dva uzastopna vijka mora biti
vei od 43mm.

Pretpostavimo vrijednost od 50mm, kako bi se osigurao dovoljan
razmak. Sa 16 vijaka na promjeru od 500mm, razmak izmeu dva
vijka iznosio bi 97.55mm, to je sasvim dovoljno.

Moglo bi biti upotrijebljeno ak 30 vijaka, jer bi tada razmak izmeu
dva susjedna vijka iznosio 52.26mm.

Za 16 vijaka maksimalno naprezanje iznosi:

eq max
= 1033 MPa
a s obzirom da je postavljena granica od 810MPa; naprezanje je
potrebno smanjiti za 20%.

Ako jednostavno primijenimo ovaj koeficijent na zadani broj vijaka,
shvatit emo da je umjesto 16 potrebno 20 vijaka.

Kao to smo ve zakljuili, prosjeno optereenje zatezanja je:
168000x16 = 2688000N

Stoga sa 20 vijaka
Fo
m
= 134400 N po vijku

Sada, kada je vanjsko optereenje rasporeeno na 20 vijaka ona e
iznositi:
2240000/20 = 11200N
a ako u obzir uzmemo i krutost, dodatno optereenje po vijku iznosit
e
F
1
= 12720N.

Izraun prije napravljen za 16 vijaka ponovljen je u sluaj 20 vijaka.
Prosjean zakretni moment potreban za postizanje prosjenog
optereenja zatezanja:
T
th m
= 134400 x (0.16x2.5) + 134400 x (0.10 x 0.583 x 18.376)
T
th m
= 53760 + 144000 = 218400 Nmm
prosjean moment optereenja na povrinama leaja i matica iznosi
T
fl m
= 134400 x (0.125 x 13)
T
fl m
= 218400 Nmm
potreban prosjeni zakretni moment
T
T m
= T
th m
* T
fl m
= 416460 Nmm
416.16 Nm
41.616 daNm
Ako u obzir uzmemo preciznost alata, stvarni zakretni moment e
biti negdje izmeu:
T
T min
= 416160x0.95 = 395350 Nmm
T
T max
= 416160x1.05 = 436970 Nmm

Odgovarajue minimalno i maksimalno optereenje zatezanja u
vijku
F
min
= T
T min
/(0.16x2.5 +
th max
0.583 d
2
+
fl max
13)
F
min
= 395350/(0.16x2.5 + 0.12x0.583x18.376 + 0.15x13)
F
min
= 108740N
F
max
= T
T max
/(0.16x2.5 +
th min
0.583 d
2
+
fl min
13)
F
max
= 436970/(0.16x2.5 + 0.08x0.583x18.376 + 0.10x13)
F
max
= 170890N

Stvarno prosjeno optereenje pri zatezanju iznosi:
Fo
mr
= (108740 + 170890)/2 = 139815N
(4% vie od oekivane vrijednosti)

Nepreciznost kod optereenja pri zatezanju u vijku iznosi:
Fo = 134400N (+27% kod 19%)

Naprezanje u vijku u sluaju maksimalnog optereenja
- naprezanje uslijed stezanje i rastezanja:

max
= F
max
/A
S
= 170890/244.5

max
= 699 MPa

- stres pri uvijanju:

max
= 16 T
th max
/( d
3
eq
)
T
th max
= 170890 x (0.16x2.5 + 0.08 x 0.583 x 18.376)
= 135944 Nmm

max
= 126 MPa

-Ekvivalentno naprezanje (prema Von Mises kriteriju):
2 max 2 max max 3 + = eq

eq max
= 732 MPa

Djelovanje vanjskih napora
Kao to smo ve prije vidjeli, dio vanjskog optereenja koje djeluje
na svaki vijak iznosi:
F
1
= 12720N

Maksimalno optereenje zatezanja u vijku iznosi:
F
max
=170890 + 12720 = 183610

Naprezanje pri vanjskom optereenju
- naprezanje pri stezanju i rastezanju:

max
= 751 MPa

- stres pri uvijanju:

max
= 126 MPa

-Ekvivalentno naprezanje (prema Von Mises kriteriju):

eq max
= 782 MPa

Cilj je postignut, to znai da bi upotreba 20 umjesto 16 vijaka
moglo biti rjeenje.

Meutim, trokovi vijaka rastu za 25%, emu se moraju pridodati
trokovi dodatne strojne obrade. No i dalje je ostao problem rizika,
da e se pojaviti problemi uslijed nedovoljne zategnutosti.
(Ovdje je potrebno istaknuti da u proraunu za 18 vijaka doputeno
maksimalno naprezanje iznosi:
eq max
= 862 MPa, to nije u skladu
sa naim sigurnosnim zahtjevima.)
Obrnuto, meutim, sklop projektiran sa 20 M20x2.5 vijaka, zategnut
metodom zakretnog momenta, mogue je projektirati sa 16 M20x2.5
vijaka, koji e biti zategnuti metodom hidraulikog zatezanja.

Poveanje promjera vijka
Kao i kod poveanja broja vijaka, jednostavno emo primijeniti
dvadeset postotni (20%) koeficijent na kvadrat promjera vijka.
Uzevi u obzir standardne dimenzije, vidljivo je da nam je potreban
vijak promjera 24mm, a ne 20mm.

Dimenzije M24x3 ISO vijka su:
d = 24mm d
2
= 22.0508mm d
3
= 20.320mm
d
eq
= 21.1854 A
S
= 352.5mm
2

I dalje nam je potrebno prosjeno optereenje po vijku:
Fo
m
= 168000N
Ponovimo sada proraun zakretnog momenta za M24 vijke.

SKF 35
Prosjean zakretni moment potreban za postizanje prosjenog
optereenja zatezanja:
T
th m
= 168000 x (0.16x3) + 168000 x (0.10 x 0.583 x 22.0508)
T
th m
= 80640 + 215970 = 296610 Nmm
moment optereenja na povrinama leaja iznosi
T
fl m
= 168000 x (0.125 x 16)
T
fl m
= 336000 Nmm
potreban prosjeni zakretni moment
T
T m
= T
th m
* T
fl m
= 632610 Nmm
632.61 Nm
63.261 daNm
Ako u obzir uzmemo nepreciznost alata, stvarni zakretni moment e
biti negdje izmeu:
T
T min
= 632610x0.95 = 600980 Nmm
T
T max
= 632610x1.05 = 664240 Nmm

Odgovarajue minimalno i maksimalno optereenje zatezanja u
vijku
F
min
= 600980/(0.16x3 + 0.12x0.583x22.0508 + 0.15x16)
F
min
= 135890N

F
max
= 664240/(0.16x3 + 0.08x0.583x22.0508 + 0.10x16)
F
max
= 213690N

Naprezanje u vijku u sluaju maksimalnog optereenja
- naprezanje uslijed stezanje i rastezanja:

max
= F
max
/A
S
= 213690/352.5

max
= 606.5 MPa

- stres pri uvijanju:

max
= 16 T
th max
/( d
3
eq
)
(T
th max
= 213690 x (0.16x3 + 0.08 x 0.583 x 22.0508) = 322340 Nmm)

max
= 173 MPa

-Ekvivalentno naprezanje (prema Von Mises kriteriju):
2 max 2 max max 3 + = eq

eq max
= 676 MPa

Djelovanje vanjskog optereenja
Znamo da optereenje raspodijeljeno na svaki vijak iznosi:
F
E
= 140000N

Meutim, vijci veih dimenzija sa sobom nose veu krutost.
Stoga e dio vanjskog optereenja koje moe podnijeti vijak biti
vee. U stvari ono iznosi:
F
1
= 21860N (umjesto 15900N)
Maksimalno optereenje zatezanja u vijku iznosit e:
F
max
= 213690 + 21860 = 235550N

Kod vanjskog optereenja naprezanja su sljedea
- naprezanje uslijed stezanje i rastezanja:

max
= 668 MPa

- stres pri uvijanju:

max
= 173 MPa

-Ekvivalentno naprezanje (prema Von Mises kriteriju):

eq max
= 732 MPa

Ponovo smo ostvarili cilj: vidljivo je da je upotreba M24x3 vijaka
umjesto onih M20x2.5 prihvatljivo rjeenje.

Meutim, poveanje trokova ovih vijaka moe dosegnuti i 40%, a
pri tome rizik spontanog poputanja u sluaju minimalnog
optereenja i dalje ostaje.

Iz prorauna za M22x2.5 vijke (to neuobiajena dimenzija) je
vidljivo da dobiveno maksimalno naprezanje iznosi
eq max
=
839MPa.
Stoga, ako se odluimo za ovo rjeenje morat emo prihvatiti nie
sigurnosne standarde.
Obrnuto, meutim, sklop projektiran sa 16 M24x3 vijaka, zategnut
metodom zakretnog momenta, mogue je projektirati sa 16 M20x2.5
vijaka, koji e biti zategnuti metodom hidraulikog zatezanja.
SKF 36
Istovremeno zatezanje vijaka hidraulikim zatezalima

Istovremeno zatezanje je u stvari zatezanje nekoliko ili svih vijaka u
nekom sklopu u isto vrijeme.
Neke primjere istovremenog zatezanja moi ete pronai na kraju
ovog poglavlja.
SKF 37
Ve je zakljueno da ovaj postupak zatezanja nosi sa sobom vane i
kljune prednosti:
- velika homogenost prilikom zatezanja svih vijaka u
sklopu,
- izravna provedba
- kratko vrijeme samog postupka.

Hidrauliko zatezanje vijaka je najprikladnija metoda za provedbu
istovremenog zatezanja.
Sljedei podaci su openiti i donose nam nekoliko primjera.
Rezultati stvarne primjene mogu varirati ovisno o dimenzijama i
tolerancijama dijelova, kvaliteti alata kojim se vri zatezanje, te
postupku primjene. Odreenu primjenu je mogue razmotriti do
sitnih detalja.





Istovremeno zatezanje 100% (svih)
vijaka u sklopu
Ovo je najpreciznija i najbra metoda: svi vijci se zateu u isto
vrijeme (Slika 33 ispod).
Meutim, za tu metodu je potrebno imati onoliko zatezala koliko
ima vijaka. Stoga bi za na primjer od 16 vijaka bilo potrebno 16
zatezala sa pripadajuom opremom (cijevi i hidrauliki spojevi).
Postupak samog zatezanja je vrlo jednostavan: na svaki vijak se
natakne jedan zateza. Dovodi ulja svih zatezala spajaju se na isti
izvor sa jednakim pritiskom. Svi vijci se istovremeno rasteu (po
mogunosti u dva koraka) do odgovarajueg optereenja. U naem
sluaju: Fo preostalo optereenje = 168000N kod hidraulikog
optereenja Fh = 192400, upotrebom SKF HYDROCAM HTA
zatezala koje je pod tlakom od 98 MPa.
Ova metoda nam prua izvrsnu homogenost zatezanja svih vijaka. Iz
iskustva znamo da su sve prije spomenute nepreciznosti znatno
smanjene:
- nepreciznost omjera Fh/Fo smanjena je na 1%,
- nepreciznost hidraulikog optereenja ovisi iskljuivo o samom
zatezalu, pa je stoga smanjena na 1%,
- nepreciznost trenutka obuhvaanja matice iznosi 2%,
to dovodi do smanjenja rasprenosti optereenja zatezanja kod
razliitih vijaka na 4%.


Slika 33: Istovremeno zatezanje 100% (svih) vijaka
Istovremeno zatezanje 50%
(polovice) vijaka u sklopu
SKF 38
U ovom sluaju zatee se svaki drugi vijak u jednom koraku (Slika
34 ispod), to znai da je broj zatezala prepolovljen. U naem
primjeru potrebno je samo osam zatezala sa pripadajui crijevima i
hidraulikim spojevima.

Sam postupak zatezanja zahtjeva dva kruga zatezanja prve polovice
vijaka (koje nazivamo "parnim") i barem jedan krug za drugu
polovicu vijaka (koje nazivamo "neparnim"), to za rezultat ima tri
ili etiri mogua kruga zatezanja.

Ako pretpostavimo da smo u prvom krugu upotrijebili hidrauliko
optereenje od 192400N za parne vijke, pri emu je preostalo
optereenje ostalo na 168000N.
U prvom krugu zatezanja druge polovice vijaka neparnih vijaka
dobiva se preostalo optereenje od 168000N.
Meutim, zatezanjem neparnih vijaka oslobaa se dio optereenja
koje djeluje na parne, to smanjuje optereenje za 10%, to daje
prosjenu vrijednost zatezanja od 151000N.
Stoga je drugi krug zatezanja potreban kako bi se optereenje vratilo
na168000N.
Meutim, drugi krug zatezanja parnih vijaka e ponovo smanjiti
optereenje na neparnim vijcima za otprilike 6%, ime se
optereenje zatezanja smanjuje na 158000N.
Ako je ova razina prihvatljiva, postupak zatezanja je mogue
prekinuti u ovoj fazi. Meutim, ponekad je potreban i drugi krug
zatezanja za neparne vijke kako bi se preostalo optereenje vratilo
na 168000N. Ovaj krug e utjecati na smanjenje optereenja na
parnim vijcima za otprilike 3%, to je savreno prihvatljivo.
Homogenost optereenja nije jednaka onoj kod istovremenog
zatezanja 100% vijaka, ali odstupanje ostaje unutar prihvatljivih
granica +5%/-7%.
Za mnoge primjene ovo odstupanje se smatra prihvatljivim.

Naravno sam postupak traje due nego u prijanjem sluaju.


Slika 34: Istovremeno zatezanje 50% (polovice) vijaka
Istovremeno zatezanje 25%
(etvrtine) vijaka u sklopu
SKF 39
U ovom sluaju u jednom koraku se istovremeno zatee svaki etvrti
vijak (Slika 35 ispod).
Broj zatezala se smanjuje na etvrtinu broja vijaka, to u naem
primjeru iznosi etiri.

Svaki skup od etiri vijka, e trebati zatezati barem etiri puta, to za
rezultat ima 16 koraka koji su potrebni da bi se postigla prihvatljiva
homogenost optereenja.

Prvi skup vijaka (recimo brojevi 1, 5, 9, 13) zatee se na preostalo
optereenje od 168000N, ali tada dolazi do uzastopnog poputanja
od 20%, 30% i konano 35% optereenja (109000N), nakon to se
zategnu susjedni skupovi vijaka.

Potrebna su etiri kruga zatezanja prije negoli preostalo optereenje
u prvom skupu ostane unutar 5% nominalne vrijednosti nakon
podeavanja susjednih vijaka. Optereenje je tada 159600N. Ako je
ovo odstupanje u skladu sa zahtjevima primjene, u ovoj fazi je
mogue zaustaviti postupak zatezanja.
Meutim, homogenost optereenja oito nije na istoj razini kao u
sluaju istovremenog zatezanja svih (100%) vijaka.
Razina odstupanja e biti unutar +6%/-10%.
Jo jedan krug zatezanja prvog skupa vijaka dovest e odstupanje
unutar +5%/-8%.
Jasno je da bi se upotrebom neke vrste kontrole, kao to su to
"pametne" podloke smanjile gore opisane nepreciznosti.
S obzirom na vei broj koraka, proporcionalno se poveava i vrijeme
postupka.

Slika 35: Istovremeno zatezanje 25% (etvrtine) vijaka


Tehniki i novani zahtjevi svake primjene e sluiti kao smjernice projektantu ili instalateru, pri izboru broja zatezala i vrste mjernih
ureaja. Meutim u veini sluajeva, istovremeno zatezanje hidraulikim zatezalima, je oito optimalno i najpreciznije rjeenje.

Slika 36a Slika 36b

Slika 37


Slika 38




Slike 36a i 36b: Ureaj za zatezanje sa viestrukim glavama,
upotrebljavan za nuklearnu reaktorsku posudu

Slika 37: Istovremeno zatezanje zasebnim zatezalima
spojenim na jedan izvor ulja

Slika 38: Istovremeno zatezanje pomou jedno-volumenskog
prstena

Slika 39: Na drugoj stranici: istovremeno zatezanje opremom
za velike glave cilindara dizelskog motora
SKF 40
SKF 41
Zakljuak
SKF 42
Kvaliteta sklopa sastavljenog vijcima uvjetovana je sa dva
meuovisna parametra, a to su:
- projektiranje sklopa
- metoda koja se koristi za zatezanje vijaka
Stoga je bitno izabrati pogodnu metodu zatezanja jo u fazi
projektiranja.
Zatezanje vijaka putem metode zakretnog momenta vrlo je
jednostavno, pogotovo za vijke primjerenih veliina.
Meutim, postupak koji se temelji na zakretnom momentu stvara u
vijku "parazitsko" naprezanje pri uvijanju, koje oslabljuje sklop. No
jo vanije je napomenuti da nepreciznost kod konanog optereenja
ostaje vrlo visoka.
Iako upotreba visoko kvalitetnih hidraulikih moment (kilo)
kljueva poneto poboljava situaciju, nedostatci koji su vezani uz
ovu metodu ine je nedostatnom prema zahtjevima u mnogim
primjenama.
Zatezanje putem grijae ipke ili mehanikim
izduenjem/deformacijom, prua neke prednosti u odnosu na
zatezanje preko zakretnog momenta, no ove dvije metode se rijetko
koriste zbog visokih trokova i dugog trajanja samog postupka.
Zatezanje hidraulikim zatezalima s jedne strane nam prua najbolji
omjer kvalitete, pouzdanosti, sigurnosti i preciznosti, a s druge
strane tu su lakoa upotrebe, te uteda vremena i novca.
Posebice se moe istaknuti uteda novca, ne samo ulaganjem u
sustav alata, nego i samim dizajnom sklopova i niskim trokovima
samih procesa.
Zato zakljuimo, hidraulika zatezala vijaka pruaju nam sljedee
prednosti:
- nema "parazitskog" naprezanja pri uvijanju u vijku,
- velika preciznost pri velikim optereenjima samom kontrolom
hidraulikog optereenja,
- brzina, sigurnost i lakoa rukovanja
- odrava se postojanost i pouzdanost navoja i povrina leajeva.
- kompatibilnost istovremenog zatezanja svih vijaka u sklopu (ili
ak vie sklopova),
- mogua djelomina ili potpuna automatizacija postupaka
zatezanja i mjerenja,
- kompatibilnost sa velikim brojem materijala za izradu vijaka
(nehrajui elik, titan, spojevi materijala ),
Uz sve to, SKF HXDROCAM zatezala omoguuju vam:
- upotrebu velikog raspona dimenzija vijaka: 5 do 500mm,
- laku prilagodbu zbog modularnog dizajna,
- veu homogenost zbog izvrsne uinkovitosti (vrlo vano za
istovremeno zatezanje),
- laka primjena jednostavnih mjernih metoda, kao to je to
"pametna podloka", koja izravno mjeri konano optereenje
zatezanja.
Hidraulika zatezala vijaka u pravilu se mogu koristiti na
sklopovima koji nisu izravno projektirani za upotrebu zatezala, pod
uvjetom da se mogu koristiti vijci ija duina je dovoljna da iznad
matice ostaje dio vijka. No bez obzira na tu mogunost i dalje ostaje
preporuka da se od poetka projektiranja sklopa odluimo za neku
vrstu zatezala vijaka: u tim uvjetima se mogu ostvariti sve prednosti
ove metode.
Sklopovi sa vijcima posebno su dizajnirani kako bi bili zategnuti
nekim od zatezala vijaka, posebice su pogodni za neumoljive
zahtjeve u onim primjenama gdje se trai visoka kvaliteta i
sigurnost, a pri tome su optimalni za dimenzije i teinu.
U glavnom katalogu SKF HYDROCAM predstavljeni su:
- proizvodi i usluge,
- primjene,
- kriterij odabira zatezala,
- ope upute i mjere opreza pri rukovanju.
Pregled svih ovih usluga i proizvoda se nalazi na sljedeoj stranici.



Bibliografija:
- Francuski Standardi: "Norme AFNOR NF E 25-030" (1984).
- Vodi CETIM "Upute za sklapanje - Koncept i montaa".
- "Mehaniki sustavi: Teorija i dimenzioniranje". Dunod edicija (1992).