Vous êtes sur la page 1sur 4

DEFINIRANJE RADNOG PRAVA U definiranju radnog prava se kao polazite uzimaju:subjekti ove grane prava ili pravni objekt

ili prava i obaveze koji se uspostavljaju i reguliraju. Tako se radno pravo definira kao: -skup pravnih propisa koji reguliu rad vren u slubi ili slubenski odnos, zajedno sa odnosima koji na temelju tog rada nastaju; -ona grana prava koja sadri norme o regulisanju ugovornih odnosa i subordiniranog rada; -pravo koje sadri propise koji ureuju potinjeni-zavisni rad; -pravo koje obuhvata propise koji se primjenjuju na indvidualne i kolektivne odnose i -pravo koje obuhvata propise koji ureuju pravni poloaj lica u tuoj slubi. RADNO PRAVO KAO POSEBNA GRANA PRAVA Radno pravo,kao posebna grana prava je jedna od najmlaih pravnih grana,odnosno naunih disciplina. Ova grana prava obuhvata sveukupnost pravnih pravila kojima se reguliu radni odnosi, kategorije i institucije vezane za ljudska prava na radu, u vezi sa radom i povodom rada. Radno pravo spada u skupinu pozitivnopravnih nauka, jer izuava posebnu granu prava. Iako predstavlja jednu od najmlaih grana prava, istovremeno se radi o jednoj o najrazvijenijih grana prava, koja je postala regulator materijalnog i socijalno poloaja svih osoba u radnom odnosu. Opi predmet prouavanja R.P ine pravne norme. PERIODI RAZVOJA RADNOG PRAVA PRVI PERIOD period ekonomskog i politikog liberalizma, kada dolazi do nastanka radnika u modernom smislu rijei. Vezuje se za kraj 19-tog stoljea. Osnivanjem radnikih udruenja i pokreta za zatitu osnovnih prava radnika, poinje borba radnika za poboljanje uslova rada i ivota. Najamni odnosi su uvrteni u graanske zakonike(Code civile,Austrijski graanski zakonik). DRUGI PERIOD-od kraja 19-tog stoljea do zavretka Prvog svjetskog rata. Donose se brojni propisi iz sfere zatitnog zakonodavstva,to je odraz narastajue koncepcije o potrebi ogranienja i usmjeravanja privatne inicijative. Donose se propisi kojima se proiruje krug pitanja dravne intervencije, poput zakona o reguliranju nedjeljnog odmora.Tako se u Francuskoj donosi 1901 i 1912. Zakonik o radu. Pojavljuju se i kolektivni ugovori. TREI PERIOD-dolazi do procvata radnog zakonodavstva. U nekim dravama se zavrava kodifikacijom brojnih i raznovrsnih propisa iz oblasti rada i najamnih radnih odnosa. Ovo je period konanog priznavanja i uspostavljanja radnog prava od posebnog je znaaja osnivanje MOR-a u Parizu 1919. ETVRTI PERIOD-obuhvata vrijeme od zavretka 2.svjetskog rata do danas. Obiljeej je daljim nastavkom procesa intervencije drave u odnose na radu i u vezi sa radom, posebno s obzirom na novi ideal drave oznaene kao socijalna pravna drava. Deava se procvat kolektivnog ugovaranja uslova rada. Postojei propisi se znatno modificiraju, a R.P kao samostalna grana prava u svim drava postaje jedna od najrazvijenij ih i najznaajnijih grana prava.

ELEMENTI PROCESA RADA Proces rada se javlja kao ovjekova aktivnost u kojoj on odvaja na svrsishodan nain predmete ili dijelove predmeta od prirode i to pomou relativno odgovarajuih sredstava rada. Proces rada se javlja kao spoj planiranja,pripreme i djelovanja organiziranih inilaca. Kao osnovni elementi procesa rada javljaju se: 1.svrshishodna, svjesna i organizirana djelatnost-sam rad, 2.predmet na koji se radom djeluje i 3.sredstva kojima se djeluje,tj.sredstva rada. VRSTE RADA 1.tekui i minuli rad, 2.apstraktni i stvarno potrebni rad, 3.indvidualni i drutveno potrebni rad, 4.jednostavni i sloeni rad, 5.produktivni i neproduktivni rad i 6.fiziki i umni rad. Za R.P najvanije je razlikovanje tekueg(ivog)rada od minulog rada. Teki se shvata kao najraznovrsniji a minuli koji jo nije u teoriji se stavlja u odreenu korelaciju sa ivim radom. Bez obzira na vrstu, svaki rad u sebi sadri odreene i posebne karakteristike. Kao komponenta svake vrste rada se pojavljuje i struna sprema. MOR Spada u najstarije meunarodne organizacije. Rezultat je evolucije socijalnih ideja o meunarodnoj zatiti radnika, odnosno oivljavanja tih ideja. Prethodne inicijative su bile one od strane Owena,od strane vlada pojedinih zemalja kao i Meunarodno udruenje za zakonsku zatitu radnika(Pariz, 1900). OSNIVANJE MOR-a Osnovana je na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. Uslijedilo je poslije zavretka 1.svjetskog rata,pod utjecajem vanih politikih i ekonomskih razloga. Njeno osnivanje je posljedica diskusije koja je trajala 2 mjeseca i koja je rezultirala podnoenjem izvjetaja Mirovnoj konferenciji. CILJEVI I ZADACI MOR-a Osnovni zadatak MOR-a je da prouava i rjeava probleme iz oblasti rada i socijalne politike u meunarodnim razmjerama. Cilj MOR-a je da pobolja uslove ivota i rada velikog broja lica, a svoj osnovni zadatak i cilj moe ostvariti samo putem saradnje predstavnika vlada, radnika i poslodavaca. MEUNARODNI BIRO RADA Stalni sekretarijat MOR-a. Kao takav obezbjeuje uslove za rad Ope konferencije, Administrativnog savjeta i drugih zasjedanja i konferencija. To je struna administrativno-tehnika sluba Organizacije, posrednik je izmeu lanica drava i Organizacije. Zadaci biroa su:

-prikupljanje, obraivanje i rasturanje svih informacija koje se odnose na regulisanje uslova i sistema rada; -sprovoenje akata koje odredi Konferencija ili Administrativni savjet; -pripremanje dokumentacije; -publikovanje na raznim jezicima asopisa; -pruanje pomoi vladama; -pruanje informacija i podataka; Praenje primjene meunarodnih konvencija itd. KOLEKTIVNO RADNO PRAVO Neki teoretiari naglaavaju da kolektivno radno pravo predstavlja najbogatiji i najoriginalniji dio R.P. Kolektivno R.P se definira kao dio R.P koji obuhvata pravne norme koje reguliu kolektivne radne odnose. Za predmet KRP kao polazna postavka uzima se okolnost da radno pravo za predmet svog izuavanj i regulisanja ima odnose koji se uspostavljaju u izvravanju zavisnog rada. Pojavilo se kao rezultat kombinacije elemenata saradnje i konflikata izmeu subjekata kolektivnog radnog odnosa. Ono ureuje one kategorije i institucije RP koje utemeljuju sticanje,ostvarivanje i zatitu kolektivnih prava i interesa. KOLEKTIVNO PREGOVARANJE Nastalo je kao rezultat borbe radnikih sindikata protiv samovoljnog odreivanja uslova rada i visine nadnica od strane privatnog poslodavca,te su neraskidivo vezani za sindikalne pokrete i trajk kao oblik sindikalne slobode. Historijski, kolektivni ugovori su novijeg porijekla jer se javljaju u drugoj polovini 19-tog stoljea. Prvi kolektivni ugovori su vezani za reguliranje visine nadnice, radnog vremena ii ostalih uslova rada, zakljuuju se u Engleskoj, Francuskoj i Njemakoj. Za vrijeme SFRJ kolektivno pregovaranje je imalo kratkotrajnu primjenu neposredno po njenom nastajanju ali ve od 1946.godine, od kada nastaje period razvoja novog zakonodavstva. ODNOSI KOLEKTIVNOG I INDVIDUALNOG UGOVORA O RADU Slian odnosu opeg i pojedinanog pravnog akta,npr.zakona i rjeenja.indvidualni ugovor mora biti u skladu sa kolektivnim,on vrijedi samo za lanove grupe a ne i za druge radnike. Osnovna razlika izmeu ova dva ugovora je to indvidualni,kao pravni osnov,stvara neposredan,konkretni radni odnos radnika i poslodavca a kolektivni ne stvara pojedinani nego se njime odreuje sadrina radnog odnosa neovisno od konkretnog ugovora. Kolektivni nije ugovor u apsolutnom znaenju,dok indvidualni to jeste. EVROPSKO RADNO PRAVO Svaka drava koja eli postati lanicom EU mora ispuniti odreen uslove kako bi po svom prikljuivanju mogla funkcionisati u okviru njenog sistema i utvrenih pravila. Ti se uslovi odnose na stabilnost institucija, djelotvorno trino privreivanje, sposobnost

privrednih subjekata da izdre trini pritisak i sposobnost preuzimanja obaveza iz lanstva. ERP moe izazivati razliite asocijacije, u korelaciji sa pojmovnim odreenjem nacionalnog radnog prava, a kao geografski pojam se koristi u korelaciji sa drugim. EVROPSKO INDVIDUALNO PRAVO Zakonodavne mjere u ovom pravu obuhvataju 4 aspekta: 1.uslove zapoljavanja dravljana drava lanica, 2.ostvarenje principa jednakosti i ravnopravnosti u tretmanu zaposlenika 3.zatita na radu i 4.osnovna socijalna prava radnika. Drava lanicama EU nametnuta je obaveza da svakom dravljaninu obezbijede pravo da bez obzira na mjesto boravka mogu prihvatiti posao zaposlenika. Princip jednakosti predstavlja fundamentalno pravno pravilo o zabrani diskriminacije ili nacionalnom tretmanu. Zatita na radu osigurava uspostavljanje visokih standarda radne sigurnosti unutar zajednikog trita EU. Sutina socijalne zatite je garantiranje minimuma sigurnosti stalnosti radnopravnog statusa. EVROPSKO KOLEKTIVNO PRAVO Zakonodavne inicijative u EKP su manje nego u indvidualnom. Regulativa ovih pitanja zadire u tarifnu autonomiju i normativne prerogative socijalnih partnera,sindikata i udruga. U ovoj oblasti esto odluuju principi i pravila meunarodnog privatnog prava . Evropski zakonodavac je ipak harmonizirao i utemeljio okvir za neke aspekte kolektivnih odnosa. Uoljivi su napori da se doe do evropskog ujednaavanja nacionalnih statutarnih propisa. Uredbom o slobodi kretanja i nastanjivanja posloprimaca EU priznata su prava na nesmetan rad sindikata. ZATITA NA RADU U modernom radnom zakonodavstvu ne razmatra se samo u tradicionalnom smislu, nego i kao vaan segment zatite ivotne okoline. Ova zatita zauzima posebno mjesto u razvoju radnog zakonodavstva. Njome se zatiuje: -ivot i zdravlje zaposlenika na radu i u vezi sa radom, -obezbjeuje sigurnost na radu, -otklanjaju opasnosti po ivot i zdravlje i -humaniziraju uslovi rada. U savremenim usloima zatita osoba ulazi u osnovna prava zaposlenika. Obezbjeuju je i sprovode poslodavci. Pojavljuje se kao pravo zaposlenika koji naelno moe odbiti da radi na poslovima radnog mjesta na kojem nisu provedene propisane mjere zatite na radu.

Vous aimerez peut-être aussi