Anita karica i Ivan Sovi 003623251623668

Ivan Sovi 0036419850

SEMINARSKI RAD - SPVP

Za sve one koji ele znati vie! Postupci povezivanja sustava Koritenje Etherneta i IP protokola Upute za realizaciju komunikacije

25. 2013

listopad

Ethernet i IP komunikacija

Saetak
Inteligentne kue rastui su trend posljednjih godina, a sama ideja rodila se jo prije nekoliko desetljea. Za razliku od obinih kua, inteligentna kua ima sposobnost prilagoavati se potrebama stanara, paziti na sigurnost, ili npr. voditi brigu o kunim ljubimcima. U inteligentne kue se danas uglavnom ugrauju sustavi za regulaciju klimatizacije, osvjetljenja, otvaranje i zatvaranje vrata i prozora te razni sigurnosni podsustavi. Postavljaju se pitanja fizikog povezivanja podsustava, odabira odgovarajuih tehnologija, te implementacija protokola za komunikaciju izmeu podsustava. Iako broj protokola i standarda raste iz dana u dan, uglavnom se odre oni koji su jednostavni i robusni. Tako su za povezivanje podsustava u projektu Inteligentna kua odabrani Ethernet i TCP/IP protokol. Nedostatak Etherneta je mogunost prislukivanja komunikacije izvana, dok je TCP/IP sporiji od alternativnog UDP-a. Pojedini podsustavi razvijani su na Arduino mikrokontrolerskim ploicama, te je bilo potrebno omoguiti njihovu komunikaciju putem upravo spomenutih tehnologija. Komunikacija je uspjeno izvedena i testirana, te je donesen zakljuak kako je odabir tehnologije i protokola bio ispravan.

2 2

Ethernet i IP komunikacija

Sadraj
1. UVOD................................................................................................................4 2. OPIS SUSTAVA INTELIGENTNA KUA.................................................................5 3. KOMUNIKACIJA IZMEU PODSUSTAVA..................................................................7 3.1. Povezivanje i protokol...................................................................................7 3.2. Postojea rjeenja........................................................................................9 4. IZVEDBA KOMUNIKACIJE...................................................................................10 4.1. Potrebne komponente.................................................................................10 4.2. Kratki opis komponenata.............................................................................10 4.2.1. Arduino mikrokontrolerska ploica..........................................................10 4.2.2. Arduino Ethernet Shield.........................................................................11 4.2.3. Kabeli.................................................................................................11 4.2.4. Switch.................................................................................................12 4.2.5. Arduino programski paket......................................................................13 4.2.6. Raunalo.............................................................................................14 4.3. Kd...........................................................................................................14 4.4. Nain povezivanja komponenata u cjelinu......................................................18 4.5. Primjena u drugim projektima......................................................................19 4.5.1. Primanje naredbi putem IR signala.........................................................19 4.5.2. ZigBee................................................................................................19 5. TESTIRANJE.....................................................................................................20 6. ZAKLJUAK......................................................................................................23 7. LITERATURA.....................................................................................................24 8. POJMOVNIK.....................................................................................................25

Ovaj seminarski rad je izraen u okviru predmeta Sustavi za pracenje i voenje procesa na Zavodu za elektronike sustave i obradbu informacija, Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, Sveuilita u Zagrebu. Sadraj ovog rada moe se slobodno koristiti, umnoavati i distribuirati djelomino ili u cijelosti, uz uvjet da je uvijek naveden izvor dokumenta i autor, te da se time ne ostvaruje materijalna korist, a rezultirajue djelo daje na koritenje pod istim ili slinim ovakvim uvjetima.

Ethernet i IP komunikacija

1. Uvod
Inteligentne kue rastui su trend posljednjih godina, a sama ideja rodila se jo prije nekoliko desetljea. Zamisao je da se spojem tehnologije i stila ivljenja povea komfor stanara u kui, te olaka obavljanje svakodnevnih rutinskih, ili moda ak i opasnih zadataka. U kue se uglavnom ugrauju sustavi za regulaciju klimatizacije, osvjetljenja, otvaranje i zatvaranje vrata i prozora te razni sigurnosni podsustavi. Svi ovi podsustavi uglavnom se skupljalju na jednom, sredinjem mjestu na kojem se omoguuje korisniku (vlasniku kue) pregled i mijenjanje svih postavki, kao i pregled statusa kue. Projekt opisan ovim radom dio je veeg projekta pod nazivom Inteligentna kua, i bavi se upravo takvim povezivanjem raznih podsustava u cjelinu. Samim time nameu se pitanja fizikog povezivanja podsustava, odabira odgovarajuih tehnologija, te implementacija protokola za komunikaciju izmeu podsustava. Rjeavanjem ovih problema trebalo bi se omoguiti jeftinu, a opet pouzdanu i brzu komunikaciju meusobno odvojenih ureaja. Svrha toga je povezivanje podsustava u cjelinu, kako bi oni mogli komunicirati, razmjenjivati informacije, ili slati naredbe jedni drugima. Bez ovakvog rjeenja, pojedini ureaji morali bi raditi autonomno, ime bi se ideja pametne kue reducirala samo na regulaciju nekih procesa.

4 4

Ethernet i IP komunikacija

2. Opis sustava Inteligentna kua

Razvoj sustava kao to je Inteligentna kua nije nimalo jednostavan posao. Stoga ga je potrebno podijeliti u manje cjeline, tj. podsustave, koji e biti zadueni za upravljanje i nadzor pojedinih procesa unutar kue, te za komunikaciju. Inteligentna kua je podijeljena na sljedee podsustave: o Komunikacija putem modema o Upravljanje kuom putem web servera o Primanje govornih naredbi o Zatita u sluaju poara o Klimatizacija o Grafiki prikaz kue, stanja i procesa o Primanje naredbi putem IR signala o Emitiranje naredbi IR signalom o Digitalni ulazi i izlazi o Rasvjeta o uvaj kuu o Obavljanje kupovine o ZigBee o Briga o kunim ljubimcima o Ethernet i IP komunikacija o RS232 o Komunikacija putem SMS poruka GSM telefona o 433MHz o RFID odreivanje prava pristupa Sve ove podsustave potrebno je meusobno povezati. Dogovoreno je, na primjer, da e se projekti Briga o kunim ljubimcima i uvaj kuu povezivati putem ZigBee-ja na ZigBee koordinatorski vor. S druge strane Primanje naredbi IR signalom i Emitiranje naredbi IR signalom su nuno povezani projekti. Takoer, bilo bi korisno kada bi se sve promjene i dogaaji u inteligentnoj kui mogli biljeiti u neku bazu podataka (za to nam treba web server). Ovakvim razmiljanjem moemo uoiti kako bi bilo potrebno sve ove, ve djelomino objedinjene cjeline, takoer meusobno povezati. Upravo o tome e biti rijei u nastavku. Na slici 1 prikazan je dio sustava Inteligentne kue, na kojem se mogu
5

Ethernet i IP komunikacija

uoiti meusobne veze nekih podsustava, te tehnologije komunikacije izmeu njih.

Slika 1. Prikaz dijela sustava "Inteligentne kue".

6 6

Ethernet i IP komunikacija

3. Komunikacija izmeu podsustava

3.1. Povezivanje i protokol
Podsustave inteligentne kue potrebno je meusobno iano povezati, i to radi sigurnosti podataka i brzine upravljanja. Danas za tu svrhu postoje razni naini povezivanja ureaja, kao to su: Ethernet, RS-232, modem,... U sklopu ovog rada, odabrana je komunikacija putem Etherneta. To je vrsta mrene tehnologije koja se koristi za izgradnju lokalnih mrea. Ethernet je dobar izbor iz nekoliko glavnih razloga: velike rairenosti, jednostavnosti i niske cijene postavljanja mree [1]. Takoer, brzina komunikacije Ethernetom je neusporedivo vea od ostalih nabrojenih metoda (preko 1 Gbps), to moe biti od velikog znaaja za regulaciju brzim procesima unutar ili izvan kue. Broj protokola i standarda raste iz dana u dan, a uglavnom se odre oni koji su jednostavni i robusni. Upravo takav je i IP protokol (skraenica od Internet Protocol), na kojemu se bazira vrlo veliki broj protokola vie razine, te omoguuje prijenos svih vrsta podataka [2]. Za komunikaciju ureaja IP protokolom, potrebno je poznavati njihove IP adrese (adrese ureaja na mrei), te port na kojem se alju, odnosno primaju poruke. U doba kada ak i telefoni, televizori i kamere dobivaju IP adrese, bilo je sasvim logino iskoristiti ovakvo provjereno rjeenje u inteligentnoj kui. Poveemo li sve podsustave u kui IP protokolom omoguujemo pristup svakom pojedinom podsustavu kue izvana bez ikakve prilagodbe. IP omoguuje, na transportnom sloju, komunikaciju pomou dva protokola: TCP (eng. Transmission Control Protocol) i UDP (eng. User Datagram Protocol). TCP protokol omoguuje spor, ali pouzdan prijenos podataka. To je vezno orijentirani protokol (eng. connection oriented), to znai da e paket, ako ne stigne na odredite, biti ponovno poslan.

Ethernet i IP komunikacija

Slika 2. TCP/IP protokol.

S druge strane, prijenos podataka pomou UDP-a je brz ali nepouzdan. On nije vezno orijentiran (eng. connectionless), to znai da ne postoji mehanizam ponovnog slanja podataka u sluaju neuspjeha [3]. Zbog potrebe za pouzdanim prijenosom podataka, u ovom projektu koristi se TCP/IP protokol za povezivanje raznih podsustava.

Slika 3. UDP protokol.

8 8

Ethernet i IP komunikacija

3.2. Postojea rjeenja

Prilikom razrade ideja o projektu Inteligentna kua, zamiljeno je da se pojedine komponente nee razvijati potpuno iz poetka, ve da se koriste postojea rjeenja i njihove kombinacije. Tako uglavnom svaki podsustav inteligentne kue koristi isti mikrokontroler i dodatne sklopove. Konkretnije, rije je o Arduino mikrokontrolerskoj ploici. Ona sadri mikrokontroler, analogne i digitalne izvode, te sve ostale potrebne komponente da bi se mikrokontroler mogao koristiti [4]. Za upotrebu Arduino ploice, sve to je potrebno napraviti, je prikljuiti ploicu na USB sabirnicu ili napajanje, i ona je spremna za rad. Iako je ova ploica, sama po sebi, dovoljna za velik broj primjena, za izradu sustava koji komunicira preko Etherneta potrebne su nam i neke dodatne komponente. Arduino ploica nema ugraene potrebne izvode za RJ-45 prikljuak, te je stoga za povezivanje potrebno smisliti dodatno rjeenje. Arduino takoer, osim mikrokontrolerskih ploica, nudi i razne dodatke za njih (eng. shields). Tako nam za ovu primjenu odgovara Ethernet Shield ploica, koja ujedno sadri potrebne prikljuke, te pripadajue sklopovlje za ostvarivanje Ethernet komunikacije [5]. Za povezivanje sa mikrokontrolerskom ploicom, potrebno ju je samo utaknuti u tu ploicu na predvienim utorima. Kako bi korisnicima olakao koritenje svojih proizvoda te omoguio brzo zapoinjanje i provedbu projekata, Arduino je proizveo vlastiti programski paket za programiranje, kompajliranje (eng. compiling) i prebacivanje programa na mikrokontroler (eng. uploading) [6]. Programski paket se isporuuje zajedno sa svim potrebnim bibiliotekama za koritenje serijskog porta, memorije, pokaznika, itd., pa tako i Etherneta i TCP/IP protokola. Zbog velike popularnosti Arduinovih mikrokontrolerskih ploica, postoji velika zajednica korisnika koja uvelike doprinosi razvoju raznih mogunosti i softverskih rjeenja. Tako se mogu pronai bibilioteke za koritenje UDP protokola, obradu zvunog signala, slike,...

Ethernet i IP komunikacija

4. Izvedba komunikacije
4.1. Potrebne komponente
Za izradu ovog sustava koritene su slijedee komponente: o o o o o o o Arduino Duemilanove mikrokontrolerska ploica Arduino Ethernet Shield ploica UTP kabel USB kabel sa konektorima A-B LAN switch Arduino programski paket raunalo

4.2. Kratki opis komponenata

4.2.1. Arduino mikrokontrolerska ploica

U ovom projektu koritena je Duemilanove mikrokontrolerska ploica. Arduino, osim ove serije, nudi jo mnogo vrsta slinih ploica, od kojih su neke: Diecimila, Nano, Mega, LilyPad, itd., a razlikuju se po ugraenim mikrokontrolerima, broju izvoda, te nekim drugim komponentama. Neke od mogunosti koje Duemilanove nudi su: ATmega168 ili ATmega328 mikrokontroler, 14 digitalnih ulazno/izlaznih prikljuaka, 6 analognih ulaza, 16MHz kristalni oscilator, povezivanje putem USB-a, vanjsko napajanje,...

Slika 4. Arduino Duemilanove mikrokontrolerska ploica.

Ethernet i IP komunikacija

4.2.2.

Arduino Ethernet Shield

Ova ploica omoguuje spajanje ureaja na mreu. Temeljena je na Wiznet W5100 Ethernet ipu, koji sadri mreni stog (eng. stack), te je sposoban komunicirati putem TCP-a i UDP-a. Povezuje se sa mikrokontrolerskom ploicom tako da se postavi povrh nje, i time povee sa prikljucima.

Slika 5. Arduino Ethernet Shield.

4.2.3.

Kabeli

Potrebne su dvije vrste kabela: za povezivanje na mreu, te za povezivanje na USB sabirnicu. Ureaj se na mreu pak moe povezati sa dvije vrste UTP kabela, i to sa ravnim (eng. straight) ili ukrienim (eng. crossover) vodovima. Ukrieni se koriste za izravno spajanje ureaja sa drugim ureajem ili raunalom, dok ravni slue spajanju na mreu preko switch-eva. USB kabel je potreban za povezivanje Arduino mikrokontrolerske ploice sa raunalom pomou kojeg je elimo isprogramirati. Osim u postupku programiranja, takoer se moe koristiti i za uspostavljanje serijske veze sa drugim ureajima, te prijenos podataka.

Ethernet i IP komunikacija

Slika 6. RJ-45 konektor za UTP kabel.

Slika 7. USB kabel sa A i B konektorom.

4.2.4.

Switch

Ukoliko elimo povezati vie od dva ureaja, ne moemo ih spojiti izravno, ve moramo koristiti dodatni ureaj koji se naziva switch. To je ureaj koji upravlja protokom podataka izmeu dijelova lokalne mree. On sprjeava koliziju paketa podataka i maksimizira brzinu slanja [7]. Za potrebe testiranja povezivanja podsustava Inteligentne kue koriteni su switchevi dostupni u laboratorijima Zavoda za elektronike sustave i obradbu informacija.

Slika 8. Ethernet switch.

Ethernet i IP komunikacija

4.2.5.

Arduino programski paket

Arduino je kreirao svoj programski paket koji korisnicima omuguuje unos programa, njihovo jednostavno kompajliranje, te prebacivanje na mikrokontrolersku ploicu. U razvojnom okruenju korisnik dobiva i povratnu informaciju od kompajlera (u sluaju da program sadri greke), a osim toga moe prikazivati i slati podatke preko serijske veze (npr. USB), to moe olakati testiranje ureaja jednom kada je ve isprogramiran. Programski paket se moe besplatno preuzeti sa Arduinovih web stranica.

Ethernet i IP komunikacija

4.2.6.

Raunalo

Kako bi se programski paket mogao koristiti, te isprogramirati mikrokontrolerska ploica, potrebno je raunalo koje zadovoljava potrebne zahtjeve paketa i ploice. Takoer, raunalo se moe koristiti i za testiranje sustava nakon programiranja mikrokontrolera.

4.3. Kd
Programski dio ovog rada sastoji se od etiri funkcije, te dodatnih definicija. Slijedi kratki opis tih funkcija: void Postavi_Ethernet_IP() sadri sve to se mora postaviti na poetku izvoenja koda, tj. prije glavne petlje. void Salji_TCP(byte send_cvor, char *send_podatak) alje paket podataka pomou TCP/IP-a na vor iji je redni broj dan parametrom send_cvor. int Primi_TCP() slui za primanje i pohranjivanje paketa putem TCP/IP protokola. void Primi_Serija() prima niz podataka preko serije, te ih pohranjuje u memoriju. Odabir vora na kojem e se ovaj kod izvoditi mora se napraviti na vrhu programa, i to na sljedei nain: To je potrebno napraviti kako bi se olakalo podeavanje komunikacije putem IP-a, jer bi se u protivnome za svaku mikrokontrolersku ploicu morao podeavati kod na veem broju mjesta. Osim postavke port_arduino1 (koja predstavlja prvi arduino vor), mogue je koristiti i port_arduino2 te port_arduino3. Svaki od ovih vorova ima posebno definiranu IP adresu, MAC adresu, te portove. U nastavku je dan kod napisan u sklopu ovog rada.
#define ovaj_arduino port_arduino1

Ethernet i IP komunikacija

#include <Ethernet.h> #include <stdio.h> #include <string.h> #define ovaj_arduino port_arduino3 byte mac[] = { 0xD3, 0xA1, 0xBE, 0xEF, 0xFE, 0xED }; char char char char char podatak1[10]; podatak_ser[10]; podatak_prim[10]; podatak2[10]; podatak4[10];

int pprim = 0, p1 = 0, p4 = 0, pser=0, j=0; int velicina_poruke = 2; byte ip_arduino1[]= {161, 53, 64, 80}; byte ip_arduino2[]= { 161, 53, 64, 118}; byte ip_arduino3[]= { 161, 53, 64, 99}; #define port_arduino1 9760 #define port_arduino2 300 #define port_arduino3 400 #if ovaj_arduino != port_arduino1 Client client1(ip_arduino1, port_arduino1); // klijent za slanje na arduino1 #endif #if ovaj_arduino != port_arduino2 Client client2(ip_arduino2, port_arduino2); // klijent za slanje na arduino2 #endif #if ovaj_arduino != port_arduino3 Client client3(ip_arduino3, port_arduino3); // klijent za slanje na arduino3 #endif #if ovaj_arduino == port_arduino1 #define ip ip_arduino1 #elif ovaj_arduino == port_arduino2 #define ip ip_arduino2 #else #define ip ip_arduino3 #endif Server server(ovaj_arduino); void Postavi_Ethernet_IP() { Ethernet.begin(mac, ip); Serial.begin(9600); server.begin(); delay(10); Serial.println("init..."); }

Ethernet i IP komunikacija

void Salji_TCP(byte send_cvor, char *send_podatak) { if (send_cvor == 1) { #if ovaj_arduino != port_arduino1 if (client1.connect()) { Serial.print("saljem podatak: "); Serial.println(send_podatak); // popuniti prvi bajt (odrediste) prema send_cvoru client1.println(send_podatak); client1.stop(); } #else Serial.println("ERROR! Ne mogu poslati na isti arduino!!"); return; #endif } else if (send_cvor == 2) { #if ovaj_arduino != port_arduino2 if (client2.connect()) { Serial.print("saljem podatak: "); Serial.println(send_podatak); client2.println(send_podatak); client2.stop(); //Serial.print("zatvorio konekciju prema 2 "); } #else Serial.println("ERROR! Ne mogu poslati na isti arduino!!"); return; #endif } else if (send_cvor == 3) { #if ovaj_arduino != port_arduino3 if (client3.connect()) { Serial.print("saljem podatak: "); Serial.println(send_podatak); client3.println(send_podatak); client3.stop(); } #else Serial.println("ERROR! Ne mogu poslati na isti arduino!!"); return; #endif } delay(50); }

Ethernet i IP komunikacija

void Primi_Serija() { int j=0; if (Serial.available ()) { Serial.print("cekam podatak..."); podatak_ser[pser] = Serial.read(); if (pser == velicina_poruke) { for (j=0; j<pser; j++) podatak1[j] = podatak_ser[j]; p1 = pser; p1 += 1; podatak1[p1] = '\0'; pser = -1; if (podatak1[0] =='1') Salji_TCP (1, podatak1); if (podatak1[0] == '2') Salji_TCP(2, podatak1); Serial.print(podatak1); } pser++; } delay(50); }

int Primi_TCP() { int retVal = 0; Client client = server.available(); if (client) { while (client.connected()) { if (client.available()) { podatak_prim[pprim] = client.read(); if (podatak_prim[pprim] == '\0') { retVal = 1; pprim = -1; // ocisti podatak_prim } else retVal = 0; pprim++; break; } } } return retVal; }

Ethernet i IP komunikacija

4.4. Nain povezivanja komponenata u cjelinu

1. Preuzeti Arduinov programski paket sa njihovih web stranica, te ga instalirati. 2. Uzeti mikrokontrolersku i Ethernet ploicu, te ih povezati postavljanjem Ethernet ploice povrh mikrokontrolerske. 3. Prikljuiti UTP kabel u prikljuak na Ethernet ploici. 4. Prikljuiti USB kabel na mikrokontrolersku ploicu s jedne strane, te na raunalo s druge strane. 5. Pokrenuti programski paket, te upisati kod. Primjer koda koji koristi funkcije dane u prethodnom poglavlju:
void setup() { Postavi_Ethernet_IP(); } void loop() { if (Primi_TCP()) Serial.println(podatak_prim); delay(200); }

U ovom primjeru omoguuje se komunikacija izmeu tri ureaja. Konkretnije, trenutno programirani vor eka dolazne podatke preko Etherneta, te ih prolijeuje dalje na seriju. 6. Odabrati opciju Sketch Verify/Compile, te ako se ona uspjeno izvrila, File Upload to I/O Board. 7. Testirati sustav. 8. NAPOMENA: zbog naina na koji je Inteligentna kua zamiljena, svaki Arduino ureaj mora biti svjestan svih ostalih ureaja spojenih na mreu (tj. njihovih IP adresa i portova), ako s njima eli komunicirati. Tako je npr. potrebno upravo dani kod prilagoditi za svaku mikrokontrolersku ploicu koja e biti isprogramirana, jer dva ureaja na mrei ne mogu imati iste IP i MAC (eng. Medium Access Control) adrese.

Ethernet i IP komunikacija

4.5. Primjena u drugim projektima

Ethernetom je uspostavljena komunikacija podsustava Inteligentne kue: o Primanje naredbi putem IR signala o ZigBee izmeu slijedeih

4.5.1.

Primanje naredbi putem IR signala

Uloga IR prijamnika u pametnoj kui je da omogui direktno kontroliranje odgovarajuih sustava od strane korisnika. Prijamnik je povezan putem Etherneta sa ostalim vorovima, na kojima mogu biti prikljueni odgovarajui ureaji kojima se eli upravljati. Poruke koje se prenose veliine su 2 okteta, a njihov sadraj moe biti proizvoljan, tj. ovisan o sustavima kojima se upravlja (alarmni sustav, sustav rasvjete,...).

4.5.2.

ZigBee

ZigBee mreom povezani su odreeni periferni podsustavi. Sastoji se od nekoliko cjelina: o koordinatorski vor o senzorski vor alarmnog sustava o aktuatorski vor alarmnog sustava o vor sustava za brigu o kunim ljubimcima Koordinatorski vor brine o stvaranju beine mree, spajanju i autentifikaciji udaljenih vorova, te se sav promet u ZigBee mrei (koji ide prema ili od ostalih vorova) odvija preko njega. Za povezivanje sklopova, spojenih putem ZigBee-ja, s ostatkom sustava, koristi se Ethernet. Koordinator preko Etherneta prima naredbe ili alje podatke irine jednog okteta.

Ethernet i IP komunikacija

5. Testiranje

Ethernet i IP komunikacija

Testiranje je obavljeno u nekoliko faza. Prvo je bilo potrebno uvjeriti se da Ethernet podsustav ispravno radi, prije nego se pokua komunikacija s drugim podsustavima. Potrebno je ispitati slanje (odnosno primanje) paketa s jedne Arduino ploice na drugu, te slanje i primanje od posluitelja. Kao posluitelj, posluilo nam je prijenosno raunalo s instaliranim TCP monitorom. Shema testiranja prikazana je na slici 2.

Slika 9. Shema sustava za testiranje

Na raunalu je bilo mogue preko USB-a pratiti slanje i primanje poruka, kao i pratiti primanje na posluitelju. USB suelje koriteno je za debug kda. Nakon to je ova konfiguracija ispitana zapoeta je integracija s drugim podsustavima. Prvo je spojen jedini senzorski podsustav koji komunicira direktno s Ethernet mreom, a to je IC prijemnik. On je bio spojen, tj. integriran na jedan ve postojei Ethernet vor. Nakon to je prijemnik primio poruku, ista bi se proslijedila na posluitelj.

Ethernet i IP komunikacija

Slika 10. Shema sustava za testiranje s IR prijemnikom

Testiranje je nastavljeno spajanjem sa ZigBee mreom i preko nje sa drugim podsustavima. Kako je Ethernet-IP komunikacija izvedena preko funkcija Salji_TCP() i Primi_TCP() bilo je potrebno samo u odreenim dijelovima kda ZigBee koordinatora pozvati funkcije za Ethernet. Meutim, dugotrajnim testiranjem, uoeno je da svaki podsustav zasebno dobro radi, ali da je propagacija signala izmeu Ethernet vora 1 i nekog krajnjeg ZigBee vora prevelika (u pojmovima sigurnosnih podsustava moglo bi se ak rei i beskonana). Zakljueno je da je najvjerojatnije Arduino na tom voru preoptereen, te vor nema dovoljno procesorske snage za obraivanje dogaaja na oba shielda. Time je obustavljena konana integracija svih podsustava, te se Ethernet mrea odvojila od ZigBee mree. Posljedica navedenog je nemogunost slanja podataka prikupljenih u jednoj mrei na drugu. Rjeenje ovog problema lei u mogunosti zamjene postojeeg mikrokontrolera modelom snanijih karakteristika.

Ethernet i IP komunikacija

6. Zakljuak
Sustavom opisanim u ovom projektu omoguena je komunikacija izmeu razliitih dijelova inteligentne kue. Zahvaljujui odabranim standardima i protokolima (Ethernet i TCP/IP), omoguena je sigurna, a opet brza komunikacija. Pouzdanost prijenosa je od vrlo velikog znaaja za ovu primjenu, jer se ne smije dopustiti da npr. informacije iz alarmnog sustava ne stignu na odredite. Odabrani TCP/IP protokol nam upravo to omoguava, a sam Ethernet je ve dugotrajno koritena i isprobana tehnologija, to nam jami ispravnost njegovog odabira. Komunikacija izmeu podsustava je uspjeno provedena, to potvruje ostvarenost ciljeva zadanih u uvodu, te opravdava sredstva kojima smo doli do njih. U budunosti, kako potrebe i mogunosti za automatiziranjem pojedinih funkcija u kuanstvu prerastu trenutno predviene, ovaj projekt e moi biti primjenjiv uz tek neznatne promjene. Zbog naina izvedbe, biti e potrebno proiriti programski kod iznesen u poglavlju 4.3. sa podrkom za vie mrenih vorova, i to po uzoru na ve postojei kod. Takoer, primjena tako modificiranog koda moi e biti implementirana po uzoru na postupak opisan u poglavlju 4.5. Kako su se javile potekoe u povezivanju sa ZigBee podsustavom, bilo bi preporuljivo prouiti specifikacije drugih mikrokontrolerskih ploica od istog, ili ak konkurentnog proizvoaa. U eventualnom daljnjem radu na ovom projektu takoer bi trebalo pratiti razvoj komunikacijskih tehnologija, te u sluaju pojave rjeenja koje bi bilo bolje od trenutnog napraviti unaprijeenu inaicu sustava.

Ethernet i IP komunikacija

7. Literatura
[1] What is Ethernet, URL: http://www.creativewisdom.com/teaching/network/ethernet.shtml (2009-07-06) [2] Internet Protocol, URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Internet_Protocol (2009-07-06) [3] Understanding TCP/IP, URL: http://www.techfaq.com/understanding-cisco-tcpip.shtml (2009-07-06) [4] Arduino Duemilanove, URL: http://arduino.cc/en/Main/ArduinoBoardDuemilanove (2009-07-06) [5] Arduino Ethernet Shield, URL: http://arduino.cc/en/Main/ArduinoEthernetShield (2009-07-06) [6] Arduino Software, URL: http://arduino.cc/en/Main/Software (200907-06) [7] What are LAN switches? , URL: http://www.tech-faq.com/lanswitches.shtml (2009-07-06)

Ethernet i IP komunikacija

8. Pojmovnik
Pojam compiler connection oriented connectionless Ethernet GSM Kratko objanjenje Raunalni program koji procesira izvorni kod, a kao rezultat daje asemblerski ili izvrni kod. U telekomunikacijama, ovaj pojam opisuje nain slanja podataka pri kojem krajnji ureaji uspostave prijenosni kanal prije poetka slanja podataka. Nain slanja paketa podataka bez uspostave prijenosnog kanala. Vrsta mrene tehnologije koja se koristi za izgradnju lokalnih mrea. Eng. Global System for Mobile communications. To je danas najpopularniji standard za mobilne telefone u svijetu. Numeriki identifikator i logika adresa raunala koji koristi Internet protokol. Eng. Internet Protocol. To je protokol za razmjenu podataka preko mree pomou paketa. Eng. Infrared. Dio spektra elektromagnetskog zraenja valne duljine od 700nm 1mm. Jedinstveni identifikator fizikog suelja mrenog ureaja. Raunalni portovi (ili samo portovi) su virtualno-logike podatkovne veze koje mogu koristiti programe za razmjenu podataka direktno, umjesto kroz datoteke ili druge lokacije za privremenu pohranu. Najei su TCP i UDP. Standard za serijsku komunikaciju izmeu dva ureaja, DTE (eng. Data Terminal Equipment) i DCE (eng. Data Circuit-terminating Equipment). Eng. Short Message Service. Komunikacijska usluga za slanje kratkih poruka, standardizirana u GSM mobilnom komunikacijskom sustavu. Eng. Transmission Control Protocol. To je protokol koji se nalazi na razini transportnog sloja IP protokola, a omoguuje spor, ali pouzdan prijenos podataka. Eng. User Datagram Protocol. To je protokol koji se nalazi na razini transportnog sloja IP protokola, a omoguuje brz, ali nepouzdan prijenos podataka. Slanje podataka sa lokalnog sustava na Vie informacija potraite na http://en.wiktionary.org/wiki/compile r http://en.wikipedia.org/wiki/Connecti on-oriented http://en.wikipedia.org/wiki/Connecti onless http://www.creativewisdom.com/teaching/network/ether net.shtml http://en.wikipedia.org/wiki/GSM

IP adresa IP protokol IR MAC adresa Port (raunalni)

http://en.wikipedia.org/wiki/IP_addre ss http://en.wikipedia.org/wiki/IP_proto col http://en.wikipedia.org/wiki/Infrared http://en.wikipedia.org/wiki/MAC_ad dress http://en.wikipedia.org/wiki/Compute r_port_(software)

RS232

http://en.wikipedia.org/wiki/RS232

SMS

http://en.wikipedia.org/wiki/SMS

TCP

http://www.techfaq.com/understanding-ciscotcpip.shtml http://en.wikipedia.org/wiki/User_Da tagram_Protocol

UDP

uploading

http://en.wikipedia.org/wiki/Uploadin

Ethernet i IP komunikacija

USB web web server

ZigBee

neki udaljeni sustav. Eng. Universal Serial Bus. To je standard za serijsku sabirnicu koja se koristi za spajanje raznih ureaja sa raunalom. Eng. World Wide Web je sustav isprepletenih hipertekst dokumenata kojima se pristupa putem Interneta. Raunalni program koji prima HTTP zahtjeve od klijenata, te im odgovara sa HTTP odgovorom (najee web stranice i povezani objekti). Takoer moe znaiti i raunalo koje izvodi upravo opisani program. To je naziv za IEEE 802.15.4 standard za beinu tehnologiju vrlo male potronje i male brzine prijenosa podataka.

g http://en.wikipedia.org/wiki/USB http://en.wikipedia.org/wiki/World_W ide_Web http://en.wikipedia.org/wiki/Web_ser ver

http://www.chrsolutions.com/Teleco mGlossary.html