Percepcija (Atkinson) rjeavanje problema iz okoline sloenost problema i usavrenost rjeenja ovisi o sloenosti organizma ovjek je pokretan, barata

ata predmetima, donosi odluke na temelju simbola, radi i ostvaruje sloene planove kako bi se nosio s iznenadnim i neoekivanim dogaajima

informacije iz okoline (njihova dvodimenzionalna reperezentacija na mrenici) dovoljne su za normalan ivot J.J.Gibson teorija ekoloke optike velik broj informacija iz svijeta dovoljan je za rjeavanje svih problema iz okoline vezanih uz vid odbaena kao nedostatna

ljudi zahtjevaju stalno obnavljanu sliku ili model okoline reprezentacija svijeta unutar naeg mozga koju koristimo pri svjesnoj percepciji, donoenju odluka i ponaanju dva su dijela nuna za formiranje i odravanje modela 1. sredstvo za stjecanje poetnih informacija o okolini

2. sredstvo organiziranja poetnih informacija u neku vrstu koherentne strukture korisiti pretpostavke o tome kako je svijet sastavljen za sklapanje senzornih informacija u model okoline svaki senzorni modalitet ima osjetni organ kojim prihvaa poetne informacije iz okoline te sredinji sustav u mozgu za transformaciju tih informacija u organizirane percepte pet glavnih funkcija perceptivnog sustava 1. panja odreivanje koji dio senzorne okoline pratiti 2. lokalizacija odreivanje gdje su predmeti 3. prepoznavanje odreivanje to su predmeti 4. apstrakcija kritinih informacija o predmetu

5. konstantnost percepcije odravanje svojstava/izgleda predmeta, iako se njihove slike na mrenici mijenjaju

PANJA glavno konstruktivno svojstvo senzornih organa i nekih dijelova mozga filteri koji omoguuju probiranje i odabiranje ulazeih informacija panja ukupan zbroj svih filtera razliiti filteri funkcioniraju tako da izostave sve osim informacija koje zahtjeva trenutni zadatak

SELEKTIVNA PANJA proces kojim odabiremo neke podraaje za daljnju obradu, dok druge zanemarujemo multimodalna je moe se pomicati unutar modaliteta (s jednog vidnog podraaja na drugi) ili izmeu modaliteta (s vidnog na sluni podraaj) KOD VIDA pomicanje oiju sve dok predmet za koji smo zainteresirani na padne na foveu vidno pretraivanje ima oblik fiksacija kratkih perioda za vrijeme koji su oi razmjerno mirne; meusobno razdvojenih sakadama brzim skokovima oka od jednog mjesta na drugo svaka fiksacija traje oko 300 milisekundi, a sakade su vrlo brze (cca. 20 milisekundi) za vrijeme fiksacije vidne informacije iz okoline se prikupljaju, a za vrijeme sakada vid je potisnut podruja koja oi fiksiraju su podruja koja sadre najvie informacija razlikuju scenu od bilo koje sline scene fiksacije su vezane uz slikovne informacije koje se nalaze na slici koja sadri neki predmet koji je uobiajan ili neuobiajan unutar nekog pozadinskog konteksta fiksacije oka usmjerene su prije i ee na neobian predmet oruje u aritu fiksiramo kritine tj. opasne predmete mogue je i birano usmjeravanje panje na neki vidni podraaj bez pomicanja oiju

SLUNA PANJA koristimo psihika sredstva kako bismo usmjerili panju na eljenu poruku koristimo znakove usmjeravanje u pravcu odakle zvuk dolazi, praenje pokreta usana osobe koja govori, znaajke glasa govornika (visina glasa, intonacija)

PANJA, PERCEPCIJA I PAMENJE nismo svjesni i slabo pamtimo (ako uope pamtimo) informacije na koje nismo bili usmjereni postupak preklapanja ili ponavljanje unatrag sluane poruke opaa slua razliite poruke na svako uho, panju usmjerava samo na jednu poruku. Nakon sluanja, o poruci na koju nije bio usmjeren obino moemo rei vrlo malo (esto samo fizike karakteristike zvuka). perceptivni sustav u nekoj mjeri obrauje i podraaje na koje nismo usmjereni, iako ti podraaji rijetko dopru do svijesti

sposobnost selektivne panje posredovana je procesima koji se odvijaju na poetnim stupnjevima prepoznavanja i procesima koji se odvijaju nakon to je odreeno znaenje poruke

LOKALIZACIJA vana za pronalaenje puta kroz okolinu hvatanje predmeta ukljuuje odreivanje poloaja predmeta u gore-dolje i lijevo desno dimenzijama predmet odvajamo od drugih predmeta i pozadine tada perceptivni sustav odreuje poloaj predmeta u 3D svijetu (njegovu udaljenost od nas i obrazac kretanja)

ODVAJANJE PREDMETA organizacija mozaika razliitih svjetlina i boja (projekcija slike na mrenicu) u skup zasebnih predmeta koji se nalaze na pozadini getalt psiholozi LIK I POZADINA o o najjednostavniji oblik perceptivne organizacije podraaj s dva ili vie zasebnih dijelova vidimo tako da jedan njegov dio predstavlja lik, a ostatak pozadinu lik predmet za koji smo zainteresirani, ini se cjelovitijim i vrim nego pozadina i izgleda kao da se nalazi ispred nje pozadina dio koji se ini da je iza lika lik-pozadina organizacija nalazi se u mozgu, ne podraaju to je neka povrina ili oblik manji, vjerojatnije e se vdjeti kao lik najizrazitiji izvor lik-pozadina organizacije je vid; moe se pojaviti i kod drugih osjetila (ujemo cvrkut ptica nasuprot pozadine koju stvara vanjska buka)

o o o o

GRUPIRANJE PREDMETA o grupiranje zbog blizine (npr. smanjen vertikalni razmak izmeu sklopa toaka, vjerojatno emo vidjeti stupce) grupiranje slinog sa slinim (mijenjanje boja ili oblika elemenata omoguuje organizaciju na temelju slinosti) grupiranje na temelju dobrog pravca (pomicanje toaka da tvore dvije valovite linije toaka koje se sijeku) grupiranje zbog zatvorenosti (ako ispunimo prostor linijama toaka)

odrednice getalt grupiranja stvaraju najstabilnije, konzistentne i jednostavne oblike koji su mogui unutar postojeeg sklopa iako uglavnom prouavano kod vidne percepcije, perceptivno grupiranje pojavljuje se i kod sluha vremenska blizina (etiri udaraca bubnja sa stankom izmeu drugog i treeg udarca ut emo kao dva para)

PERCEPCIJA UDALJENOSTI nemamo izravan pristup dimenziji dubine mrenica izravno odraava visinu i irinu informacije o dubini rekonstruirane su na temelju znakova dubine razliite vrste vidnih informacija koje, logiki ili matematiki, daju podatke o dubini predmeta znakovi dubine mogu biti binokularni i monokularni BINOKULARNI ZNAKOVI o sposobnost oiju da zajedniki zakljuuju o dubini svako oko ima malo razliit pogled na isti prizor ogranieni na predmete koji su relativno blizu binokularna disparatnost razlika u onom to svako oko vidi najvea za predmete koji su blizu, postaje manja s udaljavanjem predmeta vidni dio mozga koristi ju za smjetanje predmeta na razliita mjesta u prostoru (ovisno o tome koliko su udaljene dvije slike predmeta kad se usporeuju) moe zavesti oko da vidi dubinu kad je stvarno nema (stereoskop)

o o

MONOKULARNI ZNAKOVI
o relativna veliina ako slika sadri niz slinih predmeta koji se razlikuju po veliini, manje objekte interpretiramo kao da su udaljeniji o maupoloaj (interpozicija) ako je neki predmet smjeten tako da ometa pogled na drugi, percipiramo ga bliim o relativna visina izmeu slinih predmeta, onak koji se ini bliim horizontu percipira se kao udaljeniji o perspektiva kada se ini da paralelne crte u prizoru konvergiraju, percipirane su kao da nestaju u daljini o zasjenjenje i sjene sjena pada na dio istog predmeta koji sprijeava dolazak svjetla zasjenjenje (pripadna sjena); sjena pada na neku drugu povrinu baena sjena daju informacije o oblicima predmeta, udaljenosti meu predmetima te poloaju izvora svjetla u nekom prizoru

o relativno gibanje pri brzom kretanju, ini se kao da se blii predmeti kreu bre u suprotnom smjeru, a udaljeniji polaganije

PERCEPCIJA KRETANJA

STROBOSKOPSKO KRETANJE
o o percipiramo kretanje kada nema nikakvog gibanja na mrenici nastaje najjednostavnije paljenjem svjetla u tami i zatim, nekoliko sekundi kasnije, paljenje drugog svjetla blizu mjesta onog prvog init e se kako se svjetlo kree s jednog na drugo mjesto, nema razlike od stvarnog kretanja o kretanje koje percipiramo na filmu

STVARNO KRETANJE
o o gibanje nekog predmeta kroz sve meutoke u prostoru putevi kretanja na mrenici pripisuju se: pokretima oiju preko nepokretnog prizora (itanje) pokretnim predmetima (kad ptica ue u nae vidno polje) neki predmeti ija je slika na mrenici nepokretna moraju se vidjeti kao pokretni ( kada oima slijedimo pticu koja leti) neki predmeti ija se retinalna slika kree moraju se vidjeti kao nepokretni (nepokretna pozadina koja se kree preko mrenice kad nae oi slijede pticu u letu) o mnogo smo bolji u detektiranju kretanja kad moemo vidjeti predmet nasuprot strukturiranoj pozadini (relativno kretanje), nego kad je pozadina ujednaene boje, pa moemo vidjet samo pokretni predmet (apsolutno gibanje) selektivna adaptacija gubitak osjetljivosti za gibanje koji se dogaa kad gledamo kretanje selektivna je jer gubimo osjetljivost za promatrano kretanje i slina kretanja, ali ne za kretanje koje se znatno razlikuje po smjeru ili brzini kao i kod drugih tipova adaptacije, obino ne zamjeujemo gubitak osjetljivosti, ali zamjeujemo naknadni efekt izazvan adaptacijom o o neki aspekti stvarnog kretanja kodirani su posebnim stanicama u vidnom korteksu postoje stanice koje su udeene za detektiranje predmeta koji se kreu prema glavi pruaju mogunost objanjenja za selektivnu adaptaciju i naknadni efekt adpatcije glede neuralne baze stvarnog kretanja, postoji neto vie od aktivacije specifinih stanica informacija o pomicanju naih oiju alju se iz motornih podruja frontalnog dijela mozga u vidni korteks i utjeu na doivljaj kretanja

 motorni sustav informira vidni sustav da je odgovoran za nedostatak pravilnog kretanja na mrenici, pa vidni sustav korigira taj nedostatak o u prilikama uobiajnog gledanja, postoje i pokreti oiju i kretanje slike na mrenici vidni sustav mora zdruiti ta dva izvora informacija da si odredio percipirano gibanje

PREPOZNAVANJE

perceptivni sustav prepoznaje to su predmeti u nekom prizoru obuhvaa nekoliko potproblema

trebamo zahvatiti temeljne ili primitivne estice ili dijelove informacija iz okoline i skupiti ih na
odgovarajui nain

moramo procijeniti to ti predmeti stvarno jesu

PROBLEM POVEZIVANJA: PROCESI PRETPANJE I PANJE

panja proces odabiranja iz velike koliine ulazeih informacija koje su obraene i eventualno
svjesno percipirane konceptualizirana prema ulozi u povezivanju razliitih obiljeja podraaja

teorija integracije obiljeja prva predloila Anne Treisman

prvo percipiramo, na stupnju pretpanje, primitivna obiljeja (kvalitete kao to su boja i oblik), zatim, na stupnju panje, koristimo usmjerenu panju kako bi se obiljeja slijepila u integriranu cjelinu pod udarom parsimonije i bioloke uvjerljivosti otkriveno previe pretpostavljenih primitivnih obiljeja da bi to bilo realno

netono povezivanje kad su slike prikazane vrlo kratko, opaa esto pogreno poezuje lik i
boju trajanje podraaja dovoljno je da se primitivna obiljeja mogu registrirati, ali ne dovoljno dgo da bi djelovao stupanj panje koji ih povezuje

teorija dinamike kontrole umjesto ranog, vrstog sustava osjetljivog na mali broj primitivnih
vidnih obiljeja, postoji prilagodljiv sustav ije se sastavnice mogu brzo preoblikovati za obavljanje razliitih zadataka u razliito vrijeme sustav sam sebe preureuje za razliite zadatke (nasuprot postojanju mnogih podsustava za svaki zadatak)

ODREIVANJE TO PREDMET JEST

procesi panje koje vidne znaajke pripadaju istom predmetu 6

 koritenje dobivene informacije za odreivanje to neki predmet stvarno jest

oblik ima kritinu ulogu (ako je dio predmeta skriven, moda ga neemo prepoznati, nasuprot
tome ako je u raznim bojama ili raznim veliinama)

vidno procesiranje moemo podijeliti na raniji i kasniji stupanj

o na ranijem stupnju, perceptivni sustav koristi informacije s mrenice, osobito razlike u intenzitetu, kako bi opisao predmet na temelju primitivnih sastavnica (crte, rubovi, kutovi), koje koristi kako bi konstruirao opis predmeta na kasnijem stupnju, sustav usporeuje taj opis s onim razliitih kategorija predmeta pohranjenih u vidnom pamenju i odabire onaj koji najbolje pristaje

NEURALNA OSNOVICA PONAANJA

DETEKTORI OBILJEJA U KORTEKSU

o prihvatno (receptivno) podruje mrenice podruja mrenice povezano s kortikalnim neuronima Hubel i Wiesel odredili tri tipa stanica u vidnom korteksu koje se mogu razlikovati prema obiljejima za koja su odgovorne 1. jednostavne stanice reagiraju kad je kao porduje prikazana crta (tanka pruga ili ravan rub) odreene orijentacije i poloaja unutar njihovog prihvatnog polja 2. sloene stanice reagiraju na prugu ili rub odreenog usmjerena, ali ne zahtijevaju da podraaj bude na odreenom mjestu unutar njezina prihvatnog polja reagiraju neprekidno na podraaj koji se mie kroz to polje 3. posebno sloene stanice (hiper sloene stanice) zahtijevaju da podraaj ima odreeno usmjerenje i odreenu duljinu ako podraaj prelazi optimalnu duljinu, reakcija se smanjuje, a moe se i potpuno ugasnuti

postoje i stanice koje reagiraju na druga obiljeja posebno sloene stanice koje reagiraju na kutove i uglove sve te stanice nazivaju se detektori obiljeja

ODNOSI MEU OBILJEJIMA o o uz obiljeja, potrebni za opis lika getalt psiholozi cjelina se razlikuje od zbroja obiljeja

cjelina stvara nova perceptivna obiljeja stvaraju se zbog vrlo specifinih odnosa meu jednostavnijim obiljejima, ali se esto ponaaju kao jednostavna obiljeja u perceptivnom zadatku (npr. detekcija cilje i vidno pretraivanje)

KASNIJI STUPNJEVI PREPOZNAVANJA: MRENI MODELI JEDNOSTAVNE MREE o o jednostavni sklopovi slova ili rijei temeljna ideja jest da su slova opisana pomou odreenih obiljeja te da je znanje o tome koje obiljeje ide s kojim slovom sadrano u mrei veza konekcionistiki modeli o o primjenjivani u potpodrujima jezik, radna memorija, facijalna ekspresija emocija lako je razumijeti kako mree nastaju u mozgu sa svojim nizom meusobno povezanih neuron kod jednostavnih mrea, svako obiljeje i sklop (npr. slovo) oznaava se kao vor u mrei veza izmeu vora obiljeja i vora slova znai da je obiljeje dio slov veze koje zavravaju strelicom su ekscitatorne veze. Kad je obiljeje aktivirano, aktivacija se iri do slova (analogno irenju elektrinih impulsa u mrei neurona) o poveana mrea mrea sadri inhibitorne veze izmeu obiljeja i slova koja ne sadre ta obiljeja, kao ni ekscitatorne veze kad je obiljeje povezano sa slovom inhibitornom vezom, aktiviranje obiljeja smanjuje aktivaciju slova

MREE S POVRATNOM VEZOM o o slovo je lake percipirati kada je prikazano kao dio rijei nego prikazano samo mrei obiljeja i slova dodajemo razinu rijei (zajedno sa ekscitatornim i inhibitornim vezama od slova prema rijeima) te ekscitatorne veze koje idu od rijei prema slovima odozgo-prema-dolje povratne veze od viih prema niim razinama ukoliko je slovo prikazano vrlo kratko, ne aktiviraju se sva obiljeja, te aktivacija koja kulminira na voru slova nije dovoljna za prepoznavanje nasuprot tome, kad je slovo prikazano u rijei, postoji aktivacija ne samo za slovo koje prepoznajemo prema voru slova, nego i za druga slova u rijei prema njihovim vorovima sva ta djelomino aktivirana slova, djelomino aktiviraju vor za rije koji opet aktiviraju svoja slova u povratnoj vezi odozgo-prema-dolje vezama

PREPOZNAVANJE PRIRODNIH PREDMETA I PROCESI ODOZGO-PREMA-DOLJE OBILJEJA PRIRODNIH PREDMETA

moraju moi odrediti ili stvoriti oblik temeljniija obiljeja jer su temeljna obiljeja jedine informacije upotrebljive u sustavu na ranijim stupnjevima prepoznavanja ukljuuju geometrijske oblike (lukovi, valjci, stoci, kocke i klinovi) geoni (geometrijski ioni) Biederman

Biederman skup od 36 geona spojenih sukladno malom skupu prostornih veza , dovoljan je za opis oblika svih predmeta koje ljudi mogu prepoznavati (npr. broj predmeta sastavljenih od dva geona 36 * 36 = 46 656) prepoznavanje nekog predmeta dobro je u mjeri u kojoj je geone predmeta lako percipirati opis nekog predmeta ukljuuje, uz obiljeja, i odnose mou tim obiljejima kad je jednom opis oblika predmeta napravljen, usporeuje se s nizom opisa geona pohranjenima u pamenju kako bi se pronaao najbolji par

o o

VANOST KONTEKSTA o odozgo-prema-gore procesi voeni su samo inputom (ulazom osnovnim, senzornim podacima) prepoznavanje oblika predmeta jedino na temelju opisa njegova geona o odozgo-prema-dolje procesi upravljani znanjem, iskustvom, panjom i oekivanjem neke osobe snano djelovanje konteksta na percepciju (predmeta i ljude izvan konteksta tee prepoznajemo) o postojanje odgovarajueg konteksta, olakava percepciju / neodgovarajui kontekst, ometa percepciju djelovanje konteksta posebno je izraeno kada su podraajni predmeti nejasni i mogu biti percipirani na vie naina podraajni predmet ne mora biti nejasan kako bi se pokazalo djelovanje konteksta opaau je pokazana slika scene (npr. kuhinja) i zatim kratko dana slika nejasnog predmeta (npr. kruh ili potanski sandui. Prepoznavanje e biti mnogo tonije ako predmet odgovara sceni (opaa e ee tono prepoznati kruh, nego potanski sandui) zbog procesa odozgo-prema-dolje, nai motivi i elje mogu djelovati na percepciju ako smo gladni, kratak pogled na crvenu loptu u kuhinji moemo registrirati kao jabuku moe imati i negativno djelovanje na percepciju o djelovanje konteksta i odozgo-prema-dolje procesi ine glavni dio itanja kod nepoznatog materijala, malo je procesiranja odozgo-prema-dolje i teimo fiksirati svaku rije. Kako nam materijal postaje poznatiji, sve vie koristimo prethodno znanje pa nae fiksacije postaju krae i prostorno ire procesiranje odozgo-prema-dolje postoji i u odsutnosni konteksta ulaz je dovoljno oskudan ili degradiran

10

 koristimo specifino znanje koje stvara oekivanje koje je zatim spojeno s vidnim ulazom nekad je ulaz vrlo degradiran, pa je oekivanje stvoreno daleko od znaka (predmet nalikuje na maku, zapravo je torba)

NEUSPJEH PREPOZNAVANJA prepoznavanje predmeta obino se odvija automatski kod normalnih ljudi moe zatajiti u jednostavnim prilikama (iluzinorana povezivanja) i sloenijim prilikama (ator pogreno percipiran kao medvjed) agnozija nedostatci ili bolesti koje onemoguuju tono prepoznavanje kod ljudi asocijativna agnozija oteenje temporalnog lobusa tekoe kod prepoznavanja predmeta samo kad su prikazani vizualno asocijativna agnozija kod koje postoje tekoe u prepoznavanju samo nekih kategorija, ali ne i nekih drugih prozopagnozija najei deficit specifinih kategorija gubitak sposobnosti prepoznavanja lica uvijek postoji oteenje mozga u desnoj hemisferi i esto neko oteenje u homolognim regijama lijeve hemisfere ista aleksija gubitak sposobnosti prepoznavanja rijei (ne mogu porepoznati vizualno prikazane rijei) obino kod oteenja lijevog okcipitalnog lobusa drugi oblici nedostatka u specifinim kategorijama oteenje sposobnosti prepoznavanja ivih stvari (ivotiljne, biljke, hrana) rijetko postoji i nemogunost prepoznavanja neivih stvari (npr. kuanski pribor) sustav normalnog prepoznavanja organiziran je prema razliitim klasama predmeta (prepoznavanje lica, rijei, ivotinje...), a ti su sustavi smjeteni u razliitim klasama predmeta oteenje u posebnom dijeli hemisfere moe naruiti, npr. podsustav za prepoznavanje lica, ali druge podsustave ostaviti netaknutima

APSTRAKCIJA proces pretvaranja poetnih osjetnih informacija zahvaenih osjetnim organom (npr. sklop ravnih i zakrivljenih crta) u apstraktne kategorije prethodno spremljene u pamenje (npr. slova i rijei) fiziki opis predmeta sve informacije nune za potpunu reprodukciju predmeta

11

djelotvornije je percipirati i kodirati u memoriju apstrakciju predmeta, a ne tonu reprezentaciju samog predmeta umjesto percipiranja, pohranjivanja i kasnijeg prisjeanja doslovne slike predmeta opaai apstrahiraju vane informacija apstrahirane informacije zauzimaju manje prostora omoguuju bri rad s njima nego s poetnim informacijama

KONSTANTNOST PERCEPCIJE odravanje konstantnosti sposobnost mozga da odrava percepciju fizikih svojstava predmeta, kao to su oblik, veliina ili boja, ak i kad su se osjetna svojstva tih predmeta drastino promijenila ono to percipiramo jest percepcija onoga to predmet stvarno jest, a ne temeljena na objektivnim fizikim informacijama koje stiu iz okoline

KONSTANTNOST BOJA I SVJETLINA konstantnost boja sposobnost vidnog sustava percipirati svojstva reflektiranja (bitnog svojstva predmeta) bez obzira na izvor valnih duljina vidni sustav je suoen s umnokom (djelujuim valnim duljinam) i nekom vrijednou jednog od imbenika, svojstvom refleksije vidni je sustav sposoban razdvojiti izvor valnih duljina od valnih duljina koje stiu uz tono svojstvo refleksije u oba sluaja konstantnost svjetlina odnosi se na injenicu da se percipirana svjetlina odreenog predmeta vrlo malo mijenja, ako se uope mijenja, ak i kad se intenzitet izvora mijenja drastino konstantnost boja i svjetlina ovisi o odnosu izmeu intenziteta svjetla reflektiranog s razliitih predmeta. Na vidini sustav je sposoban ispraviti djelovanje izvora svjetla (i izvor intenziteta i izvor valnih duljina) i postii svjetlinu i boju predmeta koji gledamo

KONSTANTNOST OBLIKA percepcija oblika je konstanta dok se retinalna slika mijenja npr. okretanje vrata razliite slike na mrenici stvorene otvaranjem vrata sasvim su razliite, a ipak percipiramo vrata kao da su stalnog pravokutnog oblika

KONSTANTNOST VELIINA percipirana veliina predmeta ostaje relativno stalnom bez obzira na njegovu udaljenost kako se predmet udaljava od nas, mi openito ne vidimo njegovo smanjenje veliine

12

OVISNOST O ZNAKOVIMA DUBINE o pri percipiranju veliine predmeta procjenjujemo neto vie od veliine slike na mrenici udaljenost predmeta o Emmert naelo nepromjenjivosti veliine i udaljenosti: percipirana veliina predmeta poveava se s retinalnom veliinom predmeta i percipiranom udaljenou predmeta kad se udaljenost nekog predmeta povea, veliina slike na mrenici se smanjuje, ali ako su prisutni znakovi udaljenosti, percipirana udaljenost e se poveati zbog toga e percipirana veliina ostati priblino stalna o te dvije promjene ponitavaju jedna drugu pa vaa percepcija veliine ostaje relativno konstantna

ILUZIJE percepcije neega to se sustavno razlikuje od fizike stavrnosti nastaje zato to vidni sustav pokuava odrati konstantnost

KONSTANTNOST ILUZIJE o o o razliiti oblici konstantnosti uzroci brojnih optikih iluzija naelo veliina - udaljenost temeljno je za razumijevanje brojnih iluzija veliine iluzija Mjeseca kad je on blizu horizonta, izgleda 50% vei nego kad je visoko na nebu, iako je njegova slika na mrenici neto vea kad je ravno iznad glave jer je malo blie nego kad je na horizontu

Amesova soba Adalbert Ames Amesovu sobu opaa gleda kroz rupicu. Djeak u desnom kutu sobe izgleda mnogo vei nego djevojica u lijevom kutu sobe, a ipak je djevojica stvarno via. Iako gledana kroz rupicu soba izgleda poput normalne pravokutne sobe, ona je stvarno oblikovana tako da je njezin lijevi kut skoro dva puta dalje od desnog kuta. Djeak lijevo mnogo je dalje nego onaj na desnoj strani pa stoga projicira manju retinalnu sliku. Mi ne korigiramo tu razliku u udaljenosti, jer nas crte u sobi navode na vjerovanje da gledamo normalnu sobu i stoga pretpostavljamo da su oba djeaka na istoj udaljenosti od nas naa pretpostavka da je soba normalna blokira nau primjenu principa nepromjenljivosti veliina-udaljenost pa je stoga naruena konstantnost veliine

13

MEUMODALNE ILUZIJE o o iluzije mogu nastati zbog proturjenih informacija McGurkov efekt nastaje zbog konflikta slunih i vidnih informacija opaa promatra video u kojemu usnice govornika oblikuju glas ga-ga, dok istodobno zvuna vrpca proizvodi govor koji je normalno percipiran kao ba-ba. Spoj tih proturjenih izvora informacija stvara percepciju da-da. Slua, tako, spaja vidne i slune informacije u potpuno neoekivan, iluzoran rezultat

KONSTANTNOSTI U SVIM SENZORNIM MODALITETIMA konstantnost postoji kod svih osjetila npr. ujemo istu melodiju i kad su frekvencije svih nota podvostruene. za bilo koji senzorni modalitet konstantnost ovisi o odnosima obiljeja i podraaja izmeu veliine retinalne slike i udaljenosti u sluaju konstantnosti veliine, izmeu intenziteta dva susjedna podruja u sluaju konstantnosti svjetlina... razliite vrste perceptivnih iluija mogu se objasniti ustrajnou perceptivnog sustava u odravanju konstantnosti

Neutralna osnovica ponaanja PODJELA RADA O MOZGU prikazivanje (oslikavanje) mozga (brain imaging) ukljuuje tehnike poput potencijala povezanih s dogaajima (ERPs, event-related potentials), pozitronsku emisijsku tomografiju (PET, positron emission tomography) i funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI, functional magnetic resonance imaging)

NEUTRALNI TEMELJI PANJE DVA MODANA SUSTAVA PANJE o o mozak sadri dva odvojena sustava koji posreduju selektivnu panju prvi se odnosi na perceptivna obiljeja predmeta, kao to su mjesto u prostoru, njegov oblik i njegova boja, a odgovoran je za odaboranje jednog predmeta izmeu mnogih, a na temelju obiljeja vezanih uz predmet to je posteriorni sustav jer su ukljuene modane strukture (parijetalni i temporalni korteks zajedno s nekim subkortikalnim strukturama) smjetene u stranjem mozgu. drugi sustav namijenjen je kontroli kada i kako ta obiljeja koristiti za selekciju nazvan je anteriorni sustav jer su ukljuene strukture (frontalni korteks i subkortikalne strukture) smjetene u prednjem dijelu mozga

o o

14

iako se stvarni odabir tih obiljeja deava u stranjem, posteriornom dijelu mozga, selekcijski proces voen je prednjim, anteriornim dijelom mozga zbog te funkcije neki istraivai govore o anteriornom sustavu kao o generalnom direktoru (u engl. CEO, od chief executive officer) selektivne panje aktivnost parijetalnih regija mozga posreduje obraanje panje na mjesta postoje usporedni podaci prema kojima se temporalne regije ukljuuju pri obraanju panje na boju i oblik predmeta

o o

NEURALNO PROCESIRANJE PANJE USMJERENE NA PREDMETE o regije vidnog korteksa koje procesiraju boju postaju aktivnije kada se opaa selektivno usmjerava na boju regije mozga koje su vane pri usmjerevanju na boju, oblik, teksturu, gibanje i tako dalje, pokazuju pojaanu aktivnost postoje takoer podaci da su regije, vane kad panja nije usmjerena, inhibirane panja pojaava ono to je vano, ne samo psiholoki nego i bioloki

o o

VIDNI KORTEKS vidni korteks (dio mozga koji je odgovoran za vid) djeluje sukladno naelu podjele rada: razliite regije vidnog korteksa specijalizirane su za obavljanje razliitih perceptivnih funkcija vie od 100 milijuna neurona u korteksu osjetljivo je na vidni input najvanija regija mozga za vidno procesiranje je primarni vidni korteks ili V1. Smjeten je u stranjem, ili posteriornom, dijelu mozga. to je prvo mjesto u cerebralnom korteksu s kojim su povezani neuroni koji alju signale iz oka. Sve druge vidne senzore regije korteksa (identificirano je vie od 30 takvih mjesta) povezane su s oima preko V1 oteenje tkiva, specifinih dijelova V1 povezano je sa sljepoom u vrlo posebnim dijelovima vidnog polja. Taj oblik sljepoe nije uzrokovan oteenjem oiju ili vidnog ivca njezino je porijeklo sasvim kortikalno neuroni u primarnom vidnom korteksu osjetljivi su na mnoga obiljeja vidne slike (svjetlina, boja, usmjerenje i gibanje). Meutim, jedno od najvanijih obiljeja tih neurona jest da je svaki od njih odgovoran za analizu samo vrlo uske regije slike. ti neuroni komuniciraju meusobno u vrlo malim regijama korist od takvog ureenja je u tome to se vidno polje moe analizirati istodobno i vrlo detaljno

15

nedostaje sposobnost kordinacije informacija koje nisu na slici blizu jedna drugoj da bi obavili taj zadatak, kortikalni neuroni alju informacije iz V1 u mnoge druge regije mozga koje analiziraju vidne informacije. Svaka od tih regija specijalizirana je za posebnu zadau jedna od najvanijih podjela rada u vidnoj analizi koju ini mozak jest ona izmeu lokalizacije i prepoznavanja

SUSTAV PREPOZNAVANJA NASUPROT SUSTAVU LOKALIZACIJE lokalizacija i prepoznavanje se obavljaju u razliitim regijama vidnog korteksa prepoznavanje predmeta ovisi o grani vidnog sustava koja ukljuuje primarni vidni korteks i regiju blizu donjeg dijela cerebralnog korteksa lokalizacija predmeta ovisi o grani vidnog sustava koji ukljuuje primarni vidni korteks i regiju korteksa blizu donjeg dijela mozga kad je oteena grana prepoznavanja vidnog sustava, sustav jo uvijek moe obaviti zadau koja zahtijeva percepciju prostornih odnosa meu predmetima, ali ne moe obaviti zadau koja zahtijeva razlikovanje izmeu stvarnih predmeta. Ako je oteena grana lokalizacije, ivotinja moe razlikovati predmeta, ali ne moe odrediti gdje su predmeti jedan u odnosu na drugi nedavna istraivanja koristila su slike mozga da bi se pokazalo postojanje u ljudskom mozgu odvojenih perceptivnih sustava za predmete i za njihovu lokaciju. esto upotrebljavana tehnika je PET razliite vrste informacija koje se koriste pri lokalizaciji (pokreti oiju, analiza gibanja i percepcija dubine) same za sebe obraivane su u razliitim subregijama grane korteksa za lokalizaciju vidni korteks ima brojne module za procesiranje,a svaki od njih je specijaliziran za posebnu zadau

16