SARAJEVSKI PROCES

ABIDPRGUDA

SARAJEVSKI PROCES
Suenje muslimanskim intelektualcima 1983 g.

Sabrani dokumenti
II izdanje

Sarl\ievo,1990.

SADRAJ

Uvod I. Predsudski postupak 1. Hapenje i pretres 2. Optuene porodice 3. Stanje u zatvoru II.Optunica . . . .

Str.
9
11 13

19
24

37 53

III.Tok procesa . . . 1. Iskazi optuenih . 2. Sasluavanje svjedoka 3. Zavrne rijei IV.Presude . . . . . . . .

57
118

149 169
171 171 . 236 . 271

V. Zahtjevi za zatitu zakonitosti 1. Hasan Cengi . . 2. Alija Izetbegovi . Dodatak: Predstavke

Autor: Abid Prguda Urednik: Abid Prguda Naziv i sjedite izdavaa: Abid Prguda, Mustafe Golubia 19, 71000 Sarajevo, tel. 219-012 Recenzent: Muhamed Filipovi Hasan engi Broj izdanja: II 1990. tampa: PGD "Iskra" Visoko

za tampariju:
Tira: 5000

Mustafa Murti

Na osnovu miljenja Republikog komiteta za obrazovanje, nauku, kulturu i fiziku kulturu br. 02-413-144, knjiga je osloboena plaanja poreza na promet proizvoda

PREDGOVOR I IZDANJU PROCES MUSLIMANSKIM INTELEKTUALCIMA u Sarajevu u ljetu 1983 izrazito je polrtiki proces. Trebao je posluiti isklju:i.vo u ,politike svrhe partije i tajne lP'Olicije,kako bi se zastraili Muslimani i uguile njihove tenje da slobodnije izraavaju svoje vjersko i nacionalno osje6anje. Moe se mirne due rei, proces je /pao u loe vrijeme, bio je loe pripremljen, s loim svjedocima li s jo gorim posljedicama kako za vlasta .tako i za' odnos Muslimana Bosne prema reimu. Teko je razumjeti to je partija htjela lpostriitrim namjetenim suenj em. U doba otvorenog sukoba rua:Kosovu, j ake opozicija :u Srbiji i Sloveniji, OIIlisu brzopleto i neodgovorno otvorili jo jedno novo anite sukoba. Sama pr1prema procesa bila je nevjerojatno loa. Bila je organazirana prava hajka preko tampe, televizij e ,i ostalih medija. Optube su bile monstruozne. Znalo se je da se je mjesecima prepamralo svjedoke, na onaj stai main iz doba poIitikih procesa a la Vli:insiki-Berija. Sve se to raspale kao ikuJ.aod Icarata na samom suenju. Gotovo svi, svjedoci su svoje dznuene iskaze povukli. Scenario je zakazao. Kazne su pored toga bile drastine, mada su IPubliika, advOllmti~ optueni oekivale osloboenje od optube. Kazne unaprijed odreene bi!le'su izreene.

*:
Glavmnu ove 'knjige m,ni predstavika !koju su familije osuenih uputile Saveznom sudu u Beogradu; zatim su uvrteni zahtjevi za zatitu zakonitosti koje su. Saveznom javnom tuilatvu upurbili iiZzatvora H. engi i A. Izetbegovi, Ij na kraju dvije \predstavke dravnim vlastima od strane beogradskog Odbora za odbranu misli i izraavanja.

*:
U prip.remi su skraena
i arapskom jeziku,

!izdanja ove 3m.jligena engleskom

Izdava

PREDGOVOR II IZDANJU
PNO Izdanje ove knjige objavljene u Bosanskom Institutu u Zurichu 1987. godine je bi/o pisano 1985-6 godine neposredno nakon smrti mog oca, i u vrijeme kada sam Imao dvadeset godina. Nisam mogao upotrijebiti sve ono to su znali advokati, odnosno raspitivati se kod njih, jer bi time objavio svoju namjeru, a u to vrijeme, to je znai/o zatvor. Zbog toga sam se, ne sumnjajui u dobronamjernost brani/aca, ograniio na ljude u koje sam mogao biti manje-v/~e siguran. Na koncu sam Ipak dobio jedan plastian oblik Iz dostupnog saddaja, ro je, zajedno sa dvjema talbama optutenih, inilo prilino sistematian prikaz. Kako bi se pred vlastima moglo opravdati objavljivanje ove knjlge-to je u to vrijeme prestavljalo rI1eprijateljsku propagandu', pa I rI1eprijateljsku djelatnost"-njen tekst je slat kao predstavka 1985. I 1986. godine na Savezni sud I Skuptlnu SFRJ u dvije varijante. Predstavku su potpisale familIje osuenih, pa je ona kao djelo sp/sateljsklh amatera morala biti autentlno nespretna u stilu, pa Iljutita u IntonacIjI. Opravdanje se sastojalo u tome da je tekst poslat u Inostranstvo Iz saveznih Institucija, poto su u to vrijeme dokumenti ve poe/l cumr na razne strane. Knjiga se Iz tog razloga, pojavila tek 1987. godine. Ideju za pisanje sam dobio od mog oca Ru~/da Prgude, jednog od optutenlh u ovom procesu. Savjetovao me da pravim hronologlju, dao optutnicu I svoju odbranu. Bez ove familijarne okolnosti, ja se sam vjerovatno ne bih zainteresovao za ovu problematiku do ovog stupnja patnje. Osim toga, bi/o mi je zanimljivo sve to je moglo pomoi labavijenju te/lne zavjese. U vrijeme kada je tekst napisan svi osueni su bill u zatvoro. Moj otac je umro nakon Izricanja pNostepene presude, od Sfanog udara zbog te~e Iscrpljenosti I povreda. Kada je materijal objavljen, polovica suenlh je jo~ bila unutra. Zato je ova knjiga svojevremeno odigrala bitnu ulogu u rasvjetljavanju siutaja, I pomogla mnogim novinarima u pisanju tlanaka u domaoj I stranoj tampi. Tako ovo nije bilo samo moje vraanje udarca Istinom ve I pomo osuenim, kao I neka satisfakcija za desetine drugih, tije su tragltne sudbine bile pre~ene prije, a I posilje (.5lutajevf Mehtia, Fadllpa~ia, Zahlrovla I Avdla) ove knjige. Njen sadrtaJ je u meuvremenu postao nepotpun, jer su svi osuenlcl sada vani, a mogu se dobiti podaci I od droge strane. No, ja nisam obnavljao rad na tome smatrajui da su svi bitni tlnjenltnl elementi ovdje na okupu. Tako sam najzad odlutlo da ovo obavim I na domaem tlu, jer u naoj Javnosti ni sada nema nleg detaljnljeg o ovome siutaju, a to je}o! jedan dug kojeg moram namiriti svom roditelju.

Abid Prguda

I.PREDSUDSKIPOSTUPAK

Dana 23. marta 1983. godine poelo je u Sarajevu, Mostaru, Zenici i nizu manjih mjesta u BiH hapenje, sasluavanje i pretresi stanova veeg broja ljudi koji su svojim ponaanjem, izjavama ili pisanjem na sebe skrenuli panju po privrenosti izvornom tumaenju Islama. Bilo je tu bivih pripadnika organizacije Mladi rnuslirnani, imama i studenata Islamskog teolokog fakulteta u Sarajevu, ena koje se oblae po islamskim propisima ... Vlast, oigledno, u prvom momentu nije imala preciznu ideju o tome koje e ljude i za koje radnje optuiti. Iz optunice, koja e kasnije uslijediti, ovo se jasno vidi: optueni se medju sobom veinom i ne poznaju, a djela koja im se stavljaju na teret uinjena su na razliitim mjestima, u razliitim vremenima, bez dogovora optuenih. Jedino to povezuje optuene i njihove radnje je slino shvatanje Islama. Istog dana su, recimo, uhapeni, a zatim, kroz pola godine pred sud izvedeni: slubenik koji je traio od svoje ene da iz sobe u kojoj klanja ukloni Titovu sliku, imam koji je kritikovao rad Islamske vjerske zajednice, pisac knjige Islam izmedju Istoka i Zapada, Ako se uzme u obzir da se ova tri ovjeka nikad prije poetka sudjenja nisu ni vidjela ni ula, onda se namee zakljuak da je proces koji e uslijediti pokrenut radi zadovoljavanja nekih trenutanih politikih potreba, a ne radi stvarne krivice optuenih, bilo moralne bilo pravne. Kroz istragu, koja je potrajala est mjeseci, prolo je stotine ljudi i odabrana je grupa od njih pedesetak koji e uestvovati u nastupajuem sudjenju - trinaestoro kao optueni, a ostatak kao svjedoci. U toku istage, po svemu sudei, nije se znalo ko e biti optuen a ko svjedok. Ljudi su pozivani po nekoliko puta, ispitivani danima, vrijedjani i prepadani, putan i pa opet pozivani ... Konano, u pritvoru su zadrani i kasnije optueni: Alija Izetbegovi, rodjen 1925 g., pravnik, osudjivan 1946 g. na tri godine zatvora zbog rada u asopisu EI-Hidaje, autor "Islamske deklaraclje, .Islam izmedju Istoka i Zapada, te zbirke asopisnih tekstova Problemi islamskog preporoda. Omer Behmen, rodjen 1929 g., gradjevinski ininjer, osudjivan 1'949 g. na 20 godina zatvora sa prinudnim radom, i pet godina

11

SARAJEVSKI PROCES gubitka gradjanskih prava zbog lanstva u politikoj organizaciji Mladi muslimani. Hasan engi, rodjen 1957, imam, teolog, pisac nekoliko tekstova o erijatu (Glasnik IVZ), teksta Boje [edlnstvo- (Islamska misao), te nekoliko ranih radova objavljenih u listu uenika Medrese (Zem-Zem), neosudjivan. Ismet Kasumagi, rodjen 1928 g., ininjer metalurgije (strunjak Ujedinjenih Nacija), osudjivan na jednu godinu zatvora zbog poznavanja sa jednim lanom organizacije Mladi Muslimani (kasnije rehabilitovan). Autor mnogih strunih radova iz oblasti metalurgije, prikaza, naunih publikacija. Edhem Biaki, rodjen 1952 g., elektroininjer, neosudjivan. Husein ivalj, rodjen 1949 g., ininjer mainstva, neosudjivan. Ruid Prguda, ekonomista, osudjivan 1949 godine kao pripadnk Mladih rnusllrnana- na 20 godina zatvora sa prinudnim radom i pet godina gubitka gradjanskih prava, autor neobjavljenog literarnog ciklusa o muslimanima. Salih Behmen, rodjen 1922 g., nastavnik matematike, osudjivan 1950 g. na 12 godina zatvora sa prinudnim radom i 5 godina gubitka gradjanskih prava zbog lanstva u organizaciji Mladi muslimani, autor vie lanaka (Uloga lImije, juer, danas, sutra, Plod oholosti, Nauna otkria i Kur'an- itd). Mustafa Spahi, rodjen 1950 g., imam, politolog, neosudjivan. Demal Lati, rodjen 1957 g., profesor knjievnosti, knjievnik, autor zbirke pjesama Meita i vodica- ( nagrada Slovo G6rina) i takodjer visoko ocijenjene zbirke pjesama Nevjestina no, zatim Spjeva o Muhamedu i dru9ih manjih poetskih radova i kritika u asopisima Odjek, Zivot, Oko, Knjievna smotra, -Izraz- itd; neosudjivan .. Melika Salihbegovi, rodjena 1945, knjievnik, autor zbirke literarnih zapisa Kaze- i knjige eseja iz oblasti likovnih umjetnosti Gospodar vrernena, te neobjavljene zbirke pjesama Nebeska deva, takodjer autor mnogobrojnih knjievnih i likovnih kritika, ptesama, pripovjetki, scenarija, eseja o Islamu u asopisima Zivot, Oko, Knjievna srnotra, lzraz, Odjek itd; neosudjivana. Dervi Djurdjevi, rodjen 1948, pravnik, neosudjivan. Djula Biaki, rodjena 1953, neosudjivana.

PREDSUDSKIPOSTUPAK

1. Hapenje i pretres
Izetbegovi Alija

23.111.1983g. ujutro u 5.30 sati na vrata Izetbegovievog stana kuca jedanaest slubenika SDB-a. Pretres vodi izvjesni Klari, a drugi se ne predstavljaju. U njegovoj sobi sve knjige su izvadjene iz biblioteke i pobacane po hrpama na podu. Prate Aliju i druge ukuane u WC po dvojica, dok se veina njih muha po sobi i premee knjige. Uhapeni protestuje zbog Nove Hrvatske(emigrantske novine), tvrdei da to nije bilo u stanu (ova novina je pronadjena poto su Aliju odveli u SUP da mu tamo uzmu generalije, a u medjuvremenu u stanu ostali predstavnici SDB da vre pretres. Oni ga fotografiu s tom novinom i odnose preko stotinu knjiga od kojih mnoge nemaju nikakve veze s Islamom. Sve to trpaju u dvije najlonske kese za smee usput kupei turistike prospekte i fascikle s isjecima iz novina (domaa tampa). Zatim svima oduzimaju pasoe i sve tedne knjiice, ak i one preko kojih se prima penziia, U kui ostavljaju rjeenje o oduzetim stvarima od br. 1 do br. 107, a spisak oduzetih stvari odnose sa sobom.

12

13

SARAJEVSKI PROCES Behmen Omer Isti dan u isto vrijeme, 11 agenata. Omera trojica zagledaju dok se oblai i odmah ga odvode; u stanu ostaje samo supruga Saliha sa dvoje maloljetne djece. Agenti odnekud dovode dva svjedoka, od kojih jedan Omerovu suprugu stalno motri i prati u WC. Sve stvari koje su im se uinile interesantne bivaju fotografi rane u ruci supruge. Oduzimaju se Korijeni Alexa Hejlija i fotografije Salihinog supruga, i njenog oca i brata sa ahmedijama. Odnose devizne i tedne knjiice kao i gotov novac koji nalaze u kui (oko 50 mil. st. din. u devizama). Ne ostavljaju spisak oduzetih stvari. Kasumagi Ismet Takodjer uhapen bez prisustva porodice. U kui ostavljaju samo spisak oduzetih stvari i etiri dana ne obavjetavaju porodicu o tome ta se dogodilo. Tek na pokuaj prijave da je Kasumagi nestao sa njegovog radnog mjesta, obavjetavaju suprugu da je on dobro i da se ona nita ne brine. Uzete knjige poput Dobraine Kloni se zla, Children's book of lslarn (Djeija knjiga o Islamu - govori o raznim islamskim zemljama i gradovima na nain pogodan za djecu, arene sliice i sl.) i jedan lanak o Robinzonu Krusou. Biaki Edhem

PREDSUDSKIPOSTUPAK

engi Hasan engi Hasan je uhapen 26.111. u 5 sati ujutro i istog dana izvren je pretres u njegovom slubenorn stanu u Stocu, gdje je radio kao imam. Bez naloga su pretresli damiju kao i prostorije Islamske zajednice. Potom engia prebacuju u mostarski SUP i najzad u sarajevski. Pretres u njegovoj rodnoj kui u selu Odaci kraj Ustikoline izvren je tek 26. marta. U 13,30 sati Hasanovog oca Halida odvode sa njegovog radnog mjesta na pretres. U kui su vrili pretres nekoliko sati i uzeli engieve kucane radove koje je on ve prilikom prijanjih pozivanja u SUP njima pokazivao, zatim nekoliko knjiga i pisama. Od Hasanovog oca oduzimaju pitolj sa dozvolom na njegovo ime, i fotografiu ga. Odnose i est brojeva -Behara- (Musl. kult. asopis). Ni prilikom pretresa, niti poslije ne obavjetavaju roditelje zato to ine, kao ni ta se dogodilo sa Hasanom.

24.111. oko 6 sati izjutra na pretres dolazi deset lica. Osim Edhemovog stana, oni pretresaju i stan njegove majke. Kad im je zatraen nalog za pretres, jedan od njih ga je napisao i potpisao na licu mjesta. Pri tome su pretres Edhemovog stana izvrili bez prisustva vlasnika, pa i bez supruge. Svjedoci su bili dovedeni S ulice. Iz stana su uzeli predmete poput posmrtnog govora nad mezarom Biaki Vejsila (Edhemovog oca), fieklije sa austrijskim mecima i ukrasnu neupotrebljivu puku iz doba prije stare Jugoslavije. Zatim pretresaju radno mjesto Edhemove supruge Mubere i sestre Djule, poslije ega ih bez ikakvog obrazloenja odvode u RSUP. Pred veer su putene kui, a onda opet oko 21,30 (u 9,30 sati nou) odvedene zajedno s drugom Edhemovom sestrom Nerminom. Iste noi, 24.111. Edhem je uhapen u vozu, dok se vraao sa polaganja nekih ispita u Zagrebu.

14

15

PREDSUDSKIPOSTUPAK SARAJEVSKI PROCES ivalj Husein ivalj je privremeno pritvoren prilikom prvog hapenja, 24.111.1983. kada je izvren i pretres. Tom prilikom su zaplijenjene knjige koje se nalaze u slobodnoj prodaji kao i nekoliko Kur'ana. ivalj je taj prvi put proveo u SDB-u pet dana i noi, za koje vrijeme mu nije dozvoljeno zadrijemati ni minut. Tek nakon treeg dana i upornih zahtjeva porodice da se objelodani neto o njemu, on se javlja iz SDB-a i navodi da je iv i zdrav. Slijedei mjesec je stalno pritvaran i otputan, a zavisno od toga koliko je kad ta priznavao varirala je prijetnja da li e ili nee biti optuen s ostalima, odnosno da li e biti samo svjedok. Nakon tog vienedjeljnog varakanja oko zapisnika, SDB je odluio da Husein nije zadovoljio kao svjedok. Prguda Ruid Ujutro oko 6 sati dolazi prva grupa agenata i smjesta ga odvodi, a grupa za pretres se pojavljuje par minuta iza prve. Ruida pouruju da se obue i ne doputaju mu da se pozdravi i s kim. Ubrzo se na vratima opet ulo zvono i Ruidova supruga Vahida ide otvoriti. Nakon to je vidjela sedmoricu izrazito visokih ljudi sa revolverima ispod kaputa, dobija modani udar i pada na vratima. Oni prekorauju preko nje (dok lei u nesvjesti) i pozivaju sina i kerku da joj pomognu. Bez obzira na lagiranu osobu poinju pretres, pa iako je Vahidino stanje kritino, dva sata ne doputaju da se pozove Ijekar. Nakon tog vremena pozivaju ljekara ambulante RSUPa, koji takodjer preporuuje da se Vahida odnese na kliniku. Potom je dozvoljeno da se kolima Stanice za hitnu pomo bolesnica odnese na kliniku, gdje e ona provesti est mjeseci i u tom vremenu doivjeti jo jedan lag. Tako bolesnu sile je da preda klju od svog orma~~~. Oni odatle vade 14500 njemakih maraka i oko 1 500 a~e:~lcklh dolara i t? sve odnose zajedno sa dinarskim i deviznim ~njlzlca~a, oduzevi pasoe ak i djeci. Ne ostavljaju spisak oduzetlh~tva.rI. Pret~es je vodio izvjesni Hodi. Primjer za profiloduzetih knjiga je Harnidullahov Uvod u lslarn. Behmen Salih Hapenje i pretres stana 23. III. u Mostaru. Pretres traje pet sati, a izvrila su ga etiri lica-civila. Odnose vei broj asopis IVZ-a Glasnik i knjigu Pripovjetke za djecu. Oko 11 sati odvode Saliha, ajedan se agent neto kasnije vraa i trai klju od stana u Sarajevu. Salihova supruga im ne doputa da tamo ulaze bez nje, i ona biva odvedena u SUP. U SUP-u je ostala tri sata na sasluanju, a zatim je sa Salihom i dvoje djece, a u pratnji milicije, prebaena u Sarajevo, gdje je izvren pretres tamonjeg stana. Prilikom pretresa su oduzeti asopis -Uenica na francuskom jeziku, te novac, nakit, zlato i tedne knjiice. Spahi Mustafa Hapenje i pretres stana 23. marta. Pretres traje pet sati, a izvrila su ga etiri lica. Uzimaju tedne knjiice, gotov novac i nekoliko knjiga poput prevoda Kur'ana i asopisa IVZ-a Glasnik. Zabranjuju zagrijavanje prostorija, te se supruga i djeca gladni (ostavljeni su bez novaca) smrzavaju sedam dana, nakon ega dolazi Spahiev brat i daje novac za prehranu, te objanjava da nije kanjivo loiti vatru. Brat zatim odlazi kod istranog sudije Hadikaria i zahtijeva da se vrate tedne knjiice. Hadikari odbija, a ovaj e da su tako radili samo etnici - ostavljali pusto za 17

16

SARAJEVSKI PROCES sobom - te da e on izgubiti strpljenje i ubiti nekog. Nakon toga (i konzultovanja sa SDBom) Hadikari mu vraa knjiice. Salihbegovl Mellka U ve klasian dan i as (23. marta u 5,30 sati) na vrata Melikinog stana u potkrovlju, gdje ona ivi sama sa dvanaestogodinjim sinom, kuca pet lica iz SDB-a. Pretres traje pet sati. Kao svjedoci slue radnici iz susjedhog preduzea (UPI-a). Osim Kur' ana kao redovnog kompromitujueg materijala, uzet je i djeiji noi Melikinog sina - valjda kao dokaz o dranju oruja bez dozvole. Fotografiu Meliku s njim u ruci, a potom sa Homeinijevom slikom. To je otilo u arhiv kao ilustracija njenog ekstremistikog karaktera. Noi su, naravno, ponijeli. Nakon to su odveli Meliku, dijete ostavljaju samo u zakljuanom stanu, zabranivi telefonom ili ode u kolu. Lali Demal Demal Lati je uhapen nakon to je svom kolegi i prijatelju iz _medrese i sa fakulteta, Hasanu Cengiu, odnio paket u zatvor. Tamo su mu uzeli line podatke. Nekoliko dana poslije toga SUP-Sarajevo je nazvao zbornicu Gazi Husrevbegove medrese i zamolio da Demal dodje do telefona. Demal se oda: zvao. .. Istovremeno, pretres iznajmljenog stana se obavlja bez prisustva njegove supruge. Agenti su prvo pokuali obiti bravu, ali ih je vlasnik stana uo i dao im klju. Istog dana je izvren pretres i kod Demalovog oca u Biljanima, i to bez naloga, osim to su pokazali policijsku legjtimaciju na zahtjev da pokau nalog za pretres. Ocu su oduzeli paso i odnijeli damijska predavanja - hutbe (Latiev otac

PREDSUDSKI POSTUPAK je imam). a u Latievom stanu u Sarajevu uzimaju kasete sa Kur'anskim tekstom i fotografiju sa vjenanja. Djurdjevi Dervi Ujutro oko 6 sati na vrata kuca est slubenika Slube dravne bezbjednosti. Nedugo iza toga poinje pretres i traje pet sati. Primjeri za profiloduzetih knjiga su Kur'an (na arapskom) te Islam, religija i socijalizarn Rogera Garaudija (prijevod IVZ-a). Spisak oduzetih stvari ne ostavljaju.

mu da ikog zove Biaki Djula 24.111.1983.SDB dolazi Djuli na radno mjesto i vri pretres s nalogom u vezi osnovane sumnje da je vrila neprijateljsku propagandu sa pozicija panislamizma. Djula zatim biva dovedena u SUP gdje ostaje do 18 sati. Iste noi, oko 21,30 sati dolaze ponovno po nju, njenu sestru i snahu. Jedino majku ne odvode.

18

19

SARAJEVSKI PROCES

PREDSUDSKI POSTUPAK prodavnici najee kupuje.) Nakon podizanja optunice, nekoliko dana pred sudjenje, ona biva pozvana od GSUP Zenica, gdje je isljednik Sead Topagi rekao da e on pohapsiti cijelu porodicu, pa i udate keri. Posjete su bile nepoeljne inejedinstveno uredjene. Prgudina porodica nije ga uspjela vidjeti tri mjeseca (ak ni poslije infarkta pretrpljenog u zatvoru), a porodica Salihbegovieve nije nita o njoj ula mjesec i po dana. Rjedji primjeri, poput Izetbegovievog, da je posjeta bila dozvoljena prije zavretka istrage, samo dokazuju da nije bilo potrebe za tainou, nego je to inat i tortura kad se prvooptuenom doputa posjeta, a drugima ne. Pri svemu tome ne dre se ni osnovne forme: istrani sudija Hadikari pred porodicom uhapenog poziva SUP i pita da li se moe dozvoliti posjeta odredjenom licu. A da ne govorimo o privatnosti tih posjeta, koje u najboljem sluaju protiu uz neizbjenog pratioca, koji itavih tih deset minuta provodi zapisujui cenzuri rane razgovore. Ti se razgovori nisu smjeli odnositi na aktuelnu situaciju, a pogotovo ne na eventualne advokate. esto bi se dogodilo da vie lica iz SDB-a prisustvuje nego to ima lanova porodice koji su doli na razgovor. Ali neke su porodice uhapenike barem jednom uspjele vidjeti prije isteka ta tri mjeseca, to nije sluaj s braniocima. Prvo je bilo saopeno da je za pritvoren ike zabranjeno uzimati advokate "u sadanjoj fazi istraqe. Kako bi se izbjegla oevidnost tendencije te zabrane zbog njene direktnosti, oni su onda dozvolili da se uzmu branioci, raunajui da niti e biti sredstava, niti branioca. Sredstva su se iznala, ali branioci ne. Porodice su obilazile sarajevske advokate, ali svi su oni bili prezauzeti, bez obzira to je sluaj interesantan za njihovu reputaciju i prihode. Neki su bili sasvim otvoreni i rekli, da se oni ne usudjuju mijeati u takve stvari. Ipak se je nalo nekoliko advokata iz Sarajeva, Beograda i Zagreba, ali tu je stajao slijedei zid: advokatima je bilo zabranjeno vidjeti optuene. Punomo je posredno potpisana preko zatvorskih organa. Cak nisu doputali ni uvid u istrani materijal i advokati su cijelu istragu presjedili. Kasumagiima je ak reeno da Ismet odbija tog sarnozvanoq branioca te da njemu ne treba nikakav, to je bila ordinarna la. Napokon, kada je podiqnuta optunica, advokati su se samo mogli popriati sa optuenim o odbrani u prethodnom postupku. Ali to ne znai da je tokom daljeg postupka odbrana bila mogua: branioci nisu sa sobom mogli ponijeti nikakve materijale iz sudskih prostorija, niti su mogli imati svog dokaznog materijala (osim onog zvaninog), jer su organi koji su vrili pretres iz kua odnijeli sve relevantne. Tako recimo, jedno pismo upueno Hasanu engiu, a koje je moglo pobiti sve inkriminacije o Tabakom mesdidu i bez iskaza svjedoka, stajalo je usudijinoj fascikli za cijelo vrijeme glavnog pretresa, a da ga ovaj naspram tuioevih navoda nije ni spomenuo.

2. Optuene porodice
Neposredno nakon hapenja porodice uhapenih su ~~kuavale doznati ta se zbilo sa njihovim blinjim, gdje su odvedeni I od koga. engiu i Kasumagiu nisu ak bile blizu ni porodice. Oni su prosto mogli biti odvedeni, a da se ne vrate i jednost~vn~ proglase nestalim. engiev je otac nekoliko dana slao dopise I.zvao telefon?m SUP - Stolac, Mostar i regionalni centar SDB, ali o Hasanu niko "nita nije znao. Kasumagieva supr~g~ ~e~iri da~a nak?n hapenja odlazi iz Sarajeva u Zenicu, gdje. JOJJe ~uz uhap~en, I u praznom stanu nalazi rjeenje o oduzetim stvarl.~a, po~IiJ.e ega odlazi u javno tuilatvo Zenica po bilo kakvu obavijest. .AIi u J~vno~ tuilatvu "nemaju pojrna o Kasumagievom status tibertetis. Pri: hvataju se telefona i od SUP-a tuilatvo saznaje ~a s:.ls~et nalazi u pritvoru, za koji oni nee dati nikakvo obrazloenje tuilatvu, te da je "on prebaen u Sarajevo. .., ivalj se nakon tri dana javlja telefonom. IZ ~DB-a I sa~pstav~ da je tv i zdrav. Niko ne obavjetava porodice s~a s~ de~llo s njinovim sinovima, kerima, braom, sestrama, oevima I maJ~ama. Kad je strah dostigao vrhunac, porodice sazn~ju da su uhapene ~ase ljudi: u Sarajevu preko pet stotina, a u drugim gradovima sr.az~Jern~ broju stanovnika i vie (u Goradu je uh~~eno.pre~o 300 IJud.1 -. SVI oni koji su u odredjena tri dana dolazili u darniju pokupljenl su redom). . . . No rodbina se nije imala vremena tome dugo ludiavatr. Uskoro je poelo privodjenje lanova p~ro~ica i. sasl~avanj~ .. ~m.ero~u suprugu sasluavalu po est sati. .Blakl.evoJ.s~~ruzl Je IsIJed~~k Midji - istog dana kada je ona privedena I muz J.oJ uhap~~n, prije nego to je istraga i poela - rekao: Nernoj se Iznenaditi, ako o ovome ubrzo bude itala u tampi ili gledala na TV. Istovremen~ stalno insistira na organizaciji MM. Poto ona nije nita znala o tOJ organizaciji, bilo joj je naloeno, - ~od prijetniom.da ~.aebilo t~, to bi povezalo ideje uhapenih sa Idejama organlz~clJe M~. Latieva supruga je bila uglavnom sasluavana od Rusmlr~ HadzlOs~anovia i Nazifa Dubura, mada su u sobu ulazila I po petorica SUP-ovaca, koji su se medjusobno nadvikivali derui se na nju, jedni pitanjima, drugi prijetnjama. Ond.a bi izl.azili va~ d~ se dogovore, ostavljajui revolvere na stolu. Dzubur bi se vratio I rekao kako s~ on boji da se ona ne ubije pitoljem.!1i skoi.kroz prozor. ~asumagleva supruga, inae bolesna od cira na zelucu, budui da zboq zdravstvenog stanja nije mogla doi na sasluanje u SDB, biva sasluavana u kui. Suboti Mirko je ispituje tri sata, a sutradan dobiva naredjenje da sama dodje u SUP. Tamo su je zadrali sedam sati. (lanovi porodice su ispitivani poe~~i od.toga gdj.e su u'pozn~l~ svog supruga, do toga kojom rukom dri kaiku kad Jede, I u kOJOJ

20

21

SARAJEVSKI PROCES Od posebnog interesa je pitanje vodjenja istrage. Istragu ne samo da nije vodio istrani sudija, nego nije bio prisutan ni kao posmatra. Istragu je u cjelosti provela SDB, a rukovodilac je bila javni tuilac Edina Raidovi. Ona se cijelo vrijeme istrage nije predstavila ni jednom optuenom kao javni tuilac, nego jedino kao istrani sudac, ili jo ee kao DB-ovac. Abdulah Hadikari, istrani sudac, vidio ih je samo jednom u toku istrage. Svaki uhapeni odveden je kod njega na jedno petnaestminutno vidjenje i poslije toga ga vie nikada ne bi sreo. Na pitanje branioca i rodbine o razlozima zbog kojih su optueni uhapeni, on je samo slijegao ramenima, i govorio da je istraga u toku i da se jo nita ne zna, ali da se nita ne brinemo, te da e im on javiti ako ta sazna-. On je, izgleda, imao samo funkciju davanje propusnica. Osim to nije postojao nikakav stvarni dodir izmedju uhapenih i vanjskog svijeta, oni nisu primali ni slali poruke. To se uglavnom nije radilo otvoreno, nego su pisma zadravana u rukama SDB. Zatim, da bismo vam to plastinije prikazali nain reqrutovanja svjedoka, a ipak u svezi s tretmanom porodica, posluit emo se rijeima Kasumagieve kerke u vezi svjedoka njenog oca, budui da bi kompletan opis te metode za sve optuene bio preopiran. U medjuvremenu su dolazili pozivi iz SDB Sarajevo. Pozvan je zet mog oca, Skaka Uzeir, pozvan je moj tetak Cerimovi Sair, dajda Serdarevi Ismet. To su bila ve tri ovjeka iz ue porodice. Osjeali smo da se neto dogadja uasno, ali nismo znali ta. Strepili smo ni sami ne znajui od ega. Niko od onih koji su bili pozivani u SDB i koji su se obino vraali nakon dva-tri dana iscrpljeni i preplaeni, nije elio da ita kae. Oni rijetko izlaze iz kua, najee sami, uope odbijaju da razgovaraju, ak i sa vlastitim porodicama, na ulici ne odpozdravljaju i bjee na suprotnu stranu. Jedan od njih, Ing. Sali Sabit, se plai doi kui i potajno se uvlai u vlastitu kuu o ponoi. Turali Ismet nije mogao sa sasluanja kui doi na nogama, niti na sud kao svjedok; moj daja Serdarevi Ismet isto tako ne 'dolazi kui; Abdulah Sidran, jo neizlijeen od posljedica modanog udara, sa sasluanja biva prebaen u bolnicu. Moj dajda tih prvih petnaest dana nije smio da nas posjeti, izbjeg!ivao je i vlastitu porodicu. Majin svjedok sa vjenanja, Hilmo Cerimovi, koji je takodjer pozivan u SUP, okrenuo je od nas glavu na ulici, ne smijui da nas pozdravi, Osjeanje nesigurnosti zavladalo je svuda, nastalo je ope sakrivanje, ljudi su bjeali iz svojih kua plaei se tog kobnog telefonskog poziva iz SUP-a. Uporedo s drugim prekoraenjima nadlenosti tekla je i jedna otvorena akcija u pravcu ugroavanja materijalne egzistencije optuenih i njihovih porodica. Naime, nakon to su pokupljena sva postojea materijalna sredstva, organi gonjenja su se odluili pobrinuti i za sva budua, vjerovatno zbog onemoguavanja koritenja usluga advokata. Zato

PREDSUDSKI POSTUPAK se je pokualo na razne naine ukinuti prihode svima unutar tog kruga bez obzira da li se to odnosilo na same okrivljene ili rodbinu. U tom smislu su karakteristini sluajevi Kasumagia i Saliha Behmena, mada ima i drugih ... Kasumagi je preko porodice traio da mu Metalurki institut i Fakultet u Zenici daju karakteristike njegovog rada i ponaanja na tom radnom mjestu. Na usmeni, kao i pismeni zahtjev porodice od 8.v1l.1983. da se za Kasumagia, koji je dvadeset sedam godina radio u toj firmi daju karakteristike, s pognutom glavom je dato objanjenje da im je strogo zabranjeno da bilo ta kau u prilog Ismeta Kasumagia, odnosno, da se ne odazivaju dok ih neko ne pozove. Prilika je iskoritena da bi se u isti mah reklo da je Kasumagi dobio otkaz na Metalurkom fakultetu i uope na Sarajevskom univerzitetu. Dekan fakulteta, koji je inae izuzetno cijenio i potovao Ismeta, sa suzama u oima je rekao da je postavljen zahtjev da se Kasumagiu zabrani rad na svim univerzitetima u Jugoslaviji (supruga Ismeta Kasumagia je nezaposlena). Sve ovo je bilo deset dana prije poetka sudjenja. Salih Behmen je bio nastavnik matematike i fizike u osnovnoj koli Fran]o Kluz u Mostaru odakle je petnaest dana nakon pritvaranja bio izbaen. SUP je od te kole sasvim otvoreno traio da se Salihu da otkaz iako istraga tek jedva da je poela. Nakon dvadeset osam godina radnog staa on je jednostavno otputen bez ikakve socijalne pomoi za njega ili njegovu porodicu (i njegova supruga je nezaposlena); jadna ena se je mjesecima preganjala sa nadlenim organima, dok joj na kraju, na jedvite jade, nije dodijeljena Salihova penzija od 8390 dinara (oko 40 dolara, 80 OM). Edhemova supruga Mubera, zajedno sa njegovom sestrom i majkom, zatraila je razgovor sa pretsjednikom Poslovodnog odbora EP BIH gdje je Edhem bio zaposlen i dobila ga. Predsjednik se izrazito pohvalno izrazio o Edhemovom radu i linosti, a bilo je dogovore mo i da sve DPO' u okviru Elektroprivrede daju pismenu izjavu o Edhemu. Medjutim, stigla je naredba iz SUP-a da se nikakve pismene izjave ne daju, kako je to rekao Biakiev neposredno, nadredjeni rukovodilac. Sa njim je takodjer prekinut radni odnos. Brat Djurdjevi Dervia, koji je inae zaposlen kao kriminalistiki inspektor u Beogradu, nakon to je upozorio istranog suca Hadikaria da su mu neki sasluavani rekli da su bili primorani potpisati neke lai, dobio je otkaz sa svog radnog mjesta u Beogradu. Hadikari mu je rekao da ne dira u ono to ga se ne tie, odnosno de je to grubo mijeanje u istraqu.
') Skraenica od "Drutveno-politike organizacije koji pojam u sebi ukljuuje sve masovne politike organizacije od Saveza Komunista (SK) do Omladinske organizacije (550).

22

23

SARAJEVSKI PROCES Izuzetno je signifikantna injenica da je braniocima zabranjeno upoznavanje poslodavaca sa datim poslom odbrane: ne doputa se ni najuoj porodici itanje optunice. Time je osigurana puna tajnost beznaajnosti puta u Iran, te sprijeen prijevremeni protest javnosti na cijelost optube - dok se uhapeni ne osude. Stampa je osobito pripomogla ovoj -dletatnostl od posebnog drutvenog znaaja- i svim moguim rijeima napadala uhapene, obino ne dodirujui konkretne navode optube. To je sve poelo 8.IV.1983. kada je na drugom Dnevniku TV-Sarajevo objavljena vijest da je uhapeno trinaest lica, koja su djelovala sa pozicija ... itd. Sutradan je tu vijest prenijelo Oslobodjenje - kampanja je mogla poeti. Skoro svi dnevni i sedmini listovi su imali neto svoje da kau, iako nisu ni rije rekli o pojedinim pa makar i iskonstruisanim navodima optube. Obzirom na zabranu uvida u optunicu i nisu mogli poznavati. Izrazito karakteristini lanci pojavljivali su se u sarajevskoj i beogradskoj tampi (Oslobodjenje, Ilustrovana politika i drugi). Evo nekih naslova lanaka koje je tampa objavila prije izricanja presuda, dakle dok su uhapeni po jugoslovenskom ustavu i zakonu nevini: eta mala, ali zatrovana (Svijet, 2. 5. 83), Prljava istota(Oslobodjenje, 18.5.83), Podrivali drutveno uredjenje (Oslobodjenje, 16.7.83), Cil] - islamska republika(Politika Expres, 20.7.83), Protiv ustava u ime Kur'ana- (Start, 30.7.83), Deklaracija mraka i mrnje- (Oslobodjenje, 9. 8. 83), Crni refreni neprijateljske grupe (Oslobodjenje, 13.8.83), Aveti prolosti u teroristikom platu- (Oslobodjenje, 14.8.83), itd ...

PREDSUDSKI POSTUPAK Upravo zbog rezultata tog tretmana, on je iz razloga kritinog zdravstvenog stanja bio u nemogunosti i da prisustvuje sudskom procesu, pa je postupak protiv njega izdvojen. Odluka o tome je donesena tek nakon proteka istrage, tokom koje je on doivio dva srana infarkta, pa i protekom pritvora, odnosno ekalo se poetak sudskog procesa. Godinu dana nakon izdvajanja postupka, tri sudska zasjedanja te tri odlaganja javnog pretresa iz razloga tekog zdravstvenog stanja, Ruid je umro. Fiziko maltretiranje je bila svakodnevna stvar. I za najmanje navode optube traila se izjava identina svjedokovo]. Tako je recimo, bila i Prgudina uporedba Jugoslavije s Poljskom. Za svako nisarn to rekao- ili ne tako- dobijao je udarce akama ili tvrdim predmetima poput pitolja, pendreka, pepeljare ... u glavu, prsa, bubrege. Pri tome su najee mete prsa odnosno srce i bubrezi, jer im je bilo poznato da je on srani bolesnik. Cesto su se oko nekog problematinog pitanja podulje bavili idui s namjerom da ga putem provociranja psihiki uzbudjuju i izazovu srani napad. Takodjer bi se u eliji u kojoj je on bio zajedno s nekim kriminalcima, danima puilo bez prestanka i soba je bila puna duhanskog dima, tako da je on imao stalne srane napade. Reim dvosatnog spavanja ga je uspavljivao neovisno o ve postojeem umoru, te bi on stalno bio na ivici nesvjesti, a isljednici su ga stalno budili drekom i udarcima. to od muenja, to od izgladnjivanja, jer mu je davana samo svinjetina smrao je preko 35 kg. Sve je to dovelo do dva tea infarkta i leanja na Sarajevskoj Internoj klinici za srane bolesti, a da se porodicu nije obavijestilo o njegovom tekom stanju, a kamoli da se dozvoli la posjeta. Poto su svi zatvorenici koji su s Prgudom bili u eliji primali posjete, a on nije, to je bila povoljna osnova za razne tvrdnje ili prijetnje. Govorili su da mu je sva porodica pod istragom, a da to niko ne zna, pa bi onda rekli da e mu suprugu i sina ubaciti u grupu. Optuivali su ga da se on bori za budjenje muslimanske nacionalne svijesti- (kao da je to zloin, sasvim otvoreno, bez maske), te da mi radimo da odvojimo, a ti da spoji veliko i malo M. \ Stalno su ga tjerali da kae sve to zna o Purivatri, jer on kao da se kolovao u MM (zbog Purivatrine borbe za priznavanje rnuslirnanske- nacionalnosti). Druga verzija porodine prijetnje je da su mu suprugu izbacili sa posla, i da djeca nemaju ta jesti (to je djelomino tano: Vahidu Demirovi, Ruidovu suprugu, su takodje pokuali preko njenog preduzea diskreditirati kao nacionalistu, a njena knjiga medicinskog karaktera povuena je iz prodaje nakon Ruidovog hapenja, dok zabrana izdavanja njenih strunih radova sa podruja medicinske nauke u SR BIH jo traje). Ruid Prguda je umro od posljedica tretrnana- u istrazi, gdje je doivio dva teka srana infarkta i bio u komatoznom stanju, a iz

3. Stanje u zatvoru
Predmet ovog poglavlja je prvenstveno nain istrage tokom pritvora, odnosno njegove fizike implikacije u odnosu na same optuene. Izvorni navodi, koji e uslijediti su izjave uhapenika odnosno osudjenika, koji su svakako parcijalni zbog injenice da su ti ljudi jo uvijek u zavisnom i podredjenom poloaju spram zatvorskih organe i organa bezbjednosti. Mi smo zato za pojedine osudjene izvrili opis poloaja na izdravanju kazne, a za druge opis poloaja u istrazi. Zatvorenici za koje imamo temeljnije podatke su sljedei Prguda Ruid, Kasumagi Ismet, Biaki Edhem, Salihbegovi Me lika, Lati Demali ivalj Husein. Prguda Ruid Poloaj u istrazi u kakvom je bio Prguda ne mora se nuno smatrat za najtei po postupku, ali je svakako najgori po posljedicama

24

25

SARAJEVSKI PROCES zatvora je puten tek, kao to ree jedan od slubenika SUP-a, kad su bili sigurni da je njegov sluaj rueen-. Kao dodatak tome treba rei da se nisu zadovoljili samo tim ilegalnim putem, nego su mu nekoliko puta poslije putanja iz zatvora zabranjivali lijeenje i svaki boravak u bolnici. Tako je recimo i pored vrlo tekog stanja dva puta izbacivan iz bolnice u predinfarktnom stanju. Kad je gornja granica njegovog krvnog pritiska prela granicu 280 podioka, on se.pono~no morao nai u bolnici da ispita stanje bubrega. Tamo Ja zadrzan tacno onoliko koliko je bilo potrebno da se izvre sva ispitivanja, pa je bez saoptene dijagnoze ili otpusnice izbaen istog dana kada je zavrena posljednja analiza: rezultati su izgleda bili potrebni drugoj strani radi procjene datuma smrti. Salihbegovi Melika Melika Salihbegovi nije bila izrazito fiziki maltretirana u pritvoru, ali joj je taj mali luksuz- viestruko naknadjen na izdravanju kazne. Poslije odvodjenja iz stana, ona je etrdeset sati neprekidno ispitivana u prostorijama RSUP-a. Pitana je uz prijetnje koje su se odnosile na sudbinu njenog sina i uz stalni psihiki pritisak, iskljuivo o suoptuenima Izetbegoviu i Behmen Omeru, obeavajui joj da, kae li istlnu, jo se noas moe vratiti svome djetetu. U pono drugoga dana (24. marta) sprovedena je u Centralni zatvor, gdje joj odmah oduzimaju mahramu (kojom ona inae pokriva kosu iz vjerskih razloga) i Kur'an, koji dobija tek desetak dana kasnije, na intervenciju Predsjednika suda. Mahramu dobiva nazad tek pred sudjenje, koju joj ponovno hoe da skinu pred sam ulazak u sudnicu, i odustaju od toga nakon to ih ona upozorava da e o tome obavijestiti cijelu sudnicu. U toku tromjesene istrage ispituju je takodjer iskljuivo o vezama sa Izetbegoviem i Behmenom, vrlo malo o ostalima atek predzadnji dan istrage predoavaju joj iskaze svjedoka, koji su sasluani dva mjeseca nakon njenog hapenja. U Centralnom zatvoru smjetaju je najprije samu, potom desetak dana u eliju sa Djulom Biaki, a kasnije sa pljakaicama i prostitutkama, od kojih ve poinje trpi ti maltretiranja. Kamilicu koju je dobila izvanredno u toku istrage zbog bolesnog eluca, prestaju joj donositi sa danom okonanja istrage. U poetku joj brane posjete djeteta, zbog ega ona, a i jo nekih razloga, trajkuje gladju 4 dana, 23. septembra prebacuju je u zatvor u Slavonskoj Poegi. Tu e se u toku slijedeih osam mjeseci hraniti gotovo samo margarinom i kruhom, te posoljenim i pobiberenim kruhom, budui da je sva hrana spravljana na svinjskoj masti, sa svinjskim mesom ili od svinjskih preradjevina. Mada Ijekar upisuje u karton da ne smije biti izloena fizikim naporima zbog ranijih povreda na kimi, te posebno poslu koji trai stalno stajanje ili sjedenje, rasporedjuju je u pegleraj u tvornici na radno mjesto koje iziskuje stalno dizanje

PREDSUDSKIPOSTUPAK tereta. Zbog odbijanja da radi prekovremeno, u januaru, prebacuju je, uz udarce, u samicu na nekoliko stupnjeva ispod nule. Pristaje da radi nekoliko dana, a onda zahtjeva da je, radi utvrdjivanja stvarnog stanja njene kime, poalju u Zagreb u zatvorsku bolnicu. Tamo joj utvrdjuju pogoranje stanja kime, zbog izloenosti tekom poslu, ali nakon mnogo diskusija o islamu uvode joj u terapiju parkopan, koji je registriran kao droga i antiparkinsonik, to saznaje tek pri prebacivanju u Sarajevo, na zasjedanje Vrhovnog suda BiH. Iako u Centralnom zatvoru odbijaju, insistira da joj donesu propisani parkopan, kako bi signalizirala da je izloena terapiji tabletama koje su registrirane kao droga. Ovo njeno nastojanje ostaje bez rezultata. Po povratku u Slavonsku Poegu ponovno nastoje da je vrate na isto radno mjesto, to ona energino odbija, a parkopane povremeno podie (i naravno ne koristi) kako bi imala pokrie da esto leanjem u zatvorskom stacionaru izbjeqne bjesomuna maltretiranja od strane kriminaiki koje po preutnom odobrenju zatvorskih vlasti postaju njeni najmetodiniji tlaitelji. U SI. Poegi zatvorske vlasti je ipak ne ometaju formalno u obavljanju molitve, a od literature doputaju joj samo arapski tekst Kur'ana, a tek pred kraj boravka daju joj prijevod i jo neke knjige. Uvjeti boravka u strahovitoj buci onemoguavaju joj svaki intelektualni rad. Nakon to je napokon odbila uzimanje terapije za koju je Ijekar primjetio da je ne uzima redovnoi zbog toga doao u sukob sa njom, odbivi da je smjesti u stacionar zbog kime, upisuju joj u zdravstveni karton da odbija tliekove. Kad te iste lijekove- bude kasnije traila u Foi, optuit e je da se simuliranjem hoe izvui iz zatvora (zamjenik upravnika), te da je ona najobinija pljakaica i vercer drogom (slubenik Dravne bezbjednosti koji ju je, sa njenim bivim isijednikom i slubenikom DB iz Gorada, posjetio u Foi, nakon njenog opirnog pisma Saveznom pravosudju u kome iznosi emu je sve izloena i zahtjeva status politikog zatvorenika). Na kraju boravka u Slavonskoj Poegi prima je novoimenovani direktor koji nakon njenog izlaganja o maltretiranjima kojima je kao politiki zatvorenik, vjernik i intelektualac izloena, primjeuje Budite zadovoljni, u vaim (islamskim) zemljama politike zatvorenike ubijaju. U Fou je prebacuju 29. juna 1984. gdje e ostati do kraja, izloena ovdje, ne vie rafiniranim metodama psihike i fizike represije kao u Slavonskoj Poegi, ve najbrutalnijim metodama prijetnji, izolacija u samici i na odjeljenje s pojaanim nadzorom, te premlaivanja, koje e naizmjenino obavljati jedna straarka i najokorjelije kriminaike. Knjige koje dobiva na itanje cenzuriraju se mjesecima. U zatvoru u kojem za kriminaike postoji frizeraj za uljepavanje, njoj daju komad grubog arafa umjesto mahrame. Teko oboljeloj od dijareje uskrauju jOj infuziju i ajeve, zabranjujui ak jednoj politikoj zatvorenici, Hrvatici, toplu vodu kojom je ona pripremala ajeve za Meliku, sa nanom koju je brala u zatvorskom parku. Ne doputaju joj preglede i lijeenje kime

26

27

SARAJEVSKI PROCES izvan zatvora. trajkuje gladju u nekoliko mahova, da bi se odbranila od represija kojima je izloena, i da bi se izborila za neka prava, kao politiki zatvorenik, a posebno za pravo na itanje i pisanje. Nakon trajka, doputaju joj drati papir i olovku, pa ja napisala nekoliko pjesama i koncept za roman, ali joj je zatvorska. ko~tr~la _~ak?n nekoliko dana uzela sve papire kao i olovku - "da Imaju sta itati, kako su rekl i. Poslije svake posjete djeteta i brata (koje su naroito bile dramatine za dijete, jer je Melika estoko reagirala na skid~nje d.o gola prilikom pretresa za posjete na kojima je straa stalno bila prisutna) odvodjena je u samicu ili na odjeljenje za izolaciju, ~dje j.e ~kupn?, od 15 mjeseci boravka u Foi, provela est i po mjeseci. Izmedju ostalog i zbog njenog odbijanje da ita radi u Foi. Niti jedno nj~no pismo upueno Saveznom pravosudju, Republikom pravosudju I saveznom sudiji nije poslano, ili je ostalo bez odgovora, osrrn posjete slubenika dravne bezbjednosti koji su je po~~avali, uc~enjivali, prijetili: da e biti stavljena u izolaciju, da e biti stalno tucena, da e joj uskratiti prepisku sa djetetom (to su i uinili, za godinu dana boravka u Foi dobila je samo nekoliko pisama i telegrama), da e joj oduzeti dijete itd. . . Devetog maja u sobi je prebija jedna gorostasna osudjenica, rekavi da to ini po nalogu straarke. Naime, ova joj je objasnila kako Meliku u zatvoru niko ne titi, te neka je nadje samu i pretue. Nakon toga je Melika stavljena u odjeljenje za izolaciju, gdje e potpuno sama provesti slijedeih etiri i po mjesec.a, od ~ojih e trajkati gladju i edju sedamdeset i tri dana. Na IStO odjeljenje dovodjeni su ljekari i drugo osoblje iz foanske bolnice da joj ~ilo~ daju hranu i tenost kroz sondu, i infuziju. Uprava zatvora odbila je zahtjev ljekara da je, zbog krajnje kritinog stanja, prebace u bolnicu. Prebacuju je u zatvorski stacionar. Kako vie nije bilo mogue davati hranu niti sondom niti putem infuzije, u potpunom zdravstvenom rasulu, putaju je iz zatvora sa Obrazloenjem da je dobila prekid kazne. Tanije, brat je iznosi na rukama i stavlja u auto, koje su dopustili da udje u sami krug zatvora, pred stacionar. Drugi dan rodbina je hitno prebacuje u bolnicu, gdje je kasno te noi, koei se zbog gubitka kalcija, primljena na odjeljenje intenzivne njege sa dijagnozom astenia gravis, sa konstatiranom teinom od 45 kg. Trei dan po prijemu, otputena je iz bolnice na kuno lijeenje. Posljednji nalazi u zatvoru pokazali su kritino stanje jetre, krvne slike, sranih smetnji, upalu oiju, mjehura, minimum proteina, vitamina, minerala itd. Kasumagi Ismet 23.111.1983. od 10 sati, kada je Kasumagi bio uhapen, bio je neprestano ispitivan do 24.111.1983. u 23 sata, dakle 37 sati, a onda su ga

PREDSUDSKIPOSTUPAK ugurali u kola i predali Sarajlijarna. Tamo su se nalazili inspektori koji su "bolje poznavali prilike u vezi s njegovim hapenjem. Poto lica koja su ga ispitivala nisu bila zadovoljna njegovim Odgovorima, pojavili su se specijalisti, koji su akama i nogama rjeavali sve "nesporazume. Ispoetka su bila samo dvojica, a onda su poeli grupno uestvovati u seansama. Nakon svake tree izgovorene reenice govorili su mu skini naoale. Primao je strahovite udarce u glavu i grudi, udarali su ga nogama u cjevanice i koljena (Ismet je oslobodjen sluenja vojske zbog tuberkuloze kosti u koljenu). U poetku je sjedio za vrijeme tog ispitivanja, da bi mu kasnije i ta privilegija bila oduzeta: morao je stalno stajati, i to okrenut ledjima SDB-ovcima i primati udarce straga. Odmor za spavanje trajao je svega dva sata, obino iza ponoi, i on ga je uvijek provodio uz "elije smrti- u kojima su se nalazili osudjenici na smrt, kao i vrata elija koja su sluila za neka posebna muenja. Tokom cijele noi odatle su se uli uasni krici, tako da ni ta dva sata nisu bila ba takva da bi se moglo nazvati spavanjem. A onda opet sasluavanje- ... Govorili su mu: Ubierno te, ubiti! Ako si htio da bude ehit, mi ti pruamo prillku. Pet dana nakon poetka te istrage od svega toga je dobio nekakvo stalno zujanje u uirna. Bio je toliko iscrpljen i izmuen, kae, da bi u pojedinim trenucima zaalio to nije nita uinio, jer bi u tom sluaju lake podnio sve muke i patnje tokom 71 dana istrage. Biaki Edhem U vezi Edhemovog stanja u zatvoru imamo priliku direktno citirati njegove rijei iz pisma koje je poslao iz zatvora. ... Istraga se sastojala od tri faze. Prva faza je bila ispitivanje i sainjavanje zapisnika u prva etiri dana nakon hapenja i zavrena je u nedjelju naveer, mislim da je to bilo 27.4.1983. Uhapen sam u etvrtak uvee u Olirnpik-expresu- na povratku iz Zagreba u Sarajevo. Sam in hapenja je bio korektan i kolima sam sa eljeznike stanice prebaen u RSUP. Nisam to shvatio nimalo tragino i mislio sam da e se rijeiti u jednom otvorenom razgovoru. U RSUP sam stigao negdje oko 22,30 sati. Ispitivanje je odmah poelo i intenzivno se nastavilo Cijelu no. Vrlo kratko sam bio suoen sa sestrom Djulom. Ispitivanja su vrila najmanje po dvojica isljednika postavljanjem unakrsnih pitanja. Bilo ih je vie od dvojice, jer su se povremeno smjenjivali. Oko 4 sata, sada je to ve petak ujutro, dobio sam papir i olovku kao i pitanja na koja treba da pismeno Odgovorim, prestalo je direktno ispitivanje. To je tako trajalo do deset sati ujutro. Cijelo ovo vrijeme je bio prisutan po jedan isljednik, tako da sam morao ili pisati ili diskutirati s njim. Od 10 do 13 sati su me vodili u "EP BiH na pretres radnog mjesta, a po povratku se nastavilo direktno intenzivno ispitivanje,

28

29

SARAJEVSKI PROCES sve do ponoi, kada se pristupilo sainjavanju zapisnika. U toku ispitivanja mi se direktno prijetilo fizikom torturom, podrumima u koje u biti odveden, razmahivalo se palicama i lisicama. Ovi postupci mi nikako nisu bili jasni i otvoreno sam im rekao da se to u Jugoslaviji ne ini, to je izazvalo smijeh i udjenje. Pojedinci su se nonalantno poigravali pitoljima, valjda u svrhu zastraivanja. Neke periode ispitivanja sam morao provesti stojei okrenut prema zidu u oak i tako odgovarati na pitanja u stavu mirno. Ne mogu tano rei koliko dugo sam ovako stajao, samo znam da su me ruke i noge jako boljele. Osjeao sam se jako ponieno. Ucjenjivali su me familijom i proizvodili me u zvanje ministra Bosanske vlade. Smijeno su djelovale te gluposti, koje bi odlino odgovarale Riplijevoj rubrici Vjerova!i ili ne, ali sada mi se ini da se ve tada prema njima odredjivala visina kazni. U jednom trenutku ispitivanja doivio sam da me isljednik tjera da se sam udaram akom u glavu. Da ovjek ne povjeruje da se tako neto moe desiti, i kada sam se uzbudio zbog toga dobio sam velikoduno kafu za smirenje. Istina je da sam bio posluen kafom u jo nekoliko navrata. U petak oko ponoi poelo je diktiranje zapisnika i to na taj nain da isljednik diktira, a ja sluam i interveniem. Isljednik diktira iz svoje teke na osnovu zabiljeki. Pri tome sam morao stalno da se suprotstavljam, jer se moje rijei nastoje svim silama promijeniti iz reenice u reenicu, tako da reenice dobivaju potpuno drugi smisao, izbacuju se itavi odlomci, kao nevani, jer idu meni u prilog, a neke marginalne stvari se nastoje prenaglasiti i proizvesti u osnovne. To je pravi rat rijeima i oko tri sata, to je ve subota ujutro, iscrpljen sam do krajnjih granica, i ja i isljednik, pa se prekida sa zapisnikom i ja ga moram potpisati. Nisam u stanju ni da kompletno proitam. Skoro itavo diktiranje zapisnika sam morao provesti stojei. Ako se zna da sam u etvrtak u Zagrebu u hotelu ustao u 6 sati, to bi znailo, da sam veoma burno proveo 45 sati, a da oka nisam sklopio. Mislim da sam ipak uspio da se odbranim od veine podvala u ovom zapisniku. Odvode me u Centralni zatvor da se odmorim i ubacuju u eliju. Sam sam. Kako krevet divno izgleda. Dobivam najvie dva sata za spavanje, jer me straar budi po ustaljenom zatvorskom redu. U eliji mi ostavljaju svjetlo da gori cijelo vrijeme. Nije to nimalo sluajno. U subotu oko 9 sati dolaze ponovo po mene i ispitivanje po istom ablonu se nastavlja cijeli dan do ponoi, a zatim se pristupa nastavku zapisnika. Tog dana mi serviraju suoenje sa suprugom i to me posebno pogadja, kada sam vidio kako izgleda. Zapisnik se zavrava neto ranije i to je ve nedelja. Odlazim ponovno na spavanje u Centralni zatvor i ovog puta mogu neto due da spavam, to jest 5-6 sati. ak mi je i svjetlo ugaeno. U nedelju ujutro ponovno dolaze po mene i to vee ranije zavravam. Ovim je okonana prva faza istrage. Ostao sam u eliji i dobio rjeenje o provodjenju istrage kao i rjeenje o pritvoru na mjesec dana. Odmah piem albu, onako iz

PREDSUDSKIPOSTUPAK due, kako se tada osjeam. Tjeim samog sebe da e se to ipak brzo razrijeti i da e istina brzo izai na vidjelo. Kako je ponekad dalek i trnovit put do istine! Poned61jak i utorak sam sam u eliji. U ponedjeljak sam gladan jer ruak ne mogu da jedem, poto mi je donesen grah sa kobasicom. Naveer u utorak vode me kod istranog sudije i tu poinjem ponovno davati iskaz. Za razliku od prethodnog zapisnika sada je ispitivanje korektno i moje se rijei direktno unose u zapisnik, bez ikakvih nadodavanja. Odgovaram i na bezbroj pitanja istranog sudije i javnog tuioca. Ukupno ostajem 2 - 3 sata i pola zapisnika je ve gotovo. Na isti nain u petak zavravam iskaz kod istranog sudije. Za ukupno 5 - 6 sati sainjen je iskaz od nekih dvanaest sitno kucanih strana. Ovaj potpuno korektni zapisnik se nalazi u sudskom spisu, ali ga sudija uopte ne koristi kao da i ne postoji. Danas znam da njega istina uope nije ni interesovala, pa je jasno to je zaboravIjao ovaj zapisnik. Samo privodjenje na sud je u pratnji straara, bez upotrebe lisica. Ovo je bila druga faza istrage. U utorak naveer dobivam cirnera i u srijedu me iz prolazne sobe prebacuju u sobu gdje u provesti narednih sedam mjeseci. U srijedu i petak dobivam pakete od porodice te desetominutnu posjetu porodice. Paketi mi ubudue nisu dostavljani nedajui mi ikakvog obavjetenja. Ukinuti su mi, moram sam da zakljuujem zato. Poinje trea faza istrage. Namee mi se takozvani reim izolacije, koji se karakterie slijedeim to u pokuati da izloim: Ja porodici piem est pisama, sve po propisima koji vrijede u zatvoru, sa ubjedjenjem da ih porodica dobiva i zdunim uvjeravanjem komandira istrage. Sva ta pisma mrak je pojeo i nijedno nije urueno porodici dok nije izreena presuda. Pisma upuena meni, za koja sam kasnije saznao, nisam dobio ni jedno, a bilo ih je vie od deset. Posjete mi se uskoro ukidaju bez ikakvog obrazloenja, tako da sedam sedmica nisam imao nikakvog glasa ni informacija o mojoj najuoj porodici. Na ovo sam se usmeno alio i predsjedniku Okrunog suda prilikom njegovog obilaska. tampa mi se potpuno ukida. Bezuspjeno traim da mi se dozvoli barem sportska i enigmatska tampa. Valjda za utjehu, ili da me provociraju, dobijam dva puta listie da naruim novine koje nikad nee doi. U isto vrijeme traje ispitivanje i to dosta intenzivno. Ispituju me u prostorijama i sa mnom uvijek rade dva isljednika. Ovaj put je ispitivanje korektno, bez prijetnji. Uvijek dobijam kafu, pitaju me jesam li umoran. Ja nastojim da to prije okonam sa iskazom, jer elim da se to prije oslobodim izolacije, koju sve tee podnosim. Cimer u mojoj sobi ima ulogu ispitivaa. ini to dosta nevjeto tako da se odmah primjeuje. Ipak mu nita ne predbacujem, jer ne elim sebi da oteam situaciju. Tako to traje vie od mjesec dana, tako rei neprestano. Pri tome nam dozvoljavaju jednom do tri puta sedmino etnju u dvoritu zatvora u trajanju od svega 10 minuta, od ega znaajan dio prodje u silasku i penjanju na peti sprat.

30

31

SARAJEVSKI PROCES PREDSUDSKI POSTUPAK Tokom etnje nas uvaju dva straara. Pri tome nas stalno opominju, te hodaj bre, te aporije, te ne dii glavu. Najradije bih se proao ovakve etnje. etamo u krug sa podignutim glavama. Uim sebi na konja koji na gumnu vre ito, nedostaje samo bi da mi pucketa iza ledja. Idem na etnju iz inata. Komandir istrage nas obilazi etiri puta sedmino. Kada me pita za zdravlje, i ja odgovorim dobro, hvala Boqu, dri mi predavanje to govorim hvala Boqu kad treba rei hvala prirodi i ljekarima. Ostajem bez komentara na ove navode jer je to vjerovatno njegovo shvatanje marksizma. Kad interveniem da bismo dobilLknjige iz biblioteke, obino dobijemo po est knjiga u 15 dna, alje nam est knjiga, ali su tri primjerka istog djela. Je li greka ili provociranje ne znam. Sve u svemu pokvari mi svaki dan kada se pojavi na vratima. Najradije bih mu rekao da ne dolazi, ali to ne inim. Cimer vie ne moe da podnese ovakav reim, iako on dobiva i pisma i pakete i ima posjetu. Javlja se tri puta na raport sa zahtjevom da ga premjeste, dok mu nisu odobrili. Cijelo vrijeme istraga neprestano tee. POsto puta ponavljam iste stvari. Isljednik koncipira zapisnik nastojei da izbaci pojedine odlomke, tako da moj iskaz odstupa od ostalih, zatim da doda neke reenice i termine, kako bi izvjesne zakljuke pretvorio u injenice. Istovremeno od mene trai sve napismeno i ja to piem u eliji. Uzdam se u to napisano kao moj autentian iskaz i ne obraam punu panju na zapisnik koji isljednik diktira pred javnim tuiocem.Uopte ne itam zapisnik i hou da vjerujem u dobronamjernost ljudi. Kakva je to bila iluzija! Istina, promakle su i samo neke male sitnice, koje sam na sudu objasnio, ali koje bez obzira na to figuriraju u presudi. Moj svojeruno napisani iskaz, koji sam predao, uopte se ne koristi, i to je samo zavaravanje i odvlaenje panje. Zapisnik potpisujem bez itanja, jer vie ne mogu da podnosim izolaciju. elim je se rijeiti po svaku cijenu. To se i ne moe zvati izolacijom ve najcrnjom psihikom torturom. Ako na zemlji moe postojati duhovni pakao i istilite, onda nekako tako izgleda. Zbog toga mi je ova faza istrage bila najtea. U toj situaciji potpune bespomonosti ideal su mi postajali irski zatvorenici iz zatvora Mejz, koji trajkuju gladju do smrti. Te su mi se misli stalno motale po glavi. Kao musliman vjernik ne mogu ih prihvatiti, mada mi sve govori da je to jedino rjeenje kad je ovjek doveden u takav poloaj. Moda to i oekuju, kako bi me proglasili fanatikom. Strpljenje koje sam nastojao pronai u sebi davno je istroi lo svoje rezerve. Ponekad sam jedva suzdravao suze od nijemog bijesa zbog bespomonosti, ponekad nisam uspijevao u tome. Nakon potpisivanja zapisnika okonana je i trea faza istrage i postepeno se ukida reim tzv. izolacije, a ubrzo sam dobio i onu glupu optunicu. Dalji tok sudjenja je poznat ... Lati Demal Izjav~ ~ svom poloaju u. istrazi i zatvoru Lati Demal je dao na sjednlclyrhovn?g su~.a BIH 14.111.1984. On je tom prilikom kazao da odkako je uhapsen, nijedan akter njegovog sluaja nije imao odnos ~re~a n~emu kakav zakon .i ust~v nalau. Cijelo vrijeme istrage on je bio tucen od strane Nazifa Dzubura ko] i [e lino umiest . d'kf . k . .' ,o njega DI, Ira~ IS az ~.m.atnu bez pnsustva istranog sudije: tuiteljica je z.ema u zaprijetila dvostruko veom kaznom, samo ako o tome prsne pred sudom. Jednom prilikom tokom posjete Demal . je reka~ ocu: Babo, .izmisle razlog pa me tuku. Ni po emu ne Slii ostalim zatvorenlclma. m . ~ z~tvoru je svrstan u grupu C (bez ikakvih zatvorskih prava) ~radi naj~ore p~slo~e u livnici. Jednom prilikom je njegov brat dobio tnforn:aclj~ da je. Dzemal pretuen u zatvoru, pa se otiao aliti u :r,edsjedntt~o ~IH ..Tam~ ga je ~rimio lan komisije za predstavke I zalbe. Medju~lm, I~ko .od slledije koji je pretukao Demala reqularno .uzet Iskaz I ~actnjen ~apisnik, protiv njega nije sainjena prlj~va ~Itl pOduz.eta nikakva mjera. Brat je uspio dobiti vanrednu ~osj.etu I zatekao.je potpu~o nateenog i pomodrjelog Demala: bio je tr.1dana u,komi. Reka~ .je da. se ne smije uputati u tue da ne bi d?blo pr.~duzeta~.kazne III samicu, i da niko od etrdesetak zatvorenika,. kOJIs~ s njim u SO?i, n!je smio da mu pomogne. Advokat je podnio zahtje.v P~avos~dju BIH za premjetaj Latia u drugi KPD. RaZI?g. tom.e.!e b.lla ~?jaza~ od osvete (ukoliko se siledija kazni). M:djutlm nl~1 je siledija kaznjen, niti Demal premjeten. Jedino je Dzem~l~ receno ~~ o tome uti (inae, zabranjeno mu je govoriti p~rodlcl. o tome. Cl~~ se. bavi,. ~~ji posao obavlja, kako provodi vrljeme.1 SL). U ~lvnlcl radi kao flzlcki radnik u prvoj i treoj smjeni b:z obzira na lose zdravstveno stanje i ishranu. Jednom prilikom' ' Dze.mal ..rekao f~n:iliji: Ja nisam vjerovao da su ovakve scene ~: ovaj svtjet - rntsuo sam da je to ostavljeno za dehenem (pakao). Ama, bolan ne bio (bratu), kakvog sam se ja plaa i vriska i jada nagledao u Centralnom zatvoru kad biju. Stvarno sam uo kako kosti krck~ju, kao sra, eto kako sam uo. Ma ja sam bivao lud. Nou sam skak kreveta, kakvo spavanje! To je bilo samo vrijeme kada sam haluctnlrao. A eto, hvala Bogu, ostao sam pri pamen.. .

!~

?~

engi Hasan subote 26',111, kada je uhapen, pa do ponedjeljka 29. III engiu ~.Ije b~l.odopust~no spavati, a prvi~.trideset sati u pritvoru proveo je jedecl na stolici u praznoj prostort]i. Kad je najzad odveden u eliju, o~et mu je bilo zabranjeno zaspati na stolici ili se naslanjati na stol Tih P~vih dana je odmah i dobro pretuen. O njegovom poloaju u IstrazI ne znamo dovoljno, budui da on ne govori mnogo o tome, ali

~?

32 33

SARAJEVSKIPROCES ___---------------------------------~P~R~E~D~S~U~D~SK~I~P~O~S~T~U~P~A~K je iz albe Saveznom sudu jasno da je provedena pod stalnim pritiskom prijetnje batinanja. U zenikom zatvoru, u koji je smjeten radi izdravanja kazne, radio je dvije godine na jednom od najteih poslova u zenikoj eljezari. Od rada sa tenim ugljen-dioksidom (CO.) dobio je i hronino reumatsko oboljenje. Dvije godine je neprestano radio prvu i treu smjenu u eljezari, a u izvjesnim periodima radi i subotom i nedjeljom. Inae oslobodjen je Sluenja vojne obaveze zbog hroninog sranog oboljenja (vitium aortae compensatum). Uz to pati i od drugih bolesti: hronino oboljenje sinusa, reumatizam, gastritis. Medjutim, nema nikakvih radnih poteda, kao ni medicinske pomoi. Koliko je poznato, do sada je dva puta smjetan u samicu: prvi put povodom odlaska familija na razgovor sa H. Marjanoviem u Predsjednistnitvu BiH (deset dana samice), drugi put je osudjivan zbog razgovora sa suosudjenim D. Latiem. ivalj Husein Kada je prvi put uhapen, ivalj u nije doputeno da spava pet dana i noi. Cijelo vrijeme je bio ispitivan pod jakim osvjetljenjem. Nije mu davana hrana ni voda, o emu postcji svjedoanstvo u sudskom zapisniku, jer ivalj je to izjavio i pred sudom. _ Husein ivalj je, tako reku, uhapen kao svjedok. Cijelo vrijeme istrage sugerisali su mu da tereti ostale optuene, medjutim, on nije bio dovoljno suqestibllan. Pozivali su ga na saradnju, a za uzvrat obeavali da nee biti optuen. Nudili su mu sve privilegije, materijalne i drutvene (mjesto profesora univerziteta). ak su pozivali i njegovu enu da ga nagovara da bude razurnan. ivalj se ipak nije htio dati razlogu, pa je prijanja odluka da on svakako uestvuje u procesu ostala, s tim da to bude u svojstvu optuenog, a ne svjedoka. zi le s vremonom, Alija je upuen na preglede u foansku bolnicu Tamo.)e, o~im nav~d~nog, utvrdjeno da on bo' Jje i od poremeen~ funkcIje srcanog miia (flek~ n~ tabanima -n'su znali obiasniti). uprkos ~ome,.odlueno je da je sezdesetogodinji Alija, inae penzioner, I dalje sposoban za istu koliinu rada na istom radnom mjestu '. Prilikom jedne posjete, na pitanje njegovog sina o tretmanu u istrazI, on je samo odgovorio da su mu "glavom prijetili i preao na drugu temu. Ome~ ~~h~en se ne izjanjava o svom poloaju u zatvoru, mada su neke clnjenl~e, bez obzira na to, poznate. On, recimo, treinu vrem~na pr.o~odl u stacionaru odakle ga vraaju na teak posao, koji obavlja stojel. Salih Behmen najvie vremena provodi u stacionaru, jer mu se srana bolest stalno pogorava. Supruzi je jednom rekao da se nije nadao da e preivjeti istraqu. Mustafa Spahi je tako~jer u loem zdravstvenom stanju boravio u zatv~ru, a b~.z odqovarajus medicinske pomoi. Boluje od vie bolesti: katar, cir na zelucu, hemoroidi (vanjski i unutarnji) te zaeci tuberkuloze. . Dervi ~jurdjevi je dvije godine radio u brusionici zenike eljezare gdje se zbog eljezne praine niko ne smije na tom radnom mjestu zadrati due od godine. ~jul~ Biak~i [e svo vrijeme istrage ispitivana samo o drugim optu:en~m, jer je I bila uzeta pod optubu zbog toga; tereenje optuenin od strane je.~n?g o~ njih bilo bi daleko efektnije negoli teree~je od strane o~lcnlh svjedoka, Njoj su rekli da su je se svi o?rekll, kako nlk~ ne alje novac (oni su ga zadravali kod sebe) ni pisma, da se majk~ od.r~kla i b.~at~ i nje. Tokom istrage su joj pOdm~t~11 razne lazne IZjave Alije I Omera, koje je ona trebala potvrdltl.~akon izla~ka iz ~at~ora Djula je dobila otkaz sa svog radnog mjesta, protivzakontto I bez navodjenja razloga za to.

to se tie zdravstvenog i moralnog stanja ostalih osudjenih mi smo, s obzirom na njihovu uzdranost i obeshrabrenost u pogledu njihovog zatvorskog poloaja od njih uspjeli dobiti samo par rijei. Prava slika bi se mogla dobiti samo kroz razgovor van zatvorskih zidova i van dohvata sarajevske pravde. Do te prilike njihov iskaz vrijedi samo kao dopuna i potvrda izjava ove grupe osudjenih, a ne kao cjelovita slika njihovog poloaja. Na pr. Izetbegovi Alija radi u nezagrijanoj hali u Foi gdje su se temperature u januaru 1985.g. veoma nisko sputale. Cijelo vrijeme radi stojei, obuven u cipele stankim djonovima, pa je dobio promrzline na tabanima, a i pojaan je njegov hronini bronhitis. Zbog ovih promrzlina, koje su se oitovale u crvenim flekama koje nisu prola-

~iaravn~: postoji ?snovni maltretman koji je zajedniki svim optue. m, ~ tl.ce se rezirna ishrana i spavanja. Hrana koju su dobivali u ~trazl bila je krajnjih granica, ~oliinski i ~adrinski, reducirana. ~~oz~ana .'>dl.jet~lna hrana> kojom su sluzbeni organi umirivali p ~dlce, bila je, Izgleda, zaista specijalno pravljena za ovu trinaestoncu . B'10 je . t o k o I""' .. ICInSkiI rrurumurn, a sadraj je za uhapene bio "problematian. Naime, njima je cijelo vrijeme istrage bila servi~~n.ahra~a ~ ~ojoj ne ~amo da!e bilo svinjskog mesa ili masti, nego il/~ to VI~ljlvlm zn~~~~a st~vljano ~o ~nanja kako bi obrok presko. pOjeli samo kriicu nlieba koja ide uz jelo (najee kuhani ~anzer). Tako je recimo Prguda sa svojih 85 kg spao na 50 kg, a mer Behmen oslabio krvnu sliku na za odranje ivota nevjeroVatnih 7. "

~?

34 35

SARAJEVSKI PROCES Paketi su za vrijeme istrage bili zabranjeni, pa uhapeni bukvalno nisu imali ta jesti. Istrani sudija Hadikari izjavljuje da on nema nikakve veze s tim, a u SUP-u Skipina Slobodan veli da SUP ne zna nita u vezi toga i da to nije njegova stvar. Ni sud ni SUP ne znaju nita. Ista stvar je sa dozvolom za razgovor, koju je Alijinom braniocu izdao istrani sudija, ali ona jednostavno u CZ-u ne vai. Sa spavanjem je slina stvar. Obino na 24 sata dolazi 2 sata spavanja na stolici ili u eliji pored koje se upravo nekog tue. Najvanija sasluavanja obavljena su nakon to bi se poslije dvodnevnog nespavanja uhapeni pustio da zaspi 2 sata, a onda bio budjen i u polusnu ispitivan. Ispitivanja su se inae najee vrila nou, a san je dodjeljivan kao nagrada za sedmini trud. Istu funkciju nagrade srazmjerne trudu odgovaranja imalo je i davanje normalne hrane. Veini se u pritvoru deavalo da danima nita ne jedu (stalno je servirana svinjetina), a da ih isljednici napadaju zbog zagovaranja odvojenin kazana- u vojsci za muslimane. Vrenje vjerskih obreda je takodjer krajnje problematian in. Stalno se rizikuje da se primi odredjena kvota batina ili samice.

II. OPTUNICA

optunica nastupa protiv: 1. Izetbegovi AI ije rodjenog 8.8.1925. u Bosanskom amcu osudjivan 1946. godine od vojnog suda Sarajevo na 3 godine zatvora zbog djela protiv naroda i drave; 2. Beh~en Omera rodjenog 10.6.1929. u Mostaru, osudjivan od Okruznog suda Mostar 1949. godine na zatvor u trajanju od 20 !Jodina zbog djela protiv naroda i drave; 3. Cengi Hasana rodjenog 30.8.1957. u selu Odak kod Foe neosudjivan; ,

4. K~~u.~agi Is~eta rodjenog 21.7.1926. u Sarajevu, osudjivan od Dlvizfjskoq vojnoq suda Sarajevo 1947. godine na 1 godinu zatvora;

5. I?ia~i Edhem~ rodjenog 17.1.1952. u Sarajevu, neosudjivan; 6. Zlvalj. Huse rodjenoq 2.4.1949. godine u selu Zivaljevii kod
Rogatice, neosudjivan;

7. Prgude Ruida rodjenog 4.10.1926. u selu Ravni kod Gacka osudjivan 1949. godine od Okrunog suda Mostar na 20 gOdin~
zatvora zbog djela protiv naroda i drave; 12.2.1922. u Mostaru, osudjivan 1950. godine od Okruznog suda Mostar na 12 godina zatvora' 9. Spahi Mustafe rodjenog 2.11.1950. u selu Puhovac kod 'Zenice neosudjivan; ,

8. Beh.men Saliha !odjenog

10. Lati Demala rodjenog 4.6.1957. u selu Pridvorci kod Gornjeg 11. Salihbegovi
Vakufa, neosudjivan; Melike rodjene 10.1.1945. u Sarajevu, vana; neosudji-

12. Dj~rd!evic Dervia, rodjenog 27.1.1948. u selu Krajinovci kod

Pnboja na Limu, neosudjivan; Sto su:

13. Biaki Djule rodjene 19.8.1953. u Sarajevu, neosudjivana.

IzetbegOvi Alija i Behmen Omer ~oet~om 1974. godine, opsjednuti idejom islamskog preporoda i ~SI~~IZaCijeMuslimana ... saglasilida je istu neophodno prvo osvi~~Ii!1 tek~to~im~ koji ~ zainteresirati iri krug lica ... Izetbegovi je Pisao I objavio nekoliko takvih tekstova pa prvu verziju lslarnske

36

37

SARAJEVSKI PROCES deklaracije dao Behmen Omeru i Teufiku Velagiu, ~ripadni~u neprijateljske emigracije u Beu, zatim njihove primjedbe I suqestr]e ugradio u Deklaraciju- ... kao naela islamskog pokreta I preporoda se istie: .. .. _ -Istoriia ne pozna ni jedan sutinski islamski pokret kOJI ruje istovremeno bio i politiki pokret. To je stoga to Je Islam vjera, all je istovremeno i jedna filozofija, jedan moral, jedna atmosfera, jednom rjeju integralan nain ivota. ..' _ Mnotvo zakona i sloenosti zakonodavstva obino Je pouzdan znak da je u drutvu neto trulo- i da treba prestati donositi zakone, i poeti odgajati Ijude. . .. - Islamski poredak je jedinstvo vjere I politike.s - Muslimani su braa.: _ Islarnskl pokret treba i moe prei preuzimanju v.las~i.im je moralno i brojno toliko snaan, da moe ne samo smijeniti postojeu, neislamsku vlast, nego i izgraditi novu islamsku vlast. . Pa ovaj tekst Deklaracije u vremenu od 1~74 do 1983 g?dl~e u cilju kontrarevolucionarnog ugroavan.J~ ?rust~~nog .u.r.edJenJau SFRJ, preveli na arapski, turski, engleski I nlernakt. radili Izdanja ~.a tim jezicima sa predgovorom, a u namjeri stvar.anja ~rupe I.stomlsljenika u zemlji za kontrarevotuctonarno ugrozavanj~ .. d.rustven.og uredjenja na nain i za ciljeve utvrdiene u Dekl~ra~ljI Istu dali u vremenu od 1976 do 1983 na itanje veem broju.lntel.~ktualaca: Djozo Huseinu, Kupusovi Muhamedu, Zivai}. Husi.' Cengl~.Has~n~: Mahmutehaji Rusmiru, Hadi Mehmedaliji, Salih?~govlc M~~lkl ~ Biaki Edhemu, ... pa Cengi Hasan, Kasurnaqic Ismet, Zival] Huso i Biaki Edhem postali pripadnici grupe ... u tom pravcu Izetbegovi Alija objavio vie napisa, a u 1981 g?dini zajedno ~ Dozo Huseinom sainio zbirku tekstova pod nazivom Probleml islamskog preporoda- u kojoj su u potpunosti preneseni dijelovi Deklaracije ... pa jedan primjerak dao Cengic Hasanu za predavanja u Tabakom mesdidu . . . . ., . 2) U ljeto 1981 u Sarajevu dogovorili se da Behmen 0n:.e~ sacim skicu teksta koji bi tretirao pitanje Muslimana u JugoslaVIJI .1 strukturu islamske vjerske zajednice u Jugoslaviji pa je takvu skicu pod nazivom Muslimani u Jugoslaviji i Struktura islamskie vjerske zajednice u Jugoslaviji Behmen Omer i napisao i na tra.enje Iz~tbegovi Alije, u toku njihovih priprema za Kongres o musli.m~nskl~ manjinama u Kanadi, oba teksta mu dao, ~~ lzetbeqovi l.zvrl~ znatne dopune teksta Muslimani U Juqostavi]t- ... gd!e ~u I~~akll. najvea stradanja od komunista Muslimani su pretrpjeli p~lIl~om njihovih ulazaka u pojedina naselja. Sve po~enclJa.l~e protl~nlke, uglavnom uglednije ljude i intelektualce kOJI su bili. ~oznatl kao vjernici, komunisti su jednostavno likvidirali bez suda I I~trag.e ... lslarnska vjerska zajednica stavljena je pod kontrolu dravnih vlasti, za reis-ul-ulemu se postavljaju u stvari marionete reima, a u

OPTutNICA vjerske organe otvorene pristae komunistike partije ... ... a u tekstu Struktura islamske vjerske zajednice- su naveli da je U Islamskoj vjerskoj zajednici situacija takva da na svim rukovodeim mjestima sjede munafici i korumpirani ljudi. ak veina radi direktno za slubu bezbjednosti ... 3) U vrem.enu od 1978 do 1981 godine u Sarajevu u vie navrata kontaktirali s Cengi Hasanom, studentom ITF u Sarajevu i rukovodiocem debatnog kluba u Tabakom mesdidu, Behmen mu dao Deklaraciju na itanje, govorili da rad Tabakog mesdida mora postati praksa i primjer kako se radi na obrazovanju i odgajanju Muslimana. Izetbegovi Alija, Behmen Omer i Kasumagi Ismet

U ljeto 1982 godine Izetbegovi i Behmen dogovorili se da putem Teufika Velagia ostvare kontakt sa Iranskim ambasadorom u Beu u cilju da Iranskim vlastima dostave primjerak Deklaracije i zatrae podrku za stavove iznesene u njoj, te da se ugovori odlazak grupe muslimanskih nacionalista iz BiH u Iran radi ostvarivanja kontakta sa predstavnicima vjerske i politike vlasti u Iranu u okviru koga bi iznijeli podatke o poloaju Muslimana u Juqoslavi]i i zatraili pomo i podrku za sprovodjenje stavova Deklaracije ... pa Izetbegovi, Behmen i Kasumagi nakon obavijesti od Velagia 23 oktobra 1982. doli u Be gdje im je obezbijedjen besplatan smjetaj o troku iranske ambasade ... pa pomou Velagi Teufika uspostavili kontakt sa iranskim ambasadorom u Beu kome su predali tekst islamske deklaracije- na arapskom jeziku ... Izetbegovi Alija i Biaki Edhem 2.12.1982. otputovali su u Be radi kontakata sa iranskim ambasadorom s ciljem da se dogovore o vremenu puta i preciziraju us love tajnog odlaska grupe muslimanskih nacionalista - intelektualaca iz BiH u Iran o troku iranske ambasade u Beu ... kojom prilikom je Izetbegovi Alija ambasadoru istakao da jugoslovenska tampa ne ist,inito prikazuje iransko-iraki sukob i islamsku revoluciju u Iranu, a BIaki se suglasio s ovim i ambasadoru predao spisak lica koja e putovati u Iran ... te nakon toga traili od ambsadora da obezbijedi da im se u putne isprave ne unose peati i drugi dokazi o njihovom boravku u Iranu, .. ~Z!hmen Omer, Kasumagi Iva II Huso ls mei, engi Hasan, Biaki Edhem

~~ iranske ambasade u Beu dobili posebne vize za ulazak u Iran i ~SP~atne povratne avionske karte, te 2.1,198~: Behmen, Biaki Ival] krenuli avionom iz Bea, a Kasumagi i Cengi im se pridru-

38

39
'1

SARAJEVSKI PROCES ili U Istambulu, pa po dolasku na Teheranski aerodrom Behmen obezbijedio da im se u putne isprave ne unose podaci o boravku u Iranu. U vremenu 2 -14.1.1983. tokom boravka u Iranu prisustvovali kongresu ujedinjenja sunita i iita- i kroz brojne kontakte S Irancima lano pretstavljali poloaj Muslimana u SFRJ ... spremajui se za sastanak sa ministrom za propagandu u Iranu, Behmen predloio da razgovor ponu raspitivanjem za stav Iranske vlade o lslarnsko] deklaraciji, da se sugerie da Iran podstie razmjenu sa IVZ, da pojaaju radio-odailjae tako da se uju u Jugoslaviji, Kasumagi Ismet predloio da ministru sugeriu da prilikom suradnje sa SFRJ zahtijevaju dolazak preduzea iz BiH jer u njima je veina Muslimana, da nafta moe posluiti Irancima kao pogodno sredstvo da utiu na izmjenu poloaja Muslimana u nas, Kasumagi i ivalj napomenuli da se ukae na stanje u IVZ gdje rade reimski ljudi, s ime su se engi i Biaki u cjelosti saglasili ... 89.1.1983. u Teheranu u razgovoru sa ministrom propagande Irana Sei man Gafarijem Behmen Omer, Kasumagi, Biaki i engi zatraili miljenje Iranske vlasti o lslarnsko] deklaraciji, kritikovali IVZ tvrdei da se Iran ne treba oslanjati na nju jer su u njoj reimski ljudi, traili da Iran obezbijedi ujnost radio Teherana u Jugoslaviji, te da koristei dobre ekonomske odnose s Jugoslavijom i mo nafte koju posjeduje utie na poboljanje poloaja Muslimana u Jugoslaviji .... U Hotelu Azadl- ... Behmen Omer pred uvarima revolucije govorio da se u Jugoslaviji favorizuju ateisti, da su vjerske slobode zagarantovane ali da se ne sprovode, da zaposleni u IVZ rade u interesu drave, a ne Islama, da Srbija ima dominantan poloaj u SFRJ, a Kasumagi naveo kako bi Iran trebao iskoristiti svoj uticaj i zvanino intervenisati kod naih vlasti radi poboljanja stanja muslimana u nas ... 1 U toku dogovora za razgovor ivalj Huso naveo da e on prilikom razgovora sa iranskim predstavnicima navesti stanje u IVZ gdje su reimski ljudi, problem ishrane Muslimana, a Biaki i ivalj isticali da se u Srbiji dozvoljavaju nacionalistiki ispadi protiv Muslimana jer Srbi imaju jako zaledje u Beogradu ... u razgovorima sa uvarima revolucije. govorio da su Muslimani u SFRJ obespravljeni i ugroeni, a pred Zivaljem isticao da je Islam cjelokupan sistem ivljenja, da je rad u Tabakom mesdidu zabranjen od IVZ pod uticajem vlasti, da treba smjeniti rukovodstvo u IVZ, da se ne smiju dozvoliti mjeoviti brakovi, da se ne treba druiti s nevjernicima, da se muslimanke trebaju pokrivati, da je Islam u BiH ugroen ... Izetbegovi Alija 1) Od 1979 do 1983 ... pred Serdarevi Ismetom tvrdio da islam mora biti dravno uredjenje u svim zemljama gdje ivi islamsko
1) To je opi problem muslimana (upotrijebljeno je veliko m) kao vjernika u Jugoslaviji, a ne kao nacije

OPTUNICA stanovnitvo, da treba stvarati uslove kako bi i BiH jednog dana bila islamska republika, da u tom smislu prevashodno treba raditi na islamizaciji Muslimana, da su Muslimani ugroeni od Srba, da je neophodno promijeniti rukovodstvo IVZ kako bi Muslimani proqovorilt, da su Muslimani prije rata imali vie sloboda ... 2) od 1978 do 1983 pred ivalj Husom isticao da Islam nije samo religija ve cjelokupan sistem ivljenja, navodio da njegova knjiga lslarn izmedju Istoka i Zapada- moe obrazovati omladinu u najboljem duhu Islama ... 3) 1982 u Pazariu pred Kozari Vahidom hvalio imame iitske vjerske sekte u Iranu koji su fanatini u provodjenju islama smatrajui da bi i nai imami trebali da rade po uzoru na njih, tvrdio da je rukovodstvo IVZ reimsko, da se drava mjea u poslove IVZ, da se Srbi u BiH ponaaju kao i na Kosovu gdje su zauzeli sve poloaje od optine do republike, tvrdio da je na drutveno-politiki sistem lo po muslimane i da bi nam bolje odgovarao viepartijski ... 4) Od 1978 do 1983 pred erimovi Hilmom govorio da kod nas nema dovoljno demokratije ni vjerskih sloboda, da su demonstranti na Kosovu kompaktni i hrabri i da se treba ugledati na njih, zagovarao stvaranje islamske drave, te kao ideal demokratije navodio parlamentarnu demokratiju zapadnog tipa ... 5) Od 1980 do 1981 godine pred Arapi Mehmedom tvrdio da e njegova knjiga Islarn izmedju Istoka i Zapada- doprinijeti budjenju svijesti Muslimana u nas, da srea Muslimana lei u uvodjenju istog Islama u BiH i SFRJ, da treba islamizirati djecu i omladinu, da su Muslimani ugroeni i da nemaju nijednog predstavnika u politikom vrhu. Behmen Omer 1) U aprilu 1979 napisao odgovor na lanak objavljen u broju 233 asopisa EI Arabi- gdje je naveo da se kod nas na svim funkcijama nalaze lanovi partije, da su vjernici gradjani drugog reda, da se poslije II svjetskog rada uinilo sve da se Muslimani unite kao etnika grupa, da se onemoguava gradnia damija, da u JNA mladi koji odbije jesti svinjetinu biva kanjavan, da je religija pod pritiskom drave, da se pravi imami u nas progone dok su uticajni ljudi u IVZ prodali ateistirna duu, pa je ovaj tekst dao studentu Abdulu Abazu na prevodjenje te je ovaj tekst i objavljen u EI Arabi. 2) Od 1976 do 1983 pred Zivalj Husom tvrdio da e dogadjaji na Kosovu oslabiti pritisak Srba na BiH, da su Muslimani u nas ugroeni i da treba da se bore za svoje slobode, da je pohvalno to je ivalj proitao lslarnsku deklaraciiu. 3) 1982 pred Kozari Vahidom govorio da je samoupravi janje najvei promaaj, da komunisti pokuavaju razbiti Muslimane i da treba zbiti nae redove i suprotstaviti se, da Srbi nasru i da im je krajnji cilj stvaranje Velike Srbije. 4) U julu 1982 pred Kozariem, Prgudom i Behmen Salihom tvrdio da za Homejnija nee biti granica ni at-el-Arab ni Izrael ni Irak, ve e on

40

41

SARAJEVSKI PROCES nastaviti sa izvozom revolucije u sve zemlje gdje ive Muslimani. 5) 1982 u Pazariu pred Delali Atifom, Campara Erefom, Seidovi. Seidom i Kozari Vahidom govorio o podredjenom poloaju Musltmana u nas, da je pobjedom islamske revolucije u Iranu nastupilo doba renesanse za sve Muslimane pa i za nas, da valja mobilisati muslimansku iteligenciju u borbi za bolji poloaj Muslimana u kojoj borbi treba koristiti uticaj Irana i arapskih zemalja. 6) 1982 god. pred Delali Atifom i Kozari Vahidom govorio da privredi nema spasa, da je partizanija zajahala i Ijenare, da se od Srba n~ mo.e i.vjeti, kritikovao mjeovite brakove, tvrdio da u kolama djecu tjeraju da jedu svinjetinu, da se u provinciji vri pritisak na Muslimane kako bi se iselili ... 7) Pred Arapi Mehmedom hvalio Dihad kao mogunost islamske obnove, tvrdio da Srbi hoe da Muslimane istrijebe, da se IVZ tome ne suprotstavlja, da je u zemlji zavladao nered i haos i da su tome krivi dravni i partijski vrhovi ... 8) Pred Brankovi Hasibom tvrdio da je organizacija -Mladi rnustlmant- odigrala znaajnu ulogu u dobivanju nacionalnosti za muslimane, primjer Mladih muslimana treba da bude pouka mladima, da e islamska revolucija u Iranu imati pozitivan odjek na poloaj Musliman .u nas ... 9) 1982 u Beu pred Mehti Halilorn podrao stav Velagi Teufika da socijalizam radi na slabljenju vjere i ateizaciji i da su zato narodi u socijalistikim zemljama bez duhovne kulture i pravog smisla ivota. 10) 1981 godine pred Fejzi Emirom i Seidovi Seidom naveo da su u nas veina direktora i nastavnika Srbi, da se oni svete muslimanskoj djeci i vode velikosrpski politiku, da srpska arija kreira bosansko-hercegovaku politiku, da naoj privredi nema spasa, da funkcioneri priaju prazne prie, a od sirotinje trae, da stegne kai, da je teta to IVZ ne forsira mlade i sposobne imame koji su sposobni da se suprotstave deislamizaciji. 11) 1980 god. pred Seidinovi Sei dom u vezi sudjenja Curavac Agi tvrdio da je sve to UDB-a zakuhala i unaprijed pripremila. 1982 pred istim licem tvrdio da je stanje u privredi takvo da emo doivjeti sudbinu Poljske i da je veliki razdor u rukovodstvu Federacije, da su Muslimani obespravljeni i obezglavljeni i da se po manjim mjestima ve raseljavaju. 12) Pred XII kongres SKJ pred Seidovi Seidom govorio da su se u naem drutvu nagomilale ekonomske i druge nedae, da ni poslije kongresa nee biti bolje jer se iz blata ne vadi praznom prlom, 13) 1982 godine od Teufika Velagia u Beu primio primjerak asopisa lslam i Zapad- koji sadri neprijateljske 'tekstove dr. Smaila Balia i Zulfikarpai Adila te Otvoreno pismo Sinodu srpske pravoslavne crkve u Beogradu u_kome se cio srpski narod optuuje za mrnju prema Muslimanima. Casopis unio u SFRJ, a tekst Otvorenog pisma fotokopirao i dao bratu Salihu da ga ovaj uputi Sinodu srpske pravoslavne crkve u Beogradu. engi Hasan

OPTUNICA

a) Od 1977 do 1981 u Sarajevu na predavanjima kao student, u Tabakom mesdidu kao rukovodilac debatnog kluba, u predavanjima koja je pisao i nabavljao za rad Debatnog kluba, u razgovorima sa Seljubac Seadom, Jaarevi Nerminom, Hafizovi Reidom, Kari Enesom, Kurdi efikom, Silajdi Adnanom, Mehti Halilom, Feti Ahmetom, Paali Enverom, Bri Raidom te Lati Demalom tvrdio da je Islam religija, ekonomija politika, nauka, moral, kultura i svojevrsna revolucija i da vjersku pouku treba usmjeravati u tom smislu. Na intervenciju IVZ da obustavi ovakvu vrstu rada, se ogluio i nastavio sa radom i kroz predavanja i diskusije isticao: da muslimanske mase trebaju ustati protiv tudjinske vlasti smatrajui ovu vlast tudjinskom, da islamski preporod kod nas treba zavriti uspostavljanjem Islamske vlasti na podruju Kosova, Sandaka i BiH, da su pripadnici Mladih muslimana bili hrabri i pravi Muslimani i da trebaju biti uzor mladom narataju, da ne treba drugovati s nevjernicima niti se eniti nemuslimankama, insistirao na Kur'anskim ajetima ne pozdravljaj nevjernika, ubij nevjernika, tvrdio da Muslimanka ne smije dojiti dijete nemuslimanke i obratno, da Muslimani ne smiju dati ili primitivi krv od nevjernika, da treba stvoriti lstokrvnu muslimansku sredinu, da su Muslimani pod pritiskom Srba i Hrvata i da treba skinuti lance stege s nae nacije, da u IVZ sjede crveni, reimski ljudi koje treba smijeniti i dovesti prave muslimane spremne da se"konfrontiraju s vlau, da je ekonomska kriza u nas i u Poljskoj Boiji bijes zbog stanja vjernika, da e islamska revolucija u Iranu imati uticaja na stanje Muslimana u nas, da Iran treba usloviti izvoz nafte poboljanjem stanja naih Muslimana, 2) i 1980 god. organizovao ekskurziju za polaznike vjerske pouke u Istonu Bosnu, Krajinu i Hercegovinu, a za studente ITF ekskurziju u Crnu Goru gdje je kroz predavanja iznosio stavove islamskog preporoda i islamizacije, 3) nabavio tekst Nunost obnove- nepoznatog autora gdje se navodi da treba sprovoditi stalni dihad i ienje zemlje od Allahovih neprijatelja, da je Islam vjerovanje, ibadet i zakonodavstvo, te se velia islamska revolucija u Iranu i linost Homeinija, pa je ovaj tekst koristio u svojim diskusijama i dao na itanje Behmen Omeru, Lati Demalu, Kurdi efiku, Jaarevi Nermini. Kasumagi Ismet 1) 1979 god. u Bakoviima kod Tuzle pred Arapi Mehmedom tvrdio da u SFRJ vjerske slobode postoje samo deklarativno dok ih u praksi sputavaju drava i IVZ, da su Muslimani ugroeni od Srba i Hrvata, da se mora izvrti islamski preporod, da se treba boriti protiv mjeovitih brakova jer se u takvim brakovi ma djeca ne mogu odgajati u duhu Islama, veliao iransku revoluciju tvrdei da je ona

42

43

SARAJEVSKI PROCES OPTUNICA poetak nove ere u islamskom svijetu i da e dobiti svjetske razmjere stvarajui klimu za preuzimanje duhovne i svjetovne vlasti svugdje gdje ive Muslimani. 2) Od 1975 do 1983 u Zenici na institutu Hasan Brki- pred Pihuda Derviom, Hrelja Vasvijom, Pai Muhamedom, Drljevi Sulejmanom, kalji Besimom, Pozderovi Edibom i Paali Harisom osudjivao Muslimane koji sklapaju brakove sa nemuslimanima i nazivao ih pogrdnim imenima ... 3) Pred Paali Harisom i Hrelja Vasvijom u institutu Hasan Brkiisticao da su radnici muslimanske nacionalnosti kulturniji, marljiviji i struniji od radnika drugih nacionalnosti. 4) Od 1975 do 1983 u Zenici pred Pihuda Derviom, Hrelja Vasvijom i Drljevi Sulejmanom i Tomaevi Sretom izraavao svoj odbojan stav prema lanovima SK te da je kod izbora kadrovskih rjeenja bitnije imati partijsku knjiicu nego strunost. 5) U Zenici pred Pai Muhamedom, Paali Harisom, Hrelja Vasvijom i Drljevi Sulejmanom govorio da Muslimani djeci moraju davati muslimanska imena, hraniti se i odijevati po islamskim propisima, da Muslimani intelektualci treba da rade ono to je po Islamu propisano, te od njih zahtijevao da se prema ovim pravilima ponaaju. 6) 1982 god. u Zenici pred kalji Besimom, Paali Harisom, Pai Muhamedom i Tomaevi Sretenom izraavao oduevljenje iranskom revolucijom, tvrdio da bi Irak izgubio rat u roku od 7 dana da mu ne pruaju pomo druge zemlje a medju njima i SFRJ. 7) Nakon pogibije Demala Bijedia u razgovoru s Drljevi Sulejmanom tvrdio da je u Beogradu podmetnuta bomba jer je Demal smetao Srbima, a povodom popisa stanovnitva tvrdio da se svi nisu pisali kao Muslimani radi odredjenih privilegija, da su Muslimani u BiH u veini i da su autohtoni narod i da bi zbog toga BiH trebala biti etniki ista. 8) 1983 pred Tomaevi Sretom kritikovao mijeanje reisa u izbore imama i izuavanje Kur'ana, rekao da se djeci danas daju takva imena da se ne zna ko je musliman, da treba davati takva imena kako bi se djeca razlikovala navodei pri tom kada ti kae Sreto ja te odmah gledam drugaijim oima od Seada-. 9) Pred kalji Besimom u Zenici isticao da je rukovodstvo IVZ reimsko, a za dogadjaje na Kosovu rekao da su prirodna reakcija na jak uticaj Srba. 10) Pred Drljevi Sulejmanom i esti Demaludinom tvrdio da su muslimani zapostavljeni u kadrovskim rjeenjima, posebno na saveznim funkcijama, da je teka ekonomska situacija posljedica nestrunog rukovodjenja od strane rukovodstva. 11) 1977 u Kuanima kod Zenice pred Hundur Hamzalijom i Turali Ismetom govorio da su Muslimani ugroeni od Srba, da kod nas nema vjerskih sloboda, da djecu treba vaspitati u islamskom duhu i sprijeavati ih da sklapaju brakove sa nemuslimanima. 12) 1981 u Sarajevu pred Turali Ismetom tvrdio da muslimani nemaju perspektive u SFRJ jer su komunisti na vlasti, da Srbi dre sve vane poloaje, da naa vlada lano prikazuje poloaj Muslimana u nas pred arapskim svijetom i da to treba demaskirati, da IVZ mora ui u sukob sa vlastima i izboriti bolji poloaj za Muslimane. 13) 1982 pred Brankovi Hasibom tvrdio da e pobjedom iranske revolucije doi do poboljanja poloaja muslimana u nas.

d~k~e: !zet?egovi Alija i Be~men Omer stvarali grupu radi vrenja k~lvln~h djel.a ko.ntrare~oluclonarnog ugroavanja drutvenog ure?jen!a I uP.ulvanja.grad!ana SFRJ l! inostranstvo radi vrenja neprija.teljs~e djelatno.s~ .protlv SFRJ, a Cengi Hasan, Kasumagi Ismet, BiakI Edhem I Zivalj Huso postali pripadnici grupe. Behmen Salih
1) Posljednjih godina u vie navrata sa bratom Behmen Omerom razgovarao ~ Islams~oj deklaraciji sa ijim se sadrajem slagao, pa u nar:njen da dopnnesu ostvarenju islamskog preporoda u nas, dogovono s Omerom da saine zbirku tekstova Na islamskom putu. 2) Od 1979. do 1983 u Bakoviima kod Tuzle pred Arapi Mehmedom govono kako su Muslimani u nas zapostavljeni da ih nema na rukovodeim poloajima, da nema vjerskih slobodau nas da dravn~. i partijsko rukovodstvo ne dozvoljava IVZ da iZdaj~ t~kstov~ kOJIpropaqiraju pravi Islam. 3) 1981 kod GavrankapetanoVIM~nlra pred Arapi Mehmedom hvalio rad Tabakog mesdida tvrdei da sposobni i mladi imami mogu pridobiti i osvijestiti muslimanski narod, inae e se u protivnom kod nas Muslimanima zatrti svaki trag. 4) Pred istim licem na istom mjestu govorio kako Muslimani. treba da iskoriste razvijene ekonomske odnose sa Arapskim zemljama kako bi poboljali svoj poloaj u SFRJ, da omladina treba da p~sjeuje vjersku obuku i usvaja islamske principe; kako bi se ~tvonla nova generacija koja bi sprovodila pravi Islam i izvrila 1~lamizaciju BiH. 5) Od 1979 do 1983 u Mostaru pred HadiosmanoVI Mu~ta~o~ govorio da je islamska revolucija u Iranu poetak stvaranja Jedinstvene muslimanske drave, koja e obuhvatiti sve ~b!aS~i.u svijetu gdje ive muslimani, da Irak odolijeva Iranu zahvaljujuI juqoslovensko] pomoi Iraku koji je manje muslimanski od Irana. 6) 1982 u Mostaru pred Hadiosmanovi Mustafom isticao da su .Mu~.limani podredjeni, da ih nema na odgovornim funkcijama, da oni k~jl su na funkcijama nisu pravi Muslimani, da IVZ jedino partnersk~m ?dnosom prema dravi moe poboljati poloaj Muslimana, da nas sl~tem ne dozvoljava pravim strunjacima da vode privredu, ?a je dr~avno rukovodstvo nesposobno i da narodu krije prave informacIje o stanju u zemlji. 7) 1981 i 1982 u Mostaru pred Hasandedi Hivzijom tvrdio da su u SFRJ ograniene vjerske slobode, nap~da~ IVZ kao reimsko rukovodstvo, da je Musliman samo onaj k? vj~ruj~, a da su se Muslimani-ateisti odrodili, da su karijeristi, da bi pristaf uz svaku vlast, negirao da je Musliman nacionalist tvrdei

44

45

SARAJEVSKI PROCES da je Musliman svako ko vjeruje u Islam, zalagao se da se Bosna, Sandak i Kosovo ujedine na principu vjere. 8) 1982 u Sarajevu od brata Omera primio asopis lslarn i Zapad- i dvije fotokopije otvorenog pisma sinodu srpsko-pravoslavne crkve u Beogradu gdje se istie da cio srpski narod prihvata stavove Vojislava Lubarde koji kipte mrnjom protiv Muslimana i Islama, s tim da jednu kopiju dostavi Sinodu srpsko pravoslavne crkve u Beogradu. 9) od 1980 do 1982 u Mostaru i Sarajevu pred Seidovi Sei dom isticao da su svi pritisci na dravu dobrodoli s bilo koje strane dolazili, da je privreda Jugoslavije upropatena, da je rukovodstvo doivjelo propast svoje politike, da dalje zaduuje zemlju i gura u propast, da Muslimanima treba otvoriti oi kako ne bi ponovo bili pocijepani i zgaeni kao nekad, da iranska revolucija ima pozitivan uticaj na svijest Muslimana u nas, da je irako-iranski sukob djelo crvenih gadova jer Jugoslavija pomae Irak. Prguda Ruid 1) Pred Arapi Mehmedom u Sarajevu isticao da su Muslimani u neravnopravnom poloaju u odnosu na Srbe i Hrvate i da e im se, ukoliko neto ne preduzrnu, zatrti trag u nas, da treba raditi na sprovodjenju izvornog islama u nas u emu e ene i mladi kolovani imami imati presudnu ulogu, istiui Tabaki mesdid i djelovanje u njemu kao dobar primjer kako treba raditi; 2) 1982 i 1983 u Sarajevu pred Brankovi Hasibom isticao kako se preuveliavaju problemi na Kosovu i izraavao svoje aljenje prema Albancima koji stradavaju u neredima. 3) 1980 i 1981 u Sarajevu pred Pecar Akifom isticao kako su Muslimani u podredjenom poloaju, da Srbi dre vanije poloaje u zemlji, da se Muslimani moraju jedinstveno oduprijeti srpskim pritiscima, da obrazovaniji Muslimani i imami moraju ii na sela, da prosvjeuju narod, da se Muslimani trebaju osloniti na islamske zemlje od kojih je SFRJ ekonomski ovisna, da je Jugoslavija prezaduena i da je za to kriv Tito koji je za ivota mnogo hodao po svijetu, troio pare i zaduivao zemlju, da Muslimani nemaju zatite u IVZ jer tamo rade crveni onako kako im reim servira. 4) 1982 god. kod Breze pred Saliki Hamdijama (imenjaci i prezimenjaci), Dedi Muhamedom i Ismi Osmanom govorio kako su Muslimani ugroeni od Srba i da trebaju da se sastaju, dogovaraju i s rijei predju na djela, te kako je potrebno u Bosni uvesti isti islam. 5) 1982 god. u selu Ugorsko kod Vogoe pred dvojicom rodjaka Dedi Muhameda naveo, slaui se sa Spahi Mustafom, da Muslimanima ne treba nikakvo bratstvo ve bratstvo po islamu, da su rukovodioci IVZ obojeni u crveno, da je cvijet muslimanske omladine u medresi, na vijest o eksploziji bombe u Parizu rekao da tako treba i kod nas poeti, -trebarno ih bombama ruiti, a u vezi saobraajnog udesa Olimpik-ekspresa rekao vlaina se napije rakije,

OPTUNICA najede slanine, pa gazi gdje god stigne, to su ti koijai brate moj. 6) 1981 i 1982 pred Salki Hamdijom govorio da su rukovodioci IVZ policijski ag~nti koji rade za reim, da su Muslimani gradjani drugog reda, da su Siptari pokazali zube i da ih ne mogu vie gaziti kao prije, da Muslimanima treba dati republiku kad ve imaju nacionalnost. () U 1982 god. u selu UgarSko kod Vogoce pred Begovi efikom, Celikovi Muradifom i Dedi Muhamedom govorio da su Srbi zauzeli sve poloaje, da Srbin dolazi na poloaj i pored hiljadu kolovanih Muslimana, 8) 1982 god. u Pazariu pred Trenjo Mehom govorio kako su Muslimani u tekom poloaju, da Srbi sude, komanduju i kroje kapu Muslimanima, da su Muslimani nejedinstveni i zastraeni, da u Jugoslaviji nema vjerskih sloboda, da funkcioneri IVZ rade u korist reima, da Muslimani imaju pravo na Bosnu kao Srbi na Srbiju i Hrvati na Hrvatsku,da je zemlja prezaduena i da je oekivati propast Jugoslavije, da Srbima i Crnogorci ma nije mjesto na Kosovu pa Albanci imaju pravo to se bune. 9) 1982 u Pazariu pred Seidovi Seidom i Fejzi Ahmedom istakao da Partija perfidnom politikom pokuava unititi svako vidjenje slobode, da je potrebno organizovati centralno islamsko tijelo u republici koje e koordinirati aktivnost Muslimana, te krenuti u akciju i oduprijeti se dumanima islama. 11) od 1979 do 1983 u Sarajevu pred Lati Demalom tvrdio da je poslije" svjetskog rata u Sandaku izvren veliki pokolj Muslimana, d~ treba djelovati u masama Muslimana i rastjerati strah koji rnedju njima vlada, te da bi trebalo koristiti knjige Suljevia i Purivatre u svrhu nacionalnog osvjeivanja Muslimana. Spahi Mustafa 1) 1982 u svojoj kui u selu Ugarsko pred Dedi Muhamedom i Prguda Ruidom istakao kako se Bosna treba islamizirati i da se vie ne moe ekati, da je kod nas ruski reim, da je socijalizam zavaravanje masa, da su Muslimani i Albanci u istom poloaju, neravnopravnom, da Albanci imaju pravo to trae republiku i da bi Musli~ani isto tako trebali imati republiku kao Srbi Srbiju, Hrvati Hrvatsku I Slovenci Sloveniju, da autonomne pokrajine trebaju imati svoju zastavu, vojsku, policiju i vladu, da imami moraju raditi na islamizaciji. BiH i da treba udariti po reimskoj IVZ, koja iri bratstvo i Jedinstvo, jer Muslimanima ne treba drugo bratstvo osim bratstva po Islamu. 2) od 1978 do 1981 u Sarajevu pred Bri Raidom na predavanitrna u Tabakom mesdidu i na ITF propagirao da je Islam i vjera ~ politika tj. cjelokupan sistem ivota, da imami trebaju raditi na Islamizaciji Muslimana i uvodjenju istog Islama u nae krajeve. 3) od 1978 do 1981 na ITF u Sarajevu pred Hafizovi Reidom isticao da treba raditi na islamizaciji BiH i stvaranju republike na podruju BiH, Sandaka i Kosova, da je imam Homeini jedini pravi vodja svih Muslimana na svijetu, da se i kod nas osjea eho njegove revolucije,

46

47

SARAJEVSKI PROCES da Iran treba iskoristiti mo nafte kako bi popravio poloaj Muslimana u nas, da su komunisti neprijatelji Islama a sa neprijateljima ne treba diskutovati ve se obraunati. 4) od 1978 do 1981 u Sarajevu u diskusijama u Tabakom mesdidu i u ITF pred Jaarevi Nerminom i Kari Enesom isticao da je na imamima zadatak izgradnje pravog Islama u BiH, da su Muslimani izabrani narod, da su ugroeni od ostalih, da rukovodstvo IVZ radi za reim, a protiv interesa Muslimana. Lali Demal Od 1981 do 1983 u Sarajevu kao profesor SH jezika u Gazihusrefbegovoj medresi, te kao uenik na predavanjima u Tabakom mesdidu pred Hafizovi Reidom, Jaarevi Nerminom, Seljubac Seadom, Bri Raidom i Kari Enesom, isticao: potrebu islamizacije BiH, da islam nije samo vjera ve svojevrsna revolucija, da Musliman ne moe biti nacionalista u etniki istoj sredini, ali u heterogenoj je to poeljno, da imami trebaju biti propovjednici istog islama u BiH, ali i udarna snaga ako zatreba, da je najjae oruje u borbi za stvar islama u Jugoslaviji pero i pisana rije i da u toj borbi treba biti spreman i rtvovati ivot, da se treba osloboditi straha inae nam prijeti istrebljenje, da se ne treba druiti niti eniti sa nemuslimanima, da Muslimanke treba da se pokriju, da nerade i da se posvete porodici, da je rukovodstvo IVZ prepreka u ostvarivanju interesa Muslimana i da ga treba zamijeniti revolucionarnim snagama iz intelektualnih sredina koje e se znati obraunati sa postojeim reimom, da je islam najuzvienija vjera, a Muslimani uzvieniji od ostalih, da se na ulici Musliman da raspoznati po vedrorn elu, traio od uenika da se ne drue s pripadnicima drugih nacionalnosti, da se ne rukuju sa enama i da se djevojke pokrivaju. Salihbegovi Melika

OPTUNICA govorila da su rukovodstvo zemlje i partije doveli narod do totainog moral~og kraha, da su muslimani u ropskom poloaju, da nema vj~rs~l~ slobod.a,. d~ su u .savezu komunista sve sami licemjeri, razovi I prodani ljudi, branila stav albanskih demonstranata a za iransko-ir~ki rat. izjavila da je to poetak stvaranja svjetske islamske drzave koja e obuhvatiti i BiH, Kosovo te druge krajeve nae zem~je sv.edoSlavonskog broda. 4) 1980 u Sarajevu pred Jurii Vedadom IZja~I.I~ da su komunisti poltroni i licemjeri koji se bore samo za vla~tltl Interes, da su Muslimani podredjeni i bez vjerskih sloboda, da je IVZ prodala Muslimane komunistima, da e imam Homejni ~jedi~iti. ~ve M.usl.im~ne, a pred Boji Asimom govorila da su u SK Iicernjert I dvolinjacI, da su vjernici gradjani drugog reda da se Muslimanke moraju pokrivati. ' Izetbegovi Alija iSaIihbegovi Melika

198.2 god~ne sainili Predgovor izdanju 1982 godine u kome su kongovalI stav Islamske deklaracije o ulozi svetenika u islamskom. ~:eporo~~ tvrdei da e oni odigrati aktivnu ulogu, da su ~adasnjl vrnovt ISI~~skog svetenstva u rukama vladajuih reima I da podmeu vjerrucrma bratstvo sa ateistima, da jedino islam moe o~tvariti do~tojanst~o ovjeka, pa ovaj predgovor dali (Izetbegovi) D.zozo Hus~lnu radi prevoda na arapski, Kozari Vahidu radi prevodjenja na njemaki,. te Behmen Omeru na upotrebu. Izetbegovi ovaj Predqovor predao Iranskom ambasadoru u Beu zajedno sa Deklaracijom. Djurdjevi Dervi 1) od 197~ do 1982 pred Mehti Halilom u Sarajevu i Zenici govorio kako. s.u vje.r~ke slobode u nas organiene, kako su pravoslavni i ~atoll~1 u pnvllegovanijem poloaju od Muslimana vjernika, da Mus~Imanl ne treba da se drue sa onima koji nisu iste vjere niti da se zene sa takvima, jer to se loe odraava na odgoj djece, zalagao se za uv.odjenje posebnih mesnica za Muslimane, pokrivanje Muslim~nkl. 3) od 1980 do 1982 u Sarajevu pred Dihadedi Emirom Isticao da su Muslimani obespravljeni i isprepadani, da bi trebalo uvesti erijatsko pravo koje je ispravnije od naeg prava, da se ene trebaju pokrivati i vratiti u kuu da vaspitavaju djecu, tvrdio da kod nas .~Uko~O?io~i i. njihova djeca uivaju sve povlastice, a prave najvrse krivinlh djela. 4) od 1979 do 1982 god. u Sarajevu i Zenici P:~d Tihi Readom govorio kako su Muslimanima-vjernicima ograrucene slo?ode, d.a s~. neravnopravni s hrianima, da bi se zbog toga trebal~ p~vezlvatl I organizovati pa izboriti svoja vjerska prava, ?a Savez sindikata ne slui niemu jer u njemu sjede neradnici. 5) U Istom periodu i na istim mjestima pred Tihi Readom i Frlj Suadom

1) 1982 god. u Sarajevu napisala i uputila pismo imamu Homejniju gdje je navela: ve 37 godina ivim u hrianskoj sredini i ateistikoj Evropi, u srcu dehilajeta, u atmosferi neistine i hipokrizije. Zbog toga nije ni udo to je moja mladost kao i mladost mojih sunarodnika provedena u lutanju stazama neznanja ... to nije samo gubitak osnovnih ivotnih uslova i svakodnevno poniavanje, to je razlog za moju odluku da napustim svoj dom i ~odnu remlju i da dodjem u Iran. 2) od 1980 do 1983 u Sarajevu pred Zivalj Husom govorila da IVZ ne radi u interesu Muslimana i Islama ve kako joj vlast naredi, da Muslimani ateisti nisu nikakvi Muslimani, da vjerrnici nisu ravnopravni ateistima, zamjerala ivalju to mu ena nije pokrivena i to radi, govorila da se Muslimani ne smiju druiti niti vjenavati s nevjernicima. 3) od 1981 do 982 u Sarajevu pred Koprivica Biljanom

48

49

SARAJEVSKI PROCES OPTUNICA izjavljivao kako Muslimanima vjernicima treba biti cilj stvaranje jedinstvene islamske drave, te da bi Iran i arapske zemlje koje posjeduju naftu trebali istu koristiti kao sredstvo pritiska na SFRJ radi poboljanja poloaja Muslimana u nas, 6) 1982 pred Frlj Suadom i Aeri Faketom komentariui vijesti na TV istakao da je samoupravijanje mlaenje prazne slame, da je ono u zemlji stvorilo nerad, javaluk inedisciplinu, 7) od 1979 do 1982 god, pred Frlj Suadom iskazivao svoju averziju prema Srbima tvrdei da su oni po prirodi prljav narod, da Muslimani sa njima i Hrvatima nisu braa ve samo s licima iste vjeroispovjesti, da je on protivnik mjeovitih brakova, veliao Homeinija tvrdei da je on jedini sposoban da ujedini Muslimane i da iranska revolucija treba biti uzor Muslimanima u naoj sredini u stvaranju njihove drave, 8) 1982 god, dao Aeri Faketi na itanje knjigu S, Qutuba Islam religija budunostr- navodei da je knjiga opasnost zbog koje se moe otii u zatvor ali da su i njeni dokumenti o lanstvu u SK ista takva opasnost, te joj dozvoljavao da ide na sastanke SK samo ako e odande donositi informacije, tvrdio da je Islam jai od SKJ, da je u islamu budunost a da e Jugoslavija propasti, da e u BiH biti islamska republika sa centrom u Sarajevu, da se Muslimani ne smiju eniti osobama druge vjere i nevjernicima, 9) 1982 god, u Tuzli pred roditeljima Aeri Fakete zahtijevao da se iz sobe gdje je klanjao ukloni slika druga Tita jer je on protivnik islama - otkrio je Muslimanke i dao im zaposlenje, Dakle: da je preduzela vanja uinioca, radnje upravIjenje na ometanje otkri-

ime su poinili krivina djela i to: Izetbegovi Alija i Behmen Omer udruivanje radi n iiat I' k , I t t" 1 epnja e jS e dje a nos I IZ er. 136 st. 1 u vezi sa l. 114 st. 1 KZ SFRJ C i " I '" , engl HaS,an, Kasumaqic ,smet" Blaklc Edhem i Zivalj Husein udruivanje radi neprijateljske djelatnosti iz l. 136 st. 2 KZ SFRJ B h Sali~, ~rg~da, RU,id, S~ahi, ~ustafa, Lati Demal, salihb:9~~~ ~e"ka I Diurdjevi Dervi krl~lcno,djel? neprijateljske propagande IZ l. 133 st. 1 KZ SFRJ, a Biaki Djula krivino di I ., .. ." ,. , je o pruzanja ~~~S.CI UCInIOCUposlije Izvrsenog krivinog djela iz l. 137 st. KZ

dakle: Behmen Salih, Prguda Ruid, Spahi Mustafa, Lati Demal, Salihbegovi Melika i Djurdjevi Dervi, napisom, govorom i na drugi nain pozivali na obaranje vlasti radnike klase, protivustavnu promjenu socijalistikog samoupravnog drutvenog uredjenja, na razbijanje bratstva i jedinstva i ravnopravnosti naroda i narodnosti i zlonamjerno i neistinito prikazivali drutveno-politike prilike u zemlji. Biaki Olula 1983 god, na molbu Behmen Omera prekucala na pisaoj rnasrm rukopis Behmen Omera u kome je on iznio svoje utiske tokom boravka grupe u Iranu, gdje su ostvareni kontakti sa zvaninim vlastima Irana pred kojima su zlonamjerno i neistinito prikazane drutveno-politike prilike u naoj zemlji, ' , a nakon toga, poto je saznala da je Behmen Omer pozvan u SUP, u namjeri da onemogui saznanje da su Omer i njen brat Edhem ili u Iran, te da posjeduje veu koliinu raznih materijala neprijateljske sadrine organizovala sa sestrom Nerminom i Snahom Muberom skrivanje Behmenove pisane dokumentacije i propagandnog materijala koji se nalazio u njihovoj magazi te spali la dnevnik o boravku njenog brata u Iranu,

50 51

III. TOK PROCESA

Sud zasjeda u sastavu: Hadi Rizah (predsjednik vijea) i trojica porotnika razliite nacionalnosti. Optunicu zastupa zamjenik okrunog javnog tuioca Reidovi Edina. Odbranu zastupaju: Muslim Nikola, Kati Milorad (Izetbegovi); Jovanovi Nenad (Behmen Omer); Danilovi Rajko, Nevzati Orhan (Kasumagi); Karkin Fahrija (engi); po slubenoj dunosti - Janji Miloslav (Biaki Edhem); Omanovi Rasim (ivalj); Sukno Nikola (Prguda); Karkin Fahrija (Behmen Salih); Danilovi, Nevzati (Spahi i Lati); te po slubenoj dunosti - Janji (Salihbegovi); Hadisejdovi Sead (Djurdjevi); Kati Milorad (Biaki Djula). Sala odabrana za proces, a to se tie mjesta za publiku, ima ukupno deset redova, od kojih se svaki sastoji od dvije klupe na koje ukupno moe sjesti dvanaestak ljudi, a od toga je prvi red rezerviran za novinstvo (da ne govorimo o mjestima koja zauzimaju lanovi samo najuih porodica optuenih). Sva publika je putena sa propusnicama na lme. Izvjesni lanovi porodica optuenih moraju svaki dan ekati po tri sata pred portirnicom suda specijalnu propusnicu za tu sudnicu i taj dan: svakoj porodici se daju tri propusnice za cijeli tok sudjenja. Ostatak publike - ukljuujui i lanove najue porodice, koji su viak iznad broja tri - dobija nakon to preda linu kartu, dnevnu propusnicu i to pod uslovom da bude mjesta za sjedenje iji broj. nakon izuzea tampe i proirenih porodica, iznosi negdje oko ezdeset. Za javnost ovdje bukvalno - nema mjesta. Na ulazu u predsoblje sale stoji grupa policajaca i agenata koja pretresa svakog posjeti oca bez obzira na dob i spol. U sali ekaju kamere sa ukljuenim mikrofonima, i nakon to se publika smjestila oni poinju kruiti i snimati prisutne - publiku kao i sud. Kad su svi posjedali, poetak sudjenja je oznaen konanim zatvaranjem vrata i postavljanjem po jednog nadlenog sa obje strane - na ulazu i izlazu. Naravno to je potreba stroqoq uvanja zatvorenika: interesovanje je fantastino, ali zato sala moe biti poluprazna! Svi koji kasne i sekundu - nakon razmjetanja milicionera na raznim pozicijama u sali - bez obzira na propusnicu, bivaju grubo izbacivani. Jedino se s advokatima nagadjaju i prijete da branioci nee biti puteni u salu kad god se budu, po njihovoj

53

SARAJEVSKI PROCES ocjeni, nepotrebno etali. Bilo kome iz publike bilo je zabranjeno praviti bilo kakve zabiljeke jer su za to zadueni nai novinari: eka se ulazak optuenih, svi ostali aktivni uesnici su tu. Optueni ulaze u sudnicu potpuno oputeni, ali sasvim brzo prolaze, poneki skriveni osmijeh majci ili bratu, ali svi kao u stroju. Jedino se Izetbegovi, kad ve stie do optuenike klupe, okree i mae prema publici. Sudija die strahovitu dreku na njega, samo to ga ne ispsuje. Ovaj sasvim kratko kae da ima pravo pozdraviti svoju porodicu. Dok su ih razvrstali u dva reda (za pravilan raspored sjedenja prema redosljedu optunice) oko ega je medju milicionerima nastala zbrka, ko gdje tano treba da sjedne, predsjednik vijea (Hadi) je, osjeajui raspoloenje publike, sasvim zbunjen: ne diktira ko je od trinaest advokata branilac kojeg optuenog, ne zna kako bi zapoeo sudjenje i isprekidanim reenicama viui naredjuje publici da se smiri. Ustaje advokat Nevzati ' i navodi da je on 11.7.1983. godine poslao na adresu Okrunog suda u Sarajevu zahtjev za izuzee sudije Hadia. Taj zahtjev je preporueno poslat, predat poti u Beogradu (on moe sudu pokazati priznanicu sa ovim datumom), a navodno nije nikad dospio do Okrunog suda Sarajevo. Na zahtjev optuenog Spahia, on predaje kopiju zahtjeva za izuzee i objanjava kako je Spahi Mustafa prisustvovao sudjenju svog prijatelja Muharema Hasanbegovia iz Gorada, kojem je takodjer predsjedavao Hadi. On je tada bio zapanjen njegovim vodjenjem procesa kao i presudom, te je nekoliko puta pisao predstavke u SSRN BiH i drugim DPO u kojima je napadao Hadievu rnetodu i osporavao mu svako moralno pravo da bude nosilac zvanja sudije. On, dakle, smatra da e zbog tih predstavki Hadievo sudjenje njemu biti dvostruko nepravedno: openita nepravnost Hadieva sudjenja i razlog subjektivne odbojnosti. Nastaje komeanje. Sudija se obraa lino optuenom i pita ga da li on stvarno sumnja u njegovu objektivnost, ta on ne moe biti pristrasan na tetu optuenog, kako to optueni misli O njemu?, nije valjda ... Zatim vie puta obeava da e sudjenje biti objektivno i ter. Javni tuilac na to protestuje u tom smislu da sudija mora postupati po zakonu, odnosno da se zahtjev za izuzee podnese predsjedniku suda (Kurajica Simo) na rjeavanje. Sudija je zbunjen, moleivo se obraa optuenom sa istim obeanjima, koji, iznerviran odugovlaenjem i cijelom farsom, doputa da sudjenje moe poeti. Javni tuilac i dalje insistira, ali sudija ne prihvaa njegov stav i oglaava prekid sudjenja. Pauza traje vie od jednog sata. Hadi se na hodniku raspravlja s Nevzatijem govorei mu sasvim otvoreno da je on to poslao istog dana kad je i poelo sudjenje, 18-og, a ne 11-og jula. Ne pomae ni potvrda opreporuenoj
1) Po nacionalnosti, Nevzati je Albanac

TOK PROCESA poiljci. U to stie odgovor predsjednika suda koji odbija zahtjev i javni pretres opet poinje. Ohrabren, predsjedavajui vie puta ponavlja da je Nevzati zahtjev podnio za vrijeme sudjenja. Nevzati na to ustaje i kae da e on ukoliko sudija ostaje pri tom stavu o identinosti datuma poiljke i poetka sudjenja, traiti izvodjenje istranog postupka o tome gdje je to pismo stalo, u poti ili u neijim rukama. Na to je Hadi uutio na as, a onda preao na drugu temu. Medjutim, ubrzo ga prekida prvooptueni Izetbegovi i protestuje zbog iskljuenja javnosti sa glavne rasprave, jer, da se zna: Ja nemam ta da krijem, onda jedino sud moe imati. Meni je stalo da se branim pred to irom javnou, jer ja sam nevin i kao takav neu da to predstavim samo Hadiu, nego i svim potenim ljudima Jugoslavije i svijeta, a onaj koji neto krije valjda i nije u pravu ... Sudija ga tu prekida i kae da se njega ne tie aranman sudjenja, da su drugi ljudi zadueni za to ... Tada poee upadati jedan drugome u rije, sve dok publika ne poe vikati na predsjedavajueg Pusti ga da govori! Na to se sudija pokolebao i obratio se pitanjem po emu on to smatra da je pretres tajni. Izetbegovi odgovara da je suprotno principu javnosti sudjenja da se u sudnicu putaju izabrana lica s propusnicama na ime. Jer, u tom sluaju, posjetioci se biraju ili, ako ne, onda je cilj svega toga komplikacija procedure oko ulaska kako bi publika bila minimalna. Naravno, onaj to je tog jutra ekao propusnicu, on e i prisustvovati, ali zato vrlo vjerovatno nee doi sutra, a prekosutra skoro sigurno. A kako e neko uspjeti stei bilo kakav utisak kad sudjenju trinaestorici ljudi prisustvuje samo jedan dan? Osim toga, on eli da njegovi sugradjani uju iz njegovih usta ta je rekao, a ta ne, jer se ne osjea krivim, a ne samo od novinara Ostobodjenja, bez mogunosti verifikacije. Sudija zbunjeno kae da to nije njegov (sudijin) problem, da on nita ne zna o tome, da je to problem drugih i da on nema nikakve veze sa propusnicama. Onda odjedanput obeava da e presuda biti donesena prema dokazima. Publika upozorava da ima praznih mjesta. (Istovjetan sluaj nadlenosti SDB-a - desit e se prilikom postupka na Vrhovnom sudu BiH: Predsjednik vijea Hadiomerovi Omer upuivat e lanove porodice i advokate na jednog slubenika SDB-a, da njega pitaju ko od njih moe prisustvovati postupku.) Advokati trae da se nastupanje Izetbegovia povodom javnosti sudjenja, kao i fakat postojanja praznih mjesta u sudnici, unese u zapisnik, ali sudija ove primjedbe ne unosi u zapisnik. Na to advokati trae da se saine kopije zapisnika za sve branioce. Taj zahtjev Hadi odbija sam, jer je, kae, dogovoreno da se braniocima ne daju kopije zapisnika, a niti da im se dozvoli da ga fotokopiraju. Odluka je bez pogovora. Nakon toga branilac Prgude Ruida zahtijeva od suda da se Ijekar specijalist izjasni o tome da li Ruid moe prisustvovati su-

,.

54

55

SARAJEVSKI PROCES djenju. On napominje da je jo u toku istrage zbog izuzetno tekog stanja, a zbog ega je nekoliko puta prebaci van u bolnicu Koevo, traio da se Prguda oslobodi optube zbog izuzetno tekog zdravstvenog stanja. (Tokom dana Prguda je ve odvodjen iz sudnice, da bi primio Ijekarsku pomo i mogao nastaviti sjediti na optuenikoj klupi.) Tuilac moli da optueni Prguda optunicu prati sjedei. Ovaj samo klima glavom, a tuilac kae da samo itanje ne moe biti naporno, jer je optueni ve sve to proitao. Na kraju se na insistiranje advokata nakanjuju pozvati ljekara koji, nakon pregleda i Ijekarskih nalaza te dijagnoze, kategorino izjavljuje da optueni Prguda nije sposoban da prati sudjenje, jer ima vrlo slabo srce, te bi i najmanje uznemiravanje moglo dovesti do kobnih posljedica. I pored toga sudija pita ljekara: Da li se mogu doivjeti uznemirenja i potresi u ovom procesu? Ljekar odgovara: ltekakvll A anginalni napad moe nastrupiti i bez ikakva uzbudjenja. Pa ipak sudija se okree prema optuenima i ponovo pita: Moe li podnijeti sudjenje? - nata Ruid ipak odgovara da ne moe. Nakon toga je protiv Prgude izdvojen poseban postupak i on naputa sudnicu uz pomo milicionera. Nakon ovoga, sudjenje poinje uzimanjem generalija. Tom prilikom Kasumagi primjeuje da u optunici pie da je on osudjivan, a on je zvanino rehabilitovan. Sudija na to ne obraa nikakvu panju. Spahi ree da njega smatraju polovicom ovjeka, jer mu se imenu dodaje nadimak Mujkl, oni ga svugdje prozivaju kao kakvog silediju - nadimkom! Salihbegovika kae: -Ja nemam nacionalnost muslimanke, ve sam muslimanka po vjeroispovjesti, jer mi je nacionalnost oduzeo nacionalist Vuk Drakovi u Nou, pa kako je on negira, a nije na optuenikoj klupi, znai da je on u pravu da mi oduzme nacionalnost. Sudija ne odgovara, niti unosi ove primjedbe u zapisnik. Tokom itanja optunice advokat Nevzati trai da u zapisnik udje da jedino njemu kao braniocu nije predata optunica i on eli da se to xonstatu]e. Sudija skoi iznerviran: To su niski udarci, ikaniranje, vi stalno elite ugroziti status suda ... Ali Nevzati insistira i dalje da ta injenica udje u zapisnik. Sudija mu tek tada lino uruuje primjerak optunice, a prijanje stanje ne unosi u zapisnik. Iza toga se nastavlja itanje optunice do kraja prvog dana pretresa. Drugog dana okulista, sudski vjetak, iznosi sudu miljenje da je ivalj (boluje od teke one bolesti koja lako moe dovesti do sljepila, a zbog koje je trebao biti operisan) sposoban prisustvovati sudjenju. Nakon toga, na prijedlog tuioca, a uz protivljenje odbrane, vijee donosi rjeenje po kojem se dio postupka koji se odnosi na put u Iran treba odviti bez prisustva javnosti. U to advokati ponovo trae kopije zapisnika uz izriitu napomenu da je uskraivanjem zapisnika odbrani onemoguen rad. Sudija odgovara da je to tako odlueno-

TOK PROCESA i da on tu ne moe nita uiniti, te da bi advokati mogli dolaziti njemu u kancelariju (iza dnevnog pretresa) da ga tamo itaju, ali nikako prepisuju ili kopiraju.

1. Iskazi optuenih
Iskaz Alije Izetbegovia Prije izlaganja odbrane istiem tri prigovora procesne prirode: 1. Optunicom je obuhvaeno trinaest lica od kojih sedam nema nikakve veze sa osnovnim predmetom optuenja (stvaranje grupe na osnovu Deklaracije); petoro optuenih uope ne poznajem. Doi e do razvlaenja procesa, dezinformisanja javnosti neizbjenim mijeanjem inkriminacija koje se stavljaju na teret meni i drugim optuenim, sasluavanjem 50 umjesto 25 svjedoka i sI. Motivi za ovako neto nemaju mnogo zajednikog sa eljom da se utvrdi stvarna istina i oigledno idu na to da se otea poloaj optuenih, kako pred sudom, tako i pred javnou. 2. Za ovo sudjenje sud je podijelio pozivnice na irne i time obezbijedio selekcioniranu publiku umjesto javnosti. Procesni razlozi za iskljuenje javnosti u ovom procesu ne postoje, pa ja traim da se u skladu sa zakonom obezbijedi javni pretres. Ne osjeam se krivim, i elim da moji sugradjani od mene, a ne od novinara Oslobodjenja, uju ta jesam, a ta nisam rekao. 3. Trei prigovor tie se pisanja tampe o ovom sluaju. Jo prije poetka ovog sudjenja, dakle prije nego mi je pruena prilika da se izjasnim o onom to mi se stavlja na teret, dio tampe me je proglasio nacionalistom, kontrarevolucionarem, neprijateljem i praktino me osudio bez sudjenja. Ignoriui pretpostavku o nevinosti optuenog dok krivicu sud ne dokae, to je naelo svakog civilizovanog zakonodavstva, novinari su, smatrajui valjda da u ovoj zemlji sudi policija i da je sudjenje samo pretstava iji kraj i ne treba saekati, podgrijavali javnost svojim shvatanjima patriotizma, ne prezajui pri tom ni od otvorenih neistina (npr. da sam ve osudjivan na 15 godina i odleao tu kaznu u vrijeme kad sam bio na slobodi i dobio svo troje djece, da Deklaracija sadri stav po kom Srbi imaju Srbiju, Hrvati Hrvatsku pa, prema tome, nama Muslimanima pripada BiH itd). Ovo je uvredljivo za sud, ali mi nije poznato da je sud uinio ita da bi zatitio, ako ne optuene, onda barem svoj integritet i zakon. Istiem da e moja odbrana biti u punom skladu sa iskazom datim u prethodnom postupku. Ne osjeam se krivim ni po jednoj taki optunice. Za teko krivino djelo neprijateljske djelatnosti iz lana 136. optuba uspijeva da me tereti koristei etiri naina:

56

57

SARAJEVSKI PROCES ona Islarnsku Deklaraclju. koju sam ja napisao, proglaava programskim tekstom za okupljanje radi neprijateljske djelatnosti protiv Jugoslavije, to Deklaracija nije; putovanje u Iran radi upoznavanja ove zemlje i njene revolucije, pretstavlja se kao putovanje zamiljeno sa namjerom neprijateljskog djelovanja protiv Jugoslavije; pripisuje mi se da sam sudjelovao u pisanju teksta Muslirnani u .Juqoslaviji, u ijem pisanju nisam uestvovao; konano, optuba nevezana askanja sa dugogodinjim prijateljima uz TV i u drutvu porodice pretvara u neprijateljsku propagandu protiv SFRJ. Po navedenim takama optube izjavljujem slijedee: U vezi Islamske Deklaracije - Tano je da sam napisao ovaj tekst. Napisao sam ga 1969 -1970 godine, samostalno i na vlastitu inicijativu. Naime, ve 40 godina, kao ubijedjeni musliman, bavim se prouavanjem islama i problema islamskog svijeta, i o tome sam osim Deklaracije (u daljem tekstu 10), napisao jo dvadesetak lanaka i knjigu lslarn izmedju Istoka i Zapada. Skoro svi lanci su objavljeni u razliitim asopisima u nas, a knjiga Islarn izmedju Istoka i Zapada- treba da bude objavljena uskoro u SAD. Ni jedan od ovih tekstova nije neprijateljskog karaktera niti je - sa izuzetkom 10 - predmet optuenja. 10 sam pisao u dva maha. Prvobitno sam ovaj tekst zamislio kao monografiju o islamskom svijetu, stanju i kretanjima u njemu, pa sam 1966 i 1977 godine napisao u tom obliku prvi dio - Zaostalost muslimanskih naroda. Tek 1969. smatrajui da sam uoio neke specifine pojave koje upravljaju stanjem u ovom svijetu, odluio sam se da tekst pretvorim u deklaraciju i napisao sam dio II - Islamski poredak i dio III - Neki problemi islamskog poretka danas. Tekst sam u cijelosti zavrio 1970 godine i nisam ga vie mijenjao (to se vidi iz naslovne strane i identinosti svih prijevoda koji su uslijedili). Dvije ideje dominiraju tekstom 10. Prva, izraena u ovome dijelu 10, govori o ogromnom jazu izmedju inteligencije i masa, tanije izmedju pozapadnjaene svijesti inteligencije i islamskog osjeanja masa. Otudjenost inteligencije je pojava koja se susree i u drugim zaostalim sredinama, ali po intenzitetu i posljedicama, koje izaziva u muslimanskim zemljama ova pojava je bez presedana u istoriji. U osnovi ove pojave je nakaradni sistem obrazovanja, o emu sam u 10 iznio nekoliko osnovnih injenica. Druga ideja, izloena u drugom dijelu 10, jeste injenica da se islamski svijet ne moe izmijeniti bez islama. Dublja analiza odnosa i pojava u ovom svijetu ukazuju na islam kao jedinu realnu silu koja je u stanju pokrenuti muslimanske narode i dovesti do konstruktivnih promjena na duhovnom i drutvenom planu. Deklaracija se, dakle, zalae za emancipaciju muslimanskih naroda na osnovu vlastitih vrijednosti i tradicija.

TOK PROCESA Od ostalih misli i dijelova teksta u prvome dijelu napominjem kritiku odnosa prema zapadnoj civilizaciji (str. 4) kroz primjer Japana i Turske, statistike podatke o socijalnim razlikama i kulturnom stanju u nekim muslimanskim zemljama (str. 9), kritiku obrazovnog sistema (str. 10), specifian islamski pristup obnovi (kroz ljude, a ne kroz zakone, str. 14). U II dijelu izloene su teze za islamski poredak dananjice, koje daju viziju modernog i tolerantnog islama. Ukazujem na tezu 2. jednakost svih ljudi, tezu 5 - protiv svih zloupotreba privatne imovine, tezu 7. - o republikanskom principu, tezu 8. - protiv totalitarizma i kulta linosti, tezu 10 - o prihvatanju tekovina nauke i tehnologije, tezu. 11. - o slobodi savjesti, tezu. 14. - o ravnopravnosti ene (ena je ravnopravna, ali razliita.), tezu 15. - cilj ne opravdava sredstvo, tezu 16. - o ponaanju muslimanskih manjina i tezu 17. - o odnosima islamske vlasti prema drugim manjinama. Sve ove teze su zasnovane na Kur'anu i pozivaju se na odgovarajui stavak Kur'ana. U posljednjem, III dijelu 10 razmatraju se neki problemi sa kojima e se suoiti islamski poredak dananjice te analizira odnos islama prema dvjema najrairenijim religijama dananjice - hrianstvu i jevrejstvu, i dvama glavnim drutvenim sistemima - kapitalizmu i socijalizmu. Iz navedenog prikaza jasne su dvije injenice: 10 nije neprijateljski tekst, 10 tretira probleme islamskog svijeta i ne odnosi se na Jugoslaviju. Najubjedljiviji argument za dokazivanje pomenute dvije injenice jeste iitavanje integralnog teksta 10 i predlaem da se ovo izvri. Postavlja se pitanje zato i kako se optuba 10 uinila predmetom optuenja. Optuba koristi oprobani metod citata istrgnutih iz konteksta. Redovito se izostavljaju subjekt (ili objekt i mjesto) radnje. Sintagmu islarnski svijet i islarnske zerntie, koju sam u ovom kratkom tekstu upotrijebio ravno 34 puta, optuba je u svim svojim citatima izbjegla. Ipak, objektivan italac ne bi ni ovako prepariran tekst ocijenio kao neprijateljski, niti u njemu naao aluzije na .Iuqoslavi]u i prilike u njoj. Jer, dijaqnoza bolesti drutvadata u I dijelu 10 (obrazovni sistem u rukama stranaca, drutvo bijede i raskoi i sl.) ne odnosi se na SFRJ, onda se ni terapija u smislu poziva na islamsko uredjenje data u II dijelu 10 ne odnosi na nju. 10 ak ta vie iskljuuje svoju primjenu u Jugoslaviji kroz nedvosmisleno izraen stav u tezi 16: Islarnski poredak moe se ostvariti samo u zemljama u kojima muslimani ine veinu stanovnitva. Bez ove veine islamski poredak se svodi na golu vlast (jer nedostaje drugi uslov: islamsko drutvo) i moe se pretvoriti u tiraniju ...

58

59

SARAJEVSKI PROCES Nadalje, moje ponaanje u vezi sa ve napisanim tekstom ukazuje na namjeru, koju sam imao u vidu. Umjesto da ID umnoavam u rastu ram u nas, sva moja nastojanja usmjerio sam na prevodjenje teksta na strane jezike - prvo arapski i engleski, a zatim turski i njemaki jezik. Za svo proteklo vrijeme ID sam jo samo jedanput prekucao na maini za potrebe prevodjenja na njemaki i turski jezik. Dakle ID na S-H jeziku je uradjena u najvie 6 primjeraka, i od tih 6 primjeraka samo jedan primjerak je pronadjen prilikom pretresa stanova svih optuenih. Taj jedini primjerak pronadjen je u mom radnom stolu, dakle nisam ga skrivao. Od 1970, kad sam napisao ovaj tekst, dao sam ga na itanje samo dvojici ljudi - Omeru Behmenu, mislim 1973 godine, i Rusmiru Mahmutehajiu u ljeto 1982 godine. Mamutehaji je marksista i ID sam mu dao nakon jedne diskusije o kretanjima u Islamskom svijetu. Za ID su znali jo prof. Djozo Husein (umro 1981), Salihbegovi Melika i Hadi Mehmedalija, ali niko od njih nije proitao ovaj tekst. Optuba tvrdi da je Behmen Omer ID dao na itanje i enqic Hasanu, Biaki Edhemu i ivalj Huseinu. Tanost ovih navoda utvrdit e se u daljem postupku, ali, ak i da je ovo tano, u to jako sumnjam, opet se moglo raditi samo o sueljavanju miljenja u vezi razliitih gledanja na procese u islamskom svijetu, a ne u Jugoslaviji. Zar nije daleko od pameti tvrdnja da sam utroio skoro tri godine rada prouavajui ogroman materijal i piui Deklaraciju, zato da bih je ostavio u ladici svog stola ili dao dvojici prijatelja da je proitaju? Nije li moje objanjenje sasvim logino i u skladu sa utvrdjenim injenicama: ovaj tekst nije namijenjen Jugoslaviji ve Islamskom svijetu. Deklaracija je objavljena u Kuvajtu (oko 100000 primjeraka) i, koliko sam obavijeten, u Pakistanu, Maleziji i Aliru. Nigdje nije oznaeno porijeklo teksta i ono je, do ovog procesa, itaocima ostalo nepoznato. Ovdje ne mogu- propustiti da citiram jedno mjesto iz optunice, vrlo je ilustrativno za loqiku po kojoj je sastavljena itava optunica. Na strani 7. optunice navodi se ... pa ovaj tekst Deklaracije u vremenu od 1974 do 1983 godine u cilju kontrarevolucionarnog ugroavanja drutvenog uredjenja u SFRJ preveo na arapski, turski, engleski i njemaki ... Dva pitanja ostaju bez odgovora - prvo kako se moe ugroavati drutveno uredjenje SFRJ prevodjenjem jednog teksta u kom se SFRJ ne pominje direktno niti indirektno, kao ni prilike i reim u ovoj zemlji, i drugo, emu prevodjenje na jezike koji se u nas ne' govore. Tekst nije klevetniki pa ne moe posluiti kaljanju ugleda SFRJ, a pretpostavka da je preveden na jezike koji se kod nas ne govore radi njegovog irenja i propagiranja u naoj zemlji daleko je od pameti. Prevodjenje na strane jezike ukazuje upravo na obrnut zakljuak (i jedini pravilan): ID nije namijenjena jugoslovenskom engleski jezik.

TOK PROCESA itaocu, ve itaocu koji govori arapski, turski i

U vezi deklaracije istiem jo slijedee: 1. Tvrdnja optube da je ID ustvari do u tanine razradjen program organizacije Mladi Muslirnani je bez ikakvog osnova i optuba je niim nije ni pokuala dokazati. Program MM je nastao 1947-1949 godine, a ja sam u to vrijeme bio na izdravanju kazne, pa nisam bio u mogunosti upoznati se sa navedenim programom. Prvi put sam vidio ovaj tekst u sadanjoj istrazi i tvrdim da u njemu nema ni jedne ideje koja ini sutinu Deklaracije. Ako je rije o slinosti najoptijih mjesta (islam, islamska obnova, islamski svijet i sl.), onda se deklaracija podudara sa hiljadama slinih tekstova koji su u prometu u islamskom svijetu. Po ovoj logici bi se moglo dokazivati da je konstruktor dizel-lokomotive ustvari kopirao nacrt automobila jer, eto, oba sredstva slue za vuu, imaju tokove, konicu, motor i sl. Tvrdnja optube bi se mogla potkrijepiti navodjenjem makar i jednog podudarnog mjesta ili specifine formulacije, ili barem reenice, u ova dva teksta, ali optuba ne pri lae dokaza u ovom smislu iz prostog razloga - to ga nema. 2. Slina improvizacija je i tvrdnja optube o navedenoj vezi Teufika Velagia sa Deklaracijom. Ovim se eli nagovijestiti nekakva inostrana, emigrantska komponenta u sastavljanju ID. Tvrdi se, da sam poslije 1973. (kada poslije 1973?) tekst dostavio Velagiu, pa je on, navodno, stavio primjedbe da u ID nije obradjen politiki sistem islama ... itd. U pogledu ove tvrdnje navodim: Velagia sam upoznao tek 1975 godine, a tada je ID ve bila prevedena na arapski, engleski i njemaki jezik, u ID nije obradjen, niti je ikad trebao biti obradjen politiki sistem islamskog drutva. Teze za islamski poredak nisu odredbe politikog sistema, sa Velagiem nisam uopte vodio nikakve razgovore o ID, niti njega, koliko je meni poznato, interesuje slina problematika. Tvrdnje optube su potpuno proizvoljne, jer ih ona niim ne potkrepljuje: niti svjedocima, niti dokumentima - pucanj bez metka. 3) U izradi ID Behmen Omer nije imao nikakvog uea. Kao to sam ranije naveo, tekst ID sam Behmenu dao na itanje tek 1972-73 godine, a tada je ID bila konano formirana i prevedena na engleski i arapski jezik. Omer je, koliko se sjeam, imao neke primjedbe poto je proitao Deklaraciju, ali to vie nije moglo uticati na tekst koji je bio ve odavno zavren. 4) Takodje je netana i nepotkrijepljena injenicama tvrdnja optube, da sam o ID i njenom sadraju ikada razgovarao sa erimovi Hilmom, Erefom amparom i Behmen Salihom. 5) S obzirom na sve navedeno, potpuno je proizvoljna tvrdnja optube o stvaranju grupe na osnovu Deklaracije kao programa. Sve

60

61

SARAJEVSKI PROCES da su optueni lanovi grupe i proitali Deklaraciju to ne moe imati znaaj koji tome pripisuje optuba. Za nae prilike ID moe biti interesantna literatura, ali ne i program za politiko djelovanje. Sa pomenutim licima ja sam se inae vrlo slabo poznavao. 6. Niti ID, niti njezini dijelovi, nisu itani u Tabakom mesdidu; ovo e se pouzdano dokazati u toku postupka pred sudom. 7. ID nije bila nikakva tajna. Kompletna I glava i dva dijela III glave su objavljeni u Takvimu od 1972 godine i nisu izazvali negativnu reakciju vlasti. Primjerak ID koji sam drao kod kue od 1970 godine pronadjen je u mom radnom stolu prilikom pretresa, zajedno sa mojim drugim pisanim meterijalima. Tuilac tvrdi da je Behmen skrivao primjerke ID koji su bili kod njega (prijevodi na strane jezike). Ovo e se tek utvrditi, ali, ako je i bilo tako, stoji injenica da se aktom skrivanja jo nita ne dokazuje. Neprijateljski karakter nekog teksta mora se prije svega dokazati njegovim sadrajem i upotrebom, a ne injenicom gdje je dran ili pronadjen. ID ne sadri neprijateljsko, ali sadri druqaije miljenje pa je to bio eventualni razlog to je Omer ID sakrivao. U vezi teksta Muslimani u Juqoslavi]!: Nisam uestvovao u pisanju ovog teksta, kako to optuba tvrdi. Ja sam napisao tekst pod istim naslovom, koji pretstavlja moj referat na simpozijumu islamskih sociologa u erbruku (Kanada), odranom decembra 1981 godine. Ovaj tekst je pronadjen kod mene u engleskom prijevodu (Muslims in Yugoslavia - some economic facts), napisan je afirmativno i nije predmet inkriminacije. U tekstu Muslimanl u .Iuqoslaviji. koji je predmet optube i koji mi je predoen u istrazi, ja sam prepoznao prve etiri stranice (sa manjim dodaci ma ili isputanjima) iz mog kanadskog referata; ove etiri stranice sadre istorijski pregled o dolasku islama u nae krajeve i ivotu i razvoju muslimana u BiH od polovine XV vijeka pa do II svjetskog rata. Poetkom 1982, nakon povratka iz Kanade, ja sam tekst svog referata davao Omeru na itanje. To je bila verzija na SH-jeziku koja je, za razliku od verzije na engleskom jeziku, sadrala kompletan istorijski pregled po periodima. U vezi izjava svjedoka: Optuba navodi ukupno pet svjedoka pred kojima sam navodno davao izjave neprijateljskog karaktera. To su Kozari Vahid, Serdarevi Ismet, erimovi Hilmija, Arapi Mehmed i dr. Trun Muhamed. U vezi sa ovim izjavljujem: 1. Sa prvom trojicom sam blizak prijatelj ve gotovo 40 godina. Prilikom kunih posjeta, koje su svojedobno bile ee, a u zadnjih 5-6 godina veoma rijetke, razgovarali smo o svemu i svaemu. Najea tema razgovora bio je Islam openito. Sva trojica su inte-

TOK PROCESA lektualci, ubijedjeni muslimani, stariji su od mene, dakle formirani ljudi, pa pretpostavka o nekakvom mom ubjedjivanju i vrenju uticaja na njih otpada. Sa Arapiem sam se u poslijednjih nekoliko godina vidio 2 do 3 puta. Nikad nisam vodio s njim razgovor koji se navodi u optubi i koji je navodno bio u kui Munira Gavrankapetanovia; ustvari, nas dvojica nikad nismo bili skupa kod Gavrankapetanovia. Predlaem da se Munir pozove i posvjedoi o ovom pitanju. Sa dr. Trunom, koji je sudanski dravljanin zaposlen kod nas, nikada nisam govorio o prilikama u Jugoslaviji. 2. Ovom prilikom se neu osvrtati n pojedinane navode iznesene u optunici, to u uiniti u dokaznom postupku kada lino ujem izjave svjedoka. Istiem samo jedno: nikada, niko, ni na koji nain nije pomenuo etniki istu Bosnu- i islarnsku republiku Bosnu, niti se ikad poveo razgovor ovinistikog karaktera (protiv nekog od jugoslovenskih naroda). 3. Razgovori koje sam vodio sa svojim prijateljima ne mogu se ni u kom sluaju svesti pod lan 133 krivinog zakona, kao zlonamjerni i neistiniti i koji potiu na obaranje vlasti radnike klase i ustavom utvrdjenog poretka. ak i krajnje restriktivno primijenjen ovaj lan je izuzetak od Ustava koji gradjanima garantuje slobodu miljenja i izraavanja tog miljenja, i u naoj javnosti je sporan. Tuilac moje nevezane i slobodne razgovore sa prijateljima, koji moda odstupaju od zvaninih ema, kvalifikuje kao neprijateljsku propagandu u smislu lana 133. KZ. Ovo je protiv Ustava, i ovim se uvodi staljinistika praksa, koju je ovo drutvo odbacilo, ili treba da je odbacilo. Tajni Dio Put u Iran

Tano je da sam elio da putujem u Iran i da sam bio izvrio pripreme za taj put. Medjutim, ovo putovanje nisam ostvario i ovo nije sporno. Cilj mog namjeravanog puta u Iran bio je da u neposrednom vidjenju upoznam ovu zemlju nakon revolucije. Posebno su me uzbudjivale neke kontraverzne vijesti o dogadjajima u Iranu govorilo se o tajnim sudjenjima, suvinoj primjeni nasilja, kuitu linosti - a sve su to pitanja o kojima sam iznio svoje miljenje mnogo prije iranske revolucije (vidi teze 7, 11, 15, 16 i 17 Deklaracije). Namjeravao sam takodjer da ispitam mogunost objavljivanja Deklaracije u Iranu, u vezi s tim sam napisao Predqovor persijskom izdanju (u konanom tekstu oznaen kao Predqovor izdanja 1982). Ni u jednom trenutku nisam imao namjeru da tamo govorim o Jugoslaviji i naim prilikama. Siguran sam da e se na ovom procesu dokazati, da medju licima koja su putovala u Iran o takvim namjerama nije bilo ni govora prije putovanja i da su razgovori o

62

63

SARAJEVSKI PROCES da su optueni "lanovi grupe i proitali Deklaraciju to ne moe imati znaaj koji tome pripisuje optuba. Za nae prilike 10 moe biti interesantna literatura, ali ne i program za politiko djelovanje. Sa pomenutim licima ja sam se inae vrlo slabo poznavao. 6. Niti 10, niti njezini dijelovi, nisu itani u Tabakom mesdidu; ovo e se pouzdano dokazati u toku postupka pred sudom. 7. 10 nije bila nikakva tajna. Kompletna I glava i dva dijela III glave su objavljeni u Takvimu od 1972 godine i nisu izazvali negativnu reakciju vlasti. Primjerak 10 koji sam drao kod kue od 1970 godine pronadjen je u mom radnom stolu prilikom pretresa, zajedno sa mojim drugim pisanim meterijalima. Tuilac tvrdi da je Behmen skrivao primjerke 10 koji su bili kod njega (prijevodi na strane jezike). Ovo e se tek utvrditi, ali, ako je i bilo tako, stoji injenica da se aktom skrivanja jo nita ne dokazuje. Neprijateljski karakter nekog teksta mora se prije svega dokazati njegovim sadrajem i upotrebom, a ne injenicom gdje je dran ili pronadjen. 10 ne sadri neprijateljsko, ali sadri druqaije miljenje pa je to bio eventualni razlog to je Omer 10 sakrivao. U vezi teksta "Muslimani u Juqoslavi]i: Nisam uestvovao u pisanju ovog teksta, kako to optuba tvrdi. Ja sam napisao tekst pod istim naslovom, koji pretstavlja moj referat na simpozijumu islamskih sociologa u Serbruku (Kanada), odranom decembra 1981 godine. Ovaj tekst je pronadjen kod mene u engleskom prijevodu (Muslims in Yugoslavia - some economic facts), napisan je afirmativno i nije predmet inkriminacije. U tekstu "Muslimani u Juqoslavii!. koji je predmet optube i koji mi je predoen u istrazi, ja sam prepoznao prve etiri stranice (sa manjim dodaci ma ili isputanjima) iz mog kanadskog referata; ove etiri stranice sadre istorijski pregled o dolasku islama u nae krajeve i ivotu i razvoju muslimana u BiH od polovine XV vijeka pa do II svjetskog rata. Poetkom 1982, nakon povratka iz Kanade, ja sam tekst svog referata davao Omeru na itanje. To je bila verzija na SH-jeziku koja je, za razliku od verzije na engleskom jeziku, sadrala kompletan istorijski pregled po periodima. U vezi izjava svjedoka: Optuba navodi ukupno pet svjedoka pred kojima sam navodno davao izjave neprijateljskog karaktera. To su Kozari Vahid, Serdarevi Ismet, erimovi Hilmija, Arapi Mehmed i dr. Trun Muhamed. U vezi sa ovim izjavljujem: 1. Sa prvom trojicom sam blizak prijatelj ve gotovo 40 godina. Prilikom kunih posjeta, koje su svojedobno bile ee, a u zadnjih 5 - 6 godina veoma rijetke, razgovarali smo o svemu i svaemu. Najea tema razgovora bio je Islam openito. Sva trojica su inte-

TOK PROCESA lektualci, ubijedjeni muslimani, stariji su od mene, dakle formirani ljudi, pa pretpostavka o nekakvom mom ubjedjivanju i vrenju uticaja na njih otpada. Sa Arapiem sam se u poslijednjih nekoliko godina vidio 2 do 3 puta. Nikad nisam vodio s njim razgovor koji se navodi u optubi i koji je navodno bio u kui Munira Gavrankapetanovia; ustvari, nas dvojica nikad nismo bili skupa kod Gavrankapetanovia. Predlaem da se Munir pozove i posvjedoi o ovom pitanju. Sa dr. Trunom, koji je sudanski dravljanin zaposlen kod nas, nikada nisam govorio o prilikama u Jugoslaviji. 2. Ovom prilikom se neu osvrtati n pojedinane navode iznesene u optunici, to u uiniti u dokaznom postupku kada lino ujem izjave svjedoka. Istiem samo jedno: nikada, niko, ni na koji nain nije pomenuo "etniki istu Bosnu i islarnsku republiku Bosnu, niti se ikad poveo razgovor ovinistikog karaktera (protiv nekog od jugoslovenskih naroda). 3. Razgovori koje sam vodio sa svojim prijateljima ne mogu se ni u kom sluaju svesti pod Cian 133 krivinog zakona, kao zlonamjerni i neistiniti i koji potiu na obaranje vlasti radnike klase i ustavom utvrdjenog poretka. ak i krajnje restriktivno primijenjen ovaj lan je izuzetak od Ustava koji gradjani ma garantuje slobodu miljenja i izraavanja tog miljenja, i u naoj javnosti je sporan. Tuilac moje nevezane i slobodne razgovore sa prijateljima, koji moda odstupaju od zvaninih ema, kvalifikuje kao neprijateljsku propagandu u smislu lana 133. KZ. Ovo je protiv Ustava, i ovim se uvodi staljinistika praksa, koju je ovo drutvo odbacilo, ili treba da je odbacilo. Tajni Dio Put u Iran

Tano je da sam elio da putujem u Iran i da sam bio izvrio pripreme za taj put. Medjutim, ovo putovanje nisam ostvario i ovo nije sporno. Cilj mog namjeravanog puta u Iran bio je da u neposrednom vidjenju upoznam ovu zemlju nakon revolucije. Posebno su me uzbudjivale neke kontraverzne vijesti o dogadjajima u Iranu govorilo se o tajnim sudjenjima, suvinoj primjeni nasilja, kuitu linosti - a sve su to pitanja o kojima sam iznio svoje miljenje mnogo prije iranske revolucije (vidi teze 7,11,15,16 i 17 Deklaracije). Namjeravao sam takodjer da ispitam mogunost objavljivanja Deklaracije u Iranu, u vezi s tim sam napisao "Predgovor persijskom izdanju (u konanom tekstu oznaen kao "Predgovor izdanja 1982). Ni u jednom trenutku nisam imao namjeru da tamo govorim o Jugoslaviji i naim prilikama. Siguran sam da e se na ovom procesu dokazati, da medju licima koja su putovala u Iran o takvim namjerama nije bilo ni govora prije putovanja i da su razgovori o

62

63

SARAJEVSKI PROCES Jugoslaviji, ako ih je uopte i bilo, bili sasvim van okvira zamiljenog cilja putovanja. Ne stoji tvrdnja optube da je ovo putovanje organizovao Teufik Velagi. Jer, zato bih ja iao dva puta u Be da ispitam mogunosti putovanja, ako je to trebao da obavi Velagi. Oktobra 1982 u Be smo otputovali Omer Behmen, Kasurnaql i ja i tamo smo uzalud ekali etiri dana iranskog ambasadora. Cemu to, ako je Velagi bio orga- . nizator putovanja? Istina je da smo se vidjeli sa Velagiem, kod njega smo prilikom drugog putovanja u Be i spavali. Dobro nam je dolo da uz nas bude neko ko pozna Be i govori njemaki (prilikom prve posjete, u telefonskom razgovoru sa sekretaricom ambasade saznali smo da ambasador govori samo njemaki, a ne i engleski jezik). U tome je bila itava uloga Teufika Velagia. U razgovoru sa ambasadorom rekao sam da sam islamski pisac iz Jugoslavije, da mi je iskljuivo polje interesovanja stanje i procesi u islamskom svijetu, da me interesuje Iran nakon revolucije, da ima kontroverznih vijesti o nekim aspektima revolucije i sadanjeg stanja, da bih elio da to lino vidim i upoznam ukoliko je to mogue, i da eventualno o tome po povratku neto napiem. Nita nekorektno o Jugoslaviji nisam u tom razgovoru rekao. ak sam naveo da smo na TV imali vrlo informativnu i objektivnu seriju emisija o Iranu, koju je pripremio jedan na novinar. Postavlja se pitanje zato sam htio u Iran da putujem preko Bea, a ne preko Beograda ili Zagreba. Dva su razloga tome: Prvo - Bilo mi je poznato da njihove ambasade imaju obezbijedjenje karte za odredjene prilike (proslave, godinjice, praznike i sl.) za ljude iz inostranstva. Osim to su obezbijedjene besplatne avionske karte (to za na standard nije zanemarljivo), otpadaju i svi problemi oko prijema i smjetaja. Drugo - Htio sam da ovo putovanje ostane u diskreciji, ali ne zato to sam planirao da tamo pravim neke probleme Jugoslaviji, nego zato da utedim sebi probleme ovdje. Naime, kod nas se nepotrebno u zadnje vrijeme stvara neka psihoza horneinizacije, pa se putovanje u Iran koje nije poslovno moe pogreno protumaiti, ako se to hoe. Ovo tim prije to sam otvoreno pokazivao svoje simpatije za iransku revoluciju, naroito s poetka. Kasnije sam poeo neto kritikije da gledam, i upravo elja da sebi raistim dileme u vezi sa Iranom ponukala me da tamo pokuam otputovati. Nisam otiao na ovaj put. Sin mi se enio 25 decembra i ja sam Omeru Behmenu objasnio odustajanje od puta porodinim razlozima. Medjutim, to nije bila smetnja, jer polazak na put je bio 1. odnosno 2. januara, odnosno itavu sedmicu poslije sinovljeve enidbe. U pogledu putovanja u Iran u veoj grupi, odmah sam se pokolebao nakon povratka iz Bea u decembru. Kao to je poznato, ja sam 3. januara krenuo na put, zadravi se neko vrijeme u Istambulu. Htio sam da u Iran odem sam, pa sam priekao par dana u

TOK PROCESA Istambulu, ali tada su uslijedila dva uzastopna otkazivanja leta za Teheran, pa sam promijenio odluku i otputovao za Abu Dabi. Tamo sam sredio neka pitanja u vezi sa objavljivanjem moje knjige "Islam izmedju Istoka i Zapada- na engleskom i njenim prevodjenjem na arapski. Ne vidim da sam namjeravanim putovanjem u Iran uinio ita nedoputeno. Pitanja postavljena Aliji Izetbegoviu:

P: Da li ste ijednom reenicom naglasili da se ID ne odnosi na SFRJ? O: Ne, jer nije bilo potrebno. Iz sadrine teksta je to sasvim oigledno. P: Koga ubrajate u onih 700 miliona muslimana u svijetu? Da li i mene ubrajate u taj islamski svijet? O: Ubrajam drave gdje su muslimani veina stanovnitva - od Maroka do Indonezije. (Osim toga, vi niste muslimanka, vi ste moda Muslimanka sa veliko rn) P: Zato ste se zalagali za anonimnost autora Deklaracije? O: Zbog kompleksa. U muslimanskim zemljama s nepovjerenjem gledaju na tekstove koji dolaze iz sredina kao to je Jugoslavija. I drugo, stvarno sam se bojao mogunosti da se sa mnom desi ovo to se desilo, to jest da se prema meni postupi ovako kao to ste vi postupili. P: U svojoj odbrani ste iznijeli tvrdnju da ID zagovara moderan i human poredak zasnovan na islamu. Kakav je to moderan i human sistem koji nigdje ne pominje nesvrstanost i samoupravijanje? O: Nisam nigdje zagovarao nesvrstanost i samoupravijanje. Ne poriem vrijednost ovih principa, ali postoje i drugi principi koji su humani i moderni. Iskaz Omera Behmena Sasluanje drugooptuenog Omera Behmena provedeno je na vrlo dramatian i neoubiajen nain. U takvom psihikom i fizikom stanju, koje se teko moe opisati. On je izgledao umomentima potpuno apatian i odsutan, nezainteresiran za zbivanja oko njega. U momentima je zbunjen, naroito nakon napada tuioca i predsjednika suda, da bi se opet sabrao i odgovarao, dodue polako ali precizno. Odavao je utisak bolesnog i do kraja iscrpljenog i fiziki slomljenog ovjeka. Sumnjalo se je da je bio podvrqnut specijalnom sasluavanju uz torturu i droge. Uza sve to njegovo sasluavanje je trajalo dva dana. U javnom dijelu sasluanja Omer Behmen priznaje da je deklaraciju dobio od Izetbegovia g. 1972, da ju je itao i biljeio svoje

64

65

SARAJEVSKI

PROCES

TOK PROCESA

primjedbe o statistikim podatcima, poloaju Muslimana kao i nekim teolokim problemima. Deklaraciju - koja je djelimino, kako on kae, objavljena u Takvimu (Godinjaku) IVZ-a 1972. - shvata kao jedan prilog o Islamu. Smatra da se deklaracija ne moe odnositi na Jugoslaviju, ali se moe koristiti kao opa vjerska literatura. - Alija mi nije govorio o umnoavanju ili je radio na prijevodu Islamske deklaracije (u daljem tekstu: ID) na strane jezike. Kako se sjeam, dao mi je prijevode na engleskom, arapskom i turskom jeziku da pogledam; sve sam to ostavio kod Biakia, koji su moji blii rodjaci i kod kojih sam jedno vrijeme stanovao. To je bilo prije mog odlaska u Libiju 1974, kad sam ostavio i ostale stvari i knjige. - Ja deklaraciju nisam nikome davao (pa ni H. ivalju), a koliko znam nije ni Alija. Ne znam da je T. M. dobijao ID niti da je data Brankovi Hasibu. Znam da je on putovao u Istanbul pod pretpostavkom da je mogao nositi radi prevodjenja na turski. - Velagi mi je rekao da je ID proitao. On je imao vrlo otre primjedbe, jer, kako on kae, tamo nema nikakvog politikog programa, jer je suvie abstraktna, van historijskog vremena. Osobito je zamjerao da tekst ne spominje Muslimane Bosne. Rekao je da se ne moe sloiti sa bilo kojim programom u kome nije istaknut viepartijski sistem. Velagi je, kako znamo, naroito naglaavao da je sudbina BH-Muslimana u zajednikoj dravi sa svojim komijama Srbima i Hrvatima. Njemu je deklaracija izgledala daleko od naeg stvarnog ivota i da je trebala nae prilike obraditi. - Ja sam napisao lanak Muslimani u Juqoslavi]! i dao ga prof. Djozi, koji je bio vodei funkcioner IVZ, a koji ga je preradjenog nakon nekoliko mjeseci objavio. Optunica iz toga konstatira neprijateljski akt. Ja to nisam ni irio ni rasturao, ak nisam ni Aliji dao na itanje. To isto vai i za Strukturu Islamske Vjerske Zajednice, za to sam ja napisao teze, a tekst napravio prof Djozo. - Bio sam lan Odbora IVZ za Sarajevo, koji se je brinuo za materijalnu stranu TM, dok njegov rad mi nismo kontrolirali. Sa Hasanom smo razgovarali o radu TM naroito nakon zamjerki starjeinstva, jer sam se ja kao lan odbora zalagao da se rad u TM nastavi. 'Taj rad je bio vrlo koristan za muslimansku omladinu i nije nikada i ni po emu bio politiki, a kamoli protudravni. Ja Hasanu nisam dao ID niti sam imao nekih susreta s njim u smislu optunice, ali smo se vidjali. - Optuena Djula Biaki je prepisivala moje utiske iz Irana, a zapoela je i s kucanjem nekih drugih tekstova, koje nije zavrila zbog hapenja.

Deklaraciju sam uistinu skrivao, ali ne jer je ona sadravala neto nedozvoljeno, nego jer su nae drutven-i prilike takve da ak i to moe biti kompromitirajui tekst. Zbog sveja toga ja sam smatrao da treba to skloniti. Ono to mi se dogodilo i to se upravo dogadja, ovaj proces, je najbolji dokaz da sam imao pravo.

Sasluanje Omera Behmena trajalo je dva dana. On se je s mukom trudio da jasno i glasno Odgovara. Bivao je sve slabiji, to je animiralo javnog tuioca da ga izaziva, da mu prijeti, ismijava ga i oevidno kao fiziki slabog zbunjuje, uz obilnu pomo predsjednika sudskog vijea, koji ignorira intervencije advokata Jovanovia. - Velagi mi nije dao knjigu Islarn izmedju Istoka i Zapada, iji je autor Izetbegovi, a niti sam ja tu knjigu mogao dati mome bratu Salihu. Ta mi je u istrazi poturena kao moja, poto mi je isljednik rekao da su moj brat i Izetbegovi to rekli te ih nisam htio iz obzira dezavuirati. - Istina, Velagi mi je u maju 1982, kad smo bili u Beu ja i Alija, predloio da se ID preda iranskom ambasadoru koga on poznaje. Na inzistiranje tuioca da ID predstavlja ideju i program bivih Mladih rnusllrnana, Behmen kae: - ID donekle odgovara, reklo bi se, osnovnoj ideji Mladih Muslimana, ali je ID naelna i mislim a kao takva nije ni od koga shvaena. Alija i ja smo htjeli pisanom rijeju zahvatiti to iri krug ljudi ... Javni tuilac: - Znate li to radi Velagi u emigraciji?2 Znao sam da je Velagi lan Dernokratske alternative- te da su tamo predstavnici Srba, Hrvata, Slovenaca i Muslimana. P: Da li ste sudjeni kao lan organizacije Mladih muslimana? - U okviru MM djelovao sam u Mostaru 1946 do 1949 i bio osudjen na 20 godina zatvora i od leao vie od jedanaest godina L Zenici. Na tajnom dijelu sasluanja sud je ispraznio dvoranu, u kojoj ostaju sin i kerka Izetbegovia i Omerova supruga, kad se ispituje o putu u Teheran. - Do puta u Be dolo je spontano. Izetbegovi je namjeravao da ide u Be radi tampanja svoje knjige, pa kako sam i ja imao svoje
2) Velagic je poslao jedno pismo Ahmetu Smailoviu, Omeru Nakieviu i jo nekima koji su studirali u Kairu 1964. g. Pismo je bilo adresirano i upueno na Ahmeta Smailovia (kasnijeg predsjednika Islamske zajednice za BiH i profesora Teolokog fakulteta. Vjerojatno je to pismo palo u ruke UDB-i jo u Kairu - kako, to jedino Ahmet Smailovi moe objasniti. Optunica je to nakon skoro 20 godina pretvorila u dokazBehmenove veze sa politikom emigracijom, iako on s tim pismom nije imao veze.

66

67

SARAJEVSKI PROCES

TOK PROCESA

osobne i zdravstvene razloge sloio sam se da putujemo zajedno. U vlaku mi je Alija rekao da s nama ide i Kasumagi, koji nam se je pridruio u Zenici. On je putovao slubeno. Odsjeli smo kod Velagia, ali poto nam je bilo tijesno (imao je goste) iznajmljen je apartman. Tu me je posjeivao Velagi, jer nisam izlazio zbog bolesti. Ovog puta nije bilo razgovora o kontaktu s iranskim ambasadorom. Neosnovani su navodi optunice da nam je smjetaj i ishrana u Beu bilo obezbijedjeno od iranske ambasade. - Kada sam juna 1982. s familijom bio u posjeti Teufiku Velagiu, s kojim sam od djetinjstva prijatelj, on mi je priao da je pozvan u Teheran kao gost na proslavu revolucije. Proslava je bila u januaru. Pitao me je da li elim poi, jer ima slobodnih pozivnica i eventualno povedem jo nekoliko prijatelja. Za mene je to bila dobra prilika, jer sam se elio osobno uvjeriti kako to izgleda, ali mi datum nije odgovarao. Poziv sam prihvatio za drugi datum. Rekao sam mu da u povesti jo koga da karte ne ostanu neiskoritene. U oktobru smo se dogovorili ja, Ismet i Alija o datumu i to rekli Velagiu, tako da nije bilo ni potrebe da idemo na Ambasadu. U vezi puta uJran Alija i Edhem su ili u Be utanaiti datume. Ja sam pitao Hasana i Zivalja da li ele posjetiti Iran i obavijestio Kasumagia o datumu. . Kako ve znate, neki su ili direktno iz Bea, a neki su eljeli s familijama putovati rodjacima u Tursku, tako da su se u Istanbulu nama pridruili. Zamolio sam Velagia da se na pasoe ne stavljaju igovi, kako za nas koji smo putovali iz Bea tako i za Kasumagia i engia. U Teheranu nas je trebao netko doekati, ali nije, pa smo nakon intervencije nekako uredili ulazak bez ovjere pasoa engia i Kasumagia. Iranci su se izvinuli za nesporazum i odveli nas u jedan hotel u Teheranu. Nismo imali nikakve kontakte sa uvarima revolucije u smislu optunice. Pratili su nas iranski studenti, po pravilu dvojica za svaki program, a koji su se. najvie druili s Edhemom i Husom, a ovi su pak s njima razgovarali vie nogama i rukama nego na engleskom jeziku. S njima nisu vodjeni onakvi razgovori kakvi se u optunici navode. Najvie se je govorilo o Iranu. .u hotelu su nas pitali o Jugoslaviji, o broju muslimana, ali nije v~?J~n raz~ovor o Kosovu, o dominantnom poloaju Srba u JugoslaVIJI I ostalim temema pomenutim u optunici. U drugom hotelu V~jza" s~o.b~1i u posjeti iranskim ranjenicima. Tamo smo razgovarali s ranjerucrrna, a ne s domainima, jer ih nije ni bilo. Svi smo poneto govorili s tim ranjenici ma, ali iskljuivo o njihovoj revoluciji a ne i o pitanjima iz optunice. ' U optunici se takodjer bez ikakve podloge navodi da smo mi 8.1.1983. vodili razgovor s ministrom Gafarijem. Ne znam odakle

takav podatak, za mene je on obian slubenik Ministarstva nacionalne orijentacije. Inae razgovor s njim je bio prvenstveno kurtoazan. Pitao nas je o naem vidjenju Irana, a mi smo govorili sve najljepe. Razgovarano je o potrebi razmjene studenata i davanju stipendija, kao i o angaovanju jugoslovenskih preduzea u izgradnji Irana, jer u tim preduzeima ima i dosta zaposlenih muslimana. Nismo govorili o preduzeima iz Bosne. Nismo govorili o emisijama na srpsko-hrvatskom jeziku, ve o poboljanju ujnosti Radio-Teherana. Takodjer nismo govorili o nafti kao sredstvu pritiska. Sredinom oktobra 1982. Alija nije predao primjerak ID iranskom ambasdoru, a niti je bilo ta govorio O poloaju Muslimana u Jugoslaviji: - Juer sam objasnio kako je dolo do priznanja. Meni je isljednik saoptio da je to izjavio Izetbegovi, pa sam i ja tako izjavio. Tano je da sam potpisao takvu izjavu, ali sam bio psihiki iscrpljen. Inae, ja sam isljednika tano obavijestio i dao izjavu o onome ta je i kako je bilo. Osobito zbrkan bio je Omer Behmen u onim dijelovima iskaza koji se odnose na Izetbegovia i ID. Tako je prilikom sudijinog pitanja o duini ID, koju je itao u dva navrata, odgovorio: ini mi se da je drugi put bila neto vea ... ne znam ... moe biti da je ona prva bila vea ... ma moda su i iste ... " Izetbegovi postavlja pitanje: Da li razlika u duini teksta Deklaracije moda potie od prori[eda? Na to tuilac skae sa stolice i obraa se direktno Omeru Behmenu, zabranjujui mu da odgovori: Na ovo ne smije odgovoriti!" Sudija bez ikakvog obrazloenja zabranjuje odgovor. Sve ovo apatino stanje, sa iznurenou, blijedilom i proirenim zjenicama, nastavlja se i dalje sve do kulminacije u kolapsu koji je Omer Behmen doivio u jutro na poetku drugog dana svog iskaza, a etvrtog dana sudjenja (21.7.1983), koji je jasno pokazao pri kakvom je stanju od njega zahtijevan iskaz. Behmen je poeo zamuckivati pa onda teturati. Na to mu sudija stavlja ponudu da iskaz daje sjedei, ali Omer kae da hoe nastaviti na isti nain. Dok je to izgovarao ve je poeo gubiti ravnoteu. Straari ga u padu hvataju, a ispred njegovog tijela odmah se stvara kordon iza kojeg se ne vidi nita, iako su u publici svega tri osobe: sin i kerka Izetbegovia i Omerova supruga. Ne vidi se ni na koji mu to nain pomau, jer se svim silama trude da njegovo tijelo u cijelosti zaklone. Behmen je u nesvijesti i kako njegovu suprugu, ljekara internistu po zanimanju, ne pozivaju da mu pomogne, ta vie, daju naredjenje da se niko ne smije pribliiti, ona ipak sama priskae, uzima bokal vode ispred tui oca i nekako postie da je straari, valjda preplaeni Omerovim stanjem, puste do njega. Ona ga polijeva vodom, umiva lice, on otvara kapke i prevrne oima. Ona mu

68

69

SARAJEVSKI PROCES mjeri puls - nema ga! Nema ni pritiska! Opet prevrne oima i prestaje disanje. Pola minute! Zatim se dah vraa, pa opet prestaje u istoj duini, onda se nanovo vraa. Zatvorenih oiju i klonule glave, u dubokoj nesvijesti, Omer povraa. Lice i usne su ljubiaste. Dolazi medicinski tehniar sa tlakomjerom. Njegova ena Sali ha jednom, tehniar drugi put, ustanovljava da nema pritiska. Tek kad ga mjere trei put, pritisak se pojavljuje i gornji iznosi 70. Nakon to se sve smirilo i Omer doao svijesti sudija zahtijeva nosila, a Omer sav plav odbija, i straari ge odvode. Omerova supruga Saliha je zahtijevala da se uzme EKG na srcu, kao i da se izmjeri koliina eljeza u krvi. Medjutim oni joj nikad ne doputaju da vidi taj EKG, a koliina eljeza u krvi je 7 (koja kod normalnog odraslog mukarca iznosi od 14-20). Ljekari, koji su u svojstvu sluaoca prisustvovali javnom dijelu Omerovog iskaza, kategoriki tvrde da se njegovo ponaanje u toku procesa ni po kojim mjerilima ne moe smatrati kao ponaanje normalnog ovjeka, a uzrok tome jedino moe biti nekontrolisana primjena narkotika i krajnja iscrpljenost. Kakvo je njegovo stanje bilo u trenutcima slabosti vidi se po tome to tekstove koje nije napisao, a za ije autorstvo nema nikakvih dokaza niti indicija ni za jednog od optuenih, on preuzima na svoja ledja i priznaje- autorstvo (nerasturanih, kakvi su svi inkriminirani u ovom procesu) tekstova Muslimani u Jugoslaviji i Struktura IVZ-a u Jugoslaviji. Vidjevi da e ovaj optueni priznati i akte koje nije poinio, samo ako mu ih se napomene, sudija mu se jednom prilikom obratio: Omere, za sve ono to ne znamo ije je, da pripiemo tebi, ta veli? Omer usporeno odgovara: Pa moe, nema problema. U takvom je stanju data odbrana Omera Behmena. Nakon sasluanja Hasana engia Omer Behmen je nastavio davanje iskaza, budui mu se je zdravstveno stanje normaliziralo. - Velagi je, ne u prisustvu Alije, rekao da bi bilo dobro dati primjerak deklaracije iranskom ambasadoru. Bali je imao primjerak deklaracije radi prevodjenja na njemaki jezik. Inae, ja sam datume navodio kao primjer, otprilike, a i nain ispitivanja u istrazi je bio takav da su na pojedina pitanja dati konkretni odgovori, ali su u zapisnike upisani kao cjeline, pa se tako i smisao mijenjao. P: ta se nalazi u Biakievom dnevniku? O: Edhemu sam rekao da pri biljei mjesta koja smo obilazili kao i druge interesantne stvari, poput obiaja, imena i sl. Svega negdje oko 3 - 4 stranice. P: Postoji li slinost izmedju Mladih muslimana. i Muslimanske brae?

TOK PROCESA O: Veoma su velike razlike izmedju Mladin rnusllrnanaMuslimanske brae. Jedno s drugim nema veze. P: Kakav je bio stvarni cilj puta? O: Svrha i cilj putovanja bila je elja da se vidi Iran. Iskaz Hasana engia Nakon to je rano ujutro Behmen definitivno dokazao svoju nesposobnost za davanje zvanine izjave, na sasluanje je pozvan Hasan engi. Na poetku iskaza engi na arapskom jeziku ui ajet iz Kur'ana o Musau i faraonu, na to sudija burno reaguje govorei kako smo svi mi ovdje, u sudnici, Juqoslovenl. Naredjuje mu da se prestaje moliti i qovorlti na arapskom jeziku. Slijedi engiev iskaz: Nije mi dozvoljeno da u pripremi odbrane vidim svoje tekstove, koji su nastali prije tri do etiri godine, te ne mogu da se branim. Nita od spisa i materijala, koje sam traio od istranih sudskih organa nije mi dostavljeno. Zahtijevam, da bih se mogao braniti, stvarni uvid u sve to. Isto tako sam traio ono to sam izjavio u prethodnom postupku. Ni to nisam dobio. Zato ono to u rei nije odbrana nego napad na besramnost optube, koja je svojom nepravdom najprije obuhvatila istragu, a sad e eto, i sud. Prije svega, rei u neto o optirn okolnostima optube. Moje rijei i moj ivot se ne mogu mijenjati. Ja sam opredijeljen za Islam u dui i u ivotu - po zvanju. Neu da krnjim te injenice ak ni u rljeirna. Sudija: Iznosi samo ono to je u interesu optube! engi: Ne, iznijet u ono to je u interesu odbrane. O Islamu ne mogu govoriti kao neki druqi naunik, ve kao islamski. Ne mogu mu prii sa nekog za mene kao vjernika fiktivnog sociolokog stanovita o drutvenim uslovima njegovog nastanka, niti uslova njegove primjene - za mene je primjena Boijih naredbi bezuslovna: ne treba drugog poticaja onome koji vjeruje do njegova vjera. Ja sam tano razlikovao koliko treba propovijedati, a koliko treba raditi. Diplomski rad na ITF-u mi je bio Islam kao cjelokupni pogled na svijet, to znai da u njemu svagda postoji praksa ili, transponovano u propovijedanje: prvo uini dobro a onda drugog upuuj. Dakle, taan je navod optunice, kako ja smatram da je islam cjelovit sistem ivota. Moram dodati i to da se nijedna religija (kao cjeloviti teoretski-praktini duhovni korpus) ne moe cijepati na javni i privatni aspekat. To moe uiniti neko drugi naspram nje, anikada ona unutar sebe. Ovo, naravno, osobito vai za Islam koji je svjetskoistorijska specifika religijske sfere upravo stoga to je i odredjen do pojedinosti, a ne samo puko naelno, kao milosrdje i pravednost. Imperativi Islama nisu dakle na nivou apstrakcije t. j. nisu dati uobiai

70

71

SARAJEVSKI PROCES jenim slijedom od opeg naela ka imperativu djelanja, nego obratno: iz pojedinih polja djelanja, detaljno odredjenih radnjama, radja se slika naela, koja je prirodno apstraktnija od konkretnih dunosti u konkretnom ivotu. Kod drugih monoteistikih religija stvar je upravo obratna: djelanje, to jest njegov imperativ bez odredjenja, je apstraktnije od naela. Znai, za muslimana slijedi i konkretno djelanje, to jest sasvim odredjeno, recimo, davati zekjat i sadaku (materijalna davanja, zajednici i pojedincu) - vi ne moete ne dati. Ko ne daje, taj nije musliman. Isto to vai za vjersku uputu: svako ko ne upuuje na istinu o Allahu, preuuje, odrie je se i u sebi: i pouka je dunost. Ovu posebnost Islama treba poznavati da bi se sudilo njegovim vjernicima, a ne, kao to na jednom mjestu navodi optuba o tekstu Nunost obnove, besmisleno napadati literaturu koju su itali da odbacuje klasnu borbu: ja nisam komunista (i vi sami to priznajete ovom optubom), te meni princip klasne borbe i ne moe nita znaiti. Medjutim, meni se s ovom optubom o odbacivanju klasnosti sudi kao komunistu koji je iznevjerio marksizam. Stekao sam raznorodna znanja jer itam mnogo i ne znam zato bi bilo zabranjeno da sa kolegama razgovaram o proitanoj stvari. Ja sam vjernik, te sam ve kao takav, a i profesionalno, duan da dam svoj doprinos tumaenju Islama u istom smislu u kojem sam duan obavljati namaz. Mnogobrojne formulacije iz optunice su samo istrgnute misli, najee rijei, a one se veu za Deklaraciju, iako o njoj nisam znao nita sve do itanja optunice. Formulacije koje mi se stavljaju na teret niti su moja misao niti prestavljaju konstrukciju mojih reenica. Primjera radi navodim da termin revoluclja ima svoj nabo], kakav je podrazmijevan u optunici, samo u djelanju od strane drugog ideolokog kruga, a ne onog kojem ja pripadam, jer takva revolucija ne odgovara sutini Islama. Zatim, Islam nema svetenstva, pa ja taj termin ni u usmenom, a osobito u pismenom, optenju nikad ne upotrebljavam. Takodjer nikad ne upotrebljavam termin islamski teolozl, a pismeno sam se izrazio protiv njega. Ovakvih rijei i sintaqmi, koje optunica navodi kao moje, jer me direktno citira, ima jo mnogo. Svako ko me poznaje zna da ja ne upotrebljavam ove formalne termine iz optunice. Oito je, pisac optunice smatra da svojim duhom mora zadojiti moje rijei, pa ih je i promijenio u potpunosti, a ne samo prebojio kontekstom. Stav 4. otunice je la, a 5. je nejasan i neodredjen. Ne navodi se gdje to islamski preporod, i kakav. O ovom pitanju nemam svoj stav, te se ne mogu opredjeljivati; o preporodu se govori od 11. vijeka. Zatim, opet nemogunost ve u tormulacilt: ne upotrebljavam izraz preporod, jer je prvo, neodredjen, a kao drugo, ja sam vjernik i zato smatram da Istina ne treba preporoda, nego samo oglasa. Slinosti u mojim tekstovima sa Deklaracijom mogu poticati samo od istovjetnosti predmeta (Islam) ili istovjetnosti izvora, a ne

TOK PROCESA od mog itanja Deklaracije. Zar vi smatrate da moje obrazovanje ne prevazilazi tih etrdesetak strana deklaracije? Zar vi smatrate da bilo koji intelektualac s podruja duhovnih nauka moe ne imati nita drugo proitano do jednu brouru? Nadjite takvog, pa u dopustiti tu mogunost inspiracije Deklaracijom. Stav 6. optunice. To nisam rekao. To nije moj stil kazivanja, ve stil kazivanja svjedoka, koji je ustanovila optunica. Stav 7. je nejasan u smislu toga o kakvom je poloaju muslimana rije. Ja sam zastupao stav reisa Kemure u smislu poboljanja vjerske pouke za muslimane. to se tie citata ajeta u optunici, to je tek jedan od moguih prijevoda. Ja taj ajet prevodim na drugi nain: Boq nee mjenjati situaciju jednog naroda, dok taj narod ne mijenja svoj odnos prema Bogu. Molim da se u zapisniku svakom prilikom rije Boq- pie velikom poetnim slovom B. Stav 8. Ova inkriminacija baca svjetlo na onog koji je to i izrekao, jer se propovijeda samoubistvo, a samoubistvo je po Islamu strogo zabranjeno. Stav 9 - Kao i prethodni. Stav 10. Ovo nisam govorio. Ja sam nacionalno opredijeljen kao Musliman, ali ja sam u prvom redu vjernik musliman, stoga to je odnos prema cjelini svijeta vaniji nego odnos prema jednom narodu, pa tako i ne mogu biti nacionalista. Osim toga, to je i eksplicitan stav Islama. I najzad, za mene je najvee ponienje kad se kae da sam nacionalista, jer to izaziva podjelu drugaiju i niu od one osnovne moralne na dobre i zle. Stav 11. Vezan je za stav 10. Nisam govorio. to se tie stava 12., izjavljujem da nikad nisam govorio o Mladim muslimanima. Svjedok spominje lice koje sam ja navodno spominjao kao uzor, a koje je bilo pripadnik organizacije MM, a ja to lice niti znam, niti sam kad o njemu uo. Ime Hundur Alija sam prvi put uo u toku istrage. Stav 13. Poriem. Stav 14. To je izmiljotina svjedoka. Ne pozdravljaj se sa nevjernikom, ubij nevjernika! Prvi dio reenice predstavlja namjernu izmjenu Kur'anskog ajeta: uzmite Kur'an i pogledajte. Ubij nevjernika su rijei istrgnute iz toka Kur'anskog teksta. A tano je da sam zastupao stav Kur'ana i erijata o sklapanju brakova, odnosno, zabrani brakova muslimanki s nevjernikom, ali ne zbog mogue nacionalne asimilacije, ve zbog mogue vjerske asimilacije: za mene je to stapanje Istine sa Neistinom, jer ja sam vjernik i neu da istina o jedinom Bogu potpuno nestane medju ljudima. Taj stav sam jo zastupao i zato to je to Allah zabranio bez obzira na posljedice. Osim toga, osnovni prigovor ovoj inkriminaciji sastoji se u tome da ona pogreno shvata pojam braka sa vjernikom: takav stav ne iskljuuje brak sa pripadnikom drugog naroda ili rase. Odlian primjer za to kako optunica ne eli praviti razliku izmedju vjere i nacije kada sa istoe vjere zakljuuje na istu naciju. Sta znai

72

73

SARAJEVSKI PROCES navod optube: " ... a nevjernici su oni koji nisu Muslimani ... Je li onaj koji je ovo napisao svjestan ta je napisao? Meni se kao vjerniku - a bez ikakvih dokaza - pripisuje propovijedanje neke nacionalne religije. Muslimani nisu L:idovi, a niti sam ja krivovjerac. Istovremeno me se optuuje (u vezi s ostalima) za tenje ka ostvarenju panislamistikih ideja, a ja sam eto - otpadnik od te vjere za koju se borim. 'I Stav 15. To nisam nikad govorio. Lino mi ni,e poznat stav erijata prema davanju krvi, te ono to ne znam i ne govorim. (Advokat napomimje da je otueni nekoliko puta dobrovoljno davao krv.) Sto se tie isticanja muslimana, i sada mislim da oni treba da budu za ugled po radu, dobroti i estitosti. Pri tome, znajui da plemenitost due ili kultura sredine ine isto, nisam iskljuiv! Stav 16. Nita od toga nisam govorio, ali je tano da sam kritikevao rad IVZ, iznosio sam ozbiljnu kritiku na njen rad. O ovome irna pismenih dokaza u zapisnicima sa tih sastanaka. Nikada nisam .za ljude iz IVZ-a rekao da su reimski ljudi, pijuni ili crveni. Mi smo kao grupa studenata kriti kovali neke profesore, a oni su nam se osveivali time to su nas obarali na ispitima, disciplinski kanjavali i slino. Inae, iz dopisa upuenog Islamskom teolokom fakultetu u jesen 1978. moe se vidjeti da su potpisnici, osim mene, i svjedoci koji danas svjedoe na moju tetu (Feti, Jaarevi, Kari). Stav 17. To je la! . Stav 18. Isto tako. Taka 2. optunice. Navod nije taan. Kako u pogledu vremena izvodjenja tako i u pogledu organizatora, kao i mojih istupa. Ja sam pozvao svjedoke i ako ih i vi pozovete doznat ete slijedee: ekskurzija je organizovana juna - jula 1978. godine, a ne 1979., o emu postoje pismeni dokumenti. To je postavljeno tako, jer je nekome stalo da tu moju aktivnost moe vezivati za datum upoznavanja sa Alijom Izetbegoviem i Omerom Behmenom. Medjutim, o ovoj ekskurziji postoje zvanina akta u IVZ-u i ja sam tada iao u svojstvu uitelja vjerske pouke. Ove ekskurzije su imale svoj program, a predavanja i mevludi, iz kojih su sastavljene, unaprijed su bili sainjeni u veem broju primjeraka koje su uesnici ekskurzije dobijali na itanje odnosno izvodjenje po damijama. Inae, napisan je jedan zajedniki tekst. I uvodne rijei su bili pisani tekstovi. Na sve njih je saglasnost davala IVZ. Vodja prve ekskurzije bio je elebi Midhat. Mislim da me je za te ekskurzije teretila Jaarevi Nermina. Medjutim sa njom su u tim ekskurzijama bili njena majka, sestra i brat, te oni najbolje mogu posvjedoiti o tome ta se tamo deavalo. Inae, u PIjevijama je bio i reis Hadiabdi. Trebalo bi, barem usput, rei da u to vrijeme nije bila izvedena ni Iranska revolucija, pa nije moglo biti rijei o temama vezanim za nju. Jo jedna nespretna konstrukcija optunice. Zatim, niko nije

TOK PROCESA govorio o lslarnizaciii i islamskom preporodu, ve o preporodu vjerske prakse i obuke, izgradnji damija i sl. Izgleda da optuba ide na vrhunske apstrakcije: sve trpa u isti ko. Taka 3. optunice. Tekst "Nunost obnove- dao sam Lati Demalu da bi napravio strune jezike primjedbe kako bi se ovaj tekst objavio u islamskoj ili drugoj tampi. Ova zamisao nije realizirana zbog moje zauzetost i drugim poslovima. Tekst sam dao na itanje Behmen Omeru, a nisam ga dobio nazad. Ovaj tekst nisam dao Jaarevi Nermini, aja lino bar, ni Kurdi efiku. Ne iskljuujem da je on mogao itati taj tekst dobivi ga od drugih. Smatram da se ovaj tekst, uz jezike ispravke i izbacivanje pojedinih reenica mogao i objaviti. Ovaj tekst nije koriten ni u kakve svrhe. O Tabakom mesdidu: Optunica, govorei o muslimanima, stalno koristi veliko "M to bi trebalo navesti na zakljuak da sam u odnosu na njih vrio krivina djela. Medjutim, nigdje u mojim materijalima nema velikog "M, a to znai da se ja uvijek obraam vjernicima, te se na njih valjda i odnose moji zapisi. Vjernicima sam se obraao u damijama i mesdidima, a i svjedoci su takodjer vjernici, te i u odnosu na razgovore sa njima i na njih same nije moglo biti nacionalizma, jer sam i sam sa njima razgovarao kao sa vjernicima. Sviju sam ih i upoznao kao vjernike - ne kao profesore, apotekare, zanatlije, umjetnike, ljekare ili Muslimane sa velikim "M, nego kao vjernike. Dalje, vi me uporno pokuavate vezati za 1979. godinu, odnosno za Aliju i Omera, a ja sam od davno prije aktivan - jo od medrese. Ja sam iz prve generacije ITF-a. Kao i ostali, ozbiljno sam shvatio svoje obaveze, te sam se zalagao da bih opravdao povjerenje. Predavanja koja su se drala u Carevoj damiji izazvala su veliko interesovanje, pa i pitanja i, naravno, potrebu za raspravljanjem pojedinih pokrenutih tema. Zbog razliitog sastava posjetilaca u Carevoj damiji, odlueno je da se osnuje poseban mesdid za mlade ljude, radi bolje i problematski profiliranije rasprave pojedinih pitanja. Prva predavanja su odravana u prostorijama ITF-a, ali je nakon izvjesnog vremena prodekan fakulteta usmeno zabranio Odravanje rasprava u prostorijama ITF-a iz bojazni da neko ne stavi zamjerku zbog slobodnog raspravljanja tema, te da se pred organima vlasti ne dovodi u pitanje rad ITF-a. Prodekan je zabranio rad ovog mesdida u prostorijama fakulteta, ali ne i sami rad mesdida. Nezadovoljni ovom odlukom, pismeno smo se obratili Dekanatu fakulteta radi objanjenja razloga ove zvanino nepostojee zabrane. Oktobra - novembra 1978. godine Odbor IVZ-a Sarajevo nam je odobrio prostorije Tabakog mesdida na Baariji radi odravanja predavanja. Po tome se ovaj rad naziva Tabaki mesdid, a odra-

74

75

SARAJEVSKI PROCES vao se svake srijede u 17h po unaprijed utvrdjenom programu. Na godinjoj skuptini studenata ITF-a izabran sam za voditelja rnesdida. U poetku rada program nije tekao putem pisanih predavanja, nego se rasprava vodila povodom pojedinih ajeta. Na predavanja su tada dolazili iskljuivo studenti ITF-a i uenici medrese. U tom periodu su neki uesnici postavljali pitanja i istupali van teme tj. u oblast politikog, ali se radilo samo o dva - tri sluaoca, koji nisu uspijevali isprovocirati ostale. Ipak, mi smo takva pitanja energino zabranjivali, ukazujui svima da se tu rasprava iskljuivo vodi o vjerskim pitanjima, a ne i o politikim. Svi ostali smo (uesnici diskusija) saglasno reagovali na ovakva pitanja, te nam je pismeno skrenuta panja. Inae, ta su se pitanja odnosila na Iransku revoluciju. Istiem da smo svi i uvijek naglaavali da moramo drati vjerske, a ne druge razgovore. (To tvrdi i svjedok Mehti Halil, koji me i tereti, a inae me je zbog toga proglaavao andarom.) Potom nam je naredjeno da sainjamo polugodinji program rada debatnog kluba i da ga aljemo na verifikaciju, kao i to da se po tom programu unaprijed saine pismena predavanja koja smo bili duni dostaviti Odboru na osam dana prije termina odravanja predavanja. Osim toga Odbor je odredjivao po jednog svog lana koji je prisustvovao radu rnesdida. Sve ove uslove smo ispunjavali bez izuzetka. Nije bilo primjedbe na temu, ni jedno predavanje nije bilo vraeno s primjedbama, niti su prisutni lanovi Odbora davali primjedbe na tok rasprave. Program rada smo sami mi studenti sastavili - bez iije pomoi sa strane. Za neka predavanja sam se obraao profesoru H. Djozi, ali od njega nismo dobili ni jedno gotovo predavanje. U to vrijeme jo nisam poznavao Behmen Omera. Djozo me uputio na Aliju Izetbegovia. To je bilo negdje marta - aprila 1979. godine. U to vrijeme sam bio proitao njegov lanak Umjetnost, religija i nauka, a u Medresi mi je njegova kerka predavala engleski jezik. U to vrijeme, pred damijom, na dumi, upoznajem Aliju Izetbegovia. Na moju molbu da za nae potrebe napie neko predavanje, Alija je tu molbu prihvatio i napisao dva predavanja: Kako itati Kur'an i razumjeti ga i Uloqa Hada. Bilo nam je stalo da imamo kvalitetna predavanja i zbog injenice to nam je obeano da e se ona zajedno tampati kao posebna knjiga. Od Behmena nisam nikada uzimao tekstove, a pogotovo ne za predavanja. Ni od profesora Djoze nisam uzimao. Od Alije sam dobio tekst: Smisao Hidre radi koritenja u Carevoj damiji, pa ovo predavanje i nema nikakve veze s Tabakim mesdidom. Kada vie nisam radio u TM, od Alije sam dobio njegovu knjigu: Islarn izmedu Istoka i Zapada, U istrazi sam prvi put saznao za tekst Islamska deklaracija, kada je i insistirano da priznam da sam taj tekst itao. Nikad u rukama

TOK PROCESA nisam imao skriptu Problerni islamskog preporoda. Tu zbirku sam prvi put vidio kod isijednika, i u prisustvu tuioca. Moj rad u TM je zavren juna 1981. godine kada sam zavrio kolovanje, a pomenuta zbirka predavanja je izala iz tampe iste godine. Deklaraciju nisam primio ni od Omera, a niti itao. (Tuilac mi je rekla da je Omer u istrazi priznao da je meni dao na itanje Deklaraciju, pa mi je preporuila da i ja to priznam. Istovremeno mi navodi - takodjer po navodnom Omerovom priznanju - da sam ja rekao kako imam neki tekst bolji od toga.) Inae se je u istrazi insistiralo na tome da sam itao Deklaraciju. Na strani 71 optunice stavlja mi se na teret da sam rekao povodom kritike TM-a kako je priznati greku kukaviki potez. Ono to sam ja rekao je da nema greke i da emo ako prestanemo sa radom TM-a, time priznati da smo pogrijeili. Poznato je da je u tom klubu moja i svaija aktivnost bila dobrovoljna i materijalno nenagradjena, pa nisam mogao nikoga prisiliti da radi. Behmen Omera sam upoznao nekoliko mjeseci nakon pisma Starjeinstva. Nije mi poznata neka njegova uloga u vezi sa TM, kao to ne znam ni da je pisao anonimna pisma. Ovdje se rad TM-a pogreno vee za poslato pismo Starjeinstva. Klub nije prestao sa radom u maju 1981. g. ve je nastavio da radi i u junu mjesecu kada smo odrali etiri predavanja. Po zavretku kolske godine klub je prestao da radi, a i ja. Nije bilo nikakve zabrane, niti ima ikakvog pismenog dokaza o zabrani rada TM. U predhodnom postupku mnogo je lica sasluavano. Sva ta lica se sada ne javljaju kao svjedoci, nego su svjedoci probrani za potrebe optube, pa zahtijevam da, za potrebe cjelovitog procesa, sva ta lica iz istrage budu sada sasluana u svojstvu svjedoka. Tvrdim, kao neto to je bjelodano jasno svim posjetiocima, da u TM nije bilo ekscesa i zato pozivam optubu da ne misli da je priznati greku kukaviki potez- i dopusti da se na sudu pojave svi rnoqui svjedoci. Po principu dobrovoljnosti e biti dovoljno: i ona nekolicina koja samu sebe natjera doi, bit e ubjedljivija od onih koje tjeraju drugi. Optuba tvrdi da smo mi u TM-u provodili i razradili Islamsku deklaraciju. Mi smo, naprotiv, imali svoj sopstveni koncept. To se moe ostvariti uvidom u program, kao i u nazive tema koje su bile vodilje a ije se kopije i dalje nalaze u Odboru. Tekstovi pred~~anja su pisani od grupe ljudi na taj nain to su prethodno razradjivane teze, zatim je neko od nas, koji smo radili tu, zaduivan da napie tekst predavanja. Taj tekst je dostavljen ostalim lanovima, pa bi, nakon primjedbi i diskusije bivao prihvaen definitivni ~blik teksta (koji nije smio imati vie od 8 str.). Tekst je, zatim, dostavtian Odboru na verifikaciju osam dana prije odranog predavanja. I opet ponav-

76

77

SARAJEVSKI PROCES Ijam: Niko od nas, ni ja, a ni predloeni svjedoci koji govore protiv mene, nije neprijateljski nastupao! Pismo Maki Vehbije, upueno iz JNA meni, prije oktobra 1978. g., uzima se kao dokaz o mom radu u TM, a zaboravlja se da je TM poeo sa radom poslije tog pisma, poslije oktobra 1978. g., pa ne moe biti dokaz o mom radu u (nepostojeem) mesdidu. Pismo se moe odnositi samo na ve odrana predavanja u prostorijama ITF-a. (Tuilac, lino povrijedjena zbog naina ispitivanja u istrazi onakvog kakvog su ga prikazali optueni - s obzirom na to da je ispitivanje bilo vreno najvie u njenom prisustvu - poinje postavljati pitanja u smislu ta to optueni ele rei o nainu potpisivanja zapisnika i metodama istrage. Predsjednik vijea sve to doputa bez da se i sam o istome zapita. Optuenom ne daje priliku da odgovori, svjestan da je ovo samo govorniki izlet bez ambicije da bude argumentiran.) P: U istrazi si3 rekao da si s Alijom razgovarao o Deklaraciji? O: Nisam sa Alijom razgovarao o Deklaraciji, ali je tano da sam to u istrazi rekao. P (teatraino): ta je sad od toga dvoga istinito? O: Ne samo od toga dvoga i ne samo sad, uvijek je istinito ono to je reeno bez nude. P: Da li je i srednjokolska omladina posjeivala TM? O: U mesdid su dolazili i sredniokolci, ali kasnije su prestali. P (tuilac): Da li si se ti zakleo drugu Titu na vjernost? O: Kakve to ima veze? Na to se tuilac okree prema publici i objavljuje da je optueni sada prekrio tu zakletvu .. Onda tuilac poinje sa pitanjima poput: da li su vjernici u debatnom klubu bili i nacionalno opredijeljeni, da li su dravljani SFRJ? Advokat Nevzati upada u rlje pitajui: Kako javni tuilac misli da se pri ulasku u vjerski objekat moe razlikovati pripadnost naciji ili dravi, da li ona to u posebne dijelove damije misli smjestiti vjernike jednog naroda, a vjernike drugog u poseban? Na to sudija Nevzatiju izrie pismenu opomenu. Tajni dio

TOK PROCESA trebao nam je sav novac koji smo imali. Moj otac, koji je jako strog ovjek, dao mi je neto novaca da kupim sebi neto odjee i ja se, pravo da kaem, nisam usudjivao rei mu da u taj novac utroiti u putovanje onda kad nije ba neophodan taj luksuz. Reeno mi je da u ja ii u Tursku i da nemam nikakve veze sa njima u Beu. Nisam znao da emo besplatno putovati. -:- Nisam htio da se stavi tembilj na paso, ali to je bilo vezano za moj posao. Naime, plaio sam se da zbog neorqanizovanoq putovanja u jednu islamsku zemlju ne budem primljen na posao, jer takve su naravi nai ljudi i institucije. - Ja nisam bio prisutan u hotelu u vrijeme kad je neka osoba dola i saoptila nam da emo sutra biti primljeni u neko ministarstvo. Osjeao sam se poastvovan barem to e jedno zvanino lice u vezi te proslave da nas primi, ali su mi brzo objasnili da je sasvim normalno da domain prima razne uesnike proslave. Razgovarali smo ta se moe rei na jednom takvom kurtoaznom sastanku, aida ovjek ne ispad ne brbljiv. Poslije izvjesnog vremena, ja sam se ~ovukao da uim u Kur'anu, to je inae moj svakodnevni obiaj i potreba, tako da nisam uo to se govorilo dalje. Mi ~ismo znali od koga smo primljeni, upotrebljavali su rije gajdens - ja ne znam ta ta rije znai. U istrazi su insistirali da kaem da smo razgovarali sa ministrom inostranih poslova. Kasnije su od toga odustali, pa su rekli da to bude ministar za informacije, kako i ,U optunici pie. Prilikom razgovora kod tog rnlnistra kada smo govorili da smo muslimani, ali i Muslimani kao nacija, oni nisu razumijevali tu razliku. To lice s kime sam razgovarao na arapskom, ponudilo mi je da studiram u Iranu, ali sam ja to odbio elei da radim. Ne elei da ga uvrijedim ja mu to i objanjavarn. Ismet je dao uvodnu rije na engleskom, ali su mu u rije esto upadali Omer i to lice. Ja engieski jezik ne znam, a oni ne znaju arapski, pa tako oni nisu moj govor razumjeli, kao i ja njihov. Omer je upadao Ismetu u rije, da mu kae kako bi ta trebalo rei. Razgovor kod tog slubenika, odnosno navodnog ministra, nije trajao vie od 45 min. Kasumagi je razgovor poeo kazivanjem jednog ajeta iz Kur'ana. On je rekao da u Jugoslaviji ima tri - etiri rniliona muslimana medju Muslimanima, Albancima i drugim, ali da se, ipak, ne moe znati koliko jemedju njima vjernika. Zatim, da imamo dvije vjerske kole (medrese): u Sarajevu i Pritini i ITF u Sarajevu. U toku razgovora to mi je lice ponudilo da idem na post-studij u Iran, pa se onda razgovor nastavio u pravcu saradnje naih vjerskih ustanova sa iranskim. Ismet je zahvalio domainu na primanju i rekao da smo muslimani iz Jugoslavije, turisti koje Iran zanima i po istoriji i kulturi, kao

- Be i Iran nemaju nikakve veze. Omer mi je, znajui da me interesuju tamonji savremeni procesi, ponudio da idem u Iran i rekao mi da ga trebam obavjestiti o odluci, ali da to mogu govoriti roditeljima, ali ja to nisam htio uiniti. Naime, mi smo gradili kuu i
3) Cijelo vrijeme sudjenja i sudija i tuilac se optuenim obraaju izuzetak je uinio tuilac kad je na kraju iskaza propitivo Aliju sa ti. Jedini

78

79

SARAJEVSKI PROCES i zbog savremenih dogadjanja. Omer je upadao i pomagao Ismetu oko konverzacije. Koliko sam mogao razumjeti, Ismet je rekao da izmedju Irana i Jugoslavije postoje dobri politiki i trgovinski odnosi, te da je dobro te odnose i dalje nastaviti uz vee uee preduzea iz Jugoslavije. Rekao je, nadalje, da iranski muslimani treba da saradjuju sa IVZ-om. Ne sjeam se ta je Behmen govorio, mislim da je samo nadopunjavao. Razgovor je udno zavren: dolo je vrijeme namazu i to je Ilce. naglo ustalo i otilo. P: Sa kime ste jo, i kako, razgovarali? O: Nije bilo onakvih razgovora kakvi su navedeni u optunici. U optunici se navodi da smo imali kontakte i sa uvarirna revolucije. Ti kontakti su bili samo u smislu pruanja tehnikih usluga, kako da se snalazimo u gradu i sI. P: Da li su ta lica s kojima ste razgovarali vodila zapisnik? O: Ne znam da li je kod tog lica vodjen zapisnik; ono samo nije vodilo pribiljeke. Drugi slubenik, na pratilac, takodjer nije nita zapisivao ili bar mi nismo mogli primjetiti. To je, eto tako, bila za nas ... -Ietea posjeta, a za njega, vjerovatno, ... dunost domaina. P: Zato nisu udarani igovi na pasoe, zato ste to odbili? O: Pa prije svega to su bile vize, a ne paso i u pitanju, a mi smo odbili,kao i svaki publicitet, zato to nismo bili nikakvi zvanini predstavnici nikakvih organa. Na kongresu, koji se tom prilikom odravao, bilo je zvaninih delegacija s kojima su novinari vodili razgovore, intervjue. U tom hotelu je u stvari bila jedna masa ljudi iz cijeloga svijeta koja je tu dola o svom troku ili s pozivnicama, predstavljajui samo sebe, i to svi sa istim vizama. Mi smo ljudima koji su nas pratili rekli da ne elimo nikakav publicitet, jer novinari koji su hodali po ogromnom holu punom ljudi mogli su nas jednostavno intervjuirati i proglasiti za predstavnike ne znam koga. P: Da li bi iao na taj put da ste morali staviti tambilj na paso? O: Zar da zbog jednog putovanja vjerovatno izgubim posao? Ako nekim sluajem kao gradjanin to niste znali, onda kao javni tuilac na ovom procesu morate znati koliko je to (Iran) kod nas osjetljiva tema. P: Da li ti je Omer platio depozit? O: Nije. P: Da li je Omer spominjao Deklaraciju? O: Ne sjeam se da je u razgovoru sa mnom pomenuo Deklaraciju. to se tie formulacije u zapisniku iz prethodnog postupka, elim da istaknemi ponovo objasnim da su isljednici sa mnom vodili razgovor na po jednu temu vie od jednog sata, pa je nakon toga sastavljen zapisnik. Napominjem da sam u toku istrage imao poseb-

TOK PROCESA nih psiho-fizikih problema, kao i neispavanosti, hronine bolesti itd., te je sve to skupa uticalo na nain formuliranja zapisnika pri emu nisam bio u mogunosti da shvatim znaaj pojedinih formulacija i rijei. Iskaz Ismeta Kasumagia Zbog karaktera svoje profesije) ja sam mnogo putovao po svijetu, i to ispred Metalurkog instituta kao i drugih institucija iz Jugoslavije, a i ispred Ujedinjenih nacija. Iako se je mnogo vidjelo, imalo se je jo dosta vidjeti. Volio sam da vidim i druge zemlje kao: SSSR, Kinu, Albaniju, a kasnije i Iran. Turistikih izleta u Iran nema, te je njegovo bolje videnje mogue jedino u okviru grupnog odlaska kao gost te drave, poto Iranci redovno organiziraju posjete svojoj zemlji. U ljeto 1982 su po Sarajevu kolale prie da su neki ljudi bili u Iranu. Ova grupa, odnosno suprunici Leto, bili su u Iranu. Tada se kod mene pojaala elja da posjetim tu zemlju. Ja sam ve bio u Iraku, i to u vrijeme bombardovanja Basre i tada sam prieljkivao da vidim onu drugu stranu fronta. U to vrijeme su mi iz Bea (Unidoj ' poslali upitnik o tome da li bih iao raditi u Brazil ili Irak. Prolo je nekoliko mjeseci, a ja nisam dobijao blie upute. Negdje sam tih dan rekao Aliji da oekujem poziv iz Bea, a to je bilo u septembru 1982. godine, te sam mu rekao da moram ii lino u Be da bih vidio ta je s tim. Tada mi je Alija rekao da i on treba da ide u Be, kao i to da ima anse da na teret iranske ambasade u Iran putuje jo nekoliko zainteresiranih. U toku oktobra 1982. g. od Alije sam dobio obavijest da oni kreu vozom za Be, a ja sam im se prikljuio u Zenici. Nita mi nije moglo biti sumnjivo u tom putovanju. Na putu nismo nita razgovarali, jer je bilo guve, a kasnije smo nali mjesta za spavanje u spavaim kolima za Be. Teufika Velagia sam vidjao u Zagrebu kao student, a kasnije sam ga izbjegavao - on se zanimao za politiku, a ja ne. Kao strunjak Ujedinjenih nacija ja sam potpisao obavezu da se neu baviti politikom i toga sam se pridravao ne samo zbog tP' obaveze ve i zbog line nesklonosti. U apartmanu) gdje smo odsjeli, dugo se ekalo na poziv iz ambasade. Izgleda da je Velagi trebao da obezbijedi razgovor kod ambasadora. Kasnije je Behmen iz apartmana telefonom razgovarao sa nekim) pa nam je rekao da treba ekati i dalje. U apartmanu su vodjeni najobiniji rezgovori - kao u ekaonici. Sutradan smo kasno ustali, i tada je reeno da treba neto razgovarati sa am basadorom. U apartmanu sam prvi put vidio Deklaraciju na arapskom jeziku, ali tad nisam saznao ko je autor, kao ni sadrinu. Trebalo je napraviti koncept za taj razgovor, pa sam tako i ja poeo neto
4) Kasumovi je strunjak Ujedinjenih nacija.

80

81

SARAJEVSKI PROCES pribiljeavati (kao recimo o broju muslimana i jo neke stvari koje su bile u vezi s temama koje su bile vjerovatne). Bio sam totalno nepripremljen i osjeao sam se suvinim. Ponovo je neko telefonirao, te je neizvjesnost oko obavljanja tog primanja bila potpuna. Tada sam se konano odluio da putujem, ne obavljajui onaj posao zbog kojeg sam putovao u Be. Kasnije sam u Sarajevu vidjao Aliju koji mi je u mimohodu rekao da e od onog putovanja ipak neto biti. Tek dosta kasnije, u decernbru, Omer me je obavijestio da drugog januara valja putovati u Iran. Pred polazak mi se javio Hasan radi prevoza. Kada sam stigao u Istambul javio sam se Omeru u Be, koji mi je rekao da su avionske karte obezbijedene i da ih samo treba podii u Iranskoj avio-kornpaniji u Istambulu. Medjutim, u nedjelju je ova agencija bila zatvorena, pa sam za svoj novac kupio povratne karte do Teherana za Hasana i mene. Ali ipak smo putovali istim avionom. Ja sam porodici rekao da u nekoliko dana biti na turneji u obilasku eliana u Turskoj. Razlog tome je to sam tad u Tursku putovao s porodicom, a ne sam: niti sam elio da brinu za mene, a niti sam imao dovoljno novaca za enu i ker. Takodjer i zato da se o tome ne pria mnogo, jer mi je Omer rekao da ima dosta kandidata za te pozivnice. Nije bilo drugih razloga to sam krio odlazak u Iran. Ovaj na put nije bio ilegalan: ako smo htjeli da to prodje potpuno neprimjeeno, valjda smo morali nau granicu prei ilegalno. P: Kada se je ugovorio sastanak sa iranskim ambasadorom u Beu? O: Susret sa ambasadorom u Beu nismo oekivali, ve smo samo trebali da odemo u ambasadu po ulaznice za vjerske manifestacije u Iranu. Tek sutradan po dolasku smo doznali da nas arnbasador poziva na razgovor - ni oni nisu htjeli svakoga putati na tu proslavu iz bezbjednosnih razloga. Tada je Alija spomenuo tu Deklaraciju na arapskom i rekao da to treba predati ambasadoru kao neku vrstu legitimacije budui oni nisu mogli pouzdano znati da li smo muslimani ili ne. Tajni dio

TOK PROCESA smo tek saznali da su oni dobili ulazne vize. Za mene nije imalo vanosti da li u imati ili nemati peat u pasou - na dobijanju viza i za nas je insistirao samo Omer. Na aerodromu su nas doekala lica sa obiljejima deurnih doekivaa posjetilaca proslave. Omer je na recepciji hotela Azadi rekao samo da ne elimo publicitet. Sa ovim ljudima nismo imali potrebe razgovarati. U tom holu je bilo na stotine ljudi, te je bila velika graja, tako da se nije moglo uti ta se pria, a pogotovu zato to neki znaju slabo, a neki nikako engleski jezik, o prometu na recepciji da ne govorimo. Kategoriki tvrdim da nisam postao lan nikakve grupe u okviru usmjerenosti na djelovanje u duhu slova Deklaracije: odlazak u Iran je bio turistikog karaktera. Moji saputnici su sastavljeni s brda - s dola, i medjusobno se nismo poznavali. Odlazak je bio bez sastanka, plana i dogovora u Jugoslaviji. Boravak u Iranu je bio bez prisustva autora Deklaracije, tako da ako bi se ilo u cilju da se sazna miljenje o deklaraciji, onda je posjeta bila promaena, a ostalima i nei nteresantna. Deklaraciju niti sam itao niti sam je u rukama imao. Samo sam je jednom vidio na stolu u apartmanu u Beu - i to na arapskom. Kada sam sada doznao za Deklaraciju, ija je, kao i sadri na, smatram da ona ne moe kod nas da se primijeni isto kao i to ne moe u Latinskoj Americi i kao to je ne moe i ovjek sasvim prosjena obrazovanja tumaiti, onako kako se tumai u Optunici. Osim toga, kao zihera- se ne bih ni sa kim prihvatio toga da se udruirn na osnovu Deklaracije i kad bi Jugoslavija bila islamska zemlja, a ne preteno kranska. U optunici se navodi neosnovano da smo u hotelu "Azadi" ve drugog dana ostvarili brojne kontakte. Mi smo razgovarali na hotelskoj recepciji dok smo predavali pasoe. Kad su vidjeli da smo iz Jugoslavije, jako su se iznenadili, jer nisu vjerovali da u Jugoslaviji ima muslimana. Na to je Omer objasnio da u Jugoslaviji ima 4 miliona muslimana. Nakon povratka sa obilaska nekih svetih mjesta u na je apartman dolo neko lice i saoptilo nam da je iz Ministarstva za medjunarodnu saradnju (ini mi se). To lice je razgovaralo s Omerom, a sutradan, kad smo ili na primanje, i sa Edhemom i Hasanom. Jo uvijek nisam siguran koji je povod dolasku ovog ovjeka, ali smatram da je to uredjeno zbog podozrenja prema nama. Ne znam da je ko od nas na ovom razgovoru insistirao. Zatim je Omer zapoeo razgovor o tome ta bi trebalo razgovarati na prijemu. Tada je dolo do rasprave izmedju Omera i drugih. Ovakav razgovor se, izgleda, vodio zato to se nisu mogli slagati ta da bude predmet razgovora. Za to vrijeme ja sam bio u drugom dijelu apartmana, a kada se rasprava zavrila, ja sam im se pridruio. Vidio sam da, ne oekujui taj razgovor, i dalje ni jedan od njih nije bio pripremljen.

Neosnovano se navodi da smo kao grupa nacionalista putovali u Iran. Takodjer se neosnovano navodi da je putovanje bilo u strogoj tajnosti. Niko mi nije rekao da e u Teheranu biti razgovora o Deklaraciji, a niti bi sa tim zadatkom iao u Iran. Tek iz optunice sam saznao o sadraju Deklaracije, i kad je Alija u apartmanu u Beu na stolu pokazivao Deklaraciju na arapskom jeziku, ja ga nisam nita pitao, jer nisam znao da je on autor iste. Na aerodromu u Teheranu smo vidjeli da Omer, Edhem i L:ivalj imaju posebne propusnice (vize) na kojima su bile njihove slike. Tu

82

83

SARAJEVSKI PROCES P: Kako ste mislili izvesti taj razgovor? O: Ako bi ministar rekao da je od ambasadora dobio Deklaraciju i itao je onda bi objanjenje davao Omer. Inae, za tu nau preporuku Deklaracijom bio je Omer, koji mi je u prethodnom razgovoru posavjetovao da to lice iz ministarstva pitam o Deklaraciji, ali me on nije upoznao sa sadrinom Deklaracije. P: (predoenje) O: Omer nije ljude iz IVZ-a nazivao reimskim ljudima. Isljednik mi je rekao da e iz formulacije prekriiti dio o pritisku pomou nafte, ali je umjesto cijele reenice prekriio samo rije natta, Imao sam zamjerku kako se vodi zapisnik, pa sam zato i potpisivao svaki pasus posebno. Smatrao sam da se jo jednom trebam sasluati kod istranog sudije, te da e se tamo zapisnik preraditi kako treba, ali do istranog sudije nikad nisam stigao. U zadnja dva zapisnika nisam stavljao potpis na svaki pasus, jer sam stekao izvjesno povjerenje zbog toga to sam vidio da jedan primjerak uzima ovdje prisutna drugarica javni tuilac. Poriem taj dio zapisnika iz istrage o navodnom dogovoru sa Omerom i Alijom oko odlaska u Be. P: (predoenje) O: Ja nisam pominjao da u govoriti o preduzeima u BiH, gdje radi najvie muslimana, itd. kako se navodi u optunici. Isljednici su tvrdili da su drugi rekli da je tako bilo. P: Zato ste nerado odlazili u hol hotela? O: Nismo htjeli da se fotografiemo da ne bismo kojim sluajem doli u situaciju u koju smo ipak doli. P: Pa, eto, da li je neko hapsio bulu Leto zbog Irana? Znai, nije to ipak sami fakat putovanja? O: Ja ne znam da li ju je neko hapsio. (Radi objanjenja tog pitanja obavjetavamo itaoce da su bula Leto i njen suprug privodjeni na sestusnje, te da je u njihovoj kui izvren pretres i oduzeti pesoi.) P: Da li ste na polasku znali da ete u Iranu razgovarati sa dravnim slubenicima? O: Nismo oekivali da emo u Iranu s nekim razgovarati u tom smislu. Da sam to znao ili pretpostavljao, ja ni za ta ne bih tamo iao. Odmah sam znao da se to moe pogreno protumaiti, ali nije se moglo nazad - ovjek nas je ljubazno pozvao kao domain i mi nismo imali kao ispriku nikakvog razloga. Kad bi odbili onda bi tek postali sumnjivi (ionako su nas ve pomalo pratili). P: Kakve su bile tvoje veze sa Behmenom i Izetbegoviem? O: Sa Behmenom i Alijom sam se rijetko vidjao. Ja sam se zaprepastio kada sam u Optunici proitao ta se Aliji pripisuje, jer o tim stvarima meni Alija nikad nije govorio. Sa Alijom sam usput

TOK PROCESA komentari sao najnovije vijesti iz nae tampe, a sa Omerom sam se samo na ulici susretao. Alija mi nikada nije davao, aniti preporuivao bilo kakvu literaturu za itanje, osim tampe. Na putu za Be nije bilo nikakvih razgovora o Deklaraciji. Za to sam saznao tek kada je zvanino dolo u nau sobu u Teheranu slubeno lice tog ministarstva radi obavjetenja da emo u ministarstvu imati jedan razgovor. Omer nikada nije drugima govorio o Deklaraciji, osim u pripremi sastanka, koji je trebao da se odri u ministarstvu u Teheranu. P: Da li je Hasan engi insistirao da se ne stave tambilji na pasoe? O: Hasan nije insistirao da se ne stavlja tambilj na paso. Naime Hasan je tek na objanjenje da je to mogue - jer su te propusnice istovremeno i vize - zatraio da se to izostavi. P: Ko je sve bio prisutan kad se govorilo o tome ta rei u ministarstvu? . O: ini mi se da smo svi bili prisutni kad se o tome razgovaralo, to jest, kad je Omer meni prenio njihov odgovor. ivalja je boljelo oko, leao je, te je veoma malo mogao uestvovati u toj diskusiji u vezi koncepta za razgovor. On nita nije pisao (niti je mogao pisati leei). P: Ipak, nakon svih ovakvih objanjenja, ostaje va iskaz da ste eljeli vidjeti Homeinija. O: Tano je da smo izraavali elju da vidimo ajatolaha Homeinija. Ja vrlo dobro znam da to u vaim oima ugroava dejstvo mog prethodnog iskaza, ali ja ne mislim da je to neto izrazito provokativno za ovu vlast. (Zatim, objanjavajui razliku u zapisniku iz prethodnog postupka sa sudskim iskazom, navodi:) Meni je isljednik postavljao pitanja na taj nain da su odgovori dati u nizu tih pitanja, slaganih jedni za drugim, davali pogrene slike o nekom ovjeku ili dogadjaju, i to nekakvom zbirnam metodom tih odgovora, sastavljena je jedna definicija ili [edan jedini odgovor. Najgrublji oblik toga je pitanje isijednika: Sta ti misli da Hasan misli o ... ?, pa bi onda moje miljenje o tome ta bi Hasan mislio o ... upisivao tako kao da sam ja rekao da je Hasan o ... (neemu) govorio. Reeno je da trebamo razgovarati o razvijanju odnosa odgovarajuih institucija iz Irana sa iTF-om, bibliotekom i slino zatim, da je ujnost Radio Teherana slaba, te da ujnost treba poboljati. Ja sam predloio da govorimo o ekonomskoj situaciji; da se vie angauju jugoslovenski strunjaci. U toku priprema za taj razgovor niko nije pomenuo izraz reimski ljudi, nafta, promjena stanja u SFRJ. Poznavanje jezika, engleskog jezika, od strane Edhema, ivalja i Hasana je bilo vrlo slabo i oni se nisu mogli sporazumijevati s ostalima osim pantomimom. Zbog toga je neko trebao da se isturi: ja sam imao iskustva u takvim stvarima, a i govorio sam engleski.

84

85

SARAJEVSKI PROCES Tako sam prihvatio da ja dam uvodnu rije. Ostali su se prikljuivali preko mene, pa bih ja neke stvari i isfiltrirao. Treba provjeriti ko je Selman Gafari - mislim da se radi o policiji. Inae, prijem je bio vrlo lo i kratko je trajao. Kaem da se radi o zgradi policije zbog toga to bi na firmi zgrade stajao natpis na engleskom jeziku, a tu je samo pisalo neto na persijskom. Osim toga, ja mislim da su oni bili podozrivi spram nas zato to smo doli kao intelektualci iz neodredjenih razloga razvidjanja ta se tu deava. A i sama kancelarija je bila i suvie skromna da bi bila kancelarija jednog ministra. Slubenik je bio obuen kao ajatolasi crno djube i ahmedija na glavi - i stalno nam prigovarao to ne znamo arapski: iudjavao se to kao intelektualci, a muslimani, ne govorimo arapski, a engleski nam je tako blijed. Na poetku razgovora izrazio sam zahvalnost za prijem, rekao sam da smo gradjani i muslimani iz Jugoslavije, i da nismo zvanina delegacija nego dasmo doputovali posredstvom iranske ambasade u Beu. Rekao sam, dalje, da elimo vidjeti kako izgleda Islamska republika Iran, a veselilo bi nas da vidimo razvijene ekonomske odnose izmedju, nas i njih, te pojaano uee jugoslovenskih strunjaka u izg'radnji Irana, a Omer je dodao rije petrol, uz smijeak. Ovu upadicu sam prekinuo upadicom da je nafta samo olakavajua okolnost, a ne jedina baza za razvijanje ekonomskih odnosa, te da Iran ima i drugih roba za razmjenu. Ministar 'nam je rekao pa nije dobio Deklaraciju pa nas je zatim upitao kako to da smo mi doli, a ne imami. Omer je rekao da su imami slabo zainteresirani, kao suniti, ta se deava kod njih u Iranu. Hasan je malo govorio o ITF-u, a to je objasnio na arapskom jeziku, te ga ja nisam mogao pratiti, ali sam po nekim znaajkama i nainu izlaganja vidio da se radi o obrazlaganju programa ITF-a. Omer je pomenuo slabu ujnost Radio Teherana, pa je sugerisano da bi se preko neke prijateljske zemlje (Libije, Jordana) moglo pojaati ujnost te stanice za Evropu. On je takodjer pomenuo da u IVZ postoji dualizam koji stvara izvjesne probleme u radu IVZ-a. U tom trenutku je ovo slubeno lice naglo prekinulo razgovor. Inae, on jenezainteresirano vodio ovaj razgovor, skoro da ga je samo sluao, i nije vodio biljeke, a nije ih vodio ni slubenik koji nas je pratio. Prilikom ovog razgovora nije bilo nikakvih neprijateljskih izjava o Jugoslaviji. Niko nije pomenuo izraz reimski ljudi, a niti znam kako bi to zvui lo na engleskom jeziku. Nije ni pomenut poloaj muslimana u Jugoslaviji, iako sam ja rekao da u Jugoslaviji ima oko 4 miliona muslimana. Niko nije pomenuo pritisak naftom. Da smo eljeli da neto kaemo proti SFRJ, predloili bismo da Iran ne saradjuje sa Jugoslavijom a ne da jo vie suradjuje. Alija Izetbegovi, na kraju iskaza Ismeta Kasumagia o putu u Iran ustaje i kae da porie navode Ismeta Kasumagia, koji se
J

TOK PROCESA odnose na pravljenje biljeaka za razgovor sa iranskim ambasadorom u Beu, bez obzira na odnos tih navoda prema njemu, jer on nije pravio nikakve zabiljeke, pa zatim se okree prema Ismetu i navodi skoro u formi pitanja: P: U zadnje godine Ismet i ja smo se vidjali dva - tri puta? O (Ismet): To je tano i do tih je susreta dolazilo iskljuivo po mojoj inicijativi, jer su mi bili potrebni neki pravni savjeti od Alije. P (Alija): Daj, molim te reci i koji. O (obraa se sudu): Oni su se odnosili na kupoprodaju jedne kue, zatim u vezi puta uNigeriju, a zadnji put smo supruga i ja posjetili Aliju i njegovu porodicu radi estitanja u vezi enidbe njegovog sina. P (tuilac): Da li vam je Alija rekao da ete besplatno putovati u Iran? O: Alija mi je rekao da postoji mogunost za besplatno putovanje u Iran, a nije rekao da emo besplatno putovati. P (engi): Da li sam ja s vama razgovarao o mjeovitim brakovima? O: Mene su u istranom postupku pitali ta bi Hasan mogao misliti o mjeovitim brakovima, a ja sam im odgovorio da on o tome vjerovatno misli kako bi trebalo po Kur'anu misliti. Na to su me pitali kako bi to bilo po Kur'anu, a ja sam rekao daje muslimanki zabranjen brak sa nevjernikom, pa su oni to izokrenuli kao da je to Hasan ne samo mislio nego i govorio. P: Kako si sa Zivalj Husom govorio o halal-mesu? O: S njim sam razgovarao o halal-mesu, ali u ali u autobusu na putu za Kom, rekavi: ovdje ne moramo brinuti o mesu, jer je ono halal i po propisima Islama (nije svinjetina i pravilno je zaklano). Rekao sam i to da na putovanjima po Evropi uvijek nailazim na problem mesa.

Javni

pretres

Tvrdim da je iskaz Arapi Mehmeda potpuno izmiljen. Svi svjedoci nekadanji pripadnici organizacije Mladi Muslimani neprihvatljivo su svjedoili protiv mene. To su ljudi ve u poodmaklom dobu kojima se nikako ne ide u zatvor, pa su pristajali da daju bilo kakve izjave protiv mene i ostalih, koji su bili pogodni za optubu. Najizrazitije je primjer Arapia: njegovi iskazi su isti za sve optuene. Cudno je da je on iste stvari sa istim rijeima uo od pet ljudi koji se sada nalaze u zatvoru, a on se nalazi na slobodi! On je dakle cijelo vrijeme utio i pamti o dok su oni deklamirali ono to e on izdeklamirati isljednicima. On mene, osim toga, recimo, nije mogao posjetiti u Sarajevu, jer ja u Sarajevu nemam svoju kuu!

86

87

SARAJEVSKI PROCES Ali, in medias res: Mjeoviti brakovi: Za ovo mi se na teret stavlja deset svjedoka; skoro sam poeo i sam da vjerujem u to to govore. Od ovih svjedoka trojica su MM (Arapi, Turali Ismet, kalji Besim), etvorica su dali paualnu izjavu, a svjedok Pozderovi na osnovu pretpostavke daje iskaz. Svjedok Tomaevi Sreto tvrdi ovo na osnovu moje zamjerke to vodi ljubav u kancelariji, a oboje su u braku sa drugim osobama. Sudija (smijui se): Ta, ta ima veze to su u braku? (Kasumagi zaude no pogleda sudiju i nastavi ne uzvrativi nita na tu opasku). Tadi Saima se moe najbolje izjasniti o mom stavu po ovom pitanju. - Nain ishrane: Drljevi, Hrelja, Pai i Paali (svjedoci sa radnog mjesta) su tako zakljuili na osnovu injenice da se ja poslije povratka sa posla u Iraku vie nisam hranio u restoranu jer sam bio stekao naviku da dorukujem kui prije polaska na posao. Na sve te svjedoke se vrio pritisak, a sa svjedokom Drljeviem ja ne razgovaram ve vie od tri godine. - Kazani za vojsku: Za ovo me optuuje Pozderovi Edib, a on je sam rastao po internatima, dok ja recimo nisam sluio vojsku pa me i ne mui taj problem. Dakle, oito je ko je o tome govorio. - Muslimanska imena: Za ovo me tereti kalji Besim koji je sin kadije Abdulaha kaljia, a ovaj je o tim stvarima napisao knjigu te nije postojao razlog da mu o tome govorim; on svakako vie zna o tome od mene. Jedino je on, kao bolji poznavalac islamskih propisa o ovoj oblasti, imao razlog da meni govori o tome. Svjedok Sreto Tomaevi me je poqreno shvatio. On me je, naime, navukao na razgovor o muslimanskim imenima, pa je onda pogreno interpretirao moj stav. - Vjerska pouka djece: Arapi i Turali, osudieru kao MM, stariji su od mene, te u pogledu ovih praktinih pitanja oni svakako znaju vie od mene. Sa Drljeviem ne govorim godinama, Paali je napustio SK, a Pai je pogreno shvatio moj stav o odgoju djece, jer sam ja ukazivao na veliki problem narkomanije u Zenici. Vasvija (Hrelja) je lan SK, te njoj nemam zato da govorim o ovom problemu. - Odijevanje po islamskim propisima: Ne mogu govoriti o onome to sam ne zastupam i to ne traim od lanova svoje porodice, aniti oni sami tako ine. - O islamskom ponaanju intelektualaca: Paali Harisu sam rekao da kao sporta ne treba da pije alkohol, a to na insistiranje njegove supruge, jer on je srani bolesnik. Kategoriki poriem da sam pred svjed.ocima, ili pred bilo kim drugim, govorio da su Muslimani ugroeni od Srba, da nema vjerskih sloboda, da je rukovodstvo IVZ-a reimsko, kao i to da sam za dogadaje na Kosovu rekao da je

TOK PROCESA to reakcija na jaki pritisak Srba itd., mada je to donekle i zvanino miljenje ove drave - ja to nisam rekao. Za zadnjih 26 godina ja sam 64 puta bio testiran u pogledu podobnosti za rad, a devet puta sam proao i provjeru SUP-a. Tri dana prije pritvaranja svjedok Sreto Tomaevi je na zboru radnika rekao sve najljepe o meni. Drljevi je rodjak Demala Bijedia, pa je valjda prvi on imao razloga da govori o njegovoj pogibiji. U pritvoru su me pitali ta Drljevi pria o Bijedievoj pogibiji, a ja o tome nisam nita znao, pa su onda (trideset dana poslije) to pripisali meni, kao da sam navodno ja to priao po Zenici. (Advokat Rajko Danilovi je branio na sudu jednu osobu srpske nacionalnosti za isti taj delikt, a on se kao takav pripisuje kao specifikum muslimanskom nacionalizmu - ta je osoba sudjena u Zenici, a i Kasumagi je iz Zenice, to ukazuje na potrebu da se ta glasina locira u Zenicu.) Za mene se navodi da sam osudjivan kao lan MM, te da sam taj rad i nastavio. Medjutim, evo ta je u stvari bilo i koliko optunica lae: Ja sam 1947. g. osudjen zbog kontakata sa ampara Erefom. Tada mi je bilo 16. g. Godine 1949. ja sam rehabilitovan. Iskaz Edhema Biakia Od ljudi koji su ovdje zajedno sa mnom najbolje poznajem moga tetka Behmen Omera. Aliju sam upoznao novembra 1982. pred put u Be. Hasana i Ismeta sam upoznao na putu za Iran, a ivalj Husu decernbra 1982. g., neposredno pred putovanje. Ostale sam prvi put vidio u sudnici, osim Behmen Saliha koga znam kao Omerovog brata, a podrazumijeva se da poznajem svoju sestru Djulu. Omer je kod nas stanovao od 1967. g., kada se oenio mojom tetkom, pa sve do 1974. g. kada je dobio stan. Normalno je da je tamo gdje je stanovao drao svoje stvari pa i knjige. Magaza je objekat odvojen od kue, posebna gradnja. Kada se Omer odselio, nije sa sobom ponio sve stvari, medju kojima su bila dva paketa i jedan kofer knjiga i projekata. Tek prije dvije tri godine saznao sam da je Omer ulazio u magazu, jer se je moja majka ljutila to on koristi magazu bez pitanja, esto je vrata ostavljao irom otvorena i nezakljuana. Neposredno pred put u Teheran, decembra 1982., pitao sam Omera da li treba da se spremam za put - da neto proitam ili da neto ponesemo On je odgovorio da poqledarn Islamsku deklaraciju od Izetbegovi Alije i da bih to mogao najlake nai u magazi. Ja sam magazu pregledao, ali nisam nita naao pa sam to rekao Omeru, a on kao da se i nije iznenadio, samo je odgovorio: To i nije vano! Deklaraciju sam prvi put vidio u toku istrage. O deklaraciji nisam ni s kim mogao razgovarati pa zato i poriem navodni iskaz Zivalj Huse iz prethodnog postupka koji je izjavio da sam ja itao Deklaraciju i o njoj razgovarao sa njim, pred put. O Deklara<?iji ni Zivalj nita nije govorio. Doputam mogunost da sam mogao Zivalju, pred put,

88

89

SARAJEVSKI PROCES rei da mi je Omer kazao da bi je trebao proitati. Kad su mi u istrazi predoili deklaraciju na arapskom i turskom jeziku, ja sam se sjetio da sam vidio takve naslova umagazi. Za vrijeme pretresa kue ja nisam bio prisutan, pa ne znam ta mi je oduzeto. Problerni islamskog preporoda- su - to je tano bili kod mene, ali optunica mi stavlja na teret da imam materijal neprijateljskog sadraja. Ja taj tekst nisam nikome davao, niti sam diskutovao o njemu, a koliko se sjeam, knjiga nema nikakvog neprijateljskog sadraja. Taj sam tekst proitao, a dobio sam ga od Omera polovinom 1982. g. Poslije itanja sam ovu skriptu stavio u regal medju druge knjige. Oito je nisam smatrao nimalo nepogodnom, jer ona se, izmedju ostalog, i ne odnosi na Jugoslaviju. Tajni dio

TOK PROCESA rove rijei i rekao da emo dobiti propusnice (na kojima e biti peati) za proslavu povodom ujedinjenja iita i Sunita. Ambasador se interesovao za pisanje jugoslavenske tampe o Iranu. Alija je rekao da jugoslavenska tampa pie objektivno, osim sarajevskog lista Oslobodenje koji o pobjedama Iraka pie rnasnim slovima. Alija je sa ambasadorom direktno razgovarao na engleskom jeziku o svojoj knjizi lslarn izmedju Istoka i Zapada. Zatim sam upoznao Zivalj Husu po Omerovom prijedlogu, bez obzira to e ii neki koje ja ne znam. Pri prvom susretu ivalj mi je rekao, izmedu ostalog, da Smajlovi nije dobro preveo Kuran. Nismo vodili razgovor o pripremama za put. U Beu su mene i ivalja doekali Omer i Velagi Teufik. U iranskoj ambasadi primilo nas je neko uniformisano lice. Ponovo je prevodio Velagi jer se razgovor vodio iskljuivo na njemakom jeziku. Omer je oekivao dolazak Alije Izetbegovia, ali ovaj nije doao. Engleski jezik nisam uio u koli, ve samo dva poetna kursa na Radnikom univerzitetu Djuro Djakovi. Konverzaciju ne znam nikako. Moje znanje engleskog mi je moglo koristiti samo za tehnike potrebe i podatke. to se tie mog i Alijinog puta u Be, Velagi nas je oekivao, ali nije znao taan datum naeg dolaska. Velagi mi nije govorio o Jugoslaviji, ve me je isljednik pitao zato je to Velagi tako govorio, pa sam ja hipotetino odgovorio budui da me je isljednik prethodno upozorio da je Velagi politiki emigrant. Dakle to u zapisniku nisu rijei Velagia ve moje miljenje o tome ta bi Velagi mogao misliti kao politiki emigrant. Inae, od mene je traeno da svojeruno piem ta je Velagi sve meni rekao, jer istraga nije htjela da ide dalje dok ja tako ne odgovorim na ta karakteristina pitanja. (Nakon pauze, ispitivanje Biakievo se nastavlja bez prisustva njegovog branioca, koga su doveli tek nakon dueg vremena.) Ja sam u razgovoru sa Omerom shvatio da e put biti besplatan, odnosno da e nam Iran pokriti trokove, kao i ostalim posjetiocima proslave ujedinjenja iita i Sunita. P: Kad ti je Alija govorio o Deklaraciji? O: Alija mi nikad nije govorio o Deklaraciji. P: ta ti je Omer rekao kad si se vratio iz Bea? O: Zamjerio mi je to nisam tano dogovorio datum odlaska, jer nije rnoqao planirati vrijeme koritenja godinjih odmora. P: Sta je Zivalj prethodno znao o putu u Iran? O: Pa, ivalj nije govorio o trokovima puta, a rekao mi je da mu je drago to e upoznati Iran i prisustvovati vjerskim sveanostima. P: Dobro, a ta je kasnije bilo? O: ivalj je bio povrijedjen ve drugog dana po dolasku u Iran. Inae, rekao je da e tamo iznijeti svoje miljenje o Smajloviu, kao i o halal mesu, ali ne i o tome kakva je IVZ.

Polovinom novembra 1982. g. tetak Omer mi je nagovijestio da bih mogao ii u Iran. Ja sam u Iranu bio prije revolucije, pa mi je ovaj put bio sasvim normalan. Nisam imao nikakvu svijest o pokudnosti ovog puta. Omer mi je tada dao adresu svog prijatelja i rekao da idem u Be. Drugi put mi je dao spisak od est imena ljudi koji su takodjer trebali putovati u Iran, ukljuujui i ime Alije Izetbegovia. Do tada nisam poznavao te ljude. Put za Be sam platio sam. Nisam znao da u se tamo nai sa Alijom; inae, Alija je u Be putovao zbog svoje knjige pa je Omer predloio da putujemo zajedno. Prilikom ovog puta prvi put sam vidio Aliju i upoznao se. Neposredno pred polazak voza Alija mi je rekao da ne moe krenuti na put, jer nema uredjen paso. Drugi put je sve bilo u redu. U Beu je Alija zvao Velagi Teufika i oni su se telefonom dogovorili gdje emo se vidjeti. Do susreta sa Velagiem ja nisam znao nita o njemu. Za njega sam pitao Aliju, a on mi je rekao da je Velagi iz Mostara i da je Omerov prijatelj, te da je izvjesno vrijeme bio i u zatvoru. Alija mi vie mita nije rekao o njemu. Kako sam ja Velagia doivio, dok smo uvee sjedili u njegovom stanu u Beu, on je tada za mene bio samo jedan ovjek koji je izuzetno zahvaen nostalgijom, jer smo cijelo vee sluali starogradske pjesme emitirane iz Radio Beograda i gledali dijapozitive Mostara. Govorio nam je da mu se ne svidja stanje u Iranu, jer tamo ima mnogo obrauna. Nije spominjao Jugoslaviju. U istrazi su me pitali zato je Velagi govorio o Austriji i Njemakoj, a ja sam im odgovorio da je to vjerovatno da bi pokazao prednosti tih sistema. Medjutim, ovaj razgovor je od isljednika interpretiran kao da je bilo rijei o Jugoslaviji i viepartijskom sistemu. U iranskoj ambasadi jedno lice nama se je predstavilo kao ambasador Kerei Muhamed. Razgovor sa njim je vodio Velagi na njemakom jeziku. (Kako ja ne znam njemaki, tako i ne znam o emu su njih dvojica razgovarali). Velagi mi je prevodio ambasade-

90

91

SARAJEVSKI PROCES P: Kako je Alija posmatrao to putovanje? O: Na putu za Be sa Alijom nismo razgovarali o svrsi puta u Iran, osim da se ide iz turistikih razloga. Poslije toga sam se sa Alijom vidio jo jedanput pred put u Be, poslije ega se vie nismo ni uli ni vidjeli. P: Kako si sa ivaljem govorio o Lubardinoj knjizi Anaterna? O: Nisam sa ivaljem diskutovao o tome, jer ja to nisam proitao. On je samo rekao da Lubarda moe svata pisati, jer ima zaledje u Beogradu. P: S kim ste jo, osim u ministarstvu, razgovarali u Iranu? O: Behmen i Kasumagi su na teheranskom aerodromu razgovarali sa dva pazderana, ali ne znam o emu, pretpostavljam da je bilo o vizama. P: A Hasan? O: Hasan nije govorio o propusnicama. U Iranu smo bili samo na vjersko-turistikim manifestacijama i na Kongresu povodom ujedinjenja, iako nismo bili uesnici tog kongresa. Bili smo u Komu, na trentu, na jednom svetom mjestu i u hotelu. Po povratku iza obilaska nekih svetih mjesta vratili smo se u hotel Azadi. ivalj i ja smo bili smjeteni u jednoj sobi, a Omer, Hasan i Ismet u apartmanu. Svi smo bili u apartmanu kad je doao izvjesni Moktar. Sa njim je razgovarao Omer, a povremeno mu je prilazio i Ismet. Razgovor je trajao negdje oko 5 min. Kasnije nam je Omer rekao da e nam moda pruiti priliku da vidimo Imama Homeinija. Taj razgovor nisam sluao. Kasnije je poeo drugi razgovor izmedju Omera, ivalja i Kasumagia u kojem nismo uestvovali ja i Hasan. Omer ja tada predloio da bi, ako nas primi neko slubeno lice, trebalo pomenuti i Bejan, a to je naziv za deklaraciju na arapskom i turskom jeziku. Rekao je da bi ih trebalo pitati za miljenje o Bejanu. Razgovor su nastavili ivalj i Kasumagi, a Omer nije vie uestvovao u razgovoru. Nakon toga je Kasumagi poeo konceptirati zahvalnicu za gostoprimstvo. Omer nije dozvoljavao da se pria bilo ta to bi liilo na kritiku IVZ-a. ivalj je tada ponovio svoj stav o Smajloviu i halal mesu. Kasumagi je smatrao da bi poslije rata Iranu bila potrebna struna pomo, pa bi i Jugoslavija mogla da uestvuje u tome - to je trebalo biti izraavanje neke vrste prijateljstva. Omer je mislio, da bi, poto se na zapadu vodi anti islamska politika, trebalo govoriti o poboljanju ujnosti RadioTeherana kako bi se medjunarodna jarnost bolje intorrnisala o dogadjajima u Iranu. engi i ja nismo uestvovali u ovom razgovoru. Ja sam shvatio da smo bili u ministarstvu propagande. Ne znam funkciju tog lica koje nas je primilo, ali znam ime - Gafari. Kod njega smo otili oko 11h, razgovor se vodio preko Moktara, naeg pratioca koji nam je prevodio s perzijskog na engleski jezik.

TOK PROCESA Prvo je neto malo govorio Hasan na arapskom, a onda Kasumagi koji je izlaganje zapoeo jednim ajetom. Njegove rijei je Moktar prevodio. Kasumagi se prvo zahvalio, a zatim je izrazio elju da vidimo Homeinija, pa je govorio o tome kako je bio u Iraku, a u Iranu nije. Kasnije je Omer dodavao neto o broju Muslimana u Jugoslaviji, afirmativno o IVZ-u, damijama i si. Nisam primjetio da je uopte pomenuta Deklaracija. Razgovor je trajao nepuni sat vremena, a slubenik ga je sam zavrio zbog obaveza. Nisam prisustvovao bilo kakvim razgovorima u hotelu Huveiza: inae, izmedju Omera i domaina vodio se razgovor o ranjenici ma. Nisam bio blizu Kasumagia kad je ovaj razgovarao sa ranjenici ma, a niti ta znam o razgovorima izmedju Omera i Iranaca, kakvi mu se stavljaju na teret u optunici. P: Ko je od vas pisao biljeke? Da li Omer? O: Biljeke o utiscima sam vodio sam, a Omer me je u tome podravao. P: Vi ste znai bili primljeni kod ministra za propagandu? O: Ja sam mislio da se nalazimo u ministarstvu propagande, ali drugi su bili nepovjerljivi: sumnjali su da se moda radi o policiji. P: Da li je Behmen traio pojaanje ujnosti emisije na SHjeziku? O: Omer je traio pojaanje ujnosti emisije na engleskom jeziku. Koliko ja znam, emisije na SH-jeziku ne postoje. P: Kako to da jedan ministar ne zna engleski jezik? O: Ni ja ne znam je li on ministar. Od njega nismo uli ni jednu rije na engleskom. P: ta ste govorili o nafti? O: Koliko ja znam, ak ni rije nafta nile spomenuta, a i zato bi? Kao da oni i bez nas ne znaju ta sve moe posluiti kao sredstvo pritiska ako zatreba. I zar mislite da bi to ikoja pristojnost dopustila? elim jo da napomenem dvije stvari. Prva je da ja u istrazi nikad nisam govorio o Deklaraciji ve o Bejanu. Ne znam na osnovu ega bi to mogao govoriti o Deklaraciji. A to se tie ministarstva tamo niko nije spomenuo rije -Bejan. Drugo to sam htio naglasiti je da se u zapisniku s prethodnog postupka upotrebljava rije rninistar. Ja samu stvari imao SdPl0 dojam da se radl.o ministru. Ovo razlikovanje sam inio I u rstr az: ali to nigdje nije upisano, nego se umjesto termina -slubenrkupotrebljavao rninistar. Zatim, rijei reirnski- i emiqr ant- su mi strane rijei i ne upotrebljavam ih nikada, ali su ih u istrazi u zapisniku meni stavljali u usta, iako sam im ja rekao potpuno drugaije Sjeam se toga povodom govora o licima iz IVZ-a kao navodnim "reimskim:,. Iju~ dima i crvenirn. Ja sam traio da to ne unose kao moje ruecr, alt nisam nita mogao uiniti. (Kasnije, kad sam itao izjavu, nisam

92

93

TOK PROCESA SARAJEVSKI PROCES mogao da je oistim od svih rijei koje nisam izgovorio - sve je bilo reeno sasvim drugim rijeima ili, prosto, neistinito navedeno). Ja nisam rekao u vezi preduzea "da se popravi poloaj muslimana" ve sam rekao da e na taj nain otii vei broj Jugoslovena u Iran. Znao sam da ni jedna firma nema samo muslimane zaposlene, ve da e u tim firmama ii i ljudi koji nisu muslimani, i to u veini. Zbog toga je apsurdno i da pomislim da samo muslimani idu preko ovih firmi. U vezi Omera moram napomenuti da nas je upozoravao da se predstavljamo samo kao muslimani i kao privatna lica koji su u Iran doli iz vjerskih i turistikih pobuda. On nikada nije u tudje ime razgovarao ni sa kim, pa ni sa slubenicima na aerodromu i u hotelu. Iskaz ivalj Huseina ivalj Husein je jedini eventualni dokaz (svjedok) za sadraj puta u Iran. Medjutim, i on je negirao navode optube u vezi puta u Iran kao i neke druge navode u vezi lO. Istog dana su oduzete propusnice za sudjenje supruzi Mustafe Spahia i bratu Demala Latia, koji je nakon oduzimanja propusnice sproveden u jednu sudsku kancelariju gdje je iamaran i gdje mu je saopteno da e ukoliko se ikad vie pojavi u blizini suda dobiti dvije godine! Za put u Iran sam se odluio sluajno i iznenada. Lica sa kojima sam putovao ili nisam nikada ranije poznavao ili sam ih poznavao povrno. Biakia sam upoznao neposredno pred put, sa Kasumagiem sam imao jedan razgovor u Zenici i Cengia sam vidio 2-3 puta u sluajnim susretima prilikom molitve u damiji. Putovanje u Iran je bilo vezano za moju linu elju, da vidim tu zemlju, pa sam ja naravno ovu ansu htio iskoristiti. U ovoj zemlji se puno pisalo i govorilo. Nisam ni pomiljao, a vjerujem ni drugi da bi putovanje moglo imati neki drugi vid osim prisustva na vjerskim sveanostima. Dakle, ne moe se smatrati da smo pripadali nekoj grupi, nego smo bili samo saputnici. Polovinom decembra 1982. g. Behmen je rekao da postoji mogunost putovanja u inostranstvo. Nije mi rekao gdje e se putovati, ve samo da predvidim svoje mogunosti u pogledu toga da li mogu ii ili ne. Kad sam mu rekao da imam 7 dana odmora onda mi je rekao da emo ii na vjerske sveanosti u Iran. (U jednom trenutku sudija upada i ita ivaljevu izjavu iz prethodnog postupka da je postupak bio u redu i da je u zapisniku unijeto ono to je sutinsko. ivalj na ovo ne odgovara, preuti tren, pa nastavlja dalje) Behmen mi je tada rekao i ko e jo ii na put te da, ako hou, mogu ii sa Kasumagiem ili sa njima u Be i da se javim Edhemu radi radi dogovora o terminu polaska na put. U Beu su nas na eljeznikoj stanici doekali Behmen Omer i Velagi Teufik. Meni ovo ime nije nita govorilo -:- prvi put. sa~ ga uo i vidio. Biaki mi je prethodno bio rekao da cemo odsjesti k~d Teufika. U istrazi mi je skrenuta panja da je Teufik emigrant. U Becu sam saznao da nam 'za put nee biti potrebni paso], nego e u tu svrhu posluiti propusnice. Omer je spomenuo da na put treba da krene i Alija Izetbegovi. On nije doao za nama. .. . U Teheranu smo imali probleme sa pasoima Kasumaqica I engia, jer oni nisu imali vize. Omer je tada razgovarao sa jednim slubenikom, koji ree da malo saekamo. Cekali smo tri sata, a u medjuvremenu smo Behmen i ja pokuavali da nazovemo u Be Teufika, kako bi on odatle intervenisao kod ambasadora. Kasnije su dola dva civila i dali nam dva papira bez fotografije, pa smo onda svi proli kontrolu. Onda su nas ta dvojica odveli u hotel. U tom hotelu nas je posjetio jedan ovjek u civilu koji je vodio razgovor s Behmenom, postavljajui osnovna informativna pitanja. U ovom hotelu bilo je mnogo ljudi, a kasnije sam saznao da se tu odrava kongres iita i Sunita. To lice koje nas je posjetilo bilo je u sastavu odbora za zbrinjavanje gostiju. Na njegova pitanja je odgovarao Behmen. Siguran sam da tada Kasumagi nije nita rekao. Moje znanje engleskog je veoma skromno, ali sam mogao razumjeti ta se pita i odgovara, otprilike. Iranac je pitao kol~ko muslimana im~ u Jugoslaviji, odgovor je bio 3-4 miliona. Inace, Iranc~.je svata interesovalo, pa je postavljao razna pitanja u pogledu naih vjerskih udruenja i sloboda. Omer je rekao da ima nekih problema te da je, po njegovom miljenju, IVZ pod izvjesnim utjecajem vlast.i i da u ostvarivanju vjerskih sloboda inae ima problema - tavorizuju se ateisti naspram teista. O ovim pitanjima Behmen je govorio generalno, a ne konkretno ili ak pojedinano. Kad je Kongres zavren nama je preporueno i obavijeteni smo da se moemo prikljuiti ostalim gostima i putovati po Iranu. Na putu za Kom, u autobusu, Kasumagi je sjedio pored mene. Privatn~ smo razgovarali, a on me je pitao o nekim stvarima poput toga da II.seu ITF-u predaje turski jezik. Rekao mi je da je radio u Irak~, pa bi zel!o da radi i u Iranu. Govorio je da bi se u Iranu mogla anqaovati I nasa preduzea poto u njima ima muslimana. On nije .go.vorio o prtttsku. a nije pominjao ni naftu, ve da se ti odnosi razvijaju s obzlr~m n~ inae dobre i prijateljske odnose izmedju dvije zemlje. Govorio je I o saradnji sa ITF-om. P: O emu si ti njemu govorio? , O: Govorio sam o skupnom hadu i loem prevodu Kur an~. Sutradan iza toga sam pao i povrijedio glavu i desno oko. Krvano sam pet sati. U hotelu sam spavao sa Edhemom. Jednom prilikom sam ot!a~ u sobu kod Behmena, engia i Kasumagia, a tamo su se vec SVI

94

95

SARAJEVSKI PROCES TOK PROCESA drugi bili nali, pa mi je Behmen rekao da sutra imamo jedan sastanak i dodao da nije siguran da li su neki materijali stigli Irancima. U istrazi mi je sugerisano da se tu upie kako je Behmen spominjao Deklaraciju, a ne neto drugo. Kasumagi je rekao da treba neto konceptirati za taj razgovor. Ja sam nakratko ostao s njima, pet do est minuta, i osim navedenog nisam nita uo. Potom sam otiao u ambulantu na previjanje. Ne sjeam se da li su Edhem i Hasan neto rekli dok sam ja bio tu. Inae, meni je u istrazi sugerisano da se u zapisnik unese da su oni ili u Ministarstvo, a ja nisam znao gdje se ilo. Po povratku sa prijema Biaki mi je rekao da su bili u nekom ministarstvu, ali nije znao kojem. Kazao je da nije zadovoljan prijemom, kao ni svojim znanjem engleskog, jer nije razumio o emu su razgovarali. Sa ostalima nisam razgovarao, a meni je poslije povrede bilo stalo da se to prije vratim kui. Ne sjeam se drugih detalja i nisam na njih obraao panju. Ostali nisu nita razgovaralio o sastanku niti sam ih ja pitao. P: O emu ti je Hasan govorio? O: Govorio je da je zakonom regulisan poloaj vjerskih zajednica i vjerska prava, ali da sa realizacijom tih prava ima problema. U Iranu mi je priao o radu Debatnog kluba, pa je objasnio svoje shvatanje Islama i rekao da se muslimanke moraju pokrivati kao i to da se ne treba druiti sa nevjernicima. P: U istrazi si izjavio da je Omer traio da se putovanje dri u tajnosti? O: Omerovo upozorenje nisam shvatio kao neku konspirativnost. U istrazi sam bio u posebnoj psihikoj napetosti, neispavan i umoran, nisam imao nikakvu koncentraciju. U takvom stanju nisam mogao obraati panju na ono to se unosilo u zapisnik, a vrlo esto mi je to bivalo svejedno. P: ta zna o Deklaraciji? O: Prilikom prvog susreta sa Edhemom iznenadilo me je pitanje da li sam proitao Deklaraciju. To je bilo prije polaska u Be. Inae, tekst Deklaracije sam dobio na itanje od Kupusovia Muhameda. Taj tekst je iznosio negdje oko 20 stranica, a ne 40. U istrazi su mi sugerisali da kaem da je deklaracija imala vie od 20 strana, a sada vidim da deklaracija ima i poglavlja. Deklaracija koju sam ja proitao potsjea na lanak, bez razdiobe i kompleksnosti, a iz optunice saznajem da je imala vie dijelova. Sigurno je da nisam itao tekst koji se spominje u optunici. P: Da li je Omer rekao da put treba drati "na strogoj tajnostii kada si doznao da se nee udarati igovi u pasoe? O: Tvrdim da Omer nije upotrijebio frazu "u strogoj tajnosti. Edhem i ja smo bili savjetovani da o putu ne priamo naim porodicama kako ne bi izazvali nepotrebnu uznemirenost. Ali to je bio samo savjet, ja sam, recimo, supruzi rekao da putujem u Be. P: (Zivalju predoen iskaz iz prethodnog postupka). O: Tano je da mi je Omer skrenuo panju da o putovanju ne govorim s obzirom na irako-iranski rat, a posebno zbog moje povrede oka: kod kue bi mogli pomisliti da sam tamo ranjen ili maltretiran. P: ta je Omer u Iranu govorio o kosovskim dogadjajima? O: Mogue je da su Iranci Omera pitali za Kosovo, ali je on odgovorio da ti dogadjaji nisu vjerskog nego politikog karaktera. Nastavak tog razgovora nije vodjen onako kako se u optunici navodi. Medjutim, Behmen je meni o tome govorio, ali sam siguran da o tome pred Irancem nije spominjao. Meni je rekao da je to revolt Albanaca na srpsku izmu. Takodjer mi je rekao da u Jugoslaviji postoji dominacija Srbije. Ali to je bilo u vezi Lubardine knjige. P: Sta je Kasumagi govorio o jugoslavenskim preduzeima? O: Kasumagi nije govorio o preduzeima sa najvie zaposlenih muslimana i nije govorio ni o kakvom pritisku na Jugoslaviju. Ne sjeam _senikakvog razgovora Kasumagia sa uvarima revotuclle. P: Sta ti je Hasan govorio o radu Tabakog mesdida? O: U Iranu mi je Hasan rekao da je Smajlovi nezvanino zabranio rad ovog kluba te da treba mijenjati pojedince u IVZ, koji se ne zalau z? razvoj Islama. U toku istrage je mnogo insistirano na Hasanu Cengiu i radu TM-a. U vezi Kasumagia - prilikom posjete u njegovom stanu, on mi je rekao da bi volio da se njegove kerke udaju za vjernike (muslimane). U vezi Biakia - Biaki i ja smo se sloili u vezi Lubardinog pisanja, te smo konstatovali da on ima zaledje kad moe tako pisati. Sto se tie ostalog, ve sam rekao pod kakvim sam okolnostima davao svoje iskaze. Vie ne sjeam ta sam izjavljivao, mada priznajem da sam zapisnik potpisao. Behmen je meni rekao da su dogadjaji na Kosovu rezultat revolta Albanaca protiv srpske politike, te da e ovi dogadjaji umanjiti uticaj Srbije u Jugoslaviji, ija je politika linija premona. P: Kako si se upoznao sa Izetbegoviem? O: Moje poznanstvo s Alijom datira od maja 1979 g. Od tada sam sa njim imao 6-7 susreta, a moda i manje. Alija nikad nije iznosio svoje stavove, samo mi je prole godine dao da itam skripta Islarn izmedju Istoka i Zapada, traio je primjedbe na to govorei da je on autor. Neke dijelove nisam razumio jer sam ja tehniki obrazovan. Stavio sam jednu primjedbu kada sam mu vratio knjigu - Alija je govorio da je Islam cjelokupni pogled na svijet, te da bi volio da IVZ takve stavove vie respektuje, pa je u tom smislu i zamjerao izdavakoj djelatnosti IVZ-a. Poslije toga Aliju nisam vidio sve do febru-

96
97

SARAJEVSKI PROCES ara 1982 g. kada me je zamolio da nadjern nekog studenta iz Sudana koji je doao iz SSSR. Meni je u istrazi sugerirano da kaem kako je taj student protjeran iz SSSR. Ja sam i sam posumnjao u ta takvo. U istrazi mi je predoeno da su neki od ovih ljudi ve osudjeni kao pripadnici Mladih Muslimana. To ranije nisam znao, jer ipak ne bih, bez obzira na ono to sam maloprije rekao, s njima sklapao prijateljstva. P: Kad si iao kod Kasumagia u Zenicu? O: U Zenicu sam iao u ljeto prole godine sa Nusretom ... kako Ismet ne bi pomislio da Nusret dolazi zbog njegove keri, jer je Nusret momak. P: (Predoenje). O: Ja sam prvi put bio lien slobode tri dana, pa puten, pa ponovo lien slobode u maju 1983. Nisam znao, niti sada znam, u kom sam svojstvu sasluavan prvi put - kao svjedok ili optueni. To mi niko nije htio rei. Izmedju dva hapenja stalno sam pozivan u SUP. Na sasluanju sam bio totalno iscrpljen, neispavan i pod velikim pritiskom. P: Da li si znao da e putovanje biti besplatno? O: Nisam znao. Smatrao sam da je cilj da prisustvujemo vjerskim sveanostima i upoznamo Iran o svom troku. Ko je mogao pretpostaviti da e nam se ukazati tako povoljna prilika kao s tim pozivnicama. P(Branioc): - Da li si itao Islamsku Deklaraciju? O: U istrazi sam rekao da sam itao Deklaraciju, mislei da je to taj tekst koji mi je dao Kupusovi. Onda mi je reeno da Deklaracija ima vie stranica nego taj tekst za koji znam, a zatim su mi predoeni naslovi i pasusi. Ja sam vidio da za mnogo toga nisam uo, a kamoli itao. Deklaraciju sa poglavljima nisam nikad vidio, tekst koji sam ja itao nije imao predgovor niti se uope sjeam neke slinosti iz sadrine - znam samo da se oboje odnosi na vjerska pitanja. P: Kakav je utisak ostavio na tebe tekst koji si itao? O: Tekst koji sam itao nije me povukao, zainteresovao, pa sam ga zaboravio. On nije uticao na moju odluku da idem u Iran. P: Da li si razgovarao sa Irancima? O: Lino nisam imao kontakte sa Irancima, osim prilikom Ijekarskog pregleda u vezi povrede oka. P: ta zna osaradnji Behmena i Izetbegovia? O: O njihovoj saradnji sam saznao iz optunice, pa otprilike toliko i znam, osim onog to sam mogao zakljuiti iz pitanja isljednika u istrazi. P: Kakve je zabiljeke vodio Kasumagi u Iranu? O: Da je Kasumagi vodio zabiljeke zato to e s nekim u Iranu razgovarati, shvatio sam tek u istrazi. Jer, sjeam se da je neko od domaina u autobusu pokazivao neke objekte, dok je Kasumaqi nama objanjavao o emu se radi, pa je kasnije neto zapisivao ja sam mislio da se zapisivanje odnosi na to.

TOK PROCESA P: ta je bio kad ste se vratili iz Irana? O: Poslije povratka iz Irana nisam vidjao optuene. Pripremljeni iskaz Ruida Prgude

Za mene je veliko pitanje ovaj proces. Dobro, on je namjeten, ali motivi mi nisu jasni. Ja sam ve jedanput bio sudjen kao nevin u montiranom procesu na 20 godina robije i od leao deset. Ali to je bilo staljinistiko doba, odnosno jo gore - kad se Jugoslavija morala dokazivati kao komunistika, pa je najlake podnosila rtvovanje muslimana. Sasijecanje Bosne bio je jedan od dokaza Moskvi da je ona vjeran satelit i uzoran uenik i praktikant sovjetskih metoda. Ja sam se nadao da su ta vremena prola unepovrat, a oni koji su ih prvi trebali zaboraviti evo nas sada na to podsjeaju. Zato ovoj zemlji treba da fabricira protivnike, da projicira djela koja niko poinio nije? Kome treba da stvara nove rtve i nove muenike, terorizirajui mirne i nedune gradjane koji savjesno obavljaju svoje dunosti? Jesu li vjernici u ovoj zemlji gradjani drugog reda? Nemogunost pravne situacije kao to je naa, otprilike izgleda ovako: Jedna ideja protivna drugoj hoe da se stavi u poloaj pravednosti prema njoj, jedna negacija sudi izvjesnoj afirmaciji a da izigrava odnos jednakosti. Pravedno pravo je ope, a ne idejno i partijno: vi sa istim argumentima sudite lanovima drutva kao i lanovima partije, i kao istorijska avanqarda uzimate sebi pravo da mijeate partijsku bazu sa bazom drutva, a istovremeno tvrdite kako je u pitanju pluralistika dravna organizacija. Svedeno na ue protivurjeje, to znai da ne moete suditi ideji i vjeri, a nemate djela da mu sudite, pa zato sudite namjeri neke naodredjene ideje koja se nipoto ne smije pojaviti u obliku idejnosti - kao apel za jednakost naroda i slobodu vjeroispovijesti - nego kao ista namjera, volja za zlom. A djelatnost optuenih, opet, nije neki pokuaj ina koji granatou i koliinom odgovara iritii namjere, ve je puko brbljanje, i optueni nisu ni muslimani ni Bonjaci, jer se ne sudi ni vjeri ni narodu, nego su neka kalemljena varijanta koja ne pripada tim pojmovima, ali se izvodi iz njih. Svo to neodredjeno preclziranje je taman dovoljno za to da se ne optui ni narod ni vjera, a da ih se osudi. Tako se opet rtvama pripisuje krivica, anarodu protivnarodnost. Danas se ovdje stide onog staljinistikog vremena. Danas se rehabilitiraju nevine rtve staljinistikih procesa. Primjer staljinistikog progona nevine omladine bilo je hapenje, kinjenjei ubijanje Mladlh rnustirnana. Kasnije su sudije, javni tuilac i isljednici koji su progonili Mlade muslimane zavrili na Golom otoku, i mi smo s njima robijali, kao to je npr. bio Ves o Jovanovi. Govorili su nam u zatvoru da su nas tukli i sudili po direktivi. Da su znali da smo nevini, ali da je ta montaa procesa bila linija i direktiva centra.

98

99

SARAJEVSKI PROCES Pitanje je sada da li je ovo povampireni staljinizam ili tradicionalna mrnja na Muslimane, ili je pak u pitanju nastup jednog virulentnog nacionalizma kome se niko ne odupire, a vi mu podilazite. Mislim da u vezi s tim prije svega treba neto rei o razlog u podizanja optunice protiv mene i jo etvorice suoptuenih ovdje. Naime, ti ljudi su ve bili jedanput osudjivani, pa je njih najlake opet osuditi kao povratnike. Osim toga, postoji potreba aktualizacije ..muslimanskog nacionalizmakao i stvaranja kontinuiteta unutar njega, putem naglaavanja nekadanjeg pripadnitva nas trojice mladomuslimanskoj organizaciji. Tome se, naravno, usput pridodaju i preostala dvojica (Izetbegovi i Kasumagi), da bi utisak oivljavanja bio to jai, ne marei za to to ova dvojica nisu bili sudjeni kao pripadnici organizacije Mladih muslimana. To je jedan od formalnih osnova optube, i ja sam ga apostrofirao, jer sam lino osjetljiv na stalno pominjanje ove organizacije, u pogrenom kontekstu i sa pogrenim navodima. Ona se upotrebljava kad od je potrebno nekog od muslimana ubaciti u kontekst nekog prijanjeg zloina njegovog naroda. Tako se kod Srba javljaju etnici, a kod Hrvata ustae, i tu se sad javlja problem: kako stvoriti istorijsku podlogu zloina jednom narodu kad ga on nema? Tako se ova organizacija proglaava za negativnu na istom nivou na kojem su to etnici ili ustae. Mladi muslimani su osnovani pred Drugi svjetski rat, da sprijee prodor lijevih kao i desnih utjecaja, te da se jaanjem unutarnjih vjerskih snaga podigne moralna svijest prije svega medju muslimanskom omladinom. . U toku rata MM su razvili veliku aktivnost u spreavnju utjecaja ustake propagande i ostalih ideologija stranih islamskom duhu, suprotstavljajui im vjerske organizacije, a kroz rad na kulturnom polju medju Muslimanima. Oni su uinili korisno djelo u spaavanju velikog broja izbjeglica ispred etnikih pokolja organizirajui smjetaj. hranu i skupljajui dobrovoljne priloge. Oni su utjecali na neke milicije koje su branile muslimanska sela od etnika i drugih, da se sauvaju od saradnje sa ustaama, Nijemcima i Talijanima. Oni su iz rata izali kao primjer moralne istoe. Poslije rata, s dolaskom nove drave, neki od njih su pokuali da nastave rad u tom smislu, davaj ui otpora da se muslimanska omladina ne ne zloupotrijebi kao propagandna trupa za osudu muslimanskih prvaka, unitenju kulturnih i vjerskih ustanova, ruenju Baarije i nekih damija po mahalama Sarajeva i drugih gradova Bosne. To nije bila neka militantna organizacija sa hijerarhijom vodstva i lanstva, nego vie grupa poznanika i istomiljenika, ali od toga se je napravila zavjera. Nakon masovnog hapenja omladine stotine njih su izvedene na sud i poslati na dugogodinju robiju, dok je nekoliko njih bilo strije-

TOK PROCESA Ijano na pravdi Boga. Mnogi zloinci koji su s pukom i noem harali Bosnu i trijebili nedune proli su mnogo lake nego mi srednjokolci koji smo mladalaki sanjali o boljem ivotu svoga naroda. I opet se Muslimanima deava isti sluaj. Da li se ova drava zaista osjea ugroenom od strane dvanaestorice muslimanskih intelektualaca, univerzitetskih profesora, pravnika, ekonomista, pjesnika i imama, i to ljudi koji se medjusobno ne poznaju? Da li se time eli zastraiti Muslimane? Samo ete ih ogoriti. Moram vam otvoreno rei da opravdano ogorenje i bez ovog procesa postoji. Mi smo autohtoni narod to nam je konano u Jugoslaviji i priznato. Osim imena i este baklje u grbu mi malo od toga imamo. Politika istorija Muslimana Bosne jo nije ugledala svjetlo dana. To se uporno spreava. Istorija knjievnosti takodjer ne moe da se napie, jednako kao ni istorija bilo koje kulturne grane iz bogate prolosti bosanskih Muslimana kao ni naih bogumilskih predaka. Mi smo jedini narod u ovoj zemlji koji nema svojih nacionalnih institucija, a to se doputa i manjinama kao to su Albanci, Madjari, Talijani i Romi. Cak smo mi jedini narod u Jugoslaviji kojemu se ne doputa nikakva kulturna ustanova, kakve ima svaki drugi narod. Mi nemamo nijednog ni najmanjeg lista ni biltena, dok i manjine imaju svoje dnevnike. Ne samo da se to nama ne doputa nego i drugi kad o nama piu preuuju i falsificiraju nau prolost, a te publikacije i mi srazmjerno financiramo. Tipian primjer je ..Izloba Srednjeg vijeka- u Parizu, gdje se je 500 godina islamske kulture preuti lo kao da nije ni postojala i kao da nije prirodni nastavak onih bogumilskih steaka. Jo drastiniji sluaj ignoriranja Muslimana jesu Enciklopedije Leksikografskog Zavoda, a osobito Enciklopedija Jugoslavije. Muslimani su zapostavljeni u javnom ivotu vlastite zemlje. u politici i privredi i kulturi. Pogledajmo samo nazive ulica, kola, narodnih heroja, i tako dalje. Naa djeca u kolama ne ue svoju istorlju. A kakvo je stanje u naim vjerskim ustanovama? Nae imame se sudi zato to poduavaju o vjerskoj zabrani upotrebe svinjskog mesa, a izbacuje se s posla one koji savjetuju roditelje kakvo ime da daju djeci. Premjetaju se imami koji daju vjersku poduku. Pri svemu tome nas se optuuje za stvaranje nekakve sveislamske drave ili etniki istog teritorija. Da li se neko ovdje igra razumom javnosti ili njenim strpljenjem? Mi nemamo ni osnovnih vjerskih sloboda, ali smo ve dovoljno ambiciozni za ..pantstarntzam, pojam dopola prazan, a odpola izmiljen. Zar se oekuje da e se, pri ovakvom poloaju Islama u Bosni i Jugoslaviji, nai budala koja e povjerovati u optunicu? Ali, ne znajui pod ta ugurati nau propagandu a zapaajui svjetske tokove Islama uporedo sa averzijom Zapada

100

101

SARAJEVSKI PROCES prema njima - vi ste da bi se opravdali pred Zapadom, nae individualne i privatne apele za osnovne vjerske slobode proglasili za nekakav islamski tundarnentalizarn. Pojedine se izjave zaotravaju do krajnosti, a sve je to tek predatmosfera onih potpuno izmiIjenih optuaba kojih je veina. Jer, tako se stvarne izjave o vrenju vjerskih propisa ili poboljanju pravno doputenih vjerskih aktivnosti, kao to je gradnja vjerskih objekata, vjerska pouka itd, jednostavno proglaavaju za tundarnentatizarn. Naravno, te nedune stvarne izjave optuenih upuuju na ekstremnost kada im se dodaju izmiljene namjere o nekakvom dovodjenju istcq Islama ili izjave o nedopustivosti davanja krvi drugoj nacionalnosti. U takvom kontekstu i arnin zvui napad no. tampa nas je sve ovdje okvalificirala kao taiste: meni se isljednik obraao sa ustao! A moj otac, ja i cijela moja porodica bili smo poznati po otporu zloinima ustaa i zloinima uope. Moj otac je pet puta u toku rata hapen od etnika, ustaa, Nijemaca i Italijana. Tri puta je osudjivan. U toku 1943. u Gataki srez su u dva navrata dolazili partizani - mi smo s njima saradjivali i pomagali ih. Zbog toga je moj otac bio osudjen sa jo nekoliko kasnije ubijenih ljudi. U januaru 1941. spasio je od pokolja grupu Srba i Muslimana u Gatakom srezu, i to u saradnji sa jo jednim ovjekom, Srbinom, koji je kasnije sudjen kao etnik! Moj otac nije htio svjedoiti o njemu kao o etniku, nego je jo i rekao emu je taj ovjek pri pomagao; on je ubijen 1945. godine, a 1944. bio je izabran za prvog predstavnika SSNO za srez Gacko. U decembru 1943. ja sam bio uhapen od strane Nijemaca i optuen sa svjedokom koji je danas penzioner. (Tada je bila strijeIjana Zora Vinjevac.) 1944. godine ja odlazim u partizane, pa sam 1945, prilikom borbe za oslobodjenje Sarajeva na Kobiljai ranjen. Poetkom 1946. sam demobilisan kao borac-djak koji treba da se koluje. Kod kue me je doekala presuda da je moj otac narodni neprijatelj! Ja za to u partizanima nisam znao. Ubistvo se moglo moda grekom i opravdati, ali zbog te sramne presude pokrenuo sam spor i oborio je pomou svjedoka - istaknutih partizana, uesnika NOP-a. Medjutim, time sam pao u totainu nemilost: na drugoj strani nije bilo nikakvog opravdanja, a pokrenuti postupak sa sasvim jasnim dokazima niko se nije usudio prekinuti. U jesen 1946, nakon upisa u uiteljsku kolu, gdje je bilo upisanih uenika svih fela i vojski, jedino ja bivam izbaen, i to nakon pet dana - nepogoda n za prosvjetu. Pokuavam se upisati na trgovaku akademiju, ali zavlae sa mnom dva-tri mjeseca i upisuju me tek na intervenciju vie uglednih ljudi iz NOP-a, medju kojima i amide Demala Bijedia. Poslije toga je uslijedilo muno i bijedno kolovanje, te hapenje. Poslije osude, za koju je prognoza bila 3 - 5 godina zatvora, a iznosila je 20 godina zatvora i 5 godina gubitka gradjanskih prava,

TOK PROCESA u zatvoru mi biva naplaeno to sam se borio za istinu o svom ocu. Kao i ovom prilikom, i tada sam jo prije sudskog procesa, u istrazi, 42 dana proveo vezan icom preko golih ledja, prsa i ruku, a da vam ne govorim o grupnim ritualima kad po sedam-osam ljudi ulazi u eliju i ne da te tuku nego skau po tebi cijelu no, dok jedan cijelo vrijeme dri no pod grkljanom i vie: Hoe Allaha, turine, a? est mjeseci ja sam bio dran u tamnici pod zemljom, a ovdje prisutni Salih je bio toliko dugo da je gotovo oslijepio poput krtice kad je izveden - pet dana je gledao kroz prste. Danima su nas drali u sobarna za stajanje u kojima ovjek zbog tjesnoe nije mogao ni saviti koljena, a kamoli sjesti. Ljude su u Zenici izvodili zimi, u januaru, na minus 20 stepen i Celziusa, da ih istuiraju hladnom vodom i usput ih tukli brezovim metlama. I onda da nama neko govori o naem zloinstvu, ili da pravi razliku od konclogora! Taj zatvor, to je ivotni put Mladih muslimana, to je naa sudbina i tudje zlodjelo, a ne pozivanje u vjeru. Kad biste vi htjeli uti ta su Omer i Salih doivjeli u svom ivotu i kad biste objavili takva svjedoenja, vidjelo bi se kako je neljudski ovakve muenike ponovo hapsiti, i to za izrniliena djela. Mi nismo mislili da o ovome treba govoriti, nae je miljenje da ne valja stvarati mrnju ponovo, jer je sve to bilo i prolo. Ali nije! Ovim podacima koje iznosim ja elim samo pokazati sav besmisao ovog vremena, a ne oplakivati svoju sudbinu ili olakavati svoj poloaj. I sada, nakon svega ovoga, zar ja jo mogu imati vjere u uspjeh i snage da se branim? ta znae rijei? ta znae dokazi za vas? Ali, treba rei. Ne zbog vas, jer ja znam da je ve odlueno ta e se s nama uiniti, nego radi ljudi koji su ovdje doli, da sami vide ta je istina. Ako hoe dokazati suprotno, ovaj sud to moe oslobadjajuom presudom, a drava rehabilitacijom Omera Stupca i drugih ubijenih Mladih muslimana. Mada kajanje ne mijenja djelo ve krivicu, ipak bi to bio znaajan korak za rehabilitaciju drave u oima ovog naroda. Bez obzira na to to je moja sudbina sudbina rtvenog janjeta i to se iskazi svjedoka mogu tumaiti prisilom, ja elim istai kakvi su konkretni navodi optube. Ostale, detaljnije i suptilnije okolnosti preputam svome braniocu, kojemu sam to do u sitnice objasnio, jer ja nemam snage za dugaak obrambeni govor. to.se tie take I optunice, predloit u samo da vijee bolje proita navode optunice o Izetbegoviu na str. 16 i da ih uporedi sa ovom takom: optunica plagira samu sebe. Osim toga, ako sam ja to govorio na nekom sijelu, neka se pozove i neko od domaina ili ostalih gostiju da to potvrdi - nisam to valjda aptao samo svjedoku u uho? Taka 2 - optunica e najbolje biti pobijena iskazom svjedoka: ne vjerujem da e svjedok biti u stanju da i pred sudom govori neistinu, jer ja poznajem njegovo potenje. 103

SARAJEVSKI PROCES

TOK PROCESA Iskaz Saliha Behmena Govor Saliha Behmena trajao je nekih pola sata: on je odbio da ita govori o optubi koje nije dostojna ni da se o njoj razmilja, a kamoli da se po njoj vodi jedan regularan sudski proces. -Hrpe lai" - to je kratka reenica koju je nekoliko puta ponovio za vrijeme svog iskaza, ogoreno i kategorino je porekao sve navode optunice. Tipian primjer za karakter ove optunice, po njemu, su iskazi Seidovi Seida: inkriminacije vezane za Seidovia smjetene su u Mostaru, a Salih je to ljeto proveo u Sarajevu. - Sve samo lai - optunica ne mari za to ni da vremenski i prostorno sredi navode tako da budu barem vjerovatni, a kamoli da brine za vjerodostojnost sadraja tih navoda. Ja sam itavog ivota molio Allaha da me smjesti u dennet, a on me smjeta u istoriju, i to ponovljenu, podvaljenu na isti nain kao i ona od 1949. Ali, ta u? Takva je, valjda, moja sudbina: da me ljudi kanjavaju za djela koja nisam uradio i da me Bog iskuava preko ljudskih aka.

u taki 3 svi su navodi takodjer izmiljeni, a neki od njih su i besmisleni - navodi se, recimo, da sam rekao da je Tito potroio mnogo novaca hodajui po svijetu, pa da je Jugoslavija zbog tog zaduena. Ja mislim da je svakom normalnom ovjeku jasno da jedna osoba nikad ne moe potroiti tolike novce. Take 4,5,6 i 7 su zasnovane na poturanju istoimenog svjedoka uz jedinog, ali lanog svjedoka. Naime, Dedi Muhamed, koji je sam mnom doista iao u kuu Salki Hamdije i Spahi Mustafe, je onaj koji je zavrio med resu i jedno vrijeme radio kao funkcioner u studentskim domovima (danas je slubenik SDS). Taj mladji Dedi je primorao Salkia i drugog Dedia, svog imenjaka i prezimenjaka, kao i Seganovia i elikovia, svojim podmetanjima da i oni daju slian iskaz, jer bi, u suprotnom, doli u poloaj sauesnika jednog nacionaliste- kad bi navodno preuivali njegove rijei. Ja mislim da je Dedi, koji je zaista sa mnom bio - ali nije uo to to je -uo- policijski agent koji se morao pokazivati u javnosti u mom prisustvu ne bi li se onda na to tlo poznanstva neto moglo nasaditi, budui da nije bilo nikakvih drugih svjedoka. Ja mislim da se on nee pojaviti kao svjedok, nego samo onaj drugi Dedi i Salki Hamdija. Osim ove temeljne tvrdnje, ja moram rei da niti bih ja, niti Spahi niti ijedan ovjek zdrave pameti izgovorio takve rijei pred nepoznatim ljudima poput tog drugog Dedia. Osim toga, ja znam da je Dedi lan SK ... Taka 8 je navod o propagandi upuenoj jednom ovjeku starom preko sedamdeset godina, koji je uz to krajnje neobrazovan. Kad se braniocima (Sukno i Radovi) dopusti da ovog svjedoka poblie ispitaju, pokazat e se da on moda nee ni razumjeti to sam ja ustvari rekao. Procijenite i sami ta znai preobraati jednog sedamdesetgodinjaka, gortaka, kojeg ja poznajem otud to je trebao napraviti lamperiju u mojoj vikendici pod Bjelanicom. Taka 9 i 10 su formirane uz pomo Seidovi Seida i slinih. Seidovi Seid je jedna od najljigavijih osoba koje sam u ivotu sreo. A vi takve izabirete kao svjedoke. On, naime, navodi u taki 9 da sam u njegovoj kancelariji u Omerovom prisustvu govorio tano ono ime me je on pokuavao provocirati. Ja mogu, ako sud dozvoli, odmah dovesti nekoliko osoba iz Seidovievog preduzea koje e potvrditi da me je on provocirao pred njima. Nosioca take 11, Demala Latia, ja i ne poznajem. On je poznanik mog sina od koga je posudjivao knjige iz oblasti filozofije i beletristike. Meni se ini da je on jedna mirna i neiskusna osoba i on je poput Salkia u ovaj olo od svjedoka uvue n putem batina i preko vucibatina koje su svjedoile isto. Ova istraga moe biti samo istraqa poturica i nita vie. Sve daljnje to bih rekao bilo bi tee od istine dogadjaja: opis i povrede dua, ne samo zakona i istine. Ali o tome ja neu i ne mogu govoriti, tome e presuditi Allahov sud, i to e biti zadnja rije u ovom i svakom sudjenju.
104

Iskaz Mustafe Spahia Prije nego.se osvrnem na pojedinane inkriminacije, elim da istaknem: u optunici su kao svjedoci navedena samo ona lica pred kojima sam, navodno, govorio kako stoji u optunici. Karakteristian je stav optube da uzima iskaze samo onih svjedoka koji svjedoe protiv mene, a to su imami. Dovedite mi i crnog djavola za svjedoka, samo ne nae hode, i pristau! Pokuavaju se provui stavovi nekakve Deklaracije za koju sam prvi put uo iz usta javnog tuioca na sasluanju. Prije svega, hou rei da je kontradiktoran izraz islamtzacija muslimana", jer islam je predavanje Bogu - islamizirat i muslimana znai tautologiju u najboljem sluaju. Medjutim, nain na koji optunica nastoji zaobii to proturjeno znaenje novim proturjejem (to je valjda dijalektika u njenim oima) jeste znaenje po kojem treba da se oni ljudi koji nisu muslimani opredijele za islam, pritiskom ili silom. Proturjeje tog novog znaenja je u tome da je po islamu strogo zabranjeno svako uvodjenje u vjeru, koje bi bilo i puko nabjedivanje, a kamoli pritisak. Zbog ovog jednostavnog misaonog procesa o toj sintagmi ja je nikad ne bih mogao koristiti. Ja sam studirao i zavriio Fakultet politikih nauka u Sarajevu, a radim kao imam ve sedam godina u Vogoi i tvrdim da o meni niko nikada nije dao makar samo i prigovor kao nacionalisti, ovinisti i sl. Ovoj je optubi upravo palo na pamet da me nazove (skoro) faistom. Sada namjeravam dati konkretnu odbranu na optubu.

105

SARAJEVSKI PROCES

TOK PROCESA U vezi navoda optube da sam ja isticao da u IVZ sjede ljudi koji su policajci reima, te da ire bratstvo i jedinstvo, a da muslimanima ne treba nikakvo bratstvo do bratstvo po islamu, moj stav je da u ovoj zajednici moramo svi ivjeti zajedno, u slozi, solidarno, u harmoniji i slobodi. Navodi se da sam ja govorio da mladi imami moraju raditi na islarnizacij! Bosne. Ponovo tvrdim da izraz islarnizaclja Bosne ili muslimana nikada ne upotrebljavam, a to se tie rada imama, smatram da treba da su poteni ljudi i da bi trebalo da izvravaju svoje poslove prema ugovoru - po zakonu, i to bi bilo sasvim dovoljno za vjernike i vjeru kad bi ih izvravali. ad 2) - Neko e ovdje biti duan da objasni ta znai ekstrernni pristup u tumaenju islarna. Neka to svjedok Bri objasni na ovom sudjenju. Tano je da sam prisustvovao radu Tabakog mesdida i tamo sam diskutovao onako kako su to i drugi, o vjerskim pitanjima teorijsko-saznajne prirode, u okvirima pitanja koja su iskljuivo i specifino teoloka. U ovoj taki navodi se da sam pred Briem negdje na ITF-u to isticao, a ne pominje se ni datum, ni mjesto. Traim da se svjedok, prije svega ostalog, o tome izjasni. Ja sam u TM uestvovao iskljuivo kao diskutant. Nikad nisam odrao nikakvo predavanje. Ja sam inae napisao par desetina tekstova, koji su objavljeni u raznim asopisima i ti se tekstovi daju lako pregledati: nikad se nisam zalagao da islam na ovom tlu bude drutveni, ekonomski ili politiki poredak. Ja sam proitao oko hiIjadu knjiga o islamu i drugim oblastima, te sam jedino sa stanovita potrebe neke lntorrnaci]e nastupao kao diskutant u TM. Istiem da je kod nas garantovana sloboda vjeroispovijesti ustavom i programom SKJ koji navodi da onaj ko vjeruje u Boga ne moe biti oteen u ekonomskim, socijalnim i drugim pravima. Isto tako je Zakon o polaaju vjerskih zajednica u cijelosti razradio sva ova pitanja. . ad 3) - Kategoriki poriem da sam sa Hafizovi Reidom vodio razgovore ovakvog sadraja. Meni je predoen njeQov iskaz u kojem istie da sam ja to govorio pred drugim licima, pa i Cengi Hasanom. Onda, neka se ta lica, kada se ve sjeaju askanja od 1979/80, jave da daju iskaz i svjedoe. Interesantno je istai da se navod iste inkriminacije stavlja u usta i svjedoka Sahai Mustafe, sa kojim ne govorim od 1974. godine. Sada pak ovaj svjedok. kao alternativa prvom svjedoku, iznosi to isto, ali u zaotrenijoj formi. Pred svjedokom nisam govorio o Imamu Homeiniju. Rije eho ne upotrebIjavam, te nisam mogao rei da je Muslimane u Jugoslaviji zahvatio eho ... Ja nisam psiholog, pa ne znam ta ljudi osjeaju o iranskoj revoluciji, a takvo to nije ni psihologiji u ovoj zaotrenoj i komplikovanoj drutvenoj situaciji izvodljivo saznati. U vezi pritiska Irana na Jugoslaviju izjavljujem: niko dosada nije uspio da izvri pritisak na Jugoslaviju - a pogotovu ne neka uda107

,
ad 1) - Dedi> - Muhamed je samo jedan jedini put bio u mojoj kui. To kategoriki tvrdim, a pozivam se na svjedoke Beganovia, elikovia i Prgudu. Ja ga nisam poznavao, a vie ga nikad nisam vidio - zar bih pred nepoznatim ovjekom govorio takve rijei! U ovoj inkriminaciji pominje se formulacija istarnizacija BiH. Na ovom tlu ive tri slavenska naroda: Srbi, Hrvati i Muslimani. Turci su vladali Bosnom preko 400 godina i za to vrijeme nisu uspjeli da ovu sredinu uine vjerski i etniki istom. I, sada, da se ja poduhvatam neega to svjetska imperija nije mogla, ili nije htjela uiniti iz istog razloga iz kojeg i ja to ne mogu htjeti - to je suprotno uenju islama. Ja ne bih bio musliman kad bih elio neto takvo. Prilikom sastanka u SSRN grada Sarajeva ja sam istakao neke stvari koje su kasnije tako modificirne i stavljene u usta svjedoka onako kako glase inkriminacije. Naime, tom prilikom sam istakao da se je drutvo odvojilo od IVZ, a IVZ nije od drutva. Istakao sam da se rukovodstvo IVZ-a ponaa voluntaristiki, da se normativna akta ne potuju od strane tih lica, da nema ni elementarne demokratije u odnosima unutar IVZ, da nema reizbornih radnih mjesta, da nema ni konkursa ni oglasa i da se radna mjesta poklanjaju. Pri tome, kad sam pomenuo drutvo, mislio sam na Komisiju za odnose sa vjerskim zajednicama. Na tom sastanku sam rekao, a to ni sada ne osporavam, da se kod nas ne dozvoljava gradnja damija u novim naseljima. O toj zabrani govori i drug Todo Kurtovi u svojoj knjizi. Ponovo istiem da je dolo do iskrivljavanja mog izlaganja u inkriminaciji u vezi vjerskih sloboda. Neovisno od toga to nisam ni pred kim rekao da je kod nas ruski reim, da je socijalizam utopija i sl., istiem da sam u SSSR-u bio deset dana i kada bi kod nas taj poredak bio dva dana - ja bih se ubio. To mislim u odnosu na temeljne principe njihove dravne vlasti, a ne nekakve zakoljice, jer nigdje u svijetu ne postoje neograniene slobode govora i miljenja, pa ni kod nas. Zapanjen sam i poriem da sam pred Dedi Muhamedom govorio o tome da su Muslimani i Albanci neravnopravni u odnosu na druge. Sasvim je odvojeno od ovoga pitanje razliitosti njihovog razvoja i razvoja pojedinih republika i pokrajina. Za mene je smijeno rei da Albancima treba dati republiku. Jo je smijenija inkriminacija iz optunice koja navodi da sam rekao da SAP-e treba da dobiju svoje vlade i sI. Istiem da one IMAJU svoje vlade, da imaju svoje izvrne organe, a narodnosti imaju svoje zastave. Stavlja mi se na teret da traim ono to je ve dato i priznato?! Isto se ovo objanjenje odnosi na ostale narode koji se navode u inkriminacijama optube.

5) Dedi koji se kao svjedok pojavio na sudu Spahiu je potpuno ( Sudski Dedi je potar, a stvarni je Spahiev drug iz medrese).

nepoznat.

106

SARAJEVSKI PROCES TOK PROCESA Ijena zemlja, niko nije uspio da to ostvari bilo kakvim prijetnjama. To nije mogao ni jedan Staljin, ili neko drugi, pa taj pritisak ne moe ostvariti ni Iran. Vjerovati u mogunost ili relevantnost takvog pritiska znai nevjerovati u stabilnost ovog sistema, kao to to tuilac ini kad to smatra opasnim. i istorijski okvir. Medjutim, i u tom okviru, to esto znaenje poziva na silu protiv onih koji se bore da unite islam. Iskaz Demala Latia U optunicu je uneseno svega i svaega za to sam siguran da ne postoji u iskazima svjedoka o meni. Osim toga, nije mi jasno kakvi su razgovori vodjeni u prostorijama ITF-u, povodom neke knjige, mislim Danijela Buana. Ja se poznajem sa Hafizovi Reidom kao kolegom, i to samo iz medrese. Sa Jaarevi Nerminom nisam bio u etnji, u razgovorima su uestvovale i druge osobe. Sa Seljupcem Seadom se nisam nikad druio, a na njegovoj strani je postojala i zavist: smatrao je sebe boljim uenikom, a ja sam imao pjesniki dar. Sa Briem nisam nikad vodio razgovor - on je generacija iza mene. To isto vrijedi i za Karia, a sa njim sam vodio javnu polemiku zato to je on mene uvrijedio u tampi, pa sam se morao javno braniti. Napominjem da je ba Kari napisao dva rada o dihadu i slinim temama, koji se mogu smatrati kao problematini tekstovi. Mene je direktorica kole molila da mu odgovorim, ali ja to nisam u radio jer smo bili u svadji. Medjutim, sada taj svjedok Kari Enes meni stavlja na teret da sam ja o tome pisao. U TM-u sam i ja radio. Koliko znam TM je poeo sa radom 78-e ili 79-e godine. Prvo su sjedaljke odravane na ITF, i te su razgovore vodili studenti, a kasnije se prelo u Carevu damiju Seljubac je uio, zbog lijepog glasa, odtampane dijelove iz Kur'ana. U to vrijeme ja nisam bio u Sarajevu Kada je poeo da radi TM, ja sam lektorisao dva rada. Jedan od lektorisanih radova je rad Hadi Mehmedalije koji nije izvodjen. U TM izveden je jedan moj rad. Nai tekstovi su bili prethodno slati IVZ-u na saglasnost. Odbor je odobravao svako predavanje. Pored toga lanovi odbora IVZ dolazili su u TM i prisustvovali predavanjima, a sjeam se da je jednom doao i predsjednik i pohvalio rad TM-a. On je rekao da glaSine, koje su zasnovane na manjem broju provokacija koje nismo uspijevali u cijelosti sprijeiti, da glasine o radu TM-a nisu istinite. No izgleda da tih nekoliko rizinih i samo zapoetih reenica nisu ni dospjele do Starjeinstva, nego je napad izgleda doao s pogodnije strane. Naime, bilo je govora da tamo ima nedolinog ponaanja - susreta mladia i djevojaka, poljubaca i slino. Ali ipak TM nije nikada zabranjen, a pogotovu ne nekim zvaninim aktom. U posljednjoj godini rada TM-a, Hasan mi je govorio da je pozivan u SUP u vezi rada TM. Kad sam pitao o emu se radi, on mi je rekao da su izmiljene neke stvari o njemu i njegovom radu u TM-u. Izrazio sam brigu, ali mi je on rekao da ne brinem, jer e se lahko ustanoviti da je to la, osim toga rad je legalan, jer je stalno 109

ad 4) - Treba provjeriti elementarnu stvar, tj. da li sam ja na ove teme uopte ita govorio i, ire, da li su one bile predmet razgovora i drugih uesnika razgovora, a zatim, da li sam ja to govorio na samo sa jednim svjedokom ili sa dvojicom. Tvrdim da nikada nisam bio sa oba svjedoka zajedno. Razgovori sa Enesom su bili radnog karaktera i u vezi tema o kojima sam pisao. Istiem da nisam mogao govoriti da su muslimani odabrani narod - Kur'an ne samo da to ne priznaje, nego i zabranjuje sve takve parcijalne i povlatenike stavove svim narodima. Samo su Jevreji, prema Bibliji, odabrani narod. P: (Pitanja je postavljao samo Hasan engi) Poto mi vjerovatno nee dopustiti da pozovem i druge svjedoke, ja pitam tebe, jer si ti ve pozvan da govori. Reci, jer si bio posjetilac, kakav je bio moj poloaj u Tabakom mesdidu? O: Nisam stekao dojam da je Hasan vodea linost u TM. Jo 1975. usvojen je stav u Starjeinstvu da se organizuje vjerska pouka za mlade i stare. Hasan i drugi u TM-u su bili duni da ovaj stav provode. Koliko je meni poznato u TM se radilo kolektivno. U tom radu su bili angaovani Seljubac, Jaarevi, Feti i dr., a Hasan nije bio neki vodja ni u rasklapanju stolova. Osim toga elim rei da je Kari tamo doao jedan ili dva puta, a Silajdi Adnan samo u poetku. P: Jesmo li mi diskutantima postavljali kakva ogranienja? O: U TM sam i ja, a osobito Hasan, isticali diskutantima da se dre date teme. Bilo je sluajeva da su neki pojedinci provokativno istupali i govorili, pa smo ih morali sprjeavati. Na ove pojave su skretali panju i ostali, kao Seljubac, Feti, Kurdi i drugi. Zbog ovakvog ponaanja nazivan i smo izdainicirna- islama i sveobuhvatnom cenzurorn, jer im bi neko skrenuo sa teolokih i openitih razmatranja ak i na neka istorijska, da tako kaem, mi bismo ga odmah prekidali, prije nego bi on i dotakao, makar samo afirmativno, neku temu koja se je ticala politike i sadanjosti. Tome nije bio razlog to to se nema o tome ta rei, nego je razlog bio u tome to mi nismo htjeli da ni na koji nain dovedemo karakter TM-a kao dvojben, a kamoli sumnjiv. P: ta sam ja govorio o dihadu? O: Nisam uo da je Hasan 'engi govorio o dihadu, ali sam ja govorio o tome i rekao slijedee: dihad ima est znaenja, od kojih samo jedno poziva na silu, ali to je smjeteno u odredjeni geografski 108

SARAJEVSKI PROCES kontroliran. To je bilo u proljee 1981.g. Tada je prestao rad TM- na nain na koji je dotad radio, ali su predavanja odrana uz ramazan i u narednoj godini. Od te godine Hasan vie nije radio u TM. Tano je da je Hasan donosio neke od tekstova koji su itani u TM-u. Ne znam nita o porijeklu tih tekstova, a ne sjeam se ni da sam pitao, ali su studenti i sluaoci meni prilazili sa estitanjem i pitanjem ko je autor tih tekstova. Ja sam im odgovarao da to nisu moji tekstovi, a Hasan da nije vano ime autora, nego sadraj njegovog duha - pojedinac kao gradjanin ovdje nije zanimljiv. Upravo ove tekstove su itali svjedoci - Jaarevi, Seljubac i Bri Read, i svi su uestvovali u diskusiji na ovim predavanjima, a koliko je meni poznato uestvovali su i u pisanju i pripremanju ovih predavanja. Ja sam zamoljen od grupe studenata da kao lektor izvrim lektorisanje tekstova, to sam i uradio. Za mene su ti tekstovi bili poznati samo po svojoj openitoj teolokoj naravi: nisam se morao udubljivati u sutinu tih tekstova, ja sam ustanovljavao njihovu gramatiko-Ieksiku vrijednost. Nikad ove tekstove nisam itao za sebe prilikom njihovog jezinog ispravljanja, nego sam neka od njih sluao kao posjetilac u Tabakom mesdidu. Mene je 1979.godine Hasan upoznao s Izetbegoviem, a u vezi s mojom poemom koja je bila objavljena u Islamskoj misli. Alija je pohvalio moj rad. Nakon toga Aliju nisam vidio etiri godine, pa je bilo potrebno da se ponovo upoznamo ispred damije. Behmen Omera uopte ne poznajem. to se tie teksta Nunost obnove, mislim da je Hasa itao neke dijelove ili itav tekst. Taj tekst je meni predoen u istrazi sa tvrdnjom da u tom tekstu ima neto nepogodno i vezano je za ajatolaha Homeinija. Sada u se konkretno nice: izjanjavati o pojedinim takama uptu-

TOK PROCESA ad 2) Ova inkriminacija je iskombinirana od rijei vie svjedoka ~j. drugi dio inkriminacije, -svoievrsna revolucija, ne postoji ni ~ jednom Iskazu svjedoka. Tuilac je obeao da e mi dati na uvid kopij.e .iskaza ~.vj~doka, an to nije uinio. Ako se eli pobiti moje objanjenja tuioeva namjere, neka se donesu otkucani iskazi svjedoka, makar bili prebaeni u termine koje upotrebljava optunica. OSim toga, ovaj stav je besmislen, a nije ni meni svojstveno da upotrebljavarn dvije rijei istog znaenja: sutina i bit. Ja ne znam ta sve spada u jednu istinitu definiciju ekonomije i politike, pa ni te termine nisam upotrebljavao, jer nisam ekonomista i laik sam u politici. Nisam mogao upotrijebiti ni izraz svojevrsna revolucija, jer je revolucija pojam nepoznat u islamu. ad 3) Taj izraz ne postoji u iskazima svjedoka, te i ovu inkriminaciju poriem. I~te~esan~no je istai da se istovjetna formulacija ~tavlja na ter~t JOSnekim ovdje optuenim. Kako je mogue da mi IStO.m~sllmo, I. cak se isto izraavamo, kad smo razliitog obrazovanja I profesije? A i da nismo?

. ad 4) .~rugi dio o~e inkriminacije ne postoji u iskazima svjedoka, a sto se tieprvoq dijela nejasno mi je ta znai Izvorni islarn-, jer ako POStOJIIzvorni islam mora postojati ineizvorni, a neizvorni nije islam niti moe biti kao neautentian. Tako se ovom jednostavnom operacijom ukida autentini dio, a protivurjenost se izbjegava radikalnim pnzvukom onog izvorni. U Bosni postoji izvorni islam od kad se pojavio do sada. Kategoriki poriem da sam i pred kim govorio o imamima njihovoj obavezi na takozvanu islarnizaclju mustimana. ad S). I o~a inkriminacija je iskombinirana, jer iz iskaza svjedoka ne prolztlazi da sam ja pred njima govorio na ovaj nain. Nisam re~ao d~. treba angaovati islamske intelektualce za ostvarivanje cilieva dtnada. Kategoriki poriem ovu inkriminaciju, jer ovo nikad nisam rzqovor:o. Nije mi jasno znaenje ove inkriminacije: nije potrebno da se vodi nikakva borba, jer islam je na svojim nogama. Isto ml. nije jasno ko i gdje da rtvuje svoj ivot? Nije mi jasno koje je.znacenje upotrijebio Enes Kari, koji me tereti za izjave u vezi dihada, kada je on napisao dva teksta o dihadu i o tome diskutovao. U vezi mojih tekstova ja bih predloio da se oni proitaju. Nikad se u njima nee pronai neto slino navod u iz optunice. Ako sam govorio, onda sam morao i neto pisati. ad 6) Nigdje nisam izgovorio te rijei. Muslirnanl u Bosni su i po vjeri i po naciji priznati, pa niti se ja koga bojim, niti se ko mene boji, jer su i drugi priznati. Takvih misli ja nemam, niti upotrebljavam rije -Istrebtjenje, koje znai zloinako trijebljenje pojedinaca ili cje111

ad 1) Ja ne znam ta znai islarnizacija BiH, jer se ne mogu islamizirati muslimani, tj . oni koji su ve u islamu, a apsurdno je govoriti o tome da se islarniziraju oni koji nee da budu pripadnici islama. Druga je stvar ako oni to hoe - islam to doputa, i to moe biti pravno problematino. Ja nisam propovjednik, i ako sam nekad i govorio o islamu, onda sam govorio o njegovim sljedbenicima. Islamizaciju poznajem samo kao istorijski pojam i smatram da je taj proces zavren za vrijeme Turaka. Svaka religija ima svoj tano omedjen istorijski period masovnog prihvaanja. Mislim da je jasno da je za sve monoteistike religije taj period davno okonan. Zatim mi je nejasno kakvi su to osnovni uslovi za taj navod. ta sam to ja uinio u tom smislu? Kategoriki poriem da sam ja bilo to isticao i u priblinom smislu. Nejasni su mi navodi optunice, a kako li e tek biti nejasni onima na koje se ne odnose. 110

SARAJEVSKI PROCES line, hladno i ciniko. Veliki je zloin poturati mi ovako neto, i oni koji su to svjesno radili velik e dug morati plaati. ad 7) Napisao sam o ovom predmetu rad koji je objavljen. PO ovom pitanju sam imao svoj stav koji je u tom radu objavljen, i koji demantuje optunicu: zato bih ja u pisanoj rijei, koja ostaje kao dokument o tome ko sam bio ili ta sam radio, opisivao sebe onakvog kakav nisam? Radi prikrivanja? - To je sitni manevar ija dobit je daleko ispod gubitka svoje misli u vremenu kad me vie ne bude kao svjedoka samom sebi, kad vie ne mognem neposredno govorom da popravim ono to sam zapisao. Ne elim da me iko ikada posmatra kao onog koji nisam, ne elim nestati u lai. Zato vjerujem da e sud prihvatiti pismene dokaze. Tano je da je moja supruga pokrivena. Ona se tako oblai la i prije naeg vjenanja, ja na nju nisam uticao. Volio bih da se na sud javi neko na koga sam vrio pritisak da se pokriva. Stavlja mi se na teret da sam rekao da muslimanke ne trebaju da rade, te da se posvete samo porodici, dok moja ena ui strani jezik, pohadja medresu, a kasnije e se i zaposliti. Zato mi se stavlja na teret imperativ da se posveti porodici- kad je to dunost svih ljudi na kugli zemaljskoj? Ima li ovdje, za Boga miloga, ita to je normalno ... Hoe li mi iko ita odgovoriti na ovo, ili u ja ostati zapanjen ko' talac ... ne razumijui zato me se napada. Ovdje je jedino mogue zapaziti neprosjenost, neprosjenost vjerske misli i obaveze. Nas ovdje prikazuju kao rijetke ptice animizma u atomsko doba ... (sudija ga prekida tek u ovom asu, jer je ovo izgovorio dosta brzo). ad 8) To su samo lai, a ini mi se da zadnji dio ne stoji ni u izjavama svjedoka. ad 9) U iskazima svjedoka ne stoji da sam rekao da treba dovesti mlade snage iz intelektualnih sredina, koje e se obraunati sa postojeim reimom. to se prvog dijela tie, ja jesam kritikovao, ali nisam rekao da je to zapreka. Smatram da IVZ brine o vjerskim interesima muslimana, a ne i o drugim, to je nejasno. Ja sam sa njima razgovarao o kunim problemima - IVZ je, takoreku, moja firma i nije me zaboravila ni u ovim trenucima - plaa moje advokate! ad 10) udi me da su pozvana samo tri svjedoka od toliko uenika kojima sam predavao. Dvojica od te trojice najgori su uenici u cijeloj koli. Oni imaju po deset jedinica, trei je polovansvjedok - on ima sarno- pet jedinica. Istina, to je bilo do sedmog maja, poslije toga su moda postali primjer za slijedjenje. Oni su u

TOK PROCESA svojim iskazima iznijeli ono to ja nisam govorio, a ja u to pismeno dokumentirati, dokumentacijom sa asova - biljekama uenika. Osim toga, ova tri svjedoka su djeca, maloljetni su! U vezi sa ovim mojim tvrdnjama, molim da se pozove predsjednik razrednog vijea ili bilo koji drugi uenik i da kae da li sam takve ili sline stvari govorio na asu S-H jezika. Sumnjam da u njihovim iskazima stoji da sam govorio kako su muslimani uzvieniji od ostalih. I u ostalim navodima drugih svjedoka, ak i da su pod ne znam kakvim pritiskom davali te iskaze, neto je dodavano da bi bili konformniji sa ostalim torrnulacljarna. Nisam mogao ni na koji nain zagovarati da se oblae po erijatskim propisima, ili da se ne rukuju sa enama, kad se, recimo, zna da se ja rukujem sa kolegicama. Zatim, nisam uenicama govorio da se moraju pokrivatl, ve sam na asu govorio o sevdalinki, u kojoj je ena pokrivena i kako, zbog toga, izaziva veu ljubavnu enju. Nisam savjetovao da se drue samo sa muslimanskom omladinom. Sumnjam da su svi ovi uenici mogli ak i da izmataju sasvtm sami da sam rekao kako se muslimani mogu poznati po vedrom i istom elu. Na mevludu u Carevoj damiji sam bio posjetilac. Nisam bio na razgovorima poslije mevluda. P: Zato je, konkretno, Hasan pozivan u SUP? O: On mi je rekao da su mu u SUP-u naveli njegovu navodnu izjavu da muslimani ne smiju ii na Titov grOb, jer to je idolopoklonstvo i grijeh. Govorio mi je o jo dvije-tri sline insinuacije, ali ja se vie ne sjeam koje su to, i rekao je da se on ne boji lai. P: Da li su na predanjima u TM bili itani samo tekstovi studenata? O: Na predavanjima su itane i knjige koje je objavila IVZ, a neke knjige su bile i od Dr. Smajlovia. Te knjige su dostupne svakome. P: Da li je ko govorio o objavljivanju teksta "Nunost obnove ? O: Ne, nije bilo rijei o njegovom objavljivanju. P: Kako ste se vi odnosili prema tim neprijateljskim istupima? O: Ne bih to nazvao neprijateljskim istupima, prije su to bila pitanja van okvira date teme, odnosno ire - van vjerskog okvira. engi je pojedincima oduzimao rije kad god bi oni govorili neto to je izvan okvira. P: Kada je Hasan odlazio u SUP? O: Hasan je vie puta odlazio u SUP u vezi rada TM. U ovom periodu, od 12. maja do 24. juna 1981, TM je i dalje radio (Hasan to potvrdjuje i kae da se moe vidjeti iz zapisnika SUP-a, da se prvi put javio 12. maja, a zadnji put 24. juna 1981.) P: Kakav su stav zauzimali vai profesori naspram vaeg rada? O: Oni su zauzimali stav spram nas, a ne spram naeg rada. Godine 1977. odrali smo akademiju povodom zavretka kolovanja u Medresi. Tada smo kritikovali svoj rad u protekle 4 godine, a i rad

112

113

SARAJEVSKI PROCES i programe pojedinih profesora. Ovi profesori su se nama, poslije toga, na razne naine svetili, mene je Ferhat Seta ak ispljuvao pred zgradom medrese. Slijedee me godine zbog toga nisu primili na ITF kao redovnog studenta. Jedan profesor mi je rekao. da neu poloiti ispit iz arapskog jezika ... mrzio nas je. P: Rekao si da bi, ako bi zatrebalo, trebali davati ivot za islam? O: Kada sam u prethodnom postupku, pred isijednikom, rekao da se treba rtvovati za popravljanje stanja kod muslimana, onda nisam rekao, niti mislio, da treba dati ivot. Mislio sam na rad, energiju, vrijeme ili novac. Poto ne mogu zahtijevati, onda molim da tuilac tano ita moje rijei, ako ve nee da ih tano shvati. Iskaz Melike Salihbegovi (Branitelju, postavljenam po slubenoj dunosti, Janji J. Milosavu, penzioniranom pripadniku milicije, priznala je samo pravo formalnog zastupanja, ogradjujui se od poetka do kraja procesa od svih Izjava koje bi on mogao dati u njeno ime). Prije nego to otponem, ne svoju odbranu ve pobunu protiv svega onoga to me u ovu kuu pravde- dovelo nakon viegodinjih najbezobzirnijih progona kojima je hapenje bilo logian i oekivan nastavak, mada ne vjerujem da je j vrhunac, obratit u se mojo] knjievnikoj organizaciji. Moje kolege pisci mogli su sasluati ovo moje posljednje govorenje, prije nego to su me javno, i sram no, izbacili iz svojih redova, samo nekoliko dana nakon hapenja". Posljednjih godina Sarajevom se irila krilatica, parafraza dobro poznatog manifesta: Jedna avet krui svijetom, avet islarna. A islam je bio duhovni milieu u kojem se dogodila moja intimna revolucija. Kur'anska ideja Boga, kao istoka i utoka svemu, okonala je (ili tek zapravo istinski zapoela) moju dugogodinju udnju za Apsolutnim, odgovorila na pitanja odakle, zato i kuda; u praksi Boijeg Poslanika Muhameda Alejhisselam, prepoznala sam vlastiti moralni ideal. Tako se okonao jedan dosta dug period drarne ateizaclje, drame nimalo sluajne za uvjete u kojima sam rasla i kolovala se. Upozoravam Sud da naa jezika norma decidirano razlikuje pripadnost vjeri i naciji, pisanjem prve malim, a druge velikom poetnim slovom, to sam upozoravala i u toku istrage precizirajui da uvijek govorim o muslimanima vjernicima, a to tekst optunice nije potivao, emu je namjera sasvim vidljiva. Trebalo mi je i samoj da okonam svoja kolovanja u zemlji i inozemstvu, da nauim itati na stranim jezicima i da na policama inozemnih knjinica i knjiara otkrijem jednu prebogatu kulturu i civilizaciju ko]o] je generiko mjesto Kur'anska objava, a to sam ja do tada susretala samo kao
6) Sluaj Melike Salihbegovi i Demala Latia bez presedana je u praksi knjievnikih organizacija u Jugoslaviji. Nema ni jednog knjievnika u drugim republikama koji je izbaen iz Udruenja radi politiki krivine odgovornosti prije nego to je bio osudjen.

TOK PROCESA predmet prezrenja. No nasilno je, iracionalno i neoekivano bilo upravo ono, ne to se u meni, nego to se oko mene poe~o zbivati: Najmoralniji in koji sam mogla uiniti, ne htijui biti licemjernom ni prema Bogu, ni ljudima, ni sebi, bilo je vraanje lans~e kn!iice Partiji, s kojom ni do tada nisam djelila ideju, za koju me niko nikada nije ni pitao, ve samo ateizam kao uvjet moje velike nesree. Nedavno, vrlo perfidno oduzimanje zaposlenja u Kulturno prosvjetnoj zajednici Republike, gdje je u pitanju dlrektno ideoloqlja kako su mi to, naravno u etiri oka i usmeno, objasnili ef te ustanove i opinski partijski sekretar, bilo je pravi poetak golgote koju u prei do ovog mjesta na optuenikoj klupi. Bivi izdava, nimalo ne krijui, ak ni pismeno, zazor od vjerskog, poeo mi je vraati rukopise. Sto uistinu znai pravo na ispovjedanje vjere, ako mi se uskrauju svi vjerski atributi, ako to ispovjedanje mora biti gurnuto u neki apstraktni prostor privatnosti zabranjen i vtastito] pjesnikoj kreativnosti? I napokon preostalo mi je bilo samo pravo majinstva. No dvadesetak dana pred hapenje, otac moga djeteta, partijski funkcioner, pozvao se na svoj komunistiki lik i dvadeseto stoljee, traei u privatnoj sudskoj tubi da mi se oduzme dijete jer ga nedopustlvo odgajam, u reliqi]i. Ne znam da li je taj funkcioner znao da ?e sudbina njegovog, i moga, djeteta biti predmetom tromjesene ISIjednike ucjene po kojoj sam se ja imala opredijeliti izmedju njega i dvojice prvooptuenih. Ja se opredjeljujem za ast, jer ni po cijenu moga djeteta ja ne pristajem svoju slobodu kupovati neslobodom drugih. . ... Inkriminacije koje mi navodno stavljaju na teret svjedoci prrmjeujem da apriori sumnjam u valjanost njihovih iskaza, budui da sam i sama iskusila metode kojim je istraga do njih dolazila. Ja veinu suoptuenih malo ili nikako ne poznajem. Ali zato sam s njima? Jer bih i ja, kao i ostali, bila manje zanimljiva i manje opasna kad moje zlodjelo- ne bi bilo smjeteno u neiji idejni kontekst, u neku grupu koja ima svog netitularnog vodju i svoga ideologa, s bliskim reminiscencijama na one grupe i ideologije koje su postojale kad se ja jo nisam bila ni rodila. Traim od ~V?g s.~?~ da budem emancipirana od bilo kakvog pripadanja grupi I necuoj ideji. Ja ponosno izjavljujem da sam najprije vjernik, da mi je za sva vremena dostatna samo jedna islamska deklaracija, a to je Kur'an. No, ta je Deklaracija potrebna optunici kao vezivno tkivo nav~dne grupe. Istina je da mi je Izetbegovi dao jednom prilikom na prellstavanje neki tekst, navodno prijevod sa arapskog i po~ naslo~o~ Bejan, koji ja nisam imala ni vremena ni interesov~nja pr?I~atl, ali na kojem sam ostavila tragove svoga rukopisa ispravljanjem nekolikih gramatikih greki. Nepoznavanje cjeline sadraja tog teksta i njegove namjene logiki iskljuuje svaku mogunost moga

114

115

SARAJEVSKI PROCES uea u pisanju njegovog predgovora, ma koliko ja u tekstu koji mi je istraga predoila prepoznavala svoju misao da je islamska revolucija u Iranu okupila u istom revolucionarnom zanosu i seljake i radnike, i nepismene i najvie intelektualce i umjetnike. Predoeni mi tekst Predgovora, kako sam uoila, sadri termin dijaspore. Nonsens je od strane optunice ovjeku vinom knjizi i peru" (citiram njenu zastupnicu) spoltati semantiku nepismenost. Skliske teme aktualnog politikog trenutka, kao to su kosovski dogadaji, irako-iranski rat, pitanje daljnje avangardnosti komunistike partije, ekonomskog i moralnog rasula zemlje, idolopoklonikih stremljenja u obiljeavanju linosti i djela predsjednika Tita, fabricirale su ostale inkriminacije, koje su se pojavile kao naknadni razlozi za moje slijedjenje i hapenje. Uz njih su ile i nezakonite inkriminacijevezane uz predstavnike islamske vjerske zajednice. Moj ivot, knjige, moje dijete i podaci o njegovom obrazovanju i odgoju, moje prismeno obraanje republikim i saveznim predstavnikim tijelima, sva ostala pismena dokumentacija koju je sud odbio da Prikupi kao moj do kaznio materijal, svjedoci, koje je Sud odbio da pozove, komunisti i pripadnici ostalih nacija koji me poznaju godinama umjesto nekolikih sluajnih susreta ili kratkog perioda druenja koji me vee uz svjedoke koje je prikupila policija, stvarne su injenice. Ja neu dopustiti da me iz iste rupe dva puta ujede zmija. Zato u zaboraviti alu zastupnice javne otube, izreenu pri prvom sasluanju kod istranog sudije, da u ja opet zelenu knjiicu zamijeniti crvenorn. Vjera je prije svega duhovni in, i kao takva ne moe se aktivirati i pasivizirati otkljuavanjem i zakljuavanjem naih kunih vrata. Kao duhovni in islam je istovremeno uputa za moralno, socijalno, fiziko itd. ivljenje i usavravanje. Ja nisam u Kur'anu nala ni jedan ovinistiki ajet kako citiraju poglavara nekih muslimana u ovoj zemlji, nita to bi bilo nehumano i to bi pozivalo na neosnovanu mrnju. Ako bi i sudije, po preestim sugestijama optunice, smatrali inkriminirajuim shvatanje islama kao sveobuhvatnog pogleda na svijet, izjavljujem da sam kriva i da oekujem odgovarajuu kaznu. Samo tu krivnju priznajem, sve druge sa gnuanjem odbacujui, u nastojanju da steknem Allahove zadovoljstvo i oprost. Napominjem da sam izbaena iz udruenja knjievnika BiH, ada me prethodno nisu sasluali za to sam optuena. Napominjem da ja kada govorim o muslimanima govorim o muslimanima vjernicima. Prigovaram na izvreni prijevod pisma Homeiniju. Zahtijevam da se izvri struni prijevod. Zbog opredjeljenja za muslimansku vjeru ja sam izgubila sve: posao i ostala ljudska prava. Nisam imala ta da jedem, ja i moj sin, a sada je otac tog djeteta, optinski funkcioner, oduzeo meni dijete. Moja majina prava su ugroena. Moja djela nisu objavljivana. Medju muslimanima bilo je otpora 116

TOK PROCESA prema meni, a isto tako je neko, kad sam stigla u Iran, stvorio atmosferu nepovjerenja i podozrenja. Smatrali su me pijunkom. U Iranu sam ostala 40 dana i vratila sam se u Golgotu koja je prekinuta Bojom pomoi zatvorom. Rekla sam da sam ovo pismo poslala preporuenom poiljkom u Beograd dopisniku iranske agencije. Ovo pismo nikada nisam poslala. Inae u pismu sam govorila istinu. To pismo je trebalo da slui da bar sudu kaem ta se sa mnom desilo. Mene su u SUP-u slikali sa portretom Homeinija kako drim zakrvavljen no moga sina. Pitali su me odakle krv na nou. Plaim se da su tako postupali i sa svjedocima. Iskaz Djurdjevi Dervia Kao vjernik, ja sam Islam posmatrao samo kao vjeru i u svom ivotu sam je praktikovao kao privatnu stvar. Ne smatram da je Islam cjel.okup.an.~a~nivljen]a. Islam se odnosi na cjelinu ljudskog bia, o~ Je naJ~rrJe~Jero~a~Je, pa tek onda moral i nain ivljenja. Iz tog vjerovanja prolzlazi sistem svega u Islamu, a ne puki naln-ivota - on je sistem propisa, a ne zbir preporuka. Tu nije u pitanju nain ~ivljenja, nego sasvim odredjeno ivljenje. Ni pred kim nisam ispoljavao neke stavove u smislu Islamizaci]e BiH; moram rei i to da i ne razumijem ta u stvari znai taj izraz. U pogledu inkriminacije koje se zasnivaju na iskazu svjedoka Mehtia, tvrdim da su potpuno izmiljeni slijedei navodi: da sam govorio kako treba uvesti posebne klaonice i mesare za muslimane, te da sam rekao da djevojke u koli (muslimanke) ne bi trebale raditi gimnastiku pred nastavnikom koji nije ena, muslimanka. Ovaj svjedok je potpuno proizvoljno interpretirao sadraj naih medjusobnih razgovora. U vezi sa takorn 2. optunice, istiem da nikad nisam uporedjivao nae pozitivno pravo sa erijatskim pravom, jer smatram da se takva uporedba ne moe vriti. to se tie take 3. tvrdim da su navodi optube potpuno netani, ja nisam nikad bio sa Djihadedi u stanovima navedenih svjedoka. Sto se tie take 4. tvrdim da sam sa Tihi Readom razgovarao u Sarajevu a ne u Zenici. Pominjao sam sindikate, ali ne u tom smislu. Za inkriminaciju iz ta, 5. tvrdim da sam na sasvim drugaiji nain razgovarao o dotinim temama, i sa drugim smislom. Posebno istiem da nisam pominjao nikakav pritisak naftom, U vezi sa takom 6. izjavljujem da te razgovore nisam nikad vodio. Pred svjedokom Frlj Suadom nisam govorio s averzijom o Srbima, niti da su oni prljav narod - kako to stoji u taki 7. optunice. 117

SARAJEVSKI PROCES Za iskaze Aeri Fakete, koji su navedeni pod takom 8. sud se lahko moe uvjeriti da su neistiniti nakon susreta sa svjedokinjom. Ona je ivjela sa mnom u erijatskom braku od 22 januara do 16 marta. Iskaz ove svjedokinje je dat iz osvete, potpuno je neistinit, i na njemu se ne moe zasnivati sudska odluka. Posebno istiem da je izmiljeno da sam ja zahtijevao da se iz sobe u kojoj sam klanjao ukloni Titova slika. Ja nemam nita protiv Tita, a u sobi gdje sam klanjao uopte nije bilo Titove slike. Iskaz Ojule Biaki Ja jesam spalila zabiljeke mog brata Edhema sainjene u Iranu, ali sada mi je ao to sam to uinila, jer da nisam, jasno bi se vidjelo na kakvim se to glupostima insistira od strane optube. Ja nisam spalila zabiljeke da bih prikrila ta su oni tamo radili, ve zbog toga to je sama injenica da su putovali u Iran kompromitujua za ove vlasti. Osim toga, ja sam na prvom sasluanju, kad su tek odveli Edhema, izjavila da nisam znala da je on putovao igdje, pa bi i za mene bilo neugodno da se sazna kako sam prekucavala zabiljeke. Napominjem da milicija posjeduje Edhemove zabiljeke: budui da Edhem nije znao, jer je bio je u zatvoru, da sam ja zabiljeke unitila, isljednici iz SUP-a su iskoristili tu mogunost i predloili Edhemu jedan test iskrenosti, Rekli su mu da oni imaju njegove zabiljeke iz Irana, pa mu predlau da on pronovo napie istovjetne zabiljeke, kako bi ustanovili da li se to dvoje poklapa i da li on njima inae lae. Rekli su mu da e, ako tekstovi budu istovjetni, pustiti sestru i enu iz zatvora. Edhem je vrlo lako ponovo ispisao zabiIjeke, jer one su bile obima 5 - 6 stranica, pa nisu predstavljale problem za upamtiti. Sve bi bilo rijeeno kad bi SUP htio iznijeti na vidjelo te biljeke. Moja radnja je humani gest sestre prema bratu. Sestra nekome ne moe eljeti vie dobra do svom bratu, i, ako je to grijeh, onda mogu do kraja ivota ostati u zatvoru: uvijek u grijeiti.

TOK PROCESA znaenje reenica ili irih opisa. Obzirom na to da braniocima nije uruen ni jedan primjerak zapisnika, ne smije se iskljuiti niti mogunost potpunog falsificiranja njegove sadrine. - erimovi air, 56 godina, svjedoio o Izetbegoviu i Behmen Omeru. - On odrie sve inkriminacije iz optube protiv Izetbegovia i Behmena. Njegov iskaz je istovjetan prethodnom iz istrage. (Poslije ovog sudjenja Cerimovi je penzionisan). - Kozari Vahid, 61 godina. 1949 godine osudjivan kao pripadnik MM na 20 godina robije. Svjedoi o Izetbegoviu i Behmen Omeru. - Poslije sasluanja u istranom postupku ovaj svjedok je dobio srani napad i leao u bolnici, radi lijeenja, mjesec dana. Navodi da je bio sasluavan neprekidno etiri dana, noivao u SUP-u, a onda odveden u zatvor sa optuenim. Shvatio je da je i on uhapen, ali je poslije puten kui i pozvan da svjedoi. U svom iskazu je istakao da je sa Izetbegoviem esto razgovarao jo iz djetinjstva, najee u prisustvu supruga, prilikom kunih posjeta. Za Izetbegovia je izjavio da je ovaj smatrao da najvie uticaja kod nas imaju velikosrpske ideje, pa i na Kosovu, da je bio protiv naih hoda, jer su pod uticajem reima, kao i poglavari IVZ-a. Izetbegovi je hvalio iitske imame smatrajui d~ bi se i nai imami trebali ugledati na njihov kvalitet, pritom nije mislio da i nai trebaju biti naoruani. Nikada nije govorio o islamizaciji u Bosni, niti o islamskoj republici BiH. Nikad nije iznio miljenje da treba ruiti ovaj drutveno-politiki sistem. (Na Izetbegoviev upit da li je on kritikovao cio srpski narod, Kozari je odgovorio da nije; kritikovao je samo srpske nacionaliste.) - Serdarevi Ismet, 58 godina, osudjivan 1949 godine na 20 godina robije kao pripadnik MM. - Svjedoi o Izetbegoviu. - Istakao je da se neobino uspaniio kada je odveden u SUP na sasluanje, da inae nije znao da je toliko podloan panici. Danima je sasluavan. Isljednik je formulirao njegov iskaz kako je htio;' recimo, kad Serdarevi nikako nije htio da u zapisnik udje da je Alija zagovarao nekakvu islamsku republiku Bosnu, isljednik mu je poeo postavljati ovakva pitanja: da li Alija smatra da je Islam istina? Mislim da smatra. Pa da li bi Alija volio da cijeli svijet shvati tu istinu i primi Islam? Pa vjerovatno bi volio. Pa zar bi izostavio Bosnu iz tog islamskog svijeta? Sigurno ne bi. U zapisnik je ulo da je Alija smatrao da BiH trebaju postati islamska republika. I slino. U svom iskazu pred sudom Serdarevi je kazao, da je Aliju rijetko vidjao, uglavnom su se samo pozdravljali. On nije nikad spominjao -etntki istu Bosnu. O islamskom poretku jeste razgovarao, ali samo vezano za islamske zemlje. Nije govorio da su muslimani u BiH ugroeni, niti o potrebi nekakve njihove borbe.

2. Sasluavanje Svjedoka
U vezi iskaza svjedoka moramo napomenuti jednu okolnost, koja se, u neto manjoj mjeri, odnosi i na iskaze optuenih. To je nain formuliranja iskaza od strane sudije prilikom njegovog diktiranja u zapisnik. Iskazi su, naravno, morali biti skreeni, a to je uinjeno zeokruivenjem na bitne- dijelove ne samo cijelog iskaza, nego i pojedinih reenica, prilikom ega su neprimjetno izostavljene rijei, sintagme, dijelovi, pa i itave reenice, tako da se mijenjalo

118

119

SARAJEVSKI PROCES - auevi Halid, oko 65 godina, svjedoi o Izetbegoviu. - On je svojevremeno, medju ostalim, vrio recenziju Alijine knjige lslarn izmedju Istoka i Zapada. Dao je negativnu recenziju, pa je doveden da kae o njoj svoje miljenje. Pred sudom je auevi iznio izvjesne stilske i strukturalne primjedbe. Medjutim, u presudi je poslije stajalo kako se on izjasnio da je to djelo neprijateljskog sadraja- i da poziva na stvaranje bitateta- (sveislamske drave). - erimovi Hilmo, 63 god., svjedoi o Izetbegovi Aliji. - erimovi je prvo pokuao da apstraktno potvrdi svoju izjavu, iz prethodnog postupka, ne elei, izgleda, da pred pubikom iznosi ta je izjavio. Poto je ipak dolo do citiranja njegovih iskaza, on je poeo djelomino da ih povlai, navodei da je ispitivan 6 dana i 6 noi da bi se dobili zapisnici koji odgovaraju istraitelju. - Brankovi Hasib, svjedok za vie optuenih. Osudjivan kao pripadnik MM. - Navodi da je proveo sedam dana u SUP-u prilikom sasluavanja. Pritom se je tokom davanja' iskaza osjeao jako loe, pospano i apatino. Mokar kao da je poklsao. Veli da nije mogao kontrolirati ta izjavljuje i ta potpisuje. Od optuenih poznaje Izetbegovia, Omera Behmena, engia, Spahia, Kasumagia i Biakia. Nijedan od njih nije nikad izgovorio nita to bi se moglo nazvati neprijateljskim miljenjem. Mi jesmo komentarisali sa simpatijama iransku revoluciju, jer smo smatrali da ona predstavlja napredak za iranski narod. O poloaju muslimana u Jugoslaviji nisam razgovarao ni sa Omerom, ni sa bilo kim drugim, ali smo razgovarali o IVZ -, odnosno o odboru za Sarajevo. Komentarisali smo o zaputenim damijama i o ljudima koji bi trebali da se brinu o tome. - U ljeto 1973 Omer me je zamolio da odem u Tursku kod Avdagi Erefa i da mu odnesem Pravilnik organizacije Mladi Muslimani, a ne Program, kako je tuilac zahtijevala od mene da kaem, i Islamsku deklaraciju. Trokove puta snosio je Omer. Ja sam Deklaracijuproitao na putu, mislim da u njoj nema nita neprijateljskog za SFRJ. - Sa Omerom nisam nikad razgovarao o strijeljanim MM, ali i ja i Omer smo smatrali da je za priznavanje nacionalnosti Muslimana 1971 godine zasluno i djelovanje MM, jer jedna od optubi po kojima su MM osudjeni 1949 godine bila je i to da su MM traili da Muslimani budu priznati kao narod i da imaju nacionalnost. - Kada sam sa Omerom razgovarao o iranskoj revoiuciji, bili smo saglasni u tom da e probjeda te revolucije imati odraza i na poloaj Muslimana u Jugoslaviji. Nismo se uputali u raspravu o tome, na koji nain e imati odraza ta revolucija na na poloaj. - Sve ostalo to stoji u zapisniku ja nisam rekao. P: Zato si onda potpisao zapisnik (predoenje)?

TOK PROCESA O: Iz naprijed navedenih okolnosti. Ja sam pred isijednikom govorio isto kao to danas govorim, ali on to nije prihvatao, on je u zapisnik unosio svoje formulacije. Ja sam sasluavan dva dana i dvije noi neprekidno. Bio sam iscrpljen preko svih granica, pa sam u jednom asu rekao: Piite ta hoete. Neka se ovo to prije zavri. U zapisniku stoji da sam ja bio protiv mjeovitih brakova. Pr.ij~ svega ja ne bih nikad rekao, kako stoji u zapisniku, neislamICI, ve nemuslimani. Nije se vodila briga ni da se u moja usta stave normalni termini, a kamoli tani sadraji. - Del~li A.Ufsv!edoi o Behmenu. - Omer je govorio da je privredna situacija teska, a da zemljom rukovode nesposobni ljudi te da to [o vi~ oteava situaciju. Ne sjeam se da li je spomenu~ rije partizanija govorei o ekonomskoj situaciji. Januara 1983je rekao da bi Albanci trebali dobiti republiku u okviru Jugoslavije, jer bi to donekle smanjilo intenzitet srpskog nacionalizma. Ne sjeam se da je Omer ikada govorio o renesansi islama- vezano za rat izmedju Irana i Iraka. P: (Predoava se Delaliev iskaz iz istranog postupka.) O: U istrazi sam bio pod pritiskom. U iskaz je ulo netanih i nesigurnih formulacija. - Paali Haris svjedoi o Kasumagiu - Kasumagi me je kritikovao to pijem alkohol, jer to je protivno odredbama islama, ali nije nikad insistirao na tom da ja treba da postanem vjernik. Po mom miljenju, Kasumagi se je pohvalno izraavao samo o radnicima muslimanske vjeroispovijesti. Kasumagi nije nikad govorio da su radnici muslimani marljiviji, struniji, kulturniji i sl. od radnika drugih nacionalnosti. On nije sa mnom razgovarao kako to stoji u taki 6. optunice. Ja ne znam da li je Ismet bio u sukobu sa Sejmom. Baleti Hatida je dobila nagradu za najbolji elaborat na prijedlog Tomaevi Srete. Mislim da Kasumagi nije nikad vrio uticaj na druge kako bi prihvatili islam. Ja njega nisam doivljavao kao nacionalistu, ve kao vjernika koji svoja vjerska uvjerenja ispoljava na otvoren nain. - Pai Muhamed svjedoi o Kasumagiu. Nisam Kasumagievo pominjanje damije, vjeronauke i sl. shvatao kao pokuaj da na mene utie kako bih prihvatio islam, uostalom, ja sam odrastao, formiran ovjek, pa on nije ni mogao uticati na mene. Kritikovao me je to puim i pijem. Pritom je protiv puenja naveo zdravstvene razloge, a protiv alkohola nije naveo nikakve, pa sam ja shvatio da. su posrijedi vjerski principi. - Po povratku sa rada u Iraku, govorio je da je pitanje dana kada e Irak izgubiti rat, ali nije pominjao iransku revoluciju. Nije pominjao angaovanje naih oficira u ovom ratu. Inicijativa za ovaj razgovor potekla je od nas, njegovih sagovor-

120

121

SARAJEVSKI PROCES nika, Tomaevi Srete, Stjepovi Boidara i mene. - Navodi iz take 5. optunice su netani. - Ismet nije pogrdnim imenima nazivao ljude iz mjeovitih brakova. Nije mi rekao da osudjuje Fikreta jer se ovaj oenio enom druge vjere, ali ja sam primijetio da on vie ne kontaktira sa Fikretom, a i Fikret mi je kazao da Ismet s njim ne govori jer se oenio Ksenijom. Na kraju ovog iskaza Ismet Kasumagi se digao i rekao da u njegovoj porodici ima preko dvadeset ljudi u mjeovitim brakovi ma i on sa svim tim ljudima kontaktira. Osim ovoga, on smatra da ne treba vie komentara o mjeovitim brakovi ma. - Pozderovi Edib, svjedoi o Kasumagiu. - Kasumagi mi je u nekoliko navrata davao Preporod na itanje. On nikad nije na mene vrio nikakav uticaj ili govorio da treba da idem u damiju, ali mi je jednom prilikom rekao da sam ja ve stariji ovjek i da je vrijeme da dodjern tobe (pokajanja). - Ismet se nije izjanjavao protiv mjeovitih brakova, ali jednom prilikom nije htjeo ui u kuu, kad je u njoj bila moja svastika udata za nemuslimana, pa sam ja po tom zakljuio da je on protiv takvih brakova. Ovo mi je sugerisao i isljednik, rekavi da je Kasumagi sigurno odbio da udje u kuu jer je protiv mjeovitih brakova, pa je tako ulo i u zapisnik. Inae, Kasumagi nije nikad isticao da je protiv takvih brakova. - Tano je da je navodio da treba uvesti muslimanske kazane u vojsci i zatvoru, jer tako je bilo i prije rata. Ovo je izjavio prilikom razgovora o mom sinu, koji ne moe sluiti vojsku zbog gastritisa. - Hrelja Vasvija, svjedoi o Kasumagiu. Formuliranje zapisnika obavljeno je od strane isijednika, a ono to je ona izjavila to su njena miljenja za koja nema posebnih argumentata. - Tano je da je Kasumagi, kad je ona primljena u SK, njoj rekao: 1 ti se, Vasfija, opredijeli!. Ismet joj nije nikad govorio o nacionalnom identitetu, kad je govorio da su stari muslimanski obiaji ljepi od dananjih, mislio je na to da sadre vie morala. Ostale navode iz iskaza datog u istrazi, Hrelja je porekla. - Bukvi Fadil, svjedoi o Izetbegoviu i Behmenu. Razgovaralo se o tekoama prilikom zapoljavanja vjernika, o traenju tzv. rnoralno-politike podobnostiu konkursima za zapoljavanje. Kad kaem vjernika mislim na sve vjernike, sve vjeroispovijesti, ne samo na muslimane. - Tralji Muhamed, svjedoi o Omeru Behmenu. Kod ovog svjedoka nadjeno je pismo Teufika Velagia uloeno u knjigu koju je on prije desetak godina dao Behmenu na itanje. Pismo je naslovljeno na Ahmeta i Omera u vezi davanja jedne stipendije. Optuba tvrdi da je pismo upueno Behmenu, bez obzira na oiti nedostatak injenica

TOK PROCESA koje bi dokazivale da se radi ba o ovom Omeru. Behmen istie da se u pismu govori o nekakvoj stipendiji i poslatim novcima, a on (Behmen) nikad nije primao nikakvu stipendiju. - Turali Ismet svjedoi o Kasumagiu. Ovaj svjedok istie da on nije htio dati izjavu kakva jest u istranom postupku; ispitivan je deset sati neprekidno ne pristajui na to. Na kraju, kad je ve bio iscrpljen, predoene su mu izjave svjedoka Brankovia i izjava Kasumagia, pristao je da i on potvrdi da je bilo tako. Smatrao je da je uzalud da on tvrdi suprotno od osumnjienog i jo jednog svjedoka. Rekao sam isljednicima da prepiu ono to su ova dvojica izjavili i da u ja to potpisati-. - Kasumagi je govorio da su vjerske slobode djelomino ograniene, ali da je glavni problem u tom to se ne koriste u mjeri u kojoj je to dozvoljeno. Govorio je da je u svom preduzeu u podredjenom poloaju spram jedne ene srpske nacionalnosti, te da je zadovoljan to mu se ker udala za vjernika. U vezi ugroenosti Islama u Bosni, Kasumagi nikad nije poveo razgovor: Ja sam govorio o ovom, a ne on. - Seidovi Seid, svjedoi o brai Behmen. Potvrdio je svoj iskaz iz prethodnog postupka, s tim da se manjeg dijela izjava nije mogao sjetiti. U potpunosti se slae sa terminologijom iz zapisnika sa prethodnog postupka, neke reenice ak citira. - Ovaj ovjek je doveo u kuu Prgude i Omera Behmena svjedoka Fejzia, koji ih je teretio svojim izjavama. Prgudi je bio duan 10 miliono (starih) dinara. Takodjer je neposredno pred hapenje O. Behmenu i Prgudi pokuao prodati, a drugom pokloniti vatreno oruje (puke). - Dedi Muhamed svjedoi o Prgudi i Spahiu. Saglasno izjavi iz prethodnog postupka, Dedi tvrdi da se prvi put naao u drutvu Prgude Ruida i Dedi Muhameda, svog imenjaka i prezimenjaka, u kui Spahi Mustafe, kad su se vodili razgovori o kojima on svjedoi. To je razlog to je on cijelo vrijeme utio, dok su ostali priali. Spahi Mustafa tvrdi da ovaj ovjek nikada nije bio u njegovoj kui. Bio je Dedi Muhamed, ali to je drugi ovjek, njegov drug iz medrese. To mogu potvrditi elikovi i Beganovi, koji su tom prilikom bili kod njega. Spahi trai da se dovede drugi Dedi koji e ovo sve potvrditi. - SkalJi Besim, 54 god., svjedoi o Kasumagiu. - Kasumagi je govorio kako su muslimanska imena lijepa. Jednom prilikom je govorio da bi muslimani trebali imati odvojene kazane u vojsci, zatvoru i bolnici. Govorio je da su lanovi SK favorizani naspram ostalih i, ako se ne varam, da na odredjenim funkcijama ima malo muslimana. Za IVZ je kazao da bi u okviru zakona mogli izdavati vie djela, nego to to ine, te da ljudi iz IVZ ne preduzimaju sve to bi

122

123

SARAJEVSKI PROCES trebalo u vezi pripremanja i odravanja predavanja u vjerskim objektima. Hvalio je imama Homeinija, istiui da je on bez oruja izveo revoluciju u Iranu, i da bi zato mnogima trebao posluiti kao uzor. U vezi dogadjaja na Kosovu rekao je da ne vidi razloga radi kog se Albancima ne bi trebalo dati republika. Uporedio je broj Albanaca i broj Crnogoraca, rekavi da Crnogorci imaju republiku. Smatrao je da su dogadjaji na Kosovu posljedica odredjenog pritiska koji su vrili Srbi prema Albancima. - Svi ovi razgovori su vodjeni na sijelima. I uvijek su to bili komentari aktuelnih dogadjaja. - Ismet je govorio da se muslimanke trebaju vjenavati s vjernicima. S njegovim pogledima sam se nekada slagao, a nekada ne. Nisam stekao utisak da je Kasumagi htio da utie na mene, on je samo iznosio svoje miljenje, nisam nikad stekao dojam da se radi o neprijateljskom djelovanju na ljude. O Kosovu je Ismet govorio u vrijeme dogadjaja na Kosovu (Ismet se smije i komentarie da je on tad bio u Iraku, na radu). Nije govorio o ratu izmedju Iraka i Irana. Nikada nije pominjao etniki istu Bosnu. O kadrovima je govorio u vrijeme kad su kod nas odravani izbori, ne sjeam se detalja tih razgovora. P: Svjedoku predouju dio zapisnika u kom je upotrebio rije relrnski za Kasumagieve komentare zaposlenih u IVZ. O: Ta rije je ula u zapisnik, ali, ja sam je upotrebio da bih opisao Ismetov stav. On nije upotrebljavao tu rije. P: Da li je Kasumagi govorio ta u vezi pogibije Demala Bijedia? O: Mi smo dugogodinji prijatelji, ali nisam nikad uo da je Kasumagi komentarisao pogibiju D. Bijedia.

TOK PROCESA Sulejman Drljevi svjedoi o Kasumagiu. Sa ovim svjedokom je Ismet Kasumagi u svadji i ne govori ve pet godina. Ovaj ovjek je, normalno, dao izjavu saglasno onoj iz prethodnog postupka i to je: da je prilikom dodjele Nobelove nagrade Andriu 1961, rekao da Andri nikada nije o Muslimanima napisao ita pozitivno; da je Kasumagi izjavio da je on protiv mjeovitih brakova i protiv davanja narodnih- imena umjesto muslimanskih; da su radnici-muslimani bolji i poteniji od drugih; da je malo muslimana zastupljeno na rukovodeim funkcijama, konkretno u saveznim organima upravljanja; da su muslimani ugroeni od Srba, u smislu kulturnog i politikog stanja muslimana; da je njegovoj supruzi predbacio kako im djeca nisu vaspitana u islamskom duhu, a to je bilo 1980 godine (?!). - Tomaevi Sreto svjedoi o Kasumagiu. (Tomaevi radi zajedno sa Kasumagiem i ve godinama reflektira na njegovo radno mjesto na Metalurkom fakultetu u Zenici.) On je dao izjavu saglasnu onoj iz prethodnog postupka, a to je: da ne moe da se sjeti, kada je dao svoju saglasnost za odlazak Kasumagia u Nigeriju, prije ili poslije liavanja slobode Kasumagia (on nije znao da je Kasumagi uhapen);: da mu je jednom Kasumagi rekao: im ti kae da si Sreto, ja te gledam drugim oima nego da si Sead: da ga je Kasumagi, kada se zaposlio na tom radnom mjestu, gledao drugim oima nego druge mlade ininjere, jer je Tomaevi deklarisan kao Jugosloven. Kasumagi istie da je, prilikom prijema Tomaevia u SK, izrazio svoje udjenje jer zna njegov stav o SSRN, pa mu je Tomaevi odgovorio: 1ja sam uao u SK, neka tamo ima i naihl- Na ovaj Kasumagiev istup svjedok kae da nema komentara. Kasumagi dalje primjeuje da je Tomaevi na zboru radnika rekao da se njemu, Kasumagiu, moe dati puna saglasnost, bez ikakvih uvjeta, da ide u Nigeriju. Tomaevi kae da to nije tako rekao, mada je dao saglasnost za Kasumagia, kao strunjaka UN. - Seljubac Sead svjedoi o engiu, Spahiu i Latiu. - Moram odmah istai da e se moj iskaz u potpunosti razlikovati od iskaza datog ranije. Hasan engi nije nikada u mom prisustvu govorio ili postupao tako da bi se to moglo nazvati protivzakonitim ili antireimskim. Nisam takvo ta uo ni od treih lica. - U vezi rada TM mogu rei da je pravljen godinji program, i to kolektivno, a teme su pripremane po redosljedu. Rad se odvijao pod nadzorom odbora IVZ Srajevo, svaka tema je slata Odboru na uvid. Ne sjeam se da je bilo ijedne primjedbe od strane IVZ-a na tekstove. Na sjedeljke u TM su dolazili i lanovi odbora i nije bilo primjedbi.

- esti Demaludin svjedoi o Kasumagiu. - Kasumagia poznajem dugi niz godina i tvrdim da u mom prisustvu nikad nije govorio n!ta to bi ga moglo teretiti kao nacionalistu ili neprijatelja. Recimo, sjeam se kada je objavljena vijest o istupu Djoze i Jusufspahia u Bug.~jnu, Kasur:na~i.je prokomentarisao da on ne vjeruje da su njih ~voj.lca t~~og~1 recr, ~ ako su to zaista rekli, onda e ih to kompromitirati u ocima javnosti. Inae nai razgovori su uvijek bili inicirani konkretnim dogadjajima. Preda mnom nikad nije kritikovao rad IVZa. Kada smo jednom prilikom razgovarali o livnici, koja je privredni promaaj, on je rekao da je situacija u zemlji teka zbog slinih propusta odredjenih privrednih rukovodilaca u sprovodjenju ekonomske politike, tom prilikom je rekao privredni rukovodiocl, a ne rukovodioci uope. P: (estiu predoavaju njegov iskaz iz prethodnog postupka.) O: Ja nisam rekao to to mi je predoeno u ovom iskazu. Nisam uo za knjigu lslam - religija budunostl, niti sam ikada od Kasumagia uo ita nepogodno o pogibiji Djemala Bijedia.

124

125

SARAJEVSKI PROCES - Ja sam radio u TM do juna 1978. godine, i do tada nije bilo nikakvih primjedbi. Zatim sam se oenio i do septembra iste godine, kada sam otiao u vojsku, u TM sam otiao sa svojom enom jednom ili dva puta. Tom prilikom nisam sa Hasanom razgovarao o nekim organizacionim pitanjima. Poslije povratka iz vojske nisam vie otiao u TM ni jednom. - Na ITF-u nije bio dozvoljen rad debatnog kluba, jer su na predavanje dolazili ljudi koji nisu studenti fakulteta, razne dobi i obrazovanja. Tada su se predavanja poela odravati u Carevoj damiji, a kasnije u TM. Na prvom sastanku, kada se raspravljalo o TM, odlueno je da se predavanja napiu i dostave odboru na saglastnost. To znam jer sam bio lan odbora IVZ. - Sve teme su bile vjerskog karaktera. Takve su bile i teme iz svakodnevnog ivota, jer su ove teme obradjivane po islamskom uenju, to se kae po islarnu. Geslo ujern i pokoravam se- bilo je poetak svakog predavanja, jer je to osnova i svrha svakog predavanja iz vjerske pouke. To smo govorili svi, pa i Hasan. - Nije bilo rijei o druenju sa muslimanima ili nemuslimanima, ve samo o formama i sadraju druenja uopte. U TM je govoreno da se Islam mora sprovoditi kao cjelokupan nain ivota, odnosno, ne samo kao molitva i post, ve kao ivotna praksa: pitanje morala, zekjata, braka i sl. Islam kao cjelokupni nain ivota tretiran je kroz posebne teme, a ne kao cjelina, t. j. sa trendencijom proirivanja klasinog polja islamskih ivotnih dunosti. Mi smo u TM islamu prilazili parcijalno. - Lati nije govorio nita od onog za to je optuen. Ja sam u Sarajevu sasluavan 6. maja 1983. Dao sam laan iskaz. Imao sam tri sasluanja u Tuzli, mimo ovog u Sarajevu. Prvi dan je sasluanje trajalo 10 sati. Tog dana nije bilo formulisanja iskaza niti zapisivanja,' jer moj iskaz nije bio zadovoljavajui. Drugog dana je isljednik napravio formulaciju onog to sam ja rekao. Trei put je bila dopuna iskaza, a etvrti, posljednji put, izjava je data u prisustvu druga rice javnog tuioca i data je za tri sata. Nakon zavretka Seljupevog iskaza pred sudom, javni tuilac Edina Reidovi je izjavila da e biti pokrenut postupak za utvrdjivanje tanosti njegovih navoda. Istog dana na Radio-Sarajevu, a sutradan u Oslobodienju je objavljeno da e protiv Seada Seljupca biti pokrenut postupak radi davanja lanog iskaza; Ostobodjenje je preciziralo i kaznu koja moe uslijediti - do pet godina zatvora. - Hafizovi Reid svjedoi o engiu, Spahiu i Latiu. - Ja sam vrlo rijetko navraao u TM jer sam optereen radom na fakultetu. Tano je da je bilo pojedinaca, koji su iznosili udne stavove, poput jednog koji je govorio da bi trebalo uzjahati devu i proi na njoj, sa almom na glavi, kroz Sarajevo. Zapalo mi je za oko da su ga Jahan i Mehmedalija upozorili da ne izlazi iz okvira teme za predavanja i razgovor. To je bio jedini sluaj koji sam registrovao kao eksces.

TOK PROCESA U prostorijama TM nisam nikad uo da je govoreno o islamizaciji Bosne, niti je Hasan preda mnom govorio da su muslimani ugroeni od strane reima, komunista i slino. Na predavanjima se govorilo da islam nije samo obredna vjera, ve cjelokupan nain ivljenja. Meni nije jasno ta, po optubi, znai stvaranje isto islamskih teritorija. . - engi je u istorijskom smislu bio zainteresovan za onaj trenutak kad su Turci nadirali u Bosnu. Zanimalo ga je da utvrdi kako to da Islam nije priman na silu ve milorn. Njemu je profesor krebi objasnio da su u Bosnu prvo dolazili misionari, vjerouitelji, a tek onda vojnici. Hasana je interesovalo da li bi se taj proces mogao obnoviti na ovom tlu, to jest da li se Bosanci mogu vratiti u onaj prvobitni stadij iskrene vjere. Ne znam da li je pri tom mislio samo na vjernike ili na Muslimane, kao naciju. Samo u ovom smislu on je spominjao termin islamizaeije. Nije govorio o mladim imamima, niti o nekoj njihovoj ulozi, pa mislim da je doao do negativnog odgovora na ovo svoje pitanje o vraanju muslimana na stari stupanj vjere. U TM nisam uo da je Hasan, ili neko drugi, upotrebljavao termine koji se pominju u optunici, poput termina islarnizacija i sl. Na tvrdnju jednog studenta Albanca, da srpska milicija nasre na djevojke Albanke, Hasan je izrazio nevjerieu, tvrdei da se to ne bi tolerisalo. Jednom prilikom, kada se vodila una rasprava o Glasu konciia, a mi smo pratili tu polemiku, Hasan je rekao: -Vidi kako oni mogu slobodno da nastupaju, jer imaju duhovnu osovinu, mislei na papu, i dodao da bi bilo dobro da muslimani imaju halifu, koji bi predstavljao duhovnu ravnoteu medju vjernicima. - Hasan je pominjao i organizaciju MM, pitao me je da li znam ita o toj organizaciji, pa kad sam ja rekao da ne znam, on mi je kazao da poznaje njihovu djecu, koja su fina i dobro odgojena. Nita drugo meni nije priao o MM. - Ja sam sam odluio da ne idem vie u TM. Napominjem da sam ja napisao prvo predavanje itano u TM: Droqa i mladi". Na moje odustajanje nije uticao Hasanov stav i ponaanje u TM, on meni nije privatno odgovarao. - Prialo se da je 1979 g. Republiko starjeinstvo intervenisalo da se prekine sa radom TM-a, ali da je kasnije Starjeinstvo dalo zeleno svjetlo, ali pod uslovom da se ostvaruje uvid u tekstove za sva predavanja. - Primijetio sam da Hasan voli da citira ajete iz kojih izbija revolucionarni duh Islama. - Poznajem Latia jo iz medrese, a Spahia sam vidjao u TM. Obadvojica su bili redoviti na tim posjelima i javljali su se kao diskutanti, ali u njihovim diskusijama nisam zapazio bilo ta to bi imalo neki drugi karakter osim vjerskog. Inae, preda mnom Demal nikad nije iznosio neto to bi imalo neprijateljskU sadrinu. Spahi Mustafa je iz generacije starije od moje, i ja sam ga vidjao samo u

126

127

SARAJEVSKI PROCES TM. Nikada nisam uo da je istupio na nain koji bi bio i dvojben, a kamoli neprijateljski. Ja sam od drugih uo te rijei. Poslije, kada je uhapen, isto tako se prialo da se interesovao za nekakvu islamsku revoluciju, ali tada se svata prialo i sa svaije strane. Ja sam za obadvije te glasine rekao isljedniku da sam ih uo od drugih ljudi i da to nije moj zakljuak o Spahiu. - Odluka da se formira debatni klub donijeta je na inicijativu udruenja studenata. Prodekan nije bio protivan radu ovog kluba, samo se protivio njegovom radu u prostorijama ITF-a. Ovdje elim istai da ste pogreno preveli ajet o Sogu i narodu. Kad smo na ITF-u raspravljali o Islamu kao cjelokupnom nainu ivota (vjera, kultura, moral, politika) onda se uvijek mislilo o Islamu u svijetu, a ne kod nas, jer kod nas je Islam samo vjera. Ne znam da je bilo predavanja na TM u kojima je razradjivan Islam kroz druge aspekte osim vjerskog. - Na predavanju u ITF-u, sjeam se da je engi oponirao izlaganju jednog profesora i rekao da je samoodbrana jedini oblik oruane borbe koju Islam priznaje, nema agresije! Tano je da me je jednom prozvao atirorn, ali vie u ali nego ozbiljno. - Lati nije nikad govorio o pokrivanju ve je openito govorio o erijatskom aspektu ovog pitanja. P: (Predoava se raniji iskaz svjedoku.) O: Kad ve insistirate, na mene je vren pritisak, i istinit je iskaz koji sam sada dao, a ne onaj u prethodnom postupku. Ja sam nekoliko puta pozivan u Sarajevski SUP, gdje me isljednik umjesto pozdravom doekao rijeima: Gdje si, ustao?. Kada sam ja rekao da u napustiti prostoriju, ako se ne bude korektno ponaao, on je trgnuo pitolj i rekao: Ne bi uinio ni dva koraka, a bio bi na podu, ustiju punih krvi. Mrtav bi izaao odavde. Osjeao sam se kao rob, kao da sam zauvijek lien slobode. Jednom sam dobio udarac, ali ne posebno jak. Tuiocu nisam skretao panju na sve ovo, jer sam jo uvijek bio u njihovoj vlasti. Prema meni je uinjena prijetnja, koja nije ostavljala nikakve dvojbe. Zbog toga i jesam potpisao ono to je traio isljednik. Dva svjedoka, Silajdi Adnan i Kari Enes, na sjednici nastavnikog vijea ITF-a su upoznali vijee sa nainom na koji su ispitivani od SDS-a. Ja sam utio! Meni je od strane SDS-a bilo zaprijeeno da o svemu ovome ne smijem nita rei. Pritisak i moj strah je bio takav da ja ni sada moda ne bih dao istinitu izjavu da ovi svjedoci prije mene nisu odluili da se nevini ne kanjavaju preko njihove lai i protiv njihove savjesti. Napominjem da sam i juer pozivan u SDS Sarajevo, ali nisam otiao znajui da e mi opet prijetiti, jer u petak mi je jedan inspektor rekao da na sudu govorim sve ono iz zapisnika sainjenog u istrazi. Nakon to je dao iskaz i izaao iz suda, Hafizovia je na ulici pratio jedan isljednik, kojeg je on poznavao iz ranijih susreta u

TOK PROCESA SDB~U~ U strahu od osvete, Hafizovi je pobjegao u svoj stan i tu je zektjuen proveo 26 dana. Hranu su mu donosile druge osobe. Poslije je pobjegao u Srebrenicu, ali je tamo uhapen poslije 2 dana. U SUP-u u Srebrenici nalau mu da se smjesta javi u JNA, ali on je ve odsluio 12 mjeseci, a ostalih 3 jo uvijek nije bio duan dosluiti. Zatim je prebaen u SUP-Sarajevo, gdje ga je ekao inspektor Dubur Nazif. Pred naelnikom SUP-a Amirom Salihagiem, on pita Hafizovia je li istina da je on, Dubur, potezao pitolj na njega. Ovaj odgovara da jeste, a Dubur mu udara amar. Slijedi isto pitanje, isti odgovor., pa amar. Kad je trei put ponovljeno isto pitanje i isti odgovor, Hafizovi je isprebijan i smjeten u zatvor. Pred njegovom elijom u zatvoru, cijelu no su tukli nekoga, koji je strahovito vritao. On se ve pokolebao mislei da nee iv izai ne pristane li na saradnju na koju je Seljubac Sead pristao. Ipak, smogao je snage da odbije. Bio je poslan u vojsku u Doboj, odakle je njegovoj kui stigla vojnika vrea s okrvavljenim odijelom. - Seljubac Sea~ svj~doi o engiu, Spahiu i Latiu. Ovaj svjedok Je ponovo PristUPIO sudu i moli Sudsko vijee da ponovi iskaz. Na pitanje predsjednika sudskog vijea koji su ga razlozi naveli na ovo ponovno svjedoenje, svjedok odgovara da su na dva dana prije njegovog prvog svjedoenja na njega izvrili pritisak Nedad Lati brat optuenog Latia i Nusret anar. anar mu je rekao da se Nedad nalazi u takvom psihikom stanju da je spreman pobiti sve ~vjedo~e koji ~udu lano svjedoili protiv njegovog brata. Seljubac Je poslije toga Imao susret s Nedadom i obeao mu da e izmjeniti iskaz, na to je Nedad odgovorio da je kontaktirao i sa drugim svjedocima, osim Jaarevi Nermine, s kojom nije uspio stupiti u kontakt. Nakon to sam dao prvi iskaz shvatio sam da sam pogrijeio. Odluio sam da ispravim svoju greku i to vee, u 22,40 otiao sam u SUP, odluivi da dam novi iskaz. Na mene nije uticalo to to je pisalo u tampi da u biti optuen za lano svjedoenje. Spreman sam da snosim odgovornost to sam prije dva dana dao laan iskaz. Seljubac Sead nije nikad tuen, ni Nedad Lati, zbog prijetnji svjedocima. Sto se tie Seljubevog navoda da Nedad nije uspio stupiti u kontakt s Jeerovi Nerminom, oito je da se SDB pouzdeo- u njen iskaz, koji e dati pred sudom, to jest nije ni sanjao da e ona, kao kljuna svjedokinja za vie optuenih, tog istog dana izmjeniti iskaz. S druge strane, postavlja se pitanje: zato sud, pa ni tuilac nije shvatio Seljubeve navode ozbiljno i odgovorno i pokrenuo istrani postupak protiv svjedoka koji su mjenjali iskaze i lica koja su na njih vrila pritisak. Zato sud nije pozvao te svjedoke, i garantujui sigurnost, naloio im da kau istinu o svom iskazu i optue krivca, bez obzira da li je to Sluba dravne bezbjednosti ili lanovi porodica optuenih? Pred sudom je, ustvari, javno optuena

128

129

SARAJEVSKI PROCES SDB i postavlja se pitanje zato sud nije ba:em up'0zorio ja,:,no pravobranilatvo ili tuilatvo na neovlateno dje/~van~e ~v~ sluzb.~. U stvari, iz ovog je vidljivo da Sejubeva posljednja IZjava niJe trebala negirati izjave ostalih svjedoka, sprijeiti pokretanje istrage protiv odredjenih struktura u SDB, nego samo preko /edn0f1. ~akvo[J indirektnog (svjedokom) tumaenja masovnog odbecivenie Iz~ava ~z prethodnog postupka da uspostavi mogunost z~ pr~utn.o ~zl:nanje kao vaeih izjava svjedoka iz istrage, a odbecivenle onih IZ javn~.g pretresa, to je uinjeno presudom. Iz tog slij~di da..sud u~pe nlj~ ni potreban - on je samo svjedocima proiteo njinove Iskaze IZ zatvorenog istranog postupka. Sud je sasluao molbu Seljupca i nakon vijeanja odluio da ga saslua ponovo. .. .., Seljubac zatim izjavljuje neke navode saglasne IZJavI IZ tstraznog postupka (govori brzo, bez stanki, kao da ita, pri tom ne gleda nikog od optuenih niti u publiku; sageo je glavu i gleda pred sebe). Seljubac je izjavio: . _ da je Lati rekao kako u kolama nije zastupljena muslimanska knjievna batina; da se jednom prilikom u prisustvu Cengia i Latia, ne znam ko je to rekao, u razgovoru istaklo kako muslimani, u odnosu, ~a njihovu brojnost nisu odgovarajue zastupljeni u rukovodeirn strukturama (taj razgovor je bio van ITF-a); da su se teme za predavanja u TM pisale kolektivno i da je on napisao jedno predavanje Uloga darnije: da se u jednom razgovoru, kom je prisustvovalo vie lica, govorilo da su kod nas vjerske slobode ugroene, a Hasan je dodao da je to mrtvo slovo na papiru; da su svi tekstovi ili na uvid IVZ-a za Sarajevo, nije bilo zabrana ak ni primjedbi na tekstove; da je' on prestao posjeivati TM, jer su predavanja poela izlaziti izvan zakonski dozvoljenih okvira; na pitanje odbrane da li ima Kur'anskih ajeta, koji su neprimjenIjivi u ovom trenutku i prostoru, izjavljuje da on, kao imam, radije ne bi odgovorio na ovo pitanje. Sudsko vijee je prihvatilo da svjedok ne odgovori; da je dunost Lati Demala bila da dotjera predavanja; da se ne moe sjetiti kada je tano odran Mevlud u Carevoj damiji, na kom je on (Seljubac) proitao inkriminirani ajet (misao iz Kur'ana) na arapskom jeziku, ali se moe sjetiti da Reis-ul-ulema nije bio prlsutan, da se ne moe sjetiti kada se prestao druiti s Hasanom, jer to je bilo postepeno; da je prisustvovao predavanju Mustafe Spahia 0 braku, ali tada nije bilo govora o mjeovitim brakovima.

____________________________________________

T~O~K~PROCESA

Hasan engi istie u vezi navodnog prekida prijateljstva medju njima dvojicom da ga je Seljubac zamolio dt Hasan i Hasanova sestra predju u Seljubev stan i ive s njegovorT suprugom dok je on na odsluenju vojnog roka. Osim toga, Hasan istie da nikad nije dolo do razdora medju njima, Seljubac mu nije nikad nita ni prigovorio. Svjedok potvrdjuje oba engieva navoda. Spahi kae. da se ne sjea nikakvog uestvovao on, Cengi, Lati i svjedok. razgovora u kome je

Demal Lati prigovara svjedoku da on, Lati, uopte nije posjeivao TM tokom prve godine njegovog rada, a ni u dobrom dijelu druge godine, te dodaje da e on to bez problema dokazati, ako sud dopusti da pozove svjedoka. engiev advokat Karkin Fahrija prigovara da je sudija u zapisnik unio da je svjedok danas dao izvjavu identinu onoj iz prethodnog postupka, a svjedok ovdje nije govorio o velikom broju navoda iz prethodnog postupka. - Jaarevi Nermina svjedoi o engiu, Spahiu i Latiu. Ovaj dan, kad su iskaz davali Seljubac (drugi put) i Jaarevi Nermina, bio je prelomni trenutak za cijeli proces. Negiranje iskaza datih u prethodnom postupku poelo je proces pretvarati u lakrdiju. Zato se je pokualo nainiti preokret u svoju korist maksimalnim pritiskom na Seljupca i Jaarevi Nerminu. Poto je stvar sa Seljupcem prola kako-tako dobro, neophodno je bilo da Nermina ponovi iskaz iz prethodnog postupka i time uvrsti optunicu. Po Izjavi Seljupca, na Nerminu nije uinjen pritisak jer nju brat Demala Latia nije uspio pronai. Ona je bila posljednji edut za optubu. Medjutim ono to je Jaarevika, kao kljuni svjedok za mladju polovinu optuenih, izjavila pred sudom predstavljalo je zavrnicu u sudskom unitavanju optunice. Za dan kada je Seljubac trebao da povue svoj iskaz, a Jaarevi Nermina potvrdi utisak ponavljanjem iskaza datog u istrazi, bile su nainjene pripreme u sudnici. Sudska dvorana, koja je inae bila poluprazna, unato masi zainteresovanih kois je ostajala pred vratima, bila je briljivo popunjena nepoznatim ljudima. Predsjednik vijea je otiao do prostorije u kojoj su ekali svjedoci i skrenuo im panju na prisutnost stranih novinara, i na to kako je bilo veoma banaIno prolih dana uti kako je na svjedoke vren pritisak, da su batinani i st., te ako je toga i bilo treba se blae izraavati, jer inae pred inostranstvom blatimo Juqosteviju Ljudi iz SDB-a su oistili ulicu u kojoj se nalazi sud od prolaznika i parkiranih auta. Tuioc i lanovi sudskog vijea se puno Ijubaznije i tie obraaju svjedocima i optuenim.

130

131

SARAJEVSKI PROCES Prije poetka Nermininog iskaza, predsjednik sudskog vijea upozorava svjedokinju da je duna govoriti samo istinu, jer se za lano svjedoenje krivino odgovara. ak navodi i maksimalnu kaznu za to djelo - pet godina zatvora. Upozorenje se oito odnosilo na izjavu iz istrage. Nermina odgovara pitanjem: Da li e me sud tititi ako budem govorila istlnu? Dobila je potvrdan odgovor. Jaarevi Nermina je negirala sve navode optunice koji se ostvaruju preko njenog iskaza. Izjavila je: da je debatni klub na ITF bio internog karaktera, a da je zbog poraslog interesovanja bio prebaen u Carevu damiju pa zatim u TM, da predavanja nisu bila poetni cilj njegovog rada, ve je zbog nedostatka sadraja - nije se moglo samo uiti Kur'an, ili nevezano razgovarati, jer to ne bi bio debatni klub - uvedeno itanje predavanja, pa se je poslije predavanja diskutovalo 2 - 3 sata, da ona, svjedokinja, nikad nije ula da je Hasan istupio neprijateljski, te da to nije ula ni od drugih koji su organizovali rad TM-a, a da je smo jedna osoba nekoliko puta provokativno istupala i svi su je osudjivali, voditelj i publika. engi je jednom prilikom ljutito ustao i rekao: Halide, ovo nije mjesto za to vrata su ti tarnolda ona nije primjetila nita to bi bilo neprijateljsko u tekstovima ili razgovorima u TM. Odgovarajui na pitanja rekla je: da su svi bili puni kritizerstva prema radu IVZ, zbog njenog veoma loeg rada, a ne samo Hasan, kako su to istrani organi shvatili; da ni Hasan ni drugi nisu pominjali islamizaciju muslimana u Jugoslaviji, niti su vjerski preporod preporuivali u tom smislu; da od Hasana nije nikada ula da on komentarie ekonomsku situaciju u zemlji; da jeste od Hasana dobila i itala tekst Nunost obnove: da je uestvovala u sve tri ekskurzije debatnog kluba i da nikada nije bilo nekakvih izlaganja poslije Mevluda, i da nisu odravana sijela poslije Mevluda osim u Kuli Fazlagia na ekskurziji po Hercegovini i u Roajima na ekskurziji po Crnoj Gori; da se je u damijama prilikom ekskurzija samo upozoravalo djecu da se ne dre za ruke i da djevojice trebaju nositi mahrame u damijama (mi smo ih samo upozoravali kako treba da se ponaaju na Mevludu, a ne inae): da se je prilikom akcije davanja krvi, koju su organizovali uenici medrese (medresa je, usput budi reeno, najvei davaoc krvi u Sarajevu, i za to je dobitnik raznih priznanja, plaketa i SL) sa jednim od profesora poveo razgovor o tome kakav je stav Islama po pitanju davanja krvi, dojenja i sl. Profesor je odgovorio da u tom smislu nema nikakve smetnje i da se krv moe slobodno davati i dojiti dijete;

TOK PROCESA da na satove u TM nije donoena nikakva literatura i da se ona ne moe sjetiti da je bilo razgovora o mjeovitim brakovi ma u ~iklusu predavanja o braku, da inae u TM, kad god se raspravljalo o nekoj temi, na vjersku dunost se nije upozoravalo sa treba, a kamoli sa rnora. Niko nita nije izriito sugerisao - bila su to predavanja. Iza ovih navoda Nermina Jaarevi Objanjava da je u iskazu iz p~ethod.nog postupka unijet dio ovoga to je i danas rekla, da joj je dio sugerisan, a dio, koji nije na sudu pominjala, da je bila prisiljena da izja.~i. Veinom je ispitivana o neemu dok vie nije imala snage ?a port~e. Uporno bi je pitali da li je ula odredjenu reenicu sve dok JOJ ne bi ponestalo snage da odrie. Na kraju bi digla ruke i to je bio ~nak piite ta hoete, Sasluavana je u vie navrata, a na kraju !e sastavljen zapisnik. U istrazi nije bila upozorena da mora govoriti istinu. _ Ne rnoqavl zadrati pla, ona kroz suze objanjava da je ve sest dan~. tjeraju da ui napamet izjavu iz prethodnog postupka u prostorijama SUP-a - jer postoji bojazan da se nee moi sjetiti onog. t? j~ .i~javi!a u istrazi. Sa uenjem je poela prije est dana, a naj~eze JOJje bilo prekjuer, kada je dva puta pozivana u SUP, nekoll.ko puta upozoravana telefonom i praena u gradu. Upozoravana je da na sudu mora ponoviti sve to je rekla u istrazi. Zatim dodaje: Ja sam vam rekla istinu. Ako smatrate da sam dala laan iskaz onda vam kaem, da u radije od leati pet godina u zatvoru nego vie i jedan dan ivjeti s milju da sam ja odgovorna za lai koje e ove ljude poslati na robiju. Ako hoete, ja mogu odmah ~ ovim ljudima biti ovdje sudjenal- Tonti Stevan, svjedoi o Latiu i Salihbegovi Meliki. Svjedok je, kao urednik Svjetlosti, dao izjavu u kojoj je izriito naglaeno afirmativno miljenje o knjievnom talentu i ljudskim vrijednostima Demala Latia iMelike Salihbegovi, ije je pjesme tampala njegova izdavaka kua. Za Latia je izjavio da je on nada jugoslovenske knjievnosti. - Kari Enes svjedoi o engiu, Spahiu i Latiu. - TM je poeo sa radom u jesen 1978 g. Prije toga debatna sekcija je radila u okviru ITF-a, ali je prodekan bio nezadovoljan to tu dolaze zainteresovana lica koja nisu studenti ITF, pa je prebaen u Carevu damiju prije nego je konano premjetena u mesdid. Na predavanja u TM sam dolazio vrlo rijetko, a zakljuio sam da je Hasan koordinator djelatnosti TM. Oko priprema predavanja pomagali su mu i drugi studenti, recimo Seljubac Sead i drugi. Ne sjeam se da je povodom predavanja Islarnski brak- bilo govora o mjeovitom braku, taj termin nije uope pominjan. Isticano je samo, u vjerskom smislu, da bi dolo do slabljenja vjerskog identiteta osobe vjernika koji bi sklopio brak sa

132

133

SARAJEVSKI PROCES nevjernikom. Bilo je govora i o pobaaju. Sjeam se da je Lati, na jednom predavanju na kojem je bilo govora o Kur'anskom poimanju Boga, uzeo rije u diskusiji i govorio o poimanju Boga u mitu, knjievnosti i filozofiji. Ja nisam nikad uo da ~e u TM izlazilo izvan vjerskih okvira, govorilo o istoriji ili politici. Cuo sam samo da je jedan posjetilac ispoljio al za prolim vremenima, govorei kako bi osedlao devu i jaui je proao kroz Sarajevo. Jedino sam za njega uo da je u TM-u nepogodno diskutovao. - Mislim da je Hasanova uloga bila da se stalno vraa na Kur'an i potencira ga. On je diskusiju uvijek svodio na Kur'anski stav. Nisam prisustvovao ni jednoj njegovoj diskusiji koja bi bila van religijskog karaktera. On je jednom, kada se suprotstavljao stavu prof. Doze o potrebi otvaranja Islamskog svijeta kako bi preivio svoju dekadenciju, Hasan istakao kako bi takvim otvaranjem moglo doi do gubljenja veze sa islamskom tradicijom, a drugi put je, kada je prof. Dozo govorio o neujednaenosti razvoja, zaostalosti i inae stanju u islamskim zemljama, Hasan napomenuo da se ne radi o islamskim ve o muslimanskim zemljama, to jest da nije Islam ni poredak zasnovan na njemu prouzroio takvo stanje i istorijsko kretanje. Jednom prilikom, kada je isti profesor govorio o dihadu i isticao da je dihad u Evropi pogreno pominjati u smislu oruane borbe, ve da je to borba protiv moralnih mana i mana uope u tom drutvu, Hasan se sloio i naveo hadis (izreku Muhameda a. s.): Vratili smo se iz male bitke u veliku bltku, koji inae istie veu vanost unutarnje istote nego vanjskog dostignua. - Nikad nisam uo da je Hasan govorio o stvaranju muslimanskih prodavaonica, samo je govorio da muslimani treba da jedu meso zaklano na nain propisan Kur'anom. - to se tie Mevluda u Carevoj damiji, ja nisam bio prisutan tom prilikom, ali sam uo od drugih da je Reis poslije rekao, da je tamo itan nekl-ovlnistiki ajet, nek mi Bog oprosti. - Hasan nije nikada preda mnom, a nisam to uo ni od drugih, pominjao termin islamizacija BiH, a kamoli etniki istu Bosnu, kako je to tampa pominjala. Znam da je on odlazio na nekakvo predavanje u crkvu i na Fakultet politikih nauka. On se jedino zalagao za vjersku obuku, izvravanje obaveza imama i slino. Moju izjavu iz prethodnog postupka treba shvatiti tako da kada govori o muslimanima, mislim iskljuivo na muslimane - vjernike. - Hasan je citirao ajete koji govore da su vjernicima vjernici prijatelji, a nevjernicima nevjernici prijatelji, iste ene - za iste mukarce, mislei pri tom na islamski brak. Mislio je na moralnu istotu. - to se tie Spahi Mustafe, njega sam ocjenjivao samo kao jednog od temperamentnijih u razgovorima o vjeri uopte, a i islamu. U vezi potrebe moralne istote i istote uvjerenja, esto je citirao onaj Hadis: Vratili smo se iz male i idemo u veliku bitku, O dihadu

TOK PROCESA je govorio kao o borbi protiv strasti u nama samima. Govorio je da bi imam kao moralni primjer vjernicima mogao posluiti jedino ako otkloni loe primjere u svojoj porodici. Zbog toga je govorio kako su nai imami neobrazovani, kako nastoje iskoristiti sve materijalne pogodnosti, stan i sl., kako zanemaruju vjersku poduku. Kritikovao je i rad IVZ-a govorei da se mjesta u IVZ i na ITF raspodjeljuju iza zavjese, navodei da je bila ala, kada je za mjesto Reisa bilo istaknuto vie ljudi: znalo se ko e biti izabran, jer to su znale dravne strukture, pri tom je mislio na komisiju za vjerska pitanja. - Sjeam se da je Mustafa intervenisao kod jedne uiteljice u Ugorskom, jer je ona maltretirala uenike, koji su pohadjali vjersku obuku. To je uinio na pritubu samih uenika. Rekao joj je da ona trenutno ne moe izmijeniti ono to je predvidjeno zakonom i Ustavom.SFRJ, jer to su jo uvijek vaei dokumenti. Cuo sam da je on napisao pismo u vezi sudjenja i presude imama Muharema Hasanbegovia, koji je osudjen od Rizaha Hadia.On je inae redovno dolazio u TM. Njegove diskusije su bile ive i temperamentne, ali on nikada nije izlazio van okvira teme. ini mi se da je Spahi u TM isticao da se muslimanka - vjernica treba udati za muslimana vjernika, i da je takav brak poeljan po islamu. - Ne sjeam sa da sam sa Mustafom razgovarao o dogadjajima na Kosovu. Govorio je samo o tamonjim vjernicima muslimanima, koji se zbog snage nekih svojih obiaja ne osipaju. Uopteno je govorio o vjernicima, odnosno o slabljenju vjerskog uvjerenja, navodei da ira klima doprinosi tome, da je sam vjernik unutar svoje linosti slab i neodluan, te se vjernicima ne vraa elja za prakticiranjem vjere. Preda mnom se Spahi nikada nije izraavao o muslimanima u nacionalnom smislu te rijei, niti je ikada rekao da su muslimani podredjeni u odnosu na Srbe. - Kada sam doao iz JNA, u maju 1983. susreo sam se sa eta Ferhatom, direktorom medrese, koji me je poveo u svoju kancelariju i saoptio mi kako je on iznenadjen to je Lati lien slobode. Tada mi je eta rekao da je Lati na asovima SH jezika uenicima medrese iznosio stilske f~ure i primjere iz Kur'ana. Takodjer je rekao da je direktorica Zenske medrese imala rezervisan stav prema Latiu, jer je on, prema njenim rijeima, bio svojeglav, sugerisao je uenicama da se na asovima pokrivaju, pa je zbog toga prebaen u Muku medresu. eta mi je jo rekao da se Lati na asovima ponekad usudjivao govoriti o starijoj bosanskoj knjievnosti: o Avdiu, Baagiu i sl. - U mom prisustvu Lati nije govorio da je reis crven, niti ga je uopte ~ritikovao. To isto tvrdim za engia i Spahia. P: Sta je Hasan savjetovao sluateljima u TM? O: Hasan nije nikog nita savjetovao, on je samo govorio o mnogim pitanjima po Kur'anskom tumaenju, a odatle je pro izalo da on na ljude utie da se ponaaju po Kur'anu. Hasan se striktno

134

135

SARAJEVSKI PROCES pridravao vjerskih dunosti. Bio je izuzetno vrst vjernik. Sve to je govorio, bili su stavovi Kur'ana. P: (Predoava se iskaz iz istranog postupka.) O: Spahi nije nikada propagandno istupao s time da treba probuditi svijest muslimana, mada je temperamentno iznosio slabosti vjernika i govorio ta treba uiniti protiv toga, pa je ispoljio vee interesovanje za vjerske propise, a i sam prakticirao vjerske obrede. - Odredjene stvari koje sam istakao u prethodnom postupku u zapisnik su unesene drugaijim reenicama i terminima od mojih. Ja napominjem da sam danas pred sudskim vijeem rekao istinu. Od onog u zapisniku iz istranog postupka, ja jesam rekao neke stvari, ali inspektor je tome davao drugaiji ton, formuliui izjave sa bombastinim reenicama i u napadnom tonu. Recimo, kada sam rekao ono za meso, onda je to pretvoreno u "zahtjev za posebnom muslimanskom rnesnlcorn. Nemojte me vie o tome ispitivati, sve je bilo tako runo. Poslije toga engi istie da je on pominjao ajet o prvim muslimanima, a onda je taj ajet pretvoren u neto kao njegov stav o organizaciji MM. Ne vidim, kae engi, ne samo nunost nego ni logiku mogunost da se identificiraju linosti vezane za vjeru sa linostima vezanim za jednu naciju. Na upit tuitelja da li on moe navesti ikoju ivu linost u IVZ-u, koja stoji u vezi sa zastupanjern stava o Islamu kao cjelokupnom sistemu shvatanja ivota, Cengi odgovara da se u predmetu Akaid koji predaje prof. Smajlovi u VII. semestru na ITF-u govorilo da je Islam cjelokupni sistem ivota. Na asovima u ITF-u kada se govorilo o Islamu nije se izuavao Islam u Jugoslaviji ili Bosni, ve se izuavala cjelina njegovih odrednica, bez obzira da li su one negdje u primjeni ili ne. engi jo napominje da im je Spahi preporuivao da ponu studirati politike nauke, naroito je hvalio jednog profesora, Srbina, a i redovno im je preporuivao literaturu za itanje iz oblasti drutvenih nauka. - eta Ferhat, direktor Medrese u Sarajevu, svjedoi o Latiu. Svjedok kae da e izjaviti isto to i u istrazi. On navodi sljedee: u koli postoji radno mjesto metodiara-pedagoga, kojeg je dunost da prati kako se odvija nastava. U njegovoj evidenciji nema nikakvih primjedbi na rad Latia, niti je on, svjedok, stekao saznanje da je Lati izlazio izvan okvira dozvoljenog; da je u med resi predvidjena obaveza vaspitavanja i obrazovanja uenika u duhu Islama, pa su i ostali nastavnici, a ne samo oni iz strunih predmeta, duni da djeluju u duhu Islama, jer je medresa vjerska kola; nakon to je Lati izjavio da je on uenike u obliku informacija, usputno a ne primarno, upoznavao sa injenicama iz islamske kulture i dijelio savjete u duhu Islama. Da je Lati izaao van navedenih okvira o tome bi se u medresi ulo najkasnije u roku

TOK PROCESA od nedjelju dana, jer bi se neko obratio razrednom vaspitau, ili njemu, direktoru, u vezi toga; da je jedna jedina primjedba na Latiev rad dola od uenika Mujkia, koji je imao obiaj u medresi nositi konu odjeu, pa mu je Lati zamjerio zbog toga. I on sam, direktor, mu je odvratio da je zamjerka opravdana iz pedagokih razloga; da su sve akademije bile pripremane od Latia, i da ih je Lati pripremao tako da su bile potpuno u duhu praznika koji se obiljeavao; da je on, direktor, nakon to poslije njega_u SUP na sasluanje pozvana etiri uenika (Djemki, Jelovac, Citvi, a etvrtog se ne sjea, sve maloljetnici), provjerio o kakvim se uenicima radi, i ustanovio da je uenik Mujki u maju 1983 napustio Medresu a od ostale trojice, dvojica su u prvom razredu proli dobrim, a jedan je pao na popravni, a u drugom razredu dvojica su prola dobrim uspjehom, a jedan je ponavljao razred; u vezi pokrivanja ena, da je on Latia pitao o tome da li je uenicama govorio o pokrivanju, a on je odgovorio da su ga uenice same pitale, poto ih je dio bio pokriven, pa im je on citirao Kur'anski ajet koji govori o tome, to jest da se trebaju pokrivati. (Na traenje odbrane da svjedok objasni kako se sainjava plan S-H jezika u medresi, te imena knjievnika, predsjednik vijea uskrauje pitanje kao suvino). Bri Raid svjedoi o engiu, Spahiu i Latiu. - Poznajem engia, Spahia po malo, a Latia najmanje. to se tie Hasana, moram rei da je Hasan bio temeljit vjernik i imao ortodoksan pristup Islamu. On je na taj nain tumaio Kur'an i prakticirao je sve vjerske obrede. Za njega je osnovno bilo ivjeti po odredbama Kur'ana: on nije mario za nacionalno pitanje. - Nikada nije govorio da su muslimani ugroeni, niti je ikad pomenuo rije islarnizacija Bosne. Jedino je govorio da treba poboljati vjersku obuku muslimana i usput javno kritikovao rad IVZ, jer je smatrao da ne rade koliko bi trebalo na afirmaciji islama medju vjernicima. - Ja sam dolazio na predavanje u TM. Hasan je ponekad drao predavanja, aponekad diskutovao. Iz kontakta s njim zakljuio sam da je on za islamski brak, odnosno za brak po erijatskim propisima. Ne znam kakav je bio njegov stav o odijevanju, jer ga nije ispoljavao, ali sam zakljuio da mu se sestra pridrava islamskih propisa, jer se pokrivala. On je govorio da treba birati drutvo, a da se ne treba druiti s onim koji ne cijene vrijeme, jer to su Ijenuge. Nisam uo pri naim razgovorima, a ni na predavanjima, da je govorio neto takvo kao da se ne treba druiti s nevjernicima. - Spahia i Latia veoma slabo poznajem. Obojica su uglavnom odavali sliku ljudi koji vode rauna o odredbama erijata. Bili

136

137

SARAJEVSKI PROCES su odani vjernici i strogo su vodili rauna o vjerskim obredima. S njima nisam imao nekih velikih razgovora, vidjao sam ih, ali nismo razgovarali. Mislim da je njihov stav bio principijelnost, kako u shvatanju tako i u izvravanju islamskih normi u ivotu. Nisam bio na Mevludu u Carevoj damiji. P: (Predoava se svjedoku iskaz iz istrage.) O: Istinu govorim na dananjem pretresu. Rekao sam sve ega sam se mogao sjetiti i to to sam sad rekao je istina. U istrazi ja sam ispitivan punih pet dana od 9 izjutra pa sve do navee, a petog dana je izjava unesena u zapisnik. Bio sam toliko psihiki iznuren da nisam obraao nikakvu panju na formulacije koje su unoene u zapisnik. Mjeoviti brak, recimo, nisam uope spomenuo. Izjanjavao sam se po pitanjima isijednika, a on je pisao. Bila je tu i drugarica javni tuilac i ona zna kako je to bilo. Nisam vie mogao pratiti ta se zapisuje, samo sam ekao da sve to potpiem, i da me puste kui da se odmorim i ispavam. Hou da kaem da sam tu izjavu potpisao, jer nisam imao vie snage da podnosim ispitivanje. Metod ispitivanja je bio ... teak. Bilo je uvrijeda i ... maltretiranja. Ja sam potpisao ovaj iskaz bez itanja, ustvari bez da sam ga prethodno proitao. Kasnije sam morao proitati, jer se trailo da ga nauim napamet. Ja znam da je taj moj postupak lo, ali nisam mogao vie izdrati glad i edj ... bilo je i drugih metoda. Rijei islamizacija BiH, etniki ista Bosna- nisu moje. Nisu moje rijei ni ekstrernno praktikuje lslam, kao ni islarnizacija masa- i druge sline. Ja te izraze nisam ni uo do tada, ne znam ni ta se misli kazati s njima. Jesam rekao -vraan]e izvornom islarnu, a to sam govorio uopte u vezi vjernika. Nikad nisam vodio razgovore sa Spahiemo I u istrazi sam isticao da nisam imao gotovo nikakve kontakte sa Spahiem i Latiem. Ojuli Halil, svjedoi o Spahiu. Imam Spahi je, prilikom sahrane, rekao za vijenac da se ukloni to tmje, jer nae bogatstvo je ovjek-coTo se desilo 11. novembra 1979. Mehti Halil, svjedoi o engiu, Djurdjeviu i Latiu. - engi Hasan je bio proelnik debatne sekcije na Islamskom fakultetu ija aktivnost se kasnije prenijela u prostorije TM. Prije nego je debatna sekcija poela sa radom odrano je nekoliko predavanja u Carevoj damiji. Ta predavanja je pripremao Hasan sa jo desetak studenata ITF-a. Hasan jeste govorio o mjeovitim brakovima i rekao je da su oni nepodesni, a nije isticao da ih treba spreavati. Govorio je da je na mladim imamima da uz pomo ostale inteligencije rade na ouvanju islama. Jednom je istakao da je dihad borba za ouvanje islama, koja se istie islamizacijom samog sebe. Takodjer je govorio da islam nije samo vjera, nego i sveobuhvatno shvatanje ivota. -

TOK PROCESA Predavanja u Tabakom su bila u vjerskim okvirima, i nisu se politizirala. Kada je jednom Tuli [zaao iz ovih okvira pokazujui neke engleske novine, odmah su i,Cengi i Lati reagirali i zabranili mu da diskutuje vezano za taj asopis i za imama Homeinija. - U vezi sa Djurdjeviem, govorio je da treba obezbijediti uslove za ouvanje i irenje Islama, nije se ograniio samo na BiH. Govorio je da musliman treba paziti sa kim se drui, medjutim preda mnom nije govorio da su vjerske slobode ograniene: ve da su vjernici drugih vjera u prednosti u odnosu na ishranu i odijevanje. - Paali Enver svjedoi o engiu. - Poznajem Hasana od 1979. godine, a bio sam prisutan u Tabakom mesdidu vie puta. Hasan mi jeste govorio dosta o tome kako da se ponaamo. Sjeam se tema predavanja iz T. M. kao Aikovanje __ , Druenjs, Abortus Biranje branog druga-co Moj dojam je da su sva predavanja bila z~snovan~ na Kur'.~nu i Sunetu. Tvrdim da se na ovim predavanjima n~je spo.mmjalo n.'~ta to bi ugroavalo na sistem, bratstvo, je~mstvo ~ niti je Hasan preda mnom propagirao svoje protivljenje rnjesovitirn brakovi ma. On jeste govorio da musliman treba da ~e eni muslimank0'?l.' a neki stavovi su tipino moji, jer e i moja zena, ako Bog da, biti pokrivena. (Tuiteljka mu dobacuje: Teko tvojoj eni! Sudija mu predoava da sad pred njim ne govori isto to I P~~d policijom. On kae da je govorio isto, ali da moda drugaije StO!' u .prethod~o~ .zapisniku, jer je bio u tekom psihikom stanju i da Je vie puta Ispitivan te da se za sve to se ne podudara sa ovim dananjim, ne moe rei da sam ja rekao-co

:1., ~.

- Maki Vehbija svjedoi o engiu. - Po povratku iz Rijada nakom prve godine studija, bio sam mjesec dana na praksi u Tabakom Mesdidu. I u toku Ramazana uveer bi se odravala predavanja, kao to su Priroda govori o Boqu, Aikovanje. to se tie mog odlaska na studij u Rijad, Hasan mi je predlagao da ostanem ovdje, jer on smatra da je saudijska kultura na niem nivou nego kultura ivota u Jugoslaviji. (Nakon to mu je predoeno pismo koje je poslao Hasanu, rekao je da je to pismo mladalako, kitnjasto i da je trazjranje). Inae u pismu se spominje Hasan, ali to je drugi Hasan koga Cenql poznaje, a studirao je uRijadu. - Kurdi efik (Doao u sudnicu u vojnikom odijelu uz pratnju vojnika koji je sasluao njegov iskaz.) - Koliko znam Hasan jeste bio rukovodilac vjerske pouke u TM, koja se odvijala na taj nain to je Hasan najavljivao temu, i nakon itanja razvila bi se diskusija na tu temu. Pri tom bi posjetioci pouke postavljali i pitanja na koja bi odgovarao Hasan ili neko od studenata, koji su mu bili blii saradnici. - Sjeam se da je Hasan govorio da se u islamu nataloilo mnogo negativnih stvari. Hasan je takodjer govorio da je Islam prava

138

139

SARAJEVSKI PROCES vjera, a da su ostale tokom vremena iskrivljene. Sluajui ga dalo se shvatiti da on Islam poima kao sveobuhvatan nain ivljenja. Za ene muslimanke govorio je da nisu ravnopravne, ve da su svojepravne, jer ena treba da se posveti vie djetetu i kui - ona je prvi uitelj djeteta. Za slubenike Islamske vjerske zajednice je govorio da oni ne obavljaju svoje poslove kako treba, da su reimski ljudi. Vjerovati je da bi i Hasan citirao ajet: Boq nee izmijeniti situaciju jednog naroda dok taj narod ne izmijeni sam sebe. O mjeovitim brakovima je govorio da se muslimanka ne moe udati za ne-muslimana, a da musliman moe oeniti ne-muslimanku poto joj obezbijedi sve uslove za obavljanje njene molitve. A to su i stavovi Kur'ana. I njegov iskaz se mnogo razlikovao od prethodnog datog u istrazi. Na predoeenje sudije da mu se iskaz razlikuje, on se uplaen okretao k vojniku koji ga je dopratio na sud i koji ga sad slua, pa ipak kae da je iskaz dat pred sudom dat istinito, jer okolnosti pod kojima je prvi iskaz dat nisu bile norrnalne. - Goduevi Nevzeta svjedoi o Duli Biaki. - Ja sam pod pritiskom priznala da je Dula spalila neke papire i dokumente. Isljednik mi je rekao da me ne moe pustiti iz zatvora dok sve to ne priznam. Takodjer mi je rekao da u izgubiti posao, ako to tako ne priznam. Djula istie da je za novac kucala tekstove Omeru Behmenu, konkretno tekst Muslimani u Jugoslaviji. - Jurii Vedada svjedoi o Meliki Salihbegovi. - Ja sam prije tri godine u Zenici upoznala Meliku, ali sam ve ranije o njoj ula kao o intelektualki i poznavaocu sufizma. Nekoliko mjeseci nakon tog upoznavanja, od jednog poznanika, lana IVZ, saznala sam da je Melika napisala pismo dr. Smajloviu, te da e ga objaviti u Preporodu, glasilu IVZ. Ovaj ovjek mi je dao pismo na itanje i rekao mi da upozorim Meliku da ne pie vie ovakva pisma. Sjeam se da je u pismu stajalo: putujete po inostranstvu i govorite o demokratskim vjerskim slobodama kod nas, a ta ste uinili za rnuslimane-vjernike kod nas: naa djeca jedu svinjetinu ... Daljeg sadraja pisma se vie ne sjeam. Ja sam tada otila u Sarajevo i upozorila Meliku da u pismima ne pominje dr. Smajlovia. - Drugi put smo se sreli kada je ona izgubila posao, takodjer kod nje u stanu. Priala je, da su na nju vrili stalan pritisak kao vjernicu, da su svi na poslu poltroni. Poltronima je nazivala samo komuniste iz njene radne organizacije, ane komuniste uope. Rekla je da su muslimani vjernici na poslu neravnopravni spram drugih (nacionalinosti), te da ne mogu napredovati u poslu i kad su sposobniji. Rekla je da e Imam Homeini ujediniti sve muslimane svjeta, po jedinstvenom uenju Kur'ana, i veliala Imama. Pri treem susretu januara 1983, Melika je bila oajna, jer je napadana od Muslimana u Sarajevu, anaroito hoda, koji su je nazivali pijunkorn.

TOK PROCESA P: (Melikino) Ti su iz katolianstva prela na Islam, nije li tako? O: Ja sam prije 20 godina prela na Islam. P: Da li je bilo svjedoka naim razgovorima, da li sam te ja zvala? O: Kod Melike sam bila tri, ovaj ... pet puta, i uvijek samoinicijativno. Nas dvije smo razgovarale bez prisustva drugih.

elebi Midhat: - Ja sam ispred IVZ bio zaduen da kontroliem rad TM od januara do jula 1980 - znai pola godine. itao sam vei broj predavanja i nieg loeg nisam u njima naao ni vidio, kao ni to da da se u njima izlazi iz okvira religioznog. Predavanja su dolazila meni na uvid i moje je bilo da, ako bude primjedbi, obavijestim Odbor i Starjeinstvo IVZ. Ali takvih primedbi nije bilo. Prisustvovao sam i posijelima, a kada nisam bio u mogunosti, onda je tu bio neki drugi lan Odbora IVZ. U to vrijeme svako je raspravljao o Islamu, svako je na neki svoj nain tumaio Kur'an, pa sam i ja podravao Hasana u tom da treba pravilno tumaiti Kur'an. - Nisam uo da je Hasan bilo kada govorio neto protiv bratstva i jedinstva, ili pak da je podravao neprijatelje ovog drutva. Spahi je samo otar u diskusiji, u tom pogledu to pokuava svaki problem da rijei do kraja. S njim sam dosta sjedio i druio se, i uvijek smo razgovarali o vjerskim temama. Mustafa je kritikovao ljude iz IVZ koji su zloupotrebljavali svoje poloaje. to se toga tie moram rei da i ja smatram da neki od njih zloupotrebljavaju svoja prava i poloaj: ponekad nam nisu davali plate, nisu nikad imali vremena za razgovor s nama i sl. Ti ljudi su odredjivali sve kako su htjeli, pa je na njihov raun upuivana kritika. Da ne bi bilo da okoliam, to su ova trojica: Gaanovi Meho, Ceri Nazif i osobito sekretar Odbora Heri Nurif. - Jednom prilikom, razgovaralo se o dogadjajima na Kosovu, i Mustafa nije odobravao dogadjaje koji su se tamo desili. Rekao je da su dublji korijeni ovih dogadjaja na Kosovu - iredenta i sl., kao i raniji pritisci Srba. Januara ove godine pred damijom su nam prili neki arapski studenti. Tom prilikom Mustafa im je rekao da oni ne vode rauna o svojoj ishrani, i da jedu svinjetinu, a da bi - ako bi samo to zatraili - mogli dobiti da se za njih sprema posebna hrana. On ih nije nagovarao da to trae, ve je rekao da bi vjerovatno dobili, AKO bi traili. - Mustafa je poslije jednog predavanja o sufizmu govorio o Parerqonu Dervia Suia i rekao da su u toj knjizi iznesene neke neistine o muslimanima. Ja to nisam uo, ve mi je prenio jedan dematlija koji je prisustvovao. Jednom prilikom je izjavio da je sudjenje Muharemu bilo neobjektivno. Po pitanjima i u vezi predoenja svjedok je jo rekao: da je, kao nagradu, dobio zaduenje da bude vodja ekskurzije u Krajinu;

140

141

SARAJEVSKI PROCES da je on u u dananjem iskazu rekao ono ega se sjea, a ako se neto razlikuje od ranijeg to je zato to se od mene trailo da ispriam smisao razgovora, a ne tano ono to je neko lice kazalo- (Mustafa nije rekao prodane due za lanove IVZ, ve je svjedok to tako izrazio, imajui u vidu ta su sve oni radili.) Spahi na kraju istie da on nije iznosio svoj stav o Srbima i govorio protiv svih Srba, nego je citirao dio pisma Franceta Klepia iz NIN-a, u kom je istaknuto da bi Srbi morali preispitati svoj odnos prema Albancima. Takodjer je iznio da svoje primjedbe na Parergon nije iznio prilikom predavanja u damiji, ali to nije vano, jer svjedok ni to nije uo svojim uima. - Aeri Faketa svjedoi o Derviu Djurdjeviu. - Sa Derviom sam sklopila erijatski brak. On me je na to primorao (?!). Rekao je poslije da sam poloila prijemni ispit, jer sam prihvatila da ivim skromno. Traio je od mene da se ponaam islamski, i dozvoljavao mi da se druim samo s Arapima. Trudila sam se da se ponaam islamski. - Dervi mi nije dao da sluam muziku, osim islamske muzike (?) - samo sa bubnjevima. On je loe komentarisao sjednicu CK SK BiH. Pokazujui Jevrejsku katedralu (?) u Sarajevu, rekao je: Jevreji su jaki, ali emo mi biti jai i uspostaviti islamsku republiku sa sjeditem u Sarajevu. Rekao je da mi muslimani imamo takve namjere. Od mene je traio da sklonim Titovu sliku dok klanjam. - U braku smo bili od januara do marta 1982 godine. On mi je zabranio da se sluim kuvarom tampanim u Hrvatskoj, jer ne dozvoljava knjige iz drugih republika. Kupio je kuvar tampan u BiH. Nije ak ni spavao kako se obino spava. Dervia sam napustila zato to pripada grupi fanatika (?!). On je ak na sijelima stavljao zastor izmedju mukih i enskih sjedilja. Mukarci su govorili arapski i bubali u bubnjeve, pa ja zato nikad nisam dobro ula o emu priaju. - Kad smo ili u PIjevija, ja sam htjela da vidim spomenik na Tjentitu ... Sudija: Kako to, preko Sutjeske? Faketa: Pa ili smo tako ba zato jer sam ja htjela da vidim spomenik, a on mi nije dao ni da gledam kroz prozor ... Sudija: Kako to, kad ste ili s tom posebnom namjerom i odlukom? Faketa: Ne, on mi nije dao da gledam ... Osim toga on me nije zadovoljavao ni kao mukarac ... (Na ovom mjestu sudija-na intervenciju branioca-oglaava tajnu dionicu sudjenja i ispituje Faketu o seksualnim sposobnostima optuenog.) - Frlj Suad svjedoi o Djurdjeviu. - Sa Derviom nisam imao nekih dubokih razgovora. Prvi put je Dervi doao, samo ostavio Faketu i otiao. Drugi put je Faketa bila s mojom enom i neto su ile.

TOK PROCESA Nisam uo ni vidio da se on loe odnosio prema Srbima, ali sam ja smatrao da ih on ne podnosi jer su mu etnici za vrijeme rata maltretirali majku. Dervi nije rekao da Srbi i Hrvati ne mogu biti muslimanima braa, ali je rekao rnuslirnani su braa, a druge, konfesije su medjusobno braa, pa sam ja zakljuio da on misli tako. Sa Derviom nisam nikad bio u drutvu Djihadedi Enise. Svjedok je svo vrijeme govorio kao da je na suoenju: stalno misli na istragu, pa se pravda da ne zna da je ita izostavio u svojoj izjavi pred sudom. Dervi je prigovorio da se sa svjedokom upoznao 1981 godine, pa nije mogao pred njim 1979 g. dati inkriminirajue izjave, O: Mogue je da sam neke stvari zaboravio. Ono u vezi Irana i Iranske revolucije sam tada izjavio iz straha za vlastitu kou (!) Danas se nisam mogao sjetiti svih pojedinosti. Dervi je govorio i neto o nafti, ali ne onako kako stoji u prolom zapisniku - to sam potpisao zbog pritiska: ja ne mogu opisati svoj strah, bojao sam se za enu i djecu. Tihi Read, svjedoi o Djurdjeviu. - Dervi je imao problema sa nadjevanjem imena djetetu. U vezi toga je govorio o mjeovitim brakovi ma, rekavi da je teko u takvim brakovima i kako on zna sluajeve gdje je dolo do razvoda zbog imena djetetu. Bio je protiv takvog braka. Govorio je da moja djeca ne bi trebala nositi dugu kosu i sluati rok muziku, ali za to nije davao nikakvo objanjenje. - O Arapima je govorio vrlo kritiki, govorei da bi oni, da su pravi muslimani, pomagali i druge muslimane, a mogli bi i nama pomoi. - Dervi je kod nas dolazio sa enom. Ne vjerujem da je na njegovim sijelima bilo bubnjeva i da se prialo arapski, jer Dervi ne zna arapski. Meni je poznato da je on tek prole godine poeo da ui arapski jezik. - Dedi Amira, svjedoi o Djurdjeviu, Ona je izjavila da je njen mu Sirijac, da joj je bez uspjeha govorio da se treba pokriti, pa je zato angaovao Djurdjevia da je ubjedjuje. O drugim stvarima Djurdjevi sa njom nije razgovarao. Takodjer ju je ubjedjivao da napusti posao. Djurdjevi objanjava da je on svjedokinji govorio da ostavi posao, jer su suprunici imali velike probleme zbog djeteta. - Turkovi Salih, svjedoi o Meliki Salihbegovi. - Ne znam da je Melika poela ruiti dravu, ali znam da je natucala svata o svom pismu dr. Smajloviu. Kad sam uo da je bila u Iranu, upitao sam je kakva je tamo klima. Rekla je da joj je policija pravila probleme, jer su joj u paso u vidjeli jordansku vizu. alila se na konkurse. Za hode je rekla da su nikakvi. Komentarisala je neto i za haljinu moje ene.

142

143

SARAJEVSKI PROCES P: Da li je Melika izraavala zabrinutost za muslimanski narod? O: Melika misli na vjernike muslimane, jer, zato bi se, naprimjer, obraala samo Smajloviu? P: Kakva je Melika osoba? O: udna je. alila se na teko materijalno stanje, ali je odluno odbijala svaku pomo. P: (Predoava se raniji iskaz.) O: Isljednik je moje rijei formulisao na svoj nain. Na iskaz svjedoka da je napadala hode, Melika prigovara da to nije tano, jer ona je i svoje dijete dala da ui vjeronauku, i to ba kod istog hode kod kojeg ue i svjedokova djeca, i na njegovu preporuku. Turkovi Bisera, svjedoi o Meliki Salihbegovi. - Sa Melikom mi je bilo zajedniko pokrivanje, t. j. nain odijevanja, te smo o tome i razgovarali. Nai razgovori su imali vjerski karakter. Sa Melikom se znam 3-4 mjeseca, od decembra prole godine. ivaljeva ena mi je predloila da Meliki dam zekjat, ali kad sam otila kod nje i upoznala je, shvatila sam da Melika nikad ne bi prihvatila materijalnu pomo. Ona je ivjela od objavljenih lanaka. Njoj nije smetalo to je moja majka katolkinja. Ja sam bila pokrivena prije nego to sam upoznala Meliku. Pokri vam se u privatnom ivotu, van javnog rada: kada radim kao turistiki vodi, onda se ne pokrivam. Melika je sa mnom razgovarala samo s vjerskog stanovita o pokrivanju. P: (Odbra na pita o istrazi). O: Iz istranog postupka mu i ja smo izali jako optereeni pa smo se dogovorili da o tome ne govorimo. Beganovi efik, svjedoi o Prgudi i Spahiu. - Mustafa je aprila 1982, govorei o sjednici SSRN Sarajeva, rekao da nae probleme koriste drugi, emigracija i stranci, te govore o ugroavanju vjerskih sloboda. Tada su prisutna bila jo dva ovjeka. On je naveo da je na toj sjednici rekao da vjera i drava nisu odvojeni, te da se brani izgradnja vjerskih objekata u urbanim sredinama Sarajeva i drugih gradova. Naime, rekao je da ove nae propuste koriste emigranti i priaju kako su muslimani u podredjenom poloaju u odnosu na druge narode, i da su vjerske slobode ugroene. Ljutio se to zbog lijenosti i malih prepravaka gubimo veliki ugled. - Mustafa je govorio kako se u vrhu IVZ nalaze slabi muslimani, i da ne rade po Kur'anu. Napominjem da smo mi govorili o vrhu IVZ-a, a ne o dravnom vrhu. Preda mnom Mustafa nije govorio nita drugo, ni u ovoj ni u drugim prilikama. Izjavljuje da se sjea da su tom prilikom bila jo dva ovjeka. Jedan se zvao Muhamed, a drugi Ruid. Za Muhameda je rekao Mustafa da mu je on kolega, pa sam shvatio da je i on vjerski slubenik, Muhamed je bio star oko trideset godina, aRuid 45 - 50

TOK PROCESA godina. Spahi Mustafa istie, istovremeno se pozivajui na Beganovievu izjavu, da Dedi Muhamed koji je svjedoio na pretresu nije nikad bio kod njega, niti ga je on prije vidio: poto su ime i prezime esti, to je iskoriteno da se pravi Dedi uopte ne pojavi. Spahi trai da se izvri suoenje izmedju Beganovia i lanogDedia (ne po imenu lanog, ve po osobi). - Biljana Koprivica, svjedoi o Salihbegovi Meliki. - Bila sam zadivljena Melikinim znanjem. Kod Melike nisam naila ni na to neprijateljsko, inae bismo se razile. Svjedokinja je zatim potvrdila veinu svojih navoda o Melikinim izjavama za Tita i idolopoklonstvo njegovoj veliini, ne na unutarnjem, ve na spoljanjem planu; o prednosti Srbije na Kosovu, jer ima vojsku; o islamskoj dravi koja treba da se proiri svuda po svijetu, a kod nas po Bosni, Kosovu i na sjeveru do Slavonskog Broda; da su lanovi SK borci za vlast, da se jugoslovenski socijalizam kompromitovao, da je noenje majice sa likom Tita idolopoklonstvo, pa poto je sve to izdeklamovala, ponavlja: Da je Melika imala neprijateljske namjere, ja se s njom ne bih druila. P: Je li iko drugi bio prisutan? O: Ne, samo nas dvije. Inae ja sam stalno postavljala pitanja Meliki i traila da mi ona odgovori (smjeh u sudnici) ... mislim, objasni ... Kad sam ulazila kod Melike pozdravljala sam je sa Selarn alejkurn. Druenje sa Melikom je prestalo na Melikinu inicijativu. Nisam primijetila da je Melika ovinista, niti da ovinistiki istupa, znala sam je samo kao bogobojaljivu. Preda mnom je Melika citirala Kur'anski ajet u kome se kae da se ljudi ne razlikuju ni po boji koe, ni po naciji, nego po bogobojaznosti. Ja sam komunista srpske nacionalnosti, ali s njom sam se druila, jer znam da ona nije nacionalista. A ja znam zato ona nije nacionalista - jer se pridravala ovog Kur'anskog ajeta. DOPUNA DOKAZNOG POSTUPKA Prijedlozi tuioca su slijedei: da se proita izjava svjedoka ehaji Muslije, a ako se odbrana bude ovome protivila, on, tuilac, odustaje od ovog svjedoka; da on, tuilac, odustaje od sasluanja svjedoka Feti Ahmeda, koji se dosad nije javio; da se proita izjava svjedoka Hasandedi Hivzije, ko]! zbog loeg zdravstvenog stanja nije u mogunosti da se pojavi na sudu; da e se u vezi svjedoka Arapi Mehmeda tuilac naknadno izjasniti, kada bude poznato miljenje vjetaka o zdravstvenom stanju ovog svjedoka;

144 .

145

SARAJEVSKI PROCES da se sasluaju svjedoci Kupusovi Muhamed i Pai Nusret u vezi okolnosti odbrane ivalja; imam Zatega Ahmet, u vezi okolnosti odbrane engia i Hadiabdi Halid u vezi okolnosti istupanja Latia kao profesora medrese; da se izvri uvid u dokumentaciju i da se proitaju dokazi pod rednim br. 148., da se izvri uvid u presudu Okrunog suda u Mostaru u vezi osudjenosti Omera Behmena, kako bi se utvrdilo, da li je osudjen i zbog zahtjeva za priznavanje muslimanske nacionalnosti (budui da je on to istakao). O d bra n a je svoje prijedloge podnijela pismeno i spisak predala sudskom vijeu. Prijedlog se uglavnom ticao prijedloga za svjedoke odbrane koji su izuzetno brojni, te itanje pismenih dokaza u vezi tekstova ili istupa pojedinih optuenih. Veina od tih specifinih prijedloga odbrane nije uvaen. - Hadiabdi Halid svjedoi o Latiu. Ovaj svjedok, inae profesor u medresi, bio je kao nepodoban (denuncijant) skoro izbaen iz medrese. Kod njega je pronadjena sveska sa zabiljekama o tome kad je ko (taan datum, sat i ime ovjeka) izgovorio neku reenicu, bilo od profesora ili studenata. Dr. Smajlovi je izdejstvovao da se ova kazna ublai na opomenu, pa je on vraen u med resu. U toj svesci, koja je kod njega nadjena, i u kojoj je detaljno biljeio sve interesantno, nije nigdje spomenut Lati Demal! No bez obzira to Latia nije nigdje pomenuo u svesci, njegov iskaz pred sudom za Latia je negativan. Pred sudom je priznao da je zaista vodio tu evldenclju-, a to je radio iz hoblja. Na pitanje odbrane da li mu je Reis Hadiabdi neto u rodu, svjedok je odgovorio da mu je Reis amida. U sutranjoj tampi nije pominjano prezime ovog svjedoka. - Kupusovi Muhamed svjedoi o ivalju, Omeru Behmenu i Izetbegoviu. Ovaj svjedok je u maju 1982 godine otiao sa firmom na rad u Keniju. Tokom trajanja sudjenja on se vratio i bio pozvan u SDB, a zatim pred sud, a da se o tome nije Obavijestila odbrana ni optueni. Sasluavan je za vrijeme trajanja procesa. Svjedok je izjavio da je tokom 1979 g. od Behmena dobio na itanje Islamsku deklaraciju, koju je zatim pokazao ivalju, pa su njih dvojica, kad su malo pogledali taj tekst, ustanovili da je politiki opasan i zajedniki ga spalili. Na pitanje tuioca kako zna da se radilo o Deklaraciji (tekst nije imao naslov), odgovorio je da se sjea nekih reenica, a zatim citirao, od rijei do rijei, pet reenica, i to ba onih to se nalaze u optunici. Ne moe da se sjeti koliko stranica je Imao tekst, da li je u njemu bilo kakvih ema, cifara ili statistika. Ne zna da li je tekst imao naslova ili podnaslova, (iako se u tekstu Deklaracije na svake dvije stranice nalazi po jedan naslov,

TOK PROCESA u prosjeku). Ne sjea se ima li u tekstu citata. Ne sjea se da li je u tekstu pomenuta neka drava ili neka druga religija. Zna samo pet reenica koje je odabrala optunica. Ali napamet! - Vjetaenje Ceri Ismeta, neuropsihijatra, o optuenim Salihbegovi Meliki i Spahi Mustafi, te o svjedoku Arapiu. Za optuene je rekao da su svi sposobni za krivinu odgovornost. U vezi Arapia vjetak je iznio miljenje da se radi o teem duevnom poremeaju, o halucinatorno-paranoidnoj psihozi, sa vrlo izraenim animozitetom, depresijom, napetou i dr. Sa bolesnikom se izuzetno teko uspostavlja kontakt, ali smo ipak uspjeli, a porodici smo preporuili da se bolesnik odmah smjesti u jednu od klinika u Beogradu, Zagrebu ili Sarajevu. 1.V1I1.1983godine smjeten je u Neuropsihijatrijsku kliniku u Sarajevu. Ovo lice je nepodobno za svjedoenje. Za oekivati je da dokle god postoje razlozi koji izazivaju ovo stanje da e se bolest stalno javljati. Radi se oreaktivnom psihikom stanju u koje je Arapi zapao u doba jednog dueg vremenskog perioda tokom istranog postupka, kontakata i razgovora sa slubenim licima. Podatke o Arapiu sam dobio od porodice, kad sam bio u njegovom selu. lanovi porodice su mi rekli da je Arapi poslije sasluanja u istrazi dolazio kui sa osjeajem straha, nelagodnosti, nesanice i pomanjkanja apetita. Porodica nije govorila o kontaktima sa slubenim organima. Arapi kae da je prilikom prvog kontakta sa organima SDB imao nesanicu, slab apetit i napetost. Kod njega je u poetku dolo do napetosti, straha i osjeanja nelagodnosti poslije davanja izjave, ali ne iSkljuujem mogunost da je toga bilo i u vrijeme davanja izjave. - Psihoze mogu nastupiti odmah ili poslije nekog stanja, ali se obino javljaju nekoliko nedelja poslije kontakata. Razlog je dugotrajna nelagodnost, strah, nesanica i sI. Do ovakvih Sluajeva dolazi i u prilikama kada neka linost ima osjeaj krivice. P: (odbrana) Da li vjetak raspolae podacima, odnosno da li moe rei koji je razlog provocirao ovakvu situaciju? O: Do sada se nije mogao utvrditi taj razlog. Sadanje smanjenje anksioznosti (straha, tjeskobe) je posljedica terapije koju prima. Pokuati sada doi do podatka - a posebno u narednih 5 - 6 dana - ne bi bilo uputno. To bi dovelo do pogoranja njegovog zdravstvenog stanja. Tu i I ac na vjetaenje nije imao primjedbi. Naspram ovog vjetaenja o d bra n a istie da je nalaz dat suprotno odredbama ZPP (Zakon o psihtijatrijskom postupku), da je nalaz protivrjean sa miljenjem, pa se zato predlae novo vjetaenje od grupe vjetaka. Tuilac je ovome protivan, jer smatra da je nalaz struan, a sud odbija pred log odbrane za novim vjetaenjem.

146

147

SARAJEVSKI PROCES Odbrana takodjer iznosi prigovore u pogledu koncepta svjedoka koji je pismeno sainjen, a nije poznat okrivljenima, odbrani, pa ni sudu. Konkretni prigovor odbrane sastojao se u njenom suprotstavljanju itanju izjava svjedoka iz prethodnog postupka (u smislu l. 333/1-1) jer se smetnja za sasluanje svjedoka moe odkloniti. (Tuilac odustaje od itanja iskaza svjedoka Arapi Mehmeda, kao i od sasluavanja). - Vjetaenje Bili Esada, grafologa. Poto su optueni sami dali na znanje ta je ko pisao ili kucao, jedini sporan je ostao tekst Muslirnani u Jugoslaviji. Vjetak nije mogao utvrditi kojom (ijom) mainom je izvrena radnja kucanja. iTANJE TEKSTOVA I UVIDI U DOKAZNE MATERIJALE 1. Proitana je Islamska deklaraclja i skripta Problemi islamskog preporoda- (tampana 1982) autora Izetbegovia. 2. itaju se pisma starjeinstva IVZ, kao i odbora za Sarajevo, upueno studentima, pismo studenata upueno starjeinstvu i pismo starjeinstva upueno odboru IVZ za Sarajevo. U drugom, koje je upueno Seljubcu i Mehtiu, trai se dostavljanje programa predavanja, a i sama predavanja na osam dana prije njihovog itanja. Rad TM-a - kae se u pismu - zavisi od toga. U treem, koje se i vremenski i tematski nadovezuje na drugo (datirana su 9.11.16.11. 1979) g. samo Starjeinstvo IVZ-a ukazuje na to da se ni jedno predavanje ne smije odrati bez prisustva jednog lana Odbora IVZ, kao ni da se u TM ne smije govoriti o unutranjim i spoljnopolitikim pitanjima. Sve ovo se nadovezuje i povezuje sa nekim ispadom, koji se desio prilikom posjete Smajlovia. 3. ita se zapisnik sa sastanka u Odboru IVZ-a za Sarajevo. To je zajedniki sastanak Odbora IVZ i studenata ITF. Nakon plodne diskusije zakljueno je: 1.) utvrdjuju se lica koja e ispred Odbora prisustvovati predavanjima u TM; 11.)utvrdjena je obaveza da se predavanja saine upismenoj formi i da se dostavljaju odboru osam dana ranije i 111.) da se predavanja strogo dre vjerskih okvira, te da se mora strogo distancirati od istupa koji izlaze van okvira teme. 4. ita se pismo imamu Homeiniju. Osim reenica navedenih u optunici, optubi vie nita nije interesantno. Salihbegovika prigovara da je prijevod i netaan i nestruan i slobodan, jednom rijeju policijski. 5. ita se dnevnik Edhema Biakia (iz Irana). Sadrina se sastoji u geografskim podacima i hronologiji putovanja. Inae, u dnevniku nema nieg indikativnog za optubu.

TOK PROCESA 6. ita se tekst Muslimani u Jugoslaviji pronadjen kod Behmen Omera. U tekstu se daje presjek bosanskog razvoja, vjerskog i naclonatnoq, od Austro-Ugarske do danas. 7. Cita se tekst Struktura IVZ u Jugoslaviji pronadjen kod Behmen Omera. U tekstu se daje prikaz metoda organiziranja IVZ u Jugoslaviji, sa organima i brojem njihovih lanova, kao i o nainu izbora tih organa zajedno sa ovlatenjima koja imaju po normativnim aktima IVZ. Takodjer se daje ocjena o kadru, pa se istie da veina radi za policiju i Obavjetajnu slubu. Posebno se istie karakteristika Hukia za koga se kae da je po povratku iz inostranstva osudjen kao obavjetajac Intelidens Servisa i da je u zatvoru proveo pet godina, te da sad radi za jugoslavensku policiju. Isto tako se istie da i Smajlovi radi za policiju, a da je f3eis jo i primitivan, neobrazovan i lijen. .. 8. Cita se pismo Maki Vehbije upueno 6.VII.1978 g. engiu u selo Odaci, a odnosi se na rad debatnog kluba. 9. Citaju se predavanja iz TM-a. 10. Ostvaruje se uvid u tekst Nunost obnove. engi u vezi teksta kae kako cilj islamizacije ne moe biti nacionalizam ve internacionalizam. Kae da ne zna zato se ovaj tekst uzima kao inkriminacija kad se on ne odnosi na Jugoslaviju, nego daje istorijski pregled i informaciju o tri osnovna perioda u razvoju Islama. Optueni Spahi i Salihbegovi Melika istiu da ovaj tekst kod njih nije nadjen, a kako se tvrdi u Obrazloenju optunice. 11. Ostvaruje se uvid u asopise Nova Hrvatska- i Islam i Zapadu kojem se nalazi Otvoreno pismo Sinodu Srpske Pravoslavne crkve u Beogradu povodom romana Preobraenje autora Lubarde. 12. Ostvaruje se uvid u pismo Velagi Teufika iz 1964 g. upueno Ahmedu, Omeru i ostalim u kojem se govori o davanju stipendije. 13. Ostvaruje se uvid u dva anonimna pisma IVZ-u, u kojima se govori da je Cengi efikasno uutkao nekog provokatora pri nastupu u TM. 14. Ostvaruje se uvid u inkriminisani Kur'anski ajet i proitano predavanje odrano u Carevoj damiji u Sarajevu.

3. Zavrne Rijei
TUiLAC: - Kod optuenih se stjeu dva krivina djela: udruivanje u cilju ugroavanja drutvenog poretka i kontrarevolucionarno djelovanje.

148

149

SARAJEVSKI PROCES Izetbegovi za sebe tvrdi da je islamski pisac. A ta je rad~? [o 1946. u redakciji asopisa El Hidaje? - Njegova Deklaracija Je data veem broju lica u zemlji. _ Nain na koji on objanjava veinu (apsolutna veina) se ne moe odnositi na tezu 16. - I u svom inkriminisanom Referatu o Muslimanima u Jugoslaviji koji je drao u Kanadi, Izetbegovi govori o porast~ n:uslimanskog stanovnitva u BiH, dakle o stvaranju uslova za primjenu Deklaracije. .. . _ - Izetbegovi je mnogo putovao, a on sa svojom penzuorn izdrava enu i troje djece. _ Svjedok Brankovi Hasib je izjavio da mu je reeno da prilikom putovanja u Tursku sakrije Deklaraciju. . . - Neosporna je veza ID-Program MM. Zajednika su osnovna gledita: Islam je cjelokupan sistem ivljenja, nacionalizam je .stra~ Islamu, oponaanje Evrope, problem omladine, odnos prema lnteligenciji, primjena isl. principa, itd. ..' - Sam Behmen Omer je rekao da je Deklaracija znaila razradu Programa MM. - Program MM je nastao oko 1944. _ . . - Linija potrebe za vjerskim preporodom prema naelima ID Prisutna je u Alijinim razgovorima s linim prijateljima. - Objavljeni lanci iz ID sami za sebe ne znae ono to znae zajedno u ID. ... . - Omer i Alija zajedno piu tekstove -Musumani u Juqostavt]t I Struktura IVZ. Behmen je prvo rekao da je sam napisao tekst i dao Aliji, koji mu je rekao da ga treba proiriti. Kasnije Omer n~vodi okolnosti zajednikog pisanja, da bi na kraju sa Alije sve prebacio na Dozu. - engi H. je u jesen 1978 govorio u Odboru IVZ sa Alijom o islamskom preporodu. Putovanje u Iran je samo nastavak djelatnosti u zemlji. ID je u Beu ostavljena Velagiu, i on ju je predao Ambasadoru. - Kome je potrebna ija pomo? Iranu Izetbegovieva, ili Izetbegoviu iranska? Prije ovo drugo. - Velagi je koordinator putovanja. - Deklaracija je napad na vrijednosti naeg drutvenog uredjenja. Tu postoji apstraktna opasnost, pisani i verbalni delikt, svijest o kontrarevolucionrnom djelovanju. Ove posljednje radnje imaju slinosti sa neprijateljskom propagandom. Ali, radi se o kontinuiranom djelovanju i intenzivnoj propagandi, koji prelaze u kontraevolucionarno djelovanje. - Stvaranje grupe na osnovu itanja Deklaracije, utjecaj na Tabaki mesdid, islamizacija na naelima ID, veza sa emigracijom, sve je to stvaranje grupe. Lica koja su ila u Iran su ula u tu gru~u - i radi djelovanja u zemlji, i radi djelovanja u inostranstvu. To ruje

TOK PROCESA f?rn:alni akt ulanjivanja; udruivanje je odredjeno ponaanjem ljud]. Grupa radi jedna akcije, ali i radi produene aktivnosti. to se tie ost~lih. iz grupe, postavlja se pitanje da li i kod njih postoji svijest o postojanju grupe i njenoj djelatnosti. Naravno da postoji, svima je poznata ID, neki su uestvovali u razgovorima i propagandi u inostranstvu. .- Neki svjed~ci s~ mijenjali iskaze, dajui razna objanjenja. To je ll? za .umanJlvanJem odgovornosti optuenih. Pri ispitivanju, svi ~vJed??1 su bili Upozoreni da moraju govoriti istinu. Prema tome Iskap IZ prethodnog Postupka su tani. - Cengi tvrdi da TM nije radio po koncepciji ID. Ali on je Aliju ~oz~ava? i ranije. Slian stav (u tekstu -Potreba govora o Boqu) je I~raze.n. I u ID na str. 10. Koncepcija TM je bila da se Islam, kao CJeloviti pqgled na svijet, mora provoditi u ivot. - Uloga Cengia u radu TM je jasna. - Tamo se itao Alijin tekst Kako itati Kur'an- . . - Tekst Druen]e i prijateljstvo- stvaranje istih muslimanskih sredina . .- Lati~~a reenica o isl. preporodu da je opasno preuraniti kao I zakasniti sadrana je i u Deklaraciji. - Ovo krivino djelo neprijateljske propagande jeste apstraktna opasnost, a nije vano da li je poinilac izazvao ili uvrstio neko uvjerenje kod drugih lica. Nije vaan efe kat. Za Vrhovni sud Slovenije i samo odobravanje izjava kojima se vri propaganda predstavlja krivino djelo. BRANITELJI: Muslim Nikola (za Izetbegovi Aliju): Apelujem na sudsko vijee da striktno primijeni zakon. Cilj u pravu ne opravdava sredstvo. - Istraga je provedena bez branitelja. - Po pravnom shvaanju ovdje nema ni grupe ni kontrarevolucionarne djelatnosti. - Zakon nalae optunici da detaljno opie djelo, mjesto i vrijeme djela. Ova je optunica u tome sasvim nesigurna, nekonkretna. Postoje tri grupe djela: 1. Pisanje djela, 2. Davanje ID na itanje, 3. Organizovanje odlaska u inostranstvo. Pisanje ne moe biti radnja za stvaranje grupe. Dovedeno je u pitanje ovjekovo pravo na izraavanje miljenja. Pozivam se na sve medjunarodne izvore iji je potpisnik i Jugoslavija. U tom smislu postupa i na Ustav, kao i Zakon o vjerskim zajednicama. Policija i organi prisile nemaju prava da se mijeaju u rezultate intelektualnog stvaralatva. Ja nisam zastupnik anarhizma. Drutvo ima odredjena

150

151

SARAJEVSKI PROCES sredstva za borbu. Tek kada djelo izadje, javno tuilatvo moe pokrenuti postupak. Ono to nije objavljeno, ne moe biti predmetom inkriminacije. Pisanjem ovakvih djela ne moe se poiniti krivino djelo stvaranja grupe. Optunica ak i poredjenje ID uzma kao krivino djelo, to je normalna stvar, jer je ID namijenjena isiamskim zemljama. Izetbegovi nije putovao u Iran, a njegov kontakt sa ambasaderom prijateljske zemlje ne moe se smatrati neprijateljskom propagandom. Vrijeme izvrenja krivinog djela: iz optube se ne vidi poetak izvrenja radnji. ID je pisana 1970, njeni dijelovi su objavljeni u Takvimu 1972, bez ikakvih smetnji. Dakle, tu nema krivinog djela. Dokazano je: jedini autor je Izetbegovi, napisana je 1970, 1970 je objavljen vei dio, namijenjena je islamskim zemljama, Alija ne poznaje 5 optuenih i nema nikakve veze izmedju njihovih radnji, ID je davao samo Behmenu i prevodiocima, sastao se sa iranskim ambasadorom (ali tu nema neprijateljske propagande), sve inkriminacije iz verbalnih istupa su nedokazane. Kako dokazati nevinost Izetbegovia? Najbolji dokaz je njegova intelektualna djelatnost. Prikazaemo je kroz nekoliko odlomaka iz njegove knjige lslam izmedju Istoka. i Zapada. (A svijet i javnost imaju uvida u njegovo stvaralatvo). Citamo odlomke o nesvrstanostl, o vjeri i socijalizmu, o humanizmu, o jednakosti ljudi, o revoluciji, i moralu (i onom bez Boga) ... Tuiteljica je ila na neke udne stvari: Izetbegovi izdrava troje djece, to nije istina, zatim kako je on tumaio Islam u mladosti ... Na isti nain je pravljena i cijela optunica. Njena tvrdnja da je BiH drava u kojoj su muslimani u veini krajnje je opasna. O Alijinom stavu se dovoljno saznaje i iz njegovog teksta Kako itati Kur'an. Kati Milorad (za Izetbegovia): - Ja neu tumaiti hi Kur'an ni Deklaraciju, nego u dati samo pravnu ocjenu provedenih dokaza. - Alija je optuen da je uinio 2 krivina djela kontrarevolucionarnog karaktera. Da li je pravna ocjena jav. tuioca odriva i dokazana? - Optuba polazi od toga da je Alija stvorio grupu, i da je sam tako djelovao. Tvrdi se da je on opsjednut- idejom isl. preporoda napisao ID, te je provodio u cilju kontrarevolucionarnog ugroavanja. Dao je ID nekim intelektualcima na itanje. Tvrdi se da su oni zbog toga postali lanovi grupe. Gdje su ovdje dokazi: materijalni i subjek-

TOK PROCESA tivni? .Dokazano je samo da je Alija autor Deklararacije i da je orqaruzovao njeno prevodjenje. Jasno je da nema govora o nekakvoj etnlki istoj Bosni", o primjeni ID u Bosni, o tome da je ona upravljena na kontrarevolucionarno ugroavanje. Izetbegovi je ovaj tekst lino dao samo Behmen O. prije 10 godina, i nedavno Mahmutehaji Rusmiru. - Govori se o nekakvom rasturanju. Pa gdje su ti primjerci? Sud raspolae samo jednim. - Za lanove grupe" nije utvrdjeno da su proitali ID. - Svjedok Kupusovi doslovno citira reenice iz ID koje navodi optunica (imao ID prije 3,5 godine), a ne sjea se cifara ni drava. On je prije 20 dana pozvan od istranih organa, dakle za njega se znalo od poetka. Iz Kenije je doao prije 2 mjeseca, i morao je biti sa~luan prije optunice. Ovakav postupak je protivan ZKP, jer je svjedok sasluavan od strane organa DB za vrijeme sudskog pretresa. - Nema dokaza da je ID rastu rana, a prevodjenje ne moe biti kontrarevolucionarno djelovanje. ID ima samo jednu verziju. -: .Nije dokazana nikakva namjera da se ona umnoava i primjenjuje. - Alija je radio u 2 radne organizacije, pa se medju tolikim ljudima ne nadje niko da bi rekao da je on na njega vrio uticaj. U njegovoj djelatnosti nema nieg neprijateljskog. - Predgovori ID jasno ukazuju na to kome je ID namijenjena. - U njegovim tekstovima i lancima nema nieg neprijateljskog ili nedozvoljenog. Gotovo svi su objavljeni, i nikada nije stavljena ni jedna primjedba. - Tekstove koje je Alija dao engiu za TM su poznati i nisu inkriminirani. Cak je Alija savjetovao Hasana da se dri okvira rada. Ovdje je optunica sasvim neodriva. - Iz injenice da u Jugoslaviji ive muslimani, ne moe se izvlaiti zakljuak da je ID tu primjenljiva kao to to ini optunica. Apsurd je i pomisliti da Alija toga nije bio svjestan. - ~am tekst ID iskljuuje njenu primjenu ovdje. - Sto se tie teksta Muslimani u Jugoslaviji" i Struktura IVZ", on je nadjen kod Behmen Omera, ali nema nikakvih dokaza da je rasturan. Vjetak se pravi nevjet: Omerova pisaa maina se uope ne vjetai, a za Alijinu se kae da se ne iskljuuje kao mogua. - Ovi tekstovi su pisani u jednom sasvim drugaijem stilu nego to je Alijin. - Verbalni delikti: svode se na 4 ovjeka: ivalj i 3 intimna prijatelja. Tvrdi se da se Alija zalagao za islamizaciju BiH, za islamsku republiku. Ako je to sva njegova djelatnost, onda je zaista bio opasan". - Tuilac nije cijenio iskaze svjedoka na glavnom pretresu. Ona se bavila njihovim mijenjanjem iskaza, navodei da im je jo u istrazi

152

153

SARAJEVSKI PROCES reeno da trebaju govoriti istinu. Ali, zapisnici su obrasci u kojima postoje upozorenja, ali se ne zna da li su ona. i re~en~ svje~ocima. Zapisnik je mogao biti sastavljan pola sata, .all k~!I~O J.e(sati, d~.na) trajalo sasluanje? To nigdje ne pie. Treba tzovciiti sVJ~dok~ kOJIsu sasluavani u vezi Alije, jer su oni zaista sasluavani danima. Ja samo iznosim injenice. Serdarevi je bio i u pritvoru. U ovakim situacijama panika je normalna. Iz iskaza na sudu se vidi da svjedoci ne potvrdjuju inkriminacije. Smatram da se ne mogu prihvatiti iskazi iz prethodnog postupka. _ Alijin verbalni delikt kroz 13 godina se svodi na 4 ovjeka, a nijedan od njih ne potvrdjuje navode o nekakvoj etniki istoj Bosni, ili islamskoj Bosni. Ovo nije dokazano. _ Pravna kvalifikacija tuitelja - 2 djela. Predlae se kazna u sticaju. Ne moe biti sticaja izmedju ova 2 djela, moe biti samo jedno ili drugo. .. .. - U Alijinim djelima nema ni kontrarevotuctonarno djelovanja, ni stvaranja grupe. Poto Izetbegovi nije poinio djela koja mu se st~vljaju na teret, pred laem da bude oslobodjen optube i puten na slobodu. Jovanovi Nenad za O. Behmena. Na osnovu iskaza otpada da je optueni koautor 10. Ja lino u 10 nisam naao nita to bi asociralo na BiH. Medjutim, tuilac ne slijedi logiku, nego sistem: ako BiH nije iskljuena, onda je ukljuena. Samo autorstvo teksta Muslimani u Jugoslaviji je sporno. Izetbegovi negira, a Behmen, i da ga je napisao, nikome ga nije davao: nema radnje izvrenja. Tekst Struktura IVZ u Juqoslavl]l je zalutao u optunicu, jer IVZ nije predmet zatite zakona. Niti je iskazima optuenih, niti materijalnim dokazima utvrdjeno da su kontakti s Velagiem bili neprijateljske prirode; njegov znaaj je inae predirnenzioniran. Za put u Iran samo Zivalj tvrdi da je bio prisutan kada je Omer govorio o stanju muslimana u Jugoslaviji, ali Zivalj ne poznaje dovoljno engleski - ta je to on uo? Identitet Gafarija nije utvrdjen (niti je to pokuano), a sadrina razgovora kakav je vodjen ne moe biti inkriminisana. Ni jednim dokazom nije utvrdjeno neprijateljsko nastupanje. Oito je da se nije putovalo s tom namjerom. Pravna formulacija ne stoji ni injenino, ni pravno. Automatizam optunice ide na tetu optuenih. Behmenu se na teret stavlja engievo djelovanje (davao mu tekstove, djelovao na njega u pogledu rada TM), a nemogue je i vremenski uklopiti davanje tekstova i rad TM, jer je ovaj prestao sa radom 1981 godine, a tekstovi su davani poslije. to se tie verbalnih delikata, moram rei, da se tu oito radi o najboljim prijateljima i razgovorima u intimnom krugu. 80% od toga Behmen nije ni rekao. Inae za sve se tvrdi da nego monolozi, a svjedok Brankovi je, recimo, Istraga nije radila kako zakon insistira i jasno je bila tako dugotrajna. Ako svjedok koji ima ta da vremena.

TOK PROCESA to nisu bili dijalozi, sasluavan 48 sati. zato su ispitivanja kae, kae to za sat

Karkin Fahrija za H.engia. Politika u pravu nema ta da trai; sud je neovisan. U vezi istrage moram rei da branitelji nisu dobili nikakvo rjeenje o tome da se ne moe ostvariti kontakt s optuenim, a kamoli obrazloenje zato. Da su branitelji uestvovali u istrazi mnogo toga bi bilo drugaije. Zelim da upozorim na prvi i osnovni lan ZKP: niko nevine ljude ne moe osuditi. Mi branitelji smo duni iznijeti sve to ide u korist naih branjenika, Na to nas obavezuje lan 47 ZKP. Hasan Cengi je optuen za pripadnost grupi i neprijateljsku propagandu. U novembru 1982 g. Omer Behmen ih je obavijestio o cilju i nainu odlaska grupe nacionalista u Iran. Za ovakve navode su potrebni i dokazi. Dokazano je da je engi obavijeten da ga Omer Behmen zove u Sarajevo. engi se sree s njim sredinom decembra. Hasan tada prvi put saznaje neto o mogunosti odlaska, ciljeve nije nikad znao, a branitelji prve dvojice optuenih ih osporavaiu i za njih. Tajnost puta postoji zbog Hasanovog oca. U pasoima Cengia i Kasumagia stoje peati o naputanju Turske. Za ovakvo krivino djelo nema dokaza osim iskaza optuenih, koji osporavaju sve, osim Zivalja. Dokazi subjektivne prirode nemaju snagu materijalnih dokaza. Tereenje suoptuenih pogotovo ne. Uostalom, engi druge lanove- upoznaje tek na aerodromu u Teheranu. U Iranu je bila sveanost i besplatno gostovanje je moglo biti normalna stvar, to mi nismo provjerili. Optuba nema vrstih dokaza ni za to u vezi ovog putovanja. Postoji barem pet verzija putovanja. Gdje je tu odgovor? Ja ne bih nikad mogao upotrebiti rijei ministar ili zvaninik za osobu sa kojom su razgovarali. Nije utvrdjeno gdje su ovi ljudi bili, nema nikakvih dokaza. Treba povjerovati Cengiu, koji misli da su bili u polici]l. Cijela organizacija boravka dokazuje da su tamo bili pod prismotrom. ivalj je imao drugaiji tretman u istrazi, a na sudu je odstupio od svoje izjave (dok je njegov engleski vrlo slab; pantomimom se ne moe rei obespravljeni i ugroeni). Optunica bi trebala jasno navesti rijei kojima je uinjeno djelo neprijateljske propagande. Pripadnitvo grupi, to stanovite optube nisam nigdje naao. Preskae se najvanije stvar: svijest o pripadanju, o postojanju grupe i zadacima grupe. Mora postojati grupa koju sainjavaju bar tri lica. Omer nije grupa niti se izjanjava o postojanju grupe. On ne govori ni o kakvim ciljevima grupe i odlaska. Ko je ovdje to dokazao?

154

155

SARAJEVSKI PROCES Otkada ta grupa postoji? Dugotrajna neprijateljska propaganda nikad ne moe prei u grupu. Optuba ne stoji ni injenino ni pravno u odnosu na Cengia. Debatni klub ne osniva Hasan Cengi, nego udruenje studenata. Iskazi svjedoka se poklapaju sa odbranom. Rad u TM je bio grupni rad. Svako predavanje je odobreno od strane Odbora IVZ. engiu optuba ne stavlja na teret itanje ID, ali se kae da mu je Omer davao. Hasan je rekao da je itao ID, ali to je bio neki tek~t od 8-12 stranica. U istrazi se sjetio neke misli iz tog teksta, koje nema u Deklaraciji. Kada je iz optunice saznao sadrinu ID, tvrdi da on to nije nikada itao. . . to se tie 18-e inkriminacije, ja nisam Imao na raspolaganju predavanja, ali u istrgnutim dijelovima ne nalazim rijei iz inkriminacije. engi priznaje prvu inkriminaciju, jer to ne kae samo on, nego Bog i Kur'an. ..' . Svi svjedoci su promijenili iskaz. Optuba zahtijeva da se vjeru!e iskazima iz istrage. Po zakonu, mora se suditi prema onome to je reeno ovdje (lan 157, o istrazi - cilj istrage je da se prikupe podaci na osnovu kojih e se podii optuni.ca ili obustaviti po~tupak). Dakle, njen cilj nije presuda, pa se OV~jsud m~~a .0s.la.nJ~tl na ono to se ovdje ulo. Jedini zadatak suda je da dobije Istinit Iskaz, on bi se zato trebao baviti i razlogom ovih razliitosti izmedju iskaza iz tajne istrage i javnog postupka. Navodno je Latieva p.~rodic~ prijetila svjedocima, a mijenja se iskaz u odnosu na Cenglc~, kOJI nikome nije prijetio. Ako svjedoci ovdje lau, kako su onda SVI tako logini i uskladjeni: svi osporavaju inkriminacije. Navodim da je o dihadu (duhovnom) raspravljano na fakultetskim asovima, i da je engi davao krv. Karkin Fahrija, za Salih Behmena. Salih je navodno itao ID, pa onda u cilju islamizacije pie tekst skripta. Dokaza nema, Salih nikada nije uo za ID. Od Omera je iznudjeno priznanje u vezi pisma Sinodu, to je kasnije sam opovrgao. Ni tu nema dokaza (Izetbegovi tvrdi da S. Behmen nikada nije vidjeo deklaraciju). Kod Saliha su nadjena dva primjerka tog pisma, to znai da ga nikom nije ni poslao. Svjedok Hasandedi nije rekao da je Salih koristio izraz reimski ljudi, a optunica ga koristi. Rajko Danilovi, za Kasumagi Ismeta. Islamski preporod i islamizacija su magloviti pojmovi, koji ne mogu imati krivinopravnu vrijednost. ID je vezivno tkivo za optunicu - ona vezuje sve optuene itanjem. Mislim da je svako tumaenje ID, koje tvrdi neto drugo osim same ID neprihvatljivo. Ona. ne daje nikakve mogunosti dvoumljenja, osobito teza 16. Problemi ID su vrlo rasprostranjeni u svijetu. Ekstenzivno tumaenje ID kao

TOK PROCESA teksta neprijateljske sadri ne, potpuno je nedokazano u postavci optunice. Izetbegovi nikada nije govorio o njoj sa Kasumagiem. Omer kae da Ismet nije znao ni da oni nose nekakvu Deklaraciju u Be. Nije zabranjeno ii u Iran ni preko Bea ni preko Iranske ambasade. Razgovor s tamonjim prestavnicima vlasti je formalan, a inicijativa nije dola od optuenih. Zivalj je bio otsutan, Biaki vrlo loe poznaje engleski, a isto tako i engi. Pri tome, nagadjanje ne moe biti .dokaz. Ono oko ucjenjivanja naftom nije dokazano. Niko od optuenih nije potvrdio da je Kasumagi vodio neki razgovor sa pasdaranima. Kae se: grupa za neprijateljsko djelovanje, a valjda je interesovanje za Iran normalno. Ova grupa turista i vjernika je htjela tamo ii besplatno; tu nema nikakvog krivinog djela. S kojom su to oni namjerom formirali grupu, za koja djela? Da li je Iran takva zemlja u kojoj se moe vriti kontrarevolucionarna djelatnost? Rajko Danilovi, za Lati Demala. Optunica povezuje Aliju i Omera sa radom TM. To je nategnuto i ne moe se dokazati. Posmatranje ID i predavanja u TM je jednostrano, jer je TM institucija vjerske obuke i ne moe se vezivati za ID. Jedina slinost je opta slinost (vjere). ID se bavi problemima islama i islamskog svijeta itd., a tek najmanji dio tih tema se moe nai uovim i svakojim drugim predavanjima. Tu nema organizovane vjere: u TM je obavljana vjerska obuka, na bazi zakona, i to se ne moe negirati, kao ni to da su engi, Lati i Spahi tu bili samo vjerski slubenici. Svi svjedoci su mijenjali iskaz iz prethodnog postupka. To da li svjedoci blate organe DB, to tuilac mora prvo utvrditi, pa tek onda tvrditi. Svjedok Hadiabdi Halid (am idi Reis-ul-uleme) se nije trebao pozivati na pretres, jer on nema nikakve vjere. to se tie Seljubca, moram naglasiti da je protiv njega pokrenut postupak, pa se njegovo svjedoenje ne moe uvaiti dok se taj postupak ne okona. Inae, svjedoci su bili iscrpljeni i nisu vodili rauna o formulacijama zapisnika. Latievi lini stavovi i biljeke o ovom sudjenju pisani u eliji ne mogu biti predmet inkriminacije ili se moda pretpostavlja da on sam nasprem sebe vri neprijateljsku propaqandu.? Ovo vam, dakle, ne moe posluiti ni u kom pogledu. Rajko Danilovi, za Spahi Mustafu. On je imam koji voli svoju dunost i vjernik koji mnogo ita. Ja sam i prije Spahia i engia, prije ovog sudjenja, znao da je Islam
7) Prim. a. Latiu se jedan vremenski dio kazne ipak odnosio na ovu autoindoktrinaciju.

156

157

TOK PROCESA SARAJEVSKI PROCES cjeloviti sistem ivota. Osim toga, k~kva j~ polit.ika platfo~.ma ?vih ljudi? ,Nema nacionalizma, a zar Je panlslamlzam neprijateljska platforma? NjihovO povezivanje tendencija. Nevzati Orhan, za Spahia i Latia. "Grupa lica koja se ne poznaju ili se tek upoznaju, ne mogu biti grupa. Djelo te grupe je put u Iran! Inkriminacije se ne mogu nikako smjestiti pod 1.112, a to se tie propagande moram naglasiti da je ona djelatnost u javnosti,a ovdje to ne stoji. Optunica ne obrazlae u emu se inae sastoji taj nacionalizam optuenih, a usput titi IVZ, to je zatita gradjanskog lica. Pojam "etniki tstoq uvodi se na sud iz Muhieva lanka. U vezi Spahia: postoje dva Dedi Muhameda (svjedok), a optueni govori samo o jednom koji je noda, Onaj koji se pojavio nije hoda. Osim toga, on je samo nabrajao teme, za razliku od prethodnog postupka gdje je bio vrlo opiran. Ovaj svjedok se ne moe uvaiti kao takav iz oba razloga: hem je nepoznat Spahiu, hem ne potvrdjuje optunicu ... Tataragi Avdo, za I. Kasumagia. Delikt iz lana 133. mora biti precizno opisan kao i dokazan, a to optunica ne ini. Retrospektivno sjeanje unazad 7 - 8 godina je netano i neupotrebljivo. optunica za sve optuene kae da su vodili monolog, uvijek -pred- svjedocima, nikad dijalog. Osim toga, svjedok ili govori istinu ili ne, ne moe se uvaavati dio iskaza, a dio ne uvaavati, kao to je to ovdje sluaj. Etnika istoa podrazumijeva da drugi narodi moraju biti izvrgnuti genocidu. To izaziva bijes kod svih i za to moraju postojati vrsti dokazi. Ja do sada nisam nikad uo za pojam "etniki ista Bosna. Tvrdi se da se taj pojam pojavljuje nakon dogadjaja na Kosovu (Muhi). Od 42 nauna rada Kasumagi je 36 sainio sa radnicima drugih nacional nosti. Hadiseidovi Sead, za D. Djurdjevia. Svi svjedoci su se borili za vlastitu kou: Ja sam se plaio za porodicu. Za nacionalizam samog Djurdjevia ta da se kae vie kad je u njegovom stanu nadjena lina prepiska sa starim uiteljem Milutinom, koji je po nacionalnosti Srbin, a Djurdjevia se optuuje za antisrpstvo. Originalni primjerak svjedoka na ovom procesu je Aeri Faketa. Recimo, ona ga je napustila jer je vjernik-fanatik, a nije navela Oma.novi Rasim, za ivalja. Zivlj~ se optu~uje za.djelo udruivanja radi neprijateljske propagand~ (d.Jel.a~nos~I). Izvrl~ac ovog djela mora biti svjestan postojanja udruenja I Imati osnovni motiv udruenja. . Ele~enti l. 136 nisu. os~va~eni. ivalj, naime, nije bio svjestan prlpa~nltv~ ~~ko~ udruenju, Jer ovo nije ni postojalo. Grupa niti je postojala, niti Je djelovala. (Slijedi napomena da IVZ nije zatiena po KZ). . ?ptunic~ ~ae za.ivalja da je osudjivan, a posrijedi je saobraaJnI.prekr.aJ. St~.se .tle Irana, jasno je da on tamo nije nita inio: drugi dan Je povrijedio oko, a nema ni znanja stranih jezika. . . ..' sa MM najgora Je besmislica I najoitija ~i j~dan primjer pritiska s njegove strane. Faketa je lan SK, a vrila Je v!ers~e ~br~de, to d~v~ljno govori o njenom karakteru. Prijavljiva~Je ~JurdJevla nadlenim organima je rezultat prekida van brane zaJednlc~: Na rastanku njena rodbina mu je zaprijetila da e ih zaparntiti. .

Janji Milosav, za E. Biakia. U krivino-pravnom smislu grupa ne postoji. Za Biakia je oito da je on tamo iao iz turistikih razloga. lnae, tetak (O. Behmen) ga je pozvao. . Sto. ~e ~ie ID, nem?mo nikakvih dokaza da ju je on proitao. IZjava Zivalja se ne moze uzeti u obzir. ~ Iranu je Edhem. bio ~amo .posmatra, on ne zna engleski jezik. N.o ni p~bud.e :,.?putnlka rusu bile kontrarevolucionarne, nego isto vjerske I turistike. .. A~o s~.prili~o~ puta i jeste razgovaralo o Lubardinoj knjizi, tone mijenja nita: ljudi Imaju pravo da razgovaraju i kritikuju. . U ~~emu ovome nema nikakve neprijateljske aktivnosti ni prije ni poslije puta.

Janji Milosav, za M. Salihbegovi. .. Optu~~na se t~reti za djelo iz l. 133. U vezi tog delikta nigdje ruje precrzrrano mjesto ni vrijeme. Za pismo i~amu Homeiniju nema dokaza da ga je poslala. !skaz .ZlvalJa treba cijeniti u sklopu iskaza drugih optuenih. Na suo~e~Ju)e sam Zivalj opovrgao neke svoje rijei. Iskaz Koprivice je protivrjean. (Slij.ede uobiajene napomene da se ne moe govoriti pred neg~ sa SVJedokom, kao i da je zatita IVZ zatita privatnog pravnog lica. O~tuena je, to se mora uvaiti, ve due vrijeme u jako tekom materijalnom poloaju. Svojevremeno je sa radnog mjesta dobila

159 158

SARAJEVSKI PROCES TOK PROCESA otkaz zbog navodna tri dana izostanka, to je bila najobinija la, a jo je uz to za otkaz po zakonu potrebno est uzastopnih radnih dana. racije-ulazak u grupu, koji optuba pokuava da podmetne, je apsurdan; b) da sam ja barem znao da su oni to proitali (i o tome, ~ao nainu stvaranja grupe, dogovorio sa Behmenom). Ovo optuzba ak i ne tvrdi; c) da su ovi, koji su navodno proitali Deklaraciju, bili svjesno dali saglasnost ili pristanak da time ulaze u nekakvu grupu, to sva trojica kategoriki odbijaju. Optuba hoe ovdje da joj se vjeruje na asnu rije, umjesto da ponudi dokaze o tome ko, gdje i kada je osnovao, ili stupio u grupu. Iz ove etiri neosporno utvrdjene injenice slijedi zakljuak: nema Deklaracije ni grupe u smislu optube. Jo dvije stvari su neosporno utvrdjene: . 1. Da niko od optuenih nije nikada pisao, ni govorio, o nekakvoj etnlki istoj Bosnl, o islamskoj republici Bosni, i sI. Moe li se smatrati sluajnou da se ni u jednom materijalnom dokazu (preko 1000 stranica kucanih tekstova), .koji ~e nalaze. pr~d sudom, i ni u jednoj izjavi preko 50 sasluanih svjedoka, nl~dje, ba nigdje ne spominju takve i sline ideje i izr~zi~ ~ Pa, Ipak: javni tuilac u svojoj zavrnoj rijei nastavlja da tnststira na ovoj optubi. 2. Da u pogledu puta u Iran, u toku priprema tog puta, za svo vrijeme nikada niko nije pomenuo namjeru i.1imogu~nost, da s~ u Iranu govori o Jugoslaviji. Opet javni tuilac tvrdisuprotno I opet ne navodi ko, gdje i kada je ispoljio takvu namjeru. Za daljnje dvije tvrdnje optube mogu rei. da su ~p~~lutno nedokazane i ostale su da vise- kao gole tvrdnje u optuntci. Prva se tie neke, navodne veze izmedju Velagi Teufika i sadraja Deklaracije; druga, izmedju Deklaracije i Programa bive orga.~lza: cije Mladi rnustlrnani. Optuba liena bilo k~kvih dOk~za. nije. ni pokuala da na neki nain podkrijepi svoje tvrdnje, smatraju~1 valjda da e moje poznavanje s Velagiem, a u drugom sluaju mo!~ nekadanje pripadnitvo orqanlzacl]i M.M. (prije r~vno 37 g?d) ..biti dovoljni argumenti za njene teze. Cinjenica je da bi ovo u n.ajbolj~m sluaju mogle biti pretpostavke, koje bi tek trebalo dokazati, da rusu ve oborene (obrana na glavnom pretresu od 19. jula 1983). . Svjedoci na ovom pretresu su pria za sebe. Nemam ~amjere ovdje govoriti o vjerodostojnostima njihovih .iskaza s obzlr.?m n~ okolnosti pod kojima su ih davali,.o e~u ~mo. ?vdje o~ njih ~~~ ponekad nevjerovatne i potresne ispovijesti, niti da 90. Yo od !. povuklo ili bitno izmijenilo svoj~ iskaz~, da s: jedan od ~~jed~~:;~~ ni pojavio jer je doivio duevni slom I zav~slo u fudnici ltd. I du objektivnom posmatrau, koji je pratio ovaj proces, u kv~m Peo~:dje sve je jasno. elim ukazati na jed~u. dr.ugu o~oln~st, ~~~~e protiv moda neto manje vidi. Naime, tri Jedina sVJ edo a op 161

Kati Milorad, za Dj. Biaki Iskreno Djulino priznanje predstavlja dokaz inkriminacije, ali tu ima dosta spornog. Prije svega, Djula je priznala samo neke inkriminacije, a u njenoj inkriminaciji ne mogu stajati navodi koji se tiu Omerovog dnevnika, koji nije ni pronadjen. Zatim, Djula je organizovala skrivanje materijala. KOje su to radnje organizovanja? Njih ni njihovog opisa u optunici nema. Spalila je biljeke svog brata Edhema, ali sud ima njegov test iskrenosti u kojem nema nieg inkriminirajueg.

OPTUENI:
Alija Izetbegovi Prihvaam odbranu svojih branilaca. Ponovno istiem da se ne osjeam krivim ni po jednoj taki optube. Ono to mi se stavlja na teret kao krivino djelo, nije dokazano; ono, pak, to je dokazano nije krivino djelo. Neu se u ovoj prilici osvrtati na sve take optunice. Ograniiu se samo na nekoliko bitnih injenica za koje smatram da su nakon ovog pretresa jasne i neosporne. U pogledu Islamske deklaracije utvrdjeno slijedee: 1. i tzv. grupe, neosporno je

2.

3.

4.

Da Deklaracija ni direktno ni indirektno ne govori o Jugoslaviji niti prilikama u njoj, te da, naprotiv, tezom 16. sama iskljuuje svoju primjenu u zemljama kao to je naa; Da je za ovih 13 godina, odkako je napisana Deklaraciju od optuenih proitao samo Behmen Omer, a od dravljana SFRJ Omer i Mahmutehaji Rusmir. Da je pronadjen samo jedan (ili najvie dva) primjerka Deklaracije na srpsko-hrvatskom jeziku, kucan na pisaoj maini. To je onaj prvi primjerak konanog teksta otkucan 1970 g., to znai da Dekaracija nije umnoavana niti rastu rana u zemlji, i Da nije postojala ni izriita ni preutna saglasnost, odluka ili svijest o stvaranju nekakve grupe, odnosno ulaska u grupu. Sve da su engi, Biaki i ivalj i proitali Deklaraciju (to je netano) morala bi optuba za svoju tezu o postojanju grupe, kao minimalno dokazati jo i slijedee: a) da je itanje Deklaracije istovjetno sa njenim prihvatanjem, ili jo vie, sa ulaskom u grupu. Ovaj mehanizam: itanje Dekla-

160

SARAJEVSKI PROCES mene su moja tri prisna prijatelja. Ono to su oni ovdje iskazali, su, prema njihovim rijeima, naa askanja uz TV prog~am, ~z kaf~ i u drutvu naih supruga. To ni tuilac drugaije ne prikazuje, pa Ipak su za njega ta askanja neprijateljska propaganda radi kontrarevolucionarnog ruenja dravnog poretka. Ako je to zaista tako, pametni ljudi treba da iz ovog sluaju izvuku korisnu pouku: kada se ubudue nadju sa bliskim prijateljima uz TV program, u svom III njegovom domu, neka se uzdre od bilo kakvih komentara aktuelnih dogadjaja koje su upravo gledali, jer, ako zatreba, ta uzgredn~ askanja mogu se jednog dana pretvoriti u optuujui zapisnik, kOJI e va prijatelj dobrovoljno potpisati. Strpite se dok se na ekr.anu pojavi Kamenko Kati sa vremenskom prognozom, pa onda mozete do mile volje raspravljati o vremenu, a jo vam je bolje da .utite. Stoga mislim da su svjedoenja o kojima je rije manje svjedoenja o meni, o tome ta ja jesam ili nisam rekao, a vie svjedoanstva o jednom dobu: ta su neki ljudi mislili, o ljudskoj slobodi, pravima, intimi, prijateljstvu, domu i odnosima izmedju ovjeka i ovjeka. Na kraju elim da kaem da nisam uinio nikakvu tetu Jugoslaviji. Tu tetu su joj uinili oni koji su inicirali ovaj proces. ~skogruda i lokalistika gledanja nanijela su ve dosada krupne stete ovoJ zemlji. To se ponovilo i u sluaju ovog procesa. Njega su mogli pokrenuti samo ljudi iji horizonti ne seu dalje od atara ovog grada. Kada je rije o Jugoslaviji, mogu samo rei da sam je volio kao to se voli svoja zemlja, volio sam to ime Jugoslavija, volio sam njen lik na karti. Aviast? - Nijednu vlast nikada ne bih mogao voljeti. Mogao bih je moda potovati. Ustvari, svu svoju ljubav poklonio sam slobodi. Za vlast nije nita preostalo. Na osnovu svega mogu zakljuiti: ne sudi mi se jer sam povrijedio zakone ove zemlje, jer te zakone nisam povrijedio. Sudi mi se, jer sam prekrio neka neoisanapravtla kojima pojedini monici u ovoj sredini, mimo ustava i zakona, nameu svoja mjerila zabranjenog i doputenog. Po svemu sudei, ta nepisana pravila sam teko povrijedio. Stoga izjavljujem: Bio sam musliman i to u i ostati. Osjeao sam se borcem za stvar islama u svijetu i time u se osjeati do kraja ivota. Jer islam je za mene bio drugo ime za sve to je lijepo i plemenito i ime za obeanje ili nadu u bolju budunost muslimanskih naroda, za njihov ivot u dostojanstvu i slobodi, jednom rijei za sve ono za to je, po mom uvjerenju, bilo vrijedno ivjeti. Konano, elim da uinim i jedno izvinjenje. Moje hapenje, pretresi stana, duga i neizvjesna istraga, ovo sudjenje, klevete u tampi bez priziva i prava na odgovor, presuda, i sve ono to slijedi za njom, nanijeli su bol i neprilike ljudima koje volim i koji mene vole. Mislim prije svega na svoju enu i djecu. Sa ovog mjesta ja ih molim da mi oproste. Omer Behmen

TOK PROCESA

Omer, koji se izgleda oporavio i djeluje zdravlje i ivahnije, izjavljuje kratko: Od mene je halal svima koji su uestvovali u ovome; isljednicima i svjedocima. Zatim se okree prema zastupniku tube, Edini Reidovi: A bilo je zaista niskih udaraca!-

Hasan engi Ja sada moram dati kratak osvrt na 700 - 800 stranica kucanog teksta, 150 sati intenzivnih razgovora u Tabakorn mesdidu, 14 svjedoka i 4 godine mog ivota. No ako je optuba to uspjela sa jednom rjeju naclonalista, i ja, valjda, mogu jednim komentarom. U Tabakom mesdidu na organiziranju predavanja radila je itava grupa studenata, a ja sam sam optuen: optuba je nala grupu gdje je nema, a gdje bi mogla biti, tu joj ne treba. Mene su sluale hiljade ljudi koji znaju to sam govorio: ja nemam od ega da se branim. Sve ovo je napad i na moju linost. Ja sam istovremeno optuen za lano i netano interpretiranje Kur'ana, to se ne moe dokazati, jer to dokazuje tuitelj koji je laik i u svojoj sferi-marksizma a kamoli u onoj u kojoj sam ja akademski gradjanin, a on nema ni osnovno Obrazovanje. Da bi ovo sudjenje bar liilo na objektivno, bilo je potrebno pozvati strunjake ili bar poznavaoce (ako se kae da u toj sferi nema velike strunosti kod nas) islamske dogmatike. Optunica je u cijelosti na sudu injenino nedokazana kao to je u svom apsurdu ve prethodno bila nedokaljiva. Prije svega, niim nije utvrdjeno da sam postao lan grupe, niti smo to mi uzajamno mogli biti ako se uzme u obzir da se mi medjusobno nismo ni poznavali. (Prvo treba utvrditi tu osnovu za grupu). Recimo, ja sam tek u pripremama za put saznao da e putovati i jo neki Omerov rodjak. Prije puta uope nije spomenuta nikakva Islamska deklaracija, niti odredjeni cilj puta. Tamo nije bilo nikakvog zahtjeva za saglasnost, niti sam se je i sa ime saglasio. Zatim, ako smo mi htjeli od njih dobiti neku nezakonitu pomo, zato bih ja navodio zvanine organe IVZ i predloio im da preko njih uspostave kontakte s muslimanskom zajednicom u Jugoslaviji. Ovo je utvrdjeno. to se tie Izetbegovia i Islamske deklaracije, ja sam za nju prvi put ovdje uo, i kao za takvu nikad ne bi krio i da sam je proitao. Nisam nikako mogao koristiti zbirku Proolerni islamskog preporoda- u TM, jer je ona nastala barem osam mjeseci po zavretku mog rada u TM. Jedan tekst do dvanaest strana za koji sam mislio da je Deklaracija, ja sam proitao kod Omera i nisam ga koristio u TM. Ja sam Aliju samo jedamput zamolio da napie jedan tekst Kako itati Kur'an i razumjeti ga, i to je bila zadata tema. Iz toga se vidi i koncepcija rada TM.

162

163

TOK PROCESA SARAJEVSKI PROCES Ni jedan od dvanaest svjedoka optube nije potvrdio navode optube. Kao puka tvrdnja ostaje i navod da sam bio rukovodilac debatnog kluba na fakultetu: ako nema materijalnih dokaza, zato se nije pokualo barem sa svjedocima? ujern i pokoravam sel- nije bila deviza predavanja; ee je ponavljano: Kur'an je cjelina i samo se tako moe razumjeti. Takodjer i ajet: Ono to ele, postii e oni koji na dobro pozivaju, a od zla odvraaju. Tri godine se je u TM razradjivao Kur'an i nita vie. Ako bih ja bio takav, kakvog me prikazuje optuba (ubij nevjernika, zabrana davanja krvi) onda sam straan manijak, kojeg je trebalo davno zatvoriti. Kur'an se prema itaocu odnosi onako kako se italac odnosi prema njemu: ono to u njemu traite, to ete i nai! Za kraj evo par citata onih vama nepoznatih poznavaoca: lza svakog stava Kur'ana stoji biblioteka (Nekez Smailagi). Vie od doktrine, Islam je pravilo ivota! ... Za vjernike je Kur'an rije Boja, a ne nadahnuta knjiga kao Biblija, gdje je mogue raspravljati o valjanosti ovog ili onog odlomka ... Kur'an je rije Boja i treba ga primiti onakvog kakav je, u cjelini, bez razlike ... (Marijan Mole). Bratstvo muslimana prethodi svakom drugom bratstvu- (Nerkez Smailagi). Ismet Kasumagi Nisam pripadao nikakvoj grupi, u Iran se nije ilo ni sa kakvim predumiljaljem. Nisam pisao niti rastu rao propagandni materijal; pisao sam samo strune radove. Nikada nisam izrekao etniki ista Bosna. Sami svjedoci su pokazali kakva je optunica i optube. U toku istrage tuilac mi je saoptila da sve to je starije od deset godina ne moe doi u obzir. Takodjer mi je rekla da u toku pretresa moe doi samo do suavanja optunice, a ona ju je proirila. Edhem Biaki Sve moje inkriminacije obuhvataju dva mjeseca. U istom periodu ja tek upoznajem suoptuene. Cengia i Kasumagia prvi put u Jugoslaviji vi dj am u sudnici. Ni s ostalim nisam ni prije ni poslije putovanja kontaktirao. Koja je to moja svijest o pripadnosti grupi? Put u Be sa Izetbegoviem nisam nikad krio. Prije puta za nj su znale dvije osobe neoptuene, a po povratku majka i dvije sestre. Znam i to da je Omer rekao svojoj porodici. Velagi nam je u Beu rekao da smo mi dobro doli Kereiju, jer e dobiti nekoliko besplatnih poziva, a nema kome da ih da. Svi gosti koji su bili u hotelu u Teheranu tamo su bili besplatno (oko 500 ljudi). ivaljeva izjava mi je predoava na u tri verzije o mom itanju. Ja Deklaraciju nisam itao, niti znam da li je ivalj. .Nika?a.~isam rekao ni jednu rije, koja bi bila neprijateljska i nacionalistika. Optunica je sa svojim isticanjem da sam nacionalista udarila peat na moju moralno-politiku podobnost. Husein ivalj Zahvaljujem se sudskom vijeu to je prihvatilo moj prijedlog da se saslua direktor kole u kojoj sam radio. ~vades.et tri. miliona stanovnika ove zemlje su obavjeteni da sam, ja nacionalista, zaqovornik islamizacije, etniki iste Bosneitd. ~ahtje~a~ da se sa mene skinu te grozne etikete (kao i sa ostalih) objavljene kroz tampu. Neka se sada svi Jugosloveni obavijeste da ja nisam nacionalista, to je dokazano na glavnom pretresu. .p~t ~a~a i pet ~~i sam bez prekida sasluavan (plae) i tada su salnjeni ti ZapISniCI, koje sam potpisao i za koje sam rekao da su dati kad sam bio izmoren i kada mi je bilo svejedno ta ulazi u zapisnik. Tako se je desilo da sam na pretresu dao iskaz kontradiktoran onome iz istrage. Petu no poslije ponoi predloen mi je ovaj koncept, kao sinteza djelovanja: 1. 10 2. TM 3. Islamizacija Bosne 4. Etniki ista Bosna i 5. Islamska republika Bosna. Izjavljivao sam da mi je to smijeno i da takvo neto prvi put ujem u svom ivotu, no nita nije pomagalo. Ponovo sam pritvoren 5. V. Nakon tri dana sasluavanja i insistiranja, uspio sam se sjetiti da mi je Kupusovi dao neki tekst. Pretpostavljalo se da je to 10, a ja se nisam sjeao navoda niti nekih detalja. Sada nakon itanja, vidim da je to bilo nagadjanje (kako se ne bih sjetio pominjanja Pakistana). Ali bio sam u takvoj situaciji da bih bio sretan da sam se mogao sjetiti bilo ega. Takodjer je i Kupusovieva izjava, koja je skoro identina s mojom nesigurna u pogledu sadraja tog teksta. Tuilac misli da je to bjeanje od 10. Ali sada kada sam je uo, izjavljujem pred svima, da ne bjeim i da nemam zato bjeati od tog teksta, jer smatram da je vie nego oigledno da nije pisan za nae prilike. Ono pak to mi je dao Kupusovi sigurno nije bilo 10, koja je ovdje itana, ni po obimu ni po sadraju.

Mustafa Spahi Za etvoricu od devet svjedoka odmah sam tvrdio da ja sa njima nisam imao nikakvog kontakta, a oni su to potvrdili na sudu. U istrazi

165 164

SARAJEVSKI PROCES me za drugog Oedia nije niko ni pitao, ve samo o onom kojeg poznajem. Moj nain postupanja je uvijek potpuna javnost i otvorenost. Ne elim olakavajue okolnosti. Iskazi svjedoka, to je jedna inkriminacija u mnogo varijacija. Iskaz jednog od njih je u sedam taaka identian s iskazom jednog drugog. Ipak najgori aspekt ovog procesa je dezinformiranje javnosti. Novinari nas prikazuju kao oviniste i rasiste, i sam sud nas naziva poslije novinara kao borce za etniki istu Bosnu. Zalaganje za etniki istu sredinu ne moe se zamisliti bez konclogora. Mene se i rodbina odrekla itajui vau tampu. Pitam se, ako ikad izadjem odavde ta u i s kim u govoriti i priati? Melika Salihbegovi Zavrna rije ove optuene je data u sklopu (na kraju) njenog iskaza datog prije izvodjenja dokaznog postupka. Demal Lati Ponavljam da nisam izgovorio nijednu inkriminaciju, a ni jedan svjedok iz optunice nije meni pripisao nikoju inkriminaciju. Svi svjedoci su potvrdili moju odbranu: Bri, Kari da nije bilo nikakvog kontakta; Jaarevika da nije bilo nikakvog razgovora ni etnje; Seljubac da se nikad nismo druili (rijetki formalni kontakti) i Hafizovi da se nismo mnogo vidjali. Tuiteljica nema nikakvih dokaza o mom angairanju u TM. Hadiabdi je izronio ba kao deus ex machina, kad radnja ne moe da se rasplete, a od decembra1981 (poslije otkrivanja svelce) niko pred njim ne govori. Dervi Djurdjevi ?aista nisam poinio inkriminacije koje mi se stavljaju na teret. Zalim to sud nije prihvatio ni jedan od mojih dokaznih prijedloga. Tuilac Ponovo, mada zadnja rijei pripada optuenim: Karkin je ukazao na neke propuste kao recimo da je uskraeno pravo odbrane u istrazi, i to bez rjeenja. Nisu bili ispunjeni uslovi za ovo rjeenje (??) nijedan od branilaca nije stavio zahtjev za uee u nekoj od prethodnih radnji postupka. Zavrne rijei ukazuju na to da su svi posjedovali svijest o pripadanju grupi, jer su znali da ide tri ili vie lica, pa su mogli procjenjivati svaki svoj akt u odnosu na ono to bi oni drugi mogli uiniti tamo. 166 Hasan engi

TOK PROCESA Tuilatvo e provjeriti" uvjete istrage i dati ocjenu zakonitosti. Svjedoci su, mislim, mijenjali iskaze pod pritiskom porodica optuenih.? to se tie 10 ostajem pri svojoj tvrdnji: izbacite Pakistan, Ataturka, tatine sinove (buruje), a unesite avi ije i dobiete upravo ono za to su okrivljeni optueni. Kati Svi branioci e se baviti prvom povredom postupka javnog tuitelja. to ser tie rjeenja o ukidanju odbrane u istrazi, dananja ocjena ne stoji. Onog asa kad je branilac podnio punomo, oni su trebali izdati rjeenje. Tu se radi i o linom kontaktu: izbor branitelja nije formalna stvar. Odmah nam je saopteno da ne' dolazi u obzir nikakav kontakt ni ikakav uvid u materijale. Branjenika sam vidio na par dana pred optunicu, a punomo mi je potpisao preko strae, tako da me nije ni vidjeo. Ostali branitelji se pridruuju Katiu navodei da se i njima desilo isto.

Sama injenica potrebe za ovom replikom tuioca ukazuje na svijest da na pretresu nisu utvrdjene injenice koje bi potvrdile optubu.

Na kraju, svi advokat i su za svoje branjenike zatraili oslobadjajuu presudu. Presuda je zakazana za 20.8.1983.

8) Prim. a. Ono to nikad nije uinilo. 9) Ni protiv lanova porodice optuenih

nikad nije pokrenuta

istraga.

167

IV. PRESUDE

Presuda Okrunog suda u Sarajevu Ovaj sud je suprotno odredbama krivino-pravnog sistema u SFRJ priznao kao vaee izjave svjedoka iz istranog postupka, a odbacio njihove iskaze date u toku javnog sudskog postupka. Presuda ovog suda je, u stvari, u potpunosti prepisana optunica. vrsti aduti odbrane, potresna svjedoenja svjedoka o iznudjenim iskazima, skupo plaeni advokati (glavni pretres je trajao 28 dana) nisu pomogli da se olqledno unaprijed donesene presude imalo smanje. Maksimalna presuda predvidjena jugoslavenskim krivinim zakonom je petnaest godina. Smrtna presuda i kazna zatvora od dvadeset godina su vanredne kazne i optuba ih sreom nije pominjala, mada je bilo pokuaja da iz mjesnih zajednica krene prema sudu- prijedlog o smrtnim presudama. Izetbegovi Alija je osudjen na etrnaest (14) godina zatvora, Omer Behmen na petnaest (15), engi Hasan na deset (10), Kasumagi Ismet na deset (10), Biaki Edhem na sedam (7), ivalj Husein na est (6), Behmen Salih na pet (5), Spahi Mustafa na pet (5), Lati Demal na est (6) godina i est (6) mjeseci, Salihbegovi Melika na pet (5), Djurdjevi Dervi na pet (5) godina, Biaki Djula na est (6) mjeseci zatvora. Za vrijeme trajanja sudjenja Demal Lati je, smatrajui valjda da se optueni uspjeno brane, napisao na ceduljicu koju je poslao Meliki Salihbegovi: Bacill smo Jugu na koljena! Ceduljica je uhvaena od zatvorskih organa, i Demal je dobio godinu i po zatvora vie od suoptuenih po l. 133. Presuda Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine Ovaj sud u osnovi potvrdjuje sve glavne inkriminacije optuenih te navode i generalne pravne kvalifikacije optube sa izuzetkom par verbalnih delikata kod engia, Kasumagia i Latia, za koje doputa da su nedokazani. Dakle, izvreno je kod veine optuenih izvjesno smanjivanje kazni, tako rei, bez ikakvog razloga: individualno neujednaeno smanjivanje kazne bez pravne osnove za pravljenje te razlike.

169

SARAJEVSKI PROCES Izetbegovi Alija je osudjen na dvanaest (12) godina, Behmen Omer na jedanaest (11), engi Hasan na osam (8), Biaki Edhem na etiri (4), ivalj Husein na tri (3), Behmen Salih na etiri (4), Spahi Mustafa na tri (3), Lati Demal na etiri (4), i Djurdjevi Dervi na tri i pol (3, 5) godine zatvora. Presuda Saveznog suda SFR Jugoslavije Kvalifikacija svih inkriminacija za sve optuene se mijenja i neprijateljska djelatnost postaje neprijateljska propaqanda - lan 136 postaje lan 133. Oni vie nisu grupa nego individualni propaqandisti. No kako je ta prekvalifikacija voluntaristiki benigna, tako su to i detalji. Recimo, Edhem Biaki i dalje ostaje osudjen, a on nije bio optuen na za to drugo do za grupni odlazak u Iran. Isto tako su ranije presude kao i proces insistirali na inkriminiranosti ID kao platforme za neprijateljsku djelatnost i grupu (ne na tekstu samom po sebi), presuda Saveznog suda tvrdi da stvaran]e grupe i kontrarevolucionarna djelatnost niim nisu dokazani, a ipak zadrava ID za potrebe optuenja Izetbegovia kao optereujui tekst. Izetbegovi Alija osudjen je na 9 godina zatvora, Behmen Omer na 8, engi Hasan na 6, Kasumagi Ismet na 7, Biaki Edhem na 3, ivalj Husein na 2 godine i osam mjeseci i Demal Lati na tri godine i est mjeseci. Kao i obino nije se odgovaralo na upite i dokaze albi, a ovom prilikom albe etvoro osudjenih uope nisu razmatrane.

V. ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

1. Hasan engi
engi Hasan, osudjenik, K. P. Dom 72000 Zenica Saveznom javnom tuilatvu Vlajkovieva 10, 11000 Beograd Predmet: Dopuna Molbe za za podizanje Zahtjeva za zatitu zakonitosti protiv presude Saveznog suda, Kps. 108/84, od 31.10.1985. god. Neposredni povod za ovo pismo je napis u beogradskoj Politici od 26. maja 1986. god. na str. 8. pod naslovom Privredni kriminal u porastu, u kome se navodi da je Saveznoj skuptini ovih danadostavljen izvjetaj Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i pokrajina, i Vrhovnog vojnog suda o kretanju kriminaliteta u Jugoslaviji u 1984. god. Posebno se iznosi zapaanje Saveznog suda "Po odredjenim pojavama koje su u pojedinim sluajevima uticale na pravilnost i zakonitost donetih odluka- u predmetima politikog kriminala. Radi lakeg praenja daljeg toka izlaganja evo nekih podataka: Rodjen sam 1957. god. u optini Foa, SR BiH, zavrio sam osmogodinju kolu, Gazi Husrevbegovu medresu i diplomirao na Islamskom teolokom fakultetu u Sarajevu 1982. g. Do pritvora u martu 1983. g. radio kao glavni imam i vjersko-prosvetni referent Islamske zajednice u Stocu. Presudom Okrunog suda u Sarajevu K. br. 212/83, od 20.08.1983. g. oglaen sam krivim za krivino djelo iz l. 136. stav. 2. KZ SFRJ i krivino djelo iz lana 133. stav 1 KZ SFRJ, te i za jedno i za drugo djelo utvrdjena mi je kazna od po 6 (est) godina zatvora, odnosno jedinstvena kazna od 10 (deset) godina zatvora. Presudom Vrhovnog suda SR BiH, u Sarajevu K. br. 12081

170

171

SARAJEVSKI

PROCES ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

83 od 14.03.1984.g. preinaena je presuda prvostepenog suda ~ og'laen sam krivim za krivino djelo iz .lana 136. st. 2. KZ SFRJ I utvrdjena mi je kazna od 7 (sedam) godina zatvora. Presudom .Saveznoga suda u Beogradu, Kps. br. 108/84, od 31.10.1985', g. pre.l~aena je presuda drugostepenog suda, tako to sam oglasen krivim za krivino djelo iz l. 133. st. 1 KZ SFRJ i osudjen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (est) godina. . . Osudjen sam da sam sa pozicija musllmanskoq nacionalizma, kleronacionalizma i panislarnizma, a na osnovama lslarnske deklaracije Alije Izetbegovia, i ideja rnladornuslimanatva propagirao: lslarnski preporod, islarnizaciju Bosne i Hercegovine, etniki istu Bosnu i Hercegovinu i stvaranje islamske republike Bosne i Hercegovine, kroz: provodjenje -dihada- do krajnjih granica, zaqovaranje islama kao cjelokupnog sistema ivtjenja, istrjebljenje ne-Muslimana ... , i na taj nain podrivao ustavno uredjenje u SFRJ i pozivao na obaranje vlasti radnike klase, na razbijanje bratstva i jedinstva i ravnopravnosti naroda i narodnosti, i neistinito i zlonamjerno prikazivao drutveno - politike prilike u zemlji. Podloga za sve presude je injenino stanje utvrdjeno na glavnoj raspravi pred vijeem Okrunog suda u Sarajevu. Javni tuilac se nije alio ni na jednu presudu. Moja odbrana je, od prvog dana istrage do zadnjeg dana glavnog pretresa i kroz albe uvijek ista i bez ikakvih izmjena. Sve to sam inio bilo je u granicama dozvoljenog i zato nisam poinio nikakvo krivino djelo. Moje ponaanje i rad bili su rezultat moga vjerskog uvjerenja i profesionalnog opredjeljenja. Presude su posljedica pogrenog inepotpunog utvrdjenja injeninog stanja. Ono to se navodi u zapaanju Saveznog suda za neke Sluajeve u tom periodu, toliko je tipino za moj sluaj da nisam mogao, to krae, to ne iznijeti, jer predstavlja kolekclju- odredjenih pojava koje su u pojedinim sluajevima uticale na pravilnost i zakonitost donijetih odluka; uz dodatak jo nekih koje u tom napisu nisu spomenute, a u Zapaanju moda jesu. Ovo navodim tim prije to i nakon tri presude u ovom predmetu odredjene pojave- nisu sudski sankcionirane, tj. nisu otklonjeni nedostaci na kojima poiva sadanja osuda.t Poto je predmet veoma obiman nastojau slijediti redoslijed navoda u spomenutom tekstu Politike- i hronologiju dogadjaja u vezi procesa, sistematizirajui materijal tako da se izbjegava ponavljanje a dobije cjelovit uvid u predmet.

Re je o praktinom tumaenju propisa po kome se organima unutranjih poslova na predlog javnog tuioca moe poveriti vrenje istrane radnje kada su u pitanju krivina dela usmerena na podrivanje ili ruenje ustavnog poretka, ili krivina dela iji su izvrioci povezani sa inostranstvom. U veini predmeta politikog kriminala o kojima je odluivano u Saveznom sudu zapaeno je, medjutim, da su istragu vodili organi unutranjih poslova ... (Politika, Beograd, br. 26091, od 26. maja, 1986.g.) U mom sluaju gdje sam bio jedan od trinaest suokrivljenih, SVE istranje radnje su bile povjerene organima unutranjih poslova, a ja sam dobio rjeenje o pritvoru zboq osnovane sumnje da sam poinio krivino djelo iz l. 133. st. 2. u vezi sa stavom 1. KZ SFRJ. Da bi se stekla jasnija slika o tome kakvi su propusti i prekoraenja nainjeni u odnosu na ZKP naveu, ukratko, kako je tekla istraga: predistrane i istrane radnje: Nalazio sam se na dunosti 'u Stocu 26. marta 1983. god., u subotu, kada su me u 5 sati ujutro, uz pomo moga stanodavca, probudili pripadnici organa unutranjih poslova i dok sam se ja presvlaio poeli su pretres moje sobe. Nakon pretresa te sobe pretresli su unutranjost damije u kojoj sam vrio obrede i letimino pregledali prostoriju Odbora I. Z., a onda rekli da za pretres ovih dviju prostorija nemaju nalog. Zapisnik o pretresu bio je zavren u 9 sati ujutro. Sproveden sam u SUP Mostar i sasluavan od 11-16 sati. Iz te prostorije gdje sam sasluavan mogao sam otii samo u WC. itavo ostalo vrijeme sjedio sam na stolici. U 22 sata uvee reeno mi je da mogu, po potrebi ogrnuti mantil, poto je tu no padao snijeg. Na stolici sam mogao sjediti ili kunjati, po volji, dok su se dva radnika SUP-a namjetali da - nalakena na sto - provedu no. Nije bilo nikakvog ispitivanja. Citavu nu sam sjedio na stolici. Ponekad sam se trzao iz drijemea. (To me je na momente podsjealo .na poetak KONVEJERA A. Kestlera i A. V. Cibulskog.) U nedjelju, ujutro, sproveden sam u SUP Sarajevo. Isljedjivanje je poelo odmah i trajalo od 11- 17 sati. Ispitivao me je jedan inspektor, a drugi su ulazili-izlazili i povremeno se ukljuivali. Kada, u jednom trenutku nisam potvrdio neto na emu je taj isljednik insistirao poele su psovke i prijetnje. Ja sam ponovio svoju tvrdnju. Tada sam, na oigled inspektora koji me isljedjivao, bio izloen fizikom maltretiranju od strane nekog drugog lica u civilu. Udaran

1) Nakon presude Saveznog suda podnio sam preko branioca Zahtjev zakonitosti Saveznom javnom tuilatvu, to treba biti u postupku.

za zatitu

172 173

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZATITU ZAKONITOSTI

sam po licu i u predjelu bubrepa. Poto sam i dalje tvrdio isto, ovaj je telefonom traio palicu, ne prestajui da vie na mene i prijetei da nita od mene nee ostati. Izaao je vani. Vie se nije vraao, a isljednik je nastavio sa ispitivanjem. Nisam mogao odgovarati na pitanja: u glavi mi je umi lo, snaga je nestajala, esto sam klizio sa stolice. (Inae, imam kronino oboljenje sinusa i srani sam bolesnik. Potpuno sam oslobodjen sluenja vojnog roka, zbog VITIUM AORTA COMPENSATUM, 01.12.1982.g., od vojne komisije pri Regrutnom centru Sarajevo.) Zatraio sam pauzu. Oko 18. sati odveden sam u zatvor. Dobio sam kompot i pare hljeba sa mermeladom. U 20 sati ponovo sam odveden u SUP i nastavljeno je sasluavanje pred istim inspektorom. Osjeao sam uvredu, zbunjenost, umor i ponienost vie nego bol. lsljedjivanje uz grdnje i druge zaine, te podsjeanja na dogadjaje toga dana, trajalo je sve do 4 sata ujutro, u ponedjeljak. Konano, potpisao sam prvi zapisnik u SUP-u, a samo sam matao o krevetu. Odveden sam u zatvor. Pao sam u san. Odmah u 6 sati, ujutro, zatvorski straar me probudio, uz strogo uputstvo da jedino mogu sjediti na stolici ili etati u slobodnom prostoru elije (prolaz izmedju kreveta dug 4 metra, a irok pola metra). Bilo je zabranjeno zaspati na stolici ili naslonjen na sto. Taj dan sam bio, ponovo, na sasluanju od 17 - 20 sati. Iscrpljenost, nespavanje, malaksalost, nezainteresiranost za bilo ta, bili su rezultat prva tri dana sasluavanja, i zapisnik - naravno! . Poslije par dana pauze odveden sam' u sud istranom sudiji, koji Je dotadanje ispitivanje saeo na par stranica, a da mi nije kazao ka.ko glasi lan 133. stav 2 KZ SFRJ za koji sam dobio rjeenje o pritvoru. (Ja, naalost, nisam do tada ni uo za taj lan, kao ni za bilo koji drugi iz Krivinog zakona). Istrani sudija me tom prilikom pitao imam li advokata i elim li ga imenovati? Kako sam bio potpuno neupuen u krivini postupak, rekao sam: Nernam, a koliko znam, on do sudjenja i nema to raditi, te mi ne treba!- Tako je odgovorio je istrani sudija i poeo sa zapisnikom. Niti mi je on tada, a niti iko kasnije objasnio da mogu imati branioca i u istranim radnjama, i kakva je njegova uloga (ZKP, l. 67. st. 1, 2, 3.) Ni sa porodicom se nisam mogao konsultirati, poto mi je svaki kontakt sa njom u toku itave istrage (posjete i pisma) bio ukinut! Da, u zapisniku iz istrage, vjerojatno, pie da je okrivljeni "pouen o pravu odbrane, ali, ovo je vjerodostojna interpretacija naina na koji sam
. 2) Dan nakon ovog pojavilo se plavetnilo na desnoj arkadi i u predjelu desne sliepoonice. Bolovi u krsti ma bivali su sve jai, naroito pri sagibanju. Javio sam se zatvorskom Ijekaru (to je zapisano u zdravstveni karton) i alio sam se na bubrege. On ml Je, Ipak, dao tablete - ne znam kako se zovu - koje se daju za oputanje muskulatur~ nakon naprezanja i mehanikog oteenja - gnjeenja isl., kako je pisalo na njihovom uputstvu za upotrebu.

-pouen. Ja za ovo nemam svjedoka - to je Tuba obezbijedila za sebe! Ujedno, bio je to moj i prvi i posljednji iskaz dat istranom sudiji. Ovom ispitivanju osim istranog sudije, zapisniarke i milicionera prisustvovala je jo jedna osoba. Tek petnaestak dana kasnije, u nastavku istrage u pritvoru, kada se ona opet pojavila, predstavljena mi je kao javni tuilac! Poslije istranog sudije opet je ispitivanje, sedamdesetak dana, vodio pomenuti inspektor SDS-a sada u zatvoru. S vremena na vrijeme prisustvovao je i javni tuitelj. U takvim okolnostima ja ni emotivno ni racionalno nisam mogao razdvojiti sudsku od policijske istrage. Preciznije, za mene je postojala samo jedna. (engi Hasan, Molba za podizanje Zahtjeva za zatitu zakonitosti protiv presude Saveznog suda, Kps. 108/84, od 31.10.1985.g. str. 2. i 3.) U toj atmosferi, uz dodatak problema sa ishranom i smjetajem - te potpuni izostanak etnji, nastajao je zapisnik iz istrage. Sve ove "psiholoke pripreme iz prvih dana istrage ostavile su dubok trag u psihi, pa je ve sama pojava istog ovjeka koji je bez prestanka vodio -slua], bila dovoljna asocijacija na prve kontakte i utiske i bez podsjeanja na ono to je bilo, u trenucima kada stvari nisu ile po njegovom planu. Istraga je tekla tako to je istraitelj postavljao pitanja, ja davao odgovore, a on to svojim rijeima biljeio na papir. Nakon nekoliko dana dolazio bi javni tuilac i daktilograf, i on je svoje biljeke diktirao u mainu. Ja sam nekada, kada sam smatrao za potrebno, intervenirao, i te ispravke su prihvatane. Nerijetko, ipak, nisu. Ovdje u ukazati na neke vidove manipulacije u toku pravIjenja ovog zapisnika. a) Ja sam, na primjer, traio da se rije musliman pie uvijek malim slovom, a da u ja naglasiti kada treba pisati velikim, kako ne bi dolo do zabune u znaenju tog pojma. Poto je istraga najvie bila vezana za islam, Islamsku zajednicu, vjersku pouku itd., ta imenica se najee odnosila na vjersku pripadnost, pa sam ja to stoga i naglaavao. Ipak se dogadjalo da pri itanju zapisnika, prije potpisivanja, ustanovim da je na nekoliko mjesta napisano veliko slovo M umjesto malog. Ja sam to hemijskom olovkom ispravljao i oznaio da je ispravka moja. Medjutim, bilo je sluajeva kada je tako, pri diktiranju u mainu, a da nisam imao vremena intervenirati izmijenjena pojedina rije ili reenini sklop, pa se dobivalo drugaije znaenje; npr. ouvan]e islama, kako sam ja rekao, izdiktirano je kao -lren]e islama- isl., a kada sam ja to naknadno htio ispraviti isljednik mi je zabranio i srdito rekao da se ne moe -arati- po zapisniku i, kakav bi to zapisnik bio ako bi se po njemu aralo kao po djakoj svesci>- Kasnije mi je objanjavao da to i onako nema nekog veeg znaaja s obzirom da je ovo samo istraga, a da je vano to se kae i kako se zapisuje na pretresu pred sudom. Ja ~am to

174

175

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

prihvatio i poslije, u slinim prilikama, vise nisam insistirao na svakoj sitnici. Na sudu je dola do izraaja sva naivnost takvog moga shvatanja, jer je tuilac ova moja objanjenja tumaio kao izmjenu iskaza, a sud je redovno prihvatio ono to je ilo u prilog optunice. b) Poto je tematika o kojoj je vodjena istraga vezano za mene, vrlo esto bila na sasvim strunom terenu iz podruja islama, bilo je potrebno da istraitelju objanjavam razne termine, propise, ideje, pravce, kategorije isl., iz teorije i prakse islama. U tom kontekstu bilo je i pitanje da li se vjerska pouka moe smatrati vrstom islamskog preporoda, a naroito vjerska pouka za odrasle, kao i pojaan interes za religiju i zahtjev za izvornirn, lstlrn, pravirn- islamom da li se moe oznaiti kao islamlzacfia, odnosno vjerska obnova? Nakon pod ueg objanjenja i prezentiranja istorijata vjerske obnove i islamskog preporoda, kroz istoriju teorije i prakse islama, koja je samo oko vijek mladja od same pojave islama, rekao sam, da se - uz ovo objanjenje, te pojave mogu i tako teorijski odrediti. Medjutim, sva ova objanjenja su ostala u eteru istranog zatvora, a na papiru zapisnika o mom iskazu u istrazi ostala je, umjesto vjerske pouke i vjerskog odgoja: islarnizacija, islarnski preporod, vjerska obnova, ali kasnije sve to uklopljeno u konkretnu viziju islamskog preporoda, navodno, po Islamsko] deklaraciji- Alije Izetbegovia dobilo je kontrarevolucionarnu odjeu i izgled. Tako je ovci navuena vuja koa. Slino se dogodilo i sa nekim suoptuenim i veim dijelom svjedoka, to su oni na sudu iznijeli ali bez rezultata." U istrazi sam direktno kazao da Alija Izetbegovi pod islarnskirn preporodom kod nas podrazumjeva vjersku pouku i vjersko ivljenje u okvirima pozitivnih zakonskih normi. No, umjesto toga, optunica pravi konstrukciju da je to za njega samo prolazna faza, i zamjenjujui teze (kroz izvrtanje mog iskaza i dr.) stavlja mu za teret ruenje sistema, kroz ruenje Islamske zajednice, i tako i mene proglaava pobornikom istog stanovita. (Optunica, str. 9. stav 3). U istrazi je bilo manipulacija u smislu, pa taj i taj kae to i to, a ne tako; ne samo od istranih organa, ve i javnog tuioca. Jedan takav sluaj izmedju mene i javnog tuioca ostao je zabiljeen u zapisniku sa glavnog pretresa, vezano za neki detalj o itanju Deklaracije.

c) Poseban vid manipulacije je bilo selektivno predoavanje Tekstova u istrazi. Predoavani su mi tekstovi gotovo bez znaaja za istragu kako bih se izjasnio da li sam ih itao, ko ih je pisao isl., kao i neke knjige i zbirke tekstova, ali mi u toku cijele istrage, nijednog trenutka, nije pokazana lslarnska deklaracija Alije Izetbegovia, iako je ona kljuni dokument za itav proces, a za moj sluaj osobito, ma9a je po stanju u spisu i do tada utvrdjenim injenicama to bilo nuno. Naime, u istrazi sam rekao da sam itao tekst, otkucan na maini, za koji mislim da se zvao Islarnska deklaracija. i da ja ne znam autora, a da tekst ima 6 - 8 stranica. Na insistiranje istraitelja dozv?'io sam mogunost da ima 10-12 stranica. Nita drugo nije ukazivalo da se radi o tekstu Alije Izetbegovia, a Omer Behmen za koga sam ja kazao da mi je dao sporni tekst, odmah je u istrazi kategoriki odbio mogunost da je to bio tekst Alije Izetbegovia. S obzirom da lslarnska deklaracija- Alije Izetbegovia iznosi 44 stranice, jasno da je predoavanjem to moglo biti rijeeno. Tek kada sam iz optunice i na sudu saznao da Izetbegovieva lslarnska deklaracija. ima 44 strane i kada sam se upoznao sa njezinim sadrajem nakon itanja, mogao sam se sa sigurnou izjasniti da TAKAV tekst nisam itao. To je od strane zastupnika optunice, a kasnije i suda, proglaeno izmjenom iskaza iz prethodnog postupkai odbaeno. Imajui u vidu veliku razliku u broju stranica izmedju ta dva teksta, svakako, predoavanjem se dilema mogla rijeiti u istrazi. Atmosferu u istrazi, uz spomenute bolesti i hronini reumatizam i gastritis duodenuma, dopunjavala je i injenica da je o svim mojim zahtjevima, pritubama, prigovorima i sli., odluivao isti ovjek koji me je kao radnik Slube unutranjih poslova sasluavao u SUP-u, i kao istrani sudija u pritvoru. Da li je on stvarno odluivao ili nije ja ne znam, ali meni je to tako izgledalo, jer sam se ja obraao direktno njemu, a on je, opet, kasnije meni davao odgovore. Nepoznavanje ZKP jo vie je doprinosilo takvom mom uvjerenju. Nadalje, blizu tri mjeseca bio sam potpuno odsjeen od svijeta - kao u bunaru. Bila mi je uskraena sva tampa, nisam mogao dobivati pisma od porodice ili nekog drugog da bih to o njoj saznao, bili su mi ukinuti paketi, ak i posjeta! Nije bilo ni advokata! Konano, bilo mi je onemogueno posjedovanje Kur'ana, kao i vjerske literature uope ..

II
3) Manipulacije ove vrste dostigle su vrhunac u optunici koja je masovno -prevodila- malo m u veliko, vjersku pouku- u debatni klub- isl. Na str. 9 optunice. citirajui moj iskaz iz islrage veli se: ... govoriti da je rad u Tabakom mesdidu za opte dobro Muslimana, mada u originalu stoji malo slovo -rn-, to je lahko provjeriti. 4) I kod svjedoka je bilo raznih stvari pa i dodavanja, za njih, novih pojmova: lstamizacija Bosne i Hercegovine je rije koju ja nisam uopte upotrijebio, to mi je izdiktirao istraitelj, kazao je svjedok Bri na glavnom pretres u 08.08.1983.g.

lstrane sudije su, kako se konstatuje, ostajale tako pasivne, proputajui da donesu potrebna reenja u sluajevima kada se braniocu uskrauje razgledanje pojedinih spisa, ili prisustvovanje odredjenim
5) -Glavni tekstu: p. p pretres, u daljem tekstu: gl. pr.: "prethodni postupak, u daljem

176

177

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZATITU ZAKONITOSTI

istranim radnjama, da prate ili ostvaruju uvid u rad po predmetu ... ("Politika, 26. maj 1986.g.) Istranog sudiju sam susreo jedamput, kada sam mu bio odvedan i dao izjavu na par stranica. Bio je to poetak moga iskaza u p. p., o emu je bilo govora. Uruena su mi takodje dva rjeenja o pritvoru i njegovu produenju potpisana od dvojice istranih sudija i to je sve. Spomenuti istrani sudija me nije pouio ta mogu a ta ne mogu, odnosno ta smijem a ta ne smijem initi u istranom postupku, kao ni o pravu i smislu odbrane. "Kontradiktornosti u istrazi nije bilo obzirom da je nesporno utvrdjeno da branioci nisu pozivani u istrane radnje iako nije doneseno rjeenje suprotno tome (podvukao H. C.). (Advokat, Fahrija Karkin, alba na prvostepenu presudu Vrhovnom sudu SR BiH, Sarajevo, str. 33) "VI Osudjeni engi Hasan je u istranom postupku vie puta sasluavan. Kod istranog sudije ispitivan je samo jednom. Poslednji put je ispitivan 14. juna 1983.g. Nijednom nije ispitivan u prisustvu svog branioca Karkin Fahrije iako je ovom braniocu punomoje izdato 13. maja 1983.g., znai u vreme kada nije zavreno ispitivanje okrivljenog. lako stoji u zapisniku da ovaj osudjeni, kao i svi ostali, ne eli da angauje branioca, injenica da je branilac angaovan znai da okrivljeni eli da koristi svoje pravo na strunu obranu. Time je ovaj okrivljeni opovrgao svoju izjavu kojom se odrekao prisustva branioca ... Inae, branilac okrivljenog je s njim prvi put mogao razgovarati kada je zavrena istraga. U zavrnoj rei branilac je rekao da je i ranije eleo kontakt sa okrivljenlrn. (Advokat, Orhan Nevzati, Beograd, Zahtev za vanredno preispitivanje pravnosnane presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine u Sarajevu, K. 1208/83, od 14 marta 1984.g., str. 39-40; u daljem tekstu: Zahtev za vanredno preispitivanje). Obrazloenje Vrhovnog suda za iskljuenje branilaca iz istrage glasi: "Pogreno je shvatanje da je takva obaveza nastala dostavljanjem punomoi istranom sudiji. Tom radnjom u ovom sluaju stvorena je samo obaveza da istrani sudija obavijesti branioca o ispitivanju okrivljenog, ali kako su se svi optueni odrekli tog prava to je konstatovano u zapisnicima o njihovom ispitivanju, a dostavljanje punomoi je uslijedilo nakon to su oni ispitani, nije povrijedjena odredba stava 9. lana 218 ZKP. (Drugostepena presuda, str. 39.) Da li je ba tako: a) Ako se ostalo pri odricanju branioca zato njegovo angairanje i predavanje punomoi 23. maja 1983.g.? b) Ja sam bar desetak puta sasluavan nakon tog datuma (Na sasluanju od ... 25.05.1983.g. Cengi je naveo ... prvostepena presuda, str. 145) I suokrivljeni su ispitivani nakon 13. maja, (npr.

Lati Demal je dao iskaz u odnosu na mene 04. juna 1983.g.), a i neki svjedoci su (moda veina?) davali izjave poslije ovoga datuma (vidjeti zapisnike iz p.p.). Osudjeni ... obzirom da branilac nije bio prisutan istrani smatra da je povrijedjen Zakon o krivinom postupku, jer branilac nije bio pozivan u istrane radnje u emu vidi i manjkavost istranog postupka. Nezadovoljan je obrazloenjem drugostepene presude sa str. 39. u emu bi vidio i povredu prava na odbranu. Naime, tumaenje odredbe lana 168. stava IV ZKP-a strogo formalno, kako se to ini, nije dovoljno obzirom na komplikovanost predmeta i mogunost da branilac prisustvuje istranim radnjama ... (Advokat, Fahrija Karkin, Sarajevo, Zahtjev za vanredno preispitivanje pravnosnane presude, AD-1) Dakle, nema rjeenja o iskljuenju branilaca u p.p. od strane istranog sudije, odnosno nadlenog organa, niti kasnije u presudama ima valjanog obrazloenja.

III -Istrano sudije su ... proputale ... da vode rauna o procesnim garancijama koje zakon prua okrivljenom ... (Politika, 26. maj 1986.g.) U istrazi sam bio dugo i temeljito sasluavan na okolnosti pisanja predavanja za Tabaki mesdid i njihovih sadraja." S obzirom da sam bio zaduen za taj rad vjerske pouke ispred studenata Islamskog teolokog fakulteta ispitivan sam o svim predavanjima, kojih je u periodu februar 1979. - juni 1981.g. bilo preko ezdeset u obimu oko 600 stranica kucanog teksta. Posebno sam ispitivan o znaenju pojedinih stavova ili reenica iz njih: kako to ja shvatam i tumaim, kao i o smislu itavih tekstova i njihovim porukama. U tu svrhu su mi itani odabrani pasusi ili reenice - istrgnute iz konteksta - a onda sam se ja morao izjanjavati o njima. To je direktno upisivano u moj iskaz. Kako su predavanja (ja sam pisao manji dio njih) nastala na 2 - 4 godine prije moga hapenja a u medjuvremenu ih nikada nisam itao, tom prilikom sam traio da mi se dadu u eliju kako bih se itanjem podsjetio na njihov sadraj i onda mogao pruiti traene odgovore. To sam traio od istraitelja i javnog tuioca. Odbijen sam uz obeanje javnog tuioca da u u toku istrage dobiti sve to u svezi toga elim. Iako sam i kasnije ponovio par puta taj zahtjev nikada nita nisam dobio. Na poetku glavnog postupka
6) Mesdid je vrsta vjerskog objekta: damija bez minareta, a tabaki je pridjev koji oznaava da su ga nekada koristili -tabacl- - koari. Tabaki mesdid se nalazi na Baariji u Sarajevu . Tabaki mesdid, u daljem tekstu: T. M. U njemu je vrena vjerska pouka uenika i studenata, a vodili su je studenti lslamskoq teolokog fakulteta" iz Sarajeva, u daljem tekstu: ITF. Pouka je odravana jedamput sedmino.

178

179

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

traio sam od predsjednika vijea ovo isto, uz napomenu da mi je to javni tuilac ranije obeao. Uzalud - i na sudu sam se morao izjanjavati po sjeanju o onome to sam itao prije tri-etiri godlne.? Nakon ovoga nije teko zakljuiti kako je istrani sudija pratio i ostvarivao uvid u rad po predrnetu, a naroito kako je vodio rauna o procesnirn garancijama koje zakon prua okrivljenom i slino. U ovom predmetu, oito, istrani sudija je bio suvian.

IV U takvim predmetima ... suvie se ograniavaju prava branioca ... (Politika, 26. maj 1986.g.) Optunica je bila uruena 23.06.1983.g., a glavni pretres je poeo 18.07.1983.g. Prvi put sam mogao kontaktirati sa braniocem nakon to je podignuta optunica. Tvrdnja da je bio uskraen kontakt branioca i optuenih a posebno za vrijeme glavnog pretresa, nema uporita u injeninom stanju u spisu, pa se neosnovano ukazuje da bi na ovaj nain bilo povrijedjeno pravo na odbranu. (Drugostepena presuda, s. 40) Valjda ne treba navoditi da je sudija koji vodi zapisnik (injenino stanje u spisu) ista osoba koja je uskraivala kontakt branioca i optuenlh, i da je tu razlog za nepostojanje uporita. ... pogreno je shvatanje optuenih da je uskraivanjem fotokopiranja spisa (zapisnika sa glavnog pretresa) i odbijanjem zahtjeva da se zapisnik sa glavnog pretresa vodi u vie primjeraka uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka, jer time nije bilo uskraeno samo pravo razmatranja i prepisivanja spisa, obzirom da se iz albi (i stanja u spisu) vidi da je ostvarivanje tog prava bilo onemogueno u manuskriptu. (Drugostepena presuda, str. 40.) Neophodno je istai sledee: 1. braniocima osudjenih je do krajnjih granica oteavan rad u krivinom postupku pred prvostepenim sudom, a naroito po tome to im nije omogueno da razmatraju spise tako to e pojedine delove iz raznih zapisnika i ostalih dokaza fotokopirati. Drugostepeni sud je smatrao da je za rad branioca bilo dovoljno to je ornoquena rnanuskripta. Da je time stvarno onemoguen rad branioca govori injenica da je upoznavanje sa materijalima bilo omogueno iskljuivo nakon dobijanja optunice, da je od dobijanja optunice do glavnog pretresa bilo zakonski najkrae dozvoljeno vrijeme, da je bilo odredjeno, odnosno angaovano trinaest advo7) Ovo sam naveo u svojoj albi drugostepenom sudu na str. 10. Gotovo je suvino napominjati da ni pri prvom (i jedinom) sasluanju kod istranog sudije nisam obavijeten o djelu za koje se teretim, odnosno, koje su stvarne osnove optube i pravna kvalifikacija djela.

kata, a materijal bio obiman. 8 Osim toga, takodje je bilo nemogue koristiti zapisinke sa glavnog pretresa u postupku albi, jer je poznat rok albe, a i broj branioca i obim materijala sa glavnog pretresa koji je trajao vie od mjesec dana. 2. Branioci nisu upoznati sa sadrajem odgovora zamenika okrunog javnog tuioca u Sarajevu na albe branilaca i optuenih. O postojanju odgovora zamenika javnog tuioca, branioci su upoznati na sednici vea kada je sudija izvestilac Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine izneo samo delove iz tog odgovora. Ova injenica nije znaajna zbog formalnih razloga, ve zbog injenice da se prisustvo zamenika okrunog javnog tuioca u istranim radnjama uzima kao dokaz zakonito vodjenoq krivinog postupka, i to vis-a-vi injenici da jedan broj branioca - pored postojanja punomoja - nije mogao prisustvovati radnjama u kojima je bilo obezbijedjeno prisustvo javnog tuioca, pa i sasluanju okrivljenih! Odredjena pitanja Islama koja su istaknuta tokom krivinog postupka zahtevala su, delom, i neka struna tumaenja. Kako branioci nisu imali struna saznanja o tim pitanjima, bilo je predloeno da se obezbedi tumaenje pojedinih pitanja od poznavalaca te materije (Smajlovi, Kalaji, Buan i dr.) ... Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 8. i 9.)9

v
... ili se, pak, beleke organa unutranjih poslova i zapisnici o iskazima svjedoka blagovremeno ne izdvajaju iz spisa ... (Politika, 26. maj 1986.g.)
8) Svi navodi u ovoj fusnoti su dati na osnovu slobodne procjene, nakon odredjenog uvida u materijal u toku sudjenja ili njegovog poznavanja od ranije, ali radi sigurnosti podaci su zaokrueni na nie cifre. Nadalje, optunica je bila postavljena tako da su svi okrivljen ni - ukupno trinaest - bili povezani, to tubom za udruivanje (est lica). to medjusobnim kontaktima- i radnjarna sa prvim ili s njima i ostalima itd., izuzev Djurdjevi Dervia. Branioci su se, stoga, morali upoznati sa cjelokupnim materijalom: a) oko b) oko c) oko 300 stranica 150 stranica 100 stranica gusto kucanog teksta gusto kucanog teksta - Optunica iskazi sukrivljenih iz p. p., iskazi preko 60 svjedoka iz p. p.,

kucanog teksta - pisani radovi okrivljenih i dr. (knjige, zbirke tekstova, pojedinani radovi ... 2350 stranica ukupno e) nekoliko DESETINA knjiga i asopisa - oduzetih od okrivljenih, f) preko 400 stranica gusto kucanog teksta ZAPISNIK sa glavnog pretresa. 9) Prvostepeni i drugostepeni sud odbili su predloge odbrane da o pojedinim strunim pitanjima sudovi pribave miljenja priznatih strunjaka za pitanja Islama. Ovi sudovi nisu obrazloili svoju odluku, to Savezni sud ocenjuje kao povredu odredaba krivinog postupka. (Advokat, Orhan Nevzati, Beograd, Molba za podizanje Zahteva za zatitu zakonitosti protiv presude Saveznog suda, Kps. 108/84, od 31.10.1985.g., u daljem tekstu: Zahtev za zatitu zakonitosti.)

d) oko 1800 stranica

180

181

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

Mada, vezano direktno za mene, ovog propusta nije bilo, ukratko u navesti jedan ovakav sluaj sa sudjenja na kome sam oglaen krivim, kako bi se stekao cjelovitiji uvid u nain pripremanja i vodjenja ovog sudskog postupka. Svjedok Arapi Mehmed koji je, po optunici na str. 39., trebao svjedoiti na tee inkriminacije u odnosu na petoricu suokrivljenih, nije se pojavio na sudu. Pozvan je vjetak - neuropsihijatar koji je na sudu kazao da svjedok zbog svog trenutnog zdravstvenog stanja, a nalazi se na njegovoj klinici na lijeenju, nije kadar svjedoiti, i da se, s obzirom na vrstu bolesti, nikako ne moe kazati kada e to biti. Tim povodom javni tuilac je predloio da se proita iskaz svjedoka. Odbrana se obratila vjetaku. pitajui da li se taj iskaz moe uzeti kao vjerodostojan, imajui u vidu specifinost oboljenja, tj. duevni poremeaj? Je li, dakle, u asu davanja iskaza svjedok za to bio potpuno sposoban? Vjetak je kategoriki odgovorio da jeste. To je tvrdio na temelju iskaza svjedoka pisanog njegovom rukom, koji je vjetak imao u svojim rukama, i na osnovu strune analize tog teksta on odgovorno moe kazati da je iskaz valjan, tj. svjedoenje prihvatljivo. Kada je od odbrane upitan na koji nain je doao do te izjave svjedoka, vjetak je rekao da mu je izjavu stavio na uvid istrani sudija. (!) Javni tuilac je na licu mjesta odustao od tog svjedoka. (Sve ovo se moe vidjeti u zapisniku sa glavnog pretresa od 11.08.1983.g.) Slina se stvar dogodila, po miljenju odbrane, i u vezi jednog svjedoka (Dedi Muhamed) koji je svjedoio na inkriminacije pripisane optuenom Spahi Mustafi. (Pogledati drugostepenu presudu, str. 33.)

VI Irna sluajeva da u predmetima politikog kriminala sudovi nekritiki prilaze optuenima i prihvatajui injenino stanje iz istrage na njemu zasnivaju svoju odluku ... (Politika, 26. maj 1986.g.) Mislim da bi u ovu taku valjalo uvrstiti dva aspekta nekritikog pristupa okrivljenom, bar kada je moj sluaj u pitanju. Prvi bih oznaio kao psiholoki, a drugi kao injenlno-pravni. Pod prvim aspektom podrazumjevam jednu cjelovitu atmosferu koja se oko okrivljenog stvara i namee u svijesti pojedinaca ili drutva (i lanova sudskog vijea, naravno) prije i u toku sudjenja. Tu su mnogi momenti naoko nevani i zanemarljivi, u krajnjem neki sasvim legalni, ali u datom kontekstu izotravaju eljenu predstavu o nekome. U ovom sluaju nemogue je zaobii informiranje od strane masovnih medija, koji su svojim izvjetajima i mnogo prije sudjenja donijeli ne samo -sasvirn dovoljan- injenini opis, ve i

presudu/osudu, koju je samo trebalo sudski sankcionirati kroz odredjen broj godina robije. Nisam to trenutno u mogunosti potvrditi navodima, jer ih sve ne posjedujem, kao i zbog obimnosti materijala. To mi, uostalom, nije ni cilj, ve elim samo da potcrtam taj veoma znaajan momenat. Dan uoi poetka sudjenja sarajevsko Oslobodjenjedonijelo je informaciju o tome, sa nadnaslovom: Sutra u Sarajevu poinje sudjenje muslimanskim nacionalistirna. Dakle, ve se zna da smo naclonallsti, a sud e te injenice presudom samo da ovjeri! To je poprimilo takve razmjere, da je jedan svjedok nakon to je dao iskaz pred sudom, zamolio predsjednika vijea da mu dozvoli da se direktno obrati tu prisutnim predstavnicima sedrne sile. Rekao im je: Trairn da u tampi objektivno i tano prenesete ovaj moj iskaz, jer je, unaprijed, bilo manipulacija i neistina oko moga svjedoenja. elim da poslije ovoga odavde mogu asno izai. U protivnom, biu prisiljen da pokrenem sudski spor. Od mog prvog istupanja na sudu pa preko sasluanja svjedoka i drugog postupanja na glavnom pretresu tuba je nastojala da nametne jednu specifinu sliku o meni, a koja vue korjenje iz istrage. Moda bi se ona mogla saeti u sintagmu avlljsko-artjski intelektualackoja se nala u jednom tekstu u Oslobodjenju posveenom zavretku sudjenja, a koja u tom kontekstu treba da ima karakazansko-handarske konotacije. Bio sam na sudu pitan o mom linom ponaanju, odnosu prema prema vjerskim obredima: da li ih vrim ili ne, kako gledam na njih i da li mislim da ih treba izvravati? Pitan sam koliko se drim moralnih normi vjere i da li sam ih nametao ili preporuivao; i svojoj sestri?! (U istrazi sam bio ispitivan, u istoj funkciji, o najintimnijim stvarima moga privatnog ivota.) Bilo je aluzija na moje noenje brade kao znaka odredjenog opredjeljenja. Valjda bi tako i neiji brkovi, u drugom okviru, mogli slino znaiti? Kroz ispitivanje svjedoka o noenju ala na glavi, kod moje sestre, valjalo je baciti svjetlo na mene i moju rnranu djelatnost, Da li ja prihvatam itav Kur'an i da li je on u cijelosti za mene ispravan, bila su izuzetno vana pitanja za tubu na koja su, uz mene, morali odgovarati i svjedoci. Sve je to trebalo u svijesti prisutnih stvoriti predstavu o zaostalosti, religioznom primitivizmu, ogranienosti, mranjatvu i dogmatizmu, ali i o agresivnosti ortodoknosti, slijepoj pokornosti, lskljuivostl fanatizmu. Na jednoj strani apsolutno prihvatanje svakog naela islama i dosljedno primjenjivanje svake njegove moralne norme i, istodobno, na drugoj strani zagovaranje nasilja, prisile, zlostavljanja - do istrjebljenja, to je u direktnoj suprotnosti sa prethodnim islamskim naelima i moralom i predstavlja contradictio in adjecto. U vezi s tim u albi drugostepenom sudu sam kazao: Ono to me je naroito pogodilo jeste <la mi se sudilo kao vjerniku i da se kroz prethodni postupak i glavni pretres pretresalo

182

183

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZATITU ZAKONITOSTI

moje potpuno privatno ponaanje, kao i moja linost, ali ne da bi se objektivno sagledala stvarnost, nego da bi se nali karnenii potrebne boje koji e se uklopiti u unaprijed zamiljeni mozaik ... Na sudu je injenica da ja nastojim provoditi propise vjere u svom linom ivotu bila izvorite i dokaz svih inkriminacija, koje se u biti na to svode. Sudilo mi se kao unaprijed osvjedoenom nacionalisti, ovinisti, ... i moralnoj olupini koja ne da je pocjepana na dvoje (rije i djelo) ve je razbijena u paramparad ... (engi Hasan, osudjeni, alba Vrhovnom sudu SR Bosne i Hercegovine na presudu Okrunog suda u Sarajevu, K. br. 212/83, od 20.08.1983.g., str. 3. i 4.; u daljem tekstu: alba na prvostepenu presudu) ... u radnjama ovog osudjenog nema RADNJE KRIViNOG DELA, ve postoji samo MiLJENJE, UNI STAV, UNO POSTUPANJE PREMA UENJIMA ISLAMA, koje se, po merilima ovog drutva moe oceniti kao verska zatucanost, konzervativnost, zaostalost ali se mora potovati kao sopstveni izbor i sobstveno opredelenje. (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za zatitu zakonitosti, str. 10.) Ipak to je bio dokaz kontrarevolucionarnosti. U drugi, lnjenlno-pravniaspekt nekritikoq pristupanja okrlvljenorn, ovdje u svrstati manipulacije odredjenim pisanim materijalima, te iskazima suokrivljenih i svjedoka~ -_ a) Na sudu se kao dokaz koncepcije rada Tabakog mesdida navodi tekst Karakteristike islamske koncepclje, koji je navodno koriten u Tabakom mesdidu akoji: po svojoj prirodi predstavlja prikaz islamske koncepcije kroz sueljavanje sa filozofskim, naunim religioznim i idejnim pravcima ... (Prvostepena presuda, str. 146.), pa se citiraju neke istrgnute misli i njihovim tumaenjernukazuje na inkriminirajue znaenje. Jedini dokaz da je tekst koriten jeste injenica da je pronadjen u stanu suoptuenog Latia Demala gdje su nadjeni i neki drugi tekstovi predavanja u Tabakom mesdidu. On je kazao da tekst nije itan u Tabakom mesdidu, isto sam i ja tvrdio od poetka istrage, a i iz spiska tema predavanja u Tabakom mesdidu, koji je proitan na sudu, vidi se da nije koriten u Tabakom mesdidu. Ipak, proao je kroz ruke, uo se na sudu, spomenut je u prvostepenoj presudi ... Na sudu su, takodje, proitana dva privatna pisma svjedoka Hafizovi Reida i Maki Vehbije koja su na tasu pravde trebala doprinijeti da prevagne ona strana koja moju linost i djelatnost karakterizira kao kriminalnu, poto oni u tim svojim pismima na nesvakidanji nain prikazuju prilike u sredini u kojoj se trenutno tada nalaze i kritiki se odnose prema Islamskoj zajednici. Moja veza sa tim pismima je samo u tome to sam ja bio - njihov primalac! Medjutim, dojam se postepeno formira ... b) Z~ ovu taku karakteristini su iskazi suokrivljenih Lati Demala i Zivalj Huse. Radi se o njihovim iskazima u p. p. koje je 184

optunica koristila kao podlogu za neke inkriminacije. Oni su trebali da imaju posebnu teinu s obzirom da su iskazi suokrivljenih. Sugeriralo se da su oni posebno upueni u stvari, poto su bili zajedno sa mnom pri izvrenju- nekih inkriminacija. Kada su se pojavili na sudu i jedan i drugi su izmijenili iskaz i objasnili da su oni tako govorili i u istrazi, ali da su njihove formulcije mijenjane, objanjenja izostavIjena, a oqoljeni- iskaz stavljan u drugi kontekst. 10 Njihovi odgovori na moja pitanja u glavnom pretresu, koja im ranije nisu postavljana i na koja se nisu nigdje do tada izjanjavali, u cijelosti su potvrdili moju odbranu u tom dijelu i potpuno obesnaili zapisnik iz istrage o njihovim izjavama. Sve je to jo vie potvrdjeno ukrtanjem sa ostalim dokazima izvedenirn pred sudom. Iskaz Lati Demala je kasnije izostavljen, a iskaz Zivalj Huse iz istrage je zadran u svim presudama i pored toga to je on na sjednici Vrhovnog suda jo jednom dao detaljno objanjenje kako je nastojao njegov iskaz iz istrage i to je ponovio da ostaje pri iskazu sa glavnog pretresa kao vjerodostojnom. c) Ovdje se susreemo sa kljunim pitanjem itavog postupka i sa najobimnijim materijalom. To je pitanje iskaza svjedoka u istrazi i na glavnom pretresu. U konanom zbiru iskljuivo od njega je ovisila presuda, i proglaavanje mene krivim za bilo kakvo djelo. Poto su se ovim bavile sve tri presude i sve albe nastojau ih to vie koristiti, kako bi subjektivnost bila svedena na najmanju mjeru. Naveu jedan hendikep koji moe liiti na manipulaciju: -Prije izlaganja albe u odnosu na ovo krivino djelo, odbrana istie hendikep da nije bilo precizirano - po prvobitnoj optunici 11 da se optuenom stavlja na teret krivino djelo neprijateljske propagande iz l. 133. st. 1. KZ SFRJ, kada bi bilo mogue tokom vodjenja dokaznog postupka uporno traiti tano navodjenje inkriminacija, vremena kada su izgovorene i pred kim su inkriminacije reene. Naime i precizirana optunica to stavlja iroko u periodu od 1977. g. do maja 1981.g., u raznim vidovima i pred raznim licima. (Advokat, Fahrija Karkin, alba na prvostepenu presudu, str. 19. i 20., vidjeti i Fahrija Karkin, Zahtjev za vanredno preispitivanje, AD-2.) Optunica je ponudila jedanaest svjedoka na inkriminacije koje su prvostepenom presudom okvalificirane kao djelo iz l. 133. st. 1. KZ SFRJ. Za krivino djelo iz l. 136. st 2. KZ SFRJ dokazi su bili samo iskazi suokrivljenih. Svi svjedoci su dali iskaze u istrazi a potom su se pojavili na glavnom pretresu. 12 Tada je SVIH JEDA10) ... svi okrivljeni su naveli da su i oni sasluavani suprotno nainu predvidjenom ZKP. (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 37.) ") PO ovo] optunici bio sam tue n za lan 136. st. 2. KZ SFRJ, da bih tek pred kraj sudjenja, kada je potpuno zavren dokazni postupak a prije zavrne rijei, bio - uz navedeni - tuen i za lan 133. st. 1. KZ SFRJ. 12) Zanimljivo je napomenuti da sam od toliko svjedoka, u istrazi suoen samo sa jednim, Mahti Halilom, koji je tom prilikom nakon unakrsnih pitanja istraitelja i zastupnika optube, bez prisustva advokata, potvrdio moju odbranu u istrazi.

185

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZATITU ZAKONITOSTI

NAEST SVJEDOKA IZMIJENILO ISKAZ iz istrage i kazalo da nita neprijateljsko od mene nisu uli, ni vidjeli da takvo neto inirn. Nairne, svjedoci ... su potpuno izmijenili svoje iskaze na glavnom pretresu ... (Prvostepena presuda, str. 149.) Objanjavajui to ova presuda veli: Nairne ... sud je doao do vrstog uvjerenja da su ovi svjedoci izmijenili svoje iskaze ili pod uticajem brata optuenog Lati Demala ... , ili pak iz sopstvenih obzira prema optuenom engi Hasana ... , doveli u povoljniji poloaj pred sudom ... (Prvostepena presuda, str. 151.) I pored vrstoq uvjerenja, sud je neodluan: ... ili je ... ili je ... Drugostepeni sud je izvrio identitikaciju u dispozitivu presude tako to je precizirao to je pred kojim svjedokom reeno, jer je prvostepeni sud samo nabrojao svjedoke, a onda inkriminacije. Svjestan neuvjerljivosti obrazloenja prvostepene presude o izmjenama iskaza svjedoka - mada ga prihvata, ovaj sud veli da je neophodno imati u vidu i slijedee: Objanjenja svjedoka za izmjenu iskaza se svode na tvrdnju da su iskaze u istrazi dali u posebnom psihlkom stanju, pod prijetnjom ili da je istrani organ pogreno unosio u zapisnik ono to su oni stvarno izjavili. Ova objanjenja u sebi sadre takva navodna subjektivna stanja svjedoka s jedne strane, i po njima stav istranog organa s druge strane, koja se kao razlozi za izmjenu iskaza uvijek mogu iznositi bez mogunosti da svjedok dodje u situaciju davanja lanog iskaza.P Jer, kako bi bilo mogue suprotno utvrditi (osim prihvatiti ih kao tana), kada sadre subjektivno prolazno stanje ili tvrdnju u stilu [a sam govorio jedno a drugo je uneseno u zaplsnlk, pa svjesni toga alioci i predlau provjeru objanjenja. postoji drugi aspekt sa kojeg se moraju ocjenjivati razlozi izmjene iskaza svjedoka. Kada se podje od injenice da ova objanjenja izmjene iskaza iznose uglavnom svjedoci koji svjedoe na inkriminacije optuenih engi Hasana, Spahi Mustafe i Lati Demala vezano za njihovo djelovanje u Debatnom klubu u Tabakom mesdidu te neki od svjedoka na inkriminacije Alije Izetbegovia, Omera Behmana i Ismeta Karamagia, logino je pitanje, kako kod inkriminacija ostalih optuenih nema takvih izmjena iskaza svjedoka, te da li za izmjene iskaza ima neko objanjenje? Da bi se po ocjeni ovog suda dao odgovor na to pitanje, potrebno je vidjeti kakva je veza inkriminisane djelatnosti prvo i drugooptuenog, te engi Hasana, Lati Demala i Spahi Mustafe? Iz opisa djela se vidi da postoji veza inkriminisane djelatnosti ovih optuenih u tom smislu to su engi, Lati i Spahi verbalno
i to je razlog to je zakonodavac moe prisustvovati branilac okrivljenog.
13) Svakako,

istupali U Debatnom klubu gdje su se provodili stavovi Islamske deklaraclje, pa je izgleda po njima bilo neophodno (da bi se to dovelo u pitanje) na neki nain uiniti sumnjivim dokaze iz kojih proizlazi takav zakljuak. Kako su iskazi iz istrage ovih svjedoka, pored ostalih, dokazi o toj medjusobnoj povezanosti, po stanovitu ovog suda tu lei stvarni razlog za izmjene na glavnom pretresu, a da bi se takve izmjene mogle i potkrijepiti valjalo je pronai pokrie koje bi bilo ubjedljivo, pa je to oigledno bilo preneseno u podruje rada istranog organa. (Drugostepena presuda, str. 38.) Nuno je due se zadrati kod navedenog objanjenja. Na ovom procesu je bilo dosta izmjena iskaza svjedoka, ali su uoljive velike razlike u njima. Dok su jedni samo precizirali odredjene formulacije ili mijenjali detalje manje bitne za predmet, dotle su drugi negirali raniji iskaz u cijelosti. U mom sluaju to je bilo drastino. Svjedoci su davali iskaze koji su bili ne samo drugaiji, ve su poricali optunicu. Vrhovni sud postavlja pitanje zato, pa veli da se odgovor nalazi u vezi inkriminirane djelatnosti prve dvojice optuenih i engia, Latia i Spahia. Podsjeam, po presudi ovog suda, stvorena je grupa za neprijateljsku djelatnost, koju su stvorili prvo i drugooptueni a iji lan sam bio i ja (l. 136. st. 2. KZ SFRJ), ali je Latia i Spahia, kao i prvostepeni sud i ovaj sud oglasio krivim iskljuivo za lan 133. st. 1 KZ SFRJ. Po istoj presudi, moja uloga je propagiranje ideja lslamske deklaraciie u Tabakom mesdidu, no Lati i Spahi ni po optunici, ni po ijednoj od prve dvije presude - znai ni ovoj - nisu imali nikakve veze kako sa prvom dvojicom optuenih, tako ni sa lslarnskorn deklaracljorn. Nisu je itali, nisu je propagirali, nisu razgovarali o njoj, nisu uli za. nju.14 Na kraju, uope nisu znali da se, navodno, propagiraju ideje -Islamske deklaracije- u Debatnom klubu. Njihovi verbalni istupi su potpuno samostalni i lini, ali - eto - sada prvi put, po ovom obrazloenju, postoji veza inkriminisane djelatnosti, jer su verbalno istupali u Debatnom klubu gdje su se provodili stavovi "Islamske dektsrecile (podvukao H. .). Jasno je da se ti stavovi nisu provodili sami od sebe, ve ih je neko provodio. Kako je reeno - po toj presudi - bio sam to ja. Ne utvrdjuje li ovim, moda, presuda novu grupu od ovih pet lica, poto postoji veza?' No, ona ide dalje ka odgovoru na pitanje, pa arobnim tapiem na ijem je poetku hipoteza a na zavretku dokaz, veli: ... pa je izgleda (podvukao H. .) po njima bilo potrebno na neki nain ... ; po stavu ovog suda tu lei stvarni razlog (podvukao H. .) za izmjene na glavnom pretresu ... Prvo se inaugurira hipoteza
14) Uostalorn, taj sud je poimenino nabrojao imena lica upoznatih sa tekstom lslarnske deklaracije (str. 3-4 Presude). Zato bi, u tom Sluaju, izostavio imena ove dvojice. (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 36).

odredio

"da sasluanju

svjedoka

186

187

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZATITU ZAKONITOSTI

izqleda, jer oito ne izgleda, pa se onda iz tog izqleda autoritativno zakljuuje na "stvarni raztoq, a to je - jednako sedam godina robijanja! Da ovo ralanimo: na poetku bi valjalo ustanoviti na koga se odnosi "po njima bilo potrebno. da li po posljednjoj trojici ili svoj petorici? Iz postojeeg to je veoma teko utvrditi, pa emo to ostaviti nerjeenim i razmotriti slijedei stav da je: ... bilo neophodno (da bi se to dovelo u pitanje) na neki nain uiniti sumnjivim dokaze ... , dakle, trebalo je ORGANIZOVANO ("po njtrna) PREDUZETI R'ADNJE("neophodno ... uiniti surnnjivirn). Kada bi to i htjeli, kako je to mogue ljudima koji su u pritvoru od prvog dana istrage, u elijama potpuno odvojeni jedan od drugog, koji se nikada do poetka sudjenja nisu vidjeli ni u mimohodu (ja nikoga nisam vidio, ak, ni sa petog sprata zatvora na etnji u dvoritu, ljudima koji ~ toku cijele istrage nisu primali potu od kue a niti imali posjetu, kOJI tada nisu imali ni branioca; konano, koji su posjetu od 10 minuta u 15 dana, nakon dobijanja optunice, obavljali u prisustvu inspektora SDB - gdje je bilo apsolutno -zabrarueno razgovarati o djelu, i ija je pota od asa kada su je poeli primati - kada i P?sjetu.redovito prolazila kroz cenzuru. Iz ovoga je jasno da oru to rusu mogli ni pojedinano ni zajedniki - ni na koji nain - uiniti! Ostaje, onda, da su to mogla uiniti trea lica zainte.r~sovan~ za ovaj proces, a tu tvrdnju treba dokazati. Zar ne? Jer, Iii se radi o krivinom djelu s jedne, iU o kleveti s druge strane? Pa ak, i pored elje da se ovo uini valjalo bi imati matu pisca kriminalistikih romana i vjetinu Dejms Bonda pa uskladiti toliko radnju. Na sudjenju je, naime, svaki posjetilac morao imati propusnicu od suda za svaki dan, kasetofon se nije mogao unositi, a novine su citirale optunicu i tuioca, a sasvim malo optuene. I pored svega, svjedoci su ne samo porekli prethodne iskaze, ve su potvrdili moju odbranu 15,nekada iznosei detalje pojedinih dogadjaja o kojima sam ja, na primjer govorio samo u istrazi. Svjedoci su se, nadalje, nalazili u Sarajevu, Fojnici, Zenici, Srebrenici, Tuzli, a neki u mjestima van BiH gdje su bili na odsluenju JNA! Na sudu su neki rekli da su bili praeni i nadzirani od nadlenih organa i posjeivani od njih kod kua, u mjestima udaljenim od Sarajeva, a neke je direktno u su?nicu dovela vojna policija! Pa i taj jedan svjedok l" koji je tvrdio da Je

bilo pritisaka na svjedoke od strane rodbine okrivljenih, izriito je rekao da to nije bio sluaj sa jednom svjedokinjom, a njezina izmjena iskaza je bila najdrastinija! Oito, pokrie koje bi bilo ubjedljivo i odqovorno- ovoga suda bio bi smijean, da nije tragian - zbog svojih posljedica. Pitanje izmjene iskaza svjedoka postoji i na njega stvarno valja traiti odgovor. Za glavni pretres odran pred okrunim sudom u Sarajevu po ovom krivinom predmetu karakteristino je da su svedoci rnenja!i svoje iskaze date u prethodnom postupku. U sluaju osudjenih Cengia, Spahia i Latia to je imalo izrazite note drarnatinosti. (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 28.) ... sud bi svakako trebao provjeriti ta se to dogadjalo sa svjedocima 17 u istrazi: oni spominju duga isljedjivanja, drugaije formulacije u zapisnik od njihovih iskaza, vrijedjanje od istranih organa,18 potezanje pitolja na njih, pozivanje u SDB prije poetka sudjenja radi uenja napamet iskaza iz prethodnog postupka da ne bi zamuckivali ... (engi Hasan, alba na prvostepenu presudu, str. 8. i9.) Zbog bbimnosti materijala i funkcije ovog teksta naveu samo karakteristine detalje iz iskaza troje svjedoka koji omedjuju ovo pitanje, dok su iskazi ostalih svjedoka na glavnom pretresu, uglavnom, krae verzije i razliiti aspekti iskaza svjedoka Hafizovia, Jaarevia i Seljupca. Uz to, iskazi ovo troje svjedoka su i po zadnjoj presudi 19jedini temelji inkriminacija o: islamizaciji Muslimana.
17) Od jedanaest svjedoka njih osam su intelektualci, a trojica zavrili srednju kolu. Trojica su asistenti na fakultetu, a dvoje predavai na srednjoj koli. Nikada nisu osudjivani, nikada ranije nisu svjedoili pred sudom. Stari su izmedju 25 - 30 godina. Odsluili su yojni ro.k. 18) SVEDOK BRCIC RASID ... Objanjavajui razloge protivrenosti iskaza sa glavnog pretresa i prethodnog postupka ... izneo je izmedju ostalog: U vezi izjave u prethodnom postupku dolazio sam u SUP pet dana, od 9 sati ujutro - bio preko dana do uvee, s tim to je 3. i 4. dan zadravanje bilo krae, a petog dana sam dao izjavu koja je formulisana u zapisnik. Toj izjavi je prisustvovao i javni tuilac. Nisam mogao da pratim izjavu, ve sam jedva ekao da se sve to zavri i da to potpiem ... nisam imao snage da prisustvujem ispitivanju ... Bilo je uvreda na moj raun, i bilo je maltretiranja. Ja sam ovaj iskaz potpisao prije itanja. Nisam mogao biti tu gladan i edan, psihiki i fiziki iznuren, i zbog metoda koji su primjenjivani u toku mog sasluanja ... " (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 29.) 19) Osudjeni engi Hasan je govorio: 'pred: Jaarevi Nerminom i Hafizovi Reidom: - da islamski preporod poinje. pred: Hafizovi Reidom i Jaarevi Nerminom: - da je cilj islamske revolucije . - da -dihad- treba provoditi . pred: Seljubac Seadom, Jaarevi Nerminom i Hafizovi Reidom: - da Muslimani u homogenoj zajednici ... - da pripadnike vae organizacije ... (Treestepena presuda, str. 12.)

15) Kada se pogleda u ovaj izmjenjeni iskaz svjedokinje Jaarevi Nerrnine jo detaljnije iz zapisnika sa glavnog pretresa, oito je da potvrdjuje odbranu Cengia u Cijelosti, pa je interesantno kako e ova svjedokinja znati kako se Cengi brani, kada sa njim objektivno nije imala, niti mogla imati kontakata." (Advokat, Fahrija Karkin, Zalba na prvostepenu presudu, str. 38.) 16) ... osim svjedoka Seljubac Seada nijedan drugi svjedok nije tvrdio da je na njega vrio pritisak neko od lanova porodice okrivljenih. Medjutim, druqostepeni sud, u citiranom delu presude, govori o svedocirna, umesto o jednom svedoku. NIJe valjda da i sudu ne deluje ubedljivo takav razlog JEDNOG SVEDOKA!" (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 36.)

188

189

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

etniki istoj Bosni i Hercegovini, lslarnsko] revoluclji. islarnskoj republici Bosni i Herceqovini ... Svakako, na kraju e se vidjeti koji njihovi iskazi. SVEDOK HAFIZOVIC REID ... je veoma jasno, konkretno i detaljno objasnio svako od pitanja optunice. Medjutim, kako ovaj iskaz svedoka baca bitno drugaije sveti o na (ne) postojanje krivinog dela i krivine odgovornosti osudjenog, on je na pitanje sudije ovako objasnio tu protivurenost: Na mene je vren pritisak, istinit je iskaz koji sam danas dao, a ne onaj u prethodnom postupku. Ja sam pozvan nekoliko puta u SDB Sarajevo. Tamo, umesto dobrodolice, islednik mi je rekao: -Gde si neprijatelju, gde si ustaov- Kada sam rekao da u napustiti prostorije ako se korektno ne ponaa, islednik je trgao pitolj i rekao: -Ne bi nainio ni dva koraka a naao bi se usta punih krvi na podu. Odavde se moe izai mrtavane lvl- Oseao sam se kao rob i lien slobode. Jednom sam ak dobio udarac, ali nije bio jak. Zbog ovih razloga nisam skrenuo panju tuiocu prilikom sasluanja. Tvrdim da je na mene izvren pritisak i pretnja. Jednostavno zbog toga sam rekao i potpisao ono to je rekao islednik. Istom prilikom ovaj svedok je rekao da je prethodni dan (4. augusta 1983.g.) pozvan u SUP, ali da on nije otiao. Medjutim, istie svedok, inspektor mu je u petak, kada je vidio svedoka - neposredno pred davanje iskaza - rekao da na glavnom pretresu govori onako kao u prethodnom postupku. Zanimljivo je istai da je na glavnom pretresu, nakon ovakve izjave svedoka, zamenik javnog tuioca, bez opomene od strane predsednika vea, htela da prikazuje svedoka kao neprijateljsku linost. Naime, srdito, drugarica javni tuilac je poela predoavati svedoku delove pisma koje je on svojevremeno iz vojske uputio osudjenom engiu. Da li ovo pismo treba da opravdava postupak ovlaenog lica prema ovom svedok u? lli o (ne) podobnosti svedoka da svedoi s obzirom na predmet krivinog postupka?2o (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 30 i 31.) -Svedok SELJUBAC SEAD na glavnom pretresu u Okrunom sudu u Sarajevu dao je dva iskaza, prvi 03. augusta 1983.g. (srijeda) i drugi 05. augusta 1983. godine (petak). Prvi iskaz je dao pre svedoka Hafizovi Reida, Jaarevi Nermine i Bri Raida, a drugi posle Hafizovi Reida, a pre Jaarevi Nermine i Bri Raida. Svedok SELJUBAC SEAD je na glavnom pretresu od 03. augusta dao iskaz koji je sasvim razliit od iskaza datog u prethodnom postupku. On je ovu injenicu objasnio sledeim reima: -Irnao sam

tri sasluanja u Tuzli, mimo ovog u Sarajevu. Prvi dan sasluanje je trajalo 10 sati. Prvi dan nije bilo formulacija ve sutradan, jer mi se nije verovalo da je to sve to znam. Drugi dan je napravljena formulacija onog to sam rekao prethodnog dana, ali onako kako smatra sam islednik. Trei put je bila dopuna iskaza. Cetvrti, zadnji put, izjava je data u prisustvu drugarica javnog tuioca. Cetvrti put je izjava data za 3 sata.,21 (prema belekama) Kako je drugarica javni tuilac na glavnom pretresu rekla da e protiv svedoka poduzeti zahtev za pokretanje postupka zbog lanog svedoen]a, veernje novine tog dana, a dnevni listovi sutradan, ovo su stavljali kao naslov lanaka sa sudjenja u Sarajevu. Tako, na primer, POLlTIKA od 04. augusta 1983.g. (etvrtak) pod naslovom: LAL:NO SAM SVEDOCIO - izjavio svedok Seljubac Sead, imam iz Gornje Tuzle, istie: >UOkrunom sudu je odlueno da se nadlenom tuilatvu predloi pokretanje postupka protiv Seada Seljupca zbog toga to je lano svedoei poinio krivino delo.' Nije nam poznato da li je takav postupak pokrenut. Da je pokrenut, svedok bi bio optuen da je lano svedoio u prethodnom postupku. Oigledno da se I!a tom iskazu ne bi mogla zasnivati odluka o krivinoj odgovornosti CENGICA ... Medjutim, 5. augusta 1983.g. (petak) svedok SELJUBAC SEAD se ponovo pojavljuje pred sudom i daje izjavu. Svoje razloge objanjava (prema naim belekama i njihovim uporedjivanjem sa pisanjem dnevnih listova): -Prije pretresa na dva dana na mene su izyrili uticaj i pritisak brat optuenog Lati Demala - Lati Nedad i Canar Nusret ... Canar Nusret bio je poslat od Lati Nedada da sa mnom razgovara, jer je Nedad bio u uverenju da sam neto lano teretio njegovog brata. Posle sam imao kontakt sa Nedadom i obeao sam mu, da u izmeniti taj iskaz pred sudom. U tom razgovoru Nedad mi je rekao da je razgovarao i traio saglasnost od ostalih svedoka, ali mi je rekao da nije stupio u kontakt sa Jaarevi Nerminom. Nakon svega to sam izloio, a itajui iz tampe o ovom sudjenju, uio sam da su svedoci menjali iskaze, pa sam mislio da je on uspio da utie na svedoke, te sam i ja odluio da menjam iskaz.c22 I, ovaj svedok je tog dana dao svoj iskaz ... Prema miljenju predsednika vea, ova izjava je identina izjavi datoj u prethodnom postupku. Predsednik vea je reenjem odbio zahtev branilaca da u celini unese izjavu svedoka datu na glavnom pretres u od 5. auguje tom prilikom, takodje, rekao da je "lagao u istrazi. (Advokat Karkin, Zalba na prvostepenu presudu, str. 34.) 22) Koliko je ova tvrdnja tana vidi se iz injenice da je prije njegovog prvog iskaza, samo svjedok Mehti Halil svjedoio o mojoj djelatnosti, a do njegovog drugog svjedoenja jo i Hafizovi Reid. Cak osam svjedoka se pojavilo poslije njegovog drugog istupa pred sudom. (Vidjeti Zapisnik sa glavnog pretresa: 05.08.1983.) Fahrija
21) Uz to, svjedok

je ono isto koje je spomenuto na str. 22. ovog teksta. U njemu, medju ostalim, svjedok veli da je isposlovao da bude "godinjak, a ve je bio diplomirao na Islamskom teolokom fakultetu u Sarajevu i u prethodni postupak je direktno stigao nakon godinu dana provedenih u vojsci. Ipak, nedugo nakon davanja iskaza na glavnom pretres u otiao je u JNA na dosluenje jo 3 mjeseca.

20) Ovo pismo

190

191

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

sta ... 23 (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 31., 32. i 33.) "Posle svedoka Seljubac Seada i najavljena od njega, svedoila je svedokinja JAAREVI NERMINA. Svoj iskaz je poela insistiranjem da se utvrdi njena obaveza da e morati govoriti istinu, te da joj sud prui garanciju za zatitu zbog istinitosti iskaza. Dalji tok njene izjave je sasvim razliit od izjave date u prethodnom postupku. U veoma dramatinim trenucima, ova svedokinja je na predoavanje predsednika vea o razlikama u izjavama, istakla: -Jedan deo iskaza u prethodnom postupku sam rekla, jedan deo mi je sugeriran, a jedan prisilom upisan, jer nisam imala snage da vie poriem. Uporno su pitali da li sam ula - to i to, i to i to - i vie nisam imala snage da poriem i sve je upisano. Kada sam rekla maloprije to je tano u iskazu iz prethodnog postupka, to je onaj deo koji je izjavljen i u dananjem iskazu.< Kroz pla je, tada, upozorila predsednika vea: .Ne morate vi to meni itati, znam ja to sve napamet. Ve est dana u prostorijama SUP-a uim napamet zapisnik iz prethodnog postupka.> Sa uenjem sam poela u proli etvrtak, a najtei mi je dan bila sreda, 3. augusta kada sam dva puta bila u SUP-u; pozivana sam telefonom kui, zaustavljana u gradu i upozoravana sam na ulici da moram govoriti kao u zapisniku od prethodnog postupka. Rado u od leati pet godina zatvora, a neu ni dana vie da ivim sa onim to stoji u zapisniku iz prethodnog postupka. (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 33. i 34.) "No, vratimo se, opet, podobnosti svedoenja Seljubac Seada. On je tvrdio da je pretnja bila ozbiljna, jer je iz novina itao da su svedoci menjali lskaze.> Medjutim, sasli.Javanju svedoka pristupilo se 1. augusta 1983.g., znai dva dana' pre nego to je svedoio Seljubac. Tano je da je "POLlTIKA od 3. augusta imala lanak pod naslovom: "SVEDOCI SE NE SEAJU, ali to su, osim Mehtia, svedoci za druge optuene, a ne za engia. Medjutim, u sarajev23) Ova njegova izjava se razlikovala i od one u prethodnom postupku i one na glavnom pretresu. U ovakvoj situaciji branioci su svjedoku postavili odredjena pitanja na osnovu kojih se, nakon njegova odgovora, lahko moe vidjeti navedena razlika. Svjedok je i tada rekao da engi nije zagovarao: islamizaciju Muslimana, islamsku revoluciju, etniki istu Bosnu i Herceqovinu-, islamsku republiku Bosnu- i dihad do krajnjih granica. (Uporediti sa Zapisnikom sa glavnog pretresa od 05.08.1983.g.) 24) Zbog ega e neko uiti NAP~MET ono to je rekao prije dva mjeseca kao SVOJE SJECANJE na neto to je DOZIVIO prije 3 -4 godine. Osim toga, par stranica ona je morala uiti danima, a zavrila je: gimnaziju kao odlian djak - oslobodjena mature, i paralelno s njom vanredno poloila Medresu u Sarajevu (srednju vjersku kolu), a potom, za slijedee etiri godine diplomirala Islamski teoloki fakultet u

~kim "~E~ERNJIM NOVINAMA" od 2. augusta 1983. god. ima irih Izvoda IZ Iskaza svedoka (to kasnije nije sluaj) koji su objanjavali razlog~ promene iskaza. Da li se moda kao pretnja moe uzeti sl~del pasus iz gorenavedenih novina, koji glasi: -Valja rei da je erlsu~tvo ovog svedoka (Mahti Halila - O. N.) posluilo optuenom Ce.~glu da u odred,ienom smislu pokua da diskredituje svjedoke kOJItek treba da dodju pred sud, kako bi porota eventualno prihvatila da ga oni terete jer ga ne pOdnose?c26

I kona~~, kakvo je zn~enje trebao da ima deo iskaza ovog s~edoka kOJI Je naglaeno Istakao da Lati i drugi lanovi rodbine msu mogli nai i ~ticati na. sved.okinju Jaarevi Nerminu, koja je ~aslu~ana posle njega? I, Ima li nekog znaaja da su svi dnevni listovl na dan .4. augusta 1983.g. u naslovu istakli da e se pokrenuti postup~k protiv ovog svedoka zbog lanog svedoenja? A to je dan posle nJegov~g prvog sasluanja, odnosno dan prije njegovog drugog sasluanja. Smatramo dovoljno obrazloenim i argumentovanim stav da je u prethod~om. postupku izvrena bitna povreda odredaba krivinog postupka, J~r !e na?1n na kO,ii su uzimani iskazi od svedoka stavljen pred sumnju Iskazl~a samih svedoka, a sudovi, odbijajui da pro~er~ I~.kaz~ne sumnje, uzimaju kao injeninu podlogu svoje odluke iskljuivo Iskaze date na ovaj nain i pod ovim okolnostima u prethodnom postupku (podvukao H. C.)" (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 37, 38 i 39.)27 Da se malo posluim i statistikom: Prvostepena presuda citira prostorno, 55% iskaza svjedoka sa glavnog pretresa, a 45% iskaz~ IZ pretho.dnog postupka (izuzimajui Seada Seljupca, iz jasnih razloga) . ali preko 90% inkrtrninaci]a po kojima je donijeta presuda sa~rzano J~ upravo u IZjavama svjedoka u prethodnom postupku! OVI rezultati se dobivaju uporedbom i analizom dispozitiva Presude (str. 16-18) i njegovog obrazloenja (str.149-152.)" (engi Hasan, Za_lba na prvostepenu presudu, str. 15.)
26) Navedeni citat iz novina treba sagledati i u kontekstu tvrdnje drugostepenog suda (25. str. ovog teksta) kako su svjedoci na neki nain, prihvatili da pomognu nekim okrivljenim, tako to e lano svjedoiti da bi ih doveli u povoljniji poloaj pred sudom, to bi tada, u koliko je tana ova tvrdnja suda, taj moj gest (vidjeti Zapisnik sa glavnog pretresa od 02.08.1983.g.) bio apsurdan! 27) Izjava ~vjedoka Seljupca da su Lati Nedad i Canar Nusret izvrili pritisak na nJega. I prijetili mu ako bude lano teretio Lati Dernala (!) bila je provjerena. Ova dvojica su, naime, pozvana u SUP Sarajevo i ispitivana u vezi navodnih pritisaka na svjedoka Seada Seljpca. Nakon ispitivanja obojica su putena bez podnoenja prekrajne ili krivine prijave protiv njih, ili pokretanja postupka, kao i bez poduzimanja bilo kakve druge mjere u odnosu na njih. To je najbolji dokaz koliko su bili tani

Sarajevu i dala tri godine filozofskog fakulteta - grupa orijentalistika?! 25) Valja, nadalje, uoiti da je svjedok Seljubac naglasio da je pritisak vrio Lati N. da on ne bi lano teretio njegovog brata Dernala, ne spominjui ni jednog asa da je neko od moje porodice inio to isto, ili da je barem Nedad spomenuo i mene uz njegova brata; a svjedok u drugoj varijanti svoga iskaza mijenja iskaz TERETECI MENE. (Vidjeti u Zalbi na prvostepenu presudu, advokat Fahrija Karkin, str. 36)

navodi spomenutog

(kljunog)

svjedoka.

192

193

SARAJEVSKI PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

U odnosu na iskaze svjedoka, drugostepena i treestepena presuda su na istom kao i prvostepena, izuzevi neke korekcije tehnike prirode, poto su one samo preuzele utvrdjeno injenino stanje- iz nje. Na kraju ove take da analiziramo i zadnji argument drugostepene presude u prilog pravilnosti zakljuaka prethodnog suda. Problern koji nameu albe engi Hasana u vezi sa iskazima sasluanih svjedoka ve je djelomino obrazloen. Pravilno su analizirani iskazi svih sasluanih svjedoka na opis djela pod takom Vili, u kom pravcu su na strani 147. do 152. dati iscrpni razlozi. Ovo naroito iz razloga, jer je prvostepeni sud iskaze svjedoka uporedjivao sa sadrinom opisanih predavanja iz izreke presude u tom dijelu, pa je na osnovu toga doao do zakljuka da su iskazi u pojedinim dijelovima identini sa onim to se navodi u predavanjima. To znai da su ovi svjedoci u svojim iskazima u istrazi iznosili stvarno ono to je optueni pred njima govorio, jer imaju svoju verifikaciju u sadrini materijalnih dokaza ... ec (Drugostepena presuda, str. 55. i 56.)28 Na str. 149. prvostepene presude spominje se i predavanje Karakteristike islamske koncepcije, kao podloga za inkriminacije koje mi se stavljaju na teret, a u izreci Presude na str. 16. to predavanje se uope ne spominje. Uz to, sud nikada nije ponudio nijedan dokaz da je to predavanje koriteno. Po lanu 69 KZ SFRJ oduzeta su jo tri predavanja (drugostepena presuda, str. 20.) koja u izreci presude nisu spomenuta, a obrazloenje drugostepene presude tvrdi da su iskazi (svjedoka u prethodnom postupku - H. .) u pojedinim dijelovima identini sa onim to se navodi u predavanjima. . Logino slijedi da ti dijelovi predavanja koji su identini iskazima svjedoka, a oko kojih se koplja lorne, budu citirani u izreci presude, jer oni predstavljaju materijalne dokaze koji nisu podloni promjenljivim subjektivnim stanjima svjedoka. Ni jedna (!) od 17 alineja iz presuda, pa i presude Saveznog suda u stavu VII na str. 11.12. i 13., NIJE UZETA iz mojih pisanih predavanja, a ona su ARGUMENTI PRESUDA! I presuda Saveznog suda navodi sedam naslova tih predavanja na str. 11. (oko stotinu stranica kucanog teksta). Ovim se najozbiljnije dovodi u pitanje tanost navoda i treestepene presude. Samo u tri alineje 1, 7 i 13. manji dio ine citati moga pisanog teksta ili Kur'ana, iz dva gore spomenuta teksta, gdje su neutralni stavovi, a tek drugi dio te inkrfrninaci]e naveden po iskazu svjedoka, u pravilu, iz prethodnog postupka sadri ono to moe biti
28) Kako se lijepo uoava dvojnost kriterija ovog suda: sada prihvata verifikaciju. u sadrini materijalnih dokaza" a u sluaju svjedoka Seljupca i njegovih razgledanja, to se i ne registrira! Ova presuda je bogata takvim primjerima.

POZIV i POSTOJANJE! Ali zato je, ak, pet alineja: 2, 3, 4, 5 i 10. citirano po ISLAMSKOJ DEKLARACIJI, iako toga u mojim tekstovima NI~DJE NEMA i opet potpornoqnuto lstlrn Iskazlma svjedokal (Cengi Hasan, Zahtjev za zatitu zakonitosti, str. 6.)29 Zar bi jo isto trebalo kazati u prilog tvrdnji da sudovi nekritiki prilaze optuenima, i prihvatajui injenino stanje iz istrage na njemu zasnivaju svoju odluku?

VII
... u nekim sluajevima odbrana okrivljenog se dovoljno ne proverava ... ("Politika, 26. maj 1986.g.) U situaciji koja je nastala nakon zavretka dokaznoq postupka po prijedlogu optunice kada su svjedoci - na spomenuti nain dali iskaze na glavnom pretresu i nakon uvida u pisane materijale i njihovog itanja, radi obezbjedjivanja materijalnih dokaza o istinitosti moje odbrane (a ona je od poetka istrage nepromijenjena ni za jotu), ponudio sam u pisanoj formi svoje dokazne prijedloge. Kako su iskazi svjedoka, sada, postali, u najmanju ruku nepouzdani i pravno problematini, ja sam predloio nove nekornpromltlranesvjedoke radi provjere mojih navoda o verbalnim istupima. Posebno sam insistirao na materijalnim dokazima koji su postojali (pisani tekstovi i zvuna dokumentacija) kojima sam elio potvrditi tanost navoda moje odbrane u cijelosti. To sam taksativno naveo, uz adrese gdje se koji od svjedoka ili materijala nalazi, te naziv i datiranost svakog dokumenta. Pa, iako je sve bilo u Sarajevu i na dohvat ruke - sve se moglo dobiti za par sati - sud je rjeenjem to potpuno odbio . Nita od est svjedoka i 10 dokumenata nije prihvatio. Istodobno, prihvatio je zahtjev tuioca da se saslua jo jedan svjedok u odnosu na moju djelatnost! Dakle, tuilac je optunicom predloio 11 svjedoka, doveo je jo 'dva koja nisu spomenuta u dispozitivu optunice i, evo, konano jo JEDNOG, a ja nisam mogao dobiti- nijednog. Drugostepeni sud o tome veli:

29) -Islarnsku deklaracijusam, navodno, itao u maju 1981. g. (Prije dvije godine, kako veli drugostepena presuda, str. 40!), a moja inkriminirana djelatnost po istoj presudi, str. 11., traje -od 1977.g. do maja 1981.god! Ovom prilikom etlrn istai i slijedee: -Kako usvajajui kao verodostojne iskaze svedoka date u istranom postupku, sudovi navode kao argumentaciju da se istinitost tih iskaza utvrdjuje injenicom da su delovi tih inkriminacija ve sadrani u materijalnim dokazima pisanim tekstovima predavanja?! Medjutim, uvidom u iskaze tih svedoka vidi se da su njihove izjave medjusobno identine od teke do zapete (podvukao H. .) Pa ili su se ovi svedoci, pre davanja izjave u SDS, medjusobno dogovorili o sadraju izjave, ili su, pak, te izjave dali na nain kako Su sami objasnili na glavnom pretres u? (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za zatitu zakonitosti, str. 11.) Istim pitanjem se ozbiljno bavi -Zantev za vanredno preispltivanle, pod takom AD-1, advokata, Fahrije Karkina iz Sarajeva.

194

195

ZAHTJEVI SARAJEVSKI PROCES

ZA ZASTITU

ZAKONITOSTI

Dokazni prijedlozi engia Hasana su prema podnesku dvojaki: sasluanje odredjenih svjedoka te pribavljanje neke dokumentacije. to se tie svjedoka iz podneska se vidi da bi ih trebalo sasluati u vezi sa organizovanjem i odlaskom na ekskurziju, a te injenice prema opisu djela nisu odlune za utvrdjivanje krivine odgovornosti. 30 Svjedoci od 1 - 5 iz podneska su predloeni na okolnosti openito rada u Tabakom mesdidu, pa kako je sasluanjem veeg broja svjedoka utvrdjena njegova inkriminirana djelatnost nepotrebno je sasluavati ove svjedoke . (Drugostepena presuda, str. 74.) Po tomaenju ovog suda podnesak predlae: a) sasluanje odredjenih svjedoka i b) pribavljanje neke dokumentacije: a) - te svjedoke je trebalo sasluati u vezi sa organizovanjem i odlaskom na ekskurziiu: njih je po prijedlogu bilo 5, a poto je nakon podnoenja ovog prijedloga tuilac odustao od ove take, tano je da te injenice prema opisu djela nisu odlune za utvrdji-

30) PO optunici, moja verbalna djelatnost je opisana u tri take na str. 20 - 23, a po preienoj verziji optunice, nakon zavretka dokaznog postupka na glavnom pretresu opis se sveo na dvije take. Druga, po redu, taka prvobitne optunice je izostavljena. Zbog znaaja za prethodno i ovo pitanje evo je u cijelosti: U toku 1979 i 1980 godine provodei svoju koncepciju islamskog preporoda organizovao je za polaznike vjerske pouke ekskurziju u Istonu Bosnu, Hercegovinu i Krajinu, te ekskurziju za studente Islamskog teolokog fakulteta u Crnu Goru, na kojima su organizovani mevludi, sijela i predavanja kroz koja je putem uvodnih rijei i predavanja iznosio stavove islamskog preporoda i islamizacije. (O.J.T., Optunica

K.T. 118/83, Sarajevo, Nakon sasluanja

17.06.1983.god., str. 22.) ve famozne jedanaestorice

svjedoka

i itanja

nekoliko

doku-

menata, dokazano je slijedee: a) ekskurzije su bile, ne 1979 i 1980.g, ve 1978 i 1979.g. a izlet u Crnu Goru 1980.g. b) nita od toga nisam organizirao ja, nego: Starjeinstvo I.Z. za BiH, Hrvatsku i Sloveniju, Odbor IL Sarajevo i neki odbori IL na terenu, te Starjeinstvo I.Z. Crne Gore i neki odbori Islamske zajednice njihovim podruja, uz saradnju sa polaznicima vjerske pouke iz Sarajeva i Udrue njem studenata I.T.F-a., c) da na mevludima, sijelima i predavanjima ... nisam iznosio islamskog preporoda i islamizacije, jer sam uope veoma malo nastupao, stavove a i kada

sam to inio nije bilo na opisani nain. Vei dio spomenutih svjedoka (tj. svi koii su uestvovali na tim ekskurzijama i izletu) detaljno su porekli navode optunice i potvrdili ne samo moju odbranu, ve i to da su i sami nastupali u nekim od posjeen ih mjesta (Seljubac Sead, na primjer) i da tu nije bilo nieg nezakonitog. Izmedju ostalog u svojoj odbrani ukazao sam sudu na protivrjenost izmedju stava u ovoj taki i stava na str. 43, 44. iste optunice. Ovdje se, naime, kae: .. provodei svoju (podvukao H.C.) koncepciju islamskog praporoda, atamo: ... da naelo islamizacije i islamskog preporoda iz tslarnske dektaracile, kao apsolutni istomiljenik Alije Izetbegovia i Omera Behmena poinjem da provodim. Po ovoj optunici tuen sam za l. 136. str. 2 KZ SFRJ (lan grupe) a po navodu provodim SVOJU koncepciju, proizlazi da sam samostalan, ili da sam organizator neke druge grupe (l. 136 st. 1 KZ SFRJ), to je suprotno svemu drugom u ovoj optunici. Preiena verzija optunice je svladala ovu tekou, svrstavajui me u -ablon-, po kome sam bio -arat- maine koju su drugi konstruirati, i izostavila je ovu taku.

vanje krivine odgovornosti, ali sigurno imaju znaaja - za provjeru tanosti moje odbrane. .- -sviedoct od 1- 5, a njih je u prijedlogu, ipak, 6 (est)! predlozen~ na okolnosti openito rada u Tabakom rnesdldu, jer je sasluanjern veeg broja svjedoka utvrdjena njegova inkriminisana djelat~ost, su~ini su, poto je NEPOTREBNO (podvukao H. .) saslua~1ove svjedoke u , Kako shvatiti, nakon svega, ovaj zakljuak suda osrrn kao krenje propisa krivinog postupka i kao odsustvo smisla za pravinost?! b) ta, neka dokumentacija je, opet, dvojako usmjerena: - organizovanje i odlazak na ekskurzije c , to je kasnije, stvarno, postalo suvino, -. utvr.djiv~nje injenica vezano za rad Tabakog mesdida i, naroito moje djelovanje kroz pisanje tekstova, koji su na glavnom pretresu s~lektlvno pominjani i citirani samo kroz ulomke. I dok prvostepeni sud n~ obrazlae svoju odluku o odbijanju ovih prijedI~~a, drug~st~penl to pokuava ispraviti ovim komentarom, ali ni on n~Jednom rjeju ne obrazlae zato se odbija prijedlog o prlbavljanju neke dokumentacije ! Do~azni p.rij.edloz! su navedeni na 4 stranice kucanog teksta. 31 Oni ~pomlnJu, poimence, pet svjedoka ko]e treba sasluati na okolnosti odlaska na ekskurzije i est (!) svjedoka na okolnosti rada u Tab~kom .me~didu te moje druge verbalne istupe, uz tono formulirana p~tanJa,kao npr.: Da li su Reis ul ulema Naim Hadiabdi i dr. Hamdija ~emerli (tada predsjednik Sabora Islamske zajednice u SF~J. - H.C.) ~ili sa lanovima ekskurzije u PIjevijima na dumi (m.~lItva petko~). I.ako su bili, ta je Reis ul ulema kazao za program kOJI su P?!aznlcl.l.zveli i uope za kompletnu ekskurziju i njezinu svrhu?, III: -da II Je skretana panja od strane studenata Islamskog teolokog fakulteta koji su rukovoditi radom u Tabakom mesdidu da istupi moraju biti vjerskog karaktera i odvijati se u okviru teme' kao i d~ li s~ stude~ti v.o~itelji reagovali na eventualne istupe pojedi~ naca, I da II sam Ja inio to isto i na koji nain u Tabakom rnesdidu? . Od doku~entac~je bilo je predloeno 7 dopisa i odluka i 2 zapisnika, plus spisak svih predavanja odranih u Tabakom mesdidu i njihovi I~T~GRALNI.tekstovi. Pet dopisa je vezano za ekskurzije, ali dva ~~plsnlka u periodu od po tri godine: 1979-1981 g. su trebala pruiti dokaze o odlunim injenicama vjerske pouke u Tabakom me~didu; eventualnim ekscesima itd. Kompletni tekstovi predavan!a, uvodnih .rijei, i dr. bili su najbolji dokazi o koncepciji rada, o ~~InU ra.~a, o lznoenlrn stavovima; to so kroz istrgnute reenice, III ak, dl~elove reenica, kako je to injeno kroz istragu i glavni pretres, nikako ne moe sagledati. Tuba je forsirala kratke citate,
31) Vidjeti:

(Advokat,

Fahrija

Karkin,

alba

na prvostepenu

presudu,

str. 27-31.)

197 196

SARAJEVSKI PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

kornadie, sugerirajui da se kroz njih moe sagledati koncepcija itavog rada u Tabakom mesdidu. Tuba je insistirala na lzvodjenju opeg iz pojedinanog, a odbrana obratno. Odbrana je smatrala i dalje smatra, da se koncepcija rada koji je trajao dvije i po godine i materijal vei od 600 kucanih stranica ne moe sagledati kroz nekoliko minuta (pristrasne) interpretacije ili etiri-pet reenica i njihovih dijelova.32 Tu postoje dokazi do kada je radio Tabaki mesdid, kako je kontroliran rad u njemu, je li se od Islamske zajednice tretirao kao vjerska djelatnost ili privatna tribina Debatnog kluba- ... ? Rjeju, nalaze se objektivni dokazi i odgovori na sva pitanja vezana za moje ponaanje, na teritoriji Jugoslavije, inkriminirano u izreci presude. Sud je, medjutim, vie volio rjeavati ukrtene rliel, nego utvrditi injenice. Odbrana smatra da se neizvedeni dokazi nisu mogli cijeniti samostalno, nego samo nakon provodjenja tih dokaza u kontradiktornom postupku uz izjanjavanje stranaka, uz konfrontiranje sa ostalim dokazima i uz poredbu sa odbranama, te tek nakon toga donositi ocjenu o vjerodostojnosti tih dokaza. (Advokat, Fahrija Karkin, Zahtev za vanredno preispitivanje, AD-4)

Vili
... drugi, pak, (sudovi) nastoje, u cilju otklanjanja nedostataka iz optube, da u presudu unesu i injenice utvrdjene na glavnom pretresu koje nisu sadrane u optubi, ime se ini bitna povreda odredaba krivinog postupka ... (Politika, 26. maj 1986.g.) Ovdje je rije o prekoraenju optube. Nije sasvim jasno ta znai otklanjanje nedostataka iz optunice, pa u ostati pri odredjenju -unoenju injenica utvrdjenih na glavnom pretres u a koje nisu sadrane u optunici. Neto slino ovome u mom sluaju se nije

dogodilo.33 Ipak, odluio sam u ovo pitanje uvrstiti neto to naoko izgleda suprotno, ali se u biti radi o istom. To je izostavljanje u presudama onoga to se nalazi u optunici, ili u ranijoj presudi. Mislim da bi bilo brzopleto zakljuiti kako se ne radi ni o kakvom protuzakonitom postupku, jer je ovakvo izostavljanje, prvo - suprotno utvrdjenim injenicama, a drugo - mijenja dotadanji smisao teksta, a time i znaenje nekog ina. Sud nije ovlaten da bez izmene optunice menja injenini opis dela pa ni u sluaju kada je na osnovu sprovedenih dokaza u pogledu izvrenja krivinog dela utvrdio drugaije injenino stanje nego to je opisano u optunici. (Presuda Saveznog suda, str. 24). AD. 1. Drugostepena presuda je u uvodnom dijelu VII take na str. 11. izostavila osam redova teksta iz istog poglavlja prvostepene presude na str. 16., a da to nije ni spomenula, niti dala razloge za to. Na str. 74. iste presude u obrazloenju stoji: U odnosu na ostale radnje koje nisu ule u opis djela u ovoj presudi, sud nalazi da ne sadre obiljeja krivinih djela zbog kojih su oglaeni krivim, a neke su isputene jer su suvine obzirom na ostale radnje. (Drugostepena presuda, str. 74.) Kako nema izravnog obrazloenja za ovaj dio izostavljenog teksta ostaje da se u uporedbi sa ovim opim odredbama pronadju razlozi. Izostavljeni tekst glasi: i tvrdio da je islam religija, ekonomija, politika, nauka, moral, kultura i svojevrsna revolucija, da je u islamu neprekidno prisutan revolucionarni duh, da u tom smislu treba vriti vjersku pouku potpuno je politizirajui kroz izvorno tumaenje i praktinu primjenu islama kao cjelokupnog sistema ivljenja, te nakon upozorenja Starjeinstva Islamske zajednice da predavanja u Tabakom mesdidu poprimaju ekstremni i politiki karakter, ogluio se na ova upozorenja i upozorenja nekih studenata Islamskog teolokog fakulteta, te nastavio sa ovakvim radom ... (Prvostepena presuda, str. 16., identino i u optunici, str. 20 i 21.) Dalja analiza slijedi iz uporedbe ovog isputenog teksta i iskaza druqostepene presude sa str. 11. 12 i 13., i ova dva spomenuta naela.
33) Da je i toga bilo, u malo drugaijoj formi, na ovom procesu vidi se iz slijedeeg primjera: -Prerna navodima optunice koja je izmenjena na glavnom pretresu, 15 augusta 1983.g. osudjeni Lati Demal je delo koje mu se stavlja na teret izvrio u vremenu -od 1981.do maja 1983. godine, pa se osnovano u zahtev u navovodi da su prvostepeni i drugostepeni sud prekoraili optubu kada su kao vreme izvrenja dela naveli vreme -oo 1978. do maja 1983. godine, i time povredili zakon na tetu osudjenog - odredba lana 364. stav 1. taka 9. ZKP. (Presuda Saveznog suda, str. 24.)Ovom odlukom Saveznog suda ozvanien je slijedei kuriozitet. Uporedjivanje iskaza svjedoka, na kojima se bazira i ova, treestepena presuda, a koji su do sada dovoljno analizirani, proizlazi da je i Lati od rijei do rijei isticao iste stavove, na istim mjestima, pred istim svjedocima i sa istovjetnc izgovorenim verbalnim_ Inknmmacljarna kao ja (engi Hasan), jer kako su se svjedoci izrazili bili smo -kao SIPKA I BUBANJ. Razlika je samo u jednom; ja sam to inio u periodu -o 1977. do maja 1983.g., a Lati u periodu -od 1981 - maja 1983.g.!

32) -Presuda se poziva na moje pisane tekstove, koji su. navodno sami za sebe argumenti. To je, zapravo. najobinija konstrukcija, jer ni jedan tekst nije preze~tiran. u cijelosti, nego su iz jih iupeni odred jeni citati, reenice, pa ak samo atjetovt reenica, te su uklopljeni u unaprijed postavljeni ablon ... Upravo sa~ zato na glavnom pretresu traio da se provedu dokazi u smislu integralne analize. svakog teksta, integralne analize ciklusa predavanja i, konano, Integralne analize SVih tekstova predavanja odranih na vjerskoj pouci u Tabakom mesdidu ... Provodjen[em tih dokaza u temelju bi bila oborena na silu iskonstruirana osnova optunice. (Nema ovjeka koji je bilo ta napisao, da ne moe biti optuen za ne znam kakvo djelo, na osnovu cijepanja konteksta i nasilnog sprezanja u novi, inkriminlralul.

198

199

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZATITU

ZAKONITOSTI

a) - ... tvrdio da je islam religija, ekonomija, politika, nauka, moral, kultura i svojevrsna revolucija ... - ovaj stav je suvian, jer se nalazi iza ovoga pasusa na istoj strani presude, u prvoj inkriminaciji, b) - ... da je u islamu neprekidno prisutan revolucionarni duh ... , takodje je suvino ponavljati, jer je u drugoj inkriminaciji, na istoj strani, sadran isti smisao, c) - ... da u tom smislu treba vriti vjersku pouku potpuno je politizirajui kroz izvorno tumaenje i praktinu primjenu islama kao cjelokupnog sistema ivljenja ... 1. za ova] stav se ne moe rei da je suvian, jer se nigdje u izreci presude (str. 11, 12 i 13.) ne spominje ovakva inkriminacija; ni u cjelosti a ni djelomino, kao: politiziranje vjerske pouke, i primjena islama kao cjelokupnog sistema ivljenja, 2. za ovaj stav se ne moe rei ni da ne sadri obiljeja krivinog djela. Ba naprotiv, ovo je bila jedna od centrainih poruka optube, a i presude, jer se zapravo cjelokupna presuda svodi na to da sam sve ciljeve koje sam zaqovarao- nastojao ostvariti time to sam kroz predavanja i diskusije u Tabakom mesdidu (a upravo je Tabaki mesdid mjesto gdje se vrila vjerska pouka) izlazio iz okvira religijskog i zagovarao politike clljeve, kroz zagovaranje da se lslarn primjenjuje kao cjelokupan sistem ivljenja. Tek sada je nejasno zato je ovo izostavljeno? Kako nema objanjenja u presudi ostaje se u domen u pretpostavki. Ipak, sa sigurnou se moe kazati da presuda u sluaju da je zadrala ovaj stav nije mogla citirati nijednu reenicu u prilog tome iz pisanih predavanja, a nakon odustajanja optube od take dva prvobitne optunice (o ekskurzijama za polaznike vjerske pouke i propagiranju islamizacije i islamskog preporoda- na njima), i drastinog mijenjanja iskaza svjedoka na glavnom pretresu, uz sve oitije potvrdjivanje moje odbrane kako je proces dalje odmicao, stvarala se atrnostera- u kojoj je ova tvrdnja bila dalje neodriva. Bie da je to drugostepeni sud - sa distance - mogao bolje ocijenlti nego prvostepeni. Ali ni on to izostavljanje nije mogao obrazloiti, jer bi tada zgrada presude ostala bez temelja. d) - ... te nakon upozorenja od strane Starjeinstva Islamske zajednice da predavanja poprimaju ekstremni i politiki karakter, ogluio se na ova upozorenja i upozorenje nekih studenata Islamskog teolokog fakulteta, te nastavio sa ovakvim radom ... Za ovu tvrdnju se ne moe kazati, poto bi bilo ponavljanje, da je suvino. Nigdje se, naime, neto ovakvo ili slino ne navodi u izreci presude. Da li sadri obiljeje krivinog djela? Prvi dio stava da se oglulo o upozorenje Starjeinstva Islamske zajednlce, (ne navodi se za koje podruje) ne bi predstavljalo obiljeja krivinog djela, ali u kontekstu bavljenja nedozvoljenom politikom djelatnou, a naro-

ito u kontekstu itave presude ovo je itekako inkriminirajue ponaanje. Ono se, kasnije, navodi kao razlog za zabranu rada Tabakog rnesdida od strane, valjda, istog Starjeinstva Islamske zajednice. Razlozi za izostavljanje se ne navode. Kako je ova tvrdnja znatno preciznija od prethodne, a na glavnom pretresu je potpuno precizirano i vrijeme i povod za nju, kao i druge okolnosti mogue je precizno kazati zato je ova inkriminacija izostavljena. Na sudu je proitan dopis Starjeinstva Islamske zajednice upuen Odboru Islamske zajednice Sarajevo u vezi sa navodima u gornjoj inkriminaciji i zahtjevom da Odbor pred uzme potrebne i taksativno navedene mjere. Nakon toga, proitano je i pismo Odbora Islamske zajednice Sarajevo od 23. februara 1979.g. upueno kao odgovor spomenutom Starjeinstvu, iz koga se vidi: da je 21. februara 1979.g. odran sastanak, na kome su uestvovali engi Hasan i jo neki studenti ispred fakulteta, a ispred Odbora Islamske zajednice Hadijamakovi Muhamed i dr. te da je na tom sastanku dogovoreno da se predavanja u pisanoj formi dostavljaju Odboru sedam dana prije odravanja predavanja, te da se diskusije nakon predavanja kreu u okviru terne. (Prvostepena presuda, str. 136.) Ja sam ovo sve izjavio jo u istrazi, a i svi svjedoci (na okolnosti rada u Tabakom mesdidu) su ovo potvrdili. Svjedok elebi Midhat koga drugostepena presuda nikako ne spominje (!)34 izjavio je: da je od januara do jula 1980.g. ispred Odbora Islamske zajednice Sarajevo bio zaduen da kontrolie rad Tabakog mesdida, pa je u tu svrhu itao predavanja koja su dolazila u Odbor na saglasnost (podvukao H. C.) Tvrdi da u tim predavanjima, koja je proitao, nije naao nita to bi bilo van religijskih okvira (podvukao H. .) Istie da je prisustvovao jednom ili na dva predavanja, a na ostala je slao zamjenika, i na kojima takodje nije primijetio bilo ta to bi se moglo okarakterisati kao kompromitirajue za Tabaki mesdid ... (Prvostepena presuda, str. 117. i 118.) Sada je jasno, a to prvostepeni sud nije uoio da je ova inkriminacija iz dispozitiva u suprotnosti sa dokazima analiziranim u obrazloenju. Taj propust popravio- je drugostepeni sud. Izostaviti inkriminaciju, ne dati objanjenje - eto formule za ispravljanje nedostataka presuda! AD. 2. Drugostepena presuda u svom dispozitivu uope ne spominje PET svjedoka koje spominje prvostepena na str. 16. i DVA svjedoka koja su sasluana na sudu na prijedlog tube, ali nisu nabrojana u izreci tube nego nego samo u spisku svjedoka koje
34) -Medjutim, proqreno se ... zakljuuje da je time uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz lana 364. stav. 1. taka 11. ZKP, jer se ovi iskazi o~nose Ila injenice i okolnosti koje nisu sadrane u opisu djela, to znai da ti iskazi nisu dokazi o odlunim injenicama ... . (Drugostepena presuda, str. 66.) veli se za ~edan.drugi sluaj izostavljanja iskaza svjedoka sa glavnog pretresa, u presudi. A, ako Je sa ovim iskazom gdje su injenice I okolnosti sadrane u opisu djela?

200

201

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

treba sasluati, na str. 40 optunice. Ovo izostavljanje svjedoka ista presuda nikako ne spominje, niti daje objanjenje za to! U izreci prvostepene presude na str. 16. nabrojana su mjesta vrenja inkriminacija jedno za drugim, a potom nazivi inkriminiranih pisanih predavanja. Tek potom slijede sve inkriminacije svrstane u dvije take - u prvoj, ak sedamnaest. U obrazloenju te presude na str. 149-152, konano se susree identifikacija, koja alineja se temelji na kojim iskazima svjedoka (i da li su iskazi iz prethodnog postupka ili sa glavnog pretresa), i na kojim tekstovima. Drugostepeni sud je, kao i prethodni nabrojao skupno: mjesta inkriminacija i inkriminirane tekstove, a onda alineje odredio tako to je ispred svake stavio imena svjedoka, bez preciziranja mjesta i vremena dotine inkriminacije, kao i bez tekstova koji potvrdjuju to. Tim povodom se u drugostepenoj presudi veli: Uvaavajui injenicu da je u prvostepenoj presudi utvrdjeno koje inkriminacije je optueni iznosio pred pojedinim svjedocima (ve je kazao na koji nain H. .), ovaj sud je to opisao u izrecl. Ni rijei nema o izostavljanju svjedoka i razlozima za to. Na drugom mjestu u povodu izostavljanja nekih radnji iz opisa u izreci presude, vezano za nekog drugog suokrivljenog, drugostepena presuda kae: Posto]i propust suda (prvostepenog - H. .) to u obrazloenju presude o tome nije dao razloge na to ga je obavezivala odredbalana 357. ZKP, ali kako je to isputanje u korist uinioca (jer je smanjenja kriminalna koliina) takva povreda nije imala uticaja na pravilnost i zakonitost prvostepene presude(str. 37.) Ista presuda, u vezi istog suokrivljenog, vezano za tri svjedoka koja su svjedoila u odnosu na njega, na inkriminacije to su izostavljene u preienoj optunici, veli: Medjutim, pogreno se u albi zakljuuje da je time uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka iz lana 364. stav. 1. taka 11. ZKP, jer se ovi iskazi odnose na injenice i okolnosti koje nisu sadrane u opisu djela, to znai da ti iskazi nisu dokazi o odlunim injenicarna. (str. 66.) U ovom mom sluaju iskazi svih izostavljenih svjedoka odnose se na inlenlce i okolnosti koje su sadrane u opisu djela. Moda se, onda, radi o izostavljanju u koris uinloca?. Pa, zar sud smije biti pristrasan ili, ak, na strani uinioca? U najkraem emo to vidjeti na primjerima: 1. Svjedok Feti Ahmed se spominje u izreci prve presude a i optunice. (Kako optueni nisu dobili preienu verziju optunice, ve samo njezini branioci, ne znam je li i tu spomenut.) Na glavnom pretresu ovaj svjedok se nije pojavio iako je vie puta pozivan, niti je dato objanjenje zato ga nema. Zastupnica je optube jednostavno odustala od tog svjedoka. Kako je on po mome miljenju bio najvaniji svjedok - u istrazi mi je itan njegov iskaz, koji me najtee tereti - je sam insistirao da se qn privede. Niti je priveden,

niti je dao iskaz na glavnom pretresu. Kako je tuba bezrazlono odustala od njega, jasno je zato ga je izostavila drugostepena presuda. 2. Svjedok Maki Vehbija, nije spomenut u dispozitivu optunice, ali je po njoj, str. 40., predloen i sasluan. O tome postoji biljeka u obrazloenju prvostepene presude na str. 101. On se izjasnio na okolnosti rada u Tabakom mesdidu - kao mjestu za najvei broj inkriminacija - u prvoj taki dispozitiva. Iako nije naveden u izreci optunice, svakako da je tuba imala svoje razloge to ga je predloila. On je u cijelosti potvrdio moju odbranu. Moda je to bio dovoljan razlog da bude izostavljen? 3. Svjedok Celebi Midhat je, kao i Maki, iz nekih razloga predloen od optube, mada nespomenut u njezinoj izreci. Ovaj svjedok se izjanjavao na okolnosti ekskurzija polaznika vjerske pouke, gdje je upravo on bio vodi, koja inkriminacija je u toku pretresa izostala. Ali, on se izjasnio i o okolnostima rada u Tabakom mesdidu poto je jedno vrijeme ispred Odbora Islamske zajednice Sarajevo bio zaduen za kontrolu rada u njemu.35 Njegov iskaz se moe uporediti sa dokumentacijom koja je itana na sudu. On je, zapravo, jedini svjedok ispred organa Islamske zajednice vezano uz mene. Moe biti da je u tome razlog izostavljanja - kada je jedan neka ne bude ni on - i pored toga to je tretirao odlune injenice optube i presude. Potvrdio je moju odbranu. (Obrazloenje prvostepene presude njegov iskaz predoava na str. 117. i 118.) 4. Suokrivljeni Lati Demal, spomenut je u izreci optunice i presude, poto se po njima i na njegovom iskazu iz prethodnog postupka temelje inkriminacije. Suokrivljeni je, i osudjen da je zajedno sa mnom radio u Tabakom mesdidu zloupotrebljavao u smislu lana 133. st. 1. KZ SFRJ. Svoj iskaz je na gfavnom pretresu izmijenio u dijelu koji me je teretio, a kao razlog je naveo nekorektnost zapisnika iz istrage, poto u njemu nije ono to je on govorio i kako je govorio. Njegove i moje inkriminacije su gotovo identine. Uglavnom se odnose na rad u Tabakom mesdidu. Na isti su kaluf. Potvrdio je moju odbranu i na glavnom pretresu je govorio o detaljima moga rada koje sam ja iznio tek na glavnom pretresu. Kako je on mogao potvrditi ne samo glavne crte moje odbrane ve i pojedinosti, sltnlce, kada je kao i ja bio u pritvoru, potpuno izoliran? Prvi put smo se vidjeli na sudu. Izmedju ostalog on je kazao da sam mu ja skrenuo panju, kada je trebao voditi predavanje i razgovor u Tabakom mesdidu da uope ne dozvoli kakve ekscese i prelazak u sferu politike od strane posjetilaca. Ako bi se i uzelo da mi je elio pomoi, jer je i sam bio u istoj poziciji, ali to nije dovoljno. Jedno je htjeti, a drugo to i uiniti. To je bilo mogue samo zato to
35)

To pogledati na str. 50. ovo teksta.

202

203

SARAJEVSKI

PROCES ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

je istinito iznio ono to je bilo, i to sam i ja to isto uinio. Njegov iskaz iz prethodnog postupka i sa glavnog pretresa je isputen u izreci presude, a obrazloenja tome nema. 5. Svjedok Paali Enver, imam, spomenut u izreci optunice i presude, a izostavljen iz drugostepene presude, kategoriki je porekao sve inkriminacije za moje navodno tumaenje Kur'ana protivno drutveno-politikom uredjenju. Kao jedan od dvojice imama medju svjedocima, vjerojatno je posebno trebao da potvrdi inkriminacije o ulozi imama, po optunici, odluujuoj ulozi u islamskom preporodu i islamizaciji, tj. sprovodjenju konanih ciljeva Islamske deklaracije. Sve je opovrgao. POprvostepenoj presudi, str. 103. i 104., gdje je na itavoj stranici dat njegov iskaz iz prethodnog postupka i sa glavnog pretresa, a koji po toj presudi, odudaraju jedan od drugog na glavnom pretresu je kazao: ... da mu je Cengi dao neka predavanja u fotokopiji (koja su koritena u Tabakom mesdidu - H. .) ... i da u ovim predavanjima nije bilo nita to bi se moglo okarakterisati kao neprijateljsko u odnosu na na sistem, na bratstvo i jedinstvo i sl. 6. Svjedok Kari Enes, asistent na Islamskom teolokom fakultetu, prije kraja svojnog roka puten iz JNA zbog bolesti i takav sasluavan u prethodnom postupku. U toku izlaganja na glavnom pretresu predsjednik vijea je naloio da mu se dade stolica da sjedne, zbog bolova u stomaku. U prvostepenoj presudi stoji na str. 149. da je on djelomino odustao od iskaza u prethodnom postupku na glavnom pretresu, to je netano, poto u njegovom iskazu iz prethodnog postupka stoji: ... da je engi ... isticao da je krajnji cilj islamskog preporoda u naoj zemlji stvaranje isto muslimanske Bosne i Hercegovine ... te govorio da -dihad- treba provoditi do istrebljenja i posljednjeg nevjernika. (Prvostepena presuda, str. 112.) On je, posebno, uz samo jo jednog svjedoka trebao da svjedoi o inkriminacijama U prostorijama fakulteta, na asovima pojedinih nastavnika. Na glavnom pretresu je rekao da je bio prisutan kada se Cengi Hasan suprotstavljao nekim stavovima prof. Huseina Djoze. Kada je to objasnio bilo je jasno da nema nikakve veze sa inkriminacijama. Ipak, ovaj stav o suprotstavljanju profesorima je ostao u izreci drugostepene presude str. 11.a svjedoenje ovog svjedoka je izostavljeno! Ovaj svjedok je na glavnom pretresu porekao sve inkriminacije: Tvrdi da engi Hasan pred njim nikada nije pomenuo islamizaciju Bosne, stvaranje islamske republike Bosne i Hercegovine, isl. (prvostepena presuda, str. 112.), a Objanjavajui razloge za izmjenu iskaza iz prethodnog postupka, rekao je da je zbog tekog naina ispitivanja, a bio je bolestan, odluio sve rijeiti - potpisom tog iskaza. Drugostepeni sud, nita ne obrazlaui, izostavio je ovaj iskaz. Samo ukratko preprian, u Obrazloenju prvostepene presude, ovaj iskaz isnosi pune dvije stranice teksta: 111. i 112. strana!

7: Svjedok Kurdi efik je zadnji od ovih izostavljenih svjedoka, i trei od njih koji je po miljenju prvostepene presude djelomino odstuplo od ranijeg iskaza. On je, posebno, trebao svjedoiti o drugoj taki dispozitiva presude o kojoj je svjedoila jo jedino Jaarevi Nermina. U vezi te take na glavnom pretres u je izjavio da se ne sjea da li je tekst -Nunost obnove, dobio od engi Hasana ili Fati Ahrneda. (Prvostepena presuda, str. 104 i 105.) Na predoenje sudije da je u istrazi rekao odredjeno da sam mu ja dao taj tekst, svjedok je izjavio da ni u prethodnom postupku nije bio siguran tko mu je dao taj tekst, ali je na kraju rekao pred isijednikom da mu je taj tekst dao Cengi Hasan. (Prvostepena presuda, str. 105.) Svjedok je kroz ovaj iskaz i kroz objanjenje razloga za razlike izmedju njega i onog iz istrage, porekao sve inkriminacije, a na glavnom pretres u je rekao ne samo da je prisustvovao predavanjima u Tabakom mesdidu, ve da ih je tu itao prisutnima, po prijedlog.u voditelja, ali da [lema nita kazati to bi potvrdilo neprijateljsku djelatnost Hasana Cengia. Zato je izostavljeno i ovo svjedoenje? Moda stoga to je u vrijeme istrage i trajanja glavnog pretresa svjedok bio na odsluenju roka u JNA, i to ga je vojna policija dovela direktno - u sudnicu!,36 pa zalnteresirana lica nisu mogla izvriti pritisak ili drugaije uticati na svjedoka, koji je, eto, na glavnom pretresu potvrdio moju odbranu. Tako je izostavljeno sedam svjedoka, odnosno njihovi iskazi, a dodan je iskaz svjedoka Zatega Ahmeda, za koga je odmah na poetku utvrdjeno da lae, a koji iz jednog moga razgovora s njim od dvadesetak minuta, po presudi prvostepenog suda na str. 123. o 124. iznosi: ... da je Cengi Hasan istakao da su Muslimani u njegovom kraju u podredieno] ulozi u odnosu na Srbe, a kada su poveli razgovor o imam ima, Cengi mu je rekao da imami ne bi trebali da budu bliski sa politiarima.(!) Vjerovali ili ne, ova presuda je taj iskaz prepriala u DEVET (!) redaka, a izostavljeni iskaz npr. Karia na DVIJE STRANICE. Valjda je i sudu, konano, bio potreban bar jedan svijedok koji ne mijenja iskaze?! Zato su ovi iskazi izostavljeni iz drugostepene presude? Nema osnova za zakljuak da su suvini. Iz izloenog se vidi suprotno. Za neke od ovih inkriminacija, spomenuti svjedoci su bili samo jedan od dvojice (a u svakom tom sluaju onaj drugi, koji je o~tao u presudi, izmijenio je iskaz u vezi dotine inkriminacije), pa je njegovo svjedoenje time neophodnije. Ako je ijedan iskaz suvian to je novouvrteni iskaz svjedoka Zatega Ahmeda, koji, ako se i poprimi kao potvrda inkriminacija, vie je nego ponavljanje onih najnevinijlh. Ranija pretpostavka o tome da izostavljeni iskazi ne govore 0 injenicama i okolnostima koje su sadrane u opisu djela, nakon reenog - neodriva je.
36)

Ovo je zabiljeeno u Zapisnik sa glavnog pretresa, od 04.08.1983.g.

204

205

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

Moda su iskazi ovih svjedoka neuvjerljivi? Zar su uvjerljiviji iskazi svjedoka koji su potpuno- (podvukao H. C.) izmijenili svoje iskaze iz prethodnog postupka (prvostepena presuda, str. 149.), a to je, upravo, onih sedam koji su ostali u drugostepenoj presudi, ili iskazi svjedoka koji su djelomino (podvukao H. C.) odustali od svojih iskaza iz prethodnog postupka (prvostepena presuda, str. 149. i 150.), a to su, opet, zadnja trojica od izostavljenih svjedoka? Ako jo i ima nedoumica u pogledu razloga za izostavljanje iskaza ovih svjedoka, teko da ih ima u odnosu na povredu krivinog postupka tim inom. AD. 3. Drugostepeni sud, u inkriminaciji, na str. 12., koja glasi: - da .dihad- treba provoditi do krajnjih granica, posebno naglaavajui: -Ne treba ekati izazov i povod-: Muslimani moraju izazov izmisliti. Oni moraju biti ti koji e izazov izmisliti, a cilj e sam po sebi doi, izostavio je iz prvostepene presude i optunice, str. 21., u prvoj reenici: 1 KROZ NJEGA ISTRIJEBITI NEPRIJATELJE I NEVJERNIKE ... , litavajui ovo, prvo se uoava nepreciznost u odnosu na podruje na koje se odnosi inkriminacija, pa se s tim u vezi pitanje ugroavanja zatitnog objekta. Izostavljanjem ovog dijela reenice cijela inkriminacija postaje besmislena, jer: vdlhadtreba provoditi, ne ekati izazov i povod - povod izmisliti - cilj e sam doll To je pravi komar. Reenica poinje arapskom rijei dihad. U rijeniku stoji da ona oznaava napor U ostvarivanju nekog cilja. ta ja pod tim pojmom podrazumjevam, rekao sam na pretresu - u kontekstu u kome sam ga upotrebljavao, a naglasio sam da o~u inkriminaciju nisam nikada izgovorio, te da je smatram neloginom, banainom, neislamskom i uz to glupom! Dihad oznaava, kazao sam, napor za izmjenu samoga sebe, vrstu katarze. Sudovi to nisu prihvatili. Odbili su i, da vjetaenjem strunjaka za islam saznaju njegovo znaenje. Zar spomenuti sudovi imaju kvalifikacije da tumae struna pitanja iz oblasti islama? (O pitanju dihada napisana je, bezmalo, itava BIBLIOTEKA djela islamskih i neislamskih autora.) Prvostepeni sud je, valja rei, imao u svojoj inkriminaciji jedno odredjenje, upravo u izbaenom dijelu: KROZ NJEGA ISTRIJEBITI NEPRIJATELJE I NEVJERNIKE, pa je tako barem formalno-Iogiki zadovoljio smislom u toj reenici; makar to je time tek otvorio pitanje koliko je to stvarno znaenje -dthadav. " Drugostepeni sud
37) Jedno od tumaenja dlhada je: On (dihad) je tradicionalno bio pozvan na borbu protiv hriana, protiv -stranaca- tudjih .nevjernikih- uticaja, da bi se sada usmjerio na borbu protiv -velikoq sotone- (i amerikog i svjetskog djavola) odnosno sve vie potencirao socijalnu dimenziju, u smislu ciljeva za odbranom pravde kao otpor agresiji, za oslobodjenje potlaenih. (Duga, spec. izdanje, -Povratak bogova, april 1986.g. dr. Nijaz Durakovi, Dihad bez ansi, str. 25.)

to izbacuje i tako ostavlja reenicu bez smisla, inkriminaciju bez znaenja, gest izbacivanja bez obrazloenja i presudu bez najjasnijeg dokaza o rnojo] djelatnostl na putu tslarruzaclje, etnlki iste Bosne i Herceqovine, islamske republike ... 1 Nigdje vie u itavoj izreci presude nema nita slino, a kamo li tako [asno i precizno- kazano. Iako je ovo, na prvi pogled. izbacivanje samo dijela reenice, to je u stvari najtemeljitije potkopavanje BITI presude koju je iko uinio! Ovim je presuda osakaena kao da je izostavljeno nekoliko drugih inkriminacija. Sada je ona kao balon bez vazduha. Kojim razlozima je rukovodjen druqostepeni sud da ovo uini? Pozivati se na to da u mojim tekstovima i nema nita slino, na iskaze svjdoka u kojima inkriminacija nije potrebna ... , bilo bi bavljenje prastarim zanatom gatanja. Uostalom. zar moraju uvijek postojati razlozi?! AD. 4. Evo i zadnjeg primjera podiivanja inkriminacija. U inkriminaciji: da je ekonomska situacija svojevrstan boiji bijes zbog obespravljenosti Muslimana, da je vjera najvea snaga jednog naroda, i da je socijalizam bilo poljskog ili jugoslovenskog tipa, promaena stvar, na strani 13. drugostepene presude, izostavljene su rijei: KOD NAS, i TE DA JE POLJSKA KLASI CAN PRIMJER ... , koji se nalaze u prvostepenoj presudi na str. 17. Ova inkriminacija se sastoji od tri tvrdnje: 1. - da je ekonomska situacija (KOD NAS) svojevrstan boiji bijes38 zbog obespravljenosti Muslimana. Bez odredjenja kod nas- ovo bi se zlonamjernim ineistinitim prlkazivanjern moglo odnositi na razne zemlje gdje ive Muslimani, 2. da je vjera najvea snaga jednog naroda; jer misao iz koje se ne vidi ta je izvrenje, jer nema POZIVA i PODSTICANJA. Tek dodavanjem izostavljenih rijei TE DA JE POLJSKA KLASICAN PRIMJER ova reenica sadri aluzi)u, opet bez poziva. 3. i (a) da je socijalizam bilo po.ljskog ili jugoslavenskog tipa promaena stvar; a smisao ove reenice zavisi i od formulacije prethodnog; uz zadravanje sline pravne karakteristike. I ovdje smo ostali uskraeni za odgovor zato je dolo do izmjene, mada su posljedice po koncepciju presude u ovom primjeru neuporedivo manje. Kada ve razmatram skraivanja i preformulacije teksta u dlspozitivu, unato tome to ne spada striktno li ovu problematiku, pome-

38) Mada ja ovo nisam nikada rekao, interesantna je koincidencija, izmedju ovog stava da je ekonomska situacija svojevrstan boiji bijes, i onoga to ga je 1985.g. izgovorila predsjednica SIV-a Milka Planinc: kao da je trenutna ekonomska situacija boija kazna ... Beogradski -NIN je ovo kao naslov teksta stavio na sa stavku jednog svoga broja.

206

207

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

nuu jedan primjer gdje su presude, da tako kaem, istonim grijehorn dole u kontradikciju sa dokaznim injeninim stanjem. - Kako je reeno na str. 8. ovog teksta traio sam, da se u mom iskazu iz prethodnog postupka malim slovom pie rije musliman, a ja u kada bude potrebno naglasiti da se pie veliko slovo M. Na strani 9. optunice stoji: ... za opte dobro Muslimana ... , a ovaj citat ima za podlogu samo moj iskaz iz prethodnog postupka u kome pie malo slovo rn. Ista je stvar i sa prvostepenom presudom koja na strani 8. ovaj citat pie na istin nain. Da nije rije o tamparskoj greki, ve o sistematskom prevodjenju malog u veliko slovo: rn U M, vidi se i iz naslova jednog predavanja za Tabaki mesdid sa str. 20 iste optunice: Kornpleks nie vrijednosti kod Mustlrnana. Ovaj naslov je upisan na omotu teksta (a jedino se tu nalazi). ispisan hemijskom olovkom a mojom rukom, i na sudu se jasno vidjelo prilikom predoavanja MALO slovo, a ja sam jo ranije tvrdio da je tako napisano - to je tada sudija potvrdio, no ono je ipak porasto.w Na taj nain je vjerska pripadnost pretvarana u nacionalnu. Upornost u pisanju velikog slova M umjesto malog dovedena je do apsurda. U optunici na str. 22. pie: ... a nevjernici su oni koji nisu Muslimani ... Pa, valjda je dovoljno biti' vjernik i minimalno obrazovan, a ne imati visoko vjersko obrazovanje, pa znati da nasuprot vjernik stoji nevjernik, anasuprot Mustirnan stoji pripadnik neke druge naclje: da vjerska pripadnost ne ukljuuje nacionalnu, i obratno. Sa stanovita islama ova konstrukcija je dvostruko smijena: jer je vjernik u islamu onaj ko priznaje Boga i vri islamske obrede, a ne samo ko ima veliko slovo M bez prvog odredjenja40 i, b) jer, po islamu, osim muslimana, vjernici su i Ehlulkitab: pripadnici nebeskih knjiga (vjera) - krani i I ili hriani, jevreji i sabejci, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Ovo obrazloenje na sudu je otilo u vjetar, a u sve tri presude (prvostepena, str. 17., drugostepena, str. 12. i treestepena, takodje, str. 12.) ostao je APSURD. - Na glavnom pretresu kroz sve dokaze i iskaze svjedoka i pisane materijale (dokumentaciju) djelatnost moja (i studenata Islamskog teolokog fakulteta) u Tabakom mesdidu nazivana je i naziva se vierska pouka. Medjutim, optunica na str. 9. tu vjersku pouku naziva debatni klub proglaavajui me za njenoga voditelja, jer samo tako od vjerske djelatnosti(prvostepena presuda, str. 136.) moe napraviti privatnu tribinu debatnog kluba- u nacio39) Na sudu sam prilikom itanja tekstova pronadje bar jedan primjer velikog slova M" u stotinu stranica kucanog teksta) - NIJE USPIO. tri) piu iskljuivo veliko slovo. 40) Jasno da vjerska pripadnost ne iskljuuje automatski.

nal.i~tikom ruhu. Prvostepena presuda preuzima to u svojoj formulaciji na str. 8. izreke i u obrazloenju na str. 145., provlai ideju: da se rad debatne sekcije (ranije na Islamskom teolokom fakultetu _ H. C.) ~astavio u Tabakom mesdidu. To e drugostepena presuda (~tr. 4 Iz~ek~) prihvatiti do te mjere da e govoriti iskljuivo o ... djelovanju Cengi Hasana ... u Debatnom klubu u Tabakom mesd~idu. (str~na.38. ~O ... ) i to sa velikom D. Treestepena presuda ce to prepisati .~a Istu (4.) stranu svoga dispozitiva. Nema ni jednog dokume~ta kOJI se naao na sudu da ovu vjersku pouku naziva Debatni klub, dok su proitana dva teksta, itana u Tabakom me~didu, u kojlrna se rad studenata Islamskog teolokog fakulteta ~ njemu naziva v]e.rska. pouka. Cetrnaest svjedoka i dva suoptuz~na stalno upotrebljavaju Izraz vierska pouka u Tabakom mesd~?u, pa ak i svjedok Seljubac Sead, koji je stalno mijenjao iskaz, ~.'jedamput u toku dva nastupa na sudu nije rad u Tabakom mesdZidu na.zvao Debatnirn kluborn. Ali, optunica i sve tri presude bile su doslje.dne u mijenjanju postojeeg stan]a. Naravno, to nije ostalo bez posljedica. - Drugostepena presuda je na str. 7. napravila jo jednu nesrnotrenost-, koja je, naalost, nasljednim putem prela u treestepenu presudu, t~kodje na str. 7. Radi se o citatu: ... da je u Tabackom mes?zldu vrena obuka Muslimana ... =, koji u optunici na str. 14. glasI: u Tabakom mesdidu vrena obuka muslimanske omladine , a u prvostepenoj presudi: ... u Tabakom me~didu vrena obuka Muslimanske omlaoine, (str. 11.) Da, ba vell~o slovo Musl.imanske. Pa, ako ovo moe liiti na tamparsku gresku, pretvaranje Muslimanske omladineu Muslirnane to nikako nije, ve je irenje pojma sa omladine na Muslimane sa vjerskog na nacionalni plan. ' Tako sam, malo po malo, proizveden u nacional istu.

IX :>Vrhovni sudovi republika i pokrajina ine, dodue, napore da san~raju .propuste prvostepenih sudova, preinaujui presude, ili vraajui predmete na ponovno sudjenje. Slino postupa i Savezni sud kada u odlukama vrhovnih republikih i pokrajinskih sudova nisu' u potpunosti otklo~jeni nedostaci. (Politika, 26. maj 1986.g.) Ovaj predmet je obilovao preinaavanjem presuda. Uz naine nav~dene u Politici, za otklanjanje nedostataka u sluaju o kom~ je rije primjenjeni su i neki drugi. Evo jednog: A) U izreci presude Vrhovnog suda SR Bosne i Hercegovine na str. 4. u stavu 1. taka 3. dolo je do skraivanja teksta! Inae, taj dio teksta treba da potvrdi da je osudjeni Cengi Hasan imao ulogu -rnosta. izmedju pisca >ISLAMSKE DEKLARACIJE<, odnosno osudje-

i uvida u njih traio od sudije da tekstovima za koje sam optuen (oko Unato toga optunlce i presude (sve nacionalnu, kao to je i ne ukljuuje

208

209

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

nih pripadnika bive organizacije -Mladlh muslimana, (A. .Izetbeg~via i Omera Behmena, organizatora grupe - po ovoj presudi, H. .), i muslimanske omladi.ne ~. Medresi .i .Islam~~om teolokom fakultetu sa ciljem da ih pridobije za politike ciljeve .Isl~ms~e deklaracije'. Tu po naem miljenju lei razlog upornog vezivarua krivine odgovornosti Cengi Hasana i Lati Dernala.va P? drugostepenoj presudi i Saphi Mustafe. (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 6. i 7.) Spomenuta taka u drugostepenoj presudi, str. 4. i 5., glasi: U vremenu od 1978. o 1981.g. u Sarajevu u vie navrata kontaktirali sa engi Hasanom, studentom Islamskog teolokog fakulteta i rukovodiocem Debatnog kluba u Tabakom mesdidu, davali mu tekstove za pripremu predavanja i diskusija u Tabako~. mesdi~~. Behmen Omer mu dao na itanje -Islarnsku deklaracijua Alija Izetbegovi mu kroz razgovore ukazao na mogunosti islamskog preporoda kod nas. .' . Na ovom mjestu je citat u druqostepeno] presudi prekinut, m.ada u prvostepenoj na str. 8. nastavlja dalje i glasi:. ... ~a~odel da islamska zajednica nije voljna da u naim uslovima Uini neto ~a islamskom preporodu, jer se brine samo o materijalnom poslovanju zajednice, pa u vie navrata mu, iako su znali za stav Starje~~stva Islamske zajednice koji nije odobravao rad u Tabakom mesdidu u kome su predavanja i diskusije izlazile iz vjerskih okv~~a i dobiv~le politiki karakter, govorili da je rad u Tabakom rnesdidu za opst~ dobro Muslimana,41 da isti mora postati praksa i primjer kako se radi na obrazovanju i odgajanju Muslimanske omladine, a Behmen Omer se na sjednicama Odbora Islamske zajednice Sarajevo zalagao za ovakav rad studenata, te nakon to je Starjeinstvo donijelo odluku o zabrani rada Tabakog mesdida napisao anonimno pismo u kome je napao ovu odluku Starjeinstva, umnoio ga te jedan. primjerak dao A. Izetbegoviu, a ostale uputio lanovima novotormiranoq Odbora Islamske zajednice Sarajevo. Navod u dijelu koji je ostao pod ovom takom u drugostepenoj presudi potpuno je identian sa prvim dijelom navoda u p~vostepenoj presudi, uz jednu napomenu; prvostepena presu~a Je u .t~~ dijelu citata umjesto rijei NEMOGUCNOSTI, kako stOJI u optuntci na 9. str. napisala: ukazao na MOGUCNOSTI islamskog preporoda kod nas ... (!) ... , a to itanjem daljeg teksta, upravo onoga koji je izostavljen, daje potpuno drugi smisao. Prvi dio - onaj koji je zadran u drugostepenoj presudi sadri etiri tvrdnje: 1. ... u vremenu od 1978. do 1981. godine ... Iz objanjenja na glavnom pretresu dijela iskaza iz prethodnog postupka na kom se temelji ova tvrdnja vidi se da je rije o periodu
4') Reeno je ve, da u izvorniku ovog citata stoji malo slovo -muslirnana

od marta 1979.g., jer sam se ja u istrazi izjanjavao u kolskim godinama: npr. bllo je to u drugoj godini fakulteta (k. god. 1978/ 79.), a u iskazu je unijeto: 1978.g. 2. ... davali mu tekstove za pripremu predavanja i diskusija u Tabakom mesdidu ... U optunici na str. 9. stoji: ... davali mu tekstove Alije Izetbegovia i drugih ... Osnova i za ovu tvrdnju je, kao i za itavu ovu inkriminaciju, moj iskaz iz prethodnog postupka od 25.05.1983. g. u kome je u produetku ove reenice navedeno, poimenino, koji su to tekstovi. (Radi se o 4 - 5 tekstova Alije Izetbegovia i jednom Melike Salihbegovi - od kojih ni jedan nije spomenut u izvacima optunice, ni presude!) 3. ... Behmen Omer mu dao na itanje -Islarnsku deklaraciju-. O ovom je neto ve reeno. Radi se da sam ja itao tekst (od najvie 12. stranica, a Islarnska deklaracijaima 44. str.) za koji sam mislio da se tako zove. Sud ovo Objanjenje nije prihvatio. U redu. Behmen Omer porie da mi je dao Deklaraciju - on to nikada nije ni rekao - kao ni Izetbegovi. Ja sam to kazao u prethodnom postupku, uz obrazloenje koje sam iznio na glavnom pretresu. U istrazi sam kazao da je to bilo PRIJE DVIJE GODINE, (drugostepena presuda, str. 47.) Preraunato: najranije, maja 1981. gOd., a po istoj presudi u MAJU 1981.G. je prestao rad u Tabakom mesdidu u kome sam ja PROVODIO stavove lslarnske deklaracije! Eto odlune injenice! To je kljuni dokaz. Svjesna ove upljine, presuda, prepisujui optunicu, pokuava to svoje stanovite uvrstiti i slijedeim: ... u 1981.g. Izetbegovi Alije zajedno sa Dozo Huseinom dogovorio se da saini zbirku tekstova za Objavljivanje pod naslovom: Problerni islamskog preporoda, u kojoj su u potpunosti preneseni dijelovi -Deklaracijepa jedan primjerak dao Djozo Huseinu koji ju je koristio za potrebe studenata, a Cengi Hasan za predavanja u Tabakom mesdidu. (Drugostepena presuda, str. 4. - izreka presude.) Ovu tvrdnju sam porekao jo u istrazi (nakon predoenja spomenute zbirke). kao i na glavnom pretresu. Na pretresu je vren uvid u tu zbirku. Na moj upit predsjednik vijea je kazao da je zadnji tekst u zbirci datiran december 1981.g., (svaki tekst u ovoj zbirci na zavretku nosi oznaku kada je napisan). 42Nepotrebno je vie bilo ta rei o odlunirn injenicarna, Ovo je primjer kako Vrhovni sud sanira propuste prvostepenog suda. 4. ... a Alija Izetbegovi mu kroz razgovore ukazivao na mogunosti islamskog preporoda kod nas.
42) Da li je Cengi Hasan ovaj zbornik mogao koristiti u Tabakom mesdidu? Prema izvedenim dokazima na glavnom pretresu ta mogunost se mora lskllultl. Prema naim belekama sa glavnog pretresa u Okrunom sudu, na dan 12. augusta 1983.g., ova skripta sadri radove Izetbegovia u vremenu od 1972 -1981.g. Stampana je uprolee 1982.g .... (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 13.)

210

211

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

neto kasnije. U ovome dijelu, prvostepena i drugostepena presuda, su identine, uz spomenutu napomenu. Sada da razmotrim isputeni dio koji je mnogo obimniji, a sadri tri tvrdnje. . . _ . a) Islamska zajednica nije voljna uradl~1 nesto na 1:I~mskom preporodu, jer se brine samo o svom maten.laln.0n:' po~?zaju. _" Pa, iako sama za sebe ne predstavlja Inkrirninaciju, ona CIOI vanu sponu izmedju uvodnog dijela presude (Islamska deklaracijka i drugo) i mojih pojedinanih inkriminac!j~ koje slijede u njezinom daljem tekstu; ustvari, izmedju pos~oje?eg s~anjau ~slamskoj zajednici i budueq. (Ovo, jasno.' vr~je?1 u~.ollko se ISlamski preporod, sam po sebi, ne smatra IOknmlO~cljom). . b) lako su (Izetbegovi A. i Behmen Omer) ::nall .za ~t~v St~q~instva - nije odobravalo rad Tabakog mesdida, j~r. je izlazio IZ vjerskih okvira i poprimao politiki karakter) - g?vo.nll. mu da je to rad za opte dobro Muslimana, i da mora postati pnmjer!. . c) Behmen Omer se na sjednicama Odbora Islamske zajednice Sarajevo zalagao za ovakav rad studenata - a nakon zabrane Tabakog mesdida - napisao anonimno pismo i napao t~ zabra.nu. Ovu tvrdnju prvostepena presuda uzima kao doka~ m.oje neprijateljske djelatnosti u Tabakom mesdidu. 43 Odustaj~njem od ove inkriminacije ne odustaje li drugostepena presuda I od osu?e za takvu vrstu djelatnosti na spomenutom mjestu? Ipak, po njo] sam osudjen za tu propagandu i u tim prostorija~~.. .., Bie zanimljivo potraiti razloge za skralvanje ove mkrtrntnacije u drugostepenoj presudi, kada ve tamo ~.isu ~av:.d~ni .. Ovo skraivanje je izvreno bez ponovnog utvrdiivania tnjerunoq stanja. ._ ., suvisne. Nigdje drugo se ne spominju, a one su tu da objasne KARAKTER kontakata izmedju mene i navedenih suokrivljenih. .. . .. .. 2. Da li se moe rei da ne predstavljaju lnkrirninacije? Suprotno tome, [er se njima potvrdjuje odobravanje rada u Tabakom mesdidu, a tamo diskusije dobivaju politiki karakter. 3. Moda su izostavljene poto za njih nema uporita u -utvrd]enom injeninom stanju? Tano. Medjutim, na istim ili istovjetnim injenicama se zasnivaju druge inkriminacije u ovoj presudi, pa su ipak ostale u izreci (opisu djela). Uostalom, i prvi. dio ove take presude (etiri analizirane tvrdnje) utemeljen je na Istom I jedinom

o ovome

dokazu - moj iskaz iz prethodnog postupka - kao i ovaj izostavljeni dio. Obanjenje za ovo. skraenje nalazi se upravo na mjestu gdje je navod preklO.ut. ()vaj dIO.navedene take koji je ostao u drugostepenoj presudi, I dvije od tn tvrdnje u izostavljenom dijelu iste take iz prvostepene ~:esud~ se t~mel.ie samo na mom iskazu iz prethodnog postup~~. Taj Iskaz je ovdie dj.elomino citiran a djelomino preprian. OCItO, druqostepeni sud je analizom ovog dijela izreke uoio propust. I, da ne bi morao saniran propust prvostepene presude-, o~. je ~o naprosto -odrezao-, pa ga vie nema! A propust je u slijedeem: .. a) ?ptunica je krivotvorila injenice vezane za ovu inkriminacuu. All, to se jasno vidi tek kada se ita i izostavljeni i zadrani dio nav.oda.u prvo.stepenoj. i drug.~stepenoj presudi zajedno, pa se usporedi .sa I~vornlkom. Naime, nije Izetbegovi meni govorio 0 mogunostima 1~lams.kog p~eporoda, ve sam ja Izetbegoviu govorio 0 (nelmosunostlma Isla~skog preporoda-s, jer se islamska zajed~lca..brine samo o rnaterijalnorn poloaju. To ne da nije isto, nego je dijametralno SUPROTNO. b) uz zamjenu uloga ova formulacija je inkriminaciji dala potpuno DRUGI kontekst, a time i smisao ovim MOJIM rijeima. Ja sam u tom razg?voru sa Izetbegoviem, koji sam iznio u prethodnom postupku, njemu kazao da na vjerskoj pouci u Tabakom mesdidu pov:emeno ima problema, odnosno provokacija od strane nekih posj~tllaca (na glavn~m pretresu iskazima svjedoka je to potvrdjeno, k~o I..da sam ja te Istupe uspjeno otklanjao), koji insistiraju na ~Itanjlma graninog ili izvanvjerskog karaktera; pa sam u istom Iskazu rekao da mi je Izetbegovi Alija kazao da takve pojave nikako N.EDOZ.VOLlMO u Tabakom mesdidu, jer jedino radom u okvirima vjere, vjerska pouka moe postojati, a ona je opte dobro musli~ana (malo ~Iov?, za razliku od onoga to je u presudi) koji neto zele da saznaju o Islamu. Tako (ukratko) izgleda iskaz u prethodnom postupku .k.oji je jedina podloga ovom dijelu presude. Nije teko, sada,_UO?I~I kako drugostepena presuda mudro krati citat izastajui na recemci: ... lzetbecovi mu ukazivao na mogunosti islamskog prep?r?da ... , s~ge~lra kontekst Islamske deklaraclje, i koncept optunice, a zaobilazi STVARNI KONTEKST u kome su izgovorene navedene rijei. Na no~okomp?novard kontekst, gdje Izetbegovi govori meni, i uz montazu drugih. ~omen~ta (znali za stav Starjeinstva ... ] dobro se nadovezuje I tvrdnja a Behmen Omer se na sjednicama

1. Ne moe se rei da su isputene lnkrlminacije

.,

..

43) . a na to upuuje i anonimno pismo Behmen Omera upueno novoizabranim lanovima Odbora Islamske Zajednice Sarajevo u kome se ukazuje na razloge zbog kojih se Starjelnstvo ogradilo od rada Tabakog mesdida',1 OVi,m pismom je opovrgnuta odbrana Cengia da se on suprotstavljao ekscesrurn sttuacuarna koje su kazivali drugi u Tabakom mesdidu ... (Prvostepena presuda, str. 149.) Mada Je bilo u spisu, navodi ovog pisma nisu uope provjeravani na glavnom pretresu, lako ono spominje neke osobe koje su se kao svjedoci pojavile pred sudom,

.
I

44) Kako ispravno u svim slijedeim.

ova izreka stoji u optunici, je prijevod mog

a pogreno izraza

u prvostepenoj pouka,

presudi Vidjeti na

45) islamski preporod" str. 8. ovog teksta.

vjerska

212

213

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZA$TITU

ZAKONITOSTI

Odbora Islamske zajednice Sarajevo zalagao za takav (podvukao H. C.) rad Tabakog mesdida ... (Kontekst je definitivno zaokruen tvrdnjom o zabrani rada u Tabakomk mesdidu. Koliko je ova manipulacija ila vidi se i iz ovoga: U dijelu koji je, po drugostepenoj presudi, izostavljen, u isti vremenski kontekst, odnosno kao neposredni vremenski kontinuitet sugeriraju se navodi o stavu Starjelnstva, to je bilo u februaru 1979.g. i -zabrani u maju 1981.g. (prvostepena presuda, str. 8.) Izostavljanjem tvrdnje o zabrani rada u Tabakom mesdidu, drugostepena presuda, izostavlja se i obaveza da se kae na emu se ta tvrdnja temelji (nema nikakvog dokaza) i da se ispravl propust prvostepenog suda. Ta tvrdnja je do tada imala ulogu KRUNSKOG DOKAZA o karakteru rada Tabakog mesdida jer, normalno je da sud uoi takav rad u Tabakom mesdidu kad je taj neprihvatljivi karakter- ve ranije uoilo Starjeinstvo Islamske zajednice. Time je, onda, dokazana i moja djelatnost i veza sa ISLAMSKOM DEKLARACIJOM, odnosno njezinim tvorcima-.) To je jedna, od metoda u otklanjanju nedostatka prvostepene presude. Svakako da bi stvarno otklanjanje nedostataka, ukidanjem ovakve presude, mnogo vie doprinijelo zakonitosti i povjerenju u pravosudni sistem, te pravnoj sigurnosti gradjana. Na taj nain bi se smanjilo pisanje o pojavama koje su uticale na pravilnost i zakonitost donetih odluka, a koje po zapaanju Saveznog suda nisu zanemarljive. B) Iz razloga koji su nakon itanja ovog teksta vie nego jasni, na prvostepenu presudu uloio sam albu ja lino, kao i moj branilac iz Sarajeva Fahrija Karkin. Presuda je pobijana iz svih albenih razloga .. U zavrnoj rijei sam kazao, a u albi ponovio da sam potpuno nevin i tako se osjeam od prvog dana do danas. Na kraju sudjenja sam, takodje, kazao da je u potpunosti dokazana - moja odbrana, a time i tvrdnja, da nisam poinio bilo kakvo krivino djelo. Stoga je u albi moga advokata predloeno da se u smislu lana 350. taka 3. ZKP oslobodim od optube, ili, pak, pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odluivanje ... (Advokat Fahrija Karkin, alba na prvostepenu presudu, str. 1.) Rjeavajui po albi, Vrhovni sud Bosne i Hercegovine, presudom KZ 1208/83., od 14. marta 1984.g. preinaio je presudu Okrunog suda u Sarajevu K. br. 212/83, od 20 augusta 1983.g. Vrhovni sud je delimino uvaio albu i naao da u odnosu na osudjenog CENGIA HASANA ne stoji sticaj krivinih dela iz lana 136. st. 2. KZ SFRJ i lana 133. st. 1 KZ SFRJ, ve samo krivino delo udruivanja radi neprijateljske delatnosti iz lana 136. st. 2. KZ SFRJ. Vrhovni sud je, takodje, stao na stanovite da su izreene kazne od strane prvostepenog suda prestroge, pa je, uzimajui olakavajue okolnosti u obzir na strani osudjenog ENGI HASANA, odmerio novu

kaznu u trajanju od 7 (sedam) godina.46 (Advokat, Orhan Nevzati Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 3.) , Na taj nain Vrhovni sud je propustio priliku da santra propust ~rvostepenog suda ... vraajui predmet na ponovno sudjenje, to je po mom miljenju bilo jedino primjereno dotadanjem stanju u ovom procesu. Zbog toga su na ovu presudu uloeni zahtjevi za van~.e?no ~reispitivanje pravnosnane presude Saveznom sudu, po dvojici mOJih branilaca: Fahriji Karkinu iz Sarajeva i Orhanu Nevzatiju iz Beograda, iz vie albenih osnova, s prijedlogom da budem oslobodjen od optube, ili da se obje presude ukinu i predmet vrati na ponovno razmatranje prvostepenom ili drugostepenom sudu. Razmatrajui po ovom zahtjevu Savezni sud svojom presudom Kps. 108/84, od 31. oktobra 1985.g. delimino je uvaio zahtev za vanredno preispitivanje pravnosnane presude i preinaio presudu Vrhovnog suda Bosne i Hercepovlne., K 1208/83. od 14. marta 1984.g. tako to je u odnosu na CENGI HASANA u celosti zadrao inkriminact]e, ali .ie izmenio pravnu kvalifikaciju dela, smatrajui da u r~dnjan:'.a os.udjenog ne stoje obeleja krivinog dela udruivanja radi neprijateljske delatnosti iz lana 136. stav 2. KZ SFRJ ve da stoje obeleja krivinog dela neprijateljske propagande iz lana 133. stav 1. ,:<ZSFRJ. I obzirom na tu injenicu, Savezni sud je osudjenom CENGICU, umesto 7 (sedam) godina, odredio 6 (est) godina zatvora. (Advokat, orhan Nevzati, Zahtev za zatitu zakonitosti, str. 1.) Smatram da ni ovakva presuda, mada preinaena, nije sanirala propuste ranijih sudova. Stoga je moj branilac Orhan Nevzati iz Beograda uloio Molbu za podizanje Zahtjeva za zatitu zakonitosti. Ova molba uskoro treba da bude razmatrana. Iz ovakvih preinaka pravne kvalifikacije moe se zakljuiti ne samo da su postojali razlozi za izmjene, ve da oni i dalje postoje, i da nijedan sud nije imao dovoljno volje ili ega drugoga, kako bi do kraja i u CIJELOSTI razrijeio ovaj sluaj; koji je, iako obiman, u biti veoma !ednost.avan. Iz tog razloqa s~m nainio ovu zbirku odredjenlh pojava koje su u ovom sluaju uticala na pravilnost i zakonitost donijetih odluka i sada je predoavam pozvanim da bi oni mogli kazati svoj sud ali i upoznati se sa jednim ivim sluajem o kome su, uglavnom, sliku dobivali indirektno - putem tampe ... , a ne iz originalnih dokumenata. Moda e neka saznanja nakon ovoga ipak biti otkria, DODATAK Prema citiranom tekstu Politika u zapaa nju Saveznog suda se kae, da se zapaaju i drugi nedostacl, a koji ovdje nisu navedeni. Stoga u, po slobodnom izboru, iznijeti jo neke okolnosti ovog
. 46) Spomenutom

presudom

Okrunog

IZ l. 136. st. 2. KZ SFRJ i (6) est godina

suda osudjen sam na 6 (est) godina za djelo po l. 133. st. 1. KZ SFRJ, odnosno na jedinst-

venu kazna od 10 (deset)

godina.

214

215

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZATITU ZAKONITOSTI

procesa. ZKP, sve postupka elemente

Iako samo par njih predstavljaju bitne povrede odredaba one jo jasnije osvjetljavaju okolnosti koje su uticale na tok i dogadjajima izvan sudnice pojanjavaju manje jasne ovog sudskog spora.

Javnost je bila iskljuena sa glavnog pretresa suprotno odredbama ZKP, kae se u albama branilaca osudjenih. Na poetku rasprave sud je donio odluku da u dijelu koji se odnosi na dokazni postupak i injenice vezane za postupanje nekih okrivljenih u Iranu iskljui javnost. Te inkriminacije su opisane u taki 2., 3. i 4. drugostepene i treestepene presude. Ovom dijelu rasprave po odluci suda mogli su da prisustvuju samo lanovi najue porodice, a njih je u istom asu u sudnici moglo da bude svega troje, bez obzira koliko ih stvarno eli ui. Drugo ogranienje se odnosi na prisutne u ostalom dijelu pretresa, jer su u sudnicu mogli ui samo oni koji su imali propusnicu. Kriterij za dobivanje te propusnice javnosti je ostao nepoznat. lz zapisnika o glavnom pretresu se vidi da je rjeenje o iskljuenju javnosti u jednom dijelu glavnog pretresa doneseno na nain odredjen u odredbi lana 288. i 290. ZKP. Okolnost da razlozi za tu odluku nisu izneseni u obrazloenju prvostepene presude ne predstavljaju povredu odredaba krivinog postupka. Ovo iz razloga jer je u pismeno izraenoj presudi postupio po odredbi stava 2. lana 357. ZKP, i samo u uvodu presude oznaio tu okolnost jer po odredbi stava 7 lana 357. ZKP sud nije bio duan u obrazloenju pismeno izradjene presude iznositi razloge o iskljuenju javnosti glavnog pretresa. I po ocjeni ovog suda postojali su razlozi za iSkljuenje javnosti u tom dijelu glavnog pretresa. Kako je odravanje glavnog pretresa pobudilo odredjeni interes javnosti, prvostepeni sud je pravilno postupio kada je dozvolio ulazak u sudnicu samo onolikom broju lica koja ima u vidu odredba lana 287. stav. 2. ZKP, koje je bilo mogue smjestiti u sudnicu obzirom na njene prostorno-tehnike uslove ... injenica da su (prema stanju u spisu) javnost odnosno publiku u najveem broju inili rodjaci alioca, demantuje tvrdnju albi da je to bila izabrana javnost- ... (Drugostepena presuda, str. 37.) Odmah nakon saoptenja odluke prvostepenog suda o iskljuenju javnosti, optueni Izetbegovi Alija je uloio prigovor na tu odluku o propusnicama, traei da se vrata sudnice otvore za publiku koja pred njima eka i da udju oni koji to ele u broju koji dozvoljava prostor sudnice - ali bez biranja. To je prokomentarisao rijeima: Ja nemam ega da se plairn ili stidim, zato neka ljudi

udju i vide ta se ovdje doqadja. To se nije dogodilo. Pred sudnicom je redovno bio vei broj onih koji su eljeli ui, mada je ona, istovremeno, bila jedva malo vie od polovine ispunjena publikom. Samo prvi i zadnji dan sudjenja sala je bila dupkom puna. Sudei po frenetinom aplauzu kojim je popraena odluka suda odrakonskim kaznama osudjenima, teko je prihvatiti tvrdnju drugostepenog suda da su javnost, odnosno, publiku u najveem broju inili rodjaci alioca. U obrazloenju albi branioca ... navedeno je da je povrijedjeno naelo javnosti glavnog pretresa, jer su u sudnicu putena lica na osnovu propusnica koje su glasile na ime ... (Drugostepena presuda, str. 28.) Takav postupak je od prvog do zadnjeg dana dosljedno provodjen. Ipak, negdje od polovine sudjenja potpuno je zabranjen pristup u sudnicu bratu optuenog Latia, Lati Nedadu i eni optuenog Spahi Mustafe. I nakon prigovora ova odluka je do kraja sudjenja ostala na snazi. Da li su u citiranom obrazloenju drugostepenog suda navedeni svi razlozi za ovakav postupak u odnosu na javnost sudjenja, ostaje otvoreno pitanje? Savezni sud je, kako je reeno, preinaio ranije presude u pogledu pravne kvalifikacije i SVE osudjene oglasio krivim za krivino djelo iz lana 133. st. 1. KZ SFRJ, zadravajui potpuno injenini opis presude drugostepenog suda, pa i onog dijela na koji se odnosi iskljuenje javnosti. U obrazloenju navodi da se "Savezni sud nije upustio u ostale navode zahteva osudjenih i njihovih branilaca koji se odnose na: ... povredu odredaba krivinog postupka iz lana 364, stav 1. take 4. Zakona o krivinom postupku u odnosu na protivzakonito iskljuenje javnosti na glavnom pretresu ... (Treestepena presuda, str. 28). . . Ne stoji li, nakon ovog, tvrdnja da je javnost bila protivzakonito iskljuena?

II U pitanje posebne vrste u prethodnom postupku spadaju doqadjaji i postupci u vezi sa nekim suokrivljenim i svjedocima. Radi se, naime, o tome da su se neki od njih razboljeli u toku istranog postupka, ili su pritvarani pa sasluavani, ili su svjedoci sasluavani pa naknadno hapeni i optueni ... _ ivalj Huso. Najproblematiniji iskaz i iskaz koji je najvie mijenjan i osporavan medju iskazima suoptuenih iz prethodnog postupka, jest iskaz ovog suokrivljenog. On je sa jo etvoricom optuenih putovao u Iran. Ta injenica je i prije pokretanja predistranog postupka bila poznata nadlenim organima. On Je rnedju

216

217

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

prvima priveden na sasluanje (tri dana prije mene) i est dana je proveo u pritvoru gdje je dao iskaze kao svjedok (!) a onda puten kui. Nakon toga je povremeno pozivan u SUP gdje je davao krae izjave. Tek nakon mjesec i po dana: 05.05.1983.g. i on je uhapen kao osumnjieni. Svi suokrivljeni, osim Lati Dernala (07.05.1983.g.), uhapeni su izmedju 23. i 29. marta 1983.g. Zivalj Huso je na glavnom pretres u nakon izmjene svog iskaza iz prethodnog postupka i pojanjavanja rekao da je iskaz davao u posebnom psihikom stanju i da vie nije bio u stanju opirati se tvrdnjama istraitelja ... Nije jasno koliko je to objanjenje sveobuhvatno, a na temelju tog iskaza nastao je iskaz u prethodnom postupku na kome se bazira injenini opis radn]i svih okrivljenih vezano za put i boravak u Iranu. - Spahi Mustafa. Na sudu je izjavio da je optuen zato to nije htio biti svjedok. Objanjavajui, iznio je da mu je isljednik kazao neka potpie odredjeni iskaz protiv suokrivljenog Prgude Ruida, pa odmah rnoe ii kui, eni i djecl, ali Spahi nije provjeravao to obeanje, jer je vie volio robiju nego klevetu na drugoga.47 Svjedoci: (Makar da nisu vezani za moju krivinu odgovornost, u kontekstu svega reenog, pripomoi e razumjevanju nekih tvrdnji, a indirektno imaju znaaja i s obzirom na drastino mijenjanje iskaza svjedoka koji su svjedoili o mojoj djelatnosti.) - Arapi Mehmed. Predloen da svjedoi na inkriminacije pet suoptuenih (vidjeti str. 17. ovog teksta). Po iskazu vjetaka-neuropsihijatra na sudu, u toku trajanja glavnog pretresa svjedok je bio na lijeenju na Neuropsihijatrijskoj klinici u Sarajevu, gdje je smjeten ve oko dva mjeseca. Duevni poremeaj zbog kojega se ne moe pojaviti kao svjedok na glavnom pretresu, niti se moe uope preciznije kazati kada bi to mogao - kada e se oporaviti - zbog specifinosti i intenziteta oboljenja, dovedeni su u vezu sa davanjem iskaza, odnosno duim kontaktima sa organima koji su vodili istragu i sasluavali ga vie dana, poto je on ranije osudjivan na viegodinju kaznu zatvora zajedno sa nekima od optuenih. Svjedok, po iskazu vjetaka, nije bolovao ranije ni od kakve bolesti, posebno ne od neke na nervnoj bazi. Optuba je odustala od sasluanja ovog svjedoka, a on je zadran na lijeenju. - Koari Vahid. Dao iskaz 01.08.1983.g. na glavnom pretresu, u kome je uglavnom potvrdio navode optunice koji su se temeljili na njegovom iskazu iz prethodnog postupka. Naveo je da optuenog
47) Optueni Prguda Ruid, koji je ranije preivio infarkt, razbolio se u istrazi. Prvog dana glavnog pretresa vjetak-internista je rekao da je optueni nesposoban pratitl pretres. Nakon toga postupak protiv njega je izdvojen. Poslije nekoliko dana puten je iz pritvora na kuno lijeenje. Nekoliko mjeseci kasnije pojavio se na sudu, all je sud odloio raspravu traei miljenje Ijekarskog konzilija o zdravstvenom stanju optuenog. Cekajui miljenje ljekara optueni je godinu dana po odravanju glavnog pretresa podlegao od infarkta.

Behmen Omera, u odnosu na koga je svjedoio, poznaje vie decenija poto je sa njim bio na izdravanju kazne zatvora zbog istog djela. Obrazlaui neke razlike u iskazima iz prethodnog postupka i sa glavnog pretresa, kazao je, da je bio u posebnorn psihikom stanju- i da u prethodnom postupku nije upisivano sve kako je rekao. Potom je dodao da se ni trenutno ne osjea sasvim dobro, poto je neposredno poslije davanja iskaza u prethodnom postupku doivio infarkt, prvi u ivotu, i da se sve do sada nalazio na lijeenju i oporavku.w . - Veladi Ismet. Pojavio se kao svjedok na neke okolnosti u odnosu na optuenog Lati Demala, ali nakon usvajanja dokaznog prijedloga ovog optuenog. Potvrdio je odbranu optuenoq u to~ dijelu, ali to sud nije uvaio, smatrajui iskaz drugog sVjedok~.k~jl je teretio Latia potpuno uvjerljivim. Medjutim, svjedok Velad.zl je na samom poetku istranog postupka u ovom procesu, kao svjedok proveo pet dana u pritvoru. Nije potpisao nikakav iskaz. Lati Demal u to vrijeme nije bio pritvoren. To je uinjeno tek mjesec dana kasnije. ega se ovaj svjedok bezuspjeno prisjea pet dana?, u zatvoru!

III Preputajui svaki komentar onima koji ovo budu ra.zmatrali naveu hronoloki na koji nain je moja inkriminirana djelatnost pravno kvalificirana. injenini opis od prvog rjeenja o. sp.rovodjenju istrage do treestepene presude.ie. gotovo nelz':':'jenjen, (u medjuvremenu su isputene neke tvrd~je I~ ~azlo.~a kOJI su uglavnom analizirani) i sadri sve osnovne mknmmaClje.' od borav~a.u Iranu i isticanja da su u Jugoslaviji vjernici u podre~je~om p~lozaju i obespravljeni", te da Iran iskoristi mo. ~afte I. time utie na jugoslovensku vladu kako bi poboljal~ poloaj Muslimana u .Jugos: lavi]!, do tvrdnje pred svjedokom Selju~ac Seadom o :)u~rozeno~tl Muslimana ... , o ograniavanju vjerskih sloboda, uticaju mladih imama na budjenje nacionalne svjesti, i i~no.e.nje -ustova- :a pobjedu Islama u nas ... (Rjeenje o provodjeniu Is~rage, Okruni sud Sarajevo, br. K. 107/83., od 01.04.1983.g. str. 1. 12.)

48)

...

iz nekih iskaza, sa glavnog

pretresa,

je vidljivo

...

da je na svjedoke

vren pritisak od strane organa kome le povjerena Istraga .. : .. . .' . Iz ovog proizlazi da su iskazi svjedoka u lstrazt iznudjivani prijetnjom I SIlom, jer se iz nekih iskaza vidi da su svjedoci sasluavanI I po 48 as ova neprestano (svjedok Brankovi) ... " (Advokat, Nenad Jovanovi, Zahtjev za izvanredno prelspitivanle, str. 6.)

218

219

SARAJEVSKI PROCES lan 133, KZ SFRJ Postoji osnovana surnnja, Rjeenje o pritvoru, Centar SDB, Sarajevo, br. 592., od 27. marta 1983.g. Rjeenje o pritvoru, Okruni sud Sarajevo - istra. sudija Ninkovi Savo, br. K. 107/83., od 30.03.1983.g. Rjeenje o sprovodjenju istrage, Okruni sud u Sarajevu, istr. sudija Hadikari A., br. Ki.107/83, 01.04.1983.g. Rjeenje o produenju pritvora, Okruni sud u Sarajevu - krivino vijee, br. Kv. 601 83, od 27.04.1983.g49 Optunica, Okruno javno tuilatvo, Sarajevo, br. KT. 1181 83, od 17.06.1983.g. Optunica - preiena verzija Presuda, Okruni sud Sarajevo br. K.212/83, od 20.08.1983.g. Presuda, Vrhovni sud R. Bosne i Hercegovine, Sarajevo, br. K. 1208/83, od 14. marta 1984.g. Presuda, Savezni sud SFRJ, Beograd, br. Kps. 108/84, od 31. oktobra 1985.god.

ZAHTJEVIZA ZASTITUZAKONITOSTI Iz razumljivih razloga oni koji na osnovu tog lana izdravaju kaznu zatvora ne mogu iznijeti svoje miljenje o tome, mada se upravo njih najdirektnije tie. Bez bilo kakve namjere da se uputam u polemiku za i protiv verbalnog dellkta, ili delikta miljenja- elim da se i kroz ovaj primjer sagleda koliko stoji tvrdnja da je zakonska formulacija dovoljno jasna i da je delikt PRECIZNO razqranien, te da u praktinoj primjeni nema primjera zloupotrebe ovog lana i ograniavanja ljudskih prava i sloboda, kritikog miljenja, ili, ak, samo miljenja. Moj primjer je specifiniji u toliko to se ne radi ni o kritikom miljenju, ve naprosto o obinom miljenju, ili iznoenju naunih injenica, kao i o citatima iz Kur'ana i druge strune literature vjerskog karaktera, to je sve inkriminirano: 1. U prvom dijelu dispozitiva presude 50 navedene su inkriminacije vezane za odlazak petorice osudjenih u Iran. Odlazak i .istupa~j~ tamo je, po optunici, prvostepenoj i drugostepenoj presudi, okvalificirano kao djelo iz l. 136. st. 1 i 2. KZ SFRJ. Iste inkriminacije pod Takom 2-4 ovog dlspozitiva+' treestepena presuda je okvalificirarla kao djelo iz l. 133. st. 1. KZ SFRJ kod sve petorice suosudjenih, preuzimajui u cijelosti injenini opis iz drugostepene. presude ..Ne precizirajui ta je ko kazao u razqovoru sa predstavnikom vlasti te zernlje, jedna od inkriminacija glasi: ... traili da ta strana zemlja iskoristi dobre ekonomske odnose sa Jugoslavijom i ekonomsku mo nafte koju posjeduje radi poboljanja poloaja Muslimana u Jugoslaviji ... (Drugostepena presuda, str. 7.) . Opet je imenica Muslimani pisana velikim slovom, mada su SVI okrivljeni koji su putovali u Iran decidno kazali i u prethodnom postupku i na glavnom pretresu da su tu imenicu tamo koristili .sa~o ka~ od~e.dnicu vjerske pripadnosti, i da su se u Iranu pre.dstavljah k.ao vjerruci. ta je u ovoj inkriminaciji bie krivinog djela? Gdje je tu POZIV i PODSTICANJE na ruenje vlasti radnike klase ... ? (Ovu inkriminaciju, nadalje, valja posmatrati .i.u kontekstu pr~thodne inkriminacije koju je, navodno, Kasurnaci Ismet IzgOVOriO prilikom pripreme za razgovor sa predstavnikom vlasti. Citirana je na istoj strani drugostepene presude: .. . -Kasumaci Ismet istakao da bi trebalo rec: tom predstavniku da prilikom ekonomske saradnje sa SFRJ zahtijeva dolazak radnih organizacija iz Bosne i Hercegovine i da se takve radne orqaruzacue
50) Ovdjeje za podloguuzetadrugostepenapresuda,kaokrivini tekstovog dijela izreke. . . 5') Osnovza sve inkriminacije pod tri spomenutetakesu j.edinoiskazi suokr.lvljenih, i to iz prethodnogpostupka.jer objanjenjakoja su davali u istraz: nisu uvrtena u iskaze,a ista objanjenjana glavnompretresuuglavnomsu otpadalakao "pokuaj popravljanjapoloajapred sudom-. I pri takoiroko postavlje.nom. opisudjela doloje do "tehnikog suglaavanja Teksta u prvostepenoj. a JOS vise u druqostepenoj presudi.

lan 133. st. 2., u vezi sa st. 1. KZ SFRJ

lan 133. st. 2, u vezi sa st. 1. KZ SFRJ

lan 133. st. 2., u vezi st. 1. KZ SFRJ

sa

lan 136. st. 2. KZ SFRJ

lan 136. st. 2. i l. 133. st. 1 KZ SFRJ lan 136. st. 2., i l. 133. st. 1. KZ SFRJ lan 136. st. 2. KZ SFRJ

lan 133. st. 1. KZ SFRJ

IV Ovdje, napokon, valja postaviti temeljno i principijeino pitanje ta je to uope kriminalna radnja iz l. 133. st. 1. KZ SFRJ. U posljednje vrijeme vrlo su este diskusije, skupovi, savjetovanja te polemike putem tampe, teoretiara i praktiara podruja krivinog prava, kao i drutveno-politikih i javnih radnika o toj temi. Iskristalizirala su se dva sasvim oprena miljenja: za i protiv toga lana.

49) Napominjemda je istu pravnu kvalifikaciju, do ovog trenutka imao i okrivljeni DjurdjeviDervi;a ondaje on, nainjeninomopisuistovjetnomonomeiz o sprovodjenju istrage,optuenu optuniciza krivino djelo iz lana 133. st. 1. KZ SFRJi za to djelo oglaen krivim u sve tri sudske instance,opet izmjenainjeninog opisa.

220

221

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZASTITU

ZAKONITOSTI

biraju, jer je u njima zaposlen vei broj Muslimana kako bi ovim putem djelovali na izmjenu njihovog poloaja kod nas i da u tom pravcu toj stranoj zemlji nafta moe posluiti kao pogodno sredstvo za ostvarivanje tog cilja. Uz napomenu da ovo nije njegova formulacija, ve je nastala u toku istranog postupka, optueni Kasumagi je rekao da je kao ekspert Ujedinjenih nacija za metalurgiju, putem predstavnitva UNIDO-a u Beu, godinu dana (1981 -1982.g.) boravio na radu u Iraku. Uno je imao na umu da bi na isti nain elio biti angairan i u Iranu. Iskljuivo time je bio motiviran pri iznoenju ovog stava, bez bilo kakvih drugih namjera. U takvom svjetlu bilo bi pravo umijee pronai elemente krivinog djela u ovom iskazu. U njemu se spominju DOBRI EKONOMSKI odnosi - radi POBOLJANJA poloaja Muslimana u Jugoslaviji. Dakle, ne radi se ni o kakvom uslovljavanju, ucjeni, pritisku isl., nego o DOBRIM ekonomskim odnosima, a sami EKONOMSKI odnosi ukazuju da to POBOLJANJE ode u pravcu materijalnog - EKONOMSKOG poloaja. Zar ti razlozi ne rukovode sve nae radnike pri odlasku na rad u INOSTRANSTVO, i zar nije vie nego jasno, da upravo oni koji se vraaju odtuda POBOlJSAVAJU svoj poloaj kod nas. To je bio bjelodan sluaj sa onima koji su do tada odlazili na rad kod nattaa. Iskoritavanje ekonornske moi nafte- za poboljanje poloaja u Jugoslaviji je samo odraz onoga to i dananja tampa pie, da gotovo cjelokupni devizni prihod te zemlje dolazl od izvoza nafte. POBOLJANJE nije to i PROMJENA POLOAJA naroito nije NASILNA PROMJENA, koja bi bila sadrana u RUENJU VLASTI RADNiKE KLASE. Svaki drugaiji zakljuak je iskljuen samim jezinim tumaenjem teksta inkriminacije, da se i ne govori kako u kontekstu interpretacije lslarnske deklaracije- od strane sudova, i zagovaranje islamske republike, etnike istoe. isl. logika disonancija ovu tvrdnju ini kontraargumentom presudi. Nisu od pomoi za sugerirano shvatanje od strane presude ni sugestivni izrazi u stilu: da zahtjeva, i da se ... biraju. Bar do sada, usprkos ekonomskoj krizi zagovaranje poboljanja (ekonomskog) poloaja bilo kog naroda i njegovog dijela, nije bilo krivino djelo. Suprotno, to je bio i ostao osnovni cilj svih mjera koje se u zemlji preduzimaju. 52
52) Paljivijim itanjem se uoava da u itavom tekstu ne spominjem inkriminacije u odnosu na moj odlazak u Iran. Razlog je vrlo jednostavan. Mada sam za inkriminacije u vezi s tim dobio est godina zatvora prvostepenom presudom, a drugostepena je sve prevela u udrurvanje. pa je posebno pootravajui ovaj dio izreke odredio mi sedam godina, sva moja djelatnost u vezi s tim se moe izrei u par reenica. Ni jedna jedina inkriminacija u odnosu na pripreme i sam razgovor sa predstavnikom vlasti te zemlje nije pri pisana meni! U prvostepenoj presudi je postojala konstrukcija: saglasio se s time, a u druqostepeno] je to isputeno, ali je moje ime spomenuto medju prisutnima tome razqovoru, Osudjenorn Cengiu stavlja se na teret neprijateljsko delovanjs u Iranu koje se sastoji: (1) iz njegovog razgovora kod predstavnika

2. Prva inkriminacija pod takom VII drugostepene presude na str. 11. glasi: - da islam nije samo vjera, nego politika, ekonomija, nauka, moral, kultura i svojevrsna revoluclja,

zvanine iranske vlasti, (2) razgovara sa uvarima revolucije, (3) razgovara sa osudjenim Zivalj Husorn. (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 23.) Prema iskazima svih saputnika: (1) pred -predstavnikorn zvanine vlasti- nisam izrekao nijednu inkriminaciju. Napomena: ja sam govorio pred predstavnikom na arapskom, a ostali su g_ovorili na engleskom jeziku. Svi osudjeni su saglasni u pogledu sadrine izjave Cengia pred 'predstavnikom iranske vlastl-. On je kao to je opisano u prvostepenoj a izbaeno u drugostepenoj presudi, sugerirao kontakte sa Islamskom zajednicom u Jugoslaviji, sa Islamskim teolokim fakultetom, Medresom i Grazi Husrevbegovom bibliotekom. U iz netom nema nikakvih politikih primesa, a pogotovo ne zahteva za podrku za menjanje drutvenog uredjenja SFRJ. (Advokat, Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 24.) Predloio sam, ustvari, da se na legalan nain kontaktira sa legalnim institucijama Islamske zajednice. U izbaenom delu inkriminacije stoji na str. 10. prvostepene presude da je ova sugestija uinjena u -cilju mijenjar;ia sadanjeq stanja u Islamskoj zajednici" ali nije obrazloeno kako je svojim rei ma osudjeni Cengi iznosio ovaj cilj, odnosno nain i pravac menjanja stanja u islamskoj zajednici. Ili, moda to znai zakljuak da je to mogao biti cilj i nam era osudjanoq? Ovdje se zapravo radi o contradictio in adjecto, jer ako je navodni stav osudjenog Cengia da treba menjati rukovodstvo islamske zajednice (to je sadrano i u mojim inkriminacijama vezano za ponaanje u Jugoslaviji - H. .), onda je besmislena saradnja i razmena sa tom zajednicorn. (Advokat Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje, str. 25.) Od etiri saputnika u Iranu, sve moje inkriminacije su zasnovane na iskazu JEDNOG od njih. I taj iskaz je iz prethodnog postupka. On je ovaj iskaz djelomino izmijenio i dao na glavnom pretres u razloge tome, te je tada bilo jasno da inkriminacije ne postoje. Sud, medjutim, izmjenama ne vjeruje, osim kada su u prilog optunici - sluaj svjedoka Seljpca. Iskaz na kome su zasnovane sve inkriminacije je dao onaj suoptueni koji je uhapen mjesec i po dana nakon ostalih, a putovao je u Iran. U to vrijeme tretiran je kao svjedok! (2) Inkriminacija se svodi: Pred uvarima revolucije (Cengi Hasan) govorio da su Muslimani u Jugoslaviji ugroeni i obespravljeni, da nema vjerskih sloboda iako ih Ustav garantuje. (Prvostepena presuda, str. 7.) To je trebalo rei na engleskom jeziku a ja to nisam umio. Saputnik na ijem iskazu je ovo bazirano veli da ni sam ne zna te rijei na engleskom jeziku - pa da to i u sluaju da je reeno nije mogao razumjeti! Razloga za takav iskaz u prethodnom postupku naao je u odredjenim okolnostirna. (3) I na kraju, ja sam tom suokrivljenom u Iranu, navodno govorio o mom radu u Tabakom mesdidu kao nainu islamskog preporoda-; da -treba smijeniti ljude u Islamskoj zajednici i dovesti ljude spremne da se bore, itd. Zar se ovakvim traevima Islamske zajednice, u zemlji odakle za ovu grupu putnika dolazi sunce, spas i nadahnus, kako, valjda, ironino, ree jedan novinar, rui drutvenopolitiko uredjenje, zar se tako provode ciljevi kao etnikl ista Bosna i Hercegovina, islamska republika u SFRJ ... ? Teko se oteti dojmu da su ove etiri inkriminacije (razgovor sa suoptuenim ivaljem u Iranu) blijeda parafraza inkriminacija vezanih za rad u Tabakom mesdidu u taki VII dispozitiva d~ugostepene presude, odnosno pokuaj da se dokae makar kakva neprijateljska dlelatnost (kada je ve nema u Iranu, ono bar) u Tabakom mesdidu. poto je bilo Jasno upuenima na kakvim se arqumentlma temelje i ove domae inkriminacije. Ove inkriminacije, s mojom adresom, vezane "Za boravak u Iranu zaista groteskne. dj~luju. Zvui kao bajka da se za takve rijei (po prvostepenoj presudi) moe dobiti SEST godina robije.

222

223

SARAJEVSKI PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

Na glavnom pretresu stavio sam prigovor na raspored rijei u ovoj reenici, odnosno kategorija u vrijednosnom sistemu islama. Islam kao idealistiki svjetonazor ne moe preferirati ekonomiju i potitiku, nad rnoral, kulturu ... Ovo je samo znak da iza zadnjeg strukturiranja ove reenice - inkriminacije - stoji autor materijalistikog pogleda na svijet. Vezano za "svojevrsnu revoluciju, valjalo bi ovdje prvo odrediti znaenje pojma revolucija, pa onda pristupiti analizi. Islam jeste revolucionaran u mjeri u kojoj nije samo ideologija. Kao rnost- koji spaja sakralno i profano, duhovno i tjelesno, vjersko i svjetovno, ezoteriko i egzoteriko, umjetnost i nauku, moral i pravo, milostinju i porez ... Zbog nemogunosti da citiram najznaajnije i najmjerodavnije izvore, koji tretiraju fenomen islama, citirau ono to mi je pri ruci. 53Napominjem da i svi ozbiljni zapadni islamolozi i orjentalisti govore o jedinstvenom karakteru islama- (Goldziher, Rosenthal, Kanmati, Sehaht ... )54 - lslarn ne poznaje razliku izmedju zemaljskog i boanskog carstva, izmedju religijskog i svjetovnog ... (Smailagi Nerkez, Klasina kultura islama, II, Zagreb, 1976.g., str. 221 i 222.) - Jedinstvo vjerskog i svjetovnog kao povijesna injenica odraava se i u sadraju Kur'ana koji je istodobno i vjerski i svjetovni zakonik prve muslimanske zajednice. (Buan Danijel, Poimanje arabizma - povijesna dimenzija jedne duhovnosti, Mladost, Zagreb, 1980., str. 96.) - -Ljudska povijest - svjetovna povijest, mora biti povijest drutvene zajednice koja e imati znaaj pripreme za vjenost. Povijest i oblik drutvene zajednice, prema tome, vani su samo kao odgovarajui kontekst za tu pripremu. No, za razliku od kranstva koje svjetovni ivot poima, isto tako, no u kojem je naglaena individualna, osobna strana i u kojemu je duhovno odvojeno od svjetovnog za islam je od bitne vanosti upravo zajednica vjernika kao idealni kontekst svjetovne pripreme za vjenost, te je upravo stoga

53)Ne

posjedjujern

nikakvu strunu knjigu. osim Kur'ana. jer mi je to sasvim onemo-

njemu neponato radikalno odvajanje svjetovnog i duhovnog ... (podvukao H. .). (Isto, str. 154.)55 I ovo par citata je dovoljno da bi se poredjenjem uoilo kako je jedna objektivna, u krajnjem nauna kvalifikacija pretvorena u delikt! Gdje su tu granice i kriteriji izmedju prava ineprava? 3. Druga taka izreke drugostepene presude sa str. 13. odnosi se na tekst Nunost obnove, Tekst ima preko 20 stranica, a ovdje je preprian u etiri reda - etiri inkriminacije. Tekst predstavlja analizu islamskog preporoda u dvadesetom vijeku u Egiptu, Iranu i Pakistanu. Nigdje se ne spominje ni Jugoslavija, ni Bosna i Hercegovina, a niti ima kakvih aluzija na drutveno-politiko uredjenje i stanje u njima. Analiza moe biti tana ili netana, nauna ili nenauna, s njom se moe slagati ili ne, ali ne sadri zlonarnjerno i neistinito prikazivanje prilika u Jugoslaviji, niti poziva na ruenje drutveno-politikog uredienia u njoj. U izreci nije citirana ba nijedna reenica iz teksta! Da je postojala makar jedna koja predstavlja inkriminaciju sigurno bi bila navedena. Evo te etiri inkriminacije: 1. ... u tekstu se navodi da treba provoditi stalni -dihad- ienje zemlje od Alahovih neprijatelja ... Ne navodi se koje zernlje, apoto obradjuje dio prolosti tri konkretne, imenom spomenute zemlje, jasno je da nema nikakve veze sa Jugoslavijom. ak ni ovo nije citat, nego slobodna interpretacija, to je sluaj i sa preostale tri inkriminacije. 2. ... da je politika borba vjerska dunost ... Nema POZIVA, nema PODSTICANJA, najobinija konstatacija, a istrgnuta je iz konteksta u kome je imala neki konkretni smisao, samo da bi se UOPTAVANJEM stvorila ASOCIJACIJA! 3. ... da je islam i vjerovanje, ibadet i zakonodavstvo ... Radi uporedbe: ... Za nositelja i pronositelja Boje rijei, za Muhameda, moe se rei da nije bio samo vjerski vodja, a za Kur'an se moe rei da je bio i ostao temeljni zakon svjetovne zajednice muslimana ... (podvukao autor) - (Buan Danijel, Poimanje arabizma, Mladost, Zagreb, 1980 str. 79.) - Jedinstvo vjerskog i svjetovnog kao povijesna injenica (podvukao H. .) odraava se i u sadraju Kur'ana koji je istodobno bio i vjerski i svjetovni zakonik (podvukao H. .) prve muslimanske zajednice .. (Isto. str. 96.)
H

gueno u KPD Zenica. 54)Osudjeni Alija Izetbegovi napisao je knjigu Islam izmedju Istoga i Zapada, u kojoj na preko 300 stranica razmatra "islam kao cjelokupan nain ivota-. od "ekonomije do morala- iz razliitih aspekata. Ova knjiga je bila na spisku "predmeta kojima je izvreno krivino djelo ... U drugostepenoj presudi. Savezni sud je. medjutim. donio odluku: II Preinaava se odluka o izreenoj meri bezbednosti oduzimanjem predmeta iz l. 69. KZ SFRJ tako to se ne oduzima knjiga: "Islam izmedju Istoga i Zapada. (Presuda. str. 15.) Inkriminacija je. ipak. ostala. Pa neka. Ovo je u stvari jedina -inkrtrninacija iz dispozitiva presude koju priznajem od prvog dana istrage.

---s5)(Citatl pre'uzeli iz Zahteva za zatitu zakonitosti, Advokat, Orhan Nevzati). U inkrirrunaciji o kOJOJ Je rije ne tvrdi se da sam ja poimanje islama koje je u njoj sadrano zagovarao za primjenjivanje u ivotu. Stoga je svaka daJnja argumentacija u tom pravcu izlina.

224

225

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

_ Kur'an - knjiga pravna i bogosluna. Kur'an je knjiga muslimanskog zakona, i to zakona kojim se, u toj istoj knjizi, propisuju i pravila kulta (bogosluja) i pravila drutvenih odnosa tj: i pravna i bogosluna pravila ... (Larrousse, knjiga I, Vuk Karadi, Beograd, 1971.g., str. 508.) Zar u doba komunikacijske revolucije, u eri nauke i obrazovanosti u doba izuzetne pristupanosti svih kulturnih dobara svijeta ovakve stvari treba objanjavati? Zar jo treba dokazivati da je mlijeko bijelo? 4. ... u kome (tekstu) se odbacuje klasna borba, uz obavezu da muslimanski pokret napusti svaku opreznost i kolebanje. U tom itavom tekstu se nigdje ne upotrebljava sintagma muslimanski pokret, ve iskljuivo Islarnskl pokret. Ovo prevodjenje je valjda trebalo da sugerira musttrnanstvo, tj. muslimanski n~cionalizam. Ipak, u cijelom sudskom spisu nema pomena rnusllmanskog pokreta, a niti se u optunici ili presudama i na jednom mjestu djelatnost koja se stavlja na teret svima osudjenim, ili do drugostepene presude qrupi, tretira muslimanskim pokreto.m. Znai, ni u prenesenom smislu ova inkriminacija se ne odnosi na nae podruje. Sta znai ... i odbacuje se klasna borba? Nije li to ZAKONSKO propisivanje obaveze da se u islam kao uenje obavezno unese klasna borba- koja tamo zaista ne postoji, ni kao direktna ni kao nauna kategorija kojom se objanjava dogadjanje povijesti? Nije li to oficijelno uniformiranje, ne ideolokog ve idejnog opredjeljenja; uspostavljanje rnonolitnosti svih religijskih, filozof!skih i inih svjetonazora u Juqoslavl!l? A to, jasno, znai njihovo potiranje. Ovdje je miljenje prelo u delikt, odnosno, nemiljenjem j~ uinjen delikt - na moju tetu. Ovo je kolski primjer sudske Igre bez granica, prelaenje granice izmedju miljenja i delikta, izmedju nauke i delikta. Vrhunac ove logike predstavlja reenica u obrazloenju prvostepene presude na str. 133. gdje se objanjava inkriminiraj ui sadraj ovoga teksta time to on zagovara potrebu borbe da se zbaci nasllie. (!)56 4. U uvodu VII take dispozitiva sve tri presude na teret mi se stavljaju pisana predavanja koja je pisao ili nabavljao za Tabaki

mesdid i Carevu damiju:57 Druenje i prijateljstvo, , .. materijal za Carevu damiju ... U daljem tekstu slijedi 17 inkriminacija. Nijedna nije u cijelosti citirana iz nekog od ovih predavanja. Samo u nekim prvi dio je istrgnuta reenica ili dio reenice iz nekog od ovih predavanja, a drugi dio koji sadri poziv- i podstican]e- je iz iskaza svjedoka (iz prethodnog postupka). Po ovakvoj knstrukciji uvoda izreke presude ja sam osudjen za svaki od ovih tekstova kao cjelinu. Sta je inkriminacija objanjava obrazloenje prvostepene presude, koje drugostepena presuda u ovom dijelu U cijelosti usvaia. Radi ilustracije naveu samo neke primjere. iz kojih postaje jasno da sam osudjen to sam itao Kur'an (njegov prijevod) vjernicima u damiji! - U tekstu predavanja -Druenje i prijateljstvo- navodi se da ne tr~ba da .Ijudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi s onima kOJI se Allahu suprotstavljaju, makar im oni, bili oevi njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili rodjaci njihovi ... a u jednom dijelu teksta se kae: neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima viernika. Za neupuenog nema dileme da iz ovog proizlazi da su to moje misli. Za upuenog nema sumnje da je po srijedi manipulacija PAR EXCELLENCE. Ovdje je pri prepisivanju izostavljeno ono iz ega je, u originalu jasno da su to citati Kur'ana, i to citati samo dijelova ajeta (reenica): a) ... ne treba da ljudi ... ee (dalje u nastavku slijedi objanje ovog stava, a to je u original u ovog teksta za Tabaki mesdid navedeno. Ovo je, inae, ajet: 22., sura (poglavlje): 58. (AI Mugadale)58 (Korkut Besim, Prijevod Kur'ana, Starjeinstvo Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, str. 544.) b) neka vjernici ne uzimaju za prijatelje nevjernike kad ima vjernika , ali bez oznake da tu nije kraj reenice, ve da slijedi: ... To uinite jedino da biste se od njih sauvali ... <, to je, opet, ajet: 28. iz sure: Ali'lmran; 3:28 (Isto, str. 52.)

56) Nema nikakvog

objanjenja

ni koje nasilje,

ni gdje. Konstatacija

opeg smisla

i vaenja.

. 57) Drugostepena presuda na str. 73. veli: Ispitujui odluku o mjeri bezbjednosti IZ l. 69. KZ SFRJ, u vezi sa prigovorima iz albe ovaj sud nalazi da je postojao zakonski osnov da se ona izrekne. Stoji propust prvostepenog suda to u izreci nije oznaio predmete koji se oduzimaju. Medjutim, kako se iz utvrdjenog injeninog stanja vidi na koje predmete se izreena mjera odnosi, ovaj sud je uvaavanjem prigovora iz albi, oznaio u izreci presude predmete koji se imaju oduzeti i time precizirao izreenu mjeru bezbjednosti. Na strani 20. iste presude stoj i: . Na osnovu odredaba lana 69. Z SFRJ oduzimaju se predmeti namjenjeni Izvrenju krivinog djelo i to: (pa se izmedju ostalog navode i tekstovi) Biranje branog druga", Blud, K.arakteristike islamske koncepcije- i 24. duz; te .pismo Hafizovi Reida upueno Cengi Hasanu". Nijedan od ovih tekstova ne spominje se u izreci presude (str. 11.). gdje se navode tekstovi kojima sam .uinio krivino djelo. 58) ajet: reenica, stih; sura: poglavlje Kur'ana. Pri oznaavanju navodi se prvo redni broj sure, a potom redni broj ajeta. Ovaj primjer: 58:22

226

227

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZATITU

ZAKONITOSTI

... i uvodna rije sa mevtuda=' u Carevoj damiji u Sarajevu60, u kojoj se izmedju ostalog navodi: Kada se u borbi sa nevjernicima sretnete po ijama ih udarajte, sve dok ih ne oslabite, a onda ih veite, a potom na drugom mjestu u ovom tekstu se istie: Zato oni ne putuju po svijetu da vide kakav je bio konac onih prije njih, njih je Allah istrijebio, a to eka i ostale nevjernike. Onima koji ne vjeruju - propast njima . (Prvostepena presuda, str. 136.) itanjem ovog citata stie se nedvosmislen utisak da su ovo moje rijei iz tog materijala. Medjutim, to je posljedica: manipulacije, cijepanja konteksta i polovljenja reenica. U uvodno] rijei- koja iznosi svega jednu stranicu, a koju sam ja napisao, nijedna misao nije problematina. To je izjavila, lino, zastupnica optube na moj upit poslije itanja ovog teksta u tokupredoavanja i iitavanja pisanih tekstova na glavnom pretresu. Cista je podvala tvrdnja u ovom citatu da se spomenute reenice nalaze u uvodno] rijei. Ne, nijedne ove rijei tamo nema. Zato je umjesto mojih misli izabran i naveden, iz teksta koji dolazi poslije -uvodne rijei, DIO AJETA: Kada se u borbi ... =, koji se na zavrava: ... a onda ih veite, ve se reenica nastavlja: ... i poslije, ili ih velikoduno suanjstva oslobodite ili otkup zahtjevajte, sve dok borba ne prestane. (47:4; Isto, str. 506.) A onda se u objanjenju presude koju analizi ram, preskae par stranica teksta rnaterljala za mevlud i navodi: Zato oni ne putuju po svijetu ... -. to je jedan od trideset osam ajeta sure Muhamrned, kako bi se konstruiralo nepostojee. Da bi se dokazala optuba (krivica) ne biraju se naini, pa ne samo da iza rijei: a to eka i ostale nevjernike, nema oznake da je to Kur'an, tj. 10. ajet iste sure, nego se kao nastavak ISTE misli navodi: Onlrna koji ne vjeruju - propast njirna!, to je, ustvari, prvi DIO 8. ajeta sure Muharnrned, koja je u damiji integralno proitana. Nisu tamo, kako je ovdje sluaj. birane odredjene reenice i potom ovako ispreturane, odnosno NANOVO SLAGANE. U uvodno] rijei se kae da se sura Muharnrned u programu mevluda nee tumaiti, ali e se u cijelosti proitati, ostavljajui svakom vjerniku da o njoj razmisli, budui da je ovo jedino poglavlje u Kur'anu koja nosi njegovo ime. Razlog za itanje ove sure je jednostavan i potpuno prirodan - obiljeava se rodjendan poslanika Muhammeda. Na osnovu reenoga jasno je da sam osudjen i zbog itanja Kur'ana, jer preko 60% materijala za Carevu darniju ine citati Kur'ana, a ovdje su uporno oni doslovno navedeni i to po prijevodu Besima Korkuta po kome su citirani i u materijalu.

Drugostepena presuda na str. 56. to obrazlae: . Da li .~e .u sadraju nekog teksta nalaze i obiljeja krivinog ?jela nepniattiske propagande odluuje injenica da li taj napis ili jedan. njegov dio u sebi sadri zakonom odredjena obiljeja krivinog djela. Kako iz utvrdje~.e s.adrine tih predavanja u obrazloenju prvostepene presude slijedi d~. ~u ~ njima izneseni stavovi neprijateljSko,9 karaktera .... onda cmieruca da se u njima pisac poziva na kur.anske pr?plse ne iskljuuje njihov neprijateljski karakter, niti ih moze svrstati u kategoriju religioznih predavanlasi kako se to u albi nastoji prikazati ... ~a praviln.u ?cje.nu njegovih istupa odluno je da li se njima ugrozava zatitni objekt krivinog djela. (Drugostepena presuda, str. 56.) Nesporno je .utvrdjeno da su tzv. -kriminalne inkrirninactje. osudjenog CENGICA izgo~orene u ME~RESI (dok je bio uenik zavrsnog razreda) u TABACKOM MESDZIDU (verska obuka odraslih) gdje su prisustvovali vernici, u ISLAMSKOM TEOLOKOM FAKUL TETU (u okviru nastave i razmatranja pojedinih pitanja u okviru programa nastave), te u KRUGU ISTOMiLJENIKA. Radnje krivinog dela u ovom objektivnom okviru, pod pretpos,t~vko~ da navedene inkr~minac~je na taj nain i u tom obliku mogu bl~1p'nplsane osudj.~no~ CENGICU ne mogu predstavljati obeleja krivinoq dela nepnjateljske propagande iz l. 133 st. 1. KZ SFRJ, jer ne sadre NITI POZIV, aNITI PODSTICANJE PROTIV ZATITNIH OBJEKATA iz l. 133. st. 1. KZ SFRJ, vec samo RAZMATRANJE P?J~DINIH PITANJA VERSKOG iVOTA MUSLIMANA, polazei od ucenja KUR'ANA i tumaenja tog uenja u nazliitim razdobljima. (Advokat, Orhan Nevzati, zahtev za zatitu zakonitosti, str. 5. i 6.) .Takodj~ je znaajno da pripisane inkriminacije ne pripadaju osudjenorn CENGICU, ve je deo tih inkriminacija prepisivanje de. lova iz )ISLAMSKE DEKLARACIJE. odnosno )TAKVIMA. 197262 odnosn,o nauno obl!kovane definicije Islama, a deo, integralni tekstovi KUR ANA, a ostali deo preformulisani neutralni stavovi u inkriminacije koje sad~e RADNJU POZIVANJA ~ PODSTICANJA! (Isto, str. 7.) Prerna Izl?enom inkriminacije koje se pripisuju osudjenom CEN~!C.U, a ko]e ~e odnose na definiciju ISLAMA, ne mogu krivino ~eretltl C~NGICA jer, (1) su te definicije opte poznate i izlau se javno,. koje, . nar~.vn? mogu biti nauno osporene, i (2) nastale u od:edjen~m.lstonjsklm okolnostima, nisu uperene protiv zatitnih o.bjekata IZ cl. 133 st. 1 KZ SFRJ ... te, konano, (3) rei u inkriminacijama, kao KAD ZATREBA, DIGNU GLAS, MORAJU KONFRONTIRATI, TREBA PROVODITI i sl., nisu rei koje je izgovorio
61) 62)

59) Mevlud - rodjenje Poslanika islama, Muhameda; povodom njegova rodjendana kod nas u djamijama odravaju prigodni vjerski programi njemu u spomen. 60) U izreci presude se navodi: materijal za Carevu darniju, a on se sastoji od uvodne rijei, nekoliko izreka Poslanika islama' i integralnog teksta sure -Muharnmed- (koja ukupno iznosi 4 stranice).

Vjerovatno se, ipak, misti na religijska predavanja. gdje su ti dijelovi objavljeni bez potpisa autora.

228

229

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZA$TITU

ZAKONITOSTI

osudjeni ENGI, vec su formulacije nastale u toku k~ivin09 postupka, kako je istakao na glavnom pretresu osudjeni CENGIC detaljno objanjavajui tehnologiju nastanka formulacija, a to su na glavnom pretresu potvrdili i svedoci. Lini stav, lino ponaanje i lini moralni nazori osudjenog ENGICA okvalifikovani su kao radnje krivinog dela. U krivinom postupku niim nije dokazano da je ovaj osudjeni zahtevao versku nacionalnu netrpeljivost. Ovaj osudjeni je obavljao i praktini rad kao verski slubenik. Taj rad je obavljao javno, u prisustvu velikog broja gradjana i zakonom za to odredjenim mestima. Zanimljivo da u inkriminacijama nema nijednog istupa kanjive prirode, to dokazuje da je osudjeni obavljao versku aktivnost u sklopu zakonskih propisa.w Drugo je, pak, pitanje teoretskih debata o odredjenim pitanjima u okviru nastave, u okviru verskih kruoka i medju istomiljenicima ... Konano, te debate su vodjene medju vernicima, od kojih se ne moe zahtevati da pitanja raspravljaju na osnovama marksizma i istorijskog i dijalektikog materijalizma. Njihove debate su bile u okvirima njihove vere. (Isto, str. 9.) Nakon svega, u svoj svojoj ozbiljnosti namee se pitanje, gdje su granice izmedju miljenja i delikta, izmedju linog uvjerenja i prekraja, izmedju iznoenja naunih injenica i neistinitog prikazivanja, izmedju didaktikog djelovanja i prestupa, izmedju pouavanja u
63) Ovdje napominjem jo neke momente: Paralelno sa radom u Tabakom mesdidu vodio sam vjersku obuku u jednoj damiji u Sarajevu (1978-1981 god.) za oko tridesetak polaznika: osnovaca i srednjokolaca. Vezano za tu obuku nema nijedne inkriminacije, pa ak ni spomena te moje djelatnosti!? Inkriminirajua djelatnost u Tabakom mesdidu smjetena je u PEI lodu 1978-1981.g., ali samo u toku kolskih godina (kako je utvrdjeno na glavnom pretresu). U istoj prostoriji, ali preko kolskog raspusta - u mjesecu ramazan u - 1979. i 1980.g. vodio sam vjerske obrede i predavanja za vjernike, pa ni u vezi te djelatnosti nema niti jedne inkriminacije. Prilikom odmjeravanja kazni prvostepeni sud kod mene nije naao olakavajue okolnosti, a drugostepena presuda je usvojila ovo obrazloenje uz djelominu korekciju, jer sam prvi put u sukobu sa krivinim zakonorn, te je to jedina olakavajua okolnost. Oteavajue su -upornost, trajnost i sistematinost u izvrenju djela. (Prvostepena presuda, str. 178.) U svjetlu navedenih injenica, i injenice da nema nikakve neprijateljske djelatnosti (inkriminirani period je 1977- maj 1981. i 2-14 januar 1983.g.) u periodu juni 1981.g-2. januar 1983., te nakon 14. januara -25. marta 1983.g" nije teko utvrditi koliko su tani navodi o UPORNOSTI, TRAJNOSTI i SISTEMATICNOSTI u izvrenju djela. Bilo bi interesantno uti objanjenje suda za ovo. Moja, navodna, djelatnost ima posebnu teinu zbog zbog injenice da sam poznavao Izetbegovia A. i Behmen Omera, te tako predstavljao -rnost- izmedju -Islarnske deklaracije i drugih njihovih ideja s jedne strane i muslimanske omladine na Fakultetu, Medresi iTabakom mesdidu s druge strane. (Da li je otpadanjem pravne kvalifikacije o udruivanju bitnije promijenjen znaaj i -teina tih kontakata?) Dakle, sve to sam radio bilo je pod direktnim uticajem ove dvojice. Po presudi, njih sam upoznao u oktobru 1978.g. ili kasnije, a moja djelatnost, po istoj (svakoj) presudi poinje od 1977 - oktobra 1978.g., gotovo dvije godine?

vje~.i i neprijateljske propagande, izmedju miljenja o vjerskim lnstltucijarna ili poledindsclma u njima i zlonamjernog prikazivanja? Nevolja nije u pitanju o kome je rije, ve u injenici da njegovo pogreno rjeavanje individualne i zajednike sudbine odvodi na mran.e puteve dugogodinjih robijanja i patnji. I ovo je prilog sagled~vanJu tog problema. Naime, valjda, nije stalo da se sloboda pojed~nca sv.ede na slobodu utnje. Fluidnost pravnih arina, kakova je bila ovdje, opasno naginje tome smjeru.

v
"Sarajevski proces-, ili kako je domaa tampa, uglavnom, pisala sudjen]e muslimanskim nacionalistima u Sarajevu, izazvalo je veliko interesovanje jugoslovenske javnosti. Svi veliki dnevni listovi su gotovo svakodnevno donosili izvjetaje, a sedminici komentare i zapaanja sa i oko sudjenja. Ovdje iz objektivnih razloga nisam u stanju ni citirati ni ire analizirati pisanje tim povodom. 64 Mogue je, ipak, kazati da je, openito uzevi, ovo doprinijelo stvaranju klime u kojoj su morale "pasti glave.Uprkos uoljivim nijansama ovismo od redakcije do redakcije, sposobnost izvjetaa i pretpostavljenog stava i ukusa italake publike, dominantna crta medijskog predstavljanja je senzacionalnost, neobjektivnost, vulgarnost, apologetska pristranost ... Tome je, istina, pripomogla i pravna kvalifikacija djela i brojnost optuenih, ali vie od toga informiranje sa stajalita optube a ne neovisnog i nepristrasnog posmatraa. Dodue, i tu su, ak u istom listu, nekada primjetne razlike u izvjetavanju kako je sudjenje dalje odmicalo. Dok su citirane sve vanije, pa i sitne tvrdnje optube, dotle se odbrana uglavnom prenosila u par ovjetalih i uopenih konstatacija u smislu: "porekao navode optube, "odbacio tvrdnje svledoka-, i:;I., a nekada je bilo netanih, pa i zlobnih tvrdnji i podmetanja. Stampa je, uprkos naela "da je svako nevin dok se suprotno ne dokae, i prije sudjenja znala da smo nacionallstl, kleronacionatlsti, da smo svi "djelovali sa pozicija -lslamske deklaraci]e- ... (mada je zbog toga po optunici tueno est od trinaest optuenih) itd., pa ni ponavljanje, ak i predsjednika vijea, da nisu svi optueni tueni za pripadnitvo grupi i djelovanje sa pozicija -lslarnske deklaracije-, nita nije pomoglo; tampa je ostala pri svome.
64) Naime, do poetka sudjenja, u istranom zatvoru nismo uope mogli dobivati tampu. Poeli smo je primati kada je zapoelo sudjenje, ali sve to je s nim bilo u vezi bilo je isijeeno i tako s tim nismo imali nikakvog dodira. I po zavretku sudjenja, iz istog razloga, neki komentari o njemu nisu mi bili dostupni u novinama koje sam dobivao. PO dolasku na izdravanje kazne upoznao sam se sa nekim napisima. Kako mi je i sada dostupan ogranien broj dnevnih i sedminih novina samo na srpskohrvatskom jeziku to su to su ova zapaanja .na njima i utemeljena. Stoga je ova analifa nekompletna, a SVI nedostaci su samo I Jedino razlog te injenice. I

230

231

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZATITU ZAKONITOSTI

Preko novinskih stupaca irile su se analize o Hand ar-diviziji, o indicijama da joj je ime dao sam Hitler, pa do tvrdnji kako jedan krug ljudi iz redova islamskog klera i muslimanske inteligencije nikada nije do kraja raistio sa faistikom ideoloqijorn (podvukao H. .), mada niko od trinaest suoptuenih nije pripadao nekoj faistikoj formaciji (pa, ak, ni njihovi roditelji sa faizmom nisu imali veze, osim kao njegove rtve); a ta vie, osam od trinaest tuenih je rodjeno poslije 1945.g.! Nita za sve ovo; novine su rekle svoje, a ono to se ne objavi nije ni bilo. Ilustrativan primjer o odnosu tampe jeste i injenica da vratolornne prekvalifikacije od udruivanja- do propaqande, te preinake od, recimo 15 na 8 godina zatvora nisu ni zabiljeene. Kolio mi je poznato, niko u zemlji nije objelodanio presudu Saveznog suda u ovom sluaju, pa smo mi za jugoslovensku javnost i dalje grupa za neprijateljsko djelovanje. makar to to vie ni sudski nije tako! Teko da bi tu ta pomoglo i pozivanje na Zakon o tampi, a kamo li na dunost objektivnog i potpunog informiranja javnosti. Ovim osvrtom na medijski tretman sudskog procesa, predjeno je sa razmatranja subjektivnih i unutarnjih inilaca, uslovno kazano, na vanjske i objektivne faktore koji su bili u vezi sa Sarajevskim procesorn, ili su s njim dovodjeni u vezu. Mada ne predstavljaju neposrednu i uzronu vezu, svi ti elementi su na ovaj ili onaj nain uestvovali u njegovom nastajanju i odvijanju ili su mu pripisivali. ta je emu uzrok a ta posljedica teko je sada kazati. Smatram da e se tek sa istorijske dlstance taj problem razbistriti. 65 Umjesto produbljenih analiza veza i odnosa, stvarnih i izmiljenih, to nije cilj ovoga teksta, postaviu nekoliko pitanja - teza koje su veoma znaajne za razumijevanje koordinata u kojima se kako vremenski, tako i konstelacijski, ovaj proces dogadjao. (Nije mi namjera da postavljam sugestivna pltanja, kako bi pravnici kazali, nego da ukaem na svu sloenost problematike za ije neke elemente Darko Tanaskovi, u tekstu koji u ovdje koristiti,

kae da ih nauka jo nije rijeila na zadovoljavajui nain.66 A po kojima bi se mjerilima trebalo ravnati pri ocjenjivanju ta je istin~~o.a ~ta lano ako ne po objektivnim - naunim, poto je za bie vrlikoq delikta- neophodno i identificiranje NEISTINITOG prikazivanja prilika?!) Ta pitanja-teze u odnosu na vanjske, objektivna-, faktore bile bi: 1. Ekonomsk~ kriza - drutvena kriza u zemlji? (U to vrijeme uglavnom se govonlo o ekonomskoj krizi. Slina kretanja su svakako bila i na irem, svjetskom planu.) 2. Eskalacija ~aci~nalizma u zemlji? (Tu su, opet, poznati dogadjaji na Kosovu, all I gibanja u drugim sredinama, te nekoliko sudskih sluajeva u Zagrebu. Beogradu, Sarajevu, Mostaru ... djelatnicima s podruja nauke, religije i kulture.) Vezano za ovo pitanje, u povodu naeg procesa pisano je i govoreno kako je eskalirao i muslimanski nacionalizarn. Logino se postavlja pitanje u emu se ogleda eskalacija, dakle, koji je to odluujui faktor z? pokretanje ovog sudskog postupka u vrijeme u koje je pokrenut? Sta je POVOD? Je li neko od okrivljenih, neki od njih. ili svi: - objavio knjigu, tekst. letak Isl., - izazvao demonstracije i nerede (ili druge postupke masovnog karaktera) koji su doveli do napetosti, materijalne tete. fizikog maltretiranja ili ugroavanja ivota itd., - podstakao naglo ili postepeno, sistematsko ili spontano iseljavanje pod pritiskorn. - uzrokovao sukob ili raskol u Islamskoj zajednici, ili isto izmedju institucija Islamske zajednice i vjernika ... , -:- na drugi nain. protuzakonito, javno istupio??? Sta se, dakle, neposredno dogodilo pa je bilo nuno pokrenuti krivini postupak? Ako bi se neke od ovih pretpostavki mogle i smatrati razlozima, ostaje pitanje DIREKTNOG POVODA? 3. Interes za religioznost openito u svijetu - slian interes u naoj zemlji? (Prema novijim sociolokim istraivanjima taj interes je posebno uoljiv kod mladih i kod obrazovanijih.) U ovom kontekstu valja sagledati i poziciju islama kod nas. Prije svega islam se kod nas opaa, doivljava i objanjava kao niz nerazluivlh dvojstva od kojih su najizrazitija: spojevi SVETSKOG i DOMACEG, VERSKOG i NACIONALNOG i, najzad. INSTITU66) Za takvo rjeavanje valja ispuniti vie uslova: Jasnoa idejnih i teorijskih polazita. zdrava istorinost, autentina obavetenost. dovoljna misaona nezavisnost ineoptereenost kompleksom .osetljivosti tema i trenutka., sve su to osobine nauno utemeljenog. drutveno odgovornog i intelektualno potenog pristupa kakav se u pokuajima razmatranja i tumaenja raznih aspekata islama u nas jo uvek nedovoljno esto moe susresti. (s-Duqa, specijalno izdanje. Povratak boqova-, Beograd. april 1986. god.; Darko Tanaskovi, Sta se peva sa minareta, str. 20.)

65) Nije li moda citirani stav (o mojoj, navodnoj, svijesti o pripadnitvu grupi, po drugostepenoj presudi, - H. C.) samo refleks stava koj je visio u vazduhu aponekad izraavao u pojedinim stavovima pojedinih linosti preko sredstava informisanja (podvukao H. .), da su svreni studenti verskih kola u inostranstvu, kao i deo uenika Medrese i studenata Islamskog teolokog fakulteta, te jo jedan broj muslimanske omladine i muslimanskih intelektualaca, potpali pod uticaj islamskog fundamentalizma i ideja panislamizma, a naroito od 1979.g. naovamo? Ako je tako. gdje kako i koliko su naruene granice izme'dju ideoloke opredeljenosti u sferi svesti i i intimnog opredeljenja i aktivnosti na popularizaciji te ideologije ... ? (Advokat. Orhan Nevzati, Zahtev za vanredno preispitivanje. str. 21.)

232

233

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

CIONALNOG (zvaninog) i SPONTANOG nezvaninoc. ("Duga, specijalno izdanje, ~.Povratak Bogova, Beograd, april 1986.g., Darko Tanaskovi, Sta se peva sa rninareta, str. 20.) ., 4. Dinamika interakcija SVJETSKOG i DOMAEG? (Ovo pitanje bi se moglo svesti u jedno dvodjelno:) _ "Kakva kretanja bitno odredjuju islam, na svets.kom pla;,u danas i kako se ta kretanja odraavaju, ukoliko se uopste odraavaju, na islam u naoj zernlji? (Isto.).. . a) ... tokom poslednjih godina, a naroito od pobede "ISlamske revotuciie- u Iranu (1979. g.) itav svet ne prestaje da ... upire pogled ka Bliskom i Srednjem Istoku.: :. . b) " ... opte je uverenje da savremem. Islamski. svet ~rol~zl kroz fazu "reislamizacije i da je politizovam Islam JOSuve.k Jedina ideologija kadra da od Magreba do Indonezije pokren~ ~usli.~anSk~ mase i poslui kao izvor legitimizovanja svako] ambiciozrulol politiko] vlasti ... (Isto.) .' "Moe li se pri takvom stanju stvan na opste~ planu, ..A PRIORI iskljuiti porast verskog entuzijazma i izvesna radlkall::aclja u ponaanju jugoslovenskih muslimana? Naravno d.a ne moze: .. Opasno bi, medjutim, bilo ii u drugu krajnost. pa parucno pozivati na uzbunu pred navodnim "ajatolatvom ~itavih soclokulturmh. sredina,. jer izmedju porasta broja zabradjenih mladih muslimanki na sa.rajevskim ulicama pa i u fakuitetskim aulama, 67igeografske .karte Isla~: skog sveta pronadjene unedrima Homeinijevih muen~ka, na k?jOj je Sarajevo uoljivo ucrtano i obojen~.zelemm kao vazno .uponte islama -u dijaspori" svakako da posto]t odrediena ve~a, all ta v~~a nikako nije neposredna i jednostavna (podvuka~ H. C.) k~kO ~.I !e uznemireno antiislamsko raspoloenje, kod nas, IZ lako obJanjlvlh istorijskih i kolektivno - psiholokih razloga prilino rasprostranjeno, elelo po svaku cenu alarmantno da predsta~i. (Ist~.) _ " ... irenje verskih oseanja, posebno medj~ mladima zapaa se i u katolikim i u pravoslavnim sredina~~, a nije za z~n~marivanje ni prodor raznih oblika tzv. netradtctonamth rellgljsklh uenja i kultova, tako da jaanje islama neizostavno treba posrnatrati kao plod sadejstva spoljanjih i unutranjih inilaca.68 (Isto, str. 21.) . 5. Neuhvatljivo proimanje VJERSKOG I NACIONALNOG? . " ... po mnogo emu je sredinje dvojstvo islamskog manitestovanja u naoj sredinl. (Isto.)

("Jedno od zanimljivih obeleja planetarne sudbine islama jeste da je upravo ta religija kojoj je izriita univerzalistika nadnacionalnost dobrim delom i omoguila nesluenu svetsku ekspanziju, veoma esto spo/ja (podvukao H. .) doivljavana i primana kao najmarkantniji atribut nacionalne pripadnosti i slinosti ... ... Pa ipak, u pogledu odnosa izmedju konfesionalne i nacionalne pripadnosti, kada su islam i muslimani u pitanju, jo uvek ima podosta konfuzije, delom, nasledjene, adelom u novije vreme nastale, to sve zajedno primetno oteava objektivan i objektivizovan pristup itavom nizu velikih tema nae prolosti i savremenosti a nije olakavajue ni za njihovu umetniku tranpoziciju. ' U sreditu te kompleksne versko - narodne problematike s delikatnim politikim konotacijama, nalazi se za jugoslovensku zajednicu definitivno ivotno i pravno potvrdjeno, a inae verovatno jedinstvena, injenica postojanja muslimanske nacije, u ijoj je etnogenezi iz/sred bratskih slavenskih naroda istoga jezika islam kao integralni civilizacijski fenomen, uz sticaj mnogih drugih faktora, bio svakako od presudnog znaaja.69 (Isto, str. 22). 6. Jedna od vornih taaka je i objanjenje dvojstva INSTITUCIONALNOG (zvaninog) i SPONTANOG (nezvaninog) u islamskom fenomenu u nas. (Svakako, to je pitanje odnosa Islamske zajednice kao zvanine, organizovane, institucije i formalnih i neformalnih zajednica koje djeluju u/uz Islamsku zajednicu, bilo da su uzrokovane potrebama vjerskog ivljenja koje se ne mogu zadovoljiti kroz institucije u sklopu Islamske zajednice (derviki redovi), ili zbog oprenih stanovita u raznim pitanjima (stvaranje novih odbora Islamske zajednice, odvajanje imama (vjerskih slubenika) od matine Islamske zajednice, i sl.) Nakon sagledavanja "Sarajevskog procesa- u svim ovim koordinatama mnogo toga biva jasnije i razumljivije.

Treba kazati, umjesto zakljuka, da bi bilo najnepravinije da se "Sarajevski proces- (ovaj sluaj) ovim zavri. Ova zbirka odredjenih pojava koje su uticale na pravilnost i zakonitost donijetih odluka imala bi smisla samo ukoliko bude poticaj za ispravljanje nepravilnosti i propusta dosadanjeg sudskog postupka, ako kao praktina ilustracija bude prilog za najOdgovorniji i sveobuhvatan pristup pitanju delikventnosti miljenja - jednom od najozbiljnijih pitanja delikvencije i jednom od najdelikatnijih pitanja miljenja samog 69) Ne navodim ove citate da bih uspostavljao ili branio stav da je vjerskO i nacionalno kod muslimana/Muslimana istovjetno, ve da bi se uoila sva sloenost tog problema i u tom svjetlu shvatila izuzetna teina razgraniavanja ta dva tenomena, to je za krivnju verbalnirn detiktorn- NUNO ali teko,a za manipuliranje pri

67)

ivota

"Pod uticajem i ove parole

ovakvog (inkriminiranog iz Tabakog rnesdida,

H. C.) tumaenja pojedinih pitanja iz rzvjesru broj sluateljki IZ Tabakog

mesdida poelo se pokrivati ... " (Prvostepenapresuda, str. 148.) . . 68) "Iznalaenje prvog arina za odrneravanje rasprostranJenosti, snage I vrste lundamentalistikih strujanja medju naim rnuslimanlrn ometa I povremeno tendericiozno pisnje strane stampe ... " (Duga" ... , isto, str. 21.)

optuivanju

jednostavno,

ili mnogo lake.

235 234

SARAJEVSKI PROCES
ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

u nas; a svakako, pitanje potovanja normi krivinog postupka i zakonitosti openito nedjeljivi je dio ovog komp.leksa.. . Ako je jedna od funkcija (ili je mod~ bolje rei - jed~n o~ najvanijih elemenata) principa pravne drzave siqurnost o.vj.eka I gradjanina, u prisustvu toliko znaajnog ideolokoq naboja krrvln~g zakona ne bih mogao da tvrdim da se o~aj 'prr~clp u nas potuje onoliko koliko bi to zaista u jednoj pravnoj drz~vl m~~a.I.oda bude. I obzirom na to da krivino pravo omoguava najosetljivije zahvate u sferu prava i sloboda gradjana, oito je da se.de lege.f~renda mora uiniti vei napor, koji bi, ako ne spre~io (j~r da. II je to uopte mogue) ono barem u najveoj rnoquo] m.?!1 otezao zloupotrebu krivinih zakona na tetu gradjana. (Knjlzevna re-, ~eo~ra~, br. 280., od 10.06.1986.g., Djordje Marjanovi, Za pravnodrzavnr pnstup uredjenju zatite drave, str. 5) Podnosilac Dopune: Zenica: 19.08.1986.g. Hasan engi

grubim povredama zakona, koje ine opravdanim zanje zahtjeva za zatitu zakonitosti.

i pravednim podi-

Poto sam u pisanju ovog podneska u izvjesnoj mjeri odstupio od uobiajene metodologije, potrebno je da uinim jednu uvodnu napomenu. Naime, nezakonite sudska presude obino su posljedica greaka ili nezakonitosti u procesu njihovog donoenja. Ovdje je sluaj obrnut: lana temeljna optuba - ona o karakteru i namjeni -Islamske deklaracije - ija je neistinitost bila oigledna i jasna od prvog dana istrage, ali koja se, iz razloga koje mogu samo nagadjati, morala po svaku cijenu pretvoriti u osudjujuu presudu, povukla je za sobom itav lanac nezakonitih radnji u procesu donoenja takve presude i uvukla pOjedine organe istrage i suda u grube povrede zakona, pa i u otvorene falsifikate. Zvui paradoksalno, ali tvrdim: da sam stvarno bio kriv, imao bih zakonito sudjenje. Nisam ga imao jer sam bio nevin. Da sam stvarno bio kriv, istragu bi proveo istrani sudija (to je pravilo), a ne SUP (to je izuzetak), advokatima bi bio omoguen kontakt sa optuenima od prvog sasluanja kao to to zakon nalae (a nije im omoguen sve do podizanja optunice), sasluanja optuenih i svjedoka obavila bi se u prisustvu branilaca (to pravo nije uskraeno ni A. Artukoviu, optuenom za ratni zloin), ne bi se primijenile nezakonite metode prema svjedocima i iskrivijavali njihovi iskazi, ne bi bilo potrebno da tarnpa neuvenom kampanjom stvara posebnu psihozu i jo u toku istrage uvjerava narod u krivicu optuenih, a naroito ne bi mi se tajno sudilo. Sve ovo ne bi bilo potrebno, a bilo je, jer je trebalo nai krivicu tamo gdje je nema, a pravo stanje stvari prikriti od javnosti. Poto je, kako sam naveo, u osnovi itave optube protiv mene stajalo izopaeno tumaenje Islamske deklaracije i poto su, po mom vrstom uvjerenju, sve druge povrede zakona bile u funkciji ove prve, ja u prvo izloiti povrede vezane za lslarnsku deklaraciju (v daljem tekstu: ID).

2. Alija Izetbegovi
Izetbegovi Alija KPD Foa - Foa SAVEZNOM JAVNOM TUiOCU BEOGRAD Vlajkovieva 10 PREDMET: Inicijativa za podizanje zahtjeva za zatitu zakonitosti protiv presude Saveznog suda, Kps. 108/84 o~ 31.10.1985., te presude Okrunog suda u Sarajevu K. 212/83 od 20.8.1983. i Vrhovnog suda BiH, KZ. 1208/83 od 14.3.1984. Presudom Kps. 108/84 od 31.10.1985, Savezni sud je djelomin~ uvaio zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnane presude I preinaio presudu Vrhovnog suda ~iH.' K ..12~8/8~ od. 14.3.1984. tak~ to je, zadravi uglavnom iste inkrrmlnac~~e, Izmlj~nro pravnu k~~11 fikaciju djela, zauzevi stanovite da u mo~~mr~dnja~a nema ?~lljeja krivinog djela udruivanja radi ne~r.ljateljsk.e djelatnosti I~ l. 136, stav 1 KZ SFRJ, ve obiljeja krivinoq djela neprr!a~elj~ke propagande iz l. 133, stav 1 KZ SFRJ. S ~bzir?m na tu injenicu, Savezni sud mi je, umjesto kazne od 12 godina, Izrekao novu kaznu od 9 godina zatvora. . . . .. lova presuda i postupak koji joj je prethodio, ukljuujui Istragu: sudjenje i navedene presude oba suda, sadre i bili su praeni

I POVREDE ZAKONA U VEZI SA ISLAMSKOM DEKLARACIJOM Ove povrede su dvojake: jedna je materijalne, prirode. a druqa procesne

236

A. Povrede materijalnog zakona u vezi sa ID Ova povreda se sastoji u tome to sam optuen i osuden za pisanje i objavljivanje jednog teksta koji po svoJOJ stvarnoj sadrini i namjeni ne dolazi u sukob ni Sa jednim vaeim p r o p is o rn u Jugoslaviji. Ustvari, radi se o povredi naela Nullum crimen ... koje je prihvatilo i nae

237

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI ZA ZASTITU ZAKONITOSTI

zakonodvstvo, propisujui da "nikome ne moe biti izreena kazna za djelo koje ... zakonom nije odredjeno kao krivino djelo i za koje nije zakonom propisana kazna- (l. 3 KZ SFRJ i l. 181 Ustava SFRJ). Navedeno naelo, prema tumaenju koje je opte prihvaeno, znai da za inkriminaciju jednog djela, u mom sluaju spisa, nisu dovoljni niti mogu posluiti bilo kakvi ideoloki ili politiki obziri (razlozi) ako zakonodavac nije to obzire (razloge) pretoio u zakonske i izrazio kao zakon. U odnosu na pisanu rije, zakonodavac je odredio da e za neprijateljsku propagandu odgovarati 'autor koji" ... napisom, letkom, crteom, govorom ili na drugi nain poziva ili podstie na obaranje vlasti radnike klase i radnih ljudi, na protivustavnu promjenu socijalistikog samoupravnog drutvenog uredjenja, na razbijanje bratstva i jedinstva i ravnopravnosti naroda i narodnosti, na svrgavanje organa drutvenog samoupravijanja i vlasti i njihovih izvrnih organa, na otpor prema odlukama nadlenih organa vlasti i samoupravijanja koje su od znaenja za zatitu i razvoj socijalistikih samoupravnih odnosa, bezbjednost i odbranu zemlje, ili zlonamjerno i neistinito prikazuje drutveno-politike prilike u zernlji (lan 133, stav 1 KZ SFRJ). lako, kao i mnogi drugi, citiram lan Krivinog zakonika smatran neustavnim, jer je u formulaciji kakva jest suprotan lanu 169 Ustava SFRJ o slobodi misli i izraavanja, kao i nizu medjunarodnih konvencija kojima je i Jugoslavija pristupila (Opta deklaracija UN o pravima ovjeka, Medjunarodni pakt o gradjanskim i politikim pravima, Finalni akt iz Helsinkija iz 1975), tvrdim da se pisanjem ID nisam ogrijeio ni o taj tako restriktivan i uskogrud lan KZ. Ako sam se o neto ogrijeio, onda je to praksa koja se u ime istog zakona vrlo razliito provodi u razliitim sredinama i esto bez mnogo veze sa samom zakonskom odredbom. ID nigdje ne spominje nijedan od zatitnih objekata navedenih u citiranom lanu Zakona (vlast radnike klase, samoupravijanje, bratstvo-jedinstvo, itd), bilo da ih brani ili napada i, ta vie, nijedan od tri suda ne tvrdi suprotno. Iz dosta nejasnih i konfuznih obrazloenja sarajevskih sudova (dakle, ne iz izreke nego iz razloga presuda), moe se zakljuiti da ti sudovi primjenjuju sljedeu logiku: "Islamska deklaracija zagovara islamski poredak; poto je islamski poredak potpuno razliit od naeg, ona samim tim - i bez izriitog spominjanja objekata zatite iz l. 133 KZ - ugroava te objekte. Da ID zagovara islamski poredak, to je istina. Notarna je, medjutim, la da ona taj poredak zagovara u Jugoslaviji, i to je jasno svima koji su proitali ID. Radi se o tako bjelodanoj injenici da je to od prvog asa bilo jasno (ili je moralo biti jasno) i isljednicima i tuiocu i sudijama sva tri suda. Nisam osudjen jer sam zagovarao uvodjenje islamskog poretka u Jugoslaviji - jer to nisam zagovarao. Osudjen sam iz razloga koji su poznati onima koji su me isljedjivali, optuivali i osudivali. Ma kakvi ti razlozi bili, jedno je sigurno: oni nisu bili 238

~ravni ni zakonski. Ja nisam povrijedio nijedan zakon u zemlji i, ako Je ovo pravna drava, ja moram biti oslobodjen. Ja ovdje nemam tekst ID da ga u dokaz svojih tvrdjenja priloim N~slo~u. Medj~tim, isti. se nalazi u sudskom spisu. Molim vas da ga pribavite I proitate zajedno sa tri predgovora (prvom izdanju, turskom !zdan.iu i izdanju iz 1982.). Ipak smatram se dunim da.svoje tvrdnje Uinim bar vjerovatnim, pa u navesti neke osnovne injenice u vezi sa nastankom i samim tekstom ID, koristei biljeke sa svoje odbrane. Od rane mladosti bavim se prouavanjem islama i problema islamskog svijeta i o tome sam, pored ID, napisao oko 20 lanaka i knjigu "Islam izmedu Istoka i Zapade. Svi ovi tekstovi izuzeti su od mene i nalaze se u sudskom spisu. Skoro svi lanci objavljeni su u naim .asopisima (vjerskim i civilnim), a knjiga "Islam izmedju Istoka I Zapade prevedena je na engleski i objavljena u SAD (Izdava: Arnerican Trust Publication). Nijedan od ovih tekstova ne tie se Jugoslavije niti prilika u njoj i, sa izuzetkom ID, nije predmet optuenja. (Iznimno, jedan od napisanih lanaka odnosi se na Jugos~a~iju. To je moj referat o nekim karakteristikama ekonomskog polozaja Muslimana u Jugoslaviii, odran koncem 1981. na simpozijumu muslimanskih sociologa u Serbruku (Kanada). lanak se nalazi u sudskornsptsu i takodjer nije predmet optuenja. O njemu u kasnije neto vie rei.) Pripreme za pisanje ID poeo sam 1966-67 godine, prikupljanjem potrebne dokumentacije, literature i podataka. Prvobitno sam ovaj tekst zamislio kao monografiju o islamskom svijetu, stanju i kretanjima u njemu, pa sam prvi dio pod naslovom Zaostalost muslimanskih naroda- tako i napisao. Tek 1969.g., smatrajui da sam uoio neke karakteristine pojave i tendencije u tom svijetu, odluio sam d~ taj materijal pretvorim u jedan programski tekst. Tada sam napisao Dio II - Islamski poredak (uglavnom u vidu teza) i, kao obrazloenje ovome, Dio III - Neki problemi islamskog poretka danas. Tekst sam u cjelosti dovrio u prvoj polovini 1970. (to se vidi i iz naslovne strane) i nisam ga vie mijenjao. Dvije ideje dominiraju tekstom ID. Prva, iznesena u I dijelu, o ogromnom jazu izmedju inteligencije i masa, u veini muslimanskih ~emalja, u stvari, izmedju pozapadnjaene svijesti inteligencije i Islamskog osjeanja masa. Otudjenost inteligencije je pojava koja se susree i u drugim zaostalim sredinama, ali po intenzitetu u kojem se ispoljava u nekim muslimanskim zemljama, kao i po svojim posljedicama, ta pojava je bez uporedjenja u istariji. Ispitujui razI,oge ovome, naao sam da se oni nalaze u krajnje neodgovarajucem, skoro nakaradnom sistemu obrazovanja, o emu sam u tekstu naveo nekoliko osnovnih injenica. Druga ideja izloena u Dijelu II ID jeste da se islamski svijet ne moe izmijeniti bez islama. to sam vie prouavao i upoznavao taj 239

SARAJEVSKI

PROCES

---

ZAHTJEVI ZA ZATITU ZAKONITOSTI -------------------~~~~~~~~~

svijet, sve sam vie otkrivao islam kao jedinu realnu silu koja je u stanju pokrenuti muslimanske narode i dovesti do konstruktivnih promjena na duhovnom i drutvenom planu. Ideje evropskog porijekla ~e mogu tamo nita ~initi jer ~staju ~ glava~a ogranienog broja intelektualaca, niukoliko ne dotiu mastu muslimanskih masa bez ijeg uea je nemogue bilo ta izmijeniti. U ovom smislu se zalae za emancipaciju muslimanskih naroda na osnovu vlastitih (a ne tudjih) vrijednosti i tradicija. Od ostalih misli i dijelova teksta treba spomenuti kritiku uloge muslimanskog svetenstva u dananjem muslimanskom svijetu (str. 4), odnos prema zapadnoj civilizaciji - dva oprena primjera, Japana i Turske (str. 5 - 6), statistike podatke o socijalnim razlikama i kulturnim prilikama u nekim vanijim muslimanskim zemljama (str. 9), kritiku obrazovnog sistema (str. 10), specifian islamski pristup drutvenoj obnovi (kroz ljude, a ne kroz zakone i dekrete - str. 14). Na strani 17-27 izloene su teze za islamski poredak dananjice. To je jedna vizija savremenog, humanistikog i tolerantnog islama. Ukazujem na Tezu 2 o jednakosti svih ljudi (str. 18), Tezu 5 o legitimnosti drutvenih mjera protiv svih oblika neupotrebe i zloupotrebe privatne svojine (str. 20), Tezu 7 o republikanskom principu, Tezu 8 protiv totalitarnog oblika vlasti i kulta linosti (str. 21), Tezu 10 o Obrazovanju i prihvatanju tekovina nauke i tehnologije (str. 23), Tezu 11 o slobodi savjesti, Tezu 14 o poloaju ene (ena je ravnopravna, ali razliita). Tezu 15 -Cil] ne opravdava sredstvo, Tezu 16 o poloaju manjina, Tezu 17 - est principa o odnosima prema drugim zajednicama u svijetu (str. 27). Sve ove teze pozivaju se na odgovarajui izvor islama. U III i posljednjoj glavi 10 razmatraju se neki problemi i dileme sa kojima e se suoiti islamski poredak dananjice. Na str. 28 - 31 raspravlja se o tome da li e put do islamskog preporoda voditi kroz vjersku obnovu ili kroz politiku revoluciju (odgovor: primarna je vjerska obnova). Na str. 31 - 32 govori se o pozitivnim i negativnim iskustvima Pakistana kao prve deklarisane islamske republike novog doba. Na str. 33-38 raspravlja se dilema: nacionalizma ili panislamizam i ukazuje na pojavu anacionalnoq nacionalizma- u dananjem islamskom svijetu. Tekst 10 se zavrava izlaganjem odnosa islama prema dvije glavne svjetske religije, hrianstvu i jevrejstvu, i prema dva glavna svjetska drutvena sistema, kapitalizmu i socijalizmu. To je u najkraim crtama sadraj Islarnske deklaracije. Objekat posmatranja: islamski svijet, jasno odredjen (Od Maroka do Indonezije, i od Centralne Azije do tropske Afrike, str. 4). Predmet analize: tipini problemi toga svijeta: zaostalost, rascjep izmedjU inteligencije i naroda, kolstvo u rukama stranaca, dilema pred nadiruom zapadnom civilizacijom, ostaci kolonijalizma i pojave neokolonijalizma u ekonomiji i duhovnoj sferi, itd. Nigdje Jugoslavije

10

i njenih prilika i neprilika, ni u najdaljoj analogiji. Ponovo molim da proitate lslarnsku deklaraclju u integralnom tekstu (40 stranica). Ranije sam naveo da nespominjanje Jugoslavije u 10 nije sporno. Iako u izreci sugerie jugoslovensku namjenu lO, prvostepena presuda u razlozima priznaje da se Jugoslavija u tekstu nigdje ne spominj~. Na poetku str. 139 spomenute presude nalazi se sljedea reenica: Sa druge strane, pada u oi da se Izetbegovi trudi da u .t~kstu Deklaracije n_e spominje Jugoslaviju i BiH, mada spominje ak Japan, SSSR, Svedsku, Staru Kartaginu. - Da je tekst ovjek, izmijenio bi svoj iskaz- i Jugoslavija bi se nala u spisku zemalja koje treba da postanu islamske republike (?!) kao to se nala u iskazu jednog svjedoka koji je takve izjave davao u istrazi, a povlaio na sudu. Ali, tekst je neumoljiv, pa su optuba, a zatim Okruni sud u Sarajevu i Vrhovni sud BiH pribjegli drugom argumentu: autor 10 ne spominje izriito Jugoslaviju, ali je isto tako i ne iskljuuje, dakle - kriv je. Ovu tezu - uostalom neistinitu, kao to u dalje pokazati - lansirao je u toku sudjenja dr. Fuad Muhi. U lanku Objavljenom u listu Danas- od 9.8.1983, dakle dok je trajao glavni pretres (!), dr. Muhi pie: Tvorci Islamske deklaracije istiu da se oni nisu obraali jugoslovenskim muslimanima, nego muslimanima u svijetu. Ali, ako je to tormalno-tekstualno tano (moje podvlaenje, A. 1.) isto toliko je izvjesno da ih nisu ni iskljuili iz opteg.pojma svjetskih muslimana, te nije sigurno da svoje tumaenje ne bi usmjerili u potpuno drugaijem pravcu da su supjeli da ostvare koncepcije svoga proqrarna- (Oanas, 9.8.1983, st. 16). Ove Muhieve rijei skoro doslovno ponovila je zastupnik javne tube Edina Raidovi sedam dana kasnije u svojoj zavrnoj rijei. Smatrala je valjda da tadanji dekan Pravnog fakulteta u Sarajevu zna ta govori. Mi smo dakle osudjeni (90 godina zatvora!) ne zato to smo neto uinili, nego jer nije bilo sigurno da to neto- ne bi uinili (jer nije.sigurno da svoje tumaenje ne bi usmjerili u potpuno drugaijem pravcu ... ). Da ostavimo po strani ovo nedopustivo mijeanje u sudski proces koji je u toku i ovo neuveno kanjavanje za eventualni, mogui, budui, jo nepostojei, dakle, nepostojei zloin, .u pitanju je mnogo vanija stvar: radi se o tome da je Muhieva (i tui oeva) tvrdnja neistinita. U trenutku kad su davali svoje izjave, i dr. Muhi I tuilac su znali da se u tekstu 10, na str. 26, nalazi Teza 16 koja primjenu lslarnske deklaracije- (odnosno programa koji ona nudi) ograniava na muslimanske zemlje i time izriito iskljuuje zemlje ~ao to je Jugoslavija. Ovu injenicu dr. Muhi i javni tuilac su Jednostavno preutili. Zbog njene vanosti za utvrdjivanje materijalne istine u ovoj stvari, tezu 16. u ovdje citirati u punom tekstu. Ona glasi: lslarnski poredak moe se ostvariti samo u zemljama u kojima muslimani ine veinu stanovnitva. Bez ove veine islamski 241

240

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZASTITU

ZAKONITOSTI

dio pri rjeavanju pravnih pitanja, a naroito pri utvrdjivanju da li postoji krivino djelo ... itd. ... a prema odredbi lana 364 stav 1 taka 11, sud ini bitnu povredu ZKP ako "presuda uopte nema razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama, ili su ti razlozi nejasni ili u znatnoj mjeri protivrjeni ... itd. Sa stanovita jugoslovenskog krivinog zakonodavstva zagovaranje islamskog poretka samo po sebi nije nedoputeno, a jo manje je krivino djelo. Zagovaranje islamskog poretka u Jugoslaviji je po jugoslovenskom zakonu krivino djelo. Dakle, mjesto, prostorno odredjenje gdje se taj poredak zagovara jeste odluna injenica. Poto sam cijelo vrijeme tvrdio da se iz teksta ID jasno vidi da su to muslimanske zemlje (Teza 16 ID), a poto su prvostepeni i drugostepeni sud tvrdili da je to i Jugoslavija, ovo je od poetka bila sporna injenica. U zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnane presude je stoga zatraeno da Savezni sud uvidom u tekst ID utvrdi ovu injenicu, kola se pojavljuje kao odluna, jer od nje zavisi pravno pitanje i pravna ocjena da li je lO (ili nije) neprijateljski tekst te, sljedstveno, pitanje da li (ili ne) postoji krivino djelo. Savezni sud na ovo pitanje nije odgovorio, te u ovom dijelu ne postoji presuda Saveznog suda. Umjesto toga, Savezni sud se pokrio- lakonskim obrazloenjem: "S obzirom na izvreno preinaenje presude (misli se na prekvalifikaciju djela sa l. 136 (1) na 133 (1) KF SFRJ - moja opaska), sud se nije uputao u ostale navode zahtjeva koji se odnose na povrede krivinog zakona- (str. 23 Presude). Istina je da je izvreno preinaenje presude za optuene 1 - 6 znaajna stvar, ali je potpuno nerazumljivo zato Savezni sud to preinaenje uzima kao razlog (ili opravdanje) da se - kako kae ne uputa u ostale navode zahtjeva o povredama KZ. Takav razlog zaista se ne vidi i nije uope logian. Ovo stoga to stav odbrane i u ovom zahtjevu i u toku itavog procesa nije bio da optuba u vezi sa ID nije djelo iz l. 114 KZ (dakle, da je moda djelo iz l. 133 KZ) nego da uopte nije krivino djelo. lanom 427 ZKP taksativno su navedeni razlozi zbog kojih se moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnane presude. Odredbom ovog lana predvidjeno je da se takav zahtjev, pored ostalog, moe podnijeti ako je krivini zakon povrijedjen u pitanju: (1) da li je djelo za koje se optueni tereti krivino djelo (l. 365 taka 1) i (2) da li je u pogledu djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti (l. 365 taka 4 ZKP). Svoj zahtjev podnio sam, pored ostalog, i iz oba ova razloga. Savezni sud je, medjutim, rjeavao i rijeio samo zahtjev iz razloga pod (2). tako to je izmijenio pravnu kvalifikaciju djela. Prvi razlog sud je samo na- ~ znaio u razlozima presude, ali ga nije razmotrio niti po njemu odluio. Drugim rijeima, Savezni sud ne samo da nije u cjelosti rijeio podneseni zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnane presude, nego nije rijeio temeljno pitanje svakog procesa, tj. da li

krivino djelo uopte postoji. A radi se o pitanju na koje je sud, pre.ma l: 37? ZK~, duan da. pazi u svim fazama postupka po slubeno] dunosti (dakle, bez obzira da li postoji takav zahtjev stranke). To to je razlog iz l. 365 taka 1 izriito naveden kao osnov iz kOj.egse moe podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnazne presude, znai i mora znaiti samo da on predstavlja samostalan osnov za podizanje zahtjeva i da je sud duan navod po ovom osnovu samostalno razmotriti i po njemu odluiti. Sud mo~e ne uputati se- u ostale navode zahtjeva, ali ne i kada se radi o Sluajevima iz l. 427 ZKP. Navode podnesene iz razloqa nav~?enih u ?vom lanu sud je duan uzeti u ocjenu i po njima odluitl. Poto Je u mom sluaju postupijeno suprotno, presud~ Saveznog suda u tom dijelu bitno je manjkava i nezakonita. OV~J nedo~tatak presude je sam za sebe dovoljan razlog za podizanje .zaht!eva za z~titu zakonitosti. Prihvatanjem ovog zahtjeva ostvanla bi se mogucnost da sud otkloni ovaj nedostatak odnosno da nedostajui dio presude donese i obrazloi. '

II POVREDA NAELA MATERIJALNE

ISTINE

Zakon o krivinom postupku SFRJ dravnim organima i sudu nalae sIJ:d~e: S.ud.i .dravni organi koji uestvuju u krivinom postupku duni su da istinito I potpuno utvrde injenice koje su od vanosti za ?o~o~e~je zakonite presude. Oni su duni da sa jednakom panijom ispita] I utvrde kako injenice koje terete optuenog, tako i one koje mu idu u korist- (l. 15 ZKP). K~~ .to u pokazati na sljedeim primjerima, dravni organi i ~ud. inili s.u sv~ s.uprotno odredbi ovog lana. Iako je takvim ponasanjern dravnih I sudskih organa dolo do potpuno krive slike i ~i~jeni~om ~~anju, pogreno utvrdjeno injenino stanje nije sutina OVih mojih navoda. Radi se o ponaanju ovih organa, o njihovom odnosu prema navedenom naelu Zakona o krivinom postupk~, a n~ ~oslJedlcama tog ponaanja. Moe se dogoditi da sudovi pognJ~se u utvrdjivanju istine, i to se moe razumjeti. Dog~dJa se, n~~me, da dravni organi i sudovi uine sve to je u nJihOVOJrnoct da utvrde istinu, ali zbog subjektivnih i objektivnih ogranienja, ili sloenosti sluaja, ne uspijevaju u tome. U mom sluaju mislim da stvari stoje obrnuto: injenice su ponekad vrlo Jasne, a sud dravni organi ine sve to je u njihovoj moi da istinu prikriju i dokau neku svoju unaprijed postavljenu emu otube i krivice. Ta ema je - zna se - bila neprijateljska grupa za kontrarevol~cionarnu djelatnost. Da bi se dokazala- optuba za ovu nepostojeu krivicu, koja e se vui sve do Saveznog suda kada e

244 245

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZASTITU

ZAKONITOSTI

konano otpasti, bilo je potrebno pritaqoditl, ustvari iskriviti smisao skoro svih izjava optuenihi svj~doka i mnogih tekstova, i izvriti sistematsku selekciju injenica, naravno uvijek u korist postavljene optube i uvijek na tetu optuenih. Opisani sluaj sa lslamskorn deklaracijom samo je najizrazitiji, ali ne i jedini primjer. Prije nego to predjem na iznoenje jo nekih (he svih) karakteristinih primjera, moram jo jednom spomenuti sluaj sa Tezom 16, jer dobro ilustruje ovo o emu govorim. U toj tezi, kao to sam ve naveo, ja kaem da se islamski poredak moe ostvariti samo u zemljama u kojima muslimani ine veinu stanovnitva. Reenica je jednostavna . i kristaino jasna i nikakvo joj posebno tumaenje ili objanjenje nije potrebno. Svaki sud je sretan ako pred sobom ima jednu jasnu, nedvosmislenu injenicu. Vrhovni sud BiH bio je zbog toga nesretan. On stoga ulae ogroman umni napor, pie pravo malo Bizrnarkovo pismo, da bih dokazao da ja hou ono to sam tako jasno napisao da neu, i obrnuto. Ako se ovako neto inilo sa pisanim materijalima (dakle materijalnim dokazima), ta se onda moglo initi sa iskazima svjedoka, koji su tek nastajali medju etiri zida, na osnovu razgovora izmedju isljednika i sasluavanog, u prijeteoj tiini istranog zatvora u Sarajevu (veina svjedoka sasluavana je ba tamo)? Navodim jo 10 primjera: 1. Kad citiraju ID, optuba i sud izdvajaju reenice iz konteksta, paljivo izostavljajui one koje sadre subjekat, objekat ili mjesto zbivanja, odrednice koje bi jasno pokazale da se citirane reenice ne odnose na jugoslavenske prilike nego na muslimanski svijet. Ustvari, nije bilo lako odabrati takve geografski neodredjene reenice u jednom geografski vrlo odredjenom tekstu u kojem se reenica muslirnanske zemlje- i islamski svijet- spominju na 34 mjesta. U jednom od citata (od ukupno 14 koliko ih se u presudi navodi), kojeg se optuba nije mogla odrei jer zvui politlki, ali u kojem se, na nesreu optube, nalaze rijei od Maroka do Indonezije i od tropske Afrike do centralne Azije. (granice islamskog svijeta) sud nalazi jednostavan izlaz: on u citatu ove rijei izostavlja i umjesto njih stavlja tri take (jedanaesti citat na str. 3 presude). Ova upornost optube (i suda) da po svaku cijenu, pa i po cijenu ovakvih nedopustivih zahvata u tekst, odre tvrdnju o jugoslovenskoj- namjeni ID, utoliko je udnija to je sasvim bezizgledna. ID je prevedena na arapski, engleski, turski i njemaki jezik i objavljena na vie mjesta u muslimanskim i nemuslimanskim zemljama, a i u naoj zemlji bar 1000 ljudi zna kako stvari stoje. To su svi advokati sa sudjenja, isljednici, tuioci, sudije sva tri suda, svi rodjaci optuenih koji su prisustvovali i oni koji nisu prisustvovali sudjenju. Svo ljudsko iskustvo govori da istina ima svoje puteve i da nju nije mogue osuditi na zatvor. Uostalom, rukopisi ne gore (Bulgakov). 2. Na str. 3 Presude Saveznog suda (posljednji odlomak) stavlja mi se na teret da sam 1981 (mjesec se ne navodi) sastavio zbirku 246

tekstova za objavljivanje pod nazivom Problemi islamskog preporoda, pa jedan primjerak ovih skripta dao engi Hasanu, koji ju je, prema optubi, koristio za predavanja u Tabakom mesdidu (vjerska pouka za odrasle). Iako ne vidim u emu je moja krivica za sastavljanje ove zbirke iz koje se ne inkriminie nijedna reenica, niti to sud pokuava da objasni (kakve veze ima odredba l. 133 KZ sa vjerskim tekstovima koji se pojedinano ne inkriminiu), sutina ovog mog navoda je druge prirode:vrijeme nastanka ove zbirke je netano navedeno i to je sudu bilo poznato. Naime, Zbirka je nastala 1982, a Cengi Hasan je prestao raditi u Tabakom mesdidu u proljee 1981 (to nije sporno, vidi presudu Saveznog suda, str. 11), te je Cengi nikako nije mogao u navedene svrhe koristiti. A da je zbirka mogla nastati samo krajem 1981 ili kasnije, moglo se utvrditi uvidom u samu zbirku. Naime, posljednji lanak koji je u nju unesen, Uloqa islama u borbi muslimanskih naroda za nacionalno i socijalno oslobodienje, napisao sam za asopis Arqumentiiz Rijeke najvjerovatnije u decemebru 1981, ali nikako prije novembra 1981. To se vidi iz moje prepiske sa urednikom asopisa koja se nalazi u spisu, a godina pisanja lanka oznaena je ispod teksta na kraju lanka. Pouzdano znam da se u tekstu spominju neki dogadjaji iz jeseni 1981 (mislim da se radi o nacionalizaciji banaka u Iranu). Na sve ovo sam ukazao na sjednici Vrhovnog suda BiH 14. 1111984i sve je to ulo u zapisnik. Medjutim, greka nije ispravljena. Tako je u presudama ostao jedan apsurd: zbirka tekstova slui za predavanja znatno prije nego to je uopte nastala. Pored toga, ovdje se radi i o bitnoj povredi odredaba ZKP iz lana 364 stav 1 taka 11, jer posto]l oita protivrjenost izmedju onoga to se u presudi navodi o sadraju isprave (u ovom sluaju o vremenu nastanka zbirke, to je ovdje bitna injenica) i same te isprave. 3. Na simpozijumu islamskih sociologa u erbruku (Kanada) koncem decembra 1981. odrao sam referat pod naslovom Musllmani u Jugoslaviji (Muslims in Yugoslavia). Na traenje odbrane ovaj referat je proitan na glavnom pretresu, ali ga presuda ne uzima u obzir i, ta vie, uopte ga ne spominje medju dokazima koji su izvedeni (izvedeni dokazi pobrojani su na str. 71 prvostepene presude). Razlog je jednostavan: ovaj referat ne podupire, ve opovrgava optubu. U spisu se, naime, nalazi jo jedan tekst pod istim naslovom koji je inkriminisan i koji optuba pripisuje Omeru Behmenu i meni. Branio sam se da nije logino da sam autor dva potpuno razliito intonirana teksta na istu temu, tim prije to otuba ne posjeduje nikakve vrste dokaze za moje uee u pisanju teksta koji je predmet optuenja. Isticao sam razliku i u stilu i u [ezlku, koju e Vrhovni sud BiH primijetiti i priznati (str. 43 Presude). Clanom 347 ZKP naloeno je sudu da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinano i u vezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvede zakljuak da li je neka injenica dokazana, aianom 357 stav 7 i da 247

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZASTITU

ZAKONITOSTI

je duan pri tome dati ocjenu protivrjenih dokaza. Ra~.ilo se upravo o ovom posljednjem sluaju, ali sud ne samo da nlj~ ?ao ocjenu dokaza koji je izveden na glavn?m pre~r~s~, nego ga.~ IZOstavlja iz pregleda izvedenih dokaza, OitOda bi izbieqao neprlJat~o polemisanje sa dokazom koji izravno opovrga~a optu~b.u: I da je naveo kanadski referat, sud je mogao, upotrebljavaiui (III zloupotrebljavajui) svoje pravo slobodne ocjene dokaza, odbaciti ovaj tekst kao irelevantan za presudjenje (to on naravno nikako nije), ali ga nije mogao ostaviti bez komentara, a jo manje ga je mogao preutiti. Ovo predstavlja grubu povredu citirane odredbe ZKP,. al~ poto se ne radi o nehotinom zaboravu suda, ovo predstavlja I povredu naela materijalne istine iz lana 15 ZKP. Za ocjenu objektivnosti suda i sudjenja umjesno je ovdje uiniti jedno uporedjenje: za sud je relevantno ta ja sa svojim bliskim prijateljima prilikom kunih posjeta, uz TV i u prisustvu supruga askam o nekim aktualnim pitanjima (to e se kvalifikovati kao neprijateljska propaganda - verbalne inkriminacije sa str. 8 Presude), a uopte nije relevantno ta o tome kaem na jednom medjunarodnom skupu na kojem su bili prisutni naunici i javni radnici iz 38 muslimanskih zemalja i 14 zemalja Evrope, Sjeverne i June Amerike. Zanimljivo je upitati se ovdje ta bi se dogodilo da je optuba u mom referatu iz Kanade nala jednu jedinu reenicu koja bi se mogla okarakterisati kao neprijateljska. Da li bi se tada dogodio prevld da se taj referat u optunici i presudi ne spomene? Kao to sam ve naveo, referat je proitan na uporno insistiranje odbrane. 4. U vezi sa inkriminisanim tekstom Muslimanl u Jugoslaviji stoji jo jedna neobjektivnost suda i jo jedna povreda ZKP. Naime, o pisanju ovog teksta Omer Behmen je dao tri razliite izjave: (1) da ga je pisao sam (pred istranim sudijom 29.3.83), (2) da sam i ja uestvovao u pisanju dijela teksta (pred istranim organima SUP-a kada su ovi preuzeli istragu) i (3) da ga je pisao uz pomo Djoze Huseina (na glavnom pretresu). U izboru izmedju ova tri iskaza, sud je odabrao drugi, jer tereti ne jednog ve dvojicu optuenih i jer posredno podupire omiljenu tezu optube o grupi. Na glavnom pretresu O. Behmen je objasnio da su ga istrani organi uporno ubjedivali da sam ja priznao uee u pisanju teksta i da je to bolje za njega jer se odgovornost polovi (ona se ustvari udvostruuje, ali Behmen toga nije bio svjestan). Ovom ubjedjivanju istranih organa, kako se kasnije pokazalo, ila je na ruku jedna injenica. Nakon povratka iz Kanade ja sam Omeru Behmenu dao na itanje svoj referat iz erbruka, i to njegovu srpskohrvatsku verziju koja je sadravala kratak istorijski osvrt od pojave muslimana na ovom tlu zakljuno do poetka II svjetskog rata (u lanku oznaeno kao otomanski period, austrougarski period i period stare Jugoslavije). Behmen je preuzeo skoro u cjelosti ovaj istorijski dio moga kanadskog referata, koji inae ne sadri nijednu inkriminisanu reenicu.

Tako sam ja pomogao U pisanju inkriminisanog teksta Muslimani u Juqoslavi]i, a ova injenica je pomogla organima SUP-a da ubijede Behmena da sam ja priznao neke dijelove teksta kao svoje. to je jo udnije: sud odbija potpuno logian zahtjev mog branioca da se vjetai Behmenova pisaa maina jer je tekst kod njega pronadjen. Sve ove injenice mogu biti manje ili vie vane za zahtjev za zatitu zakonitosti, ali jedna je relevantna: da je sud preutio postojanje Behmenovog iskaza pred istranim sudijom. Radi se o povredi lanova 347 i 357 stav 7 ZKP koji nalau sudu da ocijeni svaki dokaz pojedinano i u vezi sa drugim dokazima. Suvino je dokazivati da dokaz koji se u presudi i ne spominje nije mogao biti ocjenjivan ni sam za sebe ni u vezi sa drugim dokazima. Preuivanje mog kanadskog referata i preuivanje iskaza Omera Behmena pred istranim sudijom - ove dvije nedoputene radnje suda - omoguile su sudu da odri potpuno neosnovanu optubu o mom ueu u pisanju inkriminisanog teksta Muslirnani U .Juqoslavi]i. 5. Primjer iz prethodne take pokazuje kako sud bira iskaz koji mu odgovara (izmedju tri - onaj optuujui), a ovaj koji u navesti pokazuje kako sud ne bira razloge kada treba da optui i osudi, pa i po cijenu otvorne protivrjenosti. Tako, na pr., istovremeno se optuujem (i osudjujem) da zagovaram uspostavljanje islamskog poretka sa islamskim zakonima, (str. 12 prvostepene presude) i uvodjenje parlamentarne demokratije zapadnog tipa (str. 13 iste presude). (Poto Savezni sud ne mijenja injenino stanje, iste se inkriminacije pojavljuju i u presudi Saveznog suda - str. 8 Presude). Od tri mogue kombinacije: (1) da zagovaram jedan od ova dva sistema, (2) da ne zagovaram nijedan od njih i (3) da zagovaram . oba, od kojih su prve dvije mogue logiki (a prva je i inkriminira[ua), sud bira ba posljednju, koja je logiki nemogua, ali koja sadri maksimalnu kriminalnu kolilnu. Ili: na str. 81 prvostepene presude tvrdi se da sam isticao da Muslimani moraju biti jedinstveni kako bi se organizovanije oduprli shvatanjima da su Muslimani vjetaka tvorevina koja treba da pripadne Srbima ili Hrvatlrna, a na str. 141 iste presude potpuno suprotno tome, tj. da mi je cilj da se potre nacionalno bie Muslimana, da se eliminie revolucionarno-klasna dimenzija muslimanske nacionalne emancipacije, da se rasture bosansko-hercegovaki Muslimani kao narod ... (citiranu reenicu sudija je doslovno prepisao iz lista Svijet broj 1316 od 22.8.1983. I to se dogadja!). Po prvoj tvrdnji ja okupljam Muslimane, po drugoj ih rastu ram. Okupljam pa rastu ram. Da nije alosno, bilo bi smijeno. U izvrenju zadatka sud je suvie revnostan (to je ponekad opasno, ekspir), pa u svom aru, stiqavi na 141 str, zaboravlja ta je napisao na 81 str. Presude. Koja je od ove dvije tvrdnje istinita, poto obje takve ne mogu biti? Za sud su, oigledno, istinite obje, pa me za obje osudjuje.

248

249

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZASTITU

ZAKONITOSTI

Pored grube povrede naela istine iz lana 15 ZKP, navedene protivrjenosti bez sumnje predstavljaju i bitnu povredu odr~?be ZKP iz lana 364 stav 1 taka 11 (ako je presuda nerazumljiva, protivrjena samoj sebi ili ~~zl~zi~na p~esu~e.": i.1isu ti razlozi potpuno nejasni, ili u znatnoi] mjeri ~rotlvrjecnl ... I~d) .. 6. Sud tvrdi da moj lanak Musfirnanka - zena I majka- predstavlja razradu stavova o eni iz 10. Ovaj lanak, iz kojeg s,~ ne inkriminie nijedna reenica, ali koji e se uprkos tome nact na spisku predmeta koji se oduzimaju, kao predm~ti u vezi ~a krivinim djelorn, napisan je 1968. i objavljen u asopisu Takvirn- za tu godinu, to nije sporno. Takodjer nije sporno da j~.IO napisan~ 1~70. Sud se nije smatrao obaveznim da otkloni ovu oiqlednu protivrjenost niti da objasni kako se jednim lankom moe razradjivati tekst koji jo nije napisan i koji e nastati tek kroz 2 godine, odnosno kako se moe vriti razrada teksta koji ne postoji. 7. U vezi sa prednjim lankom postoji jo jedan - ko zna koji po redu - previd- suda, naravno na moju tetu. U tom lanku klj~nu reenicu ena je ravnopravna, ali raztiita, sud pretvara u Zena je neravnopravna, ali razlllta- (str. 170 prvostepene pr~sude). N~hotian previd? Moda. Ipak, s obzirom na ostale previde vie Je vjerovatno da se radi o grubom falsifikatu sa ciljem da mi se imputira zalaganje za poloaj ene suprotan Ustavu. 8. Drugo ime osim grubog falsifikata ne mogu dati ni navodu u presudi Vrhovnog suda BiH da sam se odrekao usluga advokata pri mom sasluavanju u toku istrage i sasluanju svjedoka, i da je to konstatovano u zapisnicima o sasluanju. Zar je uopte vjerovatno da bi se normalan ovjek, suoen sa tekim optubama, odrekao prava na odbranu u danima kad mu je ona najpotrebnija? Prvo istrani organi proputaju svoju obavezu da upoznaju optuenog sa njegovim pravom da uzme branioca, a to su duni uiniti prije prvog sasluanja (lan 67 stav 2 ZKP). Kad optueni to sam zahtijeva, oni odgovaraju da na to nema pravo i obavljaju sve istrane radnje i kompletnu istragu (oko 70 dana). a da optueni nije ni vidio svoga branioca. Kad optueni to pitanje pokreu na glavnom pretresu, sud na to uti, ali zato Vrhovni sud BiH pronalazi (gdje i kako?) da su se svi optueni, i to ba svi, bez izuzetka, odrekli toga prava (str. 39 presude Vrhovnog suda). Ovaj sluaj. osim to ilustruje vrlo runu stvar, ukazuje i na niz povreda koje se tiu prava odbrane i procesnih garantija iz lana 67, lana 168 stav 4 i lana 218 stav 9 ZKP, pa i lana 182 stav 3 Ustava SFRJ. Zato su se istrani organi upustili u ovako grubu i oevidnu povredu zakona? Razloga je bilo vie, a najvaniji se nekako ticao manipulacije svjedocima, koja u prisustvu ~ branioca ne bi bila mogua, a po kojoj e ovaj proces ostati uparnen. Tom pitanju posveena je naredna taka ovog podneska. 9. U toku glavnog pretresa sasluano je ukupno 59 svjedoka (ili su proitane njihove izjave iz prethodnog postupka), i to njih 56 po

prijedlogu optube i 3 po prijedlogu odbrane. Od toga broja, izjave 23 svje~.oka bile su irelevantne sa stanovitva optube i odbrane, te se na njih presuda u osudjujuem dijelu ne poziva. Od preostalih 36 svjedoka, na ijim se iskazima zasniva presuda, njih 15 je uglavnom ?stalo pri svojim optuujuim izjavama iz prethodnog postupka, dok 21 ~vJedok u veoj ili manjoj mjeri izmijenio svoj iskaz iz istrage lli ga Je u Cjelosti porekao. To su sljedei svjedoci: Serdarevi Ismet, Mehti Halil erimovi Hilmi!a, Brankovi Hasib, Delali Atit, Paali Haris, Hreija Vasvija, Tur~li .I~met, Skalji Besim, Sesti Demaludin, Orljevi Sulejman, Hafizovi Reid, Maki Vehbija, Silajdi Adnan, Paalic Enver, Kurdi Sefik, Seljubac Sead, Jaarevi Nermina, Kari Enes, Bri Raid, Goduevi Nevzeta, Jurii Vedada, elebi Midhat i Oiha Emina. Sluaj ovako masovnog povlaenja iskaza svjedoka, po saglasnom miljenju skoro svih advokata na procesu (a bilo ih je 15), nije zabiljeen u analima jugoslovenskog pravosudja. Mijenjanje iskaza od strane okrivljenog moe se razumjeti i dosta je est sluaj. Uostalom, zakonodavstva svih civilizovanih zemalja to mu pravo preutno priznaju (tzv. pravo na la- okrivljenog). Medjutim, poloaj svjedoka potpuno je razliit. On je duan da govori istinu i u istrazi i na sudu pod prijetnjom kazne (do 5 godina zatvora). Zato 21 svjedok mijenja iskaz i rizikuje krivino gonjenje? Na ovo pitanje suda i odbrane svjedoci su davali razliite odgovore, ali zajedniki sadraj tih objanjenja je bio: iskaz dat u istrazi ne odgovara istini, ovaj dat na sudjenju je istinit. Veina svjedoka tvrdi da je na osnovu usmenih razgovora, koji su znali trajati satima, isljednik sastavljao zapisnik i podnosio im ga na potpis u kojem nisu mogli da prepoznaju svoj iskaz. Poto bi svjedok odbio da potpie takav zapisnik, zapoinjalo bi iscrpljujue ubjedjivanje praeno pritiscima i prijetnjama. I sve to u specifinoj atmosferi Istranog zatvora u Sarajevu, u sablasnoj tiini u kojoj su se, kako je opisao na sudu jedan svjedok, samo povremeno uli otvaranje i zatvaranje eljeznih vrata i bat straarskih koraka u hodnici ma. Svjedok Kari Enes rekao je da je njegovo kazivanje o obinim dogadajima isliednik pretvarao u iskaz pun eksploziva. Na zahtjev da to objasni, naveo je kao primjer sljedee: Moje rijei: engi mi je rekao da emo se nai pred kinom, isljednik biljei kao: engi mi je zakazao sastanak pred kinom. Ili rijei: priao sam mu kako sam bio u Turskoj. u isljednikovoj verziji postaju: podnio sam mu izvjetaj o putu u Tursku. Vjerska poduka odraslih postaje islamizacija Muslirnana, a normalan vjerski rad (i Kari i Cengi su vjerski slubenici) - borba za islam svim sredstvima. Itd. Isljednik me je, kae Kari, uporno ubjedivao da je to isto i da treba da potpiem zapisnik. Poslije devet sati natezanja potpisao sam zapisnik jer nisam imao izbora, uz odluku da na sudu iznesem okolnosti pod kojima sam iskaz potpisao i ta je u tom iskazu istina..

!~

250

251

SARAJEVSKI PROCES . dok erimovi Hilmija izjavio je da su razgovori sa isljedniS~e . "k d kom sa malim prekidima trajali 40 sati da bi se sas~avlo ~aplsnl .o t vie od jedne kucane stranice. Svjedok Kozan Vahid saslusanes o ., k . I" I b d ) je tri dana a da nije putan kui (bio Je pra neno isen s o o e . van . di t Trei dan je dobio srani napad i prevezen je u bolnlc~ g. Je Je o~ ao 20 dana. Nakon toga vraen je ponovo u SUP gdJe. Je p~tplsao zapisnik na kome je isljednik ona tri dana insistirao. ~vJ~docl .Ar~pi Muhamed i Hundur Hamzalija, koji su sasluavani u I.strazl:. msu se pojavili na sudu. Obojica su doivjeli ner~~i slom. I.~ v:.IJeme sudjenja (4 mjeseca kasnije) jer su se nalazili na ~~lnIJatnJskom lijeenju, pa je zastupnik javne optube odusta~ od ~JI~OVO~sasluavanja na glavnom pretresu. Svjedok Hafizovic. Re.sld IZJ~VIOJe da je isljednik na njega potezao pitolj. Naime, posto Je odb~o ~a..~o.tpie zapisnik o sasluanju, isljednik mu je rekao da ne.ce IZICI ~z zgrade dok ga ne potpie, bez obzira koliko e to trajati. Na t~ J~ Hafizovi rekao da on nije zatvorenik nego slobodan gradJanln I krenuo prema vratima. Isljednik je tada potegao pi~.t?lj i .~ekao da stane jer da nee napraviti ni tri koraka. Svjedo~ Bri ~asld naveo je da je sasluavan pet dana po devet sati i da Je ~~ vr.IJe~e sa~I~~ anja grubo vrijedjan. Svjedok Jaarevi Nermina izjavila J~ pl~cuCI na sudu: "Iskaz koji sam dala na sudu nije mOJ nego isljednlkov. Napisali su ga i tjerali me sve do sudjenja da ga uim napam:~. Radije u ii u zatvor pet godina nego ivjeti sa ovim teretom n~ dU~I: Taj iskaz je laan. Optueni (i osudjeni) Spahi ~~staf~ ~a sJ~.d.nlcl Vrhovnog suda 14.3.1984. ispriao je da su mu IslJ~dnlcl prulli .da bira: da potpie optuujui iskaz protiv jednog od tr~J~cepr~o optuze~ nih (neka sam odabere) i da ide kui, ili e sam ?Itl ~~tuzen. R~kll su mu da e najmanja kazna na ovom sudjenju biti pet godina zatvora. Na sjednici je naveo i imena te dvojice isljednika i dan k~da se to desilo. Poto je to odbio, bio je optuen i osudjen na pet godina zatvora. Ovo je kazivanje nekih svjedoka koji su ~ili sprem~~ da na sudjenju iznesu okolnosti pod kojima su potpisali Iskaze kojih se na sudu odriu. Karakteristian je primjer svjedoka Seada Seljupca. On je u sutini dao tri razliita iskaza: jedan u istrazi i dva na sudu. Na sudu, 3.8.83., odrekao se potpuno iskaza datog u istrazi i izjavio da je taj iskaz inudjen pritiscima i iscrpljujuim sasluanjima. Zastupnik javne optube na sudjenju Edina Raidovi izjavil~ je na~?n toga.~a e protiv svakog svjedoka koji daje laan iskaz (bilo Je OCltOda cilja na Seljupev iskaz na sudu, a slijedilo je svjedoenje jo tridesetak svjedoka!) pokrenuti krivini postupak. Ovu tui oevu prijetnju pre~ nio je Radio-Sarajevo istog dana u Dnevniku- od 16,00 h, a sutradan je ta pretnja osvanula u tampi. 5.8. predsjednik sudskog vijea je saoptio da mu se javio svjedok Seljubac Sead i da eli da ponovo svjedoi. Kad je pristupio, Seljubac je izjavio da njegov iskaz pred

ZAHTJEVI ZA ZATITU ZAKONITOSTI sudom od prije dva dana nije istinit, da ga je dao pod prijetnjom rodjaka nekih optuenih i dao trei iskaz koji nije bio identian sa onim iz istrage, ali je sadrao uglavnom sve optube iz tog iskaza. Sve ovo to se odvijalo na sudjenju, sudu nije bilo nimalo udno. Sta vie, u presudi koju e donijeti, sud e, ukoliko postoji razlika, u svim sluajevima bez izuzetka, odbaciti iskaze svjedoka date pred sudom, a pokloniti vjeru iskazima datim u istrazi. Formalno-pravno, sud je mogao tako postupiti, iako je neobino da vjeruje onome to je svjedok izjavio drugdje i pod okolnostima koje su mu nepoznate, a ne vjeruje onome to ovaj izjavljuje pred licem suda. To ostavlja utisak da sud vie vjeruje istranim organima nego sebi, i da je istraga a ne glavni pretres - najvanija i odluna faza postupka. Ovu mogunost - da sud prihvati iskaz iz istrage, a ne sa suda - zakonodavac je sudu ostavio kao izuzetak. Nezgoda je to je sud taj izuzetak pretvorio u pravilo. (Nije to jedini primjer da su u ovom pravnom sluaju koriteni zakonski izuzeci. Pravilo je da istragu vodi istrani sudija, a izuzetak da se ona povjerava organima SUP-a. Primijenjen je izuzetak. Pravilo je da branilac prisustvuje sasluanju optuenog i svjedoka, a izuzetno to mu se pravo moe uskratiti. Opet se primjenjuje izuzetak. Ovim uzastopnim pretvaranjem tri izuzetka u pravila, dravni organi i sud prave od zakonitog postupka karikaturu, od glavnog pretresa predstavu bez sadraja i znaaja, izigravajui ako ne slovo a ono sigurno duh zakona.) Karakteristino je kako sudovi objanjavaju svoje stoprocentno opredjeljivanje za iskaz koji je svjedok dao u istrazi. Prvostepeni sud: Medjutlrn, sud je prihvatio ono to su navedeni svjedoci iskazali u prethodnom postupku jer objanjenja koja su dali na glavnom pretresu u vezi s izmjenom iskaza su neprihvatljiva i nelogina ... Ovi svjedoci su svoje iskaze davali bez iije sugestije, a u zapisnik je glasno diktirano ono to su oni izjasnili, pa su takve zapisnike nakon itanja i potptsali. (str. 153 Presude Okrunog suda Sarajevo). Sud nije objasnio kako zna da je to bilo ba tako i zato je u to siguran. Vrhovni sud BiH: Objanjenja svjedoka za izmjenu iskaza svode se na tvrdnje da su iskaze dali u posebnom psihikom stanju, pod prijetnjom, ili da je istrani organ pogreno unosio u zapisnik ono to oni stvarno izjavili. (str. 38 Presude) Prema tome, pravilna je ocjena da se objanjenja svjedoka za izmjenu iskaza svode na bezrazlonu sumnju u rad istranih organa ... (str. 39). Savezni sud: ..I u odnosu na tvrdnje da su iskazi svjedoka iznudjeni primjenom sile i prijetnje, tj. protivno l. 228 ZKP, u spisu nema dokaza, niti su za to ponudjeni dokazi u zahtjevu." (str. 26) Bilo kako, nijedan od sudova nije se pokazao spremnim da se upusti u razjanjavanje .udne pojave sa iskazima svjedoka ili da provjeri bar neki od najdrastinijih sluajeva, tim prije to su ih

252

253

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZASTITU

ZAKONITOSTI

svjedoci svojim uvjerljivim kaziva~jem pred ~udor:n u~.in~1i u vis~ko mjeri vjerovatnim. U vezi sa sluajem o kojem je ruec, nekoliko pitanja ostalo je bez odgovora: 1. Kakvog interesa mogu imati svjedoci da dovode u sumnju, i to u bezraztonu surnnju, rad istranih organa? Da mu i ne visi nad glavom prijetnja krivinog gonjenja za neistinit iskaz, izvjesno je da se svjedok izmjenom iskaza i navodjenjem okolnosti pod kojima ga je dao teko zamjera vlastirna (tui ocu i istranim organima). Smije li neko bezrazlono sumnjati u istrane organe? Kakvog interesa ima svjedok da to ini kad mu ve optueni nisu ni braa ni rodjaci (jer takvi i nemaju obavezu svjedoenja)? 2. Zato je Vrhovni sud BiH odbio u svim albama postavljeni zahtjev da se provjere navodi svjedoka o okolnostima sasluanja u istrazi? Zato sud odbija ovakav normalan i logian zahtjev odbrane? 3. Zato je i javni tuilac ostao ravnoduan na sve izmjene iskaza, jer je oigledno imao pred sobom krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti? Naime, svaki od ovih svjedoka (njih 21) dali su po dva razliita iskaza, pa je bar jedan od njih bio laan. Zato tuiocu nije bilo do istjerivanja istine u ovom sluaju, pa je svjedocima oprostlo laan iskaz na sudu? Nekada su stvari toliko jasne da se u pitanju ve nalazi odgovor. _ Jedna od inkriminacija treeoptuenog Hasana Cengia glasila je da je govorio da rnusliman ne moe primiti krv od nemuslimana, niti mu je moe dati. Optuba pogodna da se kod obinog ovjeka izazove odium prema optuenom i kao takva obilato navodjena u dijelu tampe. Optueni engi je uporno poricao da ikad izjavio tako neto. Medjutim, skoro sluajno, na glavnom pretresu e Se ispostaviti da je sam optueni dobrovoljni davalac krvi i da o tome posjeduje iskaznicu (uostalom kao i jo neki od optuenih, medju kojima sam i ja). Svjedok Paali Enver, inae svjedok optube, dajui svoj iskaz na sudu dana 6.8.83. rekao je dase zaudio kad je u Oslobodjenju proitao gornju optubu protiv Cengia, jer mu je poznato da je upravo Hasan engi bio vrlo aktivan u akciji davanja krvi u Medresi, i da je te godine kada je ovu akciju vodio Cengi, Gazi-Husrevbegova medresa od svih _srednjih kola u gradu imala najbolji rezultat. Poznato mu je da je i Cengi davao krv. Ova svjedokova izjava djelovala je kao ok u sudnici i svi smo smatrali da je time ova optuba na najbolji nain demantovana. Ali sud nije dijelio to miljenje pa je u presudama sva tri suda ostalo da se dobrovoljni davalac krvi osudjuje kao lice koje se protivi davanju krvi bilo kome ko nije musliman (Svakome ko je dao krv poznato je - pa je to znao i engi Hasan - da je korisnik krvi nepoznat). 11. Konano, objektivnost suda moda vie od ovih nezakonitih postupaka ilustruje jedan stav koji formalno nije nezakonit. Odmjeravajui kazne optuenima, Okruni sud u Sarajevu e konstatovati

da po ocjeni ovog suda na strani optuenih nije bilo olakavajuih okolnostl (str. 178 Presude). Sudovi sude ratnim zloincima, ubi~ama, drumskim razbojnicima siledijama svih vrsta, pa skoro uvijek z~ optuene nalaze neke olakavajue okolnosti. Najpoznatiji prav~1 autorit~ti u svijetu ak smatraju da nema zloinca na ijoj strani se ne bi mogla nai bar jedna olakavajua okolnost, a ako to sud ne nalazi onda je to do njega, a ne do ovjeka kome se sudi. Na ov~m procesu su pred sudom, pored ostalih, sjedila dva pjesnika kOJI~dgovaraju za rije, skoro svi optueni su porodini ljudi, neki od ~jlh su stariji od 60 godina, petorica mladji od 30, njih 8 se nalazi prvt put pred sudom, jedan od njih ima znaajno zvanino priznanje za n~u~ni i r~dni doprinos svoje radne organizacije, kod dvoje optuenih su ljekari ustanovili teko narueno zdravlje, itd. Sve ove injenice koje su po svakom zakonu i za svaki sud olakavajue okolnosti, za Okruni sud u Sarajevu na ovom procesu nisu. ak e i Vrhovni sud BiH, koji se nije proslavio objektivnou, pri razmatranju albi optuenih, nai da je Okrunih sud pretjerao (str. 71 Presude Vrhovnog suda BiH). Mislim da izneseni primjeri dovoljno ilustruju kako su dravni organi i sud u istrazi i na sudjenju respektovali naelo materijalne istine i posebno kako su odgovorili zakonskoj obavezi da -sa jednakom panjom ispitaju i utvrde kako injenice koje terete okriVljenog, tako i one koje mu idu u korist (l. 157 ZKP). Smatram da ovi primjeri govore sami za sebe i da im je svaki daljni komentar suvian. III POVREDA L. 3 ZKP I OSUDA PRIJE OSUDE U lanu 3 ZKP stoji odredba: Niko ne moe biti smatran krivim za krivino djelo dok to ne bude utvrdjeno pravosnanom sudskom presudom. Ova odredba koja je izravno prenesena iz l. 181 stav 4 Ustava SFRJ znai: (1) da je svako duan da se uzdri od javnih zakljuaka (ili miljenja) da je neko kriv dok se to ne utvrdi u normalnoj sudskoj proceduri i (2) da je za utvrdjivanje takve krivice nadlean samo sud i niko drugi, bez obzira na njegovu (pretpostavljenu) pamet, mo i poloaj u drutvu. Tako glasi ustavni i krivini propis, a u naem sluaju postupano je kao da Ustav i zakon nalau sasvim suprotno: novinari i politiari su se utrkivali ko e optuene jo u fazi istrage pred javnou vie oklevetati i diskvalifikovati kao ljude i gradjane. Ova kampanja je bila oito organizovana i pojaavala se to je istraga vie odmicala i to se vie pokazivalo da stvarnih elemenata za gonjenje nema. Kampanja je trebala da nadoknadi nedostatak injenica. Ovdje bi se moglo prigovoriti da ponaanje tampe nije stvar suda i da sud nije odgovoran za izjave politiara i pisanje novinara.

254

255

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZATITU

ZAKONITOSTI

Moglo bi se to rei da kamp~.nja .tainp~ oevidn? nije ~il~ ~a~tavni dio scenarija procesa. Sud ruje blo nevin- U ovoj ~tv~rI. ~ldl?Je ta se radi i objavljuje, novinari su svih 30 dana sudjenja sjedili pred njim u svojim klupama (za tamp~) .i. d~ j~ ~tio, s~d !e mogao t? sprijeiti ili bar apelovati za objektlvnlJ~ l~vJe~tav~nJ.e I komentarisanje procesa. Nita od toga sud nije uinio. ime Je Jasno pokazao da je sauesnik. Od mog lienja slobode do izricanja prvostepene pres.ude, da~l~ dok sud uopte jo nije bio rekao svoju rije, ob}avlj~n,l. su brojni lanci i komentari o krivicioptuenih, ne racunatuci r~dovne dnevne izvjetaje sa sudjenja. Samo neki od naslova dovoljno g.o~ vore o neuvenom prejudiciranju krivice, ali i o tome kako se publi~~ servira tzv. -Istinita, objektivna i potpuna informacija. Pregled, kOJI sigurno nije kompletan, sadri sljedee naslove: Red. broj Naslov lanka 1. 2. 3.

List i datum

Nacionalistike zablude i iluzije Oslobodjenje, 10.4.'83. Duboki korijeni, opasni planovi Svijet, 18.4.'83. Scila prolosti, Haribda buduSvijet, 2.5.'83. nosti Svijet, 16.5.'83. eta mala, ali zatrovana 4. -ostoboojenie, 18.5.'83. Prljava istota 5. -ostooocjenie, 16.7. '83. Podrivali drutveno uredjenje 6. ..Politika expres, 20.7.'83. Cilj islamska republika 7. ..Politika, 22.7.'83. Protiv Alahovih neprijatelja 8. ..Svijet, 25.7.'83. Duboki, zli korijeni 9. start, 30.7.'83. 10. Protiv Ustava u ime Kurana Mrane misli naivnog teoreti11. ..Svijet, 1.8.'83. ara 12. Sijanje mrnje na kolskim a Oslobodjenje, 5.8.'83. sovima Svijet, 8.8.'83. 13. Stare veze, bajate ideje -ostobodlenie-. 9.8.'83. 14. Deklaracija mraka i mrnje .>Ve. novine, 9.8.'83. 15. Mrane poruke Oslobodjenle, 13.8.'83. 16. Crni refreni neprijateljske grupe Ve. novine, 13.8.'83. 17. Istorija izopaenih shvatanja 18. Aveti prolosti u teroristikom platu Oslobodlenje, 14.8.'83. 19. Razdorom do mranih ciljeva Ve. novine, 17.8.'83. 20. Rasturai mrnje Ve. novine, 18.8.'83 21. Neprijateljima 90 godina zatvora Oslobodenje, 21.8.'83. 22. Bog u slubi bratoubistva Svijet, 22.8.'83. Sve sam ovo utvrdio naknadno, po odlasku na izdravanje kazne (novembar, '83), neto i uz pomo svojih advokata, i izvjesno je da

to nije ni priblino kompletan pregled objavljenih lanaka, jer obuhvata samo glavne listove. Sem toga, to su samo lanci objavljeni do izricanja prvostepene presude, jo dok pisanje nije imalo bilo kakvu podlogu u nekom sudskom stavu. Ovo a se nastaviti i dalje, a presuda e postati pravosnana tek 13. juna '84. Prejudiciranje krivice optuenih od strane tampe i nekih polltiara, iako oito nezakonito i ak protivustavno, moglo bi se smatrati formalnom stranom stvari uz uslov da se zasnivalo na injenicama koje su ~ile ili e biti utvrdjene, dakle na istini. To, medjutim, nije bio sluaj. Clanci su vrvili dezinformacijama, a najee u njima i nisu iznoene injenice (ni istinite ni lane), nego samo miljenja, stavovi i etikete. 10. aprila 1983 (petnaest dana nakon hapenja) Oslobodjenje je objavilo lanak iz pera Izudina Filipovia u kojem se spominju mrani ciljevi uhapenih, kleronacionalistika mrnja, fanatizam, agresivnost, izdaja, pa ak i jame i noevi (?!), da bi zakljuilo kako uhapeni rade o glavi naih naroda i narodnosti, svih nas-. Bilo je to svega 15 dana nakon napenja, istraga je tek bila poela. Otkud Filipovi ovo sve zna? Pet dana nakon toga Oslobodjenje se ponovo oglasilo da bi otkrilo javnosti da je osnovno polazite uhapene neprijateljske grupe bilo stvaranje etniki iste Bosne i Hercegovine (Oslobodjenje, 15.4.'83). Ova optuba bez uporita i u optunici i u presudi, nastavljae se povremeno pomaljati sve do danas. Zanimljivo je utvrditi kako je nastala, tim prije to se takva optuba u formalnom smislu nije nalazila u optunici, te se od nje niko nije ni branio, a uprkos tome uporno se u tampi lijepi la optuenima (nikada za neko odredjeno ime). Koliko znam, takva inkriminacija prvi put je teoretski elaborirana- od strane jednog poznatog teoretiara (ije ime ovdje namjerno ne spominjem) u lanku Duboki korijeni, opasni planovl objavljenom u sarajevskom Svijetu 18.4.1983. Ovdje on citira neke stavove iz Islamske deklaraclje i kae da se iz tih stavova mogu izvui neki zakljuci, poev od teoretskih pa do praktino-politikih ... Prvi bi bio - kae pisac lanka - da uenje o univerzalnosti islama, tj. o islamu kao nedjeljivoj cjelini vjerovanja i zakonodavstva, rezultira u shvatanju o nespojivosti islama i neislamskih sistema, kao i o nemogunosti koegzistencije izmedju islama i neislamskih drutvenih i politikih institucija, to prsktlkl predstavlja zahtjev za etnikom istotom Bosne i Hercegovine (moje podvlaenje, A. 1.), te za organlzovanje islamske drave kao izraza moralnih koncepata islamske religije. Etniki istu Bosnu niko od optuenih nije traio, 10 najmanje, ni etniki istu ni etniki mijeanu, ona nikakvu Bosnu ne spominje, i to nije sporno. Ali zato se ona Iogiki izvlal (opet ta logika umjesto injenica!) iz odbacivanja neislamskih drutvenih i polltiklh institucija. Koliko ta logika drl. to moe svako da procijeni.

256

257

ZAHTJEVI SARAJEVSKI PROCES

ZA ZA$TlTU

ZAKONITOSTI

Etniki mir (ili nemir) zavisi mnogo vi~ od druqih ~tva.ri nego od d t enih i politiki institucija (bile one Islamske III neislarnske). p~UstO~i republika sa etnikim progOllima (Jun08.frika ~e~ublika) ~ monarhija s etnikom tolerancijom (Sve.dska~: O.tk~d ~tnlkl prog.on~ (ili tenja za etnikom istotorn) ~~aJ socIJal~~tl~k.lh dr.u~tvenlh I politikih institucija (Bugar~ka.' ~lbanlJa, RumunIJa) 11.1 ~azll~lta 'p0n.~anja uz u sutini iste (socijallstike) ~rutvene.~ poll~l~e mstlt~?IJe u Bugarskoj i Jugoslaviji? Zato mi logika t~oret~cara IZ .lIsta SvIJe~ koji etniku istotu BiH izvlai iz odbacivanja ne~~la~sklh dr.~tvenl~ i politikih institucija vie lii na postupak madjlcniara kOJIu eir stavlja arene marame, a iz njega vadi golubove. .. Tako stoji stvar sa famoznom optubom (u tamp.i~ ~tnlCkl istoj BiH". U svakom sluaju, ona se ne zasniva na cmJenlcama, nego na logici. Kakvoj, vidjeli smo. . U lIustrovanoj politici od 19.4.1983. navodi se da sa~ 194~. osudjen na 15 godina zatvora zbog neprijateljske ~jelatnostl. MOJa porodica pie urednitvu da je to potpuna nelstm~, .da sa~ se, naprotiv, te godine zaposlio i radio sve do 1982.g., all list odbija da

objavi ispravku. . . Oslobodjenje 18.5.1983. pie kako, prema optuernrna, ~ I~e istote islama dijete muslimanske majke treba da ~.mre o~ gladi ~rlJe nego ga podoji majka tudje vjere,> te kako. se nJI~o~a Id~oIO~IJa u osnovi legitimisala kao eminentan Izraz naclonalovmlzma I taizma -vjesntk- 19. jula 1983. kae kako su optueni zagovarali oruanu revoluciju= (?!), a -ostoboolenle istog dana da su na?ela I~ o formiranju Bosne i Hercegovine kao dr~~ve Musl.im.~na.(?) I ra~bljanje zajednice jugoslovenskih .naro~a bili. osn~vnl cllJev~ or.ga~lzo: van og neprijateljskog djelovanja ovih naclonallsta: sucjenle Je taj dan poelo. Moe li se prihvatiti da je atmosfera bila normalna za jedan objektivan i nepristrasan proces? . . Kako sudjenje tee, kampanja tampe se pojacava, naJ~es~e bez veze sa injenicama sa procesa. Svijet 18.7.1983.: U pitanju je recidiv onih snaga koje su svoje nade i ~voj~.su~binu vezale za faizam tipa Treeg rajha (autor: Bahru~m .BIJ~dI, str. 7.). Start, 30.7.1983. sugerie itaocu da se u ID nalazi receruca: Musllman ~e moe primiti krv od nevjernika niti mu je dati; Muslimanka ~e smije dojiti dijete od nemuslimanke, niti ova dojiti musliman~ko dl~ete, te da su autori ID precizno locirali buduu islamsku dr~avu, I to .od Teherana do Slavonskog Broda i od afganistansko-sovJetske granice do dna Atrike. La, jednom lansirana, iri se bez provjere dalje, ~a e Btartovo otkrie doslovno prenijeti Osrnica (27.8.1983), s tlm to je vijest jo preclzlrala-: Velika republika Islama koja bi seza~a_ do Slavonskog Broda i obala Jadrana, ukljuujui dijelove susjednih republika i pokrajina SFRJ (str. 15). .. Dezinformacije, lai, falsifikati i na toj osnovi osude unaprtied. sve to dok je u toku istraga i sudjenje (presuda je izreena

20.8.1983.). Moj advokat Muslim Nikola, koji za razliku od mene zna ta se dogadja (ja ne dobivam tampu), stavlja zahtjev da se Islamska deklaraclja povjeri na vjetaenje i struno miljenje (naroito na okolnost njenog odnosa prema Jugoslaviji) nekom od instituta za drutvene nauke. Htio je oito da probije izolaciju koju je nametnula ograniena javnost sudjenja, to je dozvolilo novinarima da potpuno neodgovorno izvjetavaju sa sudjenja i da svojoj mati daju punu slobodu. Zahtjev je, naravno, odbijen. U napisu Nagorke Idrizovi Mrane misli naivnog teoretiara(Svijet, 1.8.83) tvrdi se da Islarnska deklaracija neprijateljski govori o narodima i narodnostima Jugoslavije (?) i da je iz redova organizacije Mladi rnusllmanl formirana Handar-dlvlzlja, to je naravno izmiljotina, kao i ono prvo. Sve okolnosti i injenice o obrazovanju navedene kvislinke vojne formacije na naem tlu istorijski su utvrdjene i poznate, i za ovih 40 godina nikada niko do spomenute novinarke Svijeta nije dovodio u vezu organizaciju Mladih Muslimana i SS divizije. (O torne je, kao to je poznato, mnogo i dokumentovano pisao Rodoljub Colakovi u svojim Zapisirna ... , postoje tolika istoriografska djela o NOB-i, a odgovarajue, verifikovane injenice mogu se nai i u bilo kojem vojnom leksikonu). Ali, Nagorka Idrizovi se valjda rukovodi devizom da je protlv progonjenih i la dovoljna. U ovom lanku spomenuta novinarka, koja se inae specijalizovala za ovaj proces, i o kojem je pojedinano napisala najvie lanaka, proslavila se jo jednim biserom. U toku sasluanja ing. Ismet Kasumagia, predsjednik sudskog vijea Rizah Hadi ga je pored ostalog upitao i o nekim materijalima koji su kod njega pronadjeni prilikom pretresa stana. Bila su etiri takva materijala. Listajui ih, predsjedavajui ga je rutinski upitao za etvrti koji je nosio naslov -Ja, Robinzon Kruso. Kasumagi je odgovorio da ne zna za taj tekst, ali da pretpostavlja da se radi o lektiri njegove kerke. Sudija je to objanjenje prihvatio jer se vjerovatno radilo o nekom prikazu poznatog djela Danijela Defoa, te se taj materijal dalje nigdje vie ne spominje. Ali, novinarki Nagorki Idrizovi, koja oito nije bila ula za ovo slavno djelo engleskog pisca, bilo je tu neto sumnjivo pa je sutradan svoje itaoce obavijestila kako se Hasljanl profesor pravi da ne zna za tekst veoma neprijateljskog sadraja sa veoma udnim naslovom Ja, Robinzon Kruso koji je pronadjen u njegovom stanu. Mislio je, kae, kerkina lektira. (Svijet, 1.8.1983., str. 11). Nui nije izmiljao svoje likove. Ovaj posljednji sluaj neodoljivo podsjea na njegovog -Analtabetu. Zivot nadmauje literaturu u fantastici! Ovo nestrpljenje novinara da saekaju ta e rei sud, koji je jedini nadlean da utvrdi krivicu (lan 181 Ustava SFRJ), moe se tumaiti njihovim patriotskim arom ili srdbom prema neprijateljima drutva, srdbom koja ne moe da eka i da se savlada. Moda. Ali tada ostaje pitanje: Zato im je u svemu tome bila potrebna la?

258

259

SARAJEVSKI PROCES

ZAHTJEVI ZA ZA$TlTU ZAKONITOSTI

Ali kako god su se razliite neistine izmiljale, a zatim nairoko komentarisale, tako se sistematski preuivalo sve to bi moglo baciti drugaije svjetlo na optuene i njihov zloin. Kada su na kraju procesa advokat i iznijeli odbrane i optueni svoju zavrnu rije, u Oslobodjenjuje to sutradan registrovano sa samo dvije reenice: da su optueni i njihovi branioci izloili svoju zavrnu rije i da su branioci za sve optuene zatraili oslobadjajue presude. ime su to i kakvim argumentima advokati obrazlagali svoj zahtjev za oslobodjenje optuenih - o tome nema nijedne rijei. Dvije reenice za izlaganja koja su trajala ukupno preko 12 sati (16.8. tri sata i 19.8. itav dan) i koja su sadravala preko 200 strana napisanog teksta! Ova zavjera utnje- za sve to ide u korist optuenih nastavila se konsekventno do dananjeg dana. Koncem decembra 1985 Savezni sud je, nakon razmatranja od oko godinu i po dana, optuenima dostavio svoju konanu odluku:presude Okrunog suda u Sarajevu i Vrhovnog suda BiH se preinauju, otpadaju lanovi 136 i 114 KZ SFRJ (organizovana djelatnost i kontrarevolucionarno ugroavanje drutvenog uredjenja), djela se kvalifikuju kao verbalni delikt (l. 133 KZ SFRJ), a kazne neto smanjuju. Nijedan list u zemlji, sa izuzetkom NIN-a koji o tome izvjetava u veoma kratkom lanku, ne objavljuje ovu izmjenu presuda. Poto se ono to ne pie u novinama nije doqodilo, za iru javnost mi smo i dalje osudjeni kao neprijateljska grupa za kontrarevolucionarnu djelatnost, a za manje kritian dio te javnosti i za sve ono to su nam te novine i novinari nesnovano pripisali. to se tie NIN-a, on je registrovao izmjenu presuda i kvalifikacije djela, ali opet na veoma jednostran i mjestimino tendenciozan komentar. Moja djeca alju redakciji dva pisma sa molbom da ih, u ciljl.1 pravilnog informisanja javnosti, objave. Pozivaju se na zakon o tampi, ali nijedno pismo nije objavljeno. Prije nego to zavrim ovo izlaganje o osudi prije osude- i o dezinformacijama koje su sistematski pratile ovaj proces, moram spomenuti jo jedan sluaj koji je uslijedio sa veoma visokog mjesta i, bez obzira na namjere, sigurno imao teke posljedice. Dana 8.5.1985, u jednom intervjuu TV Zagreb, Stane Dolanc je, izmedju ostalog, izjavio: Nedavno je u Sarajevu sudjeno grupi Muslimana i nakon toga dolo je do reakcije, potpisivanja peticija, zato im je sudeno, itd. Zato im se sudilo? Sudilo im se zato to su traili etniki istu BiH i etniki isto Kosovo. Dvije etniki iste drave u Jugoslaviji ... itd Bio sam preneraen ovom izjavom, pa sam odluio da ga obavijestim da ono to je on te noi saoptio milionskom audltorlju dezonformacija, naj vjerovatnije nehotina., Napisao sam mu sasvim utivo pismo u kojem sam mu rekao da mi nismo ni optueni ni osudjeni zbog zalaganja za nekakvu etniki istu BiH, da je, istina, o tome tampa pisala, ali da to nije istina, a

~a nas za etni~i ~isto Kosovo ni ona do tada nije optuivala. Potsjetio s~m ga d~ je jednu od peticija koje on spominje u svojoj izjavi pot~lsala velika grupa srpskih i hrvatskih intelektualaca i upitao ga da ..1I ?n s~atra loginim da bi se ti intelektualci zauzimali za ljude kOJI njl.hovlm sunarodnicima poruuju da se sele. Nije li to daleko od pa~etl? Na kraju zamolio sam ga da zatrai nau presudu i upozna se s predmetom. . Pi~~o .sam pr~dao upravi zatvora u Foi radi redovnog pregleda I Odalljanja: Poslije dv~ da~~ vratio mi se prazan koverat sa napomenom da pismo ne moze biti upueno. Insistirao sam, pozivajui se na odred~.u Kun?g reda Doma prema kojoj se ogranienje korespon?e~clje osudjenoq lica nikada ne odnosi na njegovo obraanje zva~l?nlm ~rganima i. inst~tucijama. Uprava zatvora je ostala pri svololodtuct, a .to se tie ~Isma, koje mi nije vraeno, saopteno mi je da je ono ulozeno u mOJ dosije koji se vodi u upravi zatvora Napominjem da je izjava S. Dolanca pala ba u vrijeme kad su ra~matrane. na~ .albe na Vrhovnom sudu BiH i da sam vrsto u~jeren da je ta IZjava, bez obzira na namjere njenog autora, bitno uticala na odluku suda. Moe li se pretpostaviti drugaije? . U svak.om sluaju, i ovaj pokuaj da se ispravi jedna dezinformacija i da se kae istina, bio je onemoguen.

IV POVREDA PRINCIPA JAVNOSTI SUDA lan 2~1 ~ta~ 1 ZKP utvrdjuje da je glavni pretres javan. Ovo je i ust~Vnl prln~lp (l. 227 stav 1 Ustava). Glavni pretres je, medjutim, odrzan uz bitno ogranienje je javnosti. .. Prije sveg~, glavni pretres je i formalno oglaen tajnim u dijelu kOJI ~e odno~lo na ..putovanje i boravak nekih optuenih u jednoj ~usllmanskoj zernljl. Iako ~vjerenju odbrane za to nije bilo valjanih razloca, t? e s~ kasnije I pokazati tanim, moj prigovor se ne odnos.1 na. ovaj sluaj, nego na neformalno, ali utoliko vie efektno ?granre~je javnosti sudjenja u dijelu u kojem je ono formalno bilo !avn~: N.alme, s~d je pri]e poetka glavnog pretresa odabrao publiku I podijelio ulaznlce koje su glasile na ime i kvantitativno i kvalitativno ogr~nii~e .i.?vnost. Kvantitativno, jer je broj ulaznica bio relativno mall ~prrbllzno ni za pola sjedita u sudnici), a kvalitativno jer je ulaz?lc~ dao samo odredjenim kategorijama publike i to uoj rodbini optu~enl~ (do 3 ulaznice), jednom broju domaih novinara, slubenlb lica. I odabranih predstavnika DP organizacija, i to: sin, jedna ~erka I sestr.a. Druga kerka nije mogla ui na sudjenje, a kada je jednog dana Ipak odluila da udje ne obazirui se na slubenlka koji je stajao na vratima sudnice i kao u bioskopu traio ulaznicu,

~?

260

261

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZASTITU

ZAKONITOSTI

bila je pozvana u SUP i zadrana do kasno poslije podne. Za kaznujoj je oduzet paso. Tako je izgledala [avnost ovog procesa. Iznesene injenice nisu sporne i mogu ih posvjedoiti 15 advokata sa sudjenja ija se imena nalaze u sudskom spisu. U sudnicu je onemoguen ulaz i predstavniCima Amnesty International-a koji su radi prisustvovanja sudjenju doputovali dan ranije iz Londona. Molili su za intervenciju mog advokata Muslim Nikolu koji je sa njima iao kod predsjednika suda, ali bez uspjeha. Sutradan su otputovali iz Jugoslavije. U albama na presudu svi branioci su isticali ovu povredu Zakona iz l. 364 stav 1 taka 4 ZKP koju u pravnoj teoriji smatraju apsolutno bitnom- povredom procesa. Vrhovni sud BiH kao da ne razumije albe u ovom dijelu pa odgovara neto sasvim drugo, tj. da je sud pravilno postupio kada je dozvolio ulazak u sudnicu samo onolikom broju lica koliko je bilo mogue smjestiti u sudnicu s obzirom na njene prostorno-tehnike uslove (str. 37 Presude). lako ni ovo nije bilo tano, jer je sudnica skoro svo vrijeme, osim na dan izricanja presude, bila poluprazna (to je primijetio i dopisnik NIN-a, v br. od 24.7.83.), Vrhovni sud ovim izbjegava da odgovori na albeni navod o ulaznicama i odabranoj publici. Preuivanje odgovora na neugodna pitanja i navode postalo je stalna praksa u ovom pravnom predmetu. Da sud ne moe lzdavanjern ulaznica na ime odrediti publiku ije prisustvo prihvata, a iskljuiti onu ije mu je prisustvo nepoeljno, ili koja mu je nepoznata, jasno je i Vrhovnom sudu BiH, pa on ne moe ui u otvorenu odbranu ove grube povrede Zakona. Uostalom, o tome postoji i sudski presedan iz prakse Saveznog suda. Naime, razmatrajui istovjetan prigovor, Savezni sud je u predmetu Kps. 15/82 od 30.9.82. zauzeo stanovite da sud ne moe da odabira lica kojima e davati ulaznice (Bilten Saveznog suda br. 17, jul- decembar, 1982). (Uzgred reeno, ovdje stoji i jedna udna nedosljednost Saveznog suda. Razmatrajui prigovor iste vrste u naim zahtjevima za vanredno preispitivanje pravosnane presude, Savezni sud e izjaviti da se nije uputao u ocjenu ove povrede, kao i nekih drugih, jer ne predstavljaju osnov iz l. 427 ZKP za ulaganje ovog pravnog lijeka - str. 29 Presude Saveznog suda). Povreda naela javnosti procesa stajala je u najuoj vezi sa povredom odredbe l. 3 ZKP koju sam izloio u prethodnoj glavi, a koja se odnosila na kampanju tampe u vezi sa sudjenjem. Ove dvije povrede su komplementarne: omoguavale su jedna drugu. Bez drastinog ograniavanja javnosti, koje je proces praktiki svelo na tajno sudjenje (jer i tajnom sudjenju mogu prisustvovati bliski rodaci i slubena lica - l. 289 stav 2 ZKP) ne bi bile mogue sve mistifikacije optube i manipulacije dokazima koje sam izloio u lavi I i II' ?vog ~o~neska. Zid podignut izmedju sudnice i javnosti omoguio je tarnpi (I ne samo tampi) da toj javnosti servira sliku optubi i

optuenih kako je samo eljela i bez veze sa onim to se stvarno dogadjalo u sudnici. Drakonske kazne (od 5 do 15 godina zatvora) za nepostojee krivice (ili verbalne delikte kako e kasnije utvrditi Savezni sud) najavljene optuenima jo u istrazi, mogle su biti izreene i bile su izreene.

V OSTALE POVREDE KZ I ZKP Na str. 4 Presude stavlja mi se na teret da sam u zajednici sa Omerom Behmenom napisao tekst Musllrnani u Jugoslaviji. U glavi II ovog podneska, u taki 3 i 4 ukazao sam na protivrjenosti presude u vezi sa ovom optubom. Ovdje elim da ukaem na povrede Krivinog zakona, jer mi se stavlja na teret djelo koje pravno nije izvreno, odnosno u kojem nedostaje radnja izvrenja. Po zakonu i saglasnoj sudskoj praksi, pisanje bilo kakvog teksta nije samo po sebi krivino djelo. Krivino djelo poinje u vezi sa njegovim rasturanjem (ako se radilo o nedoputenom sadraju). Nije sporno da taj tekst nije rasturan, niti je bio namijenjen rasturanju. To priznaju sva tri suda. Radi se, dakle, o osudi za rukopis nadjen u stolu, a to je direktna povreda l. 3 KZ. Na ovu okolnost ukazao sam i u Zahtjevu za vanredno preispitivanje pravosnane presude. Iako se nesumnjivo radilo o sluaju predvidjenom u l. 427 ZKP zbog kojeg se ovaj zahtjev moe podnijeti, jer se tvrdi da djelo za koje se goni nije krivino djelo, Savezni sud nije taj navod raspravio, niti po njemu odluio, to bez sumnje . predstavlja i povredu Zakona o krivinom postupku. 2. Sa upravo opisan om povredom slian je jo jedan sluaj povrede zakona u vezi s Islamskorn deklaracijom. Zastupnik republikog javnog tuioca na sjednici Vrhovnog suda BiH 14.3.1984. proitao je podnesak u kojem je pored ostalog stajalo da se lzetbegovi Alija ne optuuje zato to je napisao i objavio ID, nego to je na njenoj osnovi stvorio neprijateljsku grupu. Ovaj podnesak je uloen u sudski spis. U skladu sa ovim, Vrhovni sud BiH u presudi konstatuje da -radn]a izvrenja nije pisanje i objavljivanje lslarnske deklaracije, ve niz utvrdjenih kriminalnih radnji koje su bile upravljene na stvaranje grupe za kontrarevolucionarno ugroavanje drutvenog poretka- (str. 61 Presude Vrhovnog suda). Kao to je poznato, Savezni sud odbacuje optubu o stvaranju grupe, utvrdjuje dakle da ta radnja izvrenja- po republikom javnom tuiocu i Vrhovnom sudu BiH ne postoji, pa se postavlja pitanje, na osnovu ega, kod ovako izmijenjenog stanja stvari, uopte ostaje optuba za ID? Naime, zar se u navedenom stavu Vrhovnog suda BiH (i republikog javnog tuioca) implicitno ne nalazi stanovite da ID sama po sebi (po svom sadraju) nije krivino djelo nego samo u

262

263

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZASTll'U

ZAKONITOSTI

kontekstu grupe, ako ta grupa postoji? Poto je Savezni sud utvrdio da nikakva grupa nije stvorena i izriito izbrisao tu optubu iz injeninog opisa, nije li time ostala optuba bez radnje izvrenja, to je apsurd i gruba povreda KZ? U svakom sluaju, stoji ovdje u vanoj stvari krupna kontradikcija izmedju stava Vrhovnog suda BiH i Saveznog suda. Osnovano je, osim toga, upitati se da li, s obzirom na navedenu izjavu Republikog javnog tuioca, vie uopte postoji optuba ovlatenog tuioca, to je bitan procesni uslov za inkriminaciju. (Tuilac me vie ne tui za samo pisanje i objavljivanje 10, a Savezni sud me ba za to osudjuje). Poto je radnja izvrenja injenino a ne pravno pitanje, sud me nije mogao suditi za radnju za koju ne postoji optuba ovlatenog tuioca. U pitanju je bitna povreda odredbe ZKP iz l. 364 stav 1 taka 5 i 9. 3. U glavi I ovog podneska, u dijelu koji se odnosi na materijalne povrede zakona u vezi sa 10, citirao sam puni tekst odredbe stava 1 lana 133 KZ SFRJ, po kojem sam u posljednjoj sudskoj instanci osudjen. Imajui u vidu ovu odredbu, zapravo ono to se struno naziva elementima bia krivinog djela, ostalo je sasvim nejasno, a sud se nije potrudio da to objasni i obrazloi, na koji nain su sljedee inkriminacije iz presude dole pod udar odredbe ovog lana: - lstorija ne pozna nijedan sutinski islamski pokret koji nije bio istovremeno i politiki pokret. To je stoga to je islam vjera, ali je istovremeno i jedna filozofija, jedan moral, jedna atmosfera, jednom rjeju integralan nain ivota. (str. 2 presude Saveznog suda) - lslarnski poredak je jedinstvo vjere i polltike (str. 2) - lslam ne prihvata podjelu i grupisanje ljudi prema vanjskom, objektivnom mjerilu, kakvo je klasno (str. 2) - U naem sluaju vjerska obnova znai lslarnlzacllu ljudi koji sebe nazivaju muslimanima ili koje drugi obino nazivaju tim imenom (str. 2) Kakve veze imaju ove naune (ili kvazinaune) konstatacije sa onim o emu govori l. 133 KZ? Zato je lslamizaclja muslimana od strane muslimana (ne dakle katolika, ateista, itd), ako se vri rijeju i uputom, krivino djelo i kojim lanom kojeg zakona je zabranjena? Ako je lslarnizacija muslimana krivino djelo, onda slubenici Islamske vjerske zajednice permanentno vre ovo krivino djelo (naravno, ako obavljaju svoj posao). lli: na str. 4 se pripisuje U grijeh to sam kontaktirao sa engi Hasanom, studentom Islamskog teolokog fakulteta i rukovodiocem debatnog kluba u Tabakom mesdidu, davao mu tekstove za pripremu predavanja i diskusija u Tabakom mesdidu i kroz razQovore ukazivao mu na mogunost islamskog preporoda kod nas. Cengi Hasan je bio slobodan gradjani n i vjerski slubenik, Tabaki

mesdid legalna vjerska ustanova, a tekstovi dati za pripremu predavanjaodnose se na tri lanka isto vjerskog karaktera i to: Razrniljanja uz 1400- gOdinjicu Kur'ana, Muslirnanka - ena i majka- i Kako itati Kur'an- (Savezni sud ne navodi nazive lanaka, ali ih navodi prvostepeni sud u razlozima presude). Ne vidi se u emu je grijeh niti to ijedan sud pokuava da objasni. Nee da objasni, a hoe da osudi. Sudovi valjda smatraju da se to samo po sebi razumije, ali mi kojima se stalno ponavlja da se ne sudi vjeri, i koji hoemo da to prihvatimo, vie ne razumijemo nita. Ako su tekstovi navedenih predavanja sadravali neku reenicu koja predstavlja zloupotrebu vjere ili napad na objekte zatiene l. 133 KZ, postavlja se pitanje zato je tuilac ili sud ne navede. Ako ih ne navode, to je pouzdan znak da takvih reenica nema i da su tekstovi isto vjerskog karaktera. A ako mi se sudi zbog tekstova isto vjerskog karaktera, onda je ovo ipak proces protiv vjere, a ne protiv zloupotrebe vjere, Ali proces protiv vjere bio bi nezakonit i protivustavan akt i u to se tuilac i sud, kao uvari zakona, ne bi mogli upustiti. Prema tome, to nije proces protiv vjere. A ta je onda? I tako sudnica postaje ludnica. Konano, na str. 8 presude, kao samostalna inkriminacija (pod takom V, 2) navodi se da sam, u razgovorima sa ivalj Husom isticao da islam nije samo religija, nego itav sistem ivljenja od politike do morala. Ne znam koliko sam od mojih 9 godina zatvora dobio za ovu opteprihvaenu definiciju islama. Da je sud otvorio bilo koju od enciklopedija, pod odrednicom islam naao bi ovaku ili slinu definiciju tog pojma. Nedavno sam u Frontu proitao da je ak i Tan Malaka (inae zaduen za region islamskog svijeta) na IV Kongresu Kominterne sasvim slino izjavio: Islam je za muslimane sve. On nije samo religija, on je drava, ekonomija, hrana i sve ostalo (Front, 20.1.1984.). Ali zato bi se sud uopte bavio definicijama islama kad to i nije njegov posao. Zadatak suda u ovom sluaju je bio da objasni zato bi definicija islama - bez obzira kako ona glasi - bila krivino djelo, a taj posao sud nije obavio. Razlozi za ovako delikatnu i dalekosenu inkriminaciju nigdje u presudi nisu dati. Ova analiza otkriva da ja zapravo i nisam sudjen po l. 133 KZ. U svojoj revnosti sudovi su otili jo dalje i sudili me po nekom zakonu koji zabranjuje i ono to ak ni lan 133, restriktivan i uskogrud kakav jest, ne zabranjuje. Takav zakon ne postoji u Krivinom zakoniku, a kada bi na osnovu moje presude bio napisan, on bi bio ruan kao ova presuda, a famozni lan 133 bi se prema njemu doimao kao uzor slobode i demokratije. 4. U izreci presude (str. 1) opisuju se okolnosti u vezi sa 10 iz kojih bi se moglo zakljuiti - mada to ne stoji izriito - da je 10 konano napisana u 1974.g. U sudskom spisu nalazi se ovaj tekst na kojem je kao vrijeme nastanka oznaena 1970.g. i to na naslovnoj

264

265

SARAJEVSKI

PROCES

ZAHTJEVI

ZA ZA~TITU

ZAKONITOSTI

strani i ispod prvog Predgovora (juli 1970): U r~zlozima. prvost~pene presude na str. 138 kao vrijeme odluke.o pisanju n~vodl se kraj 1~69. i poetak 1970. Slino i Vrhovni sud BIH konstatuje ... to z.nal.~~ su njih dvojica (misli na mene i Omera Behm.ena, op. A. ~.)z~je?nlckl odluili da se saini tekst ID u 1969.g., a da je prvooptu~e.n~ taj .tekst napisao krajem te ili poetkom 1970.g. (~t~.4~, s~dm.1 I S~.Stl red odozdo). Dakle, u odnosu na ovu bitnu injenicu (jer je vrijeme u konkretnom sluaju bitna okolnost) postoji protivrjenost izmedju onoga to se u izreci i razloz.ima. navodi o sadrini isprave ~ID~i same te isprave, to predstavlja bitnu povredu odredaba ZKP IZ cl. 364 stav 1 taka 11. Konfuziju u izreci prvostepene presude priznaje i Vrhovni sud BiH, ali istu pravda lapsusom Okrunog suda koji je rijei od 1979 do 1983 kao oiqledno suvine zaboravio da ispusti. Tako kae Vrhovni sud BiH. 5. Poto je ID nesumnjivo nastala 1970, dakle skoro 13 godina prije nego je preduzeta radnja gonjenja, nas~~pi!a je z_ast~ra krivinog gonjenja, sve da ID ima onaj karakter kOJIJOJ optuzba I pre~uda daju. Prema l. 79 KZ, gonjenje za djela iz l. 133 KZ ~FRJ, s ob~lro~ na zaprijeenu kaznu, zastarijeva u roku od 10 godina. Poto je taj rok protekao, u pitanju je povreda KZ predvidjena iz l. 365 taka 3 ZKP. 6. Viestruko je povrijedjeno pravo odbrane, i to: a) uskraen mi je svaki kontakt sa braniocima u toku istrage, ime je povrijedjena odredba l. 67 stav 2 ZKP. Ova odredba, ta vie, obavezuje istranog organa da prije prvog sasluanja poue okrivljenog o njegovom pravu da uzme branioca i da branil~c moe prisustvovati njegovom sasluanju. Cinjenica da mi je uskraeno ovo pravo nije sporna. b) U toku samog sudjenja zabranjivan mi je i onemoguavan izravan kontakt sa braniocem, osim s izriitom dozvolom predsjednika sudskog vijea. Ovo je bio sluaj sa svima optuenima, te to mogu potvrditi svi advokati sa ovog sudjenja. c) Branilac nije uopte izvjetavan o izvrenju pojedinih istranih radnji (pretresi stana, sasluanja okrivljenog i svjedoka) te im nije mogao ni prisustvovati - pravo predvidjeno l. 168 stav 1 - 4 ZKP. Nisu postojale zakonske smetnje za ovo, jer da su postojale, bilo bi to utvrdjeno rjeenjem protiv koga je dozvoIjena alba. (l. 73 stav 3). Takvo rjeenje nije doneseno, ~o znai da su mi istrani organi bez zakonskog osnova uskratili ovaj vid odbrane garantovan i Ustavom SFRJ (l. 182 stav 3). Ova povreda omoguila je sve ove nepravilnosti i nedoputene radnje koje sam opisao u II glavi, taka 9 ovog podneska, koje su bitno utjecale na donoenje pravilne i zakonite presude. d) Braniocu je uskraeno fotokopiranje spisa i dobivanje kopije raspravnog zapisnika.

Iskljuenjem branioca iz prethodnog postupka i ogranienjem njegovih prava u toku glavnog pretresa, pored ve navedenih, grubo je naruen i princip kontradiktornosti postupka, jer je nasuprot ovakvom poloaju branioca, javni tuilac imao sva prava: prisustvovao je sasluanjima svih okrivljenih i svih svjedoka, od prvog dana, i imao spis i svu dokumentaciju itavo vrijeme na raspolaganju. Pored toga, svi' dokazni prijedlozi odbrane su odbijeni. U dokaznom postupku sasluano je 59 svjedoka, njih 56 po prijedlogu optube i 3 po prijedlogu odbrane. Proitano je ili je izvren uvid u ukupno 40 materijala (knjiga, rukopisa, lanaka), od ega u 38 po prijedlogu optube i 2 po prijedlogu odbrane (to su bili moj referat iz Kanade koji e sud kasnije preutiti i dokumentacija o naunim radovima i priznanjima optuenog Kasumagi lsrneta). Svi ostali dokazi i prijedlozi odbrane (sasluanje vieg broja svjedoka, uvid u vie pisanih materijala, vjetaenje nekih tekstova) odbijeni su. (Ovi prijedlozi se blie navode na str. 74 Presude Vrhovnog suda BiH). Sta vie, o odbijanju dokaznih prijedloga nisu dati nikakvi razlozi, ni u rjeenju donijetom na glavnom pretresu, ni u Obrazloenju prvostepene presude, na ta sud obavezuje odredba l. 292 stav 5 i l. 375 stav 3 ZKP. Ovu povredu priznaje Vrhovni sud BiH, ali nalazi da ona nije bitna (str. 74 Presude Vrhovnog suda BiH), Povredu priznaje i Savezni sud, ali ni po njemu ona nije imala uticaja na donoenje pravilne odluke (str. 28 Presude Saveznog suda). Rezultat svega ovoga je da se presuda i optunica skoro ne razlikuju, odnosno da je presuda prepisana optunica. Koliko se to u ovom sluaju moe smatrati dobrom stranom presude, to je pitanje na koje smatram da je ve odgovoreno.

Postavlja se, na kraju, pitanje: ako je to sve tako kao to sam ovdje naveo, zato sam sudjen? Neki razlozi su morali postojati. Smatram da sam dokazao da ti razlozi nisu bili zakonski. Ali oni nisu bili ni politiki, ako i dok politika ima ikakav racionalan sadraj. Ali politika, ako se i ne rukovodi pravom, rukovodi se interesom, a nikakav stvarni interes Zemlje nije stajao iza ovog sudenja, Naprotiv! Bez obzira ta su inicijatori ovog procesa htjeli, on je kod obinog ovjeka primljen kao napad na vjeru. U muslimanskom svijetu je protumaen kao napad na islam, a u zapadnom kao nasrtaj na slobodu i ljudska prava. U svakom sluaju, proces nije doprinio slavi i ugledu Jugoslavije ni unutra ni napolju. Oni koji vode ovu zemlju znaju o tome vie. teta je, dakle, napravljena, a ta se dobilo? Posljednjih vie od 30 godina ja sam vrijedno obavljao svoj posao, podizao svoje troje djece i sanjao snove o slobodi i boljem ivotu muslimanskih naroda. Te snove sam nekada zapisivao i nikome se nita nije desilo, najmanje Jugoslaviji. Sada je jedan sanjar preseljen u zatvor. Sanja iste snove, ali ih vie ne pie. Da li je time

266

267

SARAJEVSKI

PROCES ZAHTJEVI ZA ZM>TITU ZAKONITOSTI

sigurnost zemlje poveana i da li su ti snovi uopte ugroavali zemlju? Ako je to politika, onda su neki pojmovi pomijeani. Uostalom postoji i neodgovorna i tetna politika. ' to se mene tie, po mogunosti da do kaem najoiglednije i najjednostavnije stvari, po osjeanju da je sve uzaludno i da sud nije ovlaten da ita uje, vidi, razumije i mijenja, da je to neko drugi neka sila izvan sudnice, nedostupna razlozima i argumentima, j~ sam ovo sudjenje doivio kao osvetu i pobjedu iracionalne politike volje nad pravom, razlozima i istinom. Samo osudjeni u dahauskim procesima su se suoili sa slinim ponorom nepravde i samo oni to mogu potpuno razumijeti. Naravno, oni koji su preivjeli. Po svemu osim po obimu traginih posljedica, nai procesi su isti. ' Dok sam ovo pisao, jedna misao me zaustavljala i ometala naime misao da ovo pisanje nema nikakve svrhe. Sada mi je godina, naruenog sam zdravlja - koliki su izgledi da uopte doekam va odgovor. Nastavio sam da piem jer sam shvatio da je to, iako beskrajno malo, ali jedino to jo mogu uiniti da se sline stvari ne ponove ili da se dogadjaju to manje. Volim ovu zemlju i stalo mi je da to ne bude zemlja bezakonja. Uostalom, u njoj e nastaviti da ive moja djeca. .

61

Podnosilac: Alija Izetbegovi Foa, 8. aprila 1986. REZIME POVREDA ZAKONA U ovom podnesku konstatovano je ukupno 27 povreda Krivinog zakona i Zakona o krivinom postupku, i to: 1. ID nije krivino djelo - povreda KZ iz l. 365, stav 1 ZKP. 2. Savezni sud ne rjeava zahtjev u vezi sa ta. 1 (neosnovano inkriminisanje ID) - povreda l. 357/7, 376 i 427 ZKP-a. 3. Inkriminacija ID metodom istrgnutih citata iz konteksta i tornljenja reenica - povreda naela materijalne istine iz l. 15 ZKP-a. 4. Neosnovana inkriminacija zbirke Problemi islamskog preporoda- - povreda KZ iz l. 365 stav 1 ZKP-a. 5. Pogreno se navodi vrijeme nastanka Zbirke iz prethodne take: protivrjenost izmedju onoga to se navodi o sadraju isprave i same isprave - povreda iz l. 364 stav 1 taka 11 ZKP-a. 6. Preuivanje u Presudi iskaza Behmen Omera u vezi sa tekstom Muslimani u Jugoslaviji pred istranim sudijom - povreda odredbe l. 347 i 357/7 ZKP-a. 7. Protivrjenosti u prvoj presudi (izreka suprotna razlozima; razlozi protivrjeni) - povreda iz l. 364/1 taka 11.

8. Dvije povrede u vezi sa lankom Muslimanka - ena i maika: pogreno se citira tekst, netano se navodi vrijeme nastanka lanka - povrede iz l. 364/1 taka 11 ZKP. 9. Podmetanje izjave o odbacivanju prava na branioca u istrazi, koja nije data. 10. Povrede u vezi sa svjedocima. Zasnivanje presude na oiqledno iznudjenim i neistinitim iskazima - povreda iz l. 364 stav 1 taka 8 ZKP-a. 11. Oigledna povreda I]aela materijalne istine iz l. 15 ZKP, u inkriminaciji protiv Cengi Hasana da je protiv davanja krvi (imenovani je sam davalac krvi). 12. Kampanja u tampi. Osuda prije osude. Povreda l. 3 ZKP-a. 13. Povreda principa javnosti sudjenja iz l. 364 stav 1 ta. 4 ZKP-a (i l. 222 stav 1 Ustava SFRJ). 14. Neosnovana inkriminacija teksta Muslimani U Jugoslaviji. Tekst nije rasturan. Nedostaje radnja izvrenja - povreda KZ iz l. 365 stav 1 ZKP-a. 15. Savezni sud ne rjeava zahtjev za vanredno preispitivanje pravosnane-presude u vezi sa prethodnom takom. Povreda odredaba l. 427, 357 stav 7 i 376 ZKP-a. 16. etiri inkriminacije na str. 2 Presude Saveznog suda (citati iz ID) i jedna na str. 4 Presude nisu krivino djelo - povreda iz l. 365 stav 1 ZKP-a. 18. Protivrjenosti u Presudi u vezi vremena nastanka ID - izreka konfuzna i protivrjena razlozima - povreda iz l. 364 stav 1 taka 11 ZKP-a. 19. Zastara gonjenja za ID - povreda iz l. 365 stav 3 ZKP-a. 20. Povreda prava odbrane iz l. 67 ZKP-a i l. 182 stav 3 Ustava SFRJ, i to: okrivljeni nije pouen da moe uzeti branioca u toku istrage lan 67 stav 1 ZKP-a. . branilac nije prisustvovao izvrenju istranih radnji - lan 168 stav 1 - 4 ZKP-a i odbijeni dokazni prijedlozi odbrane a da za to nisu dati razlozi - povreda lana 292 stav 5 i l. 357 3 ZKP-a.

268

269

Doda~k:PREDSTAVKE

I PREDSEDNITVIMA

SFRJ i SR BiH

Od 18. jula do 19. avgusta 1983. godine u Sarajevu je sudjeno dvanaestorici muslimanskih intelektualaca. To sudjenje e ostati zabeleeno u istoriji novijeg jugoslovenskog pravosudja kao arhetip egzemplarnog kanjavanja za tudju re i misao. Prvostepeni sud je za delikt miljenja izrekao drakonske kazne, neuobiajene ak i za nae prilike: troje optuenih osudjeno je na po 5 godina zatvora, dvojica na po 6 godina, jedan na 6 godina i 6 meseci, jedan na 7 godina, dvojica na po 10 godina, jedan na 14 i jedan na 15 godina zatvora. Vrhovni sud Bosne i Hercegovine izrekao je neznatno manje kazne, u rasponu od 3 godine i 6 meseci do 12 godina, a Savezni sud je, uz dalje suavanje obima inkriminacije, odmerio kazne od 2 godine i 8 meseci do 9 godina zatvora. Ovom prilikom posebno vam ukazujemo na sluaj pesnika i profesora srpsko-hrvatskog jezika i knjievnosti Demala LATIA, s ijim se predlogom za podizanje zahteva za zatitu zakonitosti protiv presude Saveznog suda upoznao i ovaj Odbor. Na primeru njegovog stradanja i osude najbolje se mogu uoiti nezakonitost itavog postupka i proizvoljnost izreenih kazni. Krivini postupak protiv Demala Latia zapoeo je zato to je on, mesec i po dana nakon hapenja grupe muslimanskih intelektualaca, odbio da u svojstvu svedoka potpie lani iskaz protiv jednog od okrivljenih. Odmah potom su od nekolicine svedoka iznudjeni iskazi koji su teretili samog Latia. Po njihovom kazivanju na samom sudjenju, iznudjivanje je vrene pretnjama, zlostavljanjem i torturom. Na jednog svedoka islednik je potegao pitolj uz pretnju da e se nai mrtav na podu; drugi svedok je est dana morao da dolazi u Sekretarijat unutranjih poslova da bi napamet nauio iskaz koji e dati na sudu; trei je na sudjenje doao iz JNA u pratnji jednog stareine; etvrti je u istranom postupku ispitivan pet dana, i to po devet i deset sati, sve dok nije potpisao ono to je islednik bio formulisao; peti je krajem treeg dana popustio i potpisao sve to je od njega traeno, jer ga islednici nisu hteli pustiti kui sve dok ne

271

SARAJEVSKI PROCES udovolji njihovim zahtevima. Zato su na sudjenju svi svedoci traili zatitu i jemstvo suda da im se nikakvo zlo nee dogoditi posle svedoenja i poricanja ranijih iskaza, iznudjenih u istrazi. Na osnovu ovakvog, inkvizitorskog postupka, Demal Lati osudjen je na est i po godina zatvora, a Savezni sud mu je smanjio kaznu na tri godine i est meseci. U zenikom zatvoru Lati je kasnije teko oboleo, pa je prebaen u kazneno-popravni dom u Foi, gde se i danas nalazi. Hteli bismo da vas i ovom prilikom podsetimo da Ustavom zajemene slobode miljenja, izraavanja, savesti i veroispovesti pretpostavljaju i zahtevaju trpeljivost. Iako Demal Lati i ostali optueni u ovom procesu nisu osudjeni neposredno zbog duhovne vezanosti za islam, njima su, primera radi, stavljeni na teret i iskazi da je islam celovit pogled na svet i da se pojavio najpre kao versko-moralna, a potom i kao politika revolucija. Zar su sudije zaista smetnule s uma da u ovom naem vremenu ima, pored islama, i drugih religija i ideologija koje pretenduju da budu celovit pogled na svet, u ime koga treba izvriti radikalan preobraaj svega postojeeg? Zar se zaista zaboravilo da suzbijanje drugih, konkurentskih uverenja i veroispovesti poiva na varljivoj veri da zvanini i jedino doputeni pogled na svet predstavlja otkrovenje apsolutne istine svega bivstvujueg? To je, medjutim, kobna zabluda ije je nasilno nametanje bezbroj puta dovodilo do pogubnih posledica. Sloboda misli i veroispovesti kao opte pravo pretpostavlja trpeljivost, bez koje nisu moguni ni kritika rasprava u traganju za istinom, ni drutveni mir, ni pravna sigurnost gradjana. Najdublje opravdanje naela trpeljivosti nalazi se u samoj ljudskoj poqreivosti, na ta su ukazivali svi veliki humanisti, poev od Nikole Kuzanskog i Erazma Roterdamskog. "ta je to trpeljivost - pita se Voltaire u svom Filozofskom reniku, pa odgovara ovako: "To je plata ljudskosti. Svi smo mi sazdani od slabosti i zabluda; opratajmo jedni drugima nae gluposti, to je prvi zakon prirode. U ime ovakve ljudske pogreivosti, od koje niko nije izuzet, pa ni oni koji su trenutno na vlasti, zalaemo se za trpeljivost prema drukijem miljenju i verovanju. Ono to je uinjeno sarajevskim procesom ne moe se povui. Ali, dalje patnje i stradanja Demala Latia mogu se odmah prekinuti. Prdlaemo vam da aktom o pomilovanju odmah obustavite dalje izdravanje kazne i pustite na slobodu Demala Latia. Cinjenice koje smo naveli da bismo ilustrovali sudbinu Demala Latia bacaju neotklonjivu senku na itav sarajevski proces i dovode u najozbiljniju sumnju opravdanost i zakonitost kanjavanja svih okrivljenih. Zato vam predlaemo da pomilujete sve osudjene'' u Sarajevu i tako omoguite putanje na slobodu onih koji se jo uvek nalaze na izdravanju kazne zatvora. u Beogradu, 6. juna 1986. godine Odbor za odbranu slobode misli i izraavanja: akademik Matija Bekovi, s.r. akademik prof. dr Dimitrije Bogdanovi, s.r. dr Kosta avoki, s.r. Dobrica osi, s.r. prof. dr Andrija Gams, s.r. dr Ivan Jankovi, s.r. prof. dr Neca Jovanov akademik prof. dr Mihailo Markovi, s.r. akademik Dragoslav Mihailovi, s.r. Borislav Mihajlovi - Mihiz, s.r. akademik prof. dr Nikola Miloevi, s.r. Tanasije Mladenovi,s.r. akademik dr Gojko Nikoli, s.r. akademik prof. dr Predrag Palavestra, s.r. akademik Mia Popovi, s.r. akademik prof. dr Radovan Samardi, s.r. akademik Mladen Srbinovi, s.r. akademik prof. dr. Dragoslav Srejovi, s.r. akademik prof. dr Ljubomir Tadi, s.r. U ime Odbora: Ljubomir Tadi s.r.

PREDSTAVKE

II PREDSEDNITVIMA

SFRJ i SR BiH

Dana 6. juna 1986. obratili smo vam se s predlogom da svojim aktom o pomilovanju odmah obustavite dalje izdravanje kazne zatvora Demaludinu LATIU. Takodje smo vas zamolili da pustite na slobodu i ostale osudjenike u ovom sarajevskom procesu, poto su injenice koje smo izneli da bismo ilustrovali sudbinu D. Latia bacile neotklonjivu senku na itav ovaj proces i najozbiljnije dovele u sumnju opravdanost i zakonitost kanjavanja svih okrivljenih. U medjuvremenu je D. Lati oslobodjen izdravanja preostalog dela kazne, dok se u zatvoru jo uvek nalaze Alija Izetbegovi. Omer Behmen, Hasan engi, Ismet Kasumagi i Salih Behmen. Zbog toga vam ponovo ukazujemo na pravnu i moralnu neodrivost ovih tekih osuda sa molbom da dalje stradanje preostalih osudjenika odmah obustavite. Glavna optuba na prvostepenom sudjenju u Sarajevu prevashodno se ticala najteih krivinih dela udruivanja radi neprijateljske delatnosti (l. 136. u v. l. 114. KZ SFRJ), da bi im bio pridodat

272

273

SARAJEVSKI PROCES i tzv. delikt miljenja - neprijateljska propaganda iz l. 133. st. 1. KZ SFRJ. Prihvativi kao dokazane ovako teke optube, Okruni sud u Sarajevu izrekao je u jednom sluaju maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina, a u ostalim sluajevima neto krae kazne od 5 do 14 godina. Savezni sud je svojom presudom od 31.10.1985. odbacio kao neosnovanu i nedokazanu glavnu optubu za stvaranje neprijateljske grupe radi kontrarevolucionarnog ugroavanja drutvenog poretka, pa se preostala optuba svela na nekoliko tekstova i navodna usmena kazivanja koji su kvalifikovani kao znatno lake krivino delo neprijateljske propagande. Kazne su, medjutim, i dalje ostale drakonske. Iako se za ovo delo, posle svih smanjivanja, obino izrie kazna od 1 ili dve godine zatvora. Alija Izetbegovi je presudom Saveznog suda osudjen na 9 godina zatvora, Omer Behmen na 8, Ismet Kasumagi na 7, Hasan engi n 6 i Salih Behmen na 4 godine. Ovom prilikom ponovo vam ukazujemo na nezakonitost itavog postupka i proizvoljnost i nepravinost izreenih kazni. Ono to najpre izaziva podozrenje i sumnju, to je injenica da je na glavnom pretresu od 36 svedoka, na ijim se iskazima zasniva presuda, 21 svedok u veoj ili manjoj meri izmenio svoj iskaz iz istrage ili ga je u celini porekao. Razlozi ovakvog neobinog ponaanja svedoka uli su se na glavnom pretresu: njihovi iskazi, dati u istrazi iz koje je iskljuena odbrana bez ikakvog pismenog reenja i obrazloenja, iznudjeni su dugotrajnim iznurivanjem i zlostavljanjem, ozbiljnim pretnjama, a ponekad i grubom silom. Niko od onih koji su pozvani na sasluanje u Slubu dravne bezbednosti nije znao da li e u pretstojeem procesu biti svedok ili optueni, a mnogima je, radi pritiska i ucene, oduzeta putna isprava. O tome najbolje svedoi sluaj Mustafe Spahia, kome je po prvobitnom scenariju ovog sudjenja bila namenjana uloga svedoka. Na sednici Vrhovnog suda BiH od 14.03.1984. on je ispriao da su ga islednici stavili pred izbor: da potpie optuujui iskaz protiv jednog od trojice prvooptuenih po vlastitom izboru i da potom ide kui, ili da on sam bude optuen. Rekli su mu da e najmanja kazna na pretstojeem sudjenju biti 5 godina. Na sednici Vrhovnog suda Spahi je naveo imena te dvojice islednika i dan kada se to dogodilo. Poto je odbio da svedoi, Spahi je optuen i osudjen na 5 godina zatvora. Sve nas ovo podrava u uverenju da su optube zasnovane na ovakvom svedoenju u istrazi iskonstruisane i da je sud morao uzeti kao verodostojne iskaze date na glavnom pretresu. Sud, medjutim, nije hteo da poveruje onome to je neposredno uo i video ve je poklonio veru iskazima iznudjenim u istrazi, datim bez prisustva odbrane. I to je inio sa zaudjujuom upornou ak i onda kada su materijalni dokazi opovrgavali pojedine inkriminacije zasnovane na ovakvom svedoenju. Tako je Hasanu engiu optunicom stavljeno

----------_._-_.

-.

PREDSTAVKE

na teret kako je govorio da Musliman ne moe primiti krv od nevjernika ili mu je dati . Na glavnom pretresu se, medjutim, ispostavilo da je engi bio dobrovoljni davalac krvi i da o tome poseduje iskaznicu. ta vie, bio je i organizator akcije davanja krvi u med resi. A kada se krv dobrovoljno daje, krajnji korisnik te krvi je nepoznat, pa se ne moe znati ni koje e vere biti. To ipak nije uverilo engieve sudije, pa su ga sva tri suda osudila zbog iskaza da Musliman ne treba da daje krv onome ko nije Musliman . Ovakve i sline injenice navode nas na zakljuak da izreena presuda ne poiva na valjanim razlozima i da je celo sudjenje inscenirano. Odbor se takodje upoznao sa predlogom prvooptuenog A. Izetbegovia za podizanje zahteva za zatitu zakonitosti protiv presude Saveznog suda i pridruuje se njegovom miljenju da je ovo sudjenje muslimanskim intelektualcima bilo pobeda iracionalne politike samovolje nad pravom, razlozima i istinom. Sada, medjutim. nije pogaena samo pravda. Posle tri i po godine provedenih u zatvoru pod tekim najee nepodnoljivim uslovima, Aliji Izetbegoviu, Omeru Behmenu, Hasanu engiu, ls metu Kasumagiu i Salihu Behmenu ugroeno je ne samo zdravlje ve i sam ivot Stoga vam jo jednom predlaemo da radi predupredjivanja onih najteih, traginih posledica odmah omoguite njihovo putanje na slobodu. u Beogradu, 4. oktobra 1986. godine misli i izraavanja:

Odbor za odbranu

slobode

prof. dr Andrija Gams, s.r. akademik Matija Bekovi, s.r dr Kosta avoki, s.r. akademik Dobrica osi, s.r. akademik prof. dr Dragoslav Srejovi, s.r. akademik prof. dr Ljubomir Tadi, s.r. akademik prof. dr Mihailo Markovi, s.r. akademik Dragoslav Mihailovi, s.r. Borislav Mihajlovi - Mihiz, s.r. akademik prof. dr Nikola Miloevi, s.r. Tanasije Mladenovi, s.r. akademik dr Gojko Nikoli, s.r. akademik prof. dr Predrag Palavestra s.r. akademik Mia Popovi, S.r. akademik prof. dr Radovan Samardi, S.r. akademik Mladen Srbinovi, s.r. dr Ivan Jankovi, s.r. prof. dr Neca Jovanov

274

275

SAAAJEVSKIPROC~S U ime Odbora: Borislav Mihajlovi-Mihiz

V, s.r.

276