Latinski jezik Latinski jezik je dobio ime po pokrajini Latium (Laciju).

Kako se irila vlast Rima, tako se irilo i podruje na kojem se govorio latinski jezik, koji je s vremenom istisnuo ostale italske jezike i postao glavni jezik u zapadnom dijelu rimskog carstva dok se u istonom dijelu govorio grki. Iz latinskog jezika razvili su se dananji romanski jezici talijanski, !rancuski, panjolski, portugaski, rumunjski i provansalski. Pismo i izgovor Latinska abeceda ima "# slova $bcde!g%iklmnopr&stuv'(z Rimljani su preuzeli pismo od )rka preko *tru+ana. Rimljani su u poetku pisali samo velikim slovima o emu svjedoe starolatinski natpisi od koji% je velik broj sauvan i u naoj zemlji. , latinskom jeziku velikim slovom se piu a.) -lastita imena i pridjevi izvedeni od nji% b.) .rva rije u reenici c.) .rva rije u sti%u Dioba glasova: /amoglasnici su a, e, i, o, u, ( 0stali su suglasnici 1voglasi ili di!tonzi su ae, oe, ei, eu, au, ui (dva glasa gdje se kod izgovora uje jedan glas) 2radicionalno ae oe Klasino aj oj .o3ta 4 pjesnik .o5ta 4 znak kvantitete vokala $er 4 oznake da to nisu di!tonzi $3r 4 zrak -okali mogu biti dugi i kratki 6 7 Kratki vokal 8 7 1ugi vokal a7 $nceps (dvoglav, anceps, ancipitis) vokal koji mo9e biti dug i kratak (ankeps 4 klasini izgovor) .ositio debilis 4 nejak polo9aj -okalis ante vocalem brevis. -okal ispred vokala je uvijek kratak.

Izgovor , latinskom jeziku dva su izgovora klasian i tradicionalan. Klasian se izgovor govorio do kraja antike (:":. pr. n. e.) dok se tradicionalan izgovor razvio u srednjem vijeku i do nas je doao tradicijom. 2ekstovi se itaju klasino do :":. g. pr. n. e. .oslovice itamo tradicionalno. i ; j na poetku rijei (i na poetku rijei ispred vokala je j) iam, iustus, maior i;ij (major) eius (ejus) 4 njegov ve+, pravilan, ve+i ( ; i <(zantinus, /(ria ' ; ks lu', =er'es, lu' 4 svjetlo (lucidan, svjetao, razborit) c;k (ispred a, o, u, suglasnika) caput 4 glava corvus 4 gavran cura 4 briga credo 4 vjerujem

&u ; &v (kv) c% ; % p% ; ! ngu ; ngv su ; sv

a&ua 4 voda &ui 4 tko7upitno, koji7odnosno sc%ola (s%ola) 4 kola mac%ina (ma%ina) 4 stroj .%ilippus 7 >ilip 1elp%i 4 1el!i lingua 4 jezik sanguis 4 krv suavis 4 ugodan, mio suadeo 4 savjetujem, nagovaram suesco 4 navikavam se /uetonius 4 /vetonije, osobno ime

( i z su preuzeti iz grkog jezika Rimljani su u poetku ovim znakom - bilje9ili u i v, -va (uva) gro9?e /ocialis 4 drutven (sokijalis 4 klasini izgovor, socialis 4 tradicionalni izgovor) Rijei koje dolaze iz latinskog, a dio su me?unarodnog leksika, itaju se tradicionalno) $erarium 4 erar

Klasian ae aetas (dob) lunae (mjesec) oe poena (kazna) ti 7 ispred vokala amicitia (prijateljstvo) natio (nacija) c ispred e (ae, oe), i (() centum (sto) Dicero s Daesar rosa ae ; aj ajtas lunaj oe ; oj pojna ti ; ti amikitia natio c;k kentum Kikero s;s Kajsar rosa

2radicionalan ae ; e etas lune oe ; e pena ti ; ci amicicia nacio c;c centum Dicero s;z Dezar roza

Vrste rijei: , latinskom jeziku ima @ vrsta rijei : promjenjivi% i # nepromjenjive Promjenjive: A. Imenice 4 /ubstantiva ". .ridjevi 4 $djectiva B. Camjenice 4 .ronomina #. <rojevi 4 Eumeralia :. )lagoli 7 -erba Nepromjenjive: A. .rilozi 7 $dverba ". .rijedlozi 7 .raepositiones B. -eznici 7 Doniunctiones #. ,sklici 7 Interiectiones

Naglasak Fo9e biti samo na drugom i tre+em slogu od kraja bez obzira koliko slogova rije ima. Rije treba rastaviti na slogove dug po polo9aju (positione) 4 " konsonanta (nosi naglasak) kratak po prirodi (natura) 4 A konsonant ispred (gledamo u rijenik) dug po polo9aju (positione) 4 A konsonant kratak po prirodi (natura) 4 -ocalis ante vocalem brevis. Kvantiteta sloga mo9e biti odre?ena po polo9aju i po prirodi. .o polo9aju slog mo9e biti dug i kratak i po prirodi slog mo9e biti dug i kratak. Kvantiteta vokala odre?uje kvantitetu sloga. &ue (i) ne (zar ne) ve (ili) .rimjer muta cum li&uida tenebrae )enus m. (masculinum) !. (!emininum) n. (neutrum) )enus A. prirodan ". gramatiki Eumerus singularis, pluralis Dasus Eominativus, )enitivus, 1ativus, $ccusativus, -ocativus, $blativus # konjugacije A. ili a, ". ili e, B. ili o, #. ili i (%valim) laudo, A. laudare (imam) %abeo, ". %abere (piem) scribo, B. scribere 4 e tematski vokal, vokal koji se ume+e izme?u osnove i nastavaka radi lakeg izgovora (ka9njavan) punio, #. punire : deklinacija A ili a, ". ili o, B. deklinacija i osnove i konsonantske osnove, #. ili u, :. ili e 0snova rijei se dobije kada se u genitivu mno9ineodbaci nastavak rum ili um. Epr. terrarumG populus, populorumG civitatumG mare, marium .ridjevi I i II deklinacije A. us, a, um clarus, clara, clarum bonus, bona, bonum ". er, ra, rum niger, nigra, nigrum B. er, era, erum liber, libera, liberum .ridjevi III deklinacije A. s tri zavretka er, is, e acer, acris, acre

". s dva zavretka is, e dulcis, dulce B. s jednim zavretkom is !eli'