UDK624.132.002.52:628.

14

Primljeno 9. 7. 2008.

Izbor strojeva za iskop rovova vodovoda

Slaven Cukrov
Kljune rijei vodovod, rovovi vodovoda, iskop rovova, graevinski strojevi, cjevovod Vrpolje Vuevica, I. faza Key words pipeline, pipeline trenches, trench excavation, construction machines, Vrpolje - Vuevica pipeline, phase Mots cls conduite d'eau, tranches pour les conduites d'eau, excavation des tranches, engins de construction, conduite d'eau entre Vrpolje et Vuevica, phase , , , , , I S. Cukrov Struni rad

Izbor strojeva za iskop rovova vodovoda

U radu je opisan slijed izbora strojeva za iskop rovova vodovoda koji je proveden u okviru pripreme ponude za izvoenje I. faze magistralnog cjevovoda Vrpolje - Vuevica. Dani su osnovni tehniki podaci o graevini, geoloko - geotehnike karakteristike terena, uvjeti lokacije i uvjeti iz natjeajne dokumentacije. Posebno je obraen izbor strojeva za iskop rovova, te su dane posebnosti izvoenja radova. Dan je podatak da je planirano izvesti glavni tranzitni vodovod u tri faze. S. Cukrov Professional paper

Selection of machines for excavation of water main trenches

The process aimed at selecting machines for excavation of water main trenches, as conducted during bidding for the first-stage construction work on the regional water mains between Vrpolje and Vuevica, is described in the paper. Basic technical data about the facility, geological-geotechnical soil characteristics, on-site conditions, and requirements set in bidding documents, are presented. The selection of trenching machines is presented separately, and specific features of the works are given. It is reported that the main pipeline will be realized in three phases. S. Cukrov Ouvrage professionel

Slection des engins pour excavation des tranches pour conduites d'eau
Le procd de slection des engins pour l'excavation des tranches pour conduites d'eau, conduit dans le cadre de l'appel d'offres pour la premire phase des travaux de construction sur la conduite d'eau rgionale entre Vrpolje et Vuevica, est dcrit dans l'ouvrage. Les donnes principales sur le projet, les proprits gologiques et gotechniques du sol, les conditions sur le site, et les exigences dfinies dans l'appel d'offres, sont prsentes. La slection des engins de creusement des tranches est prsente sparment, et les particularits des travaux sont exposes. Il est indiqu que la conduite d'eau principale sera ralis en trois phases. .

, I - . o , , . , . . S. Cukrov Fachbericht

Schlsselworte Wasserleitung, Wasserleitungsgrben, Grbenaushub, Baumaschinen, Rohrleitung Vrpolje Vuevica, I. Phase

Auswahl der Maschinen fr den Aushub von Wasserleitungsgrben

Im Artikel beschreibt man die Reihenfolge der Auswahl der Maschinen fr den Aushub von Wasserleitungsgrben, die im Rahmen der Vorbereitung des Angebots fr die Ausfhrung der I. Phase der magistralen Rohrleitung Vrpolje - Vuevica durchgefhrt wurde. Angefhrt sind die grundlegenden technischen Angaben ber das Bauwerk, die geologisch-geotechnischen Merkmale des Terrains und die Bedingungen des Standorts und der Wettbewerbsdokumentation. Besonders bearbeitete man die Auswahl der Maschinen fr den Grabenaushub, sowie die Besonderheiten der Ausfhrung der Arbeiten. Es wird angegeben dass es geplant ist die Haupttransitleitung in drei Phasen auszufhren.

Autor:

Slaven Cukrov, ing. gra., Krka inenjering d.o.o., ibenik

GRAEVINAR 61 (2009) 4, 339-345

339

Strojevi za iskop rovova 1 Openito Vodoopskrba dijela Dalmatinske zagore u zaleu Primotena, Trogira i Katela sastavni je dio planova razvoja ibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske upanije. Izgradnja magistralnog cjevovoda velikog profila Vrpolje - Vuevica rjeava potrebe kvalitetne vodoopskrbe niza naselja (Dubrava, Danilo, Perkovi, Seget Gornji, Boraja, Labin, Primorski Dolac, Prgomet, Trolokve, Kladnjice, Radoi, Vuevica, Koruca i Leevica) i buduih gospodarskih sadraja (radne zone Podi, Radoi i Vuevica, industrijske zone Prgomet, centara za gospodarenje otpadom Kladnjice), kao i infrastukturnih graevina uz autocestu Zagreb - Split - Dubrovnik. 2 Osnovni tehniki podaci [1, 2] Zbog potrebe povezivanja ibenskog vodoopskrbnog sustava Jaruga sa splitskim sustavom Ruda projektiran je cjevovod od vodospreme Kukalj do Vuevice. Cjevovodom e gospodariti dva krajnja korisnika i investitora gradnje, i to Vodovod i odvodnja d.o.o. ibenik na podruju ibensko-kninske upanije i Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split na podruju Splitsko-dalmatinske upanije. Cjelokupna duljina glavnog tranzitnog cjevovoda iznosi 36,15 km, od ega je 14,21 km na podruju ibensko-kninske upanije, a 21,94 km na podruju Splitskodalmatinske upanije. Planira se glavni tranzitni cjevovod izvesti u tri faze: I. faza izgradnje, od km 0+000,00 do km 14+207,82 na prostoru ibensko-kninske upanije, investitor Vodovod i odvodnja d.o.o. ibenik II. faza izgradnje, od km 14+207,82 do km 31+400,04 na prostoru Splitsko-dalmatinske upanije, investitor Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split III. faza izgradnje, od km 31+400,04 do km 36+146,21 na prostoru Splitsko-dalmatinske upanije, investitor Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split.

S. Cukrov Trasa glavnoga tranzitnog cjevovoda smjetena je [1,2] uz lijevu stranu autoceste Zagreb - Split Dubrovnik, i to najveim dijelom na njezinu pojasu. Mjestimina odstupanja trase glavnoga tranzitnog cjevovoda iz pojasa autoceste uvjetovana su savladavanjem prijevoja bez uvoenja dodatnih graevina (crpnih stanica). Glavni tranzicijski cjevovod u cijelosti funkcionira kao gravitacijski cjevovod s dominantnim smjerom dobave vode iz pravca VS Orlovaa i sa sporednim smjerom dobave vode iz pravca spoja s glavnim opskrbnim cjevovodom Koruce - Uble. Na cjevovodu se ne predvia izgradnja dodatnih graevina (crpnih stanica, procrpnica, vodosprema i sl.) niti osiguranje elektroenergetskih prikljuaka, ve samo izvedba okana (muljnih, zranih, okana odcjepa te mjernih okana). Trasa glavnoga tranzicijskog cjevovoda manjim dijelom ide paralelno s elektroenergetskim instalacijama te je na tome dijelu os cijevi odmaknuta od osi kabela 2 - 2,5 m. Pri krianju glavnoga tranzicijskog cjevovoda s elektroenergetskim instalacijama potivani su zahtjevi da na mjestu krianja glavni tranzicijski cjevovod moe biti poloen iznad ili ispod kabela, ovisno o visinskom poloaju kabela uz minimalni vertikalni svijetli razmak 0,5 m ili energetski kabel zatititi postavljanjem kabela u TPE cijevi. Glavni je tranzicijski cjevovod projektiran izvedbom od duktilnih cijevi s Tyton naglavkom, za radni tlak 40 bara, promjera DN 400 mm na poetku trase kod VS Kukalj do DN 200 mm na kraju trase u Ublima. U rov se polau i dvije PEHD cijevi DN 50 mm na dubini od priblino 60 cm, koje su namijenjene telemetrijskim i upravljakim sustavima. Glavnim su projektom [1, 2], za I. fazu izgradnje odreene sljedee koliine radova: - iskop rova za polaganje vodovodnih cijevi 35.900 m3 - zatrpavanje rova nakon postave vodovodnih cijevi 19.600 m3

Slika 1. Smjetaj glavnoga tranzitnog cjevovoda uz trasu autoceste [3]

340

GRAEVINAR 61 (2009) 4, 339-345

S. Cukrov odvoz vika iskopanog materijala 17.300 m3

Strojevi za iskop rovova ograniavajuih zahtjeva za odabir tehnologije izvoenja zemljanih radova. Zahtjevi za odravanje stalnosti i sigurnosti prometa na autocesti rezultirali su potrebom da se odabere tehnologija zemljanih radova koja nee biti uzrokom: povremenih prekida prometa na autocesti stalnog osiguranja ljudskih i strojnih resursa za brzo i efikasno ienje kolnika autoceste u incidentnim situacijama oteenja ograde autoceste. 5 Uvjeti natjeajne dokumentacije Natjeajnom dokumentacijom [3,4] postavljeni su sljedei uvjeti: rok izvoenja: 10 mjeseci od uvoenja u posao minimalna opremljenost strojevima i opremom bager (minimalne mase 20 t) - 4 komada kombinirani rovokopa- utovariva - 6 komada kamion samoistovariva (min. nosivosti 14 t) - 4 komada automjealica - 1 komad dizalica (minimalne nosivosti 10 t) - 1 komad stroj za buenje prodora ispod prometnica - 1 komad vibroploa - 2 komada muljna crpka - 4 komada najmanje 100 zaposlenih.

posteljica i obloga cijevi od sitnozrnatog materijala 14.900 m3 beton revizijskih okana i sidrenih blokova ugradnja duktilnih cijevi DN 400 ugradnja duktilnih cijevi DN 350 ugradnja duktilnih cijevi DN 250 ugradnja fazonskih komada i armatura 290 m3 6.330 m1 3.830 m1, 4.050 m1 40.500 kg.

3 Inenjersko-geoloke karakteristike terena Izvjetaji o geoloko-geotehnikim karakteristikama terena [5, 6, 7] na trasi I. faze izgradnje glavnoga tranzitnog cjevovoda i glavnoj trasi predmetne dionice Jadranske autoceste bili su dostupni u natjeajnom postupku za izbor izvoaa radova glavnoga tranzitnog cjevovoda i u njima su dane inenjersko-geoloke karakteristike terena. Trasa glavnoga tranzitnog cjevovoda prolazi kroz naslage vrstih i raspucanih gornjokrednih vapnenaca (K ) s moguim proslojcima i leama dolomita i samo mjestimino kroz naslage foraminiferskih vapnenaca donjeg do srednjeg eocena (E1,2). Na itavoj trasi I. faze izgradnje glavnoga tranzitnog cjevovoda stijenska je masa vrlo raspucana i okrena, ali se pretpostavlja da se ispod intenzivno okrene i raspucane zone terena (prosjeno do 4,0 m1 dubine) pojavljuje stijenska masa boljih fizikalno-mehanikih svojstava. Naslage matine vapnenake stijene veim se dijelom trase glavnoga tranzitnog cjevovoda nalaze na samoj povrini terena, dok su manjim dijelom prekrivene kvartarnim naslagama debljine do otprilike 0,50 m. Povrina terena relativno je ravna s tankim slojem kvartarnog pokrivaa i manje izraenim izbojima matine stijene te se moe odrediti kao podruje umjerenog kra. Na takvom je terenu mogue kretanje graevinske mehanizacije bez veih zahvata.
2 ,3 2

Na temelju iznesenog u Izvjetaju o geotehnikim istranim radovima [5] na trasi glavnoga tranzitnog cjevovoda zakljueno je da e se rovovi glavnoga tranzitnog cjevovoda izvoditi u naslagama matine stijene i da je strane rovova mogue izvesti u nagibu 10:1. 4 Uvjeti lokacije Glavnim projektom [1, 2] i natjeajnom dokumentacijom [3, 4] locirana je izvedba glavnoga tranzitnog cjevovoda uz lijevu ogradu autoceste Zagreb - Split Dubrovnik da bi se maksimalno iskoristio eksproprijacijski pojas autoceste. Poetak radova na izvedbi glavnoga tranzitnog cjevovoda, nakon putanja u promet autoceste na sektoru ibenik - Split (Dugopolje), doveo je do GRAEVINAR 61 (2009) 4, 339-345

Slika 2. Pogled na iskopani rov tranzitnog cjevovoda uz trasu autoceste

6 Organizacija zemljanih radova Glavnim projektom [1,2] u natjeajnom postupku ponua je definirao sljedee zemljane radove: ureenje povrinskog sloja radi omoguavanja uzdunih transportnih putova iskop rovova cjevovoda 341

Strojevi za iskop rovova dorada dna rova i izvedba proirenja za okna i graevine dobava i ugradnja sitnozrnatog materijala za posteljicu i oblogu cjevovoda zatrpavanje rovova nakon postave cjevovoda odvoz vika iskopanog materijala i ienje terena. Ureenje povrinskog sloja radi omoguavanja uzdunih transportnih putova planirano je izvesti radnom grupom strojeva: 1 bager s hidraulinim udarnim ekiem, 1 kombinirani rovokopa-utovariva. Doradu dna rova i izvedbu proirenja za okna i graevine planirano je izvesti radnom grupom strojeva: 1 bager s hidraulinim udarnim ekiem, 1 kombinirani rovokopa-utovariva. Broj radnih grupa predvieno je odrediti u dinamikom planu izvoenja radova. Zatrpavanje rovova nakon postave cjevovoda planirano je izvesti radnom grupom strojeva: 1 bager sa irom dubinskom lopatom, 1 kombinirani rovokopa-utovariva. Broj radnih grupa predvieno je odrediti u dinamikom planu izvoenja radova. Odvoz vika iskopanog materijala planirano je izvesti radnom grupom strojeva: 1 bager s dubinskom lopatom, 1 kombinirani rovokopa-utovariva, 2-5 kamiona samoistovarivaa. Broj radnih grupa predvieno je odrediti u dinamikom planu izvoenja radova, a broj kamiona u sastavu jedne grupe ovisno o duljinama prijevoza do stalnih odlagalita. Dobavu i ugradnju sitnozrnatog materijala za posteljicu i oblogu cjevovoda predvieno je obaviti [1,2] sitnom kamenom jalovinom krupnoe 0-32 mm. Ponua je planirao angairati pokretno drobilino postrojenje radi pridobivanja sitne kamene jalovine iz iskopnog materijala. Broj lokacija i sastav radne grupe za pridobivanje i ugradnju sitnozrnatog materijala za posteljicu i oblogu cjevovoda predvieno je odrediti u dinamikom planu izvoenja radova.
Slika 4. Rovogloda u radu

S. Cukrov Iskop rovova cjevovoda glavni je rad za koji je u ponudbenom postupku bilo potrebno ispitati vie varijanti te izborom zadovoljavajue varijante izvriti izbor strojeva za iskop i sastav radnih grupa strojeva. 7 Izbor strojeva za iskop rovova cjevovoda

7.1 iri izbor strojeva

Od moguih tehnolokih rjeenja [8] izvrena je ocjena triju varijanti radne grupe strojeva za iskop rovova cjevovoda: iskop rovova cjevovoda miniranjem iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu bagera s udarnim ekiima iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu rovoglodaa. Iskop rovova cjevovoda primjenom miniranja mogue je izvesti radnom grupom strojeva: 1 samohodna builica za potrebe miniranja, vie bagera s dubinskom lopatom za iskop miniranog materijala, 1 bager s hidraulinim udarnim ekiem za doradu iskopanog rova. Broj bagera s dubinskom lopatom u sastavu jedne radne grupe trebalo bi odrediti u dinamikom planu izvoenja radova.

Iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu bagera s udarnim ekiem mogue je izvesti radnom grupom strojeva: 1 bager s hidraulinim udarnim ekiem za iskop rova, 1 bager s dubinskom lopatom za iskop miniranog materijala, 1 bager s hidraulinim udarnim ekiem za doradu iskopanog rova, 1 kombinirani rovokopa-utovariva. Broj radnih grupa trebalo bi odrediti u dinamikom planu izvoenja radova. Iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu rovoglodaa [9] mogue je izvesti radnom grupom strojeva: 1 rovogloda za iskop rova, 1 bager s hidraulinim udarnim ekiem za doradu iskopanog rova, 1 kombiniGRAEVINAR 61 (2009) 4, 339-345

Slika 3. Bager s hidraulinim udarnim ekiem u radu

342

S. Cukrov rani rovokopa-utovariva. Broj radnih grupa trebalo bi odrediti u dinamikom planu izvoenja radova. Polazei od uvjeta lokacije za iri izbor strojeva za iskop rovova cjevovoda, odreen je mjerodavni uvjet osiguravanja stalnosti prometa na autocesti Zagreb - Split Dubrovnik bez potrebe angairanja izvoaa unutar pojasa autoceste. Na temelju navedenog odbaena je varijanta iskop rovova cjevovoda primjenom miniranja jer ona trai vrlo veliko angairanje i trokove izvoaa za osiguranje stalnosti prometa na autocesti. Ostale su dvije varijante ule u ui izbor.

Strojevi za iskop rovova rovoglodaa. Novi rovogloda nije razmatrao nabaviti jer bi nabavna cijena stroja zadovoljavajuih tehnikih karakteristika znatno premaivala prosjenu trinu vrijednost iskopa cjevovoda. Na podruju ibenika postoji jedan rovogloda zadovoljavajuih tehnikih karakteristika, dok su na podruju Dalmacije evidentirana jo tri takva rovoglodaa. Kao osnovni cilj ueg izbora postavljeno je odravanje predvienog roka izvoenja radova. Od ukupno 10 mjeseci roka izvoenja radova planirano je iskop rovova izvriti kroz sedam mjeseci, odnosno dinamikom od 2,0 km/mj. Time bi se omoguila montaa cjevovoda nakon otprilike 30 - 50 dana od poetka iskopa rova cjevovoda i rezerviralo dovoljno dugo razdoblje za zavrne radove. Uz projektni volumen rova cjevovoda od 2,15 m3/m1 i prosjeno 20 radnih dana/mj., traeni dnevni uinak osnovnog stroja za iskop rova bio bi Up = 100 m1/dan, odnosno Up = 215 m3/dan. Praktini uinak bagera s hidraulinim udarnim ekiem, osnovnog stroja u varijanti iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu bagera s udarnim ekiem, odreen je na temelju iskustva ponuaa u iskopu rovova glavnog kolektora odvodnje autoceste na sektoru ibenik - Split. Ustanovljen je u odnosu na projektni profil rova i iznosi Up = 8,0 m3/h. Praktini uinak rovoglodaa, osnovnog stroja u varijanti iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu rovoglodaa, odreen je na temelju iskustva vlasnika stroja u iskopu rovova slinog profila na podruju ibenika, te je potvren iz dostupne literature [7] u zavisnosti od tlane vrstoe stijenske mase i profila rova. Ustanovljen je u zavisnosti od tlane vrstoe stijenske mase i projektnog profila rova i iznosi Up = 30,0 m3/h. U tablici 1. prikazan je proraun ueg izbora osnovnog stroja za iskop rova tranzitnog cjevovoda. Poavi od injenice da se promatrane varijante razlikuju samo u izboru osnovnog stroja za iskop rova, usporeeni su trokovi osnovnih strojeva prema potrebnom dnevnom uinku, Up = 215 m3/dan, koji osigurava iskop rova tranzitnog cjevovoda kroz sedam mjeseci, odnosno u

7.2. Ui izbor strojeva

Ponua je u prvoj fazi ueg izbora prikupio informacije o dostupnosti strojeva za izvrenje radova. Vlastitim strojevima (bageri, kombinirani rovokopa utovariva i dr.) bio je u mogunosti sastaviti dvije radne grupe za varijantu iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu bagera s udarnim ekiem. Za vei broj radnih grupa bilo bi potrebno dodatno angairati bagere s hidraulinim udarnim ekiem koje je na podruju ibenika mogue iznajmiti pod povoljnim uvjetima.

Slika 5. Rov tranzitnog cjevovoda obraen bagerom s hidraulinim udarnim ekiem

Ponua ne posjeduje osnovni stroj za primjenu varijante iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu

Tablica 1. Proraun ueg izbora osnovnog stroja za iskop rova tranzitnog cjevovoda
VARIJANTA 1 ISKOP EKIEM GLODANJE RADNA GRUPA Uinak Up (m3/dan) 2 Bager s hidraulikim ekiem Bager s dubinskom lopatom Rovogloda 3 80,00 Broj strojeva (n) 4 1 1 1 Broj radnih grupa (m) 5 3 Zbrojni uinak (m3/dan) /3*5/ 6 240,00 Cijena stroja (kn/dan) 7 6475,00 5375,00 10870,00 Zbrojni cijena (kn/dan) /4* 5*7/ 8 35550,00 CIJENA (kn/m3) /8:6/ 9 148,13

300,00

300,00

10870,00

36,23

GRAEVINAR 61 (2009) 4, 339-345

343

Strojevi za iskop rovova skladu s ukupnim predvienim rokom izvoenja radova. Dnevni su uinci strojeva iskazani za desetsatno efektivno dnevno radno vrijeme. Broj radnih grupa odreen je uz zadovoljenje potrebnoga dnevnog uinka Up = 215 m3/dan. Za varijantu iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu bagera s udarnim ekiem bilo bi potrebno angairati tri radne grupe, dok je za varijantu iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu rovoglodaa dovoljno angairati jedan stroj. Cijene bagera s hidraulikim udarnim ekiem i bagera s dubinskom lopatom preuzete su iz [10], dok je cijena rovoglodaa praktinog uinka Up = 30,0 m3/h odreena prema kalkulaciji proizvoaa [11].

S. Cukrov obje varijante, s time da je rovoglodaem iskopano oko 4,0 km trase rova tranzitnog cjevovoda. Poloaj trase rova tranzitnog cjevovoda udaljen je od ograde autoceste da bi se stvoreni prostor iskoristio za uzduni transportni put. Iskop rova tranzitnog cjevovoda bagerom s hidraulinim udarnim ekiem izveden je u dvije faze. U prvoj je fazi obavljeno usitnjavanje stijenske mase s pomou bagera s hidraulinim ekiem (slika 5.), dok je u drugoj fazi obavljen otkop usitnjenog materijala bagerom s dubinskom lopatom (slika 6.). Postizanje potrebnog profila rova obavljeno je u fazi dorade iskopanog rova tranzitnog cjevovoda. Iskop rova tranzitnog cjevovoda s pomou rovoglodaa obavljen je u jednoj fazi i nije bilo posebne potrebe da se obavlja dorada iskopa. Bager s hidraulinim udarnim ekiem uporabljen je samo na lokacijama projektiranih okana radi proirenja iskopa te na manjim dijelovima trase rova tranzitnog cjevovoda koji nije bio pristupaan rovoglodau.

Slika 6. Rov tranzitnog cjevovoda iskopan bagerom s hidraulinim udarnim ekiem

Na temelju prorauna vidljivo je da je varijanta iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu rovoglodaa jeftinija, te se ponua u izradi ponude njome koristio uz odreene korekcije koje su prvenstveno bile vezane uz stvarno mogui profil iskopanog rova u odnosu na projektirani profil rova. Visoka cijena varijante iskop rovova cjevovoda bez miniranja uz primjenu bagera s udarnim ekiem povezana je s kalkulacijama cijene strojeva [12] koje obuhvaaju sve fiksne i varijabilne trokove i koje su u suglasju s kalkulacijom cijene rovoglodaa. Postizane trine cijene iskopa rovova na podruju ibenika znatno su nie, a to pokazuje da se takvi radovi ugovaraju uz pokrie samo dijela trokova strojnog rada. 8 Posebnosti izvoenja radova Radove na graevini ugovorio je najpovoljniji ponua. Za iskop rova tranzitnog cjevovoda upotrijebljene su
Slika 7. Rov tranzitnog cjevovoda iskopan rovoglodaem

9 Zakljuak Polazei od iznesenog u ovome radu, moe se zakljuiti da je iskop dugih rovova u stijeni opravdano izvoditi rovoglodaima jer njihov uinak osigurava zadovoljavajuu dinamiku izvoenja zemljanih radova, eliminaciju minerskih radova te omoguava brzu montau instalacija. Visoka nabavna cijena rovoglodaa ne bi smjela biti konica njihovoj sve veoj primjeni u izvedbi zemljanih radova.

344

GRAEVINAR 61 (2009) 4, 339-345

S. Cukrov LITERATURA
[1] Radi, A.: Magistralni cjevovod Vrpolje - Vuevica, dionica I (Podi - Vrpolje), glavni projekt, graevinski projekt, mapa A1 trasa vodovoda, Institut graevinarstva Hrvatske d.d, Poslovni centar Split, Odjel za hidrotehniku, br.: U 0064/04-H122, Split, rujan 2004. [2] Radi, A.: Magistralni cjevovod Vrpolje - Vuevica, dionica II (Vrpolje - Bilice), glavni projekt, graevinski projekt, mapa A2 trasa vodovoda, Institut graevinarstva Hrvatske d.d, Poslovni centar Split, Odjel za hidrotehniku, br.: U 0064/04-H124, Split, rujan 2004. [3] Magistralni cjevovod Vrpolje - Radoi (Vuevica), I. faza (0+000,00 - 14+207,82), natjeajna dokumentacija, Knjiga 1, Hrvatske vode Zagreb, Zagreb, lipanj 2007. [4] Magistralni cjevovod Vrpolje - Radoi (Vuevica), I. faza (0+000,00 - 14+207,82), natjeajna dokumentacija, Knjiga 2, Hrvatske vode Zagreb, Zagreb, lipanj 2007. [5] Samardija, I.: Magistralni cjevovod Vrpolje - Vuevica, glavni projekt, geotehniki istrani radovi, Institut graevinarstva Hrvatske d.d, Poslovni centar Split, Odjel za geotehniku, br.: U 0064/04-H127, Split, rujan 2004. [6] timac, D.: Jadranska autocesta, dionica ibenik - Vrpolje/II, glavni projekt, izvjetaj o geotehnikim istranim radovima, Institut graevinarstva Hrvatske d.d, Poslovni centar Split, Odjel za geotehniku, br.: 1-310148-146-K8/2000, Split, travanj 2002.

Strojevi za iskop rovova

[7] timac, D.: Jadranska autocesta, dionica Vrpolje - Prgomet, glavni projekt, izvjetaj o geotehnikim istranim radovima, Institut graevinarstva Hrvatske d.d, Poslovni centar Split, Odjel za geotehniku, br.: 1-310148-146-K2/2000, Split, travanj 2002. [8] Linari, Z.: Graevinski strojevi - elektronski udbenik, Izbor strojeva i planiranje strojnog rada u graenju, 2004, www.grad.hr djelatnici dokumenti raspoloivi za download. [9] Linari, Z.: Graevinski strojevi - elektronski udbenik, Leksikon osnovne graevinske mehanizacije, 2004, www.grad.hr djelatnici dokumenti raspoloivi za download: str. 20, autor predmetni stroj naziva rovokopa, trener. Naziv rovogloda preuzet iz carinske deklaracije za uvoz stroja. [10] ukan., P.; Doli Gradeak, A.; ili, D.; Car, V.; Lako, P.: Standardna kalkulacija radova u visokogradnji, Bilten XII - 2006, Institut graevinarstva Hrvatske d.d, Zavod za organizaciju graenja, Zagreb, prosinac 2006. [11] Production calculator, T755 Trencher, Radni strojevi d.o.o. Split, Split, lipanj 2007. [12] ukan., P. i suradnici: Strojevi u graevinarstvu - prirunik, Graevinar, Zagreb, 1991.

GRAEVINAR 61 (2009) 4, 339-345

345