Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
____________________________________________________________________101
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Analiza kreditnih zahtjeva koje podnose poduzea obuhvaa financijski i nefinancijski aspekt. Financijski aspekt obuhvaa: financijsku analizu analizu tijeka gotovine financijske projekcije
Nefinancijski aspekt obuhvaa analizu managementa i poslovnih aktivnosti poduzea koja podrazumijeva: prikupljanje podataka o managementu i poslovnim aktivnostima poduzea analizu organizacijske i poslovne strukture poduzea analizu prodaje, trita, dobavljaa te strukture zaposlenika analiza kvalitete managementa ocjenjivanje kvalitete financijskih podataka
Prije analiziranja financijskih pokazatelja kreditni analitiar prikuplja podatke o poslovnim aktivnostima i operacijama poduzea. Ta analiza obuhvaa sljedee: karakter posla kojim se poduzee bavi intenzitet konkurencije unutar grane kvaliteta i karakter managementa kvaliteta podataka i kreditnog zahtjeva relevantni povijesni podaci trendovi kretanja
____________________________________________________________________102
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Prvi korak u analizi odnosi se na analizu organizacijske i poslovne strukture klijenta: Organizacijsko ureenje Poetak rada (godina) Geografsko podruje Udio na tritu Proizvode/usluge koje nudi
Drugi korak u analizi odnosi se na sastavljanje izvjetaja koji bi trebao sadravati sljedee elemente: povijesni rast prodaje predvianja za granu djelatnosti, primjerice predvianje prodaje odnosni predvianje perspektivnosti grane djelatnosti u kojoj se poduzee nalazi koliko drugih poduzea nudi takve proizvode postoji li razlika u kvaliteti proizvoda u odnosu na konkurenciju odnosno koliko je poduzee bolje ili loije u odnosu na druge analiza dobavljaa i uvjeta poslovanja s dobavljaima s kojima poduzee posluje kvaliteta zaposlenih djelatnika
Trei korak u analizi odnosi se na ocjenjivanje kvalitete managementa. Uobiajeno ta analiza podrazumijeva analizu: iskustva u poslu dobi funkcija i poslova koje obavljaju tko zapravo vodi poduzee motivaciju managementa
etvrti korak obuhvaa analizu kvalitete financijskih podataka: jesu li proli reviziju tko ih je radio jesu li bilanca, raun dobiti i gubitka i tijek gotovine transparentni
____________________________________________________________________103
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Financijska analiza je vaan alat koji financijski manager koristi pri donoenju odluka vezanih za poslovanje poduzea. Ona prethodi procesu upravljanja ili, preciznije, prethodi procesu planiranja koji ini sastavni dio upravljanja. Ovisno o interesima subjekta koji provodi analizu (samo poduzee, vjerovnik, investitor) postoje razliite vrste analize. Zajednika im je primjena razliitih analitikih sredstava i tehnika pomou kojih se podaci iz financijskih izvjetaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za upravljanje. Bitno je imati na umu da informacije koje proizlaze iz te analize nisu sveobuhvatne i ne osiguravaju razmatranje cjeline poslovanja poduzea. Analiza prua samo financijske informacije. Temeljni instrumenti i postupci koji se koriste u analizi financijskih izvjetaja jesu: 1. komparativni financijski izvjetaji, 2. strukturni financijski izvjetaji, 3. analiza pomou pokazatelja Komparativni financijski izvjetaji slue kao podloga za provedbu horizontalne analize, odnosno omoguuju sagledavanje promjena u toku vremena (vie obraunskih razdoblja). Iz toga proizlazi da moramo raspolagati s podacima za minimalno dvije godine. Najee se jedna godina uzima kao baza, a ostale se razmatraju u odnosu na nju. Kroz horizontalnu analizu uoava se tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvjetaja. Kljuna varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme budui da se usporedbom elemenata financijskih izvjetaja, iskazanih u novanim jedinicama, izmeu dva ili vie razdoblja donosi zakljuak o kretanju pojave kroz promatrano razdoblje na osnovu ega je mogue utvrditi problematina podruja poslovanja.
U strukturnim financijskim izvjetajima elementi financijskih izvjetaja izraeni su u postocima. Strukturni financijski izvjetaji slue kao podloga za provedbu vertikalne analize. Vertikalna analiza podrazumijeva meusobno usporeivanje elemenata financijskih izvjetaja tijekom jedne godine. Uobiajeno se kod bilance ukupna aktiva i pasiva izjednauju sa 100 te se izraunavaju udjeli pojedinih elemenata koji
____________________________________________________________________104
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
sainjavaju aktivu i pasivu. Kod izvjetaja o dobiti obino se neto prodaja ili ukupni prihodi izjednaavaju sa 100. Strukturni financijski izvjetaji se razmatraju u kontekstu ralanjivanja, dok je kod komparativnih financijskih izvjetaja razmatranje mogue u kontekstu usporeivanja.
Pokazatelji financijske analize su racionalni, odnosni brojevi, tj. financijski indeksi koji stavljajui u odnos odreene veliine prikazuju uspjenost poslovanja poduzea. Najvei dio podataka koji se koristi za izraunavanje pokazatelja nalazi se u temeljnim financijskim izvjetajima bilanci, raunu dobiti i gubitka, te izvjeu o novanim tokovima.
Svrha formiranja i raunanja financijskih pokazatelja je stvaranje informacijske podloge potrebne za donoenje odreenih odluka. Pokazatelji kao informacije za upravljanjem poduzeem, za odluivanje u poduzeu, ine vezu izmeu empirizma i racionalizma kao temeljnih izvora spoznaje.93 Izbor pokazatelja koji e se raunati i tumaiti ovisi upravo o odluci koja se treba donijeti. U skladu s tim mogue je razlikovati nekoliko skupina financijskih pokazatelja:
1. pokazatelji likvidnosti (eng. liquidity ratios) mjere sposobnost poduzea da podmiri svoje dospjele kratkorone obveze, 2. pokazatelji zaduenosti (eng. leverage ratios) mjere do koje se granice poduzee financira iz tuih izvora sredstava, 3. pokazatelji aktivnosti (eng. activity ratios) mjere kako efikasno poduzee upotrebljava svoje resurse, 4. pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda, 5. pokazatelji profitabilnosti (eng. profitability ratios) mjere povrat uloenog kapitala, 6. pokazatelji investiranja (eng. investibility ratios) mjere uspjenost ulaganja u obine dionice.
Osmanagi Bedenik, N.: Potencijali poduzea : Analiza i dijagnoza potencijala u poslovanju poduzea, Alinea, Zagreb, 1993., str. 88.
93
____________________________________________________________________105
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Ovaj pokazatelj mjeri sposobnost poduzea da podmiri svoje kratkorone obveze. Izraunatu vrijednost pokazatelja je potrebno usporediti s drugim poduzeima u istoj grani industrije. Nia vrijednost pokazatelja u odnosu na industrijski prosjek ukazuje na mogue probleme po pitanju likvidnosti. Smatra se kako koeficijent tekue likvidnosti manji od 1,5 implicira mogunost da poduzee ostane bez sredstava za podmirenje kratkoronih obveza. Pokazatelj ija je vrijednost znaajno vea od industrijskog prosjeka moe znaiti da poduzee ne koristi efikasno svoja sredstva. Zadovoljavajua vrijednost koeficijenta tekue likvidnosti je ona koja ne odstupa znaajno od industrijskog prosjeka, a ukoliko industrijski prosjek nije poznat, tada bi ovaj omjer trebao iznositi priblino 2:1.
94
www.limun.hr
____________________________________________________________________106
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Koeficijent ubrzane likvidnosti Koeficijent ubrzane likvidnosti (eng. quick ratio) posebno je mjerilo likvidnost drugog stupnja, a izraunava se prema formuli:
kratkotraj na imovina zalihe ukupne kratkoron e obveze
Ovaj pokazatelj govori o tome ima li poduzee dovoljno kratkoronih sredstva da podmiri dospjele obveze, a bez prodaje zaliha. Kao i kod koeficijenta tekue likvidnosti, poeljna vrijednost ovog pokazatelja je ona koja ne odstupa znaajno od industrijskog prosjeka. Ukoliko industrijski prosjek nije poznat, tada je poeljna vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti priblino jednaka omjeru 1:1. Preporuena minimalna vrijednost ovog koeficijenta iznosi 0,9. Koeficijent trenutne likvidnosti Koeficijent trenutne likvidnosti (eng. cash ratio) rauna se prema formuli95:
Koeficijent financijske stabilnosti Koeficijent financijske stabilnosti definiran na sljedei nain treba biti manji od 1 jer se iz dijela dugoronih izvora mora financirati kratkotrajna imovina. Ako je vei od 1 znai da je dugotrajna imovina financirana iz kratkoronih obveza, tj. da postoji deficit radnog kapitala.
Pojedini autori u nazivniku formule navode sumu vrijednosti novanih sredstava, vrijednosnih papira do tri mjeseca i dravnih obveznica.
95
____________________________________________________________________107
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Koeficijent zaduenosti Koeficijent zaduenosti (eng. debt ratio, leverage ratio, indebtedness coefficient) pokazuje do koje mjere poduzee koristi zaduivanje kao oblik financiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduivanjem. to je vei odnos duga i imovine, vei je financijski rizik96, a to je manji, nii je financijski rizik. U pravilu bi vrijednost koeficijenta zaduenosti trebala biti 50% ili manja.
koeficijen t zaduenosti = ukupne obveze ukupna imovina
Financijski rizik (engl. financial risk, njem. Finanzrisiko) predstavlja rizik kod fiksnih trokova financiranja (rizik da se ostvarenim financijskim rezultatom nee pokriti kamate na dugove poduzea) i/ili rizik koji proizlazi iz stupnja zaduenosti poduzea (rizik da poduzee nee biti u mogunosti vratiti dug). Stupanj rizika se poveava usporedo sa stupnjem zaduenosti poduzea. Izvor: Rjenik marketinga, Masmedia
96
____________________________________________________________________108
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Koeficijent vlastitog financiranja Koeficijent vlastitog financiranja govori koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala (glavnice) a njegova vrijednost bi trebala biti vea od 50%. Izraunava se prema sljedeoj formuli:
koeficijen t vlastitog financiran ja = glavnica ukupna imovina
Odnos duga i glavnice Gornja granica odnosa duga i glavnice je najee 2:1, s udjelom dugoronog duga ne veim od jedne treine. Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na mogue potekoe pri vraanju posuenih sredstava i plaanju kamata. Odnos duga i glavnice se izraunava na sljedei nain:
odnos duga i glavnice = ukupni dug (obveze) ukupna glavnica
Sva tri dosada nabrojana pokazatelja zaduenosti govore o statikoj zaduenosti u odreenom vremenskom trenutku. Stupanj pokria I i stupanj pokria II Stupanj pokria I. i II. govore o pokriu dugotrajne imovine glavnicom (stupanj pokria I.), tj. glavnicom uveanom za dugorone obveze (stupanj pokria II.). Oba pokazatelja se raunaju na temelju podataka iz bilance. Potrebno je istaknuti da kod vrijednost pokazatelja stupanj pokria II. treba mora biti vea od jedan. Ova tvrdnja proizlazi iz injenice da dio dugoronih izvora, zbog odranja likvidnosti, mora biti iskoriten za financiranje kratkotrajne imovine. Samim time, pokazatelje stupnja pokria mogue je istovremeno razmatrati i kao pokazatelje likvidnosti. Raunaju se na sljedei nain:
stupanj pokria I. =
____________________________________________________________________109
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Koeficijent obrta ukupne imovine Koeficijent obrta ukupne imovine govori koliko puta se ukupna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno koliko tvrtka uspjeno koristi imovinu s ciljem stvaranja prihoda. Ovo je jedan od najee koritenih pokazatelja aktivnosti koji izraava veliinu imovine potrebne za obavljanje stanovite razine prodaje ili, obrnuto, kune iz prodaje koje donosi svaka kuna imovine. Rauna se prema sljedeoj formuli:
*ukupna imovina se moe raunati kao prosjek vrijednosti imovine na poetku i na kraju razdoblja
____________________________________________________________________110
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Koeficijent obrta dugotrajne imovine Obrt dugotrajne imovine predstavlja omjer ukupnih prihoda i fiksne imovine a pokazuje koliko uspjeno tvrtka koristi dugotrajnu imovinu s ciljem stvaranja prihoda. Openito je poeljno postii to veu vrijednost pokazatelja jer to znai da je manje novca potrebnog za stvaranje prihoda vezano u fiksnoj imovini. Opadajui pokazatelj moe biti indikator preinvestiranja u postrojenja, opremu ili neku drugu stalnu imovinu.
Koeficijent obrta kratkotrajne imovine Koeficijent obrta kratkotrajne imovine govori koliko puta se kratkotrajna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno on mjeri relativnu efikasnost kojom poduzee rabi kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda.
ukupni prihod kratkotraj na imovina
Analiza zaliha i analiza potraivanja Zalihe U imovini tvrtke glavne stavke kratkotrajne imovine su zalihe i potraivanja od kupaca. Izraunavanje i praenje pokazatelja koji se odnose na ove dvije veliine izuzetno je znaajno pri utvrivanju relativne efikasnost upravljanja zalihama i potraivanjima. Analiza zaliha i potraivanja provodi se stavljanjem u odnos prihoda iz prodaje ili trokova prodane robe (proizvoda) prema vrijednostima zaliha ili potraivanja oitanih iz bilance.
____________________________________________________________________111
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Koeficijent obrta zaliha Uobiajeno je za izraun koeficijenta obrtaja zaliha koristiti prosjek zaliha na poetku i na kraju razdoblja, iako tvrtke koje karakterizira brzi razvoj u kojem zalihe prate nagli rast prodaje, mogu upotrijebiti samo zalihe sa kraja razdoblja.
Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u tijeku jedne godine. Obzirom da su zalihe najnelikvidniji oblik imovine, poeljna je vea vrijednost koeficijenta. S druge strane, koeficijent koji je puno vei od prosjeka industrije mogao bi znaiti smanjenje prodaje tvrtke zbog neadekvatne zalihe robe.
Potraivanja
Potraivanja od kupaca predstavljaju prodaju koja nije naplaena, stoga se mogu promatrati i kao oblik kredita koji tvrtka daje svojim kupcima produivanjem roka naplate. Samim time potraivanja znaajno utjeu na novani tok tvrtke. Koeficijent obrta potraivanja Koeficijent obrta potraivanja stavlja u omjer prihod od prodaje sa stanjem na kontu potraivanja. Na temelju dobivene vrijednosti koeficijenta mogue je utvrditi prosjeno trajanje naplate potraivanja. Isto tako mogue je raunati koeficijente obrta potraivanja za svakog pojedinog kupca.
prihod od prodaje potraivan ja
____________________________________________________________________112
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Pokazatelji ekonominosti izraunavaju se na temelju rauna dobiti i gubitka. Mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedninici rashoda. Ukoliko je vrijednost pokazatelja rentabilnosti manja od 1, to znai da poduzee posluje s gubitkom. Pokazatelj ekonominosti ukupnog poslovanja stavlja u odnos ukupne prihode i ukupne rashode:
ukupni prihodi ukupni rashodi
Ekonomino st financiranja =
Openito pravilo za vrijednost pokazatelja ekonominosti podrazumijeva da je bolje da koeficijent ekonominosti bude to je mogue vei broj.
____________________________________________________________________113
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Najee koriteni pokazatelji profitabilnosti su: 1. mara profita 2. stopa povrata imovine 3. stopa povrata glavnice Mara profita Mara profita se izraunava na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka. Neto profitna mara se izraunava kao omjer neto dobiti i ukupnog prihoda:
Neto profitna mara takoer ukazuje na sposobnost managementa u voenju poduzea. Odnos neto dobiti prema prodaji u biti izraava razinu odnosa troak/cijena u poslovanju.
Ako se mara profita pomnoi s koeficijentom obrta ukupne imovine, kao rezultat e se dobiti pokazatelj rentabilnosti imovine. To znai da se rentabilnost moe poveati poveanjem koeficijenta obrta i/ili poveanjem mare profita.
Stopa povrata imovine Stopa povrata imovine (eng. return on assets) je indikator uspjenosti koritenja imovine u stvaranju dobiti. Ovaj pokazatelj pokazuje kolika je intenzivnost imovine poduzea. Kapitalno intenzivne industrije poput proizvodnje automobila zahtijevaju skupu opremu i strojeve i samim time imaju visok stupanj intenzivnosti imovine (isto tako, visoki trokovi odravanja imovine utjecat e na smanjivanje dobiti, a samim time i na niu vrijednost profitabilnosti imovine). Suprotno, agencije za oglaavanje primjerice imaju vrlo nisku intenzivnost imovine jer su njihovi zahtjevi za imovinom minimalni. Iz toga proizlazi kako vrijednost stope povrata imovine uvelike varira ovisno o industriji ili djelatnosti kojom se poduzee bavi. Stopa povrata imovine se izraava u postotku a izraunava na sljedei nain: Stopa povrata imovine = neto dobit ukupna imovina
____________________________________________________________________114
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
to je nia dobit po novanoj jedinici imovine vii je stupanj intenzivnosti imovine, i obrnuto. Uz ostale neizmijenjene uvjete, vea intenzivnost imovine poduzea zahtijevat e vie svote novca za reinvestiranje u poslovanje kako bi se i dalje ostvarivala dobit. Ukoliko je vrijednost ROA pokazatelja nekog poduzea 20%, to znai da ono zarauje 0,20NJ na svaku novanu jedinice imovine. Ope pravilo glasi da sve vrijednosti pokazatelja ispod 5% podrazumijevaju visok stupanj intenzivnosti imovine, dok vrijednosti iznad 20% oznaavaju nisku intenzivnost imovine.97
Stopa povrata glavnice Stopa povrata glavnice ili stopa profitabilnosti glavnice ili rentabilnost vlastitog kapitala (eng. return on equity) predstavlja moda i najznaajniji pokazatelj profitabilnosti. Pokazuje koliko novanih jedinica dobiti poduzee ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala. Izraunava se na sljedei nain:
Stopa povrata glavnice = neto dobit glavnica (vlastiti kapital)
Na temelju usporedbe profitabilnosti vlastitog kapitala i profitabilnosti imovine te kamatne stope koja odraava cijenu koritenja tueg kapitala, mogue je doi do zakljuka o stupnju koritenja financijske poluge, odnosno isplativosti koritenja vlastitim ili tuim kapitalom. Ukoliko su stope profitabilnosti vlastitog kapitala vrlo visoke, pa ak i vie od stopa profitabilnosti imovine, poduzeu bi se isplatilo koristiti tuim kapitalom, i obrnuto.98
97 98
Izvor: http://beginnersinvest.about.com Buble i ostali; Strateki menadment, Zagreb : Sinergija, 2005., str. 290. - 291.
____________________________________________________________________115
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Dobit po dionici, kao pokazatelj investiranja, predstavlja zapravo atraktivnost ulaganja u poduzee, tj. izraava njegovu sposobnost da stvara dobit.
Dividenda po dionici Dobit po dividendi (eng. dividends per share - DPS), slino kao i dobit po dionici, izraava iznos dividende koji e dioniar dobiti za svaku dionicu koju posjeduje.
Dividenda po dionici = dio neto dobiti za dividende broj dionica
Odnos isplate dividendi Odnos isplate dividendi (eng. dividend payout ratio - DPR) obuhvaa odnos dividende po dionici i dobiti po dionici. U pravilu je taj pokazatelj manji od 1, upravo
____________________________________________________________________116
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
zbog ranije navedene karakteristike politike poslovanja prema kojoj se dio dobiti zadrava.
Ukupna rentabilnost dionice Najznaajniji pokazatelji investiranja su pokazatelji ukupne rentabilnosti dionice (eng. price earnings ratio - P/E) i dividendne rentabilnosti dionice. Ukupna rentabilnost dionice stavlja u omjer dobit po dionici i trinu cijenu dionice, s naglaskom da vlastiti kapital nije iskazan po knjigovodstvenoj, ve po trinoj vrijednosti.
Dividendna rentabilnost dionice Dividendna rentabilnosti dionice ili prinos po dividendi pokazatelj je slian ukupnoj rentabilnosti dionice. Odnos ova dva pokazatelja ovisi o tome da li su dividende isplaene iz zadrane dobiti kumulirane u prethodnim obraunskim razdobljima. Oba pokazatelja se uobiajeno izraavaju u postotku.
Dividendna rentabilno st dionice = dividenda po dionici trina cijena dionice
____________________________________________________________________117
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Izvjetaj o tijeku gotovine se sastoji od 4 dijela: Poslovne aktivnosti (stavke iz rauna dobiti i gubitka te promjene u kratkotrajnoj imovini i kratkoronim obvezama, osim obveze prema bankama) Investicijske aktivnosti (promjene u dugotrajnoj imovini) Financijske aktivnosti (plaanje obveza i dividendi, promjene u dugoronim obvezama te kratkoronim prema bankama) Gotovina (promjene u gotovini)
Priljev gotovine je bilo koja transakcija koja poveava gotovinu: smanjenje u aktivi poveanje u pasivi stavke prihoda npr. naplata potraivanja
Odljev gotovine je bilo koja transakcija koja smanjuje gotovinu: poveanje u aktivi smanjenje u pasivi stavke potronje gotovine npr. kupovina zgrade
Cash flow iz poslovnih aktivnosti pokazuje je li firma u stanju servisirati svoje dugove, a korisno je i za predvianje moe li firma podnijeti dodatne trokove. Minimum cash flow iz poslovnih aktivnosti mora biti dovoljan da pokrije dividende koje se isplauju u gotovini i otplatu glavnice (tekue dospijee dugoronih obveza za prethodni period). Cash flow iz investicijskih aktivnosti analizira koliko je gotovine upotrebljeno za investicije. Ovaj dio izvjetaja obuhvaa kapitalne izdatke i dugorone investicije. Ako cash flow iz poslovnih aktivnosti nije dovoljan da pokrije kapitalne izdatke i dugorone investicije, potrebno je dodatno financiranje. Cash flow iz financijskih aktivnosti pokazuje kako poduzee ostvaruje financiranje iz eksternih izvora. Eksterni izvori financiranja obuhvaaju: nove dugorone obveze, poveanja obveza prema bankama, ostale kratkorone obveze itd. Cash ili gotovina je zadnji element izvjetaja o tijeku gotovine. Obuhvaa: cash flow iz poslovnih aktivnosti, cash flow za investicijske aktivnosti, cash flow za financijske aktivnosti i eksterno financiranje.
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
2 3 Prihvatljiva kvaliteta 4
____________________________________________________________________119
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
Niska kvaliteta
8 9
Donekle nategnuta likvidnost. Zaduenje vee nego prosjek industrije. Ograniena kvaliteta managementa. Posao moe biti ranjiv u ciklusima. Nategnuta likvidnost. Nedovoljan kapital. Slab management. Suprotan trend u industriji i financijskoj snazi zajmotraitelja. Isto kao i 7 samo to je ovdje financijska slika zajmotraitelja jo slabija. Potpuno neprihvatljiv zajmotraitelj. Snano izraena slabost posla.
____________________________________________________________________120
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
6.6. Zadaci
Raspolaete podacima iz bilance i rauna dobiti i gubitka za jedno poduzee za razdoblje od 2002 do 2004. godine. Napravite financijsku analizu tog poduzea.
Aktiva
Potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital Dugotrajna imovovina (stalna sredstva) Nematerijalna imovina Materijalna imovina Financijska imovina Potraivanja Kratkotrajna imovina Zalihe Potraivanja Financijska imovina Novac u banci i blagajni Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda Gubitak iznad visine kapitala Ukupna aktiva Izvanbilanni zapisi 0,00 kn 0,00 kn 2002 0,00 kn 522.652,00 kn 0,00 kn 522.652,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 6.464.000,00 kn 2003 0,00 kn 673.000,00 kn 0,00 kn 673.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 10.828.500,00 kn 2004 0,00 kn 659.000,00 kn 0,00 kn 659.000,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 16.281.000,00 kn
Pasiva
Kapital i rezerve Upisani kapital Premije na emitirane dionice Revalorizacija rezerva Rezerve Zadrana dobit ili preneseni gubitak Dobit ili gubitak tekue godine Dugorona rezerviranja za rizike i trokove Dugorone obveze Kratkorone obveze Odgoeno plaanje trokova i prihod buduih razdoblja Ukupno pasiva Izvanbilanni zapisi 1.152,00 kn 499.400,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn -2.331.848,00 kn 1.833.600,00 kn 0,00 kn 143.500,00 kn 7.287.000,00 kn 0,00 kn 7.431.652,00 kn 0,00 kn 27.000,00 kn 499.400,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn -1.420.700,00 kn 948.300,00 kn 0,00 kn 471.800,00 kn 11.070.000,00 kn 0,00 kn 11.568.800,00 kn 0,00 kn 285.900,00 kn 499.400,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 0,00 kn -515.000,00 kn 301.500,00 kn 0,00 kn 369.000,00 kn 16.285.000,00 kn 0,00 kn 16.939.900,00 kn 0,00 kn
____________________________________________________________________121
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea
arlija, 2008.
__________________________________________________________________________
2002 18.384.906,00 kn 15.951.097,00 kn 1.500,00 kn 340.709,00 kn 129.000,00 kn 390.000,00 kn 18.515.406,00 kn 16.681.806,00 kn 1.833.600,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 1.833.600,00 kn
2003 34.427.950,00 kn 33.307.325,00 kn 1.100,00 kn 71.100,00 kn 224.000,00 kn 326.325,00 kn 34.653.050,00 kn 33.704.750,00 kn 948.300,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 948.300,00 kn
2004 36.316.916,00 kn 36.919.527,00 kn 30.900,00 kn 130.960,00 kn 3.495.300,00 kn 2.491.129,00 kn 39.843.116,00 kn 39.541.616,00 kn 301.500,00 kn 0,00 kn 0,00 kn 301.500,00 kn
____________________________________________________________________122
6. Financijska analiza zahtjeva za kreditima poduzea