Vous êtes sur la page 1sur 19

SVEUILITE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI NASTAVNIKI MODUL

PEDAGOGIJA MARIE MONTESSORI Seminarski rad

IME I PREZIME STUDENTICA: Suzana Ai Natalia Kovaevi Petra Mikuljan Tanja Stipe STUDIJ: Engleski jezik i knjievnost Njemaki jezik i knjievnost Nositelj kolegija: dr. phil. Kornelija Mrnjaus, docent

Rijeka, travanj 2010. godine

Sadraj
1. 2. 3. 4. 5. 6. Uvod ........................................................................................................................................ 3 Tko je bila Maria Montessori? ................................................................................................ 4 Ciljevi Montessori metode ...................................................................................................... 5 Univerzalne karakteristike djetinjstva..................................................................................... 5 Najvanija naela Marie Montessori .................................................................................... 10 Montessori kola ................................................................................................................... 13
6.1. 6.2. 6.3. Nastava ...................................................................................................................................... 13 Vanost odgajatelja ................................................................................................................... 14 Montessori kole u Hrvatskoj .................................................................................................... 15

7. 8.

Zakljuak............................................................................................................................... 16 Saetak .................................................................................................................................. 16


Summary ................................................................................................................................................. 17

9.

Literatura ............................................................................................................................... 19

1. Uvod
Ovaj se seminarski rad bavi pedagogijom Marie Montessori i predstavlja kratak teorijski osvrt na njezinu pedagoku metodu. Cilj rada je ukazati na posebnosti ove metode te predstaviti znaajke koje je ine drukijom od uobiajenih pedagogija, nastoji se objasniti to je to zbog ega je ova pedagogija toliko znaajna i utjecajna, te prihvaena u mnogim zemljama diljem svijeta. Seminarski rad zapoinje kratkom biografijom Marie Montessori. Nakon toga navedeni su ciljevi Montessori metode, zajedniki svim vrtiima i kolama koji odgajaju djecu na temelju principa ove pedagogije, kao to su pruiti mogunosti djetetu za cjelovit razvoj njegovih osobnosti, i pomoi mu da raste kao slobodno, snano i sretno dijete. Nadalje, objanjene su univerzalne karakteristike djejeg razvoja i temeljna naela Montessori pedagogije. Osim toga, u radu su opisane znaajke Montessori kole te karakteristike nastave u ustanovama koje se bave odgojem prema ovim naelima. Na kraju, objanjava se uloga odgajatelja u cijelom tom procesu.

2. Tko je bila Maria Montessori?


Maria Montessori roena je 31. kolovoza 1870. godine u Chiaravalleu u Italiji kao jedino dijete. U dobi od dvanaest godina morala se radi oca, po zanimanju raunovoe, preseliti u Rim. Ovdje joj se pruila prilika za odgovarajue obrazovanje koje ju je pripremilo za poduavanje, jedino zvanje koje je u to vrijeme bilo omogueno mladim enama. Za vrijeme trajanja kolovanja pokazivala je interes za prirodne znanosti; bila je neobino nadarena. 1890. godine odobren joj je upis na medicinski fakultet i ve 1894. postala je prva ena lijenik u Italiji (Philipps, 1999). Tijekom studija radila je kao pomona lijenica u opim bolnicama te na psihijatrijskoj klinici, gdje se susretala sa slaboumnom djecom. To nisu bila mentalno retardirana djeca u dananjem smislu rijei, ve jednostavno djeca koja se nisu uspjela uklopiti u svoje obitelji ili kolu. Zbog toga su bila uvana na posebnim odjelima, zakljuana i odvojena od svijeta. Maria Montessori se poela baviti prouavanjem njihova naina rada i uenja; smatrala je da takvoj djeci treba pruiti brigu i poduavanje u veoj mjeri nego zdravoj djeci (Britton, 1992). Na temelju opaanja djece i prouavanja radova Jeana Itarda i Edouarda Sguina, dvojice francuskih lijenika koji su se bavili slaboumnou, razvila je poseban pribor i utemeljila naine poduavanja slaboumne djece (Philipps, 1999). Godine 1901. ponovno se upisala na sveuilite gdje je izuavala antropologiju, psihologiju i pedagoku filozofiju. Shvatila je da djetetu treba pruiti mogunost samostalnog biranja onoga ime e se baviti kako bi ono moglo u potpunosti razviti svoje potencijale te kako bi se omoguio odgovarajui razvoj jedinstvene djeje linosti. 1906. godine dobila je mogunost rada sa zdravom djecom u kolama i vrtiima koji su otvoreni u sklopu programa izgradnje siromane radnike etvrti. Prva takva ustanova otvorena je prema njezinim uputama 1907. godine pod imenom Casa dei bambini ili Djeja kua (Britton, 1992). Smatrala je kako djetetu treba pruiti mogunost da ostvari plan svog razvoja koji krije u sebi te je zahtjevala promjenu ponaanja odraslih prema djeci tvrdei da dijete mora imati odreenu slobodu i neovisnost o roditeljima koji ne smiju ometati njegovu samostalnost. Prestala je raditi kao lijenica te se 1909. posvetila obrazovanju odgojiteljica (Philipps, 1999). Pedagogija Marie Montessori mnogo je drugaija od uobiajenih pedagogija. U sreditu njezine metode je dijete (odnosno cjelovit razvoj djeje linosti), kojemu treba pomoi da izraste
4

u odgovornu i neovisnu osobu. Njezina je metoda prihvaena u mnogim zemljama, a dobila je i brojna priznanja za svoj rad. Umrla je u Nizozemskoj 1952. godine (Philipps, 1999).

3. Ciljevi Montessori metode


Glavni ciljevi Montessori metode su (prema: Britton, 1992: 37): olakati razvoj jedinstvene djeje linosti, pomoi djetetu da se drutveno i emocionalno dobro prilagodi te da raste kao snano i sretno dijete, pomoi i omoguiti djetetu da u potpunosti razvije svoje intelektualne sposobnosti. Maria Montessori je naglaavala i ulogu roditelja koji bi djeci trebali omoguiti slobodu unutar odreenih granica, zatim potovati djetetovu individualnost, to znai da bi se trebali oduprijeti nametanju vlastite volje i linosti djetetu, jer ljudske sklonosti ne mogu doi do izraaja ako dijete nije slobodno ili ako je ovisno o odraslima (Britton, 1992). Montessori teorija govori kako je u odgoju neophodno (prema: Britton, 1992: 37): djetetu pomoi u snalaenju u prostoru i vremenu, omoguiti mu da doivi pravilnosti i red te da ih samo stvara i odrava, pustiti ga da govori i slua druge, dopustiti mu da djeluje, dati mu da rukuje predmetima, pustiti da radi, traiti od njega da misli, omoguiti mu da ponavlja dok god eli, potaknuti ga da bude precizno, dati mu priliku da se usavri.

4. Univerzalne karakteristike djetinjstva

Maria Montessori je razvila, a ujedno i oblikovala svoju metodu promatranjem djece iz razliitih zemalja i kultura u razliitim stadijima razvoja. Neovisno o tome gdje su djeca roena ili pak odgojena, uoila je neke karakteristike koje su zajednike svoj djeci; njih je nazvala univerzalne karakteristike djetinjstva (u Britton, 1992: 12). Prema Mariji Montessori univerzalne karakteristike djetinjstva bi bile da sva djeca (prema: Britton, 1992: 12): imaju upijajui um, prolaze kroz razdoblja posebne osjetljivosti, ele uiti, ue kroz igru i rad, prolaze kroz nekoliko faza razvoja, ele biti neovisna.

A - Upijajui um
Djeca se od odraslih razlikuju po nainu uenja. Djeca imaju tzv. upijajui um, to znai da nesvjesno upijaju informacije iz okoline i brzo ue o njoj. Takva sposobnost uenja traje otprilike do njihove este godine. Najbolji primjer ovakvog uenja je usvajanje jezika koje se dogaa bez napora i doslovno se upija, no djeca na ovaj nain usvajaju i drutvene te kulturne norme ponaanja. U razdoblju od tree do este godine djetetov mozak i dalje upija, no poinje se pojavljivati i svijest, ali i djetetova volja. U ovoj fazi dijete doslovno pokazuje glad za znanjem te postavlja mnotvo pitanja (kako? i zato?). Pa tako moemo zakljuiti da je proces uenja u ovoj fazi aktivan, a ne pasivan.

B - Razdoblja posebne osjetljivosti


Maria Montessori je zakljuila kako djeca prolaze kroz razdoblja u kojima stalno iznova ponavljaju neku aktivnost. No u razdoblju posebne osjetljivosti djeca ujedno pokuavaju razvijati nova znanja i vjetine pomou svojih osjetila. Posebna osjetljivost ujedno potie na percipiranje odreenih karakteristika. Kada dijete dovoljno upozna svoju okolinu nema vie nekontroliranu elju da sve dotakne pa tako i ovo razdoblje zavrava.
6

Maria Montessori je ustanovila est razdoblja posebne osjetljivosti (prema: Britton, 1992: 13): Osjetljivost za red, Osjetljivost za jezik, Osjetljivost za spretnost u kretanju, Osjetljivost za drutveno ponaanje, Osjetljivost za male predmete, Osjetljivost za uenje putem osjeta.

Osjetljivost za red
Osjetljivost za red javlja se tijekom prve godine ivota. Naime, djeca u ovom razdoblju imaju potrebu razvrstavati i kategorizirati svoja iskustva. Kod djeteta je ovdje rije o potrebi za dosljednou kako bi se moglo orijentirati i izgraditi u glavi sliku svijeta.

Osjetljivost za jezik
Sposobnost govora ima vrlo vanu ulogu u daljnjem intelektualnom razvoju svakog pojedinca. Do svoje este godine dijete usvaja bogat rjenik, naglasak i osnovne reenine strukture. U ovom razdoblju je vrlo bitno da roditelji puno razgovaraju sa svojom djecom te im tako obogauju jezik i pomau pri uenju novih rijei.

Osjetljivost za spretnost u kretanju


Kada djeca naue hodati, oni imaju potrebu tu svoju vjetinu stalno uvjebavati i usavravati. ak su i mala djeca u stanju prohodati velike udaljenosti, ukoliko to rade svojom optimalnom brzinom. Nakon etvrte godine razvija se fina pokretljivost za pisanje, plesanje, rezanje, crtanje ili pak zakopavanje.

Osjetljivost za drutveno ponaanje


Dijete u dobi od dvije i pol ili tri godine poinje pokazivati veliko zanimanje za drugu djecu svoje dobi te se postupno poinje igrati s njima. Maria Montessori smatra da u djeci postoji osjeaj povezanosti koji se javlja spontano i njime upravljaju unutarnji nagoni.
7

Osjetljivost za male predmete


Djeca u dobi od otprilike godine dana vole posebno eksperimentirati s malim predmetima, poput kukaca, kamenja ili trave. esto se desi da djeca pogledaju neki predmet, ali i stave u usta jer je to dio njihova nastojanja da shvate svijet.

Osjetljivost za uenje putem osjeta


Dijete doivljava svijet preko svojih pet osjetila. Najprije se slue osjetom vida i sluha, a potom slijede osjeti pokreta, dodira i na posljetku osjet okusa. Vano je dati djetetu mogunost za uvjebavanje osjetila.

C - Djeca ele uiti


Maria Montessori je smatrala da djeca imaju uroenu motivaciju da ue. Uenjem dolazi do relativno trajnih promjena u ponaanju svakog pojedinca. Djeca na poetku ue kroz igru i eksperimentiranjem stvarima, ona zapravo aktivno sudjeluju, osobito koristei se rukama. Maria Montessori je smatrala kako postoji veza izmeu razvoja mozga i pokreta. Vrlo je bitno naglasiti da djeca ue vlastitim tempom i brzinom, a to ukljuuje da dijete stvari stalno ponavlja kako bi ih usavrilo.

D - Uenje kroz igru i rad


Istraivanja su pokazala kako neki ljudi misle kako se djeca u Montessori vrtiima cijele dane igraju i nita ne ue. Za dijete je igra ugodna, dobrovoljna, smislena i spontano odabrana aktivnost. esto je i kreativna, ukljuuje rjeavanje problema, uenje novih drutvenih vjetina, novog jezika i novih tjelesnih vjetina (u Britton, 1992: 19). Igra ima za svako dijete osobine rada i uenja, smatrala je Maria Montessori.

E - Faze razvoja
Omoguavanje djetetu da doivi rana iskustva prijeko je potrebno za normalan razvoj. Rana iskustva odluujue utjeu na grau mozga i opseg njegova djelovanja u odrasloj dobi. Djeca od roenja do svoje punoljetnosti prolaze kroz tri zasebne faze razvoja. Svaka faza pri tome proizlazi iz prethodne i vrsto se oslanja na nju.
8

Prva faza: od roenja do este godine


Maria Montessori je ovo razdoblje smatrala najvanijim dijelom cjelokupnog razvoja. Naime, od roenja do tree godine tj, u razdoblju prilagoavanja dijete posjeduje nesvjestan i upijajui um. Ono svojim osjetilima sve upija nesvjesno, bez izabiranja, neumorno i neogranieno. Dokazano je da je mozak djeteta do dobi od tri godine dvaput aktivniji nego mozak odraslih, stoga sposobnosti koje djeca steknu u prvim mjesecima ivota igraju vanu ulogu u razvoju samoregulacije. Prema naukama Marie Montessori djeca su od roenja motivirana za upoznavanje s okolinom i za otkrivanje dosega vlastitog djelovanja. Dijete ne smije biti sputavano u spontanoj aktivnosti, kako bi samo nauilo upravljati svojom djelatnou. Maria Montessori je traila da dijete ne bude izolirano, nego ukljueno u drutveni ivot i svijet koji ga okruuje. Dijete u razdoblju od tree do este godine razvija svoje umjetnike i stvaralake sposobnosti jer postupno nastaje svjesni um koji pridonosi razvoju pamenja i volje. Za vrijeme ovog razdoblja dijete takoer usavrava svoj govorni sustav, ali i razvija poseban sustav za pisanje i raunanje. Vrlo je bitno da dijete razvije sposobnost koncentracije, odravanja usmjerenosti i ustrajnost. Jo jedna karakteristika ovog razdoblja jest da je dijete sklono uoavanju reda i otkrivanju pravilnosti u svijetu koji ga okruuje.

Druga faza: od este do dvanaeste godine


Ovu fazu je Maria Montessori nazivala razdobljem usvajanja kulture, normi i konvencija.

Trea faza: od dvanaeste do osamnaeste godine


Ova faza je zanimljiva po razdoblju usvajanja samostalnosti u kojem ujedno dolazi i do velikih psiholokih i fiziolokih promjena.

F - Poticanje neovisnosti
Od ranog djetinjstva dijete gleda svoje roditelje kako obavljaju svakodnevne radnje te ih eli oponaati i uiti od njih. Izvoenje tih jednostavnih svakodnevnih radnji zadovoljava potrebu djeteta za samostalnou, a dijete ujedno razvija motorike sposobnosti, koordinaciju te obogauje svoj rjenik.

5. Najvanija naela Marie Montessori


1. Potovanje djeteta
U kolama koje rade prema Montessori pedagogiji bitno je naglasiti kako odnosi izmeu odraslih i djece nisu ustrojeni odozgo prema dolje, ve se naprotiv temelje na stvarnim potrebama djeteta. Prema tome moe se zakljuiti da prenoenje odreenih znanja ne stoji u prvom planu, nego vaniju ulogu zauzima sloboda koja je djeci neophodna kako bi se mogla razvijati na najbolji mogui nain i u skladu sa svojim sposobnostima. Maria Montessori se intenzivno zalagala za stvarne potrebe male djece te se u sreditu njezina razmiljanja nalazi samo dijete. Nadalje, bit njezine pedagogije je u tome da nam pomogne kako ne bismo djecu usmjerili u pogrenom pravcu, ve im pruili pomo za samoodgoj. Roditelji, odgajatelji u djejem vrtiu, uitelji i svi ostali koji su u neposrednom kontaktu s djetetom su za Mariu Montessori odgajatelji, od kojih ona trai da na pravilan nain promatraju razvoj djeteta i da mu prue potovanje, ljubav i priznanje (Seitz, Hallwachs, 1996). Na taj nain Maria Montessori eli da odrasli zauzmu novu poziciju u odnosu na dijete. Njezina velika elja je omoguiti djeci slobodu razvoja, to znai da roditelji moraju djetetu pruiti indirektnu pomo za samoodgoj, a ne ih prisilno usmjeravati jer bi se na taj nain izgubila sloboda djetetovog razvoja.

2. Osjetila i kretanje
Opepoznata je injenica da svaki ovjek percipira svijet preko vlastitih osjetila. Tako je i Maria Montessori spoznala koliko je za djecu vano da preko osjetila percipiraju okolinu, te koliko je vano u odgoju da se djeci omogui stjecanje odgovarajuih iskustava (Seitz, Hallwachs, 1996). Stoga moemo rei da su odgoj osjetila temelj Montessori pedagogije. Dakle, Maria Montessori polazi od motorike cijelog tijela jer su istraivanja dokazala da djeca kretanjem razvijaju vlastitu inteligenciju. Meutim, vanu ulogu takoer zauzimaju osjetilo za opip i vid, te osjetilo mirisa i okusa za koje je Maria Montessori razvila posebne materijale koji se koriste u kolama.

10

Prema tome, ako se odgoj kretanja povee s odgojem osjetila u jednu cjelinu, onda to za Mariu Montessori prerasta u kriterij za zdravi psihiki, duhovni, tjelesni i drutveni razvoj djeteta (Seitz, Hallwachs, 1996).

3. Potreba za kretanjem
Maria Montessori je smatrala da djeca nemaju dovoljno prilika kako bi zadovoljili svoje potrebe za kretanjem jer ih esto roditelji voze u kolu, ili se koriste javnim prijevozom. Nadalje, na nastavi djeca uglavnom sjede, a svoje slobodno vrijeme najee provode takoer sjedei pred televizorom ili raunalom. Budui da kretanje potie psihiki i duhovni razvoj, stoga se s razlogom u Montessori kolama djeci omoguuje da se za vrijeme nastave slobodno kreu, te svako dijete na taj nain sebi bira radno mjesto i ono ime e se baviti (Seitz, Hallwachs, 1996).

4. Polarizacija panje
Dok je promatrala malu djecu, Maria Montessori je zapazila kako su mala djeca sposobna za duboku i apsolutnu koncentraciju, to je ona nazvala polarizacijom panje. Takoer je smatrala kako su koncentracija i kriza usko povezani pojmovi koji su kljuni za razvoj i izgradnju djetetove linosti (Seitz, Hallwachs, 1996).

5. Sloboda izbora
Maria Montessori je u svojim vrtiima, kolama i ustanovama dala djeci specifinu vrstu slobode; slobodu osjeanja, slobodu miljenja i slobodu odluivanja. Sloboda djeteta je ograniena, to znai da ono ne moe initi sve to poeli ili da se povrno bavi razliitim zadacima. Ona zapravo smatra kako dijete samo zna to mu je neophodno za vjebu i za duhovni razvoj, a uitelj mora biti u stanju razlikovati povrno bavljenje stvarima od pravih interesa. Nadalje, bitno je naglasiti da odgajatelj takoer treba pripremiti mogunosti za slobodan izbor te staviti na raspolaganje odgovarajue materijale za samostalan rad (Seitz, Hallwachs, 1996). Samo ako se dijete dobro osjea, ako je u zajednici sigurno i ako se ne boji, te ako mu je doputeno napraviti greku i da na osnovi toga nae pravi put do rijeenja moi e iskoristiti ansu koju mu prua slobodan izbor (u Seitz, Hallwachs, 1996: 52).

11

Sloboda unutar dobro poznatih granica vodi k spoznaji zakona ivota (u Anderlik, 1996: 24).

6. Pripremljena okolina
Montessori-djeji vrtii ureeni su prema potrebama male djece, to ima vrlo bitnu ulogu za duhovni razvoj djece. Dakle, Maria Montessori djeci prua mogunost da se igraju, odnosno ue na nain koji njima najbolje odgovara, to naravno ukljuuje i kretanje za vrijeme nastave.

7. Rad s materijalom
Za Mariu Montessori dijete stoji u sreditu pozornosti, a ne materijal kojim se ono koristi. Materijale je preuzela od Itarda i Seguina, koje je dodatno doradila te je na taj nain razvila autodidaktiki materijal za djecu pomou kojeg ona mogu samostalno raditi i stjecati iskustvo (Seitz, Hallwachs, 1996). Djeca ue tako to rukuju materijalom, ponavljaju vjebe i rjeavaju zadatke, dok je uloga odgajatelja uvesti djecu u materijal preko lekcija koje imaju tri stupnja, te se on povlai onog trenutka kada djeca sama postanu aktivna. Na prvom stupnju odgajatelj navodi konkretan predmet kojeg potom pokae. Na sljedeem stupnju on kae kako se taj predmet zove i pusti dijete da samo izabere. A na posljednjem stupnju odgajatelj pita dijete kako se predmet zove i ono odgovara. Bitno je napomenuti da materijal u Montessori razredima ima tono mjesto na policama pa tako svako dijete brzo i lako pronalazi ono to trai. Isto tako, od svakog materijala postoji samo jedna vrsta, to zapravo pomae djeci da naue biti strpljivi. to se tie samog materijala, on je napravljen tako da djeca pomou kontrole greaka samostalno mogu nai rjeenje ili pak put do rjeenja.

8. Odgajatelj
injenica je da uspjeh nastavnog sata ovisi o sposobnostima uitelja. Osobine koje Montessori odgajatelj mora imati su: strpljivost, mogunost uivljavanja, razumijevanje, autoritet, duhovitost, matovitost, potovanje djeteta te prije svega mora voljeti djecu. S druge strane, ljutnja je najvea pogreka u ophoenju s djecom. Takoer je bitno promatrati djecu kako bi se zapazile njihove stvarne potrebe, to je ujedno najvaniji zadatak Montessori odgajatelja, ali isto tako stvaranje partnerskog odnosa koji se temelji na vjerovanju u sposobnosti svakog
12

djeteta. Budui da se u Montessori razredima nalaze djeca razliitih dobnih skupina, dogaa se esto da starija djeca preuzimaju ulogu uitelja te tako mlaima pokazuju ono to su ve nauila (Seitz, Hallwachs, 1996).

9. Pomozi mi da to sam uinim


Bitno je pruiti djetetu malo slobode te mu pomoi pri osamostaljivanju tako to mu se prua indirektna pomo kako bi samo sebe vodilo (Seitz, Hallwachs, 1996).

6. Montessori kola
Montessori kole su ustanove gdje se djeca razliitog uzrasta odgajaju uz pomo temeljnih principa Marie Montessori. Iako struktura kole nije jednaka tipinim osnovnim i srednjim kolama, Montessori kole rade prema predvienom nastavnom planu, te su u potpunosti priznate na razini drave. Ponekad su dijelovi Montessori kole ukorporirani u nastavni program redovnih osnovnih i srednjih kola (Vukovi). Kako je okolina jedan od vanih imbenika u razvoju djeteta, tako je Montessori formirala grupe djece istog i razliitog godita. Naime, postoje tri modela Montessori kola razredi s jednim goditem, razredi s dva godita i razredi s etiri godita (u Vukovi: 5). Unutar razredne grupe svako dijete ima mogunost odabira aktivnosti do te mjere da ono moe naputati ili ulaziti u uionicu proizvoljno. Slobodnom voljom dijete pronalazi drutvenu okolinu i mjesto za izvoenje neke aktivnosti. Time sama struktura nastave postaje spontanija, a djeca se svakodnevno nau u novim situacijama gdje osim injeninog znanja prolaze kroz praktino, primjerice pomaui nekom mlaem ueniku. Naravno, aktivnost uitelja je uvijek potrebna, te je on pozvan kontrolirati, neprimjetno nadgledavati zadatke koje izvravaju mladi uenici. Tako je sigurnost djeteta osigurana, a samo dijete ima dovoljno slobode za pravilan razvoj (Vukovi).

6.1.

Nastava

Mjesto, vrijeme, aktivnosti i drutvena okolina elementi su koje dijete samo odabire i prilagoava vlastitim interesima. Postoji okvirni poetak nastave kada djeca ulaze u razred, no samo izvoenje aktivnosti poinje kada dijete to odlui. Na nastavi se nudi vie aktivnosti,

13

razliitih po sadraju i nainu izvoenja kako bi svako dijete moglo pronai odgovarajuu mu zanimaciju. To moe biti itanje knjige, rjeavanje zadataka ali i zalijevanje cvijea, hranjenje ivotinja ili slikanje slike. Djeca se djelatnou koju su sama izabrala mogu baviti koliko god hoe, odnosno dok pokazuju interes za to (u Vukovi: 6). Djetetu je vano pruiti i prostora kako bi se ono moglo nesmetano kretati, jer je upravo kretanje element koji dovodi do interakcije, a interakcija nadalje vodi do razliitih iskustava i praktinog uenja. Taj je element Montessori nazvala ekonomijom kretanja. Uenik se sam odluuje hoe li se ili nee kretati, te je time istaknuta njegova volja (Vukovi). Kada dijete samo odabire aktivnost, znai da mu posveuje svu svoju koncentraciju i volju jer je potaknuto unutarnjom motivacijom. Stanje zaokupljenosti neim na temelju usmjeravanja panje proizlazi iz ljubavi prema predmetu, smatrala je ova pedagoginja. Nakon to je uspjeno izvrilo odabrani zadatak, dijete je odmorno, sretno i zadovoljno. Taj se trenutak jo naziva Montessori fenomen. Maria Montessori je spazivi ovaj fenomen razvila i odgovarajui pribor, pripremila okolinu, te odredila nain ponaanja odgojitelja i tehniku indirektne pomoi, kako bi djeci pomogla da to dublje urone u stanje koncentracije i interesa za uenjem. Ako uenik postane pasivan, odgajatelj uskae i pomae ueniku na suptilan nain proizvesti entuzijazam i zanimanje za odabir i izvoenje aktivnosti. Tako uenik nastavlja sa kretanjem kroz okolinu i stjecanjem iskustava. Bit pedagogije je stoga uoiti dragocjene trenutke koncentracije i najdubljeg interesa djeteta te ih iskoristiti za poduavanje u pisanju, itanju ili raunanju (Vukovi). to se tie aktivnosti u Montessori koli, ueniku su ponueni brojni predmeti koje on moe proizvoljno prouavati i upoznavati. Taj je nastavni materijal vaan element prvenstveno iz dva razloga prvo, njegovo prouavanje zahtjeva panju, kognitivnu aktivnost i uporabu osjetila; drugo, nastavni materijal, iako razliit, primjeren je uenicima po kompleksnosti. Tako njegovo savladavanje znai prelazak iz jednog stupnja na drugi, vii stupanj razvoja (Vukovi).

6.2.

Vanost odgajatelja

Uloga odgajatelja u odgoju djeteta vana je ali nije u sreditu pozornosti. Naime, odgajatelj ima ulogu pomonika, onoga koji usmjerava dijete. Mora imati odreeno znanje kako bi mogao znati kako pravilno pomoi i u koje vrijeme. Osim znanja teorije, on mora biti svjestan sebe i
14

svoje okoline, to znai da je introspekcija preduvjet za postajanje odgajateljem. Poznavanje svoje osobnosti, vrlina i mana, znai shvaanje da e kroz interakciju s djecom odgajatelj prenijeti dio svoje osobnosti. Montessori naglaava da se kod uitelja i odgajatelja mora vie raditi na njihovoj svijesti nego na samoj mehanikoj vjetini, jer e oni od samog djeteta nauiti kako usavravati sebe kao prosvjetnog radnika, kao to egrt ui od svog majstora (u Vukovi: 7). U radu s djecom, odgajatelj mora paljivo donositi odluke, birati rijei i kontrolirati ponaanja. On potie dijete na koritenje odreenih aktivnosti za koje misli da je dijete spremno upoznati. On pokazuje aktivnosti te ih izvodi za primjer djeci. Kada dijete postane aktivno, odgajatelj se povlai te doputa djetetu da samostalno upoznaje predmet i obavlja aktivnost. Iako je u pozadini, odgajatelj nije pasivan, ve prati djetetov rad. On promatra izraz lica djeteta, njegove emocije i ponaanja, njegovu posveenost odreenom predmetu te samo trajanje usmjerenosti i panje. Odgajatelj je prilagodljiv i profesionalan u ophoenju s djecom. Strpljiv je i uvijek spreman pomoi. Isto je toliko vano da i djeca shvate kako je odgajatelj uvijek u blizini ukoliko im zatreba pomo. Odgajatelj potie na aktivnosti, na koritenje raznog materijala, na interakciju sa okolinom. U toj je ulozi odgajatelj veza izmeu djeteta i okoline (Vukovi). S obzirom da svako dijete zahtijeva budno oko odgajatelja, ponekad je potrebno vie odgajatelja kako bi se obavljao potpuni rad. U Montessori kolama jedan uitelj vodi razred dvije ili etiri godine i esto mu pomae jedan asistent. esto u jednom rade dva uitelja. Razredni uitelj u svakom sluaju nadgleda slobodan rad dok strunu nastavu obino vode predmetni nastavnici (u Vukovi: 7).

6.3.

Montessori kole u Hrvatskoj

Ve 1912. godine spomenuta je Montessori pedagogija na podruju Hrvatske, i to u asopisu Napredak gdje je Ljudevit Krajai pisao o Metodi obuavanja u pisanju i itanju. Montessori kole u Hrvatskoj djeluju u Splitu, akovu i Zagrebu. To su naime privatne i drutvene kole koje su u svojoj pedagogiji jako bliske pedagogiji Marie Montessori. kola u Zagrebu prua mogunost odgoja i zdravoj djeci i djeci s tekoama u razvoju. Djeji vrti Vrbik u Zagrebu ak je dobio Nagradu grada Zagreba za izvanredna postignua u radu s djecom s tekoama u razvoju (Philipps, 1999).
15

7. Zakljuak
Maria Montessori je svojim prouavanjem i poduavanjem djece promjenila dotadanju sliku o tome kakav odgoj treba biti. Cijeli je svoj ivot posvetila djetetu, eljela je promjeniti nain na koji su se odrasli ponaali prema djeci, dopustiti djetetu da slobodno djeluje. Ovim smo seminarskim radom ostvarili cilj iznijevi i objasnivi principe koji pedagoku metodu Marie Montessori ine posebnom, drukijom od svih ostalih pedagogija. Znaaj Marie Montessori bio je vrlo velik, otkria vezana uz ponaanje i potrebe djece do kojih je dola na temelju njihova opaanja i poduavanja, i koja su joj posluila kako bi postupno oblikovala svoju pedagoku metodu, brojna su i raznovrsna, a zbog prostornog ogranienja ovoga rada nije bilo mogue detaljnije i opsenije istraiti njezinu pedagoku metodu, pristupiti joj onoliko temeljito koliko ona to moda zahtjeva. Ipak, u radu smo pruili pregled najosnovnijih principa i znaajki ove pedagogije, te uvid u to zato je Maria Montessori vjerovala da je nuna promjena u ponaanju roditelja (odraslih) prema djetetu, odnosno zato je smatrala da dotadanji pristupi u odgoju nisu bili dovoljno prikladni i uinkoviti. Ovim smo radom takoer objasnili zbog ega je utjecaj pedagogije Marie Montessori bio toliko znaajan na predkolski odgoj te na moderni odgoj uope. Doprinos ovoga rada je u tome to potie na razmiljanje o tome kakav odgoj djeca trebaju, kakav odgoj ele, te pokuava osvijestiti itatelja o tome kako je dijete najvanije, odnosno djetetove elje i potrebe - ono je to koje odgajamo. Maria Montessori je nesumnjivo igrala vanu ulogu u povijesti predkolskog odgoja, a njezina pedagogija ivi i danas kroz ustanove koje odgajaju djecu po naelima njezine pedagogije i mnogobrojnim djelima koja su prevedena na razliite jezike.

8. Saetak
Maria Montessori vjerojatno je najznaajnije ime koje se moe povezati s predkolskim odgojem. Postala je prvom doktoricom medicine u Italiji, a kasnije je studirala i pedagogiju,

16

psihologiju i antropologiju. Takvo ju je kolovanje pripremilo za poduavanje zbog kojeg je i dan danas vrlo znaajna i tijekom kojeg je postupno oblikovala takozvanu Montessori metodu. U sreditu njezine pedagogije je dijete, a cilj je olakati razvoj jedinstvene djeje osobnosti, pomoi djetetu da izraste u snanu, odgovornu i sposobnu osobu, i dokazati njegove izvanredne intelektualne sposobnosti. Maria Montessori je uoila kako bez obzira na zemlju ili kulturu u kojoj dijete ivi postoje neke karakteristike koje su zajednike svoj djeci. Univerzalne karakteristike djetinjstva su sljedee: sva djeca imaju upijajui um, prolaze kroz nekoliko faza razvoja, prolaze kroz nekoliko faza posebne osjetljivosti, ele uiti, ue kroz igru i rad, ele biti neovisna. Neka od najvanijih naela na kojima se temelji Montessori pedagogija ukljuuju potovanje djeteta (djeci je potrebno omoguiti slobodu kako bi se mogla razvijati na najbolji mogui nain), zatim polarizaciju panje (mala djeca sposobna su za duboku i apsolutnu koncentraciju), slobodu izbora (djetetu treba omoguiti slobodu miljenja, osjeanja i odluivanja), pripremljenu okolinu (vrtii koji pruaju mnoge mogunosti za igru) te rad s materijalom (odgajatelj djecu samo uvodi u odreeni materijal, a povlai se u trenutku kada djeca sama postanu aktivna). Montessori pedagogija prihvaena je u mnogim zemljama to vidimo i na temelju brojnih Montessori kola. to se tie nastave, mjesto, vrijeme i aktivnosti dijete izabire samo i prilagoava svojim interesima.

Summary
Maria Montessori is probably the most important name that can be associated with preschool upbringing. She was the first doctor of medicine in Italy, later she studied pedagogy, psychology and anthropology. This education prepared her for the teaching for which she is well known today and during which she gradually developed the so-called Montessory method. The central part of her pedagogy is the child, and the goal is to facilitate the development of the child's unique personality, help the child to become a strong, responsible and capable individual, and to prove his or her extraordinary intelectual abilities. Maria Montessori noted that there are some characteristics common to all children, no matter the country or the culture the child lives in. Universal characteristics of childhood include: all children have an absorbing mind, go through several stages of development, go through several stages of particular sensitivity, want to learn, learn through play and activities, want to be independent. Some of the
17

most important principles of the Montessory pedagogy include respect for the child (children need to have freedom so that they could develop in the best possible way), polarization of attention (small children are capable of deep and apsolute concentration), freedom of choice (children need to have freedom in thinking, feeling and deciding), a prepared environment (kindergartens that offer many possibilities for children to play) and working with materials (the pedagogue only acquaints the children with certain materials, and withdraws in the moment when childrem themselves become active). The Montessori pedagogy has been accepted in many countries; numeruos Montessory schools have been opened. As far as classes are concerned, the child chooses the time, the place and the activities and adjusts them to his or her interests.

18

9. Literatura
Anderlik, L. (1996). Ein Weg fr alle. Dortmund: Verlag modernes Lernen. U Philipps, S. (1999). Montessori priprema za ivot. Odgoj neovisnosti i odgovornosti. Jastrebarsko: Naklada Slap Britton, L. (1992). Uenje kroz igru. Zagreb: HENA COM Philipps, S. (1999). Montessori priprema za ivot. Odgoj neovisnosti i odgovornosti. Jastrebarsko: Naklada Slap Seitz, M./Hallwachs, U. (1996). Montessori ili Waldorf? Zagreb: EDUCA

Internet Vukovi, E. (?) Montessori pedagogija. (http://209.85.135.132/search?q=cache:qQeqv2FgO64J:www.vrticzepce.com/montessori_pedagogija.doc+montessori+pedagogija&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr&c lient=firefox-a), pristupljeno: 02.04.2010.

19