PLOHA:dvodiomenizionalna stvarnost,element koji ima duinu i irinu.Nalazimo je u plonom i prostorno plastikom oblikovanju odonosno u slikarstvu,kiparstvu i arhitekturi.

Ploha je ravnina na koje se moe crtati i slikati. OSNOVNA SVOJSTVA PLOHE:SAMOSTALNE PLOHE : likovi ne zatvaraju neki oblik, ploha moe mirovati ili se kretati-mobil. Ima odreeni karakter; ravna,zaobljena,nepravilna... SAMOSTALNE: zatvaraju neki volumen.One su oploja tijela,mjesto gdje se susreu i dodiruju prostor i volumen(npr.fasada). POVRINA:je vanjski izgled plohe.Osnovna svojstva su 1.TEKSTURA- karakter povrine, teksturalne vriejdnosti. hrapavo-sjajno, hrapavo-nesjajno, glatko-nesjajno(mat), glatko-sjajno. Plastine teksture moemo osjetiti: opipom:taktilno i vizualno. Karakter povrine u kiparstvu odreuju:vrsta materijala i obrada tog materijala (npr.godovi drveta). 2.FAKTURA:slikarski ili kiparski rukopis. BOJU-NANOSIMO-DJELIMO: lazurni namaz-tanak,proziran,jednolian i glatke povrine.Impasto-pastuozni namaz-gusta,debela,gruba,hrapavapovrina. VOLUMEN:je obujam ili zapremnina nekog tijela u prostoru.Moe posjedovati neki unutranji prostor (npr lopta).ovjekono likovno stvaralatvo vezano za oblikovanje volumena zove se skulptura ili kiparstvo. Osnovna svojstva volumena: stupanj plastinosti i odnos mase i prostora, STUPANJ PLASTINOSTI; 1.PUNA PLASTIKA:vrsti prostorni oblici:kip,statua/mobil.Oblikuje se kao tijelo u prostoru koje moemo sagledati sa svih strana. MONOLITNA ILI APSOLUTNA MASA:je potpuno zatvoren volumen ispunjen odreenom materijom,prostor ga okruuje sa svih strana ali ne ulazi u njega. UDUBLJENO-ISPUPENA MASA:je apsolutna masa na kojoj je ugraeno udubljenje ili ispupenje.PROUPLJENA MASA:prostor duboko prodire u masu ili je skroz proupljuje stvarajui duboke udubine ili rupe .PLONO-ISTANJENA MASA:istanjena masa do plohe(npr.lie,staklo..).LINIJSKA ISTANEJNA MASA:kada je masa istanjena da nas podsjea na liniju ili crtu.Nainjeni oblici nazivaju se TRODIMENZIONALNI LINIJSKI OBLICI.prostorni crtei:npr.granice drvea. MOBIL:prostorno pokretno tijelo koje se pokree strujanjima zraka ili neke druge energije.On se sam okree.Sastoji se od ploha razliitog karaktera povezanih meusobnom icom/koncem koji lebdi u zraku. RELJEF:oblikovanje volumena na plohi.Njega ine spupenja ili udubljena na plohi.On ej dio kiparstva gdje volumen oblikujemo na plohi. VISOKI RELJEF:vrlo velika izboenjana podlozi,oblici su samo djelomino vezani za podlogu,pozadinom(npr.glave na zidu). NISKI RELJEF:volumen izlazi neznatno u prostor i samo plitko ulazi u volumen nisak izboenja na plohi(medalje,folija). 2.ODNOS MASE I PROSTORA:tj nain oblikovanja,materijala kojim je volumen oblikovan te nain obrade materijala:pun,proupljen,jednostavan,sloen,uglati, MALI, DINAMIAN.grafiko izraavanje:postie se sistemom linija ili toaka,odnosno gustim ili rijeim nanoenjem linija ili toaka na plohi. TONSKO IZRAAVANJE: postie se svjetlom i sjenom. Vlastita se sjena nalazi na samom volumenu-obliku. Baena sjena je ona koju rijelo baca na svoju okolinu.

MONOKROMNO- jenobojno. POLIKROMNO- viebojno. VALER: svjetlosna i dinamika vriejdnost boje(toplo-hlasno, komplementarni kontrast boje). KOLORISTIA MODELACIJA ILI MODULACIJA: tonom se modelira a bojom modulira oblik. PROSTOR:je stvarnost u kojoj se kreemo i ivimo.Ima tri dimenzije:duinu,irinu i visinu +vrijeme.vezan je za prostor- plastino oblikovanje. Prostor izmeu pojedinih oblika naziva se meuprostor. Osnovna svojstvaprostora su: trodimenzionalnost, interijer(unutarnji), eksterijer(vanjski prostor). Osnovna svojstva prostora: graditeljstvo, urbanizam i hortikultura. GLINAMOL: umjetno proizvedena masa. PLASTELIN:obojena umjetna masa.GIPS:koristi se za izradu kalupa za lijevanje u bronci. KAIRANA PAPIR PLASTIKA:sljepljivanje slojeva novinskog papira. PAPIR PLASTIKA:podrazumjeva se prostorno plastiko oblikovanje 3D oblikovanje papirom. TON:koliina svjetlosti u boji.Dodavanjem bijel ili crne , boju inimo svjetlijom, odnosno tamnijom . GRADITELJSTVO:umjee oblikovanje rpostora i oploja odnosno mase koje ga odreuje,svrha mu je oblikovanje prostora namjenjenog potrebama ovjeka. TLOCRT:je vodoravan presjek zgrade u visini temelja,prizemlja ili kata. KONSTRUKTIVNI ELEMENTI:arhitektonska konstrukcija sastoji se od kombinacije konstruktivnih elemenata koji na razliite naine zatvaraju odreeni prostor.To su elementi koji se pruaju u vertikalnom smjeru(strop,svod,kupola,krov). ZID:glavni okomiti nosa tereta,zatvara unutarnjeg prostora. STUP:nosa krunog presjeka koji slobodno stoji u prostoru koji ga okruuje. STUB:nosa pravokutnog presjeka koji slobodno stoji u prostoru koji ga okruuje. STROP:horizontalno zatvara gornji dio prostora ili dijeli prostora po etai. SVOD:konstruktivni elementi koji zatvaraju unutranji prostor s gornje stran,ali je oblog oblika(bavast.krini,krino-rebrasti). KUPOLA:svod u obliku uplje polukugle. KROV:moe biti kos. OBLIK:temelji se na geometrijskim tijelim:kocka,kvadrat,pravokutnik. POVRINA:vanjski izgled oploja graevine. Moe biti dekorirano plastikoreljefnimoblicima,teksturalnimislikarskimvrijednostima. FUNKCIJA(namjenaprostora)stambena,drutvena,industrijska,sakralna. KONSTRUKTIVNIMATERIJALI:kamen,drvo,opeka,beton,eljezo,elik,staklo,armiranibe ton,mramor,aluminij... URBANIZAM:svjesno,plansko organiziranje izgradnje i rasta naselja.osnovni tip naselja:selo i grad.Elementi urbanizma-ulice(uzduni vanjski prostor omeen nizovima kua) i trgovi (centralni prostori razliitih oblika i veliina). Osnovne jedinice su mu pojedinane kue s gospodarskim, zgradama. Tipovinaselja:raspreno,skupljeno,naseljenizu. HORTIKULTURA: vrtna arhitektura,ureenje vrtova i parkova. Osnovni tipovi parkova:fra vrt-strogi geometrijski red i engleski park-osnova mu je prirodni razvoj bez pravilne geometrijske organizacije.

PERSPEKTIVA:prikazivanje privida trodimenzionalnosti na plohi. a) VERTIKALNA PERSPEKTIVA:je nain prikazivanja gdje se oblici koji se u stvarnosti nalaze jedan iza drugog prikazuju na plohi kao jedan iznad drugoga. b)IKONOLOKA PERSPEKTIVA ILI ZNAENJA:je nain gledanja i prikazivanja gdje se veliinom lika oznaava njegovo znaenje. c) OBRNUTA:je iskrivljavanje ili deformiranje kutova i smejerova linija-dobivanje obrnutog dojma.Ono to je dolje prikazano je kao vee,a ono to je blie prikazano je ako manje-iako su jednaki. d) GEOMETRIJSKA ILI LINEARNA:se zasniva na geometrijskoj konstrukciji prostora ili optike piramide-dobivamo dojam dubine. e) PTIJA I ABLJA:ekstremne varijante geometrijske perspektive s izuzetno visokim/niskim stajalitima(ptija-pgled prema dolje,ablja-pogled odozdo prema gore). f) ATMOSFERSKA ILI ZRANA PERSPEKTIVA:zasniva se na promjeni boja i obrisa koja nastaje zbog prostorne udaljenosti oblika i slojeva zraka-atmosfere. g) KOLORISTIKA:primjena toplih boja za blizinu i hladna boja za daljinu.Udaljeni oblici ne gube boju,otrinu i jainu obrisa kao u zranoj perspektivi . h)POLIPERSPEKTIVA:prikazivanje prostora s nekoliko razliitih stajalita u jednoj kompoziciji. KOPOZICISKA NAELA: 1.KONTRAST:meusobno suprostavljanje kvalitete i kvantitete istovrsnih ili raznovrsnih likovnih elemenata:veliine,oblika,boja,crta,poloaja. 2.HARMONIJA:ublauje,razbija kontrast ali ga ne ukida. MONOTONIJA oznaava odsutnost kontrasta(crna i bijela). HARMONIJA(siva). KONTRAST(crno-bijelo). 3..RITAM: ravnomjerno i pravilno izmjenjivanje likovnih elemenata tj srodno gibanje,ponavljanje ili izmjena suprotnosti.Ima oblik niza koji nastaje slijedom elemenata u odreenom smjeru. RITAM:ponavljani prostor izmeu elemenata. 4.RAVNOTEA:odnos lijeve i desne strane.Postoje 3 vrste:simetrina,asimetrina i oiptika. SIMETRINA:nastaje rasporedom oblika istih veliina i teine u istom razmaku u odnosu na sredinju os.ICA:predstavlja prostornu crtu i prvenstveno stvara prostorni crte. LIM,BAKAR I ALUMINIJ:ukoliko elimo izraditi plitki reljef tanke limove obraujemo s nalija a ukoliko elimo uleknuti reljef radimo s lica ASIMETRINA RAVNOTEZA:nastaje rasporedom oblika razliitih ili kontrastnih veliina i teina u razliitom razmaku u odnosu na sredinju os.Daje osjeaj nemira i dinamike. OPTIKA: promatrajui meusobne odnose i djelovanje pojedinih likovnih elemenata neki nam se optiki ine teim neki lakima. 5.PROPORCIJA:razmjer oznaava meusobni odnos veliina dijelova neke cijeline. IZRAVNA PROPORCIONALNOST:kad raste jedna,raste i druga veliina. OBRNUTA: kad jedna veliina raste,druga pada. NEPROPORCIONALNOST(DISPROPORCIJA)-kad se neki dijelovi tijela istiu od skladnog prirodnog odnosa dijelova. ZLATNI REZ:odnos veliine gdje se manji dio odnosi prema veem kao vei prema cijelini(manji dio-minor,manji dio-najor). OPTIKO SREDITE:sjecite duina koje diejle plohu podjeljenu horizontalno i vertikalno po pravilu zlatnog reza.

6.DOMINACIJA:isticanje,naglaavanje,centar pozornosti,glavni lik ili ideja.izraava se oblikom,veliinom,tonskom razlikom... 7.JEDINSTVO:ijedinjenje svih likovnih elemenata i kompozicijskih naela u jedinstvenu cjelinu(npr.nogometna momad). KOMPONIRANJE:oznaava likovni proces sastavljanja i meusobnog povezivanja likovnih elemenata u likovnu cijelinu prema vlastitoj likovnoj koncepciji. a.)HORIZONTALNA KONCEPCIJA:djeluje smireno ali daje osjeaj kretanje s lijeve strane na desno ili od sredinje osi lijevo i desno. b).VERTIKALNA:osnovni raspored elemenata masa ili oblika kree se okomito ili uspravno.oblici se kreu odozdo prema gore s uporitem u sredinjoj vertikalnoj osi. c).DIJAGONALNA:oblici su postavljeni odnosno poredani u dijagonalnim smjerovima.Ostavljaju dojam pokreta,dinamike i prodora u prostor.. f).KRUNA:oblici su postavljeni odnosno poredani u krunom sljedu i izraavaju kruno gibanje. Centrira pogled prema sreditu. Svi elementi izlaze iz centra i kruno se gibaju. d).PIRAMIDNA: likovi ili oblici se redaju u obliku piramide,odnosno trokuta. e).SLOBODNA: oznaava slobodan raspored likova i oblika u trodimenzionalnom prostoru. REKOMPONIRANJE(obratno.ponovno.iznova)-proces razlaganja ve otprije stvorene kompozicije u plonom ili prostorno-plastikom oblikovanju i ponovnog komponiranja razloenim elementima na potpuno nov nain,u novoj formi,novi vizualni sadraj.Oznaava likovni produkt nastao rekomponiranje. REDEFINIRANJE(odreen,jasan,razgovjetan) ono samo djelomino mijenja postojeu stvarnost. CRTAKE TEHNIKE: 1. -SUHE TEHNIKE: olovka,kreda,ugljen,kemisjka olovka. 2-MOKRE TEHNIKE: flomasteri,tu-pero,tu-drvce,tu-trska,lavirani tu. SLIKARSKE TEHNIKE: 1. SUHE TEHNIKE: pastel,kola,mozaik,vitraj,tapiserija. 2.-MOKRETEHNIKE:akvarel,batik,gva,tempera,ulje i freska. GRAFIKE TEHNIKE: TEHNIKE VISOKOG TISKA: drvorez,linorez,gipsorez,.. TEHNIKE DUBOKOG TISKA: bakrorez,suha igla,bakropis. TEHNIKE PLONOG TISKA: litografija,monotopija. TEHNIKE PROTISNOG TISKA: sitotistika. KIPARSKE TEHNIKE: glina,glinamol,drvo,kamen,gips,ica,neoblikovani materijali. ARHITEKTONSKE TEHNIKE:eljezo,elik,staklo,aluminij. armiranibeton,kamen,drvo,opeka. CRTAKE TEHNIKE OLOVKA:tri su osnovne grupe olovaka:tvrde(H-9H,vea tvrdoa i preciznost ). Srednje tvrde(HB) i meke olovke(B-8B,vea mekoa i mogunost tonske modelacije). KREDA: spoj meke i tvrde olovke;s njom nastaje niz grafikih vrijednosti i tonskih gradacija linije i plohe.Vrste:sibirska(tamnocrvena),grafit(srebrenosiva),retel(crvenosmea),la sanguine(crvena),bajster(sivosmea). UGLJEN:izvanredna mekoa koju uvjetuje pranjava struktura materijala;mogue je izvlaiti crte razliite debljine i inteziteta ,polagati plohe razliitih tonskih vrijednosti od blijedog do

sivila do dubokih tamnosivih i crnih tonova.,oe izraziti strukture materijala,teksture,atmosfere,studiej svijetla i sjene.. KEMIJSKA OLOVKA:moe sjenati i postizati niz tonskih vrijednosti te time ostavriti privid plastinosti oblika. FLOMASTER:daje veoma intezivne boje;vrste normalnih ili akvarelskih flomastera topiv u vodi i parmanentni flomaster netopiv u vodi. TU PERO:crtaka tehnika izvedena metalnim perom ili perom ptijeg podrjetla. PTIJE PERO:moe gradulirati linije od tanke i ritke do debele i mekane,od prozrane do tamne. METALNO PERO:linija i toka su osnovne izraajne mogunosti izraajne mogunosti para,te moe izraziti strukture i teksture razliitog materijala. TU DRVCE I TU TRSKA.vea krutost;daje iste i snane i grublje poteze koji su kratki,snani i soni. TU KIST:moe izvlaiti tanke i vrlo debele linije,te moe kombinirati linearne i plone vrijednosti. LAVIRANI TU:ako elimo ostvariti privid plastinog oblika ili tonske vriejdnosti crtea upotrebljava se tu razrijeen vodom koji se na podlogu nanosi akvarel kistom. GRISAJ CRTE:crte crnim laviranim tuom i smeom bojom sepija. SLIKARSKE TEHNIKE: PASTEL:prijelaz izmeu crtakih i slikarskih suhih tehnika.Pastelne boje izrauju se tako da se boja u prahu pomjea u odreenom omjeru sa talkom,vodom i gumiarabikom kao vezivom.Tvrim pastelom izvode se konturne ili isti linearni crte,dok se mekaniji upotrebljava za ispunjavanje ploha. AKVAREL:vodena boja,boja se otapa i razrjeuje vodom te nanosi mekanim kistovima na grubi i hrapavi papirAkvarelne su boje prozirne,transparentne i prozrane.Dva su osnovna naina rada:na suhoj i mokroj podlozi. GVA:gust,tehnika slikanja vodenim bojama s kojima se mijea pokrivna gusta bijela boja.On je neproziran i gust. TEMPERA:boja nastaje mijeanjem boje u prahu s otopinom ljepila i vezivnog sredstva umanjka ili bjelanjka jajeta,mlijei smokve,octa...Ona je neprozirna pokrivna boja. ULJE:uljana boja nastaje kada se pigment boje pomjea s makovim,orahovim,lanenim uljem i manjom koliinom odreenih suila.Boje imaju sjaj i osjeaj vlanog tona. KOLA:ljepljenje,koritenjem razliitog materijala koji rezanjem trganjem i ljepljenjem nanosimo na plohu. FRESKA:slikanje na svjeoj vapnenoj buci,prvo se zid prekrije bukom od sitnog mramornog pijeska i vapna i dok je buka jo mokra na njoj se slika freskalnim bojama koje se sastoje od pigmenta u prahu pomjeanog s vapnom vodom. MOZAIK:raznobojni mali komadii kamena,obojenog stakla ili glazirane keramike utiskuje se u meku podlogu buke ili cementa. VITRAJ:prozor od obojenog stakla,komadia obojenog stakla meusobno povezani olovnim okvirima. TAPISERIJA:slikanje raznobojnih nitima vune u tehnici tkanja. BATIK:slikanje pelinjim voskom na svili. GRAFIKE TEHNIKE: DRVOREZ:ploa na kojoj se urezuje od drveta. DRVOREZ U BOJI:za svaku boju izrauje se posebna matrica.Koliko boja crte u sebi sadri toliko treba napraviti matrica. LINOREZ:ako podloga za izradu matrice koristi se inoleumom.

GIPSOREZ:gipsana ploa koja slui za izradu matrice. KARTONSKI TISAK:meuprostor ne izrezujemo,ve forme koje e predstavljati crte izrezujemo iz kartona i lijepimo na tvrdi karton. TEHNIKA DUBOKOG TISKA; BAKROREZ:se izrauje na ploi od bakra,mjedi ili cinka debeloj 1-3mm.Naziva se i gravura jer se u ploi urezuje i gravirani crte. MEZZOTINTA:kod nje se matrica ostisnuta na ploi obrauje sa struganjem ili zaglaivanjem. SUHA IGLA:oiena bakrena ili cinkovna ploa premae se parafinskim uljem u taknkom sloju.Crtei se prenose na tako premazanu plou preko indigo-papira.Igla je od elika ili dijamanta. BAKROPIS:metal premaemo voskom,zatim vosak urezujemo do same ploeZatim plou izvrgnemo izjedanju kiseline.Bakropis izvadimo tehnikom crnog,tvrdog ili mekog tiska. AKVANTINA:prua tonske i plone vriejdnosti.Postie se tehnikom rasterom pomou praha kolofonija,a dubina tona postie se trajanjem jetkanja. TEHNIKE PLONOG TISKA: LITOGRAFIJA:tehnika kojom se otiskuje crte uinjen nasnom kredom. LITOGRAFIJA U BOJI:za savku boju treba druga ploa,najprije se napravi kontura ploa koja odreuje granice za sve boje i tonove. MONOTOPIJA:na posve ravnoj,cinanoj,aluminijskojIli ploi od plastinih masa izrauej se kistom crte ili slika uljanim bojama. TEHNIKE PROTISNOG TISKA ; SITOTISTIKA ILI SERIGRAFIJA:mjesta na situ koja nee kroz sito proputati boju potrebno je neime zapuniti.Odreena mjesta na situ zapunjavamo pomou tzv.sitoablona.Vrste:rezana,crtana i fotoablona. FAJSAN ILI MAJOLIKA:keramiki proizvodi od peene gline presvueni neprozirnom caklinom. TERAKOTA:peena glina

LIKOVNI JEZIK: Likovni elementi:toka, crta, boja, ploha, povrina, volumen i postor. Kompozicijska naela:kontrast, harmonija, ritam, ravnotea, simetrija, asimetrija, jedinstvo, dominacija i proporcija. TOKA:najmanji grafiki znak, te temeljna likovna i optika vrijednost. CRTA:osnovni likovni element crtea, koji je temelj svih oblika likovnog izraavanja.Nastaje gibanjem toaka ili suenjem polja.Oznaava putanju kretanja toke po plohi ili u prostoru. OSNOVNA SVOJSTVA CRTE: a)CRTE PO TOKU:su ravne ili krivulje, vodoravne, uspravne, kose.Funkcionalne nesamostalne crte stvaraju likove ili volumene.Samostalne crte su osloboene lika ili oblika, te muobnim kombiniranjem oblikuje crte.Crte po svom kretanju mogu biti otvorene i zatvorene (stvaraju lik).

b)CRTE PO KARAKTERU:tanka, debela, dugaka, kratka, otra, neotra, kontinuirana, isprekidana, izlomljena, prozirna, gusta, jednolina, nejednolina, prozirna. c)CRTE PO ZNAENJU:KONTINUIRANE (OBRISNE) CRTE linije koje opisuju i odvajaju pojedine oblike na crteu ili slici (opisuju vanjski rub oblika/lika).STRUKTURNE CRTE-su elementi koji grade tvorevine (npr. paukova mrea).TEKSTURNE CRTEizraavaju karakter povrine (oblik ispunjen crtama). PSIHOLOKO DJELOVANJE I SIMBOLIKA CRTE:VODORAVNA CRTA-mirna, oputena, blagostanje, smrt.USPRAVNA CRTA-uzdignue, ivot, rast.DIJAGONALNA CRTA-kretanje, gibanje, prostornost.OBJEENA (KONKAVNA)-lijenost, umor.ISPUPENA-energija, volja, otpor.BLAGO VALOVITA-njenost, blagost, elegancija, ljepota, enstvenost, blage emocije.IZLOMLJENA-grubost, energija, mukost.SLOBODNA KRIVULJA-pokret, gibanje, rast, nemir, veselje. OSNOVNA SVOJSTVA BOJE --: a),KROMATSKA SVOJSTVA BOJE:OSNOVNE-crvena, plava i uta. SEKUNDARNEpomjeane su dvije osnovne boje u omjeru 2:2, a one su zelena, ljubiasta i naranasta.TERCIJARNE-tercijarne iste boje (jedna osnovna+jedna sekundarna boja u razliitim omjerima:ljubiastoplava) i tercijarne neutralne boje (osnovna boja+sekundarna nasuprot boja-crvena+zelena;pomjeamo u istim omjerima dobijemo neutralnu sivu boju, a u razliitim omjerima neutralnu smeu boju:smeozelena). b).TONSKA SVOJSTVA:AKROMATSKI TONOVI-su nastali mjeanjem bijele i crne-sve nijanse sive boje.SVIJETLI AKROMATSKI TONOVI-ista boja+bijela.ZAGASITI KROMATSKI TONOVI-ista boja+crna.MUTNI KROMATSKI TONOVI-ista boja+bijela i crna (siva).TERCIJARNI ISTI I NEUTRALNI TONOVI-utu potamnimo ljubiastom ili naranastu potamnimo plavom.DEGRADACIJA BOJA-oduzimanje inteziteta, jakost i snage boje dodavanjem bijele/crne ili dodavanjem vode (oduzimanje pigmenta). c).KONTRASTNA SVOJSTVA:KONTRAST BOJE PREMA BOJI-crvena, uta i plava.SVIJETLO-TAMNO-crno-sivo-bijelo, uto-ljubiasto.TOPLO-HLADNO-plavozelenanaranastocrvena, crvena-zelena. KOMPLEMENTARNI KONTRAST:uta-ljubiasta, crvena-zelena, ponitavaju se sivom.SIMULTANI I SUKCESIVNI KONTRAST...KONTRAST KVALITETE:kvaliteta boje je u istoi, jakost i zasienosti; boja+crna/bijela.KONTRAST KVANTITETE:kontrast proporcija-koliko koje boje. Komplementarne boje su parovi istih boja spektra, u kojima se boje meusobno
nadopunjavaju. Svaki komplementarni par sadri jednu toplu i jednu hladnu boju, od kojih je jedna primarna a jedna sekundarna boja i nalaze se tono nasuprot jedna drugoj u spektru boja. Komplementarni parovi boja nastaju iz tri primarne boje (crvena, uta, plava) tako da se svakoj od njih pojedinano pridrui mjeavina preostale dvije. Tako se utoj pridruuje mjeavina crveno + plavo = ljubiasta, crvenoj se pridruuje uta + plava =zelena, plavoj se pridruuje crvena + uta = naranasta. Dvije komplementarne boje reproducirane u crno-bijelom spektru dati e istovjetnu nijansu sive boje. Postoje mnogobrojni psiholoki testovi vezani za komplementarne parove boja.

OSNOVNE BOJE : crvena ,plava i uta . SEKUNDARNE BOJE:plava+crvena=ljubiasta,uta+plava=zelena,crvena+uta= naranasta TERCIJALNE BOJE : ubrajaju se sve ostale nijanse boja koje nastaju mjeanjem jedne osnovne i jedne sekundarne u razliitim omjerima . Mjeanje boja ; mehaniko i optiko

PSIHOLOKO DJELOVANJE I SIMBOLIKA BOJA: CRVENA:snaga, uzbuenje, razdraljivost, raspoloenje; oznaava radost, ljubav, veselje i strast.ROZA:ljupkost, oznaava slatkou, srameljivost, njenost, djevojatvo, uvanje tajni.UTA:poticaj, osloboenje, olakanje; oznaava toplinu, duevnu slobodu, radost i veselje.NARANASTA:topla, povjerljiva, srea, sveanost, veselost; oznaavaplodnost, sjaj i bogatstvo.ZELENA:umirujua, stabilna, blaga; oznaava odmor i ozdravljenje.PLAVA:pasivna i hladna, ugodna, eznutljiva, potie koncentraciju; oznaava vjernost, istinu, tiinu i plemenitost, duhovitost.LJUBIASTA:sveanost, oaravanje, ali potie na patnju, priguuje strasti; oznaava arobnjatvo, pokoru, strpljenje, dobrotu.GRIMIZNA ILI PURPURNO CRVENA:dostojanstvo, bogatstvo, impresija; oznaava kraljevstvo, ast, visoki drutveni poloaj. BIJELA:sjaj, njenost, umara kao jako svijetlo, proiruje prostor; oznaava istou, red, nevinost, istinitost, potenje...CRNA:praznina, strah; oznaava alost, tajanstvenost, brihu, smrt...SIVA:mir, ozbiljnost; oznaava poniznost, bijedu, siromatvo, nitavilo. Pejza je motiv koji predstavlja prirodu moe biti; - planinski, umski,poljski rijeni ili pejza mora . Panorama, iroko vieni gradovi . Veduta prikazuje trgove i ulice Genere je slika dnevnog ivota , dragocjeno svjedoanstvo o ivotu ovjeka u razliitim razdobljima povijesti ovjeanstva Mrtva priroda je likovni motiv u kojem se nalaze razni predmeti , bilje i mrtve ivotinje