Sadraj:

1.Saetak..............................................................................................................................2 2. Uvod.................................................................................................................................3 3.Rasprava............................................................................................................................4 3.1.Vegetarijanstvo i veganstvo...........................................................4 3.2.Zato ba to?..................................................................................5 3.3.Think before you do!..................................................................6 4.Zakljuak...........................................................................................................................8 5.Literatura...........................................................................................................................9

1. Saetak

Vegetarijanstvo i veganstvo jedina su budunost naega planeta kada je o prehrani rije. Na svijetu postoji vie od 7 milijardi ljudskih bia. Niti polovica od njih nikada nije pomislila da bi mogli prijei na vegetarijansku prehranu. U Hrvatskoj, samo 4% stanovnitva odbacuju mesnu prehranu. Blagotvorna djelovanja vegetarijanske prehrane dokazana su u velikom broju znanstvenih studija. Ovakva prehrana je zdravstveno prihvatljiva i moe osigurati sve potrebne nutrijente, ali samo ako je pravilno planirana. Iako se jo uvijek moe uti nepovjerenje prema vegetarijanstvu, emu je uzrok najee neznanje i konzervativni stav pojedinca, ukoliko je dobro planirana i balansirana, vegetarijanska prehrana je u potpunosti prihvatljiva. Iako ivimo u suvremenom dobu gdje nam je sve dostupno, neki ljudi jo uvijek gladuju zbog nedostatka hrane. To ne bi bilo toliko uznemiravajue da znamo da se taj broj ljudi smanjuje, no u ovom rastuem drutvu, broj ogladnjelih sve se vie poveava. Velik dio svjetskog stanovnitva gladuje, a jo vei je pothranjen. Smanjuje se broj zaposlenih u poljoprivrednom sektoru. Poljoprivredne povrine, a jo vie proizvodnja vanijih poljoprivrednih proizvoda, veoma su nejednako rasporeeni po kontinentima i pojedinim zemljama. U SAD-u su etve nerijetko preobilne te se dio usjeva ostavlja da strune u zemlji, a na drugom kraju planete ljudi vode bitke s neplodnim tlom zbog ega milijuni umiru od gladi . Toliko hrane dajemo za prehranu ivotinja umijesto da prehranimo svijet. Da bi se proizveo 1 kg mesa potrebno je oko 200.000 litara vode, dok za proizvodnju 1 kg penice treba samo 110 litara vode.1 Kada se stave na papir, sve brojke izgledaju tako besramno velike.

Kljune rijei: Hrana, ljudi, vegetarijanstvo, ivotinje

http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=256

2. Uvod

Prema najnovijim podacima vie od milijardu ljudi na svijetu gladuje, upozorila je na to UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu. Organizacije za ljudska prava su procijenile da je u dijelovima Sahare 2,6 milijuna ljudi suoeno sa nestaicom hrane zbog stalnih sua koje dramatino umanjuju rod itarica. Svake godine 15 milijuna djece u svijetu umire od gladi, a za cijenu jedne raketne bombe bi oko 1500 gladne djece moglo jesti svakodnevno u razdoblju od 5 godina. Sve higijensko-prehrambene potrebe cijelog svijeta kotale bi samo 1,3 bilijun dolara, koliko Europljani i stanovnici SAD-a potroe godinje na parfeme. Koliina zemlje potrebna da se nahrane domae ivotinje za desetak ljudi, dovoljna je da se uzgoje itarice koje bi prehranile stotinjak ljudi. Energija uloena za proizvodnju hrane za ivotinje mogla bi se iskoristiti za proizvodnju hrane za ljude. Podaci Amerikog ministarstva za poljoprivredu govore da je potrebno 12 kg itarica za prehranu stoke, 19 000 litara vode i ekvivalent energije 7,6 l benzina za proizvodnju 1 kg goveeg mesa. Svake godine se raskri oko 20 000 m uma june i sredinje Amerike za potrebe ispae stoke, a 70% itarica amerike proizvodnje se utroi na njihovu ishranu.2 Svake godine potroi se nekoliko milijuna kilograma antibiotika u uzgoju ivotinja. U dvoritu u prolosti, krmaa je okotila 6 praia godinje. Dananja krmaa koti 20 praia, a tvornika ak i do 45 godinje. Trenutno je u upotrebi 20-30 tisua lijekova (droga) za ivotinje, a 90% tih lijekova nije odobreno za ljudsku upotrebu. Nestajanje pitke vode na Zemlji direktno je vezano uz konzumaciju mesa. Ogroman postotak od ukupne potronje vode otpada na navodnjavanje povrina na kojima se uzgaja hrana i krma za stoku. Ovo sve je samo mala povrina ispod koje skrivene su tajne svjetskog stanovnitva. A u tim tajnama lei naa budunost. Na nama je da se zapitamo kakvu je elimo.

http://www.gastro.hr/alternativni-nacini-prehrane-2559.aspx

3. Rasprava 3.1. Vegetarijanstvo i veganstvo

Vegetarijanstvo je nain ivota i uvanje duevnog i tjelesnog zdravlja uz prehranu koja poiva na biljnoj hrani.3Vegetarijanska prehrana odnosi se na prehranu bez mesa, odnosno ivotinjskih proizvoda. Odbacuju se proizvodi kao to su teletina, svinjetina, piletina, riba, jaja i mlijeko. Neki vegetarijanci izbjegavaju i noenje odjee i obue raene od ivotinja, odnosno njihove koe i krzna. Prije otprilike 10 do 12 tisua godina ljudi su prestali biti lovci i nomadi i odluili se trajno nastaniti u plodnim nizinama. Tada zapoinje uzgoj prvih biljaka, itarica. Pretpostavlja s e da su prve poljoprovredne kulture bile jeam i penica, koje su se znatno razlikovale od njihovih dananjih srodnika. Razlog tomu je injenica da su tijekom 10 000 godina itarice selektirane i kriane kako bi razvile itav niz razliitih sorti. Vegetarijanstvo je kao nain prehrane poznat od davnina, prvenstveno na Istoku. Pojavljuje se u Indiji gdje je bilo dio vjerske prakse tzv. ahimse (nenasilja). U Europi se pojavljuje neto kasnije, u 6. st.pr. Krista gdje je vegetarijanstvo propagirao grki filozof Pitagora i njegovi sljedbenici koji su prakticirali vegetarijansku dijetu iz nutricionistikih i etikih razloga. 1847. godine, u Londonu je osnovano prvo vegetarijansko drutvo. Veganstvo Veganstvo predstavlja nain ivota i filozofiju potivanja ivota koja se temelji na prehrani iskljuivo bez hrane ivotinjskog podrijetla. Vegan je osoba koja tei biti zdravija od ljudi koji jedu meso i mlijene proizvode. Razlog tomu je to vegani ne jedu proizvode ivotinjskog porijekla poput crvenog ili bijelog mesa, ribe, mlijenih proizvoda, jaja i meda. Rije vegan formirao je Donald Watson 1944. godine u Leichesteru, u Engleskoj koji je s jo nekoliko lanova Vegetarijanskog drutva (Vegetarian Society), a unutar njega, elio osnovati slubenu podskupinu vegetarijanaca koji ne konzumiraju ni mlijeko ni mlijene
3

Ani, 1991.: 800

proizvode. Kad je taj prijedlog bio odbijen, Watson i istomiljenici poinju osnivati vlastitu organizaciju. Nakon razmatranja raznih mogunosti, odluuju se nazvati rjeju VEGAN koju izvode iz engleske rijei vegetarian, uzimajui prva tri i posljednja dva slova to je Watson argumentirao izjavom da 'veganstvo zapoinje vegetarijanstvom, ali nastavlja dalje prema njegovom loginom zakljuku'.4 Motivi za prelazak na vegetarijanstvo su raznoliki. Vegetarijanstvo i veganstvo javljaju se kao humani in prema ivotinjama, stil prehrane, kao ivotna filozofija, kao potivanje pravila neke vjere. Relativno est odabir u dananjem vremenu je takoer kada se ovjek ponovno vraa oslukivanju svog organizma i elji da sam sprijei razvoj nekih bolesti primarnom prevencijom. Mnoge religije poduavaju zabranu oduzimanja ivota iz ega proizlazi vegetarijanstvo, kao na primjer hinduizam, budizam, taoizam, sikizam, dainizam, sufizam, rastafarijanstvo. Hinduisti smatraju vegetarijanstvo idealom. Oni vjeruju da hrana ima osobnost te da meso potie agresiju i stanje uma poznato kao strast, a biljna prehrana mentalno stanje mira. Nanoenje boli, a osobito oduzimanje ivota nije etiki in i samim tim namee se vegetarijanstvo kao nain razmiljanja. Osnovni potencijalni medicinski problem kod vegetarijanstva, tonije kod ljudi koji prelaze na vegetarijanstvo, je nagli prijelaz te nedovoljno informacija o dodatnoj ili zamjenskoj hrani (neivotinjskog podrijetla) ili suplementima (vitaminima, mineralima) koje je potrebno nadoknaditi prilikom promjene prehrambenog ivotnog stila.

3.2.

Zato ba to?

Prednosti vegetarijanske prehrane su mnogostruke. Nutricionisti tvrde da se smanjuje koncentracija masnoa u krvi koje uzrokuju povienje sranog tlaka, te slobodnih radikala koji su vrlo tetni. Dobrobit vegetarijanske prehrane na organizam je: smanjen sadraj ukupnih masti, zasienih masnih kiselina i kolesterola, poveani sadraj prehrambenih vlakana (korisne za

http://www.vegan.hr/bitivegan.aspx

regulaciju crijevnih funkcija i za odravanje prihvatljive razine glukoze i kolesterola u krvi), poveani unos voa i povra. Te namirnice zbog visokog sadraja antioksidanasa imaju zatitnu ulogu u borbi protiv razvoja nekih oblika tumora, krvoilnih bolesti i kod razvoja starakih mrena na oima. Prema najnovijim istraivanjima kod vegetarijanaca je nii postotak pojedinih vrsta tumora, kao npr. debelog crijeva, dojke i prostate. Zahvaljujui niskim vrijednostima masnoa vegetarijanci imaju prosjeno niu tjelesnu teinu, nii krvni tlak i rjee oboljevaju od dijabetesa tip 2. Primjer prednosti vegetarijanske prehrane je i kratka ivotna dob Eskima koji se hrane samo mesom kitova i riba, za razliku od dugovjenih Tibetanaca koji se hrane laktovegetarijanski5. Najnovija istraivanja pokazuju da mediteranska prehrana koja se bazira na maslinovom ulju, svjeem vou i kuhanom povru uz konzumaciju ribe predstavlja jednu od najidealnijih. S tim u skladu Svjetska zdravstvena organizacija ("WHO") kreirala je piramidu zdrave prehrane iju bazu predstavljaju itarice, mahunarke i voe koje je preporuljivo najvie konzumirati, dok vrh ini crveno meso, eer i sol koje treba najmanje konzumirati. Izbjegavanje riba moe dovesti do nedostatka omega 3 masnih kiselina koje su zaslune za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Taj manjak moe se nadoknaditi uzimanjem oraaraljenjaka, badema, pistacija. Jo prije nekoliko godina medicinska je znanost neosporno tvrdila, da se vitamin B-12 nalazi iskljuivo u mesu, tonije u jetri, i u proizvodima ivotinjskog podrijetla (jaja, sir mlijeko, maslac), a da ga nema u biljnoj hrani i itaricama. Danas je znano da se B-12 ipak nalazi i u sjemenju biljaka koje klijaju, u morskim travama, u jabunom octu, u mlijeku od soje, ekstraktu kvasca i dr. Najnovije promjene u ekolokom sustavu navode na razmiljenja o prednostima izbjegavanja mesa. Unazad nekoliko godina svjedoci smo velikih opasnosti koje sa sobom donosi konzumiranje mesa. U Europi su zabiljeeni sluajevi "kravljeg ludila" iji su prvi sluajevi zabiljeeni 80-tih godina, kod ovaca, da bi se zatim proirila na krave. Slijedei primjer je ptija gripa koja se javila na dalekom Istoku, 1997. u Hong Kongu. Bolest u originalu napada perad, a esto i movarne ptice, osobito divlje patke i prenosi se na ljude u ruralnim kuanstvima zbog bliskog kontakta sa zaraenim ivotinjama.

Laktovegetarijanci jedu mlijene proizvode.

3.3.

Think before you do!

Prije otprilike 100 000 godina, na Zemlji se pojavio Homo sapiens, bie koje smatramo ljudskim. Od tada, pa sve do danas, uz nas su ivjeli ljudi ekstremno visoke inteligencije i raznih sposobnosti. Oni koji su znali iskoristiti svoje vjetine, iskazali su se u znanstvenim podrujima radei razne eksperimente. Naravno, da bi doli do raznih spoznaja, ljudi su svoje eksperimente zapoinjali na ivotinjama, jer je to ipak nia vrsta nego ljudski rod. Sve bi to bilo u redu i za bolju budunost nae djece koja e tek doi na svijet no ipak je malo sebino uzimati i ono malo preostalo ivotinjama gradnjom naselja i kua, plaa, pokazivanjem nadmoi nosei krzna te na kraju i koristei ih za prehranu. Komentari poput: Mi smo stvoreni kao nadmona bia., Nama to treba jer je meso dobro., ivotinje bi nas ubile da mi njih ne pojedemo! zabrinuli su me jer su to bili komentari mojih kolega, mladih ljudi. Uvijek podravam pravo na svoje miljenje no ljudi moraju odbaciti sve drutvene norme koje su stekli kao djeca i poeti razmiljati svojom glavom. Glavni sponzor Olimpijskih igara 2012. bila je jedna od najveih kompanija na cijeloj planeti, Coca-Cola. Malo je udno i zabrinjavajue kada neto to vas ubija predstavlja neto zdravo. Na svijetu postoji vie od 7 milijardi ljudskih bia. Taj broj se pokuava smanjiti. Zapraivanja polja, cjepiva protiv raznih bolesti, aspartam koji se nalazi u gotovo svemu to sadri mentol. to je kraj? Ratovanja. Mi ak i ratujemo sami sa sobom i u isto vrijeme se pokuavamo zatititi. elimo vidjeti neku promjenu u svijetu, a ne elimo biti ta promjena. Veliki korak biti e kada se ljudi ponu pitati, no do toga e proi i previe vremena.

4. Zakljuak

U jednoj djejoj knjizi o raznim ivotinjama, meu svim podacima o njima, pisalo je i: svinjepo prirodi vrlo plaljive ivotinje, ljudi ih uzgajaju prvenstveno zbog mesa; krave- prije su koritene za vuu zbog svojih krupnih tijela, danas slue za prehranu ljudi; skua- cijenjena kao hrana pa se puno lovi; glavata elva- zbog lova i unitavanja pjeanih plaa, ova je vrsta ugroena. Od samog poetka kada doemo na ovaj svijet, ponueno nam je meso ivotinja. Kako da se malo djete buni ili odbija tu hranu kada niti samo ne poznaje svijet. Ljudi nisu stvoreni da jedu meso ivotinja u tolikim koliinama kojim ih dananji ljudi konzumiraju. Zar je mogue da smo tako nisko spali da ne znamo napraviti ruak bez mesa? Mi smo slika svojih roditelja, kako i fizikim izgledom, tako i prehrambenim navikama. Tko bi rekao da jastogu treba oko 7 godina da naraste i dobije masu od 500 grama. Ljudi ga pojedu za manje od samo sat vremena. U Kini na primjer jedu pse. Moete li zamisliti da pojedete svog ljubimca? Pa zato ne, i to je jo samo jedna domaa ivotinja koju uzgajamo i othranjujemo. Zato onda neke ivotinje odvajamo za hranu, a druge izabiremo za prijatelje? Od pamtivijeka prihvaamo stvari kako su nam dane, ne odupiremo se, a opet se nekim stvarima udimo jer nismo navikli. To je bit, jer nismo navikli, jer nismo ivjeli u takvoj okolini. Ja nisam vegetarijanac. Ja se hranim ivotinjskim mesom. Zato? Jer sam tako nauena.

5. Literatura

Internet: - http://www.vegekit.com/ (29. studenoga 2012.) - http://www.gastro.hr/alternativni-nacini-prehrane-2559.aspx (29. studenoga 2012.) - http://www.drogerija.hr/clanci/vegetarijanstvo/ (30. studenoga 2012.) - http://www.vegan.hr/ (29. studenoga 2012.) - http://www.zamirzine.net/spip.php?article6672 (29. studenoga 2012.) - http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=47 (30. studenoga 2012.) -http://www.bhagavad-gita.com.hr/index.php/vegetarijanstvo/povijest_vegetarijanstva/ (1.prosinca 2012.) -http://www.index.hr/vijesti/clanak/vise-od-milijardu-ljudi-na-svijetugladuje/491030.aspx (1.prosinca 2012.)

Knjige: - Vladimir Ani (1991.): RJENIK HRVATSKOG JEZIKA, Zagreb: Novi Liber

Radovi u asopisima: Zorana Striak (2007.): Vitamini, Drvo Znanja, 11(105): 82-87 Tamara Vrdoljak (2010.): Poljoprivredne povrine, Drvo Znanja, 14(135): 52-60