15.

LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Ranko Ceraj Marijan Kudrna

AIKIDO MLAI BRAT JUJITSUA

Kadgod se kreem, to je aikido. Morihei Ueshiba (1883.-1969.) 1. UVOD Aikido je japanska borilaka vjetina nastala u prvoj polovini 20. stoljea, kojoj je temelje postavio Morihei Ueshiba. Pojednostavljen prijevod aikida bi glasio: ai uskladiti, ki (dah) ivotna energija i do - put. to je ki? U svakodnevnom ivotu moe predstavljati osjeaj, emociju, motivaciju. Da bi razumjeli ki, moramo nastojati spoznati na ivot i sebe, jer ideja aikida, kao borilake discipline, je put mira i harmonije, to moe zvuati paradoksalno, ali to je pravi izvorni smisao vjetine. Aikido moe biti, uz puno rada i vremena, uinkovita vjetina samoobrane. Mnogi ga takvim i smatraju, no obrana je isto to i napad, pa se to kosi s njezinom osnovnom filozofijom. Aikido bi trebao biti put stvaranja situacija u kojima se napad teko moe dogoditi. Ako se napad ne dogodi, obrana nije potrebna, i to je istinski put mira. Aikido nije nasilan, nije sport jer nema natjecanja. To je disciplina kojom vie razvijamo unutranju sigurnost i oputenost tijela i duha, to moemo raditi samostalno ili u suradnji s jednim ili vie partnera. Nije cilj pobijediti jednog ili vie protivnika, ve ostvariti pobjedu bez borbe. Zato, nema ogranienja glede dobne granice za poetak vjebanja, mogu ga vjebati ljudi svih dobnih uzrasta i profesionalnih opredjeljenja. 2. POVIJEST AIKIDA Krajem 19. stoljea zabranjeno je noenje japanskog maa. Nastojei zadrati tradiciju, samuraji su traili naine kako da ouvaju viestoljetno znanje. Neki su vjetinu borenja s i bez oruja pretvorili u sport. Najbolji nain je bio da se animiraju studenti na sveuilitima. Tako su nastali judo, karate i kendo. Judo i karate su proizali iz borilakih vjetina bez oruja, dok je kendo proizaao iz vjetine maevanja. Oni, kojima vjetine kao sport nisu bile zanimljive, stvorili su jujitsu. Daito-ryu jujitsu je poeo vjebati Morihei Ueshiba 1915. godine. Tako slobodno moemo rei da je daito-ryu jujitsu bio jedna od baza za stvaranje aikida.

423

STRUNI RADOVI IZVAN TEME

Sredinom 1930-ih godina Ueshiba mijenja ime u aiki-budo, jer je s dodatkom -do elio kazati da je ta vjetina put duhovnog razvoja, a njezini tehniki elementi sredstva koja slue cilju. Konano je poetkom 1940-ih godina oblikovao vjetinu koju je nazvao aikido. Poslije Drugog svjetskog rata, u Japanu se stvorio opi stav nenasilja. U takvoj situaciji, aikido je postao prepoznatljiv i prihvatljiv iroj populaciji. Godine 1953. Ueshiba alje Koichi Tohei-a na Havaje da poduava havajsku policiju i posebne odrede amerike vojske. Tako se ideja rjeavanja sukoba bez borenja 1950-ih godina iz Japana polako poela iriti Amerikom i Europom. Kenji Tomiki, priznat i vrstan strunjak na podruju tjelesne i zdravstvene kulture u Japanu, odluio je iskoristiti elemente aikida za oblikovanje tjelesnih vjebi i uvrstiti u nastavu tjelesnog odgoja visokih kola. 3. AIKIDO DANAS U aikidu nema natjecanja, iako ih je Kenji Tomiki nastojao provoditi. Pozornost se posveuje zajednikom kretanju, nego nasuprotnoj prirodi kretanja, tj. napada i napadnuti rade kao partneri i nastoje osjetiti jedan drugoga. Ovakva suradnja je takoer bitna iz dva razloga: smanjiti mogunost ozljede pri izvoenju potencijalno opasnih aikido tehnika razviti sposobnost oba partnera da budu oputeni i da paze jedan drugoga pri izvoenju bilo koje tehnike. Zato je aikido toliko popularan veini populacije koja se ne eli baviti sportskim natjecanjem. Nije rijetkost vidjeti osobe starije ivotne dobi kako poinju vjebati aikido. U Hrvatsku aikido dolazi 1980-ih godina. Prvi klubovi su se pojavili u Splitu i Zadru, a poetkom 1990-ih i u Zagrebu, gdje ih danas ima najvie. Aikido drutvo Zagreb prvo je u Zagrebu promoviralo aikido. Danas je na uitelj Kenjiro Yoshigasaki, uenik Koichi Tohei-a, ivi u Bruxellesu ve 30 godina, dri seminare po Europi, J. Americi i Africi. Na je gost u Zagrebu zadnjih 10 godina. 4. ASPEKTI VJEBANJA AIKIDA Osobe koje vjebaju aikido izbjegavaju sukobe u ivotu, pa je mogunost fizikog sukoba mala. Meutim, svakodnevno se susreemo s raznim problemima u svijetu u kojem ivimo (meuljudski odnosi) i unutar sebe (zdravlje). Stoga se aikido prakticira i kao umijee kvalitetnijeg ivljenja u svakodnevnom ivotu. Jedinstvo uma i tijela je prijeko potrebno da bi ovjek mogao kvalitetno funkcionirati.

424

15. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Osnovni smisao aikida je ostvariti cilj bez borbe, a ne pobjedu nad pojedincem ili vie protivnika. Taj koncept vjebamo razvojem percepcije i oputenosti duha i tijela, istraujui vlastite mogunosti u stvarnim ivotnim situacijama. 1. U aikidu kreemo od pretpostavke: kad hoemo pokrenuti tijelo partnera, prvo moramo pokrenuti njegov um. Da bi pokrenuli partnerov um, izbjegavamo biti njegova suprotnost, bilo fiziki, bilo mentalno. Prave harmonije s partnerom ili pravim napadaem nee biti dok se prethodno ne ostvari harmonija unutar vjebaa (prevladavanjem straha, ostalih emocija i misli koje nam optereuju i ometaju um, tj. postie se stanje percepcije, slino stanje kao u vonji automobilom ili kod vrhunskih sportaa, npr. Pete Samprasa, Janice Kosteli, Tiger Woodsa, Draena Petrovia i Ronaldinha). Percepciju razvijamo na poetku treninga statikim vidom aikida: a) Vjebama disanja; disanje je uska spona izmeu uma i tijela, a provodimo ga ispravnim disanjem oitom i brzo uviamo da doprinosi oputanju tijela i smirenju uma. b) Vjebama meditacije; ovjek je svakodnevno izloen stresu, a ne prua dovoljno odmora svojem umu i tijelu. Preporua se svakodnevno ii u etnju ili sjesti u oputen poloaj i ne raditi nita 15 do 20 minuta. 2. Trening nastavljamo s: a) Ki vjebama; Sklop od 12 vjebi za razvoj uma i tijela. Svaka vjeba se izvodi 2x8 ponavljanja uz glasno brojanje, poetak vjebe je uvijek u lijevu stranu. Pazi se da svaki pokret vjebe bude to kvalitetniji (razvijanje percepcije), a provjeravamo to glasnim brojanjem. Ako krivo izvodimo vjebu, u glasu se odmah uoavaju promjene. Vjebama utjeemo na pokretljivost cijele kraljenice, to je izuzetno bitno kod mladih za vrijeme faze ubrzanog rasta, gdje muskulatura ne moe pratiti rast kostiju, pa dolazi do poremeaja posture. b) Vjebe istezanja; Vjebe se provode na strunjai, gdje isteemo muskulaturu zdjelice i nogu. Na kraju izvodimo vjebu ushiro ukemi waza, tj. ustajanje i padanje, to je bitno za koordinaciju i agilnost prizemljivanja i ustajanja. c) Padovi; Priroda rada na aikido treningu je puno padanja i ustajanja, pa je prijeko potrebno nauiti pasti sigurno, bez mogunosti ozljede. Metodika rada je ovdje razraena u detalje i u naem 15-godinjem radu nije se dogodila niti jedna ozljeda, kako na treningu tako i u svakodnevnom ivotu vjebaa. Ima puno svjedoanstava vrlo, opasnih situacija gdje su osobe bile prisiljene izvesti pad, no bez posljedica. Konano, puno je vea mogunost pasti u

425

STRUNI RADOVI IZVAN TEME

svakodnevnom ivotu (led, klizav pod, neravan teren), nego na treningu (ipak smo na treningu samo 3x1,5 sati tjedno). d) Aikido vjebe Tehnike koje izvodimo samostalno, one su osnova za borilake tehnike s partnerom. Njima razvijamo osjeaj osobnosti, jedinstvenosti tijela i uma u kretanju kroz prostor, koordinaciju. Postoji veliki broj aikido vjebi kojima postiemo harmoniju uma i tijela. Kvalitetu izvoenja vjebi provjeravamo testiranjem. e) Tehnike aikida - Niz kretnji koje izvodimo zajedno s jednim ili vie protivnika - partnera. Osim od golorukog napadaa, uvjebavaju se tehnike obrane od drvenog noa, maa i tapa. To su borbene tehnike, ali ne demonstracije obinog bacanja, udaraca ili poluga, kojima elimo povrijediti nekoga ili naprosto baciti na pod. Cilj tehnika je komunikacija, kojom nastojimo na miran i harmonian nain pokazati rjeenje problema protivniku-partneru tj. pokazati mu da ga ne elimo povrijediti i da njegov napad nema smisla. f) Testiranje - Sve vjebe i tehnike koje prakticiramo u aikidu su podlone testiranju. Testirajui um i tijelo spoznajemo kvalitetu izvoenja i stanja vjebaa. Takva vrsta testiranja ne postoji nigdje drugdje. 3. Gledano biomehaniki, aikido su razna bacanja, voenja, tehnike poluga i kotrljanja, koja su proizala iz optimalnih prirodnih pokreta tijela. Nije fokusiran na zadavanje udaraca, ve na iskoritavanje i kontrolu energije protivnikog napada i njezino odgovorno proputanje dalje od sebe. To nije samo statiko umijee, ve i veliki dinamiki pokreti tijela, koji omoguuju razvoj svih primarnih motorikih sposobnosti, ali moe zbog svoje kompleksnosti posluiti i u kinezioterapeutske svrhe. Kod treniranja borilakih vjetina, esto se zanemaruje njihov duhovni aspekt. Taj pristup je karakteristian u kolama na amerikom kontinentu i Europi, koje nude samo vrhunsku tjelesnu i tehniku pripremljenost. U aikidu upravo potiemo stalno zajedniko treniranje uma i tijela. U nekoliko navrata smo ve spomenuli taj nerazdvojan odnos, cjelovitost bia i harmoniju s protivnikompartnerom tj., iznimno je vana kvaliteta komunikacije meu ljudima. Danas se jako puno govori i pouava o kvalitetnoj profesionalnoj i osobnoj komunikaciji u drutvu, koje oito nedostaje. Vjerujemo da je i aikido jedan od kvalitetnih rjeenja za taj veliki problem komunikacije.

4.

426

15. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

5. ZAKLJUAK Aikido je relativno mlada borilaka vjetina, koja svojim filozofijom, biomehanikim strukturama kretanja doputa vjebanje svim dobnim skupinama. Bazirana je na: istraivanju vlastitih mogunosti uma i tijela kroz razne tehnike disanja, meditacije, vjebama za razvoj motorikih sposobnosti, borilakim tehnikama, te takoer slui za stjecanje osobnog zadovoljstva i smirenosti. Aikido njeguje nenasilan pristup rjeavanja sukoba i mnogi ga smatraju potpuno somoobrambenom vjetinom. Te vrijednosti prepoznalo je Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, koje se oitovalo odobrenjem projekta, unazad dvije godine, koji je u tijeku s braniteljima, djecom rtvama nasilja u koli i obitelji, mladei uenikih i studenskih domova. Od akademske godine 2006./07. aikido se uvrten kao izborni predmet na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Aikido daje mogunost za nenasilnom promjenom osobnosti, a time i okoline u kojoj ivimo. Promjene donose mir i sklad u obitelji, u koli, na poslu i u ivotu openito. 6. LITERATURA 1. Ueshiba M., Ueshiba K. (1991.). Budo: Teachings of the Founder of Aikido. London: Kodansha International 2. Dobson, T., V. Miller (1993.). Aikido in Everyday Life, Berkeley, North Antlantic Books. 3. Yoshigasaki, K. (2001.). Unutarnje putovanje stranca. Zagreb: Zona Vitae. 4. Tohei K. (1998.). Knjiga o Ki-u, Zagreb, Diorama. 5. Tohei K. (1968.). This is Aikido, Japan Publications, Inc. 6. Tohei K., Mitsugi S., Koretoshi M. (2003.). Aikido, Zagreb, Diorama. 7. Shifflet C. M. (2000.). Aikido exercises for teaching and training, Berkley, North Atlantic Books.

427