FILOZOFSKA KOLA: ATOMISTI

tlo

voda

zrak

vatra

 prvi model atoma - grki filozof Leukip i njegov uenik

Demokrit (4. i 5. st. p.n.e.);

oni su zamiljali da je svijet graen od beskonanog

broja nevidljivih i nedjeljivih estica atoma;

atomi - jako malene nedjeljive kuglice (atomos -

nedjeljiv);

 1803. g. ; Dalton je pretpostavio: 1. Svaki je element sastavljen od vrlo sitnih estica, atoma. 2. Svi su atomi nekog elementa jednaki, imaju jednaku masu i 3. 4.

5.

6.

jednaka hemijska svojstva. Atomi razliitih elemenata imaju razliita hemijska svojstva i razliitu masu. Atomi jednog elementa ne mogu se nikakvim hemijskim reakcijama pretvoriti u atome drugog elementa, odnosno atomi ne nastaju niti nestaju tokom hemijske reakcije. Spojevi nastaju meusobnim spajanjem dvaju ili vie atoma razliitih elemenata. estica koja nastaje spajanjem dvaju ili vie atoma zove se molekula (lat. molliculus=sitan). U datom spoju omjer broja razliitih atoma je stalan.

 izuavao elektrino pranjenje kroz djelimino

evakuisane Crookesove cijevi;

dokazao na temelju otklona katodnih zraka u

elektrinom i magnetskom polju da su to elektriki negativno nabijene estice;

shvatio da atomi svih supstanci moraju sadravati te

elektriki negativno nabijene estice, koje danas zovemo ELEKTRONI;

odredio omjer mase i naboja elektrona;

APARATURA KOJOM JE J. J. THOMPSON IZRAVNO POVEZAO KATODNE ZRAKE (ELEKTRONE) S NEGATIVNIM NABOJEM

APARATURA KOJOM JE J. J. THOMPSON POKAZAO DA SE ZRAKE OTKLANJAJU U ELEKTRINOM POLJU. SLOVOM C JE OZNAENA KATODA, SA A ANODA KOJA JE KAO I B IMALA PROREZ KROZ KOJI SU PROLAZILE ZRAKE. PLOE KONDENZATORA OZNAENE SU SA D I E. KUGLA U DESNOM DIJELU APARATURE IMALA JE NACRTANU SKALU KOJOM JE MJERIO OTKLON ZRAKE.

 znao da svaki atom mora biti elektriki neutralan, pa

pretpostavio da svaki atom sadri i jednak pozitivni elektriki naboj;

1899. g. postavlja svoj model atoma, poznat kao

plum pudding model ili kola od groica;

atom predstavljen kao harmonini oscilator: kugla

pozitivnog naboja u koju su usaeni elektroni;

 1909. g. izmjerio veliinu elektrinog naboja

elektrona: q(e-) = -1,6*10-19 C ;

na temelju ove vrijednosti i omjera mase i naboja

elektrona to ga je izmjerio J. J. Thompson, odredio masu elektrona: m(e-) = 9,1*10-28 g ;

oil drop eksperiment;

 W. K. Rntgen (1845-1923) otkrie rendgentskih

zraka;
Henri Becquerel (1852-1908), Pierre Curie (1859-

1906), Maria Curie Sklodowska (1867-1934) otkrie radioaktivnosti;

 1899. g. otkrio -zrake i -zrake;

kasnije Paul Ulrich Villard otkriva -zrake;

provjeravao Thompsonov model atoma pomou gold

foil eksperimenta ili eksperimenta sa zlatnim listiem;

neoekivani rezultati: veina -zraka, odnosno tekih

estica pozitivnog naboja, prolazi kroz metalne listie bez otklona; poneka se estica (1 od 20000) otkloni pod velikim uglom, a neke su se estice reflektirale nazad prema izvoru;

EKSPERIMENT SA ZLATNIM LISTIEM

 prema Thompsonovom modelu atoma, -zrake bi kroz zlatni listi

prolazile bez ikakva otklona;

zakljuak: atom je uglavnom prazan prostor, a sva masa i pozitivni

naboj su skoncentrisani u maloj jezgri u sreditu atoma; kako atom mora biti elektriki neutralan, jezgra je okruena elektronima koji se oko nje kreu na mnogo veem radijusu od radijusa same jezgre; elektrostatike interakcije ih dre da ne bi prestali kruiti oko jezgra ; centrifugalna sila ih dri da ne padnu na jezgro;

kad pozitivno nabijena estica sluajno pogodi jo teu pozitivno nabijenu jezgru, ona se od nje odbije ili otkloni pod velikim uglom;

tako je nastao model kojem pozitivno nabijena jezgra odreuje masu

atoma, a negativno nabijen elektronski omota odreuje veliinu atoma;

 istraivao talasnu duinu rendgentskih zraka dobijenih

bombardovanjem razliitih metala snopom elektrona u katodnoj cijevi;

shvatio da je talasna duina rendgentskih zraka utoliko

manja to je vei redni broj elementa u PSE;

danas redni broj ee zovemo atomskim brojem;

 pretpostavio da redni broj elementa mora biti jednak

naboju jezgre i da naboj jezgre uvijek poraste za 1, idui redom od elementa do elementa u PSE;
sugerisao da viestruki naboj jezgre potjee od

PROTONA (gr. protos=prvi), estica jednakog naboja kao i elektron, ali suprotnog predznaka (+);
budui da je atom neutralan, broj protona u jezgri mora

biti jednak broju elektrona u omotau;

 atom vodika sadri jedan proton, atom helija dva; moglo se oekivati da su mase helija i vodika u omjeru 2:1; mjerenja su pokazivala omjer 4:1; jedino rjeenje: postojanje jo neke subatomske estice u jezgri

atoma;
1932. g. James Chadwick otkrio NEUTRON; dokazao da jezgro atoma sadri i neutrone, elektriki neutralne

estice s masom gotovo jednakom masi protona: m(p+) = 1,673*10-27 ; m(n0) = 1,675*10-27 ;

 elektromagnetno zraenje prenosi energiju kroz

prostor;
karakterie ga talasna duina (l) i frekvencija ();
brzina elektromagnetskog zraenja (c) u vakuumu je

3*108 m/s;
takoer bitna relacija koja poizilazi iz svega ovoga je:

c=l* ;

 svjetlost se ponaa kao talas; tri stvari kod svjetlosti se nikako nisu mogle objasniti

talasnom prirodom: 1. Emisija svjetlosti sa usijanih objekata (crno tijelo). 2. Fotoelektrini efekat izbijanje elektrona sa povrine metala pomou svjetlosti. 3. Emisija svjetlosti sa pobuenih atoma gasa emisioni spektri (neonska lampa).

 prouavajui zraenje uarenih tijela, Max Planck

(1858-1947) postavio hipotezu o kvantima svjetlosti: E=h* ; E-energija kvanta h-Planckova konstanta h=6,626*10-34 Js -frekvencija svjetlosti
na osnovu toga, Niels Bohr 1913. g. objasnio spektar

atoma vodika, tako da je pretpostavio da atom vodika moe poprimiti samo neka, energijski strogo odreena, stacionarna stanja;

 pretpostavka: elektroni se kreu po krunim putanjama

oko jezgra;
po klasinoj fizici, ako bi se tako kretali, morali bi

konstantno da emituju zraenje i gube energiju i veoma brzo bi pali na jezgro;

Bohr je pretpostavio da poznati zakoni fizike ne vae

na atomskom nivou;

 Bohrov atomski model se zasniva na tri postulata:

1. Samo orbite odreenog radijusa, koje odgovaraju odreenim energijama elektrona su dozvoljene da ih zauzimaju elektroni u atomu. 2. Elektron koji se nalazi u dozvoljenoj orbiti ima odgovarajuu energiju i nalazi se u dozvoljenom energetskom stanju. Elektron koji se nalazi u dozvoljenom energetskom stanju nee otputati energiju i nee pasti na jezgro. 3. Elektron apsorbuje i emituje energiju samo kada prelazi iz jednog dozvoljenog stanja u drugo. Ova energija se emituje ili apsorbuje u vidu elektromagnetnog zraenja tj. fotona energije E=h*.

 polazei od ova tri postulata i koristei klasine

jednaine kretanja i interakcije izmeu naelektrisanja, Bohr je izraunao energije koje odgovaraju svakoj orbiti vodikovog atoma;
energija orbita je negativna i to je negativnija, atom e

biti stabilniji ukoliko se elektron nalazi u toj orbiti;

stanje najnie energije n=1 se zove osnovno stanje,

ako se elektron nalazi u nekoj vioj orbiti n=2,3... atom se nalazi u pobuenom stanju, koje ne traje dugo;

 trei postulat apsorpcija i emisija elektromagnetnog

zraenja kada elektron prelazi sa jedne na drugu dozvoljenu orbitu;

emisija emitovanog ili apsorbovanog zraenja e biti

jednaka razlici u energiji izmeu dvije orbite: Ek-Ep=h*=h*RH(1/n2k 1/n2p) ; RH=1,096776*10-7 1/m ;

 1926. g. Schrdingerova jednaina; ukljuena i talasna i estina priroda elektrona; talasna funkcija elektrona potpuno opisuje talas koji je pridruen

elektronu i nema fiziki smisao;

rjeenja Schrdingerove jednaine za atom vodika daju iste rezultate

kao i Bohrove jednaine;

ipak, rjeavanjem Schrdingerove jednaine ne moemo da doemo

do saznanja o poloaju elektrona;

jedino do ega moemo da doemo je vjerovatnoa da e elektron

biti u odreenom dijelu prostora tog trenutka;

ta se vjerovatnoa mijenja sa udaljenou od jezgre, a obino se

prikazuje oblakom takica razliite gustoe, koje nazivamo elektronskim oblakom;

 Bohrov atomski model koristi orbite i jedan kvantni broj

n, koji odreuje energiju elektrona u tim orbitama;

kvantno - mehaniki pristup se zasniva na talasnoj

funkciji, koja samo opisuje talas pridruen elektronu;

te talasne funkcije se jo zovu i orbitale i one zajedno

sa energijom elektrona predstavljaju rjeenje Schrdingerove jednaine;

 elektroni su u elektronskom omotau rasporeeni u

elektronskim ljuskama, koje se sastoje od podljusaka, a one od orbitala;

u elektronskom omotau ima 7 elektronskih ljusaka (K,

L, M, N, O, P, Q);
broj elektrona u ljuskama je dat jednainom:

N(e-)=2n2 ; N-broj elektrona n-redni broj ljuske

posljednja ljuska moe da primi najvie 8 elektrona;

 podljuske su posljedica cijepanja na energijske nivoe

priblino iste energije;

podljuske se oznaavaju slovima s, p, d, f; s-podljuska: 2 e-, jer ima 1 orbitalu; p-podljuska: 6 e-, jer ima 3 orbitale; d-podljuska: 10 e-, jer ima 5 orbitala; f-podljuska: 14 e-, jer ima 7 orbitala; orbitala moe primiti samo 2 e-, i tada su elektroni sa

sparenim spinom;
ako se u orbitali nalazi 1 e-, onda je to elektron sa

nesparenim spinom;

 Hundovo pravilo: elektroni se u orbitalama

razmjetaju tako da broj nesparenih elektrona bude maksimalan;

 Paulijev princip iskljuenja: dva elektrona u istom

atomu ne mogu imati ista sva etiri kvantna broja, tj. istu vrijednost energije;
posljedice Paulijevog principa su te da se u jednu

orbitalu (definisanu sa prva tri kvantna broja n, l i ml) mogu smjestiti samo dva elektrona razliitih spinova;

 raspored elektrona u atomu nekog elementa po

ljuskama, podljuskama i orbitalama se zove jo i elektronska konfiguracija tog elementa;

1. glavni kvantni broj (n) uvijek ima pozitivne vrijednosti (1,2,3,4).;

on nam generalno govori o veliini orbitale i energiji elektrona u toj orbitali;

2. azimutalni (sporedni) kvantni broj (l) ima vrijednosti od 0 do n-1 (ima tano n vrijednosti);

on definie oblik orbitale i kod vieelektronskih atoma utie na energiju elektrona (orbitale); energija elektrona je potpuno odreena sa n i l;

3. ima vrijednosti od l do +l, ukljuujui nulu;

magnetni kvantni broj (ml) definie orijentaciju orbitale u prostoru; npr. za l=2, ml e imati vrijednosti -2, -1, 0, 1, 2;

4. tern Gerlahov ogled (1921. g.) - otkrie spina elektrona;

ms ima samo dvije vrijednosti: - i + ; spin je svojstvo elektrona u vezi sa njegovim ponaanjem u magnetskom polju obrtanje elektrona oko sopstvene ose;

 Omerovi Naida

IV7u
Trea gimnazija, Sarajevo Prof. Hodi Edina Sarajevo, 25.9.2012.