P. 1
Bilogora (Bjelovar), br. 80, 12. prosinca 1942.

Bilogora (Bjelovar), br. 80, 12. prosinca 1942.

|Views: 8|Likes:
Publié parml_kaldana

More info:

Published by: ml_kaldana on Dec 07, 2013
Droits d'auteur :Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/30/2014

pdf

text

original

Poštarina plaćena u gotovom.

BILOGORA
t i t .

rt-

8

POLITIČKO-PROSVJETNl TJEDNIK
Broj 80. Bjelovar 12. prosinca 1942. Godina II.

Pregled ratnih djelatnosti Neuspjele Anglosasa ofenzive i Sovjeta

Sudbino, vrati nam legije!

(Od naŠEg vojničkog stručnjaka)

Neuspjela sovjetska ofenziva U toku minulog tjedna Sovjeti su nastavili sa svojim napadajima skoro na čitavoj iztočnoj fronti, ali su ovi napadaji postajali iz dana u dan sve slabiji, uslied ogromnih gubitaka, koje su oni pretrpjeli u ljudstvu i ratnom tvorivu. Ova je zimska ofenziva morala po mišljenju AngloameriČana i Sovjeta dovesti do odluke na iztočnoj fronti, a međutim — osim nekih mjestnih taktičkih prolaznih uspjeha — sovjetskoj vojsci nije nigdje uspjelo polučiti bilo koji znatni strategijski uspjeh. Njemačka vojska drži kao i prije u svojim rukama veći dio Stalingrada i unatoč nevjerojatno ogorčenim napadajima sovjetske vojske nigdje nije bila na čitavoj fronti prisiljena na uzmak. Bitka u A f r i c i k o d T e b o u r b e U Africi strategijski položaj osovinskih snaga, naročito poslije pobjede kcd Tebourbe, znatno je ojačao. U bitci kod Tebourbe učestvovala je već razmjerno vrlo jaka skupina angloameričkih snaga, koja se je sastojala od dvije pješačke i dvije oklopljene divizije. Strahoviti poraz, koji je ona pretrpjela kod Tebourbe imat će sudbonosni utjecaj na tok ratnih djelatnosti u zapadnom dielu afričkog ratišta, jer će time biti znatno uzporeno napredovanje prema iztoku angloameričke vojske iz Alžira, a ovo će dakako izkoristiti osovinsko vojno vodstvo za pojačanje i onako već vrlo jakih svojih snaga u Tunisu. Pored toga pobjedom kod Tebourbe osovinske su čete osvojile jedno neobično važno saobraćajno čvorište, koje će njima znatno olakšati vođenje daljnjih djelatnosti u Tunisu. Sad je jasno, da su angloameričke osnove u Zapadnoj Africi, koje su se sastojale u tome, da brzim napredovanjem zauzmu Tunis, podpuno propale, te da će se. ratna djelatnost i u ovom dielu Zapadne Afrike odugovlačiti, što će biti od velike strategijske koristi za osovinsku vojsku. Ispred El-Alagheile

BJELOVAR, ti. prosinca. Legije junaka padoše za Hrvatsku. Hekatombe žrtava prinesene Mile Markovinović i Antun su za Hrvatsku počevši od žrtve kralja Petra Svačiča na Gvoz Ju do Dostal s nama su! žrtava najnoviji/i dana. Nije bilo bojišta u Evropi u zadnjih 7—S stoPrigodom napadaja odmetljeća, koje ne bi bilo posuto kostimi hrvatskih boraca. Prošli svjetski rat nika pljačkaša na kolodvor u Mi1914—1918. progutao je ništa manje nego 600XX>0 Hrvata. To je naš šulinovcu dne 3. XII. t. g. poginuli obol, kojim dokazasmo svoju pripadnost i vjernost cielom kulturnom su u vršenju svoje ustaSke i hrZapadu. vatske dužnosti uslaSe vojničari / danas hrvatski zrakoplovci, mornari i pješaci bore se na širo- Antun Dostal iz Bjelovara i Mile kim poljanama Iz/očnog bojišta od Ladoškog jezera duž Volge do Te- Markovinović iz Bosanskog Pereka. No ne samo to i u domovini stoji hrvatska puška spremna na trovca. hrvatskom ramenu u obranu slobodne i krvlju stečene nezavisnosti. LeMilu Markovinovića ostavili gije ponajboljih ustaša, domobrana, pripadnica ustaške mladeži i drusu pljačkaSi na pruzi uz zapaljeni gih padaju vršeći svoju ustašku i hrvatsku dužnost. vlak tako da jc izgorio. Sudbino, vrati nam legije poginulih junaka! Potrostruči junački UstaSka Hrvatska i hrvatski rod Hrvata u novom pokoljenju brojre hrvatske ustaške mladeži! narod znadu cicniti žrtve svojih

Po Hrvatskoj

HRVAT U BORBI
P R O T I V V J E K O V N O G NEPRIJATELJA SVOJE S L O B O D E B j e l o v a r , dne li?, studena. Protiv partizanskih pljačkaša, koji napadaju mirna hrvatska sela, pale obćine, škole i druge javne zgrade, napadaju vlakove, ruše pruge i željezničke mostove hrvatska oružana snaga nastupa odlučno, da se naša domovina jednom posvema očisti od razbojničkih partizana, koji su k a o ostatci jučerašnjeg svieta i bivše jugoslavenske i srbsfce vojske zaostali na našem državnom području ili sa stranog područja došli na naše područje te ovdje pokušali stvoriti drugo bojište na poziv Moskve i Londona. Dolazak pukovnika Francetića i hrvatskih oružanih snaga u Hercegovinu stubokom je izmienio položaj. Radi toga kao i iz drugih razloga nastala je podpuna demoralizacija kod odmetnika, te ne postave kod El-Alagheile svoju vojsku, gdje su mu stigla znatna pojačanja u ljudstvu, ratnom tvorivu, teškom topničtvu i Poklopljenim kolima. Uslied velike brzine s kojom je feldmaršal Rommel izvršio svoj strategijski pokret engleska je osma vojska jako zaostala pa tek sada, kad se je položaj feldmaršala Rommela znatno pojačao, počela se usredotočivati izpred postava kod El-Alagheile gdje će uskoro doći do odlučne bitke. Ali ovoga puta sve prednosti, koje jednoj vojsci pruža blizina njene baze, bit će na strani osovinskih četa, jer se njihova baza nalazi baš u području El-Alagheile, dok su Englezi sada udaljeni od svoje', bazena Nilu više od tisuću^ kilometara. A. B. c e se prilike u tom kraju podpun o normalizirati. Crnogorska brigada, koja se nalazila južno od Jajca, nastoji se probiti natrag u Crnu Goru. U toku je bitka. Hrvatske i njemačke snage neumorno napadaju ovu brigadu. Kod Žumberka je razbijena partizanska skupina od 400 ljudi. Partizani su imali mnogo mrtvih i ranjenih. U prostoru jugozapadno od Priedora i u prostoru jugoiztočno od Bosanskog Novog napale su naše snage partizanske postave, skršile neprijatelja i odbacile ga. Poginulo je 69 partizana. Zaplienjeno je dosta oružja, strieljiva i opreme. U«prostoru zapadno od Kostajnice razpršena je partizanska skupina. Poginulo je 15 partizana.

ponajboljih sinova. Svielle žrtve svih onih, koji ih prinose nesebično i požrtvovno ostat će kao trajan primjer budućim hrvatskim pokoljenjima, a s razbojničkim partizanskim pljačkašima obračunat će Ustaška Hrvatska. Ustaše Mile Markovinović Antun Dostal s nama su! i

Imenovanja upravitelja njemačkih konzulata u Sarajevu i Dubrovniku
Ministarstvo vanjskih poslova saobćuje, da je dne 2. studenoga 1942. ' od Poglavnika dodieljen „exequatur" konzulu dru Hugi Gordes u kao konzulu Velikog Njemačkog Reicha u Sarajevu. U područni djelokrug o v e g Konzulata podpadaiu velike župe Vrhbosna, Usora i Soli. Sana i Luka, LaSva i Glaž te Pliva i Rama. Prema tome odreduje Poglavnik svim upravnim i sudbenim vlastima Nezavisne Države Hrvatske, da imenovanog priznaju upraviteljem Konzulata u Sarajevu za gore navedeno područje, kako bi moguo slobodno vršiti povjerenu mu službu. Ministarstvo vanjskih poslova saobćuje, da je dne 2. studenoga 1942. od Poglavnika dodieljen „exequatur u generalnom konzulu Ludvrigu Aeldert-u kao upravitelju Konzulata Velikog Njemačkog Reicha u Dubrovniku. U područni djelokrug ovog Konzulata podpadaiu velike župe Dubrava, Hum, Cetina te Bribir i Sidraga. Prema tome odreduje Poglavnik svim upravnim i sudbenim vlastima Nezavisne Države Hrvatske, da imenovanog priznaju upraviteljem Konzulata u Dubrovniku za gore navedeno područje, kako bi mogao slobo'dno vršiti povjerenu mu službu.

U iztočnom dielu afričkog ratišta 'feldmaršalu Rommelu pošlo je za rukom vješto izvršenim uzmakom premjestiti na jako utvrde-

Pojasi s metcima za strojne puške n j e m č k i h zrakoplova. (E. S.)

Strana 2

„BILOGORA"

USTAŠKI POKRET
U domu Ženske ustaške mladeži
Tko sriedom ili petkom pro. lazi između sedam osam sali u veče mimo stožera Ž.U.M., čule iza spuštenih kapaka skladnu pjesmu. Zaustavit će se i možda ogledati. Ali vidjeti će samo ustašu pod puškom, koji čuva dom ustaške mladeži. A da mu ie zaviriti u taj dom, vidio bi sliku, kola bi mu zaciejo razveselila srdee. Živimo usred naivećeg rala. što ga pamti čovječanstvo. Vremena su težka, sudbonosna. Ona leže često kao mora na pojedincu. Tim većma godi. kada se iza tmastih oblaka pokazuje sunce, pokazuje nada u ljepše dane. Sun'ašce ljepše budućnosti griie i dom naše ustaške mladeži. Otvorit ćemo na čas zastore i omogućiti Vam baciti pogled u veliki, prijazni tricm. U njemu vrvi kao u pčelinjaku od mlad'h djevojaka. Simpatična ustaškinja sjedi kod glasovira, koji je smješten u lievom kutu sobe i svira rodoljubnu koračnicu. O k o okruglog stola u sredini sobe smiestila se ženska Starčcvićeva Radnička Ustaška mladež. Mlade djevojke sjede kod stola i u prijaznom kuliću kod prozora. Sve su one već korlstne članice zajednice kao radnice u tvornicama ili naučnice. Uz pratnju glasovira pjevaiu svojim svježim mladenačkim grlima zanosne ustaške pjesme. Pri tom ne siede skrštenih ruku: r n e uz pjesmu rade. 1 to im daie divno obiliežje pravog ustaštva, onog ustaštva, o kojem često čujemo od naših najboljih, ali kojeg se na žalost svi još ne drže. Viešte tuke malih radnica navikle radu, zgotavljaju ukusne kutijice, koje ć e omiljela stožerniea uz pomoć svojih družica — ustašica i dobrih gospoda napuniti do vrha slutKišima za Božić. Uđete li u triem medu te drage mlade radnice, osjećat ćete ugodno ono nešto neizrecivo toplo i srdačno, što raznježuje srdea i što se samo tamo osjeća, gdje vlada ljubav i sloga. Sva su ta mlada i ljepušnd lišća užarena od revnog rada, usta nasmijana; sve su te djevojčice jednog osjećaja, jedne duše i jeđi.c misli. Čak i one male curićice, koje stoje uz velike kao ptičice jedva proletjele, pomažu svojski. I one se već čchče u borbi života, navikle radu 2a kruh svakdašmi. I one znadu, i ako još male, snosili odgovornost za svoj rad. To ih čini ozbiljnijima i zrelijima. Pred ulaznim vratima u Iriem skupili su se naučnici Muške Starčevićeve Radničke Ustaške Mladeži. Oni stoje tiho kao pred rajskim vratima i slušaju pozorno piesinu kao svjestni mladi Hrvati, koiima je svaka zanosna ustaška pjesma mila i draga. Gledajući ovaj naš dobri i sviestni naraštaj širenam se srdea od milja i nehotice nam se nameće misao, da naša draga domovina ide pravim putem, onim putem, koji vodi u bolju i sretniju budućnost. K. K-ć

S a s t a n a k roditelja ustaške mladeži
Bjelovar 7. sluđena. Dne -I t. mj. u S sati na večer u pros'orijama .Hrvatske čitaonice" u Bjelovaru održanje prvi sastanak roditelia ustaške mladeži, kojem je prisustvovalo preko 100 roditelja te gotovo svi dužnostnici i dužnostnice stožera mužkc i ženske mladeži. Sastanak je otvorio stozemik ustaške mladeži Ivan Ccranac kratkim govorom, u kojem ie iztaknuo značenje mladeži u životu naroda i države, te uzput spomenuo i primjere odgoja i ulogu mladeži kod susjednih velikih nama prijateljskih naroda: naroda njemačkog i naroda talijanskog. Poslije toga je Ivan Šestak o držao predavanje . Z a sretnu budućnost roda našega", u kojem ie prikazao dvije temeljne misli, koje se jjrovode u odgoju ustaške mladeži, a to su: Hrvatska i Poglavnik. Nakon loga Je prikazao družtvovne sredine, u kojima se kreće život djeteta od rođenja d o punoljetnosti, a to su obitelj, škola i organizacija ustaške mladeži. Naročito je bila zanimljiva usporedba obitelji s državom, te odnos pojedinih članova u obitelji u usporedbi prema dužnostima države. Na svršetku svog govora, govornik je pozvao sve roditelje na požrtvovnu suradnju s dužnostnicima pri oblikovanju i oplemenjcnju duše i uma svoga djeteta. Zatim je stožerna odjelna Ur pravileljica za duhovni odgoj ženske ustaške mladeži prof. Zlata Puhač govorila o pojedinim granama odgoja u ustaškoj mladeži s naročitim osvrtom na žensku mladež. Govoreći o duhovnom odgoju iztakla je govornica, da ie zadaća duhovnog odgoia upoznati ustašku mladež s ustaškim načelima, da ih mladež jjozna i da p o njima živi. Zatim je govornica t o vorila o đružlvovno gosj>odarskoi brizi, umicću, radnoj službi ustaške mladeži i drugim granama odgojne djelatnosti u organizaciji ustaške mladeži. Nakon tih predavanja razvio se živahan nevezani razgovor između roditelja odnosno staratelja ustaške mladeži i pojedinih đužnostmka i dužnoslnica, koji su spremno i pomno odgovarali roitcljina njihove primjedbe, a njihove savjete glede odgojnog djelovanja u ustaškoj mladeži poleđini su dužnostnici zabilježili, te će se o tome povesti rieč na sjednicama stožera. Zaključeno ie na prieđlog samih roditelja, da se ovakovi sastanci priređuju barem svaki mjesec jedamput.

Priredba Uzdanice Ženske Ustaške mladeži
Bjelovar, 5. prosinca. — Dne 5. t. mi. izvela je Ž. U. M. Uzdanica na mjestnoj razglasnoj postaji veselu priredbu . U oči sv. Nikole". Priie te izvedbe Uzdanica je posjetila naše ranjene do nobrane, ustaše i njemačke vojnike, ranjene, u našoj domovini, te su naši najmlađi razdielili svim ranjenicima darove, koji su bili sakupljeni od građana. Prva priredba Uzdanice na mjeslnom razglasu vrlo dobro Je uzpjela, uz veliko zanimanie za taj pnenos, a kako i ne bi bio kada smo nestrpljivo očekivali, da čuiemo naše najmlađe po prvi puta pred mikrofonom. O J p j e v a no je par pjesmica i vrlo dobro izvedeni igrokaz „U oči sv. Nikole". S još većim zanimanjem o čekuje se druga priredba naše Uzdanice na mjestnom razglasu. Dra-Ka

Temeljna načela pri odgoju ustaške mladeži
Duhovni o d g o j
Zadaća je duhovnog o Igoja uooznati mladež s Ustaškim načelima. odgajati je u duhu Ustaških načela, te naučiti mladež živjeti po njima. Hoćemo da prodre u mladež idealizam Ustaškog pokreta, da ona shvati njegovu veličinu; jer sveta vatra hrvatskog idealizma ima neizmjerne snage, ona daie golemu jakost da se prebrode sve zaprieke, koje bi se prepriečile na tome putu k ostvarenju najljepših ideala za jednu Hrvaticu — ideala nesebičnog rada za našu Hrvatsku zajednicu. Želimo odgojiti svjesne Hrvatice, jer nema divnije stvari za Hrvaticu nego sviest svoje narodnosti, sviest Hrvatstva; hoćemo odgoj'ti Hrvate i Hrvatice, koji ć e bili svjestni svoje povezanosti s narodom, s dalekom prošlosti. Poznavat ć e poviest hrvatskog naroda i biti svjestni svoje odgovornosti za budućnost. Svahi p o j e d i n a c j e k a r i k a u lancu svog n a r o d a , ima veliku z a d a ć u i o d g o v o r n o s t . Sviest o toj' vriednosti m o ž e p o j e d i n c a napuniti p o n o s o m , m o ž e mu dati polje r a d a 3 a cieli život, m o ž e mu dati nutarnju p u n o ć u života — usrećiti ga. Priroda ie dala žensko' mladeži veliku zadaću u kojoj ć e naći životnu sreću — da bude majka. Mi želimo mlade Hrvatice ponajprije odgajati da budu dobre hrvatske majke, dobre domaćice. One nose najveću odgovornost za budućnost Hrvatske — da dadu novo zdravo hrvatsko pokoIienie. Hrvatska m a j k a j e prva, k o j a ć e udahnuti s v o j o j dječici svetu vatru hrvatskog idealizma, b o j a ć e ih c i o život bodriti, d a vati im s n a g e s v o j o m ljubavi. U duhovni odgoj pripada briga za odgoj sposobnih vođa i voditeliica. Želimo odgojiti vriedne nosioce hrvatskog imena, časti i poštenja, odlučnosti, hrabrosti, znanja, rada, stege koji će tim sposobnostima djelovati na svakoga s kojim dođu u doticaj. U organizacijama ć e svojim utjecajem, svoiim vrlinama doprinesti, da nestane iz jhrvatske zajednice lienosti, neurednosti, ogovarania i drugih osobina bez vriednosti Oni ć e svojim nesebičnim radom odučiti prigovaranja i naučiti raditi a ne prigovarati. Prof. Zlata Puhač

koje su dobro unovčene. Za papir se zahvaljuje zapovjedničtvo bjelovarskim trgovcima i građanima naisrdačniie. jer su time pomoeli nesamo radničkoj ustaškoj mlad. ži, već i obćoj narodnoj stvari. 7 X. Je priredio Ured za zaštitu radničke mladeži uz pomoć srednjoškolske ustaške mladeži priredbu, od koje je prihod išao u korist radničke mladeži. U jesen je radnička mladež sabirala divlje kestene, kojih je isto sabrana veća količina. Sav o v a j prihod od svih napried sabranih stvari upotriebit će se za druttvovnu skrb potrebne i neimućne radničke mladeži tako, da će se sada radnička mladež podići na onu visinu na k o joj mora bili, t. j. da učvrsti temelje hrvatske samostalnosti. Ustaški pokret okuplja sve oko sebe. On okuplja i radničku mladež, da ie pridigne za sreću i napredak ciele narodne zajednice. Za promičbu rad. mladeži J. DUK.

Rad Starčevićeve radni« čke mladeži ,,M" u BjeIovaru.
O v e godine ustaška mužka radnička mladež ie provela veliku djelatnost Mnogi članovi pojedince su se iztakli u radu za cielu zajednicu. Kao prvo je je bilo branje lipovog cvieta u mjesecu lipnju kada je sakupljena veća količina lipovog cvieta za potrebe hrvatskog domobranstva. Zatim j e bilo sakupljanje starog papira, kojega je sakupljeno oko dva vagona, te veća količina starih krpa,

Sastanak ženske loze ustaškog pokreta
održan j e u nedjelju 6. o. mj. u 2 sata poslije podne, u prostorijama čitaonice ustaškog stožera u Bjelovaru. Sastanku je prisustvovala gdja. prof. Irena Javor, p o vjerenica ženske -loze Ustaškog pokreta za cielu državu, gdja. Silva Radej urednica lista „Ustaškinja" i Stožernik Velike župe Bilogora Stjepan Pižeta. Sastanak Je otvorila povjerenica Ženske l o ze Ustaškog pokreta za župu Bilogora gdja Zlata Stahuljak i p o -

Broj 80
zdravlja p o v j e r e n i c u gdju ju prol. j a v o r , le j o j zahvaljuje na trudu M l je uložila I v e ć drugi puta došla u B j e l o v a r radi o r g a n i z a c i j e žene u hrvatskoj državi i hrvatskom narodu, U kratkom g o v o r u g d j e Stahuljak koji su članice p o mno saslušale, prikazana je uloga žene I p o t r e b a organizacije, k a o i dužnost svih Hrvatica d a se ujedine i u m e đ u s o b n o m radu p o mažu one, k o j i m a je p o m o ć p o trebna. A tih imade baš u d a n a šnjim prilikama v e o m a mnogo. Koliki su ne s v o j o m krivnjom ostali bez k r o v a i o n o g a najnužnijega, a naša j e dužnost p o m o ć i im. P o slije g o v o r a g d j e Slahuljak g o v o r i gdja prof. J a v o r . U svom je g o voru razjasnila p o t a m c rad i o r ganizaciju Ženske loze. Napominje poruku P o g l a v n i k a ženama k o j a glasi: „ Ž e n s k a l o z a ustaškog pokreta ima najplemenitiju zad a ć u u j e d i n i t i s r c a svih H r v a t i c a u ljubavi z a d o m o v i n u , u r a d u za državu, z a svetost d o m a ć e g ognjišta i za obiteljsku sreću. Ž e n s k a l o z a savjestno radi na toj zadaći, te izpunjava svoju dužnost, p a j e stoga častila dužnost svake prave Hrvatice biti j o j č l a n i c o m i u n j o j r a d i t i . Novo hrvatsko pokoljenje najbolje ć e odgojiti žene, k o j e budu radile u Ž e n s k o j lozi po u s t a š k i m n a č e l i m a . 1 s a m o ć c si o n e pribaviti z a to veliko d j e l o zahvalnost domovine". Iz te s e p o r u k e može n a j b o l j e razabrati cilj, te se n a d a m o , d a ć e se i naše b j e i o v a r č a n k e p o k a z a t i dostojne hrvatskog imena i d a n e ć e ni m a l o zaostajali za onim sestrama u drugim mjestima, k o j e su v e ć prije radite, a mnoge su v e ć i položile prisegu. Vidimo d a su p o k a z a l e s v o j u veliku n a c i o n a l n u sviest v e ć i p o tome, što su p o čele o d m a h r a d o m , pieienjem toplog rublja za naSe hrabre b o r c e , darivanjem i doprinosima za ranjenike u bolnici, k a o i šivanjem za siromašnu d j e c u u zajednici s ustaškom mladeži. S v e su t o na o k o male stvari, ali je njihov učinak na o n e z a k o j e se radi i te k a k o velik. Nastavit ć e m o t a k o i nadalje. Na k r a j u sastanka podieijeni su g o s p o đ a m a upisni listovi i sastanak j e završen, t a k o d a su sve prisutne imale js istoga najbolji utisak. Z. P. P O D L I S T A K

„BILOGORA"

Strana 3.

KULTURNI PREGLED
Hrvatska Enciklopedija 3 svezak
S a d a v e ć i m a m o pred s o b o m tri svezka Hrv. Enciklopedije. Treći je s v e z a k b i o izložen kroz c i o prošli tjedan s v a k o m u na uvid u izlogu G r a d s k e štedionice. S v e z a k I. p o č i n j e sa slovom A . i svršava s rieči Automobil. T a j svezak ima SOS stranica, d e b e o j e 7 cm, a težak je 4 kg. 2 0 g. S v e z a k II. p o č i n j e s rješju: Autonomaši i svrš a v a s rjećju: Boito. T a j svezak ima 72S stranica teksta. Težak je, k a o i prvi. S v e z a k III. nastavlja s rječju: Boja i svršava s rječju: Clevcland. T a j s v e z a k ima s o o stranica. Težina mu je ista. Prvi j e svezak i z a š a o p o č e t k o m 1941., drugi o B o ž i ć u 1941., a treći u jesen 1942. godine. Od s a d a ć c izlazili r e d o m svi brojevi j e d a n z a drugim u r a z m a k u o d 6 mjeseci. Četvrti se v e ć nalazi u tisku, a za peti se sprema gradivo. Hrv. Enciklopedija izlazi u v r l o težkim vremenima pred |avnost, ali b a š ta činjenica, d a izlazi u s a d a š n j e vriemc p o t v r đ u j e m o ralnu i intelektualnu o đ p o r n o s t i s t v a r a l a č k u snagu naših znanstvenih k r u g o v a , Mnogi su članci ilustrirani, a m n o g o m su pridodane slike i c r teži. Zemljovidi ć e d o ć i u p o s e b n o j knjizi na k.-aiu. Da su i d o nešem, m o ž d a bi i zastarjeli, p t i j c b r o j u o s o b a , k o j e su m o r a l e olići zbog p o m a n j k a n j a mjesta, predp o s t a v l j a se, d a ć e se taj slikopis i d a l j e s istim uspjehom d a v a t i ne n e g o bi se pojavili. U p o s e b n o j knjizi bit ć e odtisnuto k a z a l o . A k o ć e bili p o t r e b n o izaći ć e i p o s e b na knjiga Itao Dodatak. Z a t o bi moglo p o d p u n o d j e l o imali oko lt3 s v e z a k a . V e ć o v a tri svezka d a j u nam b o g a t o v r e l o znanja, oni su g o l e ma zbirka k r a j o b r a z a i puni rep r o d u k c i j a najvećih i najljepših umjetničkih djela. O n i su v e ć s a d a privlačiva riznica z n a n j a i n a j ljepši album slika naših i stranih krajeva. Hrvatska Enciklopedija tiska se u 9 0 0 0 primjeraka. Još je o d toga b r o j a s a m o 1.000 s l o b o d n a , a t a k o v o se g o l e m o d j e l o n e o b n a v l j a t a k o srcorol P. s a m o u Zagrebu, n e g o i u c i e l o j Hrvatskoj. D o n o s i m o dvie slike, k o j e prikazuju prizore iz tog slikopisa.

Uspjela praizvedba slikopisa »G.P.U.« u Zagrebu
U Z a g r e b a č k o m »Danica« slik o k a z u o d r ž a n a je s v r l o velikim uspjehom p r a i z v e d b a Ufa slikopisa »G.P.U.«, koji je snimljen p o d v o d stvom redatelja prof. K a r l a Rittera, a glavne uloge igraju L a u r a Solari, Andrc\vs Engclman, V i l i Quadflieg i Marina von Ditmar. O g r o m n o zanimanje, k o j e j e taj slikopis p o b u d i o k o d zagrebačkih g l e d a l a c a , k a o i izvrstan uspjeh, zahvaljuje taj slikopis s v o j o j ; s v o j o j vjerodostojnosti. O n je n a i m e snimljen p r e m a istinitim redarstvenim p o d a c i m a iz raznih država, izvrstni karakterni glumci na čelu s Andre\vsom E n g e l m a n n o m koji j e d a o p o b u d u z a snimanje tog slikopisa, imali su u tom slikopisu m n o g o prilike p o k a z a t i s v o j e umjetničke sposobnosti. Ciela Hrvats k a š t a m p a n a čelu s .Hrvatskim N a r o d o m " i . N o v o m Hrvatskom" i . D e u t s c h e Zeitung in K'roatien" osvrnula se u velikim č l a n c i m a na taj slikopis, koji skida krinku sa zloglasne nasljednice Č e k e , a ujed n o i v e l o tajne s nerazjašnjivih zločinstava, k o j a su se d o g a d a l a u evropskim priestolnicama. Prizori b a c a n j a mrtvih tiela u rieku, rušenje h r a m o v a , zločinstva u Š p a njolskoj, d e m o n s t r a c i j e i štrajkovi n a stotine i tisuće žrtava, sve je t o posljedica zvjerske djelatnosti te organizacije, č i j a j e hidra smrvljena u Europi. . D a n i c a " slikokaz u k o j e m se taj slikopis prikazuje, p o d p u n o m a j e b i o r a z p r o d a n prv a tri d a n a , a p r e m a zanimanju i usred n a j ž e š ć e ljetne žege. M o r e j e tiho i mirno. K a d k a d popuhne tihi lahorić, tad se i m o r e p l a v o , sinje more, naše m o r e l a g a n o uzlelija prelazeći u p l a v o zelenu boju, k a o d a su Se u jedan mah s v e masline dalmatinske krajine pretvorile u ulje. Diže se i p a d a , tezko, t r o m o , ali zar.osi. Zanosi p o g l e d o m d o m a ć i h , a k a m o li stranaca, koji uživaju časovitu sreć u i veselje hrvatskog plavog m o r a . O n i zavide d o m a ć i m n a p a dajući ih jer ne z n a d u cieniti ljepotu i n e z n a d u j e sami uživati. O n i im se smiju, a t a j smieh jest smieh ironije u z v r a t a strancu p o š t o o n ljubi s v o j e m o r e . oni g a p o d o m a ć i n o s e u srcu, k o j e j e n e r a z u m n o strancu. Hrid m o r s k a z a n j e g a j e k a m e n „stenac", k a o š t o je . s t e n a c " i n j e g o v život uz žal morski, n j e g o v o m o r e ljubavi. Tu se o n r o d i o i o d g o j i o , a uz

Prizori iz s l i k o p i s a „G. P . U." ( F o t o : „ U f a " ( S c h e r l - K l )

KREŠIMIR VLAHO:

KRUNA SREĆE
POVIEST VELIKE LJUBAVI (Nastavak 2O) D a n j e p r o l a z i o , gubio se i v e ć s e j e spuštala tama, k a d je vlak s t a o . L a g a n o su izveli Lidu, a na postaji su ih čekali roditelji Piera i Inete. Sjeli su u s a m o v o z i k r o z v r e v a ljudi pri odsievu električnih ž a r u l j a nestalo ih je. Pošli su u n o v i život i o z d r a v l j e n j e u zajednici. S v i sretni, d a ć e se Lida izliečiti u što su č v r s t o vjerovali. N o ć j e p a d a l a sve dublje i dublje. Život se stišavao, a mir Je s v a k o g a trenutka b i v a o veći. IX Na i z m a k u s m o ljetne sezone, a i p a k sunce p e č e , prži, pali, k a o

n j e g ć e živjeti i umrieti i s v e naj e z o e i n a v a l a ne m o g u mu g a oduzeli, jer je c n s r a s t a o u v j e č nosti s t r o b o j k o m crven biel i plav. O n i slušaju i 'Uju, razumiju šum maestrala, uzburkanost v a l o v j a , a i tihi mir morski. Njima je b a r k a i drug, sve veselje, tuga i bol, jer p r i m o r a c i more j e jedno. U veče, k a d nestane sunca, oživi stara Republika. Ul c e postaju življe i s v e ide k j e d n o m e središtu: k Slradunu. O n o m e star o d r e v n o m Stradunu p r e k o k o j e g su n e k a d a o h o l o i m r k o prolazili g r o f o v i i plemići, a mladi i zamišljeni b a c a l i p o g l e d e na bedeme ljubavi i mira. I d a n a s kamenite zidine p r i č a j u njihovu slavu i p r o šlest, ali je nestalo o n e ukočenosti i nategnutosti. D a n a s č u j e m o v e seli smieh, šale i dosjetke. S v a k e v e č e r i o n oživi. S a svih s i r a n a k a o d a vrije, a plam bukti u srdcima.

Mnogi i mnogi nasuprot t o m u izb j e g a v a j u buku idu l a g a n o i tiho bez buke ulaze i izlaze iz c r k v e Male B r a ć e , zatim o b i d j u s v o g p a t r o n a S v e t o g a Vlahu s molitvom na usnicama. Mole i m o l e o b n a v ljajući predaju. Ali uviek, gdje j e bilo veselja tu je b i o Alfred. E n o g a sad š a p u ć e i smije se s nekim drugovima, sad d o s a z i u družtvo djevojaka. Najednom smieh, p a g a o p e t nestane. I V e č e r a s g a j e b r z o nestalo, povukao se je, a gdje, k a m o ? v a l j d a k u ć i ? K a d je Dušan u š a o u . G r a d sku K a v a n u " n a š a o g a j e tamo, sjedio je u k r a j stola zamišljen. Prišao j e blize b njemu, ali o n g a nije ni s p a z i o i n e . pitajući 2 z a d o z v o l u s j e o d o njega. A l f r e d se prenuo. „O zdravo Dušane! Odakle Ti r a n i j e ? " Pri tom se j e n a s m i j a o .

Strana 4
Tečajevi stranih valuta u prosincu
O d 1. tlo 31. prosinca 1942. za preračunavanje vriednosti siranih valula i zlatnog novca bod naplate svih državnih dažbina i za ustanovljenje nadležnosti u sudbenom postupku vriede sliedeći tečajevi: 100 talijanskih lira Kn 26315 too Švicarskih iranaka Kn 1 .159.— 100 francuskih franaka Kn 100.— 100 holand. guldena Kn 2.654 — 100 bugarskih leva Kn 61.— 100 rumunjskih leja Kn 33.33 100 danskih kruna Kn 965.20 100 švedskih kruna Kn 1.19040 100 norvežkih kruna Kn 1.136.40 100 španskih peseta Kn 471.60 100 100 100 100 100 100 1 1 t l 1 1 i 1 1

"BILOGORA"
grčkih drahmi Kn 33 čeških kruna Kn 20C slovačkih kruna Kn 17i finskih maraka Kn 101 srbskih dinara Kn ICC porluga. eskudosa Kn 203 njemačka marka Kn 20.— belga Kn S.— mađarski pengo Kn 1206 urugvajski pesos Kn 16.30 argentinski pesos Kn 11.90 čileanski pesos Kn 1.20 turska lira papir. Kn 39.60 Ilirska lira u zlatu Kn 367 50 napoleondor Kn 323.— Iz odjela za državnu imovinu, navjeru i dugove u Ministarstvu državne riznice broj 3S972-II-1942 od 1. prosinca 1942. | kazni izdali sudovi ili upravne o tblasli, vriede k a o dozvole za put o v a n j e željeznicom. 9. Nalozi nadstojnika željez n i č k i h jedinica, koje oni o s o b n o iz• daju tehničkom osoblju državne željeznice za službena putovanja radi održavanja željezničkog prometa, vriede k a o propustnice za ta službena putovanja uniuar područja mjestne nadležnosti izdatmua. II. a) S v e u mjestnoj i stvarnoj nadležnosti izdane propustnice m o ; raju se izdavati trogubo. jedan primjerak dobiva putujuća stranka, drugi primjerak ostaje radi očevidnostt u uredu nadležne oblasti koja ju je izdala, a treći tiiiauc biti odmah dostavljen radi nadzora Ministarstvu unutarnjih poslova, Glavnom ravnateljstvu za javni red i sigurnost. b) Sve izprave za putovanja navedene pod točkom I. 1.—7.

Broj 80

dužne su željezničke postaje žigosati svojini službenim žigom prigodom izdavanja putnih karata. III. Prekršaji o v e redarstvene naredbe kazne se primjenom § I. točke 6. po § 5. zakonske odredbe o redarstvenim prekršajima i o redaistvenom postupku od 5. lislopadai!942.broj C C L X I \ - 2 I 6 I . Z-1942. novčanom kaznom d o 6.000 Kuna ili zatvorom d o 30 d a na, odnosno jednom i drugom kaznom. Za promjenu o v e redarstvene naredbe odgovaraju osobno oni državni službenici koji su po redarstvenoj naredbi ovlašteni za izdavanje i žigosanje propuslnica. O v a se redarstvena naredba imadc uobičajenim načinom imađe svestrano i pravodobno proglasiti. Zagreb, dne 3. prosinca 1942. Glavni ravnatelj: Dr. ZIMPERMANN v. r.

OBUSTAVA OSOBNOG PROMETA NA CIELOM DRŽAVNOM PODRUČJU
Minstarstvo unutarnjih poslova, Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost pod Prs b r : 155S01942. izdalo je sliedeću stanuju uz željezničku prugu mogu od stalne nastanbe d o mjesta svoga stalnog uposlenja i natrag putovali dozvolom, koja vrtedi za cielo vrieme zabrane putovanja, a koju je ovlašten izdati o s o b n o kotarski predstojnik za područje kotara, a upravitelj redarstvene oblasti za područje gradova. 5. seljaci protvadači. koji nose živežne namirnice na trg, k a o i oni silni trgovci (piljari), koji nabavljaju živežne namirnice od proizvadača za tržišta, mogu dobiti dozvolu putovanja, koju je ovlašten izdati osobno kotarski predstojnik za područje kotara, a upravitelj redarstvene oblasti za područje gradova. 6. Učenici srednjih i pučkih škola, koji stanuju van središta svojih škola uz prugu, a moraju dnevno polaziti školu mogu dobiti dozvolu putovanja za cieio vrieme zabrane putovanja, koju je ovlašten izdati osobno kotarski predstojnik za područje kolara, a upravitelj redarstvene oblasti za područje gradova. 7. Putnicima iz inozemstva i u inozemstvo dostaje k a o dozvola za putovanje do mjesta! odredišta odnosno do državne granice redovita putnica - providena urednim vizumom. S. Službeni pozivi, koje su za razprave, preslušanja ili nastup izlazu ga pogledao mrko i prezirno, k a o d a mu je htio reći: „Pazi se." Sjutradan su se sreli, ali ga nije ni pogledao, još se je više promienio, nije mu htio odvratiti ni na pozdrav. Sinoć je Dušan obično bio sa svojim starim društvom i prijateljima, ali Alfreda nije bilo, nigdje. T a k o su prolazili dani, idolasila je sima, počeli su hujati vjetrovi, a morski se valovi odbijati o morske klisure. Sunce je počelo islasiti kasnije, a zalaziti ranije, k a o stvarna predočba života. Alfred se već dulje , vremena ne vidja. Š t o je s njim? Još lebdi njegov mrki pogled, o n a njegova sumornost života i izbjegavanje sviju nas. Dušan je išao Stradunom, ne sna ni sam što je mislio, v e ć Je odbijalo dva sata poslie podne,

Promjene u putničkom prometu na prugama Hrvatskih državnih željeznica
nastupile su znatne promjene u putničkom prometu, pa radi obavještenja naših čitatelja (savezno s uRidanjein osobnog prometa) donosimo te promjene, koje se ođnoseina područje naše župe. Pruga Varaždin—Osiek Varaždin—Koprivnica i obratn o : mješoviti vi. 1344 (Varaždin odi. 13.35, Koprivnica uol. 15.14; vi. 1319 (Koprivnica odi. 6.40, Varaždin doL 7.45). Koprivnica—Kloštar i obratno: mješ. vi. 1312 (Koprivnica odi. 10.14, Kloštar dol. 12.09); vi. 1311 (Kloštar odi. 12.10, Koprivnica dol. 13.35). Kloštar— Osiek i obratno: Putnički vi. 1 3 1 2 (Kloštar-odL 1 2 . 1 / , Os.ek- dol. 1652); vi. 1311 (Osiek odi. 7.41, Kloštar dol. 12.00). Pruga K r i ž e v c i — K l o š t a r Križevci—Kloštar i obratno: putnički vi. 1412 (Križevci odi. 9.46 Kložiar dol. 1204); vi. 1411 (Kloštar odi. 12.19, Križevci dol. 14.40) kao izravni vlakovi Zagreb—Osiek i obratno. Križevci—Bjelovar i obratno: mješ. vi. 1414 IKriževci odi. 16.0S, Bjelovar dol. 17.15), vL 1417 (Bjelovar odi. 4,19, Križevci dol. 5.20) Pruga B j e l o v a r — G a r e š n i c a Kreću injišovm vlakovi 1530 (Bjelovar odi. 7.00, Garešnica dol. 10.C0) i vi. 15.33-a (Garešnica odi. 13.59, Bjelovar dol. 17.20). Pruga Pavlovaca D r a ž i c — Grubišno Polje Kreću mješoviti vlakovi^1632 (Pavlovac Dražica odi. 9.00. U i u D:Sno Polje dol. 9.40), vi. 1433-a (Grubišno Polje odi. 14.19, PavlovaC Dražica dol. 14.53). ničkog stališa, koje su na dan 27. srpnja 1942. navršile 60. godinu života, već i na o n e , ; k o j e . s u odnosno koje ć e — nalazeći se u državnoj službi — navršiti 60. godinu ž.vota iza 27. srpnja 1942. O v a se odredba ne odnosi na ugovorne slušbenike-nadničare, koji se nalaze u državnoj službi." gledao negdje. Nije mogao;., reći tko je, jer možda nekada davno, da su se u životu sreli. „Druže, neznaš. Vlado!" Pa ja sam

Redarstvenu naredbu o zabrani putovanja

I. O d dana 7. prosinca 1942. u 0 do ukliučivo 6. siiečnja 1943. u 2 4 sata obustavljen je svaki promet na svim željeznicama na cielom području Nezavisne Države Hrvatske. Na temelju o v e obustave svakog osobnog prometa odreduje se ovime kako sliedi: 1. Sve d o sada izdane osobne propustnice u svrhu putovanja stupaju bez iznimke danom 7. prosinca 1942. u 0 sati izvan snage. 1. Iznimno mogu putovati o sobe, koje dobiju radi osobito važnih razloga za pojedina putovanja posebne dozvole, koje su ovlašteni izdavatiosobno kotarski predstojnici za područte kotara, a upravitelji redarstvenih oblasti za područje gradova na temelju pismenog odobrenja nadležnog resortnog ministra. 3. Težki bolestnici, kojima je potreban žurni liečnički zahvat mogu putovati željeznicom samo dozvolom, koju je ovlašten izdati osobno kotarski predstojnik za područje kotara, a upravitelj redarstvene oblasti za područje gradova. 4. Radnici i namještenici koji „Što je što se smiješ, s a r Ti je to g l u p o ? " „Ne, ali mi je č u d o odakle Ti o v d j e ? " »Ne trebaš se čuditi, ja sam stalni gost ovdje i o v o je moje vrieme kad dolazim. A Ti se ne ljuti što sam j a ovdje, jer vidim na Tebi da Ti nešto manjka. A k o Tf se može pomoći j a ću Ti pomoći. A u glavnom snam što Ti je, bit će da Ti je ponovno o k o zapelo s a kakvom crnkom ili plavkom, a vjerojatno tata i mama smetaju ili netko treći." „Molim Te dosta Dušane. Misliš da sam diete, dosta je meni svega toga. Ja što radim, ne polažem računa nikome pa n e ć u ni Tebi. Ti a k o ćeš se ispoviedati, idi popu, ali Ja ni njemu, to niti ću, a i ne mogu, da snaš i točka." Nenadano ljutilo je skočio b a eivši novac na s'.ol i 1,'utito pri

mirovinu nakon navršenih 60. g o d i n a žvota izdalo je Županstvo pri Poglavniku dne 2. t. mj. pod br. 5514-41-2 sliedece tumačenje : „Odredba Poglavnika od 27. srpnja 1942. bioj 5514 42 odnosi se ne samo na one osobe u državnoj službi, građanskog i vojali toliko može i sna da njegove misli najviše i nehotice lete na Alfreda, a ni sam ne sna zašto. Vjetar je puhao i bilo je dosta hladno, sve se uvilo u šalove i obuklo kapute. Tako je u mislima išao, tek kad je bio kod crkve sv. Vlahe čuo je poklik: »Dušane, Dušane I« Okrenuo se |e, a ne s n a tko ga sove, gleda ali ne može da spasi nikoga posnatoga. U taj čas pristupio je k njemu neki neposnati gospodin. „Zdravo Dušane!' Gledao ga je, ta tko bi m o g a o biti, ne sjeća ga se nikako. „Pardon s kim imam čast govoriti?" Mali smicšak preletio je preko usana došljaka. „Pogledaj me d o b r o ta s a r sam se tako mnogo promienio?" Dušan je gledao, k a o d a je stvarno nekada to licc ili sl'čno

„Ah, V l a d o ! Oprosti, nikad Te ne bi poznao, Ti k a o d a si drugčiji, nego što si bio, ne onaj naš Vlado. Da mi se nijesi javio, j a Te ne bi nikada preposnao." „Ja, onaj stari Vlado i nika-, kav drukčiji, to ne;bih želio ni biti." „Šta ima novo, k nama?" što..Tefgoni

„Već dugo nisam bio u Dubrovniku, a uviek medu lošim ima i dobrih uspomena." Pri tom je pronicavo gledao Dušana.

(Nastavit će se)

Broj 80 GRADSKE VIESTI

„BILOGORA" Bjelovar sudbeni viednik Dr. F r a , n j o Antolbovid, boji je d o sada bio sudb. viednik pri sudbenom stolu u Hrvatskoj Mitrovici;

Strana 5

I vina i holač, Štern 1 bocu konjaka, Gotal I 1 rakije. Segedi 100 bom cigareta, I bocu malinovca i 3 kg jabuka, Marija Zalar 1 i bg hehsa, Lužan Milba 1 kg kebsa, P r o m j e n e na ženskoj Galjer Ivan 100 bom cigareta i 1 stručnoj ikoli. Po potrebi slu- bg keksa, Kareš 3 bg jabuba, ZoNlkolinjski dar ranjenicima je slike ovome stožeru, neka s žbe premještena ie stručna učitera Malulek I bg bebsa. 2 bg jaiste što prije nabave i takove neŽenska loza Ustaško« pokreta ljica čin. vježbenica ženshe strubuka I 10 kom cigareta, Baj Maja ka šio priie predadu u složernoj n ralednlcl sa Stožerom ženske čne šhole u Bjelovaru Ivba Mel i pol kg hehsa, Lalić 60 bom p'sarni u Bjelovaru ulica 8. travlistaške mladeži priredila |e u oči sarid na državnu stručnu šholu u cigareta, Cvirčić Pavao tri četvrt nja broj S prizemno (ulaz s ulice. blagdana sv. Nikole dne 5. I. mi. Karlovac. bg bolača, Fabijančid Gjuro 2 bg U Bjelovaru. 9. prosinca 1942. poslle podne u 3 sata posiet raNamješteničko osigura- keksa, Ficko Eduard 1 bocu ruma, ZA POGLAVNIKA nlenim i bolestnlm uslašama, do44 nje •Merkur Povjereničtvo pol h ; kolača i cigareta, Kostclac I DOM SPREMNI! mobranima i savezničkim njemačpol kg keksa, Benid 120 grama B j e l o v a r poziva svoje članove kim voinicima. Ved oko 2 sata Stožerni pobočnik: duhana i četvrt kg keksa, Galkovd a predadu svoje članovnike d o bilo ie vrlo živo (a priie podne Matija Navojec v. r. ski Eta 1 kg keksa. Kolonid Dra15. XII. družtvenom inkasatoru g. pogotovo, kad su marne članice gica I kg keksa, Kiihnel 60 kom slagale zamotke darova). Vladala Najljepši dar od sv. Ni- Kranželiću u Prvoj hrvatskoj šte- cigareta i pol bg bebsa, jolana llrje izvještna uzbudenost u mladim k o l e dobili su predplatnici . V e - dionici, radi zamjene za nove čladv- 20 bom cigareta, četvrt bg pehsrdclma ustaške uzdanice. Priie d r e k n j i g e " , koja sadrži niz novnike. Prigodom predaje člameza i 1 bg jabuka, Štefanovid polaska došao je i ustaški stožer- najljepših priča, punih bajnih ču- novniba članovi de primiti potvrMira jaboka i oraha, jozić četvrt du o predaji, a boja de im služiti nik g, Pižeta, koii je također no- da i čarolija. bg keksa i 2 kg jabuka, Frize 15 prigodom traženja liedničbe posio iedan zamotak. Bila ie vrlo Te su četiri knjige opremljene bg jabuba i 15 dopisnica, Gaščid modi. — licoa slika gledati djevojčice, s mnogobrojnim si kama u crnom Adela 80 dbg keksa, lagodid Naustaške uzdanice s košarama puZamjena članovniba de se vri u bojama i divnim omotom. U ea l kg keksa, Barlović 1 i četvrt nim darova, dužnosnice i dužnošiti samo članovima boji de ili su tim pričama nižu se bajoslovni kg keksa i 2 hg krušaka, Golubić stnike Ustaške mladeži kao i ducarevi, junački ratnici, nadprirod- podmirili dlanariau d o bonca god. i kg holačida, Jerbid Marla I sažnostnice ženske loze, kako u maUiedno se pozivaju članovi, lama, Radhović "Milica 2 salame, ni divovi i liepe kraljevne. loj povorci nose nikoliniske d a O r e su priče razveselile ma- da doprinesu potvrde o zajedni- Kovdl o pari hobasica, \Vagner rove. lu Mišinku Krslić, gdju Macu Foch- čkom budanstvu d o bonca ove Ljubica pol bg bebsa, Kuneli PaU bolnici ie stožernica ženske tman, gdiu Rudolfmu Tribuson, godine. Potvrde treba doprinlell vica pol bg bolača, Radoševid 2 Ustaške mladeži Mira Markovid gdiicu stožernicu Markovid, gdii- samo oni članovi, koii imadu čla- bg boksa, Svoboda 2 I rakije, Marušid 1 i pol kg hehsa, 3 bg jakratkim govorom pozdravila ra- cu tabornicu Katicu Pelikan, gdju novnike starije od jedne godine. Povjerenik: buka i 40 cigareta, Mravinac 1'30 njenike istaknuvši, da su same ma- Mariju Kirinić, g. Dragutina PeteBaranjai v. r. hg koksa i 100 kom cigareta, Šole ustaškinje izrazile želju, da po- ra, gimnazijalca, gdiicu Nevenku hinger t'50 kg kolača, 2 kg jabus'ele ranjenike, jedna od njih je Barešič, gimnazijalku i malu gdiiOsobne viesti ka, 7 dl rakiie i 40 bom cigareta, naime rekla stožernici: „Sestro, mi cu Ljiljanu Čorda Z v e z d a n a Pegan iz Bjelovasmo još malene, ali povedite i nas Svi ostali gradjani a u prvom ra imenovana je računar. vježbe- Antoliah i boca meda, Klinar 1 salama, landrašid 2 hg hehsa, 200 k našim ranjenicima, da im i mi redu moji predplatnici enciklopenicom bod Tehničkog odjeljka u hom cigareta. Sajdl četvrt kg bokpokažemo, kako ih volimo." Na- dija, mogu se kod mene na te sa, Mikša i kg jabuka i četvrt kg kon toga je gđa prof. Zlata Pu- priče predplatiti i odmah ih po- Bjelovaru. Vjcboslava S r n a b učiteljica keksa, Učiteljski zbor 260 kom cihač na niemačhom jeziku pozdra- dići. pučke škole u Guđovcu premje- gareta, Begid pol kg hehsa i 36 vila njemačke ranjenike. Nastavak u božičnom broju. štena je p o molbi na pučku škobom cigareta. Klier 50 bom cigaZatim su male ustaškinje odProf. D. Petranović lu u Bjelovaru. reta, jarz 3 bg hehsa, Klinovshi 2 pievale državnu himnu, te krasnodobr. povjerenik H. E. Darovi za ranjenike. Žen- orehnjače i 2 mahovnjače. Turnir slove i to: Dunja Stahuliak pjesmu Berta 2 hg kolača, Milaj Marija 3 .Sv. Nikoli". Ankiea Žafarić .PoČlanice Hrvatske kato- ska loza ustašbog pobreta zajedno glavniku". male ustaškinje Drašho- ličke ž e n e posjetile su uoči sv. sa stožerom ženshe ustašhe mla- kg jabuka, Pintarić 20 kom cigareta, Šafarić 20 kom cigareta. Krivic i Tkalcc odpjevale su pjesmu Nikole ranjene ustaše i domobrane deži prigodom blagdana sv. Ni.Labud se hupa u rieci jmaloj", a te im predale svoje darove. O v o kola sabrala je veću holičinu pri- šković 20 kom cigareta, Megrle mala ustašhinja Krišković pjesmu je po drugi put što ie o v o do- godnih darova. Gdje iz Ženshe 1C0 kom cigareta, Tvornica WoIt 6 kg keksa, Švigir četvrt kg keksa, .Sv. Nikola". brotvorno družtvo Katoličke Ak- loze bao i ustašba žensba mladež 20 cigareta i 1 kg jabuka, Tekaić Stožernih Stjepan Pižeta ie cije izvrš.lo rodoljubnu dužnost su naišle na vrlo liep odziv bod 6 I vina, Lovrak 100 kom cigareposlije toga održao kradi govor sjetivši se naših ranjenika u bolnici. rodoljubnog gradjanstva, te im se ovim najljepše zahvaljuju. Daro- ta, pekmez i jabuke, Prohart pol ranjenicima istaknuvši, da se za Ir ahije, jahčin 2 hg jabuba i p o l Nikolinjska priredba dje- vali SU: slobodu treba sve žrtvovati i za bg bonbona, Dragija pol I lihera nju se sladho umire. Sliedilo je čjeg zabavišta održana je dne Šabanovid Abidin 1 hg ho- i pvl hg hehsa, Sabolović pol 1 dielienie darova. Stožernik Pižeta 5. t. mj. u 3 sata poslije podne u lača, Tomljenović 1 kg medenjaka rahije, Srnab 1 hg bolača, Seleš i tabornik Matija Navoiec — koji gradskoj viečnici. Na razporedu i 200 kom cigareta, Karla Kolesajabuhe, Šarid 20 kom cigareta, je u međuvremenu također prispio su bili krasnoslovi i pievanie dje- rić 1 kg keksa, Laksar 1 i pol kg Krivović 20 kom cigareta, Hlup posjetili su svakog ranjenika za- ce gradskog dječjeg zabavišta. Pri- keksa, Gregurić Ruža 100 kom pol kg keksa, Malilda Štekar 1 i nimajući se za prilike prilike u redba ie dobro uzpjela. Djeca su cigareta. Švarcer 27 kom cigareta pol I vina i "kolače. Lici Jež 100 kojima je ranjen i za težinu nje- svoje krasnoslove i oievanje zna- i 2 kg jabuka, Vučković Marija 60 bom cigareta, Knievrald 40 hom gove rane. S njemačkim vojnici- la iznad očekivanja, ma da nije kom cigareta i 2 kg jabuka, Stancigareta, Filipan pol hg hehsa, ma razgovarale su gde Kolesarić, bilo obuke dugo vremena. Poslije ka Janaček 60 hom cigareta, ViPlovanid -1 hg hehsa i 100 bom Stahuliak i Puhač. Ranjenici su priredbe bilo je dielenje darova. šinha Marija 1 hg pehmeza, Bela cigareta, Fingerhut 1 hg hehsa, G a bili dirnuti radi darova i izkazane Napominjemo, da na ovim prired- 4 hg jabuba, Pavlić Mićiba 2 hg bama nikada ne sudjeluje »kram- jabuka i 1 i pol I vina, Petar Ca- lovič Blanha holače, Hlubochi 1 im pažnje. pus 4 uz sv. Nikolu nego andjeo, p o 2 bg jabuba, Koch Dragutin 1 hg jabuba i holače. Stožer družtva odliko- koji dieli darove dieci, što je i I rahije, Grdan josip 200 hom civanih Hrvata ratnika iz g o - posve razumljivo, jer »krampus« gareta, Dragica Špalj pol hg kekd i n e 1914—1918. poziva sve čla- ni ne spada u družtvo sv. Nikole. sa, Stj. Kovačević 4 kg jabuka i 1 nove iz grada i hotara družtva Naročito iztičemo, d a je za kg keksa, Tracić 40 kom cigareta, Zaposlenje traže dvije čiodlikovanih Hrvata ratnika iz goovu priredbu uložila mnogo tru- Bajs 1 kg keksa. Slava Hlubockv novnice za 2—3 sata poslije p o dine 1914—19IS., a koji nisu podd a nova učiteljica dječjeg zaba- pol kg keksa i 2 kg jabuka, Smo- dne (znanje strojopisa), javiti n a mirili odnosno uplatili svoje člavišta- Zdenha Supančid, kojoj su lic 5 i pol kg kolačića, Dadaček upravu. narine i posmrtnine d o konca 1942. roditelji djece zahvalni, da im je Marija 3 kg jabuka, Devčid Sofija godine, d a odmah dodju uplatiti, priredila nekoliko časaka vedrog 20 kom cigareta, Stahuljak 1 hg a najkasnije d o konca ovog mjeveselja u ovim ozbiljnim vreme- bebsa, Zormanić pol kg keksa i seca. jabuka, Pohajda 1 bg jabuka i 1 nima. Pozivaju se i oni članovi, koji kg bebsa, Vincehović Marija 150 su predali svoje slike ovome stoIz sudbenog stola. Na vla- Kuna, Štehl Liubica 1000 Kuna, žeru, a nisu pridošli radi podignu- stitu molbu premješten je sudbeni Šbalec 60 h o m . cigareta, Marija dva nova krasna kul a izkaznica, to neka isto dodju viećnib sudbenog stola u Bjelo- Horvat 100 hom cigareta, Božičehinjska kredenca. dodju d o konca ovoga mjeseca varu Dr. B o g d a n Horvat k sud- vic pol hg hehsa, Šminderovac 1 Upitati Karlo KRATOCHVIL d a takove izhaznice podignu, po- benom stolu u Karlovcu, a iz služ- i pol hg kebsa i 1 i pol kg jabustolar sto su iste podpuno dogotovljene. benih obzira s pravom na nakna- ka, Plešid 1 hg hehsa, Emilija BraMALI L O G O R K tome se pozivaju i svi oni du putnih i selidbenih troškova nichi 2 kg kebsa, Poplab 1 i pol članovi, koji još nisu predali svo- premješten je k sudbenom stolu u

Prodaju se

1

'U
si ¥ lf I

Strana 6

"BILOGORA"

BroJ 80.

NA ZNANJE!
Božični broj „Bilogore" izaći će u većem obsegu i većoj nakladi. Zato svi oni, boji žele uvrstiti, božičnu i novogodišnju čestitku neba se čim prije obrate na našu upravu, Starčevićeva br. 6 (prizemno desno). Priradnost Bjelovara i čitave Velike župe Bilogore zahtieva, da se na ovaj način povežu u međusobnom radu i znanju. Osobito se obraćamo obrtnicima, velcobrtnicima i trgovcima, jer je ovaj način najzgodnija čestitka i oduženje naprama svojim kupcima i poslovnim prijateljima. Zato sc radi uvrštenja obratile čim prije.

Upute Narodne zaštite
Redovito svake Isriede, pelka i nedjelje donosit će .Hrvatski Narod", .Nova Hrvatska", .Deutsche Zeilung in Kroatien", .Hrvatski List", i .Sarajevski novi list" upute u vezi s ustrojstvenim i stručno-tehnlčkim pitanjima samozaštitnog ustroja pod naslovom: .Upute NZ za samozašlitu". Upozorava se na gornje gradjanslvo time da prati ove upute i njima se okoristi. P o j a m i s v r h a »Narodne zaštite* Pojava zrakoplovstva u prošlom svjetskom rutu omogućila je da se ratne strahote prenesu i u pozadinu fronte, gdje se do tada rat osjećao samo posredno. Razvoj zrakoplovstva u medjuvremenu izmedju jednog i drugog svjetskog rala bio je toliko silan, da su skoro sasvim nestale razlike izmedju fronte i pozadine, izmedju borca i ncborca. Na tisuće kilometara od svojih uzlelišta zrakoplovi mogu sada izvesti napadaje kojih će posljedice biti u toliko strašnijc, u koliko pučanstvo bude manje pripremljeno. Sama obrana nije kadra podpuno spriječiti neprijalelia u. izvodjenju napadaja nn veliku površinu, koju predstavlja jedan grad i gdje se moguće ni ne traže ciljevi, već napada pučanstvo uobće. Uz obranu dakle treba još jedan čimbenik, koji će se boriti z.» to, da posljedice napadajabudu bar što manje, kad sc već sam napad ne može spriečiti. Taj čimbenik — to je »Narodna zaštita". Njezin prvenstveni cilj je zaštita pučanstva, ali za postignuće toga cilja potrebno je, da svi njeni obveznici — a to je cpet cjelokupno pučanstvo, — najsavjesnije ispunjavaju sve njene naredbe i upute. Svatko je sam kovač svoje sreće i stoga se svatko sam u okviru .Narodne zaštite" mora pobrinuti, da odkloni nesreću od sebe, svoje porodice, svojih susjeda i svog naroda. U tu svrhu .Narodna zaštita"

ustrojava po kućama kućne s a m o z a š t i t n e z a j e d n i c e " sa radaćom, da ukućani sami uklone sva zla. koja svojim silama mogu uklonili. Svako se zlo u početku može spriečiti a snage kućne zaicdnice, i ako male, imadu tu prednost, da su odmah spremne. Svlest, stega i hladnokrvnost vriede u odlučnom času više od ikakovih skupocjenih sredstava.
Sportsko ribarsko dračtvo -Česmau Bjelovararu

Uprava »Bilogore«

ŠIROM BILOGORE
O t v a r a n j e IV. r a z r e d n o g po« članskog ureda u Sv. Petru Čvrsfccu Naredbom Ministarstva prometa osnovan je državni poštanski ured IV. razreda, 5. skupine u Sv. Petru Čvrstoćo, kotar Križevici. Pod poštanski ured Sveti Petar Čvrstcc spadaiu mjesta: Rašćani, Povalić, Ruševac, Većeslavac, Trema, Osudevo i Cepin. Zadruga Hrvatskog Radiše — ured za nacionalizaciju prlrada Zagreb, Zvonimirova 14. prodaje sliedeća podržavljena poduzeća: G r u b i š n o P o l j e : Hirschl Vilima Našli, trgovina mješovite robe. K r i ž e v c i : Goldbergerlosip, knjižara. Furtinger. ravn. učitelj; Stjepan Kemić, seljak; Martin Kresaj. seljak; Zvonimir pl. Koslial-Živanović, bojnik; losip l.ovrenčić, seljak; Matija Markovčić, nadceslar; Stjepan Oštriš, seljak; Viktor Senjan, knjižar i tiskar; Stjepan Pavunić, apostolski protonotar, župnik i narodni zastupnik; Ivan Šegcrec, bolnički skladištar; Nadzorno povjevjerenstvo: Pročelnik: Dr. Ivo Vedriš, ravnatelj bolnice; članovi: Ignac Dolenc, trgovac, pobočnik za promičbu ustaškog Tabora; Ivan Nemcc, urar. Gradski odbor Križcvci: Povjerenik: Dr. Duro Bičanić, gradski načelnik; odbornici: Vjera Brever. predsjednica gospojinskog družtva; Dr. Vladimir Crnčić, odvjetnik; Ivan Gregurić, veleobrtnik; Dr. Gabriel Hadrović, kotarski liečnik; lurai Kmetić, brijački obrtnik; Antun Lončar, radnik; Andrija Lukačić, seljak iz Majurca; August Pevere činovnik poreznog ureda; Dr. Ivo Pomper, odvjetnik; Špiro Pelranović, grbo-katolički konzistorijalni savjetnik; Petrović Franjo, ravnatelj štedione: Stjepan Stipić, trgovac; Slavko Šoštarko, trgovac; Slavko Rundek, privatni namještenik; losip Valjak, rimokatolički župnik; Nadzorno povjerenstvo: Pročelnik: Ljerko Mitrović, upravitelj podružnice Prve hrvatske štedionice; članovi: Slavko Majcen, trgovac; Vilim Celovec, mesarski obrtnik.

Prodaja poduzeća

Bjelovar dne 24. XI. 1942. POZIV Na XV. redovitu Glavnu godišnju skupštinu, koja će sc održati dne 60. XII. 1942. u družtvcnim prostorijama Građanske kavane u Bjelovaru, u 9 sali prije podne, sa sliedećim dnevnim redom: 1. Pozdrav predsjednika; 2. Izvještaj tajnika; 3. Izvještaj blagajnika; 4. Izvještaj lovnog mešlra: 5. Izvještaj spremištara; o. Izvještaj nazornog odbora; 7. Ovjcrovljenje zapisnika XIV red. gl. god. skupštine; 8 Razriešenje starog odbora; 9. Izbor predsjednika; 10. Izbor upravnog i nadzornog odbora; ti. Izbor delegata za saveznu skupštinu; 12. Evcntualiie. Pozivlje sc ovime cjelokupno članstvo, da izvoli prisustvovati XV. red. gl. god. skupštini. Napominje se, da pravo glasa imadu samo oni članovi, koji su uplatili svu članarinu za 1942. godinu. U slučaju premalog broja članova u određeno vrieme, skupžtina će se održati 1 sat kasnije, bez obzira na prisutan broj članstva. Za Dom spremni!
I'rcđsicdnti: R. B a s a r l č c b v. r. TainltiS . M c š n a r f ć v. r .

Broj: 15

Imenovanje gradskih o d bora Hrvatskog Crvenog Križa
Odlukom Izvršnog odbora Hrvatskog Crvenog Križa, a na temelju § 5. Zakonske odredbe o HCK imenovani su u Koprivnici i Križevcima gradski odbori Hrvatskog Crvenog Križa, kako sliedi: Gradski odbor Koprivnica: Povjerenik Dr. Martin Široki, gradski fizik; odbornici: Stjepan Bešenić, geometar, gradski načelnik; Franjo Dolenec, trgovac; Stjepan P o l i t i č k a k a z n e n a djela su sva ona kaznena djela, koja su upravljena protiv najvećih vriednota jedne države, t. j. protiv njenog obstanka ili njenog unutarnjeg (ustavnog uređenja. Pod obstankom države razumievamo njenu samostalnost i nezavistnost prema vanjskom svietu, postojanje njenog vrhovničtva (suvereniteta), a pod unutarnjim uređenjem unutarnji politički red t. j. način vladavine i ustrojstvo državne uprave U prvom slučaju može biti u pitanju vanjska sigurnost države, a u drugom unutarnja. Prema tome sva djela upravljana protiv vanjske ili unutarnje sigurnosti države ozna-

Izpostava Zadruge Hrvatskog Radiše u Bjelovaru, dražbovati će kratkim putem 4 k o m a d a hrastovih polovnih v i n skih b a č a v a litraže 532, 4?0, 592 i 459, dana 14. prosinca 1942. u 10 sati prije podne u dvorištu Palmotićeve ul. broj 4 Zadruga Hrvatskog Radiše

Oglas

Čitajte i predplaiife s e na -BILOGORU-!

čujemo kao politička kaznena djela. Politička kaznena djela možemo dalje podieliti na: absolutna politička kaznena djela i relativna. Kod prvih je državni obstanak ili unutarnji politički red napadnut neposredno, te je djelo i po svojem biću i po motivu političko kazneno djelo, dok je kod drugih državnih obstanak ili unutarnji politički red napadnut posredno, te samo biće djela nije političko, već samo njegov m o t i v . (Okružnica Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja, odjela za pravosuđe od 13. III. 1942. br. 15044—1942—I— 55-42)

ZADRUGA HRVATSKOG RADIŠE u Zagrebu preuzima:
Ž i v o t n a o s i g u r a n j a i m i r a z ž e n s k o j djeci Elementarna osiguranja. Osiguranja protiv požara i groma provalne krađe, loma stakla, posljedica od tjelesnih nezgoda, posljedica od obustave rada uslied požara (ehomage), zakonske dužnosti jamstva, samovoza protiv oštećenja (casco), zakonske dužnosti jamstva iz posjeda samovoza, transporte kopnom i morem. POVJERENIČTVO BJELOVAR Franjo Vodička Mihovil Martinčić Baćanijeva 31 Lisinskoga 2

Vlastnik i izdavač: IZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMIČBU.— Glavni i odgovorni urednik: IVAN ŠESTAK, Ulica 8. travnja 941. br. 8/1. Tisak S T J E P K O ŠKALEC, BJELOVAR. — Za tiskaru odgovara Stjepko Škalec, Poglarnikov trg 17. — CIENA LISTU: Pojedini broj 3 Kn., četvrtgodišnja predplata 36 Kn., polugodišnja 72 Kn., a godišnja 144 Kn.

You're Reading a Free Preview

Télécharger
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->