Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 21 [2013] 1 [45] 1-234 1-6 [2013]
PROSTOR
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
Znanstveni prilozi Scientific Papers
2-13
Snjeana Perojevi
21[2013] 1[45]
PROSTOR
Snjeana Perojevi
Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet Zavod za graditeljsko naslijee Mediteranski centar za graditeljsko naslijee HR - 21000 Split, Bosanska 4 Izvorni znanstveni lanak UDK 721(497.5 Split)16 Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture i zatita graditeljskog naslijea lanak primljen / prihvaen: 17. 12. 2012. / 10. 6. 2013. University of Zagreb Faculty of Architecture Institute for Built Heritage Mediterranean Centre for Built Heritage HR - 21000 Split, Bosanska 4 Original Scientific Paper UDC 721(497.5 Split)16 Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04. - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 17. 12. 2012. / 10. 6. 2013.
Sustav utvrivanja Splita u 17. stoljeu sastojao se od utvrenja gradske jezgre i dvaju odvojenih obrambenih tijela: tvrave Bavice na istonoj strani luke i tvrave Gripe na uzvisini, istono od gradske jezgre. Tvrava Gripe graena je u pet etapa, od poetka izgradnje 1647. do dovretka najkasnije 1682. godine, pa je i danas izvrsno ouvana. Smjetena je na poloaju s kojeg se kontrolirao pristup gradu te je bila kljuan dio obrane Splita.
The 17th century fortification of Split comprised the fortification of the city centre and two separate defence structures: the Bavice Fortress in the eastern part of the city port and the Gripe Fortress situated on a hill east of the centre. The Gripe Fortress was built in five stages from 1647 to 1682 and it has been well preserved to the present day. Its location enabled the supervision of the access to Split due to which it was crucial for its defence.
PROSTOR
UVOD INTRODUCTION
vrava Gripe najbolje je sauvan dio velikog sustava obrane Splita, uglavnom graenog u nekoliko etapa tijekom dvadesetak godina, poevi od polovice 17. stoljea. Taj se sustav sastojao od tri dijela: utvrenja samoga grada i dvaju strateki vanih poloaja - tvrave Bavice na ulazu u luku te tvrave Gripe, istono od gradske jezgre (Sl. 2.). Problematika projektiranja i odabira mjesta izgradnje pojedinog utvrenja u doba ratovanja vatrenim orujem veoma je sloena i njeno podrobno obrazlaganje nadilazi okvire ovoga lanka. Ipak, potrebno je istaknuti neke osnovne elemente koji su utjecali na odabir pojedinog rjeenja kako bi se mogla razumjeti priroda takvih gradnji. U tekstu e se djelomino koristiti izvorno nazivlje, kako je navedeno u povijesnim dokumentima na talijanskom jeziku vezanim za ovu temu, a opisno e se obrazloiti znaenje pojma. Razlog je tomu to u hrvatskom jeziku nije usklaena odgovarajua terminologija za pojedine pojmove. Izumom vatrenog oruja i razvojem tehnike ratovanja znaajno se mijenja izgled utvrenja, ponajprije uvjetovano osobinama topnitva - udarnom silom, putanjom i dometom artiljerijskog hitca. Nastaje karakteristian presjek obrambenog zia: nie zie skoenoga vanjskog plata - scarpa - ire na dnu, a ue pri vrhu. Nagib scarpe izraava se omjerom irine prema visini.1 Takvim presjekom postie se odgovarajua statika sta-
bilnost zia koje je s unutarnje strane poduprto zemljanim nasipom - terapjenatom, na koji se postavljaju topovi na mjestima uvjetovanim smjerovima, odnosno podrujem koje brane - pokrivaju.2 Takoer, po vrhu takvog zia u pravilu se grade grudobrani3 to pruaju zatitu vojnicima koji utvrenje brane musketama.4 Geometrija tlocrta utvrenja definirana je njegovim prostornim odnosom s okolinom i ostalim obrambenim dijelovima koji zajedno tvore cjelinu obrane nekog prostora - u sluaju kada ih ima vie - poput sluaja Splita, kao i pravcima te tokama potencijalnog napada. Odreena je i pravilima projektiranja koja se primjenjuju na svako utvrenje zasebno jer se svako i nalazi u jedinstvenim prostornim uvjetima, a pravila je esto potrebno prilagoditi pojedinanoj situaciji. Utjecaj osobina poloaja mjesta koje treba utvrditi postaje jo znaajniji; osobito mogue postojee okolne uzvisine, na kojima neprijatelj moe postaviti topovske poloaje, predstavljaju veoma zahtjevan problem za rjeavanje. Osim ovih elemenata znaajnu ulogu u odluci kako, gdje i kada graditi neko utvrenje igraju politike prilike u danom trenutku te o njima ovisno raspoloivo vrijeme, materijalna sredstva i edukacija vojnog inenjera - projektanta. Svi izneseni parametri koji utjeu na projekt pojedinog utvrenja ine svaki takav projekt jedinstvenim i na odreeni nain neusporedivim s drugim primjerima. Tvrava Gripe izvrsno je sauvana, sa svim dijelovima koji omoguuju rekonstrukciju izvornog izgleda etapa izgradnje. Imajui na umu jedinstvenost svakog projekta utvrivanja, nije potrebno raditi komparacije s nekim drugim utvrdama da bi se u potpunosti mogla analizirati, protumaiti i definirati kronologija i logika izgradnje te odrediti tipologija primijenjenih obrambenih elemenata. Zahvaljujui nekim od ovih elemenata Split je jo u prvim desetljeima 17. stoljea uglav1 Kod splitskih utvrenja to je element suvremeniji, nagib scarpe postaje sve poloeniji i kree se u rasponu od 1:9.5 do 1:3. [Perojevi, 2012: 215-216] 2 Termin pokrivanje oznaava mogunost nadzora i obrane odreenog prostora. 3 Osnovni dio grudobrana ini parapet - zemljani nasip odgovarajueg presjeka za amortizaciju udara vatrenog oruja. S vanjske je strane izveden u blaem nagibu, a s unutarnje se nalazi bankina na koju se penju vojnici kako bi mogli pucati preko skoene gornje plohe parapeta, izvedene u omjeru 6:1. 4 Runo vatreno oruje, duge cijevi; dimenzija 1.5-4 m, teine 5-10 kg, a dometa do 225 m. 5 Perojevi, 2002: 119-134 6 O znaenju brda Marjan za obranu grada vidjeti na kraju Uvoda. 7 Izvjee iz 1654. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.476, Relazione di Pietro Antonio Darcila. [Sartori, 1988: 110-112] 8 Izvjee od 5.6.1630. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.1153, Discorso sopra la citta di Spalato del Cavalier Antoine de Ville. [Sartori, 1988: 77-86]
PROSTOR
nom utvren primjereno tek srednjovjekovnom nainu ratovanja. Grad je okruen visokim vertikalnim ziem manje debljine, na vrhu kojeg se nalazi obrambena etnica s krunitem to je na nekim dijelovima zamijenjeno punim zidnim platnom s pukarnicama. Samo su manji dio sjevernoga gradskog zia i bastion Zorzi, na uglu sjevernoga i zapadnoga gradskog zia, dijelom izgraeni u skladu s tadanjim razvojem vojne tehnike. Do poetka veih ratnih sukoba na prostoru Dalmacije, u sklopu ireg sukoba izmeu Osmanlija i Republike Venecije - Kandijskog rata (1645.-1669. godine) - odnosi izmeu tih dviju strana bili su relativno dobri, a poticaj im je dolazio iz obostrane koristi i dobiti koju su te strane izvlaile iz trgovine to se odvijala kroza splitski Lazaret.5 Stoga su se dotadanji radovi na utvrivanju grada veinom odnosili na popravak postojeeg stanja, a u 16. stoljeu, u duhu suvremene ratne tehnike, prilagoava se samo ve spomenuti potez na postojeemu srednjovjekovnom sjevernom gradskom ziu i gradi se malen bastion Zorzi. Sigurno je da se sve do polovice 17. stoljea osuvremenjivanju utvrenja Splita nije pristupalo i zbog toga to je poloaj grada bio izrazito nepovoljan glede utvrivanja pa je to inilo eventualne radove na utvrivanju zahtjevnim - koncepcijski, tehnoloki i materijalno. Grad je poloen na najnioj toki u odnosu na okolni teren, uz morsku obalu na jugu, te je okruen uzvisinama, poloajima Bavice i Gripe.6 Kao ilustracija navedenomu slikovito je, slobodno prevedeno, izvjee Pietra Antoina Darcile, tadanjeg suvremenika: Mjesta su jaka, prirodno ili artificijelno, ili i jedno i drugo. Split je u tome u cijelosti manjkav, smjeten je na mjestu koje je okrueno uzvisinama s kojih se nadzire itav grad; neprijatelju je prilaz lagan zbog razvedenosti reljefa; pogodnosti koje pruaju zaklonjeni prilazi, drvee, kue u predgraima, crkve i samostani - svi su na korist napadau, a na tetu braniteljima.7 Osobito je poloaj Gripa bio od presudne vanosti za obranu grada jer se radi o brijegu,
9 Jedan je od utemeljitelja Francuske kole utvrivanja bastionskim sustavom. 10 Izvjee od 5.6.1630. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.1153, Discorso sopra la citta di Spalato del Cavalier Antoine de Ville. [Sartori, 1988: 77-86] 11 Objanjenje pojma poslije u tekstu, vezano za I. etapu utvrivanja. 12 Izvjee od 4.1.1648. koje se uva u: ASV, Senato Mar, reg.105 c.405. [Sartori, 1988: 100] 13 Altro comandamento dalla parte della montagna di Marlian, che si trova dallaltra parte, lo stimo poco dannoso, per essere discosto in circa 400 passi (oko 700 m) e in questo non giudico essere necessaria altra fortificazione. 14 *** 1958: 234-235 15 Debljom linijom prikazana je i danas sauvana kontura posljednje etape izgradnje tvrave.
u povijesnim dokumentima nazivanom i Collina S. Rocco, udaljenom od grada oko 280 metara8, dakle na udaljenosti s koje je artiljerijom lako napadati grad, a nalazi se na priblino 40 metara nadmorske visine. U odnosu na prilazne putove poloaj Gripa takoer je bio od izuzetnog znaenja jer se s njega kontrolirao prilaz gradu pa je predstavljao prvu zapreku osvajanju grada. Utvrivanje samo gradske jezgre bilo bi nekorisno jer bi osvajanjem Gripa neprijatelj mogao nainiti veliku tetu gradu, a u konanici i osvojiti ga, te je bilo neophodno utvrditi taj poloaj. Najglasovitiji meu vojnim inenjerima koji su radili na utvrivanju Splita ili provodili analize stanja obrane grada i predlagali rjeenja za poboljanje tog stanja bio je Francuz Antoine de Ville.9 On je jo 1630. godine u svojoj analizi10 istaknuo znaenje toga poloaja za obranu Splita i predloio izgradnju utvrde u obliku tenaglia na njemu.11 No, tek se dvadesetak godina poslije, poetkom 1648. godine, spominje da je zapoeta izgradnja temelja tvrave Gripe.12 De Ville se osvrnuo i na brdo Marjan te naveo kako ne smatra potrebnim utvrditi ga, i to iz razloga to je udaljeno oko 700 m.13 Ta je udaljenost, s obzirom na domet tadanjeg oruja, bila prevelika za uinkovito djelovanje topnitva.14
Sl. 2. Tri kljuna dijela utvrivanja Splita u 17. stoljeu Fig. 2. Three crucial areas of Splits fortification in the 17th century
1C
PROSTOR
1
Sl. 4. Skice triju meuetapa izgradnje tvrave Gripe Fig. 4. Three stages of the construction of the Gripe Fortress, sketches
koja predstavlja osnovnu konturu utvrenja - linea magistrale ili linea principale i od nje poinje projektiranje geometrije utvrenja.16 Na taj su nain prikazani i ovdje izneseni crtei vie etapa razvoja tvrave Gripe. I ova je utvrda, kao i cjelina utvrivanja Splita, graena u vie navrata. U ovome se tekstu obrauju sve etape izgradnje utvrde Gripe u 17. stoljeu koje zajedno ine kontinuiran i funkcionalno povezan proces utvrivanja toga poloaja, neodvojiv od radova na utvrivanju itavog gradskog teritorija pod venecijanskom upravom, i to u skladu s razvojem ratne tehnike u doba Kandijskog rata. Tvrava je poslije, pod austrijskom upravom u 19. stoljeu, doivjela vie pregradnji i dogradnji, koje nisu predmet ovog istraivanja jer su zapravo, s gledita obrambene funkcije tvrave, nevane transformacije to se veinom odnose na izgradnju prateih sadraja poput vojarnice, barutane, pregradnje cisterne, straarnice... O tvravi Gripe podrobnije su pisali razliiti autori - Kekemet, u dva navrata17, a najnoviji i najpotpuniji opis utvrde donosi mega.18 No, samo je u studiji Rekonstrukcija razvoja tvrave Gripe (dalje u tekstu: Studija) crteima djelomino prikazan njezin razvoj, u etiri etape.19 Osim detaljnije rekonstrukcije etapa izgradnje tvrave u doba austrijske uprave (radi se o etapama: 1849.-1852., 1886. i 1918. godine)20, izraivai Studije izradili su i tri skice meuetapa (Sl. 4.) izgradnje tvrave Gripe u sklopu etape izgradnje, rekonstruirane prema crteu Santinija iz 1666. godine.21 Te su skice izraene na osnovi crtea Piera Mortiera 1656.-1657. godine22 (Sl. 6. lijevo) i Giuseppea Santinija iz 1666. godine (Sl. 6. desno), kao i podataka dobivenih prouavanjem fizikih ostataka utvrde, koja je do danas odlino sauvana, s vidljivim tragovima razliitih ranijih etapa izgradnje na njenu kamenom ziu, pa to znaajno olakava njeno prouavanje. Rije je o ostatcima june cortine u toki 3, linije tenaglia23 na zapadnoj strani u toki 2 (Sl. 8.) i tenaglie na istonoj strani tvrave (Sl. 7.). Na temelju ovih podataka izraivai su Studije s odreenom tonou pretpostavili pojedine segmente i etapnost izgradnje tvrave.24
Od vremena izrade Studije postali su dostupni, tada nepoznati, povijesni crtei tvrave Gripe iz 17. stoljea, a meu njima se zbog vanosti za istraivanje njena razvoja istiu: crte utvrivanja Splita iz 1648. godine Alessandra Maglia, na kojem je prikazana i tvrava Gripe (Sl. 9.), te crtei Onofrija del Campa25 koji prikazuju izgraeno stanje tvrave iz 1658. godine (Sl. 10.) i stanje 1659.-1663. godine (za ovu se etapu izgraeno stanje odnosi na samo tijelo tvrave, dok vanjski obrambeni elementi nisu bili izvedeni; Sl. 10. desno). Za razliku od Santinijevih crtea koji utvrdu prikazuju prilino vjerodostojno s obzirom na mjere i openit izgled, Mortierov crte predstavlja shematizirani prikaz koji je usprkos tomu bilo mogue protumaiti i izraditi njegovu rektifikaciju. Crte je shematiziran u pogledu mjera i proporcija, ali ipak donosi brojne korisne podatke o elementima obrane Splita. No, za njegovo razumijevanje i tumaenje od presudne je vanosti navedeni crte Maglia koji prikazuje prvu etapu izgradnje tvrave Gripe, u sklopu tlocrta itavoga grada. Takoer, izraivaima Studije nisu bili poznati ni brojni pisani povijesni dokumenti iz razdoblja izgradnje tvrave, a koji govore o utvrivanju poloaja Gripa. Svi ovi novi podatci, uz analizu vidljivih ostataka nekoliko etapa izgradnje, upuivali su na daljnje, vlastito istraivanje razvoja te utvrde. Rezultat ovoga istraivanja jest definiranje svih etapa izgradnje tvrave Gripe, a kojim su nado16 Zamiljena linija koja prolazi kordonom (cordone) utvrenja (veinom valjkast istak od kamena ili cigle na vrhu scarpe, ponekad u obliku konopca, odakle i izvorni naziv). 17 Kekemet, 1971: 21-62; Kekemet, 1966: 79-86 18 mega, 2009. 19 *** 1977. 20 Ove etape pregradnje tvrave poznate su iz nekoliko povijesnih crtea, dokumenata, pa ak i fotografija, te nisu predmet ovoga istraivanja. 21 Santini je utvrdu Gripe prikazao na ukupno etiri crtea i svi su oni izvanredan izvor podataka o izgledu utvrde. 22 Marasovi, 1975. 23 Objanjenje pojma dalje u tekstu. 24 Ovdje se (zbog nedostatka prostora i da se izbjegne redundancija) nee posebno analizirati ove skice jer e se u dijelu teksta s obrazloenjem nekoliko etapa izgradnje tvrave jasno razabrati tonost pretpostavki izraivaa Studije. 25 Radi se o detalju crtea utvrivanja Splita, kojih je del Campo izradio ukupno pet, a objavljeni su u: Bertoa, 2003. 26 Obrazloenje odabira godine 1682. uz poglavlje o V. etapi izgradnje. 27 Ovdje se zbog ogranienoga raspoloivog prostora prikazuju na zajednikom crteu tlocrt i prostorni prikaz svake od etapa, u istome mjerilu i u identinome perspektivnom pogledu, kako bi se moglo usporedno pratiti razvoj utvrde. 28 mega, 2009: 83; Kekemet, 1966: 79 29 U dokumentu iz 1647. godine obavjetava se generalnog providura da je potrebno zapoeti rad na utvrivanju
Sl. 5. Shematski prikaz dijelova tvrave Gripe Fig. 5. Parts of the Gripe Fortress, schematic view
PROSTOR
punjena i ispravljena dosadanja saznanja. Radi se o pet etapa izgradnje utvrde izmeu 1647. i 1682. godine26, a za svaku su od njih na osnovi geometrijske rekonstrukcije izraeni rektificirani tlocrti i perspektivni prikazi (Sl. 12.-16.).27
I. etapa razvoja tvrave Gripe, 1647.-1651. godine, prema crteu Maglia (i projektu Maglia i Benaglie; Sl. 12.) - Ve je reeno kakvo je bilo znaenje toga poloaja za obranu grada i da je jo 1630. godine de Ville predloio utvrivanje gradnjom u obliku tenaglia, vjerojatno slino nainu kako je prikazano na crteu Alessandra Maglia dvadesetak godina poslije, koji prikazuje sustav stradi coperti oko grada (Sl. 9.). Moe se pretpostaviti da dijelovi na Maglievu crteu prikazani punom linijom prikazuju zidane dijelove, a tokasto oznaeni dijelovi neku jednostavnu obrambenu gradnju. Njega se u literaturi dri autorom projekta prema kojem je izgraena ova I. etapa utvrivanja Gripa.28 No, sigurno je da je vojni inenjer Vicenzo Benaglia bio suautor ovoga projekta.29
Krajem 1648. godine u izvjetaju izvanrednog providura Alvise Cocca pie da su izgraena samo dva baluarda i jedna cortina s prednje strane.30 Scarpa izgraenih elemenata izvedena je u omjeru 1:4. Opisana gradnja pripada u tipologiju tenaglia. U sluaju Gripa radi se o vrsti utvrenja koje predstavlja modificirani oblik jednostavne tenaglie31 - tanaglie semplice - gradnje sastavljene od dva lica
Gripa prema projektu navedenih inenjera [Sartori, 1988: 101-102; izvjee od 29.10.1647., ASV, Senato Mar, reg.105 c.332]. Takoer, generalni providur Bernardo u svome izvjeu iz 1658. godine navodi da su utvrdu postavili (tal. piantare) inenjeri Benaglia i Magli [Sartori, 1988: 122; izvjee od 8.6.1658. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.483 n.194, Relazione di Antonio Bernardo Prov. or Gen. in Dalmazia]. 30 Izvjee od 30.12.1648. koje se uva u: ASV, Collegio Relazioni, Relazione di Alvise Cocco Prov.or Estraordinario di Spalato e Trau. [Sartori, 1988: 100-104] 31 Ovdje se koristi oblik rijei tenaglia jer se tako uvijek navodi u povijesnim dokumentima na talijanskom jeziku vezanim za obranu Splita. 32 Obrambena linija - tal. linea di difesa - u sluaju ovakvog tipa obrambene gradnje radi se o pravcu koji nastaje produljenjem linije to predstavlja konturu lica utvrenja. 33 ...Chiamasi anche tanaglia semplice (Tenaille simple) per distinguerla dalla composta, o doppia (Tenaille double) la quale ha di pi due fianchi ed una cortina... [*** 1847: 709] 34 le Blond, 1785: 93 35 dAyala, 1841: 292 36 Izvjee od 25. 1.1651. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.470, Relazione delling Vincenzo Benaglia. [Sartori, 1988: 108-109] 37 *** 1847: 741, ...Una massa diterra, o di muro di forma quadrilunga..., ...per salvarla dallessere imboccata dallartiglieria nemica; e generalmente ogni opera della stessa figura, che si construisce in questa o quella parte del recinto per medesimo fine. 38 Izvjee od 29.8.1649. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.470, Relazione del Barone di Degenfelt. [Sartori, 1988: 107-108]
spojena pod tupim kutom, nastalim presjecitem dviju susjednih obrambenih linija.32 Gradnja na Gripama ima, osim lica, jo dva boka i cortinu meu njima, a razliiti izvori navode vie naziva za taj oblik: tal. tanaglia doppia33, fr. tenaille flanc - tenaglia s bokovima34, a u nekim se izvorima navodi i kao tal. tanaglia semplice - jednostavana tenaglia.35 Kako bi se izbjegla zbrka, ovdje e se koristiti samo naziv tenaglia. Jo 1651. godine Benaglia opisuje da je izgraena samo etvrtina tvrave i da nedostaje zie, parapeti, jarak, platforma za operativno djelovanje i rukovanje topovima, kao i zaklonjeni prilazi koji je povezuju s gradom - linee di comunicazione, te da za te radove troak iznosi oko 330.000 dukata. Navodi da je kapacitet tvrave Gripe 400 do 500 vojnika.36 Dakle, i tri godine kasnije izgled tvrave je jednak. U dokumentu iz 1649. godine izgraene su traverse (obrambeni element od zemlje ili zia izduljenog oblika, a slui obrani od topnike vatre)37 koje osiguravaju vezu (comunicazione) izmeu grada i samostana izvan grada (u kojima je smjeten vei broj pjeatva), te prostor za uzmak i pojaanja vojnicima.38 Mogue je da su na takav nain trebale biti rijeene ve spomenute linee di comunicazione izmeu grada i Gripa. O karakteru jednostavnih gradnji na Gripama, tokasto prikazanim na Maglievu crteu, moe se samo nagaati. Povijesni ih dokumenti ne spominju, a pretpostavka o njihovu izgledu moe se temeljiti na analizi grafikog prikaza elemenata obrane grada, prikazanim
Sl. 6. Povijesni crtei tvrave Gripe: Mortiera, 1656.-1657., i Santinija, 1666. god. Fig. 6. Historical drawings of the Gripe Fortress: Mortiero, 1656-1657 and Santini, 1666
Sl. 7. Ostatci etape izgradnje sustavom tenaglie Fig. 7. Remains of the previous stage of construction by tenaglie fortification system Sl. 8. Ostatci ranijih etapa izgradnje na zapadnoj cortini Fig. 8. Remains of the previous stages of construction in the west cortina
1B
PROSTOR
vidljivi na ziu tvrave, na istonoj strani. Na istonom i sjevernom licu JI bastiona (Sl. 8.) jasno se razabire duljina i visina junog kraka tenaglie, sauvanog unutar dogradnje tvrave u III. etapi izgradnje o kojoj e biti poslije rijei. Na oba boka tenaglie i danas su sauvane po jedna cannoniera iz prve etape izgradnje, i to na svome izvornom mjestu.
II. etapa razvoja tvrave Gripe, 1656.-1657. godine, prema crteu Mortiera (i projektu Maglia i/ili Benaglie; Sl. 13.) - Mortierov crte, poput Maglieva, prikazuje itav sklop utvrivanja Splita, s tom razlikom da ukljuuje i etapu utvrivanja rta Bavice, koje na Maglievu crteu nema jer u to vrijeme nije jo izgraena. S obzirom na kasnije pregradnje i dogradnje tvrave koje su uklonile tragove ove etape izgradnje na sjevernoj strani, nije mogue s potpunom sigurnou tvrditi da Mortierov crte tono prikazuje izvedeno stanje; mogue je da dijelom predstavlja i projekt tvrave. Stoga se ovdje donosi rektifikacija crtea, s pretpostavkom da je vei dio nacrtanoga bio i izveden, a sljedei dokazi to i potvruju. Mjere i proporcije prikazanih elemenata na Mortierovu crteu ne odgovaraju danas ouvanim ostatcima, ali se kutovi dijelova tvrave odlino poklapaju s onim to je sauvano. To nije neobino, imajui na umu znaenje smjerova pokrivanja utvrde i kutova kod projektiranja utvrenja. Stoga se moe pretpostaviti da su prikazani kutovi dijelova, kojih danas vie nema ili kojih se ostatci ne vide na ziu tvrave, vjerodostojni pa su kao takvi i koriteni u izradi rektificiranog crtea.
Sl. 9. Magliev prikaz grada s tvravom Gripe, 1648. god. Fig. 9. Maglis drawing of the city with the Gripe Fortress, 1648
na Maglievu crteu, i procjeni da je morala pruiti odgovarajui zaklon vojnicima, na prostoru hrpta grebena iza tenaglie, prema gradu. Naime, tokasto su, kao i gradnja na Gripama, prikazani neki manji dijelovi utvrenja grada, a djelomino i sustav stradi coperti (za razliku od zidanih dijelova prikazanih punom linijom). Uzimajui u obzir i slinost obrambenih funkcija i profila stradi coperti i traversa39, mogue je pretpostaviti da tokasto prikazani dijelovi tvrave predstavljaju gradnje sline traversama. Svakako se nije moglo raditi o stradi coperti jer su prostorni uvjeti za to bili neodgovarajui. Prilikom rektificiranja Maglieva crtea dijelom su uzete dananje konture tvrave kako bi se odredili pravci i dimenzije na crteu tokasto oznaenih dijelova. Razlog je tomu to se svaka utvrda projektira prema posebnim prostornim parametrima i uvjetima vezanim za osobitosti poloaja, reljefa i smjerova koje treba braniti. Stoga se moe pretpostaviti da je svaki od projekata nekoliko etapa utvrivanja toga poloaja morao odgovarajue slijediti navedene parametre, mislei pritom na proporcije i smjerove. Iz istoga su razloga broj i poloaj cannoniera (otvor na ziu kroz koji se provlai topovska cijev) i garitta (straarnica - okrugla gradnja poput kulice, koja se postavlja na isturenom uglu utvrde, a opremljena je uskim vertikalnim otvorima kroz koje se nadzire okoli) odreeni prema daleko preciznijem Santinijevu crteu iz 1666. godine jer se u dvadesetak godina, koliko dijeli te crtee, nisu dogodile promjene koje bi utjecale na parametre prema kojima su projektirane ove etape izgradnje. Tvrava se tijekom toga razdoblja pregraivala i dograivala u skladu s raspoloivim vremenom, sredstvima, ali i koncepcijama razliitih vojnih inenjera, a svaki od njih pokuao je popraviti stanje obrane toga poloaja. Dokazi da je prva etapa izgradnje bila izvedena kako je prikazano na Maglievu crteu i opisano u povijesnim dokumentima i danas su
Na zapadnoj strani tvrave, u toki 2 (Sl. 7.) vidi se trag nekadanje linije tenaglia.40 U literaturi dolazi i pod nazivom tenaljna trasa41 i tenaljni tok.42 Linija tenaglia je utvrena gradnja, ija geometrija nastaje nizanjem i spajanjem jednostavnih tenaglia. Takoer, u toci 3 (Sl. 7.) jasno je, na zapadnoj cortini, vidljiv trag june cortine, koji tlocrtno i visinski tono odgovara produljenom pravcu junog kraka tenaglie iz prve etape utvrivanja, a koji prolazi tokama 1B i 1C, te zavrava u toci 3 (Sl. 5.). To je dokaz da je ta cortina bila izgraena u cjelini, a osobito je vaan za sljedeu etapu utvrivanja, prema crteu del Campa (Sl. 10. lijevo). Naravno, trag u toci 3 potvruje postojanje i zapadne cortine, prikazane na Mortierovom crteu. Ovdje je vano istaknuti da je, s obzirom na prilazne putove, dominantan smjer eventual39 Lendy, 1862: 214, Fig. 417 i 419. Profil grudobrana strade coperte i traverse je slian, s time to se kod strade coperte na grudobran s vanjske strane u blagom nagibu nastavlja glasija-spalto. 40 Ovdje se koristi naziv linija tenaglia kao doslovan prijevod najeeg naziva za ovakvu gradnju - npr. The Tenaille Lines. [Lendy, 1862: 87] 41 *** 1960: 157 42 mega, 2009: 81
PROSTOR
nog napada sa sjevera te se moe, s velikom vjerojatnou, pretpostaviti da se prije izgradnje june cortine pristupilo izgradnji dijela tvrave na sjevernoj strani. Na istonoj strani sjevernog zia tvrave, lom konture vidljiv i u dananjem izgledu tvrave, ali i na crteima Del Campa (Sl. 10. lijevo) i Santinia (Sl. 6. desno), vjerojatno pripada ostatcima linije tenaglia, prikazane na Mortierovom crteu, to u svijetlu pretpostavljene kronologije izgradnje dijelova tvrave dokazuje da je i ova sjeverna strana izgraena onako kako je prikazana na Mortierovom crteu. to se tie na crteu prikazanog obrambenog elementa - na zapadnoj strani junog dijela tvrave, koji se mogao nalaziti unutar JZ bastiona (Sl. 5. ) - orecchioneu - nema dokaza da je doista bio izgraen. U osnovnom znaenju termin orecchione oznaava istureni, uglavnom zaobljeni, dio boka bastiona. No, tako se nazivaju i gradnje poput ove, prikazane na Mortierovom crteu. Na crteu del Campa, koji se odnosi na kasniju etapu izgradnje (Sl. 10.), tokasto su prikazana dva orecchionea, kako ih on naziva u popratnom tekstu, te navodi da su im izgraeni temelji.43 Kako je ve reeno, ostatak tenaglie, iz prve etape utvrivanja, i danas se jasno vidi na ziu JI bastiona, kao i ostatci zapadne cortine te linije tenaglia u toci 2, no ostatci, na Mortierovom crteu prikazanog orecchionea, ne razabiru se na junom ziu JZ bastiona. Ipak, uzimajui u obzir del Campovu primjedbu za orecchione44, a jedan od njih se poklapa s onim prikazanim na Mortierovom crteu, mogue je pretpostaviti slijedee - da taj element nikada nije izgraen do kraja ili da je poruen prilikom izgradnje JZ bastiona. No, kako bi se predoila cjelovita zamisao, prema Mortierovu crteu izraen je prostorni prikaz koji osim sigurno izgraenih dijelova ukljuuje i ovaj obrambeni element - orecchione. Izgradnju ove etape mora se smjestiti najkasnije u 1657. godinu - uvaavajui dataciju Mortierova crtea, kao i dokumente generalnog providura Bernarda iz polovice 1657. go43 Bertoa, 2003: 85, 163 44 Mogue je da se navedeni tekst odnosi samo na sljedeu etapu izgradnje. 45 Izvjee od 22.6.1657. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.481 n.105, Relazione di Antonio Bernardo Prov.or Ge. in Dalmazia. [Sartori, 1988: 121] 46 Izvjee od 21.5.1657. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.487 n.100, Relazione di Antonio Bernardo Prov.or Ge. in Dalmazia. [Sartori, 1988: 120] 47 Imajui na umu da su, kako je dokazano, obojica radila i na I. etapi izgradnje. 48 Bertoa, 2003: 85 49 Izvjee od 6.1.1658. koje se uva u ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.482, Relazione di Antonio Bernardo Prov. or Ge. in Dalmazia. [Sartori, 1988: 119] 50 Izvjee od 25.8.1658. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.483 n.207, Relazione di Antonio Bernardo Prov.or Ge. in Dalmazia. [Sartori, 1988: 122]
dine u kojima navodi da je tvrava Gripe, koje je izgradnja poela prijanjih godina, ostala nedovrena45 i da je stigao general Gonzaga.46 U ve citiranoj relaciji od 8.6.1658. godine Bernardo navodi da su na projektima tvrave Gripe radili Magli, Benaglia i Gonzaga (on je autor III. etape utvrivanja Gripa) pa se moe zakljuiti da je jedan od prve dvojice (ili obojica) autor projekta prikazanog na Mortierovu crteu.47 Tipoloki ova etapa utvrivanja pripada sustavu utvrivanja linijom tenaglia. III. etapa razvoja tvrave Gripe, 1658. godine, prema projektu Camilla Gonzage (Sl. 14.) - Ova etapa izgradnje tvrave, prikazana na crteu vojnog inenjera Onofrija del Campa (Sl. 10. lijevo), prikazuje ono to je dovreno prema Gonzaginu projektu, ali ...dok je utvrivao njegove oblike, razbolio se i umro....48 Stalan problem nedostatka novca za izgradnju utvrenja Splita utjecao je i na dovrenje ove etape izgradnje koja se ipak velikim koracima popravlja, kako se navodi poetkom 1658. godine.49 Ipak, krajem ljeta radi se na njenu dovrenju.50 Najznaajnije to je Gonzaga uinio, u odnosu na raniju etapu izgradnje, jest izgradnja manjeg bastiona - Z bastion. Taj je dio i danas u potpunosti ouvan, a zanimljivo je primijetiti da je njegov brid a zaobljen poput sauvanih bridova b i c tenaglie iz I. etape izgradnje (Sl. 11.), za razliku od otrih bridova kasnije izgraenih
Sl. 10. Prikaz III. (lijevo) i IV. (desno) etape izgradnje tvrave Gripe, na crteima del Campa Fig. 10. 3rd (left) and 4th (right) phases of Gripes construction, Del Campos drawings
Sl. 11. Detalj zaobljenih bridova tenaglie iz I i Z bastiona iz III. etape izgradnje tvrave Gripe Fig. 11. Gripe Fortress, curved edges of tenaglie from the 1st stage and Z bastion from the 3rd stage, details
10
PROSTOR
Sl. 12. Prostorni i tlocrtni prikaz I. etape izgradnje tvrave Gripe, 1647.-1651. god. Fig. 12. Gripe Fortress, 1st construction stage, 1647-1651, plan and perspective view Sl. 13. Prostorni i tlocrtni prikaz II. etape izgradnje tvrave Gripe, 1656.-1657. god. Fig. 13. Gripe Fortress, 2nd construction stage, 1656-1657, plan and perspective view
JZ, SI i JI bastiona. Radi izgradnje bastiona Gonzaga je oito uklonio element linije tenaglia na zapadnoj strani tvrave. Dokazi o postojanju june i zapadne cortine u obliku kako je prikazana na del Campovu crteu ove etape izneseni su uz prethodnu etapu izgradnje. Ako je pretpostavka da je sjeverna strana tvrave bila takoer izvedena prema Mortierovu crteu tona - Gonzaga ju je najvjerojatnije preoblikovao u oblik koji i danas ima. Objanjenje za takav zahvat moe se nai u tome to je navedena linija tenaglia izvedena u relativno kratkim potezima te su tako stvoreni dodatni pravci koje je potrebno pokrivati, a to onemoguava kvalitetnu obranu. Ni ova etapa izgradnje tvrave nije se smatrala zadovoljavajuom i traila su se nova rjeenja kojima bi se popravilo njeno stanje obrane. Ipak, ovim je zahvatima tvrava dobila ko-
Sl. 14. Prostorni i tlocrtni prikaz III. etape izgradnje tvrave Gripe, 1658. god. Fig. 14. Gripe Fortress, 3rd construction stage, 1658, plan and perspective view Sl. 15. Prostorni i tlocrtni prikaz IV. etape izgradnje tvrave Gripe, 1661.-1663. god. Fig. 15. Gripe Fortress, 4th construction stage, 1661-1663, plan and perspective view
IV. etapa razvoja tvrave Gripe, 1659.1663. godine, prema projektu Onofrija del Campa (Sl. 15.) - Andrea Corner, poetkom 1659. godine, savjetuje da neki vjet inenjer ponudi rjeenje kojim e se popraviti brojni nedostatci tvrave Gripe.51 Ta je zadaa dopala iskusnomu vojnom inenjeru Onofriju del Campu koji svoj prijedlog prati rijeima: ... Budui da sam ja izjavio kako u se uvijek nadmetati s onima koji e raditi bolje od mene i koji e joj dati valjaniju obranu od ove koju sam ja predloio, podnosim je cenzuri: ima li ovjeka koji bi joj dao valjanijih i branjivijih crta od ovih, iako uinjeno svatko moe popravljati....52 Del Campo je dodao etiri bastiona: dva itava na zapadnoj strani i dva, kao nadogradnje postojeih dijelova te-
PROSTOR
11
naglie, na istonoj strani tvrave. Nadogradnjom je sjeverni krak tenaglie produljen i dograen prema sjeveru, a juni je kraj produljen i dograen prema jugu, ali i nadograen u visinu (Sl. 8.). Crte i tekst (Sl. 10. desno) koje je napravio del Campo datirani su u 1661. godinu. Vremenski okvir u kojem je ova etapa bila izvedena moe se odrediti negdje izmeu, najranije 1659. godine, s obzirom na Cornerovu sugestiju iz poetka te godine i injenicu da del Campo istovremeno zahvaljuje na imenovanju za Sopraintendente alle Armi e Fortificazioni di Dalmazia e Albania53, i 1663. godine, kada je krajem te godine sjeverozapadni bastion poruen prema ideji de Spara.54 Razloge ruenja ovoga bastiona treba traiti u konfiguraciji terena na kojem je izgraen. Naime, tlo se naglo sputa prema sjeveru pa je visina izgraenog bastiona na njegovu sjeverozapadnom uglu iznosila oko 16 m, od dna do cordonea (raspon visina svih ostalih dijelova tvrave Gripe kree se od 4,5 do najvie 9,8 m visine), te je nepovoljno utjecala na obranu prostora uza samu tvravu. Nagli pad terena prema sjeveru zaklanjao je pogled s ostalih dijelova tvrave na njegov vrh, koji se stoga nije moglo braniti s tih poloaja. S gledita utvrivanja to je bilo izuzetno nepovoljno jer bi se neprijatelj mogao neopaen prikrasti i ak minama napasti nebranjeni sjeverozapadni ugao, a time bi se ugrozila obrana itave tvrave. Stoga se odluka o njegovu uklanjanju ini ispravnom.
V. etapa razvoja tvrave Gripe, 1663.-1682. godine, prema crteu Santinija iz 1666. godine (Sl. 16.) - Ruenje tek izgraenog bastiona svjedoi o tadanjem daljnjem nezadovoljstvu stanjem tvrave, a miljenja o tome to je ispravno rjeenje za nju bila su razliita. 51 Izvjee od 31.3.1659. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.487, Relazione di Andrea Corner (Generalni providur Dalmacije od 1660. do 1662. godine). [Sartori, 1988: 124] 52 Bertoa, 2003: 90 53 Izvjee od 31.3.1659. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.487, relazione di Onofrio del Campo. [Sartori, 1988: 124] 54 Duplani, 2007: 15 55 Izvjee iz 1664. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.493, Relazione di Tomaso Moretti Ingegniere. [Sartori, 1988: 187] 56 Izvjee od 16.7.1665. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.494, Relazione di Ghiron Francesco Villa. [Sartori, 1988: 190-191] 57 Izvjee od 20.7.1665. koje se uva u: ASV, Provv.ri da Terra e da Mar, f.494, Relazione di Caterino Cornaro. [Sartori, 1988: 191] 58 Scarpa koja zatvara jarak s njegove vanjske strane. 59 Izvjee od 4.2.1664. koje se uva u: ASV, Dispacci dei Rettori di Dalmazia, b.54, Relazione del Cavalier Besseti Verneda sopra le fortificazioni di Spalato. [Sartori, 1988: 140-179] 60 Difnik, 1986: 242, 372; Novak, 2005: 174-177. U pomo Splianima pritekle su dvije galije i pet naoruanih brodova predvoenih generalnim providurom Bernardom.
Jedni su smatrali da ni ovo rjeenje nije bilo dobro i da je tvrava jo uvijek jaa prema gradu nego prema okolici.55 Bilo je i onih suprotnog miljenja, poput Ghirona Francesca Ville56 koji iznosi da ga alosti ruenje bastiona jer je time tvrava izgubila jedan od svojih najboljih bokova i protivi se prijedlogu de Spara da se jo dva bastiona porue, a s njim se slae i Caterino Cornaro.57 Ovim je ruenjem tvrava poprimila svoj konani oblik koji je i danas izvrsno sauvan. Zapravo, preostalo je samo popraviti sjevernu cortinu na mjestu poruenog bastiona i dovriti dijelove koji su bili nedovreni, poput terapjenata, parapeta i slino. Na Santinijevu crteu iz 1666. godine (Sl. 6. desno) tvrava je prikazana u toj etapi, kada je uglavnom dovrena, osim na jugozapadnoj strani tvrave gdje je vidljiv nedostatak parapeta. U dokumentu iz 1664. godine stoji da je jarak oko tvrave iskopan, manjim dijelom na strani prema gradu, i to s odreenim nedostatcima - contrascarpa58 je zaklanjala zie pa ga nije bilo mogue braniti s gradske strane te je predloeno da se poravna s jarkom, inae ... e posluiti kao zaklon neprijatelju kad osvoji tvravu.59 I na Santinijevu je crteu jarak prikazan samo na zapadu i istoku, a to je logino jer se prirodni teren strmo obruava na junoj i sjevernoj strani pa nema mjesta, ali ni razloga za izgradnju jarka na tim stranama. Tona godina zavretka tvrave nije poznata, ali najraniji je poznati prikaz tvrave Gripe kao dovrene na crteu Napoliona Erauta iz 1682. godine, koji prikazuje sva tri elementa utvrivanja Splita u sklopu svog izvjea o stanju utvrenih mjesta u posjedu Mletake Republike. Ovim podatcima nadopunjen je izgled tvrave Gripe prikazan na Santinijevu crteu pa je napravljena rekonstrukcija izgle-
Sl. 16. Prostorni i tlocrtni prikaz V. etape izgradnje tvrave Gripe, 1663.-1682. god. Fig. 16. Gripe Fortress, 5th construction stage, 1663-1682, plan and perspective view
12
PROSTOR
Literatura Bibliography
Izvori Sources
da ove posljednje etape utvrivanja u doba vladavine Republike Venecije u Splitu. Ve je reeno koliko je bilo znaenje poloaja Gripe za sigurnost grada, s gledita utvrivanja, a sljedea ratna epizoda potvrdila je teoretska promiljanja. Usprkos ratnim dogaanjima u doba Kandijskog rata u blizini Splita, grad je samo jednom bio ozbiljno ugroen sredinom 1657. godine. Neprijatelj je pod vodstvom Ahmed-pae doao pred sam grad i 13. lipnja, s uzvisine Suidar (sjeveroistono od Gripa) napao Gripe. Stanovnitvo mu je krenulo ususret te ga natjeralo na povlaenje u zaklon u Rupotinama (sjeverno od Splita, u blizini Klisa). Sutradan je odluio napasti grad jo jednom, ali su mu se stanovnici opet oduprli, uz pomo nekoliko eta konjice, pa su se Turci povukli nakon pet sati bitke. Napadi su se ipak nastavili i 19. lipnja Turci su uspjeli osvojiti tvravu Gripe te istaknuti etiri zastave, ali su istoga dana odbaeni. Jo su nekoliko dana napadali, i to naroito poloaj Gripa, ali su se konano 22. lipnja povukli u Bosnu, uzmiui pred pojaanjem obrane.60
ZAKLJUAK CONCLUSION
Pet etapa izgradnje tvrave Gripe u razdoblju od dvadesetak godina 17. stoljea svjedoe o razliitim pristupima utvrivanju toga poloaja od strane nekoliko vojnih inenjera od manje gradnje u obliku tenaglia na istoku do pretposljednje etape s pet manjih bastiona, od kojih je jedan ubrzo nakon izgradnje uklonjen pa time tvrava poprima svoj konani oblik u posljednjoj etapi izgradnje. Uspjena obrana Splita u najozbiljnijem neprijateljskom napadu na Split potvruje kljuno znaenje tvrave Gripe za sigurnost grada i opravdanost viekratnih pokuaja da se taj poloaj utvrdi na najbolji mogui nain, i to u skladu s tadanjim razvojem ratne tehnike, raspoloivim vremenom i materijalnim sredstvima, te prostornim ogranienjima i tekoama.
1. dAyala, M. (1841.), Dizionario militare Francese Italiano, Napoli 2. Bertoa, M. (2003.), Tvravni spisi Onofrija del Campa - Traktati i memorabilije jednoga kondontjera u Dalmaciji u doba Kandijskog rata, Dravni arhiv u Rijeci, Rijeka 3. le Blond, M. (1785.), Elmens de Fortification, Paris 4. Difnik, F. (1986.), Povijest Kandijskog rata u Dalmaciji, Knjievni krug, Split 5. Duplani, A. (2007.), Splitske zidine u 17. i 18. stoljeu, Mala biblioteka Godinjaka zatite spomenika kulture Hrvatske, sv. 13, Zagreb 6. Kekemet, D. (1953.), Mapa crtea dalmatinskih gradova ing. Josipa Santinija, u: etiri priloga historiji grada Splita XVII i XVIII stoljea [ur. Fiskovi, C.; Kati, L.; iin-ain, .; Kekemet, D.], Muzej grada Splita, 4, Split 7. Kekemet, D. (1962.), Urbanistiki razvoj splitske luke, Pomorski zbornik, 2: 1393-1438, Zagreb 8. Kekemet, D. (1966.), Splitska utvrda Gripe prvotni izgled i kasnije izmjene, Vojnopomorski ogledi, 2: 79-86, Split 9. Kekemet, D. (1971.), Splitske utvrde Gripe, Vojnopomorski ogledi, 2: 21-62, Split 10. Lendy, A. F. (1862.), Treatise on Fortification or Lectures delibered to Officers reading for the Staff, W. Mitchel, Military Booksellers, London 11. Marasovi, J. (1996.), Prilog prouavanja slike Splita Girolama da Santacroce, u: Petriciolijev zbornik, II., Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 36 [ur. Belamari, J.], Konzervatorski odjel u Splitu: 223-243, Split 12. Perojevi, S. (2002.), Izgradnja lazareta u Splitu , Prostor, 10 (2 /24/): 119-134, Zagreb 13. Perojevi, S. (2006.), Nova saznanja o splitskom lazaretu iz nacrta Napoliona Erauta, Kulturna batina, 33: 99-116, Split 14. Perojevi, S. (2012.), Utvrivanje Splita u XVII. stoljeu, doktorski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb 15. mega, A. (2009.), Bastioni jadranske Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti i kolska knjiga, Zagreb 16. *** (1847.), Gran dizionario teorico-militare, Italia 17. *** (1958.), Vojna enciklopedija, I. [ur. iljegovi, B.], Redakcija vojne enciklopedije, Beograd 18. *** (1960.), Vojna enciklopedija, III. [ur. iljegovi, B.], Redakcija vojne enciklopedije, Beograd
Dokumentacijski izvori Document Sources 1. Marasovi, J. (1975.), Obrada triju crtea grada Splita iz XVII stoljea, studija, arhiv Urbanistikog zavoda Dalmacije, Split Sartori, A. (1988.), Spalato rinascimentale: la fortezza e la citt, Gli interventi veneziani dal sec. XV al sec. XVII, vol. II, IUAV - Corso di laurea in architettura, Dipartimento di storia dellarchitettura - Tesi di Laurea, diplomski rad, ak. god. 1986.-1987., Venecija *** (1977.), Rekonstrukcija razvoja tvrave Gripe, studija, projektant: Boraska, M.; konzultant: Marasovi, J., arhiv Urbanistikog zavoda Dalmacije, Split
2.
3.
Kratice Abbreviations ASV - Archivio di Stato di Venezia IUAV - Istituto universitario di architettura di Venezia UZD - Urbanistiki zavod Dalmacije, Split
Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1., 2. Sl. 3., 7., 8. Ortofoto - autoriina obrada Foto: autorica Crte: UZD, 1977. Lijevo: Kekemet, 1966.; desno: Kekemet, 1953. Marasovi, 1996. Bertoa, 2003.
Sl. 5., 11.-16. Crte: autorica Sl. 4. Sl. 6. Sl. 9. Sl. 10.
PROSTOR
13
Saetak Summary
Biografija Biography
Dr.sc. SNJEANA PEROJEVI, via asistentica, bavi se istraivanjem i obradom graditeljskog naslijea Splita, s teitem na istraivanju Dioklecijanove palae, antikog vodovoda i kanalizacije, prostornog razvoja grada i obrambenog sustava Splita, posebno u razdoblju pod upravom Mleana. Sudjeluje u znanstvenim projektima kao istraivaica, a kao vanjska suradnica radi u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi vezanoj za graditeljsko naslijee. SNJEANA PEROJEVI, PhD, senior assistant, explores the built heritage of the city of Split, and focuses on research of Diocletians Palace, antique water supply and sewage systems, the spatial development and defence system of Split, with a special attention paid to the period of the Venetian administration. She participates as researcher in scientific projects and as associate lecturer in courses related to built heritage in the MA and doctoral programmes.