SEMINARSKI RAD

KRIMINALITET DROGA

www.maturski.org

SADRAJ

1. UVOD.................................................................................................................2
2. KLASIFIKACIJA DROGA KOJE SE POJAVLJUJU U
ZLOPORABI......................................................................................................3
2.1.

SLIKOVNI PRIKAZ DROGA KOJE SE MOGU NAI NA

HRVATSKIM ULICAMA......................................................................3

3. IZVORI I PUTOVI DROGE...............................................................................4

4. STATISTIKI POKAZATELJI KRIMINALITETA
DROGA..............................................................................................................5
4.1.

Europska i svjetska situacija....................................................................5

4.2.

Situacija u Hrvatskoj................................................................................6

4.3.

Tablice i grafiki prikazi..........................................................................7

4.4.

Kaznena djela u odnosu na pripadnike Oruanih snaga Reublike Hrvatske

kroz tablini i graf prikaz za 2000-2001..........................................................11

5. GODINJI IZVJETAJ UJEDINJENIH NARODA ZA KORITENJE

DROGA U SVIJETU - 2004.............................................................................13

6. LITERATURA...................................................................................................14

1.UVOD
Droga je ovjekov pratilac od pradavnih vremena.
Tisuama godina odreene biljke su se koristile za ceremonije, magiju i uitke, ali i u medicinske
svrhe. Razvojem prirodnih znanosti dolo se do nekih novih spoznaja i umijea tako da se u
dananje vrijeme kemijskom sintezom moe doi do aktivnih sastojaka tih biljaka, koji imaju
mnogo jai uinak od samih matinih biljaka.
Dananje mogunosti meunarodnog prijevoza i trgovine uinkovito su smanjile razdaljine
izmeu svjetskih lokaliteta i drava. Biljke i droge prelaze lokalne granice i ire se u svjetske
krugove to pogoduje razvoju trgovanja i krijumarenja drogama. Upravo ti oblici krijumarenja
drogama spadaju u najtee oblike kriminalne aktivnosti pojedinaca i zloinakih organizacija.
Vlade kontroliraju proizvodnju, prodaju i uporabu droga, a cilj tog kontrolnog sustava je
ograniavanje uporabe droga u medicinske i znanstvene svrhe. Zloporaba i trgovina drogom velik
je zakonski problem jer stvara visoku razinu kriminaliteta. Takoer je znaajno spomenuti pojam
korupcije zbog golemih sredstava koja se obru u nezakonitoj trgovini drogom. Trgovina drogom
modernizirala se i usavrila do te mjere da predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti, te openito
sigurnosnom stanju u dravi.
Zloporaba droga tetno utjee na potroae pojedince i drutvo u kojem ive. Na samog
konzumenta djeluje loe u smislu tekih fizikih psihikih, psiholokih, emotivnih, duevnih,
socijalnih i financijskih problema. Zadnji navedeni uzrok su upadanja u jo iri spektar
kriminalnih djelatnosti kao to su prostitucija, krae, prijevare, ucjene, utaje, razbojnitva pa i
ubojstva kao najtea djela, a sve u svrhu nabavljanja sredstava za kupnju droge.
Zloporaba droge utjee i na meunarodne odnose. Razlog tome je stalna razmjena izmeu
zemalja u smislu proizvodnje i ilegalne trgovine. Zemlje imaju zbog toga jako kritian stav,
nemaju uspjeha u ograniavanju proizvodnje i redukcije potranje. Ustaljene modalitete nekad
zamijene novi, neki stari se gase, ali nikad se taj zaarani krug ne prekida donosei sa sobom
kriminalitete, tune ljudske sudbine i gotovo nerjeive velike socijalne probleme.

2. KLASIFIKACIJA DROGA KOJE SE

POJAVLJUJU U ZLOPORABI
Ova klasifikacija podrazumijeva da su droge psihoaktivne i druge supstancije, sada i
sintetskog podrijetla, a djeluju na mentalne funkcije i individualno ponaanje uzrokujui
finkcionalne ili patoloke promjene sredinjeg ivanog sustava.
Kategorizacia zloporabljivanih psihoaktivnih droga:
-

pirodni i sintetiki narkotici

kanabisovi proizvodi
proizvodi kokaina i koke
barbiturati i ostali sedativni hipnotici
amfetamini i srodni stimulansi
LSD i ostali halucinogeni
kontrolirane analogne droge (one tek otkrivene), MDMA i ecstasy
organska otapala i sredstva za inhaliranje
steroidi

2.1. SLIKOVNI PRIKAZ DROGA KOJE SE MOGU NAI NA HRVATSKIM ULICAMA

MARIHUANA
Hai

Hai

Drvo marihuane

Drvo marihuane

Joint

Hai

ECSTAZY

KOKAIN
Kokakin Crack

Kokain (prah)

Pribor

HEROIN
Heroin

Vreica heroina

3. IZVORI I PUTOVI DROGE

Droge dolaze na narkotrite kroz ilegalnu proizvodnju ili izradu i skretanjem iz zakonitih
kanala. Dalja distribucija svodi se kako u nacionalne , tako i u transnacionalne okvire.
Kada govorimo o izvorima droge treba imati u vidu odreene tipove droga i vrsta.
Najee se zloupotrebljavaju droge biljnog podrijetla. Posljednjih godina pojaana je proizvodnja
sintetskih droga u laboratorijima i tvornicama irom Europe i svijeta. Proizvodnjom ovih droga
centraliziranija je i manje odvojena od narkotrita prirodnih droga pa je kontrola i suzbijanje na
neki nain lake.
Skretanje iz legalnih izvora putem kraa, prijevara, krivotvorenja dokumentacije ukljuuje
velike koliine droge i provodi se, kriminalistiki gledano, organizirano i profesionalno.
Velik dio meunarodne trgovine drogom posebice onaj koji ukljuuje opijum, heroin,
kanabis i kokain, vrlo je organiziran i tajnovit, a kao akteri pojavljuju se meunarodne zloinake
oranizacije. Takav profesionalizam, dobra organizacija i planiranje na kraju biva nagraeno
velikim profitom za organizatore i financijere, a manjim svotama za kurire i raznosae.
Prema podatcima i praenju svjetskih trendova zloporabe proizvodnje krijumarenja,
moglo bi se izvui neke glavne lokacije u svijetu gdje je najvei postotak ilegalne proizvodnje
droga primjerice:
smole kanabisa (hai) Afganistan, Pakistan i Maroko
travnati kanabis (marihuana) Jamajka i Nigerija, velike koliine uzgajaju se i u
Kolumbiji, Meksiku, Kazahstanu, Indonziji i Vijetnamu
marihuana se uzgaja i u srednjoj Europi u kontekstu nacionalne zloporabe
opijum i heroin
5

zemlje zlatnog polumjeseca droge smjetene i Jugozapadnoj Aziji (Pakistan, Iran,

Libanon, Turska)
- zemlje zlatnog trokuta droge u Jugoistonoj Aziji (Laos, Tajland, Kamboda
balkanska ruta krijumarenje heroina za Hrvatsku
Tradicionalni smjer rute je u 2 pravca:
1. Turska Grka Makedonija Srbija Hrvatska Slovenija Austrija Njemaka
Nizozemska
2. Turska Bugarska BIH Hrvatska Slovenija Italija
Sintetske droge tajni laboratoriji, vedska, Norveka, Niozemska, Velika Britanija, SAD
(najee cestovnim i zranim prometom)
Kokain zemlje june Amerike (Peru, Kolumbija, Bolivija) najee kontejnerskim
prometom.
4. STATISTIKI POKAZATELJI
KRIMINALITETA DROGA
4.1. EUROPSKA I SVJETSKA SITUACIJA
Toan broj potroaa droge je nepoznat (tamna brojka), ali prema procjenama UN-a u
svijetu ima oko 8 miljuna potroaa heroina, to je u postotku izraeno 0.15% od cjelokupnog
svjetskog stanovnitva. Za kokain je ta brojka ak i vea, a iznosi oko 13.5 milijuna , u
postotku 0.25% cjelokupne populacije. Najvei je broj potroaa kanabisa, oko 141.2 milijuna
osoba to je 2.45% ovjeanstva. Stimulanse je konzumiralo gotovo 30.2 milijuna ljudi to je
0.52% cjelokupnog ovjeanstva. 3.3-4.1% svjetskog stanovnitva troi neku neku vrstu droge
Godinje se u svijetu ostvaruju goleme dobiti od ilegalne proizvodnje i trgovine drogama,
mjerljive u milijardama US dolara. Svjetske zapljene droge u odnosu na ilegalno proizvedenu
koliinu kreu se posljednjih godina izmeu 20-30% to nije zadovoljavajue.
U zapadnoj Europi dolo je do znatne promjene u stavu prema legalizaciji i
dekriminalizaciji lakih droga. Naglasak je na odvajanju upotrebe kanabisa od ostalih droga.
Sada, osobito u Nizozemskoj, postoji argument za ublaavanje tetnih posljedica droga bilo
kojeg tipa jer se vjeruje da drutvo treba prihvatiti izvan medicinsku upotrebu droge.
U Europi je najvie upotrebljavan upravo kanabis, a sve je vea i prisutnost kokaina.

4.2. SITUACIJA U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj postoji tendencija irenja krijumarenja i zloporaba droga, uz prisutnost
poveanih koliina raznih tipova droga. Uoava se i porast kriminaliteta (sekundarni i tercijarni)
vezanog uz zloporabu droga.
Sagledavajui cjelokupu situaciju, moglo bi se dati neke osnovne karkteristike zloporba
droga un Hrvatskoj danas. A te su:
agresivna i bolje organizirana ponuda svih vrsta droga na narkotritu
pojaani interes mladih za troenje droga, poglavito sintetskim (stimulirajuim) drogama
rairen uzgoj konoplje
porast sekundarnog kriminaliteta u vezi sa zloporabom droga
Heroin se u Hrvatsku doprema balkanskom rutom, kokain stie pomorskim putem iz
zemalja June Amerike i SAD-a (vee koliine) te cestovnim i zranim prometom iz zemalja
zapadne i istone Europe (manje koliine). Sintetske droge uglavnom se dopremaju iz zemalja
Zapadne Europe.
Broj potroaa i ovisnika na podruju Hrvatske kree se prema prosudbama zdravstvenih,
kriminalistiko-pravnih, socijalnih struktura i strunjaka tih profila koji rade na suzbijanju
zloporabe, izmeu 25000-30000 osoba

4.3. TABLICE I GRAFIKI PRIKAZI

Tablica 1 a

Struktura kaznenih djela zloporabe droga po stavcima KZ-a

lanak
173.KZ-a

Prijava kaznenih djela

Broj djela
2003.
2004.
5.162
4.734
1.343
1.227
87
67
39
21
608
549
184
121
7.423
6.719

stavak1.
stavak 2.
stavak 3.
stavak 4.
stavak 5.
stavak 6.
UKUPNO

Razrijeena kaznena djela

Broj djela
2003.
2004.
5.165
4.734
1.340
1.221
87
67
39
21
609
549
184
120
7.424
6.712

+-%
-8,3
-8,6
-23,0
-46,2
-9,7
-34,2
-9,5

+-%
-8,3
-8,9
-23,0
-46,2
-9,9
-34,8
-9,6

Graf 1a
Ukupan broj prijavljenih i razrijeenih kaznenih djela 2003-2004
6.000

5.000

Prijava kaznenih djela

2003.
Prijava kaznenih djela
2004.
Razrijeena kaznena
djela 2003.
Razrijeena kaznena
djela 2004.

4.000

3.000

2.000

1.000

0
1

Od 2001-2004. pad broja prijavljenih kaznenih djela za 1890 kaznenih djela. Razrijeenost je oko
95%.

Tablica 2a
Usporedni tablini prikaz za rasprostranjenost kaznenih djela zloporabe droga po policijskim
upravama
Policijska
uprava
zagrebaka
splitskodalmatinska
primorskogoranska
osjekobaranjska
istarska
dubr.neretvanska
karlovaka
sisakomoslovaka
ibenskokninska
vukov.srijemska
zadarska
bjelov.bilogorska
brodskoposavska
kopriv.krievaka
krapinskozagorska
liko-senjska
meimurska
poekoslavonska
varadinska
virov.
-podravska
UKUPNO

2001.
2.245

Prijavljena kaznena djela

Broj djela
2002
2003.
1.781
1.688

2004.
1.501

946

937

670

591

1.240

1.160

1.131

1.090

403

425

319

318

1.097

1.466

1.143

865

338

462

356

305

121

129

107

75

184

116

165

158

312

353

285

307

167

175

151

183

436

433

285

90

114

232
88

107

140

133

173

128

146

133

123

83

94

90

83

151
84

151
101

135
97

133
84

103

154

150

98

272

246

236

223

102

134

114

49

8.609

8.717

7.423

6.719

75

Graf 2a. Rasprostranjenost kaznenih djela zloporabe droge po policijskim upravama

zagrebaka

1.800

splitskodalmatinska
primorskogoranska
osjekobaranjska
istarska

1.600
1.400

dubr.neretvanska
karlovaka

1.200

sisakomoslovaka
ibenskokninska
vukov.srijemska
zadarska

1.000
800

bjelov.bilogorska
brodskoposavska
kopriv.krievaka
krapinskozagorska
liko-senjska

600
400
200

meimurska

0
1

poekoslavonska
varadinska
virov. -podravska

10

11

4.4.KAZNENA DJELA U ODNOSU NA POINITELJE PRIPADNIKE ORUANIH SNAGA

REPUBLIKE HRVATSKE

Suzbijanje zloporabe opojnih droga potrebno je provoditi na svim razinama aktivnim

ukljuenjem graanstva, ali i vojnih osoba. U vojnim institucijama s obzirom na ustroj i rad
mogue je uinkovito preventivno djelovati.
Stroge zakonske mjere u postrojbama Oruanih snaga Republike Hrvatske provodi Vojna
policija otkrivanjem sluajeva zloporabe droga i podnoenjem kaznene prijave protiv poinitelja.
U 2001. biljei se vei stupanj angairanja redarstvene vlasti i pojaane edukativne aktivnosti
kako bi se to vei broj ronika i aktivnih osoba ukljuio u programe prevencije.
S obzirom na epidemiju heroinske ovisnosti koja je zahvatila Republiku Hrvatsku 1998,
najvei broj kaznenih prijava za kaznena djela zlouporabe droga evidentiran 1997. kao najava
epidemije. Broj kaznenih djela poveavao se u 1998. i 1999. Kako je u 2000. evidentirano
stagniranje trenda opijatskog tipa ovisnosti te se intenzivirao preventivni rad i pravodobno
otkrivanje problema, uz injenicu da je vei broj ovisnika uao u neki od oblika skrbi, u 2001. je
poeo trend blagog pada kaznenog djela zloporabe opojnih droga.
Graf/Tablica 3a. Poinitelji kaznenih djela prema strukturi poiniteljha tijekom 200/2001
450
400
350
300
250
200

2000.
2001.

150
100
50
0

Gardijske
brigade

DVO

Ronici

Vojni
namjetenici

Civilne osobe

UKUPNO

2000.

19

316

24

366

2001.

10

346

29

389

Ukupan zbroj poinitelja kaznenih djela zloporabom opojne droge od ukupno 18 postrojba
Oruanih snaga Republike Hrvatske s najveim brojem poinitelja jest 269 poinitelja ili 75,0%
od ukupnog broja, dok je od ukupno 65 postrojba u ostalih 47 postrojba evidentirano 77
poinitelja, ili 25,0% od ukupnog broja.
Od ukupno 297 kaznenih prijava podnijetih nadlenim Opinskim dravnim odvjetnitvima
protiv 360 pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske i 29 civilnih osoba, u 135 sluajeva
12

postupalo se nakon zaprimljene obavijesti o poinjenom kaznenom djelu i zaplijeni opojne droge
djelatnika MUP-a, u 139 sluajeva nakon dojave nadreenih zapovjednika postrojba Oruanih
snaga Republike Hrvatske, a u 23 sluajeva podnoenje kaznenih prijava rezultat je provedbe
operativnih mjera i radnji te zapljene opojnih droga djelatnika Vojne policije.
Analizirajui iznesene podatke zakljuno se moe utvrditi da je tijekom 2001. zabiljeen
pad podnijetih kaznenih prijava za kaznena djela poinjena u svezi sa zloporabom opojnih droga,
koji u odnosu na isto razdoblje 2000. (303 kaznenih prijava) predstavljaju smanjenje za 2%.
Nadalje, tijekom 2001. zabiljeeno je poveanje evidentiranih kaznenih djela za 5,2% u odnosu na
2000. Najzastupljeniji poinitelji kaznenog djela su roni vojnici na temeljnoj i specijalistikoj
obuci, kojih je tijekom 2001. evidentirano 166 kao poinitelja, ili 46,11% od ukupnog broja
prijavljenih pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske.
Prema strukturi poinitelja kaznenog djela tijekom prve polovine 2001. najzastupljeniji su
vojnici, ukupno 346 vojnika ili 96,11% od ukupnog broja poinitelja, zatim 4 pripadnika
gardijskih brigada i 4 djelatne vojne osobe.
Najvie ronih vojnika kao poinitelja toga kaznenog djela zabiljeeno je u postrojbama
Zapovjednitva za obuku, u Sreditu za obuku pjeatva u Poegi, ukupno 44 rona vojnika ili
12,2% od ukupnog broja evidentiranih ronih vojnika. Drugi s po 32 rona vojnika je ustroj
Sredite za obuku pjeatva Sinj i Sredite za obuku pjeatva Pula s 22 prijavljena rona vojnika.
Prema vremenu izvrenja kaznenog djela najvie ih je poinjeno u oujku, ukupno 35
kaznenih djela ili 9,7% od ukupnog broja, zatim u srpnju, ukupno 32 kaznena djela ili 8,8% od
ukupnog broja, dok je najmanje kaznenih djela poinjeno u prosincu, 10 kaznena djela 2,7%.
U otkrivakoj djelatnosti najvei broj kaznenih djela otkrili su nadreeni zapovjednici i to u 139
sluajeva, ili 46,8% te djelatnici MUP-a u 135 sluajeva ili 45,4% i Vojna policija u 23 sluaja ili
7,8%.
Djelatnici MUP-a Republike Hrvatske imaju ovlasti postupati izvan vojnih objekata i
vojarni te su u 135 sluajeva otkrili opojnu drogu na tom podruju, to jest na javnom mjestu. Iz
toga se zakljuuje da je povean broj 139 sluajeva pronalaska asnika i 23 vojne policije,
sveukupno 162 evidentirana pronalaska opojne droge kod pripadnika Oruanih snaga zaplijenjeno
u krugu samih vojnih objekata i vojarni, to jest da se pripadnici Oruanih snaga Republike
Hrvatske susreu s problemom opojne droge i izvan vojnog ivota, kada nisu u nadlenosti
postupanja pripadnika Vojne policije. injenica o relativno visokoj zastupljenosti postotka
otkrivanja posjednika opojnih droga zapovjednog kadra pojedinih postrojba Oruanih snaga je
logina i pokazuje da je upravo ta struktura vojnih osoba, koja je i sveprisutna u vojarnama i
vojnim objektima, gdje se brine o ivotu, redu i stezi podreenih ronih vojnika, kljuna u
razrjeenju problema postojanja opojnih droga u vojarnama i da se njihovim angairanijim
pristupom moe postii vea otkrivenost, a time i snanija prevencija.

13

5. KORITENJE DROGA U SVIJETU U PADU (26/6/04)

U godinjem izvjetaju Ujedinjenih naroda o drogama u svijetu kae se da se koritenje droga

diljem svijeta poinje usporavati, nakon pedeset godina gotovo neprekidnog rasta. Prema
izvjetaju, irenje opijata i kokaina stabiliziralo se prole godine, no u isto vrijeme dolo je do
naglog porasta koritenja marihuane. U izvjetaju se takoer zakljuuje da je marihuana
najproirenija droga, te da za njoj po uestalosti koritenja slijede amfetamini, opijati i kokain.
web Zasluga za smanjenje proizvodnje opijuma i koke pripisuje se boljoj policijskoj kontroli.
Diljem svijeta, uzgoj opijumskog maka prole je godine pao za est posto, a uzgoj koke za 11
posto. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, oko 185 milijuna ljudi u svijetu koristi nezakonite
droge. To je 3 posto svjetskog stanovnitva u dobi izmeu 15 i 64 godine. Prole je godine
marihuanu barem jednom uivalo 150 milijuna ljudi. Prema UN-u, koritenje ove droge posebno
se iri u Junoj Americi, te u Istonoj Europi i Africi.
to se tie javnog zdravlja, meu najozbiljnijim problemima su opijati, za koje se trai najvie
terapije, pogotovo u Aziji i Europi. U jugoistonoj Aziji poseban su problem postali
metamfetamini. Kokain je jo uvijek najvei problem u Americi, no uivanje kokaina, pogotovo
meu uenicima i studentima, polako pada.
Izvjetaj UN-a o drogama objavljen je pred dananji Svjetski dan borbe protiv zlouporabe droga
i trgovine drogama.

6. LITERATURA

14

 Kuevi Vladimir, Zloupotreba droga

Izvjee o zloporabi droga , stanje i kretanje kriminaliteta u Hrvatskoj, MUP RH
Podatci odjela za analitiki razvoj MUP RH
Izvjee o provedbi nacionalne strategije suzbijanja zloporabe opojnih droga u Republici
Hrvatskoj 2001/2002
www.voanews.com/croatian/Archive/a-2004-06-26-2-1.cfm

www.maturski.org

15