vijesti muzealaca i konzervatora the news of museum workers and conservators 12 2011

www.hrmud.hr

Vijesti muzealaca i konzervatora 1-2, 2011. www.hrmud.hr Fotograja na ovitku Portret carice Livije iz Opuzena u stalnom postavu Ashmolean muzeja u Oxfordu Izdava / Publisher Hrvatsko muzejsko drutvo / Croatian Museum Association Sjedite redakcije / Address of Editorial board Muzej za umjetnost i obrt, Trg marala Tita 10, 10000 Zagreb, tel.: 4882 111, fax: 4828 088, e-mail: hmd@hrmud.hr Za izdavaa / For Publisher Milvana Arko Pijevac Urednica / Editor in chief Lida Roje Depolo Pomonica urednice / Editor's assistant Silvija Brki Midi Redakcija / Editorial board Silvija Brki Midi, Vedrana Gjuki-Bender, Markita Franuli, eljka Jelavi, eljka Kolveshi, Dubravka Osreki Jakeli, Lida Roje Depolo Lektura i korektura / Language editor and proofreading Silvija Brki Midi Prijevod saetaka / Translation into English Ljerka Vajagi Grako oblikovanje i priprema za tisak / Design and Pre-press Studio Rai Tisak / Printed by Kerschoffset, Zagreb Naklada / Edition 450 primjeraka / copies ISSN 1331-2448 Tiskanje dovreno / Printing completed: svibanj / may 2013. Tisak asopisa nancijski podrali / Printing supported by Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port, Grad Zagreb / The Ministry of Culture of Republic of Croatia & The City Ofce for Cultural Affairs, Zagreb Prvi broj Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske izaao je u Zagrebu travnja 1952. godine / First issue april 1952

Autori u ovom broju Contributors to this issue

Zlatko Bacinger voditelj promidbe i marketinga Muzej Meimurja akovec Marijan Bogati muzejski pedagog Gradski muzej Sisak Silvija Brki Midi via knjiniarka, kustosica Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb Damir Dorai restaurator Arheoloki muzej, Zagreb Nikolina Hrust dokumentaristica Umjetniki paviljon u Zagrebu dr. sc. Jadran Kale kustos Muzej grada ibenika Katarina Krizmani via kustosica Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb Denis Nepokoj via muzejska pedagoginja Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka Sandra Kanduar Trojan via kustosica Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb mr. sc. Nediljka Prlj imi via kustosica Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb Lida Roje Depolo muzejska savjetnica Gliptoteka HAZU, Zagreb Fernando Soprano voditelj veza s javnou Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb Flora Turner-Vueti savjetnica za kulturu, znanost i kolstvo Veleposlanstvo RH u Londonu

sadraj contents

Iz programa Hrvatskog muzejskog drutva From the Programme of the Croatian Museum Association
Lida Roje Depolo Rije urednice Silvija Brki Midi Nagrade HMD za 2010. godinu Fernando Soprano No muzeja 2011. Damir Dorai Trei susret Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog drutva Marijan Bogati 16. muzejska edukativna nagradna igra Dodir Lida Roje Depolo 2. kongres hrvatskih muzealaca Nikolina Hrust 15. seminar Arhivi, knjinice, muzeji mogunosti suradnje u okruenju globalne informacijske infrastrukture Predmet ili zbirka: to dokumentiramo? 8 10 20 24

26 28 30

Druga dogaanja Other Events

Flora Turner-Vueti Obnova Ashmolean muzeja u Oxfordu i izloba Od Herakla do Aleksandra Velikog Jadran Kale Kraj krajolika Denis Nepokoj Izloba I bi svjetlo u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka Silvija Brki Simpozij Knjiga u muzeju uz 30. izlobu izdavake djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija Zlatko Bacinger Meunarodni dan muzeja 2011. u Meimurju 38 43

In memoriam
Sandra Kanduar Trojan urica Comisso (1924. 2010.) Katarina Krizmani i Nediljka Prlj imi dr. Ante Milan (1925. 2010.) 58 61

46

48

52

Iz programa Hrvatskog muzejskog drutva From the Programme of the Croatian Museum Association

Lida Roje Depolo Rije urednice Silvija Brki Midi Nagrade HMD za 2010. godinu Fernando Soprano No muzeja 2011. Damir Dorai Trei susret Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog drutva Marijan Bogati 16. muzejska edukativna nagradna igra Dodir Lida Roje Depolo 2. kongres hrvatskih muzealaca Nikolina Hrust 15. seminar Arhivi, knjinice, muzeji mogunosti suradnje i okruenju globalne informacijske infrastrukture Predmet ili zbirka : to dokumentiramo?

Lida Roje Depolo

Rije urednice

Potovani kolege muzealci i konzervatori, zbog niza nepovoljnih okolnosti kasnimo s objavom naeg asopisa. Redakcija Vijesti muzealaca i konzervatora odluila je objaviti dva dvobroja za 2011. godinu. U prvom dvobroju (VMK 1-2/2011.) izvjetavamo o brojnim dogaanjima iz programa Hrvatskog muzejskog drutva, dok e u drugom dvobroju (VMK 3-4/2011.) biti objavljen prijevod publikacije pod naslovom Kriteriji za izradu muzeolokog plana koju je izdalo Ministarstvo kulture panjolske. To je tehniki dokument koji je izradila skupina strunjaka panjolske Uprave za kulturnu batinu i umjetnost pri Ministarstvu kulture, a temelji se na bogatom iskustvu tima strunjaka steenom na brojnim projektima muzeja, relevantnoj svjetskoj literaturi i primjerima dobre prakse. Iz programa Hrvatskog muzejskog drutva svakako treba istaknuti nagrade. Tako je nagrada HMD-a za ivotno djelo Pavao Ritter Vitezovi dodijeljena Almi Orli, akademskoj slikarici i umirovljenoj restauratorici savjetnici, za doprinose u restauratorskoj djelatnosti. Dodijeljene su ak etiri godinje nagrade Hrvatskog muzejskog drutva za 2010. godinu: eljku Marciuu i suradnicima za multimedijalni izlobeni projekt Ikonograja grada u hrvatskom slikarstvu prve polovice XX. stoljea; Iris Slade i suradnicima za izlobeni projekt Prva dalmatinska umjetnika izloba Split 1908.; paleontologu Jakovu Radoviu i arhitektu eljku Kovaiu za autorski projekt i realizaciju Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini te Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb, za publikaciju Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 1880. 2010.: vodi. Nadalje, izvjetavamo o manifestaciji No muzeja 2011. u kojoj su sudjelovale muzejske ustanove u 67 gradova i mjesta diljem Hrvatske koje je posjetilo rekordnih 314.659 posjetitelja. Izuzetna atmosfera koja je vladala te noi kao i broj posjetitelja ukazuju nam na to da je Hrvatsko muzejsko drutvo u suradnji s muzejskim i drugim institucijama manifestaciju organiziralo izuzetno uspjeno. Tu su i prilozi o Meunarodnom danu muzeja i 16. muzejskoj edukativnoj nagradnoj igri Dodir. Prikaz o 2. kongresu hrvatskih muzealaca upoznaje nas s primarnom temom kongresa Muzeji i arhitektura u Hrvatskoj koja je zaintrigirala velik broj izlagaa.

Naa suradnica Flora Turner-Vueti pie o obnovi Ashmolean muzeja u Oxfordu, najstarijeg javnog muzeja u Velikoj Britaniji i o izlobi Od Herakla do Aleksandra Velikog na kojoj je izloeno blago iz kraljevske prijestolnice Makedonije, Helenskog kraljevstva u doba demokracije. Trebamo napomenuti da je u novom stalnom postavu Ashmolean muzeja na istaknutom mjestu izloena mramorna glava carice Livije iz Opuzena, koja je privremeno bila izloena u Naroni. U pripremi je i drugi dvobroj Vijesti muzealaca i konzervatora, 3-4/2011.; donosi publikaciju Kriteriji za izradu muzeolokog plana koju je s engleskog prevela Markita Franuli. Publikacijom se eljelo denirati metodologiju rada, izraditi pomagalo za planiranje u muzejima i upravljanje muzejima te stvoriti zajedniki i unicirani pojmovnik kojim e se olakati razmjena informacija izmeu muzejskih i drugih strunjaka ukljuenih u izradu muzejskih planova i programa.

Dear colleagues, museum workers and conservators, Owing to a series of unfavourable circumstances, our journal will be published belatedly. The Editorial Board of the News of the Museum Workers and Conservators has decided to publish two double issues for the year 2011. In the rst double issue (VMK 1-2 2011) we report on a number of events from the programme of the Croatian Museum Association, whereas the second double issue (VMK 3-4 2011) contains a translation of the publication titled Criteria for Drawing up the Museological Plan, published by the Ministry of Culture of Spain. This technical document was drawn up by a group of experts of the Spanish Directorate of Fine Arts and Cultural Heritage within the Ministry of Culture and is based on the rich experience that the expert team gained from numerous museum projects, relevant world literature and examples of good practice. Among the many activities of the Croatian Museum Association, special attention should be given to awards. The CMA Pavao Ritter Vitezovi Lifetime Achievement Award was conferred on Alma Orli, academic painter and retired restorer-adviser, for her contribution to the art of restoration. As many as four annual awards of the Croatian Museum Association for the year 2010 were given out. The awards went to eljko Marciju and collaborators for the multimedia exhibition project Iconography of the City in Croatian Paintings in the First Half of the 20th Century, Iris Slade and collaborators for the exhibition project The First Dalmatian Art Exhibition Split 1908, palaeonthologist Jakov Radovi and architect eljko Kovai for their authorship project and realisation of the Krapina Neanderthal Museum in Krapina, and the Museum of Arts and Crafts, Zagreb, for the publication Museum of Arts and Crafts Zagreb 1880 2010: Guide. We go on to report on the 2011 Museum Night event, attracting the participation of museum institutions in 67 towns and places throughout Croatia which were visited by a record 314,659 visitors. The outstanding atmosphere regaling the night and throngs of visitors conrm that the Croatian Museum Association, in collaboration with museums and other institutions, was exceptionally successful in the organisation of the event.

There are also summaries about International Museum Day and the 16th Museum Educational Prize Game Touch. A contribution about the 2nd Congress of Croatian Museum Workers introduces us to the primary topic of the congress Museums and Architecture in Croatia, which intrigued a large number of participants. Our associate Flora Turner-Vueti writes about the renovation of the Ashmolean Museum in Oxford, the oldest public museum in Great Britain, and the exhibition From Heracles to Alexander the Great, displaying the treasures from the royal capital of Macedon, a Hellenic Kingdom in the Age of Democracy. It should be stressed that the centre piece of the new permanent display of the Ashmolean Museum is the marble head of the Empress Livia from Opuzen, which had temporarily been exhibited in Narona. The second double issue of the News of Museum Workers and Conservators, 3-4/2011 is currently under way. It contains the publication Criteria for Drawing up the Museological Plan, which was translated from English by Markita Franuli. The multiple purpose of the publication is to dene a methodology of work, construct a tool for museum planning and management, and create a joint and unied glossary intended to facilitate the exchange of information between a museum and other experts involved in the drawing up of museum plans and programmes.

A Word from the Editor

Silvija Brki Midi

Nagrade HMD za 2010. godinu

Nagrada za ivotno djelo Pavao Ritter Vitezovi ALMA ORLI, restauratorica savjetnica u mirovini Nagradu za ivotno djelo Pavao Ritter Vitezovi Hrvatsko muzejsko drutvo dodjeljuje Almi Orli, akademskoj slikarici i umirovljenoj restauratorici savjetnici, za njen cjelokupni struni rad i doprinose u razvoju restauratorske djelatnosti u Muzeju za umjetnost i obrt i u Hrvatskoj. Alma Orli roena je u Zagrebu, gdje je pohaala Klasinu gimnaziju i studirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti. Diplomirala je s odlinim uspjehom i s nagradom te je ubrzo potom izlaui 1961. godine svoje radove na zajednikoj izlobi postala lanicom ULUH-a. Istovremeno je zapoela volontirati u Restauratorskom zavodu JAZU (HAZU), koji je u to vrijeme bio jedino mjesto u Hrvatskoj gdje se moglo doi u dodir s vjetinom restauriranja umjetnina. Vidjevi njezin istinski interes, tadanji majstori restauratori Stanislava Dekleva, Ivica Lonari i Leonard ermak prenijeli su joj svoja iskustva i omoguili joj da ui i usavrava se u vjetinama restauriranja. Alma Orli poloila je 1968. godine struni ispit za zvanje konzervatora. Svoja je znanja usavravala u Belgiji, u Institute Royal Du Patrimoine Artistique u Bruxellesu (1971.) i na teaju za profesore restauriranja na The Getty Conservation Institute pri Royal Danish Academy of Fine Arts School of Conservation u Kopenhagenu (1982.) Od 1979. godine Alma Orli je svoju karijeru nastavila u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, gdje u suradnji s povjesniarima umjetnosti i s kustosima uspostavlja sustav praenja trajanja i kvalitete poduzetih restauratorskih zahvata uz stabilne uvjete uvanja. Ujedno uvodi sustav prikladne konzervatorsko-restauratorske dokumentacije i fotodokumentacije, te unaprjeuje praksu primarne zatite, ime postavlja temelje za razvoj moderne konzervatorsko-restauratorske slube. Od 1989. godine Alma Orli ima zvanje muzejskog savjetnika i postaje voditeljicom restauratorskih radionica MUO. U okviru tog voditeljstva Alma Orli uspostavlja osnovne smjernice konzervatorsko-restauratorske slube u MUO i openito u drugim muzejima. To su kontrola mikroklime, preventivna

zatita, hitne intervencije na ugroenim artefaktima, planirano izvoenje konzervatorsko-restauratorskih zahvata te nuna struna pratnja muzejskih projekata. Istovremeno aktivno sudjeluje u edukaciji mlaih kolega drei predavanja, piui strune radove i nastupajui sa svojim prilozima na radiju i TV. Odrala je i tri samostalne restauratorske izlobe: Donacija Ljube Peni, MUO, 1980., Graanski portret 19. st. iz fundusa MUO, 1981., te Restaurirana skulptura iz fundusa MUO, 1985. Restauratorski opus Alme Orli je izniman kako po broju zahvata tako i po kvaliteti. Svojim velikim znanjem i izuzetnim osjeajem za struku uspjela je svaki put odabrati optimalnu varijantu zahvata i spojiti je s mogunou izvedbe. Tijekom svojeg radnog vijeka Alma Orli je napravila 462 zahvata na slikama razliitih dimenzija i tehnika, 273 zahvata na skulpturama te 50 zahvata na razliitim drugim muzejskim objektima. Od njenih radova treba svakako spomenuti Pantokrator ikona za Galeriju umjetnina Dubrovnik, Bogorodicu s djetetom Blaa Jurjeva za katedralu Sv. Stoije u Zadru, konzervatorsko-restauratorske radove na sarkofazima, grobnim stelama i skulpturama u Egipatskoj zbirki Arheolokog muzeja u Zagrebu, te na izuzetno vrijednim predmetima iz MUO (npr. ulje na platnu Raspee iz oko 1800., tempera na dasci Sv. Kristofor iz 14. st., oltar Sv. Marije iz Remetinca, ulja na platnu Faraonova ki predaje Mojsija dojilji i Sv. Josip s Isusom). Kao izuzetni strunjak sudjelovala je u svim velikim restauratorsko-konzervatorskim projektima na kulturno-povijesnim zbirkama i objektima diljem Hrvatske npr. kazalini zastor Vlahe Bukovca iz HNK u Zagrebu, Hrvatski povijesni muzej Zagreb, Muzej grada Zagreba, Strossmayerova galerija u Zagrebu, Umjetniki paviljon u Zagrebu, Gradski muzej Varadin, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci, Katedrala Sv. Vida u Rijeci, Stalni postav crkvene umjetnosti u Zadru, Galerija biskupa Senjsko-modruke biskupije i Katedrala u Senju, Franjevaka zbirka u Klanjcu i u Sinju, Franjevaki samostan u Klotar Ivaniu, potom u Cavtatu, Drveniku, Pagu, Salima i drugdje. Uz svoj restauratorsko-konzervatorski rad Alma Orli bavila se i slikanjem, te je na mnogim izlobama svojih radova dobila razna priznanja. Alma Orli je od 2002. godine u mirovini.

10

11

Tijekom itavog svog radnog vijeka od ega 23 godine rada u Muzeju za umjetnost i obrt Alma Orli predano je i struno obavljala povjerene joj poslove. Upravo je zahvaljujui njenom zalaganju spaen i sauvan iznimno velik broj umjetnina i drugih muzejskih objekata, a uz njenu podrku stasale su generacije mlaih strunjaka u restauratorsko-konzervatorskim radionicama diljem Hrvatske. Dodjelom nagrade Pavao Ritter Vitezovi Hrvatsko muzejsko drutvo tek se djelomino moe oduiti Almi Orli za njen cjeloivotni veliki doprinos restauratorsko-konzervatorskoj struci u Hrvatskoj! Godinja nagrada Hrvatskog Muzejskog Drutva za 2010. godinu eljku Marciuu i suradnicima za multimedijalni izlobeni projekt Ikonograja grada u hrvatskom slikarstvu prve polovice XX. stoljea (Zagreb, Moderna galerija, 25. 2. 4. 4. 2010.). Ovim je izlobenim projektom prvi put u Hrvatskoj putem slikarstva, crtea, grake, plakata, umjetnike fotograje i interdisciplinarno preko europskog lma, knjievnosti i povijesti interpretiran motiv grada i velegrada uglavnom europski tih Zagreba u relaciji prema Beu, Pragu, Dresdenu, Parizu i New Yorku. Ikonograja grada je ostvarena putem dvjestotinjak vrhunskih djela s motivom grada, okupljenih u est tema i ambijentalnih cjelina koje odraavaju moderan grad. Svaku cjelinu su pratila odlino zamiljena velika foto-poveanja karakteristinih detalja antologijskih i paradigmatskih dijelova i trenutaka grada, ija je svrha bila da posjetitelja izlobe provedu kroz promiljenu sceninu urbanu geograju. Prikazani su bili gradski eksterijeri i interijeri, prizori iz urbane svakodnevice, ulice, trgovi, arhitektura, promet, politika zbivanja u gradu, port i zabava, socijalna tematika vezana uz tvornice, ivot predgraa, militarizam i antimilitarizam sve ono to podrazumijeva cjelovit i kompleksan ivot grada, uglavnom Zagreba, kroz 50 godina. Autor postava izlobe je Ante Rai, koji je teme grada predstavio preko djela najznaajnijih autora hrvatske moderne od mnchenskog kruga s poetka stoljea do umjetnosti socrealizma. U slijedu su se ovdje nali Rai i Kraljevi, Steiner, Praka etvorica, Grupa Zemlja, Too Dabac, pa

rana djela Motike, Kopaa, imunovia, K. i . Hegeduia, Price, Murtia, kao i djela znatno rjee izlaganih autora: Kolombara, zagrebakog Makanca, Leovia, Glumca, Filakovca, Seissela, Venuccija, S. K. Tajevi i drugih. Posebnu vrijednost izlobi daje povezivanje s europskim lmom tog razdoblja (Metropolis, Berlin simfonija velegrada, ovjek s lmskom kamerom) povezujui pojedine hrvatske autore s europskim kontekstom na relaciji slika fotograja lm. Isto su tako vrijedne i verbalnovizualne usporedbe s knjievnou i poezijom tog razdoblja iz pera Krlee, imia, Ujevia, Majera, Cesaria i drugih. Uz to je sazdan i cijeli informacijski trg izlobe s povijesnom kartom. Uz izlobu je objavljen i opsean katalog koji uz studije iz likovne umjetnosti sadri i povijesni pregled zbivanja u Hrvatskoj u toj burnoj epohi, eseje o knjievnosti i lmu i iscrpne biograje hrvatskih umjetnika. Takvim multimedijalnim pristupom ovom je izlobom kroz motiv grada i velegrada po prvi put u hrvatskoj povijesti umjetnosti interpretiran duh jedne epohe od 1900. do 1950. godine i time je potvrena modernost naeg slikarstva. Istovremeno se tom ikonografskom metodom, temom, motivom, sadrajem, stilom i znaenjem hrvatske umjetnosti potvruje urbanitet naih gradova tog

Alma Orli, dobitnica nagrade HMD za ivotno djelo Pavao Ritter Vitezovi

vremena, a u kontekstu i komparaciji s europskim gradovima koje su nai slikari takoer slikali. A uspostavljena je i oblikovna i znaenjska razlika izmeu veduta i modernih ikonografskih prizora grada koji su osnovna tema izlobe. Time je hrvatska umjetnost postavljena u mnogo iri europski kontekst toga vremena, ime je pokazano koliko mnogo imamo dobre moderne umjetnosti. I upravo je to razlog zbog kojeg je Hrvatsko muzejsko drutvo odluilo Godinju nagradu dodijeliti autorskom timu izlobe Ikonograja grada. Godinja nagrada Hrvatskog Muzejskog Drutva za 2010. godinu Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb, za publikaciju Muzej za umjetnost i obrt Zagreb 1880. 2010. : Vodi U okviru 130. obljetnice svog djelovanja Muzej za umjetnost i obrt (MUO) izdao je 2010. godine reprezentativan vodi po svom stalnom izlobenom postavu. Rije je o nakladnikom projektu koji zasluuje iznimnu pozornost i s kojim se MUO moe s razlogom ponositi, budui da je nedvojbeno rije o dragocjenom doprinosu cjelokupnoj nakladnikoj djelatnosti hrvatskih muzeja. Prema urednikoj koncepciji ravnatelja MUO Miroslava Gaparovia i urednice muzejskih izdanja Anelke Gali, okosnicu Vodia ini prikaz stalnog izlobenog postava koji je predstavljen prema odgovarajuim stilskim i tematskim cjelinama. To podrazumijeva prikaz stilova i razdoblja, kao i sakralne umjetnosti, te prikaz svih relevantnih zbirki zastupljenih u aktualnom izlobenom postavu MUO. U Vodiu su kronolokim slijedom navedeni prethodno realizirani stalni postavi i preureenja, a zasebno su izdvojene i najvanije izlobe odrane u prostoru Muzeja, kao i izlobe to ih je Muzej realizirao u Hrvatskoj i u inozemstvu. Sloenost realizacije projekta muzejskog vodia najbolje ilustrira podatak da je na njegovoj izradi sudjelovao cjelokupan struni tim Muzeja. Autori tekstova su voditelji razliitih muzejskih zbirki i odjela. Cjelovitom predstavljanju Muzeja u znaajnoj mjeri pridonosi uvodni prikaz povijesti MUO od osnutka do 2010. godine, nadopunjen saetim prikazom aktualnog stalnog izlobenog postava. U nastavku slijede poglavlja o stilovima i razdobljima te o sakralnoj umjetnosti, zatim o zbirkama

u stalnom postavu te pojedinim muzejskim odjelima, ukljuujui i prikaze muzejske knjinice, odjela dokumentacije, restauratorskih radionica, pedagokog odjela te odjela za marketing i odnose s javnou. Uz to je priloen i kronoloki pregled najvanijih dogaaja, poevi od onih koji su prethodili osnivanju Muzeja, kao to su utemeljenje Drutva umjetnosti 1868. i inicijativa Izidora Krnjavija za osnivanje Odjela za umjetnost i umjetniki obrt u Hrvatskom narodnom muzeju, zatim tiskanje Statuta te konano osnivanje Muzeja 17. veljae 1880. Potom su navedeni svi vaniji dogaaji, manifestacije, projekti i izlobe koji su obiljeili 130 godina plodnog djelovanja MUO. Vodi sadri 384 stranice s 263 vrlo kvalitetne fotograje znaajnih muzejskih predmeta odnosno izloaka i ambijentalnih cjelina izlobenog prostora. Autor veine fotograja tog izuzetno vanog sadrajnog dijela Vodia je Sreko Budek, voditelj muzejskog fotoatelijera. Na kraju se nalaze dva dobro koncipirana kazala (imensko i predmetno), koja bitno olakavaju komunikaciju korisnika s Vodiem i snalaenje u njegovom sadraju. Istu ulogu imaju i vrlo prikladne raznobojne oznake prednjih rubova stranica koje prethode pojedinim poglavljima. Atraktivan graki dizajn Vodia djelo je renomiranog Studija Rai, odnosno Ante Raia i Lovorke Decker, koji su Vodi oblikovali u skladnom i optimalnom odnosu slikovnih i tekstualnih priloga. Bogatstvom iznesenih podataka i kvalitetom ilustracija, kao i svojom visokom likovnom razinom, Vodi odraava vrijednost spomenikog fundusa MUO. U Vodiu se pregledno mogu sagledati svi muzeoloki sadraji koje u aktualnom izlobenom postavu MUO nudi svojim posjetiteljima. Svojom preglednom koncepcijom Vodi odlino pomae posjetitelju pri snalaenju u izlobenom prostoru MUO, ali je istovremeno i svojevrsna monograja, podsjetnik ne samo na bogatstvo muzejskih zbirki nego i na povijest MUO, pa i Zagreba i Hrvatske. Svojim sadrajem, preglednou, vizualnou i dizajnom Vodi kroz izlobeni prostor Muzeja za umjetnost i obrt upravo je ogledni primjer publikacije kakvu bi sve vee muzejske ustanove trebale imati i uzor kojemu bismo u hrvatskoj muzeograji trebali teiti.

12

13

Zbog toga Hrvatsko muzejsko drutvo Muzeju za umjetnost i obrt i autorskom timu Vodia dodjeljuje Godinju nagradu za 2010. godinu. Godinja nagrada Hrvatskog Muzejskog Drutva za 2010. godinu paleontologu Jakovu Radoviu i arhitektu eljku Kovaiu sa suradnicima, za autorski projekt i realizaciju Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini u 2010. godini Otvorenje Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini u veljai 2010. godine postavilo je nove muzeoloke standarde vezane za ekspoziciju grae i neosporno je pomaklo suvremenu hrvatsku muzeologiju za veliki korak naprijed. Krapinski je muzej ogledni primjer sretno ostvarenog spoja znanosti, arhitekture i likovnosti u interakciji s multimedijom, odnosno spoja koji uspijeva u potpunosti zaokupiti matu posjetitelja Muzeja, na takav nain da posjetitelj postaje aktivan sudionik i istraiva zamiljenog putovanja kroz vrijeme. Treba naglasiti fascinantnu injenicu da je Krapinski muzej, koji se danas prostire na 1200 m2, nastao od povelike hrpe za prosjenog posjetitelja neuglednih artefakata. Ta hrpa bile su ljudske i ivotinjske kosti, koje su, po rijeima znanstvenika, bitne i vane za razvoj ljudskog roda! Autori su iz tih kostiju sazdali priu, uobliili pozornicu, osmislili scenograju i kostimograju i oivjeli ih u njihovom drevnom prostoru i vremenu. Da bi u tome uspjeli, pomno su birali i angairali suradnike razliitih prola, znanstvenike, likovne umjetnike, restauratore, glazbenike, lmae a svi izabrani dijelili su s Radoviem i Kovaiem sposobnost vizualizacije te pretpovijesne prie. Otvorenje Muzeja u veljai 2010. odvijalo se kao premijera dobro reirane i uigrane kazaline predstave, pa ne udi da je Muzej krapinskih neandertalaca posjetilo do danas vie od 170.000 posjetitelja. Neosporno je da e taj dobro promiljeni muzejski projekt dugorono blagotvorno djelovati na gospodarstvo lokalne zajednice i razviti njenu spremnost i sposobnost pametnog koritenja branda. Godinjom je nagradom Hrvatsko muzejsko drutvo eljelo nagraditi individualni napor autor u osmiljavanju i realizaciji ovog iznimno kompleksnog i vanog projekta ostvarenog u

skladu s najsuvremenijim tehnolokim i muzejskim standardima. Godinja nagrada Hrvatskog Muzejskog Drutva za 2010. godinu Iris Slade i suradnicima, za izlobeni projekt Prva dalmatinska umjetnika izloba Split 1908. (Split, Galerija umjetnina, 6. 3. 3. 4. 2010.). Prva dalmatinska umjetnika izloba Split 1908. iz 2010. godine rekonstrukcija je glasovite likovne manifestacije odrane 1908. godine u velikoj dvorani novosagraenog Hrvatskog doma u Splitu. Znaaj te izlobe je toliki da je tijekom vremena postala svojevrsnim kamenom meaem u razvoju umjetnosti i muzejske struke na hrvatskome jugu. Na toj je izlobi sudjelovalo 28 slikara i kipara meu kojima su Ivan Rendi, Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medovi, Ivan Metrovi, Emanuel Vidovi, Branislav Dekovi, Toma Rosandi, Mirko Raki i drugi. Ta je izloba oblikovala nov nain poimanja i predodbe moderne umjetnosti i uspostavila je visoke standarde organizacije i prezentacije likovnih djela. Uz to, konstituirano je i Hrvatsko umjetniko drutvo Meduli. Prouavanje odjeka te izlobe iz 1908. godine odavno je predmet interesa strunjaka i znanstvenika, a projekt rekonstrukcije te davne izlobe koji je Galerija umjetnina s tadanjim ravnateljem Boom Majstoroviem realizirala 2010. godine vrijedan je doprinos poznavanju povijesnoumjetnikih prilika u hrvatskoj likovnosti. Rekonstrukcijom Prve dalmatinske umjetnike izlobe napravljen je pregled rezultata istraivanja razliitih izvora, od tiskovina iz vremena arhivske grae do strunih i znanstvenih radova drugih istraivaa, sa zajednikom temom prouavanja te Izlobe iz 1908. godine. Postav izlobe osmislili su Iris Slade i Boo Majstorovi, rekonstruirajui davnu izlobu s originalima, gdje je to bilo mogue, a izgubljeni i uniteni radovi, kao i oni koje nije bilo mogue posuditi, predstavljeni su putem snimaka. Poneki put je primijenjen princip zamjenskih umjetnina koje su predstavljale pojedine sudionike Prve dalmatinske izlobe, ija djela s davne izlobe nije bilo mogue pronai. Popratnim sadrajem i opremom izlobe omogueno je prostorno-vremensko povezivanje s nekadanjom manifestacijom: na nekoliko velikih panoa prikazani

Dobitnici nagrada HMD za 2010. godinu u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb Foto: Sreko Budek

su neko publicirani snimci postava Izlobe iz 1908. kao i proelje zgrade Hrvatskog doma. Time, kao i lonanicama lovora i juke koje su bile ukras i na davnoj Prvoj izlobi, recentna je izloba dobila na atraktivnosti, ali je dobila i dozu odmjerene i nostalgine evokacije davnog dogaaja. Uz veliku ozbiljnost i strunost kojom je raena, Prva dalmatinska umjetnika izloba iz 2010. znaajno je doprinijela poznavanju historijata i identikaciji umjetnina s Izlobe iz 1908. godine. Smatra se da je ova izloba bila kulturni dogaaj godine u Splitu u 2010., a u nacionalnim

razmjerima denitivno je jedan od najzanimljivijih projekata u kojem su na inovativan nain primijenjeni svi postulati i kriteriji struke. Uz izlobu je objavljen i vrlo struan i iscrpan katalog. I upravo stoga to su, prema rijeima predlagaa Izlobe za Nagradu HMD-a, ovom izlobom dostignuti visoki standardi u muzeolokoj prezentaciji () te mogu sluiti kao ogledni primjer za sline poduhvate, Hrvatsko muzejsko drutvo dodjeljuje Godinju nagradu za 2010. godinu i za ovaj projekt.

14

15

Pavao Ritter Vitezovi lifetime achievement award ALMA ORLI, retired museum adviser The Croatian Museum Association confers the Pavao Ritter Vitezovi Lifetime Achievement Award on Alma Orli, academic painter and retired restorer-adviser, for her overall professional work and contribution to the development of restoration activity in the Museum of Arts and Crafts and throughout Croatia. Alma Orli was born in Zagreb, where she attended Classical Grammar School and studied painting at the Academy of Fine Arts. She graduated with honours and received an award, and soon afterwards exhibiting her works in a joint exhibition in 1961 became a member of the Croatian Fine Artists Association (ULUH). At the same time, she began to volunteer at the Yugoslav Academy of Science and Art / Croatian Academy of Science and Art (JAZU/HAZU), the only place in Croatia at that time where she could get in touch with the art of restoration. Seeing her keen interest in restoration, the expert restorers Stanislava Dekleva, Ivica Lonari and Leonard ermak passed their experience on to her and helped her learn and perfect the skills of restoration. In 1968, Alma Orli passed the national conservation exam. She gained new knowledge at the Institute Royal Du Patrimoine Artistique in Brussels, Belgium (1971) and at a conservation course for teachers at the Getty Conservation Institute within the Royal Danish Academy of Fine Arts School of Conservation in Copenhagen (1982). From 1979, Alma Orli continued her career at the Museum of Arts and Crafts in Zagreb, where, in cooperation with art historians and curators, she introduced a system of monitoring the duration and quality of restoration treatments in stable conservation conditions. She also implemented a system of proper conservationrestoration documentation and photo documentation, as well as improved the practice of primary conservation, thus laying the foundations for the development of a modern conservation and restoration service. In 1989, Alma Orli received the title of museum adviser and became head of the Museums restoration workshops. As head of the department, Alma Orli set down basic guidelines

for the conservation and restoration service in the Museum of Arts and Crafts and in other museums in general. The guidelines included climate control, preventive conservation, urgent interventions on threatened artefacts, planned execution of conservation-restoration treatments and the necessary specialist supervision of museum projects. She simultaneously took an active part in the education of younger colleagues by holding lectures, writing specialist papers and presenting her contributions on the radio and TV. She also held three individual restoration exhibitions: The Ljubo Peni Donation, Museum of Arts and Crafts, 1980, the 19th Century Bourgeois Portrait from the Holdings of the Arts and Crafts Museum, 1981, and The Restored Sculpture from the Holdings of the Arts and Crafts Museum, 1985. The restoration oeuvre of Alma Orli is outstanding in terms of both scope and quality. Owing to her vast knowledge and exceptional feeling for the profession, she always managed to select the best possible variant for a treatment that was ideally conducive to its execution. During her working career, Alma Orli performed 462 treatments to paintings of various dimensions and techniques, 273 treatments to sculptures and 50 treatments to a variety of other museum objects. Among her works, special mention should be made of the Icons of Pantocrator for the Dubrovnik Art Gallery, Madonna with Child by Bla Jurjev for the Cathedral of St. Anastasia in Zadar, conservation-restoration works on the sarcophagi, grave steles and sculptures in the Egyptian Collection of the Archaeological Museum in Zagreb, and the exceptionally valuable objects in the Museum of Arts and Crafts (e.g. Crucixion, oil on canvas, dating from about 1800, St. Christopher, tempera on wood from the 14th century, the altar of St. Mary from Remetinec, Pharaohs Daughter is Giving Moses to the Wet Nurse, oil on canvas, and St. Joseph with Jesus Christ.). As an outstanding expert, she took part in all the major restoration-conservation projects executed on cultural-historical collections and objects throughout Croatia, including, the theatre curtain painted by Vlaho Bukovac in the Croatian National Theatre in Zagreb, the Croatian Historical Museum

2010 CMA Awards

in Zagreb, the Museum of the City of Zagreb, the Strossmayer Gallery in Zagreb, the Art Pavilion in Zagreb, the Varadin Town Museum, the Maritime and History Museum of the Croatian Littoral in Rijeka, St. Vitus Cathedral in Rijeka, the permanent display of church art in Zadar, The Bishops Gallery of the Senj-Modru Diocese and the Cathedral in Senj, The Franciscan Collection in Klanjec and Sinj, the Franciscan Monastery in Klotar Ivani, as well as those in Cavtat, Drvenik, Pag, Sali and elsewhere. In addition to her restoration and conservation activities, Alma Orli was also a painter, and received numerous awards for many of her exhibited works. Alma Orli retired in 2002. During her entire working career, of which she spent 23 years in the Museum of Arts and Crafts, Alma Orli executed her tasks with dedication and expertise. It is owing to her immeasurable effort that an exceptionally large number of artworks and other museum objects have been saved and preserved. She selessly helped many generations of younger experts in restoration-conservation workshops throughout Croatia to gain knowledge and experience. The Pavao Ritter Vitezovi Award is only a minor gesture with which the Croatian Museum Association can recompense Alma Oli for her lifetime contribution to the restoration and conservation profession in Croatia! The Annual Award of The Croatian Museum Association for 2010 goes to eljko Marciu and collaborators for the multimedia exhibition project Iconography of the City in Croatian Paintings in the First Half of the 20th Century (Zagreb, Modern Gallery, 25th February 4th April 2010) For the rst time in Croatia, this exhibition project interpreted the motive of a city and metropolis in paintings, drawings, prints, posters, art photographs and, in an interdisciplinary manner, in European lm, literature and history depicting mostly the European milieu of Zagreb in relation to Vienna, Prague, Dresden, Paris and New York. The city iconography was presented with some two hundred supreme works featuring the motive of a city. The works were arranged in six

themes and ambient units that reect a modern city. Every unit was accompanied by exquisitely executed photo-blowups of characteristic details of anthological and paradigmatic parts and moments of a city. The idea was to take the visitors on a tour of a well-formulated scenic urban geography. The exhibition showcased city exteriors and interiors, scenes from everyday urban life, streets, squares, architecture, trafc, political happenings in the city, sport and entertainment, factory-related social themes, suburban life, militarism and antimilitarism ... or, in other words, everything that comprises a comprehensive and complex life of a city, mostly Zagreb, over a period of 50 years. The author of the display was Ante Rai, who presented city themes through works of the most eminent authors of Croatian Moderna from the Munich circle at the beginning of the century to the art of soc-realism. The display included Rai and Kraljevi, Steiner, the Prague Foursome, The Land Group, Too Dabac, then the early works of Motika, Kopa, imunovi, K. and . Hegedui, Prica, Murti, as well as the works of the relatively rarely exhibited authors: Kolombar, Zagreb-born Makanec, Leovi, Glumac, Filakovac, Seissel, Venucci, S. K. Tajevi and others. Of special value to the exhibition was the interaction with European lm and music of that period (Metropolis, Berlin Symphony of a Metropolis, Man with a Movie Camera), which connects some Croatian authors with the European context at the level of painting photography lm. Verbal-visual comparisons with literature and poetry of that period from the pen of Krlea, imi, Ujevi, Majer, Cesari and others was also highly valuable exhibition material. An exhibition information display board containing a historical map was also devised. The exhibition was accompanied by an extensive catalogue containing, in addition to the studies from the eld of ne arts, a historical survey of the events in Croatia in this turbulent epoch, essays on literature and lm, as well as detailed biographies of Croatian artists. For the rst time in the Croatian history of art, applying a multimedia approach to the exhibition through the motives of a city and metropolis allowed the spirit of an epoch to be interpreted an epoch spanning the period from 1900 to 1950,

16

17

and thus the modernity of Croatian painting was conrmed. At the same time, this iconographic method, theme, motive, content, style and importance of Croatian art served to conrm the urbanity of our cities of that period, all in the context of and in comparison with the European cities which Croatian painters also painted. A difference in the form and meaning was also established between the vistas and modern iconographic scenes of the city, which are the basic theme of the exhibition. This places Croatian art into a much broader European context of that time and shows how much good modern art we have. It is for this reason that the Croatian Museum Association has decided to confer the Annual Award upon the author and team of the exhibition Iconography of the City. The Annual Award of The Croatian Museum Association for 2010 goes to the Museum of Arts and Crafts, Zagreb, for the publication Museum of Arts and Crafts Zagreb 1880 2010: Guide As part of the 130th anniversary of its activity, the Museum of Arts and Crafts (MUO) published in 2010 a representative guide around its permanent exhibition display. It is a publishing project that deserves outstanding attention. The MUO has every reason to be proud of this accomplishment since it undoubtedly represents a valuable contribution to the overall publishing activity of Croatian museums. According to the editorial concept of the Museums director Miroslav Gaparovi and the editor of museum publications Anelka Gali, the framework of the Guide consists of the presentation of the permanent display. Divided into stylistic and thematic units, the display illustrates styles and periods, sacral art, as well as all the relevant collections featuring in the current exhibition display of the MUO. The Guide gives a chronological overview of earlier permanent displays and reconstructions. The most important exhibitions held in the Museums space are treated separately, and so are the exhibitions which the Museum organized in Croatia and abroad. The complexity of the museum guide project is best illustrated by the fact that its production required the involvement of the Museums entire expert team. The authors of the

texts are heads of different museum collections and departments. The comprehensive presentation of the Museum is considerably enhanced by the introductory survey of the Museums history, spanning a period from its foundation to 2010, complemented with a brief description of the current permanent exhibition display. What follows are chapters on styles and periods, sacral art, the collections in the permanent display, and different museum departments, including the museum library, documentation department, restoration workshops, educational department and marketing and public relations department. There is also a chronological survey of the most important events, beginning with those that preceded the foundation of the Museum, such as the establishment of the Arts Society in 1868 and the initiative put forth by Izidor Krnjavi to found the Department of Arts and Art Crafts in the Croatian National Museum, then the publication of the Statute, and nally, the foundation of the Museum on February 17, 1880. In continuation, there are all the more important events, happenings, projects and exhibitions which marked 130 years of the Museums fruitful activity. The Guide contains 384 pages and is illustrated with 263 high quality photographs of important museum objects, exhibits and ambient units of the exhibition space. The author of the majority of the photographs, an exceptionally important part of the Guide, is Sreko Budek, head of the museum photo studio. The Guide ends with two well conceived indices (names and items), which ameliorates communication between the user and the Guide and helps the user nd desired content. Very practical multicoloured marks on the front margins of the pages that precede individual chapters have the same role. The attractive graphic design of the Guide was made by the renowned Rai Studio, i.e. Ante Rai and Lovorka Decker, who struck an optimal balance between the pictorial and textual contributions. With the exceptional richness of the data and the high quality of the illustrations, as well as its high visual level, the Guide gives full appreciation to the value of the MUO holdings. The Guide provides a very clear overview of all the museological contents which the MUO offers to its visitors in its current display. The well laid

out content of the Guide allows easy orientation through the MUO exhibition space; at the same time, it serves as a unique type of monograph, a tribute not only to the wealth of the museum collections but also to the history of the MUO, Zagreb and Croatia. With its content, layout, visual form and design, the Guide through the exhibition space of the Museum of Arts and Crafts is a specimen of a publication which all the major museum institutions should have, and an ideal that we in the sphere of Croatian museography should strive for. It is for this reason that the Croatian Museum Association confers the Annual Award for 2010 on the Museum of Arts and Crafts and the team of authors of the Guide. The Annual Award of The Croatian Museum Association for 2010 goes to palaeontologist Jakov Radovi and architect eljko Kovai and collaborators, for the authorship project and realisation of the Museum of Krapina Neanderthals in Krapina in 2010 The opening of the Museum of Krapina Neanderthals in Krapina in February 2010 has set new museological standards in the exposition of material and has denitely moved modern Croatian museology one big step forward. The Krapina Museum is an example of the successful merger of science, architecture and visual arts and their interaction with multimedia; in other words, it is a merger that completely catches the imagination of Museum visitors and turns them into active participants and explorers of a fantasy voyage through time. We should stress a fascinating fact that the Krapina Museum, currently extending over 1200 m, was born from a largish heap of, for an average visitor, insignicantly looking artefacts. This heap consisted of human and animal bones, which, according to the scientists, were fundamental for the development of the human race! The authors used these bones to create a story, set up a stage, design scenography and costumography and bring them to life in their ancient space and time. In order to do so, they painstakingly selected and engaged associates of different proles, scientists, visual artists, restorers, musicians, lm makers and all those selected shared one common talent

with Radovi and Kovai: the ability to visualise this pre-historic story. The opening of the Museum in February 2010 enacted a premiere of a well directed and rehearsed theatre performance. It is no wonder, therefore, that the Museum of Krapina Neanderthals has so far been visited by over 170,000 people. It goes without saying that this well conceived museum project will in the long run have a benecial effect on the economy of the local community and will develop its readiness and ability to put the brand to clever use. With its Annual Award, the Croatian Museum Association wishes to acknowledge the authors individual effort in the conception and realisation of this outstandingly complex and important project, executed according to the most up to date technological and museum standards. The Annual Award of The Croatian Museum Association for 2010 goes to Iris Slade and collaborators, for the exhibition project The First Dalmatian Art Exhibition Split 1908 (Split, Art Gallery, 6th March 3rd April 2010) The First Dalmatian Art Exhibition Split 1908 from 2010 is a reconstruction of the famous ne arts event held in 1908 in the large hall of the newly built Croatian Home in Split. The importance of the original exhibition is so great that it has become a milestone of its kind in the development of art and the museum profession in southern Croatia. The exhibition gathered 28 painters and sculptors, including Ivan Rendi, Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medovi, Ivan Metrovi, Emanuel Vidovi, Branislav Dekovi, Toma Rosandi, Mirko Raki and others. Not only did the 1908 exhibition shape a new way of perceiving and viewing modern art, but it also laid down high standards for the organisation and presentation of ne art. The Croatian Arts Society Meduli was also founded on that occasion. The echoes of the 1908 exhibition have long aroused keen interest among both experts and scientists. The reconstruction project of this long gone exhibition, accomplished in 2010 by the Art Gallery with the then director Boo Majstorovi, is a valuable contribution to the knowledge of the historical-artistic conditions in

18

19

Croatian ne art. The reconstruction of The First Dalmatian Art Exhibition provided a survey of research results from different sources, ranging from printed material from the time of archive matter to specialist and scientic works of other researchers, who were gathered around the common goal of studying the 1908 Exhibition. The display of the exhibition was made by Iris Slade and Boo Majstorovi, who reconstructed the long past exhibition with the originals, wherever possible, while the lost and destroyed works, as well as those which could not be borrowed, were presented through photos. Occasionally, the principle of surrogate paintings was applied, in order to represent some individual participants in The First Dalmatian Art Exhibition whose works from the original exhibition were impossible to nd. The accompanying contents and furnishing of the exhibition made it possible to establish a spatial-temporal connection with the former event: photos of the 1908 Exhibition published long ago were displayed on several large panels, and so was the facade of the Croatian Home building. The photos, combined with potted laurel and yucca plants, which were used to decorate the original First Exhibition, not only enhanced the attractiveness of the recent exhibition, but also gave it a well-balanced dose of nostalgic evocation of the long gone event. Executed with great seriousness and expertise, The First Dalmatian Art Exhibition from 2010 contributed signicantly to the knowledge of the history and identication of the works of art from the 1908 Exhibition. This exhibition was regarded as the cultural event of the year 2010 in Split, while on a national scale it was denitely one of the most interesting projects which applied all the postulates and criteria of the profession in an innovative manner. The exhibition was accompanied by a highly specialist and exhaustive catalogue. In the words of the submitter of the proposal to confer the CMA Award to the Exhibition, this exhibition has reached the highest standards in museological presentation (...) and can serve as a model for similar undertakings. It is for this reason that the Croatian Museum Association confers the 2010 Annual Award on this project.

Fernando Soprano

No muzeja 2011.

No muzeja 2011. u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb

Biograd na Moru, Bjelovar, Cres, Crikvenica, akovac, Drni, Dubrovnik, akovo, urevac, Genaralski Stol, Gornja Stubica, Gospi, Hlebine, Hvar, Ilok, Ivani-Grad, I / Veli / Mali / Kne, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Katel Luki, Klanjec, Klis, Koprivnica, Korula, Krapina, Krievci, Krk / Dobrinj / Korni / Punat, Kutina, Novigrad-Cittanova, Opatija, Osijek, Otavice, Otoac, Pakrac, Pazin, Poega, Pula, Rijeka, Samobor, Sinj, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Stari Slatnik / Brodski Stupnik, Sveti Ivan Zelina, ibenik, krip / Bra, Trakoan, Trogir, Umag, Vela Luka / Korula, Velika Gorica, Vid / Metkovi, Virovitica, Vrbovec, Vukovar, Zadar, Zagreb - 28. sijenja 2011. Podatak o rekordnih 314.659 posjetitelja NOI MUZEJA 2011 pokazuje da je Hrvatsko muzejsko drutvo, u suradnji s muzejskim institucijama,

manifestaciju organiziralo s iznimnim uspjehom i esti put (prvi put u prosincu 2005. godine). U 67 gradova i mjesta muzeji, galerije i srodne ustanova u kulturi od 18 sati do sat poslije ponoi nudile su 28. sijenja 2011. atraktivan program na 160 lokacija. U Splitu je bilo 52.797 posjetitelja Noi muzeja 2011, 21.383 u Rijeci, 17.979 u Osijeku, 13.850 u Zadru, 6.727 u Dubrovniku, 4.800 u Puli, 4.018 u Karlovcu, 3.236 u Koprivnici, 3.100 u akovcu... U najbrojnijim i najveim, zagrebakim muzejima, bilo je 160.838 posjetitelja, a od tog broja najvie njih bilo je u Muzeju suvremene umjetnosti (23.000), potom u Tehnikom muzeju (19.652), u Klovievim dvorima (13.000), u Arheolokom muzeju (9.968), u Muzeju Mimara (8.700), u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju i Muzeju grada Zagreba (8.600) te u Muzeju za umjetnost i obrt (7.578).

20

21

Brojnu publiku privukle su atraktivne izlobe, ali i popratna dogaanja: pedagoke radionice, predavanja, okrugli stolovi, struna vodstva, performansi, recitali i koncerti, lmske projekcije, modne revije, prigodne prodaje kataloga, promidbenog materijala i suvenira, aukcije, priaonice i glazbene sluaonice, promatranja kroz teleskop, promocije i prezentacije te druenja s umjetnicima i donatorima. U Noi muzeja 2011. u Zagrebu su najveu pozornost publike pobudile sljedee izlobe i popratna dogaanja: stalni postav Zbirke u pokretu, izloba Donacija Murti Prema realizaciji vizije, izloba fotograja Mare Brato, program u multimedijalnoj dvorani Gorgona, Atelje Koari (Muzej suvremene umjetnosti), predavanja u planetariju i odjeli stalnog postava Vatrogastvo, Transformacija energije, Prometna sredstva (Tehniki muzej), izlobe Antiki Grci na tlu Hrvatske, Umjetnika batina franjevake provincije sv. Jeronima (Galerija Klovievi dvori), zbirke stalnog postava, Pretpovijesna, Egipatska, Antika i Numizmatika (Arheoloki muzej), stalni postav, glazbeni program, izloba Miljenko Domijan Batinski krajobraz Toscane (Muzej Mimara), prof. Baltazar vodi kroz stalni postav i izlobe, Carstvo minerala, Letai velikog neba, Peta dimenzija znanosti, Oaravajui

svijet pauka i korpiona (Hrvatski prirodoslovni muzej), stalni postav i izlobe, Ivana Tomljenovi Meller Zagrepanka u Bauhausu, Mo cvijea 85 godina zagrebakog salona Herzmansky (Muzej grada Zagreba) te stalni postav i izloba Art deco i umjetnost u Hrvatskoj izmeu dva rata (Muzej za umjetnost i obrt). U Splitu su najveu pozornost pobudile izlobe i popratna dogaanja: izloba Arhiv u kamenu, glazbeni program, program 1. meunarodnog festivala arheolokog lma, razgovori u Galeriji Metrovi (Arheoloki muzej), stalni postav i izloba Lijepe i bogate krinje iz EM Split (Etnografski muzej), postav malakoloke zbirke i izloba Tajne Jadrana (Prirodoslovni muzej i zooloki vrt), Metartikulacija prostora, programi u suradnji s Muzejom Metovi (Galerija umjetnina), Stalni postav Trgovako pomorstvo, predavanja, glazbeni porogram (Hrvatski pomorski muzej), stalni postav i izloba Vid Morpurgo i njegovo doba (Muzej grada Splita) te stalni postav i izloba Mile Skrai, Pogled u budunost (Galerija Emanuel Vidovi). Posebno valja istaknuti znaajnu posjeenost muzeja, zaviajnih zbirki i galerija u gradovima i mjestima: 2.100 posjetitelja u Dvoru Trakoan, 660 u Hlebinama, 418 u Gospiu te 263 u Katel Lukiu. Po prvi put u No muzeja ukljuili su se

No muzeja 2011. u Prirodoslovnom muzeju, Zagreb

Crikvenica (700 posjetitelja), krip na Brau (560), I (160), Ilok (361), Korula (120), Krk (203), Smiljan (127), Generalski Stol (72) i Otavice (400). Biograd na Moru, Bjelovar (2), Cres, Crikvenica, akovac, Drni, Dubrovnik (9), akovo, urevac (2), Genaralski Stol, Gornja Stubica, Gospi, Hlebine, Hvar, Ilok, Ivani-Grad, I / Veli (3) / Mali / Kne, Jastrebarsko, Karlovac (2), Kastav (3), Katel Luki, Klanjec, Klis, Koprivnica (2), Korula, Krapina, Krievci (2), Krk / Dobrinj / Korni / Punat, Kutina, Novigrad-Cittanova, Opatija, Osijek (3), Otavice, Otoac, Pakrac, Pazin, Poega, Pula (3), Rijeka (7), Samobor (2), Sinj, Sisak, Slatina, Slavonski Brod (3), Split (13), Stari Slatnik / Brodski Stupnik, Sveti Ivan Zelina, ibenik (2), krip / Bra, Trakoan, Trogir, Umag, Vela Luka / Korula (2), Velika Gorica, Vid / Metkovi, Virovitica, Vrbovec, Vukovar (4), Zadar (3) i Zagreb (41) jesu 67 gradova, odnosno mjesta u kojima je odrana No muzeja 2011 (u zagradi, broj muzeja / ustanova). Programi koji su odrani u Cresu, urevcu, Hvaru, Ivani-Gradu, Jastrebarskom, Krievcima i Umagu bili su sukladni s ciljevima manifestacije, ali prijavljeni su u posljednji tren, pa nisu mogli biti uvrteni u besplatnu programsku knjiicu

koja je tiskana u 170.000 primjeraka i distribuirana kao prilog Jutarnjem listu. Knjiica je dobrodoao vodi za sve koji nastoje posjetiti to vie dostupnih im odredita na kojima se prireuju programi Noi muzeja, a budui da sadri brojne podatke prikazane na pregledan nain (grad / mjesto, muzej / ustanova, adresa / telefon, trajanje, saet opis programa), moe koristiti sudionicima manifestacije kao poticajno tivo u planiranju novih programa. Zanimljivo je da sve vie sudionika manifestacije nastoji organizatoru pravodobno dostaviti to preciznije podatke o planiranim programima kako bi mogli biti uvrteni u knjiicu; iako je nakon godinu dana broj sudionika manifestacije povean za gotovo treinu, broj kasno dostavljenih programa je isti (7). Tiskovni i elektroniki mediji objavili su o Noi muzeja 2011 brojne najave, armativne prikaze, osvrte i intervjue. Autorice koncepcije Noi muzeja, Dubravka Osreki Jakeli, predsjednica Hrvatskog muzejskog drutva i Vesna Juri Bulatovi, voditeljica marketinga Noi muzeja, u svojim izjavama nisu propustile zahvaliti publici na odazivu, a svim muzejskim djelatnicima, sudionicima u realizaciji Noi muzeja 2011, partnerima, pokroviteljima,

22

23

sponzorima i medijima na doprinosu uspjenoj realizaciji projekta. U promidbenim materijalima (programska knjiica, jumbo-plakati i banneri) na istaknut su nain navedni Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Europlakat, Jutarnji list, Zagrebaka pivovara, Inkerpor, Hrvatska turistika zajednica i Turistika zajednica Grada Zagreba.

Biograd na Moru, Bjelovar, Cres, Crikvenica, akovec, Drni, Dubrovnik, akovo, urevac, Genaralski Stol, Gornja Stubica, Gospi, Hlebine, Hvar, Ilok, Ivani-Grad, I / Veli / Mali / Kne, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Katel Luki, Klanjec, Klis, Koprivnica, Korula, Krapina, Krievci, Krk / Dobrinj / Korni / Punat, Kutina, Novigrad-Cittanova, Opatija, Osijek, Otavice, Otoac, Pakrac, Pazin, Poega, Pula, Rijeka, Samobor, Sinj, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Stari Slatnik / Brodski Stupnik, Sveti Ivan Zelina, ibenik, krip / Bra, Trakoan, Trogir, Umag, Vela Luka / Korula, Velika Gorica, Vid / Metkovi, Virovitica, Vrbovec, Vukovar, Zadar, Zagreb 28th January 2011. More than 314,659 people visited, free of charge, 160 museums, galleries and cultural institutions participating in the 2011 Museum Night event, held on January 28th from 6 p.m. to 1 a.m. The Croatian Museum Association, in collaboration with Croatian museums, has been organising Museum Night since December 2005. Museum Night 2011, held for the sixth time, broke all records in terms of visitors. Attractive exhibitions and accompanying events captured the attention of the public in sixty-seven towns. There were more than 161,307 visitors in the museums and other cultural institutions (41) in Zagreb. In relation to 2010, other towns and places also saw a higher number of visitors to museums, county institutions and galleries. Employees of the museums and related institutions involved in the 2011 Museum Night were successful in achieving their goal: highlight the importance of Croatian cultural heritage by promoting permanent displays, thematic exhibitions and varied accompanying events. This is the core of the concept set down by the co-authors Dubravka Osreki Jakeli, President of the Croatian Museum Association, and Vesna Juri Bulatovi, head of Museum Night marketing and head of the organisation of this cultural event. Print and electronic media published numerous announcements, afrmative comments and reviews of the 2011 Museum Night.

Museum Night 2011

Damir Dorai

Trei susret Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog drutva

Ovogodinji 3. susreti Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog drutva odrani su u Muzeju antikog stakla u Zadru, specijaliziranom muzeju jedinstvenom po svojoj koncepciji, koji svojim atraktivnim postavom i radionicom za puhanje stakla svakodnevno privlai velik broj posjetitelja. Kao i proteklih godina susreti su privukli velik broj muzejskih djelatnika iz cijele Hrvatske koji se bave zatitom, istraivanjem i rekonstrukcijom predmeta kulturne batine. Na otvaranju su pored organizatora skupa Slaane Latinovi i Damira Doraia iz Arheolokog muzeja u Zagrebu te domaina, ravnatelja Muzeja antikog stakla dr. sc. Ive Fadia, nazoili i predstavnici Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Zadarske upanije i Grada Zadra, a susrete je slubeno u ime Ministarstva kulture RH i ministra kulture mr. sc. Jasena Mesia otvorila proelnica Konzervatorskog odjela u Zadru Anastazija Maga. Susreti su se kao i dosad sastojali od nekoliko predavanja koja su ovaj put odrali muzejski restauratori predstavivi na taj nain djelatnost svojih matinih radionica. Tako je Zoran Kirchhoffer predstavio radionicu zagrebakog Tehnikog muzeja, Mihaela Grevi restauratorsku radionicu za tekstil Etnografskog muzeja iz Zagreba, dok je Frederik Levarda predstavio radionicu JU NP Krka ibenik koja djeluje u sklopu Gradskog muzeja u Drniu te koja svojom organiziranou i opremljenou moe sluiti kao primjer i nekim znatno veim muzejskim ustanovama u Hrvatskoj. Na izlobi plakata svoje radove izloilo je 42 autora iz 16 hrvatskih muzeja te je uz 2 gostovanja iz susjedne Slovenije bilo izloeno ukupno 44 plakata. Na izloenim su plakatima kao i prole godine bili predstavljeni razliiti materijali i postupci obrade iz djelokruga muzejskih radionica, a izloba je na jesen gostovala u Muzeju Prigorja u Sesvetama uz predvieno jo jedno gostovanje u Muzeju Slavonije u Osijeku. Ono to posebno raduje jest prisutnost kolega iz nekih muzeja koji dosad nisu sudjelovali na susretima kao i bolja kvaliteta

plakata koji su ove godine sadrajno znatno bogatiji. Autorica koncepcije postava Slaana Latinovi takoer je i urednica pratee strune publikacije koja se moe smatrati ujedno i katalogom izlobe. Pored ve uhodane koncepcije koja se dosad pokazala uspjenom u prezentiranju, unaprjeenju te populariziranju konzervatorsko-restauratorske struke, ove godine susreti su obogaeni s jo nekoliko novih sadraja. To je prije svega aktualni sat na kojem su restauratori i preparatori mogli iznijeti razliite probleme vezane uz rad muzejskih radionica odnosno uz konzervatorsko-restauratorsku struku openito. Najvie je govora bilo o novom Pravilniku o uvjetima i nainu stjecanja strunih zvanja u muzejskoj struci. Na raspravi je dosta kritika bilo upueno primjerice na nepostojanje adekvatnog strunog zvanja za kolege sa steenim stupnjem prvostupnika, neusklaenost termina restaurator s meunarodno priznatim terminom konzervator-restaurator, ukidanje stimulativnog skraenog staa za stjecanje zvanja restauratora savjetnika za muzejske restauratore s doktoratom znanosti (kojih, usput reeno, zasad jo uvijek nema, to s obzirom na cijenu doktorskih studija nije niti udno) itd. No, takoer je istaknuto i da je dio primjedbi koje je u sklopu javne rasprave Povjerenstvu uputio koordinator Sekcije Damir Dorai ipak prihvaen i uvrten u trenutno vaei Pravilnik. Na aktualnom satu takoer se govorilo i o nedostatnom te nedovoljno kvalitetnom sustavu kolovanja kao i problemima vezanim uz objavljivanje strunih radova. Novost na skupu bila je i lmska veer na kojoj su prikazana tri izuzetno zanimljiva kratka lma o konzervatorsko-restauratorskim zahvatima, a otvorena je lmom Konzervatorsko-restauratorski radovi na objektu Pribijeni kruh D. R. Todosijevia autora Zlatka Bielena i Jovana Kliske. Radi se o inventivnim postupcima zatite jednog neobinog eksponata rijetko vienog u muzejskim postavima, nakon ega je prikazan lm Konzervatorsko-restauratorski radovi na slici Vlade Kristla Varijanta iz 1962 autora Mirte Pavi i Jovana Kliske. Oba lma snimljena su u radionici Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Na kraju veeri prikazan je lm Konzervatorsko-restauratorski radovi na

24

25

3. susreti Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog drutva u Muzeju antikog stakla u Zadru

mozaicima u Naroni/Vidu autora Branka Penera i Borka Vjenice iz Arheolokog muzeja u Splitu, ime je bio zavren prvi dan susreta. Drugi dan bio je rezerviran za struni izlet u Nin te Podgrae kod Benkovca s ostacima liburnske i rimske Asserie. Nakon razgledavanja ovog znaajnog arheolokog lokaliteta pod strunim vodstvom dr. sc. Ive Fadia slijedila je okrjepa u oblinjem seoskom gospodarstvu uz degustaciju lokalnih specijaliteta te istoimenog vina ime je skup i slubeno zavren. Susreti su odrani zahvaljujui nancijskoj potpori Ministarstva kulture i Ureda za obrazovanje, kulturu i port Grada Zagreba koji su prepoznali vrijednost i znaaj ovog strunog skupa, jedinog takve vrste u Hrvatskoj. Ono to svakako treba istaknuti je ovogodinji veliki interes medija koji su svojim osvrtom i prilozima u raznim javnim glasilima dodatno pridonijeli popularizaciji i promociji konzervatorsko-restauratorske struke u Hrvatskoj. Sljedei, 4. susreti Sekcije restauratora i preparatora HMD-a predvieni su za poetak svibnja 2012. godine i odrat e se u Arheolokom muzeju Istre u Puli. Uzevi u obzir dosadanje veliko zanimanje strune, a i ire javnosti za ovaj skup s izlobom plakata, nema sumnje da e i predstojei susreti poluiti uspjeh i doprinijeti buduem razvoju i kvaliteti konzervatorsko-restauratorske struke u hrvatskim muzejima.

This years third meeting of the CMAs Section of Restorers and Preparators was held at the Museum of Antique Glass in Zadar. Like in previous years, the event attracted a large number of museum workers from all over Croatia who deal with the protection, research and reconstruction of objects of cultural heritage. In accordance with previous practices to date, the meeting consisted of several lectures and a poster exhibition thematically linked to the conservation-restoration profession. This year, new program material was also introduced. This refers rst of all to question time, in which the restorers and preparators could bring up different problems related to the activity of museum workshops and of the conservation-restoration profession in general. Another novelty was also a lm evening, at which several short lms were shown on the restoration of museum material. There were also study excursions to archaeological sites in the vicinity of Zadar. These new additions to the agenda will denitely contribute to future development and quality of the conservation-restoration profession in Croatian museums and to its promotion and popularisation. The following, fourth meeting of the Section of Restorers and Preparators will be held in May 2012 in the Archaeological Museum in Pula.

The Third Meeting of the CMAs Section of Restorers and Preparators

Marijan Bogati

16. muzejska edukativna nagradna igra Dodir

Ve esnaest godina zaredom Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog drutva organizira edukativnu akciju za korisnike muzeja u trajanju od mjesec dana uoi Meunarodnog dana muzeja 18. svibnja. Ova akcija prvenstveno je namijenjena najmlaim korisnicima, no u posljednjim godinama primijetili smo trend porasta interesa starijih generacija. Sve ustanove koje se ukljue kreiraju razne programe, radionice, predstave, izlobe, performanse na zadanu temu. Ovogodinja tema bila je dodir to je omoguilo ustanovama iroki spektar mogunosti i naina ukljuivanja u ovu akciju. Ovu zanimljivu temu, moda ak i tabu temu muzeja predloio je kolega Mario Mirkovi iz Tehnikog muzeja te ju je Sekcija prihvatila na svojim sastancima. Kao i prethodnih godina, cilj korisnika bio je prikupiti dovoljan broj peata, odnosno obii to vie muzeja te sudjelovati u izvlaenju nagrada na kraju akcije. Nagrade za korisnike osigurale su same ustanove sudionice. Osim glavnog izvlaenja, organizirana su i regionalna i lokalna izvlaenja nagrada te se tu pokazao ispravan nain po regijama (Grad Zagreb, Sjeverozapadna Hrvatska, Istra i Primorje, Dalmacija i Slavonija). Muzej domain bio je Tioloki muzej iz Zagreba, a koordinatorica projekta eljka Sui. Osim glavne koordinatorice po regijama su postavljeni koordinatori te se tako olakalo prikupljanje ustanova sudionika te dotok i protok informacija (Zagreb eljka Sui, Sjeverozapadna Hrvatska Lorka Lonar Uvodi, Istra i Primorje Mirjana Margeti, Dalmacija Lada Laura i Slavonija Leonilda Conti). Osim programa prepoznatljiv dio predstavlja i knjiica u kojoj se nalazi popis ustanova sudionica s kratkim informacijama o ustanovi i opisom provoenog programa. Urednitvo knjiice ovogodinje akcije preuzeo je koordinator Sekcije Marijan Bogati. Knjiicu je likovno oblikovala i tiskala Tiskara Domigraf iz Siska. Osim knjiica isto likovno oblikovanje imali su i plakati koje su ustanove sudionice dobile zajedno s knjiicama. Ovogodinja naklada knjiica bila je 1400 primjeraka. Ovogodinja akcija brojano je pokazala velik uspjeh, tako je u razdoblju trajanja od 12. travnja

do 14. svibnja 2011. ustanove sudionice posjetilo 24.430 posjetitelja. Valja napomenuti kako su neke ustanove produile tijek trajanja akcije te postoji mogunost da u ukupnom zbroju broj sudionika prelazi trideset tisua. Posljednjih nekoliko godina postoji nezadovoljstvo postavljenim konceptom ove akcije te su nune neke preinake koje bi iznova zainteresirale korisnike. Tako e Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju HMD-a u nadolazeem vremenu morati uvesti neke novine jer korisnici postaju sve zahtjevniji i izbirljiviji, to nam predstavlja velik izazov, jer naposljetku mi smo ovdje zbog korisnika, a ne korisnici zbog nas. Donosimo popis ustanova sudionica u ovogodinjoj akciji po regijama: Zagreb 1. Arheoloki muzej Zagreb 2. Etnografski muzej Zagreb 3. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Gliptoteka 4. Hrvatski muzej naivne umjetnosti 5. Hrvatski povijesni muzej 6. Hrvatski prirodoslovni muzej 7. Hrvatski kolski muzej 8. HT muzej 9. Galerija Klovievi dvori 10. Muzej grada Zagreba 11. Muzeji Ivana Metrovia, Atelijer Metrovi 12. Muzej Mimara 13. Muzej suvremene umjetnosti 14. Muzej Turopolja, Velika Gorica 15. Muzej za umjetnost i obrt 16. Muzejsko-memorijalni centar Draen Petrovi 17. Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 18. Tehniki muzej 19. Tioloki muzej Sjeverozapadna Hrvatska 20. Centar za kulturu urevac, Galerija Stari grad 21. Gradski muzej Karlovac 22. Gradski muzej Sisak 23. Javna ustanova Spomen-podruje Jasenovac 24. Muzeji Hrvatskog zagorja Dvor Veliki Tabor, Desini

26

27

25. Muzeji Hrvatskog zagorja Galerija Antuna Augustinia, Klanjec 26. Muzeji Hrvatskog zagorja Muzej krapinskih neandertalaca, Krapina 27. Muzeji Hrvatskog zagorja Muzej Staro selo, Kumrovec Istra i Primorje 28. Arheoloki muzej Istre, Pula 29. Etnografski muzej Istre / Museo Etnograco dell Istria, Pula 30. Hrvatski muzej turizma, Opatija 31. Muzej Grada Umaga / Museo Civico di Umago 32. Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka 33. Povijesni muzej Istre / Museo storico dell Istria, Pula 34. Zaviajni muzej grada Rovinja / Museo Civico della Citta di Rovigno Dalmacija 35. Arheoloki muzej Zadar 36. Dubrovaki muzeji 37. Etnografski muzej Split 38. Hrvatski pomorski muzej Split 39. Muzej Cetinske krajine Sinj 40. Muzej grada Katela 41. Muzej grada Splita 42. Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Split 43. Muzej triljskog kraja, Trilj 44. Prirodoslovni muzej Dubrovnik 45. Prirodoslovni muzej i zooloki vrt Split Slavonija 46. Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, Slavonski Brod 47. Galerija likovnih umjetnosti, Osijek 48. Gradski muzej Vinkovci 49. Gradski muzej Vukovar 50. Muzej Brodskog Posavlja, Slavonski Brod 51. Muzej grada Pakraca 52. Muzej Slavonije Osijek

The Section of Museum th Pedagogy and Cultural Action of the Croatian Museum Association organized a museum educational prize game for the sixteenth consecutive time. This year the set theme, or the title of the Project, was Touch. The project attracted fty-two institutions, including museums, cultural centres and related heritage institutions from all over Croatia. The Museum - Project bearer was the Typhlological Museum in Zagreb. This years Project was very successful in terms of the number of visitors. From 12th April to 14th May 2011, the participating institutions were visited by 24,430 people. It should be mentioned that some institutions prolonged the duration of the Project, so the number of visitors may well exceed 30,000. The CMAs Section of Museum Pedagogy and Cultural Action must introduce some novelties in the coming period in order to satisfy the increasingly more demanding and choosy audience. This is a great challenge for us because, after all, we are here for the consumers, and not the other way round.

16 Museum Educational Prize Game Touch

Lida Roje Depolo

2. kongres hrvatskih muzealaca

U organizaciji Hrvatskog muzejskog drutva u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu od 19. do 21. listopada 2011. odran je 2. kongres muzealaca Hrvatske. Organizacijski odbor Kongresa djelovao je u sastavu: dr. sc. Joko Belamari; Dora Bokovi, prof.; Eva Brunovi, prof.; prof. dr. sc. Jasna Galjer; mr. sc. Vesna Juri Bulatovi; mr. sc. Dubravka Kisi; mr. sc. Dubravka Osreki Jakeli; mr. sc. Snjeana Pintari; mr. sc. Jakov Radovi, prof. dr. sc. arka Vuji. Primarna tema Kongresa Muzeji i arhitektura u Hrvatskoj podijeljena je u vie cjelina: Arhitektura muzeja u Hrvatskoj Muzealizacija arhitekture Okrugli stol Toka poticaja radionice U sklopu cjeline Arhitektura muzeja u Hrvatskoj, podtema Arhitektura muzeja kroz vrijeme prezentirana je izlaganjima o zgradi Arheolokog

muzeja u Splitu te o zgradama Strossmayerove galerije starih majstora, Muzeja za umjetnost i obrt i Arheolokog muzeja u Zagrebu. O neophodnoj suradnji muzealaca, arhitekata i dizajnera problematiziralo se na primjerima Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Arheolokog muzeja Narona u Vidu, Muzeju krapinskog neandertalca u Krapini. Govorilo se o muzejima smjetenim u stambenim objektima poput Prirodoslovnog muzeja Rijeka, Umjetnike galerije Dubrovnik, Muzeja grada Splita kao i o muzejima smjetenim u dvorcima poput Muzeja Meimurja akovec ili o muzejima u adaptiranim zgradama industrijske arhitekture kao to su Gliptoteka HAZU ili budui Povijesni muzej Hrvatske. Druga cjelina Muzealizacija arhitekture prezentirala je Hrvatski muzej arhitekture HAZU i zbirke arhitekture. Muzejsko prezentiranje arhitektonske batine razmatrano je na primjeru zbirke suvremene arhitekture Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Raspravljalo se o adekvatnoj prezentaciji arhitektonske batine na muzejskim izlobama,

28

29

D I Z A J N : @ E L J KO KOVA ^ I ]

kao i o muzejskim zgradama i opremi u sustavu muzejske dokumentacije. U izlaganjima na podtemu Prema sustavnom planiranju i izgradnji muzeja u Hrvatskoj govorilo se o ratnim tetama na muzejskim zgradama u Hrvatskoj i njihovoj obnovi. Konstatiralo se da su postignuti znaajni pomaci u muzejskoj djelatnosti polazei od broja muzeja, inicijativa za osnivanje novih muzeja i muzejskih zbirki, pregleda novoosnovanih muzeja i obnovljenih novih stalnih postava posljednjih deset godina do projekcije osnivanja nekoliko iznimno vanih i znaajnih muzeja i novih stalnih postava do 2014. godine. Pokualo se i odgovoriti na pitanje o konzistentnosti planova za izgradnju muzeja u Hrvatskoj, koliko su muzejska arhitektonska zdanja rezultat sustavnog planiranja, a koliko plod sluajnosti s manje ili vie uspjenim ishodom. U sklopu podteme Neizvedeni projekti muzejske arhitekture: Papirnati muzeji govorilo se o novim neizvedenim projektima Muzeja suvremene umjetnosti Istre u Puli, Muzeja grada Rijeke te Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Arheolokog muzeja u Dubrovniku i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Naputena industrijska arhitektura koja bi se prikladno adaptirala odgovarala bi zahtjevima navedenih institucija. Gost Kongresa Michael Darling iz Muzeja suvremene umjetnosti u Chicagu (Museum of Contemporary Art, Chicago) odrao je predavanje na temu Suradnja arhitekata i muzealaca. Odran je Okrugli stol na temu Razgovor muzealaca, arhitekata i dizajnera na kojem je istaknuta vanost meusobne sinergije i suradnje tih triju struka. Odrana je radionica s temom Marketing u muzeju poveznica kulture i turizma. Svi sudionici dobili su Zbornik saetaka svih prijavljenih radova, dok je Zbornik radova 2. kongresa hrvatskih muzealaca u pripremi.

The 2nd Congress of Croatian nd Museum Workers, organized by the Croatian Museum Association, was held in the Museum of Contemporary Art in Zagreb from 19 to 21 October, 2011. The primary topic of the Congress Museums and Architecture in Croatia was divided into several units: Museum Architecture in Croatia, Musealisation of Architecture, Round Table discussions with museum workers, architects and designers, and Point of Stimulus workshops. The current trend of building new and renovating old museum buildings was discussed, as was the issue of museums of architecture and architectural collections. The possibilities of presenting and communicating architectural heritage and the related topics were also examined. Signicant advancements in museum activity have been achieved in the past ten years in terms of the number of the museums, initiatives for the foundation of new museums and museum collections and surveys of newly founded museums and renovated new permanent displays, including the projection of establishing several exceptionally signicant and important museums and new permanent displays by 2014. The consistency of plans for building museums in Croatia was also considered: to what extent are museum architectural buildings the result of systematic planning and to what extent are they the fruit of coincidence with a more or less successful outcome.

The 2 Congress of Croatian Museum Workers

Nikolina Hrust

15. seminar Arhivi, knjinice, muzeji mogunosti suradnje u okruenju globalne informacijske infrastrukture Predmet ili zbirka: to dokumentiramo?

U Poreu je od 23. do 25. studenog 2011. godine odran 15. seminar Arhivi, knjinice, muzeji mogunosti suradnje i okruenju globalne informacijske infrastrukture s temom Predmet ili zbirka: to dokumentiramo? Glavni organizator ovog susreta bilo je Hrvatsko muzejsko drutvo, uz podrku Hrvatskog knjiniarskog drutva i Hrvatskog arhivistikog drutva, te suorganizatore: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Odsjek za informacijske znanosti, Sveuilite u Zadru Odjel za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Pore, 23. 25. studenoga 2011. Sveuilita J. J. Strossmayera, Osijek Odsjek za informacijske znanosti, Hrvatski dravni arhiv, Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb i Nacionalnu i sveuilinu knjinicu u Zagrebu. Seminaru je nazoilo oko 130 sudionika, a odran je u Hotelu Valamar Diamant. Tijekom tri dana na skupu je odrano 20 predavanja, 4 radionice, Okrugli stol, predstavljeno je 12 plakata te Zbornik radova sa 14. seminara AKM odranog 2010. godine. U subotu 26. studenog organiziran je izlet minj i Pazinska grofovija. Prvog dana, u srijedu 23. studenog, Seminar je zapoeo izlaganjem predsjednice Hrvatskoga muzejskog drutva Dubravke Osreki Jakeli (Muzej za umjetnost i obrt) No muzeja u AKM ustanovama kojim je autorica prezentirala povijest Noi muzeja od prve manifestacije organizirane 15. prosinca 2005. u samo 6 zagrebakih muzeja sa zabiljeenih 10.000 posjetitelja do Noi muzeja 2011. godine kada je program organiziran u vie od 70 gradova i mjesta, 160 muzeja i drugih batinskih ustanova koje je posjetilo 314.659 posjetitelja. U svojem izlaganju autorica je prikazala kako je s godinama rastao interes publike eljne novih iskustava, te ukazala na to kako se No muzeja pokazala vrlo uspjenim projektom u promoviranju djelatnosti batinskih i kulturnih ustanova.

Berislav Majhut (Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek u Petrinji, Hrvatska udruga istraivaa djeje knjievnosti) svojim je izlaganjem Od udnovatog do udesnog: sto godina udnovatih zgoda egrta Hlapia (1913. 2013.) predstavio rad Hrvatske udruge istraivaa djeje knjievnosti i projekt obiljeavanja 100. godinjice prvog izdanja knjige Ivane Brli Maurani udnovate zgode egrta Hlapia. Autor je u izlaganju obrazloio znaenje romana udnovate zgode egrta Hlapia za hrvatsku knjievnost i njenu promociju u svijetu, naveo ciljeve proslave obljetnice objavljivanja ovog romana, te planirane aktivnosti i dogaanja (simpozij, izlobe, kazaline predstave, publikacije...). Na kraju izlaganja Berislav Majhut je pozvao sve AKM ustanove da za 2013. godinu osmisle programe kojima bi se irokoj javnosti ukazalo na znaaj ovog jedinstvenog, ali u suvremeno doba podcjenjivanog djela hrvatske djeje knjievnosti. Jasna Horvat (Ekonomski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku) i Nives Tomaevi (Sveuilite u Zadru, Odjel za informacijske znanosti) odrale su izlaganje Eugen od Savoje: izgradbeni element romana Bizarij i literarno-turistika poveznica srednje-europskog kulturnog konteksta. U izlaganju je predstavljena ideja turistikih putovanja potaknutih romanom Bizarij, autorice J. Horvat, o ivotu Eugena Savojskog. Putovanje bi obuhvaalo posjet lokacijama spomenutim u literarnom predloku i onih na kojima se nalaze sadraji od povijesnog i osobnog znaenja za Eugena Savojskog (poput gradova: Be, Osijek, Sarajevo, Petrovaradin, Budimpeta...), razgledavanje spomenika (npr. dvorca u Bilju), obilazak muzeja koji posjeduju predmete povezane s Eugenom Savojskim i sl. Zoran Belagi, Blanka Bunjevac i Martina Joavac (Filozofski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku, Odsjek za informacijske znanosti) u izlaganju Potpore nakladnitvu AKM ustanova predstavili su istraivanje uspjenosti potpora Ministarstva kulture Republike Hrvatske nakladnitvu AKM ustanova u kojem se analizirala programska djelatnost potpore knjizi Ministarstva kulture Republike Hrvatske u razdoblju od 2003. do 2010. godine. Josipa Selthofer (Filozofski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku, Odsjek za informacijske znanosti) odrala je izlaganje Vizualna i informacijska pismenost u arhivima, knjinicama

30

31

i muzejima: uinkovita komunikacija? u kojem je analizirala mrene stranice hrvatskih arhiva, knjinica i muzeja s obzirom na vizualizaciju podataka, tipograju kao komunikaciju i utjecaj boje na psihiki doivljaj promatraa. Autorica je predstavila primjere iz hrvatske i europske AKM zajednice, te sugerirala kako poboljati mrene stranice s ciljem uinkovitije vizualne komunikacije s korisnicima i kvalitetnije prezentacije batinskih ustanova. U popodnevnim satima predstavljeno je 12 plakat-prezentacija: Reprinted Books on Users Demands (POD) by EOD Project at National and University Library of Slovenia (Alenka Blatnik i Matija Brumen Nacionalna i sveuilina knjinica, Ljubljana), Vrijeme u FRBR modelu (Tina akovi Sveuilite u Zadru, Odjel za informacijske znanosti i Mladen Masar Gradska knjinica, Zadar), Playaway zbirka u Hrvatskoj knjinici za slijepe (Jelena Leaja Hrvatska knjinica za slijepe, Zagreb), Primjena tezaurusa u pretraivanju digitalnog repozitorija Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku (Kristina Feldvari, Kornelija Petr Balog Filozofski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku, Odsjek za informacijske znanosti), Obrada grae Zaviajne zbirke u Gradskoj knjinici Marka Marulia u Splitu (Gordana Miolin Gradska knjinica Marka Marulia, Split), Zbirka u zbirci / Zbirka udbenika za uenje talijanskog jezika u Zbirci za talijanistiku Knjinice Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (Marijana Mieti i Nevia Raos Knjinica Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu), Kopirana graa kao dio knjininog fonda (Diana Polanski, Vikica Semenski i Ljiljana Kolakovski Knjinice grada Zagreba), Graka graa zbirke Zagrabiensia Od organizacije i opisa do tagiranja (Vikica Semenski Knjinice grada Zagreba, Gradska knjinica, Zagreb), Digitalne zbirke na web stranici Slovenskoga etnografskoga muzeja (Miha piek i Gregor Ila Slovenski etnografski muzej, Ljubljana), Knjige 16. stoljea iz knjininih zbirki Muzeja Slavonije Osijek (Marina Vinaj i Ivana Kneevi Muzej Slavonije, Osijek), Web kontekst jedne zbirke (Marula Vujasinovi Jadranski zavod HAZU, Zagreb) i Primitivni narodi i Nekranske religije : Lokalna primjena globalnih sustava za organizaciju znanja (Ana Vukadin Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu).

Nakon predstavljanja plakata odrane su dvije radionice: Pravilnik o napredovanju i strunim zvanjima u struci: AKM perspektive (voditeljica Marijana Mieti, Zbirka za talijanistiku Knjinice Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Hrvatsko knjiniarsko drutvo) i Nakladnici: literarni turizam (voditeljice: Nives Tomaevi i Drahomira Gavranovi) i predstavljen je Zbornik radova 14. seminara AKM odranog 2010. godine. Na radionici Pravilnik o napredovanju i strunim zvanjima u struci: AKM perspektive raspravljalo se o razlikama u nainima napredovanja u arhivskoj, knjininoj i muzejskoj struci, te mogunostima i nedostacima prijelaza iz jednog zvanja u drugo. Ustanovljeno je da u arhivskoj i knjininoj struci postoje osnovna zvanja, a napredovanje u struci stjee se prikupljanjem bodova odreenih za rad i postignua na odreenim poslovima, sudjelovanja na strunim skupovima i za objavljene radove. Za struna zvanja u muzejskoj struci, broj i vrsta radova potrebnih za napredovanje propisani su Pravilnikom o stjecanju viih zvanja u muzejskoj struci (NN 56/2003), a o vrijednosti radova koji se prilau uz molbu za dodjelu viih zvanja odluuju lanovi dvaju Strunih povjerenstava Ministarstva kulture. Na radionici je Dubravka Osreki Jakeli (Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatsko muzejsko drutvo) prezentirala prijedlog bodovnog sustava ocjenjivanja koji je izradila radna skupina Hrvatskog muzejskog drutva, te je odrana diskusija sa sudionicima radionice iz arhiva i knjinica. U evrtak, 24. studenog, odrano je 5 predavanja, 2 radionice i Okrugli stol s temom Predmet ili zbirka? Preispitivanje pravilnika o dokumentaciji grae u AKM zajednici. Goran Zlodi (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti) u izlaganju Katalogiziranje predmeta batine: mogunosti primjene CCO standarda u Hrvatskoj predstavio je temeljna naela opisa u katalogizaciji predmeta (obvezne kategorije podataka, pridravanje propisanih pravila, primjena normiranih rjenika i stvaranje lokalnih nazivlja, te uspostavljanje veza izmeu predmeta). Sva naela autor je potkrijepio primjerima katalogiziranja, indeksiranja i klasiciranja iz arhivistike, knjiniarske i muzejske struke. Gordon Dunsire (Edinburgh, V. Britanija) odrao je izlaganje From Content Standard to RDF na

temu standarda bibliografskih sadrajnih metapodataka poput ISBD (International Standard Bibliographic Description) i RDA (Resource Descripition & Access) i mogunostima primjene metapodataka modela RDF (Resource Description Framework), koji se upotrebljavaju u strukturi semantikog weba, u povezivanju i pretraivanju informacija unutar AKM zajednice. Mirna Willer (Sveuilite u Zadru, Odjel za informacijske znanosti) i Ana Barbari (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti) odrale su izlaganje tematski srodno prethodnom Prema novom hrvatskom katalonom pravilniku kao standardu sadraja podataka. U svom izlaganju autorice su predstavile istraivanje koje provode proteklih 5 godina o mogunostima razvoja hrvatskog katalonog pravilnika. U prvom dijelu prikazan je presjek do sada objavljenih radova, a u drugom istraivanje katalonog pravilnika kao standarda sadraja podataka sa stajalita tehnolokog okruenja. Autorice su na kraju izloile mogunosti razvoja hrvatskog katalonog pravilnika s obzirom na interoperabilnost bibliografskih metapodataka i ogranienja nekih sustava koji se koriste u praksi. Sonja piranec i Tomislav Ivanjko (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti) odrali su izlaganje Predmetni jezici s korisnikim jamstvom: to moemo nauiti od folksonomija? o analizi rjenika i oznaka koje korisnici samostalno dodjeljuju informacijskim izvorima. U izlaganju su prikazani rezultati istraivanja nekolicine oblaka tagova (tag clouds) u hrvatskom web prostoru, kojima su se eljela utvrditi pozitivna i negativna svojstva leksikih oznaka koje korisnici upotrebljavaju u oznaavanju sadraja na webu. Ti pojmovi odraz su duha suvremenog doba i mogu biti od pomoi drugim korisnicima pri pretraivanju weba kao aurne informacije i preporuke, no istovremeno to moe biti i dvoznani, preopeniti, te gramatiki i pravopisno neujednaeni jezik koji oteava dobivanje traenih rezultata. Alenka auperl (Filozofska fakulteta Sveuilita v Ljubljani) i Darko Knez (Narodni muzej Slovenije, Oddelek za zgodovino in uporabno umetnost, Ljubljana) odrali su izlaganje Klasikacija i deskriptori u muzejskoj dokumentaciji. Na izlaganju su predstavljeni problemi slovenskih muzeja pri

usklaivanju i standardiziranju muzejske terminologije te provedene i planirane aktivnosti koje bi trebale pridonijeti boljoj kvaliteti muzejske dokumentacije, a time i zatiti predmeta. Kao ilustracija razliitih naina obrade grae, prezentirana su dva, u muzejima najee koritena fasetna informacijska sustava (Fundus i Galis), te oni koje koriste i samostalno razvijaju pojedine ustanove (Minok, Situla, Patina). Zakljuak autora je da e, s obzirom na razliitosti upotrebljavanih programa, tek standardizacija terminologije omoguiti kompatibilnost podataka u svim institucijama. Dora Bokovi (Hrvatski povijesni muzej) u izlaganju Muzejske klasikacije u Hrvatskoj prikazala je povijest, razvoj i primjere iz prakse klasiciranja predmeta u muzejima, te ih usporedila s klasikacijskim strukturama propisanim u obradi grae u arhivima i knjinicama. Stajalite autorice je da bi se u muzejima u primarnoj razini klasikacije nazivlja trebala stroe primijenjivati struktura MDA klasikacije. Ta bi klasikacija, ugraena u postojeu aplikaciju M++ kao obvezna i nepromjenjiva struktura, olakala identikaciju predmeta, pristup predmetima i uvid u zbirke. Dograivanje klasikacije koje zahtijevaju neki muzeji, prema autoriinu miljenju, moglo bi se dopustiti samo u obliku sekundarne razine klasikacije nazivlja. U popodnevnim satima odrane su trea i etvrta radionica Seminara: Restauratorsko-konzervatorska radionica s temom Kurativna zatita, aktivna stabilizacija ili interventni zahvat? i How to Create Linked Data? Voditelj Restauratorsko-konzervatorske radionice bio je Damir Dorai (Arheoloki muzej u Zagrebu), a na njoj je odrano 7 izlaganja. eni Gobi-Bravar (Arheoloki muzej Istre, Pula) u svojim je izlaganjima Ponovna obrada eljeznih prapovijesnih predmeta i Popravak antikog kamenog Cipusa Veli Brijun prikazala faze rada na arheolokim predmetima od eljeza i kamena i probleme koji se mogu pojaviti prilikom njihove restauracije i izlaganja. Mihaela Grevi (Etnografski muzej u Zagrebu) u izlaganju Kurativna zatita etnografskog tekstila iznijela je pravila zatitnih zahvata na etnografskom tekstilu s obzirom na njegovu namjenu nakon izvoenja zahvata (deponiranje ili izlaganje), te pri-

32

33

kazala nain dokumentacije zahvata na primjerima iz Etnografskog muzeja u Zagrebu. Valentina Ljubi (Technisches Museum Wien) u izlaganju Muzejski depot u povijesnim zgradama preventivan pristup optimizaciji skladitenja i konzvervatorskim mjerama u Technisches Museum Wien prezentirala je restauratorsko-konzervatorsku djelatnost u jednom od najveih austrijskih muzeja Tehnikom muzeju u Beu. Petra Kursar (Moderna galerija Zagreb) odrala je izlaganje Prikaz tri interventna konzervatorskorestauratorska zahvata na umjetninama Nicolasa Rricha Idoli iz Moderne galerije, Zagreb, Gospe od roarija, Kneev dvor, Dubrovnik i Stoka na napajanju kod ruevina, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, Zagreb. Andro imii (Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu) u izlaganju Interventni zahvati na papirnoj grai prikazao je nekoliko primjera zahtjevnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka na predmetima obraenima u konzervatorskorestauratorskoj radionici Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu. Posljednji izlaga ove radionice bio je Denis Voki (Sveuilite u Dubrovniku) koji je u izlaganju to je Remedial Conservation? kritiki evaluirao anglosaksonske naine usustavljenja konzervatorsko-restauratorske struke i prihvatljivost nekih pojmova na razini semantike logike, u usporedbi s terminologijom koja se koristi u Hrvatskoj i u drugim europskim dravama. Voditelji radionice How to Create Linked Data? bili su Gordon Dunsire (Velika Britanija) i Mirna Willer (Sveuilite u Zadru, Odjel za knjiniarstvo) uz sudjelovanje Marijane Tomi (Sveuilite u Zadru, Odsjek za knjiniarstvo), Predraga Peroia (O Fran Krsto Frankopan, Krk) i Drahomire Gavranovi (Sveuilite u Zadru, Odjel za knjiniarstvo). Na radionici su predstavljene mogunosti preoblikovanja sadrajnih podataka i njihova organiziranja u skladu s razvojem semantikog weba, na primjerima iz djelatnosti arhiva, knjinica i muzeja. Drugi dan radnog dijela Seminara zavrio je okruglim stolom s temom Predmet ili zbirka? Preispitivanje pravilnika o dokumentaciji grae u AKM zajednici. Voditeljica okruglog stola bila je Dora Bokovi (Hrvatski povijesni muzej), a o razlikama u

dokumentiranju predmeta u arhivima, knjinicama i muzejima govorili su i Dubravka Osreki Jakeli (Muzej za umjetnost i obrt), Goran Zlodi (Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti), Vlatka Lemi (Hrvatski dravni arhiv, Zagreb) i Tinka Kati (Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu), uz komentare sudionika na radionici. Posljednjeg radnog dana 15. seminara AKM, 25. studenog 2011., odrano je 9 izlaganja, podneseni su izvjetaji voditelja radionica, izabrana je i proglaena najbolja prezentacija na plakatu i najavljen je izlet u minj i Pazinsku grofoviju. Prvo izlaganje odrala je Tanja Buzina (Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu) s temom Prvo harvestiranje hrvatskog weba: iskustva i rezultati. Autorica je predstavila program Hrvatski arhiv weba (HAW) Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu koji se je odvijao u srpnju i kolovozu 2011. U programu HAW od 2004. godine selektivno se prikupljaju obvezni primjerci online publikacija s .hr domenom, a autorica je predstavila sudionike u ovom programu, opisala je nain provoenja pobiranja i prokomentirala rezultate. Program HAW bio je tema izlaganja i Draenka Celjka i Miroslava Milinovia (Sveuilini raunski centar (SRCE), Zagreb) Harvestiranje hrvatskog weba: arhitektura programskog sustava za harvestiranje i iskustva steena njegovom upotrebom. Autori su opisali faze planiranja i sam proces pobiranja online publikacija, probleme koji su se pojavljivali, te zakljuno prikazali statistiku analizu rezultata. Tinka Kati (Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu) i Mirna Willer (Sveuilite u Zadru, Odjel za knjiniarstvo) odrale su izlaganje Model organizacije informacija za opis zbirki u kojemu su predstavile problem dostupnosti zbirki starih knjiga javnosti, te sustav M. Heaneya koji se zasniva na konceptu opisa na razini zbirke. Predstavljeni sustav slijedi metodologiju modeliranja primijenjenu u razvoju katalonih standarda FRBR i FRAD i mogao bi pridonijeti i razvoju zajednikog informacijskog okruenja svih batinskih ustanova. Vlatka Lemi (Hrvatski dravni arhiv, Zagreb) u svojem je izlaganju APEnet projekt predstavila projekt Archives Portal Europe, koji je trajao od 15. sijenja 2009. do 15. sijenja 2012. godine, a ukljuivao je 17 nacionalnih arhiva drava lanica

EU. Cilj APEnet-a je izgradnja internetskog portala izvornih zapisa i arhiva u Europi, ija bi mrea podataka trebala omoguiti online uvid u obavijesna pomagala, pojedine digitalizirane dokumente i informacije o arhivskim fondovima i zbirkama te njihovim stvarateljima. Aleksandar Kuzmani (Hrvatski dravni arhiv, Zagreb) odrao je izlaganje Formati arhivistike zajednice: EAD, EAC i EAG u kojemu je prikazao arhivistike XML standarde za razmjenu podataka: EAD (Encoded Archival Description), EAC (Encoded Archival Context) i EAG (Encoded Archival Guide) i naine kojima bi se pomou tih standarda omoguio uvid u arhivsko gradivo i prezentirala batina irokom krugu korisnika putem Weba. Anita Papi, Tomislav Jakopec i Ivana adovska (Filozofski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku, Odsjek za informacijske znanosti) u izlaganju Arhivske, knjnine i muzejske zbirke u pokretu prikazali su analizu trenutnog stanja, probleme i mogunosti prezentiranja i pretraivanja informacija na mrenim stranicama batinskih ustanova koje bi se trebale prilagoditi tehnikim mogunostima mobilnih ureaja koje upotrebljava sve vei broj korisnika weba. Mileva Stupar (Bibliothque nationale de France, Dpartement des Arts du spectacle, Paris) u prezentaciji Performing Arts from Stage to Patrimonial Collections: The Archives and Costumes of LIllustre Thtre predstavila je projekt Francuske nacionalne biblioteke data.bnf.fr kojemu je cilj dobivanje to opsenijeg uvida u podatke o nekoj temi na jednom mjestu koristei veze s razliitim informacijskim katalozima i bazama podataka. Autorica je u izlaganju kao primjer predstavila zbirku predmeta scenskih umjetnosti i ukazala na karakteristike sustava koji bi trebao garantirati preciznost i nedvosmislenost traenih informacija, ime je sukladan mehanizmima semantikog weba. Radovan Vrana (Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti) u izlaganju Razvoj infrastrukture za podatke e-istraivanja i poloaj knjinica u toj infrastrukturi prikazao je razvoj organizacijske podloge za obradu podataka znanstvenih istraivanja i ulogu knjinica u pruanju podrke znanstvenicima u njihovu radu. U veernjim satima posljednjeg dana Seminara, izvjetaje s radionica podnijeli su Drahomira

Gavranovi, Damir Dorai, Mirna Willer i Dubravka Osreki Jakeli, a ocjenjivaki sud u sastavu Borut Krui, Mileva Stupar i Goran Zlodi objavio je favorite za najbolji plakat predstavljen na Seminaru. Najboljim plakatom proglaen je plakat Vrijeme u FRBR modelu Tine akovi i Mladena Masara. Krajem veeri izlet u minj i Pazinsku grofoviju predstavio je elimir Laszlo (Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb) koji je osmislio plan izleta i ujedno bio struni vodi. Izlet minj i Pazinska grofovija organiziran je u subotu 26. studenog u sklopu povratka u Zagreb i obuhvaao je razgledanje grada minja, upne crkve sv. Mihovila Arkanela, crkve sv. Trojstva, crkve sv. Bartula i crkve sv. Foke, obilazak grada Pazina, upne crkve sv. Nikole i pazinskog Katela, te pogled s vidikovca na Pazinsku jamu i rijeku Pazinicu. Nakon obilaska ovih urbanih cjelina i spomenika za sve je sudionike organiziran ruak u restoranu s istarskim specijalitetima. Protekli 15. seminar AKM brojnou sudionika i raznorodnou izloenih tema ponovno je pokazao da je jedno od najprikladnijih mjesta za razmjenu iskustava i podravanje aktivnosti lanova arhivske, knjinine i muzejske zajednice u svojim strukama, a nadajmo se da e do sljedeeg, 16. seminara AKM 2012. godine, iji je glavni organizator Hrvatsko knjiniarsko drutvo, neki od prezentiranih problema biti rijeeni ili da emo barem imati priliku posvjedoiti o njihovu pomaku na bolje.

34

35

The 15th seminar: Archives, th Libraries, Museums Opportunities for Cooperation in the Global Information Infrastructure Environment, was held in Pore from 23rd to 25th November 2011. The topic of the seminar was: An Object or a Collection: What Do We Document? The main organizer was the Croatian Museum Association, supported by the Croatian Library Association and the Croatian Archive Association. Co-organizers included the Faculty of Philosophy of the UniverPore, 23 25 November 2011 sity of Zagreb Department of Computer Science, the University of Zadar Department of Computer Science, the Faculty of Philosophy of the J. J. Strossmayer University in Osijek Department of Computer Science, the Croatian State Archives, Zagreb, the Museum Documentation Centre, Zagreb, and the National and University Library in Zagreb. The seminar, held at the Valamar Diamant Hotel, was attended by about 130 participants. During the three days, there were 20 lectures, 4 workshops and a Round Table event, as well as 15 poster presentations and a presentation of the Proceedings from the 14th ALM seminar, held in 2010. An excursion to minj and Pazin County was organized on Saturday, November 26th. With the number of participants and the diversity of the presented topics, the 2011 ALM seminar has again proved to be one of the most suitable venues for the exchange of experience, and a place where the activities of the members of the archive, library and museum community are supported. We hope that by the 16th ALM seminar in 2012, some of the presented problems will have been solved, or that we will at least have the opportunity to witness a shift towards improved conditions.

15 seminar Archives, Libraries, Museums Opportunities for Cooperation in the Global Information Infrastructure Environment An Object or a Collection: What Do We Document?

Druga dogaanja Other Events

Flora Turner-Vueti Obnova Ashmolean muzeja u Oxfordu i izloba Od Herakla do Aleksandra Velikog Jadran Kale Kraj krajolika Denis Nepokoj Izloba I bi svjetlo u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, Rijeka Silvija Brki Midi Simpozij Knjiga u muzeju uz 30. izlobu izdavake djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija Zlatko Bacinger Meunarodni dan muzeja 2011. u Meimurju

Flora Turner-Vueti

Obnova Ashmolean muzeja u Oxfordu i izloba Od Herakla do Aleksandra Velikog Blago iz kraljevske prijestolnice Makedonije, Helenskog kraljevstva u doba demokracije

Ashmolean muzej umjetnosti i arheologije, najstariji javni muzej u Velikoj Britaniji, osnovan je 1683. godine, a od 1845. godine zbirke su postavljene u zgradi koju je u stilu klasicizma projektirao arhitekt Charles Cockerell. Kao to je sluaj s mnogim muzejima, zbirke se poveavaju, postav i uvjeti izlaganja se mijenjaju, a takoer muzeji trebaju prostore za nove sadraje. Svaki zahvat u povijesnu jezgru Oxforda vrlo je osjetljiv, te je preureenje i dogradnja Asmolean muzeja bio zahtjevan projekt koji su vrlo uspjeno realizirali britanski arhitekt Rick Mather i njegov tim. U svakoj fazi planiranja i realizacije sudjelovali su i strunjaci muzeja. Prilaz muzeju je jo uvijek kroz glavni ulaz na klasicistikoj fasadi, te je dogradnja izvana nevidljiva. No vrlo brzo nakon ulaza u muzej pred nama se otvaraju prostori dogradnje s novim stubitem i dvoranama obasjanim danjim svjetlom. Staklo i lagana metalna konstrukcija koriteni su gdje god je to bilo primjereno naelima muzeologije. Meutim, za materijale koji su osjetljivi na svjetlost, kao to je na primjer tekstil, otvorena je nova galerija u podzemlju, gdje su u vitrinama s idealnim konzervatorskim i sigurnosnim uvjetima prvi put postavili bogatu zbirku od pet tisua tekstilnih izloaka. Novom dogradnjom prostor muzeja je udvostruen i ukljuuje 45 novih galerija, novi studijski odjel, konzervatorske i restauratorske radionice i restoran na krovu muzeja s pogledom na slikovite oxfordske tornjeve, krovove i dimnjake. To je prvi restoran takve vrste u Oxfordu. Obnovljeni muzej je otvoren u studenome 2009. godine nakon to je bio zatvoren deset mjeseci, ali ukupni su radovi prve faze trajali tri godine i kotali 61 milijun funti. Nakon toga nastavljen je rad na drugoj fazi u kojoj su obnovljene galerije egipatske i nubijske umjetnosti. Postav je povjeren tvrtki Metaphor Design koja je u suradnji s kustosima predvoenim

ravnateljem dr. sc. Christopherom Brownom osmislila tematsku cjelinu pod naslovom Crossing Cultures Crossing Time. Umjesto kronolokog postava, umjetnine su tematski grupirane ukljuujui izloke iz razliitih vremenskih perioda, raznih dijelova zemaljske kugle i od razliitih materijala. U novom je postavu istaknuto mjesto pripalo i mramornom portretu oxfordsko-opuzenske carice Livije koja je nakon privremenog boravka u Naroni sada ponovo u Oxfordu. Od otvorenja do danas posjet je znatno porastao i dostigao brojku od vie od dva milijuna posjetitelja. Ulaz je besplatan, a plaaju se samo ulaznice za povremene izlobe. U drugoj fazi obnove muzeja uloit e se pet milijuna funti za novi postav slavne Egipatske zbirke, koja je jedna od najznaajnijih zbirki egipatske umjetnosti u svijetu. Zbog toga je ta zbirka zatvorena za javnost od sijenja do studenoga 2011. godine. Prva velika arheoloka izloba koja je od 7. travnja do 29. kolovoza 2011. godine postavljena u novom, najveem izlobenom prostoru (600 m) Ashmolean muzeja je spektakularna izloba pod naslovom: Od Herakla do Aleksandra Velikog, s podnaslovom: Blago iz kraljevske prijestolnice Makedonije, Helenskog kraljevstva u doba demokracije. Uz oxfordski muzej i sveuilite, s grke strane organizatori su Grko ministarstvo kulture i turizma i Dravna komisija za pretpovijesne i klasine starine pod pokroviteljstvom premijera Georgea A. Papandreoua. Otvorenje je bilo upravo u vrijeme velike monetarne krize u Grkoj, ali oito nita nije sprijeilo organizatore da u Oxford donesu neprocjenjivo blago od vie od pet stotina umjetnina i predmeta iz bogatih arheolokih nalaza u kraljevskoj prijestolnici Aegaeji (dananjoj Vergini) koja se nalazi na UNESCO-ovom popisu svjetske batine. Eksponati u rasponu od 1400. do 300. prije nove ere kronoloki ilustriraju dugu i znaajnu povijest stanovnika makedonske doline u sjevernoj Grkoj. Izloba je takoer i tematski podijeljena kako bi nam to zornije prikazala ivot na dvorovima slavnih vladara Filipa II. Makedonskog i Aleksandra Velikog. U uvodnom dijelu doekuje nas mramorni kip Herakla, Zeusovog sina, koji nosi vepra na leima. Od Herakla je po predanju potekla dinastija Temenida iji je najslavniji potomak bio Aleksandar Veliki. On ujedno najavljuje temu lova i ratovanja.

38

39

U pozadini je specijalno izraeni fotomozaik sedam metara dugake freske s prikazom Filipa II. i Aleksandra Velikog u lovu. Slijede pretpovijesni nalazi oruja, keramikih posuda i zlatnog nakita, zatim nekoliko nadgrobnih stela i nalazi iz groba Filipa II. iz 336. godine prije nove ere. Meu posuem i zlatnim nakitom istie se srebrna pozlaena dijadema koja predstavlja Filipa kao svjetovnog vladara, vojnog zapovjednika i vrhovnog sveenika. Ostaci s pogrebnog zgarita dojmljivi su svjedoci pogrebnih obiaja s dramatinom rasvjetom iznad i ispod eksponata. Posebno su spektakularni nalazi u galeriji u kojoj je izloen zlatni nakit kraljica, princeza i sveenica. Pet enskih silueta od perspeksa sa zlatnim i bronanim nakitom i ukrasima osvijetljeno je kao da izlaze iz magle zagrobnog ivota. Upravo je nevjerojatno da su se tako dobro sauvale lagane i no izraene zlatne aplike i drugi nakit koji je bio na odjei, broevi, prstenje, dijademe i delikatne zlatne vitice koje su bile ukras u kosi. Zlatni vijenac kraljice Medae iz 336. godine prije nove ere, koji je pronaen u predvorju grobnice Filipa II.,

sastavljen je od 80 listova i 112 cvjetova mirte koja je simbol besmrtnosti. Ali zlatni nakit nije bio iskljuivo izraivan za enske lanice kraljevske obitelji. Jednako je impresivan i zlatni vijenac sastavljen od realistino oblikovanih listova i irova hrasta koji je pronaen 2008. godine u zlatnoj urni koja je bila zatiena u bronanoj posudi i zakopana na agori u grobu mladia iz 310. godine p.n.e. Osim no izraenih posudica za kozmetiku i drugih predmeta svakodnevne upotrebe, fascinantna je grupa od 26 glava izraenih od gline i u prirodnoj veliini. Pronaene su u kraljevskom grobu ene Aleksandra I. (498. 454. p.n.e.). Za izlobu je odabrano 8 glava koje su djelo istog majstora, ali neki su muki i enski likovi raeni vie stilizirano, dok su drugi vrlo ekspresivni i realistini portreti. Kraljevski dvorovi nisu mogli biti bez sveanosti i banketa, pa su u posebnom odjelu izloene posude i pribor za hranu i pie, od ranih, jednostavnih keramikih zdjela, do bogato ukraenih, oslikanih posuda i srebrnih i pozlaenih vreva i plitica. Izloeni su i fragmenti ukrasa na namjetaju s mitolokim prizorima,

Fasada Ashmolean muzeja u Oxfordu, najstarijeg javnog muzeja u Velikoj Britaniji

Glinene glave iz kraljevskog groba ene Aleksandra I. (498. 454. p.n.e.)

minuciozno i majstorski izvedenim u bjelokosti i fragmenti arhitekture koji pokazuju visoku razinu graevinskog umijea. Svi ovi dragocjeni nalazi, osim pojedinane vrijednosti, dodatno su od neprocjenjivog znaenja jer je svaki i najmanji predmet vezan uz povijest lokaliteta, poznato je i dokumentirano gdje su i kada pronaeni, to naalost nije sluaj s mnogim arheolokim nalazima. Sjetimo se samo Seusovog blaga! Kraljevski su kompleks jo poetkom i tijekom 20. stoljea iskapali francuski arheolog Leon Heuzey i grki arheolog Konstantinos Rhomainos iji je rad nastavio njegov uenik profesor Manolis Andronikos (1919. 1992.) koji je cijeli svoj vijek posvetio istraivanju ovog lokaliteta. Za njegov istraivaki rad sveuilite u Oxfordu mu je dodijelilo poasni doktorat. Njegova uenica dr. sc. Angeliki Kottaridi nastavila je intenzivno istraivanje stopama svog mentora i u posljednjih dvadeset godina njezin je tim napravio daljnja otkria koja ne samo obogauju fundus Muzeja kraljevskih grobnica u Aegaeji, ve piu novu povijest ove regije i njezinih vladara. Dr. Kottaridi je autorica ove izlobe na kojoj je veliki dio eksponata rezultat najnovijih iskapanja i prvi put su prikazani u javnosti. Izloba u Oxfordu bila je poticaj za ienje i konzerviranje mnogih umjetnina koje su uistinu zablistale u novim,

specijalno izraenim vitrinama novih galerija. Bogatstvo i raznolikost materijala, od krhkih zlatnih listia do fragmenata arhitekture, fresaka i skulpture, bili su izazov za dizajnere izlobe tvrtku London Atelier koji su suraivali s proizvoaima vitrina tvrtkom Meyvaert i timom strunjaka iz Ashmolean muzeja. Kako ne bi odvlaili pozornost od izloaka dizajneri su koristili neutralnu, bijelu pozadinu i postamente, a jedina boja kojom su eljeli istaknuti pojedine predmete je kraljevski grimiz. Jednostavnost i jasnoa postava pomae u razumijevanju sloene prie o povijesti i ivotu na ovom i drugom svijetu, ne samo velikih vladara, ve i sjajnih majstora i umjetnika. Za one koji ovog ljeta nisu uspjeli vidjeti izlobu u Oxfordu i uivati u bogatom programu na temu izlobe, ak se i poastiti grkim specijalitetima u muzejskom restoranu, utjeha je iscrpan katalog u izdanju Ashmolean muzeja s tekstovima dr. sc. Angeliki Kottaridi, dr. sc. Susan Walker i dr. sc. Yannis Galanakis. Dok se izlobe izmjenjuju, nastavlja se i obnova stalnog postava. Krajem studenoga otvoreno je est novih galerija u kojima su izloene umjetnine iz Starog Egipta i Nubije. Ashmolean je stoljeima imao vodeu ulogu u arheologiji starog

40

41

Egipta i Sudana. Zahvaljujui arheolozima kao to su Sir William Mathew Flinders Petrie i prof. Francis Llewellyn Grifth, zbirka je po kvaliteti jedna od najznaajnijih u svijetu. Ljubav Britanaca za arheoloka istraivanja dobro je poznata, ne samo u romanima Agathe Christie. Zbirku su britanski znalci i arheolozi postupno popunjavali vie od tri stotine godina, te sada broji vie od 40.000 arheolokih nalaza. Arhitekt Rick Mather je vrlo uspjenom adaptacijom prostora omoguio izlaganje mnogo vie materijala, a u novim klimatski kontroliranim vitrinama izloene su i one umjetnine koje zbog neadekvatnih uvjeta nisu ugledale svjetlo dana skoro pola stoljea. Tijekom priprema za novi postav ravnatelj je rekao da je restauratorska radionica sliila na mrtvanicu, jer su se odjednom pojavile iz depoa brojne mumije koje je trebalo pripremiti za novi postav. Nove galerije omoguuju kontinuitet razgledanja u kronolokom slijedu koji je nekada bio prekinut prostorima druge namjene. Takoer je prvi put predstavljen i novi izlobeni program u kojemu suvremeni umjetnici interpretiraju odabrane eksponate. Angelu Palmer inspirirala je mumija djeaka od oko 3 godine koji je umro u razdoblju od 80. do 120. godine nove

ere. Koristei medicinska istraivanja i suvremenu tehnologiju, crteima na vie od stotinu staklenih ploica umjetniki je interpretirala snimak malog tijela koje se nazire ispod povoja mumije. Uz to je snimila lm o posjetu selu iz kojega je potekao egipatski djeak. To je prvi primjer interpretacije Egipatske zbirke, koja e sigurno privui mnotvo novih posjetitelja. Od obnove muzeja posjet se etverostruko poveao i Ashmolean je postao najposjeeniji muzej izvan Londona. Obnovu i proirenje muzeja velikim dijelom nanciraju privatni donatori meu kojima je najvei donator Lord Sainsbury, ija dobrotvorna organizacija nancira velike projekte u vodeim britanskim muzejima. Jedini uvjet darovnice bio je da se radovi obave na vrijeme i u okviru predvienih sredstava. Oba su uvjeta zadovoljena, radovi su trajali godinu dana i budet nije prekoraen. U novim su prostorima muzeja smjetene i najsuvremenije opremljene konzervatorske i restauratorske radionice. U programu do 2016. godine planira se jo adaptacija i dogradnja prostora od 800 kvadratnih metara u dvoritu zgrade za galerije u kojima e biti izloene slike i posebno akvareli. Ponovno e adaptacija biti nevidljiva izvana.

Zlatni nakit kraljica, princeza i sveenica; odlino sauvani nalazi iz kraljevske prijestolnice Aegeje Portret carice Livije iz Opuzena u stalnom postavu Ashomolean muzeja

Renovation of the Ashmolean Museum in Oxford and the Exhibition: From Heracles to Alexander the Great Treasures from the Royal Capital of Macedon, a Hellenic Kingdom in the Age of Democracy

Founded in 1683, the Ashmolean Museum of Art and Archaeology is the oldest public museum in Great Britain. In 1845, the collections were moved to a building designed in the classicist style by the architect Charles Cockerell. Every undertaking in the historical centre of Oxford must be handled very sensitively; consequently, the redevelopment and transformation of the Ashmolean Museum was a highly demanding project, which was successfully accomplished by the British architect Rick Mather and his team. The access to the Museum still leads through the main entrance in the classicist facade, making the new addition invisible from the outside. Immediately after visitors enter the museum, they are greeted by the newly added space that includes a new staircase and galleries illuminated by natural daylight. The display space of the museum, doubled in size with the new addition, includes 45 new galleries, a new studio department, conservation and restoration workshops and a restaurant on the roof of the museum offering a view of the picturesque spires, roofs and chimneys of Oxford. In the second phase of the redevelopment of the museum, ve million pounds will be invested into the redisplay of the famous Egyptian collection, one of the most important collections of Egyptian art in the world. The rst major archaeological exhibition, which was staged in the new, largest exhibition space (600 m2) of the Ashmolean Museum from 7th April to 29th August 2011, was the spectacular exhibition entitled From Heracles to Alexander the Great Treasures from the Royal Capital of Macedon, a Hellenic Kingdom in the Age of Democracy. The opening of the exhibition coincided with the severe monetary crisis in Greece, but this did not prevent the organizers from bringing to Oxford the invaluable heritage of over ve hundred

works of art and objects from the rich archaeological nds in the royal capital of Aegae (modern-day Vergina), entered on the UNESCO world heritage list. The exhibits, spanning the period from 1400 to 300 BC, provide a chronological overview of the long and important history of the inhabitants of the Macedon Valley in northern Greece. The exhibition is divided into thematic units in order to illustrate as vividly as possible life in the royal courts of the famous rulers Philip II of Macedon and Alexander the Great.

42

43

Jadran Kale
Sluaj je htio da se najsavrenija hrvatska suhozidna graevina, izlistana u Registru, po fugi popravka urui u vrijeme kada je kua u kojoj radi Uprava za zatitu kulturne batine dobila novog politikog voditelja. Neke su se stare rasprave osvjeile (peticija za zakonsku zatitu suhozida, inicijative registracije suhozidnih tehnika kao nematerijalnog kulturnog dobra), a druge nadovezale, pa je kroz prvi mjesec mandata nove ministrice kulture za njen stol sroen apel za spas jadranskih kulturnih krajolika. Puno desetljee nakon donoenja Konvencije o europskim krajobrazima i dva desetljea nakon to su za Popis svjetske batine uvedeni kriteriji za uvrtavanje kulturnih krajolika, s nekoliko se Upravinih poteza na terenu poelo doimati da smo stigli na toku bez povratka. Za priprostu ambijentalnu gradnju u krajoliku (bunju na Bucavcu) zatraio se projekt, upravo onako kako propisuje Pravilnik. Takav mora biti potpisan od licenciranog arhitekta! Na drugome mjestu determinantne suhozidne terase najuvenijeg hrvatskog vinograda slobodno se satiru u prah za ljubav nakapno navodnjavanih gigantskih plantaa, jer Dinga nije registriran. U treem se kraju temeljni fenomen registriranog kulturnog krajolika upa, prodaje i odnosi bez reakcije pa se oajni maslinari upinju dohvatiti prirodnjake zatite Luna kada od kulturne ve nema vajde. U jedinoj institucionaliziranoj upravljakoj Agenciji, onoj iz hvarske hore s Popisa svjetske batine, Ministarstvo se kao suosniva igra maehe kojoj je od stasavanja ustanove vanija politika poruka izreena promjenom sastava nadglednog tijela. I sve to skupa u vrijeme kada se u sjajnom poslu krajobraznog elaboriranja pulskog agera nanizao ve i tisuiti kaun, kada se rascvjetani suhozidni mrgari radom susjednog Odjela evidentiraju i na otoiima, ili kada uporni pojedinci u svojim gradovima uspijevaju ustaliti lokalne registracije bunja i kauna (u Vodicama i Vodnjanu)... te dobre prakse jednostavno nisu dobile svoju ansu, ostale su tek u gabaritima parohijalnih introspekcija. Nije pomoglo ni odgaanje internetskog objavljivanja Registra. U zadnjem narataju kulturni krajolik je doivio dramatinu konceptualnu preobrazbu. Njime se vie ne upravlja niti ga se svisoka nadzire, u njemu se facilitira i u suupravljanju dijele odgovornosti, ne stoga jer je to pomodno, ve zato to u drutvenoj i ekonomskoj raunici boljitak pretee nad komplikacijama. S jedne strane konzervatorsko diskvalici ra nje neega to prije u tom obliku nije postojalo promauje procese, jer ne samo da svega jednom nije bilo ve i dvadesetak najvrjednijih suhozidnih graevina nije starije od 1870. godine, a itave lokalne distinktivne tradicije imaju svoja recentna datirana poela (Korula, Makarska, Vis, Kornati, Pag, Krk...). S druge strane, preskripcija opet radi procesu o glavi, jer npr. rigidno zabranjivanje ruenja nekadanjih ovarsko-maslinarskih ograda da bi se na uskim stazama vozila maslinara imala gdje okrenuti moe tek postii prevoenje reliktnog u fosilni kulturni krajolik, iz etnograje ravno u arheologiju. Registarski Pravilnik je u tome smislu prikladan arheologiji, dok je za kulturne krajolike poguban. Nije mogue predloiti integriranu registraciju kulturnog krajolika i umijea kojim je strukturiran (nematerijalnog kulturnog dobra). Zbog toga naa najvia suhozidna graevina jo nije u Registru, najvee su tek unutar obuhvata krajobrazne zatite, dok su se pojedinanih upisa domogle tek etiri graevine meu njima jedna jedina elaboracijom iz same Uprave. U ambijentu roenja pojma kulturnog pejsaa, talijanski su konzervatori integrirane razrade nematerijalne kulturne batine krenuli artikulirati prije petnaestak godina, u vie navrata dospjevi i do Popisa svjetske batine. Kod nas su se na ovom mjestu pri registracijama nematerijalnih kulturnih dobara kobnima pokazale teorijski anakrone ahistorizacije i boljke iz deniranja lokalnih zajednica (l. 5. Konvencije). Takve je potekoe dalo znati zanovljeno poticanje registracije umijea izgradnje svih hrvatskih suhozidnih formi kao jednog nematerijalnog kulturnog dobra. Ako je to jedna tradicija, onda je njena lokalna zajednica itava jadranska Hrvatska! Od registracije bi koristi mogli imati samo administrativci u lakem premetanju prijava na natjeajima za drutvene potrebe u kulturi, jer se takvo koritenje Registra bastardiziralo u inovniki preduvjet za odobravanje projekata. Kao i u globalnom postanku kategorije nematerijalne kulturne batine, ovakva su dobra pupanom vrpcom vezana za kulturne prostore i za trite. Na prvi upis nematerijalnog kulturnog dobra de facto se zbio 1961. godine kada je na osnovi kvalitativne procedure i etnografskih opisa

Kraj krajolika

Ministarstvo poljoprivrede zakljuilo da je po Zakonu o vinu iz 1957. godine dinga uveno vino. U propozicijama je, osim oblika boce i sadraja etikete, pisalo i to da se suhozidne terase na strmom Dingau periodino pretresaju da bi se uklonio korov koji prerasta mee, pa je pored dokumentirane povijesti Dingaa jasno da takvog terasiranog tla s bonusnim nanosima (pedoloki izraz) inae ne bi niti bilo. Registracija, s pripadajuom meunarodnom zatitom kolektivnih intelektualnih prava 1963., oznaila je etrdesetak godina dugo nastojanje vinara iz Potomja da se izgradnjom kolektivnog kapaciteta (podrumi su zapoeti u kraljevinsko vrijeme, a itava je vinarija dovrena 1959.) odupru trinom diktatu nakupaca. Povod je, ustvari, bilo trgovako buteljiranje. Prva kolektivna zatita intelektualnih prava kod nas zbila se zbog poetka masovnog koritenja boca. etrdeset godina poslije, 14. VIII. 2003., zbio se i prvi de jure upis1 koji je zagrebaki Konzervatorski odjel uz savjesnu internu pravniku ekspertizu razradio na inicijativu klobuara Cahuna, iz obrtnike obitelji vezane i za izradu estinskog krlaka, kojem su nakon politike promjene 2000. godine i ulazaka trgovakih lanaca i dizajnerskih marki u njegovo susjedstvo u Ilici za trino preivljavanje preostale jo samo strategije kakvoe, autenticiranja i batinskog monopoliziranja. Ono to je u Potomju bio raspad austro-ugarskog trita, nunost proizvodne konsolidacije i suoavanje s bocama umjesto s bavama, za Cahuna je bilo podizanje kreditnog statusa zemlje 2000. s pripadnim nacionalnim integracijskim aspiracijama formaliziranima iste 2003. godine. Govoriti o izvornosti tradicija u ovakvim okvirima nije lako. U stvari, nije niti potrebno. Konzervatorski zadatak nije zatita izvornog stanja kulturnog dobra, ve ouvanje sposobnosti njegovog stvaratelja da dijeljene vrijednosti bude kadar kreirati i sutradan. Tako je, uostalom, nakon mnogih utanaavanja i napisano u Konvenciji o nematerijalnoj batini, tom neromantiarskom folkloru globaliziranog doba. Vraanje kulturnog krajolika Bucavca u izvorno stanje imalo bi podrazumijevati osnivanje kolhoza u Primotenu, u militantnoj
1/ U nedostatku javno pristupnog Registra opaanje temeljim na ljubazno priopenim pojedinostima od kolegica Zrinke Maar i Stele Cvetni-Radi, te na novinskom lanku Izumiru li stari zagrebaki obrti (Novi list, 7. II. 2004.).

maniri ideolokih regulatora krenja tog brda 1947. godine. Ustrajavanje na konzervatorskom servisiranju ideje o nominaciji ovakvog lokaliteta za Popis svjetske batine, i pored oitih nepogodnosti (minijaturizirani obuhvat registriranog kulturnog krajolika, prosjeenost magistralom, okovanost marinom) nuka razmiljati komu ovakvi poslovi mogu uope ii na korist. U posljednjim promjenama prostornog plana za taj je dio obale sa svojim zaleem predvieno ak devetnaest tokastih lokaliteta od etnoloke vrijednosti, no od uvezivanja itavog kraja u integralni kulturni krajolik s Bucavcem kao stroe zoniranim dijelom i izlogom itavog vinogorja nema nita. Na taj nain lokalna zajednica nee moi imati na raspolaganju i etiketu krajobrazne vrsnoe sposobnu za kompeticiju do Popisa svjetske batine, oblinja vinarija i dalje se nema razloga osjetiti pozvanom poduprijeti evidentiranje krajobraznih vrijednosti i oduiti se kraju iz kojeg je pola stoljea crpila istaknuti trini resurs (Babi), a zatita i dalje ostaje na snazi kao bauk restriktivnog petriciranja. Ako se to jo i moe shvatiti kao zatita kulturnog krajolika, kao njegovo ouvanje zasigurno ne moe. Postavljanje pitanja komu koristi upravljanje kulturnim krajolicima (itaj: tradicijama, ili, jo bolje: kulturom) moe odkrinuti vrata k moda i jo vanijoj dvojbi. Kada bi postojala strukovna udruga konzervatora sa svojim kodeksom profesionalne etike i djelotvornim sredstvima iskrslih sravnjivanja s dubioznim praksama, bi li uope bilo bitno hiperregulirati pravilnike? Komu je konzervator odgovorniji, poslodavcu ili stvaratelju fenomena za kakve je osposobljen skrbiti? Ova mi je dilema pala na pamet kada sam se naao pred plakatom izlobe o Dalmatinskoj zagori u Klovievim dvorima, drei u ruci ulaznicu na kojoj je glavni likovni motiv bio isti zaudni, pomalo halucinantni prizor ptijeg pogleda na bunare Rajica u Nianskom gaju kod Matasa u Trogirskoj Zagori. Rajica je bila dovoljno dobra za lajtmotiv divot-izlobe... ali nije bila dovoljno dobra za Registar kulturnih dobara (niti do danas). Znajui da se radilo o izlobi na kojoj je debelim slovima prvo ispisano ime bilo inicijatorovo, ministra samoga, te da je poslije nje konzervatorska skrb (izlobu je napravila ta Uprava) za ova ugroena dobra raspolagala nepromijenjenim propisima i kapacitetima za njihovo provoenje kao

44

45

i prije, promatrau ostaje tek nagaati je li njena otvorenost doslovno do dana parlamentarnih izbora na kojima je ministrova stranka bila na velikoj kunji u stvari ciljala na metropolsko kulturno kvaliciranje provincije, vane birake baze i brojnog raseljenitva, elektoratski problematizirane podrijetlom novog oporbenog elnika. Prije no to se zajedno nasmijemo ovakvim dokonim nabadanjima, podsjetimo da institucionaliziranja kolektivnog intelektualnog vlasnitva 1961. godine na taj nain ne bi bilo bez Principovih iskuavanja politikih alijansi kontinenta dva narataja prije, a prva registracija s valjanim pravnim elaboriranjem 2003. u tom obliku vjerojatno se ne bi zbila da se demokratski inkapacitirana politika scena tri-etiri godine ranije nije suoila s biolokim nesmiljenostima kada to ve nije uspjela uiniti drugaije. Moe li se konzervatorska struka nositi sa svojim poslodavcem i birokratizacijom kakvu je pomogla izregulirati? Prije bi moglo biti da odbijanje ukljuivanja politike u vidokrug ustvari znai kako ona odostrag konstantno pue za vratom. U naem je jeziku politika i ono nesinonimijsko policy, to bi onda kroz plan upravljanja imalo biti dijelom svakog obrazloenja registracije. Pravilniko badarenje Registra kulturnih dobara po monumentalnim znamenitostima u ovom ulomku batine ne samo da ne potie nae postojee dobre konzervacijske prakse, nego je otvorilo put substandardnim birokratizacijama sroenim vie u korist izricatelja od izreenih. Doima se kako je u konzervatorski rad postalo ugraeno i riskiranje strukovnog integriteta. Isto koliko je umjetna odsjena dilema ili poslodavac ili temeljni fenomen, toliko su bez rezultata ostala nastojanja da se nepovoljni uinci propisa problematiziraju unutarkonzervatorskim dijalogom. Kulturni krajolici nisu bezgranian resurs. S ovakvih administrativnih vidikovaca moe im se vidjeti i kraj.

Several delicate conservation situations related to dry walls and their cultural landscapes provoked criticism of the concept of authenticity as the dominant working frame for the implementation of the Regulation of the form, content and method of managing the Register of Cultural Goods of the Republic of Croatia. Certain practices lead us to assume that, from the standpoint of archaeology and history of art, this Regulation is inert or harmful to continuous and organically developed cultural landscapes and the concept of non-material cultural heritage. Different methods intended to initiate the amendment or upgrade of this recently passed by-law are also discussed.

The End of the Landscape

Denis Nepokoj

Izloba I bi svjetlo u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka

U sklopu ovogodinjeg Festivala znanosti ija je tema Svjetlost u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka otvorena je izloba I bi svjetlo autorica Tamare Mataija, koja potpisuje povijesno-kronoloki prikaz razvoja rasvjete, i Denis Nepokoj koja daje prikaz dizajerskih rasvjetnih tijela. Tako je pomou muzejskih eksponata iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja i rasvjetnih tijela nekih od najpoznatijih europskih dizajnera predstavljen povijesni pregled razvoja rasvjete od antike do danas. Mrak je prirodna pojava o kojoj se isprepliu vie ili manje strane prie i uz koju su vezane legende i strahovi, ali i ugodni, posve intimni trenuci. Suvremeno je drutvo umjetnom rasvjetom gotovo potpuno ugasilo mrak, a vrijeme u kojem je izmjena dana i noi, svjetla i mraka odreivala ritam ivota davna je i ponekad nedovoljno poznata prolost. Izloba nas stoga eksponatima, grakim prikazima i legendama vraa u vrijeme antike u kojem se oblikuju uljanice, prenosive svjetiljke

izraene od gline s uljem kao sredstvom za gorenje. Uljanice su osvjetljavale stambene, ali i javne prostore poput gradskih trgova, termi, trgovina... Datirane u razdoblje od 1. do 4. stoljea, uljanice iz fundusa Muzeja daju prikaz njihova postupna oblikovanja od jednostavne posudice zaobljenih stijenki recipijenta za tekuinu i bez ikakva ukrasa do uljanica ukraenih reljefnim prikazima ili tzv. rma uljanica koje nose peat majstora ili radionice u kojoj se izrauju. Osim keramikih uljanica izloene su i metalne, iji su nalazi mnogo rjei. Kontinuitet antikih uljanica nastavljaju ranokranske koje, meutim, poprimaju krukolike forme i ukraavaju se kranskim simbolima te lukijernari koje u uporabu unosi kasni srednji vijek, a predstavljaju modicirani tip svjetiljke na ulje koja se izrauje od mjedi. Osnovni dijelovi lukijernara ksirani su na metalnu ipku na ijem je vrhu alka za vjeanje. Lukijernar ostaje u upotrebi do 19. stoljea. Dio su izlobe i razliiti tipovi brodskih svjetiljki 19. i 20. stoljea te podvodne svjetiljke izraene u Italiji i Americi, a ubrajaju se meu prve takve svjetiljke koritene na Kvarneru. Poseban dio izlobe ine svijenjaci stalci za svijee koji se tijekom vremena mijenjaju, modiciraju, ukraavaju ovisno o modi vremena u kojem

Eksponati s izlobe I bi svjetlo u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka

46

47

nastaju. Jednostavni ili raskono oblikovani, bronani ili srebrni, drveni ili od kovana eljeza, stojei ili visei... svijenjaci su i nakon uvoenja elektrine energije neizostavan element svakog interijera. Revolucionarna promjena u stvaranju umjetne rasvjete u javnim i privatnim prostorima nastaje uvoenjem elektrine energije, a gotovo istovremeno nastaju i prva dizajnerska rasvjetna tijela koja ine poseban dio izlobe na kojem su zastupljena rasvjetna tijela nekih od najpoznatijih europskih dizajnera i najcjenjenijih europskih proizvoaa rasvjete. Titania Alberta Mede i Paola Rizzatta, Globall engleskog dizajnera Jaspera Morrisona, Taccia zaetnika talijanskoga dizajna brae Castiglioni ili Zeppelin nizozemskog dizajnera Marcela Wandersa, ali i predstavnici hrvatskoga dizajna, Filip Gordon Frank sa svojom viestruko nagraivanom stolnom lampom Mini me i Osvald Bezes s Lady # 417 samo su dio rasvjetnih tijela gotovo bezvremenske ljepote. I kompjutorska 3D prezentacija svjetlosnih efekata takoer je doprinos upoznavanju tehnolokih mogunosti svjetla, ali i doivljaju muzeja koji koristei i suvremene naine prezentacije postaje zanimljivo i zabavno mjesto na kojem se isprepliu prolost, sadanjost i budunost. Izloba I bi svjetlo koja je osvijetlila injenice vezane uz razvoj umjetne rasvjete dajui zanimljiv i edukativan prikaz razvoja rasvjetnih tijela doprinos je interdisciplinarnom istraivanju biolokih, sociolokih i ekonomskih promjena koje je uzrokovalo rasprostranjeno koritenje umjetne rasvjete, a kojim se bavio ovogodinji Festival znanosti.

Podna lampa TITANIA (dizajn: Alberto Meda, Paolo Rizzatto, 1995.); stolna lampa GLO-BALL (dizajn: Jasper Morrison, 1999.); stolna lampa CASTORE (dizajn: Michele de Lucchi, Huub Ubbens )

The Maritime and History Museum of the Croatian Littoral in Rijeka gave its contribution to marking this years Festival of Science with the exhibition And There Was Light. The exhibition drew on museum exhibits, legends, schematic drawings, designer lighting and three-dimensional presentations of light effects to outline the development of articial lighting from the Ancient period to contemporary European and Croatian design.

Exhibition And there was Light in the Maritime and History Museum of the Croatian Littoral Rijeka

Silvija Brki Midi

Simpozij Knjiga u muzeju uz 30. izlobu izdavake djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija

Organizator: Muzejski dokumentacijski centar Organizacijski odbor: elimir Laszlo, Snjeana Radovanlija Mileusni, Tea Rihtar Programski odbor: mr. sc. Snjeana Radovanlija Mileusni, via knjiniarka, voditeljica knjinice MDC-a; Vinja Zgaga, muzejska saMuzej Mimara, Zagreb, vjetnica, ravnateljica MDC-a; 5. i 6. listopada 2011. tefka Batini, kustosica/via knjiniarka (Hrvatski kolski muzej u Zagrebu); Arsen Duplani, vii knjiniar (Arheoloki muzej u Splitu); Anelka Gali, via kustosica (Muzej za umjetnost i obrt); mr. sc. Vedrana Jurii, knjiniarska savjetnica (Knjinice HAZU); dr. sc. Tinka Kati, knjiniarska savjetnica (Hrvatski zavod za knjiniarstvo NSK); dr. sc. Milan Pelc (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu); Marija Smolica, dipl. knjiniarka (Zaviajni muzej grada Rovinja); mr. sc. Maja ojat-Biki, informatiarka savjetnica (Muzej grada Zagreba); eljko Vegh, knjiniarski savjetnik (Knjinica grada Zagreba); mr. sc. Marina Vinaj, knjiniarska savjetnica (Muzej Slavonije u Osijeku) Autorica i voditeljica projekta: mr. sc. Snjeana Radovanlija Mileusni Glavna svrha ovog strunog skupa je sagledavanje fenomena knjige i knjine grae u muzejskim fondovima i postavima kao i muzejskih knjinih zbirki u ne-muzejskim ustanovama, kako bi se stvorila osnova za izgradnju jedinstvenoga registra muzejske knjine grae. O ulozi knjige u muzeju govorili su strunjaci iz hrvatskih muzejskih ustanova, renomirani teoretiari muzeologije, ali i strunjaci iz drugih batinskih ustanova koje posjeduju zbirke knjiga. to odreuje knjininu jedinicu kao muzejski predmet, koji su postojei i mogui oblici njezina muzeolokog komuniciranja s publikom neka su od pitanja iji e se odgovori nastojati ugraditi u suvremena muzeoloka promiljanja i muzejsku praksu. Jedan od ciljeva simpozija je uspostava i primjena jedinstvenoga standarda za obradu i pristup knjinoj grai bez obzira na mjesto njezina zikoga smjetaja, u muzeju, knjinici, nekoj sakralnoj ili obrazovnoj ustanovi, privatnoj knjinici ili antikvarijatu. Predloene teme prilikom poziva na

sudjelovanje bile su: to sve nazivamo knjigom u muzeju / Denicija knjige u muzeju; Mjesto knjige u muzeju / Muzeoloka funkcija knjige; Kako omoguiti pristup knjizi / Struna obrada i pristup informacijama; Tko se brine o knjigama u muzejima / Strune kompetencije osoblja; Kako izloiti knjigu / Izlaganje knjine grae; Knjiga o knjizi / Objavljivanje muzejske knjine grae. Na osnovi prijavljenih izlaganja Programski odbor je sastavio program simpozija koji je podijeljen u pet tematskih cjelina rasporeenih u dva dana. Prvoga dana, 5. listopada, odrana su izlaganja u okviru prvih triju tematskih skupina: Knjiga kao kulturno dobro; Struna obrada, zatita i prezentacija knjine grae kao muzejskog predmeta te Mjesto i uloga muzejskih zbirki knjiga u muzeju. Moderatorica prve tematske cjeline Knjiga kao kulturno dobro bila je Snjeana Radovanlija Mileusni. Slavko Harni (NSK) odrao je uvodno izlaganje: Kriteriji za utvrivanje svojstva knjige kao kulturnoga dobra; Ranka Saraevi-Wrth (Ministarstvo kulture RH) govorila je O postupku utvrivanja svojstva kulturnog dobra za knjininu grau; Helena Stubli i arka Vuji (Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti) obradile su temu Muzealnost knjine batine i problemi njezina prezentiranja na izlobama, dok je Andrea Hori (Knjinica Pravnog fakulteta) prezentirala izlaganje Knjiga kao izlobeni objekt u knjinici. Tamara Ili Oluji (Graka zbirka NSK) iznijela je svoja razmiljanja na temu Umjetniki oblikovana knjiga dio umjetnike zbirke ili knjininog fonda?, a Antonija krti (Gradski muzej Karlovac) predstavila je aelove slike s Orijenta. Drugu tematsku skupinu Struna obrada, zatita i prezentacija knjine grae kao muzejskog predmeta moderirala je Tinka Kati. Iznesena su sljedea izlaganja: Arsen Duplani (Arheoloki muzej Split), Kad sporedno postane glavno: neki primjeri iz knjinice Arheolokog muzeja u Splitu; Vesna Vlai Juri (Graka zbirka NSK), Razlika u pristupu i obradi grake kao pojedinanog lista i kao ilustracije u knjigama XVI. i XVII. stoljea; Branka Manin (Hrvatski kolski muzej), Dvije muzejske zbirke knjine grae u Hrvatskom kolskom muzeju; Dubravka Dujmovi, Kada i kako otpisati batinsku knjininu grau; Vladimir Magi (Zbirka Metropolitana), Izlaganje starih i vrijednih knjiga;

48

49

Nikola Jaki, Iluminirani rukopisni kodeksi u sakralnim zbirkama: problemi uvanja i prezentacije (primjeri iz Raba, Zadra i Dubrovnika); elimir Laszlo (MDC), Crtice o knjigama te Sanda Koevar, Otvoriti ili zatvoriti knjigu pitanje je sad: primjer Gradskog muzeja Karlovac. U ovom tematskom bloku potaknuta su osjetljiva pitanja od osobitog znaenja, kako za muzejsku tako i za knjiniarsku struku: pitanje usklaivanja kriterija zatite i izlaganja vrijedne knjine grae. Moderatorica treeg tematskog bloka Mjesto i uloga muzejskih zbirki knjiga u muzeju bila je tefka Batini. Pregledno izlaganje pod naslovom Vrste knjinih zbirki u hrvatskim muzejima iznijele su Snjeana Radovanlija Mileusni i Markita Franuli (MDC). etiri izlaganja ove skupine bila su posveena pojedinim zbirkama knjiga u muzejima. Marina Vinaj (MSO) i arka Vuji (FF) pripremile su izlaganje na temu Muzealnost knjinice Prandau-Normann u Muzeju Slavonije Osijek; Renata Bonjakovi, Knjinica obitelji Pejaevi u Naicama i njezina muzealizacija; eljka Lazar i Daniela ivkovi, Zbirka knjiga obitelji Bombelles; Branka Stergar, Knjiga i dokument u Zaviajnom muzeju Ozalj. Sljedea tri izlaganja govorila su o izlaganju knjine grae u muzejima: Kristina Kalanj (Tehniki muzej), Tehnika knjiga u muzejskom kontekstu oblici prezentacije tehnike batine kroz knjini fond Tehnikog muzeja u Zagrebu; Jadranka Vinterhalter (MSU), Zenit, Gorgona, Bit International prezentacija originalnih i digitaliziranih asopisa; Koraljka Jurec Kos (Galerija Klovievi dvori), Knjiga u muzeju izloba Ilustracija u Hrvatskoj XIX. stoljea. Prvi dan simpozija zavren je posjetom Memorijalnoj zbirci Joze Kljakovia gdje je kustosica eljka Zdelar odrala tematsko vodstvo pod naslovom Autorski oslikana knjiga kustos kao libraries curator. Drugoga dana, 6. listopada 2011. odrana su izlaganja etvrte i pete tematske skupine: Muzejske knjinice kao ishodita muzejskih zbirki knjine grae? te Digitalizacija i web prezentacija knjine grae. Tematski blok Muzejske knjinice kao ishodita muzejskih zbirki knjine grae?, kojim je posve logino dominirala knjiniarska struka, moderirala je Marina Vinaj. Iznesena su sljedea izlaganja:

Danka Radi, Uloga i prezentacija knjine grae u Muzeju grada Trogira na primjeru knjinice Lubin; Indira amec Flaschar, Zbirka umjetnikih knjiga i reprodukcija anatomija izgradnje zbirke unutar fonda Knjinice Strossmayerove galerije starih majstora HAZU; tefka Batini, Zbirka kolskih izvjea Hrvatskog kolskog muzeja; Darija aleta, Prikaz zbirke starih i raritetnih prirodoslovnih knjiga Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja; Tamara Mataija, Knjiga u muzeju primjer iz Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja; Ivana Kneevi, Muzejska uloga Zaviajne zbirke Essekiane u Muzeju Slavonije; Sani Sardeli, Memorijalna zbirka Petra egedina u osnutku: knjievnik u muzeju; Andrea Matokovi, Ostavtina ure Nazora u Muzeju otoka Braa u kripu. Moderatorica posljednje tematske skupine Digitalizacija i web prezentacija knjine grae bila je Maja ojat-Biki. Sudionici skupa sa zanimanjem su pratili slikovita izlaganja koja su pripremili: Daniela ivkovi, Marko Tot, Breza alamon-Cindori, Elektronika knjiga u muzeju; Zdenka Stupi, Primjer dobre suradnje Gradske knjinice i Muzeja Digitalizacija Gazophylaciuma tronarjenog rjenika Ivana Belostenca tiskanog u Zagrebu 1740. godine; Jasna Jaki (MSU), Digitizing ideas: dostupnost knjiga umjetnika, umjetnikih asopisa i arhiva u digitalnom obliku; Vedrana Jurii i Kristijan Crnkovi, U potrazi za batinom polazna stanica Digitalna zbirka HAZU; Ismena Mei i eljko Vegh, Virtualna izloba Zagrebake tiskare 17. i 18. stoljea. Voditeljica projekta i organizatorica simpozija Snjeana Radovanlija Mileusni saeto je rezimirala zakljuke izlaganja te pozvala sudionike na poslijepodnevni izlet u Krievce. Posjet Gradskom muzeju Krievci i knjinici Grkokatolike biskupije protekao je u ugodnom ozraju. Bogatu materijalnu i nematerijalnu batinu krievakog kraja na zanimljiv i duhovit nain prezentirao je Zoran Homen, ravnatelj Gradskog muzeja Krievci. S vrijednom zbirkom starih i rijetkih knjiga Grkokatolike biskupije upoznao nas je eljko Vegh, voditelj Zbirke rara i Zatienog fonda Gradske knjinice u Zagrebu, koji je biskupijsku knjinicu struno obradio i prezentirao putem izlobi i publikacija. asne sestre priredile su nam toplu dobrodolicu u samostanu koji se obnavlja. Bogati

program dvodnevnog skupa zavrio je ugodnim druenjem uz veeru na seoskom gospodarstvu blizu Krievaca. Rasprava o temama pokrenutim na ovom zanimljivom i korisnom simpoziju nastavlja se i u drugim prigodama, u pojedinim batinskim ustanovama i prilikom meusobnih susreta. Pitanja koja su postavljena vana su svima koji se bave knjigom kao predmetom kulturne batine muzealcima i knjiniarima. Sudionici skupa potaknuti su da vie pozornosti posvete zatiti i prezentiranju vrijedne knjine grae, ali isto tako i suradnji i zajednikom rjeavanju problema, kako u teoriji tako i u svakodnevnom praktinom radu.

50

51

The symposium, organized by the Museum Documentation Centre, was held at the Mimara Museum in Zagreb, 5 6 October 2011 Zagreb on October 5 and 6, 2011. The project author and leader is Snjeana Radovanlija Mileusni, senior librarian. The main objective of this specialist gathering was to address the phenomenon of books and literary material in museum holdings and displays, as well as museum book collections in non-museum institutions, for the purpose of forming the foundations for a central register of museum literary material. Another objective of the symposium was to establish and apply a uniform standard for the processing and approach to literary material regardless of the place of its physical location a museum, library, sacral or educational institution, private library or second-hand bookshop. The role of a book in a museum was explored both by experts from Croatian museum institutions, renowned museology theoreticians, and by experts from other heritage institutions which possess book collections. What determines a library unit as a museum object, what are the existing and possible forms of its museological communication with the public? These are some of the questions whose answers will be incorporated in modern museological thought and museum practice. There were 37 presentations within 5 thematic groups: Books as cultural goods; Professional processing, protection and presentation of literary material as a museum object; The place and role of museum book collections in a museum; Museum libraries as the origin of museum collections of literary material?; Digitalisation and web presentation of literary material. A discussion on the topics initiated at this interesting and useful symposium will be continued in individual heritage institutions and in mutual meetings. The questions that were raised are important for all those who deal with a book as a museum object and an object of cultural heritage. The participants in the symposium were encouraged to pay more attention to the protection and presentation of valuable literary material, but also to establish cooperation in joint problem solving, both in theory and in everyday practical work.

Symposium A Book in the Museum

Zlatko Bacinger

Meunarodni dan muzeja 2011. u Meimurju

Muzej Meimurja akovec zapoeo je s obiljeavanjem Meunarodnog dana muzeja 2009. godine s vlastitim, originalnim projektom pod nazivom Mali kolski kustosi. Kako na muzej zasad nema prikladnu prostoriju za odravanje muzejskih radionica a upravo smo se na taj nain htjeli ukljuiti u obiljeavanje Dana muzeja odluili smo muzejske radionice organizirati izvan muzeja, na autentinim lokacijama diljem Meimurja. Dakle, umjesto da djeca iz prilino udaljenih meimurskih osnovnih kola dolaze k nama u muzej, to za kole nerijetko predstavlja veliki problem, mi emo odlaziti k njima. To je, inilo nam se, jednostavnije rjeenje, a za postignue eljenoga cilja i ekasnije. Naime, u muzejskim se prostorijama djeca ionako osjeaju pomalo nesigurnima i potrebno im je odreeno vrijeme za oputanje i kreativan rad. No kada su na svom terenu, odmah ete, takorei u zraku, osjetiti njihovo uzbuenje i nestrpljivost da, ohrabreni roditeljima, susjedima i mjetanima, zaponu s izlaganjem i upoznaju strance sa svojim najbliim zaviajem. Iz takvog je razmiljanja nastala ideja o Malim kolskim kustosima ideja o prezentacijama starih predmeta, kulturno-povijesnih objekata ili lokacija iskljuivo na podruju koje pokriva pojedina osnovna kola. Ve prva takva akcija 2009. godine pokazala se uspjenom. tovie, neke su kole odabrale objekte koji su i za muzejske djelatnike dotada bili nepoznati, kao to je to pedesetak metara duboki zdenac u Frkanovcu, izgraen u 19. stoljeu. Ali i ostale teme bile su te godine zanimljive i jedinstvene: u predstavljanju stare rune vatrogasne trcaljke u dvoritu O Strahoninec malim je kustosima u izlaganju pomagala cijela jedna umirovljena postrojba vatrogasnih veterana. U Kotoribi, pak, mali su kustosi za predstavljanje oistili i uredili odavno zaputenu i zaboravljenu seosku kovanicu sa svim preostalim alatom i interijerom. Stari se kova rasplakao kada je nakon dvadeset godina ponovno potpalio kovako loite. Djeca su bila dirnuta i vrlo su emotivno pred mnogobrojnim okupljenim mjetanima prezentirala nain rada stare kovanice. Iz okupljene publike povremeno bi netko dobronamjerno upadao s nekom dodatnom informacijom,

objanjenjem ili anegdotom. Ljudi su se na trenutak vratili u vrijeme svoje mladosti, njihove emocije i lijepa sjeanja djelovala su kao najniji zain izlaganju malih kustosa. Jo je zanimljivije bilo sljedee godine kada se u projekt ukljuilo ak sedamnaest osnovnih kola. to se tek tada moglo uti i vidjeti!? Mali kustosi su predstavljali velike i zahtjevne teme, poput dvorca u Pribislavcu ili kapelice svete Jelene u enkovcu, ali i sasvim jednostavne, poput starog bakinog molitvenika iz 19. stoljea. Primijetili smo, tovie, da djeca s posebnim arom govore upravo o takvim, obiteljskim vrijednostima za ije ih predstavljanje pripremaju lanovi njihovih obitelji, najee bake i djedovi. Godine 2010. zanimljivu temu pripremili su uenici Podrune kole Dekanovec Nekadanji aci kole u Dekanovcu. Za tu prigodu u Dekanovec su iz svih krajeva Hrvatske doputovali gotovo svi poznatiji nekadanji aci te male seoske kole. Nalo se tu poznatih novinara, sveuilinih profesora, znanstvenika, poduzetnika, knjievnika i umjetnika. ivotni put svakoga od njih predstavili su mali kustosi, pa se dogodilo da je unuk predstavljao svoga djeda, poznatog pisca i knjievnika, koji u jednom trenutku nije mogao suspregnuti suze. Bilo je i smijeha. Dogaaj je za djecu bio nezaboravan i iznimno pouan. S obzirom na to da svake godine imamo na raspolaganju vie tema (neke kole imaju ak po dvije ili tri teme) Muzej Meimurja akovec bira najzanimljiviju temu te ju tempira za 18. svibnja Meunarodni dan muzeja. Odabrana kola proglaava se domainom akcije i ima zadau svoju temu uiniti posebno sveanim dogaajem. kole, dakako uz pomo muzejskih djelatnika, u pravilu to i uspijevaju. Premda je 2011. godine, zbog velikog broja ponuenih tema, bilo prilino teko odabrati kolu domaina, djelatnici Muzeja Meimurja akovec odluili su se s velikom sigurnou za male kustose Osnovne kole Belica i njihovu temu Kak su se negda prale ake na starom pralu u Gardinovcu (Kako se nekada pralo rublje na potoku u Gardinovcu). Temu su, na prijedlog svojih roditelja i mjetana, odabrali uenici iz Gardinovca koji pohaaju matinu osnovnu kolu u oblinjoj Belici. Problem je, meutim, bio u tome to na potoku koji tee pokraj sela nije bilo ni traga nekadanjem pralu, a usto su i neki zaboravljivi mjetani

52

53

tvrdili da ga na tom mjestu nikada nije ni bilo. Sve je prekrila zemlja i trava. Ali nakon malog arheolokog istraivanja samih uenika pokazale su se pristupne kamene stube koje su vodile do glavne kamene ploe s uzdignutim rubom koji je kod pranja sluio kao potpora drvenim koritima. Naalost, te ploe nije bilo netko ju je u meuvremenu maknuo s njezina mjesta i odnio. No stube su bile veliki poticaj da se posao nastavi. U akciju su se s velikim arom ukljuili i mjetani: muevi su preuzeli obvezu rekonstruirati pralo, a ene su odluile biti audio-vizualna potpora malim kustosima one e tijekom izlaganja malih kustosa demonstrirati ne samo pranje rublja na potonom pralu, nego i zanimljive razgovore koji su se tamo vodili. Cijelo je selo u trenutku bilo na nogama. ak su se i u seoskoj krmi o tome vodili ustri razgovori. Mali kustosi, koji e predstaviti potono pralo, Sara Sean i Dino Kaniaj, postali su u selu prave male zvijezde. Diglo se i staro i mlado. Danima su muevi traktorima i bagerima istili potok i pripremali ga za nastup malih kustosa. Zabetonirana je nedostajua betonska ploa na potoku, oiene su i poravnate preostale stube te ureen iri prostor oko prala.

Dok su mukarci ureivali pralo, ene su marljivo uvjebavale svoj nastup, pripremale odjeu koju e nositi na pralu, potraile stara drvena korita, kuhale domae sapune i pouavale male kustose svakom detalju tog zaboravljenog obiaja. Pripremili su se i seoski tamburai, poeli se pei domai kolai Uglavnom, prava mala seoska priredba s duom i srcem, na kojoj su u prvom planu dakako bili mali kustosi Sara i Dino. A onda je doao i taj dan, sunan i topao, idealan za malu sveanost u prirodi, srijeda 18. svibnja 2011. Meunarodni dan muzeja. Prije poetka predstavljanja ljudi su se okupili na ribnjaku blizu potoka. Doao je i meimurski upan Ivica Perho te mnogobrojni muzejski djelatnici, povjesniari, etnolozi, mjetani i djeca iz susjednih osnovnih kola sa svojim nastavnicima. Nakon upanova izlaganja u kojem je pozdravio i pohvalio ovakav nain rada Muzeja Meimurja akovec, odran je krai kulturni program, a potom je mnotvo ljudi krenulo prema oblinjem potoku, odnosno pralu. Izlaganje je zapoeo nastavnik mentor Dejan Levai koji je pripremao svoje male kustose i koordinirao aktivnosti domaih ena zaduenih za demonstriranje

Pranje na potokom pralu u Gardinovcu, Meimurje

postupka pranja aka (rublja). Kad je on zavrio, rije su dobili ve pomalo nestrpljivi mali kustosi. Evo kako je to izgledalo: SARA: Dobar dan. Mi smo se danas okupili kako bismo oivjeli daak nae lokalne povijesti i prisjetili se kako su se nekad ovdje, na starom potonom pralu u Gardinovcu prale ake. DINO: Upravo ovdje se nalazilo jedno od mjesta na kojem su nae prabake i bake iz Gardinovca dolazile prati svoje ake (rublje, ve). Taj se obiaj odravao godinama, a onda je prije tridesetak godina naglo nestao. SARA: Evo kako su se negda prale ake. Prije poetka pranja trebalo je imati sapun. U to vrijeme sapun se nije mogao kupiti u trgovini ili ljudi to nisu htjeli jer je postojala tradicija izrade domaeg sopona. Takav sopon su ene same spravljale u kui od sastojaka koji su za dananje vrijeme malo neobini. Naime, za izradu domaeg sopona trebalo je u vei lonac s vodom staviti svinjske kosti i malo mesa. Potom se toj smjesi dodala soda koja se zvala LAGERTAJ i koja je sve to izgrizla. To se kuhalo etiri do pet sati dok se nije sve dobro raskuhalo. DINO: Sastojci iz kostiju i mesa su se prilikom kuhanja polako mijeali, a onda se takva zgusnuta smjesa prelijevala u etvrtaste posude da se stvrdne. Kada se stvrdnula rezala se na kocke veliine 10 x 10 cm. SARA: I to je bilo to. Starije ene veliju da je taj sopon bil tako jak da je izjedao kou na rukama. DINO: Prije odlaska na potono pralo, ene su kod kue zamazane ake namoile u hladnu vodu, a dok su se one namakale kuhao se lug. to je to lug? SARA: Lug je sluio kao danas deterdent. To je bio oieni i prosijani pepeo, obino od drveta akacije, koji se pola sata kuhao u velikom kotlu ili loncu. Nakon kuhanja smjesa se ostavila da se pepeo slegne, a onda se dio te vode (luga) ocijedio i paljivo prelio u drugi lonac i s tom su se vodom (lugom) ripljale ake. To se radilo pomou riplje. Riplja je bila ploastog oblika, veliine 40 x 60 centimetara, nainjena od drvenog okvira i unutarnjeg rebrastog metalnog dijela po kojem su se rukama ripljale ake. DINO: Kada se procijenilo da su bijele ake dobro naripljane, stavljale su se u drugi lonac s

preostalim istim lugom i tu su se kuhale jo pola sata. Nakon mikanja (cijeenja), ake su bile spremne za ispiranje na potoku. SARA: Kako su se ake nosile na potok? ene su odlazile na potok u grupi, po pet-est, jer im je bilo lijepo druiti se i razgovarati. Nakon cijeenja, ake su se stavljale u drvena korita. Prije nego bi korito stavila na glavu, ena si je na tjeme namjestila tzv. svitek platneni obru promjera 20 cm i debljine 5 cm, napravljen od povezanih krpa. Svitek je sluio enama da si ne nauljaju glavu, jer je do potoka ponekad trebalo pjeaiti desetak i vie minuta. Obino je prva prema potoku krenula ona ena ija je kua bila najudaljenija, a onda su joj se usput pridruile ostale. Ponekad su zapjevale, ali ee su zapoinjale neki razgovor ili tra, to im je i onda bila omiljena tema. Pranje aki u potoku bilo je zadnje pranje, to je zapravo bilo ispiranje u istoj potonoj vodi od ostataka luga, jer su ake ve bile oiene lugom i ribanjem kod kue. DINO: Kad su ene dole na pralo skinule bi korito s glave, a ake bi ostavile sa strane. Korito bi potom isprale i stavile ga pred sebe. Uzimale su aku po aku te ih umakale u potonu vodu i udarale s njima svom snagom po koritu. Udarale bi tako dugo dok nisu procijenile da su ake oprane i iste. SARA: Oprane ake stavljale su sa strane. Kad je neka ena zavrila s pranjem uzela je ake od svoje susjede i pomogla joj. Kada su sve bile gotove, ene bi si na glavu namjestile sviteka i pomagale jedna drugoj pri stavljanju korita s akama na glavu. Potom bi zadovoljno krenule kui. No to jo nije bio kraj. Kad su dole doma onda su ene jo plebale ake bijelile ih, a to su pak radile s plebom. DINO: Pleba je naziv za male, sitne kuglice plave boje, veliine zrnca penice. Kupovala se u trgovini i sluila za izbjeljivanje (i dananji suvremeni deterdenti sadravaju plava zrnca koja rublju daju sjaj). Otprilike jedna aka plebe zamotala se u gazu i stavila u drvenu kacu ili lonac s vodom. Kad se pleba razmoila voda je malo poplavila i tada se pojedinano dodavao komad po komad oprave. Oprava se nakvasila i na kraju meknula. Svaki dio bijelio se par minuta, a zatim se stavio na suenje. SARA: Da bi oprava bila spremna za uporabu, trebalo ju je samo jo speglati. Peglanje se razlikovalo od dananjeg. Koristile su se teke metalne

54

55

pegle koje su se grijale tako da se u njih stavljao uareni ugljen ili drvo, tzv. erjafka. Dodatno su se zagrijavale mahanjem kako bi se erjafka raspirila. DINO: Radei na ovom projektu primijetili smo da je pranje aki bio dugotrajan i vrlo mukotrpan posao, tijekom kojega je bila potrebna pomo svih ukuana, a posebice su majkama pomagale keri, kako bi se odmalena nauile tom poslu. No pranje aki na starom potonom pralu imalo je i svojih lijepih strana, pa ga se starije ene i danas rado prisjeaju. Nije ni udo, bile su mlade i nita im nije bilo teko. Na pralu su bile same, nije bilo mueva, ni majki ni svekrva, pa su se mogle razgovarati do mile volje o emu god su htjele. Dragi mjetani, gosti i prijatelji, htjeli bismo da se ovaj lijepi obiaj pranja rublja na potonom pralu, koji je dio nae kulture i tradicije, nikada ne

zaboravi. Htjeli bismo da na ovo mjesto dou nai prijatelji iz osnovnih kola diljem Hrvatske, pogotovo oni iz gradova, koji ne poznaju ovakve obiaje, kako bismo im mi, mali kolski kustosi iz Belice i Gardinovca pokazali kako se nekada u naem Meimurju pralo rublje. Takoer bismo voljeli da nas mali kustosi iz ostalih dijelova Hrvatske pozovu i pokau nam svoju tradiciju i lijepe obiaje. Hvala vam svima koji ste nas doli posluati. Predlaemo da naim prabakama i bakama ovdje postavimo malu spomen plou zahvalnicu, jer su one pranjem aka na ovom potonom pralu pripremale i na dolazak na ovaj svijet. Hvala vam svima. SARA: A sada vas sve pozivamo da se poastite starim kolaima, orehnjaama, makovnjaama i kuruznim kruhom. Sve su to za vas pripremile nae vrijedne bake koje su nekada prale ake na ovom pralu.

As part of their active participation in the celebration of International Museum Day on May 18th, the Museum of Meimurje akovec designed a unique and interesting cultural project entitled Young School Curators. In principle, the whole thing is very simple school children, in the true style of museum curators, present to the gathered audience (parents, teachers, local inhabitants and invited guests) various objects, artefacts or sites originating exclusively from the area of the schools they are attending. The schools themselves select themes and prepare children for the presentations, while museum workers provide professional advice. Sometimes, however, professional advice is not even necessary, because the children are enthusiastically helped by their parents, grandmothers and grandfathers, especially if the exhibits in question include carefully guarded family objects or old customs, whose surviving witnesses are delighted by the curiosity of the children and by their rm intent to preserve them from oblivion. The Museum of Meimurje akovec has been involved in this project for several years now. Over thirty different themes have been researched, analyzed and presented to the public to date, of which we shall mention only a few: the deepest water well

in Meimurje (50 metres), dug in the 19th century, an interesting story of a forest spring, so called Margeti Water Well from the 19th century; an old village blacksmith workshop in Kotoriba; the chapel of St Jelena in enkovec; the Festeti Castle in Pribislavec; the story of an old iron how laundry was ironed in the past; a great-grandmothers prayer book from the early 20th century; how laundry was washed in the village stream in the past demonstration and presentation; a villages horse-drawn carts demonstration and presentation; an old reghters spray nozzle from the 19th century, etc. The purpose of the project Young School Curators is to make the public, and especially children and young people, aware of the need to preserve national heritage, old customs, objects and locations from oblivion and devastation. On a broader level, the project is intended to restore to the local man, subjected daily to media which glorify foreign heritage and values, his own sense of selfworth and a belief in the importance of the cultural-historical heritage of his closest environment, however insignicant this heritage may seem on a global scale.

International Museum Day 2011 in Meimurje

In memoriam

Sandra Kanduar Trojan

urica Comisso

Prole su ve dvije godine otkako nas je napustila (1924. - 2010.) draga kolegica i prijateljica urica Comisso, muzejska savjetnica u mirovini i dugogodinja voditeljica zbirke stakla Muzeja za umjetnost i obrt. uka, kako su je zvali kolege, bila je vrhunska strunjakinja za umjetniku obradu stakla, a svojim je dugogodinjim predanim radom ostavila neizbrisiv trag meu kolegama i prijateljima iz Muzeja za umjetnost i obrt. Svoju djelatnost u struci zapoela je jo kao studentica volontirajui u MUO, a 1953. godine kao apsolventica Filozofskog fakulteta u Zagrebu zasnovala je radni odnos te se nakon diplome poetkom 1955. godine zaposlila u svojstvu kustosa pripravnika. Kao mlada kustosica svoja prva iskustva stekla je suraujui s dr. Ivanom Bachom, tadanjim voditeljem zbirke metala MUO, na realizaciji izlobe Umjetnika obrada metala naroda FNRJ 1956. godine, tako da je i temu radnje za struni ispit izabrala iz podruja umjetnike obrade metala, s naslovom Obrada materijala iz riznice upne crkve Sv. Marka, nakon ega stjee zvanje kustosa 1957. godine. Radila je i na realizaciji niza izlobenih projekata u suradnji s kolegama iz MUO. Meu prvima bila je izloba Kroz stoljea na stolu i oko stola 1958. godine za radne kolektive Ognjena Price i Plive

s kolegama Verom Krui Uchytil i Stankom Staniiem. Dvije godine kasnije s dr. Ivanom Bachom i Zdenkom Munk, tadanjom ravnateljicom MUO, realizira izlobu Umjetnika obrada i industrijsko oblikovanje metala za radni kolektiv uro akovi iz Slavonskog Broda. Iako je sve svoje profesionalne godine provela kao kustosica i voditeljica zbirke stakla Muzeja za umjetnost i obrt te je bila meu prvim povjesniarima umjetnosti na naem podruju koji su se usko prolirali u prouavanju predmeta od stakla, povijesti staklarstva i staklarskog obrta, uriini interesi bili su usmjereni i prema konzervatorskom radu. Interes za restauraciju pozlaene i polikromne skulpture podravala je i tadanja direktorica Muzeja za umjetnost i obrt Zdenka Munk koja je smatrala da uriine zlatne ruke trebaju i vrhunsku poduku, te ju je uputila 1968. godine na specijalizaciju u Bruxelles, u Institut Royal du Patrimoine Artistique. Ve prvih dana svog djelovanja u Muzeju urica je zapoela s intenzivnim zalaganjem za obogaivanje fundusa zbirke stakla, sustavnim prikupljanjem, dokumentiranjem i struno-znanstvenom obradom grae. Jedna od njenih prvih i vrlo znaajnih akvizicija bila je vea skupina staklenih predmeta izraenih u slavonskim staklanama Zveevo i Ivanovo Polje s poetka 20. stoljea. Potrebno je istaknuti da je velikim angamanom urice Comisso 1974. godine prikupljen i izuzetno dragocjen materijal iz ostavtine stakloslikarske radionice Ivana Marinkovia, koja se sastojala od fragmenata oslikanih prozora, skica, nacrta, arhivskog materijala te poslovne korespondencije radionice. Osim prikupljanja materijala koji su bili dokumenti povijesti, vano podruje uriina interesa i rada bila je svakako i suradnja sa suvremenim umjetnicima koji su dali svoj doprinos u oblikovanju stakla, od upotrebnih predmeta do staklenih objekata, to je rezultiralo nizom izlobi u MUO: Antun Motika staklo (1962.); Oblici u staklu Raoul Goldoni (1967.); Staklo Rogaka 74 za domainstvo, ugostiteljstvo i poklon, dizajn Raul Goldoni (1974.); Raoul Goldoni staklo, bronca, crtei (1984.); Ljubica Ratkajec Koica Staklo 1963.-1988. (1988. godine). Dugogodinja i kontinuirana suradnja sa staklanama, a prvenstveno sa staklanom u Rogakoj Slatini iz Slovenije, nije bila vezana samo uz radove

58

59

suvremenih umjetnika koji su stvarali svoja umjetnika djela uz pei i majstore staklare, ili uz nabavu novih akvizicija za zbirku, nego se sastojala i od praenja suvremene proizvodnje, suradnje s tvornikim dizajnerima, kao i odravanja predavanja o povijesti staklarstva za uenike staklarske kole. Kao lanica strunog tima MUO sudjelovala je na raznovrsnim strunim zadacima u muzeju i izvan njega, radei 1966. na inventarizaciji zbirke Anke Gvozdanovi ili pak na obradi inventara dvora kralja Nikole na Cetinju 1973. godine. U svome plodnom radnom vijeku bila je i vriteljica dunosti direktora MUO 1983. godine, kao i lanica raznih strunih savjeta, te je redovito suraivala u Komitetu za staklo ICOM-a. Suraivala je na mnogim kompleksnim izlobama i kulturolokim projektima Muzeja za umjetnost i obrt: Stolno posue i pribor od renesanse do secesije (1973.), Secesija u Hrvatskoj (1977.), Hrvatski narodni preporod (1985.), Od svagdana do blagdana : barok u Hrvatskoj (1993.), kao to je sudjelovala i u izradi muzeoloke koncepcije za dva stalna postava MUO: 1962. i 1995. godine; ovaj drugi realiziran je ve u periodu njenog umirovljenja. Izloba Osredek staklo 1839.-1904. (1989. godine) bila je posljednja velika izloba koju je urica priredila u svom slubenom radnom vijeku. Mirovinu je doekala kao muzejska savjetnica, voditeljica zbirke stakla i organizatorica stalnog postava MUO. Njezini struno-znanstveni interesi nisu prestali s umirovljenjem 1990. godine, tako da odlazak u mirovinu za uricu nije bio ni prestanak suradnje, niti odlazak iz struke, ve vie neizbjena formalnost. U godinama koje su slijedile redovito je dolazila u MUO radei na novim projektima: Tesori Nazionali della Croazia (izloba u Arezzu, 1991. godine) i Arte e cultura in Croazia (1993. godine u Torinu), na inventarizaciji staklenih predmeta iz fundusa Predsjednikih dvora, te je suraivala s kolegicom Majom Juras, tadanjom voditeljicom zbirke stakla, na kulturolokom projektu Bidermajer u Hrvatskoj 1997. godine. Kao zakljuak ovog kratkog osvrta vano je istaknuti spoznaju da urica Comisso nije bila samo aktivna sudionica povijesti Muzeja za umjetnost i obrt, ve e nam trajno ostati u sjeanju zahvaljujui svojoj vedroj osobnosti i predanom radu u struci.

It has been two years since our dear colleague and (1924 2010) friend urica Comisso, a retired museum adviser and longtime head of the glass collection in the Museum of Arts and Crafts, passed away. uka, as she was endearingly called by her colleagues, was an outstanding expert in artistic glass processing. With her long standing dedicated work she has left an indelible mark among her colleagues and friends in the Museum of Arts and Crafts (MUO). When she was still a student, she started doing voluntary work in the Museum. After completing her nal year at the Faculty of Philosophy in Zagreb in 1953, she accepted employment at the Museum and when she graduated in 1955, she began working as a probationary curator. As a young curator, she acquired her rst working experience by cooperating with Dr. Ivan Bach, then head of the MUO metal collection, on the exhibition Artistic metal processing by the peoples of the Federal National Republic of Yugoslavia in 1956. This is what prompted her to choose a topic from the eld of artistic metal processing for her state exam paper titled Processing material from the treasury of St. Marks Parish Church, after which she acquired the title of curator in 1957. She also prepared a series of exhibition projects in cooperation with her colleagues from the MUO. Among the rst was the exhibition At the table and around the table through centuries, which she and her colleagues Vera Krui Uchytil and Stanko Stanii staged in 1958 for the companies Ognjen Prica and Pliva. Two years later, with Dr. Ivan Bach and Zdenka Munk, then the MUO Director, she organized the exhibition Artistic processing and industrial design of metal for the company uro akovi from Slavonski Brod. Although she spent all her professional years as a curator and head of the glass collection in the Museum of Arts and Crafts and was among the rst art historians in this region who specialized in the study of glass artefacts, glass production history and glass crafts, urica also expressed keen interest in conservation activities. Her interest in gilded and polychrome sculptures was encouraged by then MUO director Zdenka Munk, who was well aware that uricas golden hands needed

urica Comisso

top class training. Accordingly, she attended a specialization course at the Brussels Institut Royal du Patrimoine Artistique in 1968. From the very start of her career in the Museum, urica was actively involved in enriching the glass collection holdings, as well as systematically gathering, documenting and scientically processing the material. One of her rst and highly important acquisitions entails a large group of glass objects manufactured at the beginning of the 20th century in the Slavonian glass factories of Zveevo and Ivanovo Polje. It should be stressed that it was thanks to urica Comissos enormous effort that the exceptionally valuable material from the legacy of the glass painting workshop of Ivan Marinkovi was collected. The collection consisted of fragments of stained glass windows, sketches, blueprints, archive material and the workshops business correspondence. In addition to collecting materials which represented documents of history, an important eld of uricas interest and work denitely centered around cooperation with contemporary artists, who gave their contribution to glass design, from household glass products to glass artefacts. This resulted in a number of exhibitions at the MUO: Antun Motika Glass (1962); Forms in Glass Raoul Goldoni (1967), Glass Rogaka 74 for Households, Hotels and Gifts, designed by Raoul Goldoni (1974); Raoul Goldoni Glass, Bronze, Drawings (1984); Ljubica Ratkajec Koica Glass 1963-1988 (1988). The long lasting and continuous cooperation with glass factories, primarily with that in Rogaka Slatina in Slovenia, did not only involve the works of contemporary artists who created their art at glass furnaces next to professional glass manufacturers, or the acquisition of new items for the collection, but also contemporary production, cooperation with factory designers, and giving lectures on the history of glass making to pupils in glass schools. As a member of the MUO expert team, she participated in a variety of specialized projects in and out of the museum, such as inventorying the Anka Gvozdanovi collection in 1966, and processing the inventory of King Nikola in Cetinje in 1973. Her rich working life included the position of MUO

Director in 1983, as well as membership in different expert commissions. She regularly cooperated with the ICOM Glass Committee. She cooperated in a number of highly complex exhibitions and culturological projects at the Museum of Arts and Crafts, including Tableware from Renaissance to Secession (1973), Secession in Croatia (1977), Croatian National Revival (1985), From Everyday to Holidays Baroque in Croatia (1993), as well as participated in the preparation of a museological concept for two permanent MUO displays in 1962 and in 1995; the latter was accomplished when she had already been retired. The exhibition Osredek Glass (1839 1904) (1989) was the last major exhibition that urica prepared during her ofcial working life. She retired with the status of museum adviser, head of the glass collection and organizer of the MUO permanent display. Her specialist-scientic interests did not stop with her retirement in 1990. For urica, retirement did not signal the end of cooperation or the end of her professional career; it was more just an inevitable formality. In the years that followed, she regularly came to MUO to work on new projects entitled Tesori Nazionali della Croazia (exhibition in Arezzo, 1991) and Arte e cultura in Croazia (1993 in Turin). She inventoried glass objects from the holdings of the Presidential Palace, and also cooperated with her colleague Maja Juras, then head of the glass collection, on the culturological project Biedermeyer in Croatia in 1997. So as this brief, but by no means complete, summary shows, urica Comisso played an integral part in the history of the Museum of Arts and Crafts. She will be forever remembered for her cheerful personality and dedicated work in the profession.

60

61

Katarina Krizmani i Nediljka Prlj imi

Ante Milan roen je 18. listopada 1925. godine u Katel Novom, gdje je i pohaao osnovnu kolu. Gimnaziju je zavrio u Splitu. Studij geologije na Prirodoslovno-matematikom fakultetu u Zagrebu upisao je kolske godine 1947./48., a diplomirao je 1952. godine. Godine 1953. zapoljava se na mjesto kustosa u Geoloko-paleontolokom muzeju. U to vrijeme radi na obradi eocenske faune i bavi se rjeavanjem hidrogeoloke problematike nekih podruja Dinarida zajedno s muzejskim kolegama Josipom Poljakom i Ivanom Crnolatcom. Od 1960. do 1966. godine radio je kao asistent u Geolokopaleontolokom zavodu Prirodoslovno-matematikoga fakulteta u Zagrebu i od tada se poeo baviti biostratigrafskim odnosima jurskih sedimenata u Dinaridima i jurskom hidrozojskom faunom. Trei stupanj nastave (poslijediplomski studij) upisao je kolske godine 1960./1961. da bi 1962. godine uspjeno obranio magistarski rad. Doktorsku disertaciju pod naslovom Facijalni odnosi i hidrozojska fauna malma primorskog dijela sjevernog Velebita obranio je 1968. godine. Jo za studentskih dana radio je s prof. Marijanom Salopekom i prof. Donatom Nedla na izradi detaljnih geolokih karata Istre i Banije. Sudjelovao je u ekipi koja je radila na geolokom snimanju listova Crikvenica 109 i Rab 103 u svrhu izrade Osnovne geoloke karte SFRJ. Na Paleontolokom institutu u Beu kod prof. Khna proveo je mjesec dana 1962. godine radi prikupljanja literaturnih podataka o jurskim hidrozoima i hetetidima. Godine 1966. ponovno dolazi u Geoloko-paleontoloki muzej, gdje i ostaje do umirovljenja 1983. godine. Kao temeljit geolog s velikim terenskim iskustvom dao je znaajan doprinos hrvatskoj geologiji, ali njegov rad nije prestajao na terenu, ve se nastavljao u laboratoriju gdje je nainio brojne paleontoloke preparate u ije je pregledavanje, analiziranje i determiniranje utkao mnogo vremena, truda i, dakako, znanja. Takoer je, predano radei u Geoloko-paleontolokom muzeju, uvelike doprinio napretku muzeoloke djelatnosti. Posebno treba istaknuti izradu stalnog postava 1968. godine, koji je dr. Milan realizirao zajedno s kolegama (Crnolatac, Pavlovsky i Saka). Tom prigodom cjelokupni muzejski fundus podijeljen je na stalni postav i muzejske zbirke. U tada novom stalnom postavu, s novim vitrinama osvijetljenim indirektnim svjetlom, bio je izloen manji broj fosila i uzoraka stijena, ali su (1925. 2010.) bili postavljeni tematski i prilagoeni svim skupinama posjetitelja, to je predstavljalo znatan pomak u odnosu na dotadanji nain izlaganja. Tako je posjetitelj u Muzeju mogao razgledati eksponate koji pojanjavaju fenomene vezane uz opu geologiju, stratigraju Hrvatske, dijelove neogenskih paleotolokih zbirki, fosile kvartarnih vertebrata, pa ak i Zbirku ostataka krapinskog praovjeka. Takoer, jedna od prostorija sluila je za povremene muzejske izlobe i prigodna predavanja. S druge strane, vei dio muzejskog fonda pohranjen je tom prigodom u prostorijama studijskih zbirki, to je pruilo mogunost smjetaja i novog znanstveno obraenog materijala na jednom mjestu. Tlocrt prostorija Geoloko-paleontolokog muzeja, popis izloenih eksponata te kratki prikaz zbivanja i ivota u geolokoj prolosti na podruju Hrvatske dr. Milan objavio je u Vodiu kroz Geoloko-paleontoloki muzej u Zagrebu (Guide to the Geologicalpaleontological Museum of Zagreb), 1971. godine. Takoer, jedan je od koautora vane muzejske publikacije Katalog originala tipova vrsta pohranjenih u Geoloko-paleontolokom muzeju u Zagrebu, objavljene 1974. godine u izdanju Geoloko-paleontolokoga muzeja. Zbog svih zasluga u muzejskoj djelatnosti 1982. godine promoviran je u muzejskog savjetnika. Dr. Ante Milan bio je viegodinji lan Geolokog drutva, Hrvatskog muzejskog drutva i Speleolokog drutva. Narueno zdravlje i previe emotivna narav odveli su ga, naalost, u prijevremenu mirovinu 1983. godine. U mirovini je mnogo itao i razmiljao, a posebice ga je zanimala evolucija. Iz njegovih razmiljanja i pojedinih zapisa moglo se iitati da se ponekad ak nalazio u raskoraku izmeu opeprihvaene teorije evolucije i, kako je on to volio nazvati, Boga svoje majke. Svoja je promiljanja gradio nadahnut lozojom Teilharda de Chardina, francuskog lozofa, teologa, antropologa i geologa, pa otuda sklonost reeksijama o evoluciji svijeta, otuda njegova usmjerenost Universumu... Slino kao i de Chardina, privlaile su ga dvije naoko nespojive ljubavi

Dr. Ante Milan

 neosobni svijet materije, koji je mogue spoznati znanou i onaj drugi svijet to, zahvaljujui objavljenoj Bojoj rijei, biva dosegnut jedino vjerom. Je li ih uspio uskladiti ili je to bilo ono to ga je razapinjalo, moda nikada neemo saznati. Ipak, ostaje nam njegov optimizam i njegova misao proeta tenjom za savrenstvom, koja kao da je postala njegovo ope mjesto, a to je da sve konvergira De Chardinovoj omegi, onom najboljem to moemo zamisliti i najsvetijem to moemo poeljeti Iako nismo proveli niti jedan zajedniki radni dan s dr. Milanom, imali smo sreu kroz povremena druenja u Muzeju saznati koliko je on zapravo volio svoju struku i muzejski poziv. Sjedei u biblioteci ponekad bi ponestalo rijei, ali zato nije nedostajalo emocija, jer bi upravo u tim trenucima utnje bio najprisutniji osjeaj zadovoljstva to je ponovno u svom muzeju, u okruenju koje je toliko volio. Dr. Ante Milan bio je ovjek iskreno predan svojoj obitelji, domovini i ivotnome pozivu, a iznad svega cijenio je potenje i rad i kao takav ostat e nam trajno u sjeanju. Ponosni smo to je bio na prethodnik, ispunjeni jer smo ga imali prilike upoznati, a u mnogoemu bit e nam i ostati uzor koji je teko dosegnuti. Dr. Ante Milan preminuo je 1. srpnja 2010. godine u Zagrebu.

Ante Milan was born on 18th October 1925 in Katel Novi, where he attended primary school. He nished grammar school in Split. In the academic year 1947/48 he enrolled at the Faculty of Natural Sciences and Mathematics in Zagreb, from where he graduated in 1952. He started working as a curator in the Geological-Paleontological Museum in 1953. He and his museum colleagues Josip Poljak and Ivan Crnolatac focused on Eocene fauna and dealt with hydrogeological issues in some areas of the Dinaric range. From 1960 to 1966 he worked as an assistant in the Geological-Paleontological Department of the Faculty of Natural Sciences and Mathematics. It was then that he started working on biostratigraphic relations of Jurassic sediments in the Dinaric Alps and Jurassic Hydrozoan fauna. He enrolled for his third degree (postgraduate study) in the academic year 1960/61 and went on to successfully defend his masters thesis in 1962. He defended his doctoral dissertation entitled Facies relations and the Hydrozoan fauna of the Malm in the littoral part of northern Velebit in 1968. When he was still a student, he worked with Professor Marijan Salopek and Professor Donata Nedla on the production of detailed geological maps of Istria and Banija. He took part in a team making geological surveys of the sheets Crikvenica 109 and Rab 103, to be used for the construction of the Basic Geological Map of SFRY. He spent one month in 1962 with Professor Khn at the Paleontological Institute in Vienna in order to collect literary data on Jurassic Hydrozoa and Chaetetidae. In 1966, he rejoined the Geological-Paleontological Museum, where he stayed until his retirement in 1983. As a meticulous geologist with extensive eld experience, he made an important contribution to Croatian geology. His work did not stop in the eld but continued in the laboratory, where he made numerous paleontological samples, whose control, analysis and determination required a lot of time, effort, and naturally, knowledge. His dedicated work in the Geological-Paleontological Museum greatly contributed to the improvement of museological activity. Special mention should be made of a permanent display from 1968, which Dr Milan designed together with his colleagues (Crnolatac, Pavlovsky and Saka). On this occasion, the museums entire holdings were divided into a permanent

62

63

display and into museum collections. In the new permanent display, the new glass cases illuminated with indirect light showcased a small number of fossils and rock samples, but were set up thematically and arranged so as to accommodate all visitor groups, which was a step forward compared to the display method in use until then. This made it possible for Museum visitors to inspect the exhibits that explained the phenomena related to the general geology and stratigraphy of Croatia, as well as parts of Neogenic paleophytological collections, fossils of Quaternary vertebrae, and even the Collection of the Remains of the Krapina Neanderthal. One of the rooms was also devoted to the presentation of temporary museum exhibitions and thematic lectures. On the other hand, a larger part of the museum holdings were displayed in the rooms containing study collections, which offered the possibility of keeping new, scientically analyzed material in one place. Dr Milan provided a ground plan of the Geological Paleontological Museum, a list of exhibits on display, and a brief overview of the events and life in the geological past of Croatia in his Guide to the Geological-Paleontological Museum in Zagreb, published in 1971. He was also one of the co-authors of an important museum publication Catalogue of the original species types stored in the Geological-Paleontological Museum in Zagreb, published in 1974 and edited by the Geological-Paleontological Museum. Owing to his numerous merits in museum activity, he was promoted to the post of museum adviser in 1982. Dr Ante Milan was a member of the Geological Society, Museum Association and Speleological Society for a number of years. His precarious health and his over-emotional nature brought him, regrettably, to early retirement in 1983. Whilst retired, he read and thought a lot. He was particularly interested in evolution. His thoughts and some of his notes hint that he sometimes found himself torn between the generally accepted Theory of evolution and, as he liked to call it, God of his mother. His considerations were inspired by the philosophy of Teilhard de Chardin, a French philosopher, theologist, anthropologist and geologist: hence his tendency towards reections on the evolution of

the world, hence his focus on the Universum... Simi(1925 2010) larly to Chardin, he was also attracted by the two, at rst sight, incompatible loves the impersonal world of matter, which can be comprehended through science, and the other world which, thanks to the announced Word of God, can only be reached through faith. Whether he succeeded in putting these two worlds together or whether this was an issue that tormented him, we may never nd out. Still, we remain with his optimism and his thoughts permeated with his longing for perfection, which became his general place, his belief that everything converges towards De Chardins Omega Point, towards the best we can imagine and the holiest we can wish for... Although we never spent a single working day with Dr Milan, we were fortunate enough to learn how much he loved his profession and his museum calling through some informal socializing with him in the Museum. Sitting in the library, he might have sometimes lacked words, but he never lacked emotions: it was in these moments of silence that he experienced the profoundest feeling of satisfaction for being again in his museum, in the environment he loved so much. Dr Ante Milan was a man sincerely devoted to his family, his homeland and his life calling. Above all, he valued honesty and work and as such will be remembered forever. We are proud that he was our predecessor, we are grateful for having had the opportunity to meet him, and we will look up to him as an ideal hard to attain. Dr Ante Milan passed away on 1st July 2010 in Zagreb.

Dr Ante Milan