Kolegiji Odjela Za Informatiku PDF

Sveuilite u Splitu
Prirodoslovno-matematiki fakultet
OPISI KOLEGIJA
Odjela za informatiku
Split, rujan 2010
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Kompetencije koje se stjeu
Uvod u raunarstvo PMI A10 Predavanja, vjebe Osnovna I. Semestar Zimski 5 ECTS 30 k. sati predavanja i 30 k. sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj izuavanja predmeta je stjecanje temeljnih znanja o raunalu kao sustavu, uvaavajui pri tom tehniku i programsku podrku. Zadani cilj dostie se uenjem i pouavanjem: raunala kao sustava, osnova operacijskih sustava osobnog raunala, programskih sustava za uredsko poslovanje, osnova raunalnih mrenih sustava. Nema Informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljni pojmovi). Raunalo kao sustav. Temeljne funkcije sustava raunala (ulaz, obrada, izlaz). Dekompozicija sustava raunala (sustav tehnike podrke - hardware, sustav programske podrke software). Vrste raunala (mikroraunala, miniraunala, mainframe). Osobna raunala i aktualne porodice osobnih raunala. Podruje primjene raunalnih sustava. Operacijski sustav s tekstualnim korisnikim sueljem MS - DOS. Operacijski sustav s grafikim korisnikim sueljem MS - Windows. Programski sustavi za uredsko poslovanje. Osnove raunalnih mrenih sustava. S. Stankov: Uvod u raunarstvo, Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Splitu, listopad, 2009. (http://www.pmfst.hr/~stankov). V. eri, M. Varga, H. Birolla: Poslovno raunarstvo, Znak, Zagreb, 1998. predavanja i vjebe praktini ispit, usmeni ispit, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja Hrvatski / Engleski
Preduvjeti za upis Sadraj
Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Informatiki projekt I. PMI A20 Vjebe Osnovna I. Semestar Zimski
2 ECTS 30 sati vjebi = 1 ECTS 30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS Cilj predmeta je upotpuniti steena znanja iz kolegija Uvod u raunarstvo, Programiranje I i Internet usluge. S tim u vezi studenti e zajedno sa nastavnikom definirati i realizirati projekt kao sinergiju znanja iz navedenih kolegija. Teite je na programiranju to ukljuuju razvoj algoritama uenjem i pouavanjem uz pomo vizualnih programskih alata i jezika neovisnih o sintaksi programskog jezika. Nema Navode se elementi nastavnog sadraja radi orijentacije nastavniku. Pretvorba brojevnih sustava. Osnovni logiki sklopovi. Razvoj algoritma i dijagrama toka. Osnove razvoja programske podrke s elementima objektno-orijentiranog pristupa u grafikom programskom jeziku. Objekti, instrukcije, logiki izrazi, uvjeti, petlje, varijable i dogaaji. Izrada i testiranje programa u multimedijskoj okolini kombiniranjem grafikih blokova koji predstavlja ju instrukcije programskog jezika. U dogovoru sa nastavnikom i ovisno o izabranom sadraju projekta. U dogovoru sa nastavnikom i ovisno o izabranom sadraju projekta. Rasprava sa nastavnikom i kolegama za sluaj grupnog rada. Prezentacija rezultata i javna obrana pred nastavnikom i kolegama studentima.
Hrvatski / Engleski
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Informatika PMI A50 Vjebe (praktini rad na raunalu) Osnovna Semestar 2 ECTS 30 sati vjebi = 1 ECTS 30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS Ljetni
Nema preduvjeta
Hrvatski / engleski
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj
Simulacija raunalnih sklopova PMI B10 Predavanja, vjebe Napredna Semestar Ljetni 3 ECTS 15 sati predavanja, 30 sati vjebi = 1.5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS Teorijska i praktina osposobljenost za dublje razumijevanje i provoenje nastave iz podruja simulacije logikih i raunalnih sklopova Nema Koncepti digitalnog projektiranja; Logiki sklopovi i mree. Uvod u sredstva projektiranja (CAD):unos projekta, sinteza, funkcionalna simulacija, fiziko projektiranje, vremenska analiza; Uvod u Verilog - jezika za opis digitalnih projekata, strukturalna specifikacija logikih sklopova, specifikacija ponaanja logikih sklopova; projektiranje aritmetikih sklopova pomou sredstava projektiranja (CAD). Verilog za kombinacione sklopove, sekvencijalne sklopove, flip flopovi, registri , brojila i jednostavan procesor; projektiranje digitalnih sistema Stephen Brown, Zvonko Vranei: Fundamentals of Digital Logic with Verilog Design, McGraw Hill Peruko Uro, Glavini Vlado: Digitalni sustavi, kolska knjiga. Predavanja i vjebe Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjebi.
Hrvatski / Engleski
Miljenja studenata o kvaliteti na stave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje)
Praktikum - Simulacija raunalnih sklopova PMI B11 Seminari Napredna Semestar 2 ECTS 30 sati seminara = 1 ECTS 30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS Praktino poznavanje simulacije logikih i raunalnih sklopova Ljetni
Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj
Koncepti digitalnog projektiranja; Logiki sklopovi i mree. Uvod u sredstva projektiranja (CAD):unos projekta, sinteza, funkcionalna simulacija, fiziko projektiranje, vremenska analiza; Uvod u Verilog - jezika za opis digitalnih projekata, strukturalna specifikacija logikih sklopova, specifikacija ponaanja logikih sklopova; projektiranje aritmetikih sklopova pomou sredstava projektiranja (CAD). Verilog za kombinacione sklopove, sekvencijalne sklopove, flip flopovi, registri , brojila i jednostavan procesor; projektiranje digitalnih sistema 1. Stephen Brown, Zvonko Vranei: Fundamentals of Digital Logic with Verilog Design, McGraw Hill 2. Peruko Uro, Glavini Vlado: Digitalni sustavi, kolska knjiga Seminari Kolokvijski ispiti iz gradiva praktikuma.
Hrvatski / Engleski
Arhitektura raunala PMI C10 Predavanja i vjebe Osnovna Semestar Ljetni 6 ECTS 30 sati predavanja + 30 sati vjebi = 2 ECTS) 120 sati samostalnog rada uz konzultacije = 4 ECTS Stjecanje temeljnih znanja o arhitekturi raunala, te njezinog utjecaja na sve aspekte raunarstva. Predmet osigurava razumijevanje: strukture i organizacije raunalnih sustava, temeljnih koncepata i principa dizajniranja primijenjenih kod arhitekture raunala, interakcije izmeu programske podrke i sklopvske opreme, kao i naina izvoenja programa, aktualnih trendova i buduih smjerova u arhitekturi raunala. Ne postoje formalni preduvjeti Temeljna teorijska i praktina znanja o arhitekturi i organizaciji raunala. Sadraj kolegija ukljuuje: definiciju i klasifikaciju arhitekture raunala, arhitektonske i tehnoloke generacije raunala, standardnu arhitekturu mikroprocesora (upravljaka jedinica, aritmetiko-logika jedinica, akumulator, registri ope namjene, adresni registri, unutranja sabirnica), podrobni dijagram faze pribaviizvri, sabirnice (podatkovna, adresna, upravljaka), memorijsku hijerarhiju, ulazno-izlazne meusklopove, znaajke RISC i CISC arhitekture raunala. 1. S. Ribari, Arhitektura mikroprocesora, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990. 2. J. L. Hennessy and D. Patterson: Computer Architecture, A Quantitative Approach, Morgan Kaufmann Publication, Third Edition, 2003. 3. A. Grani: Arhitektura raunala, nastavni material s predavanja, http://www.pmfst.hr/~granic/ 1. S. Ribari, Naprednije arhitekture mikroprocesora, Element, Zagreb, 2. izdanje, 1997. 2. S. Ribari, Arhitektura RISC i CISC raunala, kolska knjiga, Zagreb, 1996. 3. A. S. Tanenbaum, Structured Computer Organization, Prentice-Hall Int., Third Edition, 1990. Steena teorijska znanja studenti primijenjuju kod rjeavanja niza dodijeljenih zadataka i problema (individualnih i timskih), kako samostalno, tako i pod nadzorom nastavnog kadra. Usmeni i pismeni/praktini ispit. Studenti pismeni dio ispita mogu poloiti kroz nekoliko kolokvija tokom semestra. Hrvatski / Engleski
Preporuena literatura
Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Paktikum Arhitektura raunala PMI C11 vjebe (praktini rad na raunalu) Osnovna Semestar Ljetni 2 ECTS 30 sati vjebi = 1 ECTS 30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS Stjecanje osnovnih znanja o sklopovskoj opremi aktualne generacije i stolnih i prijenosnih osobnih raunala. Ne postoje formalni preduvjeti. Predmet podrazumijeva praktian rad i upoznavanje studenata s tehnikom podrkom (sklopovljem) aktualne generacije stolnih i prijenosnih osobnih raunala. Budui se radi o praktikum koji prati predmet Arhitektura raunala, studentima se osigurava praktian rad koji ukljuuje sklapanje raunala (sklopovska oprema), instalaciju operacijskog sustava, mjerenje karakteristika pojedinih komponenati i sl. s jedne strane, kao i provjeru teorijskih postavki s druge. 1. Winn L. Rosch: Hardware Bible, 6th Edition, 2003. 2. Ron White and Timothy E. Downs: How Computers Work, 9th Edition, 2007. Uvodna predavanja slijedi dodjela niza individualnih samostalnih zadataka. Rad studenata se nadgleda za vrijeme izvoenja dodijeljenih zadataka. Zavrna ocjena se odreuje vrednovanjem znanja i vjetina studenta za vrijeme izvoenja individualnih zadataka. Hrvatski / Engleski
Paktikum Arhitektura raunala PMI C12 vjebe (praktini rad na raunalu) Osnovna Semestar Ljetni 4 ECTS 60 sati vjebi = 2 ECTS 60 sati samostalnog rada uz konzultacije = 2 ECTS Stjecanje osnovnih znanja o sklopovskoj opremi aktualne generacije i stolnih i prijenosnih osobnih raunala. Stjecanje osnovnih znanja o konfiguriranju raunala s obzirom na namjenu. Ne postoje formalni preduvjeti. Predmet podrazumijeva praktian rad i upoznavanje studenata s tehnikom podrkom (sklopovljem) aktualne generacije stolnih i prijenosnih osobnih raunala. Budui se radi o praktikum koji prati predmet Arhitektura raunala, studentima se osigurava praktian rad koji ukljuuje sklapanje raunala (sklopovska oprema), instalaciju operacijskog sustava, mjerenje karakteristika pojedinih komponenati i sl. s jedne strane, kao i provjeru teorijskih postavki s druge. Razmatra se koja raunalna oprema u kojoj konfiguraciji je potrebna za koju vrstu posla. Odreuje se optimalna koliina i snaga pojedinih raunalnih komponenti koje su potrebne da bi kao logika cjelina mogle obavljati poslove zadanog opsega ili intenziteta. 1. Winn L. Rosch: Hardware Bible, 6th Edition, 2003. 2. Ron White and Timothy E. Downs: How Computers Work, 9th Edition, 2007. Uvodna predavanja slijedi dodjela niza individualnih samostalnih zadataka. Rad studenata se nadgleda za vrijeme izvoenja dodijeljenih zadataka. Zavrna ocjena se odreuje vrednovanjem znanja i vjetina studenta za vrijeme izvoenja individualnih zadataka. Hrvatski / Engleski
Napredne arhitekture raunala PMI C20 Predavanja, vjebe Napredna ? Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Teorijska i praktina osposobljenost za dublje razumijevanje i provoenje nastave iz podruja arhitekture raunala Raunarske abstrakcije i tehnologija; Instrukcije: Jezik raunala; Aritmetika raunala: zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, djeljanje, operacije sa pominom tokom, paralelizam; Processor: graa puta podataka, hazardi podataka, cijevovodi, predskazivanje skokova, paralelizam; Memorijska hijerarhija: lokalne memorije, virtuelna memorija, paralelnost koherencija lokalnih memorija; Spremnici i druge ulazno/izlazne teme: spajanje procesora, memorije i U/I jedinica, paralelizam i U/I; viestruke jezgre, multiprocesori i nakupine. Graficki procesori. Pregled RISC arhitektura za stolno raunalo, server i integrirana racunala. 1. David Patterson, John Hennessy: Computer organization and Design, Morgan Kaufmann 2. Ribari: Arhitektura Raunala, kolska knjiga Predavanja i vjezbe Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjebi Semestar
Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere zn. i pol. ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Hrvatski / engleski
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis
Raunalne mree PMI C30 Predavanje, vjebe (praktini rad) Osnovna Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj kolegija je savladati teoretske osnove raunalnih mrea (ISO/OSI model), TCP/IP model i arhitekture lokalnih mrea. Studenti bi trebali stei praktino znanje za nadzor i oblikovanje razliitih tipova lokalnih mrea . Poznavanje i rad s Internet uslugama. Organizacija raunalnih mrea, mreni standardi. Referentni ISO/OSI model. Fiziki sloj (teorijske osnove prijenosa podataka, prijenosni mediji). Modem. Podatkovni sloj (usluge, formiranje okvira, korekcija i detekcija pogreki, protokoli podatkovnog sloja). Lokalne mree (serija standarda IEEE 802). Mreni sloj (usluge, usmjeravanje, kontrola zaguenja). TCP/IP arhitektura. Mreni sloj na Internetu, IP protokol, IP adrese. Prijenosni sloj na Internetu, TCP protokol, UDP protokol. Ureaji za povezivanje mrea. Aplikacijski sloj, DNS, HTTP. 1. Tanenbaum A.S., Computer Networks, 4th Ed., Prentice-Hall, UpperSaddle River, NJ, 2003. 2. Peterson L.L., Davie B.S., Computer Networks: A Systems Approach, 3 rd Edition, Morgan Kaufmann, 2003. 3. Male L., Skripta - Raunalne mree, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, 2004. 4. Predavanja: http://www.pmfst.hr/~aburilovic/nastava.html Predavanja i vjebe na raunalu Studentov rad se prati na vjebama koje su obvezne. Ispit se sastoji iz dva dijela, praktinog rada i usmenog.
Sadraj
Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Hrvatski
Praktikum Raunalne mree PMI C31 vjebe (praktini rad) Osnovna Semestar Zimski 2 ECTS 30 sati vjebi = 1 ECTS 30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS Cilj kolegija je nauiti studente praktine osnove raunalnih mrea. Studenti bi trebali stei praktino znanje za upravljanje ureajima za oblikovanje i analizu razliitih tipova lokalnih mrea. Poznavanje i rad s binarnim i heksadecimalnim sustavima. Spajanje i podeavanje fizikih ureaja za konfiguraciju raunalnih mrea (HUB, Switch, WLAN, Router, Gateway, Bridge, Modem, Repeater). Programski alati za vizualno modeliranje, analizu protokola i podataka, detekciju greaka i nedostataka mrenih postavki. Cisco Systems, Internetworking Technologies Handbook 2004. Elizabeth D. Zwicky, Simon Cooper & D. Brent Chapman, Building Internet Firewalls 2nd Edition 2000. Laboratorijske vjebe na raunalu. Studentov rad se prati na vjebama koje su obvezne. Ispit se sastoji iz dva dijela, izrada seminarskog rada i njegova obrana. Hrvatski
Raspodijeljeni sustavi PMI C40 Napredna Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Vladanje temeljnim naelima primjene, vrednovanja te modeliranja raspodijeljenih sustava. Uvod u raspodijeljene sustave, definicija raspodijeljenih sustava, prednosti i nedostatci raspodijeljenih sustava, karakteristike raspodijeljenih sustava, dijeljenje resursa, otvorenost, istovremenost, otpotnost na pogreke, transparentnost, sklopovske postavke raspodijeljenih sustava, operacijski sustavi raspodijeljenih sustava, mreni operacijski sustavi, posredniki vezni programi (middleware), komunikacije u rapodijeljenim sustavima, klijent posluitelj model, mree partnerskog umreavanja. 1. M. Van Steen, A. Tannebaum, Distributed Systems: Principles and Paradigms, Prentice Hall, 2002. 2. R. Orfali, D. Harkley, J. Edwards: The Essential Distributed Object Survival Guide, John Wiley, 1996. Interni skript Predavanja, vjebe Ispit je mogue poloiti kroz uspjeno savladavanje kolokvija. Studenti koji ne poloe kolegij kroz kolokvije ispit polau kroz pismeni i usmeni ispit. Hrvatski
Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere zn. i pol. ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Analiza i oblikovanje raspodijeljenih sustava PMI C50
Napredna Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Napredna znanja o raspodijeljenim sustavima, ovladavanje specifikama programskog inenjerstva u podrucju oblikovanja raspodijeljenih sustava. Koncepcija raspodijeljenih sustava. Pristupi modeliranju hijerarhijskih vierazinskih sustava. Proces dekompozicije sustava. Specifike oblikovanja raspodijeljenih sustava. Definiranje prostora imena i komunikacijskih identifikatora. Komunikacija meu djelovima raspodijeljenog sustava. Sinkronizacija. Struktura programske podrke raspodijeljenih sustava. Osnovno upravljanje resursima, dodjeljivanje i zatita memorije, odreivanje redosljeda izvravanja procesa. Upravljanje uslugama , programima i korisnicima, provjera korisnika i nadzor pristupa, usluga sata. Rasporeivanje optereenja. Kritini sustavi. Ujednaenost sustava. M. Van Steen, A. Tannebaum, Distributed Systems: Principles and Paradigms, Prentice Hall, 2002. Jie Wu, Distributed system design, Florida Atlantic University, Boca Raton, USA, 2007. Engineering Distributed Objects: Second International Workshop, EDO 2000 Davis, CA, USA, November 2-3, 2000 Revised Papers (Lecture Notes in Computer Science) Predavanja, vjebe Ispit je mogue poloiti kroz uspjeno savladavanje kolokvija. Studenti koji ne poloe kolegij kroz kolokvije ispit polau kroz pismeni i usmeni ispit. Hrvatski
Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave Nain provjere zn. i pol. ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Programiranje mrenih aplikacija PMI C60 Predavanja, vjebe (praktini rad na raunalu) Napredna III-PD (MI+INF) Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj je kolegija studente upoznati sa osnovnim pojmovima metodama, tehnikama i dostignuima podruja programiranja mrenih aplikacija. Osim uvoda u teorijske osnove razmatra se i primjena u znanosti i gospodarstvu. Nema preduvjeta Mrene aplikacije, Internet i programiranje. Projektiranje internetskih aplikacija. Odabir tehnologija i alata. Jezici za oznaavanje. Klijent posluitelj model. Struktura mrenih aplikacija. Razvoj dinamikih web aplikacija. Znaenje modela podataka u internetskim aplikacijama. Programiranje na strani klijenta. Model objekata dokumenta. Dogaaji i uporaba u programiranju. Posluiteljski orijentirani jezici i njihova primjena u izradi aplikacije. Troredna arhitektura internetskim aplikacija . Sigurnost podataka i ograniavanje pristupa dijelu aplikacije. Navigacija u aplikacijama bez stanja. Oblikovanje internetske aplikacije od modela podataka preko poslovne logike do internetskog korisnikog suelja. Problemi podrke razliitih preglednika internetskih stranica. 1. Eve Andersson, Philip Greenspun, Andrew Grumet: Software Engineering for Internet Applications, MIT Press 2007. 2. Lada Male, Saa Mladenovi: Osnove programiranja za web, Sveuilite u Splitu Filozofski fakultet, 2007. 1. By Cristian Darie & Wyatt Barnett: Build Your Own ASP.NET 3.5 Web Site Using C# & VB, 3rd Edition, Sitepoint 2008. 2. David Flanagan: JavaScript: The Definitive Guide, 5th Edition, O'Reilly Media, Inc. 2006. Predavanja, vjebe na raunalu. Seminarski rad ini zadatak koji kandidat treba rijeiti pomou alata ili programskih jezika za izradu internetskih aplikacija. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena e se dodjeljivati na temeljem redovitog pohaanja predavanja i vjebi (10%), kvalitete seminarskog rada (25%) i rezultata pismenog ispita u obliku testa (50%) i usmenog ispita (15%). Hrvatski / engleski
Sadraj
Seminar Programiranje mrenih aplikacija PMI C61 Vjebe (praktini rad na raunalu) Napredna I-D (MI) Semestar Ljetni 3 ECTS 30 sati seminara = 1 60 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS Cilj je kolegija studente upoznati sa primjenom tehnologija i metoda u oblikovanju internetskih stranica. Programiranje mrenih aplikacija odsluano ili se slua u paraleli Oblikovanje internetskih stranica na strani posluitelja. Izgradnja stranica za razliite platforme i preglednike internetskih stranica. Posluiteljski orijentirani programski jezici. Jezici za oznaavanje podataka. Jezici za oznaavanje aplikacija. 1. By Cristian Darie & Wyatt Barnett: Build Your Own ASP.NET 3.5 Web Site Using C# & VB, 3rd Edition, Sitepoint 2. Lada Male, Saa Mladenovi: Osnove programiranja za web, Sveuilite u Splitu Filozofski fakultet, 2007. 1. David Flanagan: JavaScript: The Definitive Guide, 5th Edition, O'Reilly Media, Inc. 2006. Vjebe na raunalu. Seminarski rad ini zadatak koji kandidat treba rijeiti pomou alata ili programskih jezika za izradu internetskih aplikacija. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena e se dodjeljivati na temeljem redovitog pohaanja vjebi (10%), kvalitete seminarskog rada (25%) i rezultata pismenog ispita u obliku testa (50%) i usmenog ispita (15%). Hrvatski / engleski
Internet usluge PMI C70 Predavanje, vjebe (praktini rad) Osnovna I Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Stjecanje znanja o mrenom sustavu internet i koritenje mrenih usluga na internetu. Izrada web stranica. Nema ih. Raunalne mree (osnovni pojmovi). Internet (povijest, organizacija, model klijent-posluitelj, mrene adrese, protokoli, usluge, domene). CARNet, korisnik CARNet sustava. Usluge na internetu (WWW, elektronika pota, ftp, drutvene mree ). Rad s preglednicima. Pretraivanje interneta. Pristup internetu (razliite tehnologije pristupa internetu). Sigurnost na internetu, vrste opasnosti i kako se tititi. HTML, izrada web stranica. 1. Male L. Mladenovi S (2007) Osnove programiranja za web (HTML, JavaScript, XML i XSL) 2. Kennedy B. Musciano C. (2006). HTML & XHTML: The Definitive Guide, 6th Edition. OReilly & Associates, Inc 1. Meyer E. (2006). Cascading Style Sheets: The Definitive Guide, 3rd Edition, OReilly & Associates, Inc. Predavanja i vjebe na raunalu Studentov rad se prati na vjebama koje su obvezne. Ispit se sastoji iz dva dijela, praktinog ispita na raunalu i usmenog. Hrvatski
Sadraj
Praktikum Internet usluge PMI C71 Vjebe (praktini rad na raunalu) Osnovna I Semestar Zimski/Ljetni 2 ECTS 30 sati vjebi = 1 ECTS 30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS Koritenje usluga na internetu i internetskih aplikacija. Izrada i oblikovanje web stranica. Nema ih. CARNet, korisnik CARNet sustava. Koritenje internetskih aplikacija (obrada teksta, izrada prezentacija ) Koritenje LMS sustava. HTML, CSS, osnove JavaScripta. Izrada web stranica razliitim alatima, postavljanje na posluitelj. 1. Male L. Mladenovi S (2007) Osnove programiranja za web (HTML, JavaScript, XML i XSL) 2. Kennedy B. Musciano C. (2006). HTML & XHTML: The Definitive Guide, 6th Edition. OReilly & Associates, Inc 1. Meyer E. (2006). Cascading Style Sheets: The Definitive Guide, 3rd Edition, OReilly & Associates, Inc. Vjebe na raunalu Studentov rad se prati na vjebama koje su obvezne. Ispit se polae praktino na raunalu (samostalna izrada zadataka i postavljanje na posluitelj) Hrvatski
Programiranje I. PMI D10 predavanja, vjebe Osnovna I. Semestar Zimski. 6 ECTS 30 sati predavanja + 30 sati vjebi = 2 ECTS 120 sati samostalnog rada uz konzultacije = 4 ECTS Stei temeljna znanja iz podruja razvoja programske podrke, a posebno aplikacijske programske podrke. Zadani cilj dostie se uenjem i pouavanjem: temeljnih pojmova o programiranju, osnova razvoja programske podrke, temeljnih algoritamskih struktura i njihovom primjenom u jednom strukturiranom programskom jeziku, metoda programiranja. Nema Programiranje, programska podrka (sistemska i aplikacijska). Programski jezici (strojni, asembleri, programski jezici visoke razine). Programi prevoditelji: kompilatori, interpretatori. Osnove razvoja programske podrke. (analiza i specifikacija problema, razvoj algoritma. - dijagrama toka, pseudokod, kodiranje programa, pisanje i unoenje programskih instrukcija u raunalo, testiranje programa i otklanjanje pogreaka, odravanje, izrada dokumentacije). Algoritamske strukture( linijske strukture, razgranate strukture, ciklike strukture). Vodi kroz strukturno orijentirani programski jezik (ulazno-izlazne instrukcije, instrukcije odluke, programske petlje, funkcije, datoteke i tipovi datoteka). Pristup programiranju (monolitno, strukturirano, objektno orijentirano). S. Stankov: Programiranje I., Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Splitu, listopad, 2009 (http://www.pmfst.hr/~stankov). Nema predavanja i vjebe praktini ispit, usmeni ispit, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja Hrvatski / Engleski
Programiranje II PMI D20 Osnovna I Semestar Ljetni 6 ECTS 30 sati predavanja + 30 sati vjebi = 2 ECTS 120 sati samostalnog rada uz konzultacije = 4 ECTS Osposoblenost za programiranje u suvremenim razvojnim okruenjima i rad u programerskim timovima. Nadalje, studenti trebaju stei znanja o vrednovanju kao i o metodama testiranja programske podrke. Ovi se ciljevi ostvaruju kroz upoznavanje s temeljnim metodama i paradigmama programiranja kroz predavanja kao i odgovarajuim vjebama gdje studenti samostalno i timski izrauju programsku podrku. Nema preduvjeta za upis. Preduvjet za izlazak na ispit je poloen kolegij Programiranje I. Komparativni prikaz i klasifikacija programskih jezika, primjeri programskih jezika, metodologija izrade programske podrke, pregled paradigmi programiranja, strukturirano programiranje, modularno programiranje, objektno orijentirano programiranje, prikaz i usporedba raznih razvojnih okruenja izrade programske podrke, izrada programske podrke s grafikim korisnikim sueljem koritenjem odgovaraju_ih razvojnih okruenja, naini pohrane podataka, testiranje programske podrke. Na vjebama se obrauje programski jezik C/C++. Bruce Eckel: Thinking in C++: Introduction to Standard C++, Volume One (2nd Edition) Robert W. Sebesta: Concepts of Programming Languages, Addison Wesley, 6 edition, 2003. Maureen Sprankle: Problem Solving and Programming Concepts, Prentice Hall, 2006. Predavanja, vjebe Ispit je mogue poloiti kroz uspjeno savladavanje kolokvija. Studenti koji ne poloe kolegij kroz kolokvije ispit polau kroz pismeni i usmeni ispit. Hrvatski / Engleski
Rjeavanje problema PMI D25 Osnovna druga Semestar Zimski 4 ECTS 45 sati seminara = 1,5 ECTS 75 sati samostalnog rada uz konzultacije = 2,5 ECTS Cilj predmeta je potaknuti razvoj analitikog naina razmiljanja kroz rjeavanje problemskih zadataka u ogranienom vremenu. Pored samostalnog rada, namjera je predmeta potaknuti timski rad, kako u razmiljanju o problemu, tako i u rjeavanju samog problema. Student je po uspjeno poloenom kolegiju sposoban pristupiti samostalnom i timskom radu u rjeavanju problemskih zadataka. Poloeni kolegiji Uvod u raunarstvo, Programiranje 1, Programiranje 2 Problemski zadaci sa kolskih, upanijskih i dravnih natjecanja iz informatike. Zadaci sa dravnih, regionalnih te meunarodnih informatikih olimpijada.
D. Obradovi, K. Malnar, Rijeeni zadaci s algoritmima u C-u, HSIN Lj. Mileti, S. Grabusin, Zbirka rijeenih zadataka u C-u, Pentium Robert Sedgewick, Algorithms in C, Addison-Wesley B. W. Kernighan, D. M. Ritchie, The C Programming Language, Prentice Hall, T.H.Cormen, Introduction to Algorithms, Second Edition, The MIT Press
Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura Dopunska literatura
15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 3 sata tjedno) prema rasporedu Ispit je mogue poloiti kroz uspjeno savladavanje kolokvija. Studenti koji ne poloe kolegij kroz kolokvije ispit polau kroz pismeni i usmeni ispit. Hrvatski / Engleski
Objektno orijentirano programiranje PMI D30
Osnovna 3 Semestar Zimski 6 ECTS 30 sati predavanja + 30 sati vjebi = 2 ECTS 120 sati samostalnog rada uz konzultacije = 4 ECTS Vladanje temeljnim principima objektno orijentiranog programiranja. Student je po uspjeno poloenom kolegiju u mogunosti pristupiti timskom i samostalnom radu koritenjem objektno orijentirane paradigme. Cilj predmeta se postie kroz upoznavanje s teorijskim postavkama na predavanjima kao i samostalnim i timskim objektno orijentiranim programiranjem na vjebama. Definicija klase. Objekti. Varijable unutar objekta. Postupci unutar objekta. Elementi klasa i kontrola pristupa. Privatni, zatieni i javni lanovi. Postupci ugraeni u klase. Prijateljske funkcije i operatori. Poruke i nain uporabe. ivotni vijek objekta. Polimorfizam, lista raznorodnih objekata i virtualne funkcije. Nasljeivanje. Kontrola pristupa nad klasama. Vrste klasa. Hijerarhija klasa. Mrea klasa. Pregled objektno orijentiranih jezika i odgovarajuih razvojnih okruenja. Uvod u tehnologije raspodijeljenih objekata. 1. M.Abadi, L.Cardelli: A Theory of Objects, Springer-Verlag, 1996. 2. G. Booch: Object-Oriented Analysis and Design with Applications, 3. Benjamin/Cummings Publishing Co., 1994. 1. I. Graham, Object Oriented Methods, Addison-Wesley Publishing Company Inc., London, 1994. Predavanja, vjebe Ispit je mogue poloiti kroz uspjeno savladavanje kolokvija. Studenti koji ne poloe kolegij kroz kolokvije ispit polau kroz pismeni i usmeni ispit. Hrvatski / Engleski
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura
Razvojna okruenja za objektno orijentirano programiranje PMI D35 Predavanja, vjebe Napredna Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Stei temeljna znanja o primjeni uzoraka oblikovanja u razvoju programske podrke. Objektno-orijentirano programiranje Kreacijski, strukturalni i ponaajni uzorci oblikovanja. Namjena, primjena, struktura, sudionici i uzoraka oblikovanja. Generiko programiranje. Strukture podataka i algoritmi pomou objektno orijentiranih uzoraka oblikovanja. 1. E. Gamma, R. Helm, R. Johnson, J. Vlissides: "Design Patterns: Elements of Reusable Object-Oriented Software", Addison-Wesley Professional; 1 edition (November 10, 1994) 2. B. R. Preiss: "Data Structures and Algorithms with Object-Oriented Design Patterns in C++", Wiley; 1 edition (August 31, 1998) Predavanja, vjebe i seminari Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva predavanja i vjebi
Hrvatski / Engleski
Paralelno programiranje PMI D40 Predavanja, vjebe Napredna Semestar 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Zimski PMM240 Vieprocesorsko raunanje
Predavanja, vjebe i seminari Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva predavanja i vjebi
Hrvatski / Engleski
Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina
Vieprocesorsko raunanje PMM225 Predavanja i auditorne vjebe. Napredna. II. Semestar III.
5 ECTS ECTS (uz odgovarajue (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS boda, za obrazloenje) seminarski rad program je potrebno 30 sati rada - 1 ECTS bod, te za samostalno uenje 50 sati - 2 ECTS boda) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Prof. dr. sc. Ivan Slapniar Vjetina koritenja vieprocesorskih raunala uz poznavanje osnovnih prednosti i ogranienja u njihovom koritenju. Poznavanje logike paralelnog programiranja. Sposobnost izrade vlastitih i koriten ja gotovih paralelnih programa. Preduvjeti su programiranje u C-u ili Fortran-u i osnove operacijskih sustava. Korisna su znanja iz osnova Unix-a i linearne algebre. Koncepti vieprocesorskih raunala i njihova primjena. Algoritmi: brzo izvoenje osnovnih vektorskih i matrinih operacija, ubrzavanje rada jednog procesora koritenje cache memorije, osnovne paralelni algoritmi paralelne vektorske operacije, mnoenje matrica na prstenu i torusu procesora, paralelno raunanje matrinih rastava, algoritmi za obradu slike i ekstrakciju znanja (data-mining). Upravljanje vieprocesorskim raunalima: metode za upravljanje poslovima kod klastera raunala (Job management Systems), metode za administraciju softwera, sustavi grid raunala. Vjebe: upotreba paketa MPI (Message Passing Interface), rjeavanje raznih problema koristei gotove i izraujui vlastite programe. Preporuena literatura 1. Ivan Slapniar, Vieprocesorsko raunanje, u izradi 2. G. H. Golub i C. F. Van Loan. Matrix Computations. John Hopkins University Press, Baltimore, Maryland, 1996. 3. Peter S. Pacheco. A User's Guide to MPI. Department of Mathematics, University of San Francisco, 1998. 4. Choi, J. J. Dongarra i D. W. Walker. PB-BLAS: A Set of Parallel Block Basic Linear Algebra Subprograms. ORNL/TM12468, Oak Ridge National Laboratory, Oak Ridge, Tennessee, 1994.
Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
5. J. Choi, J. J. Dongarra i D. W. Walker. PB-BLAS Reference Manual. ORNL/TM-12469, Oak Ridge National Laboratory, Oak Ridge, Tennessee, 1994. 6. J. Choi i ostali. SCALAPACK Users' Guide Manual. ORNL/TM-12470, Oak Ridge National Laboratory, Oak Ridge, Tennessee, 1994. 7. J. J. Dongarra i R. C. Whaley. A User's Guide to the BLACS v1.0. LAPACK Working Note 94, 1995. Predavanja. Laboratorijske vjebe. Praktian rad na vieprocesorskom raunalu. Izrada projekta programa. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Rjeavanje zadataka u grupama. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaih radova, seminarski radovi). Ispit: pismeni, usmeni i prezentacija seminarskog rada. Nastava se provodi na hrvatskom jeziku.
Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimne ankete na kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveuilita u Splitu.
Uvod u programsko inenjerstvo PMI D50 Predavanja, vjebe Osnovna Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Stjecanje uvida u sloenost procesa razvoja programske podrke. Upoznavanje s metodologijama programskog inenjerstva i prateim specifikacijama. Pregled i povijest metoda i metodologija programskog inenjerstva. Formalne i neformalne metodologije programskog inenjerstva. Modeli procesa razvoja programske podrke. Alati i tehnike u programskom inenjerstvu. Jezici i specifikacije u razvoju programske podrke. 1. I. Sommerville: "Software Engineering" (1998-2007). Harlow, England: Pearson Education. 2. R. S. Pressman, (2005). "Software Engineering: A Practitioner's Approach" (6th ed.). Boston, Mass: McGraw-Hill. 1. P. Krutchen: "The Rational Unified Process: An Introduction (2nd Edition)", Addison-Wesley Professional; 2 edition (March 14, 2000) Predavanja i vjebe Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva predavanja i vjebi
Hrvatski / Engleski
Objektno orijentirana analiza i oblikovanje PMI D52 Predavanja, vjebe, seminari Napredna ISemestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Teorijska i praktina osposobljenost za dublje razumijevanje i izvedbu objektno orijentirane analize i oblikovanja sustava programske podrke Nema Openito o OOAO, Metodologije i alati za izvedbu OOAO (Rational Unified process RUP, Rational Rose, Rational SoDA), Osnove jezika za vizualno modeliranje (Unified Modelling Language UML), Uloge u OOAO (arhitekt programske podrke, oblikovatelj, oblikovatelj korisnikog suelja, oblikovatelj baze podataka), Aktivnosti u OOAO (analiza arhitekture, identificiranje elemenata oblikovanja, analiza sluajeva koritenja, oblikovanje sluaja koritenja, oblikovanje baze podataka, oblikovanje podsustava, oblikovanje klasa, oblikovanje korisnikog suelja), Artifakti u OOAO (model analize, model oblikovanja, dokument o arhitekturi programske podrke, model postavljanja, model podataka), Elementi radnog tijeka u OOAO (definiranje arhitekture, analiza ponaanja, poboljavanje arhitekture, oblikovanje komponenti, oblikovanje baze podataka), Koncepti - Arhitektura programske podrke, Smjernice - Vane odluke u analizi i oblikovanju 1. Graham, I.: Object Oriented Methods, Addison-Wesley, 2000 2. Booch, G.: "Object-oriented Analysis and Design with Applications, 3rd edition, Addison-Wesley 2007. 3. Kruchten, P.: The Rational Unified Process -An Introduction, AddisonWesley, 1998. 1. Whitten, J.L., Bentley, L.D., Dittman, K., Systems Analysis and Design Methods, 6th Edition, McGraw Hill Irwin, 2004. 2. Sommerville, I.: Software Engineering, 7th edition, Pearson Education, 2004 3. Booch, G., Rumbaugh, J. & Jacobson, I.: The Unified Modeling Language User Guide, Addison-Wesley, 1999. 4. Jacobson, I., Booch, G. & Rumbaugh, J.: The Unified Software Development Process, Addison-Wesley., 1999. 5. Rumbaugh, J., Jacobson, I. & Booch, G.: The Unified Modeling Language Reference Manual, Addison-Wesley, 1999. preda vanja, vjebe i seminari praktini ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja Hrvatski / Engleski
Sadraj
Dopunska literatura
Modeliranje sustava programske podrke PMI D54 Predavanja, vjebe Napredna Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Uvid u metode razvoja programske podrke. Stjecanje temeljnih znanja o primjeni strojeva s konanim brojem stanja za modeliranje sustava. Uvod u programsko inenjerstvo. Odnos sustava i modela. Apstrakcija i reprezentacija programske podrke. Tekstualni, grafiki i ostali jezici za modeliranje. Jezici za opisivanje arhitekture sustava. Virtualni model programske podrke. Strojevi s konanim brojem st anja za modeliranje programske podrke. Sustavi strojeva s konanim brojem stanja. Procesna algebra i slijedni procesi. 1. Hartmut Ehrig et al. (eds.) (2005). "Formal methods in software and systems modeling", Springer, 2005 2. F. Wagner, R. Schmuki, T. Wagner, P. Wolstenholme: "Modeling Software with Finite State Machines; A Practical Approach", Auerbach Publications, 2006. 1. C. A. R. Hoare: "Communicating Sequential Processes", Prentice Hall, 2005. Predavanja, vjebe i seminari Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva predavanja i vjebi
Hrvatski / Engleski
Upravljanje znanjem u razvoju programske podrke PMI D56 Predavanja, vjebe (praktini rad na raunalu) Napredna I-D Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj je kolegija studente upoznati sa osnovnim pojmovima metodama, tehnikama i dostignuima podruja upravljanja znanjem u razvoju programske podrke. Osim uvoda u teorijske osnove razmatra se i primjena u znanosti i gospodarstvu. Nema preduvjeta Podaci, informacija, znanje i dalje. Primjena upravljanja znanjem u programskom inenjerstvu. ivotni ciklus znanja o razvoju programske podrke. Znanje pojedinca, grupe i poduzea. Posebnosti znanja u programskom inenjerstvu. Inenjerstvo zahtjeva. Strukturiranje znanja za ponovnu uporabu. Formalni prikaz i strukture. Ontologije i ontologijsko inenjerstvo. Iskustvo, vie od znanja. Iskustvo i upravljanje znanjem u primjeni. Kurt Schneider: Experience and Knowledge Management in Software Engineering, Springer 2009. Knowledge-based software engineering: proceedings of the Joint Conference on Knowledge-Based Software Engineering, IOS Press. Predavanja, vjebe na raunalu. Seminarski rad ini zadatak koji kandidat treba rijeiti pomou alata ili programskih jezika za upravljanje znanjem. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena e se dodjeljivati na temeljem redovitog pohaanja predavanja i vjebi (10%), kvalitete seminarskog rada (25%) i rezultata pismenog ispita u obliku testa (50%) i usmenog ispita (15%). Hrvatski / engleski
Sadraj
Postavljanje i odravanje sustava programske podrke PMI D58 Predavanja, vjebe Napredna ? Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Teorijska i praktina osposobljenost za dublje razumijevanje i provoenje metodologija timskog razvoja, instaliranja i odravanja sloene programske podrke. Upravljanje ivotnim ciklusom programskog proizvoda. ivotni ciklus programskih inaica. Tijek rada u procesu instalacije. Testiranje programa u radnom okruenju korisnika (beta testiranje). Priprema programskog proizvoda za isporuku. Osposobljavanje krajnjih korisnika i osoblja prodaje. Migracija postojee programske podrke. Konvertiranje baza podataka. Sustavi podrke usporednog timskog razvoja programskog proizvoda. Aktivnosti odravanja sloenih informacijskih sustava. 1. Philippe Kruchten: The Rational Unified Process Deployment Workflow, Addison-Wesley, 2000. ISBN 0201707101 Predavanja i vjebe Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjebi
Hrvatski / engleski
Jezini procesori PMI D60 Predavanja, vjebe Napredna ? Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Teorijska i praktina osposobljenost za dublje razumijevanje i provoenje nastave iz podruja programskih jezika i kompilatora. Klasifikacija jezika. Struktura suvremenog kompilatora. Regularni izrazi. Leksiki analizator. Sintaksni analizator i apstraktno sintaksno stablo. Izgradnja LL(1), LR(1) i LALR(1) sintaksnih analizatora. Atributne gramatike. Gramatika proceduralnog programskog jezika s akcijama izgradnje apstraktnog sintaksnog stabla. Semantika analiza. Podrka izvoenju i realizacija podatkovnih struktura. Gener iranje meukoda. Virtualni stroj. Neke tehnike optimiranja. 1. S. Srblji: Prevoenje programskih jezika, Udbenik Sveuilita u Zagrebu, Element, Zagreb, prvo izdanje 2007. ISBN 978-953-197-625-1 1. Dick Grune, Henri E. Bal, Ceriel J.H. Jacobs and Koen G. Langendoen: Modern Compiler Design, John Wiley & Sons, Ltd, Chichester, West Sussex, England, 2006. ISBN-10: 0-471-97697-0 2. Aho, Lam, Sethi and Ullman: Compilers: Principles, Techniques and Tools, Adison-Wesley, 2006. ISBN 0321486811 Predavanja i vjebe Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjebi
Preporuena literatura Dopunska literatura
Hrvatski / engleski
Operacijski sustavi PMI D70 Predavanja, vjebe Osnovna ? Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Razumijevanje principa rada i uloge operacijskog sustava u raunalnom sustavu. Operativna sposobnost koritenja UNIX sustava, te osnovno administriranje Windows Server operacijskog sustava. Steena znanja su primjenjiva u izradi vienitnih programskih aplikacije. Poznavanje raunalnog sklopovlja, sustava prekida, te prikazivanja algoritama pseudokodom. Hijerarhijska struktura i zadae operacijskog sustava. Povijesni razvoj. Upravljanje procesima, niti izvoenja, kritini odsjeci, potpuni zastoj. Upravljanje resursima. Datoteni sustav, vanjski ureaji. Sigurnost i zatita. Primjeri nekih najrairenijih operacijskih sustava: glavne karakteristike i komparacija. Silberschatz,A.,Galvin,P.B.:Operatin System Concepts,Addison-Wesley,1994. 1. Tanenbaum,A.S.:Woodhull,A.S.:Operating Systems:Design and Implementation, Prentice Hall,1997. 2.Stalings,W.:Operating Systems,Prentice Hall,1996. Predavanja, vjebe na raunalu Praktini ispit, usmeni ispit, seminarski radovi
Hrvatski / engleski
Strukture podataka i algoritmi PMI E10 Osnovna II Semestar Zimski 6 ECTS (30 sati predavanja, 30 sati vjebi, 120 sati samostalnog rada studenata) Poznavanje temeljnih struktura podataka kao i odgovarajuih algoritama. Student je nakon uspjeno poloenog predmeta u stanju odabirati i prilagoavati prikladne strukture podataka i algoritme u ovisnosti o postavljenim zadacima. Poloeni kolegiji Uvod u raunarstvo, Programiranje I i Programiranje II Pojam tipa, apstraktnog tipa i strukture podataka. Elementi od kojih se gradi struktura: polje, zapis, kazaljka. Tablice. Vezane liste. Stogovi. Redovi. Cikli ke strukture. Dvostruko vezane linearne liste. Algoritmi za obavljanje osnovnih operacija nad strukturama podataka: umetanje, izbacivanje, traenje. Vremenska kompleksnost algoritama. Rekurzivne metode. Odabrani algoritmi rjeavanja elementarnih matematikih problema. Algoritmi rasprenog adresiranja. Rijetko punjene matrice. Bit-map algoritmi. Usmjereni grafovi. Primjena usmjerenih grafova pri optimizaciji izvravanja procesa u raunalnim sustavima. Binarna stabla. AVL stabla. Struktura gomile (Heap). Jednostavni algoritmi sortiranja (bubble, insertion, selection). Sloeni algoritmi sortiranja (merge, quick). Algoritmi kompresije i redukcije audio i video zapisa. 1. I R. Sedgewick, Algorithms, Addison-Wesley,1998 2. D. Baldwin, G. W. Scragg: Algorithms and Data Structures, Charles River Media, 2004. 1. S. Chang: Data Structures and Algorithms: World Scientific Pub Co Inc, 2003. Predavanja, vjebe Ispit je mogue poloiti kroz uspjeno savladavanje kolokvija. Studenti koji ne poloe kolegij kroz kolokvije ispit polau kroz pismeni i usmeni ispit. Hrvatski / Engleski
Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
studentska evaluacija, evaluacija od strane nastavnika i eksperata podruja, uspjenosti na ispitima, meunarodna supervizija ....
Hrvatski / engleski
Logika i izraunljivost. PMI F10 Napredna II-D Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Analitike sposobnosti i vjetine. Logiku analiza reenica prirodnog jezika, za utvrivanje ispravnosti zakljuka primjenom razliitih metoda, za izradu dokaza, za logiko strukturiranje sadraja znanja. Nema. Jezik logike prvoga reda(istinitosno-funkcionalni veznici, identitet, kvantifikacija). Prevoenje reenica u prirodnom jeziku na jezik logike prvoga reda i obratno Sustav prirodne dedukcije za logiku prvog reda u dokazivanju. Iizrada formalnih i neformalnih dokaza onih tvrdnji koje se mogu iskazati u jeziku logike prvoga reda Prirodni jezik i jezik logike prvoga reda, izraajne mogunosti i ogranienja jezika prvoga reda. Odnos logikih naela i naela kooperativne komunikacije. Usporedba razliitih deduktivnih sustava, aksiomatski sustav i tableau-metoda sa sustavom prirodne dedukcije Osnove formalne semantike, pojam strukture prvoga reda i na njega oslonjeni semantiki pojmovi Osnove metateorije logike prvog reda, odnos sintaktike i semantike karakterizacije . Dokaz pouzdanosti i potpunosti za logiku prvoga reda. Uvod u modalnu logiku.Lwenheim-Skolemov teorem i Gdelov teorem nepotpunosti. Izraunljivosti pomou Turingovih strojeva. Poseban naglasak daje se temama koje su posebno relevantne za studij informatike (npr. unifikacija, skolemizacija, izraunljivost itd.) a izlaganje logikih sadraja rasvjetljuje se obzirom na pitanja formalizacije znanja i procesiranja prirodnog jezika. 1. Barwise, Jon i Etchemendy, John (2000) Language, Proof and Logic. CSLI [poglavlja: 3, 5, 10] 2. L.T.F. Gamut [J. van Benthem, J. Groenendijk, D. de Jongh, M. Stokof, H. Verkuyl] (1991) Logic, Language and Meaning. Volume II: Intensional Logic and Logical Grammar. The University of Chicago Press. ChicagoLondon [poglavlja: 2, 3] 3. arni, Berislav (2004) Simbolika logika (http://www.vusst.hr/~logika/skripta.pdf) 1. Cauman, Leigh (2004) Uvod u logiku prvog reda. Zagreb: Jesenski i Turk d.o.o. 2. Jeffrey, Richard. Formal Logic: its Scope and Limits. (1989) McGraw-Hill Book Company 3. Kova, Sreko. Nacrt modalne logike (skripta). (2004) Zagreb: Institut za filozofiju (http://filist.fizg.hr/~skovac/Modalnahttp.pdf) 4. Minds, Brains and Computers. The Foundations of Cognitive Science. (2000.) priredili Robert Cummins i Denise Dellarosa Cummins. Blackwell Philosophy Anthologies 5. Novija filozofija matematike. (1987) [izbor tekstova] priredio Zvonimir iki, Beograd : Nolit 6. Quine, Willard Van Orman. Methods of Logic. (1978) London: Routledge & Kegan Paul 7. ari, Ljiljana. Kvantifikacija u hrvatskome jeziku.(2002) Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 8. Vukovi, Mladen. Matematika logika I. (2000) Zagreb: PMF
Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave
Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i Nain praenja kval. i uspj. izvedbe predm. i /ili modula
Matematiki odjel 9. arni, Berislav (2004) Interaktivna logika [kompilacija interaktivnih sredstava za uenje logike]. (http://www.vusst.hr/~logika/pilot) Predavanja se izvode frontalno uz primjenu multimedijskih nastavnih sredstava i uz naglaenu primjenu logikog obrazovnog software-a. Seminari se provode u raznim oblicima meu kojima prevladavaju dijaloki oblik i primjena obrazovnog software-a. Za svrhu praenja rada na zadacima za samostalan rad i za svrhu nastavne komunikacije koristi se "online" dionica teaja (koritenjem WebCT -a). Pismeni i usmeni ispit.
Hrvatski / engleski Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Primijenjena statistika
PMI G10 Predavanja, vjebe Napredna III. Semestar Ljetni 6 ECTS 30 sati predavanja + 30 sati vjebi = 2 ECTS 120 sati samostalnog rada uz konzultacije = 4 ECTS Upoznavanje teorijske osnove statistikih metoda. Ovladavanje praktinim vjetinama potrebnim za statistiku analizu i interpretaciju rezultata. Nema Ureivanje i prikazivanje statistikih podataka. Mjere centralne tendencije. Mjere disperzije. Statistiki podaci o dvodimenzionalnom obiljeju: regresija i korelacija. Procjene parametra. Intervali povjerenja. Testiranje hipoteze o parametru. Analiza varijance: ANOVA i ANCOVA metode. Odabrane neparametarske metode. Wilcoxonov test oznaenih rangova. MannWhitney-Wilcoxonov test. Analiza varijance na temelju rang varijabli. KruskalWallisov test. 1. oi I. (2006). Primijenjena statistika. Zagreb: kolska knjiga, 2. izdanje 2. Paue . (1993). Uvod u matematiku statistiku. Zagreb: kolska knjiga 3. Prirunici za programsku podrku 1. S. K. Kachigan, Multivariate Statistical Analysis: A Conceptual Introduction, Radius Press; 2nd edition, 1991. 2. Grimm, L. G., Yarnold P.R. (1995): Reading and understanding multivariate statistics Predavanja, vjebe Pismeni i usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjebi
Sadraj
Hrvatski (Engleski)
Osnove teorije strategijskih igara

PMI G20 Teorijski matematiki predmet s auditornim vjebama Osnovna Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Student se upoznaje s osnovama teorije igara. Naglasak je na osnovnim idejama ove teorije vezanima za igre s potpunom informacijom. Na predavanjima se izlau teorijska znanja ilustrirana prikladnim primjerima, a na vjebama se usvaja metodologija rjeavanja odgovarajuih zadataka. Srednjokolska matematika Definicija strategijske igre. Igre u razgranatoj formi. Pojam iste strategije i normalna forma igre. Strategijske igre s jednim i s dva igra a. Igre sa sumom nula. Pojam mijeane strategije. Dekompozicija igre. Igre s potpunom informacijom. Minimax teorem. Proraun optimalnih strategija za pojedine igrae. G. OWEN: Game theory, Saunders Company, London, 1968. S. KARLIN: Mathematical methods and theory in games, programming and economics, Addison-Wesley Publishing Co, New York, 1959. Predavanja . rjeavaje i zadataka. Dva pismena kolokvija, zavrni pismeni ispit i usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima rezultira oslobaanjem studenta od zavrnog pismenog ispita.
Hrvatski.
Kombinatorna i diskretna matematika i algoritmi

PMI G30
Teorijski matematiki predmet s auditornim vjebama

Napredna Semestar 7 ECTS 45 sati predavanja + 45 sati vjebi = 3 ECTS 120 sati samostalnog rada uz konzultacije = 4 ECTS Zimski
Student se upoznaje s osnovama kombinatorike i diskretne matematike, te s osnovnim algoritmima za generiranje i prebrojavanje kombinatornih objekata. Upoznaje se s osnovnim metodama za procjenu sloenosti algoritama.
Uvod u kombinatoriku Kombinatorna prebrojavanja. Permutacije i kombinacije skupova i multiskupova. Binomni i multinomni koeficijenti. Rekurzivne relacije. Linearne rekurzije i njihovo rjeavanje. Kombinatorika i algoritmi Generiranje kombinatornih struktura. Raunanje binomnih i multinomnih koeficijenata. Primjena rekurzija u analizi sloenosti algoritama. Sadraj Teorija grafova Osnovni pojmovi teorije grafova. Ciklusi i stabla. Bojanje grafova. Digrafovi. Planarni grafovi. Sparivanja. Algoritmi teorije grafova Pohranjivanje grafova u raunalu i transformacijski algoritmi. Dijkstrin algoritam. Kruskalov algoritam. Fluryev algoritam. Pronalaenje komponenti grafa. Algortiam maarske metode i drugi algoritmi vezani za savrena sparivanja. 1) D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001. 2) D. Veljan, Kombinatorika s teorijom grafova, kolska knjiga, Zagreb, Preporuena 1989. literatura 3) M. Cvitkovi, Kombinatorika, zbirka zadataka, Element, Zagreb, 1994. 4) D. L. Kreher, D. R. Stinson, Combinatorial Algorithms Generation, Enumeration and Search, CRC Press, Boca Raton, 1999. 1) J. Matouek, J. Neetril, Invitation to Discrete Mathematics, Oxford University Press, Oxford, 1998. Dopunska literatura 2) R.J. Wilson, Introduction to Graph Theory, Longman, Harlow, Essex, 1999.
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mog. i praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspj.i Predavanja, rjeavanje zadataka
Dva pismena kolokvija, zavrni pismeni ispit i usmeni ispit. Uspjeh na kolokvijima rezultira oslobaanjem studenta od zavrnog pismenog ispita.
Hrvatski. Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Oblici provoenja nastave Nain provjere zn. i pol. ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Baze podataka PMI H10 Predavanja, vjebe Osnovna ? Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Sposobnost oblikovanja relacijske baze podataka kao osnovice informacijskog sustava. Osnovno znanje SQL upitnog jezika. Osnovno administriranja najzastupljenijih sustava za upravljenje relacijskim bazama podataka. Poznavanje teorije skupova i logike algebre Uvod u baze podataka. Oblikovanje modela podataka. Relacijski model i SQL upitni jezik. Funkcijske zavisnosti i ogranienja relacijskog modela. Normalne forme. Operacije relacijske algebre. Identifikacija entiteta, atributa, meuveza i poslovnih funkcija. Indeks i, odzivna vremena i izvoenje upita. Izrada oglednog primjera baze podataka: implementacija, izvjetaji, sigurnost. Smjernice za povezivanje programske aplikacije i baze podataka. Osnove administriranja izabranog Sustava za. upravljane relacijskom bazom. Mladen Varga: "Baze podataka - Konceptualno, logicko i fizicko modeliranje podataka", Drutvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb, 1994. 1. Ratko Vujnovic: "SQL i relacijski model podataka", Znak, Zagreb, 1995. 2. Malcolm Dodwell: "System Modelling Techniques" ( Course Notes ), Oracle Corporation UK Ltd, 1993. 3. Kalen Delany: "Inside SQL Server 2000", Microsoft Press, 2000. 4. Ken Henderson: "The Gurus's Guide to Transact-SQL", Addison-Wesley, 2000. Teorijska predavanje, vjebe na raunalu Praktini ispit, usmeni ispit, seminarski radovi (Projektno rjeenje odreene relacijske baze podataka) Hrvatski
Informatiki projekt Baze podataka PMI H11 Vjebe Osnovna ? Semestar Ljetni 2 ECTS 30 sati vjebi = 1 ECTS 30 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1 ECTS Unapreivanje / stjecanje vjetine izgradnje i koritenja baze podataka u oviru vieslojne arhitekture primjenskih programa. Vieslojna arhitektura. Analiza projektnog zadatka. Utvrivanje entiteta i njihovih veza. Oblikovanje relacijske baze podataka. Izgradnja klasa podatkovnog sloja. Oblikovanje prezentacijskog sloja. Mladen Varga: Baze podataka konceptualno, logiko i fiziko modeliranje podataka, Znak, Zagreb, 1995. Paul Helman: The Science of Database Management, Irwin, Boston, 1994. ISBN 0-256-13438-3 Vjebe, konzultacije Samostalno realiziran projektni zadatak.
Hrvatski (Engleski)
Rudarenje podataka
PMI H20 Predavanja, vjebe Napredna I. (Izborni, Grupa I-1) Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Razumijevanje osnovnih koncepata i algoritama za rudarenje podataka. Stjecanje znanja i vjetina u procesima rudarenja podataka na velikim skupovima podataka. Primijenjena statistika (poeljno) Ciljevi i zadaci rudarenja podataka. Pripremna obrada podataka. Istraivanje podataka. Korelacija. Uvod u statistiko zakljuivanje. Statistiki pristupi procjenjivanju i predvianju. Jednostavna linearna regresija. Viestruka regresija. Klasifikacija podataka. Stabla odluivanja. Tehnike vrednovanja modela. Neuronske mree. Algoritam k-najblieg susjeda. Analiza povezanosti podataka. Apriori algoritam. Grupiranje podataka. Hijerarhijska metoda grupiranja. Grupiranje k-sredina. 1. Larose, Daniel T.: Discovering knowledge in data: an introduction to data minig, John Wiley & Sons, Inc., 2005 2. Paue . Uvod u matematiku statistiku. Zagreb: kolska knjiga, 1993 3. Prirunici za programsku podrku 1. Larose, Daniel T.: Data Mining Methods and Models, John Wiley & Sons, Inc., 2006 2. Tan, P.-N., Steinbach, M., Kumar, V.: Intoduction to data minig, Pearson Education, Inc., 2006 3. Markov, Z., Larose, D. T. Data Mining the Web: Uncovering Patterns in Web Content, Structure, and Usage. John Wiley & Sons, Inc., 2007 4. Wu, X. et al.:Top 10 algorithms in data mining. Knowl. Inf. Syst., Vol. 14, No. 1. (2007), pp. 1-37. Predavanja, vjebe Pismeni i usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva vjebi
Sadraj
Dopunska literatura
Hrvatski (Engleski)
Interakcija ovjeka i raunala I: osnove i principi PMI H30 Predavanja / Vjebe Praktini rad Osnovna Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Stjecanje temeljnih znanja o interakciji ovjeka i raunala, vanosti dobro dizajniranog korisnikog suelja i njegova utjecaja na realizaciju djelotvorne ovjekove komunikacije s raunalom. Predmet osigurava teorijska znanja i praktina iskustva iz temeljnih aspekata dizajna, implementacije i vrednovanja suelja, shvaanje pojma 'dobrog dizajna', procesa dizajniranja sustava koji odlikuje visok stupanj upotrebljivosti, te znanja o nekim jednostavnim metodama vrednovanja kvalitete suelja. Nema. Uvodna razmatranja i terminologija. Psihologija i dizajn svakodnevnih stvari. ovjek i tehnologija/raunalo: interakcija sa strane ovjeka, interakcija sa strane raunala. Modeli ponaanja ovjeka u interakciji s raunalom. Postupak razvoja interaktivnog sustava: iteracija dizajniranja i vrednovanja. Razumijevanje korisnika i njihovih zadataka. Zadatku (korisniku) usmjeren proces razvoja interaktivnih raunalnih sustava . Dizajniranje korisnikog suelja; principi i smjernice dobrog dizajna. Vrednovanje korisnikog suelja; metode vrednovanja koje ukljuuju ispitne korisnike i koje ukljuuju HCI strunjake. Implementacija i izrada prototipa. Napredna korisnika suelja 1. J. Preece, Y. Rogers, H. Sharp, D. Benyon, S. Holland and T. Carey (1994). Human-Computer Interaction, Addison-Wesley, Harlow, England. 2. J. Nielsen (1993). Usability Engineering, AP Professional, Boston. 3. D. Norman (1988). The Psychology of Everyday Things, Basic Books. 4. A. Grani: Interakcija ovjeka i raunala I: osnove i principi; nastavni materijal s predavanja, http://www.pmfst.hr/~granic/ 1. B. Schneiderman and C. Plaisant (2005). Designing the User Interface. Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 4th Ed., AddisonWesley, Reading, MA. 2. R. M. Baecker, J. Grudin, W. Buxton and S. Greenberg (1995). Readings in Human-Computer Interaction: Toward the Year 2000, 2nd Ed., Morgan Kaufmann Publishers, San Francisco, CA. Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Praktian rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata, individualni rad. Rjeavanje zadataka u grupama, timski rad. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostiki testovi, provjera domaih radova, testovi postignua, seminarski radovi, ...) Ispit: praktini (individualni zadaci, timski projekt) i usmeni Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Interakcija ovjeka i raunala II: dizajn interakcije PMI H40 Predavanja / Vjebe Praktini rad Obvezni Napredna Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Stjecanje temeljnih znanja o vanosti dobrog dizajna cjelokupnog 'prostora' namijenjenog ovjekovoj komunikaciji i interakciji. Predmet osigurava teorijska znanja i praktina iskustva vezana za dizajniranje interaktivnih proizvoda u cilju podravanja ovjekove interakcije u svakodnevnom poslovnom i privatnom ivotu. Kompetencije steene predmetom koji osigurava temeljna znanja iz podruja interakcije ovjeka i raunala. Uvodna razmatranja i terminologija. Razumijevanje i konceptualizacija interakcije. Razumijevanje korisnika, afektivni aspekti. Dizajniranje za suradnju i komunikaciju. Korisnika suelja i interakcija. Prikupljanje podataka, analiza podataka, interpretacija i prezentacija. Postupak dizajna interakcije: identifikacija potreba i postavljanje zahtjeva, dizajniranje i izrada prototipa. Vrednovanje: pristupi i metode; evaluacijski okvir; testiranje upotrebljivost, studije podruja i analitiko vrednovanje. 1. J. Preece, Y. Rogers and H. Sharp (2007). Interaction Design: Beyond HumanComputer Interaction, Second Edition, John Wiley & Sons, New York, NY. 2. D. Norman (2004). Emotional Design - Why We Love (or Hate) Everyday Things. Basic Books, New York. 3. A. Grani: Interakcija ovjeka i raunala II: dizajn interakcije; nastavni materijal s predavanja, http://www.pmfst.hr/~granic/ 1. D. Norman (2007). The Design of Future Things. Basic Books, New York. 2. B. Schneiderman and C. Plaisant (2005). Designing the User Interface. Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 4th Ed., AddisonWesley, Reading, MA 3. D. Norman (1988). The Psychology of Everyday Things, Basic Books Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Praktian rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata, individualni rad. Rjeavanje zadataka u grupama, timski rad. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostiki testovi, provjera domaih radova, testovi postignua, seminarski radovi, ...) Ispit: praktini (individualni zadaci, timski projekt) i usmeni Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Dopunska literatura
Interakcija ovjeka i raunala u sustavima e-uenja PMI H40 Predavanja / Vjebe Praktini rad Napredna Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Stjecanje znanja o dizajniranju, implementaciji i vrednovanju upotrebljivih i pristupanih interaktivnih sustava e-uenja, s naglaskom na sustave s mogunou prilagoavanja individualnoj interakciji i karakteristikama pojedinanih korisnika . Nema. Uvodna razmatranja i terminologija. Korisniku-usmjeren postupak razvoja suelja raunalnih sustava openito, te sustava e-uenja specifino: iteracija dizajniranja i vrednovanja. 'Ueniku-usmjereno' dizajniranje: principi i smjernice dobrog dizajna. Metode i tehnike vrednovanja upotrebljivosti. Koncept pristupanosti i 'dizajna-za-sve'. Sustavi e-uenja s inteligentnim/prilagodljivim korisnikim sueljem: individualna obiljeja korisnika i model korisnika. Razvoj sustava euenja s mogunou personaliziranja interakcije te prilagoavanja individualnom koritenju. 1. D. B. Schneiderman and C. Plaisant (2005). Designing the User Interface. Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 4th Ed., AddisonWesley, Reading, MA. 2. Proceedings of the International Conference on Advanced Learning Technologies (ICALT), IEEE Computer Society Press. 3. P. Brusilovsky, A. Kobsa and W. Nejdl (Eds.) (2007). The Adaptive Web. Methods and Strategies of Web Personalization, LNCS 4321. Springer-Verlag, Berlin Heidelberg. 1. M. Schneider-Hufschmidt, Th. Kuhme and U. Malinowski (1993). Adaptive User Interfaces: Principles and Practice, North-Holland; 1st edition Predavanja. Auditorne vjebe. Laboratorijske vjebe. Praktian rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata, individualni rad. Rjeavanje zadataka u grupama, timski rad. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostiki testovi, provjera domaih radova, testovi postignua, seminarski radovi, ...) Ispit: praktini (individualni zadaci, timski projekt) i usmeni Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Uvod u umjetnu inteligenciju PMI I10 Predavanja, vjebe (praktini rad na raunalu) Osnovna III/I-D Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj je kolegija studente upoznati sa osnovnim pojmovima metodama, tehnikama i dostignuima podruja umjetne inteligencije. Osim uvoda u teorijske osnove umjetne inteligencije razmatra se i primjena umjetne inteligencije u znanosti i gospodarstvu. Nema preduvjeta Bioloka inteligencija, umjetna inteligencija. Povijesni razvoj. Turingov test. Okruenje i inteligencija. Ponaanje, izviranje, samoorganiziranje, prilagodljivost i evolucija. Komunikacija, informacija i jezik. Pretrage i rjeavanje sloenih zadataka. Standardne metode rjeavanja zadataka umjetne inteligencije: pretraivanje baza znanja. Slijepo pretraivanje (po irini, po dubini, iterativno. dvosmjerno). Usmjereno pretraivanje (heuristiko, metoda uspona na vrh, najbolje prvo pretraivanje, algoritam A*) Znanje i sustavi temeljeni na znanju. Razliiti tipovi znanja. Neki pristupi prikaza znanja i umjetne inteligencije. Problemi inenjerstva znanja. Predstavljanje znanja kroz mape, pravila i logiku. Zakljuivanje temeljeno na logici i pravilima, okvirima, stablima odluke i semantikim mreama. Neurobioloka analogija. Neuronske mree. Priroda inteligencije. Inteligencija bez predstavljanja i zakljuivanja. Mogunosti i ogranienja umjetne inteligencije. Raunala koja mogu rjeavati probleme. Primjena principa umjetne inteligencije kroz realizaciju rjeenja u virtualnom i stvarnom svijetu. 1. S.Russel, P.Norvig, Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, 2nd Ed. 2002. 2. Haykin S., Neural Networks, Comprehensive Foundation, Prentice Hall, 2nd Ed. 1998. 1. Maciej Komosinski, Andrew Adamatzky: Artificial Life Models in Software, Springer, 2nd Ed. 2009. 2. Maciej Komosinski, Andrew Adamatzky: Artificial Life Models in Hardware, Springer, 2nd Ed. 2009. Predavanja, vjebe na raunalu. Seminarski rad ini zadatak koji kandidat treba rijeiti pomou alata ili programskih jezika umjetne inteligencije. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena e se dodjeljivati na temeljem redovitog pohaanja predavanja i vjebi (10%), kvalitete seminarskog rada (25%) i rezultata pismenog ispita u obliku testa (50%) i usmenog ispita (15%). Hrvatski / engleski Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Sadraj
Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogu. i praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspje. izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Ekspertni sustavi PMI I20 Predavanja, vjebe Napredna Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Stei temeljna znanja o arhitekturi i primjeni ekspertnih sustava. Zadani cilj dostie se uenjem i pouavanjem opeg modela ekspertnog sustava, arhitekture ekspertnog sustava i ekspertnog sustava u primjeni. Uvod u umjetnu inteligenciju Opi model ekspertnog sustava. Arhitektura ekspertnog sustava (korisniko suelje, stroj za zakljuivanje, baza znanja). Kriteriji za prikaz znanja u ekspertnim sustavima. Deklarativni i postupkovni prikaz znanja. Prikaz znanja pomou produkcijskih pravila. Prikaz znanja pomou semantikih mrea i okvira. Nasljeivanje svojstava i okviri. Prednosti i nedostaci promatranih metoda za prikaz znanja. Primjenja neodreenosti kod ekspertnih sustava. Neizrazita logika i Bayesove mree. 1. J. Giarratano, G. Riley: Expert Systems principles and programming, PWS Publishing Company, 1994. 2. F. Chabris: Artificial Intelligence & Turbo PASCAL, Multiscience Press, Inc. 1987. Predavanja, vjebe i seminari Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva predavanja i vjebi Semestar
Hrvatski / engleski
Inteligentni agenti PMI I30 Napredna Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Poznavanje arhitekture, primjene i naina programiranja inteligentnih agenata.
Definicije inteligentnih agenata. Autonomnost, komunikacija s drugim inteligentnim agentima, proaktivnost i reaktivnost inteligentnih agenata. Arhitektura inteligentnih agenata. Okolina izvravanja inteligentnih agenata. Posredniki agenti. Osobni agenti. Kreiranje i odravanje korisnikih profila osobnih agenata. Inteligentni agenti i tehnologije raspodijeljenih objekata. Vieagentski sustavi. Komunikacija u vieagentskim sustavima. Sigurnosni aspekti. Zajedniko rjeavanje problema u vieagentskim sustavima. Inteligentni agenti u heterogenim okruenjima. Ontologije. Prikaz znanja koritenjem ontologija. Prikaz Z specifikacijom. Programiranje inteligentnih agenata. Inteligentni agenti u sustavu World Wide Web. Semantiki Web. Primjena inteligentnih agenata. 1. M. D'Inverno, M. Luck: Understanding Agent Systems, Springer Verlag, 2001. 1. M. Wooldridge:An Introduction to MultiAgent Systems, John Wiley & Sons Ltd., 2001. Predavanja, vjebe Ispit je mogue poloiti kroz uspjeno savladavanje kolokvija. Studenti koji ne poloe kolegij kroz kolokvije ispit polau kroz pismeni i usmeni ispit. Hrvatski / engleski
Uvod u obradu prirodnog jezika PMI I40 Predavanja, vjebe Napredna Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Upoznavanje sa strukturama i algoritmima za obradu prirodnog jezika i sa strojnim svojstvima prirodnog jezika. Obrada na morfolokom, sintaktikom, semantikom i pragmatikom nivou s lingvistike i algoritamske perspektive. Pregled i povijest raunalne lingvistike i obrade prirodnog jezika. Regularni izrazi, jezici i automati. Formalne gramatike, sintaktika analiza teksta i oznaavanje dijelova teksta. Raunalna i lingvistika semantika. Izvlaenje informacija iz teksta. 1. D. Jurafsky, J. H. Martin: "Speech and Language Processing: An Introduction to Natural Language Processing, Computational Linguistics, and Speech Recognition" Russell S, Norvig P, editors. New Jersey: Prentice Hall; 2000. 2. C. D. Manning, H. Schuetze: "Foundations of Statistical Natural Language Processing", The MIT Press; 1 edition (June 18, 1999) 1. S. Bird, E. Klain, E. Loper: "Natural Language Processing with Python", O'Reilly Media; 1 edition (June 19, 2009) Predavanja i vjebe Usmeni ispit, kolokvijski ispiti iz gradiva predavanja i vjebi Semestar
Hrvatski / engleski
Raunalna grafika PMI I50 Predavanja / Vjebe / Praktini rad Izborni Napredna Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Poznavanje osnove rada raunalnog grafikog sustava. Student je osposobljen za razvoj i primjenu algoritama raunalne grafike te je takoer upoznat s koritenjem grafikih biblioteka u programiranju. Nema Primjene i osnovni koncepti raunalne grafike. Raunalna grafika u inenjerskim primjenama. Grafiko sklopovlje i ureaji. Organizacija mikroraunalnog grafikog sustava. Grafiki programski paketi i grafiki sustavi. Interaktivna raunalna grafika. Grafiki terminal i grafiki procesor. Matematiki temelji raunalne grafike. Rasterski i vektorski grafiki sustavi. Grafike transformacije. Projekcije. Osnovni algoritmi rasterske grafike. Prikazivanje crta, krivulja, povrina i tijela. Animacija. Boja u raunalnoj grafici. CAD sustavi. 1. J.D.Foley, A.Dam, S.K.Feiner, J.F.Hughes, Computer Graphics: Principles and Practice (second edition in C), Addison-Wesley Publishing Company, 1996. 2. Papi, V.: Uvod u raunalnu grafiku, interna skripta, 2009. 1. D.Hearn, M.P.Baker, Computer Graphics, C Version, Prentice Hall; 2nd edition, 1996. 2. F.S.Hill, Jr. i S.M. Kelley, Computer Graphics Using OpenGL, 3rd edition, Pearson education, 2007. Predavanja. Laboratorijske vjebe. Praktian rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostiki testovi, provjera domaih radova, testovi postignua, seminarski radovi,... Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Raunalni vid PMI I60 Predavanja / Vjebe / Praktini rad Izborni Napredna Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Poznavanje osnovnih elemenata sustava te algoritama i metoda koje se koriste u aplikacijama raunalnog vida. Sposobnost primjene i samostalne prilagodbe algoritama za konkretne primjene raunalnog vida.. Nema Uvod. (Povijesni pregled. Elementi sustava raunalnog vida. Primjeri primjena). Obrada binarnih slika. Poboljanje svojstava sivih slika. Segmentacija slike. Regije. Detekcija rubova. Teksture. Boja u slikama. 3D prostor. Objekti u pokretu. Prepoznavanje objekata. 1. V. Papi, Obrada slika i raunalni vid, interna skripta. 2. Ramesh Jain, Rangachar Kasturi, Brian G.Schunck, Machine Vision, McGrawHill, 1995. 1. Linda G. Shapiro, George C. Stockman, Computer Vision, Prentice-Hall, 2001. 2. Wesley E.Snyder, Hairong Qi, Machine Vision, Cambridge University Press, 2004. 3. D.A. Forsyth, J. Ponce, Computer Vision A Modern Approach, Prentice Hall, 2003. Predavanja. Laboratorijske vjebe. Praktian rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraivanje studenata. Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostiki testovi, provjera domaih radova, testovi postignua, seminarski radovi,... Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada Nastava se provodi na hrvatskom jeziku Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Trodimenzionalno projektiranje fizikih objekata PMI I70 Predavanja / Vjebe / Praktini rad Izborni. Napredna Semestar 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Ljetni
Steeno solidno znanje o trodimenzionalnom projektiranju pomou jednog od standardnih industrijskih programa kao Solidworks ili Autodesk Inventor. Poznavanje windows okruenja Stvaranje crtea kao baze trodimenzionalnog objekta. Extruzija profila. Editiranje profila. Usporedba crtea i profila. Ograniavanje profila. Stvaranje rotacionog objekta. Projeciranje geometrije. Konstrukcione linije. Srednjice. Zrcaljenje. Stvaranje otvora. Stvaranje polja otvora. Navojnice. Stvarnje ljuske.Spline krivulje i njihova kontrola. 3D spline krivulje. Izglaivanje. Dassault Systems Solidworks Corporation: Solidworks 2010, Soldiworks Essentials Matt Lombard: Solidworks 2009 Bible, Wiley Publishing, Inc Predavanja , seminari, vjebe Usmeni ispit, seminarski radovi.
Hrvatski/ engleski. Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Modeliranje i simulacija PMI I80 Teorijski s raunalnim vjebama Napredna I. Semestar Ljetni 6 ECTS 30 sati predavanja + 30 sati vjebi = 2 ECTS 120 sati samostalnog rada uz konzultacije = 4 ECTS Razumijevanje procesa modeliranja. Testiranje i razvoj jednostavnijih simulacija. Sposobnost vizualizacije i kritike evaluacije dobivenih rezultata. Razumijevanje osnovnih razmatranih fizikalnih pojmova i relacija. Osnovna znanja iz diferencijalnog i integralnog rauna. Klasifikacija modela. Proces modeliranja. Simulacijski alati. Modeliranje brzine promjene. Tehnike simuliranja. Neogranien i ogranien rast. Doziranje ljekova. Sila i gibanje (padanje, bungee jumping, njihala). irenje SARSa. Plinski zakoni i ronjenje. Modeliranje kardiovaskularnog sustava. Elektrini krugovi. Globalno zatopljenje. Stohastiko modeliranje. Modeliranje radioaktivnog raspada. 1. L. Vranje Marki, "Modeliranje i simulac ija",Interna skripta u izradi, 2011 1. Angela B. Shiflet and George W. Shiflet, Introduction to Computational Science: Modeling and Simulation for the Sciences 2. Odabrane web stranice Predavanja uz upotrebu modernih tehnologija, raunalne vjebe na kojima studenti rjeavaju probleme koritenjem interaktivnih simulacija te testiraju i modificiraju primjere koritenjem nekoliko programskih alata (Mathematica, Exel) te seminar na kojem studenti predstavljaju rjeenje svog problema. Tjedni kviz. Domai radovi. Grupni projekt s prezentacijom.
Hrvatski/ Engleski
Sustavi e-uenja PMI K10 Predavanja, vjebe, seminari Napredna I. Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj je stei znanja o sustavima e-uenja i njihovoj primjeni u obrazovanju, nastavi i uenju i pouavanju. Zadani cilj se dostie uenjem i pouavanjem: definicije, funkcijskog modela i konfiguracija sustava e-uenja i objekata uenja; pedagogijske paradigme sustava e-uenja, primjerima sustava e-uenja. Nema Definicija e-uenja i sustav e-uenja. Funkcijski model sustava e-uenja. Konfiguracija sustava e-uenja i objekti uenja. Nastanak i razvoj normi za euenje (glavni sudionici procesa normiranja, proces formiranja normi). Arhitektura sustava e-uenja. Pedagogijska paradigma sustava e-uenja (dva sigma problem, tradicionalno uenje, uenje s provjeravanjem, tutorsko uenje). Inteligentni sustavi e-uenja. Vrednovanje sustava e-uenja. Praktini rad sa aktualnim sustavima e-uenja. 1. S. Stankov: Stankov, S. E-uenje, Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Splitu, listopad, 2009. . (http://www.pmfst.hr/~stankov). 1. B.S. Bloom The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring, Educational Researcher, 13, 1984, pp. 4-16. 2. ASTD - http://www.astd.org 3. AICC model (Aviation Industry Computer-Based Training Committee http://www.aicc.org 4. ADL model (US Department of Defense's Advanced Distributed Learning http://www.adlnet.org 5. IEEE LTSC (Institute of Electronics and Electrical Engineerings Learning Technology Standards Committee) - http://ltsc.ieee.org 6. IMS (Instructional Management System Global Learning Consortium) http://www.imsproject.org predavanja, vjebe i seminari praktini ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja Hrvatski / Engleski
Uvod u sustave e-uenje PMI K11 Predavanja, vjebe, seminari Napredna Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj je stei znanja o sustavima e-uenja i njihovoj primjeni u obrazovanju, nastavi i uenju i pouavanju. Zadani cilj se dostie uenjem i pouavanjem: definicije, funkcijskog modela i konfiguracija sustava e-uenja i objekata uenja; pedagogijske paradigme sustava e-uenja, primjerima sustava e-uenja. Nema Definicija e-uenja i sustav e-uenja. Funkcijski model sustava e-uenja. Konfiguracija sustava e-uenja i objekti uenja. Nastanak i razvoj normi za euenje (glavni sudionici procesa normiranja, proces formiranja normi). Arhitektura sustava e-uenja. Pedagogijska paradigma sustava e-uenja (dva sigma problem, tradicionalno uenje, uenje s provjeravanjem, tutorsko uenje). Praktini rads jednim aktualnim sustavom e-uenja. 1. S. Stankov: Stankov, S. E-uenje, Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Splitu, listopad, 2009. . (http://www.pmfst.hr/~stankov). 1. B.S. Bloom The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring, Educational Researcher, 13, 1984, pp. 4-16. Predavanja, vjebe i seminari praktini ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja Hrvatski / Engleski
Inteligentni tutorski sustavi PMI K15 Predavanja, vjebe, seminari Napredna I. Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj je stei znanja o arhitekturi inteligentnih tutorskih sustava i autorskih ljuski za izgradnju inteligentnih tutorskih sustava. Zadani cilj dostie se: pouavanjem po modelu jedan-na-jedan, graom inteligentnih tutorskih sustava, primjenom inteligentnih tutorskih sustava. Sustavi e-uenja Pouavanje po modelu jedan-na-jedan. Definicija inteligentnog tutorskog sustava.Graa inteligentnih tutorskih sustava. Komponente inteligentnih tutorskih sustava. Postavljanje inteligentnog tutorskog sustava u Web okruenje. Web orijentirani inteligentni tutorski sustavi. Autorske ljuskle za oblikovanje inteligentnih tutorskih sustava. Znaje strunjaka modul strunjaka. Modeliranje uenika modul uenika. Voenje pouavanja model uitelja. Interakcija ueni uitelj znanje modul komunikacije. Primjena aktualne autorske ljuske za oblikovanje inteligentnih tutorskih sustava. 1. S. Stankov: Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Splitu, listopad, 2010. (http://www.pmfst.hr/~stankov). 1. R. Carbonell: AI in CAI: An Artificial-Intelligence Approach to ComputerAssisted Instruction. IEEE Transaction on Man-Machine Systems, MMS11(4), 1970, pp 190-202. 2. J. W. Rickel: Intelligent Computer-Aided Instruction: a survey organized around system components. IEEE Transaction on System, Man, and Cybernetics 19(1), 1989, pp 40-57. 3. V. J. Shute, J. Psotka: Intelligent Tutoring Systems: Past, Present, and Future in D. Jonassen (ed.) Handbook of Research on Educational Communication and Technology, 1995. 4. T. Murray: Authoring intelligent tutoring systems: an analysis of the state of the art. International Journal of Artificial Intelligence in Education, 1999., Vol. 10, 98129. 5. S. R. Alpert, M. K. Singley, P. G. Fairweather: Deploying Intelligent Tutors on the Web: An Architecture and an Example, International Journal of Artificial Intelligence in Education, 10(2), pp. 183-197, 1999 predavanja, vjebe i seminari praktini ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja Hrvatski / Engleski Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogu. praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Tehnologije sustava E-uenja PMI PMI K20
Napredna Semestar 6 ECTS 30 sati predavanja + 30 sati vjebi = 2 ECTS 120 sati samostalnog rada uz konzultacije = 4 ECTS Sudjelovanje u radu tima pri razvoju sustava E-uenja Zimski
Uvodna razmatranja, povijesni prikaz tehnologija e-uenja, usluge sustava euenja, sustavi e-uenja zasnovani na informacijskom prostoru Web-a, raspodijeljenim tehnologijama, semantikom Web-u, inteligentnim agentima, mreama drutvenog umreavanja, mreama partnerskog umreavanja. Interni skript S. Stankov: Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Splitu, listopad, 2010. (http://www.pmfst.hr/~stankov). Predavanja, vjebe Ispit je mogue poloiti kroz uspjeno savladavanje kolokvija. Studenti koji ne poloe kolegij kroz kolokvije ispit polau kroz pismeni i usmeni ispit. Hrvatski / Engleski
Projektiranje sustav za e-uenje PMI K30 Predavanja, vjebe, seminari Napredna I. Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj je ovladati metodologijom projektiranja sustava za e-uenje. Zadaci za realizaciju ovog cilja postiu se uenjem i pouavanjem: iteracijskog procesa za modeliranje sustava za e-uenjem identificiranjem sudionika i funkcionalnosti sustava za e-uenje; cjelovitosti vremenske i statike komponente iteracijskog procesa za izgradnju sustava za e-uenje. Sustavi e-uenja Iteracijski proces za modeliranje programskog sustava. Sudionici i funkcionalnosti sustava e-uenja. Vremenska komponenta iteracijskog proces za projektiranje sustava za e-uenje (poetak, pomna obrada, izgradnja, prijelaz u okruenje naruioca). Statika komponenta proces za projektiranje sustava za e-uenje (poslovno modeliranje, zahtjevi naruioca, analiza, oblikovanje, implementacija, testiranje, isporuka, voenje procesa, voenje promjena). S. Stankov: Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Splitu, listopad, 2010. (http://www.pmfst.hr/~stankov). Sommerville, Software Engeneering, Addison-Wesley, Wokingham, 7th edition, 2004. P. Kruchten, The Rational Unified Process An Introduction, second edition, Addison Wesley, 2001. predavanja, vjebe i seminari praktini ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja Hrvatski / Engleski
Vrednovanje sustava za e-uenje PMI K40 Predavanja, vjebe, seminari Napredna II. Semestar Zimski 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj je stei znanja o evaluaciji sustava za e-uenje kao i efikasnost upotrebe sustava za e-uenje u uenju i pouavanju. Ovako definirani cilj dostie se uenjem i pouavanjem: formativne i sumativne evaluacija, evaluacijskih metoda i njihove klasifikacije, planiranja, obrade i interpretacije rezultata obrade. Sustavi za e-uenje, Inteligentni tutorski sustavi Vrste istraivanja odgoja i obrazovanja. Formativna i sumativna evaluacija. Evaluacijske metode i njihova klasifikacija. Postavljanje hipoteza. Kvantitativne i kvalitativne metode i instrumenti za sakupljanje podataka. Planiranje evaluacije. Proces evaluacije. Uvod u statistike metode za obradu podataka. Kvalitativna i kvantitativna analiza podataka. Obrada i interpretacija rezultata evaluacije. Veliina uinka i meta-analize. Ani Grubii: Vrednovanje sustava e-uenja, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Split, 2009. S. Stankov: Inteligentni tutorski sustavi: teorija i primjena, Prirodoslovno matematiki fakultet Sveuilita u Splitu, listopad, 2010. (http://www.pmfst.hr/~stankov). B.S. Bloom The 2 Sigma Problem: The Search for Methods of Group Instruction as Effective as One-to-One Tutoring, Educational Researcher, 13, 1984, pp. 4-16. J.D. Fletcher Evidence for Learning From Technology-Assisted Instruction, in H.F. ONeal, R.S. Perez (Eds.), Technology applications in education: a learning view, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 2003, pp.79-99 M.A. Mark and J.E. Greer Evaluation methodologies for intelligent tutoring systems, Journal of Artificial Intelligence and Education, 4 (2/3), 1993, pp. 129153. P.L. Albacete and K.A. VanLehn, Evaluating the Effectiveness of a Cognitive Tutor for Fundamental Physics Concepts in Proceedings of the 22nd Annual Meeting of the Cognitive Science Society, 2000. Kinshuk, A. Patel and D. Russell A multi-institutional evaluation of Intelligent Tutoring Tools in Numeric Disciplines , in The Evaluation of Learning Technology Conference Proceedings (Ed. M. Oliver), University of North London, London, 2000, pp. 38-40. R.A. Wisher and T.M. Olson The Effectiveness of Web-based Training, U.S. Army Research Institute for the Behavioral and Social Sciences, Research Report 1802, 2003. predavanja, vjebe i seminari praktini ispit, usmeni ispit, seminarski radovi, rad u timu, pomou specijaliziranih programskih sustava za evaluaciju znanja Hrvatski / Engleski Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji poduavaju srodne predmete surauju i zajedniki vode brigu o kvaliteti nastave.
Dopunska literatura
Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mog. praenja na drug.jez Nain praenja kvalit. i uspj. izvedbe
NEDOSTAJU METODIKE
Informatiki menadment PMI K70 Predavanja, vjebe (praktini rad na raunalu) Napredna III-PD (MI+INF) Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj je kolegija studente upoznati sa osnovnim pojmovima metodama, tehnikama i dostignuima podruja programiranja mrenih aplikacija. Osim uvoda u teorijske osnove razmatra se i primjena u znanosti i gospodarstvu. Nema preduvjeta Sustavi potpore odluivanju. Potpora odluivanju u skupini i modeliranje. Metode pronalaenja najpovoljnijeg rjeenja. Metode modeliranja hijerarhijskih i heterogenih sustava. Inteligentne metode potpore odluivanju. Suradnja i sukob pri odluivanju. Osnove upravljanja poslovnim procesima. Metode upravljanja poslovnim procesima. Strategije upravljanja i promidbe. Proizvodnja i operativni menadment. Rad u meunarodnom okruenju. Upravljanje kvalitetom. Pokazatelji uspjenosti. 1. Jae K. Shim, Joel G. Siegel, Abraham J. Simon: The Vest-Pocket MBA, Third Edition, Prentice Hall, 2004. 2. Bernard W. Taylor: Introduction to Management Science, Prentice Hall, 2010 1. Efraim Turban, Jay E. Aronson, Ting-Peng Liang, Ramesh Sharda: Decision Support and Business Intelligence Systems (8th Edition), Prentice Hall, 2007 Predavanja, vjebe na raunalu. Seminarski rad ini zadatak koji kandidat treba rijeiti pomou alata ili za potporu odluivanju. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena e se dodjeljivati na temeljem redovitog pohaanja predavanja i vjebi (10%), kvalitete seminarskog rada (25%) i rezultata pismenog ispita u obliku testa (50%) i usmenog ispita (15%). Hrvatski / engleski
Sadraj
Voenje projekata razvoja programske podrke PMI K80 Predavanja, vjebe (praktini rad na raunalu) Napredna II-D Semestar Ljetni 5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Cilj je kolegija studente upoznati sa osnovnim pojmovima metodama, tehnikama i dostignuima podruja voenja projekata za razvoj programske podrke. Osim uvoda u teorijske osnove razmatra se i primjena u znanosti i gospodarstvu. Nema preduvjeta Upravljanje projektom razvoja programske podrke. Ocjena zrelosti za razvoj programske podrke. Planiranje projekta i infrastruktura. Planiranje procesa. Upravljanje promjenama. Procjena aktivnosti. Analiza odozdo prema vrhu, od vrha prema dolje i iz sredine prema vani. Procjena kroz sluajeve koritenja. Plan kvalitete. Upravljanje rizicima. Koncepti rizika i upravljanja rizicima. Procjena rizika. Mjera gotovosti projekta. Praenje napredovanja projekta. Upravljanje timom. Komunikacija s korisnikom. Struktura projektnog plana. Upravljanje konfiguracijama. Prosudba, prikupljanje podataka i nadzor proizvoda. 1. Pankaj Jalote: Software Project Management in Practice, Pearson Education, 2002. 1. Robert K. Wysocki: Effective Software Project Management, Wiley Publishing, Inc. 2006. Predavanja, vjebe na raunalu. Seminarski rad ini zadatak koji kandidat treba rijeiti pomou alata ili programskih jezika za voenje projekata. Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada Ocjena e se dodjeljivati na temeljem redovitog pohaanja predavanja i vjebi (10%), kvalitete seminarskog rada (25%) i rezultata pismenog ispita u obliku testa (50%) i usmenog ispita (15%). Hrvatski / engleski
Sadraj
Zavrni preddiplomski informatiki projekt PMI Z10 Seminar, vjebe Napredni III-P Semestar 5 ECTS 30 sati seminara i 30 sati vjebi = 2 ECTS 90 sati samostalnog rada uz konzultacije = 3 ECTS Izrada i voenje projekata U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran zavrni projekt U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran zavrni projekt U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran zavrni projekt Vjebe Seminarski rad ini zadatak koji kandidat treba rijeiti pomou alata ili programskih jezika za voenje projekata. Obrana projekta Ljetni
Hrvatski / engleski
Zavrni preddiplomski seminar PMI Z20 Seminar Napredna III-P Semestar 2 ECTS 15 sati seminara = 0.5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1.5 ECTS Iznoenje rezultata istraivanja Prema Pravilniku o o izradi i obrani zavrnog i diplomskog rada U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran zavrni projekt U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran zavrni projekt U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran zavrni projekt Seminar Obrazloenje rezultata istraivanja Ljetni
Hrvatski / engleski
Projekt diplomskog rada PMI Z30 Predavanja, seminari Napredni II-D Semestar 3 ECTS 30 sati predavanja i 15 sati seminara = 1,5 ECTS 45 sati samostalnog rada uz konzultacije = 1,5 ECTS Izrada i voenje naprednih projekata U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad. U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad Predavanja Seminarski rad ini zadatak koji kandidat treba rijeiti pomou alata ili programskih jezika za voenje projekata. Obrana projekta Ljetni
Hrvatski
Seminar diplomskog rada PMI Z40 Seminar Napredna II-D Semestar 1 ECTS 15 sati seminara = 0.5 ECTS 15 sati samostalnog rada uz konzultacije = 0.5 ECTS Iznoenje rezultata istraivanja Prema Pravilniku o o izradi i obrani zavrnog i diplomskog rada U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad. U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad. U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran diplomski rad. Seminar Obrazloenje rezultata istraivanja vezanih uz diplomski rad. Ljetni
Hrvatski
Diplomski rad PMI Z50 Seminari Napredni II-D Semestar Ljetni 11 ECTS 6 sati seminara = 0,2 ECTS 325 sati samostalnog rada uz konzultacije = 10,8 ECTS Istraivanje, primjena, prikaz i interpretacija rezultataa Prema Pravilniku o o izradi i obrani zavrnog i diplomskog rada U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran zavrni projekt U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran zavrni projekt U suglasju s podrunim znanjem iz kojeg je odabran zavrni projekt Seminarski rad Obrana rada pred ispitnim povjerenstvom
Hrvatski / engleski

Kolegiji Odjela Za Informatiku PDF

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Kolegiji Odjela Za Informatiku PDF

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Sveuilite u Splitu

Preduvjeti za upis Sadraj

Informatiki projekt I. PMI A20 Vjebe Osnovna I. Semestar Zimski

Preduvjeti za upis Sadraj

Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj

Preduvjeti za upis Sadraj

Analiza i oblikovanje raspodijeljenih sustava PMI C50

Preduvjeti za upis Sadraj

Preduvjeti za upis Sadraj

Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura Dopunska literatura

Objektno orijentirano programiranje PMI D30

Preduvjeti za upis Sadraj

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

Preduvjeti za upis Sadraj

Oblici provoenja nastave

Osnove teorije strategijskih igara

Kombinatorna i diskretna matematika i algoritmi

Teorijski matematiki predmet s auditornim vjebama

Preporuena literatura Dopunska literatura

Preduvjeti za upis Sadraj

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

Preporuena literatura Dopunska literatura

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

Preduvjeti za upis Sadraj

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

Tehnologije sustava E-uenja PMI PMI K20

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

Preduvjeti za upis Sadraj

Vous aimerez peut-être aussi